Ciperko 2015 2016

Školski list Čiperko

Broj 22.

OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora

ŠKOLSKI LIST

O: IM S O N O D U J O U OVOM BR Školski dnevnik + s u m s a r E : ja o r b Tema stave a n s i c n a t s o Iz : e Kutak za roditelj ra o g d o P e in ć p O ikom ln e č a n s ju v r e t In 16.

0 2 ./ 5 1 0 2 e š a sm Rezer virano za o ktira le a k ls o k Š : k a t Podlis tre Natjecanja/smo ici n t je m u li e v / li a M •

•

•

•

•

•

•

•

Školski list Čiperko

SADRŽAJ

ČIPERKO ŠKOLSKI LIST OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora UREDNICA: Vanja Selak, prof.

Školski dnevnik ………………………….…. 4 Tema broja: Erasmus+………………….…..24 Izostanci s nastave …………………….……28 Trebaju li školama uniforme? ……….…….30 Rezervirano za osmaše …………….….…...31 E-knjiga? …………………………..………..36 Škola po mom ……………………..………...38

UREDNIŠTVO:

Natjecanja/smotre………………..……….…40

Tanja Kuran Kržanić, prof; Franka Bakalić, Antonio Šulenta, Leonarda An-čić

Intervju s načelnikom Općine Podgora …...42 Engleski jezik / talijanski jezik …………….44 Kistom i perom ………………………….….46

GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Vanja Selak, prof.

LIKOVNE RADOVE ODABRALI: Ivan Čuljak, Silvana Lulić, Ivana Lulić, Irena Mendeš, Renata Rako Jašaragić, Edita Crljen, Nevenka Vranješ i Klement Šimić

Sport ……………………………………..…..60 Zabavne stranice ……………………….…...62 Horoskop …………………………….……...63

IMPRESU

M

NASLOVNA STRANICA: Franka Bakalić, 7. razred ZADNJA STRANICA: Roko Puljević, 4. razred NAKLADA: 150 primjeraka Stranica 2

OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora Prilaz Vida Mihotića 1 021/625 393 021/603 940 os-podgora@os-mpavlinovica-podgora.skole.hr www.os-mpavlinovica-podgora.skole.hr

Školski list Čiperko

IZDVAJAMO U OVOM BROJU Školski dnevnik PROJEKTNI DAN Od ploda do proizvoda (7. stranica)

Mladi maslinari u Uljari Igrane

ŠKOLSKI MASKENBAL (15. stranica)

Podlistak: Lektira u stripu

Iz našeg kuta: Škola po mom (38. stranica)

Osmaši pišu kakva bi škola trebala biti po njihovome.

Krnjo Internet

Tema broja: Erasmus+ (24. stranica)

PRVO KOLO CROATIAN MAKERS LIGE

Hrvatska, 2015.

(21. stranica)

Rezervirano za osmaše (31. stranica)

Stranica 3

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK RUJAN

Učenici prvih razreda ŠG 2015./2016.

Učenik: Antonio Vuinac Učitelj: Ivan Čuljak Doček prvaša Danas su po prvi puta mali prvašići ušli u svoje školske klupe. Učitelji su ih dočekali u svojim učionicama u Podgori, Drašnicama, Igranima i Živogošću.

PŠ ŽIVOGOŠĆE Učenici: Ivan Gudelj, Antonija Jukić, Andrea Mandac, Petra Prlac

PŠ DRAŠNICE

Učiteljica:

MŠ PODGORA

Ivana Lulić Učenici: Antonia PŠ IGRANE Antičić-Lović, Marina Kvasina, Antonio Šunji, Tino Tolj Učiteljica: Silvana Lulić

Učenici: Iva Borić, Toni Borić, Marčelina Erceg, Antonio Jakić, Željko Lendić, Filip Mrkušić, Luka Ravlić, Anđelo Vela, Borna Vela, Lucija Vela, Marta Vodanović

Dan Hrvatske ratne mornarice

Učiteljica: Irena Mendeš Učenici PŠ Drašnice i PŠ Igrane obilježili su dan Hrvatske ratne mornarice likovnom radionicom.

Hrvatska ratna mornarica grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet Republike Hrvatske na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Obljetnica HRM obilježava se svake godine 18. rujna.

Likovna radionica Stranica 4

Školski list Čiperko

Rad na terenu

ŠKOLSKI DNEVNIK Eratosten (3. st. pr. Kr.) je bio grčki matematičar, geograf i astronom koji je izmjerio opseg Zemlje 39 600 km.

Bio je jedno vrijeme ravnatelj čuvene Aleksandrijske knjižnice Museiona pa su mu bila dostupna sva znanja onoga doba. Još tada pretpostavljalo se da je Zemlja okrugla. Eratosten je uočio kako sunčeva sjena ne pada pod istim kutom u podne 21. lipnja (prvi dan ljeta) u Aleksandriji i Sieni (današnji Asuan) koja se nalazi gotovo na sjevernoj obratnici. To je jedino moguće ako je Zemlja zakrivljena. Dakle, kut sunčevih zraka u

Lektirna radionica uz pjesme Grigora Viteza

Eratostenov eksperiment Sieni je iznosio 0° a u Aleksandriji 7,5°. Izračunao je da je to pedeseti dio kružnice te je udaljenost između dva mjesta pomnožio sa 50. Danas je poznato da prema satelitskim premjerima opseg Zemlje po meridijanu iznosi 40 008 km. Eksperiment je proveden u sklopu projekta Inspiring Science Education kao i Open Discovery Space projekta. Tako su naši učenici zajedno s nastavnicima Josipom Vranjkovićem i Nadom Zorkić u trenutku kada je Sunce bilo na prikladnom položaju, računali opseg Zemlje koristeći jednostavan štap.

Rad u učionici

Cilj eksperimenta, između ostalog je i poticanje istraživačkog učenja.

Na satu Hrvatskoga jezika petoga razreda održala se radionica iz lektire.

Učenici su imali zadatak odabrati tri pjesme Grigora Viteza, izražajno ih čitati, a najdražu oslikati za razrednu izložbu. Postali su pravi ilustratori.

Razredna izložba Ilustracije Vitezovih pjesmama Stranica 5

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK LISTOPAD

Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje U mjesecu listopadu već se tradicionalno obilježavaju Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje.

Učenici trećeg i četvrtog razreda, zajedno s učiteljicom

Vrijeme je to kada Renatom i kuharicom Darkom, mijesili su tijesto i oblikovali kolačiće i pizzu te su ih ispekli u pećnici u školskoj kuhinji.

Prodajna izložba uz Dane kruha u PŠ pokazujemo kako Živogošće smo svjesni da je kruh čovjekova potreba od pamtivijeka, a samim time i simbol života.

Kruh ujedinjuje rad ruku ratara, mlinara, pekara, trgovca, a sve to sa samo jednim ciljem donošenja kruha na stol. Simbol zajedništva ostvarujemo dalje za stolom u zajedničkom objedu obitelji, s prijateljima, poznanicima. Kruh tako tvori savršen krug. Izrazimo stoga zahvalnost na svim dobrima koja nam se prostiru na našim stolovima i ljudima koji sudjeluju u procesu proizvodnje bilo koje Prodajna izložba uz Dane kruha u PŠ hrane.

Drašnice Prodaja uz Dane kruha je bila uspješna te se ovim putem zahvaljujemo učenicima i roditeljima na uloženom trudu i kreativnosti.

Čitati znači sanjati otvorenih očiju.

Knjiga stvara smisao, smisao stvara život.

Prodajna izložba uz Dane kruha u PŠ Igrane

Mjesec hrvatske knjige Nacionalni kviz za poticanje čitanja - Putovanja do znanja

Svake godine od 15. listopada do 15. studenog obilježava se Mjesec hrvatske knjige.

U školskoj knjižnici učenici osmog razreda (Nikolina Jozić, Augustin Perković, Josip Iličić, Matija Barić, Lucija Urlić, Margareta Letica), zajedno s knjižničarkom Tanjom Kuran Kržanić, započeli su obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige sudjelovanjem u on-line Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja. Nacionalni kviz za poticanje čitanja , u organizaciji Knjižnica grada Zagreba - Hrvatskog centra za dječju knjigu i Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice s Mediotekom, provodi se u Hrvatskoj putem mreže narodnih i školskih knjižnica u Mjesecu hrvatske knjige 2015. Ovogodišnji kviz naziva PUTOVANJA DO ZNANJA vezan je uz Međunarodnu godinu svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu.

Stranica 6

Sudionici kviza

ŠKOLSKI DNEVNIK

Školski list Čiperko

Glumačko-lutkarska predstava udruge Marioneta iz Podstrane Učenicima nižih razreda predstavila se glumačko-lutkarska udruga Marioneta.

Udrugu su osnovali branitelji čiji je cilj pomoći siromašnoj djeci te djeci s posebnim potrebama. Uz glumce koji upravljaju lutkama u predstavi su aktivno sudjelovali i naši učenici. Učenici su uživali u 45 minuta plesa i zabave.

Učenici kao glumci ….

Likovne radionice uz jesen

PROJEKTNI DAN Od ploda do proizvoda Jedna od starih izreka kaže da je maslina kao majka jer nesebično daje čak i onda kada je godinama zapostavljena.

Danas su učenici svih razreda OŠ don Mihovila Pavlinovića zajedno s razrednicima i nastavnicima brali masline u školskom vrtu.

Članovi UZ Kanate odnijeli su masline na turnjanje u uljaru odmah nakon završenog branja. Bilo je 750 kg maslina i od toga smo dobili 110 litara ulja. Kao i svake godine, tako i ove, Uljara Igrane nam je izašla u susret te nam svoje usluge nije naplatila.

Ovom joj se prilikom i toplo zahvaljujemo.

Učenici se upoznaju s postupkom prerade maslina u Uljari Igrane

Stranica 7

Sve je započelo branjem ...

ŠKOLSKI DNEVNIK

Školski list Čiperko

ERASMUS+

Put u Istanbul u sklopu EU projekta

LISTOPAD

Treći projektni sastanak u sklopu EU projekta Life on PromethEUs

Hrvatski tim projekta

E-day (svaka je škola predstavila svoju zemlju)

Letom iz Sarajeva četvero naših učenika Lucija Urlić, Nikolina Rozić, Nika Ivandić i Augustin Perković u pratnji voditeljice projekta Anite LaRadionice u sklopu projekta sić, pedagoginje Marijane Dragobratović i profesora Miroslava Urlića i Josipa Vranjkovića otputovali su na treći projektni sastanak u sklopu projekta Life on PromethEU's. Sastanak je organizirala škola domaćin Tacirler Egitim Vakfi Primary School, a trajao je od 19. do 23. listopada.

Osim što se radilo na projektu, sudionici su imali priliku upoznati grad i baštinu, a tu se svakako imalo što vidjeti i naučiti.

Upoznavanje grada i istanbulske baštine Radni sastanci i dogovori

Istanbul - grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava rimskog (330.-395.), bizantskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom. Ovo je najveći grad u Turskoj i njeno kulturno i gospodarsko središte. Istanbul je izabran za Europski glavni grad kulture za 2010. godinu.

Predstavnici Turske, Švedske, Poljske, Italije i Hrvatske

Stranica 8

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK STUDENI

MJESEC HRVATSKE KNJIGE Čitanje kao društvena vrijednost Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja u Hrvatskoj tradicionalno promiče čitanje kao društvenu vrijednost i knjigu kao kulturno dobro.

Knjižničarka je održala niz radionica i predavanja. Teme predavanja bile su prilagođene uzrastu učenika, a osim predavanja s učenicima nižih razreda održane su i radionice. Učenici nižih razreda upoznali su s školskom knjižnicom, različitim izvorima znanja i

čemu oni služe (što se sve nalazi u školskoj knjižnici, izrada vlastite naslovne stranice, grupna igra pronalaženja pojmova u referentnim izvorima). Učenici viših razreda upoznali su se s organizacijom i poslovanjem školske knjižnice, važnosti informacija i njihovim pronalaženjem, raznim online izvorima (enciklopedije, leksikoni..) i njihovom primjenom, sustavom i ulogama pojedinih vrsta knjižnica. Mali knjižni-

čari izradili su edukativni pano Petnaest razloga zašto je dobro čitati.

RADIO N KNJIŽ ICE NICE

Radionice knjižnice u Podgori, Drašnicama, Igranima i Živogošću

RADIONICE HRVATSKOGA JEZIKA Međunarodni dan tolerancije i Međunarodni kom i obilježili Međunarodni dan dan djeteta Međunarodni dan tolerancije obilježava se 16. studenoga. To je dan koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas. Dan koji nas potiče na snošljivost prema drugima. Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti i ona podrazumijeva volju i sposobnost prihvatiti i Stranica 9

dopustiti različitost, bilo da se radi o razlikama u političkom uvjerenju, ili o vjerskim, rasnim ili spolnim razlikama. Upravo se o toleranciji i njenoj važnosti za suživot progovorilo na satu Hrvatskoga jezika. Ovom su prili-

djeteta koji se svake godine obilježava 20. studenoga.

Učenici su na radionici progovorili o pravima i obvezama djece.

Imali su zadatak da svako pravo napišu i nacrtaju na plakatu. Svi su plakati izloženi u učionici Hrvatskoga jezika.

Razredni pano - Međunarodni dan djeteta

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK

PEDAGOŠKA RADIONICA UZ MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE

STUDENI

Međunarodni dan tolerancije obilježava se 16. studenoga. To je dan koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas, potiče na snošljivost prema drugima. Generalna Skupština Ujedinjenih naroda je 1996. godine pozvala zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u skladu s Deklaracijom o principima tolerancije koja je potpisana od strane članica 16.11.1995. godine.

UNESCO je proglašenjem međunarodnog dana tolerancije skrenuo pažnju na brojne međunarodne akte koji se tiču ljudskih prava, uključujući Konvenciju o građanskim i političkim pravima, KonUčenici svih razreda venciju o eliminaciji svih oblika diskriminacija žena, rasne diskriminacije, kao i Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, te brojne sudjelovali su pod vodstvom druge. UNESCO je dao definiciju za toleranciju i ona glasi u cijelosti ova- pedagoginje na pedagoškim radionicama. Izrađivali su ko: Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različipanoe, razgovarali, pisali tosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Tolerancija podrazumijeva volju i sposobnost prihvatiti i dopusti- poruke tolerancije te učili kroz igru kako prihvaćati ti različitost, bilo da se radi o razlikama u političkom uvjerenju, ili o vjerrazličitosti. skim, rasnim ili spolnim razlikama.

POSJET GRADSKOJ KNJIŽNICI MARKA MARULIĆA I GRADSKOM KAZALIŠTU MLADIH

Kazališni sat

U petak 13. studenoga 2015. godine učenici viših razreda zajedno s nastavnicima i knjižničarkom posjetili su Gradsku knjižnicu Marka Marulića i Gradsko kazalište mladih u Splitu.

U GK Marka Marulića učenici su se upoznali s odjelima i radom u knjižnici. Nakon toga su posjetili Gradsko kazalište mladih gdje su pogledali predstavu Kazališni sat. Time smo obilježili i Noć kazališta koje se održava 21. studenoga 2015.

TERENSKA NASTAVA NIŽIH RAZREDA U ZAOSTROGU I GRADCU Učenici nižih razreda naše škole pod vodstvom svojih učitelja imali su 24. studenoga organiziranu terensku nastavu. Tako su imali priliku upoznati se sa kulturnom baštinom našeg zavičaja.

Muzej

Samostan Posjetili su franjevački samostan Sv. Marije u Zaostrogu i Zavičajnu zbirku (muzej) u Gradcu.

Stranica 10

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE VUKOVARA

STUDENI

Hrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode. U našoj smo školi 18. studenoga obilježili godišnjicu sjećanja na Vukovara. Učitelji su sa svojim učenicima upalili svijeće na školskom igralištu u znak sjećanja na žrtve Vukovara.

DAN BORBE PROTIV OVISNOSTI

PROSINAC

Već dvadeset i sedam godina unazad, 1. prosinca, u svijetu i Hrvatskoj se brojnim događanjima i preventivnim aktivnostima obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a.

Cilj je podizanje svijesti javnosti i ukazivanje na javnozdravstveni značaj HIV/AIDS-a, rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja, pokazivanje solidarnosti prema oboljelima te utjecaj na smanjenje stigme i diskriminacije.

S ciljem senzibiliziranja javnosti na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 1. prosinca učenici sedmog i osmog razreda s pedagoginjom i knjižničarkom formirali su od papira oblik crvene vrpce, simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS-a.

SAT KODIRANJA: UČENJE PROGRAMIRANJA UZ MINECRAFT Sat kodiranja (Hour of Code) globalni je projekt neprofitne organizacije code.org putem kojeg se učenicima osnovnih i srednjih škola od 7. do 11. prosinca 2015. godine omogućava predavanja o osnovama programiranja bez obzira na prethodno stečeno znanje.

Projekt se provodi u 180 zemalja svijeta i kojim je dosad obuhvaćeno 100 milijuna mladih s ciljem da im se pruže suvremena znanja, alati i različite tehnologije koje će im pomoći u budućem obrazovanju i zapošljavanju.

Radionica - Sat kodiranja Stranica 11

Radionica se 11. prosinca provela u našoj školi pod mentorstvom učitelja Josipa Vranjkovića i Mladene Letice Rozić.

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK

HUMANITARNA AKCIJA ODČEPI ZA ULAZNICU

PROSINAC

Javna ustanova Nacionalni park Krka pridružila se humanitarnoj akciji udruge oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske (UOLL) pod nazivom Plastičnim čepovima do skupih lijekova. Cilj je akcije da se plastični čepovi PET i tetrapak ambalaža prikupljaju i šalju u Udrugu koja će za njih dobiti određena novčana sredstva za lijekove koji nisu na listi HZZO-a, a potrebni su ovoj skupini oboljelih za liječenje.

Učenici PŠ Igrane zajedno s učiteljicom Silvanom Lulić pridružili su se humanitarnoj akciji te su skupili 20 kg čepova. Za ovu akciju u suradnju sa NP Krka osvojili su besplatne ulaznice za posjet parku.

IZLOŽBA UČENIČKIH RADOVA I BOŽIĆNE RADIONICE UZ SVETOGA NIKOLU I BOŽIĆ Matična škola, kao i sve tri područne škole, uz ovo predblagdansko vrijeme, organizirale su i provele niz božićnih radionica i prodajnih izložaba uz Božić. Učionice i hodnici su postali pravi izložbeni prostori u kojima se osjećao duh Božića.

Stranica 12

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK

OPĆINA PODGORA OPET DARIVA NAJMLAĐE

PROSINAC

Općina Podgora je i ove godine odlučila prigodnim poklonima uljepšati nadolazeće božićne blagdane svim učenicima od prvog do četvrtog razreda OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora. Ovim putem se zahvaljujemo svim djelatnicima Općine Podgora što su svojim darovima obradovali srca naših učenika.

Učenici naše škole s darovima

BOŽIĆNA PRIREDBA Ovogodišnja školska priredba uz Božić u Podgori održala se u petak 18. prosinca 2015. s početkom u 11 sati u kinu.

Božić je pred našim vratima.

Blagdan je to mira, praštanja, darivanja i veselja.

Dopustimo da Božić unese svjetlo u tamu, ljubav u hladnoću, mir u nemir, radost i nadu.

Dopustimo da se u našim srcima ostvari radostan Božić.

Priredba u PŠ Drašnice

Uvijek radošću i ljubavlju ispunimo srca onih koje volimo tako da u svakom trenutku širimo dobrotom i osmijehom mir i ljubav oko nas.

Poruka je to kojom je započela ovogodišnja priredba u MŠ Podgora..

Stranica 13

Priredba u PŠ Igrane

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK SIJEČANJ

DAN MEĐUNARODNOGA PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE Dana 15. siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku međunarodno je priznalo dvanaest zemalja tadašnje Europske zajednice (EZ).

Mali knjižničari obilježili su taj dan izradom panoa. Članicama Zajednice istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Prva država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio još 19. prosinca 1991. Isti dan takvu odluku donijela je i Njemačka, ali je odluka stupila na snagu 15. siječnja, danom priznanja i ostalih članica EZ-a.

Međunarodno priznanje Hrvatske dva dana prije Europske zajednice objavila je Sveta Stolica, a 14. siječnja San Marino. Prve zemlje koje su priznale Republiku Hrvatsku još u jesen 1991. godine bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate - Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija. Do kraja siječnja 1992. godine Hrvatsku je priznalo još sedam zemalja - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Prva azijska i islamska zemlja, ne računajući Tursku, koja je priznala Hrvatsku bio je Iran, dok je od afričkih zemalja to bio Egipat. Hrvatska je potom, 22. svibnja iste godine, primljena u Ujedinjene narode, a do tada su je priznale i Rusija, Japan, Sjedinjene Američke Države, Izrael i Kina.

Od međunarodnoga priznanja do danas, Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta.

ODRŽANA RADIONICA ORIJENTACIJA I KOMUNIKACIJA Naši učenici sudjelovali su na radionici u području orijentacije i komunikacije u Makarskoj.

U OŠ Oca Petra Perice u Makarskoj 20. siječnja 2016. god. održana je radionica s teSudionici radionice mom Orijentacija i komunikacija koju je vodio Đuka Pelcl, nositelj područja Orijentacija i komunikacija na 58. natjecanju mladih tehničara. Cilj radionice bio je osposobiti učenike u području orijentacije i komunikacije.

Radionici su prisustvovali učenici šestog (Noa Zloić i Leonarda Batnožić) i sedmog (Franka Bakalić i Silvija Mrkušić) razreda predvođeni nastavnicom Mladenom Leticom Rozić.

Stranica 14

ŠKOLSKI DNEVNIK

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI MASKENBAL

1. grupa - NAŠI MORNARI Oni nam danas dolaze kao pravi mornari.

U pozadini kolone zamislite samo još naše Galebovo krilo.

Pogledajte i što se sve to u njihovim glavama zbilo.

3. grupa: STAR WARS Naš planet nam je postao mali pa ne želimo da se netko od nas na to žali.

Star wars se približava, osvaja i kozmosom dominira.

2. grupa - DOKTOR I PACIJENTI Nadamo se da će doktor ubrzo ustanoviti dijagnozu.

Bolesnici će za tri tjedna ozdraviti, a mi vam dajemo prognozu: tko ih nije dobio tada, prilika je prava da ih dobije sada jer, ljudi moji, kod petaša je započela njihova vlada!

4. grupa: SUMO BORCI I NJIHOVE GEJŠE Sumo borci i njihove gejše stižu nam iz dalekoga Japana.

Pokazat će nam vještine i razna druga svoja znanja.

5. grupa: BARBIKE I KENOVI Uvijek lijepo sređeni stižu nam osmaši.

Danas ovo nije za njih obična kolona, već pista mode prinčeva i madona.

OVA JE GRUPA OSVOJILA PIZZU ZA SVE UČENIKE U RAZREDU KAO NAJBOLJA GRUPNA MASKA. KRNJO INTERNET Krajnje je vrijeme da Internet ograničimo, ponekad i zabranimo, jer on je kriv za krivo držanje, nerazgovaranje, omalovažavanje, javno svađanje i komentiranje, ruganje i zlostavljanje.

Ograničavanjem Interneta svi ćemo dobiti više slobodnoga vremena za druženje, učenje, zabavljanje i međusobno ćakulanje…

Maknimo se od računala.

Izađimo vani.

Prošećimo.

Poigrajmo se.

Od danas te ograniča-

vamo, u roditeljske okove stavljamo.

Njima je zadatak da te prate i razgovor i druženje u svaku kuću vrate!

(V.S.) Stranica 15

VELJAČA

Mornari, doktori, ratnici

Voditeljica, Meštar i Barbika

Školski list Čiperko

VALENTINOVO

ŠKOLSKI DNEVNIK

Niži razredi obilježili su Valentinovo likovnim radionicama na kojima su izrađivali prigodne čestitke i razredne panoe.

MEĐUOPĆINSKA SMOTRA LIDRANO 2015.

