PRIRUČNIK "Za karijeru i nakon sportske karijere" by Hrvatski olimpijski odbor

ZA KARIJERU I NAKON SPORTSKE KARIJERE Priručnik za bivše, sadašnje i buduće sportaše

VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT I DIZAJN

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

▶ NAKLADNIK Hrvatski olimpijski odbor Trg Krešimira Ćosića 11 10 000 Zagreb ▶ PROJEKT Sportaši i obrazovanje 2012. – 2016. „Career support programme for Croatian athletes (support by the European Olympic Committee program) ▶ PROJEKT JE REALIZIRAN U SURADNJI S PARTNERIMA Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Zagreb (HZZ RU) Komisija sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora Visoka poslovna škola PAR Visoka škola za sport i turizam ASPIRA ▶ ZA NAKLADNIKA Josip Čop, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Odjel za informiranje i izdavaštvo, Radica Jurkin, voditeljica ▶ UREDNICA Izv. prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica ▶ UREDNIŠTVO Marija Halić, rukovoditeljica Odsjeka u HZZ RU Zagreb doc. dr.sc. Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR Alen Jerkunica, predsjednik Upravnog vijeća ASPIRA Biserka Vrbek, pomoćnica glavnog tajnika u HOO-u Sandra Mandir, predsjednica Komisije sportaša u HOO-u ▶ RECENZENT doc. dr. sc. Klara Šljeg ▶ LEKTURA Virna Jogunica, mag. nov. ▶ FOTOGRAFIJE Vlatko Crvić, HINA, arhiva HOO ▶ OBLIKOVANJE Marin Stojić CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000923265. Projekt je financiran iz programa potpore Europskog olimpijskog odbora Podatci uneseni zaključno sa 24.2.2016.

ZA KARIJERU I NAKON SPORTSKE KARIJERE Priručnik za bivše, sadašnje i buduće sportaše

Zagreb 2016.

VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT I DIZAJN

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PREDGOVORI

Dragi sportaši i prijatelji sporta,

rvatski olimpijski odbor, u suradnji s partnerima skrbi o karijerama sportaša na različite načine od kojih posebno ističem projekte o obrazovanju sportaša i organizaciju nekoliko međunarodnih stručnih skupova na temu karijere sportaša, u suradnji s europskim sportskim organizacijama1. Izgradnja modela poticanja obrazovanja kategoriziranih sportaša (dual karijera) jedan je od ciljeva koji se navodi u „Nacionalnom programu sporta 2014.- 2022.“ kojeg je Hrvatski olimpijski odbor pripremio na prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. U tom smjeru napravili smo korak naprijed izradom dokumenta „Nacionalni program razvoja karijere i karijere nakon sportske karijere 2014. – 2020.“ napisan na osnovi preporuka Ekspertne skupine Europske komisije (EU Guidelines on Dual Careers of Athletes, 2012). Ovo djelo, priručnik „Za karijeru i karijeru nakon sportske karijere“, rezultat je suradnje i potpore Europskih olimpijskih odbora, organizacije koja posljednjih nekoliko godina potiče nacionalne olimpijske odbore na provedbu prioritetnih aktivnosti Međunarodnog olimpijskog odbora i na osnovi dokumenata Europske komisije vezanih za područje sporta. Siguran sam da će velikom broju sportaša navedene informacije iz ovog djela koristiti u njihovim sportskim karijerama i karijerama nakon sportskih karijera. U ime Hrvatskog olimpijskog odbora svima se iskreno zahvaljujem na uloženom trudu i doprinosu.

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora dr. sc. Zlatko Mateša

1 European women in sport (EWS, 2003.), Europski olimpijski odbori (EOC, 2004.) i European Non- Governmental Sports Organisation (ENGSO, 2010.)

Poštovani sportaši i sportski radnici,

riručnik je rezultat suradnje Hrvatskog olimpijskog odbora i ustanova s kojima smo potpisali sporazume o suradnji, kao i ustanova s kojima smo uspješno proveli projektne aktivnosti projekta „Sportaši i obrazovanje 2012. -2016.“ U skupini autora su članovi Komisije sportaša što osobno smatram korisnim i poticajnim s obzirom na to da su svojim osobnim iskustvom i mišljenjima učinili ovo djelo zanimljivijim za mlade sportaše. Nadam se da će aktivni sportaši pronaći odgovore na pitanje „Kojim putem krenuti nakon sportske karijere?“, a sve one koji su na zalasku karijere, priručnik može potaknuti na planiranje karijere nakon sportske karijere. U ime Hrvatskog olimpijskog odbora zahvaljujem se urednici i uredništvu, recenzentima i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u izradi ovog djela.

Glavni tajnik Josip Čop, dipl. oec.

PREDGOVORI

Poštovani čitatelju,

riručnik „Za karijeru i nakon sportske karijere“ nastao je u sklopu projekta „Sportaši i obrazovanje 2012. – 2016.,“ odnosno projektne aktivnosti „Karijerni program potpore“, koji je financiran iz programa potpore Europskih olimpijskih odbora. U izradi Priručnika, uz tijela Hrvatskog olimpijskog odbora (Komisija sportaša i Odjel za izdavaštvo i odnose s javnošću), sudjelovali su Hrvatski zavod za zapošljavanje i visokoobrazovne ustanove koje imaju potpisan sporazum o suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom: Visoka škola za sportski menadžment ASPIRA i Visoka poslovna škola PAR. Priručnik „Za karijeru i nakon sportske karijere“ praktičan je alat koji bivšim, sadašnjim i budućim sportašima pruža korisne informacije, znanja i upute koje će im omogućiti kvalitetniju osobnu prezentaciju u javnosti, iskorištavanje osobnih kompetencija i vještina tijekom i nakon sportske karijere. U priručniku su iskustva i mišljenja sportaša: Sandre Mandir, Vedrane Malec, Natka Zrničić Dima, Ištvana Varge, Ane Jelušić, Samira Baraća, Romane Županić i Marija Možnika o njihovim sportskim karijerama i karijerama nakon sportskih karijera. Zahvaljujemo se svim autorima koji su sudjelovali u izradi ovog Priručnika, prvog objavljenog djela u kojem se na jednom mjestu nalaze informacije korisne za sportsku karijeru, za planiranje prekida sportske karijere i za karijeru nakon sportske karijere. Čitateljima želimo puno uspjeha u dual karijeri i karijeri nakon sportske karijere!

Koordinatorice Projekta Sportaši i obrazovanje Izv. prof. dr.sc. Romana Caput-Jogunica Biserka Vrbek, dipl. iur.

SADRŽAJ I dio: O SPORTSKOJ KARIJERI, TRANZICIJI U KARIJERI I KARIJERNOM PROGRAMU POTPORE Pripremili: Romana Caput-Jogunica i Biserka Vrbek (koordinatorice Projekta Sportaši i obrazovanje 2012.-2016.), Sandra Mandir (predsjednica Komisije sportaša HOO), Vedrana Malec, Ištvan Varga i Natko Zrnčić Dim (Komisija sportaša HOO)

II dio: OBRAZOVANJE SPORTAŠA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE Pripremili: Romana Caput-Jogunica (koordinatorica Projekta), Romana Župan (studentica ASPIRA), Ana Jelušić (alumni PAR2), Samir Barać (alumni PAR) i Ištvan Varga (Komisija sportaša HOO)

III dio: VJEŠTINE VAŽNE ZA KARIJERU SPORTAŠA: OSNOVE KOMUNIKACIJIH I PREZENTACIJSKIH VJEŠTINA, DRUŠTVENE MREŽE, GOVORNIŠTVO I UPRAVLJANJE OSOBNIM FINANCIJAMA Pripremili: Gordana Nikolić (PAR), Martina Jurković (PAR), Alen Jerkunica (ASPIRA), Marijo Možnik (stipendist ASPIRA), Ištvan Varga (Komisija sportaša HOO) i Romana Caput-Jogunica Romana (koordinatorica Projekta)

IV dio: PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE Pripremili: Silvija Grgurić, Marija Halić i Tomislav Knežević (Hrvatski zavod za zapošljavanje – Regionalni ured u Zagrebu), Gordana Nikolić (PAR), Martina Jurković (PAR), Romana CaputJogunica i Biserka Vrbek (koordinatorice Projekta)

V dio: FINANCIRANJE SPORTA I PROJEKATA U SPORTU

Pripremili: Alen Jerkunica (ASPIRA) i Romana Caput-Jogunica (koordinatorica Projekta)

VI dio: SUSTAV POTPORE SPORTAŠIMA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE Pripremile: Romana Caput-Jogunica i Biserka Vrbek (koordinatorice Projekta)

VII dio: LITERATURA I PRILOZI 2 Alumni je naziv latinskog porijekla za bivše studente nekog visokog učilišta

8 18 26 38 56 64 70 7

I.dio

O SPORTSKOJ KARIJERI, TRANZICIJI U KARIJERI I KARIJERNOM PROGRAMU POTPORE Pripremili: Romana Caput-Jogunica i Biserka Vrbek (koordinatorice Projekta Sportaši i obrazovanje 2012.-2016.), Sandra Mandir (predsjednica Komisije sportaša HOO), Vedrana Malec, Ištvan Varga i Natko Zrnčić Dim (Komisija sportaša HOO)

d velikog broja definicija o sportskoj karijeri koje se

uključuje ravnotežu pojedinca između plaćenog i neplaćenog rada i životne

nacionalnoj i međunarodnoj razini, a s obzirom na status sportaša

navode u pojmovniku „Razvoj politike cjeloživotnog profesionalnog

uloge.“ 3

amaterska ili profesionalna.

usmjeravanja“, odabrali smo sljedeće:

Sportsku karijeru definiramo kao višegodišnju posvećenost sportu,

Efekti sportske karijere mogu biti vrednovani na osnovi postignutih

„Karijera je životni koncept koji

osobnog izbora, a s ciljem postizanja individualnih maksimalnih

sportskih rezultata na natjecanjima, ali i na osnovi osobnog razvoja

sportskih postignuća u jednom ili u većem broju sportova (Alferman i Stambulova, 2007). Ovisno o

sportaša, odnosno kompetencija koje je sportaš usvojio tijekom sportske karijere.

razini sportskih natjecanja, karijera može biti na lokalnoj, regionalnoj,

Sportsku karijeru možemo podijeliti

se sastoji od niza poslova, učenja i aktivnosti slobodnog vremena u kojima pojedinac sudjeluje tijekom života.“ Svaka osoba ima svoju jedinstvenu karijeru koja je dinamična i razvija se tijekom života. Karijera

u nekoliko razina od kojih svaka ima posebnosti i zahtjeve kojima se sportaš treba prilagoditi (Alferman i sur. 1999.): 1. Početak sportske specijalizacije - prilagodba sportaša zahtjevima sporta, trenera, ekipi i novom stilu života 2. Prijelaz iz juniorske u seniorsku kategoriju - prilagodba novim i većim zahtjevima, postizanje rezultata (normi) potrebnih za selekciju na nacionalnoj razini, selekcija za odlazak na velika međunarodna natjecanja, kompeticija s ostalim sportašima (unutar ekipe ako se radi o timskom sportu i ostalima 3 Iz dokumenta Kanadska fondacija za razvoj karijere (2002.)

I. dio

O SPORTSKOJ KARIJERI, TRANZICIJI U KARIJERI I KARIJERNOM PROGRAMU POTPORE

3. Prijelaz iz amaterskog u profesionalni sport - prilagodba sportaša specijalnim zahtjevima i pritiscima profesionalnog sporta: dokazivanje, postizanje vrhunskih rezultata, medijski pritisak i dr. 4. Prijelaz u završnu fazu sportske karijere - analiza postignutih rezultata i pronalaženje ostalih mogućnosti s ciljem održavanja razine dosadašnjih sportskih postignuća i pripreme za završetak sportske karijere 5. Završetak sportske karijere - odlazak iz natjecateljskog sporta i prijelaz u karijeru nakon sportske karijere koji zahtijeva prilagodbu na novi status, životni stil i socijalnu mrežu.

TRANZICIJE U KARIJERI Pojedine razine sportske karijere mogu se predvidjeti i pravovremeno

organizirati što omogućava sportašu potrebnu pripremu i prilagodbu na nove uvjete i ciljeve. Od gore navedenih razina, veći stupanj predviđanja i planiranja sportske karijere odnosi se na početak sudjelovanja na sportskim natjecanjima i prijelaz iz juniorske u seniorsku kategoriju na sportskim natjecanjima, dok su ostale

Mnogobrojne stručne studije potvrdile su kritična vremenska razdoblja tijekom kojih najveći broj sportaša

razine manje predvidljive i često neočekivane. Od ostalih posebnosti pojedinih razina sportske karijere naviše su zastupljene tranzicije 4 uzrokovane pojedinim razvojnim razdobljem (nagli rast i razvoj,

odustaje od sportske karijere i/ ili od obrazovanja, osobito tijekom srednjoškolskog obrazovanja, zbog nemogućnosti uspješnog ispunjavanja obveza u sportu i obrazovanju, te upisa na studij, osobito ako dolazi

ozljede i dr.) i/ili su proizašle pod utjecajem psihološkog obilježja (gubitak motivacije u odricanju i postizanju većih rezultata uslijed rane

do promjene mjesta boravka, kluba, trenera i dr.

specijalizacije ili pretreniranosti), promjena pod utjecajem okoline sportaša (odlazak iz natjecateljskog sporta, konfliktne situacije s trenerom, problemi u obitelji) i/ili

KARIJERNI PROGRAM POTPORE Karijerni program potpore za sportaše, uključujući i sportaše s invaliditetom, podrazumijeva usluge pružanja potpore (informiranje i

Dugoročni razvoj u sportu (Bompa, 2000. – prema Stambulova, 2009.)

Analitički karijerni model (Alferman i sur., 1999., Stambulova, 1994.)

Obrazovanje i sport u dual karijeri

Inicijacija od 6. – 9. godine života

Početak sportske specijalizacije

OSNOVNO ŠKOLSTVO (razredna i predmetna nastava)

Razvojna faza usmjeravanja i oblikovanja sportaša od 10. -14. godine života

Tranzicija intenzivnijem treningu

Specijalizacija u sportu od 15. – 18. godine života

Prijelaz iz juniorskog u seniorski sport

SREDNJE ŠKOLSTVO (gimnazije, srednje škole sa sportskim razredima, strukovne škole)

Vrhunska izvedba od 19. godine života

Vrhunski rezultati prijelaz iz amaterskog u profesionalni sport

VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE (sveučilišni i stručni studiji)

Tranzicija iz vrhunskog sporta prema kraju sportske karijere

MOGUĆNOST NASTAVKA ŠKOLOVANJA, PREKVALIFIKACIJA

Završetak sportske karijere i tranzicija u karijeru nakon sportske karijere

KARIJERA NAKON SPORTSKE KARIJERE

Tablica 1.1. Okvirni prikaz karijernog modela u sportu i obrazovanju 4 Proces kretanja od jedne okolnosti do druge, prijelazna stanja

nemogućnost usklađivanja i ispunjavanja obveza u sportu i školovanju (prestanak sportske karijere tijekom srednjoškolskog obrazovanja i/ili upisom na studij) (tablica 1.1.)

usmjeravanje) sportašima tijekom i nakon njihove sportske karijere. Posljednjih dvadesetak godina, u

→ Za kategorizirane sportaše - studente → Za sportaše koji planiraju u skoroj

literaturi se kao dobri primjeri prakse karijernih programa navode:

budućnosti prekid sportske karijere i → Za bivše sportaše koji su prekinuli sportsku karijeru.

Cilj 1.

Ciljevi Karijernog programa potpore Hrvatskog olimpijskog odbora su:

informiranje sportaša o:

1. Stručna pomoć sportašima tijekom sportske karijere u dual karijeri prema interesima i potrebama sportaša

→ Odgojno-obrazovnim ustanovama

(Olympic Athlete Career Centre) u Kanadi → Program karijernog savjetovanja za sportaše (Career Assitance Program for Athletes) u Sjedinjenim

2. Priprema sportaša za karijerne tranzicije (tablica 1.1.), među kojima i za planirani prekid sportske karijere, a u svrhu prevencije kriznih stanja

stručnu potporu za kategorizirane sportaše → Obrazovnim programima koji osiguravaju zapošljavanje u sportu i srodnim djelatnostima

Američkim Državama

nakon sportske karijere

→ Imenovanim koordinatorima

→ Umirovljeni sportaš (Retired Athlete) u Nizozemskoj.

3. Stručna pomoć sportašima nakon sportske karijere zainteresiranim za nastavak obrazovanja

dual karijere koji čine nacionalnu dual karijernu mrežu, te mogu pomoći sportašima

Kome je Karijerni program potpore Hrvatskog olimpijskog odbora namijenjen?

4. Promocija uloge sportaša i sporta u društvu putem stečenih

kojima je stručna pomoć potrebna u ispunjavanju obveza u dual

kompetencija tijekom sportske karijere.

karijeri → Važnosti pripreme sportaša za karijerne tranzicije, od kojih i za

→ Sportska karijera i obrazovanje (Athletes Career and Education) u Velikoj Britaniji i Australiji → Program upravljanja životnim stilom (Life Style Management Program) u Velikoj Britaniji → Olimpijski karijerni sportski centar

→ Za kategorizirane sportaše, uključujući i kategorizirane sportaše s invaliditetom

Razrada ciljeva Karijernog programa potpore Hrvatskog olimpijskog odbora: Stručna pomoć sportašima tijekom i nakon sportske karijere u dual (dvojnoj) karijeri podrazumijeva

(srednje škole, visoko obrazovne ustanove) koje su propisale minimalne kriterije i osigurale

planirani prekid sportske karijere, a u svrhu prevencije kriznih stanja nakon sportske karijere.

Cilj 2. Priprema sportaša za karijerne tranzicije, od kojih i za planirani prekid sportske karijere, a u svrhu prevencije kriznih stanja nakon sportske karijere Organizacijska potpora okoline je najčešće usmjerena na vrhunske sportaše u vrijeme postizanja vrhunskih rezultata te dramatično opada i/ili nestaje kad sportaš prekine sportsku karijeru (Alfermann i Stambulova, 2007). Najčešći uzroci prekida sportske karijere su: dob, ozljede, pretreniranost i zasićenost, nemogućnost usklađivanja obveza u obrazovanju i sportu, 11

I. dio

O SPORTSKOJ KARIJERI, TRANZICIJI U KARIJERI I KARIJERNOM PROGRAMU POTPORE

nedostatak kvalitetne komunikacije s trenerom, nemogućnost napredovanja u višu kategoriju, stagnacija, slobodan

→ Promociji kompetencija koje stječu bavljenjem sportom → Kompetencijama važnim za

sportaša na postkarijerni život (prema Taylor i Ogilvie, 1993).

izbor i dr.

zapošljavanje → Mogućnostima ostanka u sportu

Veliki broj sportaša koji neplanirano

Najviše zastupljeni problemi s kojima se sportaši susreću kod prekida sportske karijere (Taylor i Ogilvie,

nakon sportske karijere (ovisno o interesu sportaša - zapošljavanje, stručna praksa, prekvalifikacije,

1994.) jesu:

nastavak sudjelovanja na nižoj razini i dr.).

→ Adaptacija na život nakon sportske karijere → Nedostatak znanja o upravljanju financijama → Nastavak druge karijere (obrazovanje, zapošljavanje) → Obiteljske i socijalne poteškoće.

prekidaju sportsku karijeru treba u prosjeku i do godinu dana adaptacije na život nakon sportske karijere. Prema analizama sportaši kojima je sport bio glavni prioritet navode razdoblje nakon prekida sportske

Planiranje sportske karijere je planiranje cjelovitog procesa adaptacije (emocionalni, socijalni,

karijere kao razdoblje doživljeno s puno negativnih emocija (Stambulova i sur., 2009). Plivački klub „Barok“ iz Varaždina dobar je primjer prakse pripreme

financijski i poslovni faktori)

sportaša za prekid sportske karijere

CILJ 3.

Zašto je važno planirati karijeru i karijeru nakon sportske karijere? Pravovremeno planiranje za postkarijerni život odnosno izrada postkarijernog plana ima pozitivan utjecaj na kvalitetu adaptacije sportaša i na život nakon sportske karijere. (tablica 1.2.) Putem Karijernog programa potpore Hrvatskog olimpijskog odbora želi se pomoći sportašima u planiranju dual karijere na način da ih se informira o: → Pozitivnim učincima planiranja prekida sportske karijere → Važnosti obrazovanja tijekom i mogućnostima obrazovanja nakon sportske karijere

PLANIRANA KARIJERA I PLANIRAN PREKID SPORTSKE KARIJERE (osobni izbor) Kraće tranzitivno razdoblje i više pozitivnih, a manje negativnih emocija, usmjeravanje energije u nove izazove Uključivanje u različite aktivnosti kao što su nastavak edukacije, planovi na temu investiranja i zapošljavanja, širenje socijalne mreže na osobe izvan sporta Kontrola nad situacijom i proširenje socijalnog identiteta, nastavak suradnje s klubom i sportskim prijateljima Tablica 1.2.: Planiranje prekida sportske karijere 12

NEDOSTATAK PLANA KARIJERE I PREKIDA SPORTSKE KARIJERE Negativne emocije, gubitak samopouzdanja, sklonost depresiji i rizičnim oblicima ponašanja, u većem broju slučajeva gubitak prijatelja iz sportskog okruženja, prekid suradnje s klubom i osjećaj odbačenosti, dezorijentacija u procesu donošenja odluka…

„Plivački klub “Barok” iz Varaždina posebnu pažnju posvećuje upravo kategoriji uskoro bivših sportaša.

Karijeru definiramo kao interakciju profesionalnih ali i drugih životnih uloga tijekom života. Aktivnim

sportaša uz zavidne sportske karijere uspjelo steći i visoku razinu obrazovanja (VSS ili VŠS). Sportaši

Sportašima se, bez obzira na razloge prestanka plivanja, objasne posljedice eventualne potencijalne krize te im se predlažu načini kako prelazni period učiniti što lakšim. U edukaciju se uključuju i roditelji.

sportašima sport je glavni prioritet karijere, no stručnim analizama je utvrđena potreba poticanja sportaša da tijekom karijere razmišljaju o osobnim karijernim interesima i mogućnostima kad sport neće više biti

sa završenim fakultetima imaju puno veće mogućnosti zapošljavanja u drugim djelatnostima, pa ih tako većina radi u društvenim i/ ili privatnim tvrtkama koje nisu direktno povezane sa sportom.

Jedan od praktičnih primjera koji se provodi u PK “Barok” je uvođenje bivših plivača kao volontera u rad s početnicima (prva godina škole plivanja). Njihov zadatak je pomoć

prioritetom. Analizirajući karijere bivših hrvatskih vrhunskih sportaša, utvrdili smo da ih je dobar dio ostao u sportu kao vrhunski sportski treneri, liječnici

treneru pri oblačenju i svlačenju djece, te izvođenje raznih demonstracija u vodi (disanja, plutanja, skokovi) i na kraju igranje s djecom. Na taj način

pojedinih reprezentacija, pravnici, menadžeri, vladini dužnosnici i/ili voditelji sportskih klubova, saveza i dr.

Bivši sportaši, sa visokom stručnom spremom zaposleni u sportu, na rukovodećim su mjestima u sportskim savezima (glavni tajnici, direktori reprezentacija), dok sportaši s nižom stručnom spremom u najvećem broju

bivšim plivačima se omogućuje triput tjedno dolazak u poznatu sredinu

Istraživanje o radnom statusu splitskih vrhunskih sportaša provedeno je

(bazen), lagano podizanje adrenalina (odgovornost za djecu), a učestale

na uzorku 73 vrhunska splitska sportaša, od kojih je 12 bilo aktivnih

pohvale na koje su se navikli za vrijeme karijere sada dobivaju od zadovoljnih roditelja i malih plivača. Koristi su

u vrijeme provedbe istraživanja. U istraživanju su sudjelovali sportaši -olimpijci i sportaši koji su na

višestruke i ne odnose se samo na bivšeg sportaša. Bivši sportaš se i dalje

velikim sportskim priredbama (svjetsko i/ili europsko) osvojili

osjeća kao pripadnik tima, te postaje svjestan zamjene uloga, a treneri koji su odgovorni za malu djecu, prisustvom

medalju u olimpijskim sportovima. Najveći broj sportaša ima završeno srednjoškolsko obrazovanje (42%),

bivših sportaša imaju veliku pomoć pri animiranju djece za plivački sport. Angažiranje bivših sportaša u rad s

slijede sportaši s visokom stručnom spremom (14%), višu stručnu spremu ima 37%, a 7% sportaša status

djecom pridonijelo je bržoj adaptaciji na rad u vodi na početku provedbe

studenta. Prema radnom odnosu od 73 vrhunska sportaša: 4 sportaša (5%)

programa, što je utjecalo na želju i interes za nastavak bavljenja plivačkim sportom. Rezultat je da 95 do 100% djece prelazi iz prvog stupnja škole plivanja

su nezaposlena, 12 (16%) je aktivnih sportaša dok je 29 (41%) zaposleno u sportu, a ostalih 28 (38%) zaposleno je u drugim djelatnostima.

u drugi stupanj. Djeca vole svoje idole i rado ih slijede! Moje dugogodišnje iskustvo pokazuje da je ovakav način rada neophodan, a jednostavno je provediv. Zaključujem da smo kao

Najveći broj sportaša, njih 17, s visokom stručnom spremom, zaposleno je u drugim djelatnostima, dok je u sportu (treneri, tajnici i dr.) zaposleno 55% bivših sportaša

treneri najviše vremena provodili sa sportašima i doživljavali ih kao svoju djecu, međutim prestankom plivanja oni ne smiju prestati biti naša djeca! dr. sc. Klara Šiljeg, sportska direktorica

sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem. Na osnovu analize obrazovnih postignuća i radnog statusa Munivrana i suradnici (2013.) zaključuju: da je

PK „Barok“

više od polovice vrhunskih splitskih

ostaju zaposleni u sportu, uglavnom kao treneri i/ili tajnici u sportskim klubovima. Nezaposleni bivši vrhunski sportaši koji su sudjelovali u ovom pilot istraživanju imaju srednju stručnu spremu.

CILJ 4. Promocija uloge sportaša i sporta u društvu putem stečenih kompetencija tijekom sportske karijere U planiranju karijere tijekom sportske karijere sportašima se predlaže: 1. Razviti i koristiti socijalnu mrežu tijekom sportske karijere koja će biti važna u tranziciji odnosno nakon sportske karijere unutar ili izvan sportskog okruženja 2. Utvrditi koje su to kompetencije, odnosno znanja i vještine koje su usvojili baveći se određenim sportom, a koje su tražene i cijenjene u drugim profesijama 3. Izraditi popis osobnih interesa i ciljeva 4. Razmišljati kako ćete svoje slobodno vrijeme iskoristiti za informiranje, usavršavanje i/ili stjecanje radnog iskustva potrebnog za zapošljavanje.

I. dio

O SPORTSKOJ KARIJERI, TRANZICIJI U KARIJERI I KARIJERNOM PROGRAMU POTPORE

Što su kompetencije? Kompetencije označavaju cjeloviti skup svega (znanja i vještine) što pojedinac može stjecati učenjem te samostalno i odgovorno provoditi. Ključne kompetencije su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice, a obuhvaćaju: → Komunikaciju na materinskom jeziku (sposobnost izražavanja, tumačenja misli, osjećaja, činjenica u usmenom i pisanom obliku) → Komunikaciju na stranim jezicima (sposobnost razumijevanja, izražavanja i tumačenja misli, osjećaja i činjenica u usmenom i pisanom obliku) → Matematičku kompetenciju (sposobnost računanja i izračunavanja u svrhu rješavanja

niza problema u svakodnevnim situacijama) → Osnovne kompetencije znanosti i

postavljanje ciljeva i njihovo postizanje, motiviranost za uspjeh) → Kulturnu svijest i izražavanje

tehnologije (sposobnost i spremnost korištenja znanja i

(prihvaćanje važnosti kreativnog izražavanja ideja, iskustava i

metodologije koje se upotrebljavaju da bi se objašnjavali prirodni fenomeni i prirodno okruženje)

osjećaja, uključujući glazbu, tjelesno izražavanje, književnost i likovne umjetnosti).

→ Digitalnu kompetenciju (upotreba elektroničkih medija u poslu, slobodnom vremenu i komuniciranju) → Učenje kako učiti (umijeće

učinkovitog raspolaganja vlastitim vremenom, rješavanje problema, primjena novih znanja i vještina u različitim kontekstima, upravljanje vlastitom karijerom)

KOMPETENCIJE U ŽIVOTOPISU Razlikujemo tri vrste kompetencija: → Instrumentalne (kognitivne, metodološke, tehničke i lingvističke sposobnosti) → Interpersonalne (individualne sposobnosti kao što su socijalne vještine)

→ Socijalne i civilne kompetencije

→ Sistemske (sposobnosti i vještine

(sudjelovanje u društvenom životu, rješavanje problema kad je to potrebno)

važne za sistemski pristup: kombinacija razumijevanja ovih kompetencija podrazumijeva

→ Smisao za inicijativu i poduzetništvo (prihvaćanje

prethodno stjecanje instrumentalnih

odgovornosti za vlastite postupke,

i interpersonalnih kompetencija).

