OLIMP-prelom 32
10/1/09
12:37
Page 1
BROJ 32 • RUJAN 2009. ISSN 1331-9523
»ASOPIS HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
MALO POZNATI ©PORTOVI
Lov na lisice
OLIMPIJSKE LEGENDE
©PORT I DUHOVNOST
Ana TitliÊ ©PORT I ZNANOST
Emocije i πport
OLIMPIJSKE NADE
Sandra PerkoviÊ ©PORTSKA TERMINOLOGIJA Lacrosse, hurling, shinty, bandy, curling, racing, rounders, jai alai…
Plivanje i meditativnoduhovna snaga
Znate li o kojim je πportovima rijeË?
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 2
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 3
SADRÆAJ Nastanak modernog πporta: Golf - igra nalik πetnji po imanju Olimpijske nade: Sandra PerkoviÊ, atletiËarka Olimpijske legende: Ana TitliÊ, rukometaπica Olimpizam: Igre oko I. olimpijskih igara Malo poznati πportovi: Lov na lisice ©port i druπtvo: Nogometni klubovi dobivaju vlasnike Religija i πport: Æenska ruka Æenska strana πporta: Ne priznajem “ne” kao odgovor sustava Mediji i πport: ©port, nasilje i mediji Filozofija πporta: Paternalizam i πport ©portski marketing: Trgovanje imidæom ©port i znanost: Emocije i πport Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA ©port o πportu: Virtualni πport ©port i duhovnost: Plivanje i meditativno-duhovna snaga ©portska terminologija: Znate li o kojim je πportovima rijeË? ©portska fotografija Publicistika Meunarodni natjeËaj “©port i knjiæevnost” 2009. Od Olimpa do Olimpa
4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 29 42 44 46 48 50 52 54
Mediji i πport
©portska terminologija
20. str.
46. str. ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op
GLAVNI UREDNIK Ante DrpiÊ Urednik priloga Povijest hrvatskog πporta Zdenko JajËeviÊ
UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec
UREDNI©TVO Saπa Ceraj, Gordana GaÊeπa, Radica Jurkin, Siniπa KrajaË, Æeljko KlariÊ, Jura Ozmec, Ana PopovËiÊ, Nada SenËar, Ivan ©koro www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr
GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK TISKARA MEIΔ Rotooffset Velika cesta 17
Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora
Dragi Ëitatelji, u treÊem ovogodiπnjem broju Ëasopisa HOO-a Olimp æelio bih istaknuti dvije rubrike u kojima se obrauju uvijek intrigantne i, rekli bismo, uobiËajeno zahtjevne teme - nogomet i πportski marketing. U rubrici "©port i druπtvo", u tekstu "Nogometni klubovi dobivaju vlasnike", autor Goran VojkoviÊ s pravom istiËe da je "joπ rano reÊi πto Êe "biti s naπim πportskim dioniËkim druπtvima. HoÊe li veliki poslovni sustavi, danaπnji sponzori, postati dioniËari? HoÊemo li imati narodne klubove kojima Êe upravljati navijaËi, mali dioniËari, s tek ponekim koji ima znatniji broj dionica? Moæda Êe πportaπi uloæiti u klubove u kojima igraju, pa dobijemo i neko kapitalistiËko samoupravljanje? A moæda se nakon recesije pojavi i koji strani tajkun ili oligarh koji Êe iz hobija kupiti neki naπ nogometni ili koπarkaπki klub?" U tekstu "Trgovanje imidæom" autorica Manuela Senteri istiËe da je, "prema miπljenju nekih marketinπkih struËnjaka, πport maksimalno iskoristio sponzorstvo i prodaju ulaznica kao instrument financiranja, ali merchandising i licenciranje nude joπ velike moguÊnosti". »asopis Olimp ove godine slavi desetu godiπnjicu izlaæenja, potpuno radno, tematski se propitujuÊi o vaænosti πporta i olimpizma za druπtvo i pojedinca. No tu su i "kroniËarski zapisi u malom" Radice Jurkin o najvaænijim aktivnostima HOO-a i hrvatskih πportaπa, meu kojima i sjajni uspjesi na MI u Pescari ove godine. Posebno mi je drago πto su u ovom broju objavljena tri najbolja rada hrvatskih uËenika (uËenica) s meunarodnog natjeËaja koji je, na temu "©port i knjiæevnost" 2009., raspisao Meunarodni olimpijski odbor, a za Hrvatsku proveo HOO u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i πporta i Hrvatskom olimpijskom akademijom. Posebno Ëestitam uËenici Dei Marin iz 4. razreda Prve rijeËke hrvatske gimnazije Ëiji je esej "Temeljne vrijednosti olimpizma: uvaæavanje drugih" ocijenjen najboljim i nagraen Trofejem i diplomom MOO-a i HOO-a.
Naklada: 2.000 primjeraka
3
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 4
NASTANAK MODERNOG ©PORTA
Golf - igra nalik πetnji po imanju Postoji urbana legenda da je naziv golf izvedenica od akronima Gentlemen Only, Ladies Forbidden - Samo gospoda, damama zabranjeno. To zacijelo nije toËno, jer je koriπtenje akronima kao zasebnih rijeËi relativno moderan fenomen. Osim toga, æene su igrale golf veÊ u drugoj polovici XIX. stoljeÊa, kad je igra postala vrlo pomodna zahvaljujuÊi princu od Walesa, buduÊem kralju Edwardu VII. Piπe Ana PopovËiÊ
gre su dio povijesti naroda kao i njegova djela, ratovi i umjetnost. One su odraz druπtvenog æivota u pojedinim razdobljima, ali i promjena u ekonomiji, religiji i politici. Neke od igara jedva da se spominju u povijesnim izvorima. One su prihvaÊene kao dio svakodnevnog æivota, ali nisu smatrane dovoljno zanimljivima i vrijednima paænje povjesniËara, sve do trenutka kada su ozbiljnije utjecale na zakone, porezni sustav i financije.
I
Golf potjeËe iz ©kotske Igra sliËna golfu, pod nazivom paganica, igrala se u starom Rimu. U XIII. stoljeÊu u ©kotskoj se igra cambuca, u Nizozemskoj het kolven, a u Francuskoj jeu de mail. Neki povjesniËari πporta smatraju da su igre het kolven iz Nizozemske i chole iz Belgije preteËe golfa. No tim igrama, kao i ostalim brojnim igrama πtapom i lopticom, nedostaje jedna bitna odrednica golfa - rupa. Golf u sadaπnjem obliku potjeËe od igre koja se u XV. stoljeÊu igrala na istoËnim obalama ©kotske u Kraljevstvu Fife. IgraËi bi udarali kameni oblutak po prirodnom terenu koristeÊi se πtapom ili primitivnom palicom.
Zabrana golfa i nogometa Sredinom XV. stoljeÊa ©kotska se pripremala za obranu od engleske invazije. Zbog prevelikog interesa za igranje golfa i nogometa, ©koti su zanemarili vjeæbanje vojnih vjeπtina, ponajprije streliËarstva, pa je πkotski parlament kralja Jamesa II. 1457. godine zabranio i golf i nogomet. U tom se dokumentu prvi put u pisanom obliku spominje naziv goulf, koji je moæda izveden iz nizozemske rijeËi kolf koja znaËi - palica ili πtap. Zabrana je ponovljena 1470. i 1491., ali stanovniπtvo ju je uglavnom ignoriralo. Ukinuta je tek nakon Glasgowskog sporazum 1502. godine. Golf je tijekom XVI. stoljeÊa stekao ugled i poËeo se brzo πiriti.
Kolijevka golfa Kralj Charles I. popularizirao ga je u Engleskoj, a Marija Stuart, vladarica ©kotske koja je po majci bila Francuskinja i πkolovana je u Francuskoj, prenijela je igru u Francusku. Prema predaji, naziv caddie za nosaËa torbe s palicama, koji ujedno daje savjete i moralnu potporu igraËu, dolazi od 4
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 5
©kotski Royal and Ancient Golf Club of St. Andrews: crteæ iz XIX. stoljeÊa ...
... i fotografija kluba snimljena 2008. godine
Marijinih pomagaËa iz redova francuske vojske - kadeta. Godine 1552. u πkotskom gradiÊu St. Andrewsu, mjestu koje se smatra kolijevkom golfa, osnovan je St. Andrews Golf Club. Viπe od pola stoljeÊa mlai su klubovi Royal Blackheath Golf Club u Londonu i Company of Edinburgh Golfers u Edinburgu.
Obnova kluba u St. Andrewsu U modernom se obliku golf razvio u St. Andrewsu i Edinburghu krajem XVIII. stoljeÊa, u povijesnom trenutku kada se slama moÊ klanova, a administrativna, akademska i trgovaËka elita preuzima vlast u ©kotskoj. To je vidljivo i iz arhive golf-kluba iz Glasgowa koji je osnovan 1787., a do 1789. godine imao je 25 Ëlanova koji su bili trgovci, uz iznimku dvojice kirurga i Ëetiriju vojnih Ëasnika. Godine 1754. obnovljen je golf-klub u St. Andrewsu - Royal and Ancient Golf Club of St. Andrews, gdje su 1897. kodificirana i pravila igre.
Samo gospoda, damama zabranjeno Postoji urbana legenda o tome da je naziv golf izvedenica od akronima: Gentlemen Only, Ladies Forbidden Samo gospoda, damama zabranjeno. To zacijelo nije toËno, jer je koriπtenje akronima kao zasebnih rijeËi relativno moderan fenomen. Osim toga, æene su igrale golf veÊ u drugoj polovici XIX. stoljeÊa, kad je igra postala vrlo pomodna zahvaljujuÊi princu od
Walesa, buduÊem kralju Edwardu VII. Takozvana „sekcija za dame” osnovana je u St. Andrewsu 1867., a u ostalim klubovima u iduÊih 20-ak godina. Godine 1893. osnovan je i æenski golfaπki savez - Ladies' Golf Union. Damama iz viπih slojeva sviala se igra koja je nalikovala πetnji s prijateljicama po imanju, a u Engleskoj je krajem XIX. i poËetkom XX. stoljeÊa bilo dosta dobrostojeÊih æena koje su imale dovoljno slobodnog vremena.
"Priroda unutar grada" Radnim je danima broj æena ponekad i premaπivao broj muπkaraca u klubovima gdje se, osim igranja golfa, moglo kartati ili popiti popodnevni Ëaj. Golfaπki je klub kultivirao novi oblik æivota zajednice u predgraima. Njegovi travnjaci, drveÊe i rjeËice utjelovili su „rus in urbe - prirodu unutar grada”. Graevinari su poËeli uviati prednosti spajanja rezidencijalnih imanja i rekreacije, a golf-klub je postao najpoæeljniji ukras bogatih okruga. U toj je Ëinjenici znaËenje klupskih graevina.
Idealna razbibriga U ©kotskoj je igraliπte za golf imalo prednost pred druπtvenim objektima, dok je u Engleskoj bilo gotovo obrnuto. Leeds Golf Club je 1909. godine potroπio 3500 funta na nove objekte, πto je Ëak skromno u usporedbi s 8000 funta koje je Royal Liverpool potroπio desetak godina ranije. Golf i country klubovi u okolici Londona poËeli su troπiti znatne svote novca. Tako je i dvorac lorda Eldona u Shirley Parku pokraj Croydona pretvoren u ekskluzivni country klub s pripadajuÊim igraliπtem za golf. Igranje golfa, s umjerenim tjelesnim zahtjevima, ugodnim parkovskim okruæenjem i luksuznim klupskim prostorima, postalo je idealna razbibriga za imuÊnije pripadnike srednje i viπe klase.
Literatura 1. Harris, H. A. (1975). Sport in Britain. London 2. Olivová, V. (1979). Lidé a hry. Prag: Olympia 3. Holt, R. (1989). Sport and the British. Oxford: Oxford University Press
5
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 6
OLIMPIJSKE NADE
SANDRA
Joπ jedan atletski biser na seniorskom putu Naπa mlada bacaËica ima iza sebe sjajnu sezonu: postala je europska juniorska prvakinja u bacanju diska, uπla u finale berlinskog Svjetskog prvenstva i dva puta popravljala hrvatski seniorski rekord, koji sad iznosi 62,79 metara
Sedam metara i 33 centimetra!
Piπe Liljana Jazbinπek
rije devet godina na Olimpijskim igrama u Sydneyju, kad je hrvatski juniorski dvojac Blanka VlaπiÊ i Ivana BrkljaËiÊ zakoraËio u seniorsku atletiku, jedna je od njih svjedoËila povijesnom trenutku. U bacanju kladiva Ivana BrkljaËiÊ uπla je u svoj prvi veliki finale, a tad 17-godiπnja Poljakinja Kamila Skolimowska postala je najmlaa olimpijska pobjednica. Devet godina kasnije, na kolovoπkom Svjetskom prvenstvu u Berlinu, 19-godiπnja juniorka Sandra PerkoviÊ izborila je svoj prvi veliki seniorski finale. Hicem od 60,77 m Sandra je osvojila deveto mjesto, navijestivπi ozbiljnu karijeru.
P
PoËetak priËe o uspjehu U Berlin je doπla uËiti i skupljati iskustvo na najveÊoj sceni, postavπi dio uspjeπne hrvatske postave, uz svjetsku prvakinju u visu Blanku VlaπiÊ i kladivaπa Andrasa Haklitsa, koji je bio sedmi. Uza to, sruπila je i dva bacaËka tabua: pokazala je da se u jutarnjim kvalifikacijama s tri hica moæe dobro bacati, kao i da za uspjeh u disku ne treba biti vremeπan da bi se doguralo do svjetskih visina. Istina, Elina Zvereva ima 49, a Nicoleta Grasu 47 godina i mogu joj biti majke, no to viπe nije pra6
srebrni u kugli i disku, a Sandra srebrna u disku. Godinu kasnije, na Svjetskom juniorskom prvenstvu u poljskom Bydgoszczu, Premeru je bio srebrni u disku i bronËani u kugli, a Sandra bronËana u disku. Tako je poËela priËa o uspjehu dvojca trenera Ivana IvanËiÊa.
vilo ove discipline u kojoj je pobijedila 21-godiπnja Australka Dani Samuels. Svjetsko prvenstvo mladih juniora (do 18 godina) u Ostravi 2007. bilo je veoma uspjeπno za hrvatske atletiËare. Dvoje uËenika Ivana IvanËiÊa, Marin Premeru i Sandra PerkoviÊ, osvojili su tri medalje. Premeru je bio
Sandra PerkoviÊ je u srpnju ove godine osvojila zlatnu medalju u bacanju diska na juniorskom Europskom prvenstvu u Novom Sadu, a Marin Premeru bio je treÊi u bacanju kugle. VeÊ u prvoj seriji Sandra je bacila disk 62,44 m, πto je u tom trenutku bio novi hrvatski seniorski rekord i, naravno, pobjedniËki rezultat. Njime je Sandra ispunila A normu za berlinsko SP, upi-
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 7
PERKOVIΔ
atletiËarka
savπi 18. rezultat na svjetskim listama. Drugoplasiranu je Njemicu Juliju Fischer (55,11 m) ostavila iza sebe sedam metara i 33 centimetra, πto je najveÊa razlika u ovoj disciplini u povijesti europskih juniorskih prvenstava. Hrvatski seniorski rekord, koji je dotad bio u vlasniπtvu Vere BegiÊ, popravila je 92 centimetra. „Opravdala sam svoja, ali i oËekivanja trenera IvanËiÊa. Hvala svima koji su bili uz mene nakon teπke operacije slijepog crijeva. Hvala roditeljima, baki i djedu, kao i πportskoj agenciji Ivane BrkljaËiÊ”, rekla je Sandra. Hitac od 62,44 m je i norma za na Olimpijske igre u Londonu 2012. godine. „Znala sam da mogu daleko baciti, ali nisam se nadala da Êu baciti tako daleko. Iskreno, i mene je taj hitac iznenadio. Imala sam joπ dva ispravna hica. Jedan je bio 55,32, a drugi 61,61 metar, i oba bi bila dovoljna za zlato. Joj, nakon svih silnih drugih mjesta napokon sam prva”, zadovoljno je govorila. Nakon svega, na Ekipnom je juniorskom prvenstvu u Splitu poËetkom rujna popravila vlastiti rekord hicem od 62,79 m!
Tko je Sandra PerkoviÊ? Roena je 21. lipnja 1990. godine. »lanica je AK Dinamo-Zrinjevac iz Zagreba, a trener joj je Ivan IvanËiÊ. ©portom se poËela baviti u drugom razredu osnovne πkole - najprije koπarkom pa odbojkom. Baca i disk i kuglu. Ove je godine ostvarila najveÊe uspjehe - naslov juniorske europske prvakinje krajem srpnja u Novom Sadu (62,44 m), deveto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Berlinu krajem kolovoza i prvo mjesto na Ekipnom prvenstvu Hrvatske za juniore i juniorke u Splitu poËetkom rujna, kada je opet postavila novi dræavni rekord hicem od 62,79 m. Na Svjetskom prvenstvu za mlae juniore 2007. u Ostravi bila je druga, a na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2008. u Bydgoszczu treÊa.
S atletikom je poËela gotovo sluËajno u drugom razredu osnovne πkole. „Malo koπarka, malo odbojka, a onda je doπla atletika. Kad sam prvi put vidjela kuglu, pomislila sam 'neÊu biti bacaËica, one su debele'!” No danas je bacaËica i ne smeta joj πto ima ruke jaËe i od mnogih vrπnjaka. „U Londonu na Igrama æelim biti najbolja. Samo mi treba podrπka u radu. ObeÊavam da Êu vratiti sve πto je u mene uloæeno”, kaæe mladalaËki samouvjereno.
Dug i teæak povratak Joπ krajem proπle godine uopÊe nije tako izgledalo, Ëinilo se da njena atletska priËa viπe ide kraju. „Gotovo sam umrla dva puta, a lijeËnici su mi najprije rekli da mi nije niπta. Nekoliko sam dana trpjela veliku bol i kad sam doπla u bolnicu, rekli su mi da je bio posljednji trenutak. Rasprsnulo se slijepo crijevo i prvu sam operaciju imala na BoæiÊ. No, ubrzo se pokazalo da nije sve oËiπÊeno. Na drugu sam operaciju otiπla na Sveta tri kralja”, prisjetila se u trenucima nakon svog najveÊeg uspjeha, osvajanja naslova juniorske europske prvakinje. Povratak je bio dug, u bolesti je izgubila 20 kilograma. No, trener joj je olakπao povratak na mjesto koje joj pri-
pada u mladim atletskim uzrastima - u vrh. „Moja je izlazna juniorska godina, Ëeka me velik posao da bih mogla biti dobra na najveÊoj sceni”, zakljuËuje. Krajem ove godine kao da je sloæila mozaik sreÊe. Nakon SP-a u Berlinu, na juniorskom ekipnom prvenstvu Hrvatske postigla je dræavni rekord od 62.79 m, IAAF ju je pozvao na zavrπnicu Svjetske serije u Solun (sedam najboljih po disciplini i jedan s pozivnicom), a EAA uvrstio u izbor najbolje juniorke Starog kontinenta. Sandra PerkoviÊ poËela je ostvarivati svoje i trenerove æelje. Prvo je zlato u njenim rukama. Ostala bi, sudeÊi prema nadarenosti i rezultatima, trebala uslijediti. Deveto mjesto meu najboljim svjetskim bacaËicama i dvaput popravljan hrvatski rekord dokazuju da za to apsolutno ima osnove. 7
11:28
Page 8
OLIMPIJSKE LEGENDE Nedavno smo iπle na veteranski turnir u Italiju, osam smo se sati sjajno druæile u autobusu. A danas djevojke uu, sjednu, svaka stavi sluπalice, svaka je svijet za sebe. Voljela bih da nam æenski rukomet doe na stare grane Piπe Zvonimir VukeliÊ
Znale oËelo je sluËajno, u osnovnoj πkoli koju je pohaala organizirano je rukometno prvenstvo, a uËenica πestog razreda Ana TitliÊ zakljuËila je da Êe njezin razred pobijediti stane li ona pred mreæu da „zakljuËa vrata”. Tako je i bilo, a njene je obrane uoËio trener slavonskobrodskog RadniËkog BreziÊ koji je nadarenu djevojËicu odveo u klub. PriËa je zavrπila zlatnom medaljom sa Svjetskog prvenstva u Jugoslaviji 1973. i srebrnim odliËjem s Olimpijskih igara u Moskvi. „Da sam izabrala i neki drugi πport, a ne rukomet, mislim da bih bila uspjeπna. U svjedodæbi iz osnovne πkole pisalo je da volim igre s loptom, voljela sam i odbojku, to je za mene najljepπi πport. Ali, nitko me nije odveo u odbojkaπki klub pa sam ostala u rukometu, premda sam neko vrijeme bacala i kuglu. »ak me prof. PuhaniÊ na fakultetu nagovarao da se ostavim rukometa i prihvatim kugle, toliko mi je dobro to iπlo”, prisjetila se Ana TitliÊ kako je stigla u rukometne vode.
P
ANA TITLIΔ
10/1/09
rukometaπica
OLIMP-prelom 32
Izaπla da bi pobijedila Otkrila je i kako je ta njena ljubav prema πportu i lopti pretoËena u medalje. „Kad Ëovjek neπto voli, tada daje sve od sebe. A rezultat mu to vraÊa. Nisam bila najbolja, ali sam se trudila da budem najbolja. I kad sam veÊ odluËila izaÊi na teren, izaπla sam da bih pobijedila. Nisam se πtedjela.” Uspomene su lijepe, na poËetku reprezentativne karijere osvojila je zlato na Svjetskom prvenstvu u Jugoslaviji. - Pripremale smo se u Varaædinu, ni danas ne zaboravljam gostoljubivost koja nam je tamo iskazana. Sve je bilo super, bilo je to moje prvo veliko natjecanje. Stvarala se nova generacija, zbliæile smo se, stvarno smo bile sve za jednu, jedna za sve. I danas smo u kontaktu, kod mene u πkoli trenira veteranska Lokomotivina ekipa, dou i Mara Torti, Boæena Vrbanc, Milka VejnoviÊ... »ujem se s Dragicom Palaversom i Kajom Ileπ, posjeÊujemo se. Pozvale smo na svjetsko prvenstvo Nau StanojeviÊ, bila je naπa goπÊa. Ta naπa druæenja najveÊa su vrijednost.”
8
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 9
smo πto hoÊemo Velika Mara Torti Od reprezentativne majice Ana se oprostila srebrom u Moskvi 1980. „Skoro nisam otiπla, ozlijedila sam koljeno i morala na operaciju. No stigla sam se ipak oporaviti do poËetka priprema. Na Igrama je bilo odliËno, bile smo primjer kako se treba ponaπati i boriti. Imale smo glave skupa, Ëak smo se i jednako odijevale, bile smo ekipa koja je iπla na jedna vrata, πto je i rezultat pokazao.” Od suigraËica Êe posebno izdvojiti Maru Torti. „Ona je velika πportaπica. Kad biste je vidjeli kako se baca i da lopta ne ode u aut, niste mogli ostati ravnoduπni, morali ste krenuti njezinim stopama i boriti se do daske. Mi smo i danas ostale takve, zna biti oπtro na naπim veteranskim druæenjima. Boæenu smo vodile na gipsanje, slomila je prst. I Mara isto.” Ana Êe od trenera izdvojiti Ëetvoricu. „Vilim TiËiÊ me pozvao u reprezentaciju, kasnije su izbornici bili Vinko Kandija i Josip Samaræija. U Lokomotivi me najduæe trenirao Kreπo Pavlin, ostali su treneri bili u prolazu. Kreπo
je ostavio najveÊi peËat, naπa ekipa i danas kaæe 'Kreπo - naπ trener'.” Tada nije bilo posebnih trenera za vratare. „U jednom me razdoblju vjeæbala Ruπka MiladinoviÊ. Udala se za ©efanoviÊa, dolazila je kao volonterka i rado vjeæbala s nama. A branila je za Beograd. SjeÊam se, na gostovanju kod njene ekipe u posljednjoj sam minuti obranila sedmerac i tako smo oËuvale pobjedu.” Meu golmanicama, Zdenka IπtvanoviÊ je za Anu TitliÊ broj jedan. „Bila je po svemu najbolja, prava golmanica, pouzdana. Kod nje nije bilo sad mi ide, sad mi ne ide. Uvijek joj je iπlo. A mogla je i zabijati iz sedmeraca.” ReÊi Êe Ana i πto je za vratare najvaænije. „Koncentracija i brzina reakcije. To se uËi treningom.” ©nita kruha i kiseli krastavci Posebno Êe izdvojiti jednu utakmicu sa Svjetskog prvenstva 1973. „Igrale smo pred naπom sjajnom pu-
Iz A vrste u mladu pa u republiËku Ana TitliÊ roena je 13. lipnja 1952. u Gornjoj Vrbi nedaleko od Slavonskog Broda. PoËela je igrati u πestom razredu osnovne πkole u RadniËkom iz Slavonskog Broda, a dolaskom na fakultet u Zagreb preπla je u Lokomotivu Ëija je vrata Ëuvala na viπe od 500 utakmica. Nakon samo Ëetiri utakmice u dresu „lokosica" pozvana je u reprezentaciju koja je na Svjetskom prvenstvu u Jugoslaviji osvojila zlatnu medalju. Zanimljivo, tek nakon nastupa u A vrsti pozvana je u mladu reprezentaciju, a zatim i u republiËku. Zlatnu je medalju osvojila i na Mediteranskim igrama u Splitu 1979. Od reprezentacije se oprostila na OI u Moskvi 1980. srebrnom medaljom, a skupila je 126 nastupa. S Lokomotivom je bila dræavna prvakinja, finalistica Kupa prvakinja 1975. i finalistica Kupa pobjednica kupova 1979. Diplomirala je na Fakultetu za fiziËku kulturu, danaπnjem Kinezioloπkom fakultetu, i predaje tjelesni odgoj uËenicima Prve tehniËke πkole u Zagrebu. Aktivna je u Lokomotivinoj veteranskoj ekipi, sa suigraËicama pokatkad ode na utakmice svojih nasljednica.
blikom, bile smo favoritkinje, a izgubile smo od Poljakinja. Imale smo nakon toga sastanak s psihologom Kreπom PetroviÊem, ali smo mi same, tajno, organizirale joπ jedan. I cijelu smo noÊ dogovarale kako Êemo se iskupiti. Drugi smo dan svladale Ruskinje i otvorile si put prema zlatu.” Ani je æao πto su nasljednice njezine ekipe daleko od vrha. „Znaju one, ali neπto im fali. Moæda i srce i glava, kao da nemaju povjerenja u sebe. Znate, mi smo nedavno iπle na veteranski turnir u Italiju, osam smo se sati sjajno druæile u autobusu. A danas djevojke uu, sjednu, svaka stavi sluπalice, svaka je svijet za sebe. Voljela bih da nam æenski rukomet doe na stare grane.” U Anino je vrijeme bilo drukËije. „Mi smo dobro znale πto hoÊemo. Kad bih osjetila da sam u subotu na utakmici loπe branila, sama sam od trenera traæila dodatni trening, nije mi on to trebao reÊi. O, koliko sam samo puta trenirala i u nedjelju! Nama igra nije bila obveza, mi smo to voljele. Imale smo profesionalne obveze, ali smo bile amaterke. Znale smo utakmicu doËekati u parku, jer za hotel nije bilo novca. »esto smo vodu pile iz slavine, Ëesto ni za mineralnu nije bilo. Onu salamu, πunkericu, dugo veÊ ne jedem. Na svako putovanje Kreπo bi je ponio, pa πnita kruha i kiseli krastavci... Ali, bilo je lijepo.” 9
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 10
misa, Ëlana parlamenta i predsjednika Zappion komisije, u kojem ga na vrlo odrjeπit, ali ljubazan naËin odgovara od projekta modernih olimpijskih igara.
