Tomislav Štrkalj i Leon Božić

Foto: Dnevna doza biljaka L jubitelji prirode, zelenila i biljaka, ali i svi oni koji će to tek postati, inspiraciju i znanje već neko vrijeme mogu crpiti iz fantastičnog Instagram profila "Dnevna doza biljaka". Iza njega stoji mladi dvojac, Tomislav Štrkalj i Leon Božić, dvojac koji je svoju ljubav i interes prema prirodi pretočio na društvene mreže. "Po struci nismo vezani uz biljke, što je na neki način i dobra stvar jer imamo iskustva na drugim poljima, kao što je marketing, što nam je jako pomoglo u stvaranju "Dnevne doze biljaka". Inače smo obojica zaljubljenici u prirodu, biljke, životinje, teraristiku, fotografiju i dizajn, a sve smo to objedinili pod jednim 'krovom', kaže Leon. Njihova je ljubav prema biljkama i naslijeđena i stečena, s obzirom na to da su imali tu sreću djetinjstva provoditi izvan urbanih sredina. "Osim toga, mame, bake, tete, susjede, većinom žensko društvo, oduvijek se bave sobnim i vanjskim biljkama, pa nam je i to bilo prirodno", nastavlja Leon i dodaje: "Tomislav je u početku bio taj sa zelenim prstima, dok sam ja stajao iza fotografije i operative, ali to se sve sad izmiješalo, pa obojica radimo sve." Premda je ovaj hobi kroz njihovo djetinjstvo uvijek imao više ženskih poklonika, sada je taj interes porastao među svim dobnim skupinama i spolovima pa se nadaju da će u budućnosti neki novi naraštaji pričati kako su ljubav prema biljkama naslijedili od roditelja

i drugih bliskih osoba, bez obzira na spol. I iako su u početku ovaj projekt obavljali uz redovan posao, kažu kako im odluku da iz ljubavi prema biljkama naprave posao, nije bilo teško donijeti. "Nije bila teška odluka koliko je bilo teško žonglirati redovne poslovne obaveze uz side-project koji pokušavaš gurati 100%. Naravno, zbog toga nisu smjele patiti naše poslovne obaveze, ipak smo imali neku dužnost prema poslodavcu. Ja sam radio u prodaji, a Leon u agenciji za marketing", priča Tomislav. "U trenutku kad smo mogli, bar djelomično, reći zbogom uredskom poslu i pokrenuti nešto svoje, bili smo presretni. Bilo je baš oslobađajuće jer smo znali da se sad smijemo i možemo 150% posvetiti nečem našem. I evo nas tu, tri godine

su svoju ljubav prema biljkama pretočili u popularan Instagram profil "Dnevna doza biljaka", ali i full time job uređivanja interijera i eksterijera, predavanja i radionice gdje se, pogađate, sve vrti oko - biljaka

Razgovarala: Loredana Lindić

poslije, rastemo i razvijamo se", dodaje sa smiješkom.