VELJAČA

Uspjeh naših učenika na Međuopćinskoj smotri LIDRANO 2015.

Smotra se i ove godine održala su Glazbenoj školi u Makarskoj 12. veljače s početkom u 9 sati. Našu su školu predstavljali Tina Vladimir, Emilija Matija Vulinović, Marija Franičević, Margareta Letica, Augustin Perković, Ela Šulenta i Josip Iličić pod mentorstvom profesorice Vanje Selak.

Na županijsko natjecanje od njih sedmero plasirali su se: Tina Vladimir, 5. raz; literarni rad Slova i riječi, Margareta Letica, 8. raz; literaran rad Moj nedjeljnik, Augustin Perković, 8. raz; literaran rad Tišina i novinarski rad Čini li nam Internet život kvalitetnijim, Emilija Matija Vulinović, 5. raz; literaran rad Čarolija riječi i školski list Čiperko .

UZ KANATA - SOLJENJE INĆUNA Kroz veljaču je plan UZ Kanate soljenje inćuna i to su proveli zahvaljujući učenicima Leonardi Antičić, Davidu Veli i Augustinu Perkoviću.

Pedagoške radionice: Program prevencije i edukacije o sigurnosti na internetu

Kroz veljaču pedagoginja s učenicima 5.-8. razreda prolazi teme o sigurnosti na internetu. Održavaju se radionice na kojima se educira kako se zaštiti na internetu i kako se odgovorno ponašati.

Zlostavljanje nije više pojava koju srećemo u samo u stvarnom svijetu. Nove tehnologije i novi načini komunikacije mladih donose brojne prednosti, jednostavniju komunikaciju s prijateljima i poznanicima, održavanje kontakata, lakši način pronalaska informacija te prilikom za kvalitetnu zabavu. Osim svega pozitivnog u virtualnom ili online svijetu nažalost mnogo negativnih stvari se također “prelilo” u taj svijet. Zlostavljanje ili sada nazvano “cyberbullying” sa školskih hodnika, igrališta ili razreda se preselilo u društvene mreže, chatove, blogove ili privatne razgovore na internetu pod lažnom krinkom anonimnosti. Iako se samim zlostavljanjem u virtualnom svijetu ne može direktno fizički povrijediti druga osoba, posljedice ovakvog ponašanja mogu biti izuzetno ozbiljne. ProblemStranica i prednost online svijeta je i ta što je uvijek dostupan, kako za dobre, tako i za loše stvari.

16

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK Učenici nižih razreda posjetili su Gradsko kazalište mladih u Splitu

OŽUJAK

Učenici od prvog do četvrtog razreda zajedno sa svojim učiteljicama posjetili su Gradsko kazalište mladih u Splitu gdje su gledali predstavu Heidi po istoimenom djelu autorice Johanne Spyri.

Predavanje na temu Higijena zuba i usne šupljine i Promjene u pubertetu Doktorica Luce Ivanda i medicinska sestra Marija Matijaševićim održale su predavanje učenicima prvog razreda na temu Higijena zuba i usne šupljine i petog razreda na temu Promjene u pubertetu.

UZ KANATA Sijanje začinskog bilja Članovi UZ Kanate marljivo su sijali začinsko bilje što je i bio plan zadruge za ožujak. Rezultati su vidljivi već za šest dana što pokazuje sljedeća fotografija.

NASTAVNIK CHRISTIAN RYDBERG POSJETIO JE NAŠU ŠKOLU

Intervju s ravnateljem

Od 10. ožujka do 11. ožujka Christian Rydberg, nastavnik iz Švedske, u posjetu je našoj školi vezano uz međunarodni projekt Life on PromethEUs. Nastavnici, koji su dio projekta, imali su zadatak održati Intervju s učenicima predavanje i prezentirati svoj rad zajedno s učenicima Christianu Rydbergu. Nakon toga Christian Rydberg održao je intervju s učenicima i ravnateljem Jakovom Batinovićem.

Predavanje u sklopu sastanka

PI DAN U NAŠOJ ŠKOLI U našoj je školi 14. 3. 2016. obilježen Međunarodni dan broja PI. PI ili π je matematička konstanta, danas široko primjenjivana u matematici i fizici. Definira se kao odnos opsega i promjera kruga. PI je također poznat i kao Arhimedova konstanta ili Ludolfov broj. Još jedna važna poveznica sa PI danom je rođendan Alberta Einsteina 14.3. odnosno 3.14 oblik datuma u Europi pa ga u novije vrijeme matematičari i fizičari kao takvog obilježavaju. Numerička vrijednost pi, zaokružena na 64 decimalna mjesta. Nastavnici iz matematike Estera Vranjković i Angelo Njavro raspravljali su s učenicima o povijesti i značenju broja π. Provedeno je natjecanje iz računanja i crtanja opsega kružnice pomoću dvije olovke i konopčića, a zatim natjecanje koji će se učenik moći prisjetiti broja PI s najviše decimalnih mjesta. Nastavnica Tea Markotić zajedno s učenicima sedmog razreda održala je jezično natjecanje tako što su učenici imali zadatak prevesti na engleski jezik decimale broja PI. Stranica 17

ŠKOLSKI DNEVNIK

Školski list Čiperko

OŽUJAK

KLOKAN BEZ GRANICA

Ovogodišnje natjecanje Klokan bez granica se održalo 17. ožujka 2016. u 12:30 sati.

Sudjelovali su i učenici naše škole od trećeg do osmog razreda. Klokan bez granica je međunarodno natjecanje koje se isti dan u isto vrijeme održava u mnogim državama diljem svijeta, a čiji je cilj popularizacija matematike i širenje osnovne matematičke kulture.

Natjecatelji i Klokan bez granica

NATJECANJE ZVJEZDICE U PŠ DRAŠNICE Učiteljica Ivana Lulić zajedno s učenicima PŠ Drašnice i vrtićanima održali su natjecanje u pjevanju Zvjezdice. Pobjednica natjecanja je Petra Prlac, dok je drugo mjesto osvojio Luka Glučina, a treće Ivan Gudelj.

Zvjezdice nastupaju u PŠ Drašnice

Eratostenov eksperiment Učenici petog razreda i nastavnik Josip Vranjković 18. ožujka sudjelovali su u globalnom eksperimentu izmjera opsega Zemlje po meridijanu, kada sunčeve zrake padaju na ekvator pod pravim kutom. Riječ je o Eratostenovom eksperimentu za koji im je bio potreban samo štap i sunčeva sjena i naravno, znanje matematike.

Petaši s nastavnikom na terenu izvode Eratostenov eksperiment.

USKRSNE RADIONICE Uskrsni rad učenika četvrtog razreda predvođeni su nastavnicom iz vjeronauka Silvanom Andrijašević.

Uskrsni panoi likovne sekcije učenika nižih razreda predvođeni su učiteljicom Nevenkom Vranješ.

Radionica učenika prvog razreda predvođena je učiteljicom Irenom Mendeš. Prvašići su bojili jaja na zdravi način, bez upotrebe umjetnih boja.

Uskrsnu radionicu imali su i učenici PŠ Živogošće zajedno s učiteljem Ivanom Čuljkom i gospođom Snježanom Klaričić.

Stranica 18

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK TRAVANJ

U Igranima obilježen Međunarodni dan dječje knjige Međunarodni dan dječje knjige obilježava se svake godine 2. travnja kako bi se potaknula i razvila ljubav djece prema čitanju. Kao nadnevak obilježavanja izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena. Učenici PŠ Igrane zajedno s učiteljicom Silvanom Lulić odlučili su za Međunarodni dan dječje knjige ilustrirati naslovnice njima poznatih bajki i priča.

Ekskurzija učenika sedmoga i osmoga razreda

Ovogodišnju ekskurziju vodile su razrednice Tea Markotić i Anita Lasić. Učenici su imali priliku upoznati Zadar,Opatiju, Pulu, NP Brijuni, Gardaland, Poreč, Rovinj, Rijeku, i Smiljan, rodno mjesto Nikole Tesle. Ekskurzija je u potpunosti uspjela i svi su se vratili puni lijepih dojmova i uspomena.

ŽUPANIJSKA SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA U SPLITU Na 28. smotri učeničkih zadruga Splitsko dalmatinske županije koja je održana 13. travnja 2016. u City Centeru one u Splitu s početkom u 11 sati sudjelovala je i naša UZ Kanata.

Na Smotri je sudjelovalo 39 zadruga iz cijele Županije. Smotra učeničkih zadruga je prilika da zadrugari sa svojim nastavnicima - voditeljima učeničkih zadruga pokažu ono što su radili tijekom cijele školske godine, a ljudima izvan škola nije vidljivo. Tako su se na Smotri mogli vidjeti različiti ljekoviti i kozmetički pripravci, tradicionalna jela ovog kraja, nakit, raznoliki ukrasni i uporabni predmeti te proizvodi koje učenici pripremaju od bilja iz svojih školskih vrtova. Štand naše UZ Kanata Stranica 19

Učenici i mentori UZ Kanata

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK TRAVANJ

Akcija Zdravi doručak pod nazivom Naša dica — naša briga Akcija Zdravi doručak dio je projekta Naša dica - naša briga kojeg financira Ministarstvo socijalne politike i mladih. Projekt se provodi u osam škola na područUčitelji i volonteri Udruge Sunce Učenici pripremaju svoj zdravi doručak ju Makarske rivijere i Vrgorca. Udruga Sunce ovom akcijom želi potaknuti učenike da je priprema doručka zabavna i da su zdravi obroci ukusni. U akciju su sudjelovali učenici od 1.- 4. razreda naše škole, koji su zajedno s organizatorima iz Udruge Sunce pripremali užinu za sve učenike škole.

Naša je škola radno obilježila Dan planeta Zemlje Dan planeta Zemlje obilježili smo sudjelovanjem u projektu ZELENA ČISTKA. Obilježavanje Dana planeta Zemlje usmjereno je prema zaštiti prirodnih resursa i ima za cilj skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja. Međutim, nije dovoljan samo jedan dan, globalni ekološki problemi su toliko narasli da bismo svi morali učiniti više i ne samo jedan dan u godini. Na Dan planeta Zemlje 22. travnja 2016. naši učenici i nastavnici sudjelovali su u projektu ZELENA ČISTKA (čišćenje plaža u Podgori) u organizaciji TZ Podgore, a pod pokroviteljstvom Općine Podgore i komunalnog poduzeća Podgora čistoća d.o.o. Ovom akcijom smo pokazali koliko nam je važno naše mjesto, okoliš i priroda te što sve možemo i što smo sve u mogućnosti učiniti u samo jednom danu.

Stranica 20

Izložba učeničkih radova povodom Dana planeta Zemlje

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK

PRVO KOLO CROATIAN MAKERS LIGE

SVIBANJ

Croatian Makers je projekt udruge Institut za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM. Kao glavnu platformu za razvoj mladih IRIM vidi robotiku i automatiku. IRIM donira i razvija robotiku i automatiku u osnovnoškolskim uzrastima, ali i u starijima koji su bliži svijetu rada i poduzetništva. Do siječnja 2016. IRIM je donirao opremu u 60-ak škola i centara za rad s mladima, a među njima je i naša škola. Time smo dobili pravo na korištenje pet mBota, a samim sudjelovanjem na natjecanjima mBot-ovi ostat će u trajnom vlasništvu škole. Naša je škola sudjelovala u prvom kolu Cratian Makers Lige koja se održala u školi domaćina OŠ oca Petra Perice u Makarskoj 3. svibnja 2016. u 15 sati. Croatian Makers liga je natjecanje prvenstveno edukacijske namjene za učenice i učenike osnovnoškolskog uzrasta. Učenici koji sudjeluju u Ligi podijeljeni su u dvije dobne kategorije. Prva dobna kategorija je za natjecatelje koji u vrijeme početka Lige pohađaju od prvog do petog razreda, a druga za natjecatelje od šestog do osmog razreda osnovne škole. Našu školu, pod mentorstvom učiteljice Mladene Letice Rozić, u prvoj kategoriji predstavljali su učenici petog razreda Tina Vladimir, Antonio Alač, Emilija Matija Vulinović i Tonka Okić, dok u drugoj kategoriji učenici šestog i sedmog razreda Noa Zloić, Antonio Šulenta, Grgo Šulenta i Leo Kurtović.

PROJEKTNI SASTANAK U POLJSKOJ - EU PROJEKT ERASMUS+ Ovo je četvrti po redu projektni sastanak koji je vrlo uspješno odrađen u Poljskoj u sklopu Erasmus+ projekta.

Cilj projekta je upoznavanje drugih kultura, običaja i tradicije, usavršavanje engleskog jezika, učenje osnova drugih jezika, poticanje kritičkog razmišljanja, istraživačkog učenja i integriranog podučavanja. Bit našeg projekta su učenički pregovori na zadane teme. Učenici pregovarači su uspješno odradili ovaj zadatak. Sastanak je završio u petak ugodnim druženjem svih sudionika, evaluacijom projektnih aktivnosti, izmjenom prigodnih darova i adresa te ponekom suzom u očima. Podgorski osnovci su se zadovoljni i puni dojmova vratili svojim domovima.

PREDAVANJE PRIMJENA FIZIKE

Znanstvenik Mario Rakić sa Instituta za fiziku

iz Zagreba održao je našim učenicima sedmog i osmog razreda predavanje Primjena fizike

Stranica 21

U četvrtak 12. svibnja 2016. učenici sedmog i osmog razreda imali su zanimljivo predavanje koje je organizirala nastavnica Nada Zorkić. Ovim predavanjem učenicima je približeno što fizičari rade nakon završenog visokog obrazovanja i koja je njihova uloga u razvoju društva. Na poklon smo dobili svjetleću diodu s tri osnovne boje.

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK

DAN ŠKOLE U petak 20. svibnja 2016. u prostorijama kina Podgore proslavili smo Dan škole svečanom priredbom.

SVIBANJ

Ples Živogošćana

Ravnatelj Jakov Batinović dodjeluje diplome učenicima koji su sudjelovali na županijskim natjecanjima i zahvalnice njihovim mentorima.

Mornarska pjesma - plešu i pjevaju drugaši

Rasplesane petašice

Igrokaz prvaša Kakvu kome knjigu

Rasplesani Igranci

Rasplesane četvrtašice

Voditeljice Karmela i Margareta

Ela i Nika se opraštaju od naše škole

Igrokaz četvrtaša: Čudna bolest

Rasplesani Drašničani

Marija, Monika i Augustin Raspjevani školski zbor

Školski zbor i Tomo Šulenta Tina Vladimir govori svoje stihove Slova i riječi Stranica 22

Sara i Monika izvode igrokaz Jozef

Marino i Antonio izvode igrokaz Možda

Školski list Čiperko

ŠKOLSKI DNEVNIK

Dolina rijeke Neretve - izlet nižih razreda

SVIBANJ

Učenici nižih razreda i njihovi razrednici 26. svibnja organizirali su jednodnevni izlet dolinom rijeke Neretve.

Prirodoslovni muzej u Metkoviću

Jama Congeria u Metkoviću Gradski park u Metkoviću

Željeznički kolodvor u Pločama

POSJET SARDINIJI U SKLOPU EU PROJEKTA ERASMUS+ Posljednji u nizu susreta tijekom EU projekta Erasmus+ održao se na Sardiniji. Domaćini, učitelji i učenici iz Castelsarda su svojim gostoprimstvom uljepšali ovaj događaj. Nastavnici su imali veoma gust raspored koji im je ipak ostavio vremena za razgledavanje i druženje. Našu su školu Anita Lasić, Vanja Selak, Jakov Batinović i predstavljali ravnatelj Jakov Batinović, voditeljica projekta Marijana Dragobratović Anita Lasić, pedagoginja Marijana Dragobratović i učiteljica Vanja Selak. Osnovni cilj je bio pripremiti završno izvješće za ovaj projekt i dogovoriti korake za sljedeći projekt.

Stranica 23

Predstavnici iz Turske, Švedske, Poljske, Italije i Hrvatske

Školski list Čiperko

LIFE ON

TEMA BROJA: la, pripremiti projektne

PROMETHEUS Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića, Podgora već niz godina sudjeluje u međunarodnim programima orgaZa Čiperko piše prof. Anita Lasić, niziranim pod pokroviteljvoditeljica projekta stvom Europske unije.

Od 2009. godine uključeni smo u program Cjeloživotno učenje, Comenius a sad smo dijelom Erasmus+, najvećeg programa s područja obrazovanja i sporta u Europskoj uniji. Naša škola je partner u Erasmus+ školskom projektu pod nazivom Life on PromethEUs. To je logički nastavak prethodnog Comenius projekta Santa Maria Spaceship koji smo već bili odradili sa švedskom školom iz Angelholma. Cilj ovog projekta je motivirati učenike i nastavnike za učenje stranih jezika, poboljšati digitalnu kompetenciju, potaknuti interdisciplinarno učenje, uvesti europsku dimenziju u učenje, osnažiti školu i potaknuti poštovanje i empatiju prema drugim narodima i kulturama. Okvir ovog projekta je zamišljeni planet Prometej na kojem učenici moraju organizirati život. Način i pravila kako će se organizirati život se ustanovljavaju putem učeničkih pregovora. Kao stari partneri koji već godinama surađuju, odlučili smo pozvati nove partnere u projekt. Našem partnerstvu su se pridružile i tri nove škole: Gimnazjum im. dr. Wladyslawa Brzezinskiego, Krajenka, Poland; TACIRLER EGITIM VAKFI ILKOKULU, Esenler, Istanbul, Turkey i Istituto Comprensivo E. D'Arborea Castelsardo, Castelsardo, Italy.

Angelholm, 2014.

aktivnosti, otkloniti eventualne nejasnoće i poteškoće te uvesti nove partnere u tematiku.

HRVATSKA (Podgora, 18.5.-22.5. 2015.)

Drugi projektni sastanak održao se u svibnju 2015. godine. Mi smo bili domaćini. Sastanku su nazočili naši partneri iz Švedske, Poljske, Italije i Turske. Ukupno smo ugostili 50 učenika i 18 nastavnika. Bio je to veliki pothvat koji smo položili s visokom ocjenom. Sastanak je počeo u prostorima naše škole u ponedjeljak 18. svibnja 2015. Nakon pozdravnih govora, inicijalnih uputa i razgledavanja školskih prostora, nastavili smo sportskim i team building aktivnostima. Slijedile su prezentacije škola, gradova te konačno prezentacije naših pregovaračkih stavova o pitanjima održive vlade i zdravo života. Učenici iz partnerskih škola ugošćeni su u domovima naših učenika te su kušali dalmatinske specijalitete. Dio projekta Life on PromethEUs su bile radionice Creaze, jednog od vodećih svjetskih obrazovnih resursa. Učenici i nastavnici su imali priliku naučiti kako kreirati Creaza prezentacije, stripove i filmove. Gostujući i naši nastavnici su održali sate poljskoga, švedskoga, talijanskoga, turskoga i hrvatskoga jezika. Organizirane su kreativne radionice, sportska događanja te radionica 3D kompjuterskog modeliranja.

ŠVEDSKA (Angelholm, 20.10. - 24.10.2014.)

Prvi pripremni projektni sastanak se održao u listopadu 2014. godine u švedskom gradu Angelholmu. Nazočili su mu ravnatelj Jakov Batinović, voditeljica projekta Anita Lasić te učitelji Miroslav Urlić i Vanja Selak. Cilj sastanka je bio upoznati nastavnike iz partnerskih škoStranica 24

Hrvatska, 2015.

Školski list Čiperko

TEMA BROJA:

Nastavnik Christian Rydberg, koji je idejni začetnik ovog projekta, je organizirao nekoliko sastanaka s nastavnicima i učenicima tijekom projektnog tjedna.

Cilj je bio prikupiti mišljenja i stavove sudionika u projektu a u svrhu istraživanja koje on provodi kao postdiplomac Sveučilišta u Malmeu.

vijeća nastavnika Engleskog jezika. Tom prigodom su nastavnici Christian Rydberg, Elvin Samjić i Anita Lasić prezentirali rezultate projekta Life on PromethEUs.

Fokus našeg projekta su učenički pregovori na odabrane teme. Dvije teme koje su obrađene na ovom projektnom sastanku su bile održiva vlada i zdravi život. Šime Glamuzina, Martina Krželj, Nikolina Rozić i Augustin Perković su i više nego uspješno zastupali hrvatsku pregovaračku stranu. Svojim umjerenim i realističnim stavovima tijekom pregovora osvjetlali su obraz naše škole.

TURSKA (Istanbul, 18.10. - 23.10.2015.)

Zadnji radni dan projekta je organizirana evaluacija Nastavnici i učenici iz Planinarske sekcije su vodili projektnih aktivnosti. I gosti i domaćini su se vrlo naše goste na Biokovo. Obišli su Botanički vrt Koti- pozitivno izjasnili o istima. Uslijedio je odlazak u šna. Tom prigodom su uživali u prekrasnom pogledu Split. Naši partneri su i na taj način mogli upoznati koji puca s vrha Biokova na obalu, more i otoke. jedan dio hrvatske kulture, povijesti i tradicije.

Još jedan važni dio projekta je bio E-Day. Svaka od pet škola je dobila svoj štand na podgorskoj rivi na kojem su izložili svoje suvenire, hranu, zastave, prospekte i slično. Isti dan slavili smo Dan škole priredbom u prostorima podgorskog kina. Naši gosti su se predstavili s po jednom glazbenom ili plesnom točkom. Posebnu pozornost publike, ponajviše sedmaša i osmaša, pobudile su lijepe Talijanke svojim plesom i pjesmom. Organiziran je odlazak na Galebovo krilo gdje su se gosti i domaćini družili i zbližavali kroz razne sportske aktivnosti. Druženje se nastavilo uz roštilj i domaće kolače. Dan je završio vožnjom brodom i šetnjom kroz Makarsku.

Treći projektni sastanak ugostila je turska škola u Istanbulu. Četiri učenika podgorske škole, Nikolina Rozić, Nika Ivandić, Lucija Urlić i Augustin Perković, hrabro su izvršila svoje projektne obveze predvođeni voditeljicom projekta Anitom Lasić, pedagoginjom Marijanom Jurković Dragobratović, učiteljima Miroslavom Urlićem i Josipom Vranjkovićem.

Prezentirali su svoju domovinu, grad i školu, hrvatsko poduzetništvo te pregovarali na temu održiva ekonomija.

Tradicionalno gostoljubivi domaćini su se potrudili da ovaj sastanak ostane u nezaboravnom sjećanju.

Gosti su obišli najvažnije kulturno-povijesne znamenitosti Istanbula: palaču Topkapi, Aja Sofiju, Plavu džamiju, Veliki bazar i mnoge druge.

Dio sastanka je posvećen pripremama za preostala Naša škola je bila domaćin Županijskog stručnog dva projektna sastanka koji će se održati u Poljskoj i Italiji.

Zajednička fotografija sudionika

Stranica 25

TEMA BROJA:

Školski list Čiperko

POLJSKA (Jastrowie, 8.5. - 14.5.2016.)

ma su učenici probili led, upoznali se i zbližili. Nakon toga su partneri prikazali svoje prezentacije na zadane teme. Dio projekta su bile večere kod obitelji domaćina. Poljaci su se pokazali kao vrlo gostoljubivi domaćini s odličnom hranom.

Bit našeg projekta su učenički pregovori na zadane teme. Učenici pregovarači su uspješno odradili ovaj zadatak. Domaćini su organizirali sportske timske Poljska, 2016. aktivnosti kao što je zip-line, nogomet, košarka, vožnja kajakom i orijentacijsko trčanje. Cijeli jedan dan Četvrti Erasmus+ projektni sastanak održan je u smo proveli u Biskupinu, rekonstruiranom srednjevPoljskoj. U projektnim aktivnostima sudjelovali su jekovnom naselju i utvrdi. Sudionici su imali prigoučenici Karla Radić-Cvitanović, Marino Grbić, Antonija Jakić, Leon Perić, Antonio Šulenta, Noa Zloić, Franka Bakalić, Grgo Šulenta, Nika Ivandić, Augustin Perković, Nikolina Rozić, Lucija Urlić i David Vela. Pratili su ih nastavnici Josip Vranjković, Tea Markotić, Miroslav Urlić i Anita Lasić.

