15 minute read

Edita Šimić

EDITA ŠIMIĆ (K)UŽIVANCIJA

Kada se prije gotovo deset godina preselila u Berlin i za sobom ostavila rodni Split, Edita Šimić započela je avanturu života. Izlazak iz zone komfora može biti zastrašujuć, ali i inspirirati, baš onako kako se to njoj dogodilo. Tako je autorica popularnog bloga "Kuživancija" (www.kuzivancija.com) i kuharice "Jutra uz Kuživanciju" u novoj sredini objeručke prihvatila novi početak i priKada se Edita Šimić 2012. liku da joj se hobi pretvori u posao. Uz naglasak na zdrave i uravnotežene obroke, Edita je osmislila brojna zanimljiva preselila u Berlin, jela za svoje vjerne obožavatelje, koja je najprije i sama nije ni znala koliko isprobala. Od smoothieja i bruncheće joj to promijeniti va do ideja za jednostavne i zdrave ručkove i slastice, život. Postala je njezin je blog prava foodie meka za sve one koji nastoje hrabrija, odlučnija jesti zdravo, a fino. Inspiraciju za recepte crpi odasvud, a u i radoznalija, a svoj Berlinu često obilazi restorane i aktivno prati tamošnju je hobi pretvorila food scenu. Osim kuhanja, Edita za sebe kaže kako cijeni u životni poziv s male stvari koje život znače, poput mirisa prve jutarnje kojim svakodnevno kave i polaganog doručka, a nedavno je uskočila i u još inspirira na tisuće jednu važnu ulogu - ulogu mame koja će je, vjerujemo, ljudi dodatno inspirirati za nove kulinarske pothvate.

Advertisement

Pripremila: Loredana Lindić U kojoj hrani najviše uživate? Možete li izdvojiti neko jelo koje biste mogli pripremati i jesti svakodnevno? - Rekla bih u svemu, ali ako baš nešto moram izdvojiti, onda je to kada dođem u Split i krenem jesti sve redom što mi inače nedostaje; od crnog rižota do ribe, pa sve do pašticade, naših rajčica, smokava, grožđa u jesen (u Berlinu nikada nisam naišla na dobro grožđe)… Nakupi se toga.

A što baš ne volite jesti od zdrave hrane (ako takvo što postoji)? - Pokušavam se sjetiti, što vjerojatno znači da ne postoji. Osim toga, želja mi je što više se odmaknuti od etiketa zdravog i nezdravog. "Zdravija" namirnica ovisi o mnogočemu, od toga kako je spremite do toga kako je kombinirate s drugim namirnicama, pa sve do količine koju servirate. Ono što je najvažnije jest da jedemo što manje procesuirane hrane, puno povrća, i to svaki dan, što više obilazimo tržnice i jedemo umjereno.

U kojem ste trenutku odlučili započeti s pisanjem bloga Kuzivancija.com? Naime, u početku niste ni htjeli imati blog. Što vam je promijenilo mišljenje? - Počela sam iz puke potrebe. Naime, nisam imala mjesto gdje bi svi moji recepti bili na okupu. Pisala sam za jedan portal, objavljivala recepte na Instagramu, ali jedinstvene adrese nije bilo. Blog se tada činio kao logično rješenje. Rekla bih da sam bila primorana početi s pisanjem bloga (smijeh).

Koliko je trebalo proći vremena da vas publika zamijeti? Danas se možete pohvaliti impresivnim brojkama čitatelja na blogu i pratitelja na Instagramu. - Meni je svaki korak, pa čak i onaj najmanji, bio uspjeh. Sjećam se svoje prve pratiteljice (a da nije bila dio obitelj ili prijatelja), kao i koliko sam tada bila sretna. Bila sam uzbuđena i kad bih dosegla 100 pratitelja i 1000. Sve me veselilo. Tako je i dan-danas. Dokle god sam redovita s objavama, meni je dovoljno.

Osmišljavanje recepata, kuhanje, pisanje i fotografiranje zvuči kao kreativan posao iz snova. No, oni koji se njime bave znaju da nosi i puno izazova. Koliko vam je trebalo da svladate fotografiju i stiliziranje hrane? Je li teško pronaći svoj stil danas kada nam se čini da je već sve viđeno? - Da budem iskrena, fotografiju još uvijek svladavam. Snalazim se u onome što je meni potrebno, ali da znam sve o fotografiji, ne znam. Puno je tu izazova. Primjerice, nije isto fotografirati i obrađivati fotografiju za Instagram ili za print. Instagram puno bolje trpi greške. Stiliziranje je opet proces sam za sebe. Svi mi imamo blogere u koje smo se nekad ugledali, čiji nam se stil sviđa i definitivno treba vremena da izgradite nešto što je svojstveno samo vama, nešto po čemu ćete biti prepoznati. Ali treba znati uživati i u tome, u procesu, u učenju, u napretku. Sve je to dio priče.