OLIMPIZAM
Igre oko I. olimpijskih igara Upravo nepokolebljivom upornoπÊu Coubertin je uspio ostvariti svoj san i utemeljiti ono πto danas zovemo olimpijske igre. Put i organizacija ponovne uspostave igara bili su protkani raznim poteπkoÊama, od politiËkih do financijskih, bez kojih je organizacija svake veÊe πportske priredbe nemoguÊa Piπe Saπa Ceraj
ekoliko dana nakon OsnivaËkog kongresa za obnovu olimpijskih igara William Sloane, E. Callot, Demetrios Bikelas i Pierre de Coubertin odræali su sastanak o dodatnom definiranju olimpijskog pokreta i Meunarodnog olimpijskog odbora. Tom se prigodom rjeπavalo i pitanje predsjednika Meunarodnog olimpijskog odbora. Ponuenu kandidaturu prihvatio je Grk Bikelas na Coubertinov prijedlog. On je bio zagovaratelj ideje „promjenljivog” predsjedniπtva, tj. duænost predsjednika trebala je obnaπati osoba iz zemlje koja je bila domaÊin sljedeÊih igara. Nakon tih igara predsjednik bi, na razdoblje od Ëetiri godine, ponovo postao Coubertin, a za trajanja igara Coubertin bi bio glavni tajnik Meunarodnog olimpijskog odbora.
N
Grci za i protiv igara Krajem ljeta 1896. godine MOO je u potpunosti osnovan. Sastanku je 10
nazoËilo 12 nacija, a MOO je ustanovljen po trokruænom modelu. Prvi je krug predstavljao nucleus ili aktivne Ëlanove, drugi su krug Ëinili Ëlanovi koji su dobrovoljno radili i podræavali olimpijsku ideju i, na kraju, treÊi se krug sastojao od poËasnih Ëlanova iz utjecajnih dijelova druπtva. U jesen iste godine Bikelas, koji je æivio u Parizu, posjetio je Atenu da bi zemljake upoznao s idejom modernih olimpijskih igara. Tom je prigodom posjetio i predsjednika grËke vlade Trikoupisa koji se naËelno sloæio s idejom ali, kako je rekao, bilo bi mu mnogo draæe da se ta ideja nije uopÊe pojavila. U meuvremenu se Coubertin posvetio sastavljanju programa I. olimpijskih igara. Primio je silne zahtjeve i prijedloge u vezi sa πportskim granama, disciplinama i njihovim nazivima. Na koliko je nerazumijevanja, pokreÊuÊi moderne olimpijske igre, Coubertin nailazio, pokazuje i pismo koje je primio od Etiennea Dragou-
Coubertin u Ateni Coubertin je nevjerojatnom snagom ignorirao sve negativne komentare i kritike te predano radio da bi ostvario cilj - ponovnu uspostavu olimpijskih igara. Pristavπi brodom u Pireju, Coubertin se uputio prema panatenejskom stadionu koji ga je na mistiËan naËin trenutno osvojio. Tom su se prigodom okupili i brojni mladi entuzijasti koji su zduπno podræavali Coubertinovu ideju o ponovnoj uspostavi olimpijskih igara. No Coubertin je pri ostvarivanju svoje ideje naiπao na snaæan otpor dræavnih vlasti, a predsjednik vlade Trikoupis protivio se i zbog velikog grËkog vanjskog duga. Smatrao je da GrËka ne raspolaæe s dovoljno novca potrebnog za projekt koji joj je Coubertin æelio povjeriti.
Spretan pregovaraË Coubertin se naπao usred politiËkih igara. Trikoupis se protivio Igrama, a Delyannis i njegovi istomiπljenici s mnogo su entuzijazma podræavali odræavanje prvih modernih olimpijskih igara u GrËkoj. Nakon dugih pregovora, pa i sa samim princem, Coubertin je uspio priskrbiti i podrπku grËkog plemstva. Ona se kasnije pokazala odluËujuÊom. Ukupni troπkovi organizacije Igara premaπili su 250.000 drahma, ali vlada je odbila participirati. Organizacijski se odbor sastao pod pokroviteljstvom princa u sljedeÊem sastavu: pukovnik Mano, Ëlan parlamenta i bivπi ministar E. Scouloudis, kapetan Soutzo, a gradonaËelnik Pireja Retzinas izabran je za potpredsjednika. Duænost rizniËara obavljao je Paul Skouses, a A. Mercati i Melas bili su tajnici. Dogovoren je i poËetak i trajanje Igara: od 5. do 15. travnja 1896. godine.
➔ »lanovi MOO-a s grËkom kraljevskom obitelji u Ateni 1896. godine. Stoje slijeva: D. Rutheis, I. Kokkides, J. Guth, D. Vikeles, F. Kemeny, P. de Coubertin, A. Boutovski, W. Gebhardt i V. Balck. U sredini sjedi grËki kralj Konstantin i prinËevi Georg i Nicholas
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 11
Posjet Olimpiji Coubertina je u Patrasu srdaËno doËekao Ëlana upravnog odbora gimnastiËkog kluba koji ga je poveo u razgledavanje Olimpije. O tome je Coubertin u svojim memoarima zapisao: „Bilo je kasno naveËer kada smo stigli u Olimpiju. Trebao sam Ëekati zoru da bih vidio dragocjeni pejzaæ koji sam toliko puta vidio u svojim snovima. Cijelo jutro sam proveo lutajuÊi ruπevinama. ProÊi Êe 31 godina kada Êu opet biti u prilici vidjeti Olimpiju”. Upravo nepokolebljivom upornoπÊu Coubertin je uspio ostvariti svoj san i utemeljiti ono πto danas zovemo olimpijske igre. Put i organizacija ponovne uspostave igara bili su protkani raznim poteπkoÊama, od politiËkih do financijskih, bez kojih je organizacija svake veÊe πportske priredbe nemoguÊa. Osim toga, napisao je propozicije za sve πportove koji su bili na programu. Uvjeravao je πportske djelatnike u zemljama πirom svijeta u korisnost sudjelovanja njihovih πportaπa na toj priredbi. BuduÊi da je ideja bila njegova i da je veÊinu organizacijskih poslova obavio sam, moæe se reÊi da su moderne olimpijske igre njegovo djelo.
Za i protiv Olimpijskih igara u Ateni: sukob izmeu Delyannisa i Tricoupisa (karikatura iz jednih atenskih novina)
Literatura 1. Messereli, R.M. (1950). Historie des Sports et de l´ Olympisme. Lausanne: Institut Olympique P. de Coubertin 2. Coubertin, P. (1975). Olympic Memoirs. Laussane: International Olympic Committee
11
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 12
MALO POZNATI ©PORTOVI
U lov na lisice hodajuÊi
Lov na lisice
Na dan lova jahaËi slijede svoje dobro uhranjene i istrenirane pse do mjesta gdje poËinje lov. Ako je lisica locirana, lov traje dok se ne ulovi ili dok ne pobjegne. Iako je teπko opravdati lov na lisice kao ubijanje tih æivotinja jer su πtetoËine, on privlaËi mnoge sudionike zbog uzbuenja i rizika. Osim jahaËa, brojni ljudi lov prate pjeπice, ali i biciklima, motoci-
Lov na lisice mnogo je viπe utjecao na englesku kulturu nego πto bi se u prvi mah moglo pretpostaviti. On je omoguÊio jedinstvenu ikonografiju za englesko seosko podruËje i dosta je zastupljen u engleskoj knjiæevnosti. Mnogi su aristokrati traæili da ih slavni slikari ovjekovjeËe u scenama lova Piπe Sanja Sokol
ov na lisice ima korijene u lovu starog i srednjeg vijeka koji je svoje postojanje opravdavao istrjebljivanjem πtetoËina. U brojnim aktivnostima koje su obiljeæile stvaranje modernog πporta u Engleskoj u drugoj polovici XVII. stoljeÊa svoje je mjesto naπao i lov na lisice. Ponajprije su ga prihvatili pripadnici graanske klase jer im se pruæila moguÊnost usvajanja naËina æivota plemiÊke elite i jaËanja druπtvenog ugleda. Lov na lisice izvorno je engleski πport, iako su sliËni πportovi prakticirani i drugdje u svijetu. Njegovo postojanje i popularnost u pojedinim sredinama ovisi o angaæiranju druπtava za zaπtitu æivotinja. Mjesta gdje se danas odræava lov na lisice Ëesto izgledaju kao bojna polja na kojima se sukobljavaju pristalice i protivnici tog πporta.
L
Umjesto lova na jelene Parcelacija zemljiπta i nov naËin obraivanja tla poËetkom XVIII. stoljeÊa pruæili su bolje uvjete za lov, a livade, odijeljene æivicom, omoguÊile su brzo jahanje i preskakanje. To je pogodovalo stvaranju novih staniπta za lisice i razmnoæavanje njihovog prirodnog plijena. Lov na lisice poËeo se profilirati kada su vojvoda od Buckinghama i drugi plemenitaπi odluËi12
li, umjesto jelena, loviti lisice. Razvoju takvog lova pridonio je utjecajni graanin Hugo Meynell. On je poËeo masovno uzgajati pse koje je nabavio u Leicestershireu, a propagirao je i brzi naËin jahanja. Njegov naËin lova, nazvan The Qoern, postao je model za naglo πirenje lova na lisice.
Sudionici se natjeËu s prirodom Moderni je lov na lisice πport obiËaja, rituala i etike. Bez striktnih pravila on je nenatjecateljski i mogao bi se definirati kao "πport" u kojem se sudionici natjeËu s prirodom. Iako u Engleskoj postoji sluæbena udruga Mastres of Fox Hounds and Hunt Secretearies, njezino znaËenje nije veliko i nema nadzor nad ujednaËavanjem aktivnosti. U skladu s tradicijom, sudionici lova i njihovi pomoÊnici nose purpurne kapute. Svaki lov ima "dogovoreno " zemljiπte i ono je razliËite veliËine, koliko mu konfiguracija dopuπta. Lov ima svog vou, Mastera, a ponekad ih je nekoliko. Oni rukovode odreenim brojem prateÊih lovaca i goniËa pase bez kojih nije moguÊe organizirati lov, a za svoj su rad plaÊeni. U novije vrijeme muπkarci i æene love u jednakom broju, a i oko treÊine Mastera su æene. Lisice se love zimi.
klima i automobilima ako je to moguÊe. BuduÊi da je πport opÊenito tradicionalno klasno obiljeæen i njime se bave uglavnom bogati ili druπtveno ambiciozni, lov na lisice posjetiteljima nudi ruralne prizore i daje dojam socijalne kohezije. Iako se veÊina lovova odræava na konjima, postoje neka mjesta, poput English Lake Districta, gdje se lovi pjeπke jer je teren preteæak za jahanje. Sudjelovanje u lovu je skupo jer iziskuje odræavanje i transport konja, uzgoj pasa i plaÊanje brojnih drugih troπkova. Novac se namiËe plaÊanjem Ëlanarine i prihodima od ulaznica koje plaÊaju posjetitelji. Sudjelovanje
OLIMP-prelom 32
10/1/09
12:31
Page 13
nekih Ëlanova kraljevske obitelji, posebno princa Charlesa, dodatno Ëini ovaj πport privlaËnim za zaljubljenike u englesku tradiciju.
Promet pridonio popularnosti lova Kada su tijekom XVIII. stoljeÊa u Engleskoj izgraeni novi putevi to je omoguÊilo veÊem broju LondonËana da posjete Shires, okrug u kojem se najËeπÊe odræavao lov na lisice. StoljeÊe kasnije izgraene su æeljeznice koje su podijelile lovaËka podruËja, ali su i pospjeπile transport konja, omoguÊujuÊi gradskom stanovniπtvu sudjelovanje u lovu. »ak se i pojavom automobila i mreæa autocesta poveÊala popularnost jahanja i lova na lisice.
Za i protiv lova na lisice Ulaskom u EU, engleska polja, ispresijecana æivicama i πumarcima, zamijenjena su prostranim oranicama na kojima nema staniπta za divlje æivotinje, a nije moguÊe ni brzo jahanje. Drugi problem proizlazi iz temeljenih promjena u odnosu prema æivotinjama. Kasna viktorijanska Engleska iznjedrila je srednju klasu koja se protivi okrutnom lovu. To je 1891. rezultiralo stvaranjem tzv. Humanitarne lige koja je tijekom XX. stoljeÊa odræavala prosvjede koji su kulminirali osamdesetih godina. Prosvjednici istiËu da je lov na lisice neuËinkovit naËin ubijanja πtetoËina i da je motiv njegovih aktera socijalni prestiæ. Traæilo se ukidanje lova na lisice, a Ëesto su fiziËki ometani i zastraπivani sudionici lova. No, pojavili su se i prosvjednici koji su lov na lisice sabotirali na mnogo nasilniji naËin. Borba za i protiv takve vrste lova vodi se u me-
dijima, ali i u parlamentu. Pristaπe lova tvrde pak da su ærtve urbano-ruralnog rivalstva u sklopu britanskog druπtva i da Êe zabrana lova na lisice smanjiti privlaËnost æivota na selu, ali i nanijeti ozbiljnu πtetu lokalnoj ekonomiji.
Lov na lisice izvan Engleske Iako se πport strogo povezuje s "engleπtinom", nije ograniËen samo na tu zemlju. Manji lovovi ograniËeni planinskim terenom organiziraju se u ©kotskoj i Walesu. Irska organizira 30 lovova godiπnje. Tamo je bavljenje tim πportom jeftinije nego u Engleskoj, pa privlaËi i engleske i transatlantske sudionike. Anglofili diljem svijeta usvojili su taj πport i prilagodili ga lokalnim uvjetima, a negdje se Ëak uzgajaju uvezene lisice da bi se osigurala lovina. To je sluËaj s Australijom, gdje postoji osam lovova. U Portugalu, ©panjolskoj i Italiji takoer se organiziraju lovovi, ali najdublji je korijen lov na lisice pustio u
sjevernoj Americi. U SAD-u se organizira 130 lovova i veÊina ih je povezana s dræavama istoËne obale. Lovina je uobiËajeno domaÊa siva lisica i najveÊi dio opravdanja za taj πport proizlazi iz oznaËavanja socijalne ekskluzive, a ne iz potrebe za kontrolom πtetoËina. Opsesija "engleπtinom" u najmanjoj je mjeri prisutna u Kanadi, gdje se organizira 12 lovova.
Trag u engleskoj kulturi Lov na lisice imao je mnogo veÊi utjecaj na englesku kulturu nego πto bi se moglo u prvi mah pretpostaviti. On je omoguÊio jedinstvenu ikonografiju za englesko seosko podruËje i dosta je zastupljen u engleskoj knjiæevnosti. Mnogi su aristokrati traæili da ih slavni slikari ovjekovjeËe u scenama lova. U knjiæevnosti, pisci su imali sliËan zadatak, kombinirajuÊi zabavu sa πportskim idealizmom. NajznaËajniji je pisac tog podruËja Robert Smith Surtees Ëiji je glavni lik Jarrocks postao primjer poπtenog i veselog lovaËkog plemiÊa. No najzanimljiviji je utjecaj tog πporta na kolokvijalne fraze, uobiËajene u engleskom jeziku. Kada se za nekoga kaæe da je "dobar u svom polju", to je nekada znaËilo da je to brz i dobar jahaË, a kada se kaæe "æelim vam dobar dan", ljudi nisu svjesni da se tako nekada tradicionalno pozdravljalo lovce, æeleÊi im brzo jahanje i dobar ulov. Literatura 1. Friedlander, N. (1999). The Mammoth Book of World Sports. New York: Carroll 2. Montague, T. (2004). A to Z of Sport. London: A Little Brown Book. 3. Menke, F. (1977). The Encyclopedia of Sports. New York: Dolphin Edition
13
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 14
©PORT I DRU©TVO
Nogometni klubovi dobivaju vlasnike Profesionalni je πport danas, a posebno nogomet, mnogo viπe od neprofitnog udruæivanja odreenog broja osoba. Jak prvoligaπ mnogo je bliæe jakoj firmi, negoli udruzi. Jednostavno, ustroj, poslovanje, financije, odnosi unutar sustava sasvim su razliËiti u primjerice Dinamu ili Hajduku negoli u udruzi ribolovaca, πportskih penjaËa ili u πahovskom druπtvu Piπe Goran VojkoviÊ
14
ada je u oæujku ove godine Hajduk u Vinkovcima prvi put nastupio kao Hrvatski nogometni klub Hajduk Split πportsko dioniËko druπtvo za obavljanje πportskih djelatnosti, ili skraÊeno (rekli bismo: skraÊena tvrtka!) Hajduk π.d.d., nije to bio samo simbol obveznog formalnog preoblikovanja koje je za klubove na pragu steËajnog postupka traæio Zakon o πportu, nego i poËetak neËeg sasvim novog - razdoblja u kojemu Êe se znati vlasnici πportskih klubova.
K
Udruge i dioniËka druπtva VeÊ smo se navikli Ëitati i sluπati izvjeπÊa svjetskih agencija u kojima se javlja tko je kupio ili prodao kakav nogometni klub. U pitanju je svakako hobi bogatih, Ëesto podrijetlom iz treÊih zemalja. Pogledajmo samo Otok! Vlasnik Manchester Cityja je 38 godina star i 15 milijardi funti „teæak” πeik Mansour bin Zayed Al-Nahyan. Neπto siromaπniji (12,5 milijardi funti u nekretninama i vrijednosnim papirima) je Indijac Lakshmi Mittal, suvlasnik Queen's Park Rangersa. Rusa Romana AbramoviËa koji je novac uloæio u Chelsea recesija je dobro pritisnula „teæak” je samo 7 milijardi funti. No, dok se svijet i u ovom pogledu razvijao (spomenimo da u πpanjolskom nogometu kao πportsko dioniËko druπtvo djeluje 68 klubova, a u koπarci 32 kluba), hrvatski nogometni i koπarkaπki klubovi djelovali su kao udruge. Organiziranje u udruge primjenjuje se vrlo Ëesto i za razliËite aktivnosti (po definiciji, udruga je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruæivanja viπe fiziËkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaπtite njihovih probitaka ili zauzimanja za odreena uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja ureuju ustroj i djelovanje). No profesionalni πport danas, a posebno nogomet, mnogo je viπe od neprofitnog udruæivanja odreenog broja osoba. Jednostavno, ustroj, poslovanje, financije, odnosi unutar sustava - sasvim su razliËiti u primjerice Dinamu ili Hajduku negoli u udruzi ribolovaca, πportskih penjaËa ili u πahovskom druπtvu. Pa iako je preoblikovanje Hajduka u πportsko dioniËko druπtvo bilo zakonska nuænost, s vremenom Êe vrlo vjerojatno i drugi jaki prvoligaπi
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:29
Page 15
krenuti tim putem. Golema infrastruktura, organizacija, sustav upravljanja pa i velik novac - traæe da klub bude primjereno organiziran. To se u nas posebno odnosi na nogometne klubove (πto ne znaËi da se πportsko dioniËko druπtvo neÊe pojaviti i u drugim πportovima). Jak prvoligaπ mnogo je bliæe jakoj firmi, negoli udruzi.
Imatelji dionica ©portska Êe dioniËka druπtva, osim drukËijeg, sloæenijeg ustroja od udruge i iznimno strogog naËina upravljanja, donijeti u hrvatski πport i jednu novu kategoriju - vlasnike klubova. Osobe s velikim brojem dionica imat Êe kljuËni utjecaj na rad i razvoj kluba. Kako u dioniËkom druπtvu svatko s 25 posto plus jednom dionicom („zlatna dionica”) ima odreena zakonom definirana prava i nije ga moguÊe zaobiÊi, znamo i koliko buduÊi „gazde” moraju uloæiti. Bit Êe to svakako zanimljivo: uz igraËe, trenere i upravu, dobivamo i vlasnike. Formalno se pravno zovu dioniËari; struËno se ne kaæe vlasnik dionice nego imatelj dionice (sjetimo se engleskog: stockholder), no to su govornim jezikom i smislom - vlasnici. Na skupπtini Êe odreivati nadzorni odbor πportskog dioniËkog druπtva. A nadzorni Êe odbor imenovati upravu. Iako Êe uprava imati menadæerske ugovore, snaæan nadzorni odbor (snaæan jer sada iza njega ne stoji anoni-
mno Ëlanstvo udruge nego oni koji su uloæili svoja sredstva!) bitno Êe rigoroznije pratiti rad uprave. Vrlo je moguÊe da Êe u sluËaju loπih rezultata kluba uprava letjeti mnogo bræe nego danas, nadzorni odbor se ionako smijeni bez ikakvih problema. No, dioniËari su tu, igrao klub dobro ili loπe. Oni Êe biti nova kategorija ljudi koji Êe iz pozadine odluËivati o profesionalnom πportu, ponajprije u nogometu.
Kakva Êe biti buduÊnost? Joπ je rano reÊi πto Êe biti s naπim πportskim dioniËkim druπtvima. HoÊe li veliki poslovni sustavi, danaπnji sponzori, postati dioniËari? HoÊemo li imati narodne klubove kojima Êe upravljati navijaËi, mali dioniËari, s tek ponekim koji ima znatniji broj dionica? Moæda Êe πportaπi uloæiti u klubove u kojima igraju, pa dobijemo i neko kapitalistiËko samoupravljanje? A moæda se nakon recesije pojavi i koji strani tajkun ili oligarh koji Êe iz hobija kupiti neki naπ nogometni ili koπarkaπki klub? U svakom sluËaju, oni koje Êe se pitati o najvaænijim stvarima vezanima uz klub bit Êe upravo najveÊi dioniËari; jednostavno, oni Êe imati stvarnu
snagu u klubovima. Postoji i jedan moguÊi loπ scenarij gradovi se kao jedinice lokalne samouprave mogu pojaviti kao veÊinski dioniËari u prvoj fazi, dok treba pomoÊi klubu u dugovima i dok se ne pojave kvalitetni kupci. No, ako buduÊnost hrvatskog nogometa bude takva da svaki grad postane vlasnikom lokalnog kluba - odmah moæemo osnovati dvije prve lige: jednu za Dinamo i drugu za sve ostale. Jednostavno, gospodarska snaga Zagreba je prevelika da bi itko u Hrvatskoj mogao doÊi barem blizu. Literatura 1. HINA, servis vijesti 2. Narodne novine, www.nn.hr 3. Obrazloæenje odredbi konaËnog prijedloga Zakona o πportu, www.sabor.hr 4. Internetski portal Index.hr, www.index.hr
15
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:29
Page 16
RELIGIJA I ©PORT
Æenska ruka Obiljeæivπi roenje hrvatske knjiæevnosti Judita ostaje uzor æenske snage: ide na korijen problema, svladava napadaËa njegovim oruæjem i zna odakle joj pobjeda Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)
modernoj borbi za medijski prostor s paænjom pristupamo osobi koja ima na raspolaganju punih devet poglavlja Svetog pisma (Jdt 8-16). Meu spisima koji niæu velike muæeve junakinja Judita æiva je potvrda da Biblija prepoznaje ulogu æene i cijeni tradiciju Olimpa koji iz broja u broj njeguje æensku stranu πporta. U πportu se doduπe oËituje da muπkarci postiæu veÊu snagu, veÊe brzine i visine, ali opÊe je poznata veÊa æenska marljivost i ustrajnost, lakoÊa u viπesmjernoj koordinaciji i prodorna upornost. Judita je univerzalni æenski uzor napose pred kraj knjige gdje dvaput uz nju stoje "sve æene" (15,12.13).
U
Presudna ruka Za mnogo toga traæi se æenska ruka! Sveta knjiga, poglavito usmjerena na duhovne ideale, Ëak 10 puta u prvi plan stavlja Juditinu ruku. Sama Judita i glavarima grada i napadaËkom vojskovoi najavljuje djelo koje Êe Bog izvesti njezinom rukom (Jdt 8,33; 12,3), za svoju Êe ruku tri puta traæiti snagu u molitvi (9,9.10; 13,4), da bi po16
Julia Prudhomme glumi Juditu u drami Howarda Bakera (foto: Peter Gref)
tom u slavlju izvijestila o uspjehu (13,14.15). Veliki sveÊenik hvali kako je "sve to svojom rukom uËinila" (15,10), a zakljuËna pjesma slavi pobjedu postignutu "rukom jedne æene" (16,5). Dok je opÊe poznato kako Judita zamahuje maËem da odrubi glavu zlobnom osvajaËu (13,8), posve je u pozadini prizor kad u ruke uzima granËice za pobjedniËki vijenac na glavi (15,12) - simbol koji Êe obiljeæiti olimpijske pothvate od poËetaka do danas. Juditina ruka suprotnost je Nabukodonozorovoj (2,12) - ruci kralja koji metaforiËki nosi srediπnju temu knjige: tko je pravi Bog komu se treba klanjati (3,8; 6,2)? ©portska natjecanja pred reflektorima i kamerama u danaπnjem svijetu najzornije potiËu pitanje πto nas pokreÊe, za πto smo voljni uloæiti æivotne sile. Bitka za ideal koja traæi samoprijegor i ærtvu javno je prisutna upravo preko πporta. Hrabra Judita u stihovima Marka MaruliÊa stoji na izvoru hrvatske knjiæevnosti, a nedavno je uπla i u trilogiju traæenog Mire Gavrana. Kao πto je u proπlosti bila vrsna potpora vjeri pred otomanskom najezdom, bi li danas mogla potaknuti
uËinkovit boj s aktualnom krizom? Ime Juditino - ime Boæjeg naroda u korijenu oznaËava pohvalu i odgovara njezinu trostrukom pozivu nakon uspjeπno izvedenog plana: "Hvalite Boga!" (13,14).