INSTRUMENTALNE

INTERPERSONALNE

SISTEMSKE

Sposobnost analiza i sinteze

Sposobnost kritike i samokritike

Sposobnost primjene znanja u praksi

Sposobnost organiziranja i planiranja

Sposobnost rada u timu

Istraživačke vještine

Usmena i pisana komunikacija na materinskom jeziku

Interpersonalne vještine

Sposobnost učenja

Poznavanje drugog jezika

Sposobnost rada u interdisciplinarnom timu

Sposobnost prilagodbe novoj situaciji

Osnove računalnih vještina

Sposobnost komuniciranja sa stručnjacima iz drugih područja

Kreativnost

Vještine upravljanja informacijama

Uvažavanje različitosti i multikulturalnosti

Liderstvo

Sposobnost rješavanja problema

Sposobnost rada u međunarodnom okruženju

Razumijevanje kultura i običaja drugih zemalja

Sposobnost odlučivanja

Etička predanost

Sposobnost samostalnog rada Inicijativa i poduzetnički duh Briga za kvalitetu Volja za uspjehom

Tablica 1.3.: Vrste kompetencija i kompetencije koje se mogu usvojiti tijekom sportske karijere 14

U tablici 1.3 bojom su označene kompetencije koje većina sportaša može usvojiti tijekom sportske

srednjoškolsko strukovno obrazovanje Razina 4.1 trogodišnje strukovno obrazovanje Razina 4.2 gimnazijsko

HOO-a, kao i jednog predstavnika u Vijeću HOO-a. Uloga Komisije je predstavljanje mišljenja sportaša o aktualnim temama i aktivno

srednjoškolsko obrazovanje: četverogodišnje i petogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje Razina 5 stručni studiji završetkom kojih se stječe manje od 180

sudjelovanje unutar HOO-a. Komisija sportaša prati rad i surađuje s Komisijom sportaša MOO-a i Europskih olimpijskih odbora.

stupnju kategorizacije sportaša i sudjelovanja na međunarodnim natjecanjima (poznavanje drugog jezika, razumijevanje kultura i običaja drugih zemalja, sposobnost rada u

(European Credit Transfer System (ECTS)) bodova; strukovno specijalističko usavršavanje i osposobljavanje; programi za majstore uz najmanje dvije godine vrednovanog

▶ Sandra Mandir, predsjednica

međunarodnom okruženju).

OSIM KOMPETENCIJA VAŽNO JE POZNAVATI STUPNJEVE KVALIFIKACIJE

radnog iskustva Razina 6 sveučilišni preddiplomski studiji; stručni i preddiplomski studiji Razina 7 sveučilišni diplomski studiji; specijalistički diplomski

Kvalifikacija (engl. qualification) je formalni naziv za skup kompetencija

stručni studiji, poslijediplomski specijalistički studiji

određenih razina, obujma, profila i kvalitete, koja se dokazuje svjedodžbom ili diplomom odnosno

Razina 8.1 poslijediplomski znanstveni magistarski studiji

karijere ovisno o posebnosti sporta: individualni i/ili ekipni sport (sposobnost rada u timu, sposobnost prilagodbe novoj situaciji, liderstvo, sposobnost samostalnog rada, volja za uspjehom…), te o

drugom javnom ispravom koju izdaje nadležna ustanova. Razina

Upis kvalifikacije obrazovanja navodi se brojkom u životopisu.

stečenih kompetencija, a opisuje se

Na promocijskim danima „Karijera nakon sportske karijere“ utvrđeno je da se sportaši promoviraju samo kroz rezultat, a ne putem kompetencija koje usvajaju tijekom sportske karijere, a koje su vrednovane i

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj te povezuje razine kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija Europskog kvalifikacijskog okvira (European Qualifications Framework (EQF)) i kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja (Qualifications Frameworks European Higher Education Area (QF-EHEA). HKO razlikuje deset cjelovitih kvalifikacija: Razina 1 osnovno obrazovanje Razina 2 strukovno obrazovanje Razina 3 jednogodišnje i dvogodišnje

reprezentativnom dresu odigrala je na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine i bila najbolji strijelac hrvatske

Razina 8.2 poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obrana doktorske disertacije izvan studija.

kvalifikacije / ishoda učenja (engl. reference level of qualification/learning outcomes) označava složenost i doseg skupom mjerljivih pokazatelja.

Komisije sportaša (košarka) Posljednju utakmicu u

tražene na tržištu rada.

ISKUSTVA I MIŠLJENJA ČLANOVA KOMISIJE ZA SPORTAŠE Komisija sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora osnovana je u srpnju 2012. godine kao tijelo Hrvatskog olimpijskog odbora. Članove komisije biraju sami sportaši: šest predstavnika ljetnih i dva predstavnika zimskih olimpijskih sportova, te dva predstavnika neolimpijskih sportova. Predstavnik komisije ima pravo glasa u Skupštini 15

I. dio

O SPORTSKOJ KARIJERI, TRANZICIJI U KARIJERI I KARIJERNOM PROGRAMU POTPORE

reprezentacije te osmi strijelac Igara. „Uz profesionalno bavljenje košarkom upisala sam Kineziološki fakultet,koji mi je bilo jako teško uskladiti s karijerom, tako da sam se morala prebaciti na Višu trenersku koju sam uspješno završila pred kraj sportske karijere! Prije nekoliko godina postala sam majka, vratila sam se košarci i sudjelovala na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. U tom dijelu mog života bila su potrebna ogromna odricanja i usklađivanje i pomoć svih članova obitelji. Nakon Olimpijskih igara, počela sam se pripremati za prekid sportske karijere. U toj fazi mog života susretala sam se s velikim problemima i nerazumijevanjem na svim razinama s obzirom na to da se nisam mogla nigdje zaposliti kao bivša olimpijka

▶ Natko Zrnčić-Dim, član Komisije sportaša (skijanje) Pet puta na postolju u Svjetskom kupu, brončana medalja na Svjetskom prvenstvu 2009. (Val d’Isere) te tri puta sudionik Olimpijskih igara (Torino, 2006., Vancouver, 2010. i Soči 2014.) „Moje mišljenje i iskustvo vezano uz ovu temu je to da potpora sportašima u osnovnim i srednjim školama donekle dobro funkcionira. Ja sam imao tu sreću da sam bio u školama koje su imale beskrajno puno razumijevanja za sport kojim se bavim i gdje su mi nastavnici u većini slučajeva izlazili maksimalno u susret - da mi pomognu kod svladavanja gradiva, usmenog odgovaranja pojedinih predmeta kad bih bio spreman.

s diplomom visoke trenerske škole i/ ili sa srednjom stručnom spremom

Bilo je i onih koji nisu imali tog razumijevanja, ali mogu reći da su

ekonomskog smjera. Odlučila sam otvoriti Školu košarke za djevojčice i raditi s mladima. Silno želim ostati u sportu i pronaći

oni bili u manjini. Znam da je ovdje uglavnom riječ o visokoškolskim ustanovama, ali ja mislim da je i

stalno zaposlenje. Predsjednica sam Komisije sportaša i sudjelujem u radu Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora s ciljem unapređenja statusa hrvatskih sportaša tijekom i nakon sportske karijere.“

prethodno školovanje važno za mladog sportaša i u kojem će se smjeru njegova sportska karijera i obrazovanje razvijati. Mislim da je važno vrhunskim sportašima, ali i onim mladima koji će to tek postati, omogućiti da se mogu potpuno posvetiti i napredovati u

svome sportu, ali i da završavaju škole jer će na taj način sigurno imati veće mogućnosti kod zaposlenja i nekakvo drugo znanje osim onog sportskog. Smatram da je u tom smislu prijedlog s dodjelom mentorstva ili tutorstva jako dobar prijedlog i to već u osnovnoj i srednjoj školi, a pogotovo na fakultetu. Naravno, trebale bi postojati i neke mogućnosti koje će sportašu omogućiti da stekne iskustvo koje će mu koristiti u njegovoj drugoj karijeri nakon sportske karijere. Bilo bi poželjno da se to omogući u zadnjim godinama sportaševe karijere kad se sportaš još aktivno bavi sportom, ali kad već počinje lagano razmišljati kojim poslom bi se mogao baviti s obzirom na završeni stupanj obrazovanja. Moje iskustvo s fakultetom, za razliku od srednjoškolskog obrazovanja, nije ni blizu bilo tako dobro, jer sam naletio na nerazumijevanje i činjenicu da moram birati između toga da se školujem ili da se bavim vrhunskim sportom. Računao sam da bih možda mogao davati jednu akademsku godinu u razdoblju od dvije godine, ali to mi nije baš išlo kako sam si zamislio. Dao sam nekoliko ispita i nakon toga jednostavno vidio da ne mogu uskladiti zajedno sa skijaškom karijerom, pa sam se posvetio samo sportu. Činjenica je da sam ja izabrao iznimno težak fakultet i da sam možda trebao probati s nečim lakšim. Trenutno nisam našao ništa što me zanima i što bih mogao raditi ili studirati, ali kako sad imam 29 godina nadam se da bi moja karijera mogla potrajati još nekih 6-7 godina, te da bih u tom razdoblju mogao nešto naći i odlučiti čime bih se bavio nakon sportske karijere. Mislim da mi se više sviđa opcija odlaska u neke druge vode, jer smatram da u životu treba i promijeniti okolinu i baviti se različitim stvarima, ali nije isključena ni opcija ostanka na snijegu. Nadam se da će mi i ovaj priručnik pomoći u tome.“

sportaši posjeduju, pa se sportašima treba pružiti šansa, da nakon svoje sportske, ostvare i drugu karijeru.“

▶ Ištvan Varga, član Komisije sportaša (sportski ples) U hrvatskoj plesnoj povijesti do sada najbolji rezultat na SP-u u kombinaciji 10 plesova u konkurenciji odraslih s partnericom Gabrijelom Pilić (Tokio, 2007.). Višestruki su prvaci Hrvatske u kombinaciji deset plesova i standardnim plesovima i viceprvaci u latinsko-američkim plesovima.

▶ Vedrana Malec, članica Komisije sportaša (skijaško trčanje)

iskustva prenesu drugima. Mislim da se bivšim sportašima treba omogućiti da

Sudionica Zimskih olimpijskih igara u Sočiju (2014.) na kojima je nastupila

se školuju, ako nisu za vrijeme sportske karijere, te da im se pruži šansa u

u utrkama na 10 km, na 30 km i sprintu, a na zatvaranju Igara nosila je hrvatsku zastavu.

područjima koja ih zanimaju, pogotovo ako su vezana uz sport. Sportaši ne moraju nužno biti treneri, oni svojim

„Upisao sam Ekonomski fakultet u Zagrebu. Vrlo vjerojatno neću nikada raditi kao ekonomist ili računovođa, ali želim imati diplomu. Diplomu, ne zbog sigurnosti već zato jer ne želim imati otvorenu, nedovršenu stavku u svom životu. Znanje stečeno na putu studiranja koristim svaki dan u svojim

iskustvima uvelike mogu pomoći u organizaciji natjecanja, odnosima s

treninzima, u radu s ljudima u svom životu, tako da je svaki kolegij imao

karijere nastati „rupa“ u mom životu i da će se trebati okrenuti novom načinu

javnošću ili drugima aktivnostima nevezanim direktno uz treninge, uz koje ih se uglavnom svrstava.

svoj smisao u cjelini i učinio me osobom kakva jesam. Ono je obogatilo moje iskustvo i omogućilo mi da,

života i pokrenuti neku drugu karijeru. Kako bih se što lakše prilagodila „normalnom„ načinu života nakon što

Tržište rada je danas izuzetno veliko i traži disciplinu, ali i znanja koja

na neki određeni način, iskusnije i lakše prihvatim izazove i još ih lakše riješim.“

„Iako sam još uvijek aktivna sportašica, svjesna sam da će nakon sportske

se aktivno prestanem baviti sportom, paralelno uz sportsku karijeru radila sam i na obrazovanju te završila fakultet. Vjerujem kako bi za mene, kao i za ostale sportaše, najbolje bilo kada bi svoju karijeru nastavili u sportu, spojivši znanje koje smo s godinama stekli u sportu s onim znanjem koje smo stekli na fakultetu. Svakako mislim da je ostanak sportaša u klubovima ili savezima, bar neko vrijeme nakon sportske karijere, jedan od najboljih načina da im se omogući nastavak života koji je drugačiji od onog kojeg su poznavali kao sportaši, a opet dovoljno blizak onome što su do sada najbolje radili i u čemu su bili izvrsni te je jedan od načina da svoja znanja i 17

II. dio

OBRAZOVANJE SPORTAŠA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE Pripremili: Romana Caput-Jogunica (koordinatorica Projekta), Romana Župan (studentica ASPIRA), Ana Jelušić (alumni PAR6), Samir Barać (alumni6 PAR) i Ištvan Varga (Komisija sportaša HOO)

nastoje osigurati posebne uvjete u obrazovnim ustanovama koje mogu osigurati sportašima uspjeh

ističe potreba kontinuiranog praćenja cjelokupnog razvoja mladog sportaša kako bi se umanjile pojave

sportske karijere zbog nemogućnosti usklađivanja s obvezama u sportu, mnoge europske države uvele su mnogobrojne strukturalne (visoko

u obrazovanju i sportu, od kojih posebno ističemo fleksibilnost školovanja u pohađanju redovne nastave i ispitivanju, mogućnost

ozljeđivanja i pretreniranosti.

kvalificirana radna snaga) i specifične mjere (mali razredi, prilagodbe

izostanka s nastave radi priprema i odlazaka na natjecanja, dodjeljivanje

gimnaziju u Zagrebu i/ili gimnazije s razrednim odjeljenjima za sportaše 7.

s obzirom na posebnosti sporta i stupnjeve školovanja, različitost u obrazovnim programima). Obrazovne ustanove otvorene za potporu

stipendija i kontinuirana suradnja sa sportskim klubovima.

Program rada u takvim školama je

sportašima i sportu, istovremeno se

sportaša ovisi o suradnji roditelja i

profiliraju upisom sve većeg broja učenika i/ili studenata – sportaša. Mnoge članice Europske unije

trenera, odgojno-obrazovne ustanove i sportskog kluba. Posebno se, zbog osjetljivog razvojnog razdoblja,

svrhu prevencije ranog odustajanja od obrazovanja i/ili neplaniranog prekida

Uspješnost dual karijere mladog

U Republici Hrvatskoj mladi sportaši imaju izbor upisa u Športsku

maksimalno prilagodljiv potrebama sportaša s obzirom na posebnosti sporta (mogućnost sportskog dopusta, dogovaranja ispitivanja i dr.). Problem u Hrvatskoj je nedostatak prateće kvalitetne sportske infrastrukture (sportske dvorane prema standardima pojedinog sporta i prateći sadržaji; teretana i dr.), kao i prilagođenost takvih objekata potrebama kategoriziranih sportaša s invaliditetom. Prema preporukama Europske komisije, za sportaše u srednjoškolskom obrazovanju potrebno je osigurati mogućnost produženog školovanja, koordinatora 8 i/ili mentora 9, mogućnost rješavanja obveza putem dostupnih informatičkokomunikacijskih tehnologija, potpora putem tzv. „buddy systema“

6 Alumni je naziv latinskog porijekla za bivše studente nekog visokog učilišta 7 Gimnazija „Fran Galović“, Koprivnica, Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka, Salezijanska klasična gimnazija, Rijeka, Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar, I. gimnazija, Osijek, V. gimnazija „Vladimir Nazor“, Split, Gimnazija Dubrovnik, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb 8 Koordinator – ovisno o broju sportaša osoba koje surađuje na razini nacionalnog sportskog saveza, sportske zajednice i/ili sportskog kluba sa školom i sportašima te koordinira suradnju vezanu za pomoć sportašu u ispunjavanju obveza u školi 9 Mentor – imenovana osoba u školi (učitelj, nastavnik) koja pomaže sportašu u ispunjavanju obveza tijekom školovanja

II. dio

OBRAZOVANJE SPORTAŠA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE

– definirana pomoć prijatelja ili druge stručne osobe, osobito za sportaše koji često izostaju s nastave te prilagođenost provjere znanja (priprema sportaša za pismenu i/ili usmenu provjeru znanja). U Hrvatskoj jedan manji broj srednjoškolskih i visokoškolskih ustanova, osobito privatnih ustanova osigurava posebne uvjete i podršku za učenike i studente-sportaše. U prilogu ovog dokumenta je lista ustanova predstavljenih na promocijskim danima „Karijera nakon sportske karijere“ u kojoj se navode aktivnosti koje osiguravaju ustanove za sportaše. Dobar primjer prakse predstavljen je u Gimnaziji „Gaudeamus“ u Osijeku u kojoj učenici (koji imaju stipendiju škole) pomažu učenicima-sportašima koji veći dio godine nisu u mogućnosti redovito sudjelovati na nastavi zbog sudjelovanja na pripremama i sportskim natjecanjima. Kombinacija usklađivanja nastavka obrazovanja i sportskog treninga postaje kompleksnija u visokoškolskom obrazovanju (sveučilište, veleučilište, visoke škole). U tom razdoblju, veći broj kategoriziranih sportaša doživljava velike promjene - sredine, kluba i/ ili trenera. Fakulteti kineziologije su prilagođeni potrebama aktivnih kategoriziranih sportaša propisanim posebnim uvjetima u kojima ipak nedostaje stručna podrška (mentor) i praćenje primjenjivanja posebnih uvjeta u praksi. Svake godine jedan manji broj hrvatskih sportaša ne uspijeva uskladiti zahtjevan studij kineziologije (osobito u praktičnom dijelu nastave) sa svojim sportskim

obvezama, te stoga upisuje programe

i ispita izvan redovitih ispitnih

za osposobljavanje, usavršavanje i/ili izobrazbu trenera.

termina → Prilagodbu obveza za upis

Jedan od rezultata projekta „Kategorizirani sportaši u sustavu obrazovanja 2008.- 2011.“ je

studenata - kategoriziranih sportaša u sljedeći semestar → Trimestar ili godinu studija → Mogućnost osiguravanja mentora

dokument Preporuka o uvjetima studiranja kategoriziranih sportaša

ili voditelja za studente

u visokom obrazovanju koju je donio Rektorski zbor 2008. godine. 10

- kategorizirane sportaše → Mogućnost dodjele prava na produljeni status redovitoga

Prema Preporuci, visoka učilišta mogu svojim općim aktima propisati posebne uvjete studiranja za redovite studente - kategorizirane sportaše

studenta → Reguliranje pitanja mirovanja

u Republici Hrvatskoj - ovisno o stupnjevima kategorizacije, uz prihvaćanje specifičnosti i mogućnosti pojedinoga studija. Pri tome je potrebno uzeti u obzir:

obveza studenata – kategoriziranih sportaša. Analizom odgovora predstavnika članica Vijeća veleučilišta i visokih škola11 sljedeća veleučilišta i visoke škole propisali su posebne uvjete

→ Vrednovanje statusa kategoriziranih sportaša pri utvrđivanju uvjeta za upis na studij → Prilagodbu uvjeta za prisutnost studenata – kategoriziranih

studiranja za kategorizirane sportaše: Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina,

sportaša na nastavi → Mogućnost polaganja kolokvija

veleučilište u Čakovcu. Od visokih škola posebne uvjete studiranja

Veleučilište u Šibeniku, Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću, Veleučilište Vern u Zagrebu i Međimursko

10 Na temelju zaključka sa 6. sjednice Rektorskoga zbora, koja je održana u Rijeci 19. lipnja 2008. godine, sukladno članku 7. stavku 4. Zakona o športu (Narodne novine, broj 71/06. I 150/08.) a vezano uz članak 4. stavak 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. - Odluka USRH i 46/07.),“ poštujući potrebu i opredjeljenje hrvatskoga društva za obrazovanjem, u želji da mladi i sposobni ljudi, koji su dokazali svoju vrijednost športskim ostvarenjima upišu, pohađaju i završe studij u Republici Hrvatskoj, te polazeći od potrebe stvaranja odgovarajućih uvjeta studiranja kategoriziranih športaša i športašica (u daljnjem tekstu: kategorizirani športaši), u svrhu usklađenja športske karijere i zahtjeva obrazovnoga sustava visokih učilišta, Rektorski zbor donosi sljedeću Preporuku o uvjetima studiranja kategoriziranih sportaša u visokom obrazovanju“ (www.mzos.hr) 11 Sjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola održana je 24. rujna 2015.

omogućuju: Visoka škola za sigurnost, Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“,

Republike Hrvatske vezano za podršku studiranja kategoriziranih sportaša, kategoriziranih sportaša s

(12. siječanj 2015.) (preddiplomski studiji: Menadžment turizma i sporta, Računarstva, diplomski

Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Visoka poslovna škola Zagreb, Visoka poslovna škola PAR i Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.

invaliditetom i kategoriziranih gluhih sportaša na visokim učilištima u

studij: Menadžment turizma i sporta). Temeljem ovih sporazuma sportašima je omogućeno praćenje nastave putem nastavnih materijala dostupnih u elektroničkom sustavu (e-učenje)

Na život nakon sportske karijere lakše se prilagođavaju sportaši koji su ustrajali u procesu obrazovanja tijekom sportske karijere te imaju veću mogućnost zaposlenja nakon prekida sportske karijere. Od dobrih primjera prakse potrebno je istaknuti Francusku i Austriju. Resorna ministarstva za područje sporta i/ ili obrazovanja, sportašima koji su prekinuli sportsku karijeru, a imaju interes za nastavkom obrazovanja, omogućuju u određenom vremenskom periodu financijsku potporu (stipendiju) za nastavak obrazovanja.12 U praksi se i dalje pokazuje da navedene mjere često nisu dostatne te da mogućnost usklađivanja obveza u studiju i sportu kod većine sportaša u visokom obrazovanju ovisi o senzibiliziranosti osoba koje odlučuju u kreiranju politike

Republici Hrvatskoj. Jedan od ciljeva Sporazuma je propisati akte kojima će se propisati posebni uvjeti i podrška kategoriziranim sportašima tijekom studiranja na što većem broju hrvatskih visokih učilišta. U poglavlju V. o sustavu potpore kategoriziranim sportašima, navode se kontakt osobe za dual karijeru imenovane od potpisnica Sporazuma te lista visokoškolskih ustanova koja je propisala posebne uvjete. Hrvatski olimpijski odbor potpisao je Sporazume o studiranju kategoriziranih sportaša sa sljedećim visokoškolskim ustanovama i s veleučilištem: → Visoka škola za sport i turizam ASPIRA (2. studeni 2010.) (stručni studij Sportski

kao i interaktivna komunikacija s profesorima, mentorima i asistentima; oslobađanje od pohađanja pojedinih oblika nastave uz njihovo praćenje e-učenjem; osiguranje posebnih ispitnih rokova i nadoknade obaveznih oblika nastave (vježbe); po potrebi sportaši-studenti moći će produljiti apsolventski staž; bit će im dozvoljen upis u sljedeći semestar ili godinu studija ako steknu i do 30 posto manje ECTS bodova od propisanih studijskim programom; odobrenje mirovanja studentskih prava u godini studija u kojoj je student zbog sportskih obaveza izostao s više od 50 posto sati obveznih oblika nastave te brojne

menadžment) → Visoka poslovna škola PAR

druge pogodnosti.

(5. svibanj 2015.) (preddiplomski studij: Poslovno upravljanje) → Međimursko veleučilište u Čakovcu

▶ Romana Župan (jedrenje)

studiranja na sveučilištu i/ ili fakultetu. U EU dokumentu Preporuke o dual karijeri sportaša13

Članica hrvatske jedriličarske reprezentacije na Olimpijskim igrama u Londonu 2012., apsolventica

predlaže se radi informiranosti sportaša i veće transparentnosti u javnosti, izraditi generalni sporazum između krovnih sportskih tijela i zainteresiranih sveučilišta, odnosno visokoobrazovnih ustanova kojim će se propisati minimalni uvjeti i standardi u visokom obrazovanju za sve kategorizirane sportaše. U prosincu 2014. godine potpisan je Sporazum Hrvatskog olimpijskog odbora i Rektorskog zbora 12 Rezultati EU Projekta „Atheltes To Business“ 13 http://ec.europa.eu/sport/library/documents/dual-career-guidelines-final_en.pdf

II. dio

OBRAZOVANJE SPORTAŠA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE

preddiplomskog studija Sportski menadžment.

za ono „bolje sutra“ kada sportska karijera stane, da život nije stao, da se možemo realizirati u nekim drugačijim

odnose prema studentima sportašima. Mogućnost pisanja ispita na način da se ne kose sa sportskim obavezama te

„Sport kao životno iskustvo koje nas gradi od malena, jedno je od najvažnijih odgojnih točaka djeteta. Nauči nas disciplini, radu, suživotu, fair playu, upornosti i mnogim drugim stvarima koje su tako važne

„životnim utakmicama“ gdje ćemo svoje fakultetsko znanje upotrijebiti za neku novu karijeru i postaviti nove ciljeve u životu.

individualan pristup, svakako je ono što je meni kao sportašu trebalo. Jednom kad doživite da imate podršku roditelja, obitelji, fakulteta, kluba, saveza i HOO-a nema ispita koji se ne da naučiti ili straha za bolje sutra.”

u životu općenito. Kada se dijete razvije u pravog odraslog sportaša ili sportašicu, prave vrijednosti su već duboko urezane u njegovu svijest. Osim velike ljubavi prema sportu

iza sportaša moraju stajati tri stupa potpore. Prvi stup potpore su roditelji i obitelj koji su poput mojih plaćali moje studiranje, svako putovanje na predavanje ili ispite iz Zadra u Split

koju gajim cijeli svoj život, uvijek sam bila odličan ili vrlo dobar učenik. Upisala sam gimnaziju i uz pomoć roditelja i tadašnjeg trenera uspješno

i iznajmljivanje apartmana u vrijeme ispitnih rokova. Drugi stup potpore svakako mora biti klub, grad, savez i HOO koji će biti spremni studentu-

sam odrađivala svoje sportske i školske obaveze. Mislim da je u

sportašu dati slobodne dane koje može iskoristiti za svoje studentske obveze,

današnjem društvu krucijalno imati ljude koji su obrazovani s jedne

i kao organizacije koje financiraju sportaša osmisliti program kako bi

strane, dok s druge strane ostvaruju zavidne sportske rezultate u državi i svijetu. U istom paketu zapakirano

sportaš „čiste glave“ i neopterećen mogao obavljati svoje sportske i studentske dužnosti. Treći stup je

je znanje i sportski duh koji se primjenjuje na sve segmente života.

svakako visokoškolska institucija i njena organizacija. Ja sam imala sreće

Obrazovanje sportaša je savršen dodatak svakom društvu kako bi ono moglo napredovati. To je i

pa sam nakon nekoliko teških godina odabrala Aspiru na koju sam jako ponosna, ne samo radi prenesenog

dodatna sigurnost svakom sportašu

znanja, već i zbog načina na koji se

Da bi se došlo do navedenog cilja,

▶ Samir Barać (vaterpolo) Osvajač olimpijskog, svjetskog i europskog zlata i član hrvatske vaterpolo reprezentacije na Olimpijskim igrama u Ateni 2004, Pekingu 2008. i Londonu 2012., alumni Visoke poslovne škole PAR. “Pohađanje nastave, polaganje ispita i rješavanje studentskih obveza prilagođeno je slobodnom vremenu sportaša polaznika, dok su im kroz praksu približena teorijska znanja te omogućeno lakše zaposlenje ili pokretanje vlastitog poslovanja nakon završetka aktivnog bavljenja sportom. Istaknuo bih odličnu komunikaciju i suradnju s profesorima te njihovu maksimalnu posvećenost studentima, dok je radom u malim grupama olakšano usvajanje praktičnog znanja.” ▶ Ana Jelušić (skijanje) Članica hrvatske skijaške reprezentacije na Zimskim olimpijskim igrama (Salt Lake City, 2002., Torino 2006. i Vancouver 2010.), alumni Visoke poslovne škole PAR, zaposlena u sjedištu Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) u Lausanni, a u Međunarodnom skijaškom savezu (International ski federation- FIS) medijski je koordinator za muško skijanje. “Osobni razvoj i konstantno usavršavanje oduvijek su nadopunjavali moju profesionalnu

karijeru jer smatram da je ulaganje u edukaciju najvažniji aspekt razvoja pojedinca. Visoku poslovnu školu PAR upisala sam jer sam tijekom godina bavljenja profesionalnim sportom bila okružena i uključena u niz organizacijskih procesa poslovnog upravljanja - od računovodstva, organizacije sportskih priredbi, sponzorstava, logistike, menadžmenta odnosa s javnošću i općenito različitih dijelova marketinga. Ono što sam postigla tijekom studija je spoj svojeg dosadašnjeg bogatog iskustva s najnovijim znanstvenim teorijama i alatima koji mi pomažu da svoje uspjehe ostvarim na svim planovima koje poželim.”