Biljke su ih naučile mnogočemu, a svijet bez biljaka, kažu, ne bi niti postojao. "Čak i da postoji neka postapokaliptična sredina u kojoj hodamo s bocama kisika, a biljaka nema, ne bi to baš bio lijep svijet", kaže Leon, a mi se potpuno slažemo s njim. No, osim što uljepšavaju planet, vrtove i dnevne boravke, biljke su sjajne učiteljice. "Koliko god to čudno zvuči, biljke te uče prihvaćanju drugačijeg. Postaješ strpljiviji, smireniji, pažljiviji i razvijaš shvaćanje i toleranciju prema drugom obliku života s kojim dijeliš prostor. Biljke biraju svoj tempo, a mi se njemu možemo samo prilagoditi", smatra Tomislav i dodaje kako već u svojim latinskim nazivima, koje su morali usvojiti, kriju mnoge zanimljivosti. "Latinska imena bila su nužna jer je teško raditi ovaj posao kad znaš samo narodna imena. Ali nisu latinska imena toliko teška koliko se čine, a zapravo i pričaju fora priču o biljci. "Ajmo jedan brzi primjer: Monstera deliciosa. Monstera označava rod i to je svojevrsno prezime biljke, a piše se prvo i velikim slovom, dok deliciosa označava vrstu biljke i to je njezino ime, a piše se drugo i malim slovom. Možeš ti nju zvati Swiss cheese plant, ali zar nije zanimljivije Monstera deliciosa kad znaš da to znači monstruozno velika biljka ukusnih plodova", objašnjava Tomislav. U usporedbi s učenjem latinskih naziva, Leon priznaje kako je briga o biljkama u početku bila itekako kompliciranija, pogotovo kako su im rasli interesi i afiniteti prema određenim rodovima. "Nisu ni sve vrste unutar roda jednako jednostavne, a iza svake biljke stoji proučavanje kako bismo je razumjeli. Tek tad iskustvo možemo prenijeti na slične druge biljke. I naravno, nikad ne znaš sve, učiš sa svakom novom biljkom ili novim informacijama koje izađu o starim biljkama", kaže Leon. Vezano uz uzgoj i održavanje, zanimalo nas je i pričaju li sa svojim ljubimicama. "Nekad im kažemo: 'Zašto moraš imati crvenog pauka?', ali to je otprilike to", šali se Tomislav i

dodaje: "Glazba uvijek svira u pozadini, ako je istina da biljke stvarno vole glazbu. Prema nekim istraživanjima, nije da biljke reagiraju na naš glas ili na glazbu, već vole strujanje zraka. Zvuk se širi kroz zrak i uzrokuje vibracije, tj. strujanje zraka. Ali, naravno, nijedno živo biće ne može bujati u lošoj okolini." U svojoj se bogatoj kolekciji mogu pohvaliti zaista impresivnim vrstama, od kojih su velik broj rijetke biljke koje se ne viđaju tako često. Iako im je teško navesti najdražu, jedna im je ipak prirasla srcu malo više od drugih. "Svaku biljku s razlogom imamo u kolekciji, ali jedna od dražih im je Philodendron gloriosum. Ima srcolike, baršunaste, tamnozelene listove s bijelim žilama, jako je jednostavan za održavanje i s vremenom izrasta u stvarno ogromnu biljku. Ovo je jedna od prvih kolekcionarskih biljaka, možda čak i prva, kojom smo krenuli u taj svijet pa će uvijek biti posebna", kaže Leon.

U sklopu Dnevne doze biljaka osmislili su i "Kote", sestrinski brend u kojem je glavni proizvod himmeli, ručno izrađeni stalak za zračnu biljku roda Tillandsia. "Himmeli je inače tradicionalni finski ornament koji se izrađuje od slame, a vjeruje se da donosi sreću i blagostanje osobi koja ga je izradila. Naš je od mesinga, ali isto dolazi rastavljen kako bi osobi koja ga sastavlja mogao donijeti sve najbolje", govori Leon. Što se tiče zračne biljke Tillandsia, dečki nam objašnjavaju kako se radi o epifitu, biljci koja živi na drugoj biljci. "Nije parazit jer sama proizvodi kisik i hranu, nego drugu biljku, najčešće stabla (a ponekad i crjepove, kamenje, mahovinu i slično) koristi kao mjesto za život. To su biljke od kojih su mnoge jednostavne za održavanje, vole puno svjetlosti, cirkulaciju zraka i redovito prskanje. Dugo žive, cvatu i proizvode mlade biljke. Stvarno impresivan način života, a epifit je puno više nego što ljudi misle – čak je i najobičnija orhideja Phalaenopsis zapravo epifit", objašnjava Leon. Osim "Kote", ovaj maštoviti dvojac prodaje i svoje terarije koji su dostupni u vrtnom centru Flora ili po narudžbi za neke posebne projekte. Kažu kako su idealne biljke za terarije one kompaktnog ili manjeg rasta koje vole visoku vlažnost zraka. "Također, volimo koristiti biljke koje ne gube svoj izgled i formu kad ih skratiš. Fittonia, Crypthantus i Peperomia su neke od super vrsta za ovakav oblik uzgajanja biljaka", kaže Tomislav. No, osim toga, uređuju interijere, balkone, terase, drže predavanja i radionice, a kažu kako im je važno biti svestranima i podijeliti s drugima sve ono u čemu su dobri. Kao glavnu djelatnost ipak izdvajaju uređenje interijera i eksterijera, u čemu istinski uživaju, pogotovo kada rade na projektu koji je tek u nastajanju, pa biljne instalacije mogu biti više uključene u život vlasnika nego kada je projekt već završen. Također, s obzirom na to da zasad svoje biljke uzgajaju samo u zatvorenom, uživaju u trenucima kad uređuju terase. "A što se tiče predavanja i radionica, to nam je popratni materijal koji nam nedostaje u ovim čudnim korona-vremenima. No, nadamo se da će nam se uskoro vratiti normalan život i da ćemo se moći ponovno neometano družiti s ljudima", priželjkuje Leon. Direktan pristup jako im je važan jer tako imaju priliku upoznati publiku i njihove interese te saznati više o onome što ih muči kad su biljke u pitanju. Ta im saznanja, na kraju, pomažu i u kreiranju novog sadržaja za njihove stranice.