Taktika Judita inspirira svakog trenera. Ima pregled nad situacijom, toËno poznaje misao amonskog voe Ahiora koja Êe joj posluæiti za suËeljavanje s neprijateljem. Pazi da njezin plan ostane tajna (8,34; 10,8) i tako uspostavlja protuteæu "tajnoj osnovi" o potpunom uniπtenju s poËetka knjige (2,2). Svaki mladi πportaπ uËi izloæiti se i riskirati, a Judita je upravo u tome uzor kad hrabro ulazi u srediπte protivniËkih redova gdje Êe doslovce obezglaviti napadaËa. Taktika je to koja izaziva strah (14,19) i sveopÊi bijeg zavojevaËa (15,1). UzimljuÊi Holofernov maË Judita pokazuje kako valja pobijediti neprijatelja njegovim vlastitim oruæjem. Svladava nadmoÊnoga, ali njegovu snagu respektira i viπestruko istiËe (usp. 11,7.8). Pobjeda je to bez pohlepe: Judita se odriËe obilnih nagrada (16,19).
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:29
Page 17
✴iskrice ✴ Duga vjeæba put je do brze pobjede. Vaæno je priÊi protivniku. Znaπ li slabosti, bit Êeπ jak! Ukloni glavu i svladat Êeπ svu napadaËku silu.
Lavinia Fontana (XVI. stoljeÊe), Judita i Holoferno
August Riedel, Judita (1840., Neue Pinakothek, München)
prije pobjedniËkog udarca (13,4.7). Rezultati su dugoroËni. Sa 105 godina æivota (15,23) Judita se meu biblijskim æenama uzdiæe sve do pramajke Sare. Osobitim teoloπkim uvidom da "Bog razbija ratove" (9,7; 16,2) Judita pred suvremen πport stavlja stari maπtovit zadatak: je li doπao Ëas da namjesto svih ratnih sukoba u svijetu dou πportski ogledi? Svakako, zakljuËni hvalospjev u knjizi optimistiËno gleda u Ëemu je trajna veliËina za Ëovjeka - to je bogobojaznost (16,16), koja je Juditu otpoËetka resila (8,8).
Trening Do uspjeha Juditu vodi cjelovita priprava. Biblijska knjiga neuvijeno naglaπava vaænost tijela. Triput Ëitamo kako se Judita pomno ureuje kad kreÊe u svoj pothvat i na odluËujuÊi, posljednji susret oËi u oËi s osvajaËem (10,2-4; 12,5; 16,7-9). Svojom pojavom viπestruko izaziva divljenje: i svojih sunarodnjaka (10,7), i neprijateljskih straæara (10,14), njihova tabora (10,19) te napokon samoga zapovjednika i njegovih dvorjanika (10,23). "Ljepotom svoga lica uniπtila je silnika" - saæimlje hvalospjev (16,6). Davno prije Kneippovih otkriÊa Judita Êe se iz dana u dan umivati na izvoru (12,7), ustajat Êe vrlo rano i imati svoj svagdanji hod. Prethodna priprava traje veÊ viπe od tri godine (8,4). Otkako je udovica provodi dijetu (8,6), πto joj zacijelo omoguÊuje veÊu izdræljivost u vrijeme viπetjedne opsade (7,20). Na pobjedniËkom pohodu takoer Êe odbiti kraljevski stol i uzeti svoju biranu hranu (12,4). Tjelesna uvjeæbanost oËitovat Êe se i u pobjednom slavlju kad Judita velik plijen tovari na mazgu
Rukopis A XV Cottona Vitelliusa s odlomkom iz knjige o Juditi (British Museum)
(15,11) i kad kao predvoditeljica pred svima pleπe (15,13).
Duhovni temelji Judita Êe zadiviti protivnike svojom mudroπÊu koliko i ljepotom sami kaæu (11,21). Njezin trening ima svoj duhovni vid u dugoj molitvi prije pokreta (Jdt 9), u molitvenom bdijenju iz noÊi u noÊ kad veÊ boravi u neprijateljskom taboru (12,8) i u dvostrukom zazivu
Literatura 1. Engel, H. (2008). Das Buch Judit; Einleitung in das Alte Testament, 289-301, Stuttgart 2. Moore, C. A. (1985). Judith: a new translation with introduction and commentary, New York 3. Steyn, G. J. (2008). "Beautiful but tough". A comparison of LXX Esther, Judith and Susanna; Journal of semitics (17,1), 156-181, Unisa, Zambia 4. Zlatar, A. (2002). Transformacija biblijskog predloπka u MaruliÊevoj Juditi; Colloquia Maruliana XI, 47-55, Split
17
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:29
Page 18
ÆENSKA STRANA ©PORTA
Ne priznajem „ne” kao odgovor sustava U naπoj koπarci ima neπto πto bi trebalo rijeπiti na razini HOO-a, a to je problem razliËitog vrednovanja, konkretno kategorizacije, æenskog i muπkog rezultata. U πportu je rezultat osnovni kriterij rada i prema rezultatu vas ljudi procjenjuju i kao πportaπa i kasnije kao trenera. IzjednaËavanje statusa æenskoga i muπkoga πporta, koje gledamo i kroz izjednaËavanja vrednovanja istoga rezultata, jest zadatak koji je joπ pred nama, kaæe Linda AntiÊ Mrdalj a seminarima i sastancima Mreæe koordinatorica Komisije HOO-a za skrb o æenama u πportu, teπko je - ne samo iz novinarske perspektive - previdjeti Lindu AntiÊ Mrdalj i njen temperamentan i æivopisan ton. Gore potpisani autor Ëesto se sjeti πibenskog pisca i brodograditelja Igora BelamariÊa koji u svojim sjeÊanjima govori o specifiËnom πibenskom stilu razgovora, uz koji ide dosta mediteranske buke, ali nakon kojega (za razliku od mnogo latinskijeg splitskog ili zadarskoga naËina, da naπe gospare i ne spominjemo) ostaje vrlo malo dilema o tome πto se, i kome, htjelo kazati. Stoga ni s Lindom AntiÊ Mrdalj nije teπko napraviti intervju - odgovori su brzi, obilni i konkretni - Ëak i u pomalo melankoliËnim trenutcima oproπtaja s dugim zatonskim ljetom i danima potrage za πkolskim udæbenicima. Povod razgovoru jest, dakako, njeno sudjelovanje u Mreæi. „»im se mi moramo baviti seminarima i komisijama o ravnopravnosti, jasno je kako stvari stoje. Æenski je πport podcijenjen i nije Ëudo da razmaæen narod poput nas u naπem æenskom πportu prepozna kvalitetu tek nakon πto ta kvaliteta bude prepoznata u svijetu. E, tek tada se otvaraju i medijska i druga vrata. A do tada kukamo da nema djece u πportu i u udarnim medijskim terminima dræimo degradirajuÊe sadræaje koji se
N
18
Piπe Ratko CvetniÊ
tim djevojËicama nude kao uzori. Jer æenski sport 'nikog ne zanima'.”
UpornoπÊu se moæe daleko stiÊi Primjer Linde AntiÊ Mrdalj zanimljiv je u prvome redu stoga πto se u
svome πportu, koπarci, zadræala i nakon zasnivanja obitelji i nakon prestanka igraËke karijere. To je bio izbor kojem se priklonila znajuÊi da Êe u mnogim etapama svoga puta biti u pionirskoj situaciji, tim prije πto onih malo prethodnica u dominantno muπkoj struci naπe koπarke nisu imale priliku stvoriti neku mreæu i ostvariti - nazovimo ga tako - rodni kontinuitet. „Moj primjer govori da se vlastitom upornoπÊu moæe daleko stiÊi, no S djecom, a moæda i buduÊim πportskim nasljednicima
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:29
Page 19
moram priznati da se Ëovjeku trebaju malo poklopiti i okolnosti. Moja je sreÊa u tome πto sam imala potporu obitelji, ali je i Hrvatski koπarkaπki savez imao sluha za ideje i naËin rada u kakvom sam se vidjela. Savez je i danas spreman dati πansu trenericama. InaËe, kad govorimo o situaciji opÊenito, baπ ne vidim da æivimo u druπtvu koje je raspoloæeno davati priliku, pogotovo æenama. Samo πto ja 'ne' kao odgovor sustava naprosto ne priznajem i nije mi teπko stalno iznova dokazivati ono u πto vjerujem.” Kad je krenula u trenerske vode otprilike je znala πto je Ëeka. Recept za voænju uz vjetar razmjerno je jednostavan, ali to ne znaËi da je lako izvediv. Linda tvrdi da Ëovjek mora zadræati respekt prema stvarima takvima kakve jesu, ali da straha ne smije biti. „U trenersku sam πkolu krenula u Ëasu kad ste s katedre mogli Ëuti da æena ne moæe biti trener jer joj fali testosterona. Ne urla na igraËe, ili na suce. U situaciji kad se naeπ na istom poslu s muπkima dosta je bitan gard i kad jednom pokaæeπ gdje su granice - a meni nije teπko priuπtiti ribanje onome tko to oËito traæi - onda Êe kolege te granice poπtovati ne samo kad sam ja u pitanju nego i kad su u pitanju druge kolegice koje se odvaæe krenuti istim putem.” A kako Êe muπkarci reagirati u osjetljivoj situaciji kad im je æena hijerarhijski nadreena?
Na klupi nacionalne vrste, na jednoj od kvalifikacijskih utakmica za EP 2007.
I æene znaju biti i zloËeste „U hijerarhiji nisu samo muπkarci ti koji Êe æeni praviti probleme. Budimo realni - i æene znaju biti i te kako zloËeste. S druge strane, ohrabrujuÊe iskustvo nosim iz situacije u kojoj je struËni stoæer kojem sam bila na Ëelu Ëinila mjeπovita ekipa - i muπkaraca i æena - jer sam gledala da svoj tim sloæim od pozitivnih individua, bez obzira na to kojeg su spola. UopÊe, u vrijeme mog izborniËkog mandata inzistirala sam na tom duhu reprezentacije, na pozitivnom ozraËju koje mora vladati oko nacionalne vrste.” Smatra li da se situacija, barem na razini koπarke, promijenila nakon iskustva koje je donio njen sluËaj. „Dijelom svakako jest, to mi priznaju i kolege i kolegice. Ali, u naπoj koπarci ima neπto πto bi trebalo rijeπiti na razini HOO-a. To je problem razliËitog vrednovanja - konkretno kategorizacije - æenskog i muπkog rezultata. Mi znamo da je u πportu rezultat osnovni kriterij rada i prema rezultatu vas ljudi procjenjuju i kao πportaπa i kasnije kao trenera. IzjednaËavanje statusa æenskoga i muπkoga πporta, koje gledamo i kroz izjednaËavanja vrednovanja istoga rezultata, jest zadatak koji je joπ pred nama.”
©portski æivotopis
U prvim seniorskim danima (11) sa suigraËicom i vrπnjakinjom Danirom NakiÊ (7)
Ljubav prema koπarci datira iz ranih dana u rodnome Zatonu, gdje i danas baci hakl s vjeËitim mladiÊima koji su u vrijeme njenoga djetinjstva bili mjesni prvotimci. „Ja”, kaæe, „naprosto nisam tip za aerobik”. U osmom je razredu sa πibenske Kalelarge odvedena ravno u dvoranu, gdje Elemes kuje svoju zlatnu generaciju, i joπ je kao kadetkinja prikljuËena seniorskoj ekipi koja Êe harati jugoslavenskom ligom. Teπka ozljeda, operacija i πtake na dvije su je godine bacile izvan terena. Povratak pod koπeve i sezona u Sloveniji vraÊaju je u reprezentaciju, a potom slijedi i angaæman u Centar banci u kojoj Êe se 1997., u treÊem mjesecu trudnoÊe, odluËiti za stanku. Uz dvoje djece ipak nalazi vremena da se nakon tri godine vrati pod koπeve, kao igraËica-trenerica u drugoligaπkome Zagrebu s kojim dolazi do kvalifikacija za Prvu ligu. Nova ozljeda definitivno zatvara natjecateljski, ali ne i trenerski dio priËe. Upisuje Viπu trenersku, poËinje s radom meu kadetkinjama i seniorkama Montmontaæe, potom ulazi u struËni stoæer mlade reprezentacije te na kraju i na Ëelo seniorske reprezentacije s kojom Êe se kvalificirati na Europsko prvenstvo 2007. Sklona da sama sebi postavi letvicu viπe nego to okolnosti traæe, nakon EP-a - usprkos podrπci i razumijevanju koje je imala u Savezu - odstupila je s izborniËkog mjesta. Sa znanjem i iskustvom koje ima danas je otvorena za sve profesionalne izazove u πportu, u zemlji ili vani, na klupi ili u menadæmentu, jer svoju profesionalnu perspektivu æeli promiπljati onako kako bi to na njenom mjestu Ëinio muπkarac.
19
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:29
Page 20
MEDIJI I ©PORT
©port, nasilje i mediji Amerikanci su proveli brojna istraæivanja o tome koliko borilaËki πportovi, ameriËki nogomet, hokej na ledu… utjeËu na psihu i ponaπanje ljudi i jedini je pravi zakljuËak da nasilje na πportskim dogaajima poveÊa koliËinu uæivanja u dogaaju z profesionalni se πport danas veæe i dimenzija nasilja koje se dogaa na terenima ili oko njih. Tko je bolji svjedok tomu do, naæalost, brdovitog Balkana… U ureenim druπtvima poput NjemaËke, Engleske, ©panjolske i drugih zapadnih zemalja πportski se dogaaj doæivljava kao zabava, malo drukËija od izlaska u kino. ©portski su dogaaji tamo nalik obiteljskom izlasku. NavijaËka je svijest izrazito visoka, problemi na πportskim priredbama minimalni. A nije uvijek bilo tako.
U
Piπe Milan KrasiÊ
PlaÊanje nasilja na ekranima Margaret Thatcher, „æeljezna lady”, bit Êe upamÊena kao politiËarka koja je mnogo dobroga napravila za Britaniju, a u πportskom je smislu pamtimo po mjerama koje je uvela da bi iskorijenila nasilje na nogometnim terenima. Pamtimo kako se obraËunala s huliganima i kako nakon njene vladavine engleski stadioni ne poznaju ograde, policiju, vatrogasne topove i sve πto se joπ moæe vidjeti na naπim stadionima. Profesionalni πport danas ne moæe egzistirati bez medija pa Êemo se malo viπe pozabavati nasiljem na πportskim terenima i njegovom zastupljenosti u medijima te time kako ono utjeËe na gledatelje i gledanost programa. ©port i nasilje povezani su joπ od antiËkih vremena, starog Rima i borbi gladijatora. Velike su arene uvijek bile potpuno ispunjene, borbe, Ëesto i do smrt, privlaËile su svjetinu u velikom broju. Gladijatori, koji su uglavnom bili robovi ili kriminalci, svojim su nastupima osvajali publiku, postajali junaci. Nije teπko povuÊi paralelu s danaπnjicom i πportom jer su borilaËki πportovi ogledni primjerak nasilja na malim ekranima. Naravno, u prenese20
nom znaËenju. Ti πportovi i danas privlaËe veliku pozornost, golemo gledateljstvo. Nedavno je boksaËki dvoboj Vladimira KliËka i Ruslana »agajeva odræan na nogometnom stadionu u NjemaËkoj pred viπe od 60 tisuÊa gledatelja. U Sjedinjenim se Dræavama svi veliki boksaËki meËevi unazad 20 godina mogu gledati iskljuËivo na payper-view (plati pa gledaj) kanalima, odnosno za svaki se meË mora platiti oko 40 dolara. A takvi se paketi prodaju u milijunskim koliËinama. Boks je uvijek bio jedan od velikih πportova, no njegov se nasilniËki dio ne spominje toliko, Ëak mu se tepa da je „plemenita vjeπtina”.
Gladijatorska vremena No, kad ga usporedimo sa slobodnom borbom (ultimate fight), boks
zaista i jest plemenita vjeπtina. Ono od Ëega danas æivi, meu ostalima, Mirko FilipoviÊ mnogi Êe odbiti nazvati πportom. Izuzmu li se udarci u zatiljak i genitalije, sve je ostalo dopuπteno. Laktovi, πake, udarci nogom u glavu. Slobodna je borba sve popularnija, u dvorana se okuplja i do 20 tisuÊa ljudi, a predstava podsjeÊa na gladijatorska vremena. S obzirom na to da æivimo u vremenu kada je sve komercijalizirano i sve se gleda kroz novac, medijima su takvi dogaaji sve zanimljiviji. Razlog je jednostavan: privlaËe mnoπtvo publike, gledanost je sve veÊa, sve je viπe i oglaπivaËa. Kad se podvuËe crta, svi profitiraju. Russel Crowe je u filmu Ridleyja Scotta „Gladijator”, uoËi ulaska u arenu, dobio savjet: „Osvoji publiku, osvojit Êeπ i slobodu”. Prevedeno u vrijeme u kojem æivimo, „osvoji publiku - zaradit Êeπ novac”. Jednostavno, zakon træiπta, zakon naπeg vremena. Posao. »isti posao. BorilaËki su πportovi najveÊi izvor nasilja, ali daleko od toga da su jedini. Kad god igraju Dinamo i Hajduk, nasilje je moguÊe. Bilo na stadionu, bilo ispred, bilo na autocesti. Mediji to prenose i sve dobiva joπ veÊe znaËenje. U mnogima se poveÊa-
OLIMP-prelom 32
10/1/09
12:09
Page 21
va gnjev, æelja za osvetom i to je taj utjecaj medija, odnosno nasilja, o kojem govorimo.
PrivlaËnost drame i konflikta Amerikanci, vrsni statistiËari, proveli su brojna istraæivanja o tome koliko takvi πportovi - a uz njih i ameriËki nogomet u kojem ima mnogo grubosti, hokej u kojem su tuËnjave dopuπtene dok god netko ne padne na led - utjeËu na psihu i ponaπanje ljudi. Jedan od rezultata je da se poveÊava nasilje u domovima, ali u malim koliËinama. Agresivnost je mnogo veÊa za i neposredno nakon tih dogaaja, tolerancija manja, ali niπta alarmantno. Jedini pravi zakljuËak koji je izveden iz brojnih anketa je taj da nasilje na πportskim dogaajima poveÊa koliËinu uæivanja u dogaaju. Zastanemo li i promislimo, ima smisla. Koliko puta na nekoj utakmici ustanete kad izbije tuËnjava? Drama i konflikt privlaËe paænju, privlaËe i medije, time i sponzore (Ëitaj: novac). Tako je bilo nekad u Rimu, tako je i danas. Samo je drukËija dimenzija u kojoj se sve dogaa. DrukËiji uvjeti koji su s vremenom napredovali, baπ kao i svijet. A negativan utjecaj nasilja na πportskim terenima nije niπta veÊi od utjecaja brojnih filmova i serija koji obiluju oruæjem, ubojstvima, drogom, prostitucijom i ostalim oblicima nasilja. Literatura 1. Handbook of Sports and Media, Arthur A. Raney, Jennings Bryant
21
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:29
Page 22
FILOZOFIJA ©PORTA
Paternalizam i πport Natjecanje je moralno vrijedno i opravdano jedino ako je to zajedniËki napor pri svladavanju prepreka i izazova s dostojnim suparnikom. Naglasak je na procesu, a ne na pobjedi i izvanjskim materijalnim nagradama koje s tim dolaze. Mnogim je natjecateljima upravo takav pristup svojstven i svakako uæivaju naπu naklonost svim je profesionalnim zanimanjima razumljivo i prihvatljivo da najambicioznijima i najodvaænijima (onima koji su spremni na najveÊi rizik) pripadne i najveÊa nagrada. Nema razloga, ili ga ne bi trebalo biti, da se isto naËelo ne primijeni i na profesionalne πportaπe, koji takoer streme profesionalnome vrhuncu.
U
Puko proklamiranje borbe protiv dopinga Svaki bi dobro informirani, punoljetni πportaπ morao imati pravo samoodluËivanja pri izboru rizika u svojoj profesionalnoj aktivnosti, ako svojim postupcima ne ugroæava druge. Ili, rijeËima J. S. Milla: "…Jedina svrha za koju se sila s punim pravom moæe primijeniti na bilo kojeg Ëlana civilizirane zajednice, a protiv njegove volje, jest ona sila kojom se spreËava πteta po druge. Njegovo osobno zdravlje, mentalno ili tjelesno, nije dovoljno opravdanje πportaπa i njihova integriteta. Niti Svjetska antidopinπka agencija (WADA) nije u moguÊnosti pruæiti puno viπe od pukog pro-
22
Piπe Drago VujeviÊ
klamiranja borbe protiv 'moralnog, zdravstvenog i πportskog zla'", ne uviajuÊi da je moæda upravo zabrana odgovorna za pomanjkanje uvida i znanja u eventualne πtetne posljedice dopinga, koji je usprkos zabrani nazoËan i ne uzmiËe - naprotiv.
Prednost koju pruæa sponzorski novac Bez zabrane, moæda bismo mogli provesti istraæivanja koja bi ciljala na reduciranje sadaπnjeg nekontroliranog dopingiranja bez struËnog (medicinskog) nadzora. Napokon, kakve li ironije, sam je Meunarodni olimpijski odbor nakon na-
puπtanja amaterizma i njegovih ideala dopustio velikim korporacijama ulazak na velika vrata πportskih boriliπta da bi sponzorirala natjecatelje. Time je kreirao najveÊu nejednakost natjecanja samog. Oni s lukrativnim ugovorima jakih kompanija u neizmjerno su veÊoj prednosti u odnosu na svoje nesponzorirane kolege. Nema veÊe prednosti od povlastice koju pruæa sponzorski novac, kojom se u potpunosti moæemo predati profesionalnim πportskim obve´ zama, dok konkurencija mora na posao da bi osigurala egzistenciju, a trenira, onako iscrpljena, prije ili poslije radnog vremena.
UnatoË velikim kaznama doping je sveprisutan UnatoË novim pravilima, programima testiranja i strogim kaznama namijenjen prijestupnicima, doping je sveprisutan. Znanost i medicina nisu usporile taj proces obzirom na to da su ponajprije koriπtene da bi kontrolirale
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:29
Page 23
πportaπe, umjesto da su im omoguÊile da kontroliraju sami sebe i svoje æivote kritiËkim vrednovanjem novih tehnologija. Iako je popis zabranjenih supstanci u stalnom porastu, πportaπi su uvijek korak ispred zakonodavaca i istraæitelja. Zabrana jednog sredstva jednostavno znaËi upotrebu drugog, pa makar i opasnijeg. Testiranja su prije svega prijeporna. Ona ne postiæu praktiËki niπta. ©portaπi ih lakoÊom maskiraju i izbjegavaju, ili su prisiljeni potraæiti proskribirane supstance na "crnom træiπtu", a time se dodatno ugroæavaju. I, dakako, natjecatelji su nadasve skeptiËni u vezi s planom, programom i provoenjem samog testiranja. Svjesni su, naime, Ëinjenice da je meunarodni πport umnogome proæet utjecajem politiËkih i ekonomskih interesa, koji zasjenjuju valjanost i pouzdanost samih testiranja, kao i Ëinjenice da su u sveopÊoj "jednakosti", s obzirom na distribuciju moÊi, tretirani nejednako.
Doping nije Ëarobna pilula Govorimo li, primjerice, o steroidima, dakle, bilo bi sasvim pogreπno ne informirati potencijalne korisnike o njihovoj opasnosti, a nadasve bi bilo loπe prisiljavati ih na njihovo konzumiranje. Ali, sve dok je korisnik u potpunosti informiran o rizicima i nije prisiljavan, morao bi imati pravo slobodnoga izbora. Doping nije Ëarobna pilula kojom bi cilju orijentirani trening, posveÊenost i predanost, motivacija i napor odjednom postali suviπni. Doping pridonosi malim i, rekli bismo, marginalnim razlikama u konaËnom πportskom postignuÊu. Svi, naime, osobni atributi kojima se pobjednik treba odlikovati da bi pobijedio i dalje su nuæni u πportskom natjecanju, sa ili bez supstanci
nikom. Naglasak je na procesu, a ne na pobjedi i izvanjskim materijalnim nagradama koje s tim dolaze. Mnogim je natjecateljima upravo takav pristup svojstven i svakako uæivaju naπu naklonost.
Mnogi æele da πport ostane "prirodan"
koje bi trebale poboljπati eventualni rezultat.
Naglasak je na procesu, a ne na pobjedi Razmotrimo li to kroz prizmu dvojakog karaktera πporta s obzirom na svrhu i cilj, nameÊe se pobjeda kao cilj, a unutarnja su i intrinziËka dobra svrha participacije u πportskim aktivnostima. Konstitutivna pravila svake "igre", dakako, definiraju πto znaËi pobijediti. Unutarnja svojstva, meutim, nisu usmjerena iskljuËivo na pobjedu i nemaju niπta zajedniËko sa zaradom (novcem) i slavom. Natjecanje je moralno vrijedno i opravdano jedino ako je to zajedniËki napor pri svladavanju prepreka i izazova s dostojnim supar-
Ustajemo, meutim, u obranu ljudskih prava i sloboda generalno, a ne selektivno, pa tako i u profesionalnom πportu koji, svjedoËimo, fascinira svijet. Pod pretpostavkom izjednaËenosti, ne zasluæuje li pobjedu onaj πportaπ koji riskira Ëak i svoje zdravlje da bi uspio? Ne treba se bojati, meutim, da Êe pod silnim pritiskom i æeljom za pobjedom i svi ostali, da bi bili konkurentni, posezati za nedopuπtenim sredstvima. Moæda bi upravo dizanjem zabrane mnogi πportaπi-amateri, odnosno oni koje doping i ne privlaËi - a takvih je, nadamo se, viπe - mogli osigurati sponzorske ugovore upravo zato πto æele ostati "Ëisti"? Mnogo je onih, vjerujemo, koji bi æeljeli da πport ostane "prirodan", bez obzira na liberalizaciju dopinga. Ako je tako, sponzori bi i sami prepoznali svoju priliku te time zapravo i onima koji ih ranije nisu zanimali amaterima i protivnicima dopinga, omoguÊili uspjeπno i unosno πportsko natjecanje. Literatura 1. Berlin, I. (2000). »etiri eseja o slobodi. Split: Feral Tribune 2. Coakley, J. J. (1998). Sport in Society. New York: McGraw-Hill 3. Mill, J. S. (1978). On Liberty. Indianapolis: Hackett Publishing 23
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:29
Page 24
©PORTSKI MARKETING
Trgovanje imidæom Prema miπljenju nekih marketinπkih struËnjaka, πport je maksimalno iskoristio sponzorstvo i prodaju ulaznica kao instrument financiranja, ali merchandising i licensing nude joπ velike moguÊnosti odine 1993. Svjetska organizacija za zaπtitu intelektualnog vlasniπtva proglasila je merchandising jednom od najsuvremenijih metoda za poveÊanje prodaje robe i usluga potencijalnim kupcima. Kao i veÊina najsuvremenijih metoda u marketingu, merchandising nije otkriÊe novijeg doba, nego se samo razvijala i prilagoavala kroz desetljeÊa. Engleska rijeË merchandising izvorno znaËi „trgovina robom” i, kao i za veÊinu marketinπkih pojmova koji potiËu iz engleskog jezika, i za ovaj postoji bezbroj toËnih i manje toËnih definicija. U najπirem smislu merchandising je skup svih aktivnosti koje proizvoaË poduzima za unaprjeenje prodaje. U to se ubrajaju i sitni promotivni materijali s logotipom proizvoda za koji se poduzimaju aktivnosti, a cilj im je pridonijeti prepoznatljivosti marke. ZnaËenje se razlikuje od branπe do branπe, pa tako i za πportsku industriju. U πportu je merchandising transferiranje jedne marke, titule, natjecanja ili osobe na razne proizvode, da bi njihov imidæ izazvao pozitivne asocijacije kod ciljne skupine te na kraju potaknuo na kupnju tih proizvoda.