PRIZNAVANJE STUDIJSKIH PROGRAMA ILI INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA Sportaši koji su u inozemstvu završili dio studija ili stekli obrazovnu kvalifikaciju, a imaju interes za nastavkom školovanja (upisati/ nastaviti studij) i/ili zapošljavanjem u Hrvatskoj, trebaju podnijeti zahtjev za priznavanje razdoblja studija ili inozemne obrazovne kvalifikacije. U nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr) je: → Priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenom osnovnom i o završenom srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja U nadležnosti Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (www.asoo.hr) je: → Priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja kojeg vodi školska

ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje Stupanjem na snagu Zakona o

stručne kvalifikacije kontaktirati izravno nadležnu agenciju i ishoditi mišljenje o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji.

priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestaje vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih

Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija

školskih svjedodžbi i diploma koji je podrazumijevao postupak tzv.

S obzirom na to da dio hrvatskih sportaša odlazi nakon

nostrifikacije.

srednjoškolskog obrazovanja izvan Hrvatske i upisuje se na međunarodne visokoškolske

Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija - osoba koja je stekla inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje određene profesije (primjerice: osoba koja ima licencu trenera za određeni sport i posjeduje odobrenje za rad dobiveno od određene inozemne strukovne organizacije nije dužna provoditi postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije kod nadležne agencije. Svoj zahtjev za priznavanjem podnosi izravno nadležnom tijelu za tu profesiju. Za područje sporta to je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje će u sklopu postupka priznavanja inozemne

ustanove koje im omogućuju, uz stipendiju, ispunjavanje obveza u sportu i obrazovanju, navest ćemo osnovne informacije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija po povratku u Hrvatsku: → U svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) – u nadležnosti sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. Primjer: Zahtjev za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, kao i priznavanje razdoblja 23

II. dio

OBRAZOVANJE SPORTAŠA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE

studija provedenog na inozemnoj visokoškolskoj ustanovi.

NARIC15 ureda Agencije za znanost i

visokoškolske kvalifikacije koje

visoko obrazovanje.

je izdalo nadležno tijelo, u svrhu pristupa zapošljavanju.

→ U svrhu nastavka studija na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, podnosi se Uredu za

→ Postupak stručnog priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije pokreće se ako se

Postupak provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Upute o pokretanju i trajanju

akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija14 na Sveučilištu u Zagrebu. → U svrhu zapošljavanja u Republici

postupka, kao i potrebni obrazac, možete pronaći na njihovoj web stranici (www.azvo.hr) → Priznavanje specijalizacija i stručnih ispita - u nadležnosti je

Hrvatskoj (stručno priznavanje) – u nadležnosti Nacionalnog ENIC/

podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne

sportaš namjerava zaposliti u Hrvatskoj na temelju inozemne visokoškolske kvalifikacije (diplome) koju je stekao u inozemstvu. Stručno priznavanje

resornih ministarstava i strukovnih organizacija

14 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Ured za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, Trg maršala Tita 14, P.P. 407, HR – 10002 Zagreb Više o postupku na http://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/upisi-stipendije-priznavanja/akademsko-priznavanje-inozemnih-visokoskolskih-kvalifikacija/ 15 Nacionalni ENIC/NARIC ured je izvještajni centar o akademskoj pokretljivosti i priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Ured je dio Europske mreže nacionalnih izvještajnih centara o akademskoj pokretljivosti i priznavanju.ENIC mrežu (European Network of National Information Centres on academic recognition and mobility) osnovalo je Vijeće Europe i UNESCO u svrhu akademske pokretljivosti i što kvalitetnije provedbe načela Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (tzv. Lisabonska konvencija). Mrežu čine nacionalni informacijski centri država članica European Cultural Convention ili UNESCO Europe Region, a osnivači su im državna tijela. NARIC mreža (National Academic Recognition Information Centres) osnovana je na inicijativu Europske komisije, u cilju unapređivanje akademskog priznavanja kvalifikacija u zemljama članicama Europske Unije, Europske ekonomske zajednice (European Economic Area, EEA) i pridruženih članica Centralne i Istočne Europe i Cipra. Cilj Mreže je poticanje akademske mobilnosti.

→ Priznavanje stručne kvalifikacije koja podrazumijeva formalno obrazovanje i profesionalnu osposobljenost (primjerice - stručno usavršavanje na seminaru za trenera, i/ili osposobljavanje nakon završetka formalnog obrazovanja, i/ili stručno iskustvo stečeno pri obavljanju regulirane profesije16 u državi ugovornici Europskog ekonomskog prostora (EEP).

POPIS REGULIRANIH PROFESIJA17 U REPUBLICI HRVATSKOJ U PODRUČJU SPORTA:

drugi. Stečene radne navike, vježbanje ili učenje „preko volje“ čeliči u ustrajnosti i olakšava postizanje ciljeva na akademskoj i na sportskoj razini. Naravno, nitko nije rekao da će biti lako, kao primjerice „šetnja parkom“, ali da je bilo i suviše lako ne bi niti znali cijeniti rezultate koje ostvarujemo. Idealno je ako možemo s lakoćom doći do uspjeha, ali je stvarnost u mnogočemu drugačija. Slično je i s jezicima - što više jezika znamo, to više vrijedimo. Imamo dosta vremena u mikrociklusu od

tjedan dana, da uz kvalitetan pristup i organizaciju možemo ostvariti vrhunske rezultate i ispuniti obveze u školovanju. Na kraju dana bit ćemo sretni i ispunjeni učinjenim, a loši dani i neuspjeh će biti prolazni. Imao sam puno sreće što su gotovo svi moji profesori i treneri imali razumijevanja za jednu i drugu komponentu moje cjelokupne karijere. Ključno je bilo komunicirati s njima i iskreno im objasniti i ispričati svoj put; tada će svi pomoći i tako će postati dio velikog mozaika zvanog karijera.“

- sportski trener - sportski učitelj/instruktor - sportski voditelj. Sportaši i i sportski radnici koji žele pružati usluge obavljanjem određene regulirane profesije u Republici Hrvatskoj, a kvalifikaciju su stekli u inozemstvu, dužni su se obratiti nadležnom tijelu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Nacionalni ENIC/ NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ima ulogu Centra za pomoć18 za pružanje informacija o priznavanju stručnih kvalifikacija. Centar za pomoć vodi bazu podataka o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj.

▶ Ištvan Varga (sportski ples) Član Komisije sportaša HOO-a „Sport i studij često kod mnogih mladih ljudi idu skupa, ali to traži dobru organizaciju vremena. Osobno sam osjetio mogućnost prenošenja stečenog znanja iz jednog svijeta u 16 regulirana profesija – profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kod kojih je pristup i obavljanje, odnosno način obavljanja djelatnosti na temelju zakonskih akata, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija 17 Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, čl. 72. Stav. 1., NN 124/09, 45/11) 18 Agencija za znanost i visoko obrazovanje Nacionalni ENIC/NARIC ured Centar za pomoć, Donje Svetice 38/5, 10000 Zagreb Tel: + 385 1 6274 888, Fax: +385 1 6274 889, e-mail: enic@azvo.hr

III.dio

VJEŠTINE VAŽNE ZA KARIJERU SPORTAŠA:

osnove komunikacijskih i prezentacijskih vještina, društvene mreže i smjernice MOO-a za sportaše, govorništvo i upravljanje osobnim financijama Pripremili: Gordana Nikolić (PAR), Martina Jurković (PAR), Alen Jerkunica (ASPIRA), Marijo Možnik (stipendist ASPIRA), Ištvan Varga (Komisija sportaša HOO) i Romana Caput-Jogunica (koordinatorica Projekta)

OSNOVE KOMUNIKACIJE Komunikacija je osnovni oblik ljudskog ponašanja koji proizlazi iz potrebe za povezivanjem i interakcijom s drugim osobama, a zadovoljava potrebu svakog pojedinaca za društvenim kontaktom s drugom osobom. Svatko svojim ponašanjem upućuje poruke, očekuje interakciju, odgovore i reakciju drugih osoba. Upravo iz tog razloga brojne su definicije komunikacije. Komunikacija s pripadnicima različitih kultura odlaskom na sportska natjecanja i/ili na sastancima koji se održavaju prije velikih sportskih natjecanja, kao i u virtualnom okruženju nešto je kompleksnija i zahtjevnija. Takva komunikacija zahtijeva poznavanje kulture, običaja i poslovnog bontona sugovornika/poslovnih partnera, posebno ako nismo ugošćena strana. Dakle, potrebno je usvojiti odgovarajuće verbalne i neverbalne komunikacijske vještine kako bismo iskazali poštovanje sugovornicima.

Nejasna komunikacija i nerazumijevanje samo nekoliko riječi ponekad može imati ogromne

▶ Ištvan Varga (sportski ples) Član Komisije sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora

posljedice. Nedostatak vremena i prostora za kvalitetnu komunikaciju često nas može dovesti u neugodnu situaciju i „zamku pretpostavljanja“. U takvim situacijama često samo pretpostavljamo što nam je sugovornik htio reći, koje su bile njegove potrebe, želje, stavovi i očekivanja i najčešće donosimo loše zaključke. Ako na temelju loših zaključaka postupamo i donosimo odluke tada su posljedice neizbježne. Dovode nas do nesporazuma, konflikata, a zatim i do neuspjeha. Loša odluka temeljena na krivim zaključcima dovodi nas u nezgodnu situaciju, uzrokuje stres i rezultira osobnim i/ili poslovnim neuspjehom.

„Komunikacija je ključ. Dobra

Da bismo to izbjegli treba težiti

nužno da su tako i shvaćene na strani primatelja informacija. Moguće je da

što kvalitetnijoj komunikaciji utemeljenoj na elementima jasne komunikacije i na interakciji sa sugovornicima.

komunikacija omogućava kvalitetno funkcioniranje. Samo oprez! Riječi koje izgovaramo s jednom mišlju nije

jednostavno prevedemo sami sebi te riječi na način koji nama paše, a to ne mora biti misao koja je bila izgovorena. 27

III. dio VJEŠTINE VAŽNE ZA KARIJERU SPORTAŠA Često sam krivo shvatio trenere kada su me učili pokrete. Slušao sam pozorno što mi govore, ali sam čuo ono što sam želio čuti. Imao sam viziju i predrasude koje su bile jače od same informacije. To me koštalo jako puno vremena i novaca, no to ima i jednu jako pozitivnu stranu. Shvatio sam kako trebam biti jasan i razumljiv ne toliko sebi, koliko osobi ili paru kojeg učim. Potrebno je biti u mogućnosti prilagoditi se situaciji i slušatelju, te mu jednostavno objasniti na način razumljiv njemu. Naravno, za to trebamo biti smireni i fokusirani. Zato u komunikaciji s drugima treba prethoditi komunikacija sa samim sobom, jer ako nama samima nije jasno što i kako želimo reći, kako ćemo to ispričati drugima.“ Prepreke za učinkovitu komunikaciju (izrađeno prema Covey, S., R. 2009.): → Nepažnja – dopuštanje smetnjama da utječu na komunikacijski proces → Kada netko čuje samo ono što očekuje – omogućuje stvaranje pretpostavki ili stvaranje vlastite perspektive u boji onoga što čujete → Slušanje do točke neslaganja – kada se slušatelj nalazi u potrazi za prilikom da proturječi, umjesto da se fokusira na pozitivna

što oni govore, uvjeriti se da su potpuno usredotočeni na ono što im želimo reći te verbalno i neverbalno potvrditi vlastito razumijevanje onoga što su rekli. Samo tako moguće je izbjeći nepotrebne konfuzije i donošenje krivih zaključaka koja se mogu dogoditi u slučajevima kada sugovornika/sugovornike ne slušamo dovoljno dobro, uz posebnu pažnju.

OBLICI KOMUNIKACIJE Komunikacija se može podijeliti u četiri osnovna tipa od kojih svaki od navedenih oblika ima svoje prednosti i nedostatke. 1) Verbalna (usmena) komunikacija, u kojoj moramo pažljivo slušati sugovornika i razumjeti značenje izrečene poruke koju nam sugovornik želi prenijeti 2) Pisana komunikacija, u kojoj možemo pročitati značenje poruke (pisma, poslovni i službeni dopisi, elektronička pošta...) 3) Neverbalna komunikacija, u kojoj sugovornika promatramo i na temelju njegova govora tijela, gestikulacija i mimike sami donosimo zaključke o značenju poruke 4) Paraverbalna komunikacija u kojoj na temelju načina na koji smo izrekli poruku (tona, brzine i visine glasa) donosimo zaključke o značenju

i konstruktivna rješenja → Obrambeni stav – čime se vlastite

izrečene poruke.

emocije unose poruku. Razinu „istinskog razumijevanja“

Verbalnu komunikaciju susrećemo svakodnevno, u svim oblicima interakcije s drugim osobama, u

možemo dosegnuti samo ako možemo aktivno slušati ono što

privatnom i poslovnom okruženju. Ona predstavlja usmenu i pismenu

je sugovornik rekao i promatrati ponašanje sudionika uključenih u komunikaciju. Verbalna i neverbalna

komunikaciju na jeziku neke zajednice, a uključuje način kako govorimo i unutarnje aktivnosti kao što su razmišljanje i razumijevanje značenja pojedinih riječi koje

komunikacija govornika mora prenijeti kvalitetnu i točnu poruku. Tijekom razmjene informacija treba procijeniti stav i prihvaćanje svih sudionika komunikacijskog procesa, biti usredotočen na ono 28

upotrebljavamo tijekom razgovora. Pri međusobnim susretima, prvih nekoliko minuta predstavlja najvažniji dio komunikacije u kojem

prvi dojam ostavlja značajan utjecaj na uspjeh daljnje komunikacije. Prvi sastanak u pravilu je predodređen za formalnosti i prvo upoznavanje o kojem ovisi sveukupni dojam između osoba koje sudjeluju u komunikaciji. Prisutni očekuju formalno upoznavanje koje u pravilu uključuje stisak ruke, osobno predstavljanje, kontakt očima i kratki razgovor o nekoj neutralnoj temi kao što je vrijeme ili nedavno putovanje, pri čemu će prijateljski stav i nasmijano lice dodatno potaknuti komunikaciju. Bezizražajno lice, nepažnja ili nezainteresiranost, na sugovornike u pravilu ostavlja loš dojam i stvara negativnu komunikacijsku percepciju. Neverbalna komunikacija je slanje i primanje poruka na različite načine bez uporabe verbalnih kodova (riječi), namjerno i nenamjerno. Većina govornika i slušatelja nije svjesna te činjenice, ali neverbalna komunikacija uključuje (nije ograničeno) dodir, pogled, kontakt očima (pogled), obujam i ton glasa, intonaciju, stanku (tišina), izbor riječi i sintakse, zvukove (parajezik), udaljenost od sugovornika (osobni prostor), govor tijela, rad rukama i rukovanje, geste i izraze lica, stil odijevanja, miris i držanje. Bez korištenja neverbalnih znakova, komunikacija među ljudima bila bi siromašna, mnogi sadržaji ne bi bili priopćeni ili bi bili nepotpuni, a mnoga stanja ne bi bila ni primijećena (Bednjak i Hadži, 2005). Utjecaj neverbalnih elemenata toliko je jak da kada su ton glasa ili govor tijela u suprotnosti sa izgovorenim riječima, primatelj će vjerovati u poruku koju odašilju neverbalni znakovi, a ne doista izgovorene riječi (Požega, 2012).

VIZUALNA KOMUNIKACIJA I KONTAKT OČIMA

može se smatrati i neprijateljskom željom jedne osobe da se socijalna interakcija prekine. U komunikacijskom procesu jasno se može utvrditi iskrenost sugovornika praćenjem signala koje odašilju. Ako je sugovorniku upućen iskreni, „pravi osmijeh“ tada se bore oko očiju i osmijeh na usnama podudaraju. No, ako želimo biti samo pristojni ili prikriti svoje stvarne osjećaje, oči se neće podudarati nasmijanim ustima.

GOVOR TIJELA Govor tijela odnosi se na znakove dodira, orijentacije tijela, držanje tijela, geste rukama i kimanje glavom. Dodir ili tjelesni kontakt ovisi o stupnju intimnosti između sugovornika. Najuobičajeniji oblik dodira, rukovanje, pojavljuje se pri upoznavanju, ponovnom susretu ili pozdravljanju, odnosno ispraćanju gostiju. Rukovanje je oblik neverbalne komunikacije koja puno govori o osobi. U poslovnoj komunikacije očekuje se čvrsto rukovanje s poslovnim suradnicima ili klijentima. Čvrstim stiskom ruke uz dobar kontakt očima komuniciramo samopouzdanje prema sugovorniku. Nadmoćan stisak ruke ukazuje na dominaciju ili kontrolu. Iznimno snažan stisak ruke, tzv. „rukovanje koje lomi kosti“ povezuje se s agresivnim osobama koje tako

Normalan stisak ruke

Slab stisak ruke Rukovanje kao oblik neverbalne komunikacije

izjednačenog odnosa. Takav stisak ruke je karakterističan za agresivne, dominantne muškarce koji uvijek žele prikazati svoju moć. "Rukavica" je čest način rukovanja u političkim krugovima, a funkcionira tako da nakon pružanja desne ruke drugoj osobi, lijevu ruku stavimo preko desne ruke te osobe. Ovim načinom rukovanja inicijator rukovanja pokušava dokazati drugoj strani kako je vrijedan povjerenja i častan. "Rukavica" se smije primjenjivati samo prema ljudima koje dobro poznajemo, jer kod nepoznate osobe ovakav način rukovanja može imati obrnut učinak. Kako se osjeća osoba s kojom smo se

pokušavaju zadobiti prednost i uspostaviti kontrolu. Slab, mlitav stisak ruke ukazuje na nesigurnost, nezainteresiranost, lijenost i rezerviranost, a najčešće se povezuje s podložnom osobom, iznimno slabog karaktera.

Preuzimanje kontrole

Izrazito slab stisak ruke pokazuje nervozu ili nedostatak socijalnih vještina, što se odražava i na njegovu vjerodostojnost. Rukovanje dvije osobe istog utjecaja rezultira simboličnom borbom jer obje strane žele okrenuti dlan suprotne strane u podložni položaj. Rezultat je stisak ruke pri kojem oba dlana ostaju u uspravnom položaju. Takav oblik rukovanja naziva se profesionalno rukovanje jer su obje strane ostale ravnopravne kako bi osigurale osjećaj poštovanja i bliske veze prema drugome. Pružanje ruke dlanom prema gore koristimo kada drugoj osobi želimo prepustiti kontrolu ili stvaranje okruženja u kojoj će osjetiti kako vlada situacijom. Rukovanje dlanom prema dolje

Prepuštanje kontrole položaj „prosjak“

¸ ¸

nepoznatima traje 2-4 sekunde, a ako postane duži od uobičajenog, može se protumačiti kao prijetnja. Nepristojno ponašanje predstavlja i izbjegavanje pogleda i gledanja u oči, što može značiti i nepoštenje. Takav način

Prečvrst stisak ruke

Kontakt očima traje kratko i događa se kada obje osobe gledaju u području očiju. Kontakt očima među

najagresivniji je način rukovanja kojim se drugoj strani daje iznimno mala mogućnost za uspostavljanje

Profesionalno rukovanje

„Rukavica“ ili „rukovanje političara“ 29

III. dio VJEŠTINE VAŽNE ZA KARIJERU SPORTAŠA rukovali možemo provjeriti uz pomoć nekoliko neverbalnih znakova. Prilikom susreta pruži se ruka u znak

samopouzdanje govornika uzdrmano ili ga muče sumnje, njegove ruke u obliku strijele mogu se ispreplesti u

poštovanje prema osobi s kojom razgovaraju. Ruke isprepletane na prsima za

pozdrava, a nakon što se ruke odvoje, lagano i decentno se zakorači jedan korak unazad. Ako osoba instinktivno zakorači prema naprijed s ciljem da se približi, može se zaključiti kako

molitveni položaj. Tijekom sastanaka žene često ruke drže u streličarskom položaju ispod stola ili vrlo nisko i time potkopavaju samouvjerenost koju doista posjeduju.

mnoge ljude je vrlo ugodan položaj. No, ovaj položaj zapravo označava nelagodu. Ako osoba iznenada prekriži ruke i čvrsto ih stisne te k tome čvrsto stisne i šake jasan je

se osoba osjeća ugodno i opušteno u društvu čime dopušta ulaz u njen osobni prostor. Ako osoba ostane na svom mjestu i ne pomakne se unaprijed, vidi se ugoda u položajima

Položaji palčeva mogu otkrivati nisku razinu samopouzdanja i nizak društveni status. Palčevi gore obično su dobar pokazatelj pozitivnih

znak nelagode i uočene potencijalne opasnosti. Ovisno o kontekstu, prekrižene ruke signaliziraju obrambeni stav. Prekrižene noge loš su znak kada se

nasuprotnih osoba. Prilikom izmicanja prema unatrag jedan korak, kako bi se razmak između osoba povećao, može se primijetiti kako postoji neka vrsta napetosti između

osjećaja. Palčevi iznenada mogu nestati u šaci, a to se događa kada osoba govori manje naglašene riječi ili emocije postaju negativne (Navarro, 2008).

radi o poslovnim pregovorima bilo koje vrste, predstavljaju znak otpora i slabe receptivnosti. Psihološki, prekrižene noge otkrivaju mentalnu, emocionalnu i fizičku zatvorenost

prostora koji se nalazi među njima (Navarro, 2008).

Palčevi u džepovima otkrivaju nizak društveni položaj i nisku razinu

pojedinca.

Položaj dlana šalje posebnu poruku

samopouzdanja. Ljudi na vlasti trebali bi izbjegavati ovaj položaj ruku jer

Ako želimo da nas netko primijeti, primijetit će naš gornji dio tijela.

sugovorniku. Otvoreni dlan pod kutom od 45 stupnjeva signal je iskrenosti i otvorenosti. Kada

odašilje krivu poruku. Palčevi u džepovima čest su znak nesigurnosti ili društvene nelagode (Pease, 2002).

Odijelo čini čovjeka u nastupu. U skladu s tim dodatnu pozornost potrebno je posvetiti i stilu

govornik želi ostaviti dojam iskrenosti i dobar utisak koristi otvorene geste,

Križanje ruku na prsima tijekom razgovora znak je nelagode. Radnja

odijevanja i odjeći koju nosimo jer je ona također simbol neverbalne

pokazuje dlanove i zapešća, širi ruke i stavlja ruke dalje tijela kao da želi reći „Vidi, nemam što skrivati“. Dlanovi

identična križanju ruku je kopčanje jakne ili sakoa tijekom razgovora. No, kopčanje jakne ili sakoa nije uvijek

komunikacije. Odjeća je odraz raspoloženja i osobnosti osobe koja ju nosi, te njezin status i društveni

okrenuti prema gore i rašireni prsti asociraju na položaj molitve i preklinjanja. Ovim položajem dlana govornik komunicira nedostatak i

pokazatelj nelagode. Na primjer, muškarci kopčaju sako kako bi okružje učinili službenim ili pokazali

položaj. Ako je osoba loše raspoložena ili je bolesna, njezin odabir odjeće će biti u skladu s tim (Navarro, 2008).

potrebitost nečega što govornik treba ili traži. Dlanovi okrenuti prema dolje signaliziraju snagu i sigurnost. Ovaj položaj dlana koristi se i za kontroliranje signala, na primjer kada govornik pokušava smiriti publiku. Vertikalnim položajem dlana govornici se često koriste kako bi pokazali potrebu za preciznim mjerenjem ili nametnuli ritam koji daje naglasak na određene riječi. Streličarski položaj ruku, s vrhovima prstiju koji se dodiruju, jedan je od najsnažnijih pokazatelja samopouzdanja koji posjedujemo (Navarro, 2008.). Ako je 30

Neverbalna komunikacija – položaji ruku

KOMUNIKACIJA SPORTAŠA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA „Jako je važno da svi sportaši imaju komunikaciju na društvenim mrežama jer su oni sami brendovi, ponekad puno jači i od klubova za koje igraju. Danas ti sportaši na temelju društvenih mreža dobivaju bolje ugovore u klubovima, ali i zarađuju na sponzorstvima jer je poruka brenda puno jača kada se komunicira s društvenih mreža sportaša nego samog brenda ma koliko jak on bio.“ 19 „Društvena mreža Twitter u svijetu vrhunskih sportaša puno je popularnija od Facebooka i ostalih mreža. Društvene mreže doživljavaju nevjerojatnu popularnost diljem svijeta, a sportaši nisu izuzetak kad su u pitanju njihovi korisnici. Čak se i Pele, unatoč svojim ‘visokim’ godinama, odlučio pridružiti pravoj vojsci sportaša koji više-manje svakodnevno izvještavaju navijače o svojim dogodovštinama ili barem objave koju mudru misao. Slavni Brazilac je objavio ‘urbi et orbi’, otvorio profil na Twitteru i u roku samo par sati dobio nevjerojatnih 30.000 pratitelja (followera). Jasno, ipak je riječ o velikoj nogometnoj faci i ne treba čuditi takva popularnost u tako kratkom roku, no činjenica je i da je Twitter jedna od najpopularnijih mreža baš kad su sportaši u pitanju. Iako još uvijek nije u rangu jednog Pelea, veliku popularnost na Twitteru ima i Novak Đoković koji redovito, doslovno svakodnevno, objavljuje svoje misli i fotografije, najavljuje mečeve i razgovara s navijačima. Izvrsni srpski tenisač

Messi, Ronaldo, Rafal Nadal, Usain Bolt, Lindsey Vonn, Serena Williams..., samo su neki od najpopularnijih sportaša na društvenim mrežama. Uostalom, u kojoj je mjeri Twitter popularan u svijetu svjedoči činjenica da je Shaquille O’Neal kraj svoje NBA karijere objavio prvo na - Twitteru!“ 20 „Ne treba koristiti sve komunikacijske kanale. Trebate odrediti prioritete i biti realan. Važno je naglasiti i greške koje čine mnogi sportaši, a to je dijeljenje istog sadržaja na svim društvenim mrežama. Različite platforme zahtijevaju različiti sadržaj, navijači traže različite stvari na njima i to je jedan od razloga zbog kojih se bolje

Olimpijskih igara na društvenim mrežama i digitalnim medijima pod uvjetima poštovanja olimpijskih vrijednosti. Sve objave na društvenim mrežama (Facebook, Twitter, Instagram, Weibo, VKontakte, itd.) i digitalnim medijima moraju biti u skladu s olimpijskim vrijednostima izvrsnosti, prijateljstva, poštovanja te ne smiju biti usmjerene u svrhu demonstracije ili bilo kojeg drugog oblika političke, vjerske li rasne propagande. Primjera radi, u svojim

“Nikad za ovo nećete dobiti priznanje, reći će kako je vaš privatni život samo

online aktivnostima sportaši ne smiju otkrivati nikakve informacije koje su povjerljive ili privatne u odnosu na bilo koje druge osobe ili organizacije koje sudjeluju u Igrama.

vaš, ali istina je da poslodavci često zaviruju u vaš profil kako bi vidjeli što radite. “Prema podacima iz SAD-a, gotovo 37% poslodavaca prilikom

Osim toga posebno se upozorava sve sudionike da prilikom objava na internetu i društvenim medijima

odlučiti na manje društvenih mreža“. 21

zapošljavanja običava pogledati Facebook profil kandidata, a 65% njih na temelju viđenog zaključuju kako se prezentirate online i odgovarate li kulturi njihove kompanije – pravila ponašanja na društvenim mrežama postaju još važnija.” 22 Međunarodni olimpijski odbor (u nastavku MOO) u listopadu 2015. godine usvojio je smjernice kojima se propisuju pravila ponašanja svih sudionika koje će sudjelovati na XXXI. Olimpijskim igrama u Riju 2016. u periodu od otvaranja

dosad je skupio više od 760 tisuća navijača na Twitteru, a broj sljedbenika

Olimpijskog naselja 24. srpnja 2016., do njegovog zatvaranja, 24. kolovoza 2016.23 MOO smatra

mu i dalje svakodnevno raste. Leo

važnim sudjelovanje svih sudionika

moraju imati na umu da se nalaze u javnoj domeni i da sve navedeno mediji smiju koristiti. Smjernice vezane za objave postova o sponzorima: „Ovlaštene osobe trebaju koristiti društvene medije samo za vrijeme Igara u svrhu dijeljenja svojih iskustava i za komunikaciju sa svojim prijateljima, obitelji i navijačima, a ne za komercijalne i/ili reklamne svrhe. Ovlaštene osobe smiju objaviti postove samo o svojim sponzorima, promicati bilo koji brand, proizvod ili uslugu u društvenim ili digitalnim medijima ili na drugi način koristiti društvene i digitalne medije na način koji stvara ili implicira povezanost između Igara ili

19 http://www.netokracija.com/sportsconf-internet-marketing-drustvene-mreze-sport-98668 20 http://www.tportal.hr/sport/magazin/187228/Sportasi-i-navijaci-vole-se-i-preko-Twittera.html 21 http://www.netokracija.com/sportsconf-internet-marketing-drustvene-mreze-sport-98668 22 http://coolklub.com/12-pravila-ponasanja-na-drustvenim-mrezama/ 23 http://www.olympic.org/social-media-and-internet-guidelines

III. dio VJEŠTINE VAŽNE ZA KARIJERU SPORTAŠA MOO i treće osobe, ili njenih proizvodi i usluge, samo ukoliko su dobili prethodno pismeno odobrenje MOO-a ili svog nacionalnog olimpijskog odbora. Svi natjecatelji, treneri, učitelji i dužnosnici moraju se pobrinuti za to da su njihove aktivnosti na internetu i u društvenim medijima u skladu sa zahtjevima iz Pravila 40. Olimpijske povelje i povezanim uputama izdanim od MOO-a, Organizacijskog odbora Rio 2016. i njihovih nacionalnih olimpijskih odbora. Smjernice o Pravilu 40. izdane od MOO-a sadrže ograničene iznimke o slučajevima dopuštenog oglašavanja olimpijskih sponzora ili, u određenim okolnostima, drugih sponzora kojima su postojeće kampanje u tijeku“. 24

JAVNI NASTUPI - GOVORNIŠTVO „Malo je osoba kod kojih i sama pomisao na obraćanje skupu ljudi ne izaziva nemir. Većina se osjeća manje ili više nelagodno, dok neki izbjegavaju govore s najvećim užasom. Kako ćemo doživjeti javni nastup, ovisi o brojnim čimbenicima: o osobinama govornika, o snalažljivosti i prethodnom iskustvu, ali i o samoj

potrebno je ostaviti si dovoljno vremena: pozornost usmjeriti na pozdrav i predstavljanje (ako je nužno), za formalne prilike treba pripaziti na izraze uljudnosti (npr.

2012.) 1. Govor se u pravilu priprema

će vam na taj način biti lakše upamtiti i održati govor.

2. Potrebno je informirati se što se

5. Govor treba biti jednostavan i

"Dame i gospodo…"), osvrnuti se na situaciji - brojnosti publike, jesu li to povod kojim držite govor, nakon toga ljudi koje poznajete ili ne i dr. (prema na ono što želite reći o određenoj Ribarić Gruber, 2012). Nitko se ne rađa temi, a potom sumirati najvažnije kao govornik. Govorništvo je vještina misli i završetak ("Zahvaljujem na pozornosti...") koja se može uvježbati kao i ostale. 4. U pripremi govora potrebno Što učiniti ako u nekoj prilici trebate je upotrebljavati svoj rječnik, održati govor? (prema Ribarić Gruber, rečenicama kako to obično činite jer

24 više http://www.olympic.org/social-media-and-internet-guidelines

od vas očekuje (npr. jeste li jedini govornik, koliko bi govor trebao trajati, o slušateljstvu, postoji li mikrofon i sl.) 3. Za pripremu govora (pisanje)

primjerene duljine trajanja, odnosno u unaprijed dogovorenom vremenu kojeg nije poželjno prekoračiti.

ne vičete. Treba voditi računa o

treba odabrati kontrastne

intonaciji: ključne misli ističu se intenzitetom glasa. Podrhtavanje

6. Humor i citati se mogu koristiti, ali samo kao začini. 7. Kad pripremite (napišete, skicirate) govor, pročitajte ga nekoliko puta kako biste ga što više zapamtili i kako

glasa znak je da treba usporiti i dublje disati. Svaku priliku kad govorite pred većom skupinom ljudi treba

boje, dizajn pozadine mora biti jednostavan, preko slika u pozadini ne smije pisati tekst, a veličina slova ne bi trebala biti ispod 24 točke) → Ne vrijedi pravilo „što više, to

biste provjerili njegovo trajanje te ga po potrebi skratili ili dopunili. 8. Neki se ljudi osjećaju sigurnije ako cijeli govor nauče napamet, dok je drugima dovoljno zapamtiti ključne misli. Govor nije poželjno čitati, ali možete zapisati najvažnije ideje na papir manjeg formata kojeg ćete povremeno pogledati kako ne biste nešto važno izostavili.

TEHNIKE SVLADAVANJA TREME KOD DRŽANJA GOVORA Trema se smanjuje s iskustvom pa je važno NE izbjegavati situacije kad treba govoriti pred većim brojem ljudi. Dobra priprema govora može znatno utjecati na samopouzdanje i kontrolu treme. Imate li veliku tremu, vježbajte govor pred ogledalom i ljudima koji su vam bliski zamišljajući situaciju u kojoj ćete nastupiti. Prije govora dobro je lagano razgibati mišiće vrata i popiti čašu vode (izbjegavati kavu, gazirana i alkoholna pića) da vam se ne osuše usta zbog treme. Potrebno je opustiti se i shvatiti govor kao komunikaciju sa slušateljima. Osim pripreme govora treba voditi računa o izgledu: urednosti i umjerenosti. Predlaže se klasična, decentna odjeća i obuća u kojoj se dobro osjećate (ne tenisice). Važno je da s publikom komunicirate

doživjeti kao trening – što više vježbate, bit ćete sve bolji.

VJEŠTINE PREZENTIRANJA I PRIPREMA PREZENTACIJE Vještine prezentiranja nisu nužno talent s kojim se rađamo, to su vještine koju treba učiti, razvijati i usavršavati cijeli život. Veliki govornici naporno rade na razvoju prezentacijskih vještina, načinu govora i odnosu prema ljudima.

U uvodu treba profilirati slušatelje, prepoznati i predvidjeti njihove potrebe. Potrebno je upoznati slušatelje zašto im je vaša prezentacija bitna. Slušatelji u samo jednoj minuti odlučuju hoće li govornika slušati ili ne i može li

Priprema prezentacije Prezentacija kao oblik komunikacije i interakcije sa slušateljima postala je jedan od ključnih elemenata za uspjeh. Svaka prezentacija nosi nešto novo i drugačije. Bitno je privući, postići i održati pažnju slušatelja za vrijeme prezentacije. Ključni faktor uspješne prezentacije je priprema proporcionalna trajanju prezentacije (ako prezentacija traje pet minuta, za uvod i kraj bi trebalo odvojiti po minutu te tri minute za središnji dio). Priprema pomaže govorniku otkloniti stres, a kako bi se pripremila kvalitetna prezentacija treba poštovati pravila izrade kvalitetne prezentacije. Osnovne smjernice izrade uspješne prezentacije → Prezentacija je samo podrška predavanju (treba izbjegavati dugačke tekstove u obliku rečenica

rukama). Važno je govoriti razgovijetno i dovoljno glasno da vas

ili cijelih odlomaka, treba stavljati samo natuknice jer ako na slajd napišemo cijeli tekst, onda više nema potrebe za našim izlaganjem) → Sadržaj prezentacije namijenjen je svim sudionicima predavanja

slušatelji dobro čuju, a da pritom

(pri izboru boje slova i pozadine

pogledom. Pripazite da se držite uspravno, a gestikulacija treba biti umjerena (ne previše mahati

bolje“ (slajdove ne treba pretrpavati tekstom i/ili slikama, dovoljno je na jedan slajd staviti tri do šest natuknica) → Provjera pravopisa i gramatike.

mu se vjerovati. Prema tome, uvod je zapravo najvažniji dio svake prezentacije. To je najčešće prvi kontakt govornika s ciljnom publikom koja stvara prvi dojam o govorniku. Prvi dojam je važan i trajan. Ostaviti pozitivan prvi dojam na publiku može biti presudno za uspjeh prezentacije i poslovnog učinka koji iz nje proizlazi. Tijekom uvodnog dijela prezentacije naše se tijelo, kao i mi sami, nosi s povišenim „stanjem svijesti“ koju zovemo trema, a koja se nerijetko reflektira ubrzanim disanjem, podrhtavanjem glasa, klecanjem koljena, drhtanjem ruku, crvenilom te pretjeranim znojenjem što dodatno otežava prvi kontakt s publikom. Međutim, kvalitetno pripremljen i prethodno uvježban uvod osigurava kontrolu sadržaja, glasa i tijela. Ta sigurnost će se odraziti na samopouzdanje i na stav što će publika prepoznati kao pozitivan signal. Kako bi proveli uspješnu prezentaciju u uvodu je potrebno učiniti sljedeće: → Pozdraviti publiku → Predstaviti se → Privući pažnju i interes 33

III. dio VJEŠTINE VAŽNE ZA KARIJERU SPORTAŠA → Upoznati publiku s temom i ciljem

u smislu tona i dinamike govora.

prezentacije → Objasniti strukturu prezentacije → Najaviti vrijeme trajanja → Najaviti način na će se odgovarati na postavljena pitanja.

Govornici bez iskustva se često prilikom izlaska pred publiku automatski ponašaju ukočeno i nespontano → Odijevanje - muškarci su većinom

Glavni dio prezentacije mora obuhvatiti razradu misli i sadržaja najavljenih u uvodu: → Opis ključne teze/teme: definicija

pojmova → Pozitivni argumenti: ilustriranje, statistički podaci → Predviđanje prigovora i alternativnih objašnjenja

nakita i mrežaste čarape. Špicaste cipele s visokom petom su po bontonu nedopustive, kao i prekratke suknje i preduboki dekoltei

→ Sažimanje nakon svake cjeline i najava prijelaza.

→ Prekoračenje vremena – odnosi se na pitanje bontona, koncentraciju publike i nedostatak strukture prezentacije.

Kraj mora biti veoma efektan. Dobro je završiti citatom, pozivom na domjenak, obraćanjem publici, izražavanjem nade, želje, obećanja ili nekom pošalicom, a može se završiti i sa slikom. Tijekom cijele prezentacije središnju misao je potrebno ponavljati i do nekoliko puta. Cilj je postignut samo ako je publika u stanju prepoznati poruku i

u redu jer se s odijelom i kravatom, iako ne nužno, ne može pogriješiti. Žene često griješe jer ne bi smjele nositi ništa što odvlači pažnju. To se odnosi na kričave boje, previše

Govornik mora imati na umu da on sam kontrolira prezentaciju i

Temeljni koncept financija jest koncept vremenske vrijednosti novca odnosno analiziranje diskontiranih gotovinskih tijekova. Naime, novac u različitim vremenskim točkama ima različitu vrijednost. Usporedivost novca u različitim vremenskim točkama moguća je svođenjem novčanih iznosa na isti vremenski trenutak. Dva su procesa koja to omogućavaju: diskontiranje i ukamaćivanje. Diskontiranje je svođenje jednokratnog iznosa, ili gotovinskog tijeka koji dospijeva u budućnosti, na sadašnju vrijednost. Ukamaćivanje je svođenje jednokratnog iznosa, ili sadašnjeg gotovinskog tijeka, na buduću vrijednost. Diskontiranje i ukamaćivanje imaju poseban značaj prilikom izrade osobnog financijskog plana.

svoj nastup, te nikako ne smije dopustiti da publika preuzme

Čimbenici koji utječu na osobne financije se razlikuju od osobe do

kontrolu. Govornik mora biti potpuno koncentriran na poruku koju želi prenijeti slušateljima i ne smije

osobe. Prije svega treba uzeti u obzir bavi li se pojedinac momčadskim

svrhu prezentacije. Također, govornik

dozvoliti skretanje s glavne teme na sporedne teme zbog kojih prezentacija

sportom ili ne. Također, među najznačajnijim ulogama u ukupnom iznosu financija svakako su i sportski

i prezentacija moraju biti zabavni i zanimljivi, što se osigurava video isječkom, interakcijom s publikom, upotrebom humora, slike i dr.

neće biti kvalitetna. Svaki govornik mora kontinuirano razvijati svoje komunikacijske i prezentacijske vještine kako bi uspješno

rezultati kojima se mogu privući potencijalni sponzori. Na temelju Uredbe za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska

Četiri su najčešće pogreške u javnom

realizirao osobne i profesionalne komunikacijske procese.

nastupu (izrađeno prema www. poslovni.hr), odnosno odnosu s publikom, a to su:

UPRAVLJANJE OSOBNIM FINANCIJAMA

sportska postignuća (2012.),25 sportašima koji ostvare vrhunska sportska postignuća dodjeljuju

→ Izostanak osmijeha – osmijeh lako „razbija“ takozvanu psihološku zonu komfora i

Financije predstavljaju skup teorija, principa i tehnika koje se bave pribavljanjem i menadžmentom novca

nagrada te postupak i način njihova dodjeljivanja. Državne nagrade se dodjeljuju za osvojene zlatne, srebrne

uspostavlja odnos s publikom, te je vrlo važan za prvi dojam → Neprimjerena neverbalna komunikacija – važno je koristiti karakteristike svakodnevnog govora prilikom javnih nastupa,

poslovnih subjekata i/ili pojedinca. Osnovne financijske odluke mogu biti: → Strategijske (odluke o financiranju i investiranju) → Taktičke (menadžment bruto radnog kapitala i kratkoročno financiranje).

i brončane medalje, odnosno osvojeno prvo, drugo ili treće mjesto na

se državne nagrade. Uredbom su propisani novčani iznosti državnih

olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih. Državne nagrade se dodjeljuju i za osvojene zlatne, srebrne i brončane

25 www. mzos.hr – državne nagrade u sportu - Uredba za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3233

VRSTA MEDALJE

POJEDINAČNI SPORTOVI

EKIPNI SPORTOVI

Sportaš

Sportaš – član ekipe

Izbornik

Djelatne stručne osobe

Zlato

104.000,00 208.000,00

85.000,00

170.000,00

Srebro

65.000,00

130.000,00

46.000,00

92.000,00

Bronca

46.000,00

92.000,00

36.000,00

72.000,00

Djelatne stručne osobe

Tablica 3.1.: Novčani iznosi nagrada za vrhunska postignuća na OI, POI i OIG (u kunama) medalje, odnosno osvojeno prvo, drugo ili treće mjesto na svjetskim i europskim seniorskim prvenstima

neolimpijskim sportovima gluhih s duljom tradicijom u Republici Hrvatskoj.

neolimpijskim disciplinama olimpijskih sportova za gluhe) može se dodijeliti državna nagrada.

U slučajevima kada sportsko postignuće ima osobitu međunarodnu vrijednost i značaj (npr. svjetski rekord na

Uredbom su utvrđeni novčani iznosi državnih nagrada i prikazani u tablicama od kojih ćemo u tablici 3.1. prikazati novčane iznose nagrada za vrhunska sportska

Državne nagrade se mogu dodijeliti

seniorskim natjecanjima, zlatna

postignuća na Olimpijskim igrama

za osvojenu zlatnu medalju odnosno prvo mjesto, na svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima u neolimpijskim sportovima,

medalja na svjetskim i europskim prvenstvima u neolimpijskim disciplinama olimpijskih sportova, neparaolimpijskim disciplinama

(OI), Paraolimpijskim igrama (POI) i Olimpijskim igrama gluhih (OIG). Sportaši, koji su osvojili medalje na svjetskim prvenstvima u olimpijskim

neparaolimpijskim sportovima i

paraolimpijskih sportova i

i paraolimpijskim sportovima, a koja

u olimpijskim i paraolimpijskim sportovima i disciplinama te u olimpijskim sportovima i disciplinama za gluhe.

III. dio VJEŠTINE VAŽNE ZA KARIJERU SPORTAŠA Prilikom sastavljanja financijskog plana, treba realno sagledati sve primitke odnosno izdatke. U slučaju da se npr. radi o studentu sportašu koji iz Zagreba putuje na nastavu u Split, a pri tom vozi osobni automobil, tada u obzir treba uzeti prosječnu potrošnju goriva po kilometru, cijenu goriva po kilometru, iznos cestarine te cijenu noćenja ukoliko će se zadržati dulje od jednog dana. Svakako, treba uzeti u obzir i činjenicu putuje li sam ili s kolegama. Također, ako je uzet zajam, u obzir treba uzeti i iznos mjesečnog, odnosno godišnjeg anuiteta na navedeni zajam (plan otplate zajma

se održavaju svake četiri godine, dobit će sljedeće novčane iznose:

plana. Navedene smjernice mogu se koristiti i prilikom sastavljanja

→ Za zlato 60.000 kn ako se sportaš bavi pojedinačnim sportom,

osobnog financijskog plana. Važno je istaknuti kako je financijski

odnosno 50.000 kn ako je član ekipe

plan vezan za planiranje novčanih sredstava te osigurava njihovu raspoloživost.

▶ Marijo Možnik

Prilikom sastavljanja financijskog plana treba napraviti plan očekivanih novčanih primitaka i izdataka za

specijalist Sportskog menadžmenta

→ Za srebrnu medalju za pojedinačni sport 35.000 kn, za ekipni 30.000 kn → Za broncu 20.000 kn za pojedinačni sport,

određeno plansko razdoblje. Plan

odnosno 17.000 kn za sportaša koji je član ekipe. Ostali novčani iznosi državnih nagrada za vrhunska sportska

mora biti uravnotežen, odnosno primici trebaju pokriti ukupne izdatke.

postignuća detaljno su navedeni u Uredbi.

Shema sastavljanja financijskog

Navedeni novčani iznosi svakako će pridonijeti osobnim financijama svakog sportaša.

SASTAVLJANJE FINANCIJSKOG PLANA Financijski plan radi se za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija određeno je da se financijski plan sastoji od: plana prihoda i rashoda, plana zaduživanja, otplata i obrazloženja financijskog 36

plana je sljedeća A. Početni novčani iznos B. Planirani novčani primici (proračunski primici – nacionalni, regionalni i lokalni izvori, klub, sponzori, novčane nagrade, zajam, ostali izvori poput donacija i sl.) C. Ukupno raspoloživa sredstva (A+B) D. Planirani novčani izdaci (oprema

može se samostalno uraditi putem financijskih tablica ili se može dobiti od financijske institucije gdje je zajam i odobren).

(sportska gimnastika) Magistar kineziologije i stručni

„U usklađivanju obaveza oko treninga, natjecanja i studiranja imao sam podršku fakulteta, trenera i roditelja. Početkom studija bio sam vrhunski sportaš III. kategorije (prema kriterijima HOO-a) što mi je omogućilo da 50 % izostanaka sa nastave ne moram opravdavati. Nakon nekoliko godina ušao sam u I. kategoriju sportaša, a time mi je omogućeno da 70 % izostanaka sa nastave ne moram opravdavati. Profesori su mi izašli u susret da slušam predavanja, vježbe i

seminare u različitim grupama. Na taj način mogao sam si lakše organizirati za trening, putovanja, obrazovanje, raspored kako bih uspio odslušati što otplata zajma te ostali izdaci) više predavanja uz dva treninga na dan. E. Konačni novčani saldo (C-D) Trener je imao razumijevanja jer je Ako je konačni novčani saldo negativan, onda pojedinac ne upravlja dobro svojim financijama.

završio isti fakultet dok je bio vrhunski sportaš trenirajući dva puta na dan, tako da smo i treninge prilagođavali rasporedu predavanja.

Tijekom studija, živio sam u stanu sa roditeljima tako da nisam morao brinuti o troškovima poput stanarine,

online i dogovaranja izvanrednih termina ispitnih rokova.

većeg iznosa, zbog izvrsnog uspjeha na fakultetu (Rektorova nagrada, najbolji student IV. i V. godine studija

režija i hrane. U tom smislu nisam imao dodatnih troškova, roditelji su to pokrivali. Danas radim na Fakultetu kao asistent, a zahvaljujući razumijevanju profesora

Još od osnovne škole stekao sam dobre organizacijske sposobnosti, kada sam uz školovanje svakodnevno četiri sata

s prosjekom ocjena 5,0), dobio sam i neke prestižne studentske stipendije poput Nacionalove TOP stipendije za TOP studente i stipendije Grada Zagreba. Oduvijek sam htio i trudio

na katedri Sportske gimnastike uspijevam odraditi posao i stići na treninge i natjecanja. Velika pomoć su mi i vanjski suradnici koji pomažu oko izvođenja nastave kada ja nisam u mogućnosti zbog priprema ili natjecanja. Uz treninge i posao, završio sam predidplomski i diplomski stručni studij sportskog menadžmenta na Aspiri u Splitu, a završavam i doktorski studij kineziologije u Zagrebu. Studij Sportskog menadžmenta uspio sam završiti zahvaljujući Merlin sustavu za učenje na daljinu, kao i fleksibilnosti profesora u smislu polaganja ispita

trenirao gimnastiku, a istovremeno završio i osnovnu glazbenu školu za violinu. Dobar sam u organizaciji vremena i određivanju prioriteta u životu. To su, uz podršku okoline, ključni faktori koji su mi pomogli u ostvarenju sportskih i akademskih rezultata. Financijski sam samostalan od svoje sedamnaeste godine, kada sam počeo dobivati prve sportske stipendije. Iako sam već tada imao dovoljno prihoda da iznajmim stan i živim sam, odlučio sam tijekom studija živjeti s roditeljima, a višak prihoda štediti kako bih po završetku studija lakše krenuo u život i kako ne bih imao dodatno opterećenje tijekom studiranja i treniranja. Osim sportskih stipendija, koje su sa boljim rezultatima proporcionalno i

se biti samostalan i neovisan što se tiče financija, pa sam tijekom studija, uz treninge i predavanja, u slobodno vrijeme radio i razne studentske poslove kako bih zaradio dodatni džeparac. Od kada sam ušao u selekcijsku grupu (od svoje 10. godine) većinu troškova priprema i natjecanja pokriva moj gimnastički klub ZTD “Hrvatski sokol” ili Hrvatski gimnastički savez. Godine 2011. postao sam prvi gimnastičar u svijetu sponzoriran od Red Bulla. To mi je i danas glavni sponzor, tj. dodatni izvor financiranja. Sportske stipendije i sponzorski ugovori ovise prvenstveno o postignutim rezultatima na natjecanjima. Osvajanje medalja na velikim natjecanjima podrazumijevaju financijske nagrade od države, grada i organizatora, a iznosi nagrada ovise o rangu natjecanja i ostvarenom plasmanu. Posljednjih nekoliko godina moji rezultati su u uzlaznoj putanji, a sportska karijera na vrhuncu. Financije na temelju rezultata u gimnastici osiguravaju mi pristojan, za hrvatske prilike i iznadprosječan životni standard, ali nemam mogućnost uštedjeti iznos koji bi mi osigurao egzistenciju i po završetku sportske karijere. Mogu zaključiti kako je na izvore financiranja u mom slučaju najviše utjecao uspjeh na sportskoj i akademskoj razini, uz osobnu ambicioznost i želju za što ranijim osamostaljenjem i financijskom neovisnošću.“ 37

IV. dio

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE Pripremili: Silvija Grgurić, Marija Halić i Tomislav Knežević (Hrvatski zavod za zapošljavanje – Regionalni ured u Zagrebu), Gordana Nikolić (PAR), Martina Jurković (PAR), Romana Caput-Jogunica i Biserka Vrbek (koordinatorice Projekta)

rlo osjetljivo razdoblje za sportaša, osobito ako nije planirano, je prekid sportske

karijere. Bivši sportaš treba prihvatiti status bivšeg sportaša te nastaviti sa školovanjem, razmotriti osobne ciljeve i obnoviti socijalnu komunikaciju s prijateljima. Tranzicijski proces sportaša je manje stresan ako je osigurana stručna pomoć u segmentu planiranja prestanka sportske karijere dok je sportaš još aktivan. Jedna od smjernica prijedloga Nacionalnog programa razvoja karijere i karijere nakon sportske karijere predlaže uspostavljanje suradnje Hrvatskog olimpijskog odbora s regionalnim uredima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u svrhu pripreme i edukacije sportaša (molbe, priprema za razgovor s poslodavcem, komunikacija i dr.) za aktivno pronalaženje posla i/ili samozapošljavanje.

PRIJAVA U EVIDENCIJU NEZAPOSLENIH OSOBA U HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

→ Sposobna ili djelomično sposobna za rad → Nije u radnom odnosu → Aktivno traži posao → Raspoloživa je za rad. Ostali tražitelji zaposlenja Ostali tražitelji zaposlenja su osobe

U evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) možete se prijaviti kao NEZAPOSLENA OSOBA ili kao OSTALI TRAŽITELJ ZAPOSLENJA.

koje trenutno rade, a žele promijeniti posao, redovni studenti ili učenici i druge osobe koje žele koristiti usluge HZZ-a, a nemaju status nezaposlene osobe. Ostali tražitelji zaposlenja

Nezaposlena osoba je osoba u dobi između 15 i 65 godina života koja je:

ne mogu koristiti prava iz statusa nezaposlenosti.

TKO SE MOŽE PRIJAVITI NA HZZ KAO NEZAPOSLENA OSOBA? → Osobe koje ne ostvaruju mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu

na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini 39

IV. dio

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE

→ Osobe koje nemaju registrirano

→ Provedbi aktivnosti utvrđenih

trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nemaju više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi → Osobe koje nisu član zadruge,

profesionalnim planom → Pretraživanju slobodnih radnih mjesta na web-stranici Zavoda → Samoinicijativnom javljanju na slobodna radna mjesta

nisu predsjednik, član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge, nemaju registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost

→ Vođenju dnevnika traženja posla i postupku profesionalne selekcije.

poljoprivrede i šumarstva, ne obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu, nisu osigurani kao poljoprivrednik po propisima

Nezaposlena osoba je raspoloživa za rad ako se odaziva na svaki poziv HZZ radi pripreme za zapošljavanje

o mirovinskom osiguranju, nisu zaposleni prema posebnim propisima, nisu korisnici mirovine, osim korisnika mirovine koji

ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje, ne ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu, nisu osigurani na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove → Nemaju utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane centra za profesionalnu rehabilitaciju → Nisu redoviti učenik ili student.

AKTIVNO TRAŽENJE POSLA Aktivno traženje posla obuhvaća sudjelovanje nezaposlene osobe u: → Individualnim savjetovanjima → Individualnim konzultacijama → Utvrđivanju aktivnosti u svrhu pripreme za zapošljavanje → Utvrđivanju aktivnosti i ciljeva profesionalnog plana te rokova izvršenja

KAKO DEFINIRAMO RASPOLOŽIVOST ZA RAD?

i zaposlenje. Pozivanje nezaposlenih osoba na aktivnosti obavlja se pisanim pozivom, brzojavom, telefonskim pozivom, slanjem tekstualnih poruka (SMS) te e-poštom. U slučaju da se nezaposlene osobe prijavljene u HZZ-u iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti odazvati na navedene aktivnosti, dužne su izvijestiti svog savjetnika/icu najkasnije u roku od tri dana od dana neizvršene aktivnosti o razlogu neizvršavanja aktivnosti.

KAKO I GDJE SE PRIJAVITI U EVIDENCIJU NEZAPOSLENIH OSOBA U HZZ-u? Nezaposlene osobe i ostali tražitelji zaposlenja prijavljuju se u evidenciju HZZ-a prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta. Prijava u evidenciju HZZ-a može se obaviti bez najave na info pultu ispostava HZZ-a. Prijaviti se možete kada se odlučite za aktivno i sustavno traženje posla. Ako dolazite iz radnog odnosa, potrebno je prijaviti se u evidenciju nezaposlenih osoba i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu u zakonom propisanom roku: 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.

DOKUMENTI POTREBNI ZA PRIJAVU U EVIDENCIJU NEZAPOSLENIH OSOBA U HZZ-u > Važeća osobna iskaznica i potvrda o boravištu ukoliko se prijavljujete izvan mjesta prebivališta > Svjedodžba o završenoj školi ili diploma (original ili ovjerena kopija) > Podatak o osobnom identifikacijskom broju (OIB-u). Ako dolazite iz radnog odnosa i podnosite zahtjev za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti uz isti je potrebno priložiti: → Dokaz o razlogu prestanka radnog odnosa → Dokaz o prosjeku obračunate plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa (npr. Potvrda poslodavca, platne liste ovjerene od strane poslodavca) → Presliku kartice tekućeg računa banke. Prilikom prijave određuju se termini individualnog savjetovanja koji s nezaposlenom osobom obavlja savjetnik za zapošljavanje.

PRAVA I OBAVEZE NEZAPOSLENE OSOBE Prava i obveze nezaposlenih osoba uređeni su Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, br. 80/08, 121/10, 25/12, 118/12 i 153/13). Ovaj se Zakon naslanja na tzv. radno zakonodavstvo, a čija je svrha pridonositi učinkovitom funkcioniranju tržišta rada i stvaranju neophodnih zakonskih temelja za osiguranje odgovarajućeg stupnja

socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba. Za slučaj nezaposlenosti obvezno su osigurani svi radnici u radnom odnosu kao i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi su obvezno osigurane prema propisima o mirovinskom osiguranju. To osiguranje provodi se na načelu solidarnosti.

USLUGE PREMA NEZAPOSLENIM OSOBAMA → Informacije o slobodnim radnim mjestima → Pomoć u definiranju radnog potencijala, definiranju aktivnosti kojima ćete poboljšati svoju zapošljivost, definiranju zanimanja u kojima imate najveće šanse za

→ Radionice kroz koje se stječu

znanja i vještine za što uspješnije snalaženje na tržištu rada (kako napisati životopis i zamolbu, kako se predstaviti poslodavcu, metode samoprocjene, tehnike aktivnog

Svi građani u poslovnicama Financijske agencije (FINA) mogu zatražiti jedinstveni elektronički identitet. → Link za obavijest (www.mirovinsko.hr)

traženja posla) → Pravni savjeti → Pomoć u dodatnoj (samo)procjeni osobnih mogućnosti, pomoć pri odabiru programa obrazovanja i

→ Link za brošuru s pregledom uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu: Vodič o pravima iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti i doplatka za djecu

osposobljavanja, utvrđivanje preostale radne sposobnosti.

(2014.)

DODATNE INFORMACIJE Mirovinsko osiguranje Elektroničke usluge Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) dio su elektroničkih javnih usluga

zapošljavanje → Informacije o stanju na tržištu rada

u okviru projekta e-Građani preko kojeg se omogućava pristup svim elektroničkim javnim uslugama na

- struktura nezaposlenosti, tražena i manje tražena zanimanja

jednom mjestu, na internetskoj adresi sustava www.gov.hr.

PRAVA

Zdravstveno osiguranje Temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10 i 139/10), osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, stječu pravo na zdravstveno osiguranje kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ako se

OBVEZE

▸ Na novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja.

▸ Redovito kontaktiranje savjetnika za zapošljavanje u dogovorenom vremenu.

▸ Na novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog

▸ Prisustvovati individualnom savjetovanju.

odnosa. ▸ Na novčanu pomoć osiguranika produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno

▸ Zajedno sa savjetnikom za zapošljavanje izraditi profesionalni plan traženja posla i pridržavati se aktivnosti utvrđenih profesionalnim planom.

vrijeme za stalne sezonske poslove.

▸ Podnositi molbe poslodavcima i javljati se na oglase i natječaje.

▸ Na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova.

▸ Biti raspoloživ za rad odazivajući se na pozive zavoda

▸ Na mirovinsko osiguranje ako osoba ostvari pravo na novčanu naknadu te ispunjava uvjet godina života za starosnu mirovinu, a nedostaje najviše 5 godina mirovinskoga staža za starosnu mirovinu. ▸ Na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti (uvjet najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca; prijava na Zavod i podnošenje zahtjeva za novčanu naknadu u zakonom propisanom roku).

radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja u terminima utvrđenim profesionalnim planom. ▸ Provoditi aktivnosti u svrhu pripreme za zapošljavanje: uključiti se u grupno savjetovanje radionice kojima se stječu vještine aktivnog traženja posla te sudjelovati u postupku profesionalne selekcije-odabiru za određeno radno mjesto ili obrazovanje.

IV. dio

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE

prijave nadležnom područnom uredu istoga Zavoda. → Rokovi za stjecanje prava na zdravstveno osiguranje možete provjeriti na linku: http://www.hzzo.hr/zdravstveni- sustav-rh/pristup-zdravstvenoj- zastiti Za stjecanje prava na zdravstveno osiguranje, osoba ne mora biti

Životopis i molba su prvi kontakt s poslodavcem, na temelju kojeg poslodavac odlučuje hoće li kandidata pozvati u daljnji krug selekcije. Također, samoprocjena je korisna prilikom pripreme za razgovor za posao kako biste bili svjesni svojih prednosti i mogli se što bolje predstaviti poslodavcu.

ŽIVOTOPIS

prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-e) već je potrebno da se prijavi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) u navedenim rokovima.

Životopis je kratak i precizno napisan tekst kojim se opisuju osobna dostignuća na obrazovnom planu,

Čimbenici koji pridonose uspješnom traženju posla

Životopis predstavlja prvi kontakt posloprimca s poslodavcem. Na temelju

U potrazi za poslom treba biti aktivan.

životopisa kandidata, poslodavac odabire one kandidate koji udovoljavaju osnovnim zahtjevima radnog mjesta

Potrebno je biti u tijeku sa stanjem na tržištu rada koje se svakodnevno mijenja, pratiti ponude, aktualnosti i na vrijeme reagirati na njih. Također, aktivnim traženjem posla pokazujete da ste osoba koja preuzima inicijativu i motivirana je za rad. Ponuda radnih mjesta može se pratiti na internetu, u dnevnim novinama, časopisima i slično. U traženje posla dobro je uključiti i poznanike – nikad ne znate tko može imati kakvu dobru informaciju. Posao se ne traži samo javljanjem na objavljene natječaje. Nije naodmet uručiti poslodavcu otvoreno pismo zamolbe jer dosta poslodavaca odabire djelatnike iz svoje baze podataka kada im se otvara neko radno mjesto. Prvi korak u traženju posla uvijek bi trebao biti dobra samoprocjena. Napraviti samoprocjenu znači osvijestiti vlastite prednosti i nedostatke, dobro razmisliti koje vještine, znanja, sposobnosti, osobine imate i koji su vam interesi. Dobra samoprocjena temelj je izrade plana traženja posla odnosno pisanja životopisa i molbe za posao. 42

prethodno radno iskustvo, specifična znanja te vještine i osobine koje su važne prilikom prijave za određeno radno mjesto ili posao.

i imaju kvalitetno napisan životopis. Budući da poslodavac zaprima veći broj životopisa i molbi za posao, u interesu posloprimca je napisati životopis koji će poslodavca potaknuti da pozove posloprimca u daljnji postupak selekcije. Životopis se u sadržaju prilagođava s obzirom na radno mjesto za koje se posloprimac prijavljuje. Sadržaj životopisa: → Osobni podaci (ime i prezime, datum rođenja, adresa, broj telefona, e-mail) → Obrazovanje: navodi se kronološki od zadnjeg obrazovanja (datum, naziv institucije, stečeno zvanje) → Radno iskustvo: navodi se kronološki od zadnjeg radnog iskustva (datum, radno mjesto, naziv poslodavca, glavni poslovi i odgovornosti) Radno iskustvo opišite kroz svoja postignuća, a ne zaduženja. Npr. organizacija više poslova unutar različitih odjela

→ Znanja, vještine i kompetencije

(strani jezik/ci, poznavanje rada na računalu, društvene, organizacijske, tehničke, umjetničke vještine, vozačka dozvola). Vještine i kompetencije

opišite s obzirom na radno mjesto za koje se prijavljujete → Osobine (navesti Vaše osobine koje smatrate da su bitne za posao koji tražite) → Izbjegavati uopćene osobine koje se najčešće koriste, Pr. Marljiv/a -prikladnije Posvećen/a radnim zadacima → Dodatne informacije (aktivnosti, hobi, interesi, nagrade, preporuke). Izgled životopisa - preporuke: → Životopis ne treba biti duži od dvije stranice → Životopis mora biti pregledan, čitljiv, uočljiv, organiziran. Izgled teksta mora biti uredan i jednostavan, bez šarenih boja i različitih fontova → Treba voditi računa o stilu pisanja, gramatičkoj ispravnosti i stilskoj jasnoći → Važno je ne pretjerivati s opisom dodatnih informacija (aktivnosti, hobi, interesi, nagrade, preporuke).

MOLBA I MOTIVACIJSKO PISMO Molba za posao je pismo posloprimca poslodavcu u kojemu je cilj posloprimca predstaviti se, istaknuti svoje osobine, vještine i iskustva (ključne za traženi posao) te izraziti motivaciju za zapošljavanje na određenom radnom mjestu. Molbu, kao i životopis, potrebno je uvijek iznova prilagođavati s obzirom na radno mjestu za koje se posloprimac natječe. Motivacijsko pismo (odnosno otvorena molba za posao) je pismo posloprimca poslodavcu kada nije raspisan natječaj za traženo radno mjesto.

Cilj motivacijskog pisma je izraziti motivaciju za zaposlenje kod poslodavca. Sadržajno se razlikuje od

za daljnji kontakt te zahvalite

→ Molba ne bi trebala biti dulja od

klasične molbe za posao budući da se šalje poslodavcu koji nije objavio natječaj za radno mjesto.

na pažnji uz službeni pozdrav i vlastoručni potpis → Prilozi – pri dnu stranice se navode prilozi ukoliko se traže. Prilozi mogu biti: preslika tražene

jedne stranice → Treba dati precizne informacije na pitanje zašto ste upravo vi pravi kandidat/kandidatkinja za navedeni posao.

Sadržaj molbe za posao:

dokumentacije, fotografija, životopis i sl.

→ Osobni podaci (ime i prezime, adresa, kontakti) → Podaci poslodavca (naziv, adresa) → Uvodni dio – započinje se

Izgled/sadržaj molbe – preporuke za posao: → Usmjerena je na konkretan posao i

Sadržaj motivacijskog pisma: → Osobni podaci (ime i prezime, adresa, kontakti) → Podaci poslodavca (naziv, adresa) → Uvodni dio – može se navesti jedno

navođenjem radnog mjesta za koje se javljate kao i gdje ste vidjeli natječaj za to radno mjesto → Razrada – ukratko navedite

radnu poziciju → Pozitivna je, argumentirana i dobro Vas predstavlja → Argumentirano pokazuje da ste

kvalitete, relevantno radno iskustvo i postignuća koja vas čine dobrim kandidatom/ kandidatkinjom za radno mjesto

istražili sve što ste mogli o poslodavcu i njegovom poslovanju → Povezuje vaša znanja, iskustvo i vještine sa opisom potencijalnog

→ Razrada – ukratko navedite kvalitete, relevantno radno iskustvo i postignuća koja Vas čine dobrim kandidatom/

na koje se prijavljujete. Ukratko opišite svoju motivaciju za rad u toj

posla → Sadrži relevantne informacije → Nema gramatičkih ni pravopisnih

kandidatkinjom za zaposlenje → Završni dio – ponudite informacije

firmi kao i razlog zašto želite raditi na tom radnom mjestu → Završni dio – ponudite informacije

grešaka, cijeli tekst treba biti razumljiv i jednostavan za čitanje

ili više radnih mjesta na kojima biste se htjeli zaposliti ili općenito iskazati interes za zaposlenjem kod određenog poslodavca

za daljnji kontakt te zahvalite na pažnji uz službeni pozdrav i vlastoručni potpis

IV. dio

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE

→ Prilozi – u dnu se mogu dodati prilozi kako bi uputili na vjerodostojnost podataka i poslodavcu kompletirali sliku o vama. Izgled/sadržaj motivacijskog pisma preporuke: → Ne smije imati gramatičke ni pravopisne greške, cijeli tekst treba biti razumljiv i jednostavan za čitanje → Motivacijsko pismo ne bi trebalo biti dulje od jedne stranice → Treba biti pozitivno usmjereno, dobro vas predstavljati te informirati poslodavca da ste vi pravi kandidat/kandidatkinja za zapošljavanje ukoliko poslodavac bude tražio zaposlenike.

dojam (topao osmijeh i čvrst stisak ruke) → Na pitanja poslodavca davati kratke, sažete odgovore (izbjegavati

1. „Recite nešto o sebi, predstavite se…“ Vaš odgovor treba sadržavati informacije o vašim poslovnim

RAZGOVOR (INTERVJU) S POSLODAVCEM

odgovore „da“ ili „ne“) → Postavljati pitanja poslodavcu ukoliko se ukaže prilika za to

vještinama, a ne o vašem privatnom životu. Govorite o rastu/razvoju svoje

Intervju je razgovor između kandidata za posao i poslodavca u kojem poslodavac nizom pitanja koja postavlja kandidatu želi procijeniti koliko je kandidat prikladan za posao. S druge strane, cilj kandidata je uvjeriti budućeg poslodavca da je on najbolji kandidat za odgovarajuće radno mjesto. Kvalitetan i funkcionalan intervju realizirat će se jedino ukoliko se i kandidat i poslodavac dobro pripreme za razgovor. Preporuke kandidatu za pripremu za razgovor s poslodavcem: → Prikupiti relevantne informacije o tvrtki, poduzeću, radnoj organizaciji te o radnom mjestu za koje se natječete → Sukladno informacijama o radnom mjestu i poslodavcu, razmotriti svoje kvalifikacije za posao, svoje prednosti i eventualne nedostatke → Provjeriti listu pitanja koja poslodavci najčešće postavljaju → Prikladno se odjenuti → Doći na vrijeme na razgovor → Potruditi se ostaviti pozitivan prvi 44

→ Zahvaliti na razgovoru i utrošenom vremenu

karijere, što ste naučili na prethodnim poslovima ili koliko ste dodatnih sati odradili angažirajući se oko projekata/

→ Pripaziti na neverbalnu komunikaciju tijekom intervjua

zadataka koji su bili od velikog značenja za poslovanje vašeg bivšeg

Kao i u svakodnevnoj komunikaciji, tako i u razgovoru za posao, osim

poslodavca. Posebno istaknite svoje organizacijske sposobnosti, vođenje timova i sl.

verbalne komunikacije (izraza riječima) važan je i izražaj

2. „Zašto ste vi najbolji kandidat za ovo radno mjesto?“

neverbalnom komunikacijom. Neverbalna komunikacija se odnosi se na stav tijela, držanje, gestikuliranje,

Opišite svoje profesionalne prednosti i pozitivne osobine koje su povezane s

intenzitet i brzinu tona kojim govorimo. Izuzetno je važna prilikom

radnim mjestom za koje se natječete i to na način da se istaknete u odnosu na druge kandidate.

predstavljanja poslodavcu. Preporuča se čvrst stisak ruke prilikom rukovanja, prikladan kontakt očima, uspravno sjedenje ili stajanje, umjereno gestikuliranje

3. „Zašto želite raditi u našoj firmi?“ Izrazite svoju motivaciju kroz

rukama, srednji intenzitet tona. Potrebno je izbjegavati vrpoljenje, igranje olovkom ili drugim predmetima, tiho, preglasno, brzo ili presporo pričanje.

4. „Koje vještine posjedujete, a mogle bi biti korisne našoj tvrtki?“ Ako ne posjedujete vještine koje bi bile potrebne baš ovom konkretnom poslodavcu, istaknite one koje bi mogle biti općenito poželjne. Primjerice, vaša organiziranost i

Neka od najčešćih pitanja na razgovoru za posao (primjeri):

mogućnosti koje mislite da bi vam poslodavac omogućio, npr. kontinuirana izobrazba na poslu.

sposobnost planiranja dugoročnih

projekata, rješavanje kompleksnih poslovnih problema, sposobnost sudjelovanja u timskim projektima/

odgovara lokacija ovog poslodavca u odnosu na bivšeg. 7. „Koje su vaše prednosti?“

zadacima. Ovdje možete istaknuti i svoju sposobnost brzog učenja te prilagodbe novoj situaciji. Pripremite i konkretne primjere, za slučaj da poslodavac zatraži konkretnije

Istaknite svoje prednosti koje su povezane s poslom i to na konkretnim primjerima.

informacije o vašim vještinama. 5. “Gdje se vidite za 5/10 godina?“ Poželjno bi bilo da imate dugoročne planove vezane za vašu karijeru, no odgovor treba biti sažet, jednostavan i jasan. 6. „Zašto ste napustili bivši posao?“ Koliko god se činilo nepoštenim, ovo nije trenutak za negativne komentare o bivšem poslu ili poslodavcu. Uvijek možete objasniti svoj odlazak bez straha da će vas to etiketirati kao "problematičnog" zaposlenika ili prikazati vašeg bivšeg poslodavca u negativnom svjetlu. Možete govoriti o nedostatku mogućnosti za napredovanje, kako se opis vašeg posla promijenio do mjere da se više ne uklapa u vaše planove o razvoju vlastite karijere, da vam više

SPORTAŠI

sportaši/ sportašice

8. „Koje su vaše slabosti/nedostaci/ mane?“ Razmislite o nekoj vašoj slabosti koja nije povezana s poslom, a odnosi se na vas kao osobu. Ovo je teško pitanje, a uvriježeno je mišljenje da treba istaknuti "mane" koje su zapravo "vrline". Možete reći da nemate strpljenja za ljude koji ne odrade svoj dio posla na vrijeme, ali napomenite da ne ulazite u konflikte zbog toga. U prilogu ovog priručnika nalaze se osnovni zakonski i pravni akti i linkovi na za dodatne informacije

ZANIMANJA U SPORTU I SRODNIM DJELATNOSTIMA „Osnovni kadrovi u sportu, nositelji sportskih aktivnosti, jesu stručni kadrovi. Stručnih kadrova u sportu ima više različitih vrsta, a djeluju u

cijeloj vertikali sporta - od rekreativnog do vrhunskog natjecateljskog sporta. U zemljama EU, osobe koje obavljaju stručne poslove u sportu čine i daleko najveći udio u strukturi zaposlenih kadrova u sportu u EU. Od stručnih se kadrova u području vrhunskoga i natjecateljskoga sporta zahtijeva, prije svega, sveobuhvatno znanje o procesu sportske pripreme kao sredstvu maksimalnoga povećanja sportskoga učinka sportaša i sportskih timova, što posljedično dovodi do postizanja sportskih rezultata i željenoga uspjeha. Stručni kadrovi u području rekreativnog, manje kvalitetnog natjecateljskog sporta i sporta djece i mladih, također igraju iznimno važnu ulogu jer oni organiziraju i provode sportske aktivnosti najvećeg broja ljudi koji se bave sportom, a nisu vrhunski sportaši. Stoga ti kadrovi (treneri, sportski instruktori, voditelji animatori i sl.) čine najveći broj osoba u strukturi sportskog tržišta rada.“ 26/27 U sustavu sporta razlikujemo četiri osnovne skupine kadrova:

STRUČNI KADROVI

UPRAVLJAČKOORGANIZACIJSKI KADROVI

PRATEĆI KADROVI

▸ treneri

▸ predsjednici/direktori ▸ stručni tajnici ▸ sportski direktori/team manager

▸ suci ▸ novinari ▸ statističari

▸ organizatori i voditelji natjecanja (povjerenici

▸ snimatelji ▸ informatičari

i delegati) ▸ sportski menadžeri ▸ marketinški djelatnici ▸ administrativni djelatnici ▸ ekonomi

▸ voditelji sportskih objekata ▸ osobe odgovorne za održavanje sportskih objekata i opreme ▸ ostali prateći kadrovi

▸ kondicijski treneri ▸ sportski liječnici ▸ fizioterapeuti ▸ kineziterapeuti ▸ sportski psiholozi ▸ dijagnostičari i statističari ▸ osobe osposobljene za rad u sportu (voditelji /instruktori/učitelji) ▸ savjetnici za planiranje i programiranje

Tablica 4.1.: Osnovne skupine kadrova u sportu (modificirano prema Čustonja i sur., 2011.) za potrebe studije „Financiranje sporta“ 26 Europska komisija: Vocational Education and Training Related to Sports in Europe: Situation, Trends and Perpectives, 2004, (VOCASPORT, 2004) 27 Seniorski treneri čine 15,5%, pomoćni treneri seniora 4,6%, a kondicijski treneri 0,8% od ukupnoga broja osoba koje obavljaju stručne poslove. Od ukupnoga broja osoba koje obavljaju stručne poslove u hrvatskome sportu njih čak 37,2%, ne ispunjava zakonske uvjete za obavljanje trenerskih poslova, odnosno smatraju se nekvalificiranima za posao koji obavljaju. Iz studije „Treneri i stručni poslovi u hrvatskome sportu“ (Čustonja i sur. 2011.).

IV. dio

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE

> sportaši > stručni kadrovi > upravljačko-organizacijski kadar > prateći kadrovi. Osim ovih osnovnih navedenih kadrova u sportu, postoji niz vrsta kadrova koji su povezani i indirektno se naslanjaju na sustav sporta, npr. profesori kineziologije koji su zaposleni u obrazovnom sustavu kao nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture, proizvođači i trgovci sportske opreme, građevinski sektor koji sudjeluje u izgradnji i/ili renoviranju te opremanju sportskih objekata, promotori sportskih događanja, liječnici i/ili klinike specijalizirani za liječenje i medicinsku rehabilitaciju sportskih ozljeda, specijalisti sportske medicine i medicine rada koji obavljaju kontrolu zdravstvenog stanja sportaša (nisu dio klupskih medicinskih timova) i sl. Četiri osnovne skupine kadrova u sportu mogu biti zaposlene ili angažirane za obavljanje poslova u sustavu sporta na jedan od sljedećih načina: → Profesionalno angažirani (ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme) → Temeljem ugovora s pravnom osobom (obrtnikom) za pružanje određenih usluga (sportaši, treneri i sl.) → Honorarno angažirani (ugovor o djelu, autorski ugovor, ugovor o stipendiranju i sl.) → Volonterski angažirani (bez naknade za obavljene poslove). Procjenjuje se da je u Europskoj uniji na području sporta i sa sportom povezanim zanimanjima zaposleno oko 1,2 milijuna ljudi.

ZAKONSKA REGULATIVA STRUČNIH POSLOVA U SPORTU Prema članku 59. stavak 1. Zakona o sportu, stručni poslovi u sportu su sljedeći: 1) Programiranje i provođenje sportske pripreme 2) Programiranje i provođenje sportske poduke djece i mladeži u sportskim školama 3) Programiranje i provođenje sportske rekreacije 4) Programiranje i provođenje izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti 5) Podučavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinog sporta. Zakon o sportu predviđa još jednu, nižu razinu stručnih poslova u sportu, koje obavljaju osobe osposobljene za rad u sportu (voditelji, instruktori i sl.). Takvom osobom smatra se osoba koja poučava građane osnovnoj tehnici pojedinoga sporta ili provodi sportsku rekreaciju građana, a osposobljena je za taj rad u ustanovi za osposobljavanje kadrova u sportu.28 Navedeno se odnosi na manje složene stručne poslove u sportu koje može obavljati i manje kvalificirana osoba. Kao primjere iz prakse možemo navesti: instruktore ronjenja, instruktore skijanja, učitelje tenisa, voditelje rekreacije itd., koji ne planiraju niti programiraju

u hrvatskome sportu jesu treneri mlađih dobnih skupina (75%). Seniorski treneri čine 15,5%, pomoćni treneri seniora 4,6%, a kondicijski treneri 0,8% od ukupnoga broja osoba koje obavljaju stručne poslove. Od ukupnoga broja osoba koje obavljaju stručne poslove u hrvatskome sportu, njih čak 37,2%, ne ispunjava zakonske uvjete za obavljanje trenerskih poslova, odnosno smatraju se nekvalificiranima za posao koji obavljaju.29 Treneri koji ispunjavaju Zakonom o sportu određene odredbe o potrebnoj stručnoj kvalifikaciji za obavljanje trenerskih poslova čine 62,8% od ukupnoga broja trenera. Najobrazovaniji trenerski kadar, u Republici Hrvatskoj, u ovome trenutku su osobe koje su diplomirale na sveučilišnom studiju kineziologije, međutim, oni čine svega 24,8% kvalificiranih trenera. U strukturi kvalificiranih trenera najmanje je onih koje je Zakon o sportu odredio kao temeljni trenerski kadar - trenera prvostupnika. Njih je 22,9% u strukturi kvalificiranih trenera. Ostale kvalificirane osobe koje obavljaju stručne poslove u sportu nemaju stručnu spremu,

sportski trening, niti ga provode, već poučavaju zainteresirane građane osnovnim tehnikama pojedinoga sporta ili sportske aktivnosti.

ali ostvaruju Zakonom o sportu propisane uvjete za obavljanje stručnih poslova (osvojene

Nogometni treneri su daleko najbrojniji treneri i čine oko 50% svih stručnih kadrova u hrvatskom sportu. Oko 5750 osoba obavlja poslove nogometnih trenera. Veći

ili su kvalifikaciju stekli na temelju licence krovne europske ili svjetske federacija pojedinog sporta) (prema

28 npr. Hrvatska olimpijska akademija 29 Iz studije „Treneri i stručni poslovi u hrvatskome sportu“ Čustonja, Z. Jukić, I. i Milanović, D. (2011).

broj trenera djeluje još u košarci (498 trenera) i u rukometu (473 trenera). Najveći broj stručnih osoba

medalje na svjetskim i europskim prvenstvima i olimpijskim igrama

Čustonja i sur., 2011). Stručnim analizama utvrđeno je

kako sustav sporta ima još značajnih rezervi u smislu zapošljavanja novih osoba. Utvrđena je velika potreba

u društveno-humanističkim studijskim programima (385 odnosno 63,32%) i za studijske programe

za zapošljavanjem novih osoba u području stručnoga rada. Naime, stručne poslove u sportu obavlja oko 11.500 osoba, a njih tek 27,4% čini to na temelju ugovora o radu. Ostale

biomedicinskog i prirodoslovnog znanstvenog područja (108 učenika odnosno 17,76%). Istraživanje je provedeno u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom.

stručne osobe, njih oko 8500 su angažirane honorarno ili volonterski. Izvjesno je da za obavljanje sportskih djelatnosti u hrvatskome sportu postoji potreba za oko 8500 stručnih

Rezultati istraživanja provedenog na učenicima - sportašima su u skladu s analizom odgovora na upitnik o interesima kategoriziranih sportašica u visokoškolskom

kadrova koji su trenutno honorarno ili volonterski angažirani dominantno radi nedostatka financijskih sredstava. Postotak zaposlenih u sportu u

obrazovanju, provedenog na uzorku 352 kategorizirane sportašice u suradnji s koordinatoricama Komisije za skrb žena u športu, 2007. godine. Sportašice su najviše zainteresirane

odnosu na ukupno aktivnu populaciju u Republici Hrvatskoj 2011. godine

za studije ekonomije poduzetništva, prava i kineziologije.

iznosio je 0,36%. U istraživanju provedenom na 654

U istraživanju provedenom na

učenika-sportaša, odnosno 88,9% sudionika završnog natjecanja srednjih škola, na pitanje o interesima

učenicima-sportašima, interes za stručne poslove u sportu iskazalo je 42,43% učenika, osobito za izobrazbu

za studijske programe i školovanje za pojedine stručne poslove u sportu,

trenera 30,6% učenika te interes za obrazovne programe menadžera u

analizom odgovora utvrđen je najveći interes za nastavkom školovanja

sportu sportaš, 6,74% učenika.

ZANIMANJA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA U pojedinim europskim državama propisana je garancija zapošljavanja i/ili regrutiranja određenog broja sportaša s obzirom na sport kojim se bave u javnim službama (policiji, vojsci, carini, državnoj administraciji). Na inicijativu Hrvatskog olimpijskog odbora uspješno je započelo regrutiranje aktivnih vrhunskih sportaša (iz borilačkih sportova, veslanja, streljaštva i drugih srodnih sportova i disciplina), odnosno zapošljavanjem u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, a izražen je interes i za zapošljavanje i suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Suradnja Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Hrvatskog olimpijskog odbora uspješno se provodi od 2003. godine. Prema Sporazumu potpisanom 3. rujna 2010.godine omogućeno je zapošljavanje vrhunskih/ kategoriziranih sportaša u MORH-u.