Ovo je četvrti po redu projektni sastanak koji je vrlo uspješno odrađen. Cilj projekta je upoznavanje drugih kultura, običaja i tradicije, usavršavanje engleskog jezika, učenje osnova drugih jezika, poticanje kritičkog razmišljanja, istraživačkog učenja i integriranog podučavanja.

Praćeni neuobičajeno sunčanim i ugodno toplim vremenskim uvjetima, u prekrasnom, šumovitom krajoliku, sudionici su odrađivali svoje zadatke i aktivnosti. Sastanak je počeo team-building igrama koji-

Naši predstavnici Stranica 26

E-day du poslušati predavanje o životu iz tog doba, izraditi glinenu posudu, voziti se rekonstruiranim plovilom, pogledati zanatlije kako izrađuju oruđe, glazbene instrumente i druge svakodnevne predmete te su naučili osnove streličarstva iz prve ruke. Domaćini su organizirali glazbenu priredbu na kojoj su svi partneri pjevali pjesme na svojim jezicima. Svaki partner je dobio svoj štand gdje su prezentirali svoje suvenire, hranu, brošure kojim su predstavili svoju zemlju i školu.

Sastanak je završio u petak ugodnim druženjem svih sudionika, evaluacijom projektnih aktivnosti, izmjenom prigodnih darova i adresa te ponekom suzom u očima. Podgorski osnovci su se zadovoljni i puni dojmova vratili svojim domovima.

TEMA BROJA:

Školski list Čiperko

ITALIJA (Castelsardo, 26.5.-30.5.2016.)

učiteljica Vanja Selak.

Osnovni cilj je bio pripremiti završno izvješće za ovaj projekt i dogovoriti korake za sljedeći projekt.

SAŽETAK

Italija, 2016.

Castelsardo Zajedno s partnerskim školama, OŠ don Mihovila Pavlinovića privodi kraju Erasmus+ projekt Life on PromethEUs. Nakon dvije godine prepune izvrsne suradnje i lijepih susreta, došlo je vrijeme da se dogovaraju završni dokumenti.

Vrijeme je da se prisjetimo svih aktivnosti koje su se održali u ove dvije godine. Prvi sastanak su organizirali Šveđani i bio je namijenjen samo nastavnicima.

Cilj je bio dogovoriti detalje i pripremiti aktivnosti kako bi projekt mogao besprijekorno ići svojim tijekom.

Podgora je bila domaćin drugog sastanka. Tom prigodom došlo je više od 50 učenika i 20 nastavnika.

Cijeli jedan tjedan održavale su se razne aktivnosti čiji je cilj bio zbližiti učenike i nastavnike, upoznati razne kulture, poboljšati jezične i digitalne kompetencije, potaknuti kritičko razmišljanje i pomoći učenicima da nauče kako učiti.

Treći sastanak je ugostila škola iz Istanbula. Nazočili su mu učenici i učitelji. Ovaj nezaboravan događaj uveličao je prekrasni Istanbul, gostoljubivi domaćini i više od 400 bučnih učenika u crvenim školskim uniformama. Cilj je bio naravno upoznati druge kulture, razviti empatiju prema njima, iskorijeniti predrasude, potaknuti kritičko razmišljanje i konstruktivan dijalog.

Svi sudionici

Četvrti sastanak se održao u Poljskoj. Učenici i učitelji će pamtiti ovaj susret po mnogo čemu a ponajviše po prelijepom šumovitom krajoliku, drvenim bungalovima, odličnoj hrani i gostoljubivim domaćinima.

Cilj ovog susreta je bio, uz ostalo, poboljšati ključne kompetencije i transverzalne vještine.

Posljednji u nizu susreta tijekom ovog projekta održao se na Sardiniji. Domaćini, učitelji i učenici iz Castelsarda su svojim gostoprimstvom uljepšali ovaj događaj. Nastavnici su imali veoma gust raspored koji im je ipak ostavio vremena za razgledavanje i druženje.

Posljednji u nizu susreta tijekom ovog projekta odrOsnovnu školu don žao se u Italiji na Sardiniji. Cilj ovog susreta je pripMihovila Pavlinovi- remiti završno izvješće za ovaj projekt i dogovoriti ća su predstavili rav- korake za sljedeći projekt.

Team building Stranica 27

natelj Jakov Batinović, voditeljica projekta Anita Lasić, pedagoginja Marijana Dragobratović i

Naša suradnja sa švedskom školom je počela sad već daleke 2008. godine i toliko je dobroga proizašlo iz nje da smo odlučili nastaviti je u budućnosti. U rujnu ćemo održati sastanak u Podgori. Nazočit će mu nastavnici iz švedske i latvijske škole. Cilj je priprema KA1 projekta za nastavnike.

Školski list Čiperko

KUTAK ZA RODITELJE

IZOSTANCI S NASTAVE dijete prihvaćeno od svojih vršnjaka.

Posjetit će obiteljskog i školskog liječnika koji će razlučiti radi li se o teškoćama koje proizlaze iz djetetova zdravstvenog stanja i posebnih potreba, specifičnih teškoća učenja (primjerice, disleksija) ili pak odgojnih poteškoća. Školski liječnik će s roditeljem i školom pokušati pomoći u rješavanju poteškoća djeteta.

Roditelj često nenamjerno učvršćuje takvo ponašanje djeteta odobravanjem izostanaka, umjesto da odmah traži pomoć stručnjaka i škole.

Prošlu školsku godinu u školama smo se najviše mučili s opravdavanjem izostanaka jer je novi Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera Negativne posljedice izostajanja ne odnose se samo donio mnogo novina u načinu opravdavanja izosna manje kvalitetno praćenje nastavnog programa. tanka.

Propustiti priliku za druženje u školi, a posebice u Prema novom pravilniku neopravdanim izostankom osnovnoj školi, može utjecati na djetetovu moguć- smatra se izostanak za koji nost da stvori i zadrži prijateljstva, a to je bitan dio razredniku nije dostavljena Tko želi nešto odrastanja. liječnička ispričnica ili ispričUspostaviti redovno pohađanje škole već u ranoj nica nadležne institucije, koju naučiti, dobi, isto će tako pomoći djetetu kasnije u životu. je potpisao i roditelj. naći će način; Dolaziti na vrijeme u razred je isto vrlo važno. Kaš- Neopravdanim izostankom ne tko ne želi, njenje u školu može naći će izliku. znatno omesti dijete, IZOSTANCI NA KRAJU ŠKOLSKE učitelja i drugu djecu u GODINE 2015./16. razredu.

Pablo Picasso OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora Stručnjaci upozoravaju da se dijete, kada je neOI po zadovoljno u školi, mosmatra se izostanak s Broj učeučeniže tužiti na razne smetnastave za koji je rodinika OI ku NO Razred nje poput toga da ga bo- PODGORA telj unaprijed tražio i li glava ili trbuh i slično I. dobio odobrenje i to: 11 635 58 19 1109 58.4 da bi moglo ostati kod II. • u hitnim slučajevi8 461 58 kuće. Potreban je preg- III. ma usmeno od učitelja/ 9 322 36 led djeteta, razgovor s IV. nastavnika za izostanak V. 20 1483 74.3 2 djetetom i roditeljem s njegova sata; 9 509 57 kako bi se utvrdilo je li VI. • pisano od razredVII. 11 1275 116 3 dijete bolesno ili ne. nika za izostanak do 3 17 1359 80 Posebna pozornost se VIII. radna dana, I.-VIII. 104 7154 68.8 5 usmjerava i na san, ape• ravnatelja za izos290 36.25 tit, igru te obavljanje DRAŠNICE I.- 8 tanak do 7 radnih dana, školskih i ostalih obve- II.-III. • učiteljskog/ 10 522 52.2 za. Važno je da roditelj IGRANE nastavničkog vijeća za porazgovara najprije s I.-II.-III. izostanak do 15 radnih 5 375 75 djetetom o svemu što se ŽIVOGOŠĆE dana.

I.-II. događa u školi, zatim s razrednikom o tome je li SVEUKUPNO 127 8341 65.68 5 Redovito pohađanje nastave jedan je od najvažnijih preduvjeta za uspjeh djeteta u školi. Ne samo da će imati manje problema s domaćom zadaćom, nego i s učenjem općenito.

Ako dijete često izostaje s nastave, teško je naći vrijeme u školi kada je ispunjen svaki školski dan u kojem će nadoknaditi ono što je propustilo.

Izostajanje je, između ostalog, najčešće izazvano: • školskom sredinom, • njezinim zahtjevima, sustavom normi i propisa, strahom od negativne ocjene, • neizvršenim školskim obvezama, ali i • raznim poremećajima u ponašanju.

Stranica 28

Školski list Čiperko

Isto tako roditelj ima pravo opravdati do tri radna dana tijekom školske godine bez ispričnice ukoliko ti dani nisu uzastopni.

Ovaj pravilnik uzbunio je i roditelje i liječnike koji su imali veći broj posjeta u ordinaciji. Jedan dio roditelja prihvatio je promjene kao normalnu stvar isto kao što otvaramo bolovanje kada izostajemo s posla tako tražimo i ispričnicu za dijete.

Ako krećemo na put možemo unaprijed od škole tražiti odobrenje, a ako je dijete dobilo jednodnevnu virozu roditelj takav izostanak može opravdati tri puta godišnje.

Na ovaj način učimo djecu odgovornosti i važnosti redovitog izvršavanja obveza. Ukoliko je dijete stvarno bolesno svakako ćemo posjetiti liječnika i u tom slučaju nije problem uzeti ispričnicu. Za manje zdravstvene tegobe ili nenaučeno gradivo svakako dijete ne bi trebalo ostaviti kući. Partnerstvo škole i obitelji, te razvijanje radnih navika svakako će donijeti djeci najkorisniji dio odgoja i obrazovanja i pripremiti ih za uspješnu budućnost.

KUTAK ZA RODITELJE RODITELJI: Roditelj tijekom jedne školske godine usmenom isprikom može ispričati izostanak učenika/učenice najviše tri puta, odnosno, najviše za tri radna dana.

Mogućnost da roditelj ispriča učenika/učenicu zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga postoji samo ako se radi o izostanku od jednog radnog dana, a ako se radi o tri uzastopna dana, da bi se izostanak ispričao, potreba je liječnička ispričnica ili druga odgovarajuća dokumentacija koja ovisi o razlogu izostanka i koja dokazuje opravdanost izostanka. Roditelj ispričava učenikov izostanak razredniku u vrijeme zakazanih informacija za učenike.

Roditelj ne može osobno ispričati izostanak učenika za onaj dan kada se pisala pisana provjera znanja već je za taj dan potrebna liječnička ispričnica. Za učenike koji imaju više od 16 neispričanih sati, ispričnice, bez iznimaka, mora donijeti roditelj.

Ako roditelj zanemaruje svoje obveze, škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole. Ako roditelj učestalo zanemaruje obveze, škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.

NASTAVNICI: Izostanak učenika/učenica s pojedinog sata dopušta predmetni nastavnik/nastavnica.

Učenik kojeg treba drugi Obrazovanjem si Marijana Dragobratović, prof. nastavnik sa sata može biti uljepšavamo svoje ja. pušten samo uz dogovor i RAZREDNICI: suglasnost oba nastavnika Ispitivanje i Razrednik može opravdati, u dogovoru s roditeistraživanje korijeni su te ga tada nije nužno upiljem i prema vlastitoj procjeni, ukupno do tri dana sati u dnevnik. znanja, izostanke učenika bez liječničke ili slične potvrde.

Zatraži li učenik prijevreRazrednik je dužan u roku od pet dana pismeno a mišljenje i meni odlazak s nastave iz izvijestiti roditelja, odnosno staratelja, da učenik/ zdravstvenih razloga, učerazmišljanje učenica ne dolazi na nastavu. Preslik pismene nik može otići iz Škole, put su do njega obavijesti razrednik je dužan pohraniti u dosje odnosno nastave ili drugog Konfucije učenika. odgojno-obrazovnog rada Pod neredovitim dolaženjem smatra se neopravpo odobrenju učitelja, razdani izostanak tri dana uzastopce ili pet dana s rednika, pedagoga ili ravnatelja o čemu se telefonski prekidima tijekom jednog mjeseca. O učenicima obavještava roditelja/staratelja. koji ne pohađaju školu ili je ne pohađaju redovito, ravnatelj je dužan izvijestiti Centar za socijalnu Izostanak učenika/učenica s nastave tijekom dana skrb u roku od 7 dana od dana saznanja o neizvr- odobrava i opravdava razrednik/razrednica, a u slušavanju obveza. čaju odsutnosti razrednika/razrednice stručni suradnik/stručna suradnica ili ravnatelj/ravnateljica.

Stranica 29

Školski list Čiperko

RASPRAVA

RASPRAVA UČENIKA OSMOGA RAZREDA NA SATU HRVATSKOGA JEZIKA Trebaju li školama uniforme?

Na satu Hrvatskoga jezika osmaši su argumentirano raspravljali o tome trebaju li školama uniforme.

Na početku svake školske godine, pa tako i ove, učestalo pitanje koje se postavlja na svim medijima jest trebaju li školama uniforme. One škole koje su ih uvele, a oni pod uniformama smatraju majicu kratkih/dugih rukava, su predstavljene u pozitivnom svjetlu na svim mogućim medijima. Učenici su fotografirani u svojim jednoobraznim majicama. Roditelji oduševljeni jer baš slatko izgledaju onako svi u plavom ili zelenom.

Pojam školske uniforme se odnosi na sasvim nešto drugo.

Hrvatske školske uniforme

Školska uniforma - za učenike točno propisana odjeća; školske uniforme obično se sastoje od tamnih hlača/suknje i košulje i jakne za hladnijeg vremena.

Pitanja koja se sada postavljaju: je li nam dovoljan jedan komplet školske odjeće ili barem dva. Zimska ili proljetna uniforma? Koliko nas sada to košta? A što s obućom???

Učenici osmoga razreda su na satu Hrvatskoga jezika upravo o tome raspravljali. Svaka grupa je izniŠkolske uniforme jela svoje argumente za ili protiv. Raspravljalo se o tome i europskih škola iza nastave na hodnicima. Neki su smatrali da odjeća daje svakoj osobi svoju osobnost i da to ne treba prekriti uniformama. Drugi su pak smatrali da im je lakše odjenuti svako jutro uniformu jer ne moraju razmišljati o tome što odjenuti.

Međutim, ono što su svi na kraju zaključili jest da danas nije vrijeme da se o tome uopće raspravlja. Školstvo ima daleko veće i važnije probleme koji se trebaju što prije riješiti. Treba vidjeti imaju li sve škole jednake uvjete (jedni nemaju ni za kredu, a druge su informatički opremljene). Što je s reformom školstva?

Nastava? Učitelji? Učenici? Programi? Opterećenost? Slobodno vrijeme?

Niz je pitanja i problema. Školske uniforme i uniformiranost su prema tome na zadnjem mjestu prioriteta hrvatskoga školstva.

UNIFORMA - ZNAČENJE RIJEČI PREMA HRVATSKOM LEKSIKONU http://www.hrleksikon.info/definicija/uniforma.html Naslov priče iz sadržaja

- uniforma (franc. preko njem.), službena ili staleška odora, posebna, strogo i točno propisana odjeća (određene tkanine, boje, kroja i dr. pojedinosti) koja javno pokazuje pripadnost nekoj voj. profesionalnoj i sl. formaciji i činove unutar te formacije; nose je i osobe u nekim važnim javnim službama (policija, željezničko osoblje, vatrogasci), a uvele su je i pojedine odgojne ustanove te organizacije (izviđači, skauti); odora.

Stranica 30

Nastavak na 35. stranici

REZERVIRANO ZA OSMAŠE

Školski list Čiperko

Na nastavi Hrvatskoga jezika provedena je anketa za učenike osmoga razreda.

1. Prema anketi učenicima je najdraži predmet: Biologija - 8 glasova TZK - 4 glasa Povijest i Likovna kultura - 3 glasa Matematika i Geografija - 2 glasa Glazbena kultura i Informatika - 1 glas 2. Prema anketi učenicima je najgori predmet: Kemija - 15 glasova Matematika - 4 glasa Geografija i Engleski jezik - 2 glasa

PET

AN BR KETA ZOP : OTE ZNI H

1. N a 2. N jdraži pre 3. N ajgo dm r i ajd raž predm et ... a o e 4. N snovn uspom t ... e e ajg ora škole na iz 5. U osnov uspom ... živo ne šk e tu ž ole na iz elim ... biti …… .

Fizika - 1 glas 3. Prema anketi većina učenika se izjasnila da im je najdraža uspomena iz osnovne škole: - ekskurzija, dobri prijatelji, druženja, soba 307.

4. Prema anketi većina učenika se izjasnila da im je najgora uspomena iz osnovne škole: - nanesena nepravda, stres, ispitivanja, testovi.

5. U životu bih željela/želio biti: Nikolina: …. sretna i zadovoljna! Mia: … uspješna i zadovoljna že- Šimun Urlić: … profesionalni na. sportaš.

Nika: …. nositeljica pravde!

Lucija: …. žena, maka, kraljica!

Šimun Grgić: … komercijalist.

Margareta: … spisateljica.

Karmela: … uspješna, poštovana Ante: … klimar i vodoinstalater. i zadovoljna žena.

Kate: … sretna i zadovoljna.

Nedo: … vođa Torcide i imati Augustin: … glazbenik. firmu u kojoj otac radi, a ja zaraDavid: … kapetan. đujem!

Ela: … pravedna i iskrena žena.

Angela: … tattoo artist.

Matija: … dizajnerica interijera ili psihologinja.

Josip: … zadovoljan čovjek.

Škola je nagradila Karmelu Kurtić, Katu Papić, Nikolinu Rozić, Miju Šulentu, Luciju Urlić i Davida Velu za odličan uspjeh i uzorno vladanje tijekom osmogodišnjeg školovanja. ČESTITKE!

Školski list Čiperko

REZERVIRANO ZA OSMAŠE

Augustin Perković

Razrednica Anita Lasić, prof.

Ante Cvitanović

Lucija Urlić Karmela Kurtić Angela Urlić

Margareta Letica

Šimun Grgić Mia Šulenta

GENERACIJA OSMOGA RAZREDA

REZERVIRANO ZA OSMAŠE

Školski list Čiperko

Nika Ivandić

Kate Papić Ela Šulenta

Josip Iličić

Nikolina Rozić Nedo Urlić

Šimun Urlić

Matija Barić

David Vela

“Ima tu još mnogo uspomena, ali njih ćemo zadržati u srcu, a mi svoj put nastavljamo dalje, u nove avanture i običaje.”

ŠKOLSKA GODINA 2015./2016.

Školski list Čiperko

REZERVIRANO ZA OSMAŠE

“A sad odlazimo iz ove škole kao heroji, u majicama u pobjedničkoj boji.”

Stranica 34

Školski list Čiperko

RASPRAVA

RASPRAVA UČENIKA OSMOGA RAZREDA NA SATU HRVATSKOGA JEZIKA: Trebaju li školama uniforme?

ARGUMENTI “ZA”

ARGUMENTI “PROTIV”

Učenici i roditelji su pod manjim svakodnevnim pritiskom što odjenuti.

Uniforme umanjuju dječju individualnost.

Učenici će uvijek pronaći načina da izraze svoju osobnost, pa će češće pribjegavati manje poželjnim oblicima ukrašavanja tijela (tatoo i piercing).

Uniforme su jeftinija opcija za roditelje, ako se gleda period od cijele školske godine.

Učenici manje izostaju s nastave.

Škole bi trebale biti mjesta u kojima se različitost slavi i hvali.

Politika uniformi obvezuje roditelje da ih plate (kao dodatni trošak), što može biti opterećenje kada je u Učenici se više koncentriraju na učenje, a manje na obitelji više školaraca. osobne stvari.

Dijete u uniformi može svejedno biti žrtva zlostavljaUniformiranost umanjuje zadirkivanje i zlostavlja- nja djece iz drugih škola ili okruženja. Djeca se u nje te nasilje među učenicima. uniformi ne osjećaju ugodno što utječe na njihov osDruštveni konflikti među učenicima se smanjuju jer jećaj opuštenosti. se ukida procjenjivanje po odjeći koju dijete nosi.

Model uniformiranja teško je provesti u praksi (teško Uniforme pridonose tzv. atmosferi učenja.

Uniforme se mogu predati novim generacijama i na je dobiti suglasnost svih roditelja i djece te natjerati djecu da ih poštuju). taj način reciklirati.

Puno se lakše identificiraju uljezi koji ulaze u školu. Nametanje uniformi protivi se demokratskim načelima po kojima svatko ima pravo izraziti svoju osobUčitelji postaju objektivniji prema učenicima. nost na način na koji želi, ako ne ugrožava druge.

Do izražaja dolazi osobnost djeteta, a ne obiteljsko Neka istraživanja pokazala su da uniforme nemaju podrijetlo i status. nikakav učinak na akademski uspjeh djece.

Manje je krađa osobnih stvari djece. Školska uniforma poništila bi te nejednakosti, kao i osjećaj manje vrijednosti, društvenu izolaciju pojedinaca i eventualno uspostavila sustav u kojem će se djeca isticati po svojoj osobnosti, sposobnosti, trudu i radu, a ne po dizajnerskom logu na ručnom satu ili odjeći. A može li se uvođenjem školskih uniformi to i postići? Uvođenje uniformi u škole kompliciran je proces. Na ravnatelju i školskom odboru je da postignu dogovor s roditeljima. Kod roditelja često je najveći problem novac koji treba izdvojiti kao dodatni trošak, ali i djeca koja, osobito ulaskom u pubertet, imaju potrebu odijevanjem izraziti svoju osobnost, kreativnost i stav te nerijetko pružaju otpor školskim uniformama ili kodeksu odijevanja. Trenutno u Hrvatskoj neznatni broj osnovnih škola provodi model obveznih školskih Usp. S URL: http://www.klinfo.hr/djeca-2/skolarci/skolske-uniforme-prednosti-i-nedostaciuniformi.

Zašto bi hrvatske škole uvele uniforme?

okruzenja-u-kojem-su-svi-jednaki/ Stranica 35

Školski list Čiperko

E-knjiga?

Povijest knjige stara je više od 7000 godina. U tom vremenu knjiga je mijenjala svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana te o načinu pisanja i umnožavanja tog materijala.

Prije 45 godina u Illinoisu „rođena“ je e-knjiga kada je Michael Hart prepisao Deklaraciju nezavisnosti koja nije bila zaštićena autorskim pravima, želeći je poslati e-mailom. Sustav je odbacio tu operaciju kako ga tolika količina podataka ne bi srušila. Hart je smislio rješenje. Korisnicima je ponudio preuzimanje Deklaracije. Američka Deklaracija nezavisnosti tako je postala prva svjetska e-knjiga.

Početke e-knjige možemo pronaći 1971. godine. Te godine je Michael Hart, student Sveučilišta u Illinoisu počeo raditi na Projektu Gutenberg kojem je cilj bio da pisana djela koja su spadala pod javno dobro tj. nisu bila zaštićena autorskim pravima učini dostupnim svima i to u elektroničkom obliku. Gutenberg je tako postao prvi pružatelj informacija na internetu i prva digitalna knjižnica na svijetu, a Hart je digitalizirao prvih 100 knjiga. Porastom popularnosti interneta, sredinom 1990-tih goČitati znači sanjati dina, projekt je dobio snažan otvorenih očiju. poticaj i poprimio međunarodne razmjere. Hart je i dalje utipkavao i skenirao knjige, ali sada uz pomoć desetaka, a kasnije i stotina volontera iz mnogih zemalja.

Broj e-knjiga rastao je od 1000 knjiga u kolovozu 1997., preko 15000 knjiga u siječnju 2005. a danas 2015. godine broji preko 50 tisuća e-knjiga dostupnih za slobodno preuzimanje. U siječnju 2004. godine projekt se proširio preko Atlantika stvaranjem podružnice Project Gutenberg Europe. Veliki doprinos razvoju e-knjiga dogodio se 2001. godine kada je poznato djelo Stephena Kinga Riding the bullet objavljeno ekskluzivno na internetu u obliku eknjige. Od tada su se pojavile brojne elektronske izdavačke kuće i online knjižnice.