One koji tek ulaze u predivan svijet zelenila često zanima koje su biljke prilagođene apsolutnim početnicima, a koje bi u početku trebalo izbjegavati. "Bilo koja vrsta biljke Sansevieria (svekrvin jezik) i Zamioculcas zamiifolia (zamija) odlični su za gotovo svaki interijer, a zalijevaju se jednom mjesečno. Za one koji više vole tropski look tu su Epipremnum aureum (zlatni puzavac), a kad njih svladate, korak do je Philodendron scandens. Moramo priznati da je biljka Syngonium stvarno fantastičan mali penjač koji će vas puno naučiti o postavljanju biljke uz štap za penjanje, razmnožavanje reznicama i slično. Ako tražite sobno stablo, Pachira aquatica je biljka za vas, a kažu i da donosi sreću", kao iz topa odgovara Tomislav. Ono što nikako ne bi preporučili početnicima su skupe biljke, koje god to bile. Kažu kako je najbolje prvo ovladati jeftinijim vrstama, a potom prijeći na skuplje, veće i ljepše. "Iako, možda bi obrnuta psihologija biljaka bila dobra – ništa ne boli kao kad te se opali po džepu, pa ako kupite neku skupu biljku, možda ćete se kvalitetnije brinuti o njoj", šali se Leon. I sami su imali iskustva s biljkama koje su im radile određene probleme dok ih nisu "svladali". "Ima jedna biljka koju obožavamo i s kojom nam je dugo trebalo da kliknemo. To je Anthurium clarinervium, prvi "rjeđi", bar u to vrijeme, anturij koji smo kupili. Ima debelo mesnato korijenje koje je prepuno vode pa je trebalo vremena da pogodimo ispravnu rahlost i sastav supstrata, a onda i uskladimo režim zalijevanja. Sad smo si dobri, čak smo ga uzgajali iz sjemenki", ponosno govori Tomislav. Što se tiče biljaka koje su dobre za pročišćavanje zraka, što nam je danas osobito važno, dečki kažu kako nećemo pogriješiti ni s jednom jer svaka biljka više ili manje čisti zrak. "Postoji jedan stari NASA-in popis iz 80-ih koji navodi biljne vrste odlične za pročišćavanje zraka pa to uvijek može biti super vodič nekome tko traži biljku isključivo zbog tih razloga. Neke od njih su Spathiphyllum 'Mauna Loa', Chlorophytum elatum i zlatni puzavac Epipremnum aureum", zaključuje Leon.

Monstera deliciosa