IV. dio

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE

„Potpisanim Sporazumom 2010. godine počeo se razvijati model zapošljavanja primarno vrhunskih sportaša, slijedom

Ministarstvo obrane je obnovilo Sporazum o suradnji, unapređenju i razvoju športa u Republici Hrvatskoj

pozitivnih iskustava europskih zemalja u ministarstvima obrane, unutarnjih poslova i financija. Time vrhunski sportaši dobivaju jasnu potporu svojem sportskom radu, a MORH na taj način

s Hrvatskim olimpijskim odborom 4. ožujka 2015. godine. U skladu s ovim Sporazumom, vrhunskim sportašima koje predloži Hrvatski olimpijski odbor, ponudit će se sklapanje

doprinosi promociji države putem sporta, sustavno pomaže vrhunski sport, ali i ostvaruje veću razinu sportske kulture posebice u Oružanim snagama.

ugovora o službi u ugovornoj pričuvi s Ministarstvom obrane, u skladu s mogućnostima i potrebama Ministarstva obrane. „Sportovi koji nisu izuzetno

Sportaši će, osim svojim stručnim znanjima koja su primjenjiva u Oružanim snagama, istodobno biti uključeni sukladno svojim

popularni, kao što su biatlon, streljaštvo i borilačke vještine upravo su najinteresantniji za Oružane snage.“ Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera general zbora.

mogućnostima u pozitivnu promociju vojnog poziva i pribavljanja osoblja

Vrhunske sportaše predlaže HOO

u sustav OSRH. Za prijem u djelatnu vojnu službu predloženi vrhunski

prema kriterijima sportske kvalitete sporta (postignuti međunarodno

sportaši moraju ispunjavati određene uvjete primjerice – isključivo hrvatsko državljanstvo, zdravstvenu sposobnost, godine starosti te odslužen vojni rok (od ranije ili dragovoljno po novom modelu).“ Potpisom Ugovora o službi Oružanih snaga Republike Hrvatske u statusu djelatnog vojnika, vrhunski sportaši imaju sljedeća prava: → Osnovna plaća koju čini umnožak koeficijenta određenog za vojnike i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža → Staž osiguranja s povećanim trajanjem u skladu s Uredbom o utvrđivanju dužnosti djelatnih vojnih osoba (povećanje 12/15) → Dopunsko zdravstveno osiguranje i policu osiguranja od nesretnog slučaja. 30

obveza u sportu i zahtjeva na radnom mjestu (iz EU projekta „Athletes to business” A2B). Prema EU preporukama o dual karijeri sportaša u poglavlju zapošljavanja (EU Guidelines on Dual Careers of Athletes, str. 23) navedeni su različiti modeli zapošljavanja sportaša - kao dopunski posao ili model zapošljavanja u promidžbi kompanije. Sportaši korisnici takvih modela su vrlo zadovoljni jer im je po završetku sportske karijere omogućen nastavak socijalne potpore i komunikacije, određeno iskustvo na tržištu rada što može utjecati i na veće mogućnosti pronalaska zaposlenja. Dosadašnje stručne analize statusa zaposlenih sportaša ističu velike

probleme u zapošljavanju na radnim usporedivi sportski rezultati koji su mjestima koja nisu usko povezana utvrđeni kao kriterij za kategorizaciju sa sportskom djelatnošću, te potrebu sportaša u RH) koji se razvija u veće osjetljivosti poslodavaca o MORH-u. Sportovi određeni prema fleksibilnosti na radnom mjestu s CISM sistematizaciji sportova su: vojni obzirom na: sportovi (vojni petoboj, mornarički 1. Intenzitet treninga pred sportska petoboj, padobranstvo, streljaštvo, natjecanja orijentacijsko trčanje), borilački 2. Na povećanu mogućnost sportovi (judo, taekwondo, hrvanje, ozljeđivanja koja može utjecati na boks), individualni sportovi (atletika, radnu sposobnost i učinkovitost plivanje, biatlon, skijaško trčanje, 3. Višednevni odlazak na veća triatlon i jedrenje). sportska natjecanja i dr.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE POTPORE AKTIVNIM SPORTAŠIMA U RADNOM ODNOSU

Osim poslodavca, sportaš je izložen određenom pritisku od strane trenera, stoga je za sportsku

Jedan manji broj država Europske unije (Njemačka31 i Francuska) ima razrađenu strukturu potpore u planiranju karijere sportaša,

karijeru u zapošljavanju izrazito važna obostrana fleksibilnost i razumijevanje od poslodavca i trenera prema kategoriziranom sportašu. Sportaši trebaju poznavati tržište

uključujući programe kojima se potiče suradnja između kompanija i vrhunskih sportaša u usklađivanju

rada te načine kojima mogu pozitivno pridonijeti ostvarenju ciljeva ustanove i/ili kompanije u kojoj

30 http://www.morh.hr/hr/naslovnica/80-morh/aktualne-teme/sportai.html preuzeto 10. studenog, 2015. 31 npr. Kao dobar primjer prakse navodi se njemački lanac kompanija koji osigurava zainteresiranim sportašima stjecanje potrebnih znanja, vještina i kompetencija te zapošljavanje prilagođeno obvezama u vrhunskom sportu. Sportski fond kompenzira eventualnu razliku troškova kompanijama koje zapošljavaju sportaše u slučaju nastalog gubitka. U ovim sustavima osobito se nastoji zapošljavati što veći broj vrhunskih sportašica i vrhunskih sportaša s invaliditetom.

se zapošljavaju, koristeći vještine i kompetencije koje su usvojili u sportu. Jedan od prijedloga je da se unutar marketinškog programa Hrvatskog olimpijskog odbora formira tim/grupacija partnera sporta koji će posebno planiranim aktivnostima podupirati program dual karijere sportaša (obrazovanje i zapošljavanje). Uz navedenu potporu programa predlaže se u sponzorske ugovore sa sportašima uvrstiti potporu sportskoj karijeri, gdje se partner sporta/ potencijalni poslodavac obvezuje da će po završetku sportske karijere, omogućiti sportašu ispunjenje ugovorenih obveza (npr. završetak školovanja, nastavak školovanja, stručnu praksu, usavršavanje, stalno zapošljavanje i dr.).

MJERE POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE MLADIH U okviru promocijskih dana „Karijera nakon sportske karijere“ predstavljene su mogućnosti pojedinih područnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), ustanove koja posreduje za zapošljavanje i pruža informacije te omogućuje susrete s poslodavcima. HZZ - područni uredi u Dubrovniku, Osijeku i Zagrebu, svake godine provode mjere za poticanje zapošljavanja, a koje mogu koristiti sportske ustanove, klubovi i udruge: 1. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa 2. Javni radovi 3. Usluge: pripreme za zapošljavanje, posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno informiranje i savjetovanje, uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja, informiranje o mogućnostima

obrazovanja i uključivanja na tržište rada, te materijalna pravna zaštita za vrijeme nezaposlenosti.

MJERE U PAKETU ZA MLADE „MLADI I KREATIVNI“ > „Uz pola - pola do prvog posla“

S provedbom Garancije za mlade, Hrvatski zavod za zapošljavanje

- potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža > „Pola-pola” - potpora za

počeo je 1. srpnja 2013. godine te je postojeći paket mjera za mlade „Mladi

zapošljavanje > „Pola - pola za uključivanje” -

i kreativni“ dopunio s dodatnih 11 mjera prvenstveno usmjerenih na mlade do 29 godina.

potpora za zapošljavanja osoba s invaliditetom > „Pola - pola i za osobe romske

Mjere su usmjerene na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice jačanje i uključivanje mladih u poduzetništvo i razvoj organizacija civilnog društva

nacionalne manjine” - potpora za zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine > „Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto“ - potpora za samozapošljavanje

kao sve značajnijeg dionika na tržištu rada.

> “Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto u zelenom gospodarstvu”

U Europskoj uniji, Garancija za mlade službeno je počela s provedbom 1. siječnja 2014. godine kada su i Republici Hrvatskoj dostupna financijska sredstva za zapošljavanje osoba mlađih od 25 godina, a dodatne mjere koje se provode financirat će se iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) i državnog proračuna.

- Potpora za samozapošljavanje > „Zajedno smo jači” - potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge > „Rad i nakon ljeta”- potpora za zapošljavanje u turizmu > „Rad i nakon stručnog osposobljavanja” - potpora za zapošljavanje > „Učim uz posao“ - potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba > „Znanje se isplati” - obrazovanje nezaposlenih 49

IV. dio

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE

> „I mladi uče za posao“ - programi

projektima u nevladinom sektoru i

> >

školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog poslodavca „Učenjem do poduzetnika” „Osposobljavanje na radnom

organizacijama socijalnih partnera - javni radovi za mlade „Mladi za zajednicu“ - mini javni radovi za mlade „Zapošljavanje u društvenom

mjestu“ > „Programi opismenjavanja mladih” - obrazovanje nezaposlenih > „Rad i staž i prijevoz” - stručno osposobljavanje za rad bez

poduzetništvu“ - sufinanciranje zapošljavanja u javnim radovima u socijalnim poduzećima > Podrška transformaciji i deinstitucionalizaciji domova

> >

socijalne skrbi i podrška socijalnom uključivanju. > „Pokreni zajednicu“ - zapošljavanje koordinatora volontera kroz program javnog rada > „Koordinatori društveno korisnog

zasnivanja radnog odnosa Komunalni javni radovi - sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim radovima „Radom za zajednicu i sebe“ - su/

financirano zapošljavanje u javnom radu > „Pomoć sebi i drugima“ - zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova > „Mladi za mlade“- pomagači u nastavi - javni radovi za mlade > „Mladi za EU“ - suradnici na EU

rada“. Uvjete za korištenje pojedine mjere nezaposlene osobe i poslodavci mogu naći na www.hzz.hr – Mjere za poticanje zapošljavanja.

Start-up

Puna glava ideja

Težnja

Tim Blixseth, američki milijarder Pri pokretanju poslovnog pothvata (npr. osnivanja škole iz vašeg sporta, dućana sportske opreme i sl.) treba se usredotočiti na rješavanje potreba, a ne na prodaju proizvoda ili usluga. Treba osluškivati i prepoznati potrebe kupaca. Međutim, postoje i potrebe kojih ni oni sami nisu svjesni. Nisu svjesni koliko bi im određeni proizvod mogao biti koristan. U tom slučaju treba stvoriti potrebu. Prije mnogo godina Henry Ford je rekao: „Ako bih pitao svoje klijente što bi htjeli, oni bi mi rekli bržeg konja“. Isto tako, donedavno nitko nije mislio da nam treba tablet ili pametni telefon, dok ga Apple nije izumio. Dakle, kako

Planiranje

Fokusiramo se na jednu ideju – kada znamo što hoćemo, prilike će se pojaviti Znamo da hoćemo nešto promijeniti, ali još ne znamo kako Period kada radimo što radimo i ne želimo mijenjati

Status quo Slika 4.1.: Shematski prikaz faze predpoduzetništva (Izvor: autoričina obrada) 50

“Morate vjerovati u sebe jer ste katkad jedina osoba koja vjeruje u vaš uspjeh.”

Kad započnemo posao, sve kreće ispočetka

Planiranje

Indentifikacija prilika

OSNOVE PLANIRANJA POSLOVANJA

Poslovni plan je “živi dokument”, vodič za izvedbu posla.

ZA KOGA RADIMO POSLOVNI PLAN?

Za banku

Za investitore

Za upravu poduzeća

Ali najvažnije je da poslovni plan radite

ZA SEBE!

Slika 4.2.: Prikaz ciljanih skupina u izradi poslovnog plana bi uspjeli u novom poslu treba se usredotočiti na potrebe kupaca.

reakcije na novi proizvod ili uslugu, potrebno je ugraditi kao poslovnu ideju i na njoj izgraditi uspješan

S obzirom na to koliku je količinu rada potrebno uložiti, najbolje je udružiti se s partnerom koji nadopunjuje naše prednosti i

pothvat. To predstavlja jedan od značajnih aspekata poduzetničkog procesa.

Izrada poslovnog plana Poslovni plan je pisani dokument koji sadrži potanko razrađenu analizu o ulaganju u posao, o budućim rezultatima poslovanja te o varijantnim rješenjima za moguće rizične situacije koje donosi buduće vrijeme (www.hamagbicro. hr). Poslovni plan se izrađuje kako bi se predvidjela buduća događanja i način prilagodbe poslovanja uvjetima u okruženju te da se smanji stupanj rizika, vremena i sredstava (www.hamagbicro.hr). Što smo bolje predvidjeli buduće događaje i predvidjeli rješenja budućih problema, to su nam šanse za postizanje zacrtanih ciljeva veće

eliminira slabosti. Strateški savezi s tvrtkama u istoj industriji ili

ŠTO JE POSLOVNI PLAN I ZBOG ČEGA JE NUŽAN?

komplementarnim industrijama stvaraju dodatnu vrijednost za klijente. Mnoge mlade tvrtke mogu činiti jednu veliku tvrtku, ali treba

Poslovni plan ili poduzetnički projekt je plansko-poslovni elaborat u kojem

(www.hamagbicro.hr). Koja bi poduzeća trebala raditi poslovni plan? Odgovor je: SVA.

poduzetnik prikazuje svoje planove, ambicije i ideje te omogućava

Poslovni plan bi trebao dati odgovor na sljedeća glavna pitanja:

pronaći dobre poslovne partnere i

realan prikaz poslovnog pothvata i očekivane rezultate, ponajprije samom poduzetniku, a zatim i svima

> Je li vaša ideja solidna? > Postoji li potražnja za vaš proizvod

stvoriti kvalitetnu mrežu tvrtki. Dobar poslovni plan povećava šanse za uspjeh novog poslovnog pothvata, a dobro razrađeni ključni elementi poslovnog plana: misija, vizija, ciljevi, strategija, analiza tržišta i financijski modeli osiguravaju poslovnu uspješnost. Dakle, ne treba ulagati novac prije nego što se izradi dobar plan. Sve poslovne ideje ne znače i poslovnu priliku. Poslovna prilika je samo ona ideja za koju će kupci iskazati interes. Poslovna ideja sama po sebi predstavlja samo nužan uvjet u poduzetničkom procesu, koji nije dovoljan za njegov uspjeh. Razvoj poslovne ideje na način da poduzetnik može identificirati potencijalne kupce i proniknuti u razloge njihovog pozitivnog odnosa i

drugima koji bi mogli biti uključeni u planirane poslovne aktivnosti. Poslovne planove poduzetnici izrađuju da bi se što bolje pripremili za poslovanje u nadolazećem vremenu, a ponekad i samo zato što to netko drugi traži od njih (npr. osiguravatelji, banke ili budući ulagači). Mogu se izrađivati u različitim oblicima, od jednostavnih tablica i kratkih izjava, pa do debelih knjiga. Poslovni plan pomaže donijeti važne odluke u poslovanju, jer omogućuje: > Definiranje jasnih ciljeva za poduzeće > Bolje razumijevanje tržišta > Bolje razumijevanje financijskih posljedica usvojenih odluka > Lakše otklanjanje problema u poslovanju.

/uslugu? > Jesu li sve financijske projekcije realistične? > Ima li menadžment firme iskustvo? > Je li jasno kako će firma vratiti uloženi novac? Neka pravila u svezi sadržaja poslovnog plana: > Sadrži od 15 do 35 stranica (ovisno o kompleksnosti poslovanja) bez financijskih izvješća i dodataka > Usmjerenost u budućnost: 3 do 5 godina > Poslovni jezik, poslovna terminologija, bez superlativa > Slobodno koristite (jasne) slike, ilustracije, grafikone. Naslovna stranica poslovnog plana mora sadržavati: 51

IV. dio

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE

KOMPONENTE POSLOVNOG PLANA ▸ Sažetak poslovnog plana ▸ Opis poduzeća ▸ Analiza tržišta i konkurencije ▸ Plan prodaje i marketinga ▸ Operacije i razvoj proizvoda

▸ Menedžment i organizacija ▸ Terminski plan ▸ Financijske projekcije ▸ Analiza rizika ▸ Dodaci

Slika 4.3.: Prikaz komponenti poslovnog plana → Naslov: Poslovni plan za (proizvod/ uslugu/poduzeće/program) → Naslov poduzeća i podaci za kontakt (adresa, telefon, fax, e-mail)

dokumenata za poslovanje u dodatak poslovnog plana. → dugoročne ciljeve i misiju poduzeća (mission statement) Kako doći do

→ Ime i prezime poduzetnika → Datum i broj kopije → Klauzula o poslovnoj tajnosti plana

dugoročnih ciljeva? Misija je svrha ili razlog zbog kojeg poduzeće postoji (Buble et al., 2005.,

→ Navesti razvojnu fazu proizvoda i → Predlaže se navesti: moguće nove proizvode i očekivani početak proizvodnje. Analiza tržišta i konkurencije te izrada marketinškog plana, važna je za tržišni potencijal za poduzeća. Zato treba napraviti kvalitetnu analizu tržišta i utvrditi potencijalne konkurente i njihov način rada. Svako poduzeće djeluje u danim uvjetima okoline, okoline koja izravno utječe na njegovu egzistenciju. U skladu s tim, svakom poduzeću nameće se potreba za kontinuiranim nadzorom okoline kako bi se na vrijeme uočili svi negativni, ali i pozitivni utjecaji okoline na

Sažetak poslovnog plana (Executive summary) je vrlo važan dio poslovnog

9.). Definira okvire u kojima se poslovanje mora odvijati, odnosno

poslovanje poduzeća.

plana. Sažetak mora uvjeriti čitatelja da je poslovna ideja zanimljiva i da

određuje okvire za postavljanje ciljeva, razvoj strategije i programa koji će se primjenjivati. Izričaj misije

Razlikujemo dva temeljna segmenta okoline, a to su: eksterna ili vanjska

se isplati čitati cijeli plan. Sažetak poslovnog plana treba dati osjećaj da je koncept poslovanja solidan, da postoji potražnja za proizvod/uslugu, da je poduzetnik dobro planirao aktivnosti, da su financijske projekcije realistične i da je investitorima zanimljivo ulagati. Sažetak se piše na kraju, kad je ostatak poslovnog plana gotov, a ne smije prelaziti dužinu od jedne ili dvije stranice. Opis poduzeća treba sadržati sljedeće stavke: → Osnovne informacije o poduzeću: > naslov poduzeća

može se promatrati kao osnova strategije, ali istodobno kao i rezultat. Dakle, ostvarenje misije može se smatrati konačnim ciljem strateškog promišljanja tvrtke. Trebate obratiti pozornost na sljedeće

> osnovne informacije o poduzetniku > u kojoj fazi se poduzeće nalazi (nova/postojeća firma) > koji su službeni dokumenti na raspolaganju za vanjske investitore (npr. osnivački akt, dozvole, patenti) > Moguće je uključiti i kopiju važnih 52

interna ili unutarnja okolina (činitelji na koje poduzeće ne može utjecati) (Dujanić, 2007). Analiza okruženja zahtjeva analizu interne i eksterne okoline kako bi se

stavke: → Koje proizvode nudite tržištu? → Koju ćete kvalitetu i razinu usluge nuditi?

utvrdile interne (unutarnje) snage i slabosti poduzeća te eksterne

→ Kakve će biti vaše cijene u odnosu na konkurenciju?

promjene.

→ Kako ćete se razlikovati od konkurentnih poduzeća? → Koje su mogućnosti za rast i profit?

U skladu s tim o tržištu trebamo znati: → Sadašnji opseg grane → Tržišni udjel poduzeća

Proizvod/usluga koju poduzeće

→ U kojoj se fazi nalazi sektor (uvođenje proizvoda na tržište, ekspanzija, zrelost ili nazadak) i da

> lokacija, adresa > pravni oblik poduzeća, vlasništvo, uprava

okolina (opća ili socijalna okolina i poslovna okolina ili okolina zadatka) i

nudi, ključni je element uspješnosti poduzeća. Za poslovan plan iznimno je važan: → Kratak opis proizvoda, koji ovisno o složenosti proizvoda treba biti specifičan → U slučaju da je lista proizvoda vrlo opsežna, potreban je opis kategorije proizvoda

(vanjske) prilike i prijetnje u cilju pravodobne reakcije na nastale

li postoji potencijal za rast? → Tržišno područje, lokacije → Tko su kupci, a tko su korisnici proizvoda/usluge? → Stanje tehnologije → Koji su glavni dobavljači i distribucijski kanali? → Utjecaj sezone

→ Zakonske regulative za sektor, moguće prepreke za ulaz → Financijske karakteristike sektora: prihodi, marže, profitabilnost i popusti.

→ Geografske karakteristike tržišta > regija, gradovi > gustoća naseljenosti > vrste lokacija (npr. poslovna četvrt, trgovački centar) > klima

No, važno je definirati i sljedeće: → Sličnosti i razlike s konkurentima → Prednosti i slabosti konkurenata

Kada definiramo ciljno tržište, moramo imati na umu da potencijalni klijenti imaju određene zajedničke

→ Stil života

sveukupnim prihodima? → Je li vaš proizvod važan za kupce? → Je li kupac pod pritiskom svojih

karakteristike koje trebaju logično biti povezane s odlukom o kupnji vašeg proizvoda. Osim toga, ciljno tržište mora imati dovoljan potencijal te je važno da možete lako doći do ciljanih kupaca. Koje informacije treba skupljati u cilju da saznamo više o potencijalu ciljanog tržišta?

> kako kupci troše svoje vrijeme? > što je njima važno u životu? > s kojim ljudima se druže?

Kod analize kupaca treba razmotriti sljedeće stavke: → Ima li jedan kupac ima veliki udio u

> koje proizvode i usluge kupuju? Kada analiziramo konkurentska poduzeća moramo saznati sljedeće: → Gdje se nalaze? → Koju ponudu imaju?

klijenata (ako ih ima)?

→ Koje su njihove cijene? → Razina usluga / kvalitete → Prezentacija: oprema, namještaj, ured

tržištu.

Nakon analize tržišta i konkurencije, trebali bismo imati dobru sliku glavnih prilika za naše poduzeće na

> raspon dobi > raspodjela prihoda > bračno stanje > spol

→ Kako rade promociju? → Kakav je njihov imidž?

Kako se možemo razlikovati od naših konkurenata? → Percepcija od strane potencijalnih kupaca

→ Stanje tehnologije, patenti → Karakteristike zaposlenika

> cijena > kvaliteta

> članovi obitelji > religija

→ Odnos prema dobavljačima → Koje distribucijske kanale koriste? → Financijski podaci

> korisnička usluga > prikladnost naših proizvoda → Određeni tržišni segment

(prihodi, marže itd.)

> lokacija > osobine kupaca (dob, dohodak, obitelji, zanimanje)

→ Demografske karakteristike tržišta

> edukacija

EKSTERNI FAKTORI

INTERNI FAKTORI

PREDNOSTI S – strenghts

SLABOSTI W- weaknesses

Unutarnje snage/prednosti Kako ih unaprijediti i učiniti još efikasnijima!?

Unutarnje slabosti Što učiniti za poboljšanje u tim područjima? Kako ih pretvoriti u prednosti?

PRILIKE O – opportunities

PRIJETNJE T- threats

Prilike iz vanjskog okruženja

Prijetnje iz vanjskog okruženja Kako se pripremiti za negativne utjecaje iz vanjskog okruženja i kako ih pretvoriti u korist?

Kako ih najbolje iskoristiti?

Slika 4.4: Primjer izrade SWOT analize

> određene potrebe kupaca → Udio na tržištu → Operativne ili tehnološke prednosti u odnosu na konkurenciju → Distribucijski kanali (npr. internet)

SWOT ANALIZA SWOT analiza je jedna od najpoznatijih i najčešće korištenih alata u procesu planiranja marketinga. To je sredstvo za analizu situacije poduzeća koje se temelji na utvrđivanju strateških čimbenika koji se mogu okarakterizirati kao snage, slabosti, prilike i prijetnje. (Božac, 2008.) Dakle, to je analiza u kojoj se sumiraju najvažniji vanjski i unutarnji strateški čimbenici 53

IV. dio

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE

presudni za budućnost poduzeća SWOT analiza je dizajnirana kako bi se postigla dva glavna cilja - (Gilligan i Wilson, 2009.) za odvajanje smislenih podataka od onih koji su tek zanimljivi i za otkrivanje što menadžment mora učiniti da iskoristi svoju osebujnu nadležnost unutar svakog od segmenata tržišta, i sada i na duži rok.

Plan prodaje i marketing Plan prodaje i marketinga dio je poslovnog plana u kojem treba objasniti na koji način će potencijalni kupci prepoznati proizvod i odlučiti se na kupnju.

→ Na koji način će se proizvodi / usluge nuditi kupcima? → Koji je budžet predviđen za marketinške aktivnosti? Poruka klijentu: → Koje će funkcije proizvoda zadovoljiti potrebe klijenata?

→ Vlastita web stranica → Preko agencija → Sajmovi → Reklamni panoi (billboards) → PR materijali → Kuponi → Pošta

→ Na koji će način će proizvod biti predstavljen i prezentiran (dizajn,

Kako izgleda plan prodaje? Plan prodaje trebao bi sadržavati odgovore na sljedeća pitanja: → Tko će raditi prodaju? → Na koji način će se raditi prodaja (proces prodaje)?

ime, logotip, web stranica,

→ Koje odgovornosti će imati ljudi koji

pakiranje)?

su odgovorni za prodaju i koji trening će oni proći?

→ Koliko proizvod vrijedi (cijena, uštede, itd.)? → Koje popratne korisničke usluge prate kupnju proizvoda?

Potrebno je odlučiti i na koji će se Treba dati odgovor na sljedeća pitanja: → Na koji način će se provoditi promocija? 54

način raditi promocija, na primjer: → Brošura, letak → Oglasi u medijima (TV, radio, novine, web stranice)

Operacije i razvoj proizvoda Ovaj dio poslovnog plana omogućuje čitatelju pregled načina poslovanja poduzeća i predviđanje budućeg

poslovanja. Ovo su najvažniji elementi za razvoj proizvoda: → Lokacija i postrojenja

Plan odustajanja pokazuje što se treba raditi u slučaju situacije u kojoj više nije moguće raditi na način koji

→ Proces rada → Zalihe → Dobavljači i distribucijski kanali → Narudžbe i korisničke usluge → Istraživanje i razvoj

je poduzetnik unaprijed zamislio. Na primjer, u slučaju da poduzeće ne može doći do određenih dozvola, tržišni regulator ne daje odobrenje itd. Bolje je unaprijed misliti na

→ Financijska kontrola.

alternative nego se naknadno iznenaditi!

Menadžment i organizacija Menadžment i organizacija važan su dio poslovog plana jer su njima definirane i izrađene finacijske projekcije sustava nagrađivanja, politike zapošljavanja i edukacije zaposlenika

Dodaci Dodaci poslovnom planu mogu biti sljedeći: → Kopije ugovora (npr. sa bankama, dobavljačima, kupcima)

minuta predviđenih za raspravu. Ključni elementi prezentacije poslovnog plana su: → Sažet i jezgrovit opis poduzeća i djelatnosti → Prilika – koji se problem rješava, koja potreba se zadovoljava → Rješenje – na koji način ćete riješiti problem/ zadovoljiti potrebu → Snaga tima i poduzetnika → Analiza industrije/djelatnosti, analiza ciljanog tržišta i konkurencije → Financijski pokazatelji – troškovi, procjena prihoda → Analiza rizika, kako ćete se nositi s njima.

→ Sustav nagrađivanja (financijske projekcije)

→ Slike (poslovnih prostora, proizvoda) → Životopisi djelatnika → Materijal za marketing

> plaće > bonusi

→ Cjenici proizvoda → Detaljno objašnjenje određenih

> provizije > dionice, opcije

a prezentacija mora biti realna, jezgrovita, sažeta i bez pretjerivanja kako bi bila u skladu s upozorenjima o

stavki (npr. tehnički opis rada proizvoda, detaljni podaci za rizicima. analizu tržišta, shema organizacijske Dobar oblik fonta, izbor ilustracija,

→ Politika zapošljavanja (predviđeni tempo zapošljavanja, struktura zaposlenih...)

strukture) → Financijska izvješća

→ Edukacija zaposlenika (predviđanje troškova za dodatno usavršavanje i osposobljavanje djelatnika).