Stranica 36

E-knjiga (engl. e-book, eBook ) je vrsta

IZ KNJIŽNICE digitalne publikacije koja se sastoji od teksta, slika i drugih multimedijalnih sadržaja, te ju je kao takvu moguće čitati na za to predviđenim e -čitačima. Osim specijaliziranih e-čitača, e-knjige je moguće čitati i na nekim drugim elektroničkim uređajima poput računala, tableta i svih pametnih telefona. The Oxford Dictionary of English definira eknjigu kao elektroničku verziju printane knjige, no to nije u potpunosti točno. Naime, one mogu postojati bez svog ekvivalenta u tiskanom obliku. Mnoge e-knjige postoje samo u digitalnom formatu bez tiskane verzije. Za e-knjige možemo reći i da su dokumenti određenog formata. Ukoliko se za čitanje eknjiga koriste uređaji šire namjene, preduvjet za otvaranje i čitanje e-sadržaja je instalacija aplikacije za čitanje e-knjiga. Tri najčešće korištene besplatne aplikacije su Adobe Digital Edition, Calibre i Readium te aplikacije namijenjene određenim mobilnim platformama (Android i OS). Dok e–knjige dobivaju sve više korisnika, većina ljudi i dalje preferira knjige u tiskanom obliku. Naime, one imaju veću kolekcionarsku vrijednost, izdržljive su te se mogu čitati iako su oštećene, dok to kod e-knjiga nije slučaj. Također, tiskane knjige ne zahtijevaju izvor struje kao računala i mobiteli. Međutim i e–knjige imaju svojih prednosti. One zauzimaju manje mjesta, a mogu se čitati bilo gdje, pa i u mraku. Također, karakterizira ih brzo kopiranje i niska cijena distribucije. E-knjige su prihvatljive i u ekonomskom i ekološkom smislu jer, naime, za njihovu proizvodnju nisu potrebni papir i tinta te ih vrijeme ne nagriza kao knjige u tiskanom obliku. Čitačima e-knjiga se može pak isprazniti baterija ili mogu doživjeti nekakav kvar, što kod tiskane knjige nije moguće.

Zaista nije bitno jeste li ljubitelj elektroničke ili tiskane knjige, sve dok imate želju za čitanjem.

Knjižničarka Tanja Kuran Kržanić, prof.

Školski list Čiperko

PROBLEMSKI ČLANAK

ČINI LI NAM INTERNET ŽIVOT KVALITETNIJIM? Čini li internet život kvalitetnijim? Ovo je goruće pitanje u našoj školi, a mislim i šire. Zadnjih par dana svi pišu, raspravljaju, istražuju. Jedni zagovaraju potvrdan odgovor, dok se drugi protive. Kako bih donio svoje stajalište i potkrijepio ga argumentima, istražio sam i donio svoj zaključak.

Internet je, kako i samo ime govori, internacionalna mreža. Prema definiciji s Wikipedije internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol = IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World. Na internetu svatko može postavljati informacije i objavljivati razna mišljenja – dovoljno je samo da se logiraš, a problem je u tome što se možeš logirati i pod lažnim imenom. Isto tako svatko može komentirati, kritizirati te informacije, rugati se i zlostavljati. Danas svakodnevno na televiziji gledamo obiteljske filmove vezano uz način korištenja interneta koji nam osvještava probleme lažnoga logiranja. Mislim da svaki pojedinac na neki način sam određuje hoće li mu život biti kvalitetniji služeći se internetom. Za što mu on treba? Internet može zaslijepiti, zatupiti ljude – korisnike.

Ako čovjek koji koristi internet „progleda“ i nađe način za brz dolazak do pouzdanih informacija, internet postaje snažan alat ili pomagalo. Isto tako kao što je mač u rukama neznalice tek puki komad metala, on u rukama vrsnoga mačevaoca postaje moćno oružje.

Dakle, dolazim do zaključka da onaj tko kontrolira mrežu, postaje vrlo moćan i utjecajan jer on diktira i postavlja pravila. Ako internet koristimo samo kako bismo došli do informacija, a ne kako bismo provjeStranica 37

ravali iste te iznašli način da ih pronađemo i bez interneta, onda internet smanjuje nekakvu kvalitetu života, zatupljuje, ograničava. Smatram da je internet dobar, ali samo kao priručno pomagalo koje će nam pomoći u nekim područjima svoga života.

Svatko sam za sebe određuje što je dobro i kvalitetno za njega. Kada bismo se svi držali onoga pravila da ne pišemo i ne objavljujemo ono što ne bismo htjeli da netko o nama piše, internet bi bio kvalitetan i ne bi ga trebalo ograničavati. Ali, nažalost, nismo svi isti. Mnogi ga zloupotrebljavaju i tu nastaje problem. Kako god bilo, internet čini život kvalitetnijim samo onda kada se njime služimo prema pravilima i ako nam služi za razvijanje kritičkoga mišljenja i zaključivanja. Dakle, ovdje takozvana kvaliteta života ovisi o samom pojedincu. Drugo je pitanje koje se postavlja u školi jest vrijeme koje se provodi uz internet i njegove usluge. Rezultat je zastrašujući. Bilo bi puno bolje da barem pola toga vremena iskoristimo za neke druge fizičke aktivnosti i druženje s obitelji. Mislim da, nažalost, mnogima internet smanjuje kvalitetu života jer su se u samom početku krivo postavili prema internetu. Žao mi je što većina ljudi internet percipira samo kao enciklopediju, zabavu, razonodu, a ne i kao prostor za kritičko razmišljanje.

Svatko od nas odlučuje za sebe što je internet.

Ti biraš?

Augustin Perković, 8. razred

IZ NAŠEG KUTA

Školski list Čiperko

Mislim da bi se u ovoj školi trebalo promijeniti mnogo toga. Npr. - nošenje knjiga. Učenici svaki dan nose teške torbe, zbog predmeta koji imaju po 3 ili 4 knjige. Bilo bi bolje da u školi svaki učenik ima svoj ormarić u kojem bi mogao ostaviti knjige za sljedeći dan ili one koje mu ne trebaju. Voljela bih da se način rada s učenicima poboljša. Da nema vikanja, ali da ima dobrog tumačenja gradiva tako da bi učenicima bilo lakše učiti. Trebali bi se smanjiti kriteriji ocjenjivanja. Manje testova i ispitivanja, jer mi ipak nemamo samo jedan predmet nego njih petnaest. Tu su i izvannastavne aktivnosti pa neki učenici ne stignu sve naučiti. Uloga roditelja u svemu tome je to što oni moraju plaćati knjige, koje bi mogle biti i besplatne, to što njihova djeca proživljavaju stres u školama, većina ih ne izlazi vani samo da bi dobili dobru ocjenu, nemaju vremena ni za što, a sve te probleme nažalost, proživljavamo. Mi smo svjesni toga da nam je škola potrebna za obrazovanje, ali ono što mi želimo je manje stresa i napornoga rada.

Mia Šulenta

ka donira 100 kn, a tko ne može, ne mora. Šime Urlić Glavni problem škole je što se bavi nevažnim problemima kao što su ljuljanje na stolici, žvakanje žvakaće gume dok još oni bitni problemi nisu razriješeni. Stres, nasilje, omalovažavanje učenika od strane nastavnika. Sve su to važni problemi s kojim se svakodnevno suočavamo u školi. Sam koncept škola u Hrvatskoj je po meni glup jer se ocjene za srednju školu računaju od petog razreda i time mi s 11 godina osiguravamo budućnost. Po meni bi svi učenici trebali odabrati predmete koji im dobro idu i koji im se sviđaju kao glavni a da ih se u ostalim predmetima blaže ocjenjuje i manje ispituje. Nastavnici ne bi smjeli birati miljenike i po tome ocjenjivati usmeno ispitivanje.

Margareta Letica

Škola. Pojam koji tjera strah u kosti svakoga učenika. Svakodnevni stres zbog ocjena utječe na nas. Svi mi imamo krivi stav o školi. Danas idemo u školu zbog ocjena, da bismo dobili certifikat koji će nam nažaŠkola. Problem s kojim se većina tinejdžera lost odrediti cijeli život. Torbe su preteške, susreće svaki dan. Puno toga bi se trebalo predmeta je previše… Trebale bi se uvesti promijeniti. Prvo učenje; mislim da svi imareforme o promjeni školstva, npr. svaka mo krivi stav o tome. Učenje bi trebalo biti Luka Galić, 2.r. škola bi trebala imati ormariće, duži veliki nešto dobro i ne bismo se trebali toliko nervirati od saodmor, manje predmeta… Ima previše problema i ja se mog početka našeg života. Trebali bismo biti sretni što imamo mogućnost biti školovani. No ovo nije pravi na- stvarno nadam da će se oni početi rješavati. čin. I sami učitelji su, znam, prošli kroz sve ovo. Ali pra- Nikolina Rozić vila su stroga i susrećemo se sa sve više stresa. Mislim da bi se kriterij trebao smanjiti jer netko lakše uči i pamti za razliku od drugoga. Svatko bi trebao odabrati određeni broj predmeta koji on sam želi. Torbe su isto preteške. Često čujem druge kako se žale da ih bole leđa ili ramena. Ima puno problema, ali iskreno ne mislim da će se tako brzo riješiti.

Danas za nas škola znači obveza, ustanova u koju smo obvezni ići. Glavni smisao škole je da se nešto nauči, da se družiš s prijateljima, da se zabaviš. Toga je sve manje.

Mnogi od nas idu školu kako bi se riješili toga i kako bi dobili što bolju ocjenu. Do petice se danas sve lakše dolazi. To znanje, zbog kojeg smo dobili pet, kratkotrajno ostaje u našim glavama i čak nas sve manje i manje veseJosip Iličić Matija Barić li.

Evo kako bih ja to napravio. Ja bih promijenio to da svi imamo manje od sedam sati dnevno, da se može uvesti sat za pisanje domaćeg rada. Meni je dobar način rada kakav je sad. Trebalo bi organizirati nastavnika iz TZK da možemo otići na planinarenje ili npr. voziti bicikl bar dva puta mjesečno. Ocjenjivanje bi trebalo biti pošteno, prema svima treba biti isto. U školi bi svaki nastavnik trebao imati svoju učionicu i trebalo bi staviti ormariće da nam bude lakše, da nemamo torbu na leđima itd… A uloga roditelja bi trebala biti da tko može neStranica 38

Školski list Čiperko

U ovoj školi ima mnogo problema. Prvi problem svih tih problema je što se problemi ne rješavaju. Za svaki problem su krivi učenici, i to učenici našeg razreda, osmoga.

Mi smo krivi jer ne shvaćamo lekcije i krivi smo kada dobijemo lošu ocjenu. Škola nam stvara stres i onda kad smo pod stresom, ne možemo razmišljati, a pod stresom smo jer svaki dan imamo ispitivanja i ispite. Ovoj školi su potrebne promjene u programima rada, jer ne shvaća svaki učenik isto, netko je možda napredniji od drugog ili nekome treba više puta objasniti kako bi shvatio. Torba nam je preteška, jer iz skoro svakog predmeta nosimo tri knjige i bilježnicu, a kad imamo zemljopis, moramo nositi atlas. Bilo bi bolje kada bi svaki učenik imao svoj ormarić i onda bi u njemu mogao ostaviti mapu iz likovnog i neke knjige koje nam taj dan ne trebaju. Trebali bi se smanjiti kriteriji ocjenjivanja, jer je 14 predmeta previše za učiti, a u jednom tjednu moramo učiti bar 5 predmeta. Učenici se boje određenih nastavnika i taj određeni nastavnik zlostavlja učenike. Po meni bi roditelj trebao znati ocjene svog djeteta i dolaziti na roditeljske sastanke ako je u mogućnosti. Zaključak ovog članka je da treba riješiti određene probleme i smanjiti broj ispita i ispitivanja u tjednu.

Kate Papić

ŠKOLA PO MOM Škola više nije kao prije. Danas se samo uči bez pretjeranog razmišljanja. Petice su te koje nas motiviraju jer znamo da bez njih ne možemo ići dalje. Svaki nastavnik misli da je njegov predmet najvažniji i smatra da bi se njegovom predmetu trebali najviše posvetiti. Škola prerano počinje i prekasno završava. Odmora između predmeta je premalo pa se učenici ne mogu na sve koncentrirati. Smatram da bi odmor između svakog predmeta trebao biti 10 min, a da svaki školski sat traje 35 minuta.

Knjiga je također previše. Iz svakog predmeta po 2 knjige, a iz nekih čak i tri plus bilježnica. Već kad ih ima toliko puno, trebali bismo bar imati ormariće. U tjednu maksimalno možemo imati četiri testa. To je i previše jer uz te testove možemo imati i po par ispitivanja, a problem je taj što ne znaš točno koji će te predmet ispitati pa moraš učiti sva tri, a ponekad i 4 predmeta za isti dan.

Po mom mišljenju trebali bi bar imati 3 testa u tjednu, a da za ispitivanje nastavnik sat prije kaže da će idući sat ispitivati, ali da odmah odabere učenike koje će pitati.

Bit će manje stresa za svakog od nas jer nećemo više biti nervozni kad se bude otvarao dnevnik.

Lucija Urlić

Škola, ocjene, kod nekih to prolazi lakše a kod nekih Iskreno, u zadnje vrijeme se uči, a da se ne nauči. Čitaš teže, ali uvijek ima stresa, gubljenja volje i traženja smite knjige čiji će sadržaj proći kroz naš mozak, ali naža- sla u svemu tomu. Imamo petnaest predmeta i to je prelost neće ostati. Svi su u lovu za bolju ocjenu kako bi više. Bilo bi dobro kada bi se dva ili tri predmeta prirodsebi osigurali budućnost u nekoj karijeri koju na kraju no spojili u jedan. Npr. recimo predmet Umjetnost koji neće ni voljeti. Kada promisliš i progledaš, vidiš da ti se bi obuhvaćao likovni i glazbeni. Također mislim da škocijeli život vrti oko škole i učenja. To je nepotpuni život, la nameće neke načine razmišljanja i ubija kreativnost. ne dobiješ priliku za uživanjem i slobodom. Danas ako Nastava bi trebala biti otvorenija i s više praktičnog ranisi završio školu, nemaš posao, ako nemaš posao, ne- da. Ovakva nastava kakva je trenutno uvijek vodi do maš novca, a bez novca si nitko i ništa. To se vrti iz kru- izmorenosti i gubljenja volje. Jednostavno ne možeš poga u krug i to je žalosno. Moje ideje za poboljšanje škole pratiti sve predmete i raditi na njima dovoljno. Također bi bile: škola bi počela u 8:30, dosta vremena da se nasmislim da bi se trebala uvesti mala pavamo i stignemo sve na vrijeme. Smatmatura i da bi ocjene trebale biti druram da bi se sat od 45 min trebao skratiti ga najvažnija stvar na upisu. U ovakna 35 min jer je to dovoljno vremena za Marta Sumić, 2.r. vim bismo sustavu svi imali priliku sve, a ovako izgubimo volju. Također, popraviti prijašnji uspjeh ili ga još veliki odmor bi trebao biti barem 20 min, ojačati, jer onaj tko je imao lošije oca mali odmori 10 minuta. Možda bi knjige jene, može promijeniti stvari. Također trebali zamijeniti laptopima, a ako ne, treonaj tko je u školi učio s razumijevabaju nam ormarići jer nosimo previše knjinjem, opet ima prednost pred onim ga za naša leđa koja su u razvoju. U školi tko nije učio. Ovaj način je pravedan se treba riješiti stresa i straha, trebamo prema svim učenicima. Mislim da su imati prijateljski odnos sa svima. ove promjene neke od ključnih ako Nika Ivandić želimo bolje obrazovanje.

Stranica 39

Augustin Perković

Školski list Čiperko

NATJECANJA / SMOTRE

Izvješća sa školskih i županijskih natjecanja ŠG 2015./2016.

1. Školsko natjecanje iz informatike - 19.1.2016.

Na školskom natjecanju iz informatike sudjelovali su učenici petog razreda (Tina Vadimir i Marija Franičević) i šestog razreda (Noa Zloić i Antonio Šulenta) pod mentorstvom nastavnice Mladene Letice Rozić u kategoriji Algoritmi - Osnovne škole. Maksimalan broj bodova koji je ostvaren na natjecanju bio je 200/200. Učenice petog razreda Tina Vladimir i Marija Franičević plasirale su se na županijsko natjecanje.

2. Školsko natjecanje iz matematike - 21.1.2016.

Na školskom natjecanju iz matematike sudjelovali su učenici četvrtog razreda (Lora Jerković, Tomo Šulenta, Ana Talijančić) pod mentorstvom učiteljice Edite Crljen; petog razreda (Tina Valdimir, Marija Franičević, Klara Bulić) i šestog razreda (Antonio Šulenta, Noa Zloić) pod mentorstvom nastavnice Estere Vranjković; sedmog razreda (Frane Ban i Franka Bakalić) pod mentorstvom nastavnika Angela Njavre. Maksimalan broj bodova koji je postignut na natjecanju bio je 26/50.

Na županijsko natjecanje iz matematike plasirala se učenica petog razreda Marija Franičević (26/50).

3. Školsko natjecanje iz engleskog jezika - 22.1.2016.

Na školskom natjecanju iz engleskog jezika sudjelovale su tri učenice iz osmog razreda Nika Ivandić, Nikolina Rozić i Lucija Urlić pod mentorstvom nastavnice Anite Lasić. Maksimalan broj bodova postignut na natjecanju bio je 35/60.

4. Općinsko natjecanje iz fizike - 27.1.2016.

Općinsko natjecanje iz fizike održalo se 27. siječnja 2016. u OŠ Stjepana Ivičevića u Makarskoj. Naši učenici osmog razreda Nikolina Rozić, Nika Ivandić i Augustin Perković sudjelovali su na natjecanju pod mentorstvom nastavnice Nade Zorkić. Broj bodova koji su postigli na natjecanju bio je pojedinačno 5/50.

5. Školsko natjecanje iz geografije - 28.1.2016.

Na školskom natjecanju iz geografije sudjelovali su učenici petog (Roko Biličić i Marina Lovreta), šestog (Antonio Šulenta i Noa Zloić) i osmog (David Vela) razreda pod mentorstvom nastavnika Josipa Vranjkovića. Maksimalan broj bodova postigao je učenik David Vela 53/70.

6. Školsko natjecanje iz povijesti - 8.2.2016.

U ponedjeljak 8. veljače 2016. održano je školsko natjecanje iz povijesti. Sudjelovali su učenici osmog razreda Augustin Perković i Josip Iličić, te Ivan Prug učenik sedmog razreda.

Najuspješniji je bio Augustin Perković sa 23 postignuta boda.

7. Školsko natjecanje iz hrvatskog jezika - 4.2.2016.

Stranica 40

Na školskom natjecanju iz hrvatskog jezika sudjelovala su tri učenika, dva učenika iz sedmog razreda (Grgo Šulenta 53/100 i Franka Bakalić 42/100) i jedna učenica iz osmog razreda (Mia Šulenta 30/100) pod mentorstvom nastavnice Vanje Selak.

8. Školsko natjecanje iz tehničke kulture -9.2.2016.

U utorak 9. veljače 2016. održano je školsko natjecanje iz Tehničke kulture. Sudjelovalo je deset učenika u pet kategorija.

Natjecanje je zahtjevno jer se sastoji od pismenog rada, praktičnog rada i prezentacije svog rada pred povjerenstvom. Naši učenici su se odlično snašli u svim ulogama i postigli zavidne rezultate.

Postigli su sljedeće rezultate: H-kategorija - 5. razred - Maketarstvo i modelarstvo (Nenka Vela 74/100 i Klara Bulić 64/100) H- kategorija – 6.razred – Graditeljstvo (Antonio Šulenta 89/100) H- kategorija-7. razred- Obrada materijala (Leonarda Antičić 82/10 i Grgo Šulenta 79/100) H- kategorija- 8. razred- Elektrotehnika (Šimun Urlić 86/100) P – kategorija – 6. i 7.razred – Orijentacija i komunikacija (Franka Bakalić 77/10, Noa Zloić 44/10, Silvija Mrkušić 42/100 i Leonarda Batnožić 33/100) Na županijsko natjecanje plasiralo se sedam učenika iz pet kategorija.

SMOTRA LIDRANO - 12.2.2016.

Smotra LIDRANO 2015. održala se u Glazbenoj školi u Makarskoj. Iz naše škole ukupno je sudjelovalo sedam učenika, pod mentorstvom nastavnice Vanje Selak, od toga u kategoriji Literarni radovi pet učenika (5.raz. Tina Vladimir, Emilija Matija Vulinović i Marija Franičević; 8.raz. Margareta Letica i Augustin Perković), Pojedinačni nastup dvoje učenika (8. raz. Ela Šulenta i Josip Krunoslav Beus, 2.r.

Iličić), Novinarski rad jedan učenik (8.raz. Augustin Perković). Na županijsko natjecanje plasiralo se četiri učenika: Tina Vladimir, E. Matija Vulinović, Margareta Letica, Augustin Perković i školski list Čiperko koji izravno ide na županijsko natjecanje.

NATJECANJA / SMOTRE

Školski list Čiperko SPORTSKA NATJECANJA

2. Županijsko natjecanje iz matematike - 23. 2. 2016.

Naša učenica petog razreda Marija Franičević sudjelovala je 23. veljače 2016. na županijskom natjecanju iz matematike Tijekom prvog obrazovnog razdoblja održano je pojedinačno pod mentorstvom nastavnice Estere Vranjković u OŠ Split 3. prvenstvo škole u badmintonu za učenike viših razreda. U nat- Marija je postigla osmo mjesto na natjecanju. jecanju je sudjelovalo trideset učenika i učenica. Prvo mjesto postigao je Nedo Urlić, drugo Ivan Lulića,a treće Leo Kurto- 3. Županijsko natjecanje iz tehničke kulture (MLADI TEHNIČARI 2016.) - 4. 3. 2016. vić. Najbolje plasirana učenica bila je Leonarda Antičić izgubivši u četvrtzavršnici turnira.

Sedam naših učenika pod mentorstvom nastavnice Mladene Letice Rozić sudjelovalo je na županijskom natjecanju iz tehMeđuškolsko natjecanje u nogometu i odbojci ničke kulture 4. ožujka 2016. god. u OŠ Kman-Kocunar u Naša škola imala je samo predstavnike u nogometu. U svojoj Splitu. Učenici koji su sudjelovali na natjecanju u pet kategoriskupini odigrali su neriješeno (4:4) s OŠ Brela i izgubili (4:1) ja su: Nenka Vela, Antonio Šulenta, Leonarda Antičić, Grgo od OŠ Stjepana Ivičevića iz Makarske. Ukupni pobjednik noŠulenta, Šimun Urlić, Franka Bakalić i gometnog turnira je OŠ Petra Perice iz Noa Zloić.

Makarske koja je u finalu pobijedila OŠ 4. Županijska smotra Lidrano - 7. 3.

Stjepana Ivičevića (2:1).

2016.

Međuškolsko natjecanje u rukometu Našu su školu predstavljali četiri učeni23. veljače 2016. ka: Emilia Matija Vulinović, učenica 5.

Na natjecanju su sudjelovale dvije ekipe razreda, s literarnim radom Čarolija OŠ Stjepana Ivičevića iz Makarske i naša riječi, Tina Vladimir, učenica 5. razreda, škola, koja je osvojila drugo mjesto. s literarnim radom Slova i riječi, Augustin Perković, učenik 8. razreda, s literarPrvenstvo škole u malom nogometu nim radom Tišina, Margareta Letica, Lidranovci na županijskoj smotri U drugom dijelu obrazovnog razdoblja održaučenica 8. razreda, s literarnim radom Moj lo se školsko prvenstvo u malom nogometu. Sudjelovalo je nedjeljnik i školski list Čiperko. Na državnu razinu predložen šest ekipa predvođeni nastavnikom Miroslavom Urlićem. Naj- je literarni rad Margarete Letice, učenice 8. razreda, Moj nedbolja se pokazala ekipa TICE I ČELICE u finalu pobijedivši jeljnik i školski list Čiperko. ekipu FRANKOPANI 7:4. U utakmici za treće mjesto ekipa 5. Županijska smotra učeničkih KAIN pobijedila je DIDOV VINOGRAD. zadruga – 13. 4. 2016.