I inače ste zaljubljenica u zdravu hranu, čak ste svojevremeno upisali i tečaj za plant-based kuharicu. Oduvijek vodite računa o zdravoj prehrani ili se ta ljubav rodila putem? - Ja bih rekla da oduvijek vodim računa o tome što jedem, ali moja percepcija zdravog se s godinama i učenjem mijenjala. Isto tako, u različitim fazama života jedemo različito i to je sasvim u redu. Tečaj plant-based kuhanja bila je moja dugogodišnja želja koju sam napokon ostvarila. Još uvijek je u procesu, ali nadam se da ću ga uskoro privesti kraju.

Gdje pronalazite inspiraciju za svoje recepte? Koji su vam kulinarski uzori? - Apsolutno svugdje, od restorana, časopisa, kuharica, prijateljice koja me pozove na ručak, a nerijetko objavim i recepte drugih koji su me oduševili. Nemam nikakvih ograničenja u tom smislu. Ne mogu reći da slijepo pratim određene kuhare, više sam orijentirana samim jelima. Volim da su jednostavna s malčice zanimljivijom notom, i da su clean. Sve što zadovoljava navedene kriterije za mene je inspiracija, bilo da sam recept pronašla na nekoj food stranici, blogu, časopisu ili mi ga je netko proslijedio.

Vjerujemo da vam dio inspiracije za kuhanje donosi i život u Berlinu koji je svojevrsna foodie meka. Što bismo svakako morali probati kada bismo došli u posjet? - Berlin je inspiracija za puno toga, pa tako i za kuhanje. Poznat je kao raj za vegane, ali zaista se može uživati u svemu. S obzirom na njegovu bogatu azijsku food

"BERLIN ME NAUČIO DA UVIJEK BUDEM ZNATIŽELJNA, DA NIKAD NE PRESTANEM UČITI I DA APSOLUTNO NIKADA NIJE KASNO"

Foto: Nikita Pishchugin, Unsplash scenu, svakako nešto od toga. Ako pitate mog muža, on bi vas odveo na najbolji kebab i burger, a ja bih vam vjerojatno pokušala svojim izborom restorana dočarati što se sve može pripremiti od povrća. Ljeta u Berlinu su predivna, nikako ne biste smjeli propustiti ljetne večeri u parku ili uz kanal, obvezno uz craft pivo ili natural vino. I sladoled! Ima jako dobrih opcija.

Godi li vam život u Berlinu? Što vam se ondje najviše sviđa? Mučite li se i dalje s njemačkim? Naime, kad ste se preselili, kažete, niste znali ni riječ njemačkog. - Sigurna sam da me ništa nije toliko promijenilo i utjecalo na moj život kao selidba u Berlin. U svakom mogućem pozitivnom smislu. Obožavam različitosti, za mene su naprosto inspirativne. Berlin me ohrabrio, naučio da uvijek budem znatiželjna, da nikad ne prestanem učiti i da apsolutno nikada nije kasno. Njemački jezik mi ide puno bolje nego na početku, ali kod jezika je najvažnije da se svakodnevno govori, da ga živite. Kako u Berlinu, posebno u određenim dijelovima grada, rijetko čujete njemački i engleski vam je sasvim dovoljan, nisam ga primorana svakodnevno govoriti. Snalazim se, ali da može bolje – može!

Koja vam je strana kuhinja najdraža? Posjećujete li često restorane, ako da, koje? - Japanska! Često idemo u restorane i pratimo food scenu u Berlinu, tako da uvijek imamo listu mjesta koja bismo željeli obići. No, imamo i neke svoje favorite kojima se stalno vraćamo, kao što je Sasaya, gdje jedemo sushi, Ushido koji obožavamo, a koji je poznat po japanskom grilu, zatim Cocolo koji ima najbolji ramen. Također, ja sam česta posjetiteljica Dalume, koja nije samo orijentirana na clean recepte, već i na sami wellness te unapređenje kvalitete života općenito. Volim i Juicery gdje ponekad navratim po smoothie.

Što će se ljeti najčešće naći na vašem jelovniku? - Manje kuhanja, više sjeckanja. Ljeto je idealno vrijeme za bogate salate!