PREZENTACIJA POSLOVNOG PLANA

Terminski plan

Prezentacija poslovnog plana ne smije trajati duže od 12 minuta uz dodatnih 5

Osoba koja prezentira poslovni plan mora imati poduzetnički entuzijazam,

popratno pismo, uvez i Power Point prezentacija ključni su za privlačenje investitora. ”Tko želi nešto učiniti naći će način. Tko ne želi, naći će izgovor.” Pablo Picasso

Poslovni plan treba sadržavati terminski plan u kojem su definirani: ciljevi, prioriteti, ključni događaji (“milestones”) i plan odustajanja. Terminski plan pokazuje: potrebne ključne aktivnosti, njihov realan rok izvedbe, nositelje aktivnosti i alternativne mogućnosti. Primjeri potrebnih ključnih događaja: → Datum osnivanja poduzeća → Pronalazak lokacije poduzeća → Dobivanje potrebnih dozvola → Dobivanje financijskih sredstava → Datum otvaranja → Planirani prihod za prvu, drugu, treću godinu. 55

V. dio

FINANCIRANJE SPORTA I PROJEKATA U SPORTU Pripremili: Alen Jerkunica (ASPIRA) i Romana Caput-Jogunica (koordinatorica Projekta)

SUSTAV FINANCIRANJA SPORTA U HRVATSKOJ Sustav sporta, sportske djelatnosti, stručni poslovi u sportu, sportska natjecanja, financiranje sporta, nadzor i ostala značajna pitanja za sport u Republici Hrvatskoj definirani su Zakonom o sportu. Osnovu financiranja sporta čine prihodi koje pravne i fizičke osobe koje obavljaju sportsku djelatnost ostvare obavljanjem sportske djelatnosti, članarine koje ostvaruju sportske udruge, dio prihoda od priređivanja igara na sreću i sredstva kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb i država pomažu obavljanje sportskih djelatnosti. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb utvrđuju javne potrebe u sportu i za njihovo ostvarivanje osiguravaju financijska sredstva iz svojih prororačuna. Javne potrebe u sportu na državnoj razini su: → Poticanje i promicanje sporta, osobito sporta djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom → Poticanje planiranja i izgradnje sportskih građevina

→ Skrb o vrhunskim sportašima → Djelovanje nacionalnih sportskih saveza, HOO, HPO i HSSG → Djelovanje informacijskog sustava

Programe javnih potreba Hrvatski sabor donosi na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, zajedno s državnim proračunom. Planirani

u sportu → Dodjeljivanje državne nagrade za sport "Franjo Bučar" i državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća → Međunarodna sportska suradnja i međunarodne obveze Republike

godišnji iznos financiranja programa javnih potreba i financijske planove koji se odnose na izvršenje programa javnih potreba u sportu, utvrđuje resorni ministar Odlukom nakon

Hrvatske u sportu → Znanstveni i razvojni programi u sportu.

donošenja Državnog proračuna. Nakon donošenja Odluke, savezi trebaju s resornim ministarstvom sklopiti ugovore kojima će utvrditi međusobna prava i obveze. 57

V. dio

FINANCIRANJE SPORTA I PROJEKATA U SPORTU

Osim prihoda iz javnih izvora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj

Kod udruga se primjenjuje načelo neprofitnosti što znači da

je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

osnovi te pristojbi i naknada vezanih za lutriju i klađenja, sportske

se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati

organizacija. Nadzor nad financijskim poslovanjem udruge i podnošenjem

organizacije, tj. klubovi mogu se osloniti i na sljedeće izvore:

gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu. Imovinu udruge čine novčana sredstva koja je

propisanih financijskih izvješća provodi Ministarstvo financija, sukladno posebnim propisima.

→ Članarine i ostala potrošnja

udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima,

Važno je istaknuti kako nadzor nad upravljanjem financijskim sredstvima

novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna

iz javnih izvora obavljaju i nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije koje odobravaju ta sredstva kroz Izvještaj

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa Zakonom o udrugama, njezine

o potrošnji proračunskih sredstava, a kojeg je neprofitna organizacija dužna dostaviti.

neprofitnim organizacijama u sportu Pravne osobe u sustavu sporta su udruge, sportska dionička društva i

nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava.

je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna je izrađivati godišnji program rada i financijski

ustanove. Na udruge se primjenjuje Zakon o udrugama, na sportska

Udruge i strane udruge dužne su voditi poslovne knjige i sastavljati

plan za njegovu provedbu. Iznimno, zakonski zastupnik neprofitne

dionička društva Zakon o trgovačkim društvima (osim u određenim specifičnostima koje su naglašene u

financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način financijskog poslovanja i vođenja računovodstva

organizacije može donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog

Zakonu o sportu), dok se na ustanove primjenjuje Zakon o ustanovama.

neprofitnih organizacija. Temeljni propis koji uređuje vođenje

načela ako je: → Vrijednost imovine neprofitne

računovodstva ovakvih organizacija

organizacije na kraju svake od

(konzumacija hrane i pića na sportskim priredbama u organizaciji kluba, sportska oprema sa oznakama kluba i dr.) → Ekonomska vrijednost i doprinos volonterskog rada → Prihodi od sponzorstava pokroviteljstava i donacija → Prihodi od televizijskih prava. Upravljanje financijama u

Neprofitna organizacija koja

prethodne tri godine uzastopno

→ Knjiga primitaka i izdataka

stanjima), potraživanja i obveza

manja od 230.000,00 kuna → Godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna

→ Knjiga ulaznih računa → Knjiga izlaznih računa → Popis dugotrajne nefinancijske imovine.

godišnje. Neprofitna organizacija obvezna je u svom knjigovodstvu osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju

Neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezno vodi sljedeće

→ Knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge) → Evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila.

imovine, obveza i vlastitih izvora. Poslovne knjige dvojnog knjigovodstva koje vodi neprofitna organizacija jesu: dnevnik, glavna

imovine – po vrsti, količini i vrijednosti (nabavna i otpisana) → Knjigu kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) – po vrsti, količini

knjiga i pomoćne knjige. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka, dok je Glavna

i vrijednosti → Knjigu financijske imovine i obveza i to: potraživanja i obveza (po

knjiga sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih događaja

subjektima, računima, pojedinačnim iznosima,

nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima.

rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr.), primljenih i izdanih vrijednosnih papira i

Poslovne knjige koje je obvezna voditi

drugih financijskih instrumenata (po vrstama,

neprofitna organizacija su: → Knjiga blagajne

subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti,

pomoćne knjige: → Knjigu dugotrajne nefinancijske

po osnovi primljenih zajmova i kredita te danih zajmova (po vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, stanjima i obračunatim kamatama)

Također, neprofitna organizacija vodi i posebne pomoćne evidencije: → Evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija → Knjigu ulaznih računa → Knjigu izlaznih računa te → Ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama. Poslovne knjige zaključuju se na kraju svake poslovne godine. Neprofitna organizacija dužna je sastavljati financijske izvještaje. Fnancijski izvještaji neprofitne organizacije su izvještaji o stanju i strukturi, te promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda. Financijski izvještaj neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo je godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima. Pojedini financijski izvještaji neprofitnih organizacija podliježu revizorskom uvidu, odnosno reviziji sukladno revizijskim propisima. Financijski izvještaji neprofitne organizacije koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod od tri do uključivo deset milijuna kuna podliježu revizijskom uvidu koji se obavlja sukladno revizijskim propisima, dok financijski izvještaji neprofitne organizacije koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod iznad deset milijuna kuna podliježu reviziji koja se obavlja sukladno revizijskim propisima. 59

V. dio

FINANCIRANJE SPORTA I PROJEKATA U SPORTU

Godišnji financijski izvještaji neprofitne organizacije javno se objavljuju putem Registra neprofitnih organizacija.

FINANCIRANJE PROJEKATA U SPORTU Projekt: definicija, faze životnog ciklusa i faze upravljanja projektom Projekt je privremen pokušaj pothvata za stvaranje jedinstvenog proizvoda, usluge ili rezultata. Privremen je zbog toga što ima svoj početak i kraj. Za projekt se kaže da je jedinstven budući da su proizvod, usluga ili rezultat različiti od sličnih proizvoda, usluga ili rezultata. Razlikujemo devet obilježja projekta: → Cilj – moguće je odrediti cilj koji treba postići ostvarenjem pothvata → Nerepetitivnost – projekt nije pothvat koji se ponavlja od vremena do vremena → Vremenska ograničenost – mora biti izvršen do roka koji je

→ Koordinirani napor – izvođenje

3. Izrada studije izvodljivosti

pothvata zahtijeva suradnju više službi u poduzeću → Resursi – ljudski i materijalni resursi angažiraju se u ograničenom vremenu

4. Selekcija projekta. Definiranje projekta sastoji se od:

→ Budžet – predviđeni iznos novca koji se smije utrošiti za određene aktivnosti projekta (potrebno je izraditi i budžet toka gotovine) → Rizik – izvođenje pothvata

vremenske etape, koliki je potreban budžet), a treba sadržavati: → Datum početka i datum završetka → Raspoloživi budžet → Odobrenja za potpisivanje

povezano je s izvjesnim rizikom → Jedna točka odgovornosti – projektni menadžer.

→ Detalji kontakta s klijentom → Rokovi i drugi uvjeti → Pravni i sigurnosni zahtjevi → Zahtijevano mjerenje kvalitete.

Životni ciklus upravljanja projektom je standardizirani proces primjenjiv na sve vrste i veličine projekata osmišljen u skladu s metodologijom upravljanja projektom. Sastoji se od

B) Identificiranja ciljeva projekata → Jednostavni projekti mogu imati samo mali broj ciljeva, a kompleskni projekti mnogo

sljedećih pet faza: → Inicijacija

→ Ciljevi su suglasni sa zahtjevima klijenta

→ Planiranje → Izvedba → Nadzor i kontrola → Zatvaranje projekta (Slika 5.3.)

→ Ciljevi moraju biti prenijeti svakome tko je neposredno uključen u projekt, kao i onima koji

unaprijed utvrđen → Životni ciklus – početak i kraj s brojnim različitim fazama između

Inicijacija projekta sastoji se od 4 temeljne skupine aktivnosti: 1. Definiranje projekta

početka i kraja

2. Formiranje projektnog tima

će se angažirati u isporuci dobara i usluga za potrebe projekta. C) Definiranja projektnih isporuka → Svaka mjerljiva, opipljiva posljedica, rezultat ili stavka koja se može odobriti i koja mora biti

ŽIVOTNI CIKLUS UPRAVLJANJA PROJEKTOM

proizvedena da se završi postupak, faza ili projekt

Nadzor i kontrola

→ Definira se sporazumom o isporuci klijentu – eksternom ili internom.

Planiranje

Zatvaranje

Inicijacija

Izvedba Slika 5.3.: Shematski prikaz faza upravljanja projektom 60

A) Uspostave projektne izjave (koji će biti krajnji rezultat, koje su

D) Uspostave projektne datoteke → Sadrži dokumentaciju koja je esencijalna za projekt → Pod neposrednom je kontrolom projektnog menadžera → Datoteka uključuje sljedeće stavke: planove projekta, inventar projekta, izvještaje o napretku, prognoze i procjene, trajanje sastanka, zahtijevane promjene, registar rizika, ugovore, organizacijske sheme, specifikacije projekta, prijemnu dokumentaciju.

TISKANJE KNJIGE

sadržaj

ilustracije

prijelom

upravljanje

tisak

projektom

pisanje

pretraživanje resursa lektoriranje

izrada

oblikovanje

odabir ilustracija

master

odobrenje

korigiranje

recenziranje

korigiranje

Slika 5.4.: Izgled WBS matrice na primjeru tiskanja knjige E) Uspostave registra rizika projekta → Definiraju se svi rizici u smislu dva faktora: vjerojatnosti (mali,

F) Izrade inicijalne procjene troškova → Potrebno je izvršiti procjenu troškova projekta

G) Izrade strukture raščlambe rada (WBS – Work breakdown structure) → Služi za identificiranje rada koji se

srednji i veliki postotak) te utjecaja na projekt (visok -

→ Glavna svrha procjene: osigurati pouzdanu kontrolu da će budžet

treba završiti na razini pojedinačnih zadataka koje treba

značajan utjecaj, pojedinačan utjecaj na rokove i troškove; srednji - manje ozbiljan, utjecaj samo na

projekta biti konzistentan s obimom rada koji je potreban za isporuku projekta.

izvršiti jedna osoba → Struktura raščlambe rada je hijerarhijska grafička predstava

neki dio projekta; nizak - neznatan utjecaj).

rada koju treba izvršiti da bi se kompletirao projekt. H) Definiranja potrebnih ljudskih resursa → Identificiraju se potrebne vještine → Za svaku razinu aktivnosti, identificiranu u strukturi raščlambe rada, projektni menadžer uz pomoć projektnog tima određuje potrebne vještine za kompletiranje projekta. 2. Kod formiranja projektnog tima potrebno je definirati uloge svakog člana tima. Dvije su vrste uloga: izvršna i timska. Izvršna uloga je posao koji je namijenjen svakom zaposleniku suglasno njegovom znanju i sposobnostima, dok je timska 61

V. dio

FINANCIRANJE SPORTA I PROJEKATA U SPORTU

Kreativac

Istraživač

Koordinator

Promatrač

Stručnjak

zadanih karakteristika i funkcija - potrebno je izraditi strukturu raščlambe rada)

PROJEKTNI MENADŽER

Pokretač

Timski radnik

Finišer Realizator

Slika 5.5.: Prikaz povezanosti i koordinacije različitih uloga u projektnom timu uloga način ponašanja, doprinosa i sudjelovanja na koje utječe osobnost i

nužnost, konkurentska nužnost, proširenje proizvodne linije, model

naučeno ponašanje zaposlenika.

komparativne koristi) 2. Kvantitativni (numerički) modeli selekcije (metoda otplatnog perioda,

3. Svrha studije izvodljivosti je da planira aktivnosti i implementacije projekta, procijeni vjerojatno potrebno vrijeme, kadrove i druge resurse, identificira vjerojatne troškove i posljedice ulaganja u novi projekt. Studija izvodljivosti treba biti formalizirana sa zahtjevima, ograničenjima i očekivanim rezultatima: → Tko je odgovoran → Sažetak projekta i prijedlog za analizu → Tko se treba uključiti → Razina detalja → Datum povratnog izvještaja → Budžet za studiju izvodljivosti. 4. Selekcija projekta je proces sustavnog vrednovanja projekta ili grupe projekata te izbor onog od njih koji najbolje ispunjava ciljeve poduzeća. Kriteriji za vrednovanje modela projektne selekcije su: 1. Kvalitativni (nenumerički) modeli selekcije (sveta krava, operativna 62

metoda prosječne stope povrata, metoda neto sadašnje vrijednosti, metoda interne stope povrata, indeks profitabilnosti). Planiranje projekta podrazumijeva

→ Plan aktivnosti, trajanja i realizacije vremena → Plan troškova → Plan kvalitete → Plan ljudskih resursa → Plan komunikacija → Plan upravljanja rizikom → Plan nabave. Izvori financiranja projekata na nacionalnoj i europskoj razini Preduvjet za traženje izvora financiranja projekta jest budžet projekta. On mora biti razuman, ostvariv i utemeljen na troškovima koji su proizašli iz sklopljenih ugovora i iskaza rada. Potrebno je specificirati budžet za svaki radni paket i unutar njega za svaki radni zadatak. Rizik Projektni rizik je neizvjestan događaj ili uvjet koji, ako se dogodi, ima pozitivne ili negativne posljedice za najmanje jedan od ciljeva projekta kao što su vrijeme, troškovi, opseg

detaljnu razradu opsega projekta, precizno utvrđivanje troškova i kalendara aktivnosti, raspisivanje organizacije posla, osiguranje potpore rukovodstva organizacije

ili kvaliteta. Menadžment rizika uključuje sljedeće procese kao što su planiranje rizika, identifikacija rizika,

te osiguranje okvira za pregled i kontrolu nad cjelokupnim projektom. Projektni tim izrađuje dva dokumenta koji su osnovica za donošenje odluka o pokretanju realizacije projekta.

nadzor i kontrola rizika.

IZJAVA O OPSEGU PROJEKTA I PLAN PROJEKTA Plan projekta predstavlja kompleksan dokument koji se sastoji od niza pojedinačnih planova kao što su: → Plan opsega poslova (skup aktivnosti koje se moraju izvesti kako bi se isporučio neki proizvod, usluga ili rezultat

analiza (kvantitativna i kvalitativna) rizika, planiranje odgovora na rizik te

Izvedba projekta Izvedbena faza projekta čini središte projekta, a s obzirom na to da vremenski najduže traje, dolazi do maksimalnog intenziteta aktivnosti i uporabe resursa. Ključne aktivnosti izvedbene faze životnog ciklusa projekta su: → Upravljanje kvalitetom (usklađenost s potrebama) → upravljanje nabavom i ugovaranje (skup procesa usmjerenih na opskrbu projekta potrebnim

materijalima i uslugama kako bi se on mogao izvesti u planiranom opsegu, kvaliteti i rokova)

amaterskom sportu u Europskoj uniji.

→ upravljanje komunikacijama i upravljanje rizikom.

izdanje brošure „Potpore za sport u Europskoj uniji“ iz kojeg će se koristiti informacije vezano za pregled potpora

Zatvaranje i revizija projekta Zatvaranje projekta predstavlja onu fazu u životnom ciklusu projekta u kojoj se završavaju sve aktivnosti ili faze projekta, isporučuje završeni proizvod drugima ili se, pak, zatvara otkazani projekt.¢ Zatvaranje projekta može se podijeliti na dvije ključne

Hrvatski olimpijski odbor je publicirao vodič koji je drugo

za sport u EU i praktične smjernice za pokretanje i provedbu projekata koje

Imam ideju ali kako dalje? Svaki projekt započinje od dobre projektne ideje. Najprije razmislite o projektnoj ideji, a zatim potražite

Financije: Kako izgleda realan proračun kojim možete postići ciljeve

→ Završetak projekta (kraj svih projektnih aktivnosti).

Cilj: Što su ciljevi vašeg projekta?

Osim što se financiranje projekata može ostvariti putem natječaja kojeg daju određena ministarstva, savezi te javna i privatna poduzeća, na raspolaganju stoje i sredstva iz EU fondova koja su osigurana u instrumentima financijske perspektive za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Pomoću sredstava iz EU fondova mogu se financirati infrastrukturni projekti poput dvorana i igrališta, potom rad s mladim sportašima, međunarodna suradnja u sektoru sporta i financiranje natjecanja i slično. Erasmus+ je novi financijski okvir Europske unije za razdoblje 2014.2020. godine u kojem je po prvi put u povijesti uključen program za financiranje sporta, kojim se planira osigurati više od 266 milijuna eura za suradnička partnerstva, neprofitne događaje i studije. Temeljem članka 165. Sporazuma o funkcioniranju Europske unije, program bi trebao pružiti potporu aktivnostima u

Raspored: Koji je raspored realan za provedbu svih tih aktivnosti? Koliko će projekt trajati? Rezultati i širenje: Što želite postići projektom i kako ćete širiti rezultate?

prikladan program za financiranje, a ne obratno. Elementi koje trebate uzeti u obzir tijekom razvoja projektne ideje su sljedeći:

ERASMUS+

komunikacija…).

financira EU.

etape i to: → Evaluaciju (ispitivanje i vrednovanje onoga što je postignuto s aspekta ciljeva) projekta

kako se mogu razvrstati različite aktivnosti je tako da odredite radne pakete (npr. istraživanje podataka,

Ciljana skupina: Tko je ciljana skupina projekta (npr. sportaši, treneri, službene osobe…)? Kome želite pomoći ili doprijeti do njega? Europska dodana vrijednost: Ovo je iznimno važno za europske, centralizirane projekte. Zašto se ovaj projekt treba provesti na europskoj razini, a ne na nacionalnoj razini? Što daje europski karakter projektu? Kasnije, kad budete pisali projekt, morat ćete opravdati europsku dodanu vrijednost. Kod decentraliziranih projekata koji se provode na nacionalnoj razini koriste se drugi pokazatelji. Moglo bi, na primjer, biti važno kako vaš projekt pridonosi nacionalnoj/regionalnoj strategiji.

i provesti različite aktivnosti?

Kako pronaći partnere? Kontaktirajte krovnu sportsku organizaciju na nacionalnoj, europskoj ili međunarodnoj razini. Te organizacije su odlično povezane i mogu vam dati vrijedne kontakte. Provjerite relevantna partnerstva ili organizacije u određenom području. Možda se ispostavi da je neki istraživački institut ili nevladina udruga specijalizirana za pitanja kojima se bavi vaš projekt. S takvim organizacijama u projektu, sigurno ćete poboljšati prijavu. Europska komisija ili nacionalne agencije mogu organizirati seminare za pojedine programe. Ti seminari su jednostavan način da pronađete partnere iz drugih država članica i popričate o budućim projektnim idejama. Provjerite prethodne projekte na nacionalnoj ili europskoj razini iz istog područja.

Inovativnost: Je li vaša projektna ideja ili pristup inovativan?

RAZMIŠLJAJTE IZVAN OKVIRA SPORTA!

Aktivnosti: Koje aktivnosti

Za sve daljnje informacije obratiti se Almi Papić, koordinatorici za

namjeravate provesti u okviru projekta? Pridonose li te aktivnosti ciljevima projekta? Jedan od načina

programe Europske unije u HOO na e-mail: alma.papic@hoo.hr

32 http://europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Potpore_sportEU.pdf

VI. dio

SUSTAV POTPORE SPORTAŠIMA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE Pripremile: Romana Caput-Jogunica i Biserka Vrbek (koordinatorice Projekta)

rvatski olimpijski odbor u suradnji s Ministarstvom

znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, od 2008. godine provodi niz aktivnosti usmjerenih na dual (dvojnu) karijeru sportaša. S obzirom na kompleksnost dual karijere u sportu, važna je njena prepoznatljivost i priznatost od mnogobrojnih vladinih i nevladinih tijela nadležnih za sport, obrazovanje, gospodarstvo, zdravlje i financije.

Rezultati mnogobrojnih međunarodnih istraživanja ističu zabrinjavajuće podatke prema kojima godišnje sportsku karijeru prekida otprilike jedna trećina mladih talentiranih sportaša u dobi između 10 do 17 godina. Zahtjevi su veći (broj sati treninga, intenzitet rada i dr.) te je u velikom broju slučajeva vrlo teško uskladiti obveze u školovanju i sportu33. Prema posljednjoj studiji o financiranju sporta34, u Hrvatskoj je registrirano 217.808 sportaša i znatno manji broj, 40.557 sportašica, čiji se broj značajno smanjuje od kadetske

do seniorske kategorije. Istraživanje za potrebe projekta „Sportaši i obrazovanje 2012.-2016.“ provedeno je u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom na uzorku od 654 srednjoškolacasportaša, sudionika Državnog prvenstva srednjoškolskih sportskih društava, 2013. godine. Rezultati istraživanja ističu da se 193 učenika u osnovnoj školi ponekad susretalo s problemom uspješnog

usklađivanja obveza u sportu i školi, a 46 učenika često. U srednjoškolskom obrazovanju, problem usklađivanja je prisutan kod većeg broja učenika-sportaša: 262 učenika srednjoškolca uključena u istraživanje je imalo ponekad, a njh 62 često probleme usklađivanja obveza u školi i sportu. U svrhu sprečavanja naglog prekida karijere u sportu i/ili obrazovanju, važnu ulogu ima upoznavanje javnosti o potrebnoj

33 Iz dokumenta EU guidelines on Dual Careers of Athletes 34 Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj, istraživački projekt Instituta za javne financije, 2012.

VI. dio

SUSTAV POTPORE SPORTAŠIMA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE organizacija, obrazovnih ustanova, poslodavaca i drugih. 2. Tijela državne uprave nadležna za sport, obrazovanje i zapošljavanje trebaju razmotriti uspostavljanje međusektorskog tijela koje će skrbiti o koordinaciji, suradnji, primjeni i praćenju mjera i aktivnosti dual karijere talentiranih i vrhunskih sportaša uključujući i sportaše s invaliditetom. S obzirom na sve manji broj sportašica u odnosu na broj sportaša u seniorskim kategorijama, potrebno je predložiti poticajne mjere za uključivanje i ostanak u sportu što većeg broja mladih talentiranih sportašica, uključujući i sportašice s invaliditetom.

podršci i posebnim uvjetima (ne povlasticama) tijekom školovanja mladih sportaša, kao i informiranje sportaša o dual karijeri i njenim mnogobrojnim pozitivnim učincima. Hrvatski olimpijski odbor izradio je prijedlog Nacionalnog programa razvoja karijere nakon sportske karijere (2014.-2020.), kojeg je Vijeće usvojilo 30. rujna 2014. godine. Prijedlog Nacionalnog programa predstavljen je na Nacionalnom vijeću za sport 16. travnja 2014. godine. Nacionalno vijeće za sport dalo je podršku predloženom dokumentu te predložilo da ono postane sastavni dio Nacionalnog programa sporta, koji je tada bio u izradi. Podršku je dala i Komisija sportaša HOO-a, čije je predsjednica Sandra Mandir istaknula želju Komisije da aktivno sudjeluje u provedbi programa. Cilj je na nacionalnoj razini, na jedinstven način, donijeti konsenzus u sklopu kojeg će se u odgojno-obrazovnim ustanovama kategoriziranim sportašima, uključujući i one s invaliditetom i 66

gluhe sportaše, osigurati posebni uvjeti i stručna potpora sukladno njihovim interesima i potrebama. Nacionalni program razvoja karijere i karijere nakon sportske karijere nalazi se na web stranici www. hoo.hr (mrežno mjesto Sportaši i obrazovanje). Opće smjernice Nacionalnog programa razvoja karijere nakon sportske karijere 2014.-2020. jesu: 1. Talentirani (perspektivni) i vrhunski sportaši, jednom riječju svi kategorizirani sportaši, uključujući i sportaše s invaliditetom trebaju biti prepoznati kao posebna populacija u relevantnoj zakonskoj regulativi. Taj status treba biti osiguran putem uspostavljanja kvalitetne suradnje između svih nadležnih tijela u sportu i obrazovanju, osobito

vladinih tijela nadležnih za poslove sporta, obrazovanja, zapošljavanja, obrane, unutarnjih poslova, ekonomije,

zdravlja i financija, te sportskih

3. Državna tijela nadležna za karijeru sportaša, dužna su donijeti nacionalne smjernice dual karijere temeljene na osnovu EU smjernica i posebnosti nacionalnog sporta i kulturnih razlika. Osim dokumenta, važno je razmotriti potpisivanje sporazuma između partnera nadležnih za karijeru sportaša i karijeru nakon sportske karijere. U tablici 6.1. navedeni su subjekti i nadležnosti pojedinih subjekata prema postojećoj zakonskoj regulativi. Pokretanjem nacionalne mreže dual karijere, osnaživanjem komunikacije i suradnje između osoba imenovanih od pojedinih tijela za dual karijeru u sportu, za očekivati je da će se predloženi sustav karijernog programa početi provoditi u pojedinim jedinicama regionalne (županijama) i lokalne (gradovi) samouprave. U tablici 6.1. nalazi se prijedlog sustava i sudionika karijernog programa potpore hrvatskim sportašima.

KARIJERNI PROGRAM POTPORE U HRVATSKOM SPORTU (sudionici)

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI S OBZIROM NA NADLEŽNOSTI

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

· Donijeti Nacionalni program razvoja karijere i karijere nakon sportske karijere uz konzultaciju ostalih tijela važnih za njegovu provedbu. · Utvrditi suradnju s drugim tijelima nadležnim za poslove sporta, obrazovanja, zapošljavanja, obrane, unutarnjih poslova, ekonomije, zdravlja i financija, te sportskih organizacija, obrazovnih ustanova, poslodavaca i drugih. · Osigurati sredstva za provedbu aktivnosti planiranih godišnjem planu, a vezano za provedbu Nacionalnog programa razvoja. · Poticati ustanove na propisivanje minimalnih uvjeta i stručne pomoći mladim sportašima · Licenciranje srednjih škola koje su propisale uvjete i osigurale stručnu pomoć, a u kojima se školuje veći broj mladih sportaša.

HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR

· Razvojni programi HOO-a su dugoročni i strateški obvezujući modeli praćenja razvoja sportaša od 12. godine do statusa reprezentativca i olimpijskog kandidata. Cilj programa je individualni pristup svakoj kategoriji sportaša i pružanje potpore za postizanje vrhunskih rezultata. Korisnici su sportaši nacionalnih sportskih saveza punopravnih članova HOO-a iz olimpijskih i neolimpijskih sportova koji ispunjavaju uvjete iz Pravila. Razlikujemo: 1. Program potpore sportašima mlađih dobnih kategorija (Program I; od 12 do 16 godina), 2. Individualni programi posebne skrbi o mladima (Program II), 2.1. Individualni programi posebne skrbi o mladima (II/1), (od 16. do 20. godina), 2.2. Individualni programi posebne skrbi o mladima u ekipnim sportovima (II/2), 3. Program potpore kvalitetnim sportašima (Program III), 4. Program potpore sportašima u predolimpijskom razvojnom programu (Program IV), 5. Program potpore sportskim ekipama u predolimpijskom kvalifikacijskom ciklusu (Program V) i 6. Olimpijski program. · Razmotriti uključivanje dual karijere sportaša u model praćenja razvoja. · Suradnja s Hrvatskim paraolimpijskim odborom i Hrvatskim sportskim savezom gluhih u provedbi planiranih aktivnosti za kategorizirane sportaše s invaliditetom. · U suradnji s Rektorskim zborom i udrugama ravnatelja osnovnih i srednjih škola potaknuti što veći broj ustanova za donošenje akata kojim će se regulirati dual karijere (ne samo u sportu, već i u drugim aktivnostima koje zahtijevaju izrazita dodatna odricanja i zalaganja učenika kao što s primjerice glazba, balet i sl.) Osnaživanje uloge sportskih gimnazija i srednjih škola sa sportskim odjeljenjima. · Komisija sportaša (HOO) – informiranje sportaša, utvrđivanje interesa i potreba aktivnih sportaša, promocija sportaša koji su nakon sportske karijere napravili karijeru; suradnja s Komisijama sportaša (MOO i EOO). · Klubovi olimpijaca – informiranje sportaša, dobri primjeri prakse, promocija sportaša koji su nakon sportske karijere napravili karijeru, utvrđivanje interesa sportaša koji su prekinuli sportsku karijeru i dr. · U registru kategoriziranih sportaša dodati obrazovanje u svrhu praćenja i organiziranja stručne podrške sportašima na što većem broju visokih učilišta. · Organizacija odjela za statusna pitanja sportaša koji će surađivati s nadležnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. · Proglasiti uspješne sportaše u dual karijeri na danu HOO-a (nagrada, pohvalnice, stipendije i sl.).