Prvenstvo škole u badmintonu

IZVJEŠĆA ŽUPANIJSKIH NATJECANJA 2015./2016.

1. Županijsko natjecanje (INFOKUP) - 12. 2. 2016.

iz

informatike

Na 28. smotri učeničkih zadruga Splitsko - dalmatinske županije koja je održana 13. travnja 2016. u City Centeru one u Splitu s početkom u 11 sati sudjelovala je i naša UZ Kanata.

Učenici koji su predstavljali našu zadrugu su: Leonarda Batnožić, Marino Grbić, Antonio Šulenta, Noa Zloić i Leon Perić pod mentorstvom voditelja zadruge nastavnikom Angelom Njavrom, voditeljima sekcija učiteljima Josipom Vranjkovićem i Mirom Urlićem te ravnateljem Jakovom Batinovićem.

Učenice petog razreda Tina Vladimr i Marija Franičević sudjelovale su na županijskom natjecanju Stjepan Beus, 2.r. iz informatike u kategoriji Algoritmi pod mentorstvom nastavnice Mladene Letice Rozić. Obje uče- Zadrugari na županijskoj smotri Zadruga je postigla sedmo mjesto. nice postigle su isti Povjerenstvo je posebno ocijenilo broj bodova 47/200 te dijele estetski izgled u kategoriji Likovno interesantni predmeti, simpeto mjesto na natjecanju. patičnog sklada boje i oblika (drugo mjesto od tri).

Izvješće pripremila Tanja Kuran Kržanić, prof .

Stranica 41

Školski list

Moja vizija Podgore je Podgora kao snažna i prepoznatljiva turistička destinacija ...

Razgovor s gospodinom Antom Miličićem, načelnikom Općine Podgora Kako se osjećate kao načelnik Općine Podgora te što Vas je uopće navelo da se kandidirate?

Iskreno govoreći, nikad nisam razmišljao o sebi da ću biti načelnik niti sam to posebno planirao. Podgoru je prije bila perjanica turizma, a danas je prema mom viđenju dosta zaostala u razvoju u odnosu na okolne općine. U dogovoru s kolegama ugostiteljima i prijateljima odlučili smo pokušati promijeniti tu situaciju. U početku je bilo iznimno teško nakon dolaska na načelničko mjesto zbog zatečenog stanja unutar Općine, a i zbog drugih objektivnih razloga: naša Općina je dosta prostorno velika u odnosu na druge općine; imamo 6 groblja, 6 lučica; škole, vrtiće, vatrogasce uz pojačanje u ljetnim mjesecima u Živogošću; puno lokalnih i nerazvrstanih cesta, velike javne površine koje treba održavati. Za sve to održavati i unapređivati treba puno energije, što je ponekad doista iscrpljujuće. Zahvaljujući naporu svih zaposlenika u Općini, posebice g. Branimiru Mrkušiću, mišljenja sam kako Općina konstantno napreduje u razdoblju mojih mandata kao načelnika. Uvidio sam kako, unatoč mom nadanju, jedan mandat nije dovoljan za ostvariti planirane ciljeve te sam trenutno u drugom mandatu. Vjerujem da će se planirani ciljevi ostvariti u ovom mandatu i da neću trebati još jedan četverogodišnji ciklus za realizaciju planiranog. Nažalost, puno vremena odnesu procedure potrebne za bilo kakve radove, te zbog toga planirano se realizira sporije nego što je očekivano.

Ponekad to djeluje deprimirajuće, nerijetko se uz to čuju i razni komentari koji nemaju veze s istinom, no imajući u vidu stvarnu korist za Općinu Podgoru i buduća pokoljenja, za realizaciju planiranih projekata moramo naći dovoljno snage i ustrajnosti.

Možete li nam ukratko izložiti svoje poglede na pravce razvoja u kojima bi se Općina trebala kretati?

Moja vizija Podgore je Podgora kao snažna i prepoznatljiva turistička destinacija, sa što više hotela i turističkih sadržaja gdje će se stanovnici općine moći zapošljavati. Valjda je svima već jasno da stanogradnja i vlastiti apartmani ne dovode do trajnijeg i masovnijeg zapošljavanja ljudi. Trenutno u hotelima u Podgori radi oko 200 ljudi, od kojih je, prema meni dostupnim podatcima, oko 170 ljudi koji žive izvan općine Podgora. Smatram to velikim problemom za Podgoru. Može se raspravljati o uvjetima rada, no moramo razmisliti kako riješiti situaciju da toliki broj hotelima neophodnih radnika dolazi izvan Podgore, umjesto da u hotelima radi domicilno stanovništvo, kako je to bilo ranijih desetljeća.

Različitosti interesa i procjena isplativosti posla trenutno zaposlenih radnika u hotelima i domicilnog nezaposlenog stanovništva su vrlo velike. Nerijetko čujemo objašnjenja i komentare kako se našim sugrađanima navodno taj posao u hotelima „ne isplati“, iz različitih razloga. Smatram da je potrebno dobro i temeljito razmisliti o ovoj situaciji i pokušati pronaći optimalno rješenje. Interes općine Podgora je što više zaposlenih ljudi u hotelima i turističkim sadržajima na području Općine. Jedino se time može osigurati opstojnost i razvitak stanovništva, te unapređenje kvalitete života na području Općine.

Kako može biti isplativo radniku npr. iz Slavonije doći raditi za određenu plaću, a da domicilnom nezaposlenom stanovništvu nije moguće naći interes u navedenim poslovima?

U našim područjima, pri tom mislim na Makarsku rivijeru, evidentan je pad interesa za rad u ugostiteljstvu, što je vidljivo i iz broja upisanih učenika u zanimanja konobara i kuhara. Do prije rata ta su zanimanja bila puno cjenjenija nego danas, iako i danas dobri kuhari i konobari kod realnih ugostitelja imaju pristojna primanja. Na ta dva zanimanja počivaju temelji turizma i ako ih mi dovoljno ne cijenimo i vrednujemo, onda nam prijeti opasnost od smanjenja kvalitete turističke ponude. No, možda je na pad interesa za ta zanimanja utjecala i činjenica da posljednja dva desetljeća ljudi veću (i možda lakšu) zaradu ostvaruju iznajmljivanjem vlastitih apartmana, te zbog toga svoju djecu ne usmjeravaju i ne potiču u obrazovanju za ove poslove. Ponekad imam osjećaj kao i da tim zanimanja u svakodnevnom razgovoru daju negativan prizvuk i značaj, s čime se nikako ne slažem.

Eventualno se traže mjesta za rad na recepciji i sličnim poslovima.

Kakva je situacija s daljnjim ulaganjima u razvijanje hotelske ponude kroz obnovu postojećih hotela i eventualnu izgradnju novih?

Kako ste i sami mogli vidjeti, početkom srpnja je otvoren hotel MEDORA AURI i izgrađen je cijeli novi kompleks plaže, šetnice i platoa na tom potezu ispred hotela. Tom obnovom hotela i poboljšanjem infrastrukture u vidu povećanja plaže i sveukupnog vizualnog dojma Podgora je dobila neizmjerno puno, a pri tom mislim na ukupni dojam koji turist ima kad vidi taj cijeli dio te na reklamni učinak u budućim sezonama. Onaj mjerljivi dio nam pokazuje značajan porast broja turista sa zapadnog tržišta u odnosu na prošle godine, a govorimo praktično o samo dva mjeseca rada novoobnovljenog hotela. To nam daje za nadu da će iduće godine nastaviti pratiti taj trend. Nadamo se da će tome pripomoći i najava obnove hotela PODGORKA i SALINES, gdje ćemo mi kao Općina učiniti sve da se taj proces maksimalno ubrza. Pokušavamo i privatne vlasnike potaknuti na uređenje svojih objekata i okućnica kako bi sve skupa imalo ljepši i uređeniji izgled, no tu trenutno ne možemo učiniti baš previše, osim apeliranja i skretanja pozornosti na potrebu zajedničkih napora u uređenju mjesta u Općini. Velike napore ulažemo u razvoj svih mjesta u Općini te vodim računa o zonama gradnje turističkih objekata kao nositelja razvoja.

Samo ću spomenuti zonu izgradnje hotela između Blata i Živogošća kao buduću investiciju i zonu između Dračevca i Podgore, zatim tu su Igrane, pa zona Komejača. Radi se o iznimno atraktivnim i pogodnim zonama predviđenim županijskim prostornim planom izgradnje, ali tu radi i o privatnom vlasništvu, o čemu će budući investitori svakako voditi računa. To može predstavljati u određenoj mjeri i problem, jer nije lako naći investitore za ulaganja u turizmu. Ta ulaganja ne vraćaju investiciju brzo kao npr. stanogradnja, proces je kompliciraniji i duži, no za Općinu je svakako interesantnije i poželjnije ulaganje u turizam, iz razloga koje sam ranije naveo. Vjerujem da već sada nema potrebe da naši mlade odlaze iz Podgore u veće gradove raditi poslove koje u ponudi imaju i ovdje, a pritom mislim na poslove u ugostiteljstvu, turizmu, trgovini i dijelom u uslugama. I sami znate da su nam od prvog dana prioritet pomaganje Školi i različita ulaganja u podizanje standarda opremljenosti Škole.

Školski list Čiperko

Jednu smo godinu uz Vašu pomoć imali organiziran produženi boravak za učenike 1. – 4. razreda, zatim ste pomogli pri obnovi zgrade PŠ Živogošće i uređenju unutrašnjih prostorija, pomogli ste pri izmjeni otvora na zgradi Matične škole u Podgori i uređenju učionica, pomogli ste i pri nabavi novih računala za potrebe izvođenja nastave, a sve to skupa čini značajne iznose koje je Općina uložila u poboljšanje standarda obrazovanja za svoju djecu.

Naravno, nama je to prioritet i činit ćemo sve što je u našoj mogućnosti da tako bude i dalje. U dogovoru s vašim ravnateljem, Općina je spremna pomoći i pri standardizaciji izgleda odjeće za sve učenike ove godine i, kako me je ravnatelj izvijestio, ako Vijeće roditelja, Vijeće učenika i Školski odbor nakon provedene procedure donese takvu odluku, Općina će pokriti te troškove. U budućnosti možemo razmišljati o pomoći pri nabavci udžbenika za učenike, no kako vidim da je škola aktivna u projektima i procesu digitalizacije nastave, u dogovoru s ravnateljem i Vijećem roditelja pomoći ćemo kako i koliko budemo mogli.

Iskreno, nadamo se da će to pripomoći da se pomalo počne povećavati broj učenika koji je u smanjenju zadnjih godina. Što imate reći o tome?

Prateći medije zadnjih dana, vidimo da je na području RH ove godine upisano u prvi razred gotovo 50 razreda učenika manje nego prošle godine, oko 1.400 učenika. Za sve nas skupa ta činjenica mora biti zabrinjavajuća. Mislim da je to problem na razini države koja se mora čim prije uhvatiti u koštac s njime, a naravno i mi svi skupa. Mišljenja sam da bi trebalo poticati i razvijati i one djelatnosti koje se možda ne čine turističkima na prvi pogled, no one to svakako jesu. Pri tome mislim na oživljavanje aktivnosti poput soljenja ribe, označavanja izvora vode, jačanja OPG-ova i ekološka proizvodnja voća i povrća i povezivanje s ugostiteljima i hotelima… Sve nabrojano i nespomenuto svakako bi našlo svoje mjesto u turističkoj ponudi na području Općine. Svjestan sam svačije želje za što bržom i lakšom zaradom i imam osjećaj da bi svi htjeli iznajmljivati ležaljke. To mi je i razumljivo, no nije mi razumljivo da se ne vidi korist i u drugim aktivnostima koje također mogu biti iznimno profitabilne, ali uključuju dodatni angažman i rad. Nažalost, nerijetko vidim samozavaravanja kod mladih ljudi da bez rada i truda mogu nešto stvoriti. Moja poruka im je da su u krivu i da to nije moguće – bez upornog, stručnog i predanog rada i bez doze hrabrosti teško će nešto vrijedno stvoriti. U tom smislu mogu spomenuti da mi je žao da npr. u Podgori Selu nema niti jedan ugostiteljski objekt – kad pogledamo okolna mjesta, svi se trude oživjeti stara naselja. Ne treba ići daleko, pogledajmo samo Tučepi i sve će nam biti jasno. Iskreno se nadam da će se to uskoro promijeniti. Na tome trebamo svi skupa zajedno dodatno poraditi, jer Podgora time može dodatno obogatiti svoju turističku ponudu – gastronomsku, povijesno – kulturnu (stara crkva), sajmenu itd. To bi pripomoglo dodatnom brendiranju Podgore kao i produžetku sezone. Imajući u vidu ovogodišnja i prijašnja iskustva u organizaciji dana općine, pojavila su se razmišljanja kako bi bilo dobro razmisliti o promjeni nadnevka. Argumentacija koju sam čuo mi se čini doista utemeljena: Sv. Vicenco kao svetac zaštitnik Općine se slavi u špici turističke sezone te je izuzetno teško organizirati program proslave kao i osigurati smještaj za uzvanike. Osim toga, to je tzv. „šetajući“ blagdan jer se slavi prve nedjelje nakon Velike Gospe te nam i zbog toga stvara poteškoće u orgaStranica 43

INTERVJU nizaciji. Nadalje, čini mi se vrlo razuman argument da je to i obiteljski podgorski blagdan jer Podgoranima na njegovu proslavu dolaze prijatelji i obitelj te svatko želi biti s njima na taj dan. Zaključno za ovu temu, 30. svibnja je dan kada je don Mihovil Pavlinović prvi put progovorio hrvatskim jezikom u Hrvatskom saboru te se taj nadnevak čini apsolutno primjerenim za obilježavanje, a ujedno je iz navedenih tehničkih razloga puno podesniji kao Dan Općine Podgora.

Stoga sam mišljenja da bi o ovome trebalo ozbiljno razmisliti, pogotovo jer mi imamo prijateljske općine iz Mađarske, Češke i Slovačke koje želimo lijepo ugostiti za Dan Općine i biti dobri domaćini. S njima želimo uspostavljati čvršću i dublju suradnju na području obrazovanja, kulture razmjene iskustava i svega onoga što nam može donijeti obostranu korist.

Organizacija društvenog života je jedan od zadatak Općinske uprave. Možete li nam istaknuti neke osnovne točke oko kojih se vrti Vaš naredni angažman?

Mladi ljudi uz primjeren trud i vlastiti poduzetnički duh mogu pristojno živjeti na području Općine. Mi ćemo se svakako truditi da to pomognemo u najvećoj mogućoj mjeri, a svakako da će dovršetak projekta Centar u Podgori, dovršetak šetnice u Igranima, projekta kanalizacije i svih ostalih pridonijeti podizanju razine kvalitete života na području Općine. No, mladi se moraju riješiti iluzije da će igdje moći živjeti bez teškog rada. Nije li onda logično da to učine ovdje, na svome? Pored toga, ne mogu ne primijetiti porast broja osoba koje nisu u bračnom statusu. Neka svatko za sebe razmisli o mogućim scenarijima i posljedicama takvog stanja, bez želje za ulaskom u osobne stavove bilo koga.

Poštovani načelniče, zahvaljujemo Vam na odvojenom vremenu i nadamo se da ćete realizirati sve planove koji su na korist stanovnicima Općine Podgora!

Zahvaljujem i ja vama na pozivu. Nadam se da će vaši učenici ostvariti željene rezultate, a mi ćemo nastojati i dalje davati potporu svim dobrim projektima koji dolaze iz Škole.

The Legend of the Fisherman by the 6th grade Once upon a time, there lived a young fisherman. His name was Ante. He lived somewhere on the Adriatic Coast, near the town of Senj. He enjoyed fishing a lot. Every day he went to the sea with his little boat, cast the nets and caught a lot of fish.

He was tall, handsome and very strong. He had long, brown hair and big brown eyes. He was very kind and friendly.

Everybody loved him. Ante had six brothers and two sisters. His mother was a kind old woman who loved and cared for her children a lot. His father was a mean old man who wanted to get rich. Ante was in love with a beautiful girl. Her name was Anka. She had long blond hair and big blue eyes.

Her skin was as white as snow.

She was kind, polite but very poor. She did not have any family. Ante's father made him leave the poor girl and arranged the wedding with another woman. Ante was not happy about the wedding but eventually obeyed his father's wish. He cried his eyes out but his fahther's wish was his commmand. The wedding date was set. Overwhelmed with grief and anger, Anka took a boat and went to the Strait of Senj. She took her engagement ring off her finger and threw it into the deep blue sea.

Her last words were heard by the huge waves and the north wind only: „May the sea swallow him as well as this ring!“. Nobody saw Anka afterwards. Some people report that they saw a ghost –like creature wandering around. St Nicholas is the patron saint of the seamen. All fishermen of the Stranica 44

ENGLESKI JEZIK Senj area used to give a part of their catch for St Nicholas. However, Ante failed to do it. This made God furious. He punished Ante severely for his sins. He sent him to the sea hell, the Strait of Senj. Right in the place where the ring is, Ante had to row his boat in each storm but he was not able to reach the land. Some fishermen say that they still can see a haunted boat in heavy storms.

Answers: 1. a) He lived near Senj. b) He was tall, handsome and very strong. c) He was kind and friendly. d) He went fishing. e) He was in love with Anka.

2. c), d), a), e), b).

3. huge, mean, furious, fail, eventually, cry sb's eyes out.

4. false, true, false,true.

Školski list Čiperko

TALIJANSKI JEZIK

Školski list Čiperko

I MIEI AMICI ED IO I miei amici sono: Mia, Lora, Petra, Gloria, Nedo e Marco. Mia è buffa. Lora e Petra sono vivaci. Gloria è timida. Ma tutti siamo felici. Quando siamo insieme giochiamo a pallamano, guardiamo un film o navighiamo su Internet. Nedo è divertente. Spesso racconta barzellette e tutti ridiamo. Qualche volta andiamo a Spalato al cinema e ci divertiamo un mondo.

LE MIE MATERIE PREFERITE Le mie materie preferite sono educazione fisica, arte e geografia. Sono sportiva e mi piace giocare tutti i sport come l'atletica, la ginnastica, la pallavolo…

Mi piace anche disegnare con i colori. Ma la più interessante materia è geografia. Impariamo i continenti, i paesi. Adesso noi impariamo Asia e Africa.

Karla Cvitanović Radić, 6. r.

IL MIO TEMPO LIBERO Nel mio tempo libero mi piace navigare su Internet o giocare con i miei amici e mio fratello. Adoro il computer, è la mia passione. Mi piace anche suonare il mandolino e cantare. Nel mio tempo libero non mi piace leggere o recitare. Mi piace dormire o guardare la TV. Il fine settimana incontro i miei amici. Spesso andiamo al cinema, in pizzeria o al parco. Ci divertiamo un mondo.

Antonio Šulenta, 6. r.

WORKSHOPS ENGLESKI JEZIK

Roko Kurtović, 2.r.

Nikola Sumić, 2.r.

Stranica 45

Tonka Sisarić, 2.r.

Roza Topić, 2.r.

KISTOM I PEROM

Školski list Čiperko BOŽIĆ TU JE, BRZO STIŽE

Iz kuhinje mirišu kolači moje majke,

najbolja mama na svijetu. Marljiva je i draga, lijepa i visoka te ima plavu kosu.

Nikad joj nije teško činiti lijepe stvari za mene. Sretna sam što imam svoju majku i ne bih je mijenjala ni za što na svijetu.

kuća nam izgleda kao iz bajke!

Petra Urlić, 3.r; Drašnice

Na Božić srce je sve veće i veće.

PROLJEĆE

Srce nam je puno radosti i sreće.

U proljeće sve štima.

Čak i po dubokome snijegu,

Ptice su pune rima.

Djed Mraz se penje po svakome brijegu.

Neka zato ožujak slavi,

Božić je dan kad svima opraštamo

i nek medo tortu pravi.

i od srca obitelj i prijatelje darivamo.

Ovu pjesmu čuju svi.

Božić je dan kad u svakoj kući mora biti mira,

To je pjesma ljubavi.

i da svaka topla riječ u srce nas dira.

mama, tata, ja i ti.

Ramona, Tina i Marina, 5. r.

A sad jedan, dva, tri,

ČAROLIJA RIJEČI

poskočimo skupa svi.

Čarobne su riječi najljepše od svih:

Marino Glučina 3.r,. Drašnice

Božić tu je, brzo stiže, darovi su nam sve bliže!

Proljeće volimo mi:

Borna Vela, 1. raz.

Anđelo Vela, 1. raz.

Antonio Jakić, 1. raz.

molim, hvala, oprosti – neke su od njih! Čarolija je u njima istinska i prava,

PROLJEĆE U ZAVIČAJU

jer u tim riječima sva naša ljubav spava.

Proljeće je stiglo u naš veseli kraj.

Tople riječi uvijek tješe nečija srca,

Sunce diglo žutu glavu, moj zavičaj je raj.

a ako su ružne i hladne, od njih nam srce puca!

Luka Ravlić, 1. raz.

Najljepše riječi uvijek rado možemo reći svima:

Trava raste, a s njom i cvijeće, da nije leptira i njegove sreće, ne bih znao da je stiglo proljeće.

roditeljima, prijateljima i slučajnim prolazni-

Ptica s grane viče: cima.

A ako ih još naučimo s osmijehom na licu izgovarati, znajte, čarolija će sva srca svijeta ispunjavati!

Emilia Matija Vulinović, 5. r.

MOJA MAJKA Moja majka je vesela i dobra. Ponekad je malo ozbiljna i viče na mene, ali je isto Stranica 46

Filip Mrkušić, 1. raz.

Dobrodošlo nam proljeće!

Nek nam sretan bude maj

Iva Borić, 1. raz.

i naš šareni zavičaj.

Nek su djeca sretnih lica i ruke pune lizalica.

Osmijeh svuda nek se ori, o proljeću narod mudro zbori!

Josip Alač, 3. r., Drašnice

Lucija Vela, 1. raz.

KISTOM I PEROM

Školski list Čiperko MOJA SIMPATIJA

OSMIJEH NA MOM LICU

Ovo ljeto sam upoznala jednoga dječaka.

Odjenula sam se i otišla s prijateljicom vani. Šetale smo i zatim sjele u kafić na koktel. Pokraj nas je bio jedan dječak.

Prijateljica me upoznala s njim. Imao je plavu kosu i smeđe oči. Iz Amerike je.

Nakon što smo popili voćni koktel, krenuli smo u šetnju. On nas je upoznao sa svojim prijateljima. Mojoj se prijateljici isto svidio jedan dečko. Nakon toga smo pošli u šetnju i raspričali se o Americi i o našoj Hrvatskoj. To mi je bio najdivniji dan u životu.

Lora Jerković, 4. r.

Moj osmijeh na mome licu je za sve ljude ovoga svijeta. Kad se nasmiješim uvelom cvijetu, on odmah procvjeta.

Osmijeh na mom licu popravlja tuđe živote. Ovaj osmijeh moj nikad se neće skinuti s lica mog. U mraku svijetli i obasjava. Osmjehom možemo pomoći životinji koja je uganula nogu. Kad se nasmiješim tužnim ljudima, osmijeh se nacrta na njihovim licima. Volim osmijeh jer osmijeh vole svi ljudi ovoga lijepoga svijeta.

Ana Talijančić, 4. r.

MOJ DJED Moj djed se zove Ivica. Rođen je u Metkoviću u neretvanskom kraju. Ima šezdeset i osam godina. Bio je u hrvatskoj vojsci, a sad je u mirovini. Svako jutro vozi mene i moga brata u školu, a sestru u vrtić. Vozi nas zato što tata i mama rade pa nas nema tko odvesti. Moj djed cijepa drva, loži vatru, pomaže baki i bere masline. Često nam peče roštilj. I kada nismo dobri, djed nas opominje.

Volim svoga djeda jer je on najbolji djed na cijelome svijetu. Bepo Puljević, 4. r.

Marčelina Erceg, 1. raz.

MOJA PRIJATELJICA

Paola Petričević, 4. r.

Osmijeh se ne može kupiti novcem.

Marina Marinović, 4. r.

OSMIJEH JE MOJA MANA Osmijeh je moja mana.

Kada vidim mamu, smijem se. Kada vidim tatu, smijem se. Kada vidim obitelj, smijem se. Sve mi je smiješno. Kada dođem iz škole, mama me upita kako je bilo u školi. Ja joj ne odgovaram, samo se smijem. Idem otvoriti matematiku i napisati domaći rad. Međutim, pročitam zadatak. Ne rješavam ga, samo se smijem. Tako moj život ide, a ja se samo smijem.

MOJA SIMPATIJA

Jednog sam jutra šetao rivom. Odjednom sam se sudario s divnom curom. Ispričao Marta Vodanović, 1. raz. sam se i zatim otišao. Sutradan sam je opet susreo. Otišli smo na sok i bolje se Toni Borić, 1. raz. upoznali. Zatim smo se išli voziti biciklom. Bila je to ljubav na prvi pogled.

Roko Puljević, 4. r.

Stranica 47

Osmijeh se najčešće smije ljeti kad najjače sunce grije.

Tomo Šulenta, 4. r.

MOJA PRIAJTELJICA

Ovo se dogodilo prošlo ljeto. Išla sam s prijateljicama u Podgoru. Kad smo šetali, ugledala sam najljepšeg dečka na svijetu.

Imao je smeđe oči i crnu kosu. Rekla sam Klari da ću odmah doći. Išla sam do njega i pitala ga kako se zove. Rekao je jedno od mojih najdražih imena. Pozvala sam ga na pizzu. Rekao je da može. Kad smo pojeli, otišli smo pogledati zalazak sunca. To je bilo tako romantično. I od tada smo postali najbolji prijatelji, ili možda nešto više.

tinje i ljude.

Jednog ljeta sam šetao plažom i odjednom ugledam prelijepu djevojčicu. Nisam znao kako joj prići. Prvi put sam je vidio. Upitao sam je kako se zove, a ona mi odgovori – Tina. Upita ona mene za moje ime, a ja sam joj odgovorio – Mateo. Upoznali smo se. Postali smo cura i dečko i nastavili smo šetati plažom.

Mateo Jakić, 4. r.

OSMIJEH Meni je osmijeh sve na svijetu. Volim ga najviše. Osmijehom možemo dobiti čak i prijateljstvo. On daje svjetlost i ispunjava dušu. Sve ljude čini dobrim. Osmijehom voli ljeto i sve ljude. Osmijeh je radost.

Lorenco Borić, 4. r.

OSMIJEH Osmijeh je kad vidim, a onda se stidim.

Osmijeh je pun radosti kao cijeli svijet.

Osmijeh je veselje za sva bića.

Osmijeh širi sreću za živo-

Željko Lendić, 1. raz.

Adam Mrkušić, 1.raz.

Školski list Čiperko

KISTOM I PEROM

MORSKO DNO

tom ću ići posjetiti rođaka Leona. Dosta sam naučio u školi. Ljeti ću se puno kuKada zaronim u dubinu, vidim kamenja, pati.

Antonio Jakić a ispod njih ribe i školjke. Ja znam da one žive u svojoj kući u moru, a školjke Moja obitelj i ja ići ćemo na more i super ispod kamenja. Ribe jedu planktone, ćemo se provesti. Ponijet ćemo frizbi, školjke također. Na morskom dnu može- lopatu, kanticu. Zajedno ćemo bacati mo još vidjeti: ježince, morsku algu, frizbi i raditi kule od pijeska. Puno ćemo morsku salatu i rakove. Vrste rakova su: se brodom voziti ovo ljeto. hlap, jastog, rakovica, kuka i kosmej. Željko Lendić Sve to možemo vidjeti na morskom dnu.

Ako tamo vidimo morske ježince, to Ja ću ljeto provesti sa svojom obitelji. znači da je more čisto. Jadransko more Puno ću se kupati u moru i igrati se vani. puno je morskih ježinaca što nam poka- Puno sam učila i pisala domaću zadaću i ja mislim da sam se kroz prvi razred puzuje da je to najljepše i najčišće more. no potrudila, ali i zabavila. Ovo ljeto ću David Šunjić. 3 r., PŠ Igrane se igrati sa svojom rodicom Marom i PRVAŠI O KRAJU ŠKOLSKE sestrom Gitom. Ljeto je moje najdraže godišnje doba jer mi je na ljeto rođenGODINE dan. Ja se jako veselim kraju školske Jedva čekam školske praznike. Bio sam godine!

Marta Vodanoivć dobar đak. Na praznike ću ići kod bake s Veselim se kraju školske godine. Mislim prijateljima. Vozit ću se na skejtu. Skada se nisam dovoljno potrudio, ali ću se kat ću s mula. S djedom ću ići na brod i više truditi dogodine. Ići ću na Brač sa loviti ribu.

Toni Borić sekom. Veselim se što dolazi ljeto i što Meni je drago što završava škola. Dolazi ću se kupati s rođakom i bratom Mateom ljeto. Ljeto ću provesti kupajući se u igrati picigin. Veselim se ljetnim praznimoru i igri. Na plaži ću jesti sladoled. cima.

Filip Mrkušić Kupat ću se i u bazenu. Volim se kupati Ja se veselim ljetnim praznicima. Puno je u moru i u bazenu. Meni je ljeto najljeptrajala škola i puno smo učili, pisali i še godišnje doba.

Marčelina Erceg naučili puno toga u školi. Ljeti ću se Sretan sam jer mi dolazi rođak Toma i igrati s prijateljima i ići na Jadransko rodica Zoja. Jako sam sretan jer se idem more. Još ću se malo više potruditi u kupati. Ljeti ću se igrati s prijateljima. Ići drugom razredu.

Luka Ravlić ću na brod i skakati s njega. Mama će mi Napokon je došao kraj školske godine i kupiti sladoled. Cijelo ljeto bit ću na ljeto zove. Cijelu godinu sam marljivo plaži i kupati se u moru. Anđelo Vela učila i jedva sam dočekala ljetne prazniRadujem se ljetnim praznicima. Mnogo ke. Preko ljeta me čuva teta Darinka i sam učio i zato sam jako sretan. Sretan ona me voli. S njom se kupamo na plaži. sam što dolazi ljeto. Lijepo mi je bilo u Volimo skakati s mula i gađati vodenim prvom razredu. Igrat ću se s prijateljima i pištoljima. Na kraju dana volimo jesti kupat u moru.

Borna Vela sladoled.

Iva Borić Veselim se ljetnim praznicima. Ići ću s MOJE PRVO VELIKO obitelji na more. Jako sam puno učila, NATJECANJE bila sam u školi marljiva. U školi mi je bilo lijepo. U školi imam super učiteljicu Jednog dana učitelj je rekao da ću i upoznala sam nove prijatelje. ići na natjecanje iz matematike.

Jako sam se prepala jer ne volim, a Lucija Vela i nikad neću voljeti natjecanja.

Veselim se ljetnim praznicima. Ići ću Uvijek sam ostajala u školi duže od kod djeda u Imotski, ali ću ići i u Split. S mojih prijatelja jer bi učitelj sa mamom i ta- mnom vježbao matematiku. Došao Stranica 48

je taj dan - dan natjecanja. Bila sam nervozna. Učitelji su nas otpratili do učionica u kojima se održavalo natjecanje i podijelili nam zadatke. Riješila sam sve što sam znala. Sljedećeg dana učitelj mi je javio da smo jedna cura i ja prošle na županijsko natjecanje. Nisam znala hoću li se smijati ili plakati. Od tada sam svaku večer vježbala raznorazne zadatke.

Opet je došao dan natjecanja - dan velikog natjecanja. Učitelj mi je javio da će nas ravnatelj odvesti na natjecanje u Split. Taj dan, po mom mišljenju, nije mogao proći gore. Druga cura, koja je išla na natjecanje, začudila me svojom smirenošću, dok sam ja najradije htjela iskočiti iz kože. Došli smo u Split. Uhvatila me nervoza, mučnina. Kada smo završili s natjecanjem, prema nekoj tradiciji, ravnatelj nas je htio odvesti u restoran i počastiti nas. Nismo to htjele. Bila sam tako nervozna i tužna da nisam imala apetita. Taj dan morala sam ići u tete čuvati rođaka. To je bila komedija. Ja sam bila sva pokisla, a rođak je samo skakutao oko mene i zvao me. Navečer sam saznala da nije sve tako loše prošlo.

I ja i druga cura smo se plasirale u prvih dvadeset. Nije to mala stvar. Mislila sam da me svi mrze, ravnatelj, ta cura pa čak mi se činilo da mi se papir sa zadatcima smije. To je zato što sam bila ustrašena.

Uglavnom, shvatila sam da se ne treba ničega bojati. Sada mi je žao što sam tugom potratila dan svog života i što nisam pristala na ponudu da otiđem s ravnateljem i prijateljicom u restoran, ali nadam se da će za to biti još prilika. Na kraju bih samo voljela svima poručiti da se ne treba bojiti ničega jer strah stvarno blokira ljude.

Marija Franičević, 5. r.

Karla Leš, 3. raz.

Školski list Čiperko

KISTOM I PEROM

KAD SE MALE RUKE SLOŽE

ili će čekati da se utopimo u njima? Eto, to vam je 21. stoljeće! Na to je svijet spaKad nas je puno i kad nas ima, i ako smo o. To smo si sami napravili. Krivca ćemo zaista složni, predani svome cilju, onda naći pogledamo li se u ogledalo. Ne, nije se zaista sve može. Svi smo mi male jedan čovjek kriv. Svi smo krivi. ruke u nekoj zajedničkoj priKarmela Kurči. No, kad se tić, 8. r. svi složimo, ta Dvije ruke sapriča postaje me mogu napprelijepa bajka. raviti vrlo maZajedništvo je lo.

Naravno, najveća moć. ima i onih koji Ono spaja sve u su veliki uspjeh jednu sliku. Zapostigli sam, ali jedništvo je im je trebalo ključ koji otvara Leon Nola, 3. raz. puno više vresva vrata i prelamena. Vrednije zi sve prostore. Zato budimo zajedno. su i četiri ruke koje su složne, nego tisuću Augustin Perković, 8. r. ruku koje ne rade za isti cilj. Zato se i kaže bolje znaju magarac i gospodar, Kad se udružimo, sve možemo, i ono nego sam gospodar. Da bi se postigao teško, i ono lako, ali to ne može svatko. neki cilj, moramo ustrajati da se on osPotrebna nam je sloga jer ne možemo tvari od početka do kraja, neovisno o živjeti bez toga. Svaka ručica nam je tome koliko ruku će nam pomoći u ostvabitna, bila ona velika ili sitna. renju tog cilja. Puno znanstvenika došlo Lucija Urlić, 8. r. je do nekih velikih otkrića samo sa svoKad imamo nekoga tko će nam pomoći i jim umom, bez ičije pomoći, ali sigurno biti uz nas kad nam je teško, puno nam im je lakše ako ih njihova obitelj i prijaznači. Ništa ne možemo sami, uvijek telji podržavaju. nam netko treba, u bilo kojem trenutku.

Kad trebamo nešto napraviti, kad smo tužni ili sretni, kad trebamo pomoć, treba nam netko s kime ćemo to doživjeti i sjećati se, jer kad se male ruke slože, sve se može.

Margareta Letica, 8. r.

Prijatelji su bitni. S njima je sve lakše i bolje. Zajedništvo veže mnoge, no na ovom svijetu toga je jako malo. Danas je samo bitan internet koji nam neće baš pomoći u tome. U svijetu je izgubljeno Kate Papić, 8. r. ono što je prije postojalo: zajedničko Zajedno možemo sve, ali problem je što druženje, pomaganje. je danas zajedništva sve manje. Nitko se Mia Šulenta, 8. r. više ne zna družiti s nekim iz zabave, KNJIGE SU NAŠI PRIJATELJI nego uvijek ima neki motiv koji krije od svih. Zaboravlja se pravi prijatelj koji je Knjige su jednostavno predivne! bio tu kad nam je trebao. Zaboravljaju se Čim pročitam prvu stranicu, ne uspomene za koje smo rekli da ih nikada mogu prestati čitati. Uživim se tolinećemo zaboraviti. Prijatelji zauvijek! - ko da jednom nisam čula mamu je li tako glasilo ono obećanje koje smo kad me zvala. Kada čitam knjigu, izgovarali desetak puta na dan s veliki proživljavam iste osjećaje kao i sretnim pogledom? Danas je samo bitno likovi: strepnju, strah, radost, veseda imamo dobar mobitel, televizor, raču- lje… Nekada, kada čitam, a razmišnalo, laptop. Hoće li to biti rame za pla- ljam o nečem drugom, ne mogu se kanje kad nam bude potrebno? Hoće li sjetiti cijele stranice. Onda prestana Stranica 49 to brisati suze nem razmišljati o svemu što nije

vezano za knjigu i ponovo pročitam istu stranicu. Najdraže mi je sjesti u veliki naslonjač, pokriti se dekicom i čitati dobru knjigu. Jedna čudna stvar se događa kod mene. Zimi volim navečer sjesti i čitati dobru knjigu, a ljeti rijetko kad čitam. Svi koje poznajem najviše vole čitati ljeti, na plaži, u hladu… Na svojim policama imam sigurno petnaest debelih knjiga, možda čak i dvadeset. Skoro sve knjige sam pročitala barem dva puta. Čitanjem knjiga proširila sam svoj rječnik i sada znam što znače neke riječi koje prije nisam znala. Ponekad mi se čini da sam i ja u knjizi, da slijedim junake i vidim, čujem sve što i oni. U mojoj glavi ti likovi, događaji, mjesta ožive.

Obožavam čitati i nadam se da će i drugi ljudi spoznati ljepotu knjige!

Tina Vladimir, 5. r.

Oduvijek volim knjige. Nekad, kad sam sama, otiđem u sobu, uzmem knjigu i jednostavno čitajući odlutam u neki čaroban svijet. Vile i vilenjaci, čarobnjaci i patuljci me okružuju. Sve je to samo mali dio tog čudesnog svijeta. Da imam više vremena, čitala bih i do ponoći.

Neki vole knjige, neki ne, a ja ih obožavam! Kada odlutam u taj izmišljeni svijet, sve postaje čarobno. To je jednostavno nestvarno. Stabla i mnoštvo cvjetova, doline… Letim, plivam, hodam. Kada čitam, kao da sanjam otvorenih očiju.

Svaka knjiga stvara smisao, a smisao stvara život. Imam mnoštvo knjiga. Užitak mi je čitati ih uvijek iznova. Sve više i više nemam vremena za čitanje, a volim čitati. Knjige su mi oduvijek najbolji prijatelji i volim se družiti s njima.

Marina Lovreta, 5. razred

Lucija Tomašević, 3. raz.

KISTOM I PEROM

Školski list Čiperko NOVA GODINA

zacrta bujna dječja mašta.

Stara godina se bliži kraju,

S njima je uvijek zabavnije raditi,

A Nova dolazi u najvećem sjaju.

ako treba i mostove prijateljstva graditi.

Odbrojava se deset, devet,

Posao može biti lakši ili teži; ne odustaj - za poslom poseži!

mala djeca su otišla u krevet.

Tri, dva, jedan, nula, svi čestitati se žure,

Pravi su prijatelji oni koji ti u pomoć priteku, Luka Radojković, 3.r.

Marija Franičević, 5. r.

Petarde pucaju, vatrometi u nebo jure.

IZLET U METKOVIĆ

Nova godina na tron sjeda, i svoje ljude iz visine gleda.

Tina Vladimir, 5. r.

PRIJATELJSTVO Kada imaš prijatelje, život izgleda lak,

Marko Švec Sisarić, 3.r.

a svi su ti ciljevi negdje nadomak.

Kada trebaš pomoć, samo ih nazovi i hrabro prema naprijed - tamo su izazovi novi.

Marijeta Ivanković, 3. r.

Skupi cijelu grupu, svi ti nešto pomoć mogu, zajedno ćete svakoga oboriti s nogu!

Kad nas je više, sve nam je lakše: brže se radi, lakše se piše.

Kada se male ruke slože,

Matej Erceg, 3. r.

Puno puta sam već bio na izletu. Škola je nižim razredima priredila izlet u Metković. Ponijeli smo grickalice, vodu i džeparac. Krenuli smo u 8 sati ujutro. Dok smo došli, prošlo je oko 2 sata. Kad smo se zaustavili, pošli smo u park, pojeli marendu i malo smo se poigrali. Poslije toga smo otišli u muzej prirode gdje su nam pričali o pticama, ribama i ostalim životinjama. Posjetili smo i jednu zanimljivu jamu. Nakon obilaska zanimljivosti otišli smo u hotel na ručak u blizini parka gdje smo već bili. Za ručak smo dobili pohani šnicel s pomfrijem. Za desert smo dobili bananu, nije bilo baš nešto - no ipak smo pojeli. Nakon toga smo se još malo poigrali u parku. Kad smo krenuli kući, putem smo još stali na staroj željezničkoj stanici u Pločama. Vidjeli smo jedan stari vlak gdje smo se slikali pored njega.

Zadnje gdje smo stali je bilo u Lidl-a. Sve u svemu izlet je bio vrlo lijep i zanimljiv.

Adam Mrkušić 3.r.

baš sve se uvijek može.

S prijateljima možeš stvarati svašta, Stranica 50

a ne ostave te i ne uteku.

ma sve što

LJETNI PRAZNICI Ljetni praznici počinju uvijek kad završi nastava. Iako škola još nije završila,

imam osjećaj kao da su već praznici zato što je toplo i što se već dugo kupam u moru. Radujem se ljetu što se mogu opustiti, plivati, roniti, voziti brodom i dugo spavati. Veselim se prijateljima koji će doći iz drugih mjesta na ljetovanje. Drago mi je što ne moram svaki dan pisati domaći rad. Radujem se i novoj školskoj godini koja će brzo doći i novim učenicima koje ću upoznati.

Marko Švec Sisarić 3.r.

MOJ SIMBA JE PRAVI PAS Moj Simba je pravi pas, voli se igrati i voli sve nas.

Uvijek zadovoljno maše repom, i hoće da ga mazimo svi redom.

Ana Talijančić, 4.r.

Voli gutati skakavce i mušice, ali najdraža mu je ipak hrana iz restorana.

Strašno voli ganjati mačke, a kad se umori ,ne biste vjerovali, spava naglavačke.

Lucija Tomašević 3.r.

MOJA MAMA Moja mama je visoka, ima plavu kosu i smeđe oči. Zove se Enisa. Tako su je nazvali njeni roditelji. Društvena je i vesela. Ima nekoliko nadimaka. Prijateljice ju zovu Eni. Ljubavi, tako je zove moj tata. Ona je draga i spremna za pomoći. Njeno treće ime je majka. Kad je ona majka, ona je pažljiva, brižna, dobra kuharica, liječnica, učiteljica i prijateljica. Njeno najbolje ime je moja mama!

Moja mama je zabavna, vesela, draga i najbolja osoba. Lijepa je iz vani i unutra.

Uvijek je uz mene.

Luka Radojković 3.r.

Školski list Čiperko SELO BEZ GRAVITACIJE

KISTOM I PEROM počeli letjeti i paničariti pa su se onesvijestili. Došli smo do kontrolne ploče i upalili smo glavno računalo, ali se naravno pojavila i lozinka. Pokušao sam je probiti, ali ništa. Zatim je izbacio mali prozorčić na kojem je pisalo HINT: LOZINKA JE NETO?NA! Pokušao smo upisati NETO?NA i upalila se nekakva stara verzija Windowsa. Nije ni čudo zašto ne prepoznaje slovo č. Nisam ga znao koristiti pa sam stvar prepustio tati.

On mrzi kad je računalo sporo pa ga je razbio. Izbacio je prozorčić na kojem je pisalo UNI?TI SVE PROJEKTE! Bili smo sretni što smo spasili selo, ali je odmah zatim pisalo SAMOUNI?TENJE ZA ... i počelo je odbrojavati. Uspjeli smo pobjeći. Nastavili smo uživati u našem odmoru. Iznajmili smo auto i na povratku smo svratili u selo. Bili smo sretni sve dok nismo vidjeli kako se naš auto razbio o pod. Moj brat je potrčao prema autu, izvadio mobitel koji je bio u savršenom stanju i njegovu maskicu i viknuo: "OVA MASKICA JE PREDOBRA!!!".

Moja obitelj i ja smo putovali na izlet u Osijek. Vožnja je trajala dugo i bilo nam je dosadno. Krivo smo skrenuli pa smo trebali ići dužim putem koji više nitko ne koristi. Kao da nismo u Hrvatskoj, nego negdje Bogu iza nogu. Vozili smo dosta brzo jer nigdje nije bilo ograničenja ni okuka. Odjednom se auto počeo klizati kao na ledu ili maslacu. Kad smo se zabili u ogradu, nismo se ozlijedili jer smo išli vrlo sporo, ali je auto počeo lebdjeti.

Preplašili smo se i iskočili smo iz auta, ali nismo pali, nego smo i mi počeli plutati po zraku. Svatko je imao neke svoje brige. Ja sam se brinuo o tome što nam se događa, roditelji su se brinuli o autu, a moj mlađi brat o mobitelu koji je ostao u autu i njegovoj najnovijoj maskici na Star Wars. Osjećaj je bio kao da plivam u zraku. Otplivali smo do neke kolibe koja nije odlutala jer je bila zabijena u tlo.

Pokucali smo, a neki stariji čovjek nas je povukao unutra. Kad smo ušli, jednostavno smo pali. Bili smo začuđeni i preplašeni. Čovjek nam je objasnio Antonio Šulenta, 6. r. da je prije nekoliko SIRENA BANDIT godina bačena nekakva Bilo je ljeto 21.6.2016. kapsula koja je ispustiDosađivala sam se u la čudan dim. Zrak je Bepo Puljević, 4. r. kući pošto je vani pržiodmah postao rjeđi pa nas podiže. Taj dim je bio slučajnost pa lo sunce. Oko tri popodne odlučila sam ga je vlada zataškala. Upitao sam ga ka- se početi spremati za na plažu. Uzela sam ko to možemo zaustaviti. Rekao je da su kupaći. Krenula sam na plažu iza mula i u zraku nekakve čelične kugle kojima se čekala prijateljice. Tamo ima dosta ljudi, upravlja iz Osijeka. Nismo znali kako ali ovog ih dana nije bilo. Nisam se puno ćemo u Osijek bez auta, ali nam je objas- čudila pa sam krenula u more. Mi se tanio kako možemo letjeti. Duboko smo mo inače igramo sirena, zato jer tamo udahnuli vanjski zrak i odmah nas je ima puno stijena i rupa. Imala sam torbu ispunio. Odletjeli smo do Osijeka, ali koju sam stavila na kamen. U njoj sam smo onda počeli padati. Upali smo u fon- imala naočale, kremu, ručnik, narukvicu i tanu. Zaboravili smo čovjeka pitati gdje mobitel. Ušla sam u more i počela plivase nalazi baza. Uhvatio sam se za ribicu ti. Kada sam izašla iz mora i popela se na iz čijih je usta izlazila voda koja je ispu- kamen, uzela sam ručnik i razgrnula ga. njavala fontanu. Riba se pognula i fonta- Htjela sam uzeti mobitel, ali tu ga nije na nas je usisala. Pronašli smo tajnu lo- bilo. Tražila sam, tražila pa sam shvatila kaciju. Bilo je puno stražara i nismo znali da mi nema ni narukvice. Nisam znala kako ćemo proći. Mama je izvadila praz- što ću. Pogledam u more. Vidim kako se nu bocu, otvorila ju i bacila među zaštita- u moru nešto zamreškalo. Pogledam bore.

Zaštitari su lje i ugledam sirenu. Mislila sam da mi se manta, da haluciniram. Protrljala sam oči Stranica 51

i opet vidjela sirenu. Uletjela sam u more i otišla do nje. Imala je na sebi tisuće dragulja, nakita i narukvica, a u ruci moj mobitel. Iščupala sam joj ga iz ruke i rekla joj da nitko neće dirati moj mobitel, a pogotovo ne ona! Mislila sam da sanjam, haluciniram, ništa mi nije bilo jasno. „Zašto si mi uzela mobitel i narukvicu?

Odakle ti sve te narukvice? Tko si ti?

Kako se zoveš? Zašto kradeš?“ Imala sam sto pitanja, a ona me samo gledala. Što me gledaš? Ti si BANDIT, a ne sirena. Samo me je gledala i treptala. Uzela sam mobitel i utipkala šifru, otišla na pozivanje i utipkala broj 192. Dojavila sam policiji, a policija mi nije vjerovala, nisam znala što ću. Otišla sam kući izbezumljena. Rekla sam mami, a i ona mi nije vjerovala. Bila sam tužna i ljuta, otišla sam u krevet razmišljajući o sireni. Drugi dan sam odmah u jutro krenula na plažu iza mula. Tamo su bili ljudi koji su bili jako sretni. Upitala sam jednu djevojčicu zašto su svi ljudi sretni i veseli. Pokazala mi je svoju narukvicu, rekla sam: „ Aha, shvaćam! Sirena bandit, hmmmm.“ Razmišljala sam kako da joj se ispričam. Bilo je podne i jako vruće. Pogledala sam u more i ugledala sirenu bandita. Rekla sam joj oprosti i dala joj draguljčić sa svoje narukvice. Ona je mene razumjela, ali ja nju baš i ne. Pozdravila sam se s njom i otišla se družiti s prijateljicama.

Leonarda Batnožić, 6.r.

Lora Jerković, 4.r.

Lorenco Borić, 4.r.

Školski list Čiperko SIRENE BANDITI Na pučini pokraj mora sjedila sam i gledala kako more lupa od stijene, kako sjaji od sunca i tiho miruje. Voljela sam istraživati puno stvari na zemlji, obožavala sam surfati internetom o živim bićima ili možda o stvarima koje su samo izmišljotine ili legende. U ovoj godini sam istraživala morske sirene. Prvi put, kad sam istraživala na internetu o sirenama, bilo je jako napeto. Neki su govorili da sirene postoje, a neki da ne postoje. U potrazi za istinom istraživala sam svaku stranicu na internetu vezano uz sirene, a vjerujte mi bilo ih je jako puno. Pronašla sam zanimljive činjenice o njima. Kada sam se još više uživjela u svoje istraživanje, otvorila sam jednu jako čudnu stanicu pod naslovom Sirene banditi. Mislila sam da je to neka priča, ali zapravo nije.

Došla sam na svoje mjesto na plaži i gledala sunce kako se skriva iza otoka.

Razmišljala o onoj čudnoj stranici. Gledala sam u tiho mirno more koje me je smirivalo. Odjednom se malo dalje od plaže na kamenu pojavila jedna čudna žena. Prvo što sam uočila na njoj bila je velika smeđa vreća oko struka i jedan veliki crni mač, a u sredini tog mača blještao je veliki plavi dijamant. Stvarno je čudno izgledala. Malo sam se prepala pa sam se pomakla na desnu stranu. Iza nje ugledala sam veliki zeleni rep koji je lupao more iznad kamena. Uplašeno sam pojurila prema kući, ali me je zaustavio njezin čarobni glas koji me je neobjašnjivo privukao u more odmah pokraj nje.

Strah je jednostavno nestao. Kada je pristala pjevati, upoznale smo se i pričale jedna drugoj o svom životu. Pitala me želim li s njom upoznati morsko dno.

Ali, prije negoli sam odgovorila, upitala sam je zašto je ona drugačija od svih sirena i čemu taj mač oko struka. Prvo mi je rekla da su je ljudi pretvorili u bandita i da je od tada uvijek krala stvari.

Mrzila je sve ljude zbog toga. Rekla sam joj kako sam o tome čitala na internetu.

Ispričala mi je i to da je ispod staroga broda pronašla taj mač koji joj je dao najljepši glas. Tim glasom je privlačila ljude, a onda bi ih pljačkaStranica 52

KISTOM I PEROM Paola Petričević, 4.r. la. Ljudi nisu bili ta, svjesni što im se dona papir stavi sve što ti gađa. Rekla mi je da poželi mašta. je to prestala raditi A ako izgovarati riječi od onda kad je provoliš više, našla plavi dijamant.

On joj je dao nadu u pričaj, pjevaj, nemoj biti bolji život. Bila sam tiše. sretna što je sirena Kad ti teško pisanje pospronašla svoj bolji tane, život. Pružila je taj plavi dijamant u monek' ti čarolija riječi s je dlanove i rekla mi uma ne izostane. da pomoću njega Marina Marinović, 4.r.

Samo se sjeti svih dobrih mogu ostvariti i imati stvari, što god poželim. Kroz glavu mi je odmah prošla misao da bih sada i ja mogla a riječi koje bole, samo zanemari. disati u moru, imati sirenin rep, vladati Tina Vladimir, 5. r. morem, imati najljepši glas. Nisam mogla vjerovati u to što mi se ovim dijamanTAJNA ŠKOLSKOG DNEVNIKA tom sve otvara. Zajedno smo uronile u Osmi lipnja je, šest i trideset. Samo još morski svijet. Pokazala mi je sve dubine pola sata i svi se ustajemo i odlazimo u mora, ribe, spilje, dupine, i sve tajne školu. Što smo ispravili, ispravili smo, morske dubine. Ovo je moja budućnost i samo još 2 dana i ljetni praznici će počeja ću se sad zvati Sirena Bandit. Obožati. Svi mirno spavamo, jedino se Luka vala sam svoju novu prijateljicu. Svaki vrti po krevetu. Naime, on je sada osmi dan, kad bih imala vremena, otišla bih razred. Sljedeće godine odlazi u srednju, do nje i onda bi otkrivale nove velike a ocjene mu nisu bajne. Sve do sada je dubine. Dijamant smo sakrile ispod bio odličan učenik s planom za život. starog broda na pijesku. Znale smo da Kada mu je mama poginula u prometnoj ćemo uvijek biti skupa jer nas spaja mač, nesreći i otkako je počeo živjeti s ocem i plavi dijamant i čarobni glas. Kasnije njegovom drugom ženom, koju nije bog smo istraživali o nama. Ljudi su objavljizna kako volio, počeo je redati trojke, vali razne priče o nama. Zanimalo ih je dvojke, a i pokoju jedinicu. U rubrici gdje je nestao dijamant i do danas je to dnevnika, u kojoj se piše odnos prema tajna. Samo smo nas dvije znale pravu radu, piše velikim slovima istinu. Da, i mene se spominjalo. Bila "NEZAINTERESIRAN!!" s dva uskličsam ponosna jer sam i ja bila dio te neonika. Danas je Luka zakasnio u školu, bične priče o sirenama. što je postalo uobičajeno. Zbog toga ga Karla Cvitanović Radić, 6. r. je gospođa Matić ukorila.

SLOVA I RIJEČI Imao je sreću Bez riječi i bez slova ne bi što se više ne postojalo tvoje ime. smiju tući djeca u školi, inaBez slova i bez riječi ne bi bilo če bi bio modar ove rime. ili bi završio Nekad ti se tako teško čini klečeći na kupjesmu napisati, ali u srcu kuruzu. Tako je znaš kako je zapravo lijepo nekad bilo, pisati. pričala mi je baka.

S riječima stvarno možeš svašCvita Vranješ, 2.r.

Školski list Čiperko Luka je prije imao mnogo prijatelja. Otkako mu je majka poginula povukao se u sebe i počeo družiti samo s buntovnim Jurom, koji se tako sam nazvao. To mu je ime i pristajalo, ipak je on bio taj koji je izbačen iz škole 2 puta. Sada je osmi razred, a trebao je biti drugi srednje. Prije nekoliko dana, kada sam izlazila iz učionice Engleskog jezika, načula sam kako se Luka i Jure oko nečega dogovaraju.

Bili su jako tihi pa nisam mogla čuti o čemu je riječ, samo sam doznala da će se to nešto dogoditi sutra. Pošto su mi bili sumnjivi, odlučila sam ih pratiti. Osjećala sam se kao detektivka iz kriminalističke serije, samo mi je još falila Ema, moja najbolja prijateljica, uobičajeni partner iz kriminalističkih serija. Nakon što sam joj sve ispričala, pristala je. I ona voli dobre detektivske serije. Krenule smo u detektivsku misiju. Prvih 2 sata ništa se nije dogodilo, ali onda se sve uzburkalo. Doznale smo što planiraju učiniti, nismo mogle vjerovati vlastitim ušima, prvih deset minuta smo provele u šoku. Naime, Luka i Jure će sutra navečer u osam sati ukrasti školski dnevnik i zapaliti ga!!!

Nismo znale što učiniti, Ema je neprestano govorila da moramo reći nekome, ali ja se nisam slagala jer bi ih za tako nešto odmah izbacili iz škole i mogli bi otići u zatvor??!! Krenule smo kući i pokušale smislite neko rješenje. Odlučile smo otići do Luke, sve mu priznati i nagovoriti ga da odustane od krađe dnevnika. Kada smo pozvonile, vrata nam je otvorila Lukina maćeha. Ona je od Lukinog tate mlađa više od 20 godina, jako je bezobrazna i nije baš da voli djecu. Pokušala je čak i nagovoriti Lukinog tatu da Luku pošalje da živi s bakom kako bi oni imali kuću samo za sebe. Luka ima pravo ne voljeti je, ali dosta o njoj, vratimo se mi Luki. Kada smo mu sve ispričale, malo se naljutio, ali nam je rekao da on to ne bi nikada učinio, samo je želio pomoći prijatelju Juri, koji, kako već svi znamo, pada razred po treći put. Pokušale smo ga nagovoriti da odustane, ali to nam baš i nije pošlo za rukom. Luka nam je bar rekao da će razmisliti - što nam je davalo nadu. Zamolio nas je da ne kažemo ama baš nikome. Na izlazu me Stranica 53

KISTOM I PEROM Ema upitala što ćemo go dokaza, bilo bi najbolje početi sada, a ja sam joj odgood početka pa smo otišli ispitati vorila da nam preostaje Mirka. Rekao nam je kao što bi samo čekati. Ujutro u svaki krivac rekao: "Ja nisam školi mi je prišao Luka i kriv!", ali ovaj osumnjičeni je rekao da je odustao od imao alibi. Rekao nam je da je krađe. Pokušao je odgocijelo popodne bio s bakom voriti Juru , a on ga je Andrean Mandac, 1.r. Anom, koja mu zapravo i nije samo nazvao baka, niti ima vlastitih unuka, kukavicom i samo voli da je zovemo bakom. rekao da neće Vjerovali smo mu jer je on pozodustati. Ja nat po tome da loše laže, jer kad laže, sam mu rekla odmah počne mucati, a kada smo mi razda je dobro govarali s njim, nije mogao jasnije govopostupio i da se riti. Malo je falilo da odustanemo od isne brine jer će trage, nismo znali što učiniti. Onda mi je sve doći na sinulo da je možda Jure ugledao nekoga svoje. Navekada je bio ispred škole. Otišli smo do Ante Jerković, 2.r. čer smo Ema, njega. U početku se nije mogao sjetiti Luka i ja ničega, onda mu je odjednom udarilo kao ugledali Juru kako ide prema školi, svi grom u glavu da se Iva, crvenokosa djesmo znali zašto, ali nam je bilo čudno to vojčica koja ide s nama u razred, sumnjišto se vratio jako brzo. Ujutro je nastav- vo šetala oko škole. Nitko od nas nije ni nica ljutito ušla u razred i rekla da je uk- posumnjao na Ivu, ona je bila od onih raden i zapaljen dnevnik i da želi da se koje samo sjede mirno u kutu i jedva krivac odmah javi. Luka se odmah ustao i kažu dvije riječi. Odlučili smo je pratiti, rekao da on nije kriv, već da zna tko je, prva tri dana nije se ništa dogodilo, ali pokazujući prstom na Juru. Jure je priz- onda se jednu večer našla s Mirkom nao da je on to htio učiniti , ali je na ula- (onim crvenokosim dječakom koji je bio zu u školu odustao i shvatio da je pogrije- prvoosumnjičen). Neprestano joj je gošio. Kada je Jure izgovorio te riječi, nas vorio da mora priznati, odjedanput se troje smo se pogledali misleći isto: tko je pojavio Jure i počeo napadati Ivu i govoonda zapalio dnevnik. Poslije škole smo riti: "Znači, ti si zapalila taj dnevnik, a ja se našli u parku i dogovorili da ćemo moram ispaštati, priznaj istinu!", i priznaotvoriti novu istragu, koju ćemo detaljno la je, ali je i dodala da nikada neće prizistražiti. Dogovorili smo se da ćemo ujut- nati razrednici jer nitko nikada neće poro potražiti dokaze. Bili smo toliko oku- sumnjati na nju. Eh, da je znala da se nas pirani da smo, ne znam kako, zaboravili troje skrivamo u grmu, ništa od toga ne bi da su počeli ljetni praznici. Na našu sreću rekla, jer svi u selu već znaju za "tri pozškola je bila otvorena, pretranata detektiva". žili smo svaki dio zbornice, ali Ujutro smo sve isprinismo našli ništa, već smo čali razrednici , maizgubili svu nadu kada je Ema da nije mogla vjerona izlazu ugledala crvenu dlavati da bi to Iva učiku i komadić nokta. Izašli smo nila, povjerovala iz škole i proučili dokaze. U nam je, a Iva je donašem razredu ima 5 crvenobila 48 sati društvekosih dječaka, što je inače no korisnog rada. Mi jako rijetko. Baš smo imali smo ostali zapamćesreće! Ema se dosjetila da je ni kao detektivi osMirko (crvenokosi dječak koji novne škole tamo, sjedi pored nje) imao puknuti tamo daleko. nokat. Pošto nismo imali mno- Sara Tomaš, 2.r.

Silvija Mrkušić, 7. r.

Školski list Čiperko TAJNA ŠKOLSKOG DNEVNIKA

KISTOM I PEROM Bio jednom jedan siromašan seljak. Bio je jako pobožan i svaku se večer molio Bogu. Glavom bi provirio kroz maleni prozor i pomolio se gledajući u sumrak.

Tako se jedne večeri pomolio Bogu i zaželio veliku glavu umjesto veliko blago. Kako je bio dobar i pobožan, Bog mu je odmah uslišio molitvu. Seljaku je glava postala jako velika. Jadan seljak je više nije mogao provući kroz prozor.

Marina Lovreta, 5. r.

Prije dva dana mama me poslala u večernjim satima da odnesem teti Miri lijekove, a ta žena je živjela pokraj škole. Kad sam se vraćala, vidjela sam jednog prijatelja iz razreda obučenog u crno kako trči držeći nešto u rukama, ali nisam primijetila što. Sutradan u školi se proširila vijest kako je nestao dnevnik 7. razreda. Bila sam sretna zato što nisam imala baš bajne ocjene. Nakon nekoliko daTIŠINA na istraživanja tko bi to mogao biti, ravnatelj je unajmio Tišina. detektiva Poirota. Poirot je Ona i ja. odmah sumnjao na učenike, naravno. Tog dana nismo Sami. uopće imali nastave, nego je Pučina me Poirot ispitivao sve učenike odlučno 7. razreda, uključujući i megleda. ne. Dok sam se vraćala iz Antonija Jukić, 1.r. škole kući, sjetila sam se one Ne bojim večeri kad sam nosila teti Miri lijekove. je se.

Zbrojila sam dva i dva i shvatila da to Uzvraćam joj i najmanji pogled. nije pet nego četiri. Poirot je još 2-3 dana dolazio u školu, ispitivao nas i pričao s Bojim se praznine, jednoličnosti… nama. Svaki put kad je trebao negdje ići Sunce je već na zalasku, ili prošetati, smijali smo mu se kako hoda, i kako zavrće svoje male brčiće. Ja a ona me još uvijek odmjerava. sam šutjela i nikome nisam rekla da sam Bježim! svjedok teške krađe, što ni sama nisam Još nije kasno, trčim prema suncu. znala. Noćima nisam mogla spavati. Nisam znala trebam li prijaviti ravnatelju Spas je nadomak ruke. sve što znam, da podijelim to s prijateljiŠto će biti ako ne stignem, ma ili da šutim. Sutradan u školi sam saznala da je dnevnik vraćen, ali svejed- ako zadnja zraka sunca izmakne iz vida? no su saznali tko je to bio. To je bila Što? pedagoginja. Da, dobro ste čuli pedagoginja. Zapravo, to uopće nije bila krađa, Ništa… nego je odnijela dnevnik u svoj ured Samo pusta praznina … kako bi pregledala koliko smo imali sve ukupno sati i koliko imamo izostanaka.

Augustin Perković, 8. r.

Kad je završila, spremila ga je u ladicu.

ZEMLJA IGRICA Pošto je bila bolesna uopće nije dolazila u školu, a kad je došla, čula je priču i Jednom davno jedan dječak po imenu rekla da nitko nije ukrao dnevnik, nego Antonio usnuo je san. San je bio jako da ga je ona spremila u svoju ladicu. neobičan. Antonio se nalazio u igrici.

Izvadila ga je i dala ravnatelju. I tako Bio je patuljak koji je izgrađivao svakaksmo svi bili tužni. Em zbog toga što je ve stvari: kuću, automobil. Autom se Poirot otišao, em zbog toga što je s nama vozio po cijele dane, a navečer bi otišao opet dnevnik pun jedinica. u svoju toplu kućicu. Odjednom se probudio. Skočio je iz kreveta. Bio je jako Leonarda Antičić 7. r. tužan što mu se dogodio samo san. OdStranica 54 ŽELJA

mah je kupio tu igricu. Sada po cijele dane igra svoj san.

Antonio Alač, 5. r.

SELO ČAROBNIH ŽIVOTINJA Bijaše jednom jedno malo selo. Bilo je to selo čarobnih životinja. Životinje su bile slobodne i stalno su se igrale i zabavljale. Jednoga dana u to su selo došli ljudi.

Doveli su kamione i bagere. Htjeli su srušiti to selo i izgraditi svoje. Životinje su naglo otišle. Bile su protjerane sa svoga teritorija. Bližila se jesen. Životinjice su shvatile da se moraju vratiti na svoj teritorij. Odlučno su krenule u pohod.

Noću su sve uspjele srušiti. Bile su na kraju jako umorne pa su zaspale na travi.

Ujutro su ih pronašli ljudi. Životinje su im rekle da su one nekada živjele tu.

Ljudi su ih rado prihvatili. Brinuli su se jedni o drugima. Od tada ljudi i životinje imaju sretan suživot. Tonka Okić, 5. r.

VILA BUBICA I VILENJAK CUCIK Bila jednom jedna vila po imenu Bubica.

Svake večeri obilazila je razne kuće u mjestu i ulazila im u snove. Jednoga dana se nečujno ušetala u snove Josipove obitelji. Josip ju je primijetio. Poplašio se je pa se sakrio u ormar i virio kroz ključanicu kako bi vidio što vila radi.

Odjednom se tu pojavio i vilenjak Cucik.

Kriomice je također promatrao što to vila Bubica radi. I on se sakrio u ormar. Uto se probudi Josipova sestra i opazi da ga nema u krevetu. Pozvala ga je, ali se on nije javio. Prestrašio se je. I vila se poplašila i brzo sakrila u drugi ormar. Kada je napokon opet Josipova sestra zaspala, Josip oprezno iziđe iz ormara i ode u kupaonicu. Cucik odmah iziđe is svoga ormara misleći da je Bubica ušla u kupaonicu. Tada Bubica iziđe iz drugoga ormara i svi se troje ugledaše. Nitko se nije nikoga poplašio. Cucik je upitao Bubicu zašto po noći ulazi u tuđe snove, jer to inače vile ne rade. Bubica mu je pokušala objasniti svoje razloge – nju je sve interesiralo. Raspričali su se. Josip se, sada već jako umoran, vratio u svoj krevet. Bubica i Cucik su od te večeri sretno i zadovoljno živjeli. Sada su u paru obilazili kuće i ulazili u snove ukućana. Bio je to jako zanimljiv i dug život dvoje vilenjaka.

Monika Beus, 5. r.

KISTOM I PEROM

Školski list Čiperko DJEČAK I LOPTA

KRALJEVNA ANA

Živio jedan dječak sa svojom bakom u maloj kućici. Bili su siromašni. On je imao jednu želju. Htio je loptu, ali baka mu je nije mogla priuštiti. Pokraj njihove kućice živio je bogati gospodin i nije imao djecu. Dječak ga je svako jutro pozdravljao i s njim je često i razgovarao. U razgovoru je otkrio i dječakovu želju za loptom. Odmah mu je poklonio jednu. Dječak se jako veselio. Svugdje ju je nosio sa sobom. Bio je to početak jednoga velikoga prijateljstva između dječaka i susjeda. Duje Talijančić, 5. r.

Bio jednom jedan kralj i kraljica koji su imali kćer Anu. Ona je trebala ubrzo postati kraljevna, ali je morala prvo proći test. Trebala je dokazati da pomaže drugima i da je hrabra. Sljedećega dana je Ana otišla u grad. Tamo je susrela stariju gospođu koja je nosila teške vreće. Ana joj je prišla i pružila pomoć.

Pomogla joj je odnijeti vreće sve do njene kuće. Gospođa se zahvali, a Ana ode dalje. Put je nanese u šumu. Tamo izdaleka ugleda svoju kočiju koju napada strašni medvjed. U kočiji su bili njeni roditelji. Brzo potrči prema njima. Nije ju bilo strah, samo je mislila na svoje roditelje. Uzme veliku granu i zapali je.

Plamen se brzo raširio, a to je poplašilo medvjeda. On se oprezno okrene i pobježe uzbrdo prema planini. Roditelji su bili spašeni. Ana je dokazala svoju hrabrost i odmah su je ponosni roditelji postavili za kraljevnu.

KARTA

Bila jednom jedna učionica u kojoj je visjela karta na zidu. Jednoga dana karta je oživjela i počela plašiti učenike. Svi su pobjegli. Jedva su uspjeli zaključati kartu u učionicu. Tri hrabre učenice su se odvažile i ušle u učionicu. U rukama su držale zašiljene olovke. Njima su počele bosti kartu. Toliko su je izbole da je karta pukla na dva dijela. Više nije bila živa. Učitelji su kupili novu kartu za koju su bili sigurni da neće Ivan Gudelj, 1.r. oživjeti.

Katarina Ravlić, 5. r.

VELIKA UTRKA Bila jednom davno u Zelenoj Zemlji velika utrka. U toj se utrci natjecalo troje ljudi. Prvi se čovjek zvao Zelenko Trava, drugi Zelenko List, a treći Zelenko Stablo. Utrka je bila jako važna. Tko pobijedi u utrci, postaje kraljem. Vozili su se u Huba-buba letjelicama. Te se letjelice sastoje od dva mlazna pogona i od jedne metle. Zelenko Stablo je htio nepravedno pobijediti pa je potplatio pricu i rekao joj da ometa letače dok lete. Ptica je toliko ometala Zelenka Lista da je pao s metle. Činilo se da će ptica to isto uspjeti napraviti i Zelenku Travi, ali zbog njegovih vještina nije uspjela. Zelenko Trava je pobijedio i postao kraljem Zelene Zemlje. Protjerao je Zelenka Stabla iz zemlje zbog prevare, a ptica je pobjegla za njim. Više ih nitko nikada nije vidio.

Roko Biličić, 5. r.

Stranica 55

Emilia Matija Vulinović, 5. r.

NAJBOLJA HRANA

Bio jednom jedan gradonačelnik koji je izdao naredbu da sve djevojke dođu u njegovu vijećnicu i da mu donesu najbolju hranu koju znaju pripremiti.

Među njima je gradonačelnikov sin trebao pronaći svoju ženu. U tom su gradu živjele dvije sestre Ana i Aurora sa svojom maćehom. Njihova mama je bila tajna vila pa je ostavila malu vilu Zoru da se brine o njima.

Ana nije bila baš dobra pa ju vila Zora i nije čuvala. Kad je čula za gradonačelnikov poziv, maćeha naredi Aurori da napravi raznorazna jela. Aurora ih je spremala misleći da će ih ona odnijeti u vijećnicu, ali se prevarila. Maćeha je dala Ani da ih odnese. Aurora ostade u kući plačući. Uto joj vila Zora da jedan sastojak za pogaču. Aurora je ispeče i odnese u vijećnicu. Gradonačelnikov sin je probao sva raznorazna jela, ali se pogačom oduševio. Na čuđenje sviju on

odabere Auroru za svoju ženu. U uspomenu na dobru vilu Zoru svojoj prvoj djevojčici daju njeno ime. Ana je bila toliko ljuta da je s maćehom pobjegla iz grada.

Marija Franičević, 5. r.

KRILATI PAS Nekoć davno jedan je dječak volio mitska bića. Šećući se šumom ugleda psa s krilima. Dječak ga u strahu pogodi kamenom. Krilati pas se odmah preobrazi u čovjeka. Izbezumljen čovjek ga odmah zamoli za milost te da ga pogodi kamenom kako bi opet postao krilati pas. Dječak ga je pustio. Krilati pas je odletio u divljinu svojoj obitelji.

Ramona Kržanić, 5. r NARAČANSTI CVIJET Živjela jednom djevojčica Ana. Imala je mlađega brata Marka koji ju je stalno gnjavio. Morala ga je čuvati dok su mama i tata radili. Marko je imao pet godina. Ana je voljela cvijeće i imala je svoj cvjetnjak o kojemu se brinula. Najviše je bila ponosna na svoje plave zvončiće. O njima se posebno brinula i pričala im svoje dogodovštine. Ana je dvije ulice dalje išla u školu i imala je jako puno prijateljica. Mobitelom su se dogovarale oko svega. Bližio se njen rođendan.

Marko joj je uzeo mobitel i ubacio ga u vodu. Ana je bila bijesna i tužna. Imat će najtužniji rođendan. Otišla je uplakana u svoj cvjetnjak. Na dnu gredice niknuo je veliki narančasti svijet. Otvorio je svoje latice i iz njih je izašla mala vila. Ana je bila iznenađena. Vila joj priđe i obrati joj se. Rekla joj je zvonkim glasom da je čeka rođendansko iznenađenje iza zvončića. Ana je odmah potrčala i ugledala najljepši mobitel na svijetu. To joj poklanjaju jer se tako dobro brine o cvijeću.

Anino lice je bilo obasjano suncem. Kako će sve ovo objasniti svojim roditeljima i prijateljima? Vila joj je na kraju rekla da je to zahvala zato što im ona pjeva i priča svaki dan. Oprostila se od Ane i spustila na narančasti cvijet koji je zatvorio svoje latice. Vilu su čekale druge gredice o kojima se morala brinuti jer nisu svi dobri prema cvijeću kao što je to Ana. Gloria Urlić, 5. r.

KISTOM I PEROM

Školski list Čiperko ČAROBNE RIJEČI Čarobne riječi koristiš svaki dan, iako nisi svjestan. To su riječi: hvala – kad se želiš nekome

Josip Alač, 3.r. zahvaliti;

izvini – kada ti je žao; molim – kada ti nešto treba; izvoli – kada nekome nešto daš, a najvažnija je od svih oprosti!

Leon Perić, 6. r.

Kad se igraš s prijateljima, ili si u nekom restoranu, ako hoćeš nešto dobiti, samo kažeš: „Molim te lijepo!“ Ali, ako nekoga uvrijediš i osjećaš se krivo, kažeš: „Oprosti“, i bit će ti lakše, a još više ako je isprika prihvaćena.

barem pet puta. More je jako zanimljivo.

Anna Ella Klaričić, 2.r.,PŠ Živogošće PROSLAVIO SAM ROĐENDAN Ja slavim svoj rođendan 20. veljače. Kad sam se probudio, išao sam na turnir u Split s Judo klubom Makarska Biokovo.

Cijeli turnir je prošao super. Dok sam se vraćao kući, padala je kiša Prestala je padati čim smo došli u Makarsku. Kad sam došao kući, presvukao sam se. Onda su dolazili gosti, jedan po jedan. Svi su imali super poklone, no Davidov je bio najbolji. Tortu je pravila baka. Kad smo pojeli tortu, išli smo igrati nogomet, a onda smo se gađali loptom i tako je završila proslava moga 9. rođendana.

Lovre Raste 2.r., PŠ Živogošće ZAŠTO VOLIM MORE

da izraziš poštovanje

Ljepše je ćuti smijeh i cvrkut ptica, nego plač i tužna lica.

Smijehom se pokažu zubi jer se smiju sretni ljudi.

Mia Mihaljević, 5. r.

Smijeh je za sve ljude najveći lijek.

Prijateljstvo, igra, ljubav je smijeh.

Smijati se nije grijeh.

Smijeh je radost sviju ljudi.

I on je zarazan za poludit.

Karla Grgić, 5. r.

Osmijeh je kad se netko smije, što znači da tužan nije.

Smijanje je zarazno, kao varičele prijenosno.

More je ljeti toplo, a zimi hladno pa se ne možemo kupati. Anna i ja se često volimo zajedno kupati. Nas dvije i Iris se volimo voziti na pedalini. More je nekad valovito, a nekad mirno kao ulje. Plavo je i zato mi se sviđa. Volim se kupati i svašta raditi u moru.

Kad si s prijateljima, nisi tužan jer osmijeh ti je osiguran.

Natali Marijanović, 2.r., PŠ Živogošće

Kad počneš plakati, tvoj prijatelj će te usrećiti i jako nasmijati.

Ako ti netko nešto pokloni, Marino Glučina,3.r. trebaš se zahvaliti,

grije.

ZAŠTO VOLIM MORE? Volim more jer ga je lijepo gledati,

Svi se volimo smijati, ali nije ni loše ponekad zaplakati.

Imat ćeš veliki osmijeh i bit će ti oprošten svaki grijeh.

Nenka Vela, 5. r.

i ne ispadneš nepristojan,

ima prekrasnu plavu boju i čisto je.

Smijeh je jako važan, a može biti i lažan.

ali isto tako on treba reći: „Izvoli.“

Zašto volim more?

Nekad ti dođu suze na oči i ne znaš hoćeš li se suzdržati moći.

Sada znaš čarobne riječi i kroz čarobna vrata, u život možeš prijeći.

Antonio Šulenta, 6. r.

ZAŠTO VOLIM MORE Volim more kad se mogu kupati. Volim u moru raditi stoj i kolutove. S balkona se more jako dobro vidi. Zimi je jako hladno pa se ne možemo kupati. Ljeti se u njemu igram s prijateljima. Skačemo s kamena na kamen, pa plivamo do bova, pa se tumbamo, ležimo na dušeku. GuraStranica 56 mo se pa svaka padne u more

Jer po njegovoj obali mogu trčati, igrati se, ležati i sunčati.

Zašto volim more?

Jer se u njemu mogu kupati, plivati i roniti.

Jer mogu ploviti s tatom u brodu i loviti ribu.

David Jurlina, 2. r., PŠ Živogošće SMIJEH Kad si žalostan, to je kao kišan dan.

Kad se netko smije, to je kao da te sunce

Bolje se smijati, nego tugu sijati.

Najljepše je smijati se s ekipom, nego s nekim namrgođenim tipom.

Klara Bulić, 5. r.

Smijeh je odličan za zdravlje, kao i mlijeko kravlje!

Kad si tužan i kad ne znaš kud, smij se kao lud.

Uljepšat ćeš svijet da bude kao šaren cvijet. Svi ćemo se smijati, a to će svakome prijati.

Sara Vuinac, 5. r.

KISTOM I PEROM

Školski list Čiperko ČAROBNE RIJEČI

Petra Prlac, 1.r.

Petra Urlić, 3.r.

Prije jako puno godina svijet je bio u kaosu. Ružne riječi gomilale su se posvuda. A onda su se s neba spustila ogromna slova. Spustila su se na planinu koju je cijeli svijet mogao vidjeti. Svi su tako mogli gledati kako su se oblikovale nove riječi, lijepe riječi, čarobne riječi poput hvala, molim, oprosti, izvoli. Od tada je svijetom zavladala ljubaznost i pristojnost.

Leo Kurtović, 6. r.

Bila jednom jedna djevojčica Ana koja je u vrtiću učila čarobne riječi. Mami je rekla da će samo te riječi govoriti, i tako je i bilo. Rekla je

Antonija Antičić Lović, 1.r. mami: „Molim te, dodaj mi čašu vode.“ Djedu je poslije ručka rekla: „Izvoli čašu vode zato što tako puno radiš.“ Sestri će: „Oprosti zbog onog jučer.“ Kada je pao mrak, Ana je otišla u kuću i gledala televiziju. Došla je njena obitelj i svi su u glas rekli: „Ana, hvala ti na svemu!“ Leonarda Batnožić, 6. r. Čarobne riječi trebamo svakodnevno koristiti. Njih se nikada ne smijemo odreći. Meni su najvažnije ove: dobar dan, dobra večer, hvala, izvoli, molim, doviđenja i oprosti. Najviše koristim oprosti i molim te. Kada sam u „kazni“, ove riječi sve ublaže. Čarobne riječi su hvala, molim, oprosti i izvoli. Njima se koristim svakodnevno kako bih dobila nešto od drugih. A ako to ne upali, koristim „pseće“ oči. Čarobnim riječima se koristim kada se zahvaljujem za nešto, tražim uslugu, donosim i dajem, kada se ispričavam za nešto što sam nenamjerno učinila.

Antonija Jakić, 6. r.

RADIONICA U KNJIŽNICI: IZRADA STRIPA MALIH KNJIŽNIČARA

Stranica 57

KISTOM I PEROM

Školski list Čiperko

Ante Karlo Ravlić, 2. r.

Natali Marjanović, 2.r.

Lovre Raste, 2.r.

Antonio Šunjić, 1.r.

Tomo Šulenta, 4.r.

Karla Cvitanović Radić, 6.r.

Ana Šipka, 2.r Antonio Vuinac, 1.r.

Anna Ella Klaričić, 2.r.

Dario Vela, 2.r.

Karmela Kurtić, 8.r.

Dea Radomiljac, 2.r.

David Jurlina, 2.r.

Janko Vela, 2.r.

Stranica 58

Enzo Letica Sisarić, 2.r.

Lana Vela, 2.r.

Likovna sekcija nižih razreda: Leon, Enzo, Lucija, Marijeta, Cvita

Ivan Kelava, 2.r.

KISTOM I PEROM

Školski list Čiperko

David Begović, 5. r.

Mia Mihaljević, 5.r.

Roko Biličić, 5.r.

Vedran Alerić, 7.r.

Katarina Ravlić, 5.r.

Stranica 59

Marija Franičević, 5.r.

Monika Beus, 5.r.

Tina Vladimir, 5.r.

Leonarda Antičić, 7.r.

Klara Bulić, 5 .r.

Marina Lovreta, 5.r.

Nenka Vela, 5.r.

Marino Grbić, 6.r.

Silvija Mrkušić, 7.r.

Marko Cvitanović Radić, 7.r.

Školski list Čiperko

SPORT

PRVENSTVO ŠKOLE U BADMINTONU Tijekom prvog obrazovnog razdoblja održano je pojedinačno prvenstvo škole u badmintonu za učenike viših razreda.

U natjecanju je sudjelovalo trideset učenika i učenica. Prvo mjesto postigao je Nedo Urlić, drugo Ivan Lulića, a treće Leo Kurtović. Najbolje plasirana učenica bila je Leonarda Antičić izgubivši u četvrtzavršnici turnira.

MEĐUŠKOLSKO NATJECANJE U NOGOMETU I ODBOJCI U MAKARSKOJ Naša škola imala je samo predstavnike u nogometu u sastavu (Nedo Urlić (kapetan), Roko Biličić, Ivan Prug, Josip Iličić, Bariša Cvitanović, Marko Cvitanović Radić i Leo Kurtović). U svojoj skupini odigrali su neriješeno (4:4) sa OŠ Brela i izgubili (4:1) od OŠ Stjepana Ivičevića iz Makarske. Ukupni pobPobjeda nije sve, ali želja za pobjedom jest !

Vince Lombard Samo igraj, zabavljaj se i uživaj u igri.

Michael Jordan

jednik nogometnog turnira je OŠ Petra Perice iz Makarske koja je u finalu pobijedila OŠ Stjepana Ivičevića (2:1).

MEĐUŠKOLSKO NATJECANJE U RUKOMETU 23. VELJAČE 2016.

Na natjecanju su sudjelovale dvije ekipe OŠ Stjepana Ivičevića iz Makarske i naša škola, koja je osvojila drugo mjesto. Našoj školi ovo je prvi međuškolski nastup na natjecanju u rukometu.

Učenici koji su predstavljali našu škoStranica 60

lu su: Josip Iličić, Nedo Urlić, Šimun Urlić, Frane Ban, Bariša Cvitanović (kapetan), Ivan Prug, Leo Kurtović, Noa Zloić, Kristijan Urlić i Grgo Šulenta.

PRVENSTVO ŠKOLE U MALOM NOGOMETU U drugom dijelu obrazovnog razdoblja održalo se školsko prvenstvo u malom nogometu.

Sudjelovalo je šest ekipa predvođeni učiteljem Miroslavom Urlićem. Najbolja se pokaza ekipa TICE I ČELICE u finalu pobijedivši ekipu FRANKOPANI 7:4. U utakmici za treće mjesto ekipa KAIN pobijedila je DIDOV VINOGRAD tek nakon izvođenja kaznenih udaraca.

SPORT

Školski list Čiperko

SPORTSKA NADA ZA 2015.

Na svečanosti dodjele nagrade najboljim sportašima grada Makarske u kategoriji sportskih nada u 2015. u području rukometa nagrađen je naš učenik Bariša Cvitanović.

U kavani hotela Biokovo 27. siječnja 2015. održana je 22. po redu svečanost dodjele nagrada najboljim sportašima grada Makarske u 2015. Uvodnim riječima sve prisutne na dodjeli pozdravio je predsjednik Zajednice športskih udruga Grada Makarske Miroslav Urlić. Naš učenik Bariša Cvitanović, koji je član RK Kingtrade Makarska, u kategoriji sportskih nada u području rukometa proglašen je najboljim igračem.

JUDO TURNIRI U organizaciji Hrvatskog judo saveza održana su dva natjecanja u Splitu 21. studenoga 2015. Trofej Marjan i 19. prosinca 2015.

Božićni judo turnir, koji je međunarodnog ranga. Na oba natjecanja u uzrasnoj kategoriji do deset godina nastupila je naša učenica trećeg razreda Lucija Tomašević (JK Biokovo) na kojima je osvojila brončane medalje.

Učenica četvrtog razreda Paola Petričević, koja predstavlja JK Biokovo, osvojila je drugo mjesto na memorijalnom judo turniru Drage Krželja 20. veljače u Splitu u kategoriji U12.

U Dubrovniku održan je Međunarodni judo turnir Kup Sv. Vlaho 2016. Turnir je ove godine okupio 169 judaša iz 12 klubova iz Hrvatske, BiH i Crne Gore. Naša učenica drugog razreda Roza Topić, koja predstavlja JK Biokovo, osvojila je zlatnu medalju.

KICKBOXING MAWASHI Učenik trećeg razreda Leon Nola osvojio je dvije zlatne medalje u kickboxingu na međunarodnom turniru Alpe Adria Open u Pu- Šampion je onaj koji ustaje kada ne može! li.

Jack Dempsey

U subotu 21. svibnja 2016. u Puli je održan međunarodni turnir Alpe Adria Open na kojem su nastupili najmlađi predstavnici Tek kad izgubiš KBK Mawashi iz Makarske čiji je član naš učenik trećeg razreda nekoliko puta, Leon Nola. Leon je bio među najuspješnijima te je osvojio dvije shvatiš kako je teško pobijediti! zlatne medalje s ukupno sedam pobjeda i proglašen je najboljim Steffi Graf učenikom početnikom.

Stranica 61

ZABAVNE STRANICE

Školski list Čiperko

IVICA I PERICA Ivica: - Ja sam bio pametno dijete, prohodao sam s 10 mjeseci!

Perica: - Ja sam bio još pametniji, mene su nosili do druge godine!

Ivičin tata je došao na informacije.

Učiteljica: - Vaš sin je cijeli test prepisao od jedne djevojčice.

Tata: - A kako znate da je prepisivao Ivica, a ne djevojčica?

Učiteljica: - Prva tri odgovora su im jednaka. U četvrtom je ona napisala ne znam, a Ivica je napisao ni ja!

SASTAVAK Učitelj: Ivice, pročitao sam tvoj sastavak o majci i on je potpuno isti kao sastavak tvojeg starijeg brata od prošle godine.

Ivica: Pa naravno, učitelju, kad imamo istu mamu ...

PITAGORA Prozove učiteljica Ivicu pred ploču i postavi mu zadatak. Ivica odgovori da ne zna riješiti, a učiteljica mu kaže: - Pa kako to ne znaš, radili smo to kod Pitagore.

Ivica će na to: - Ja nisam bio u školi kad je Pitagora predavao.

ŠALICE Ivica: Mama, znaš kako se uvijek brineš da ću razbiti tvoje omiljene šalice?

Mama: Znam, Ivice.

Ivica: E, sad više ne moraš brinuti.

TKO JE OTKRIO AMERIKU Učiteljica: - Ivice, pokaži nam na karti gdje je Amerika.

Ivica izađe pred ploču i pokaže: Ovdje!

Učiteljica: - Bravo, točno Ivice!

A ti Marice, reci nam, tko je otkrio Ameriku?

Marica: - Ivica.

MATEMATIKA Mama: - Ivice, pusti te Sportske novosti i malo vježbaj matematiku! Hajde, reci mi koliko je 3:3?

Ivica: - Pa... neriješeno.

U MUZEJU Ivica razgledava muzej i sjedne u naslonjač.

Dolazi čuvar muzeja i kaže mu: "Ne smiješ tu sjediti. To je naslonjač Luja XI!" Ivica mu odgovara: "Dobro, maknuti ću mu se kad dođe."

Stranica 62

PREPISIVANJE

HOROSKOP

Školski list Čiperko

OVAN

VAGA

Energičan, temperamentan, ponekad tvrdoglav mali Ovan, ako jednom nešto utuvi u glavu, tada će to odraditi do kraja. Važno je da ga ne disciplinirate na silu jer jednostavno neće poslušati.

Roditelji i nastavnici bi trebali biti strpljivi i tolerantni. Dijete Ovan s radošću čeka povratak u školu i to zbog prijatelja koji su mu nedostajali tijekom duge ljetne stanke.

Početak školske godine za Vage počinje malo previše opušteno. Teško se može prilagoditi na ponovne zadaće, ograničenja, na sive školske dane, kada nema više bezbrižne zabave, igre.

Također posvetite veću pozornost visini zadataka jer oni imaju naviku da “zaborave”.

BIK Ove školske godine mali Bik može biti malo klimav. Ponekad može biti sporiji, ležerniji nego inače. Važno je da ovo uzmu u obzir i roditelji i učitelji. Pomoću ljubavi, strpljenja i malo ohrabrenja ćete prijeći preko ovog teškog razdoblja. Oni su vrlo marljivi i disciplinirani, samo trebaju prevladati kroz početne teškoće jer im treba samo malo pohvale i ohrabrenja.

BLIZANAC

ŠKORPION Malim Škorpionima će ova godina teže početi nego inače. Mogu biti lijeni, ne započinju učenje s voljom. Za njih je ljeto prošlo prebrzo, imaju osjećaj da nije bilo dovoljno vremena za odmor jer se nisu uspjeli potpuno oporaviti, zato sada nerado idu u školu. Roditelji i nastavnici će sada imati vrlo važnu ulogu da pomognu djeci u ovom teškom razdoblju koje traje samo nekoliko mjeseci jer u drugoj polovici godine će biti lakše.

STRIJELAC

RAK

Malog vragolastog Strijelca je teško držati pod kontrolom, a početkom školske godine će biti još teže. Istina je da se ne očekuju ozbiljniji problemi, prije ili kasnije, naviknut će se na školu i da ne može živjeti slobodno kao ljeti. Ali da bi se u što kraćem roku vratio tim navikama, tu roditelji igraju važnu ulogu. Pretjerana strogost, disciplina ne funkcionira baš najbolje, već daje suprotan učinak da se ne može ništa postići s njim.

JARAC

Jadni mali Rakovi sad teže kreću u školu nego inače. Oni i ovako teško podnose odvajanje od roditelja. Teška srca će ići u školu. Kod Raka prvašića posebno treba obratiti pozornost na njihove male duše jer baš ne uživaju što su cijeli dan odvojeni od roditelja. No ovo više nije vrtić. Sada već imaju odgovornost, obaveze, zadatke kojih se mali Rakovi mogu uplašiti.

Djeca Jarci neće imati osobito težak početak školske godine.

Marljivi, precizni, temeljiti, vrlo im je važno dobro obaviti zadatke. Manji problem može biti jer su previše zatvoreni, ne žele se družiti, povuku se u svoj mali svijet. Roditelji i nastavnici mogu puno pomoći da postanu malo otvoreniji stoga trebaju obratiti malo više pažnje na njih.

LAV

VODENJAK

Djeca Lavovi neće imati problema na početku školske godine.

Sada će biti u jako dobroj formi, bolje će podnositi obaveze, zadatke i vrlo brzo će biti u središtu pozornosti. Rado ih prihvaćaju učenici i učitelji. Ponekad nije na odmet provjeriti njihove domaće zadatke. Ako marljivo uče, doživjet će puno uspjeha, samo budite oprezni da mu se slava ne obije o glavu.

Mali Vodenjak se sad još teže uklapa u školski sustav nego inače i jesensko razdoblje baš i nije pogodno za njih. Oni i dalje žele živjeti slobodan i bezbrižan život kao ljeti i ne žele prihvatiti činjenicu da je jesen i da je počela škola. To razdoblje može biti teško za svakoga u njegovoj blizini, stoga roditelji i nastavnici trebaju imati puno strpljenja i ljubavi jer im je to potrebno u ovom razdoblju.

Djeci Blizancima će dobro krenuti školska godina te se ne očekuju ozbiljniji problemi ni kasnije. Što god treba lako i brzo nauči, ali je važno da to radi kroz igru i s veseljem da što manje mora učiti pod kontrolom. Potrebno je obratiti pozornost na ponašanje jer ponekad zna biti vrlo lagodan i brbljiv, ali s učenjem i školskom integracijom neće biti problema.

DJEVICA Ove jeseni početak školske godine ne pokazuje probleme za male Djevice. Precizni, temeljiti, marljivi i pošto im položaj planeta ne donosi poteškoće, ne trebaju brinuti ni roditelji, ni djeca jer neće biti problema. Ne smeta mu ako ga ponekad ostavite da se više druži s prijateljima, da se igra. Neka bude pravo dijete, a ne da mu učenje bude najvažnije u životu.

RIBA Djeca Ribe ovu školsku godinu započinju bez problema, iako mogu nastati manji problemi. Ponekad previše sanjaju, odlutaju im misli, teže obraćaju pozornost na satu, ali to se ne javlja u toj mjeri da bi previše utjecalo na učenje. U svakom slučaju i roditelji i učitelji trebaju obratiti više pozornost na njega te ako je potrebno, pomoći mu da bude više odlučniji.

ŠKOLSKI LIST ČIPERKO 2015./2016.

Likovni rad: Roko Puljević, 4. razred

OŠ DON MIHOVILA PAVLINOVIĆA, PODGORA