G
„PomoÊnik” u kampanjama Vlasnik prava - πportski klub, πportaπ, organizator natjecanja - koji se odluËi samostalno baviti merchandisingom moæe ga koristiti na dva naËina. U politici proizvoda koristit Êe znak, ime ili boje za kreiranje proizvoda, a u komunikacijskoj politici svoje Êe pravo iskoristiti kao „pomoÊnika” u marketinπkim kampanjama. Vlasnik prava moæe ustupiti pravo na koriπtenje nekome drugom pa u tom sluËaju govorimo o licensingu - licenciranju. Pojmovi merchandising i licensing, iako Ëesto koriπteni kao sinonimi, ipak se u suπtini razlikuju. Dok vla24
Piπe Manuela Senteri
snik prava koji se bavi merchandisingom sam snosi financijski rizik, u sluËaju licenciranja taj rizik preuzima korisnik prava. ZajedniËki im je cilj iskoristiti emocije za pozicioniranje proizvoda ili marke te tako poveÊati prodaju i ostvariti veÊu dobit. Tvrtke otkupljuju licence i s time pravo proizvodnje dodatnih proizvoda za odreene marke, ili koriste licencu da bi pomoÊu nje promovirali svoj proizvod. Tri najËeπÊa oblika licenciranja su licenciranje osobe, licenciranje fiktivnih figura te licenciranje marke.
Pionir Walt Disney Poput povijesti mnogih drugih marketinπkih instrumenata, i povijest merchandisinga i licenciranja vezana je uz SAD. PoËetkom tridesetih godina proπlog stoljeÊa Walt Disney prvi je poËeo koristiti licensing kao instrument za financiranje filmske produkcije. Stvorio je simpatiËne likove i cijele obitelji likova poput Mickeyja
Mousea, Donalda Ducka, 101 dalmatinca i mnogih drugih s Ëijim su imidæom mnogi proizvoaËi æeljeli povezati svoje proizvode. Walt Disney Productions do danas je najjaËa marka na podruËju licenciranja. »lanovi Udruæenja I. lige ameriËkih igraËa bejzbola veÊ su se πezdesetih godina pojavljivali na Ëepovima Coca-Cole i karticama za skupljanje, a u novije im se doba otvorilo iznimno lukrativno træiπte videoigara. Nacionalna liga ameriËkog nogometa, NFL, 7. na ljestvici najjaËih svjetskih marki na podruËju licenciranja, sklopila je 2004. osmogodiπnji ugovor vrijedan 500 milijuna dolara s Gatoradeom, da bi ta tvrtka stekla pravo koriπtenja logotipa lige i njezinih momËadi. AmeriËka su sveuËiliπta od 1947. aktivna na tom podruËju. Neka se sama bave licenciranjem, a druga to prepuπtaju tvrtki Collegiate Licensing Company. »ak oko 200 ima ugovore o licenci s Nikeom (University of Michigan, University of North Carolina, Ohio State University, University of Texas) ili Adidasom (University of Notre Dame, UCLA, University of Tennessee) koji proizvode πportsku opremu u bojama i sa znakom sveuËiliπta. ©portski odjeli dobivaju tu opremu i obvezni su je nositi na treninzima, natjecanjima i drugim sluæbenim dogaanjima. ProizvoaËi tako veÊ rano pripremaju tlo za buduÊe ugovore s potencijalnim πportskim zvijezdama.
Uz boksaËku opremu i - nakit VeÊ u XIX. stoljeÊu momËadi u ameriËkoj bejzbol ligi nazivani su prema svojoj odjeÊi (Cincinnati Red Stockings 1869). ProdajuÊi majice i rekvizite u klupskim bojama udovoljavalo se æelji navijaËa da izgledaju
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 25
poput igraËa i da se identificiraju kao navijaËi odreene momËadi. Tako je i do danas πportski merchandising na prvom mjestu proizvodnja i prodaja navijaËkih artikala. Ti proizvodi nisu samo klasiËni navijaËki rekviziti, nego sve πto moæe imati dodatnu korist za kupca. Licenciranje moæe biti iznimno unosan posao za korisnika prava. Dobar primjer za to je tvrtka Roots Canada. Kad su Nike, Adidas i Reebok odbili otkupiti licencu AmeriËkog olimpijskog odbora (USOC) uoËi Zimskih olimpijskih igara u Salt Lake Cityju 2002., Roots je otkupio pravo proizvodnje i prodaje merchandising proizvoda za milijun dolara, a ostvario je 50 milijuna dolara prihoda. »ak 82,7 posto prihoda od programa licenciranja USOC ulaæe u πportaπe putem stipendija i raznih usluga. Svi veliki proizvoaËi πportske opreme bave se brand merchandisingom (merchandisingom marke). Adidas, Nike, Puma i mnogi drugi proizvode odjeÊu i obuÊu koju veÊina kupaca nosi svakodnevno, a ne kao odjeÊu i obuÊu za trening. TipiËan je primjeri i Everlast, proizvoaË boksa-
Ëke opreme utemeljen 1910. u Bronxu. Iako proizvodi 90 posto boksaËkih rukavica na svijetu, boksaËka oprema Ëini samo pet posto njegovih prihoda, a ostatak dolazi od prodaje odjeÊe, kozmetike, nutricionistiËkih proizvoda i nakita.
vanjem. Ali, raËunica je u sluËaju profesionalnog kluba sa struËnim vodstvom vrlo jednostavna. Real Madrid je za prelazak Davida Beckhama iz Manchester Uniteda platio 35 milijuna eura, a nakon Ëetiri mjeseca zaradio 78 milijuna eura, prodavπi mi-
Od dresova 78 milijuna eura Kada europski nogometni klubovi plaÊaju urnebesne iznose da bi kupili nekog poznatog igraËa, javnost se zgraæa i reagira s nerazumijelijun Beckhamovih dresova. Za dolazak Cristiana Ronalda Real je platio 94 milijuna eura; 6. srpnja 2009. Ronaldo je predstavljen navijaËima na stadionu, a samo dva dana kasnije Real je veÊ zaradio pola milijuna eura na dresovima s njegovim imenom. Prema miπljenju nekih marketinπkih struËnjaka, πport je maksimalno iskoristio sponzorstvo i prodaju ulaznica kao instrument financiranja, ali merchandising i licenciranje nude joπ velike moguÊnosti. ©portski klub, meunarodni ili nacionalni πportski savez ili organizacijski odbor nekog natjecanja moæe uzeti te instrumente u obzir samo ako je veÊ poradio na kreiranju i prepoznatljivosti svoje marke. No ni najjaËa marka ne jamËi uspjeπan merchandising koji je moguÊ samo ako je uvjerljiv, dakle ako se uklapa u imidæ.
Literatura 1. Mullin, B. J., Hardy, S., Sutton, W. A. (2007). Sport Marketing. Illinois: Human Kinetics 2. Höhn, S. (1998). Merchandising als Marketinginstrument im Sport. München: Grin Verlag 25
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 26
©PORT I ZNANOST
Emocije i πport Ljubav je termin kojim se najviπe sluæe oni koji tu emociju najmanje poznaju. No, stupanj izraæavanja te emocije πportskih pedagoga prema djeci πportaπima uvelike bi mogao utjecati na razvoj njihovog psihofiziËkog integriteta, a u zavrπnici i na πportski rezultat. Takvi πportaπi nakon karijere neÊe bolovati od posttraumatskog πportskog sindroma, nego Êe od πporta dobit ono najljepπe, πto Êe cijeli æivot nosit u sebi kao pozitivno iskustvo, dio djetinjstva i emocionalnog sazrijevanja Piπe Miroslav Hræenjak ema Ëovjeka koji u svom æivotu nije osjetio radost, bijes ili tugu. Bilo da je rijeË o leptiriÊima u trbuhu, stezanju u prsima ili crvenilu u licu, rijeË je o Ëovjekovim emocijama. Koliko su emocije bitne za Ëovjekov æivot govori sve viπe self-help naslova na policama knjiæara, ali i sve viπe medicinskih i drugih centara u svijetu koji vaæan dio uzroka, a samim time i lijeËenja odreenih bolesti, pronalaze u emocijama. Sve se viπe pozornosti posveÊuje prouËavanju emocionalne inteligencije, a poslovna uspjeπnost, kvaliteta meuljudskih odnosa i skladan obiteljski æivot tumaËe se kao odlika emocionalno stabilnih ljudi.
N
Problem je negdje drugdje „Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta.” Dostojevski Veza πporta i Ëovjekovih emocija viπestruka je. O krivulji emocionalnog optereÊenja za treninga govore πportski struËnjaci. Emocije koje donosi pobjeda ili poraz dio su æivota svakog πportaπa i njegove obitelji, a uloga πportskog kluba i trenera u stvaranju emocionalno zdrave osobe daleko je veÊa nego πto bi se na prvi pogled moglo zakljuËiti. 26
Iako je danas opÊepoznat utjecaj emocija na gotovo sve organske sustave, od koπtano-miπiÊnog do endokrinog, emocije su zapravo ona suptilna Ëovjekova stvarnost koja se gradi u djetinjstvu, najviπe kroz roditeljsku potporu i ljubav, te upravljaju Ëovjekom cijeloga æivota. U danaπnjem informacijskom i komunikacijskom druπtvu, u kojem se prikovanost uspjeπnog poslovnog Ëovjeka za civilizacijsku postelju oËituje njegovom ovisnoπÊu o aparati-
ma (mobiteli, internet, prijenosno raËunalo…), otvoreno pokazivanje emocija i njihova iskrena izmjena sa svijetom oko sebe Ëini se u najmanju ruku smijeπnom. Sposobnost potiskivanja emocija dovedena je do savrπenstva. Naæalost, takav naËin æivota u mnogo Ëemu utjeËe na odgoj djece. Jedna od zanimljivih predstava koje svakodnevno moæemo gledati u djeËjim parkovima izgleda ovako: roditelji, uspjeπni poslovni ljudi savrπeno strukturiranog æivota, rezerviranog dræanja i potisnutog bijesa, dovode dijete na igru. Dijete se uznemiri, a roditelj knjiæevnim rjeËnikom enciklopedijskog opsega - koji uvelike premaπuje djetetove moguÊnosti shvaÊanja - objaπnjava kako bi se trebalo ponaπati i kako nije u redu da se tako glasno smije ili tako tuæno plaËe. Pred publikom roditelji ispadaju πkolovani pedagozi, savrπeni roditelji koji svome djetetu æele najbolje, a u stvarnosti su samo vjeπti glumci. Ono πto dijete od njih Ëuje i dobije nije fond rijeËi i lekcija iz bihevioralne psihologije, nego potisnute frustracije i bijes koji mogu izazvati samo joπ jaËi histeriËan plaË i ukoËenost. S vremenom, dijete se navikne na tu vrstu deklarativne ljubavi i nauËi potiskivati emocije, a roditelji kompulzivno ponavljaju, sebi i ostalima, da su sve pokuπali, bili kod svih lijeËnika, ali dijete je, eto, hiperaktivno, boluje od sindroma ADHD-a i sl.
Zagovornici spartanskog odgoja Dobrih i loπih glumaca ima i u πportu, i to ne samo meu πportskim trenerima, nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture, πportskim struËnjacima razliËitih profila, nego osobito meu πportskim birokratima. Brojni, najËeπÊe priu-
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 27
Ëeni treneri, smatraju da je zadatak πporta ojaËati miπiÊe i poboljπati motoriku: sve je zapravo vrlo jednostavno, samo se treba znojiti i uspjeh neÊe izostati. SluæeÊi se retorikom da bez krvi, znoja i suza nema uspjeha u πportu, ti zagovornici spartanskog odgoja od djece stvaraju vojsku jednoobraznih posluπnika uniformiranog emocionalnog (ne)izraæavanja. Brojni se treneri hvale primjenom takozvane ruske πkole πporta koja dopuπta da se dijete πportaπ udari i u kojoj se od djeteta oËekuje maksimalan stupanj pokornosti prema trenerskom autoritetu. Takvi propovjednici batine koja je izaπla iz raja, najËeπÊe kratko i uredno oπiπani treneri ponosnog i uspravnog dræanja i uvijek namrπtenog lica, vole se prikazivati kao veliki struËni i moralni autoriteti - struËnjak, ali ponajprije Ëovjek. »este ozljede takvih πportaπa i kroniËne psihosomatske deformacije djece samo su dio nevolja koje donose glavni junaci ove tragikomedije. NesreÊa proizlazi i iz toga πto πport sam po sebi stavlja πportaπa u stanje velike emocionalne prijemljivosti i πto je podraæaj koji dobije baveÊi se πportom daleko jaËi i dugotrajniji od podraæaja koji dobije boraveÊi na satu matematike, na instrukcijama iz latinskog ili igrajuÊi se na raËunalu.
Sretni su Ëudni! Otvoreno izigravanje ærtve, glumljenje prezaposlenosti koja obitelj stavlja na kocku da bi korporacija profitirala, deformirana tijela i izguævana lica neke su od najËeπÊih strategija kojima se po-
jedinci sluæe kako bi dobili paænju nadreenih, odnosno paænju koju nisu dobili od svojih roditelja. Naæalost, sustav vrijednosti koji promiËe danaπnje druπtvo takve pojedince tretira kao velike radnike i lojalne zaposlenike, iako je istina potpuno suprotna. Naæalost, rijetki pojedinci sretnog izraza lica i iskrenog i spontanog osmijeha koji otvoreno iskazuju emocije - iako u pravilu postiæu daleko bolje radne rezultate, etiketirani su kao neprilagoeni, Ëudni i nekako opasni. Ne æeleÊi biti nekonformisti, i neki su struËnjaci pedagozi prihvatili obrazac radnik-intelektualac-patnik. Neki su do te mjere pretjerali da su poËeli glumiti lijeËnike, statistiËare, pravnike i sl. samo da bi ih javnost prepoznala kao pametne i uspjeπne. Meutim, svjetska je akademska elita odavno prepoznala da su prave vrijednosti struËno-pedagoπkog rada na sasvim drugoj strani ove iluzorne stvarnosti. U svojoj knjizi „Emocionalna anatomija” Stanley Keleman navodi niz razliËitih kompozicija emocionalnih obrazaca i elokventno prikazuje kako se ti obrasci odraæavaju na metabolizam stanica, izmjenu tvari i protok energije, te formiranje cjelokupne Ëovjekove anatomije. Veza emocija i nekih tjelesnih funkcija je dvosmjerna, tako da se izlaz iz nekih zdravstvenih problema moæe traæiti u prepoznavanju i integriranju potisnutih emocija, ali i kroz odreene vjeæbe disanja, kvalitetno osmiπljen program tjelovjeæbe, kineziterapije i sl. S jedne strane sve veÊa svijest o znaËenju emocija za æivot i zdravlje Ëovje-
ka, a s druge strane nevjerojatne moguÊnosti koje πport pruæa u smislu zdravog emocionalnog razvoja, daje naslutiti da Êe se od buduÊih trenerskih i drugih kinezioloπkih struËnjaka, ali i svih ostalih struËnjaka koji sudjeluju u neposrednom radu s ljudima, naroËito djecom, traæiti daleko suptilniji pristup u poimanju Ëovjeka (djeteta). Ljubav je jedan od termina danaπnjice kojima se najviπe sluæe oni koji tu emociju najmanje poznaju. Meutim, stupanj izraæavanja te emocije πportskih pedagoga prema djeci πportaπima uvelike bi mogao utjecati na razvoj njihovog psihofiziËkog integriteta, a u zavrπnici i na πportski rezultat. Takvi πportaπi nakon karijere neÊe bolovati od svojevrsnog posttraumatskog πportskog sindroma koji karakterizira frustracija zbog izostanka medijske i druge paænje koju su uæivali za πportske karijere, nego Êe od πporta dobit ono najljepπe, neπto πto Êe cijeli æivot nosit u sebi kao pozitivno iskustvo, dio djetinjstva i emocionalnog sazrijevanja.
Ne æelimo psihopatsko druπtvo Razumijevanje emocija ne bi nikako smjelo biti privilegij prozaika, pjesnika i pisaca dramskih komada, nego jedno od kljuËnih znanja kojima bi trebali raspolagati svi koji sudjeluju u odgojnoobrazovnom procesu. Iako su za odgoj i emocionalno sazrijevanje djeteta najvaæniji njegovi roditelji, bliæa socijalna sredina, kulturalno nasljee, materijalni status i sliËno, πport ima itekako vaænu ulogu. Kvalitetnim pristupom πportski pedagozi mogu u znatnoj mjeri dati potporu djetetu πportaπu te pozitivno utjecati na njegov emocionalni, a samim time i zdravi psihofiziËki razvoj, dok Êe pogreπan, povrπan i nestruËan pristup pospjeπiti razvoj psihopatskoga druπtva sredine u kojoj æelja za kontrolom, moÊi i dominacijom uvelike premaπuje potrebu za suosjeÊanjem, pripadanjem i ljubavlju.
Literatura 1. Glasser, W. (2004). Teorija izbora. Zagreb, Alineja 2. Keleman, S. (2004). Emocionalna anatomija. Zagreb: Erudita d.o.o. 3. Krech, D.; Crutchfield, R. (1973). Elementi psihologije. Beograd: NauËna knjiga 4. MilardoviÊ, A. (2009). Uspon informacijskog druπtva (novinski Ëlanak). Vjesnik 5. Spencer, A. (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap
27
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 28
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 29
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X
GODINA 40 • BROJ 150 • RUJAN 2009.
Prvenstvo Jugoslavije u atletici na stadionu HA©K-a u Maksimiru 1926. godine
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 30
PRIJE STO GODINA OSNOVAN JE HRVATSKI ©PORTSKI SAVEZ
ZagrebaËki Ëasopis Vienac o πportu O djelovanju prve srediπnje organizacije hrvatskog πporta, Hrvatskom πportskom savezu, mnogo se pisalo u Sportskoj kronici zagrebaËkog Ëasopisa Vienac. Pod uredniπtvom –ure DeæeliÊa Ëasopis Vienac zabavi i pouci izlazio je od 1869. do 1903., a ponovno je poËeo izlaziti 1910. godine Piπe Zdenko JajËeviÊ akon osnivaËke sjednice Hrvatskog πportskog saveza 5. listopada 1909., proπlo je gotovo godinu dana dok vlasti nisu odobrile njegov rad. O djelovanju prve srediπnje organizacije hrvatskog πporta iznimno se mnogo pisalo u Sportskoj kronici zagrebaËkog Ëasopisa Vienac. Naæalost, ne znamo imena autora tih tekstova koji svjedoËe o izuzetno dobrom poznavanju tadaπnjih πportskih prilika u Hrvatskoj. Pod uredniπtvom –ure DeæeliÊa Ëasopis Vienac zabavi i pouci izlazio je od 1869. do 1903., a ponovno je poËeo izlaziti 1910. godine. U broju 8. iz kolovoza 1910. godine Vienac je objavio da je "Hrvatski πportski savez utemeljen prije godinu dana, a joπ nismo niπta Ëuli o njegovom djelovanju. ZadaÊa tog saveza bila bi ne samo skupiti sva hrvatska πportska druπtva u dobro organiziranu zajednicu, nego bi se Savez osim toga imao pobrinuti i za dotiËni vanjski nastup naπih πportskih druπtava. Kao πto su se Ëeπka πportska druπtva valjano organizovala sa svojim πportskim savezom te danas uz Ëeπko sokolstvo Ëestito i redovno reprezentiraju Ëeπki πport i Ëeπki narod, tako bi se i naπ πportski savez imao pobrinuti da se i na tom polju proËuje ime Hrvatske u stranom meunarodnom svijetu".
N
Maari protiv Hrvatskog πportskog saveza U istom broju opisano je u kakvom je poloæaju bio hrvatski πport poËetkom XX. stoljeÊa. BuduÊi da je Hrvatska, u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, dræavno-pravno pripadala Maarskoj, njeni πportski djelatnici nisu bili skloni ideji o osnivanju samostalnog Hrvatskog πportskog saveza. Iako je Hrvatski πportski savez veÊ bio osnovan, ali je Ëekao odobrenje za rad, u tekstu koji prenosi Vienac iz maarskih novina oËito je da oni to joπ nisu znali: "Madæari se pak boje osnutka hrvatskog πportskog saveza, kako to piπe madæarski
2
»lanovi Hrvatskog veslaËkog kluba na Savi u Zagrebu 1912. godine
'Sport - Vilag' i vesele se, da se isti joπ nije osnovao. Ta Hrvatima i ne treba hrvatskog πportskog saveza, oni imaju madæarski πportski savez, u koji neka pristupe! I dok su Madæari prije pomagali »ehe u njihovim samostalnim teænjama protiv Nijemaca, sada su se najedared predomislili, te su se stavili uz bok Nijemaca. Pobojali su se sliËne borbe Hrvata protiv Madæara, pak su se radije sloæili s Nijemcima, da budu u Austriji i Ugarskoj samo dva velika πportska saveza: njemaËki (austrijski) i ugarski (madæarski). Eto tako se drugdje radi - a kod nas? Niti se je iπto samo i pokuπalo joπ uËiniti. A koliko radimo za sebe, tako Êe i o nama cijeli svijet i suditi. Sada je na pr. Prvi hrvatski automobilski klub dobio madæarske iskaznice, kao da smo mi Ëlanovi madæarskog automobilskog kluba".
Hrvatsko pitanje Prilikom sastanka Franje BuËara i Pierra de Coubertina u Parizu 1908. godine dogovoreno je da Hrvatska poπalje molbu za prijam u Meunarodni olimpijski odbor. BuduÊi da Hrvatski πportski savez joπ nije bio osnovan, pretpostavlja se da je molba bila napisana na memorandumu Hrvatskog sokolskog saveza. To je do danaπnjeg dana ostala ne-
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 31
PlivaËi HA©K-a na treningu u Opatiji 1911. godine
poznanica, iako je povjesniËar Æivko Radan pokuπao pronaÊi taj dokument u arhivu MOO-a. Dobro upuÊeni autor teksta u Viencu (br. 8, kolovoz 1910., str. 192) piπe da se na zasjedanju MOO-a trebalo rjeπavati i hrvatsko pitanje: "Meunarodni olimpijski odbor zasjedao je dne 11. do 13. srpnja u Luksemburgu umjesto u Budim-Peπti, poπto su Madæari javili predsjedniπtvu da politiËke prilike nisu sada zgodne za obdræavanje takve sjednice. Glavni predmet sjednice bilo je odreivanje mjesta za slijedeÊe olimpijske igre, te je na prijedlog pukovnika V. Balcka, zastupnika ©vedske, odluËeno, da Êe se iste obdræavati g. 1912. u Stockholmu… Hrvatsko pitanje, kako je bilo obeÊano, nije doπlo ni na dnevni red. Hrvatski πportski savez, koji se je proπle godine osnovao, mogao se je za to bar malo zainteresovati. Tim viπe πto je sada bila za to vrlo zgodna prilika, doËim Êe to teæe iÊi na godinu, poπto je buduÊa sjednica opet zakazana da Êe se obdræavati u Budim-Peπti". Autor nije znao da pravila Hrvatskog πportskog saveza nisu joπ bila potvrena, pa on nije mogao djelovati.
Zastupanje i nastupanje Saveza u inozemstvu U Ëlanku ©portska statistika u Viencu broj 10. u listopadu 1910., na stranici 236, redakcija se nudi za pripomoÊ u radu Hrvatskog πportskog saveza. U Ëlanku je naglaπena vaænost evidentiranja πportskih organizacija koja do tada u Hrvatskoj uopÊe nije postojala: "Da se uzmogne ustanoviti broj i rad hrvatskih πportskih druπtava u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Istri, Bosni i Hercegovini, bilo bi uputno, da se nam prijave sva hrvatska πportska druπtva. U to ime neka svako druπtvo poπalje na redakciju Vienca poslije svake glavne skupπtine popis Ëlanova i odbornika. Dobro bi bilo i da svako druπtvo poπalje πportskoj naπoj rubrici propozicije za utrku i rezultate poslije utrka i utakmica. Koje druπtvo moæe, neka poπalje i kratki historijat svog druπtvenog djelovanja od svog poËetka, πto takoer ne Êe biti teπko, poπto Êe se u svakom druπtvu sigurno naÊi koji Ëlan, koji Êe tu ulogu preuzeti, tim viπe, πto veÊina druπtva postoje tek nekoliko godina. Razumije se samo po sebi, da
Êemo tekar na taj naËin moÊi saznati za sva naπa πportska druπtva i za njihov rad i nerad. A tek onda, kada Êemo se upoznati, moÊi Êemo pristupiti i ostvarenju Hrvatskog πportskog saveza, koji Êe tada preuzeti zadaÊu ureenja naπih domaÊih πportskih prilika, kano i zastupanje i nastupanje naπeg saveza u inozemstvu".
Svrha je saveza dvojaka Na prvoj redovitoj glavnoj skupπtini Hrvatskog πportskog saveza 30. oæujka 1911. godine izabran je glavni odbor na Ëelu s predsjednikom Ljudevitom Andrassyjem i potpredsjednikom Franjom BuËarom. U Viencu broj. 4. iz 1911. o toj je skupπtini napisano: "Ujedno bude zakljuËeno, da se ponovno zamole sva hrvatska πportska druπtva da pristupe u ©portski savez, da uzmogne isti πto prije zapoËeti svojim djelovanjem. Doskora osnovat Êe se posebna sekcija za razne vrsti πportova, koje Êe se onda samostalno razvijati pod vrhovnom upravom glavnog odbora. Ujedno kani Savez prirediti posebne utakmice, kod kojih Êe smjeti sudjelovati samo zaËlanjena druπtva, kao πto kani i kod utakmica saveznih druπtava, raspisati savezne nagrade i savezna prvenstva. Svako savezno druπtvo, koje Êe prirediti takvu πportsku zabavu, imat Êe je prije najaviti Savezu, koji Êe redigovati i odobriti, te Êe tako doprinijeti, da Êe se πport i u Hrvatskoj poËeti razvijati sistematskim putem. Svrha je saveza dvojaka t.j. prema vani, da hrvatskom πportu pribavi u internacionalnom savezu ono mjesto, koje ga ide - i prema unutra, promicanje naime πporta meu Hrvatima, biti vrhovni forum u πportskim πportovima, ureivati propisnike i poslovnike za pojedine grane πporta".