Tablica 6.1.: Prijedlog sustava i sudionika karijernog programa u sportu 67

VI. dio

SUSTAV POTPORE SPORTAŠIMA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE

KARIJERNI PROGRAM POTPORE U HRVATSKOM SPORTU (sudionici)

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI S OBZIROM NA NADLEŽNOSTI

NACIONALNI SPORTSKI SAVEZI

· Informiranje i osvješćivanje sportaša o važnosti dual karijere i Karijernog programa potpore. · Donijeti propise i akcijske planove u okviru kojih će se razraditi mjere i aktivnosti te obveze sportaša i klubova s obzirom na interes sportaša, raspoloživu infrastrukturu i ostale uvjete (blizina obrazovne ustanove, stručna pomoć i potpora, suradnja s obrazovnom institucijom, suradnja s poslodavcem i dr.). · Utvrđivanje potreba i interesa, informiranje i promocija dual karijere na seminarima za trenere i sportskim priredbama, putem medija isticati osim rezultata i ostale kompetencije sportaša.

SPORTSKE ZAJEDNICE

· Donijeti propise i akcijske planove u okviru kojih će se razraditi mjere i aktivnosti te obveze sportaša i klubova. · Promicati ulogu dual karijere (sastanci, radionice, sportske priredbe). · Edukacija trenera o dual karijeri sportaša. · Nagrada za sportaše koji su uspješni u sportu i obrazovanju (imenovati ambasadore dual karijere).

SPORTSKI KLUB

· Poticati sportaše i isticati ulogu dual karijere. · Uspostaviti suradnju s obrazovnim ustanovama u kojima se školuju sportaši te provoditi programe kojim će se omogućiti nastavak karijere u klubu nakon prekida aktivne sportske karijere. · Isticati uzore npr. bivše sportaše i trenera koji su nakon sportske karijere nastavili uspješno karijere u sportu i/ili nekoj drugoj profesiji.

SPORTAŠI

· Osvijestiti se o važnosti obrazovanja (o dual karijeri). · Istaknuti interes i potrebu za stručnom pomoći. · Interesirati se za karijerni program potpore (posebne uvjete tijekom obrazovanja, planirati karijeru kao i prekid sportske karijere...)

Tablica 6.1.: Prijedlog sustava i sudionika karijernog programa u sportu Ključnu ulogu u dual karijeri sportaša osim navedenih institucija i tijela imaju roditelji i treneri. Uloga roditelja i trenera je važna u razvoju osobnih i socijalnih kompetencija mladog sportaša. U obrazovnim programima osposobljavanja i obrazovanja trenera potrebno je usmjeriti pažnju na usvajanje kompetencija koje omogućuju treneru razumijevanje i prepoznavanje rizika s kojima se susreću mladi sportaši, a koji nisu 68

direktno povezani sa sportskim

1. Angažman sportskog psihologa i/ili

treningom.

sa stavovima i ponašanjem njihovih trenera (Tušak, 2011).

drugih stručnih osoba kvalificiranih za stručnu pomoć u planiranju karijere sportaša 2. Izradu smjernica i/ili informativnog materijala o mogućnostima

Stručna potpora u dual karijeri sportaša trebala bi biti organizirana od strane lokalne i/ili regionalne samouprave, sportaša, trenera, sportskih tijela i obrazovnih institucija.

školovanja, osobito liste odgojnoobrazovnih ustanova koje su osigurale potrebne posebne uvjete i podršku kategoriziranim sportašima 3. Informativni materijal o

Organizacija stručne potpore treba zadovoljiti sljedeće kriterije:

mogućnostima zapošljavanja sportaša, doškolovanja, usavršavanja i dr.

Analize istraživanja ističu povezanost stavova i ponašanja mladih sportaša

MREŽE POTPORE KATEGORIZIRANIM SPORTAŠIMA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE Tijekom provedbe projekta Sportaši i obrazovanje 2012.-2016. imenovani su koordinatori – kontakt osobe za dual karijeru sportaša: 1. Kontakt osobe partnera u Projektu Sportaši i obrazovanje 2012.- 2016. (prilog 6.1.) 2. Kontakt osobe u nacionalnim sportskim savezima i sportskim zajednicama (prilog 6.2.) Na Promocijskim danima „Karijere nakon sportske karijere“ održanim 2013. i 2014. godine sudjelovale su srednjoškolske i visokoškolske ustanove koje imaju propisane posebne uvjete i potporu za sportaše kao i one koje nude obrazovne

programe atraktivne za sportaše, U prilogu 6.3. priručnika nalazi se lista ustanova koje su sudjelovale na promocijskom danu „Karijera nakon sportske karijere“ i istaknule interes za školovanjem sportaša s obzirom na programe te posebne uvjete i podršku tijekom obrazovanja. U prosincu 2014. godine, potpisan je sporazum između Hrvatskog olimpijskog odbora i Rektorskog zbora Republike Hrvatske35 vezano za podršku studiranja kategoriziranih sportaša, kategoriziranih sportaša s invaliditetom i kategoriziranih gluhih sportaša na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. Za provedbu sporazuma imenovano je Povjerenstvo za provedbu sporazuma čije je predstavnike imenovao Rektorski zbor: prof. dr. sc. Damir Knjaz, predsjednik Povjerenstva,

Haris Pavletić, dr. med., doc. dr. sc. Zrinko Čustonja i prof. dr. sc. Boris Maleš. Hrvatski olimpijski odbor: Biserka Vrbek, dipl. iur. i izv. prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica. Potpisnici sporazuma (sveučilišta i Vijeće veleučilišta) imenovali su kontakt osobe koje su uključene u rad akademske mreže dual karijere s ciljem realizacije ciljeva suradnje koji se navode u Sporazumu. Za vrijeme trajanja Projekta Sportaši i obrazovanje 2012. 2016. koordinaciju svih aktivnosti provodi Hrvatski olimpijski odbor u suradnji s partnerima na Projektu i Povjerenstvo za provedbu Sporazuma između Hrvatskog olimpijskog odbora i Rektorskog zbora Republike Hrvatske e-mail adresa: sportasi-obrazovanje@hoo.hr

35 http://www.hoo.hr/hr/olimpizam/olimpijske-vijesti/3386-potpisan-sporazum-izmedu-hoo-a-i-rektorskog-zbora-republike-hrvatske

VII. dio

LITERATURA I PRILOZI 1. Alferman, D., Stambulova, N. (2007). Career Transitions

12. Poslovni.hr, http://www.poslovni.hr/after5/javni-nastup-

and Career Termination. In G. Kuliš, D. (voditeljica) (2012).

Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj - projekt, Institut

za financije, Zagreb

2. Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P., Vokić, N. P. (2008).

Suvremeni menadžment: vještine, sustavi i izazovi,

Školska knjiga, Zagreb.

3. Benjak, M., Hadži, V. P. (2005). Bez predrasuda i

mora-biti-uvjerljiv-171387

13. Požega, Ž. (2012). Menadžment ljudskih resursa –

upravljanje ljudima i znanjem u poduzeću“ Ekonomski

fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

14. Ribarić Gruber, A. (2012). Govorništvo. http://www.

infotrend.hr/clanak/2012/12/govornistvo,76,995.html

stereotipa: Interkulturalna komunikacijska kompetencija

u društvenom i političkom kontekstu, Izdavački centar

15. Rouse, M. J., Rouse, S. (2005). Poslovne komunikacije:

Rijeka, Rijeka.

4. Caput-Jogunica, R. (2007). Stavovi i interesi hrvatskih

sportašica o ravnopravnosti i obrazovanju. Međunarodni

seminar Športašica od rezultata do karijere u športu. 39-46.

5. Caput-Jogunica, R., Vrbek, B. and Ćurković, S. (2014)

Kulturološki i strateški pristup, Masmedia, Zagreb.

16. Stambulova, N., Alfermann, D. Statler, T., Cote, J. (2009).

ISSP Position Stand: Career Development and Transitions

of Athletes. International Journal of Sport and Exercise

Psychology, 7, 395-412.

Athletes and Education;What should we do to support

athletes in dual career development? Proceeding book of

17. Tenenbaum, G, Ecklund, R. C. (Eds.) Handbook of sport

7th International Scientific Conference on Kinesiology

„Fundamental and Applied Kinesiology – Steps Forward“,

Opatija, 2014 (pp 692-696). Zagreb: Faculty of Kinesiology,

18. Team FME, Active Listening, Communication Skills,

University of Zagreb.

6. Covey, S., R. ( 2009). Great work, great careers. Steven R.

Covey Community.

7. Gidzić, J. (2015). Hrvatske sportašice na Olimpijskim

igrama. HOO.

psychology (3rd Ed., pp 712 – 736). New York: Wiley.

ISBN 978-1-62620-963-3, 2013

19. Team FME, Effective Communication, Communication

Skills, ISBN 978-1-62620-962-6, 2013

20. Tušak, M. (2011). Ethical behaviour of coaches. In Caput-

Jogunica, R. and Psilopulos Y. (Eds.) Sport as part of

8. ICT Edu - modul 3, Razvoj digitalne kompetencije i

culture: Fair play is a part of sports culture, Procceding

book oft the 17th European Fair Play Congress, Poreč, 2011,

pp 33-36. Croatian Olympic Committee.

multimedija u nastavi, Izrada multimedijalne prezentacije,

CARnet, http://www.carnet.hr/upload/javniweb/images/

static3/91305/File/Izrada_multimedijalne_prezentacije_

prirucnik.pdf

9. Navarro, J. (2008). Što nam tijelo govori?,

Mozaik knjiga, Zagreb.

10. Ordinacija.hr, http://www.ordinacija.hr/budi-sretan/

21. Udemy blog, Body Language Facts: How We Communicate

Without Words, https://blog.udemy.com/body-language-

facts/

22. Vidučić, Lj., (2012). Financijski menadžment – VIII

nepromijenjeno izdanje, RriF Plus, Zagreb Podzakonski

akti i dokumenti na web stranicama Ministarstva znanosti,

11. Pease, A. (2002). Govor tijela: Kako misli drugih ljudi

obrazovanja i sporta – dostupni na linku: http://public.

mzos.hr/Default.aspx?sec=2379

upoznaj-sebe/sto-otkrivate-svojim-pogledom/

pročitati iz njihovih kretnji, AGM, Zagreb.

VII. dio LITERATURA I PRILOZI

DOKUMENTI ANALIZE I ZAKLJUČCI S ODRŽANIH PROMOCIJSKIH DANA „KARIJERA NAKON SPORTSKE KARIJERE“ (WWW.HOO.HR)

Bonton na društvenim mrežama http://coolklub.com/12pravila-ponasanja-na-drustvenim-mrezama/ EU Guidelines Dual Career (2012). (ec.europa.eu/.../dual-career-guidelines-final_en.pdf) Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj (2012). Istraživački projekt Institut za javne financije.

Razvoj politike cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja – Pojmovnik. Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN), 2013. Smjernice MOO za društvene i digitalne medija, Rio 2016. http://www.olympic.org/social-media-and-internetguidelines)

Nacionalni program razvoja karijere nakon sportske karijere 2014. – 2020. (www.hoo.hr)

Sportski magazin: Društvene mreže http://www.tportal.hr/sport/magazin/187228/Sportasi-inavijaci-vole-se-i-preko-Twittera.html

Preporuka o uvjetima studiranja kategoriziranih sportaša

Treneri i stručni poslovi u hrvatskom športu (2011).

u visokom obrazovanju (www.mzos.hr)

Projektna studija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=23614

Analize i zaključci s održanih promocijskih dana "Karijera nakon sportske karijere" (www.hoo.hr)

Zakon o sportu (Narodne novine 71/06, 150/08, 124/10, Priručnik za karijerno savjetovanje „Karijera i obrazovanje u skladu za sve“

124/11, 86/12, 94/13, 58/15)

(irtr.hr/data/documents/HZPOU_prirucnik_2012.pdf)

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine 121/14)

Potpore za sport u Europskoj uniji http://europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/

http://www.infotrend.hr/clanak/2012/12/ govornistvo,76,995.html

Potpore_sportEU.pdf

PRILOZI PRILOG ZA IV. DIO:

PRIPREMA ZA KARIJERU NAKON SPORTSKE KARIJERE PRILOG 4.1. OSNOVNI ZAKONSKI AKTI I PRAVNI AKTI (vezano uz poglavlje Priprema za karijeru nakon sportske karijere)

Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem (NN, br. 8/14)

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenost (NN, br. 80/08, 121/10, 25/12, 118/12 i 153/13).

Pravilnik o evidencijama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (NN, br.23/14)

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba

Odluka o uvjetima i načinu isplate novčane naknade u jednokratnom iznosu (NN, br. 123/12)

s invaliditetom (NN, br. 157/13) Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN, br. 64/01)

Odluka o jednokratnoj novčanoj pomoći i naknadi putnih i selidbenih troškova ( NN, br. 23/14) Odluka o osnovici i načinu plaćanja posebnog doprinosa

Zakon o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14)

za zapošljavanje osoba zaposlenih u inozemstvu (NN, br. 74/09)

Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta (NN, br. 93/14) Zakon o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12, 120/12)

Odluka o visini novčane pomoći za nezaposlenu osobu koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uključio u Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (NN, br. 12/14)

Zakon o obrazovanju odraslih ( NN, br.17/2007) Odluka o načinu utvrđivanja visine novčane pomoći osobi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13)

osiguranoj na produženo mirovinsko osiguranje na temelju Ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske

Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br.

poslove (NN, br.12/14) .

80/2013) Dodatne informacije za pomoć u aktivnom traženju posla i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br.137/2013)

razvoju karijere potražite na: www.hzz.hr Hrvatski zavod za zapošljavanje

Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br. 157/13) Pravilnik o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad (NN, br.2/14)

www.cisok.hr Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri www.e-usmjeravanje.hr Portal za cjeloživotno usmjeravanje

VII. dio LITERATURA I PRILOZI

PRILOZI ZA POGLAVLJE VI.

SUSTAV POTPORE SPORTAŠIMA TIJEKOM I NAKON SPORTSKE KARIJERE (6.1., 6.2., 6.3., i 6.4.) PRILOG 6.1. MREŽA DUAL KARIJERE PARTNERA U PROJEKTU „SPORTAŠI I OBRAZOVANJE 2012. - 2016.“

Ustanova/udruga adresa

Ime i prezime kontakt

MINISTARSTVO ZNANOSTI, Krešimir Šamija, prof. OBRAZOVANJA I SPORTA kresimir.samija@mzos.hr HRVATSKI KLUB OLIMPIJACA

Dr.sc. Damir Škaro, glavni tajnik olimpijci@hoo.hr

HRVATSKA OLIMPIJSKA Saša Ceraj, prof. AKADEMIJA sasa.ceraj@hoo.hr HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI Ruža Markešić, prof. ODBOR ruza.markesic@hpo.hr

HRVATSKI SAVEZ Melani Lušić, predsjednica CK Silent, GLUHIH melle22@gmail.com

ŠPORTSKA GIMNAZIJA Slobodan Matković, prof U ZAGREBU ravnatelj@gimnazija-sportska-zg.skole.hr

ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA Mladen Budinščak, prof. I SAVEZA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE szg.jastrebarsko@gmail.com

ZAJEDNICA SPORTOVA DUBROVAČKO –NERETVANSKE ŽUPANIJE

Ivo Dragić ivo.dragic@du.t-com.hr

ZAJEDNICA SPORTOVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Darko Ivošević, dipl. ing, darko.ivosevic@sport-pgz.hr.

ZAJEDNICA SPORTOVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Goran Kursar, prof. goran.kursar@gmail.com

SPORTSKA ZAJEDNICA OSJECKO-BARANJSKE ZUPANIJE

Mirna Rajle Brođanac mirnarajle@gmail.com

SPORTSKI SAVEZ ssgz@zgsport.hr GRADA ZAGREBA

PRILOG 6.2.

MREŽA IMENOVANIH KONTAKT OSOBA DUAL KARIJERE U NACIONALNIM SPORTSKIM SAVEZIMA I SPORTSKIM ZAJEDNICAMA Nacionalni sportski savezi

Ime i prezime / kontakti

HRVATSKI SOFTBALL SAVEZ

Damir Mandić dinamo_zgb@yahoo.com

HRVATSKI VATERPOLSKI SAVEZ HRVATSKI KAJAKAŠKI SAVEZ

Nikolina Otržan n.otrzan@hvs.hr Vinko Mijočević vinko.savez@gmail.com

HRVATSKI MOTOCIKLISTIČKI SAVEZ

Ana Čop hrv.moto.savez@zg.t-com.hr

HRVATSKI ŠAHOVSKI SAVEZ

Goran Dizdar g_dizdar@yahoo.com

HRVATSKI KARATE SAVEZ

Darko Šimunec, glavni tajnik darko.simunec@zg.htnet.hr

HRVATSKI SAVEZ ZA SKOKOVE U VODU

PETRA BALOG glavni trener kadetsko juniorske reprezentacije petra.balog@gmail.com

HRVATSKI KICKBOXING SAVEZ

mr.sc. Marko Žaja marko_pitbull@hotmail.com

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

Boris Jakimenko, prof., stručni tajnik boris.jakimenko@hks-cbf.hr

HRVATSKI KLIZAČKI SAVEZ

Melita Juratek Cipek, glavna tajnica HKS-a gs@croskate.hr

HRVATSKI JEDRILIČARSKI SAVEZ HRVATSKI GIMNASTIČKI SAVEZ

Marko Mišura Ivo Jaić hjs@hjs.hr Davorka Juravić, članica Izvršnog odbora HGS-a Iva Murat Koić, glavna tajnica HGS-a hrvatski.gim.savez@gmail.com

HRVATSKI BASEBALL SAVEZ

Kristina Uroić, tajnica HBS-a hrvatski.baseball.savez@zg.t-com.hr

HRVATSKI KAJAKAŠKI SAVEZ

Vinko Mijočević, prof. - Koordinator Stručnog stožera vinko.mijocevic@gmail.com

HRVATSKI VESLAČKI SAVEZ

Sandra Ježić, administrativna tajnica HVS-a hvs@inet.hr

HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ

Vladimir Iveta, tajnik Saveza vladimir.iveta@hns-cff.hr

HRVATSKI RONILAČKI SAVEZ

Dragana Ivanković, stručna suradnica info@diving-hrs.hr

HRVATSKI DIZAČKI SAVEZ

Mate Rodić, tajnik tajnik@dizacki-savez.hr

HRVATSKI ŠKOLSKI SPORTSKI SAVEZ

Josip Košutić, dipl. ing. josip.kosutic@skolski-sport.hr

HRVATSKI AKADEMSKI SPORTSKI SAVEZ

Dr. sc. Sanja Ćurković sanja.curkovic@gmail.com

VII. dio LITERATURA I PRILOZI

PRILOG 6.3.

LISTA SREDNJOŠKOLSKIH I VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ – SUDIONICI PROMOCIJSKIH DANA „KARIJERA NAKON SPORTSKE KARIJERE“ – ustanove koje su propisale podršku i posebne uvjete za kategorizirane sportaše i nude obrazovne programe za sportaše Srednjoškolske ustanove ▶ Športska gimnazija u Zagrebu (www.gimnazija-sportska-zg.skole.hr) ▶ Gimnazija Gaudeamus u Osijeku (www.gaudeamus.hr) ▶ Gimnazija u Dubrovniku (www.gimnazija-dubrovnik.hr) ▶ I.Gimnazija u Osijeku (www.gimnazija-prva-os.skole.hr) ▶ Medicinska škola u Rijeci (www.ss-medicinska-ri.skole.hr) ▶ Privatna gimnazija u Dubrovniku (www.pg-dubrovnik.net) ▶ Prva riječka hrvatska gimnazija (www. gimnazija-prva-hrvatska-ri.skole.hr) ▶ Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci (www.pshg.net)

Visokoškolske ustanove ▶ Sveučilište u Rijeci (www.uniri.hr) ▶ Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (www.kif.unizg.hr) ▶ Kineziološki fakultet u Splitu (www.kifst.unist.hr) ▶ Studijski centar za izobrazbu trenera Kineziološkog fakulteta u Zagrebu (https://www.kif.unizg.hr/strucni_studij_za_izobrazbu_trenera) ▶ Centar za izobrazbu trenera Kineziološkog fakulteta u Splitu (https://www.kifst.unist.hr) ▶ Veleučilište Lavoslava Ružičke u Vukovaru (www.vevu.hr) ▶ Zdravstveno veleučilište u Zagrebu (www.zvu.hr) ▶ Visoka poslovna škola PAR (www.par.hr) ▶ Visoka poslovna škola Libertas (www.vps-libertas.hr) ▶ Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje N. Š. Zrinski (www.zrinski.org/nikola) ▶ Visoka škola za sportski menadžment ASPIRA (www.aspira.hr) ▶ Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) (www.zsem.hr)

PRILOG 6.4.

AKADEMSKA MREŽA DUAL KARIJERE (mreža je u osnivanju – nedostaju podatci za sljedeće potpisnike Sporazuma: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište Sjever i Hrvatsko katoličko sveučilište koji su potpisnici Sporazuma)

SVEUČILIŠTE

Ime i prezime koordinatora

SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI Zagrebačka 30 52100 PULA

doc. dr.sc. Dean Sinković dsinkov@unipu.hr Nino Dasko, student ndasko@unipu.hr

SVEUČILIŠTE U ZADRU dr. sc. Gordana Ivković Centar za tjelovježbu i studentski šport givkovic@unizd.hr Trg kneza Višeslava 9 23000 Zadar Ina Marin, studentica inamarin@hotmail.com SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU Ured za sportsku djelatnost SVEUČILIŠTE U MOSTARU Trg Hrvatskih velikana 1 88000 Mostar, BiH SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU Branitelja Dubrovnika 29 20000 Dubrovnik

Dražen Nikšić, voditelj Ureda za sportsku djelatnost drazen.niksic1@gmail.com Fran Mihaljević, student MS f.mihaljevic.pfo@gmail.com Izv. prof. dr.sc. Marin Ćorluka corluka.m@gmail.com Mateo Ćavar, student mateocavar@hotmail.com dr. sc. Aleksandar (Saša) Selmanović sasa.selmanovic@unidu.hr Marijana Matulovic (MS) marijanamatulovic@yahoo.com

SVEUČILIŠTE U SPLITU Livanjska ulica 5 21000 Split

Petar Metličić petar.metlicic@gmail.com

Nikša Dell' Orco niksadellorco@gmail.com

Toni Gamulin, prof. toni.gamulin@unist.hr

VII. dio LITERATURA I PRILOZI

doc.dr.sc. KLARA ŠILJEG Sportska direktorica plivačkog kluba Barok iz Varaždina Vanjska suradnica na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - katedra Plivanje

OSVRT NA PRIRUČNIK “ZA KARIJERU I NAKON SPORTSKE KARIJERE“

riručnik svojom tematikom predstavlja novinu i iskorak u informiranju budućih, trenutno aktivnih i uskoro bivših sportaša. Autori ovog

dual karijere. Važnost iste ističe se u vremenima recesije gdje veliki broj mladih nema posla. Stjecanje određenih kvalifikacija je najsigurniji

djela prepoznali su primarnu problematiku o potrebitosti jednog cjelovitog priručnika za sve direktne i indirektne sudionike sporta (roditelje, sportaše, trenere...).

način reintegracije bivših sportaša na tržište rada. Dodatne kvalifikacije uvelike smanjuju rizik od nezaposlenosti, izgubljenosti i ostalih negativnih konotacija s kojima su mnogi sportaši suočeni nakon sportske karijere.

U sedam pragmatičnih i aplikativnih dijelova priručnika (o sportskoj karijeri, o obrazovanju, o vještinama važnim za karijeru sportaša, o pripremama za karijeru nakon sportske karijere, o financiranju sporta i projekata u sportu, o sustavu

Cijeli niz sportskih uloga (bivša sportašica, vrhunska trenerica, majka kategoriziranih sportašica i sportska znanstvenica) daje mi kredibilitet da ovaj priručnik kvalificiram kao

potpore sportašima tijekom i nakon sportske

neophodan izvor spoznaja, podrška u razvojnim

karijere, te korištena literatura i prilozi), koncizno i razumljivim jezikom su izneseni primjeri, ideje, iskustva, smjernice, potrebni linkovi koji pružaju dodatne informacije, a sve sukladno naslovu

trenucima i putokaz za sportski i akademski razvoj sportaša. Uspoređujući s ostalim sličnim edukativnim programima u svijetu, izražavam želju da priručnik bude poticaj i

svakog poglavlja.

ostalim gospodarstvenim djelatnicima koji će u ekonomskom smislu podržati sportaše u realizaciji dual karijere.

Iz priručnika se iščitava nit vodilja koja je poslužila autorima pri skiciranju svakog poglavlja. Ona jasno pita: “Služi li ovo poglavlje sportašima”. Svako poglavlje osim konstruktivnog, odlikuje se i poticajnim sadržajima. Procjenjujem da autori na suptilan način usmjeravaju sportaše na važnost

Vjerujem da će simbioza sporta i gospodarstva biti na opće društvenu korist i zadovoljstvo. U Zagrebu, 19. 1. 2016. godine

VEDRANA MALEC (Komisija sportaša)

ODLOMCI IZ RECENZIJA I MIŠLJENJA SPORTAŠA

matram da će sadržaj ovog priručnika, a pogotovo stvarni primjeri koje su naveli sportaši i klubovi, itekako pomoći sportašima da postanu svjesni kako bi i nakon sportske karijere nastavili život nekom drugom vrstom karijera. Pogotovo mi se svidio dio vezan za obrazovanje. Sportaši će u ovom priručniku moći na jednom mjestu pronaći sve što ih zanima, a što nisu znali o svojim pravima i mogućnostima vezanim uz obrazovanje, bilo u školama ili na fakultetima. Mislim da uvod u svako poglavlje dovoljno jasno objašnjava o čemu će se u poglavlju govoriti, pogotovo kada se govori o financijama, koje vjerujem svakog sportaša prilično zanimaju osobito za vrijeme sportske karijere. Osim toga jednako smatram važnim osnovne pojmove i načine kako osmisliti i financirati projekte u sportu, što će većini uvelike olakšati prilagodbu i nastavak karijere u nekim drugim područjima sporta. Po mom mišljenju, dovoljno je detaljno razrađeno svako poglavlje, te mislim da prilikom korištenja priručnika sportaši ne bi trebali imati problema ili nejasnoća. Iznimno mi je drago što je ovaj priručnik napisan, jer vjerujem da ćemo svi mi sadašnji sportaši, oni bivši, a pogotovo oni koji tek dolaze imati velike koristi od njega.

SUMMARY

HANDBOOK: "SPORTS CAREER AND AFTER IT"

he handbook for "Sports Career and after it" has been created within the project 2012-2016 Athletes and Education, that is, the project activity Career Support Program, financed by the European Olympic Committees. The Handbook was elaborated by the Croatian Olympic Committee bodies, the Croatian Employment Agency and high-education institutions having signed a cooperation agreement with the Croatian Olympic Committee on providing support to the categorized athletes during their studies. "Sports Career and after it" is a practical tool that provides useful information, insights and instructions on sports career, planning of sports career completion and career after career to the former, current and future athletes. It is divided into seven chapters: 1. About sports career, career transition and career support program completion 2. Athletes' education during and after sports career 3. Important skills for athlete's career (communication, finance management) 4. Preparation for career after sports career 5. Financing of sport and sports projects 6. Support system to athletes during and after sports career 7. References and appendix. Some chapters contain the experiences and opinions of the following athletes on their sports careers and career after career: Sandra Mandir, Vedrana Malec, Natko Zrnčić Dim, Ištvan Varga, Ana Jelušić, Samir Barać, Romana Županić and Mario Možnik. The handbook will be distributed to all partners in the project “Athletes and Education 2012-2016” and the nominated dual career coordinators in national sports federations and sports associations as well as to the Croatian universities and two-year colleges so that a large number of the former, current and future categorized athletes could read and use it.