Iako svi znamo koliko je zdrava prehrana važna za zdravlje, i dalje nam se često čini nedostižnom. Kako se zdravo hraniti u svijetu u kojem nam dan traje pet minuta? Imate li koji savjet? - Opremite hladnjak i smočnicu i kuhajte kod kuće. Jako puno toga možemo spremiti za 15-20 minuta koliko nam treba da odemo do supermarketa i kupimo nešto gotovo ili polugotovo. Nisam pobornik teze da je zdravija hrana nedostižna. Kupujući lokalne, sezonske

namirnice i kuhajući kod kuće, jako puno možemo uštedjeti. Ne morate jesti točno određene namirnice ili namirnice koje su u trendu da biste se hranili zdravo. Uz pravilnu pripremu, dobro balansiranje obroka i umjerenost jako daleko možemo dogurati.

- Još uvijek sam u postpartum fazi, suprug je trenutno kod kuće s nama i preuzeo je sve obveze oko kuhanja dok se ja oporavljam. A kasnije ćemo vidjeti kako će nam ići. No, koliko vidim, i jedna i druga volimo jesti, pa vjerujem da ćemo se snaći (smijeh).

Na svom ste blogu pisali i o 7-dnevnom detoks programu. Koliko ih često sami prakticirate? Što je, po vama, najvažnije kod takvih programa? U čemu nam sve oni mogu pomoći? - Moram priznati da ga dugo nisam prakticirala zbog pripreme za trudnoću, pa zatim i zbog same trudnoće, a sad i zbog postpartuma. Nije bilo vrijeme za detoks. No na blogu možete pronaći 7-dnevni detoks plan, s time da sam komunicirajući s pratiteljima, inzistirala da pročitaju uvodni tekst. Zapravo je ideja ovakvih programa svojevrsni reset koji je više mentalni nego fizički. Vrijeme kada s odmakom gledate kako se zapravo hranite. Pravi detoks programi traju puno duže te se, po mom mišljenu, moraju odvijati uz stručnu pomoć.

Jeste li promijenili prehranu u trudnoći? Što ste jeli u prvim tjednima dok ste se borili s mučninama? Jeste li izbjegavali neke namirnice koje inače jedete? - Morala sam paziti na glikemiju, tako da u tom smislu da. Bilo je važno da je svaki obrok dobro izbalansiran, jela sam puno manje voća nego inače i nije bilo nikakvih izleta ili ih je bilo jako, jako rijetko… Svega nekoliko puta kad sam si udovoljila pizzom ili sirnicom koju mi je mama donijela iz Splita.

Imala sam mučnine i u tom periodu se nisam puno opterećivala onime što jedem. Jela sam ono što sam dobro podnosila. S druge strane, imala sam veliku stručnu podršku i vodstvo nutricionistice Maje Obrovac Glišić, tako da sam bila sigurna kako mi apsolutno ništa ne nedostaje.

"Ne morate jesti točno određene namirnice ili namirnice koje su u trendu da biste se hranili zdravo"

Jutra su vam omiljeni dio dana, a to najbolje dokazuje i vaša prva izdana kuharica "Jutra uz

Kuživanciju", u sklopu koje ste i dizajnirali svoje zdjelice za jelo. Kakve recepte možemo pronaći u njoj? Na svom Instagram profilu najavili ste i drugu kuharicu. Kakva jela možemo očekivati? - "Jutra" su sve ono što i sama volim i jedem, od smoothie recepata, porridgea pa sve do slanih jela idealnih za brunch. A što se drugog dijela tiče, bit će prepun ideja za ručak i večeru s fokusom na povrće.

Osim druge kuharice, postoje li još neki poslovni planovi koje biste željeli ostvariti u skoroj budućnosti? - Imam ih jako puno, ali zaista puno… Ne znam kada će se sve realizirati, ali čim se još malo oporavim od poroda, krećem!

Kakva je situacija s kuhanjem sad otkako ste rodili djevojčicu Junu Marie? Imate li savjete za mlade mame, neko jelo na koje se oslanjate kada želite pripremiti nešto brzo, zdravo i fino?