1. 2. 3. 4.
Literatura Vienac, 1910, 8 (1), 8 Vienac, 1910, 10 (1), 236 Vienac, 1911, 4 (1), 123 - 124 MacanoviÊ, H. (1971). ZagrebaËki Ëasopis Vienac o Hrvatskom πportskom savezu. Povijest sporta. 8 (2), 696 - 702
3
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 32
PRIJE OSAMDESET GODINA OSNOVAN JE NOVI SREDI©NJI SAVEZ
Savez sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije Nakon osnivanja Meusaveznog olimpijskog odbora za IX. olimpijadu 1926., sa sjediπtem u Zagrebu, πportski su se savezi 1929. odluËili joπ jaËe povezati, pa je u Zagrebu 1929. osnovan Savez sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije "sa zadatkom da pomaæe πportski pokret u Jugoslaviji, da ga predstavlja pred vlastima i da se brine za skladan rad svih πportova" Piπe Zdenko JajËeviÊ
ezadovoljni radom Jugoslavenskoga olimpijskoga odbora (JOO), najzainteresiraniji πportski savezi osnovali su 1926. godine Meusavezni olimpijski odbor za IX. olimpijadu, radi prikupljanja sredstava, priprema i slanja πportaπa na OI u Amsterdam 1928. godine. Iz danaπnje je perspektive teπko shvatiti osnivanje i djelovanje paralelne dræavne organizacije koja je trebala obavljati poslove kao i srediπnja organizacija koja je zbog toga osnovana. Objaπnjenje je u Ëinjenici da JOO nije adekvatno obavljao svoje zadatke pa su hrvatski πportski djelatnici, u æelji da to promijene, pribjegli takvim rjeπenjima. Sjediπte MESAVOD-a, kako su ga kasnije skraÊeno nazvali, bilo je u Zagrebu, a na Ëelu mu je bio Ëlan JOO-a Stevan Hadæi. Tek nakon mnogih uvjeravanja i dokazivanja lojalnosti Jugoslavenskom olimpijskom odboru, MESAVOD je priznat kao posebno tijelo JOO-a. Osnutak MESAVOD-a poslije se pokazao uspjeπnom inicijativom, osobito za pravodobne pripreme i organizi-
N
ranje odlaska πportaπa na Olimpijske igre. S materijalne strane imao je manje uspjeha, πto je u teπkim prilikama tadaπnjeg jugoslavenskog druπtva i πportskih organizacija sasvim razumljivo.
Premjeπtanje sjediπta JOO-a u Beograd Destruktivno djelovanje srpskih odbornika u JOO-u, predvoenih Ëlanom MOO-a Svetomirom –ukiÊem, kulminiralo je 1927. kada se sjediπte JOO-a preselilo iz Zagreba u Beograd, jer je za novoga predsjednika JOOa izabran general Duπan StefanoviÊ. BuduÊi da je prema statutu JOO-a sjediπte bilo u mjestu stanovanja predsjednika ono je premjeπteno u Beograd, a naziv je promijenjen u Jugoslavenski olimpijski komitet (JOK). PoremeÊeni odnosi u onodobnom jugoslavenskom olimpizmu poËeli su se raπËiπÊavati 3. oæujka 1929. na Kongresu JOK-a u Beogradu. Najprije je 2. oæujka odræana godiπnja skupπtina JOKa, uz nazoËnost starih Ëlanova JOO-a iz cijele zemlje. Kongres JOK-a odræan je dan poslije uz sudjelovanje Prvenstveni dvoboj hazenaπica H©K Concordije i HA©K-a na pomoÊnom igraliπtu Concordije 1928. godine
4
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 33
Skijaπko prvenstvo Jugoslavije u Bohinjskoj Bistrici 1929. godine. U prvom planu skijaπ HA©K-a Milivoj BenkoviÊ (23)
brojnih Ëlanova odbora, predstavnika πportskih organizacija i saveza, delegata raznih ministarstava, vojske i Jugoslavenskoga sokolskoga saveza. Na kraju je odluËeno da se izabere πesteroËlani odbor koji treba izraditi nova pravila. Izabrana je i osmeroËlana uprava JOK-a, koja je u meuvremenu trebala voditi poslove vezane uz olimpizam u Jugoslaviji. Svjesni slabosti JOK-a i ne æeleÊi gubiti vrijeme u pripremama za sljedeÊe Olimpijske igre, zagrebaËki πportski djelatnici obnovili su 7. prosinca 1928. Meusavezni olimpijski odbor (MESAVOD) za X. olimpijadu.
KaotiËno djelovanje JOK-a U to je doba u cijelom svijetu, pa i u Jugoslaviji, vladalo teπko ekonomsko stanje. U viπenacionalnoj su se Jugoslaviji sve viπe zaoπtravala nerijeπena nacionalna pitanja. Nakon ubojstva Pavla RadiÊa i –ure BasariËeka te smrtnog ranjavanja Stjepana RadiÊa u beogradskoj Skupπtini 20. lipnja 1928., kralj Aleksandar KaraoreviÊ je 6. sijeËnja 1929. ukinuo parlament i uveo otvorenu diktaturu. Ni olimpijski ni πportski pokret nije bio imun na takve potrese. BuduÊi da su hrvatski πportski djelatnici postojeÊe stanje smatrali neodræivim, jer su se propagirale iskljuËivo velike πportske manifestacije, ponajprije olimpijske igre, a druπtvu je nedostajala osnovna skrb o razvoju πporta meu omladinom, krajem 1929. osnovan je Savez πportskih saveza Kraljevine Jugoslavije. JOK je i dalje, prema posebnoj dræavnoj uredbi, ostao sluæbena institucija jugoslavenskog πporta, jer su to zahtijevali meunarodni propisi za dræave Ëiji πportaπi nastupaju na olimpijskim igrama. JOK je u to doba joπ viπe izgubio znaËenje, jer je postalo oËito da zbog tadaπnjih politiËkih i ekonomskih prilika i svjetske krize πportaπi Jugoslavije neÊe nastupiti na X. olimpijskim igrama u Los Angelesu 1932. godine.
Osnivanje Saveza sportskih saveza Posljedica tog neuspjeha na kongresu JOK-a bila je odluka πportskih saveza da se meusobno poveæu joπ jaËe nego πto je to bilo putem MESAVOD-a, pa je u Zagrebu 23. prosinca 1929., u prostorijama Jugoslavenskog kasina u Gajevoj ulici 4, osnovan Savez sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije "sa zadatkom da pomaæe πportski pokret u Jugoslaviji, da ga predstavlja pred vlastima i da se brine za skladan rad svih πportova". Na osnivaËkom su sastanku odluËivali samo delegati πportskih saveza s punomoÊima. OsnivaËi su bili Koturaπki savez kraljevine Jugoslavije, Jugoslavenski nogometni savez, Jugoslavenski lako-atletski savez, Jugoslavenski plivaËki savez, Jugoslavenski veslaËki savez, Jugoslavenski tennis savez, Jugoslavenski zimsko-sportski savez, Savez moto klubova Kraljevine Jugoslavije, Jugoslavenski hazena savez, Jugoslavenski teπko-atletski i πakaËki savez, Jugoslavenski maËevalaËki savez i Jugoslavenski table-tennis savez. Sjediπte veÊine saveza bilo je u Zagrebu, jedino je nogometni bio u Beogradu, veslaËki u Splitu, a zimsko-sportski u Ljubljani. Nakon svih tih previranja zaprepaπÊuje Ëinjenica da su u Jugoslaviji tada postojale tri organizacije koje su rukovodile πportom. Literatura 1. JajËeviÊ, Z. (2008). Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb: Libera Editio 2. MacanoviÊ, H. (1970). Osnivanje Jugoslavenskog olimpijskog odbora 14. XII. 1919. Povijest sporta. 1 (1), 5 - 13 3. Radan, Æ. (1974). 100 godina organiziranog modernog sportskog pokreta u Hrvatskoj. Povijest sporta. 19 (5), 1712 - 1714.
5
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 34
PRIJE SEDAMDESET GODINA
Osnovano Hrvatsko streljaËko druπtvo u Kustoπiji PriËa o HSD Kustoπija poËinje 30. studenoga 1939. kada je nekolicina kustoπijanskih i vrapËanskih strijelaca i lovaca odræalo osnivaËku skupπtinu u opÊinskoj zgradi, danas u Ilici 259. Kustoπija je tada bila zapadno predgrae Zagreba, odijeljena od grada Mitnicom na potoku »rnomercu. Novoosnovano streljaËko druπtvo imalo je tridesetak redovnih Ëlanova Piπe Miroslav ©ariÊ
ktivnosti streljaËkih druπtava, klubova i pojedinaca uoËi II. svjetskog rata, kao i za NDH, povijesno su nepoznate najËeπÊe zbog pomanjkanja podataka i pisanih dokumenata. Arhive dræavnih ustanova mahom su uniπtene nakon 1945. ili su nestale u akcijama skupljanja starog papira.
A
Osnivanje HSDK PriËa o Hrvatskom streljaËkom druπtvu Kustoπija zapoËinje 30. studenoga 1939. kada je nekolicina kustoπijanskih i vrapËanskih strijelaca i lovaca odræalo osnivaËku skupπtinu u prostorijama opÊinske zgrade, danas u Ilici 259. MoguÊnost osnivanja organizacija pod takvim nazivom omoguÊili su zakoni u novoosnovanoj Banovini Hrvatskoj. U to je vrijeme Kustoπija bila zapadno predgrae Zagreba, odijeljena od grada Mitnicom na potoku »rnomercu. Novoosnovano streljaËko druπtvo imalo je tridesetak redovnih Ëlanova. U upravni su odbor izabrani opÊinski pisari u Kustoπiji, Stjepan Doman i GolubiÊ, listonoπa Ivan Gene, trgovac Antun Gorup, zdravstveni tehniËar Milan Wolf i opÊinski biljeænik Matija ZeËeviÊ, kojeg je skupπtina ujedno izabrala za predsjednika. Izgradnja streljane u Kustoπiji U proljeÊe 1940. godine Druπtvo je dobilo odobrenje uprave ZagrebaËke ciglane d.d. da za streljanu moæe koristiti plato iznad iskopa glinice na Müllerovom brijegu. Mjesni trgovci Bosak i LonËar i gostioniËar Franjo Wolf bili su nesebiËni sponzori Druπtva. Oni su novËano i donacijom graevinskog materijala potpomogli izgradnju streljane. Proπiren je i put koji je iznad »rËekove kuÊe iz Frankopanske ulice vodio do streljane (danas BujevaËki put), da bi se lakπe dopremio potreban materijal i oprema. Odabir te lokacije za streljanu unutar granica opÊine Kustoπija pokazao se kao mudar, jer se oruæje nije moralo nositi preko Mitnice u »rnomercu do streljane u Maksimiru, kojom je upravljala ZagrebaËka savezna streljaËka druæina. Opremanje streljane i natjecanja Osim 100-metarskog rova, sagraena je i mala priËuvna baraka koja je sluæila za smjeπtaj pribora: meta, okvira, lopatica za pokazivanje pogodaka, stola i stolca za zapi-
6
Matija ZeËeviÊ, prvi predsjednik Hrvatskog streljaËkog druπtva u Kustoπiji
sniËare, kao i podmetaËa za leæajeve na vatrenoj crti. Za gaanje glinenih golubova (leteÊih meta) odabran je predio Ciglanskog rita kod bajera. U rovu za izbacivanje meta ugraeni su Preusovi strojevi sa spiralnim oprugama na ruËno okidanje koje je isporuËio zagrebaËki oruæar KoËonda. Za gaanje dubleta kupljen je stroj tipa Grell & Co. s dvjema polugama. Na otvaranju streljane sudjelovali su strijelci Zagreba i okolice. Gaalo se vojniËkom i malokalibarskom puπkom, piπtoljem, piπtoljem malog kalibra i slobodnog izbora. Gaalo se i na lovaËke mete "sjedeÊa lisica", "stojeÊi srnjak" i glinene golubove. Najuspjeπniji su bili Andrija Maurer, Antun Gorup, Matija ZeËeviÊ i Milan Wolf. U jesen 1940. ureena je izmeu opÊinske zgrade u Kustoπiji i Oπtrekovog vrta 10-metarska zraËna streljana s Ëetiri streljaËka mjesta.
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 35
Streljana za glinene golubove u Ciglanskom Ritu za vrijeme NDH 1943. godine. Na slici slijeva su Stjepan Kralj i Antun Gorup
Poziv na osnivaËku Skupπtinu 3. studenoga 1939.
Djelovanje za vrijeme NDH Ratna 1941. proπla je bez aktivnosti, jer je tzv. svibanjskim dekretom raspuπten upravni odbor, a time i rad Druπtva. Tek u proljeÊe 1942. godine, nakon πto je od Ministarstva udruæbe dobivena dozvola za rad, imenovan je povjerenik Udruæbe. Druπtvo je zadræalo sluæbeno sjediπte u prostorijama opÊinskog poglavarstva u Kustoπiji. »lanovi Druπtva okupljali su se u gostionici kod Wolfa na uglu Vatrogasne ulice i Ilice, gdje su imali stalno rezerviran druπtveni stol, tzv. Stammtisch, a nastavili su i s daljnjim ureenjem streljane na Müllerovom brijegu. Da bi se namaknula potrebna sredstva za nabavu municije i pribora za treninge i natjecanja, Druπtvo je organiziralo zabave i proslave kod Wolfa ili u Stenjevcu, u gostionici kod SertiÊa. IduÊe 1943. godine postavljene su traËnice za ureaj gaanja pokretne mete "trËeÊi jelen" velikim kalibrom. Za nosaË mete upotrije-
bljeno je postolje vagonËiÊa za prijevoz glinice na ciglani, nakon πto mu je skinuta metalna koπara. Na postolje s kotaËima postavljena je preklopna maketa sa silhuetom jelena u trku podijeljena na 10 krugova. Pokretala se ruËno izmeu dva zaslona na vidljivom prostoru πirine 20 m.
Streljaπtvo u Kustoπiji poslije 1945. Stvaranjem nove federalne dræave 1945. ugasio se rad HSDK, ali ne i streljane koja je zbog oËuvane infrastrukture postala sluæbena gradska streljana na kojoj se iduÊih godina odræavaju meurajonska, gradska i republiËka prvenstva sve do 1952. godine, kada je program prenesen na novosagraene streljane u Maksimir i DotrπÊinu. Nastavnik na osmogodiπnjoj πkoli u Kustoπiji Juraj ÆlebaËiÊ osnovao je 1953. StreljaËku druæinu Slavko ©trbulec, koja je 1960. izgradila dom sa streljanom u Vatrogasnoj ulici, Ëiji su djelomiËno vlasnici i danas. Poslije Domovinskog rata streljaËka je druæina promijenila ime u StreljaËki klub Kustoπija.
Upravni odbor HSDK: slijeva stoje Ivan Genc, GolubiÊ i Stjepan Doman; sjedi Matija ZeËeviÊ, predsjednik
Izvori i literatura 1. Bibliotheca collectiana - arhivalije, Sign. OD VIII./kor. 2. SaboliÊ, K. (2006). 220 godina streljaπtva u Zagrebu. Zagreb: StreljaËki savez Zagreba. 3. Matija ZeËeviÊ. Poratna sjeÊanja. Diktafonski zapisi, BiCo Sign, DZ - 26/I.
7
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 36
70 GODINA GOLFA U HRVATSKOJ
Prolaznici se moraju zaπtititi od udaraca loptom Prvi napisi o golfu u domaÊem tisku donosili su terminoloπke izraze koji su veÊim dijelom bili izvorni, engleski. No bilo je i domaÊih izraza. Tako se osnovni rekvizit woods, naziva batina, green je πkulj, a teeing-ground odbijaliπte. Golf klub Zagreb 1930. imao je 80 Ëlanova. Prvo dræavno prvenstvo odræano je 22. i 23. listopada 1932., a Prvo meunarodno prvenstvo Jugoslavije u rujnu 1933. Piπe Liljana Jazbinπek
rvi golf-klub u Hrvatskoj, Golf klub Zagreb, osnovan je 1929. godine. Igraliπte je ureeno i otvoreno u Maksimiru 12. lipnja 1931. godine, a projektirao ga je arhitekt P. White iz Londona. Klub je u ureenje igraliπta uloæio 250.000 dinara. Uz veoma visoku zakupninu za teren, 6000 dinara godiπnje, gradska je uprava postavila uvjet da se na zemljiπtu „... ne mogu izvoditi bitne preinake niti veÊe investicije. Prolaznici na putevima parka koji kriæaju put igraËa moraju se zaπtiti od udaraca loptom pa zakupodavac na takvim mjestima treba podignuti zaπtitnu ogradu iz mreæe”. Duænost trenera i greenkepeera, odræavatelja terena, obavljali su Englezi Gilbert Treascher i Kendall Field. Neπto kasnije klupski je trener postao Ivan RodoloviÊ rodom iz Istre.
P
Osnovni rekvizit - batina Teren je imao devet rupa, a ukupna duljina staza iznosila je 2 km. Kako se golf igra na 18 rupa natjecatelji su morali dvaput obiÊi teren, odnosno 4 km. Pod pojmom rupa ne podrazumijeva se samo jamica u tlu u koju treba ubaciti lopticu nego i cijela staza za igru od odbijaliπta (teeing-ground), pa do greena s jamicom u kou je zabodena zastavica. Par oznaËava teorijski broj udaraca potreban igraËu da u idealnim uvjetima utjera lopticu u jamicu. Prema danaπnjim kriterijima, par igraliπta u Maksimiru iznosio je 60 udaraca. Iako je smjeπteno na relativno malom prostoru, igraliπte je smatrano jednim od najljepπih u srednjoj Europi. Prvi napisi o golfu u domaÊem tisku donosili su terminoloπke izraze koji su veÊim djielom bili izvorni engleski. No bilo je i domaÊih izraza. Tako se osnovni rekvizit - woods, naziva batina, green je πkulj, a teeing-ground odbijaliπte. Klub je 1930. imao 80 Ëlanova. Prvo dræavno prvenstvo odræano je 22. i 23. listopada 1932., a Prvo meunarodno prvenstvo Jugoslavije u rujnu 1933. godine. ZagrepËani nisu bili skloni golfu ZagrepËani su nekoliko puta izrazili negodovanje zbog lokacije igraliπta. Tako je u Ëlanku u Jutarnjem listu 15. lipnja 1932. napisano da „dijete u Maksimiru ne smije stupiti na ledinu osim ako se upiπe u Golf-
8
Jedna od staza (rupa) golf-igraliπta kod Vidikovca 1931. godine
klub”. Zbog izgradnje djeËjeg igraliπta 1934. godine klub je morao napustiti jednu rupu, odnosno stazu i to je onemoguÊilo natjecanja. Klub je zatraæio da se oslobodi plaÊanja zakupnine, a kada mu grad nije izaπao u susret, prestao je s radom.
Golfiπte na Brijunima Najstarije igraliπte u Hrvatskoj ureeno je na Brijunima 1923. godine. Nalazi se u srcu Velog Brijuna na kojem pasu stada srna i jelena. Tadaπnji zakupnik otoËja Paul Kupelwieser angaæirao je engleske arhitekte
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 37
NosaËi opreme za golf u Maksimiru 1930. godine
Georgea Tomasa i Toma Simpsona koji su uredili igraliπte s 18 rupa prilagoeno rekreativcima, ali i vrhunskim igraËima. Dugo nakon ureenja isticana je Ëinjenica da je priroda otoka ostala netaknuta. Prema istim projektima izgraeno je i novo igraliπte, a zbog toga nije, πto je osobito vaæno, uklonjeno nijedno drvo i ni jedan grm. Od 1945. do devedesetih godina proπlog stoljeÊa Brijuni su bili rezidencijalno stjeciπte tadaπnjeg jugoslavenskog rukovodstva koje golf nije zanimao. Prema nacrtima iz 1923., igraliπte s 18 rupa ponovno je ureeno i otvoreno 2006. godine turnirom Brioni Golf Cup Classic.
Golf-igraliπte Dolina kardinala u Mirkopolju
Prvo vjeæbaliπte na obali Save Na ponovno pojavljivale golfa u nas trebao je Ëekati gotovo pola stoljeÊa. Prve inicijative za njegovo oæivljavanje javile su se 80-ih godina proπloga stoljeÊa kada je izgraeno prvo vjeæbaliπte za golf uz Savu kod zagrebaËkog jezera Bundek. Hrvatski golf-savez osnovan je 1992. godine u Zagrebu. Hrvatska golf-reprezentacija nastupila je prvi put 1997. godine na Mediteranskim igrama u Bariju i na Europskom prvenstvu u Irskoj. SljedeÊe godine reprezentacija je nastupila na Svjetskom prvenstvu u »ileu. Prva pravila golfa na hrvatski je jezik preveo Zlatan Juras, a izdana su 1999. godine. Darko LjubanoviÊ, Miro RaiË i Nenad SmoljanoviÊ prvi su put branili boje Hrvatske udruge profesionalnih golfera na Europskom prvenstvu 2003. Izgradnja novih igraliπta Prvo suvremeno golf-igraliπte u Hrvatskoj ureeno je u Mirkopolju nedaleko od KraπiÊa i naziva se ''Dolina kardinala'', a projektirao ga je poznati engleski golf-arhitekt Howard Swan. RijeË je o vrhunsko ureenom terenu s 18 polja, obiteljskom igraliπtu za kratku igru s
devet polja i prostranom vjeæbaliπtu. U sklopu njega je gradsko golf-igraliπte s devet rupa, dugo 1546 m. Do tada su igraËi iz Hrvatske odlazili na terene u slovenske Mokrice ili na Bled. Tamo su se odræavala sva vaænija domaÊa natjecanja u golfu. Igraliπte s devet rupa Golf&country cluba Zagreb otvoreno je u svibnju 2004., na nekada pustoj πikari nedaleko od nedovrπene SveuËiliπne bolnice. Zanimljivo je da u tom klubu od 2003. kao trener radi ©kot Stuart Callan, koji se 15 godina bavio golfom kao profesionalac. Literatura 1. MiloradoviÊ, S. (1981). Povijest sporta. Prilog poznavanju osnivanja i rada Golf-kluba Zagreb. Povijest sporta 47 (12), 125 - 131 2. OreπiÊ, B. (2006). Golferska baza u Titovom raju. Globus 802, 64 - 67 3. CindriÊ, V. (2005). Swing & Green u Hrvatskoj. Magazin Diners club 37, 6 - 11
9
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 38
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
©kolovanje kadrova za TZK i πport nakon 1945. Ministar narodnog zdravlja donio je 1. rujna 1945. uredbu o poËetku rada Viπe fiskulturne πkole u Zagrebu. U πkolu je, u Ëetiri generacije, bilo upisano 194 studenta od kojih je 157 diplomiralo, iako je πkola zapravo ukinuta 1946. s obrazloæenjem „da se struËne snage koncentriraju u Beogradu gdje je osnovan 1946. godine Dræavni institut za fiskulturu” Piπe Zrinko »ustonja
zvjesno je da je pedesetih godina XX. stoljeÊa u Jugoslaviji bilo dosta problema s kadrovskim πkolama za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (TZK). NaroËito se to odnosilo na Hrvatsku. Nakon prestanka rada Viπe fiskulturne πkole 1948. i nakon toga Srednje fiskulturne πkole 1952. godine, u Hrvatskoj sve do 1959. nije postojala πkola koja bi obrazovala kadrove za TZK.
I
Miloje GabrijeliÊ
Viπa fiskulturna πkola Nakon zavrπetka II. svjetskog rata ministar narodnog zdravlja dr. Aleksandar KoharoviÊ donio je 1. rujna 1945. uredbu o poËetku rada Viπe fiskulturne πkole u Zagrebu. Duænost πefa OpÊeg odjela za fiskulturu u Ministarstvu zdravstva 1945. godine obnaπao je Miro MihoviloviÊ. Prvim ravnateljem πkole imenovan je dr. Branko KesiÊ, a u tri godine postojanja πkole tu su duænost joπ obnaπali Zlatko Pintar i Borivoj Vuksan. Uvjet za upis studenata bila je zavrπena srednja πkola s maturom, s time da je bio dopuπten i upis studenata bez mature, ali s „istaknutim” tjelesnim sposobnostima. Nakon zavrπenog studija polaznici su dobivali zvanje nastavnika fiskulture za srednje πkole. Na Viπoj fiskulturnoj πkoli u Ëetiri je generacije bilo upisano ukupno 194 studenta od kojih je 157 diplomiralo.
Ukidanje πkole zbog osnivanja DIF-a u Beogradu Ukazom istoga Komiteta za fiskulturu Vlade NR Hrvatske koji je raspisao natjeËaj za upis prve generacije studenata, Viπa fiskulturna πkola u Zagrebu ukinuta je 1946. godine s obrazloæenjem „da se struËne snage koncentriraju u Beogradu gdje je osnovan 1946. godine Dræavni institut za fiskulturu”. Usprkos odluci o ukidanju, πkola je nastavila s upisom studenata i radom sve do 1948. godine. Viπa fiskulturna πkola u Zagrebu bila je, nakon TeËaja za uËitelje gimnastike od 1894. do 1896. godine, prva viπa πkola za πkolovanje kadrova za nastavu TZK u Hrvatskoj. Time njezina uloga u povijesnom razvoju TZK u Hrvatskoj postaje vrlo vaæna, osobito ako imamo na umu ranije iznesene podatke o broju i strukturi πkolske spreme kadrova za nastavu TZK u Hrvatskoj u razdoblju neposredno nakon II. svjetskog rata.
10
Srednja fiskulturna πkola U Zagrebu je 1947. godine osnovana Srednja fiskulturna πkola na Ëije je Ëelo bio postavljen Zvonimir Suligoj, koji je duænost direktora πkole obnaπao do 1949. Srednja fiskulturna πkola u Zagrebu djelovala je od πkolske godine 1947./1948. pa do lipnja 1952.
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 39
Miro MihoviloviÊ sa suradnicima Zavoda za fiziËki odgoj 1954. godine
Viπe pedagoπke πkole i pedagoπke akademije ©kolovanje struËnih kadrova za TZK od 1948. godine organizirano je i na Viπoj pedagoπkoj πkoli u Zagrebu. On je bio organiziran kao dvopredmetni studij. Studij fiziËkog odgoja povezivao se sa studijem biologije i trajao je dvije godine. Nakon produæetka studija na tri godine, 1951. fiziËki se odgoj povezivao i sa zemljopisom i s jednim od stranih jezika. Od 1959. taj je studij postao jednopredmetni, samo za TZK, te je skraÊen na dvije godine. Takav naËin πkolovanja kadrova bio je zadræan i nakon ukidanja viπih pedagoπkih πkola i osnivanja pedagoπkih akademija 1961. godine. Grupe za studij TZK osnovane su tada i u Osijeku, Pakracu, »akovcu, Splitu, ©ibeniku, Rijeci i Karlovcu. Na temelju Zakona o visokom obrazovanju, donesenog 1977., prestalo se upisivati studente na smjer fiziËki odgoj na Pedagoπkoj akademiji - profesori fiziËke kulture πkolovani na, u meuvremenu osnovanom, Fakultetu za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, preuzimaju ulogu nastavnika tjelesnog odgoja i u osnovnim πkolama. Time su, napokon, iskljuËivo kadrovi πkolovani na visokoπkolskim institucijama postali nositelji nastave TZK na svim razinama πkolovanja.
prosvjetu, nauku i kulturu Odbora za visoke πkole i nauËne ustanove Sabora NR Hrvatske imenovao je Miru MihoviloviÊa za prvog direktora Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu. On je duænost obnaπao do 7. studenoga 1957. kada podnosi neopozivu ostavku. Nakon MihoviloviÊa, Miloje GabrijeliÊ je od 16. prosinca 1957. godine prvo bio v. d. direktora Zavoda, a od 11. studenoga 1958. pa do njegovog ukidanja 31. prosinca 1959. godine bio je direktor Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu.
©kolovanje i usavrπavanje kadrova Na temelju zadataka navedenih u Uredbi o osnivanju Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu, prvi direktor Zavoda Miro MihoviloviÊ izradio je plan i program rada koji je bio usmjeren na tri osnovna pravca: „πkolovanje i usavrπavanje struËnih kadrova, struËna i znanstvena istraæivanja te publicistiËka djelatnost i desiminacija teorije i prakse raznovrsnih podruËja fiziËke kulture”. Osmogodiπnje razdoblje djelovanja Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu obiljeæeno je znaËajnim rezultatima koji su se odrazili na svim podruËjima tjelesne kulture naπe zemlje. NaroËitu aktivnost Zavod biljeæi na podruËju πkolovanja i usavrπavanja kadrova za druπtvene organizacije fiziËke kulture.
Zavod za fiziËki odgoj u Zagrebu Odluku o osnivanju Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu donijela je Vlada NR Hrvatske 8. oæujka 1952. godine Uredbom o osnivanju Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu kao samostalne ustanove Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu, Odbora za visoke πkole i nauËne ustanove Sabora NR Hrvatske. Zavod za fiziËki odgoj u Zagrebu zapoËeo je s djelovanjem 1. lipnja 1952. godine. Savjet za
Literatura 1. Izvjeπtaj o radu Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu od 1. sijeËnja do 31. prosinca 1959. (1959). SaopÊenja 7 (9) 2. Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 1959. - 1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu 3. Heruc, N. (1987). Viπa fiskulturna πkola u Zagrebu od 1945. do 1947. godine. Povijest sporta. 28 (72), 137 - 142
11
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 40
PRIJE 40 GODINA UMRO JE BOGDAN ÆAGAR
Prvi naπ plivaË „Oko Æagara se stalno pjenila voda uslijed silnog rada nogu. Ovakav rad nogu joπ nismo vidjeli ni poznavali. Davao je utisak da se rukama kreÊe po vodi kao neki vodeni pauk”, napisao je Ico LipovπÊak, osnivaË HA©K-ove plivaËke sekcije, o Æagarovom prvom nastupu na bazenu ©midhen 1911. Piπe Mirko PoldrugaË ogdan Æagar roB en je 11. veljaËe 1893. u Plaπkom. ©kolovao se u Ogulinu i Zagrebu, a obrazovanje je nastavio na TrgovaËkoj akademiji u Pragu. Nakon Ëestih odlazaka na Vltavu zavolio je plivanje pa se uËlanio u SK Slaviju gdje ga je trenirao engleski trener Lingbody. TrenirajuÊi cijele godine - zimi na zimskom bazenu u Æiπkovu - Æagar se razvio u klasnog plivaËa. PoËeo se natjecati 1909. da bi veÊ iduÊe godine pobijedio na prvenstvu »eπke. BoraveÊi u Pragu do 1911. godine triput je bio najbolji na prvenstvu te zemlje u disciplinama 100, 500 i 1600 metara slobodnim naËinom. Taj je stil plivanja, onda nazivan crawl-tempo, bio novost i poznavao ga je malo plivaËa. O svojoj je tehnici plivanja Æagar rekao: "Ja sam imao posebnu varijantu kraula - neprestano raditi ispruæenim nogama i osam puta zagrabiti rukom prije nego πto se udahne. Te kretnje su mi s vremenom postale automatske".
Prvi trener u HA©K-u Godine 1911. doπao je u Zagreb. Kada je te godine osnovana plivaËka sekcija HA©K-a, Bogdan Æagar je imenovan prvim trenerom. Iste je godine osvojio prvenstvo HA©K-a u plivanju slobodnim naËinom na 50, 100 i 200 metara, a na plivaËkom natjecanju Sportskog kluba ©iπmiπ u Samoboru osvojio je Ëetiri prve nagrade. Na meunarodnoj utrci na Bledu najbolji je na 100, 500 i 2800 metara. Najviπe je uspjeha postigao na plivaËkom prvenstvu Hrvatske i Slavonije 1912. u Karlovcu gdje je pobijedio u svim disciplinama slobodnog stila, a u πtafeti 4x400 m slobodno plivao je sam i bio najbolji.
Prvi ogled s domaÊim plivaËima O Æagarovom prvom nastupu na bazenu ©midhen u Samoboru 1911. godine Ico LipovπÊak, osnivaË HA©K-ove plivaËke sekcije, napisao je: "Meu ostalim pooπe u Sa-
12
mobor poznati dugoprugaπi DimiÊ i MedakoviÊ, a prikljuËiπe se i odbornici HA©K-a te znatiæeljni kibici. Kada se plivaËi svukoπe, naπi osvanuπe u elegantnim dugim crnim dresovima - dok Æagar osvanu s trokutastim gaÊicama. Trokut gaÊice nismo dotad poznavali, a i publika bi nas Ëudno gledala kad bismo ih upotrebili pokazujuÊi toliko golotinju. Na dan znak naoπe se naπi i Æagar na startu, a malo zatim zaplivaπe. Oko Æagara se stalno pjenila voda uslijed silnog rada nogu. Ovakav rad nogu joπ nismo vidjeli ni poznavali. Davao je utisak da se rukama kreÊe po vodi kao neki vodeni pauk. Plivalo se dvadeset duæina. Nakon dvije duæine bazena, naπ najbolji dugoprugaπ DimiÊ zaostao je par metara iza Æagara. Nakon deset duæina MedakoviÊ je, vidjevπi situaciju, odustao, dok je DimiÊ kao neki polagani stroj plivao dalje, iako je Æagar plivao veÊ dvanaestu duæinu. Æagar je i na okretajima stalno dobivao na vremenu. Æagar je uzimao dah kod svakog Ëetvrtog zamaha ljeve ruke, dok se DimiÊ stalno sluæio prsnim tempom. Svrπivπi propisanih dvadeset duæina, Æagar je mirno izaπao iz bazena i uz oduπevljenje i klicanje publike promatrao je DimiÊa, koji je plivao πesnaestu duæinu. Æagar je na svoj miran naËin razgovarao i odgovarao na postavljena pitanja, ne pokazujuÊi ni najmanji umor ". Daljnju plivaËku aktivnost Bogdana Æagara prekinuo je rat, a nakon njega æivotne su ga prilike udaljile od plivanja. Umro je u Ogulinu prije Ëetrdeset godina, 10. listopada 1969. Literatura 1. KrznariÊ, Æ. (1968). Povodom 75-godiπnjice roenja Bogdana Æagara. Historija fiziËke kulture. Zagreb: Savezna komisija za fiziËku kulturu 6 (3), 103 - 109 2. MacanoviÊ, H. (1969). Primjedbe na Ëlanak Æelimira KrznariÊa. Historija fiziËke kulture. Zagreb: Savezna komisija za fiziËku kulturu 7 (4), 101 - 105
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 41
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 42
©PORT O ©PORTU
Virtualni πport Kad bi joπ virtualni πport mogao dati ono najvaænije - zdrav æivot i zajedniπtvo... gdje bi mu bio kraj?! Na æalost, veÊina danaπnje djece neÊe imati prigodu osjetiti kako je to kad gledatelji pjevaju upravo tebi, kad se klanjaju upravo tebi, kad horde navijaËa prelaze tisuÊe kilometara samo zbog tebe. NeÊe imati prigodu, jer su od malih nogu bombardirana svime virtualnim πto postoji Piπe Kristina DominkoviÊ
42
rojke kaæu - djece je sve manje na πportskim boriliπtima. Ne, neÊemo se, kao za sve u proteklo vrijeme, okomiti na recesiju, iako moæda i ona dijelom ima prste u tome. Nije to tema od juËer, no svake je godine brojka sve ozbiljnija. Krivaca je mnogo, a mi Êemo pokuπati otkriti jedan od njih - virtualni πport.
B
©port bez πporta Oni koji to æele objasniti najjednostavnije reÊi Êe da je to ona masa ljudi koja nema samokontrolu, nema svoje ja i putem virtualnog svijeta od stvarnog æivota bjeæi u onaj tajni. Ili, moæda bolje - rijeË je o ljudima koji su se razoËarali, odustali veÊ na prvoj prepreci, ljudima koji se boje stvarnog poraza, stvarnog suparnika. ©port bez πporta - tako ga joπ nazivaju. Virtualna koπarka, virtualni nogomet, virtualno jedrenje, virtualni πah, virtualni ribolov, sve virtualno... Na virtualnom se meniju moæe naÊi sve πto poæelite. Internetska je industrija u ovoj priËi napravila pravu malu re-
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 43
voluciju. Dovoljno je samo „uguglati” virtualni πport i birati. Podatak da su πportske kompjutorske simulacije po potraænji odmah ispod vrha, pretpostavljate erotskih, zaista je poraæavajuÊi, jer su korisnici u viπe od 70 posto osobe mlae od 20 godina. Kakva πteta - idealno doba za pravi, zdravi, stvarni πport. I onda se Ëudimo πto Ëekamo nekog novog Draæena PetroviÊa... Realnije je da ga neÊemo ni doËekati. Sva ona jutra i noÊi, dok su drugi spavali, a on na troπnom πibenskom igraliπtu pokoravao obruËe, danaπnjoj su djeci nerazumljivi, ako ne i smijeπni. Zaπto, kad se uz raËunalo ne treba znojiti?
Tko je kriv? Danas su igraliπta gradskih Ëetvrti poluprazna. Tko je kriv? Sociolozi, psiholozi i ostali struËnjaci daju raznolike odgovore. Jedan od njih je da se roditelji, loveÊi vlastitu karijeru ili boreÊi se za normalan æivot, sve manje bave djecom. Za uzvrat im kupuju raËunala koja im ubrzo postaju virtualni roditelji, prijatelji, ljubavi... Drugi je krivac hedonizam. Uæivanje i zadovoljstvo pri kojem po svaku cijenu preskaËemo tjelesne napore. Kako su u cijelom tom virtualnom svijetu sve maπtovitiji marketinπki struËnjaci, dizajneri, PR menadæeri, lako je pokleknuti. Sjajne grafike, trodimenzionalnost, zvukovi - sve kao na pravom πportskom boriliπtu. I ono najvaænije za virtualne zaluenike - raËunalo moæete pobjeivati do iznemoglosti, uz osmijeh na licu. Studije kaæu i da je ovaj svijet „kriv” jer ne donosi nikakvu opasnost - do besvijesti moæete skakati sa skijaπke skakaonice, boriti se u ringu s najjaËim teπkaπima, ludovati u bobu, juriti kao Schumacher ili Rossi. Uza sve to, virtualna tehnologija svake minute ide korak dalje. Jedna od prekretnica dogodila se i na najveÊem nogometnom natjecanju za Hrvate, na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj. Ne trebamo vjerojatno napominjati onu broncu zlatnog sjaja... Virtualni su struËnjaci tada pokraj pravoga stadiona napravili jedan improvizirani, montaæni. Bio je sastavljen od Ëetiri golema ekrana po 300 Ëetvornih metara, tribine su primale Ëak 6000 gledatelja.
Reklama je bila u stilu „osjeÊajte se kao na pravoj utakmici”. Takvi ekrani znatno uveÊavaju igraËe, dodajte tome da Êete svaki gol, zalee ili prekrπaj vidjeti joπ jednom, i lako se zagrijati za „stadion pokraj stadiona”. Za djecu, takvi se marketinπki potezi prilijepe za tren.
Poziv na nasilje Neke su engleske internetske stranice u posljednje vrijeme na udaru æestokih kritika jer su lansirale igru huliganskog sadræaja za djecu od sedam do 16 godina. U njoj korisnike pozivaju na navijaËko nasilje. Kad se zainteresirani igraË registrira, najprije mora odabrati huligansku skupinu, a ponuene su sve poznate navijaËke skupine u Engleskoj. Potom je cilj skupiti πto viπe oruæja i orua za obraËune sa suparnicima. Meu sredstvima za borbu do kojih se moæe doÊi nau se bejzbolska palica, samurajska sablja, nunËake i bokser. Boduje se svaka borba sa suparniËkim huliganom, a cilj je postati „najbolji huligan u gradu”. Otiπli su i korak dalje. Pozivaju djecu rijeËima „ovdje moæeπ dobiti sve πto ma-
lom huliganu treba: hranu, pivo i oruæje”. Straπno! Kad bi joπ virtualni πport mogao dati i ono najvaænije - zdrav æivot i zajedniπtvo... gdje bi mu bio kraj?! Na æalost, veÊina danaπnje djece neÊe imati prigodu osjetiti kako je to kad gledatelji pjevaju upravo tebi, kad se klanjaju upravo tebi, kad horde navijaËa prelaze kilometre i kilometre samo zbog tebe... NeÊe imati prigodu, jer su od malih nogu bombardirana svime virtualnim πto postoji. Ekran je zavodljiv. Jako zavodljiv. Na æalost, ili moæda na sreÊu, nikada neÊe zamijeniti osjeÊaj zajedniπtva publike i πportaπa. Pravog πportaπa. A mi? Mi Êemo se i dalje nadati nekom novom Draæenu PetroviÊu. U pravom svijetu. Nadu nitko ne moæe izbrisati.
Literatura 1. M. Featherstone i R. Burrows (2001). Kiberprostor, kibertijela, Cyberpunk. Zagreb: Jesenski i Turk 2. H. Rheingold (2000). Virtual community: Homesteading on the electronic frontier. Massachusetts: MIT Press
43
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 44
©PORT I DUHOVNOST
Plivanje i meditativnoduhovna snaga Meditativna πutnja i sluπanje, razmatranje i poniranje, vizualiziranje i aktualiziranje onoga πto se dogaa na terenu, u situaciji treninga ili natjecanja, u situaciji pune i najbolje forme, u sjeÊanju najljepπeg natjecanja ili uprisutnjenja najdubljih Ëeænji mogu dovesti do novih, dosad nedostiænih rezultata Piπe Tvrtko Beus limpijski plivaËi najbolje poznaju teæinu i zahtjevnost puta do æeljenih ciljeva. Nebrojeni treninzi, pripreme, natjecanja, provjere i stalno novi izazovi Ëine dugu i bremenitu proπlost, kao i aktualnu sadaπnjost. Za doista kvalitetno i dobro plivanje od olimpijskih se plivaËa traæi trajna kvaliteta rada i æivota, upornost i duboka motiviranost. Traæe se mnogi koraci prema putu koji je dostojan profesionalnog πporta, natjecanja, domovine, svih onih koji na primjerima uËe. StruËna, profesionalna, organizacijska, financijska i svaka druga potpora stalno je potrebna. Vrhunski rezultati traæe mnogo strpljivih i primjerenih ulaganja. Ipak, nekada je pitanje πto je potrebno, πto je kljuËno za dobro, za izvrsno, za najbolje. Jesu li ostvareni rezultati ispunili veÊinu oËekivanja (od samih plivaËa nadalje)? Je li bilo moguÊe bolje i drukËije? Koji su metri, sekunde, intervali potrebni za ostvarenje tolikih æelja, planova, ulaganja, oËekivanja? ©to je zapreka za ostvarenje talenata u punom smislu rijeËi?
O
44
Raditi na svojem unutarnjem svijetu Izvanjska potpora struËnog tima koji predano radi svoj posao potpuno je neupitna. Meutim, isto je tako neupitna potpora vlastite osobe i osobnosti, nutrine i jastva do pobjedniËke igre. PlivaËi, posebno oni profesionalni i olimpijski, trebaju uz svoje mnoge obveze raditi i na svojem nutarnjem svijetu. Trebaju raditi na sebi. Nije rijeË o nekoj dodatnoj aktivnosti nego o povratku prirodi, jednostavnosti i ljepoti darovanosti. Spomenuti je povratak u duhovnosti nutarnjeg svijeta koji je noπen vjerom i povjerenjem, traæenjem i otkrivanjem, stalnim napretkom prema odreenom cilju. »ovjek postaje svjestan da osim ovog psihofiziËkog svijeta postoji takoer stvaran duhovni svijet koji ulazi u podruËje filozofije i religije, kao i drugih djelatnosti ljudskoga uma i duha.
Duh je taj koji pokreÊe PlivaË, bez obzira na iskustvo, godine i ambijent u kojem boravi, nasluÊuje s jedne strane svoje psihofiziËke granice, a s druge strane neizmjerje i bogatstvo skrivene nutrine i svojih darovanih potencijala. Duh je taj koji pokreÊe, koji stalno zove na rad, na uËenje, na vjeæbu, na pothvate. U tome duhu moguÊe je nadvladati ne samo suparnike, grublje reËeno protivnike, nego i samoga sebe. MoguÊe je pobijediti svoje nutarnje koËnice, svoje nutarnje barijere koje prijeËe da rezultati, ne samo πportski, budu bolji. Naravna meditacija, srodna iskustvu i Istoka i Zapada, omoguÊuje put u nutrinu, put u svoje nutarnje slojeve svijesti i podsvijesti, omoguÊuje put do svoga Ja. Taj put nije uvijek ni lak ni bezbolan. Traæi upornost, strpljivost, puni angaæman i dobru struËnu potporu. Vrhunski πportaπ koji susreÊe meditaciju, susreÊe novi svijet, joπ uvijek najskrovitiji svijet -svijet vlastite nutrine.
Treba naÊi vrijeme za odmor Poznata tvrdnja po kojoj Ëovjek koristi oko 10 posto svojih intelektualnih potencijala ponovo postaje aktualna. Asistencija na duhovnom putu, na putu njegovanja svoje nutrine, osobnosti i duhovnosti, postaje korisna i dragocjena i na podruËju plivanja i plivaËkog umijeÊa. Nije rijeË o nekim posebnim, kompliciranim i neobiËnim vjeæbama nego jednostavnoj praksi tiπine i sluπanja. Potrebno je naÊi vrijeme za odmor, za predah, koji nije spavanje ili
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 45
dosaivanje, neki novi πport ili neka druga aktivnost nego doista sluπanje sebe, svoje kondicije, svojih oËekivanja i æelja, svojih planova i postupaka, svojih konkretnih moguÊnosti i zadanih ciljeva. Meditativna πutnja i sluπanje, razmatranje i poniranje, vizualiziranje i aktualiziranje onoga πto se dogaa na terenu, u situaciji treninga ili natjecanja, u situaciji pune i najbolje forme, u sjeÊanju najljepπeg natjecanja ili uprisutnjenja najdubljih Ëeænji mogu dovesti do novih, dosad nedostiænih rezultata.
Meditacija vraÊa prirodnosti i jednostavnosti PsihiËka i duhovna priprema veoma su dragocjene za mlade i vrhunske plivaËe koji su po svojoj snazi, kondiciji, zdravlju, sposobnosti i upornosti veÊ ostvarili mnogo za sebe i za one koje predstavljaju. Meditacija s mnogim srodnim aktivnostima vraÊa prirodnosti i jednostavnosti, pomaæe boljoj koncentraciji i motiviranosti, uËi punoj ozbiljnosti i odgovornosti pred ovim sada trenutkom, imajuÊi u vidu πiroka obzorja. Iskustvo mnogih redovnika, posebno benediktinaca, svjedoËi o snazi i ljepoti meditacije koja se koristi u susretu s biblijskim i drugim knjiæevno-umjetniËkim tekstovima. UmjetniËku i nadahnutu rijeË nije dovoljno Ëitati odnosno sluπati nego treba omoguÊiti istinski susret s rijeËi, s duhom, s porukom. Meditacija sluæi tako potre-
bnoj tiπini i smirenosti koja omoguÊuje „susret”, „ozbiljnost”, „sabranost” i „kvalitetu” dijaloga. Nije nebitna ni vjera koja buenjem pozitivne energije u Ëovjeku pruæa dodatnu snagu i motivaciju. Meditativna iskustva s Dalekog istoka pokazuju kako je vaæno pravilno disanje i poloæaj tijela za smirivanje i sabranost.
Na darovani æivot gledati sa zahvalnoπÊu Meditacije Istoka i Zapada meusobno se dosta razlikuju, ali posjeduju zajedniËku crtu koja æeli pomoÊi meditantu da na ovaj darovani æivot, vrijeme i sposobnosti gleda punim oËima, sa zahvalnoπÊu i zreloπÊu. Pri izboru vrsta meditacije potrebna je mudrost i razboritost kao i pri primjeni odreenih meditativnih vjeæbi za sebe, za svoje aktivnosti, za plivaËko umijeÊe i angaæiranost. Divno je bude li moguÊe pruæiti plivaËima, posebno onima koji su u zahtjevnim situacijama natjecanja i predstavljanja domovine, pripremu koja ukljuËuje i duhovno-meditativnu razinu. Upravo je ta razina ona kljuËna stvarnost za novi uzlet, za novi pomak, za novi rezultat. Rezultat Êe ukljuËiti, ali i nadiÊi sekunde, stotinke, metre i centimetre do cilja.
treban je udruæen rad struËnih osoba koje pripremaju plivaËe. Duhovna i egzistencijalna razina πporta joπ nije dovoljno prisutna, koriπtena i vrednovana u konkretnim situacijama. Potrebna je briæno pripremljena suradnja na podruËju duhovnosti, psihologije i religije... Ne zaboravimo da svaki narod na svijetu u velikoj mjeri posjeduje stvarnost zvanu „religija” koja svjedoËi o Ëovjeku koji je tajna, koji je darovan, koji je velik u svojoj neponovljivosti i znaËenju. PlivaËi noπeni duhovnom dimenzijom trebaju, makar povremeno, zaroniti u dar tiπine i sluπanja. Trebaju zaroniti u ËistoÊu πirine i neizmjerja, lakoÊe i jednostavnosti koja dolazi odozgo. Trebaju osjetiti nutarnju vodu æivota, okrjepe i zdravlja. Trebaju osjetiti ljepotu duhovne snage koja Ëini doista velike zamahe, pokrete i skokove na putu do cilja koji ukljuËuje i nadilazi vremenita oËekivanja.
Literatura 1. Szentmartoni, M. (2003). Psihologija duhovnog æivota. Zagreb: Filozofskoteoloπki institut Druæbe Isusove u Zagrebu
Zaroniti u dar tiπine i sluπanja
2. Zohar, D., Marshall, I. (2002). Duhovna inteligencija, suπtinska inteligencija. Zagreb: VBZ
Za rezultat koji je ujedno duhovnopsiholoπki kao i tjelesno-kinetiËki, po-
3. Tilmann, K. (1981). Uvod u meditaciju. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost
45
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:31
Page 46
©PORTSKA TERMINOLOGIJA
Znate li o kojim je πportovima rijeË? Lacrosse, hurling, shinty, bandy, skibob racing, rounders… samo je dio πportova Ëije nazive mnogi nisu nikada Ëuli. Njihov je broj, jasno, mnogo veÊi, ali veÊ je ovih nekoliko primjera dovoljno kao ilustracija mnoπtva πportskih igara koje se mogu susresti u raznim dijelovima svijeta
SKIBOB RACING
CURLING
Piπe Darija OmrËen
ogomet, rukomet, koπarka, tenis, plivanje, veslanje, atletika - sve su to πportovi koji su svima dobro poznati. Postoje, meutim, πportovi koji su vrlo popularni u nekim zemljama, dok su u Hrvatskoj gotovo nepoznati
N
Ekipne igre sa πtapom Jedan je od njih lacrosse, ekipni πport koji igraju i æene s 12 igraËica u ekipi i muπkarci s 10 igraËa. Cilj je igre ubaciti gumenu loptu u vrata, hvatajuÊi je, udarajuÊi i noseÊi πtapom na kraju kojega je mreæa u obliku vreÊe. Naziv igre dolazi iz kanadskog francuskog i doslovno znaËi kuka, odnosno πtap s kukom koji podsjeÊa na biskupski ili pastirski πtap, a izravno se odnosi na πtap - crosse - koji se rabi u igri. Taj je naziv u starofrancuskome glasio croce i sliËan je rijeËi krãka iz staronorveπkog u znaËenju kuka. Drugim rijeËima, lacrosse je dobio naziv prema imenu πtapa kojim se igra. 46
Hurling je igra na travi podrijetlom iz Irske, a igraju je dvije ekipe s po 15 igraËa. Svaki igraË ima πtap koji se zove hurley Ëiji je vrh zakrivljen, a na tome je zakrivljenome dijelu proπirenje. Tim se πtapom loptu moæe udarati ili nositi, a za udaranje lopte mogu se koristiti i ruke i noge. Cilj je igre, kao i u lacrosseu, loptu ubaciti u vrata, izmeu dvije vratnice i ispod grede. Lopta kojom se igra je obiËno napravljena od pluta obavijenog koæom. Shinty je takoer igra na travi Ëije je podrijetlo u ©kotskoj. Igraju je dvije ekipe s po 12 igraËa u svakoj. I tu igraËi imaju πtap kojim udaraju lopticu. Taj se πtap naziva caman, a i njegov je vrh zakrivljen. Igra se nekada nazivala shinny, a Ëini se da su obje rijeËi - i shinty i shinny - nastale od uzvika koji su se koristili u igri - shin ye, shin you i shin t'ye koji su, pak, nepoznatog podrijetla (Hoad, 1993., str. 435).
Ekipne igre na ledu Bandy je sliËan hokeju na ledu. Meutim, za razliku od hokeja, igra se na veÊem klizaliπtu i u njemu nema igre iza vrata. Na klizaliπtu je 11 igraËa u svakoj ekipi, a loptu, koja moæe biti napravljena od plastike ili od nekog drugog materijala, udaraju πtapovima Ëiji je kraj zavinut. Lopta mora biti napravljena tako da, kada se ispusti na tlo s visine od 1,5 m, treba odskoËiti 15 do 30 cm. RijeË bandy u engleskome jeziku znaËi svinut i odnosi se na πtap kojim se igra. Igra vrlo sliËnog naziva - curling - ekipna je igra na ledu s po Ëetiri igraËa u svakoj ekipi. Naziv nastaje od engleskoga glagola curl koji znaËi svijati se ili uvijati se, a odnosi se na naËin kako se po ledu kreÊe kamen (stone) koji klizanjem treba poslati πto bliæe cilju. Skibob racing, odnosno utrke u skibobu, ukljuËuje utrke u spustu, super-veleslalomu, veleslalomu, slalomu i paralelnom slalomu. Skibob izgleda poput bici-
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 47
JAI ALAI
HURLING kla koji umjesto kotaËa ima dvije skije koje stoje u ravnini jedna iza druge. Natjecatelj sjedi na sjedalu, a kretanjem upravlja pomoÊu upravljaËa, poput onog na biciklu.
Igre odbijanja Rounders je engleska igra vrlo sliËna bejzbolu i softbolu. UdaraË nastoji udariti lopticu i optrËati prostor oznaËen πtapovima da bi postigao rounder. Kako engleska rijeË round znaËi okolo, naokolo, ali i krug, igra je oËigledno dobila naziv s obzirom na to da igraË optrËava u krug ili oko igraliπta. Pobjeuje ekipa s najveÊim brojem optrËavanja. Rounders najËeπÊe igraju æene i djeca, ali u veÊini klubova nastupaju i muπkarci i æene. (Rules of the Game, 1991., str. 170). Paddleball je πportska igra koju igraju dva, tri ili Ëetiri igraËa na igraliπtu u zatvorenome prostoru, a moæe se igrati na jedan, tri ili Ëetiri zida. Mala se lopta (engl. ball) udara reketom koji se u engleskom jeziku naziva paddle. Spajanjem tih
dviju rijeËi - paddle i ball - nastaje i naziv πporta. Reket je vrlo sliËan onom u stolnom tenisu. Jedna je od razlika u reketima ta πto je na kraju drπke reketa kojime se igra u paddleballu koænata omËa kroz koju igraË provuËe ruku prije nego uhvati drπku. Racquetball je igra vrlo sliËna handballu. Pod nazivom handball ne misli se na u hrvatskome jeziku uvrijeæeni prijevod toga naziva koji glasi rukomet, nego je rijeË o igri sliËnoj skvoπu za razliku od koje se loptica udara rukom na kojoj je velika koænata rukavica. Racquettball se igra na igraliπtu s Ëetiri zida malim oæiËenim reketom (racquet) i veÊom, mekanom lopticom (ball) od one koja se rabi u handballu.
Pelota je πpanjolska rijeË za loptu Jai alai, igra poznata i pod nazivom pelota, brza je igra loptom koja se igra na igraliπtu s tri zida. Naziv jai alai dolazi iz baskijskog, i to od rijeËi jai koja znaËi
igra i rijeËi alai koja znaËi veseo, radostan. Igraliπte se naziva cancha. Potonja rijeË dolazi iz πpanjolskog jezika u kojemu znaËi πportsko igraliπte. Daljnji pogled u etimologiju rijeËi pokazuje da ona dolazi iz keËuanskog, jezika Inka koji danas govori oko sedam milijuna ljudi u Peruu, Ekvadoru, Boliviji, »ileu i Argentini (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.), i to od rijeËi kancha koja znaËi obor. Cancha se nalazi u frontonu, zgradi u kojoj se igra ta igra, a rijeË frontón dolazi iz πpanjolskoga, i to od nepravilnog augmentativa rijeËi frente koja znaËi Ëelo (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). Igru igraju dva igraËa ili nekoliko ekipa. Loptu koja se zove pelota udaraju svijenom „koπarom”od pletenog pruÊa. Ta se koπara naziva cesta. Loptica se zamahom cestom baca prema zidu od kojeg se odbije, a zadatak je protivniËkog igraËa uhvatiti loptu cestom i ponovno je odbiti od zid (Rules of the Game, 1991., str. 111). Prednji se zid naziva frontis, a straænji rebote - od πpanjolske rijeËi koja znaËi odbijanje. Igra je nastala u sjevernoj ©panjolskoj. Pelota je πpanjolska rijeË za loptu, a rijeË u πpanjolski jezik ulazi iz srednjofrancuskog od rijeËi pelote (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). Podrijetlo je te rijeËi dalje moguÊe potraæiti u latinskome, i to u rijeËi pila u znaËenju lopta ili klupko (PC-Bibliothek Express 2.1, 1993.-2001.) Ovo je samo mali dio πportova Ëije nazive mnogi ljudi nisu nikada Ëuli. Taj je broj, prirodno, mnogo veÊi, ali veÊ je ovih nekoliko primjera dovoljno kao ilustracija mnoπtva πportskih igara koje se mogu susresti u raznim dijelovima svijeta.
Literatura 1.
2.
3.
4.
Hoad, T.F. (1993). The concise Oxford Dictionary of Engish etymology. (str. 435). Oxford: Oxford University Press PC-Bibliothek Express 2.1 (1993.-2001.) Revision 17. Bibliographisches Institut & F.A. Brockhaus AG, Langenscheidt KG Random House Webster’s Unabridged Dictionary. (1999). V2.2 for 16bit WindowsTM systems, V3.0 for 32bit WindowsTM systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & HousepieTM Rules of the game. (1991). (str. 111, 170). London: CollinsWillow
47
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 48
©PORTSKA FOTOGRAFIJA
I drugi je plan bitan »esto gledamo πportska natjecanja, Ëesto ih i fotografiramo. No, Ëinimo li to iz prave udaljenosti, iz najboljeg kuta, pri optimalnom svjetlu, rabeÊi objektiv odgovarajuÊe æariπne duljine, s adekvatnim otvorom objektiva i vremenom ekspozicije? Ta i mnoga druga pitanja, ovisno o πportu koji se fotografira, uvijek su prisutna.
1 PoËinjemo s loπim fotografskim
primjerom, no to je nuæno da bismo πto viπe nauËili. Na svim su stadionima, odnosno mjestima natjecanja, reklame. I tada je moguÊe da ti pravilni oblici slova postanu dominantni Ëimbenici u slici, da privlaËe pozornost viπe od samog nadmetanja. Na to treba paziti koliko se god moæe. Druga je pogreπka na ovoj fotografiji nepaænja glede rubova (u ovom sluËaju donjih), jer moguÊe je da se reæe ono πto nije baπ logiËno ovaj put igraËeva noga.
2 NeobiËan kut snimanja uvijek
privlaËi pozornost gledatelja. Ovaj donji rakurs u tom je smislu takoer zanimljiv. Vrlo je dobro rijeπen i poloæaj „desnog” elementa u fotografiji, podloge s koje je skoËila πportaπica, πto bi inaËe kompozicijski moglo djelovati kao neko strano tijelo, neπto πto strπi. Sve je to umijeÊem fotografa izbjegnuto.
3 Ponekad se i u πportskoj fotografiji
Piπe Kreπimir MikiÊ
1
eksperimentira formatom. Poznati su nam klasiËni formati, a ovaj koji vidimo je rjei. PromatraËe uvijek oduπevljava ovako neobiËan okvir. Usprkos tomu trebamo se pitati je li zaista potrebno toliko praznog prostora na lijevoj strani, ako nas dominantno zanima alpinist. OËito bi trebalo reducirati taj „suviπni” dio, Ëime bi alpinist doπao viπe do izraæaja.
4 OËito smo ovaj put odabrali viπe
2
loπih nego dobrih fotografija… Pogledajte ovaj odabrani primjer. Da, skok je dobro snimljen, u pravom trenutku, iz dobre udaljenosti i kuta s adekvatnom ekspozicijom. No, fotograf kao da je bio slijep za drugi plan, za pozadinu koja je oËito prodrla u prednji plan (osim æute mrlje, obratite pozornost na element koji se javlja izmeu nogu πportaπice, na publiku, suncobran i drugo). Sve to Ëini fotografiju. Ponovit Êemo joπ jednom: drugi je plan jednako bitan za konaËni dojam, kao i prednji.
5 Mala koloristiËka toËka nasuprot
ostalom dijelu slike, velikoj povrπini, djeluje uvijek ekspresivnije. Na ovoj je fotografiji to posebice vidljivo. Iako povrπinski dominira gledaliπte, mi zbog koloristiËkog naglaska ipak vidimo πportaπa kao toËku interesa. »ak manje primjeÊujemo i loptu jer nije u naglaπenoj boji. Svakako je dobro πto nisu snimljeni
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 49
natpisi na stadionu, pa je fotografija preglednija.
3
6 Vrlo dobra fotografija nastala u
zanimljivom trenutku. Dobro je da se sve zbiva pred neutralnom pozadinom koja je odliËno komponirana unutar fotografskog formata. Odnos ruke i loptice vrlo je uspio i u pravoj je treÊini fotografije. Dijagonalni poloæaj igraËa unutar okvira dodatno naglaπava dinamiËnost igre.
4
5
6
Fotografski savjetnik Kad snimamo tamo gdje nema dodatnog svjetla, govori se o snimanju pri postojeÊem svjetlu. PostojeÊe je svjetlo povezano s reprodukcijom boje. Kad tako snimamo, Ëesto nije nuæno korigirati reprodukciju boje, jer bi se time uniπtila autentiËnost. Primjerice, kad snimamo suton, dominacija toplih tonova upravo ukazuje na taj dio dana i pripada tom ugoaju.
rabiti bljeskalicu, moramo odabrati dulje vrijeme ekspozicije ili poveÊati osjetljivost - kod digitalnih aparata tada treba raËunati na pojavu πuma. Pri odabiru objektiva za takva snimanja preferiraju se objektivi veÊe svjetlosne jakosti (veÊi poËetni otvor). Pridræavamo li se ovih savjeta, snimanje pri svjetlu koje smo zatekli na mjestu snimanja moguÊe je bez veÊih problema.
SljedeÊi je problem ekspozicija. Kako pri takvom snimanju Ëesto nema dovoljno svjetla, a nije preporuËljivo
49
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 50
PUBLICISTIKA Prava u πportu
(Uvod u) ©portsko pravo Autor: grupa autora Urednica: Marija KuzmiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Tihana BakariÊ Nakladnik: Inæenjerski biro Recenzenti: prof. dr. sc. Vlado Belaj, mr. sc. Ratko BrnabiÊ, prof. dr. sc. Jozo »izmiÊ Godina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb Stranica: 408; format: 17,5x24,5 cm Tisak: A. G. Matoπ d.d. Samobor rednica Marija KuzimiÊ okupila je eminentnu skupinu U autora koja je napisala knjigu (Uvod u) ©portsko pravo. Ivica CrniÊ, dipl. iur., dr. sc. Jadranko CrniÊ, prof. dr. sc. Marijan ΔurkoviÊi, prof. dr. sc. Igor Gliha, Blanka IvanËiÊ-KaËer, dipl. iur., mr. sc. Marko IvkoπiÊ, prof. dr. sc. Hrvoje KaËer, prof. dr. sc.Nikola MijatoviÊ, dr. sc. Ljerka Mintas-Hodak, mr. sc. Hrvoje MomËiloviÊ, prof. dr. sc. Siniπa PetroviÊ, dr. sc. Damir Primorac, doc. dr. sc. Ante PerkuπiÊ eminentni su struËnjaci prava i pravnih znanosti, a njima su se pridruæili prof. dr. sc. Boris Labar s KBC-a Zagreb i predsjednik HOO-a dr. sc. Zlatko Mateπa. Knjiga ima 15 poglavlja kojima su obuhvaÊeni svi vaæni segmenti πporta i prava, πporta u pravu i prava u πportu: od razrjeπenja πto je to pojam πportskog prava, preko pregovora πportaπa, ugovora, toga πto su πportski ugovori maloljetnika i njihove posebnosti, πto su to trgovaËka druπtva u πportu i koja je njihova uloga. Nisu preskoËeni ni pravni okviri profesionalnih πportaπa (nogometaπa), neizbjeæne πtete u πportu i odgovornosti za njih, kao i sve vrste osiguranja koja se pojavljuju u πportu. Tu je i poglavlje o dræavljanstvu πportaπa, dopingu i πportu, πportskoj arbitraæi, πportskim objektima. Cijelo je poglavlje posveÊeno i protupravnom ponaπanju πportaπa i navijaËa. U πportu se ostvaruje i dohodak pa knjiga o πportskom pravu sadræi i poglavlje koje se bavi tom tematikom. Zbog sveobuhvatnog sadræaja, djelo se moæe apsolutno preporuËiti svim subjektima u πportu, ali i πportaπima. ProËitajte ono πto moæda niste znali - iz ove se knjige moæe mnogo nauËiti.
50
Bobek - legenda hrvatskog nogometa
Stjepan Bobek - ©tef Nogomet je moj æivot Autor: Fredi Kramer Urednik: Eduar ©ivak Nakladnik: Oto Bobek Godina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb Stranica: 506; format: 21,5x31 cm Tisak: Plava rijeka ok Hrvatsku trese reprezentativna nogometna D groznica i dok se o nogometu priËa u svjetlu zarada, prelazaka i potpisa ugovora s razliËitim klubovima, nogometni kroniËar Fredi Kramer napisao je monografiju o istinskoj legendi hrvatskog nogometa, Stjepanu Bobeku - ©tefu. O Bobeku je napisano bezbroj tekstova i Kramer se u monografiji potrudio prikupiti veÊinu, ali i pozvati suvremenike, poπtovatelje i zaljubljenike u istinski i iskreni nogomet da napiπu svoja sjeÊanja na Bobekovo igranje i vrijeme. Bobek, roeni ZagrepËanin, veÊ je s 12 i pol godina zapoËeo svoj nogometni put. Brojne su Ëinjenice iz njegova æivota mnogima viπe-manje poznate, jer je uvijek bio susretljiv prema novinarima i svim drugim sugovornicima. Od tih poËetaka, uz kronoloπke su podatke sjajno uklopljeni dokumenti tog vremena fotografije, tekstovi, karikature... IgraË kojega su zbog Ëudesnih driblinga navijaËi nazivali arhitektom, Ëarobnjakom, pakerom, æonglerom, artistom… ostavio je traga na nogometnim terenima Zagreba, bivπe dræave, Europe i svijeta, upravo nenadmaπnom lucidnoπÊu igre koja je obiljeæila jedno razdoblje. Ova je monografija samo jedan podsjetnik na rijedak biser naπeg nogometa, na vrijednost koju ne smijemo zaboraviti. ©tef Bobek ostat Êe zauvijek u priËama nogometnih zaljubljenika, a nekim novim generacijama monografija Êe pomoÊi da sami dodirnu visine u kojima je Bobek igrao.
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 51
Piπe Milena DragiπiÊ
Punim jedrima naprijed
Tek im je πezdeseta
Jedra vjetra
SjeÊanje na novinarstvo
Autor: Ljubo Gamulin Uredinci: Ljubo Gamulin, Milica ÆuæiÊ Dizajn: Ljubo Gamulin Recenzenti: Æeljka »orak, Darijo VasiliÊ, Ivan Kuret Godina i mjesto izdavanja: 2008., Mokoπica Stranica: 168; format: 31x24 cm Nakladnik: More moje slano d.o.o. Tisak i obrada fotografija: Denona d.o.o
Naziv knjige: SjeÊanje na novinarstvo Autori: grupa autora Urednik: Marin ©arec Oblikovanje i priprema za tisak: LukaËpetak, studio za grafiËko i industrijsko oblikovanje Nakladnik: Hrvatski zbor πportskih novinara Godina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb Stranica: 98; format: 16,5x23,5 cm Tisak: AKD
edra, mala ili velika, more, mirno ili velikih valova, J πport koji ujedinjuje Ëovjeka, jedro, vjetar i more i autor koji nam kroz objektiv pokazuje ljepotu jedrenja.
portski su novinari poveznica izmeu πportaπa, © πporta i gledatelja. U nas ih okuplja strukovna udruga Hrvatski zbor πportskih novinara, koji ove godine
Ljubo Gamulin autor je vrlo atraktivne monografije „Jedra vjetra”, jedinstvene na naπem publicistiËkom i izdavaËkom prostoru. I sam jedriliËar, ali i novinar, povjesniËar umjetnosti, zaljubljenik u fotografiju - sve su to preduvjeti koji su mu omoguÊili da nas razveseli i zaintrigira za πport duge tradicije, pomalo zapostavljen u medijima, iako jedriliËari svojim rezultatima izazivaju poπtovanje i zanimanje svih koji vole πport. Recenzentica Æeljka »orak tvrdi da je „... cijela knjiga drama jarbola”, a Gamulin nas uvjerava da je „priËa o jedrenju satkana i od obala, lica gradova okrenutih moru, usamljenih hridi i grebena, gustih borovih πuma okupanih grana”. Rekli bismo da je jedrenje æivot koji æive odabrani. Rekli bismo da je jedrenje susret sa plavom puËinom i beskrajnom ljepotom. Rekli bismo da je jedrenje bijelo jedro i bijeli kamen, veliki val i mirno more. Rekli bismo da je jedrenje posveÊenost prirodi. Rekli bismo da je jedrenje πport koji veæe nevezanom uæadi ljepote i moÊi. I joπ bismo mnogo toga mogli reÊi uz ovu jedinstvenu monografiju koja slikom, svakom od nas, priËa tisuÊe rijeËi.
slavi 60. obljetnicu. Dug staæ brige za novinarstvo i novinare odliËan je razlog da se ukoriËe sjeÊanja na novinarstvo u Hrvatskoj. Vrsni πportski novinar i urednik Marin ©arec okupio je autore koji su dali æivot knjizi posveÊenoj velikoj obljetnici. Prvi se dio bavi povijeπÊu nastanka HZSN-a, a drugi dio tu povijest gleda kroz vlastiti angaæman, æivljenje novinarskog posla. Iz danaπnje je perspektive tehnoloπkih pomagala gotovo neshvatljivo kako su novinari prije 60 ili samo 20 godina uspijevali prenijeti nam ono πto se dogaa na terenu. Putevi i naËini su drukËiji, ali isti su entuzijazam i ljubav πportskih novinara koji ih nagoni da gledaju, doznaju, istraæuju i ispisuju tekstove zbog kojih otvaramo πportske stranice, novinske ili internetske, i gledamo televiziju. Iskrene Ëestitke svim kolegama πportskim novinarima, kojih se na Ëelu udruge u 60 godina promijenilo 12: Miro Habunek (1949. do 1950.), Zvone Mornar (1950. do 1971.), Æarko SusiÊ (1971. do 1974.), Milka BaboviÊ (1974. do 1979.) Stanko KuËan (1979. do 1981.), Miroslav Rede (1981. do 1983.), Darko Kolombo (1983. do 1987.), Ivica VukotiÊ (1987. i 1988.), Slavko CvitkoviÊ (1988. do 1991.), Darko DraæenoviÊ (1991. do 1995.), Zoran KovaËeviÊ (1995. do 2003.), te Jura Ozmec (od 2003. do danas).
51
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 52
Meunarodni natjeËaj „©PORT I KNJIÆEVNOST" 2009.
Uvaæavanje drugih - na prvom mjestu Meunarodni olimpijski odbor raspisao je natjeËaj na temu "©port i knjiæevnost" na temelju kojeg je Hrvatski olimpijski odbor, u suradnji s Hrvatskom olimpijskom akademijom i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i πporta, raspisao natjeËaj na kojem su sudjelovali uËenici do 18 godina iz cijele Hrvatske Na ovogodiπnjem meunarodnom natjeËaju „©port i knjiæevnost” - koji je organizirao Hrvatski olimpijski odbor u skladu s pravilima meunarodnog natjeËaja Meunarodnog olimpijskog odbora i njegove Komisije za kulturu i olimpijsko obrazovanje - najbolju je ocjenu dobio esej „Temeljne vrijednosti olimpizma: uvaæavanje drugih” Ëija je autorica Dea Marin, uËenica 4. razreda Prve rijeËke hrvatske gimnazije. Drugoplasirana je Damira Sutnjak iz »akovca, a treÊeplasirana Kristina BoæiËeviÊ iz Zagreba.
TEMELJNE VRIJEDNOSTI OLIMPIZMA: UVAÆAVANJE DRUGIH
u najdublji dio vodene prepreke, ozlijedivπi pritom lijevo bedro i stopalo. Ne samo πto trpi bolove, veÊ je za njega, oËito, utrka zavrπena. Ali ne! Francuski trkaË Lucien Léon Duquesne se zaustavio, pruæio mu ruku i pomogao, Ëak pritom vodeÊi raËuna o tome da spasi Nurmijevu πtopericu. Zaustavimo se i mi, iz poπtovanja prema trenutku. Nurmiju je pomogao suparnik, natjecatelj iz druge dræave, druge narodnosti, druge ekipe, netko tko se takoer marljivo pripremao za nastup, netko tko je u njegovu padu mogao vidjeti priliku za svoj bolji rezultat. Ili barem, ne mijeπati se u neπto πto ga se ne tiËe (kao πto to tako Ëesto u svakodnevnom æivotu Ëinimo). ©to mu je u tom trenutku prolazilo glavom, o Ëemu je razmiπljao? Je li uopÊe stigao razmiπljati, ili je postupio spontano? Ako „postupiti spontano” znaËi uËiniti to πto je uËinio Lucien Duquesne, zaπto su drugi nastavili, zaπto se, umjesto jedne, prema trkaËu u vodi nije pruæilo viπe ruku? Mogao je ostaviti Nurmija i nastaviti svoju utrku; jedan manje u finalu. Vjerojatno ga nitko ne bi prozvao, nitko ne bi upro prstom u nj - on nije niπta kriv, „viπa sila”! Ali, svi znamo da postoje trenuci kad nas nitko ne vidi, kad svatko od nas ostane sam sa svojim mislima i polaæe raËune svojoj savjesti. Nekad sami sebi vrlo teπko (ili nikako) opraπtamo neke stvari za koje nas drugi ni optuæili nisu... Lakπe je, naizgled, onome tko savjesti nema - ne moæe ga ni peÊi, „lakπe” (Ëitaj: bræe) ide (Ëitaj: leti) kroz æivot, ima manje nedoumica, manje zastaje, putovi izbora pred njegovim oËima nisu tako raËvasti i izbrazdani. Ali, je li smisao iÊi kroz æivot lakπe? IÊi sam? I je li to onda uopÊe æivot ili samo neka utrka u kojoj sam sebi nisi osmislio cilja, samo nejasno misliπ da je taj cilj negdje naprijed, uvijek naprijed i uvijek nevidljiv, samo naprijed, i stoga gledaπ samo naprijed... ne videÊi svu onu raznolikost i bogatstvo sa strane, ne videÊi, ne æeleÊi vidjeti niko-
1
Autorica: Dea Marin (1991.), Prva rijeËka hrvatska gimnazija, Rijeka (mentorica: Slavica DundoviÊ, prof. hrvatskog jezika)
rinaestog lipnja prije 112 godina na svijet je T doπla jedna od buduÊih legendi πporta, prvi πportaπ kojemu je za æivota podignut spomenik:
finski atletiËar Paavo Nurmi, nazvan „leteÊi Finac”. Iako Nurmija na ovome svijetu nema veÊ viπe od 36 godina, ostao je zabiljeæen u povijesti πporta kao najveÊi dugoprugaπ svih vremena. U svoje vrijeme je poboljπao sve svjetske rekorde na stazama od 1500 do 20.000 metara i ukupno 25 puta ruπio svjetske rekorde. S crno-bijele fotografije u mene gleda svjetloputi i svjetlokosi Ëovjek (pravi sjevernjak), sasvim obiËna izgleda. Navodno je i kao osoba bio πutljiv i povuËen, niËim se nije isticao..., osim svojom veliËinom na atletskoj stazi, gdje mu je druπtvo bila πtoperica, koju je uvijek nosio. Onaj koga zanima i koga je ovo zaintrigiralo, zna gdje moæe pronaÊi detaljne podatke o mjestima i rezultatima natjecanja, Nurmijevim pothvatima…, a ja Êu „zumirati” jedan detalj koji je posebno zatitrao strune moje duπe i maπte i zbog kojeg uopÊe ovo piπem. Olimpijske igre u Amsterdamu, 1928. godine. Nadnevak: 1. kolovoza. »etvrtak. VeÊ na poËetku kvalifikacijske utrke za finale na 3000 metara zapreke, Nurmi je klinom πportske cipele nezgodno zapeo za drvenu prepreku, zavrtio se i pao na lea 52
ga do li sebe, ne zastajati? Plemenitost, altruizam, viteπtvo, hrabrost, empatija, dobrota, poπtenje... sve ono o Ëemu od roditelja sluπamo od malih nogu, a kasnije, tijekom rasta i kroz vjeæbanje æivota, olako poËnemo omalovaæavati, sve nam to daje puninu, Ëini nas viπe ljudima, usmjerava nas na druge (ali i poruËuje da nismo sami!) Dakako, Ëini nas i ranjivijima, ali to je cijena. »ovjek koji ima savjest nikad, nikad je se ne bi odrekao. Lucien Duquesne je, oËito, postupio onako kako mu je nalagao vlastiti sustav vrijednosti, u kojem je jedna kvalifikacijska utrka za finale postala manje vaæna nego ozlijeeni Ëovjek-legenda u nevolji. VeliËinu postupka je prepoznao i sam Nurmi, koji je (nakon πto su tijekom utrke dostigli i prestigli ostale trkaËe) zastao, æeleÊi prepustiti Duquesneu prvo mjesto, no Duquesne je odmahnuo glavom i pustio da pobijedi onaj tko je, po njegovu miπljenju, to i zasluæio. (Odπkrinut Êu malo zastor i, da vam ne uskratim taj podatak, reÊi da je ozlijeeni Nurmi nastupio u finalnoj utrci, osvojivπi srebrnu medalju iza svoga sunarodnjaka, a Duquesne, Ëini mi se, πesto mjesto.) O tome „πto je bilo dalje” s Paavom Nurmijem i Lucienom Duquesneom, jesu li im se i kako πportski i ljudski putovi kriæali, je li to bila samo epizoda ili poËetak novog prijateljstva, kako su reagirali njihovi bliænji, a kako javnost, je li se o tome puno pisalo i je li prepriËavanjem priËa postala drukËija, je li komentirana ili pala u zaborav... nisam nigdje proËitala, πto je πteta, ali, s druge strane, ostavlja mi πire moguÊnosti da zamiπljam πto hoÊu. I zadræavam osobno pravo odabira najveÊeg i najupeËatljivijeg trenutka u karijeri jednoga trkaËa. Kojega? Je li ovo priËa o Paavi Nurmiju ili o Lucienu Duquesneu? A πto vi mislite? Akteri moje priËe, osobe s imenom i prezimenom, ipak su sporedni likovi - samo „posude”, nositelji neËeg vrjednijeg i univerzalnijeg πto je usmjerilo njihove postupke... Razmislimo! Kako olako (obiËno braneÊi sebe ili nekog nama bliskog) kaæemo: „Ma, tu ti nema pomoÊi, ja sam (ili: on je) jednostavno takav, takav mi je karakter!” Za razliku od temperamenta (Ëuvstvenog naËina reagiranja u odreenim situacijama), koji nam je priroen, karakter (sposobnost razlikovanja dobra i zla - pogledajte rjeËnik!) razvija se i gradi tijekom æivota, a to znaËi i: u suæivotu... jer nitko (hvala Bogu) nije otok... Od 1920. godine tradicija je da na olimpijskim
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 53
igrama jedan natjecatelj polaæe prisegu u ime svih πportaπa; tekst se poneπto mijenjao (osuvremenjivao), a prva je verzija glasila: „Zaklinjemo se da Êemo sudjelovati na ovim olimpijskim igrama u duhu viteπtva, na Ëast naπe dræave i slavu πporta”. Pojam πportskog, odnosno neπportskog postupanja uπao je kao izraz i u naπ svakodnevni æivot, njime opisujemo razne postupke, ne samo na πportskom terenu nego u meusobnoj komunikaciji ljudi. I za kraj: svojedobno sam internetom dobila jednu prezentaciju-podsjetnik koju Êu prepriËati po sjeÊanju: traæi se da svatko navede: pet zadnjih dobitnika Nobelove nagrade, pet zadnjih pobjednica za miss, pet zadnjih osvajaËa neke medalje..., a potom slijedi druga grupa pitanja: navesti pet osoba iz svog okruæenja koje cijeniπ, pet osoba koje su ti pomogle kad ti je u æivotu bilo teπko... Na dlanu nam se pruæa jasna poruka i pouka πto je u æivotu veliko i vaæno i πto rado i trajno pamtimo.
2
SAN KOJI ÆIVIM
Autorica: Damira Sutnjak (1993.),
Ekonomska i trgovaËka πkola, »akovec (mentorica: Dijana Fric, prof., savjetnica hrvatskog jezika)
Ëenje mi nikad nije bilo jaËom stranom. Dok bi sva ostala djeca gledala crtiÊe i pila Ëokoladno mlijeko ja bih po kuÊi uglavnom, kako mama kaæe, divljala. SjeÊam se tog dana, te veËeri koja mi je promijenila æivot. DræeÊi oca za ruku krenula sam prema dvorani koju je svakodnevno posjeÊivao moj stariji brat. Uvijek sam se pitala kamo on to ide. Bila sam ljutita na tu dvoranu jer upravo sam nju smatrala krivom zaπto se brat ne æeli i nema vremena viπe igrati sa mnom. Nakon πto smo otvorili vrata, ugledala sam ljude u bijelom kako se meusobno tuku. I mog brata su tukli! Ostala sam stajati kao kip sve dok mi otac nije objasnio da je sve u redu. Da je to samo πport. Karate! SljedeÊih sat vremena provela sam okom ne trepnuvπi na klupi i govorila sama sebi da se i ja hoÊu tuÊi. To je bilo to! Danas, 10 godina kasnije, idem svakodnevno prema toj istoj dvorani, prisjeÊajuÊi se te veËeri koja mi je promijenila æivot. Tad sam shvatila, joπ onako mala, da postoji neπto πto me istinski zanima. Neπto u Ëemu mogu biti pobjednik! Bilo je tu uspona i padova, smijeha i suza, boli i radosti, baπ kao i u romanu „©portski æivot leteÊeg Martina”. »itajuÊi tu knjigu, sama sam sebi bila Martin. Divila sam se snazi njegove volje, naËinu na koji je rjeπavao probleme. On je za me bio pobjednik. Dokaz da svatko moæe uspjeti uz veliki trud, volju i potporu drugih. Mogu biti vjeËno zahvalna svom treneru koji je prvi prepoznao talent u meni. On mi je otvorio vrata tog Ëudesnog πporta. Karate je borilaËka vjeπtina. Japanski je πport i izumio ga je svjetski majstor Funakoshi Gichin. Prije svega je namijenjen samoobrani i pri udarcima nogom i rukom mnogo su vaæniji brzina i toËnost negoli snaga. Dug je bio put od mojeg bijelog pojasa do crnog majstorskog, kakvog imam danas. Igrom sluËaja promijenila su se neka pravila u karateu i pruæila mi se prilika ostvariti svoj san. S 15 sam godina branila boje naπe, hrvatske
U
zastave na Europskom prvenstvu u Francuskoj. Ali prije toga je bilo Dræavno prvenstvo u Splitu. To je bio najteæi tjedan mog æivota. Trebala sam izgubiti tri kilograma. Bila sam preteπka! Svaki put kad bi me morila glad sama sam sebi govorila: „Da mi je sad Martinova snaga!” Na sam dan natjecanja Ëitava dvorana Ëinila mi se golemom vagom. Stala sam na nju. Kazaljka je pokazivala izdajniËkih 30 dekagrama viπka. Imala sam vrlo malo vremena za skidanje tih nesretnih 30 dekagrama. Od jada i nemoÊi poËela sam plakati i brzo na sebe navlaËiti sve svoje trenirke. PoËela sam, tako polarno odjevena, trËati po æarkom suncu oko dvorane. I po stubama gore - dolje. „Da mi je sad Martinova snaga! Da mi je sad Martinova snaga!”... OsjeÊala sam znoj kako klizi niz moje tijelo. Ne bih izdræala bez potpore svojih roditelja i trenera. Ponovo je slijedilo vaganje. Ovaj je put vaga bila velika, ne kao dvorana, nego kao cijeli Split! Uplakanih oËiju i samo u donjem rublju gledala sam u kazaljku. Pokazivala je 53,99 kg! Uspjela sam! Na vagi. Sad joπ moram i pobijediti! Zadnji atom svoje snage ostavila sam u toj finalnoj borbi. Primivπi medalju svi smo plakali. Onda je trebalo izvagati moju teæinu sreÊe! Preda mnom se u daljini stvorio Eiffelov toranj! Buenja u 5.30 h. Kupaonica, doruËak. U 6.30 h prvi jutarnji trening. Do 9.00 h. Trbuπnjaci, znoj, sklekovi, znoj, ËuËnjevi, znoj, trËanje, znoj. Malo bijele riæe ili kuhane piletine, pa trk u πkolu u 13 h. Do 19 h. Dok su drugi u razredu jeli pice i Ëokoladice, pojela bih jogurt. Ili malu, malu, Ëokoladicu sa æitaricama. U 19.30 h Ëekala me teretana. Od 20.30 h moj trening s trenerom do 22 h. Tako svaki dan. Iznova i iznova! Sve do intenzivnih sedmodnevnih priprema u Krapinskim toplicama. Trening triput dnevno po dva sata. Moji krvavi æuljevi na nogama. „Da mi je sad Martinova snaga!” U dvorani u Parizu vaga je izgledala normalno. ObiËna vaga, veliËine vage. U tri dana natjecanja naπa je reprezentacija bila jedna duπa. Bodrili smo se, veselili se i plakali. Doπla je i moja borba. Samo sam Ëula „U boj, u boj za narod svoj!” Pobijedila sam prvu borbu i bila najsretnija na svijetu. Drugu sam, naæalost, izgubila. No, niπta nije bilo vaænije od iskustva koje sam stekla i ljudi koje sam upoznala. Francuska mi je otvorila mnoge horizonte. Shvatila sam πto znaËi boriti se za svoju zemlju. Braniti boje hrvatske zastave. To je najveÊa radost koju πportaπ moæe osjetiti! TrenutaËno se spremam na Svjetski kup u GrËku. Veselim se tamo i borbama, ali æelim i vidjeti grËke povijesne znamenitosti o kojima smo uËili u πkoli. Nadam se samo da tamo neÊu biti kao Ahil i da neÊu imati nikakvu slabu toËku. Da Êu obraniti boje hrvatske zastave! Bez karatea ne znam gdje bih bila. Zahvaljujem svakim danom Bogu πto sam otkrila taj πport. I molim ga svaki dan za jednu jedinu i najveÊu æelju svih karatista svijeta - da karate postanu olimpijski πport. Nadam se da Êe se to ostvariti uskoro. Kako bi veÊ na sljedeÊim Olimpijskim igrama u Londonu Hrvatska imala svoje predstavnike u karateu. Meu njima, pomalo neskromno, vidim i sebe! Nisam viπe ona mala nestaπna djevojËica, nego sam disciplinirani πportaπ koji voli svoj æivot i voli svoju domovinu. Volim i svoje prijatelje. Oni su uz mene i kad gubim i kad pobjeujem. To su pravi prijatelji. To je to πto je u æivotu vaæno, ne slava, ne novac, nego prijateljstvo prije svega.
3
©PORT NAS »INI BOLJOM OSOBOM
Autorica: Kristina BoæiËeviÊ (1994.), Osnovna πkola Stenjevec, Zagreb (mentorica: Nada Sijarto, prof. hrvatskog jezika)
a sebe ne bih rekla da sam vrsna πportaπica, ali πportaπica jesam. Do sada sam isprobala mnogo πportova i iz svakoga sam izvukla neπto dobro πto mi moæe pomoÊi u æivotu. Shvatila sam da je svaki πport jednako teæak i sloæen i svaki traæi upornost i trud za postizanje dobrih rezultata. Iz iskustva znam da u karijeri mladih πportaπa veliku ulogu igraju roditelji. Postoji viπe vrsta roditelja. Previπe je iskompleksiranih roditelja koji svoju djecu maltretiraju i æele od njih samo uspjehe. Pretpostavljam da oni, zapravo, kroz djecu æele ostvariti ono πto sami nisu uspjeli ostvariti u mladost, iz njima znanih razloga. A to nije dobro jer djeca pritisak teπko proæivljavaju. Moji roditelji nisu takvi. Moj tata je sretan kada se vratim sa skijaπke staze pa makar i ne ostvarila neki posebno dobar rezultat. Sretan je jer zna da sam cijeli dan bila na svjeæem zraku i uæivala. Naravno da su zadovoljni kada ostvarim dobar rezultat, ali nisu optereÊeni time. Ipak, smatram da je najvaænije da πportaπ voli ono πto radi i da u tome uæiva. Svakako, najljepπe je pobijediti, no za pobjedu treba puno truda i odricanja. Sve to ublaæava druæenje s prijateljima iz ekipe ili ostalim natjecateljima. Ponekad nas pripreme i natjecanja odvajaju od naπih „πkolskih” prijatelja, ali nas zbliæavaju sa „πportskim” prijateljima. U njima nalazimo novu snagu, poticaj, oslonac, olakπanje i ljubav - meusobnu i zajedniËku ljubav prema πportu koju rado dijelimo. Zato nas πport Ëini boljom osobom. Daje nam kvalitete potrebne za æivot jer u nama razvija fair play i uËi nas uvaæavanju drugih. Nikada nikoga ne valja u πportu podcjenjivati jer su svi sudionici jednako vaæni. To su vrijedni, motivirani, strpljivi i uporni ljudi, Ëesto dragi i dobroÊudni. Treniranje nekog πporta moæe biti i sjajan ispuπni ventil. Ako smo na treningu u potpunosti koncentrirani i opuπteni, zaboravit Êemo teπkoÊe koje nas u æivotu prate jer smo ispunjeni zadovoljstvom i sreÊom te Êemo se s olakπanjem vratiti ranijem poslu, uËenju, zadaÊama... Kao πto rekoh, trenirala sam mnogo πportova do sada, no skijanje je za mene oduvijek bio i ostao najdraæi πport jer mi pruæa mnogo zadovoljstava i uæitaka. Svatko bi se trebao okuπati u nekom πportu, bar rekreativno. ©port nas zaokruæuje kao osobu i moæe nam donijeti brojne zanimljive, uzbudljive, zabavne i sretne trenutke u æivotu, zato ga volim.
Z
Priredila Radica Jurkin 53
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 54
OD OLIMPA DO OLIMPA
DVOSTRUKI USPJEH NA MI PESCARA 2009. PESCARA - Hrvatski πportaπi, njih 168 na XVI. mediteranskim igrama u Pescari (Italija), odræanima od 26. lipnja do 5. srpnja 2009., donijeli su naπem πportu 28 odliËja, a izbor predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe za Ëlana Izvrπnog odbora Meunarodnog odbora mediteranskih zemalja (MOMI) prestiæ i povjerenje hrvatskom πportu i njegovim duænosnicima. Prema ocjeni πportske javnosti, nastup na MI u Pescari pokazao se izvanrednim uspjehom i to znatno manjeg broja πportaπa no prije Ëetiri godine u Almeriji (njih 201 i 26 osvojenih odliËja). Hrvatski su πportaπi (75 æena i 89 muπkaraca) nastupili u 24 πporta, a 28 odliËja (pet zlatnih, 12 srebrnih i 11 bronËanih) osvojili su u 14 πportova. Hrvatski nastup u Pescari bio je i dodatna, odliËna promocija Rijeke za domaÊina tog vaænog meunarodnog natjecanja. I dok se zna da je 2013. godine domaÊin Mediteranskih igara grËki Volos, Rijeka svoju prigodu u izboru za domaÊina vidi u MI 2017.
OsvajaËi odliËja na MI Pescara 2009.:
Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Piπe Radica Jurkin 54
Nenad Æugaj, zlato i bronca (hrvanje), Sanja JovanoviÊ, bronca (plivanje), Snjeæana PejËiÊ, zlato (streljaπtvo), Mario VekiÊ, srebro (veslanje), Mirna Rajle Broanac, bronca (veslaNenad Æugaj nje), Danil Dondjoni, bronca (karate), Jelena KovaËeviÊ, srebro (karate), Mario TodoroviÊ, zlato (plivanje), Petra Volf, zlato (plivanje), Ana ©undov i Gordana DageliÊ, bronca (boÊanje, parovi), Jurica GrabuπiÊ, bronca (atletika), Roko ToπiÊ i Andrej GaÊina, srebro (stolni tenis, ekipno), Andrej GaÊina, srebro (stolni tenis), Nikolina Horvat, bronca (atletika), Marko TomasoviÊ, srebro (boks), Filip PaliÊ, srebro (boks), Filip Ude, srebro (gimnastika, tlo), Stjepan JaniÊ, bronca (kajak), Vera BegiÊ, srebro (atletika, disk), Nedæad MujlabegoviÊ, bronca (atletika, kugla), ©ime Fantela i Igor MareniÊ, srebro (jedrenje, klasa 470), TonËi StipanoviÊ, srebro (jedrenje, klasa laser), Tina MiheliÊ, srebro (jedrenje, klasa radial), Stjepan JaniÊ, srebro (kajak) te tri hrvatske mediteranske vrste - æenska odbojkaπka reprezentacija, bronca, u sastavu: Jelena BaliÊ, Mirela DeliÊ, Ilijana DugandæiÊ, Cecilia DujiÊ, Biljana GligoroviÊ, Ana Grbac, Mia Jerkov, Marina MiletiÊ, Ivana Miloπ, Maja Poljak, Sanja PopoviÊ i Senna UπiÊ Jogunica; æenska koπarkaπka reprezentacija, bronca, u sastavu: Iva Ciglar, Marta ΔakiÊ, Luca IvankoviÊ, Jelena IveziÊ, Ana JelaviÊ, Neda Lo-
kas, Josipa Bura, Mirna MaziÊ, Antonija Miπura, Sena PavetiÊ, Tina Periπa, Iva SliπkoviÊ i muπka koπarkaπka reprezentacija, zlato, u sastavu: Lukπa AndriÊ, Petar BabiÊ, Marko Car, Jure LaliÊ, Drago PaπaliÊ, Damir RanËiÊ, Damjan Rudeæ, Krunoslav Simon, Rok StipËeviÊ, Ante TomiÊ, Jakov VladoviÊ, Luka ÆoriÊ. KANDIDATI ZA OLIMPIJSKE IGRE LONDON 2012. ZAGREB - Na listi potencijalnih Ëlanova hrvatske olimpijske delegacije za XXX. olimpijske igre u Londonu 2012., potvrdom VijeÊa HOO-a u rujnu ove godine, upisan je 31 πportaπ u 12 πportova. Dobrim je dijelom rijeË o iskusnim olimpijcima, meu kojima su i osvajaËi olimpijskih odliËja. Tako Êe u London 2012. atletiËari Blanka VlaπiÊ, Vera BegiÊ i Andras Haklic, biciklisti Hrvoje MiholjeviÊ i Robert Kiπerlovski, gimnastiËar Filip Ude, jedriliËari Tina MihaliÊ, TonËi StipanoviÊ, Ivan KljakoviÊ GaπpiÊ, ©ime Fantela i Igor MareniÊ, dæudaπica Marijana MiπkoviÊ, kajakaπ Stjepan JaniÊ, plivaËi Gordan Koæulj, Saπa ImpriÊ, Mario TodoroviÊ, Sanja JovanoviÊ i Duje Draganja, stolnotenisaËi Rui Wu Tan, Zoran Primorac i Tamara Boroπ, strijelci Snjeæana PejËiÊ i Josip GlasnoviÊ, taekwodoaπice Martina ZubËiÊ i Sandra ©ariÊ, tenisaËi Ivo KarloviÊ, Ivan LjubiËiÊ, Marin ΔiliÊ i Mario AnËiÊ te veslaËi Ante Kuπurin i Mario VekiÊ. (www.london2012.com) HOO I HRVATSKA LUTRIJA ZA ©PORTSKE ©KOLE ZAGREB - Tradicionalni partner Hrvatskog olimpijskog odbora u potpori πporta na lokalnoj razini, Hrvatska Lutrija (HL), odlu-
Zlatko Mateπa, Vesna Bakran i Josip »op
Ëila se u rujnu ove godine na supotpis sporazuma o projektu „HOO i HL za πportske πkole”. Sporazumom kojim je dogovorena posebna instant-lutrija Jurilica (u prodaji do 15. prosinca) predvieno je 360 tisuÊa kuna, πto Êe biti dostatno za financijsku potporu devet projekata πportskih πkola æupanijskih πportskih zajednica, inaËe Ëlanica HOO-a. (www.lutrija.hr) 60 GODINA HRVATSKOG ZBORA SPORTSKIH NOVINARA ZAGREB - SveËanim je Saborom 7. rujna u Novinarskom domu proslavljena 60. obljetnica djelovanja Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) kojoj su, kao posebni gosti,
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 55
nazoËili predsjednik Svjetske organizacije πportskih novinara (AIPS) Gianni Merlo i predsjednik Europskog udruæenja (UEPS) Jerzy Jacobsche te Ëlanovi Izvrπnog odbora. Povod njihovog gostovanja bila je, meu ostalim, europska konferencija „Dani πportskog novinarstva” odræana u Zagrebu od 5. do 8. rujna. DomaÊin skupa, predsjednik Hrvatskog zbora πportskih novinara Jura Ozmec, ujedno dopredsjednik UEPS-a, okupio je veÊinu uglednika hrvatskog πportskog novinarstva, meu kojima i bivπe predsjednike Zbora, istaknuvπi njihov golem utjecaj na razvoj πportskog novinarstva, ali i novinarstva uopÊe. Meu njima osobito mjesto pripada Æarku SusiÊu, jednom od najuglednijih πportskih novinara na svijetu, koji je nakon izvjeπtavanja s Ëak 16 olimpijskih igara dobio i visoko priznanje Meunarodnog olimpijskog odbora za novinarski æivot i rad. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, osim πto je ugostio novinarske uglednike u sjediπtu HOO-a, na Saboru je u ime hrvatske olimpij-
Æarko SusiÊ i Jura Ozmec
ske obitelji zahvalio πportskim novinarima na izvanrednom i korektnom praÊenju aktivnosti HOO-a i njegovih Ëlanica. U ime HOO-a, glavni tajnik HOO-a Josip »op uruËio je Hrvatskom zboru sportskih novinara posebnu povelju. (www.hzsn.hr) HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN - HOD 2009. ZAGREB - Radnom sjednicom VijeÊa HOO-a i organizacijom brojnih aktivnosti na æupanijskim i gradskim razinama, 10. rujna, proslavljen je treÊi Hrvatski olimpijski dan HOD, inaËe dan utemeljenja Hrvatskog olimpijskog odbora (10. rujna 1991.) i dan proslave istinskog poimanja πporta i njegovih vrijednosti. ©portske zajednice, πkole, druπtva, djeËji vrtiÊi i pojedinci mogli su ovaj put birati jedan od brojnih sadræaja nacionalnog projekta - od interaktivnih radionica na temu πporta i olimpizama do πportskih natjecanja. Prema procjeni Ureda za lokalni πport HOO-a koji je koordinirao HOD, pozivu se odazvalo viπe od 100 tisuÊa graana, od najmlaih do najstarijih, koji su prema vlastitom izboru i moguÊnostima sudjelovali u aktivnostima. Hrvatski olimpijski dan prvi je put organiziran 2007. godine. GORDAN KOÆULJ U EUROPSKOJ KOMISIJI ©PORTA©A ZAGREB - Gordan Koæulj, Ëetverostruki olimpijac u plivanju (OI Atlanta 1996., OI
DOBITNICI NAGRADE "DRAÆEN PETROVIΔ" ZA 2009.
Dobitnici nagrade “Draæen PetroviÊ” za 2009. s Biserkom PetroviÊ
Na prigodnoj sveËanosti u Muzejsko-memorijalnom centru Draæena PetroviÊa u Zagrebu, 10. rujna, HOO je dodijelio nagrade najperspektivnijim mladim πportaπima u 2009. Dobitnici ovogodiπnje nagrade „Draæen PetroviÊ” su atletiËarka Sandra PerkoviÊ, boksaË Dino Mansour, hrvatska juniorska æenska kuglaËka reprezentacija te muπka hrvatska juniorska rukometna reprezentacija. Najperspektivnija mlada πportaπica Sandra PerkoviÊ, koja je naslov ponijela u doista jakoj konkurenciji mlaih πportaπica, osvojila je 2009. zlatnu europsku juniorsku medalju u bacanju diska, dva puta popravljala hrvatski seniorski rekord koji sad iznosi 62,79 m, te je na Svjetskom prvenstvu (Berlin, NjemaËka) osvojila 9. mjesto. Najperspektivnijim mlaim πportaπem proglaπen je boksaË Dino Mansour koji se vratio sa zlatnom medaljom s Europskog juniorskog prvenstva (Szszecin, Poljska, od 14 do 23. kolovoza). Juniorska kuglaËka æenska reprezentacija smatra se najperspektivnijom u konkurenciji æenskih ekipa zahvaljujuÊi naslovu svjetskih prvakinja πto su ga izborile u sastavu Nika CvitkoviÊ, Jasmina DubiÊ, Maja NaniÊ, Saπa PavloviÊ, Matea Skupnjak i Tihana »avloviÊ. Hrvatska juniorska rukometna reprezentacija proglaπena je najperspektivnijom muπkom momËadi. Naslov su zasluæili zlatnim odliËjem na Svjetskom rukometnom prvenstvu za mlade (Tunis, od 20. do 31. srpnja), na kojem su nastupili u sastavu: Josip Pivac, Alen Grd, Ante Vukas, Damir VuËko, Lovro ©prem, Kreπimir Ladinski, Luka SokoliÊ, Ivan Belfinger, Luka StepanËiÊ, Nikola ©peliÊ, Slaven Brdar, Dario »erneka, Kreπimir Kozina, Vedran Hud, Robert MarkotiÊ, Marino MariÊ i Ivan SliπkoviÊ. Sydney 2001., OI Atena 2004., OI Peking 2008.), inaËe predsjednik HOO-ove Komisije za meunarodne odnose, izabran je za Ëlana Komisije πportaπa Europskih olimpijskih odbora (EOC). Izborna skupπtina Komisije odræana je 11. i 12. rujna u Moskvi, a za njen sastav kandidirano je 13 vrhunskih svjetskih πportaπa. Na Ëelno mjesto tog utjecajnog europskog tijela imenovan je Talijan Antonio Rossi (kajak-kanu), a potpredsjednica je »ehinja, skijaπica Katerina Neummanova. Uz Gordana Koæulja u Komisiji s mandatom do 2013. godine su: Njemica Marion Gabrielle Rodewald (hokej na travi), Belgijanac Jean Michel Saive (stolni tenis), Ruskinja Jelena Isinbajeva (skok motkom) i Danac Mads Kruse Andersen (veslanje).
BARBARA MATIΔ PRVA PUTNICA ZA OIM ZAGREB - Dæudaπica Barbara MatiÊ, nositeljica bronËane medalje sa Svjetskog kadetskog prvenstva (Budimpeπta, od 6. do 9. kolovoza 2009.), prva je hrvatska πportaπica koja se kvalificirala za nastup na I. olimpijskim igrama mladih (OIM) koje Êe se odræati u Singapuru, od 14. do 26. kolovoza 2010. Na tim prvim povijesnim igrama mladih, koje je utemeljio Meunarodni olimpijski odbor odlukom iz 2007. na 119. zasjedanju u Gvatemali, sudjelovat Êe 3200 πportaπa u dobi od 14 do 18 godina. InaËe, bronca Barbare MatiÊ prva je svjetska dæudaπka medalja od osamostaljenja Hrvatske i velik je πportski rezultat, ne samo mlade SpliÊanke nego i naπeg dæuda. 55
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:32
Page 56
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:33
Page 57
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:33
Page 58
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:33
Page 59
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:33
Page 60
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:33
Page 61
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:34
Page 62
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:34
Page 63
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:34
Page 64
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:34
Page 65
PoreË - grad sporta PoreË - metropola hrvatskog turizma. PoreËku obalu dugu sedamdesetak kilometara odlikuje blaga mediteranska klima i oËuvano Ëisto more. PoreË - grad zabave. Plesne terase, disko klubovi, zabavni centri, koncerti ozbiljne i jazz muzike, Street art, smotra folklora, likovne izloæbe i mnoge druge ljetne priredbe jamËe dobar provod. PoreË - grad povijesti i kulture. Poznata Eufrazijeva bazilika jedina je ranokrπÊanska cjelina saËuvana do danas u svijetu i pod zaπtiom su UNESCO-a. PoreË - grad sporta. PoreË je nezobilazan na popisu mjesta za pripreme vrhunskih sportaπa, a od 2008. godine je i olimpijski grad partner Hrvatskog olimpijskog odbora. Ponosni smo Ëlan Hrvatske olimpijske obitelji!
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:35
Page 66
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:35
Page 67
OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:35
Page 68