PAR BRZOPOTEZNIH

Omiljeni doručak mi je… - Dobro izbalansiran smoothie, porridge ili chia puding. Omiljeni ručak mi je… - Sve (smijeh). Omiljena večera… - Samo da je laganija. Najsvestranija zdrava namirnica je… - Batat. U mom hladnjaku uvijek mora biti… - Povrća. Kava ili čaj… - Čaj. Glazba uz koju kuham… - Ovisi o raspoloženju, ali uvijek kuham uz glazbu. Putovanje koje me najviše kulinarski inspiriralo… - Tajland. Najpopularniji recept s mog bloga… - "Čudo od kruha". Najdraže hrvatsko jelo… - Mamin crni rižot. Najdraži ritual mi je… - Doručak u ranim jutarnjim satima.

Čokoladne kocke s tahinijem i narančom

Čokolada i naranča oduvijek su dobra kombinacija, a kad im još pridodate tahini, dobijete slasticu za pamćenje. Ono što je najbitnije jest to da je priprema vrlo jednostavna, a čak i ne uključuje pećnicu. Idealan izbor za predstojeća ljetna druženja!

SASTOJCI

Za podlogu

200 g oraha 140 g brazilskog oraha 30 g sirovog kakaa u prahu 1 žličica cejlonskog cimeta prstohvat soli 60 g otkoštenih svježih datulja 1 žlica javorovog sirupa 1 žlica tahinija 1 žlica kokosovog ulja 1/2 cijeđene naranče

Za preljev

30 g sirovog kakaa u prahu 90 g javorovog sirupa 20 g kokosovog ulja 1/2 žličice cimeta prstohvat soli

Za ukrašavanje

pistacija listići badema

PRIPREMA

Količine su idealne za kalup od 18 cm ili 20 cm. Može biti okrugli ili kockasti. U blenderu ili multipraktiku usitnite orahe i 100 g brazilskog oraha. Zatim dodajte kakao, cimet, sol i datulje te pulsirajte dok smjesa ne postane kompaktna. Nakon toga ulijte javorov sirup i kokosovo ulje te ponovno pulsirajući, formirajte kompaktnu smjesu. Podlogu utisnite u kalup. Preostalih 40 g brazilskog oraha usitnite nožem i također utisnite u smjesu u kalupu. Na kraju sve prelijte sokom od naranče i ostavite u hladnjaku 30 minuta. Za to vrijeme napravite preljev tako da sve sastojke pomiješate te ih umutite pjenjačom. Preljev prelijte preko podloge i kolač ostavite u hladnjaku minimalno 4 sata. Na kraju ga razrežite na kocke ili rombove te ukrasite pistacijom, listićima badema ili čime želite.

Pita od sira u rižinom papiru

Tko je za jednu savršeno pečenu, hrskavu i sočnu pitu od sira s jednim malim twistom koji uključuje motanje u rižin papir? Iako se papir prvotno koristi za pripremu egzotičnih jela kao što su, primjerice, proljetne rolice, ovoj su piti došle kao naručene.

SASTOJCI

26 listova rižinog papira promjera 22 cm 600 g zrnatog sira 150 g kiselog vrhnja 200 g feta sira

1 jaje 250 g mineralne vode 1 ravna žličica soli 2 žlice maslinovog ulja + za premaz

PRIPREMA

Pećnicu zagrijte na 200 stupnjeva bez ventilacije. Što se tiče samog punjenja, možete koristiti sireve koje i inače koristite kada radite pitu, ali ako se odlučite za ovu verziju, pripazite na slanoću feta sira jer neki znaju biti jako slani. Pomiješajte sve sireve i vrhnje, dodajte jaje te sve dobro umutite. Pripremite smjesu mineralne vode, maslinovog ulja i soli. Sve dobro umutite pjenjačom te prebacite u posudu koja je dovoljno široka i plitka. Uzmite dva rižina papira, spojite ih te umočite u tekućinu. Papir mora biti skroz mekan. Zatim ih stavite na tanjur, napunite s otprilike 1,5 žlicom punjenja te zarolajte. Vrhove uvucite, stavite na pleh za pečenje te zamotajte tijesto u obliku puža. U sredinu dodajte još po žličicu punjenja od sira te koru premažite maslinovim uljem. Pite pecite 45 minuta dok ne poprime zlato-smeđu boju. Kada budu gotove, obavezno ih ostavite da se hlade minimalno 20 minuta.

Tjestenina od gljiva, inćuna i limuna

Ako za ručak ili večeru želite pripremiti nešto brzo i ukusno, isprobajte kombinaciju gljiva, inćuna i limunovog soka. Jelo poslužite odmah, dok je još toplo, a obavezno mu dodajte i zdjelu zelene salate.

SASTOJCI

230 g tjestenine po izboru 250 g gljiva po izboru 60 g mariniranih sardina u maslinovom ulju ili ribe po izboru 6 slanih inćuna 1 manji ljubičasti luk 2 režnja češnjaka 0.5 dcl bijelog vina 3 žlice svježeg vlasca 50 g ghee maslaca 1/2 cijeđenog limuna 1 žlica naribane limunove korice sol svježe mljeveni papar ekstra djevičansko maslinovo ulje

PRIPREMA

Gljive narežite na ploške jednake debljine, luk na tanke trakice, češnjak na tanke ploške, a vlasac sitno nasjeckajte. Tjesteninu skuhajte prema uputstvima na pakiranju te kada je gotova, procijedite i ostavite je sa strane. Na malo maslinovog ulja pirjajte luk vrlo kratko te odmah dodajte slane inćune. Dok se pirjaju zajedno s lukom, miješajući, usitnite ih kuhačom. Dodajte gljive te smanjite vatru jer ne želite da vam išta zagori. Posolite, a kada se gljive prožmu svim sastojcima dodajte vino te konstantno miješajte dok vino gotovo pa skroz ne ispari. Zatim dodajte srdele i luk, promiješajte svega nekoliko puta te odmah dodajte i tjesteninu i maslac. Smanjite vatru na skroz laganu te miješajući čekajte da se maslo otopi jer želite dobiti kremasti umak. Maknite s vatre, dodajte sok limuna i koricu, puno svježe mljevenog papra, vlasac i malo maslinovog ulja. Po potrebi dodatno posolite i poslužite odmah.

MIRTA KOZMETIKA Ljetni must-have

Kako bi ostala lijepa i zdrava unatoč suncu, soli i kloru, kožu treba tretirati hranjivim i umirujućim proizvodima, a Mirta kozmetika nudi vam upravo takve

Kako biste ljeti svojoj koži pružili najbolji tretman i prirodne proizvode koji će je njegovati i štititi, na dobrom ste mjestu. Prirodna kozmetika Mirta (www.prirodna-kozmetika-mirta.com) dolazi ravno iz srca naše najpoznatije wellness meke, otoka Lošinja, a sa sobom donosi proizvode koji su bazirani isključivo na prirodnim sastojcima. Povratak prirodi nikad nije bio ljepši i mirisniji!

HIDRATACIJA ISUŠENE KOŽE

Dovoljno vlage i obilje hranjivih sastojaka koži pružit će losion za tijelo Naranča-Grejp koji u sebi sadrži koncentraciju 25% čistog kakao maslaca. Losion kožu njeguje i hrani, omekšava i čini svilenkastom, ostavljajući na njoj baršunasti, mirisni trag.

UBLAŽAVANJE OPEKLINA

Savršen proizvod za sanaciju opeklina, brzinsku hidrataciju i sprječavanje oštećenja kože je Aloe Vera losion.

To je losion u obliku gela, bogate teksture, čiji je glavni aktivni sastojak gel od aloe vere.

VITAMIN C I HIPERPIGMENTACIJA

Jedna od neželjenih posljedica sunčanja su i ružne tamne mrlje koje se pojavljuju na licu i dekolteu. Ovom će se problemu vrlo uspješno suprotstaviti Serum C koji sadrži visoku koncentraciju vitamina C. Ovaj će serum koži dati energiju i blistavost te je učiniti čvršćom i mlađom

PRIRODNI DEZODORANSI

Za razliku od sintetičkog, prirodni dezodorans je onaj koji je izrađen od prirodnih sastojaka kao što su kvalitetni maslaci i biljna ulja, soda bikarbona, glicerol, glina i slično. Ne sadrži parabene, konzervanse, sulfate, kao ni umjetne mirise i boju, već je oplemenjen kvalitetnim eteričnim uljima koja djeluju dezodorirajuće i baktericidno, a istodobno zadržavaju prirodnost mehanizma znojenja. Iz bogate ponude moguće je izabrati jedan od 5 vrsta dezodoransa: eukaliptus, lavandu, bergamot, mandarinu i pačuli.

100% NATURAL BEAUTY Lito ide, MALA!

Toplina sunca, šum valova, morsko plavetnilo i vjetar u kosi svima su najčešće asocijacije vezane uz ljeto. Slažemo se, ljeto je stvoreno za uživanje u svemu što smo nabrojili, no istodobno predstavlja i pravi izazov za našu kožu koja se mora nositi s ekstremnim uvjetima. Kako bismo rizike oštećenja kože sveli na minimum, a izvukli samo maksimalno od ljeta – naše stručnjakinje Kristina Ukalović, Tamara

This article is from: