OLIMP 28 by Hrvatski olimpijski odbor

OLIMP-prelom 28

9/30/08

1:36

BROJ 28 • RUJAN 2008. ISSN 1331-9523

Page 1

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

OLIMPIJSKE IGRE U PEKINGU

MATE PARLOV

Teæak zadatak za London

Odlazak legende

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Badmintonbræi od tenisa OLIMPIJSKE LEGENDE

Æeljko PeruπiÊ

MARTINA ZUB»IΔ

Doπla, vidjela pobijedila

UMJETNOST I ©PORT

Tjelesno vjeæbanje u umjetnosti ranog srednjeg vijeka

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:50

Page 2

OLIMP-prelom 28

9/30/08

1:21

Page 3

SADRÆAJ Nastanak modernog πporta: Posebno cijenjena vjeπtina lova Olimpijci buduÊnosti: Martina ZubËiÊ, taekwondo Olimpijske legende: Æeljko PeruπiÊ, nogometaπ Olimpizam: Izazov modernom druπtvu Malo poznati πportovi: Racquetball ©port i druπtvo: Kad robot sudi Religija i πport: Religija tijela Æenska strana πporta: Sedam posto Umjetnost i πport: Tjelesno vjeæbanje u umjetnosti ranog srednjeg vijeka Filozofija πporta: Finkov koncept igre Olimpijski marketing: Sponzorstvo je poslovni odnos ©port i znanost: Doba mitova Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA ©port i duhovnost: Meditacija i veslanje ©portska terminologija: Badminton - bræi od tenisa ©portska fotografija Publicistika Olimpijske igre u Pekingu: Teæak zadatak za London Od Olimpa do Olimpa

Doπla, vidjela pobijedila

Odlazak legende

6. str.

36. str.

4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 29 42 44 46 48 50 52

UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op UREDNIK Ante DrpiÊ UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK TEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o. Zagreb, KranjËeviÊeva 25 a Naklada: 2.000 primjeraka

Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji, treÊi ovogodiπnji broj Ëasopisa Hrvatskog olimpijskog odbora - "Olimp" upravo je pred vama. On donosi niz oËekivanih tema iz suvremenog πporta obraenih u veÊ standardiziranim rubrikama, ali isto tako i niz novih zanimljivih Ëlanaka. Naravno, svoje su mjesto u njemu "morali" dobiti i dogaaji na Igrama XXIX. olimpijade, koji su spektakularnim otvaranjem i zatvaranjem, kao i πportskim dostignuÊima, veÊ zauzeli posebno mjesto u modernom olimpijskom pokretu. Bilo je pravo zadovoljstvo biti tih dana u Pekingu i svjedoËiti sjajnim nastupima naπih olimpijaca. Svima njima, ali i Ëlanovima struËnih stoæera i cjelokupnom hrvatskom πportskom izaslanstvu, upuÊujem zahvalnost za besprijekorno ponaπanje i odliËno predstavljanje Lijepe naπe u dalekoj Kini. Olimpijske su igre oduvijek veliki πportski izazov, a san je svakog πportaπa ispuniti olimpijsku normu koja Êe mu omoguÊiti natjecanje meu 10.500 odabranih iz 204 zemlje svijeta. Ovog puta to je pravo izborilo dosad najviπe naπih πportaπa, Ëak 103. Oni su u najjaËoj moguÊoj svjetskoj konkurenciji osvojili dvije srebrne i tri bronËane medalje. OdliËja su zasluæili gimnastiËar Filip Ude i Ëetiri prekrasne dame, Snjeæana PejËiÊ, Sandra ©ariÊ, Martina ZubËiÊ i Blanka VlaπiÊ. Njima pripadaju Ëast i slava, a imena Êe im zauvijek biti upisana u naπu olimpijsku povijest i naπa srca. Oni, ali i svi ostali naπi olimpijci, nastupom u Pekingu zaokruæili su razdoblje jedne olimpijade i veÊ se fokusiraju na Igre XXX. olimpijade, koja Êe se 2012. odræati u Londonu. Igrama u Pekingu na najbolji je moguÊi naËin zaokruæen i Ëetverogodiπnji mandat Ëelniπtva HOO-a koje vodi predsjednik Zlatko Mateπa. On Êe u listopadu, na Skupπtini HOO-a, podnijeti izvjeπÊe o Ëetverogodiπnjem djelovanju tijekom kojeg su naπi πportaπi, uz pet olimpijskih odliËja na Igrama u Pekingu 2008. osvojili, podsjetimo se, i tri na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu 2006. Naravno da se uspjeπnost voenja HOO-a ne moæe gledati samo kroz broj osvojenih medalja na velikim natjecanjima nego i kroz stvaranje materijalnih i financijskih pretpostavki za razvoj πporta te poboljπanje ugleda HOO-a u svijetu. Isto je tako potrebno naglasiti da je u tom Ëetverogodiπnjem razdoblju promoviran niz novih razvojnih programa za πportaπe, trenere, ali i programa vaænih za razvoj πporta na lokalnoj razini. Uvjeren sam da Êe, sagledavajuÊi sve pokazatelje, Ëlanovi Skupπtine znati procijeniti doprinos postojeÊeg vodstva te mu dati podrπku da krovnu πportsku organizaciju vodi i u sljedeÊem Ëetverogodiπnjem razdoblju, odnosno do Igara u Londonu 2012. godine. Svima puno uspjeha!

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 4

evjerojatna sklonost Engleza prema igrama i nadmetanjima, iz koje je i proizaπao moderni πport, snaæno je obiljeæena ljubavlju prema prirodi i boravku na otvorenom. Ta sklonost moæda proizlazi iz Ëinjenice da Engleska ima pogodnu klimu i raznoliku konfiguraciju tla. Temperature su rijetko tako visoke da bi izazivale umor i "fjaku", kako se kaæe u nas, pa Englezi ne njeguju juænjaËki obiËaj popodnevne "sieste". S druge strane, zimi nema toliko snijega i leda, koji bi onemoguÊili uobiËajene igre na otvorenom. Vrijeme je u Engleskoj najËeπÊe vlaæno i oblaËno pa je fiziËka aktivnost na otvorenom ugodna, a i dobar naËin da Ëovjeku bude toplije.

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Posebno cijenjena vjeπtina lova Poduka u lovaËkim vjeπtinama bila je u Engleskoj sastavni dio odgoja mladiÊa, cjenjenija od akademskog znanja. Bez obzira na sve kontroverze koje u novije vrijeme prate lov, ta je aktivnost bila i ostala jedna od kljuËnih karakteristika engleskog nacionalnog biÊa Piπe Ana PopovËiÊ

Lov sokolima na slici Johna Marwella iz 1816. godine

Poduka u lovu sastavni dio odgoja U proπlosti su aktivnosti i vjeπtine na otvorenom bile nuæne za preæivljavanje. Bilo je potrebno biti dobar i brz trkaË i vjeπt jahaË, bacati koplje dalje od suparnika ili ga oboriti u hrvaËkom nadmetanju. Posebno je cijenjena vjeπtina u lovu na razne opasne æivotinje, koja je na odreeni naËin imala gospodarski znaËaj, a æivot je Ëinila zanimljivijim i sadræajnijim. Poduka u lovaËkim vjeπtinama bila je sastavni dio odgoja mladiÊa, cjenjenija od akademskog znanja, a u Engleskoj je ostala na cijeni i kad su spomenute vjeπtine prestale biti kljuËne za preæivljavanje i sigurnost.

Lov je zapoËeo kao æivotna potreba Od svih moguÊih aktivnosti na otvorenom, lov u Engleskoj ima tradicionalno posebno i moæda najvaænije mjesto. ObiËaj lova zapoËeo je u pradavno vrijeme, razumljivo, kao æivotna potreba. Divlje æivotinje ubijale su se radi hrane ili zato πto su predstavljale opasnost. U razdoblju ranog srednjeg vijeka divlje maËke i Ëopori vukova harali su Engleskom. Njihovo je uniπtenje bilo pitanje druπtvene dobrobiti i nije se tretiralo kao zabava ili rekreacija. Potpuno druga situacija bila je s lovom na divlje svinje. Meso vepra bila je cijenjena delikatesa pa je lov na njih, za razliku od lova na vukove, predstavljao za lovca zanimljivu rekreaciju s daπkom opasnosti. 4

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 5

U rimsko doba lov je bio dopuπten svima Gotovo dvije tisuÊe godina najpopularniji oblik lova u Engleskoj bio je lov na zeËeve. Razlozi su sasvim razumljivi. Zec ne predstavlja opasnost, meso mu je ukusno, krzno ima relativnu vrijednost, a za razliku od lisice ne zavlaËi se duboko u zemlju. Moæe se loviti na konju, ali i pjeπice. Za Engleze je naroËito privlaËan jer se moæe loviti uz pomoÊ engleskog hrta, jedne od najstarijih vrsta pasa u Engleskoj. VeÊ u XIV. stoljeÊu dræanje hrta bilo je zabranjeno svima koji nisu bili vlasnici zemlje, a nepoπtivanje zabrane kaænjavalo se i s godinu dana zatvora. U rimsko doba lov je bio, u cijeloj zemlji, dopuπten svima. Tijekom srednjeg vijeka taj se odnos promijenio. VeÊe povrπine zatvarane su u feudalne posjede kao kraljevsko leno. Lov postaje gotovo iskljuËivo plemiÊki πport. Bila je to ceremonijalna, stilizirana razbibriga za aristokraciju. I viπe od toga, lov je postao vaæna pozornica za druπtvene odnose, privilegij i pokazatelj ranga plemiÊke hijerarhije.

Kraljevske lovaËke povorke Najstarije kraljevske lovaËke povorke organizirane su u lovu na jelene. U to davno doba povorke su predstavljale Ëaroban prizor. Postoji zapis o kraljevskom lovu u Enfieldu 1557. godine, koji je organiziran za Elizabetu I. dok joπ nije bila na prijestolju. Princezu je pratilo 12 dvorskih dama u bijelom satenu, 50 streliËara odjevenih u crveno s pozlaÊenim lukovima i cijela povorka niæih plemiÊa odjevenih u zeleno. Bijeli saten ne zvuËi kao idealna odjeÊa za boravak u prirodi, ali lov je, usprkos stiliziranoj predstavi, bio ozbiljan i uspjeπan. Kada je jelen uhvaÊen, mlada princeza ga je sama ubila prerezavπi mu vrat. To je bilo u skladu sa srednjovjekovnom lovaËkom etikom, koja je kao kulminaciju lovne priredbe predviala da vrhovni plemiÊi prikrate muke lovini.

Sokolarstvo potjeËe s istoka PoËeci sokolarstva, tj. lova uz pomoÊ treniranih sokola u Engleskoj seæu joπ u razdoblje Saksonaca. Kako uzgoj sokola za lov potjeËe s Istoka, Europljani su ga upoznali na kriæarskim vojnama, a odræao se sve do pojave vatrenog oruæja. Postojala je ustaljena dvorska etika vezana uz sokolarstvo. »ovjek je mogao posjedovati

Prizor iz lova iz knjige “Annals of sporting” iz 1822. godine

onu pticu koja je bila propisana s obzirom na njegov druπtveni poloæaj. Tako je orao bio rezerviran za cara, kraljevski sokol za kralja, sivi sokol za princa, stepski sokol za viteza, mali sokol za damu, jastreb kokoπar za niæe plemstvo, kobac za sveÊenstvo, a obiËan jastreb, uvjetno reËeno, za siromaha. Uvjetno reËeno, jer pravim siromasima je zakonom bilo zabranjeno posjedovanje bilo koje ptice dresirane za lov. RazliËite vrste ptica koristile su se za lov na razliËitu divljaË, a njihova dresura, bilo da su uzete iz gnijezda ili su bile ulovljene, bio je dug i sloæen proces. Za vladavine Edvarda III. u XIV. stoljeÊu zakonski je sankcionirana kraa sokola. Svatko tko je naπao izgubljenog sokola morao ga je odnijeti lokalnom πerifu, koji je u okolnim mjestima dao proglas o naenoj ptici. U sluËaju da se u roku od Ëetiri mjeseca vlasnik nije javio, nalaznik je imao pravo zadræati pticu i to samo ako je imao odgovarajuÊi druπtveni status. Ako nije bio rangiran dovoljno visoko na druπtvenoj ljestvici, πerif bi zadræao sokola, a nalazniku je dao novËanu nagradu.

Lov na lisice kasno je postao popularan Iz danaπnje je perspektive neobiËno da su lisice relativno kasno postale popularan lovaËki plijen u Engleskoj. Iako neobiËno, to je zapravo potpuno logiËno i objaπnjivo. Sve do sredine XVIII. stoljeÊa lisice jednostavno nisu smatrane dovoljno vrijednima da bi se njima bavila aristokracija. PlemiÊ je mogao loviti iz zabave, ali dodatni poticaj bila je divljaË koja bi se naπla na trpezi nakon uspjeπnog lova. Lisica je imala malu cijenu radi svojeg krzna, ali se u osnovi smatrala πtetoËinom ne-

dovoljno vrijednom i zanimljivom za plemstvo. Promjena se dogodila nakon graanskog rata (1642. - 1651.), tijekom kojeg se nisu strogo provodili zakoni vezani uz lov pa je poubijan velik broj jelena. Zatvaranja zemljiπta i izlov u proπlim stoljeÊima veÊ su smanjili broj velike divljaËi pa su vukovi i veprovi potpuno nestali. Zemljoposjednici su se morali orijentirati na neki novi plijen, jer im je joπ jedino preostao lov na zeËeve. Za vladavine Charlesa II. (1630. - 1685.) lov na lisice postao je popularan i od tada znaËenje tog lova neprestano raste.

Primjena vatrenog oruæja Vatreno oruæje poËelo se relativno kasno upotrebljavati u lovu, tek poËetkom XIX. stoljeÊa. U prvo vrijeme vatreno je oruæje bilo priliËno nepouzdano, komplicirano i opasno za rukovanje, a i barut bi u πumi zbog vlage postao neupotrebljiv. KljuËna osoba za populariziranje vatrenog oruæja u lovu bio je pukovnik Peter Hawker koji je 1814. godine objavio knjigu Instruction to Young Sportsmen in All that Relates to Guns and Shooting. Nakon nje lov je u Engleskoj poprimio formu po kojoj je i danas najpoznatiji u svijetu. Bez obzira na sve kontroverze koje u novije vrijeme prate tu aktivnost, ona je bila i ostala jedna od kljuËnih karakteristika engleskog nacionalnog biÊa.

Literatura 1. Goldblatt, D. (2006). The Ball is Round. London: Viking, Penguin Group 2. Holt, R. (1989). Sport and the British a modern history. Oxford: Oxford University Press 3. Marples, M. (1954). A History of Football. London: Secker&Warburg

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 6

OLIMPIJCI BUDUΔNOSTI

MARTINA

Doπla, vidjela pobijedila Najmlaa hrvatska osvajaËica olimpijske medalje, bronËane u kategoriji do 57 kg, zadræala je razboritost i u trenucima slavlja. "Sve mi je to malo Ëudno. Novinari su bili i kod nas doma. Malo mi se to Ëini previπe", komentirala je nakon Igara Piπe Liljana Jazbinπek

rije negoli je izaπla na olimpijsku pozornicu, 19-godiπnja je Martina ZubËiÊ rekla: "Za mene je uspjeh πto sam izborila nastup u Pekingu", jer joπ godinu ranije bilo je to ono πto je æarko æeljela. Mlada je πportaπica veliki cilj ostvarila i prije no πto je pomiπljala. I sljedeÊi je korak - pobjedniËko postolje i bronËana olimpijska medalja u kategoriji do 57 kg - uspjela ubrzo ostvariti.

Igra sluËaja "U Pekingu sam bila lani u srpnju, na Svjetskom prvenstvu. Dojmio me se, ali je za moj ukus Peking prevelik grad. Nadam se da Êu uspjeti vi6

djeti joπ mnogo toga πto ga krasi", rekla je Martina ZubËiÊ u oËekivanju olimpijskoga nastupa. Na Olimpijske se igre 2008. mlada ZagrepËanka uvrstila boreÊi se uspjeπno na europskim kvalifikacijama u Istanbulu, nakon πto je to propustila na svjetskim kvalifikacijama u Manchesteru. PripremajuÊi se za njih, zajedno s drugom naπom predstavnicom Sandrom ©ariÊ, odradila je tjelesne pripreme s bugarskim trenerom (baziËno atletskim) Georgijem Draganovom, kao i treninge s kolegicama Petrom MatijaπeviÊ, Nives Ambruπ, Josipom KusaniÊ i Marinom SumiÊ.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 7

NA ZUB»IΔ

taekwondo

"Sasvim sam sluËajno uπla u ovaj πport, spletom okolnosti. Roditelji su æeljeli da se bavim nekim sportom, jer se otac bavio nogometom, a majka rukometom. U kvartu je bio samo Taekwondo klub Dubrava i otiπli smo tamo 1996. godine. Tri godine kasnije poËela sam malo ozbiljnije raditi, kad je u klub doπla trenerica Lidija KataliniÊ©poljariÊ. I evo ka-

mo smo doπli", kaæe mlada dama u kimonu.

Raznolikost i upornost Kao jednu od svojih najveÊih vrlina Martina, uz raznovrsnost udaraca, istiËe upornost. "Uvijek se borim do kraja, tako sam preokrenula mnoge borbe", kaæe s osmijehom i pokazuje da je zadræala razboritost i u trenucima slavlja. "Sve mi je to malo Ëudno. Novinari su bili i kod nas doma. Malo mi se to Ëini previπe." Martinine ambicije nisu vezane samo uz πport, ne æeli zanemariti obrazovanje. Upisala je studij na Ekonomskom fakultetu. ©toviπe, na razredbenom je ispitu imala peti rezultat od 1300 kandidata. Voli uËiti strane jezike pa govori engleski i talijanski. Voli i crtati i u slobodno vrijeme u tome Ëesto uæiva, a ispunjava ga i glazbom.

Martina ZubËiÊ roena je 3. lipnja 1989. u Zagrebu. Æivi u zagrebaËkoj Donjoj Dubravi. Taekwondoom se poËela baviti sa sedam godina. Studentica je Ekonomskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. »lanica je TK Dubrava, trenerica joj je Lidija KataliniÊ-©poljariÊ, a u reprezentaciji Seung Ki Hong. Stipendistica je HOO-a. Sa 16 i pol godina bila je europska prvakinja u seniorskoj konkurenciji (Riga 2005.), a sa 17 je izborila olimpijsku vizu. Aktualna je europska doprvakinja (Rim 2008.) i negdaπnja juniorska svjetska prvakinja. Bila je treÊa na seniorskom EP-u u Bonnu 2006., a sad je i bronËana s pekinπkih OI u kategoriji do 57 kg i najmlaa hrvatska osvajaËica olimpijske medalje.

Tko je Martina ZubËiÊ?

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 8

OLIMPIJSKE LEGENDE

ÆELJKO

Do zlata s desetoricom U rimskom olimpijskom finalu 1960. s Dancima nije bilo teπko, i s igraËem manje izborena je 3-1 pobjeda Piπe Zvonimir VukeliÊ

eljka PeruπiÊa krasila je velika borbenost, dobra tehnika, brzina i neiscrpna energija u igri. Tako piπe u Nogometnom leksikonu, a svi koji su gledali tog omalenog (169 cm, 64 kg) lijevog pomagaËa sloæit Êe se da je uistinu tako igrao. Bio ga je pun teren, a kraj njega se ni najveÊa imena nisu naigrala. »ak ni veliki Barcelonin as Luis Suarez. - Kao dijete sam zavolio nogomet, igrao sam u rodnoj Dugoj Resi i æelio jednog dana zaigrati u velikom klubu sjeÊa se PeruπiÊ svojih nogometnih poËetaka. San mu se brzo ostvario, doπao je u Dinamo. Ali, nije odmah zaigrao. - Otiπao sam na dvogodiπnje sluæenje vojnog roka, vratio sam se 1958. Dinamo je te sezone bio vrlo jak, osvojio je naslov prvaka. Ja sam zaigrao tek u novoj sezoni, ujesen. I veÊ sam 1959.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 9

PERU©IΔ

nogometaπ

debitirao za reprezentaciju u 4-0 pobjedi nad GrËkom u Beogradu.

Sudac je razumio hrvatski… S reprezentacijom je ostvario i svoje najveÊe uspjehe. - U finalu Kupa nacija, danaπnjem europskom prvenstvu, u produæecima smo izgubili 2-1 od Sovjeta. A te iste, 1960. godine, osvojili smo i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Rimu.U skupini smo lako izaπli na kraj s Turskom koju smo pobijedili sa 4-0 i UARom koji smo svladali sa 6-1. Pravi su nam suparnici bili tek Bugari s kojima smo odigrali 3-3. Zbog bolje gol-razlike otiπli smo u polufinale. U polufinalu su Ëekali jaki Talijani. Rivera, Mazzola, Trappatoni, Maldini... - Imali su mladu momËad koja je kasnije dugo bila u vrhu svjetskog nogometa. SjeÊam se Trappatonija, igrao je lijevog halfa, bio je dobar. Ali, ne toliko kao Rivera ili Mazzola. Njihova je igra bila upeËatljiva. Odigrali smo neodluËeno, pravila su bila takva da je odluËivao ædrijeb. I mi smo otiπli u finale. Protivnici su bili Danci, koji su iznenadili pobjedom protiv Maara. - NeÊu reÊi da je u finalu bilo lako,

ali nije bilo ni previπe teπko. Poveli smo brzo sa 2-0, KostiÊ je postigao joπ jedan gol koji nije priznat, a GaliÊ se razljutio i opsovao suca. No, sudac je razumio hrvatski i iskljuËio ga. Ipak, i s igraËem manje izborili smo 3-1 pobjedu. Je li slavlje bilo veliko? - Slavilo se, ali ne kao danas, slavilo se mnogo tiπe. Nije tada bilo velikog doËeka. PeruπiÊ je te 1960. izabran za nogometaπa godine, u anketi za izbor najboljeg sportaπa Jugoslavije bio je drugi iza koπarkaπa Radivoja KoraÊa. Dvije godine kasnije zaboravljen je kada se iπlo na Svjetsko prvenstvo u »ile. - Igrao sam u kvalifikacijskim utakmicama s Poljskom, bio sam meu boljima. Ljubomir LovriÊ, Ëlan izborniËke komisije, uπao je u svlaËionicu nakon πto smo izborili SP i rekao da Êemo svi mi koji smo igrali otiÊi i u »ile. I svi su otiπli osim mene. Nije mi bilo jasno zaπto, nitko mi nije ni rijeË rekao, nije mi ni danas jasno. Tim viπe πto sam u reprezentaciju opet pozvan odmah nakon »ilea.

Ja tramvajem, oni autom Od reprezentacije se oprostio 1964. protiv Bugarske u Sofiji, kada je iz Di-

IgraËka karijera do 41. godine Æeljko PeruπiÊ roen je u Dugoj Resi 23. oæujka 1936. godine. Sa 14 godina zaigrao je u juniorskoj momËadi Duge Rese za Ëiju je seniorsku momËad igrao od 1952. do 1956., kada je preπao u zagrebaËki Dinamo. Za "plave" je odigrao 294 utakmice, postigao 23 pogotka i s njima osvojio dva Kupa (1960. i 1963.). Za München 1860 igrao je od 1965. do 1970. i sa "zehcigerima" osvojio njemaËko prvenstvo 1966. Otiπao je zatim u πvicarski St.Gallen s kojim je kao igraË-trener uπao u I. ligu. Od 1974. do 1977. bio je u luksemburπkom Vaduzu, gdje je u 41. godini zavrπio igraËku karijeru. Zatim je jednu sezonu trenirao πvicarski Brulle, a potom se vratio u St. Gallen u Ëijem je juniorskom pogonu radio kao trener sve do prije nekoliko godina. Za reprezentaciju Jugoslavije igrao je od 1959. do 1964. godine i odigrao je 27 utakmica. OsvajaË je srebrne medalje 1960. u Parizu na prvom Kupu nacija, preteËi europskog prvenstva. Zlatnu olimpijsku medalju osvojio je na Igrama u Rimu 1960. godine. PeruπiÊ je sedam godina umirovljenik, æivi u St. Gallenu.

nama odlazio u München morao je Ëekati godinu dana da bi mogao nastupiti. - Takva su bila pravila i bio sam spreman na stanku. »vrsto sam odluËio otiÊi, jer me u Dinamu nisu dovoljno cijenili. Govorili su tada "lako Êemo se mi dogovoriti s Pericom". I dok sam se ja vozio u tramvaju, moji su se suigraËi vozikali u autima. Nikada nisam dobio onoliko koliko sam svojim igrama zasluæio. Otiπao sam u "zehcigere" sa ©tefom Lamzom, doπla je Dinamova delegacija da nas nagovori na povratak. ©tefa su nagovorili, mene nisu. S Münchenom 1860 je bio i njemaËki prvak. - I danas odem na njihove utakmice. Sada su u II. ligi, ne stoje dobro, imaju novËanih problema. Ali i danas se brinu o svojim bivπim igraËima. Nedavno je stigao novi predsjednik, pozvao nas je na sastanak jer je htio od nas Ëuti πto treba uËiniti da se klub vrati na stare staze slave. Prati PeruπiÊ i πto se dogaa u Dinamu. - Ne moæe se na europske grane sve dok najbolji igraËi stalno odlaze. Eduardo, Δorluka, ModriÊ... A i konkurencija je u HNL-u slaba. UmirovljeniËke dane provodi u St. Gallenu. - Nogomet je moj æivot, ali bilo je vrijeme da kaæem "dosta". No, svakodnevno i dalje trËim, radim gimnastiku. Nije penzionerski æivot samo iz fotelje gledati televiziju. 9

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 10

OLIMPIZAM

Izazov modernom druπtvu Olimpijska je ideja izrasla iz πporta, ali nije namijenjena iskljuËivo πportu nego je primjenjiva na sve aspekte æivota i zahtijeva odreeni naËin æivota. Taj naËin æivota podrazumijeva socijalnu svjesnost i angaæiranost, osjeÊaj za socijalno ugroæene i bliænje, poπtivanje tueg miπljenja, politiËkog uvjerenja, religije i ljudskih prava Piπe Saπa Ceraj

braÊajuÊi se ljudima cijelog svijeta, Pierre de Coubertin je istaknuo meusobno uvaæavanje (fra. Le respect mutual), misleÊi na odnose i interakciju unutar jednog druπtva, a ne samo na πportaπe i πportsku javnost. ZapisujuÊi nove retke olimpijske filozofije i ideje, Coubertin je posebno mjesto namijenio toj vrlini, istiËuÊi da je nuæna za sva druπtva, demokracije i ËovjeËanstvo u cjelini.

ni svjesni, pojam meusobnog uvaæavanja prognan je kao vrijednost, a moderna ga druπtva sporo prihvaÊaju. Upravo sama olimpijska misao zahtijeva meusobno uvaæavanje te uvaæavanje raznih kultura, religija, tradicija, naËina æivota i politiËkih sporazuma.

Viπe i od ferpleja Izmeu tolerancije i povjerenja velik je prostor namijenjen meusobnom uvaæavanju, temelju svake demokracije. Meusobno uvaæavanje znaËi mnogo viπe i od samog ferpleja, glavnog postulata olimpijske ideje i moralne vrijednosti samog πporta. Ferplej bez meusobnog uvaæavanja ostaje samo na fer igri i predstavlja samo dio ljudskog ponaπanja, dok mu pritom nedostaje onaj element ljudskosti, a to je upravo povjerenje. Meusobno povjerenje kao pedagoπki izazov uËi Ëovjeka samokontroli, poznavanju vlastite osobnosti te socijalne osjetljivosti i odgovornosti. UËenje o olimpizmu i olimpijskoj ideji te vrijednostima koje one prenose trebalo bi zapoËeti veÊ u obitelji i nastaviti se u vrtiÊu, πkoli, na poslu i u svakodnevnom æivotu. Vrijednosti koje olimpizam predstavlja ne tiËu se

Filozofija meusobnog uvaæavanja Meusobno uvaæavanje i tolerancija ponajprije se odnosi na oËuvanje tradicije, ali i uvaæavanje religije, kulture, ljudskih prava manjine i veÊine, poπtivanje dogovora i dræanje do svoje rijeËi. Jer πto je Ëovjek bez svoje rijeËi i karaktera, odnosno Ëasti u pozitivnom smislu? Kao Ëovjek koji je iπao ispred svog vremena, Coubertin istiËe da vrijednosti poput vjere, tolerancije i meusobnog uvaæavanja Ëine okosnicu druπtva, no kao realist svjestan je teæi10

ne prihvaÊanja tih vrijednosti od tog istog druπtva. Zbog svega toga Coubertin je aktualan i danas, u XXI. stoljeÊu, kad su vrijednosti koje spominje i dalje izazov velikom broju druπtava. Danas se u modernim druπtvima, pod maskom zaπtite ljudskih prava, krπe upravo ta prava, zatiru tradicionalne vrijednosti i vode ratovi pod izlikom zaπtite demokracije. Stvaranjem iluzije koje mnogi nisu

iskljuËivo i jedino πporta, nego su samo modelirane putem πporta i namijenjene svim ljudima. Olimpizam prihvaÊa nadmetanje i natjecanje u πportu i æivotu, ali odluËno odbacuje svaki oblik neprijateljstva i diskriminacije. Teæiti boljem rezultatu i viπim ciljevima nije ograniËeno samo na podruËje πporta, nego je primjenjivo i u æivotu i u izgradnji boljeg druπtva.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 11

Olimpizam kao naËin æivota Poznata krilatica Citius, Altius, Fortius - Bræe, viπe, jaËe, ne odnosi se iskljuËivo na πport nego i na osobni stav, na teænju perfekciji, veÊim dostignuÊima i postignuÊima te u cjelini teænji ka boljem æivotu. PromatrajuÊi olimpijsku ideju u tom kontekstu, jasno je da ona uz πportsku postaje i intelektualna vrijednost i izazov, jer izazove koje æivot donosi Ëovjek rjeπava putem svoje kreativnosti i domiπljatosti. Osobna je odluka svakoga kako Êe pristupiti problemu da bi ga rijeπio te svladao sve poteπkoÊe. Sposobnosti su to koje se stjeËu i putem πporta, ali ne i samo putem njega. Olimpizam od πportaπa traæi psihiËku stabilnost prilikom velikih stresova, samopouzdanje potrebno za pobjede, ali i razvitak cjelovite osobe. Stoga, moæe se zakljuËiti da je olimpijska ideja izrasla iz πporta, ali nije iskljuËivo namijenjena πportu nego je primjenjiva na sve aspekte æivota i zahtijeva odreeni naËin æivota. Taj naËin æivota podrazumijeva socijalnu svjesnost i angaæiranost, osjeÊaj za socijalno ugroæene i bliænje, poπtivanje tueg miπljenja, politiËkog uvjerenja, religije i ljudskih prava.

UËenje i vjeæba do potpunog predanja Ono πto je Coubertin kritizirao u proπlosti, aktualno je i danas. Zloporaba politiËke moÊi, politiËka nedosljednost i nedemokratsko ponaπanje. Profesionalni πport i komercijalizacija πporta ne moraju nuæno biti u kontradikciji s olimpijskom idejom. Dok se god poπtuju vrijednosti poput morala i etike, meusobnog uvaæavanja, ferpleja, te se protivi bilo kojem obliku diskriminacije, a sve to u osluπkivanju vlastite savjesti. Olimpizam zahtijeva, kako od πportaπa u trenaænom procesu tako i od Ëovjeka u æivotu, uËenje i vjeæbu te potpuno predanje tim vrijednostima da bi one zasjale u punom svjetlu i posta-

le dio πportaπa i njegove osobnosti. Coubertin je Ëesto naglaπavao da olimpizam nije sustav nego stanje duha - naËin æivota! GledajuÊi kvalitete koje razvija kod osobe te zahtjeve koje postavlja pred Ëovjeka i druπtvo, on to uistinu i jest.

Literatura 1. Coubertin, P. (1975). Olympic Memoirs. Lausanne: International Olympic Committee 2. JajËeviÊ, Z. (2007). Olimpizam u Hrvatskoj, Zagreb: Libera Editio 3. JajËeviÊ, Z. (2008). AntiËke olimpijske igre i moderni olimpijski pokret do 1917. godine. Zagreb: Libera Editio

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 12

MALO POZNATI ©PORTOVI

Racquetball Racquetball slovi kao najbræi πport s reketom. Na elitnoj razini natjecanja, brzina servisa moæe doseÊi gotovo 320 km/h. U novije vrijeme racquetball je u veÊini zemalja istisnula vrlo sliËna, ali jednostavnija πportska igra, squash Piπe Sanja Sokol

gra sliËna racquetballu prvi se put spominje potkraj XVIII. stoljeÊa u Engleskoj. Prva su pravila napisana 1820. godine za potrebe πkole u Harrowu, u okolici Londona. Polovinom XIX. stoljeÊa tu je igru u Engleskoj popularizirao londonski Prince Club. Sagraeno je nekoliko igraliπta, ali se zbog njihove sloæenosti i relativno skupe opreme ovaj πport nije uspio bræe razvijati. Krajem XIX. stoljeÊa racquetball se poËeo igrati u Kanadi, SAD, Indiji i Juænoj Americi. U SAD je racquetball relativno brzo uhvatio korijene i razvio se u igru kakvu danas poznajemo. Do poËetka 70-ih godina proπlog stoljeÊa klubovi racquetballa osnivani su u svakoj ameriËkoj dræavi, a popularnost je neprekidno rasla. Kada je po-

kret fitnessa zahvatio svijet, Amerikanci su u sklopu tih centara poËeli graditi i igraliπta za racquetball. Tako je izgraeno tisuÊe terena.

Igraliπte i oprema za igru Teren za racquetball je od betona ili kamena, a omeen je s Ëetiri zida visine 9,1 m. Igraliπte je veÊinom natkrit prostor veliËine 18,3x9,1 m. Straænji je zid neπto niæi, jer je na njemu galerija za gledatelje. Na Ëeonom zidu, 68,55 cm od tla je drvena ploËa Ëiji gornji rub oznaËuje liniju do koje se lopta smije odbiti (play Une), a na visini 2,91 m od tla je druga, crvena ili zelena graniËna linija za servis (cut ili service Une). Na udaljenosti 10,90 m od Ëeonog zida i usporedo s njim na tlu je ucrtan short line iz Ëijeg je srediπta do straænjeg zida povuËena uzduæna linija, half - court line, koja dijeli taj dio igraliπta u dva pravokutna prostora - left i right court. Uz lijevi i desni boËni zid, u kutovima, nalaze se mjesta za igraËe koji serviraju - service box. Reket za racquetball izraen je od jasenove. Okvir je okrugao, napet mreæom od katguta, æica od ovËjih ili maËjih crijeva. Jedan dio drπka obloæen je koæom, drugi je rebrasto izdu-

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 13

bljen. Loptica je mala i ima Ëvrstu jezgru, promjera Ëetiri centimetra. Lopta je od suknene namotane trake, povezane koncem i proπivene koæom.

Iznimno brza igra Racquetball je iznimno brza igra u kojoj se lopta odbija reketom o zidove igraliπta. Igra se udvoje ili uËetvero. Server upuÊuje loptu na Ëeoni zid iznad linije servisa tako da se odbije u polje suparnika, gdje je on odbija nakon odskoka od tla. Nakon πto je upuÊena u Ëeoni zid, odnosno mjesto predvieno za serviranje, lopta se moæe odbiti u boËni ili straænji zid. Loptica se nakon serviranja ne smije odbiti od tri povrπine prije odskoka, tj. ne smije prije pada u teren dotaknuti Ëeoni, boËni i straænji zid. Jednom kada je loptica u igri, nakon servisa, ne postoji ograniËenje koliko povrπina smije dodirnuti u izmjeni udaraca. Lopta smije najviπe jednom odskoËiti od tla. U protivnom igraË gubi bod i pravo na servis. Bod moæe osvojiti samo server. Ako protivnik pogrijeπi, branitelj servisa stjeËe pravo na njega. U pojedinaËnoj igri pobjeuje igraË koji prvi osvoji tri seta, a u igri parova pobjeuje par koji prvi osvoji Ëetiri seta. Set se igra do 15 bodova,

a konaËni rezultat mora biti na dva razlike. Ako server pogrijeπi, servis preuzima protivniËki igraË, odnosno u igri parova njegov suigraË koji nastavlja s igrom sve dok jedan od njih ne pogrijeπi. Dakle samo igraËi koji su servirali mogu poslije pogreπke protivnika postiÊi poen. Servis se odreuje ædrijebom. Pri igri udvoje server ima pravo izabrati stranu.

Moæe i volejom Servira se tako da se lopta baci uvis, a zatim se oπtrim zamahom i udarcem reketa upuÊuje prema Ëeonom zidu. Servis je pogreπan ako lopta dodirne zid na samoj horizontalnoj liniji za servis ili ispod nje, ili ako padne izvan igraliπnog prostora. Pozicija suparnika ovisi o naËinu servisa. On se mora postaviti tako da loptu nakon prvog odskoka od tla moæe πto uspjeπnije i lakπe odbiti, obvezno prema boËnom zidu. Lopta se moæe odbiti i volejom, tj. neposredno prije dodira tla. Uspjeh u racquetballu u velikoj mjeri ovisi o vjeπtini serviranja, odnosno jaËini i oπtrini odbijanja, jer brzina kojom lopta, odbijajuÊi se o zidove, mijenja smjer, veoma oteæava pravodobnu reakciju protivniËkog igraËa.

Squash istiskuje racquetball Prvo svjetsko prvenstvo u racquetballu odigrano je 1981. godine, a nastupile su reprezentacije πest zemalja. Danas se racquetball igra u 90 zemlja svijeta, a na SP 2004. okupile su se ekipe iz 35 zemalja sa πest kontinenata. Sedmi uzastopni naslov svjetskog prvaka osvojile su Sjedinjene AmeriËke Dræave. Racquetball se Ëesto koristi kao kondicijski πport za plivanje, koπarku, nogomet i druge πportove. Tereni za racquetball nalaze se diljem svijeta, a oprema je vrlo dostupna i nije skupa. Procjenjuje se da πirom svijeta ima oko 50.000 terena za racquetball. Meunarodni amaterski racquetballski savez osnovan je u listopadu 1979. u Memphisu. Gotovo 10 godina kasnije, nakon rasta popularnosti, savez iz naziva ispuπta termin "amaterski" i postaje Meunarodni racquetaballski savez (IRF). Racquetball slovi kao najbræi πport s reketom. Na elitnoj razini natjecanja, brzina servisa moæe doseÊi gotovo 320 km/h. U novije vrijeme racquetball je u veÊini zemalja istisnula vrlo sliËna, ali jednostavnija sportska igra - squash.

Literatura 1. Friedlander, N. (1999). The Mammoth Book of World Sports. New York: Carroll & Graf Publishers 2. Levinson, D. (1996). Encyclopedia of World Sport. Santa Barbara: ABC CLIO 3. Montague, T. (2004). A to Z of Sport. London: Little Brown

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 14

©PORT I DRU©TVO

e pratiti tehnologiju danas postaje priliËno problematiËno, jer Ëovjek lako moæe preskoËiti neπto bitno, ne samo za svoj posao, nego i za popodnevnu Êakulu s prijateljima. Dok se joπ sjeÊaπ kako je neπto izaπlo u novinama kao eksperimentalna tehnologija, evo toga u primjeni… Tako je u Ëasopisu Pravo i porezi prije nekoliko mjeseci objavljen Ëlanak "Uloga stroja pri suenju u profesionalnom tenisu danas, ili πto je to Hawk-Eye". Joπ ljepπe, autori su prof. dr. sc. Hrvoje KaËer i Mario AnËiÊ - rijeË je o preraenom seminarskom radu naπeg tenisaËa. Svakako zanimljivo πtivo.

Kada robot sudi Gledati utakmicu u kojoj sudac nikada ne moæe pogrijeπiti, znajuÊi da Êe rezultat ovisiti o izraËunu raËunalnog programa, viπe ne bi bilo - to. MoguÊa pogreπka suca jednostavno je dio atmosfere, dio onoga πto πport Ëini napetim i zanimljivim. Uostalom, ni matematiËko objektiviziranje ne bi bilo imuno na prijevare, jer one su moguÊe i u digitalno doba Piπe Goran VojkoviÊ

Ni robot ne bi odluËio drukËije: Zinedine Zidane

Nevidljiva loptica Ukratko, na teniskim se terenima pojavio problem: nekada su u πirokoj uporabi bile linije od gipsa, koje su (osobito na zemlji) omoguÊavale priliËno objektivno suenje glede toga je li loptica u igraliπtu ili izvan njega. Nove linije, napravljene od plastike, svakako su praktiËnije, ali na njima ne ostaje otisak loptice kao na gipsu. Dodatno, suvremeniji treninzi te reketi od materijala za Ëije se iznoπenje iz laboratorija nekada iπlo u zatvor radi πpijunaæe bitno su poveÊali brzinu kretanja teniske loptice. Naravno, brzina percepcije koju ima sudac nije poveÊana - i pojavio se problem. Je li loptica u terenu ili nije? Da bi se odgovorilo nije mogla pomoÊi ni klasiËna televizija: njene tehnoloπke moguÊnosti nisu predviene za praÊenje tako brzih objekata. U pomoÊ je pozvana suvremena tehnologija. Paul Hawkins i David Sherry zapoËeli su rad na novom elektroniËkom sustavu koji je prvi put primijenjen 2001. na utakmici kriketa u Velikoj Britaniji. Prva je primjena u tenisu bila 2002. Samo pet godina kasnije, od 2007., sustav, u meuvremenu nazvan HawkEye, primjenjuje se na svim Super 9 turnirima i svim Grand Slamovima osim Pariza. VeÊ se razmiπlja i o proπirenju primjene sustava, koji se sada koristi u kriketu i tenisu, na nogomet.

Primjena Hawk-Eye sustava Primjena novog sustava priliËno je jednostavna - igraË moæe koristiti sustav (challenge) najËeπÊe dva puta za vrijeme seta. Ako igraË reklamira po14

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 15

Bi li robot tjeπio Mladena PetriÊa?

©port bi tako greπku suca, a postao u potpusustav pokaæe nosti objektivizida pogreπke ran, bez mogunije bilo, gubi Ênosti pogreπke jedan challensuca, bez uzrujage. Dakle vanja publike, igraË moæe bez potreba za koristiti sustav opπirnim komensve dok toËno SudaËki podsjetnik na pravila tarima kako je uoËava potko sudio i πto bi greπku suca, bilo da je sudio drukËije. No, to viπe ne jer tada ne gubi challenge. Sustav je zasad dosta skup, ne samo bi bio πport kakvog znamo. Gledati za manje turnire, nego i za koriπtenje utakmicu u kojoj sudac nikada ne mona viπe igraliπta na velikim turnirima, æe pogrijeπiti, gledati boksaËki meË πto na neki naËin ugroæava jednakost znajuÊi da Êe rezultat ovisiti o izraËunu igraËa. No, cijena Êe mu, kao i svakom raËunalnog programa, viπe ne bi bilo elektroniËkom sustavu, padati. Postajat to. MoguÊa pogreπka suca jednostavno je dio atmosfere, dio onoga πto πport Êe sve dostupniji. Ëini napetim i zanimljivim. Ni matematiËko objektiviziranje ne Kako dalje? bi bilo imuno na prijevare, jer one su Pogledajmo malo u buduÊnost. ZamoguÊe i u digitalno doba, naravno uz mislimo da se (a teorijski je to mogumetode sofisticiranije od kuverte ispod Êe) pravila πportskih disciplina rastave stola. A sama bi se igra poËela prilagou matematiËke algoritme, te da na avati suenju i onome πto su strojevi osnovi trodimenzionalnih snimaka raËunala zaduæe za suenje. RaËunalni nauËeni cijeniti kao pozitivno, jednako sustav snima, analizira modele i mate- kao πto neki proizvoaËi automobila matiËki precizno izraËunava gdje je lo- danas svoja vozila konstruiraju tako da pta, dijeli æute i crvene kartone, mate- budu uspjeπna u crash-testu, a ne u matiËki procjenjuje koliko je uspjeπan stvarnoj prometnoj situaciji. Napredak je potreban i tehnologija je nastup gimnastiËara - ukratko, odraupotrebna. Fotozavrπnica uvedena je kaje ulogu potpuno objektivnog, hladnokrvnog i preciznog suca. Suca koji ne da suci viπe nisu mogli ocijeniti tko je grijeπi, za kojeg nema dvojbenih situa- prvi u jahanju ili trËanju. Danas je postala nuæna i u brojnim drugim discicija, za kojeg nema propusta.

plinama; jedan od najzanimljivijih trenutaka na OI u Pekingu svakako je bilo natjecanje u æenskom dvojcu na pariÊe, kad je fotofiniπ odluËio o pobjednicama. Zlato je na kraju pripalo novozelandskim blizankama Georgini i Caroline Evers-Swindell, koje su za samo jednu stotinku bile bolje od njemaËke posade Anne-Katrin Thiele i Christiane Huth. Stotinku sekunde ne moæe registrirati ni dobar dio elektronike, a kamoli Ëovjek! SliËno tome, Hawk-Eye je doπao kada je teniska loptica postala prebrza da bi je sudac mogao pratiti. No, ne bi bilo dobro da elektronika u suenju postane neπto viπe od tehniËkog pomagala namijenjenog sluËajevima kada se neπto zaista ne moæe procijeniti osjetilima - πport mora ostati natjecanje ljudi, u kojem je sudac Ëovjek. Makar suËeva pogreπka za natjecatelja uvijek bila teπka i nefer - i ona je dio πporta, dio igre.

Literatura 1. KaËer, H. i AnËiÊ, M. (2008). Uloga stroja pri suenju u profesionalnom tenisu danas ili πto je to Hawk-Eye. Pravo i porezi, br. 3., oæujak 2008. 2. Dnevnik.hr: http://dnevnik.hr/sport/olimpijske-igre/veslanje-dva-zlata-za-australiju.html 3. Skupina autora (2008). Official Rules of Tennis. Triumph Books

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 16

RELIGIJA I ©PORT

Religija tijela

Grb Pavlove godine

Znamenitu misao o RijeËi koja je tijelom postala sv. Pavao pojaËava i piπe da u Kristu "tjelesno prebiva sva punina boæanstva" Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb) bujnim osjeÊajima gledali smo kako se u velestadionu "PtiËje gnijezdo" usred Kine olimpijski plamen pali i potom opet gasi. Plamen koji je sveti otac Benedikt XVI. zapalio 29. lipnja u predvorju papinske bazilike Sv. Pavla gorjet Êe punu godinu dana da vidljivo podsjeÊa na dvotisuÊgodiπnjicu Apostolova roenja.

✴iskrice✴ Trening traæi osobnu prisutnost. Trpjeti - dio je puta. Za dobar skok i mali prst pomaæe. Tko trËi, neka trËi do cilja!

Sv. Pavao - Kristov atlet Kristov atlet iz Tarza koji "k cilju hiti" (Fil 3,14) poznat je po tome da svoje djelovanje u Ëetiri poslanice opisuje kao "trËanje", a i druge poziva da mu se pridruæe. Tako neka trËe da osvoje nagradu (1 Kor 9,24). Moraju "postojano trËati" (Heb 12,1). U modernoj kulturi patnju volimo iskljuËiti iz javnosti, postavljajuÊi kao ideal lagodnost i zabavu. Ipak se upravo u πportu opaæa koliko Ëovjek pretrpi. Bol, suze i muka u πportu su oËiti na licima, u iscrpljenom i znojnom tijelu. Danaπnji Ëovjek na πportaπima vidi kako vrijedi i trpjeti da bismo doπli do cilja. Ono πto smo navikli Ëuti od askeze i moralne teologije minulih stoljeÊa, danas pred kamerama cijelog svijeta æivo svjedoËe πportaπi. Zato razumijemo Pavla kad opisuje da sam "nadopunja πto nedostaje mukama Kristovim" (Kol 1,24).

Æivi organizam Pavao cijelu zajednicu Kristovih vjernika promatra kao jedno - Kristovo - tijelo s mnogim udovima (1 Kor 12,27). Nedavno smo na televiziji vidjeli kako na treningu zlatne Blanke postoje i vjeæbe za pojedine noæne prste, bitne za dobar 16

Kip sv. Pavla pred papinskom bazilikom San Paolo fuori le Mura u Rimu

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 17

skok. Pavao bi zasigurno bio zadovoljan takvim primjerom da svaki dio tijela ima svoju vaænost. On poimence navodi nogu, ruku, uho i oko, istiËuÊi njihovu specifiËnu, za cijelo tijelo bitnu, ulogu (1 Kor 12,15-17). Osim povezanosti pojedinih udova "zglobovima i svezama" (Kol 2,19) Pavao Êe upozoriti i na koordinaciju s glavom, misleÊi pritom na samoga Krista.

RijeË je tijelom postala Srediπnji sadræaj krπÊanske vjere jest Boæja RijeË koja je tijelom postala (Iv 1,14). Pritom nije rijeË o nekoj "stvari", istaknuo je Papa na otvorenju Pavlove godine, nego o æivoj osobi Isusa Krista. Svojim pogledom na Krista u kojem "tjelesno prebiva sva punina Boæanstva" (Kol 2,9) sv. Pavao precizira opÊepoznatu misao iz Ivanova evanelja i Ëuva nas od pseudoreligijskog prijezira tijela. Tu je svojevrstan vrhunac Pavlove teologije tijela i jedino mjesto u Svetom pismu gdje se uz pojam boæanstva rabi prilog "somatikós" - "na tjelesan naËin". Osim toga, Pavao Êe i RijeËi Boæjoj pripisati svoju omiljenu πportsku sliku govoreÊi da Ëak i RijeË Boæja "trËi" (2 Sol 3,1).

Vaænost tijela Pavao istiËe da je Bog svoga Sina poslao "u tijelu" (Rim 8,3) i darovao nam pomirenje "u njegovu ljudskom tijelu" (Kol 1,22). Time nas spaπava od kvaziduhovnosti koja se opet vraÊa u obliku gnoze novoga doba s predodæbom da se vjerniËki æivot ostvaruje u granicama maπte i osjeÊaja. Za Pavla krπtenje je tjelesni obred koji znaËi da je vjernik zajedno s Kristovim tijelom poloæen u grob. Vjerovati znaËi uskrsnuti s Kristom (Kol 2,12) koji ima "tijelo i kosti", kako sam potvruje uËenicima kad su pomislili da vide duha (Lk 24,39). Od spiritualizma i pogreπne zamisli da se vjera svodi na onostranost i na unutarnji æivot Pavao oslobaa upozoravajuÊi na "otkupljenje tijela" (Rim 8,23) koje pripada na bit krπÊanstva. Srediπte crkvenog æivota upravo je sakrament Tijela Kristova - Euharistija. "Bio sam gladan i dali ste mi jesti; bio sam gol i odjenuli ste me" (Mt 25,35-36) Kristova su pitanja za posljednji

S. Dali, RaspeÊe prema sv. Ivanu od Kriæa

sud. "Banalizacija tijela, banalizacija je Ëovjeka" - kako reËe biskup PozaiÊ na ovogodiπnjoj 37. obiteljskoj ljetnoj πkoli u Zagrebu. Tko naporno trenira razumjet Êe Pavla kad opisuje "æudnju svega stvorenja" (Rim 8,19) koja podsjeÊa na boj olimpijaca za bræim, viπim i jaËim. Davno prije nego su se kontinenti ujedinili u novovjekim olimpijskim igrama Pavao je pisao kako cijelo tijelo Kristovo "raste Boæjim rastom" (Kol 2,19). U naπe doba virtualne stvarnosti i videoigrica, kad Ëak i bavljenje πportom postaje

zurenje u ekran, Pavlov nauk o tijelu pravi je zgoditak. Literatura 1. Herman, Z. I. (1991). Poimanje tijela i tjelesnosti u teoloπkoj antropologiji apostola Pavla, Communio, str. 96-101. 2. Omelia del Santo Padre Benedetto XVI, Basilica di San Paolo fuori le Mura subota, 28. lipnja 2008. 3. ©krinjar, A. (1971). Pavlove poslanice (Corpus Paulinum). Uvod i izabrana egzegetska pitanja, Zagreb 4. VidoviÊ, M. (2007). Palovski spisi. Uvod i tumaËenje, Split 5. Vos, J. S. (2002). Die Kunst der Argumentation bei Paulus, Tübingen

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 18

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Sedam posto OtvarajuÊi novi ciklus usmjeren prema Londonu 2012., predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa najavio je posebnu pozornost odbojci i æenskom vaterpolu. Viπe pozornosti æenskom ekipnom πportu moæda neÊe znatnije izbalansirati odnos muπkih i æenskih medalja, ali bi u Londonu moglo donijeti veÊi ukupni zbir, a to je za hrvatski πport najvaænije Piπe Ratko CvetniÊ

eposredno uoËi poËetka velike olimpijske predstave u Pekingu jedan od naπih tjednika, specijaliziran za eksploataciju magiËne snage sadaπnjosti, objavio je novu jakosnu ljestvicu iz svoje serije "100 naj" - ovaj put nesumnjivo aktualnu: 100 najmoÊnijih ljudi hrvatskoga πporta. Ljeto je u novinarstvu, znamo, sezona kiselih krastavaca, niπta se tu neÊe promijeniti ni u olimpijskoj godini, bez obzira na to πto πportske redakcije grcaju u hektolitrima kave i u jetlegu koji diktira pekinπka satnica. No, dobro. Imamo, dakle, popis 100 osoba pa se - nakon πto smo s

manje ili viπe pozornosti preletjeli tih desetak stranica - moæemo oprezno zapitati koja bi metoda bila u pozadini konkretnoga poretka. »ini se da bi najprecizniji odgovor bio: metoda klasiranja krastavaca. U krajnjoj liniji dalo bi se primijetiti da metoda uæiva popularnost i izvan ljetne sheme, πtoviπe, da je jedna od omiljenih poluga infotainmenta, kako se sve ËeπÊe naziva taj πareni medijski æanr.

Balzacovski ansambl U pravilu takve popise nitko ne uzima osobito ozbiljno (osim onih koju nisu uvrπteni), no s obzirom na

to da je tjednik odavno postigao visoku razinu referentnosti i s obzirom na to da je rijeË o razmjerno visokom broju javnih osoba, priËa kao i svaki veliki broj - postaje zanimljiva iz pomalo fenomenoloπke perspektive; moæda i stoga πto djeluje kao da je raena u vrlo spontanoj atmosferi kombiniranja racionalnih i asocijativnih motiva, onako kako se ponekad izvodi u redakcijskome brain stormingu. Veselilo nas to ili ne, o prvoplasiranom dvojbi nema: naπ premijer. No, dalje se veÊ redaju, kao pri svakoj druπtvenoj sondaæi, predstavnici politiËkoga æivota, πportski duæno-

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 19

snici, poslovnjaci, zatim osobe iz πportskoga i politiËkog polusvijeta za koje nije uvijek lako definirati Ëime se - ako iËim - bave. Ukratko, jedan soËni balzacovski ansambl, obiljeæen niskom rednih brojeva kao na pravoj πportskoj ljestvici. Primjedaba bi moglo biti na lopate: mnogi su fakti pogreπni ili pogreπno povezani, od Ëetiri Ëelna Ëovjeka dvaju najveÊih πportskih sustava u Hrvatskoj - Hrvatskog olimpijskog odbora i ZagrebaËkog πportskog saveza - naveden je samo jedan. I tako dalje. No, infotainment ionako nije enciklopedijska disciplina. Ali, ono πto naπoj rubrici mora biti posebno zanimljivo jest kako su u tome rangiranju proπle æene. Ukupno ih se u poretku naπlo sedam. Pustimo sad malo po strani biblijsku dimenziju toga broja i pogledajmo nekoliko statistiËkih podataka: prvoplasirana je æena, aktivna πportaπica i svjetska prvakinja, na 15. mjestu. Ujedno je i najbolje plasirani aktivni πportaπ. VeÊina se ostalih moÊnica smjestila, meutim, u donji dio tablice. Ima meu njima bivπih πportaπica, politiËarki, Ëak i jedna menedæerica. I joπ neπto - za razliku od svojih kolega, veÊina ih je u razmjerno mladoj dobi.

Problem je na terenu Kad je inicijativa Parlamentarne skupπtine VijeÊa Europe iz 2005. godine o sprjeËavanju diskriminacije æena u πportu ponukala Jacquesa Roggea, predsjednika Meunaro-

Danira NakiÊ BiliÊ, bivπa koπarkaπica, danas ravnateljica Hrvatske matice iseljenika

dnoga olimpijskog odbora (i vjerojatno najutjecajniju osobu svjetskoga πporta) da se nacionalnim olimpijskim odborima obrati preporukom o ciljanoj kvoti od barem 20 posto æena u upravnim tijelima πporta, HOO je reagirao bræe od mnogih pokaznih demokracija: preporuka je primijenjena na sastav VijeÊa HOO-a. No, problem - na koji ukazuje i Komisija HOO-a za skrb o æenama u πportu - nalazi se "na tere-

nu", u tijelima nacionalnih saveza i u upravama zajednica lokalnoga πporta. Pritom se, logiËno, u sustavu πporta samo ponavlja model iz tijela politiËke, dakle stvarne vlasti; Hrvatska doduπe ostvaruje petinu æenske zastupljenosti u Saboru, ali u onome najvjerodostojnijem pokazatelju stvarnog stanja - u tijelima lokalne zajednice - taj postotak iznosi… Koliko? Upravo sedam posto, toËno onoliko koliko æenama daje i ovaj popis, leæerno sloæen za potrebe listanja na plaæi. Sad, kad su Igre zavrπile i kad se vraÊamo u svakodnevicu, znamo da odnos æenskih i muπkih medalja koje je naπa Kolodija ostvarila u dalekom Kitaju iznosi Ëetiri petine naprema jedna. OtvarajuÊi novi ciklus, usmjeren prema Londonu 2012., predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa najavio je posebnu pozornost odbojci (æenska i muπka imaju u ovom trenu otprilike podjednak meunarodni rejting po FIVB-u) te æenskom vaterpolu. Viπe pozornosti æenskom ekipnom πportu moæda neÊe znatnije izbalansirati odnos muπkih i æenskih medalja, ali bi u Londonu moglo donijeti veÊi ukupni zbir, a to je za hrvatski πport najvaænije.

Literatura 1. 100 najmoÊnijih ljudi u πportu (2008). Zagreb: Globus, br. 922, str. 68-77. 2. Zbornik radova (2008). ©portaπica: od rezultata do karijere u πportu. Zagreb: HOO

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 20

UMJETNOST I ©PORT

elti su indoeuropski narod koji se u prvoj polovini I. milenija pr. Kr. naselio u sjevernoj Francuskoj, a kasnije se proπirio po cijeloj Europi. Na velikom podruËju koje su zahvatile te migracije, keltska je kultura ostavila jaËe ili slabije tragove. Intenzivnost njenih utjecaja ovisila je o tome jesu li Kelti na odreenom podruËju bili samo u prolazu ili su se trajno naselili i stopili sa starosjediocima.

Tjelesno vjeæbanje u umjetnosti ranog srednjeg vijeka Zavjetni Ëamac od gline sa zasebno oblikovanom glinenom figurom veslaËa iz Magdalensburga

Viteπtvo je izgradilo sloæen sustav odgoja u kojemu je tjelesno vjeæbanje odigralo prvorazrednu ulogu. Nadmetanja vitezova na turnirima bila su srediπnji druπtveni dogaaji u srednjem vijeku, za plemiÊki svijet vaæniji nego πport u danaπnje vrijeme Piπe Diana ©imek

Tapiserija iz Bayeuxsa, Francuska, XI. st.

Ideje o zagrobnom æivotu Prikaz Ëovjeka u nekom mitskom motivu najomiljenija je tema keltske umjetnosti. Primitivna glinena plastika vozaËa Ëamca iz Magdalensberga moæe se smatrati mitskom predodæbom o posmrtnoj voænji Ëamcem. Ista je zamisao oblikovana u bronci po galskim svetiπtima. Meu njima se istiËe onaj u Blesseyju. U oba je sluËaja rijeË o oliËenju ideje o zagrobnom æivotu koja je potekla, i zadræala se, upravo iz keltske mitologije.

Karolinπka umjetnost Jedna od faza predromaniËke umjetnosti ranog srednjeg vijeka u Zapadnoj Europi, od VIII. do X. stoljeÊa, bila je karolinπka umjetnost. U kulturnom programu Karla Velikog likovne su umjetnosti od poËetka imale vaænu ulogu. Iz knjiæevnih izvora doznajemo da su u karolinπkim crkvama postojale zidne slike, mozaici i reljefi, ali su oni gotovo potpuno izgubljeni. Iluminirani rukopisi, izrezbarena djela od bjelokosti te zlatarski radovi saËuvani su, naprotiv, u priliËnom broju. Na kamenim spomenicima iz VIII. i IX. stoljeÊa vanjski brid obrubljuje ornamentalna traka na kojoj se, u nekoj vrsti slikovnog pisma, izvjeπtava o raznovrsnim zbivanjima koja dobrim dijelom joπ nisu protumaËena. »esti su i motivi konjanika za koje se ne moæe razaznati pripadaju li krπÊanima ili poganima. SaËuvan je i bronËani kipiÊ iz IX. stoljeÊa koji prikazuje Karla Velikog na konju.

Vikinπka umjetnost UobiËajeni naziv za umjetnost ranog srednjeg vijeka u skandinavskim zemljama u razdoblju od IX. do XII. stoljeÊa je vikinπka umjetnost. Ime je dobila po Vikinzima, skandinavskim pomorcima - gusarima, koji su plovilima poduzimali brojne pohode u daleke zemlje i krajeve. Rana umjetnost Vikinga najbolje je poznata kad je rijeË o gradnji brodova. 20

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 21

Usto, bili su i odliËni majstori u izradbi i ukraπavanju oruæja, nakita i posua. Motiv u kamenu iz IX. stoljeÊa, koji predstavlja vikinπki brod, sastavljen je od geometrijske forme unutar okvira od prepleta. Pravokutno polje ispunjeno je mreæom kvadratiÊa koje predstavlja jedro, dok su ljudske figure graene od krugova (tijelo) i nepravilnih trokuta (glave), jednako kao i more koje je saËinjeno od niza jednakostraniËnih trokuta.

Romanika Romanika je srednjovjekovni stil u umjetnosti zapadne Europe u XI. i XII. stoljeÊu, koji je naroËito istaknut u arhitekturi. RomaniËka graevina djeluje kao zamiπljeni spoj arhitektonskih dijelova u uæem smislu i isklesanih i naslikanih dijelova. Na dvije freske iz IX. stoljeÊa pohranjene u kripti u akvilejskoj katedrali nalazi se lik konjanika. Na prvoj, konjanik se okrenuo prema neprijatelju dræeÊi luk i strijelu, dok jahaË na drugoj freski nosi πtit i koplje. Gotovo savrπeno stapanje zapadnih i bizantskih elemenata vrhunac je rukopisne tradicije ranog srednjeg vijeka, a s druge strane izraæajna izobliËenja najavljuju romaniËku umjetnost koja ih je vrlo dojmljivo uklopila u svoje naglaπene oblike.

Borba maËevima, mozaik iz bazilke u Vercelliu iz XI. i XII. st.

kao i sami likovi, ostvare u skladu s mjerilima stvarnosti. Viπe ili manje naznaËene deformacije, simboliËne transpozicije i mjeπavina realnih i fantastiËnih oblika postaju pravilo. Likovi su ponekad grubi i uvijek deformirani, ali æivi i izvanredno izraæajni. Slikarstvo djeluje kroz freske ili slike raene na sloju svjeæe æbuke koja upija boje ili mozaike, gotovo iskljuËivo u Italiji, zemlji koja je imala najviπe kontakta s bizantskom kulturom, u kojoj su mozaici bili odluËujuÊi za unutraπnje ukraπavanje.

Javlja se novi individualizam Mozaik od kamenËiÊa iz XI. i XII. stoljeÊa potjeËe iz uniπtene bazilike Santa Maria Maggiore u Vercelliju, a prikazuje borbu maËevima Saracena i europskog vojnika. RomaniËki je slikar dao svom djelu apstraktnu jasnoÊu i preciznost koja se nije mogla izraziti u karolinπko doba. Tek sada moæemo reÊi da su

Mjeπavina realnih i fantastiËnih oblika Stilizacija, ponavljanje sliËnih oblika ili figura na horizontalnom frizu tipiËna je odlika skulpture tog doba. To je rezultat jasnog estetskog izbora, jer romaniËkog kipara ne zanimaju toliko pojedinac ili njegove fiziËke osobine koliko prikazivanje neke epizode, dogaaja. Postoji sklonost prema izradi zvonastih kapitela Ëije su povrπine koriπtene kao okvir u kojem su klesane priËice uzete iz evanelja, prikazivani zanati ili svakodnevni æivot, borbe ljudi i Ëudoviπta ili alegorijske izmiπljene figure. Tehnika obrade, kao i inaËe u romaniËkom dobu, mijenja se od gotovo kiparske grubosti preko surovosti i bujne izraæajnosti, sve do verizma i rimskog osjeÊaja za volumen. Kao opÊe karakteristike moæemo zabiljeæiti potpuno odsustvo svakog pokuπaja da se ambijent oko likova,

simboliËki i dekorativni elementi predoËavanja povezani i spojeni u jedinstven sustav. Taj stil koji se koristi ritmom linija i ploha izbjegava sve postupke koji bi se mogli nazvati Ëisto slikarskima. Tapiserija iz Bayeuxa (Francuska, XI. stoljeÊe) izvezeni je friz dug 230 m na kojem je prikazano kako Vilim OsvajaË osvaja Englesku. Iako je stil pripovijedanja izravan, liπen klasiËnih sredstava kao πto su perspektiva i preklapanje, tapiserija daje neobiËno æivu i podrobnu sliku rata u XI. stoljeÊu. Tu nema nagomilanih masa kao u grËkorimskim prizorima, nego umjesto toga nalazimo neki novi individualizam koji svakoga ratnika izdvaja kao moguÊega junaka, obdarenog snagom i lukavstvom.

Tjelesno vjeæbanje i πport vitezova Tjelesno vjeæbanje i tjelesni odgoj u srednjem vijeku utjelovljeno je u osobi viteza. Vitezovi su srednjovjekovni profesionalni ratnici. Njihov se internacionalni staleæ poËinje stvarati u XI. stoljeÊu, kada se udarna snaga vojske prenosi s pjeπaπtva na konjaniπtvo. Viteπtvo je izgradilo sloæen sustav odgoja u kojemu je tjelesno vjeæbanje odigralo prvorazrednu ulogu. Godinama prije nego ih se proglasi vitezom mladiÊi moraju nauËiti sedam viteπkih vjeπtina (septem artes probitatis): jahanje, plivanje, gaanje lukom i strijelom, kopljem, penjanje, borbu tupim oruæjem i maËevanje s hrvanjem. Nadmetanja vitezova na turnirima bila su srediπnji druπtveni dogaaji u srednjem vijeku. Turniri su za plemiÊki svijet bili vaæniji nego πport u danaπnje vrijeme. Da bi se poveÊala borbena napetost, u turnirsko se nadmetanje unose poticaji poput aristokratskoga ponosa i Ëasti, romantiËno-erotskih elemenata i draæi umjetniËke kiÊenosti. Za vrijeme viteπkoga turnira i graani prireuju nadmetanja u trËanju, skakanju udalj, bacanju kamena, πakanju, hrvanju, plivanju i veslanju. U svakodnevnom æivotu, u rijetkim trenucima odmora, graani su se natjecali u kuglanju, klizanju, skijanju i sanjkanju. Literatura

BronËani kip Karla Velikog, iz IX. st.

1. JovanoviÊ, B. (1957). FiziËka kultura kroz istoriju. Beograd: Sportska knjiga 2. Gillet, B. (1970). Povijest sporta. Zagreb: Matica Hrvatska 3. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed 4. Bloch, M. (2001). Feudalno druπtvo. Zagreb: Golden marketing 21

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 22

FILOZOFIJA ©PORTA

Finkov koncept igre Sigurno je da se dijete igra otvorenije i iskrenije nego odrasli, ali igra nije samo moguÊnost djeteta nego jednostavno Ëovjeka. »ovjek kao Ëovjek je igraË. Radost igre nije samo radost u igranju nego radost radi igre, radost radi Ëudoviπne mjeπavine stvarnosti i nestvarnosti gra je, govori Fink, jedan od pet osnovnih fenomena ljudskog postojanja. »ovjek je isto tako bitno smrtnik i ljubavnik, kao πto je i radnik, borac i igraË. Osnovna struktura naπe konaËne egzistencije okruæuje tih pet dimenzija æivota. Igra je, dakako, znaËajna karakteristika Ëovjeka. Uvrijeæeno je, meutim, igru shvaÊati manje vaænom; kao neπto πto nije ni "ozbiljno", ni "stvarno". Usprkos tome igra je vaæna. Igramo se zato da pobjegnemo od dosadne svakodnevice, pa makar i samo na trenutak, te da uvaæavamo neka druga pravila. IgrajuÊi se istraæujemo i uËimo o sebi i svijetu oko nas.

Igra daleko viπe od djeËje igrarije Huizinga je poËetkom XX. stoljeÊa bio meu prvima koji su u igri prepoznali temeljnu karakteristiku Ëovjeka te naglasio da je igra daleko viπe od puke djeËje igrarije shvaÊene kao nezrelost. Aristotelova definicija Ëovjeka kao risus capaxa, sa smijehom kao bitnim

Piπe Drago VujeviÊ

buhvatnom univerzumu i pri tome se stalno zadræava u meuprostoru izmeu stvarnosti i moguÊnosti, egzistira u igri." Egzistencijalni osnovni fenomeni (smrt, rad, vladavina, ljubav i igra) nisu samo naËini bivstva ljudskog postojanja, oni su uvijek i naËini razumijevanja u kojima Ëovjek razumije sebe kao smrtnog, kao radnika, kao borca za prevlast, kao onog tko voli i kao igraËa, i istodobno nastoji iz takvog smislenog horizonta protumaËiti bivstvo svih stvari, kaæe Fink.

UËestalost i sveprisutnost igre obiljeæjem Ëovjeka, u modernom je dobu zaæivjela kao homo ludens (Huizinga). S Eugenom Finkom dolazimo do igre kao iskljuËive moguÊnosti ljudskog postojanja. Samo se Ëovjek moæe igrati. "Jedino ono bivstvujuÊe, koje se na konaËan naËin odnosi prema sveo-

©to je onda obiljeæje "svakodnevnog" tumaËenja ljudske igre? "To je pokuπaj da se igra progna iz srediπta biti postojanja, da se uËini nebitnom, da se shvati kao 'marginalni fenomen' naπeg æivota, da joj se oduzme teæina pravog znaËaja." Pojednostavljeno i vulgarno, igra se obiËno promatra ponajprije kao "odmor", kao "rekreacija" i „razono-

OLIMP-prelom 28

9/30/08

11:28

Page 23

da", kao "opuπtanje" i vedra dokolica te kao dobrodoπla "stanka" koja prekida radni dan ili je zanimanje u slobodne dane. Ipak, uvia se uËestalost i sveprisutnost igre, veliko zanimanje Ëovjeka za igru i intenzitet kojim se upraænjava. Kaæe se, nadalje, da je svrha Ëovjekova æivota naporna teænja za znanjem i vrlinom, za slavom i ËaπÊu, za moÊi i blagostanjem. Igra je tada samo komplementarni fenomen - vaæi kao neπto neozbiljno, samovoljno i neobvezujuÊe. Ona je meuigra, pauza izmeu "ozbiljnih" æivotnih djelatnosti; ona je puko ispunjavanje slobodnog vremena. Sve dok budemo naivno suprotstavljali popularne antiteze "rad-igra", "nemarnost-ozbiljnost" i sl., neÊemo shvatiti ontoloπko znaËenje igre.

Igra stoji za sebe i u sebi Samo je joπ djeci dopuπteno da æive u igri i vedroj bezbriænosti koju ona omoguÊuje. Igra je, meutim, suπtinski element ljudske ontoloπke strukture, osnovni egzistencijalni fenomen - ne jedini, rekli smo, ali svakako prepoznatljiv i autonoman, te se ne moæe objasniti ostalim egzistencijalnim fenomenima. "Iako je igra kao igranje impulzivno pokrenuto postojanje, ona je ipak udaljena od svakog nemirnog stremljenja koje proizlazi iz zadanog karaktera postojanja; ona nema ciljeve kojima sluæi, ona svoje ciljeve i svoj smisao ima u sebi samoj. Igra nije radi nekog buduÊeg blaæenstva, ona je u sebi veÊ

igranju nego radost radi igre, radost radi Ëudoviπne mjeπavine stvarnosti i nestvarnosti. Igra sama sebi postavlja prepreke i ograniËenja - ona se podvrgava pravilima koje ona sama postavlja. IgraËi su vezani pravilima igre koja sami donose, iako se ona mogu i ukinuti (sporazumno, naravno, s drugim igraËima), a mogu se, isto tako, i donijeti nova; ali sve dok se igra i igranje razumijeva smisleno, ostaje se vezan uz pravila.

Igra stoji u suprotnosti prema fenomenima æivota

'sreÊa', ona je usreÊujuÊa sadaπnjost, nenamjerno ispunjenje." Igra nema nikakvu "svrhu", ona ne sluæi niËemu. Ona je beskorisna i ne odnosi se unaprijed na konaËni cilj ljudskog æivota koji se zagovara ili u koji se vjeruje. Pravi igraË se igra samo zato da bi se igrao. Igra stoji za sebe i u sebi. "Tamo gdje se igramo", nastavlja Fink, "u svrhu vjeæbanja tijela, zdravlja, ratne obuke, ili iz dosade, previa se i preskaËe pravo znaËenje igre".

Igra sama sebi postavlja prepreke i ograniËenja Sigurno je da se dijete igra otvorenije i iskrenije nego odrasli - ali igra nije samo moguÊnost djeteta nego jednostavno Ëovjeka. »ovjek kao Ëovjek je igraË. Radost igre nije samo radost u

"U autonomiji igre nadaje se moguÊnost ljudske bezvremenosti u vremenu. Vrijeme se tada doæivljava ne kao bujica sukcesivnih trenutaka, nego kao jedan puni trenutak, kao traËak vjeËnosti." Igra, na kraju, stoji u suprotnosti prema fenomenima æivota koji Ëine, kao πto se obiËno kaæe, teπku zbilju æivota. Ona je drukËija, lebdi u elementu "nestvarnog", ona je aktivno i impulzivno odnoπenje s imaginarnim, s maglovitim carstvom moguÊnosti. Literatura 1. Fink, E. (1984). Osnovni fenomeni ljudskog postojanja. Beograd: Nolit 2. Fink, E. (1968). The oasis of happiness: Toward an ontology of play. Yale: Univ. Press 3. Fink, E. (2000). Igra kao simbol svijeta. Zagreb: Demetra 4. GrliÊ, D. (1978). Estetika III. Zagreb: Naprijed 23

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 24

©PORTSKI MARKETING

Sponzorstvo je poslovni odnos Sponzorstvo se definira kao planiranje, organizacija i provedba aktivnosti koje podupiru osobe ili organizacije novcem, proizvodima ili uslugama i istodobno sluæe postizanju ciljeva korporacijske komunikacije. Vrijednost europskog træiπta πportskog sponzorstva procjenjuje se na viπe od πest milijardi eura Piπe Manuela Senteri ponzorstvo je jedna od rijeËi koje su postale uobiËajene i nezaobilazne u πportskom okruæju. Kada se govori o sponzorstvu, treba ga jasno odijeliti od mecenstva, koje je nazvano po Rimljaninu Gaiusu Cliniusu Maecenasu, podupiratelju pjesnika i umjetnika, kao i donatorstva. Sponzorstvo nije darivanje i podupiranje bez oËekivane protuvrijednosti nego poslovni odnos. Oblik sponzorstva pojavljivao se veÊ u I. stoljeÊu, kada su bogati Rimljani sponzorirali gladijatorske borbe u rimskom Koloseju. Prvi zabiljeæeni sponzorski angaæman novijeg doba je veslaËka utrka izmeu Harvarda i Yalea 1852., Ëiji je sponzor bila ameriËka æeljezniËka kompanija. Osoba koja je u kasnom XIX. stoljeÊu znatno utjecala na πportsko sponzorstvo bio je Albert G. Spalding, bivπi profesionalni igraË bejzbola. Kao prvi je izraz "sluæbeni" primijenio na πportske proizvode, a njegova je bejzbolska loptica 1880. postala "sluæbena loptica" Nacionalne lige.

MoÊni "Mark the Shark" U kasnom XX. stoljeÊu dva su detalja bila vaæna za razvitak πportskog 24

Air Jordan - poËeci πportskog sponzorstva

sponzorstva. Mark McCormack 1960. stiskom je ruke postao agent tada najpoznatijeg golfaπa Arnolda Palmera i time uveo novu razinu πportskog marketinga te postavio temelje za najveÊu agenciju πportskih prava na svijetu. "Mark the Shark", kako su ga zvali, bio je do smrti 2003. najmoÊniji Ëovjek u πportu. Drugi je presudan detalj bio novi koncept proizvoaËa opreme Nike, koji se do 1972. zvao Blue Ribbon Sports. Nike je spojio marku, proizvod, promidæbu i sportaπa u jedno i u kombinaciji s Michaelom Jordanom stvorio "Air Jordan" tenisice, koje su postale svjetski uspjeh. Sponzorstvo se danas definira kao planiranje, organizacija i provedba aktivnosti koje podupiru osobe ili organizacije novcem, proizvodima ili uslugama i istodobno sluæe postizanju ciljeva korporacijske komunikacije. Uz πportska sponzorstva, na koje tvrtke i dalje troπe najveÊi dio svog sponzorskog budæeta, susreÊemo se s kulturnim, ekoloπkim, socijalnim, znanstvenim i medijskim sponzorstvom. Predvia se da Êe socijalno sponzorstvo u buduÊnosti posebno dobiti na znaËenju. Kao jedan od instrumenata komunikacijskog miksa sponzorstvo u veÊini sluËajeva pripada u djelokrug marketinga. Ovisno o njihovom angaæmanu, neke tvrtke imaju poseban odjel koji se brine o sponzorstvima. Sponzorstvo je obiËno umreæeno s odnosima s javnoπÊu, eventima te klasiËnim oglaπavanjem. Njime se ponajprije æele postiÊi ekonomski ciljevi. Sponzori æele vezati postojeÊe kupce za svoj proizvod ili marku, osvojiti nove kupce, postati prepoznatljivi i stvoriti pozitivan imidæ. »est problem u sponzorstvu je kontrola uspjeπnosti i evaluacija. VeÊina se sponzora uglavnom sluæi praÊenjem i analizom medija. U posljednjih nekoliko godina razvijene su sofisticiranije metode za praÊenje uspjeπnosti sponzorstva, kao πto je Sponsoring-Navigator, projekt TehniËkog sveuËiliπta u Dresdenu.

Aktivna suradnja Za uspjeπnost u πportskom sponzorstvu svakoj je tvrtki prije svega bitna vjerodostoj-

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:51

Page 25

nost. Izbor πporta ili sponzorske aktivnosti koje pristaju imidæu tvrtke u velikoj mjeri odreuju uspjeπnost njenog angaæmana. Ne zaboravimo da je sponzorstvo, meu ostalim, definirano kao planiranje aktivnosti. Tvrtke koje se bez prethodnog planiranja angaæiraju u velikom broju πportova i Ëiji je logotip prisutan na raznoraznim πportskim dogaanjima bez prepoznatljive niti ne mogu svoj sponzorski angaæman nazvati uspjeπnim. Sponzorstvo je danas mnogo viπe od uplaÊivanja novca na raËun i isticanja logotipa na πportskim boriliπtima, dresovima ili memorandumima. Ono zahtijeva aktivnu suradnju sponzora i sponzoriranog. Za takozvano aktiviranje sponzorstva neke ameriËke tvrtke troπe izmeu jednog i tri dolara za svaki dolar utroπen na samo sponzorstvo. No, ne smije se stvoriti dojam da je πportsko sponzorstvo domena rezervirana samo za velike igraËe. PomoÊu kreativnih ideja i profesionalnog pristupa svaka i najmanja tvrtka moæe, sukladno moguÊnostima, koristiti πportsko sponzorstvo u svojoj komunikaciji. Mala je tvrtka vjerodostojnija kao sponzor lokalnog πportskog kluba nego multinacionalna kompanija.

Investicija, a ne milodar Tvrtka koja se odluËi postati sponzor mora shvatiti svoj angaæman kao investiciju, a ne kao darivanje. Ona plaÊa za komunikacijsko koriπtenje ©portsko sponzorstvo mnogo je viπe od isticanja logotipa

sponzorskog odnosa i na njoj je da svoja prava maksimalno iskoristi i time opravda investiciju. Bez integracije sponzorstva u komunikacijski miks tvrtka nije sponzor nego donator. »asopis Sport Business International procjenjuje vrijednost europskog træiπta πportskog sponzorstva na viπe od πest milijardi eura. Træiπte je naraslo 40 posto od 2000. godine. RijeË je o træiπtu koje krije velike potencijale, ali, naravno, i rizik. No, s obzirom na njegovu vrijednost moæe se ustanoviti da su mnoge tvrtke prepoznale ekonomske moguÊnosti koje sponzorstvo pruæa. ©portsko sponzorstvo, dakle, ni u kojem sluËaju nije baËen novac, darivanje ili milodar. Literatura 1. Barr, C. A., Hums, M. A., Masteralexis, L. P. (2005). Principles and Practice of Sport Management

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 26

©PORT I ZNANOST

Doba mitova Danaπnje medijsko, koji puta i senzacionalistiËko, izvjeπtavanje u sebi sadræi mit. ©portsko izvjeπtavanje, emisije o politici, informativne emisije i brojne druge medijske forme koriste se sliËnim tehnikama. Iako to teπko prihvaÊamo, reakcije onih koji su dnevno na udaru medijskog senzacionalizma vrlo su predvidljive. Meutim, to ne znaËi da Êe dramatiziranje, preuveliËavanje suprotnosti ili subliminalne poruke, koje potiËu strah ili euforiju, na πiroke mase ostaviti iskljuËivo negativne posljedice

dijsko, koji puta i senzacionalistiËko, izvjeπtavanje u sebi sadræi mit. ©portsko izvjeπtavanje, emisije o politici, propagandni programi, informativne emisije te brojne druge medijske forme koriste se sliËnim tehnikama. Iako to teπko prihvaÊamo, treba priznati da su reakcije onih koji su dnevno na udaru medijskog senzacionalizma vrlo predvidljive. Meutim, to ne znaËi da Êe dramatiziranje, preuveliËavanje suprotnosti ili subliminalne poruke, koje potiËu strah ili euforiju, na πiroke mase ostaviti iskljuËivo negativne posljedice.

Psiholoπka gomila Dio obrazloæenja moguÊe je pronaÊi u naËinu na koji Ëovjek razmiπlja. Temelj socijalne spoznaje jest grupiranje informacija prema njihovoj sliËnosti i suprotstavljanje prema njiho-

Piπe Miroslav Hræenjak

ovjekova se povijest danas iznova smisleno otkriva u simboliËnim slikama i mitovima koji su nadæivjeli svoje vrijeme. Mit o junaku najËeπÊi je i najpoznatiji mit na svijetu. Nalazimo ga u klasiËnoj grËkoj i rimskoj mitologiji, u srednjem vijeku, na Dalekom istoku... NajËeπÊe, rijeË je o junaku neuobiËajenoga, ali skromnog podrijetla koji se nadljudskom snagom uspinje do ugleda i moÊi. Slijedi borba sa zlim silama, potom njegov pad zbog neËije izdaje i na kraju "junaËka” ærtva koja

zavrπava smrÊu. »ini se da su mitovi ne samo opstali nego se u danaπnje vrijeme koriste viπe nego ikad. Moæda je upravo ko-

riπtenje mitova presudno u tome koje Êe nam televizijske emisije biti zanimljive, a koje nezanimljive, prema kojem Êemo problemu ostati ravnoduπni, a zbog kojeg neÊemo moÊi spavati. Stoga i ne Ëudi Ëinjenica da danaπnje me26

voj razliËitosti. Iako svi znamo da stvari nisu uvijek crne ili bijele, Ëesto ne moæemo svjesno rasuivati i iznova procesuirati svaku novu informaciju. Velika koliËina informacija koja svakodnevno dopire do nas stvara "zagluπujuÊu konfuziju" tako da, htjeli mi to ili ne, ukljuËujemo nesvjesno ili automatsko razmiπljanje. Oslanjamo se na sliËna iskustva iz proπlosti, na mentalne projekcije vezane uz odreeni problem, na mitove koji æive u naπoj podsvijesti, a Ëesto pri donoπenju suda o neËemu ili nekome ne prevladaju Ëinjenice, nego neπto sasvim drugo. Sadræi li izvjeπtavanje o nekoj nogometnoj utakmici elemente mita, ja-

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 27

sno je da Êemo suparniËku momËad doæivjeti kao bezosjeÊajnu, bahatu i bogatu kojoj su naklonjeni suci i Ëitav svijet, dok Êemo momËad za koju navijamo (mi i novinari) doæivjeti kao hrabru, skromnu i borbenu koja, usprkos svim nedaÊama i nepravdama, na kraju pobjeuje daleko jaËeg protivnika.

Pogledamo li malo dublje u strukturu pojedinih televizijskih emisija, moæda Êemo uoËiti dramatiËnu glazbu uoËi emitiranja neke emisije (npr. pri reklamiranju lijekova u nekoj πportskoj ili informativnoj emisiji) ili Êemo u samoj emisiji prepoznati elemente koji nisu bitni za sam sadræaj, ali su presudni za stvaranje emocionalnog raspoloæenja i stavova gledatelja/Ëitatelja. Termin "psiholoπka gomila" koristio je Gustav Le Bon u svojoj knjizi Psihologija gomila. Psiholoπka gomila moæe nastati pod dojmom jakih emocija, a zajedniËke su joj osobine gubitak individualnosti, poveÊan osjeÊaj moÊi, opËinjenost voljom voe te impulzivnost i sklonost agresiji. Nakratko bismo mogli povuÊi usporedbu s problematikom agresivnih navijaËkih skupina i s brojnim teoretiËarima koji misle da Êe represijom i strahom od visokih kazni uspjeti preodgojiti izgrednike i nogometne stadione uËiniti mjestom mira i harmonije. Osvrnimo se nakratko na dogaaje koji u nama potiËu lavinu emocija. U klasiku TisuÊu devetsto osamdeset i Ëetvrta George Orwell istiËe πport, astrologiju, tekstove o zloËinu i joπ neke sadræaje kao sredstvo kojim se πiroke mase dræe u stanju autohipnoze, suæuje im se djelokrug svijesti i spoznaje, a zdravo rasuivanje i fond rijeËi smanjuje toliko da im s vreme-

nom razgovor poËinje sliËiti gakanju patke. Koliko dnevni senzacionalizam moæe utjecati na pobjeivanje skrivenih nagona nad zdravim razumom i svjesnim rasuivanjem predmet je brojnih rasprava i ozbiljnih znanstvenih istraæivanja. Jedno istraæivanje provedeno meu zagrebaËkim gimnazijalcima dovelo je do vrlo zanimljivih informacija koje bi se donekle mogle razlikovati od Orwellovih tvrdnji.

Pobjeda svjesnog nad nesvjesnim Nevjerojatan je utjecaj Ëovjekovih asocijacija na njegove osjeÊaje, razmiπljanja, djelovanja te na neke fizioloπke procese u organizmu. Asocijacija na pojam "πtakor" ili "pauk" bit Êe u veÊine razliËita u odnosu na asocijacije vezane uz sliku djeteta ili nekog prekrasnog pejzaæa. Uzroci asocijacija mogu biti u onome πto smo naslijedili (uroeni strah od nepoznatog), u onome πto smo nauËili (zmija moæe biti opasna pa je treba izbjegavati), ili u onome u πto nas uvjeravaju mediji. Istraæivanje asocijacija prema pojmu πporta autor ovog teksta prije nekoliko je godina proveo meu zagrebaËkim gimnazijalcima u æelji da ustanovi jesu li informacije koje su dosad dopirale do tih mladih ljudi stvorile percepciju πporta kao neËeg ugodnog ili neugodnog. Dobiveni su ohrabrujuÊi rezultati. Samo manji dio zagrebaËkih gimnazijalaca pojam πporta veæe uz neπto negativno (mito i korupcija, teπke ozljede, narcisoidnost), dok velika veÊina uz πport veæe pozitivne asocijacije kao πto su ugoda, zdravlje, ljepota, prihvaÊanje okoline, dobar uspjeh u πkoli i æivotu,

dobar materijalni status i sliËno. Ipak, ne bi bilo dobro prebrzo pobiti sve πto je navedeno u uvodnome dijelu. Razlog tome je taj πto je istraæivanje provedeno meu uËenicima viπih razreda elitnih zagrebaËkih srednjih πkola koji imaju πiroko opÊe obrazovanje i koji su se veÊinom bavili ili se bave πportom. Moæda je rijeË o populaciji koja πport konzumira treniranjem u πportskim klubovima, a ne uz televizor, s pivom i Ëipsom. U svakom sluËaju, ohrabrujuÊe je to πto Êe upravo ta populacija sutra zavrπiti fakultete i preuzeti odgovorne funkcije u druπtvu. Kako Êemo jednostavno doznati kakva je situacija u ostatku populacije? Osvrnut Êemo se oko sebe, svjesno promotriti ljude s kojima svakodnevno komuniciramo, potaknut Êemo temu "πport" te paæljivo osluπkivati. Moæda Êemo Ëuti zanimljive rasprave bogate raznovrsnim asocijacijama, obojene afirmativnim tonovima ugode i zadovoljstva. Nadamo se da ono πto Êemo Ëuti neÊe biti nalik orwellijanskom gakanju patki. Barem kad je πport u pitanju.

Literatura 1. Aronson, E., Wilson, T. D., Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb, Mate d.o.o. 2. Chen, S., Andersen, S. M. (1999). Relationship from the past in the present: Significant-other representations and transference in interpersonal life. In Zana, M.P. Advances in experimental social psychology (123-190). San Diego: Academic Press 3. Glasser, W. (1997). Teorija kontrole. Zagreb: Alineja 4. Hræenjak, M. (2005). Asocijacije zagrebaËkih gimnazijalaca na rijeË sport (seminarski rad). Zagreb: Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu 5. Jung, C.G. (1973). »ovjek i njegovi simboli. Zagreb: Mladost 6. Kunda, Z. (1990). Social cognition. Making sense of people. Cambridge: MIT Press 7. Le Bon, G. (1989). Psihologija gomila. Zagreb: Globus 8. Orwell, G. (1983). 1984. Zagreb: August Cesarec

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 28

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 39 • BROJ 146 • RUJAN 2008.

Mate Parlov

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 30

©PORTSKO DRU©TVO PRIMORJE O8 SLAVI STO GODINA POSTOJANJA

Korijeni rijeËkog πporta Usprkos povremenom ukljuËivanju drugih πportova u πportsku obitelj Victorije odnosno Primorja nakon Drugog svjetskog rata, osnovna djelatnost kluba bila je i ostala vezana uz vodu. U plivanju i vaterpolu, πportovima po kojima je klub poznat i daleko izvan hrvatskih granica, njegovi su Ëlanovi osvajali odliËja i na najveÊim natjecanjima

Piπe Boris PeroviÊ

portsko druπtvo Primorje 08 danas je Ëasni starac u najboljim godinama. Cijelo je stoljeÊe iza najstarijeg rijeËkog kluba, ali on je i dalje poput mladiÊa, kakav je bio i kad su mu udareni temelji, 1908. godine. Preæivjeli su Victoria i njezin nasljednik Primorje burna razdoblja, brojne povijesne turbulencije, ali ih niπta nije moglo pokolebati u osnovnoj ideji: πirenju πporta, ali i nacionalne svijesti meu hrvatskim narodom u Suπaku i Rijeci. Upravo zbog Ëvrstog stava da ustraju kad je najteæe, bez primisli na predaju suparnicima u bazenu i izvan njega, "viktorijaπi", odnosno "primorjaπi" nakon Drugog svjetskog rata, doËekali su svoj veliki jubilej koji ih svrstava u velikane hrvatskog πporta.

Obrana nacionalnog osjeÊaja Victoria je osnovana u okolnostima koje joj nisu bile naklonjene, u godinama kada je u Suπaku bilo priliËno hrabro diËiti se hrvatstvom i promovirati nacionalne osjeÊaje autohtonog stanovniπtva Hrvatskog primorja. Povijest biljeæi da je Rijeka krajem XIX. stoljeÊa bila grad velikih suprotnosti zbog suæivota razliËitih nacionalnih skupina, razdijeljenih politiËkim interesima. Hrvati, Maari i Talijani traæili su i u πportu i u πportskom natjecanju pomoÊ u πirenju razliËitih oblika druπtvenog i politiËkog prestiæa. Jer, πport nije mogao ostati imun na znatne razlike meu narodima pa su πportaπi tih godina osim πto im je cilj bio pobijediti suparnika na terenu - imali zadatak obrane svog nacionalnog osjeÊaja.

bijela bila je boja praπke Slavije, a »esi su uzeti kao uzor jer su se borili za nacionalnu nezavisnost protiv Austro-Ugarske, baπ kao i Hrvati. Svoju prvu utakmicu Victoria je igrala protiv suπaËkog Velebita, a nakon startnog 0-3 poraza uslijedile su pobjede protiv Hrvatskog sokola, 7-0, i karlovaËke Olimpije, Ëak 120. Klub je privlaËio mnogo mladih, uskoro viπe nije predstavljao samo gimnazijalce kao pri osnutku, pa je 1910. godine preimenovan u Hrvatski πportski klub Victoria.

Udarili temelje danaπnjem stadionu Rijeke Nerijetko su mladi suπaËki Hrvati za nogometne suparnike imali talijanske i maarske igraËe iz brojnih gradskih klubova, a pobjede protiv njih bile su mnogo viπe od πporta. Treniranje i igranje utakmica na suπaËkom Gimnazijskom trgu viπe nije zadovoljavalo sve viπe "viktorijaπa" pa su rjeπenje naπli u preureenju kamenoloma na Kantridi, Ëime su udarili temelje danaπnjem stadionu Rijeke. PoËetni entuzijazam pokrenuo je razvoj i drugih πportova unutar Victorije te se tako tijekom godina biljeæe natjecanja u rukometu, hazeni, kuglanju, maËevanju, tenisu, boksu, atletici, koπarci, planinarstvu, skijanju i, naravno, plivanju i vaterpolu. Na ozbiljnost u pristupu πportu u prijeratnom Suπaku ukazivalo je povezivanje s Hrvatskim πportskim savezom. Naæalost, nezavidno financijsko stanje nije dopuπtalo Victoriji pretjerano πirenje aktivnosti, a i nadolazeÊi su vjetrovi rata suæavali ambicije.

Hrvatski πportski klub Victoria

Ureenje prvih plivaliπta

SuπaËki su se gimnazijalci, aktivni u raznim suπaËkim klubovima, najviπe nogometnim, s obzirom na takva druπtvena kretanja, æeljeli organizirati u vlastitu πportsku udrugu. Inicijatori osnivanja novog kluba bili su srednjoπkolci Kukla i Haramija, a sastanak na kojem su 1908. godine udareni temelji Victorije sazvao je Romano Prestini. Zamisao o osnutku kluba prihvaÊena je s oduπevljenjem, a kao "kumovi" imena spominju se Toni MedaniÊ i Stipe Mateljan, koji su ga odabrali po starorimskoj boæici pobjede. Klupske boje oËitavale su nacionalni karakter kluba: crvena i

Plivanje je u Rijeci imalo tradiciju i prije osnutka Victorije, od poËetka XX. stoljeÊa, zaslugom Maara, Austrijanaca i Talijana. Prva plivaËka priredba u Suπaku odræana je 1912. godine na kupaliπtu "Strauss" na Brajdici, nakon uspjele smotre pedesetak plivaËa u rijeËkoj luci. Plivalo se od mora do obale na dionicama 200 i 400 metara, slobodnim stilom. Josip i Adolf Strauss sagradili su morsko kupaliπte na delti RjeËine joπ 1899. godine, kasnije su ga proπirili, uredili i ogradili mreæom. Kupaliπte je 1906. godine od njih otkupio Ante

Jedan od osnivaËa plivaËke sekcije Victorije, Rudi Reπ (sjedi na gredi u sredini), na kupaliπtu “Reπ” 1914. godine

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 31

Lijevo: SuπaËko gradsko kupaliπte “Strauss” 1919., popriπte prvih plivaËkih natjecanja

Dolje: Nogometna momËad Victorije po osnutku 1908. godine. Drugi slijeva stoji igraË i kapetan momËadi Romano Prestini

BaËiÊ te ga 1912. prodao Gradskom poglavarstvu. Tako su Brajdica i Suπak dobili Gradsko kupaliπte. Na PeÊinama je poËetkom XX. stoljeÊa niknulo joπ nekoliko kupaliπta, poput onog u posjedu braÊe SabljiÊ, zatim "Klotilda" u vlasniπtvu porodice Reπ, a potom i kupaliπte Hotela Jadran.

Prva javna plivaËka i vaterpolska utakmica Jednog od sinova vlasnika "Klotilde", Rudolfa Reπa, plivanje je sve viπe zaokupljalo pa se Ëak usudio sudjelovati i na natjecanjima koja su organizirali Maari i Talijani. ZahvaljujuÊi i njemu, Victoria je 1. srpnja 1914. osnovala svoju plivaËku sekciju, Ëime su udareni temelji buduÊoj aktivnosti danaπnjeg stogodiπnjaka. Prvi referent sekcije bio je –ore Banjanin, a Rudolf Reπ prihvatio se uloge prvog trenera. Prva javna plivaËka i vaterpolska trening-utakmica odræana je 10 dana nakon osnivanja kluba. Na programu su bile discipline 100 metara slobodno, 100 metara prsno, 100 metara leno, 400 metara slobodno i πtafeta 4x50 metara. Naæalost, rat je prekinuo razvoj πporta u Suπaku, a 26. srpnja 1914. prestalo je svako Victorijino djelovanje - proglaπena je mobilizacija.

Vrijeme je mjereno budilicom Krajem 1918. godine, nestankom Austro-Ugarske, nad Rijekom je zavijorila hrvatska zastava, a vlast je preuzelo novoosnovano Narodno vijeÊe. Victoria, koja je i prije rata bila najjaËi πportski kolektiv u gradu, dobila je kljuËnu ulogu u okupljanju mladih, a Privremeni odbor zadaÊu πto bræeg sreivanja unutraπnjih prilika u klubu te omasovljenje Ëlanstva. Redovna godiπnja klupska skupπtina odræana je 6. travnja 1919. godine. Na njoj je odluËeno da Victoria postane "jugoslavenski πportski klub". Za predsjednika je izabran dr. Vinko MikuliËiÊ, potpredsjednik je postao Ante Margan, a tajnik Nikola BoπkoviÊ. Prvo poslijeratno plivaËko natjecanje odræano je na kupaliπtu "Klotilda" 3. kolovoza 1919. godine i tom je prilikom u Suπaku prvi put razvijena jugoslavenska zastava. Plivalo se u neomeenim prugama, od jedne grede u moru, bez okretiπta, a vrijeme je mjereno budilicom. Vaterpolo se igrao nogometnom loptom, na neograenom igraliπtu, s vratnicama sastavljenim od tavalona, dviju okomitih letvi i popreËnog konopca umjesto preËke.

PlivaËi nositelji polovice dræavnih rekorda Potvrda kvalitetnog rada s plivaËima stigla je vrlo brzo, dvadesete godine razdoblje su velikih uspjeha Victorije koja je do 1926. godine bila stalni dræavni prvak u plivanju. VeÊ u Parizu 1924. godine Victoriju su zastupala trojica olimpijaca - Vlado Smokvina, Tilko Venturini i Ivo ArËanin. "Viktorijaπi" su 1924. godine bili nositelji polovice dræavnih rekorda, isplivali su Ëak osam najboljih dræavnih rezultata u ukupno 16 disciplina, koliko ih je bilo u to vrijeme. Klub je 1923. godine ostao bez svog najsvestranijeg Ëlana. Rudi Reπ se zbog poslovnih obveza preselio u Dubrovnik, gdje je nastavio popularizirati plivanje i vaterpolo i jedan je od osnivaËa Juga. Usprkos povremenom ukljuËivanju drugih πportova u πportsku obitelj Victorije, odnosno Primorja nakon Drugog svjetskog rata, osnovna djelatnost kluba bila je i ostala vezana uz vodu. Plivanje i vaterpolo πportovi su po kojima je klub poznat i daleko izvan hrvatskih granica, u kojima su njegovi Ëlanovi osvajali odliËja i na najveÊim natjecanjima. Uz plivanje i vaterpolo te kasnije prikljuËeno sinkronizirano plivanje, Primorje je doËekalo svoj stoti roendan s pogledom u drugo stoljeÊe uspjeπnog djelovanja.

Literatura 1. Defilipis, Z. (1968). Victoria - Primorje 1908.-1968. Rijeka: PK Primorje 2. Mijan DruπiÊ. J. (1970). Pregled razvitka nogometa u Rijeci i Suπaku. Povijest sporta 1 (3), 259-261. 3. Nehajev, I. R. (1978). Victoria - Primorje 1908.-1978. Rijeka: PVK Primorje

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 32

STOLJEΔE VESLA»KOG KLUBA JADRAN

Burna proπlost zadarskog veslanja Na dobrotvornom plesu u veljaËi 1908. u Zadru rodila se ideja o osamostaljenju veslaËkog odjela Hrvatskog sokola u zasebnu πportsku organizaciju. To je 20. rujna 1908. godine rezultiralo osnivanjem VeslaËkog kluba Jadran, prvoga veslaËkog kluba u Hrvatskoj. Uz novoutemeljeni klub nastavio je raditi i veslaËki odjel sokolske organizacije koji se 1911. ujedinio s VeslaËkim klubom Jadran u Hrvatsko veslaËko druπtvo Jadran Napisao Pavao Jerolimov. radicija organiziranog veslanja u Zadru stara je viπe od stotinu godina. Zadarske su novine u drugoj polovini XIX. stoljeÊa zabiljeæile odræavanje brojnih regata, veÊinom gajeta i sliËnih brodica. GimnastiËko druπtvo Sokol u kojem se prvi put njeguje organizirano veslanje utemeljeno je 12. travnja 1885. godine u velikoj dvorani Narodne Ëitaonice. U pravilima Sokola navodi se kako je "svrha druπtva da svojim Ëlanovima pruæi prigodu i sredstva da gaje gimnastiËke vjeæbe u opÊe, maËevanje, voæenje (brodarenje), streljanje, jahanje, glazbu i ples, te po moguÊnosti oæivotvoriti naπe stare narodne igre i pruæiti svojim druæinarima ugodnih zabava". BuduÊi da je postojao velik interes za veslanje, veslaËki je odjel osnovan 1886. godine.

VeslaËka sekcija Hrvatskog sokola Druπtvo je 1906. godine promijenilo naziv u Hrvatski sokol. Druπtvo nije njegovalo veslanje kao πport nego se, u æelji da se razvije nacionalna svijest, Ëamcima obilazilo mjesta u okolici. Spominje se izlet u Kali na otoku Ugljanu u kolovozu 1906. godine s tri Ëamca yole koje su nosile ime Hrvat, Nehaj i Zora. Taj su put prevalila za pola sata. Posebno se dobro uvjeæbavalo veslanje "brzoveslicom" ("lance") na 14 vesala. Godine 1908. nabavljena su joπ Ëetiri Ëamca, tako da je veslaËki odjel imao 10 Ëamaca i viπe od 70 Ëlanova. VeslaËi Circolo canottieri Diadora u zadarskoj luci 18.VIII. 1911.

U prvo vrijeme djelovanja problem je bio spremiπte za Ëamce pa se koristila susretljivost Krste Milutina. On je πtalu u svojoj gospodarskoj zgradi u Voπtanici dao za smjeπtaj Ëamaca, a konobu za veslaËe. Prvo vlastito spremiπte sokolski su veslaËi sagradili 1900. u daπËari kraj juænih gradskih zidina. Kada je taj dio 1906. nasipan, uredili su spremiπte u Jazinama. Druπtvo je u veljaËi 1908. organiziralo veliki dobrotvorni ples pod nazivom Hrvatski Jadran. Na tom se skupu u Hrvatskoj Ëitaonici okupilo mnoπtvo Zadrana, a posebno su dojmljivi bili Ëlanovi veslaËkog odjela koji su bili odjeveni u mornarska odjela. Nastupilo je 30 "sokola" u odori veslaËa i 20 "sokolica" u mornarskim odijelima. Sudjelovao je i pjevaËki zbor s pjesmom Antona Hajdriha "Morje Jadransko". Prije priredbe organizirana je sabirna akcija za pokriÊe veÊih veslaËkih troπkova, u Ëemu se uz "sokolice" istiËe blagajnik, pravnik Ivan Hruπ.

Osnivanje VeslaËkog kluba Jadran Na tom se plesu rodila ideja o osamostaljenju veslaËkog odjela. Inicijativni odbor na Ëelu s Kostom Neumayerom pokrenuo je odvajanje veslaËkog odjela Hrvatskog sokola u zasebnu πportsku organizaciju. To je 20. rujna 1908. godine rezultiralo osnivanjem VeslaËkog kluba Jadran, prvoga veslaËkog kluba u Hrvatskoj. Osnovni cilj odvajanja bila je lakπa organizacija i bolja moguÊnost financiranja samostalnog druπtva. Uprava Hrvatskog sokola u poËetku se nije slagala s odvajanjem veslaËkog odjela, ali razmirice su se ubrzo smirile, a uz novoutemeljeni klub nastavio je raditi i veslaËki odjel sokolske organizacije. Taj se odjel 1911. godine ujedinio s VeslaËkim klubom Jadran u Hrvatsko veslaËko druπtvo Jadran.

Osnivanje drugih zadarskih veslaËkih klubova Pet dana nakon osnivanja GimnastiËkog druπtva Sokol u Zadru je, 17. travnja 1885.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 33

VeslaËi GimnastiËkog druπtva Sokol u zadarskoj luci 1904. (gore), 1903. (lijevo)

godine, s radom poËela Societa deicanottieri Dalmazia (VeslaËko druπtvo Dalmacija). Ta druga zadarska veslaËka organizacija bila je snaæno uporiπte iredentistiËkom, talijanaπko-autonomaπkom druπtvu Pro patria. Druπtvo je djelovalo do 1891., a prva je regata organizirana u Ædrelcu 14. kolovoza 1887. godine. U kolovozu 1900. osnovana je nova veslaËka organizacija - Circolo canottieri Diadora. »lanovi tog druπtva sudjelovali su na brojnim regatama u Trstu, Puli, Kopru i Anconi. Dom druπtva sveËano je otvoren 18. srpnja 1908. Lokalni list Il Dalmata u broju od 22. srpnja objavio je: "Ujutro u ranim satima izlaze druπtveni Ëamci: Vittoria, Fiorentina, Diadora, Elsa, Saturnia i Libertas Ëije su posade izvodile divnu vjeæbu na moru. VeÊ u 10 sati stara obala bila je puna naroda. Gosti su se, posebnim ukraπenim brodicama, prebacivali iz grada do veslaËkog doma". Nakon I. svjetskog rata Zadar je Rapalskim ugovorom od 12. studenoga 1920. pripao Italiji. Prvi nastup veslaËi Diadore imali su na regati u Puli u kolovozu 1919. godine. Na veslaËkom prvenstvu Italije 1920. bili su prvi u osmercu. Ista je posada nastupila kao reprezentacija Italije na EP-u u Barceloni i osvojila drugo mjesto, a na OI 1924. u Parizu bila je treÊa.

Inicijativa za osnivanje Hrvatskog veslaËkog saveza Svrha i cilj HVK Jadrana bila je promicanje tjelovjeæbe na moru, kao i stjecanje nautiËkih vjeπtina, posebice kroz vjeæbanje veslanja. Iako je druπtvo u nazivu imalo pojam "veslaËko" njegovo je djelovanje bilo πire, bilo je vezano uz pomorstvo, a posebice se gajilo veslanje, jedrenje i plivanje. Da bi se posade Jadrana mogle natjecati, klub je trebao biti Ëlan nacionalnog πportskog saveza. Zato je 1911. poduzeo korake za osnivanje Saveza veslaËkih klubova i druπtava u Hrvatskoj. Brojni su klubovi pozdravili tu inicijativu. U trenutku kada se pri Hrvatskom πportskom savezu trebala osnovati veslaËka sekcija izbio je I. svjetski rat. Zbog okupacije Zadra 1918. i aneksije 1920. godine, rad druπtva bio je u potpunosti onemoguÊen pa je HVK Jadran prestao s radom 25. prosinca 1920. godine. Pet mjeseci ranije talijanaπi su zapalili prostorije kluba. SreÊom, nekoliko je Ëamaca ranije preneseno i skriveno u kuÊi Borelli u Sv. Filipu i Jakovu.

Zadrani i VK Gusar U nedjelju 22. svibnja 1921. u prostorima πahovskog kluba u kavani Troccoli u Splitu odræan je sastanak veslaËa za-

darskog Jadrana koji su tada æivjeli u Splitu. OdluËeno je da se sjediπte kluba preseli u Split i da se Ëetiri Ëamca koja su bila saËuvana u Sv. Filipu i Jakovu prebace u spremiπte VK Gusara. Takva je suradnja bila potrebna za oba veslaËka kluba. SpliÊani nisu imali dovoljno Ëamaca, a Zadrani pak nisu imali prostorije. Nekoliko mjeseci kasnije, 1. listopada 1921., upriliËena je sveËanost u Splitu u povodu otvaranja spremiπta VK Gusara, a tri godine kasnije zadarski se veslaËki klub u potpunosti ujedinilo sa splitskim klubom. U radu VK Gusara znatan su doprinos dali i Zadrani - Ëlan uprave Franjo Dominis i veslaËi braÊa Dalibor i Kreπimir »orak te Andrija i Duπko Æeæelj, koji su u razliËitim posadama bili dræavni prvaci u meuratnom razdoblju.

Djelovanje u πibenskom veslanju I djelovanje Pomorskog sportskog kluba Krke iz ©ibenika izmeu dvaju svjetskih ratova ne moæe se zamisliti bez doprinosa zadarskih veslaËkih entuzijasta. Filip BabiÊ πkolovao se u Zadru, gdje je bio veslaË u Jadranu i Ëlan uprave do okupacije Zadra 1918. godine. Nakon povratka u rodni ©ibenik pokrenuo je osnivanje VK Krka u kojoj je bio dugogodiπnji predsjednik. Zadranin Marko Jure Dominis takoer je bio Ëlan i predsjednik uprave VK Krka, a neko vrijeme i predsjednik Jugoslavenskog veslaËkog saveza. Zadranin Petar Ivanov bio je dugogodiπnji trener πibenskih veslaËa, baπ u vrijeme najveÊih uspjeha u meuratnom razdoblju.

StoljeÊe djelovanja Poslije II. svjetskog rata obnovljen je rad zadarskog Jadrana koji je hrvatskom veslanju dao mnogo izvrsnih veslaËa, od kojih su brojni bili dræavni prvaci i sudionici velikih meunarodnih natjecanja. Na olimpijskim su igrama nastupili Josip i Romano Bajlo (1972.), Dario Varga (1988.), Marko PerinoviÊ (1992.), Danijel Bajlo (1996. i 2000.), Oliver Martinov (2000.), Branimir VujeviÊ (2000.), Marko DragiËeviÊ (2004.) i Petar Milin (2004.). BronËanu je medalju osvojio Branimir VujeviÊ kao Ëlan osmerca na Igrama u Sydneyu. U nizu zasluænih ljudi VK Jadrana trebalo bi izdvojiti trenera Romana Bajla i predsjednika Zdravka Faina.

Literatura 1. ©koriÊ, ». (1971). Pokuπaj osnivanja Saveza hrvatskih veslaËkih druπtava 1912. - 1914. Povijest sporta, 7 (2), 610617. 2. MaπtroviÊ, V. (1977). Zadarsko sokolstvo 1885. - 1920. Povijest sporta, 31 (8), 2677-2702. 3. MariÊ, D., ©koriÊ, ». (1998). Povijest veslanja u Zadru. Zadar: VeslaËki klub Jadran

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 34

Zlatko VujoviÊ na prvenstvenoj utakmici Hajduka i Rijeke 1981. godine

PRIJE 50 GODINA RO–ENA SU BRAΔA VUJOVIΔ

Æivot posveÊen nogometu Ove se godine navrπava 50. obljetnica roenja legendarne Hajdukove braÊe Zorana i Zlatka VujoviÊa, koji su roeni u Sarajevu, 26. kolovoza 1958. Ta su dvojica iznimnih igraËa na poseban naËin obiljeæila hrvatski nogomet osamdesetih godina proπlog stoljeÊa Piπe Jurica GizdiÊ

latko VujoviÊ igrao je s lakoÊom, a zgoditke je postizao manirom velikog strijelca. Bio je izniman napadaË, probojan, okretan, najbræi hrvatski napadaË svih vremena. Po poimanju nogometa i stilu, bio je preteËa kasnijeg sustava igre. Za seniorsku momËad NK Hajduk debitirao je u Splitu 7. studenoga 1976. godine u prvenstvenoj utakmici s FK Borac iz Banje Luke. Namjestio je gol Slaviπi Æungulu, tadaπnjem najboljem Hajdukovom strijelcu, i Hajduk je pobijedio sa 1-0. Zlatko VujoviÊ zabljesnuo je u momËadi koju je tada vodio Josip DuvanËiÊ. Prvi zgoditak za seniorsku momËad Hajduka postigao je u Beogradu 12. lipnja 1977. godine za 1-0 pobjedu protiv OFK Beograd. Za NK Hajduk nastupao je od 1977. do 1986. godine, odigravπi u tom razdoblju 420 utakmica i postigavπi 172 zgoditka. S Hajdukom je osvojio dræavno prvenstvo u sezoni 1978./1979., a Kup u sezonama 1976./1977. i 1983./1984. Za nogometaπa godine proglaπen je u izboru VeËernjeg lista 1981. godine.

Sedamdeset nastupa za dræavnu reprezentaciju U prvenstvenoj sezoni 1984./1985. Zlatko VujoviÊ je sa 25 postignutih zgoditka bio najbolji strijelac prvenstva. Godine 1986. preπao je u francuski Bordeaux gdje je igrao do 1988. godine. S Bordeauxom je 1987. osvojio francusko prvenstvo i kup. Od 1988. do 1989. nastu-

pao je za Cannes, a od 1989. do 1992. godine za Paris Saint-Germain. Zatim je od 1992. do 1993. godine Ëlan FC Sochauxu. Posljednje dane aktivnog igranja nogometa provodi u OGC Nica, od 1993. do 1994. godine. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 70 utakmica i postigao 24 zgoditka. Dres jugoslavenske izabrane vrste nosio je 45 puta kao nogometaπ Hajduka, πest puta kao nogometaπ Bordeauxa, sedam puta kao nogometaπ Cannesa i 12 puta kao nogometaπ Paris Saint-Germaina. Za reprezentaciju je debitirao 1. travnja 1979. u kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo protiv Cipra u Nikoziji (3-0), kad je postigao dva zgoditka. Od reprezentativnog se dresa oprostio utakmicom protiv Danske u Kopenhagenu 14. studenoga 1990. godine, u kvalifikacijama za EP (2-0). Prema broju odigranih utakmica za nogometnu reprezentaciju Jugoslavije na drugom je mjestu, odmah iza Dragana DæajiÊa. Kapetan momËadi bio je na Ëak 41 reprezentativnoj utakmici. Nastupio je i na Olimpijskim igrama 1980. godine u Moskvi. Sudionik je svjetskih nogometnih prvenstava u ©panjolskoj (1982.) i Italiji (1990.), te Europskog nogometnog prvenstva u Francuskoj (1984.).

Dobre pripreme temelj svega Zlatko VujoviÊ u potpunosti je ispunjavao i poπtovao trenerove upute, na treningu i na utakmicama. Za uta-

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 35

Zoran VujoviÊ na prvenstvenoj utakmici Hajduka i Dinama u Splitu 1980. godine

kmica je svih 90 minuta bio u pokretu, stalno je trËao za sebe i za druge. Na svakoj je utakmici iskazivao golemu upornost. Cijeloga je sebe stavljao u sluæbu kolektiva, a u igri je naprosto izgarao. Bilo mu je svejedno protiv koga igra, je li to prijateljska utakmica s niæerazrednim klubom ili dvoboj na svjetskom prvenstvu. Znao je da se samo takvim pristupom mogu postizati veliki uspjesi. Nogometni bi posao uvijek odradio veoma korektno, pridræavajuÊi se svojeg gesla da pravi profesionalac treba prevladati strah, preuzeti odgovornost i opravdati povjerenje. Bio je pravi majstor u probijanju strana. Igrao je centarfora, ali viπe na krilu, a najviπe mu je odgovaralo mjesto u sredini napada. Tijekom igraËke karijere stalno je naglaπavao da su dobre pripreme temelj svega, a on im se posveÊivao krajnje ozbiljno. Jednostavno, æivio je za nogomet. ShvaÊao ga je ponajprije kao veliku ljubav, ali i kao profesionalni posao.

Zoran na svim mjestima U NK Hajduk Zoran VujoviÊ najËeπÊe je nosio broj devet na leima, pa su mnogi mislili da je klasiËan centarfor. Meutim, njegovo je mjesto bilo u sredini terena, sa zadatkom da se nakon brzog napada πto prije vrati u obranu. Nije mu to bilo jedino mjesto. Po potrebi je igrao i desnog beka, ponajviπe u reprezentaciji. U tandemu s bratom igrao je na svim mjestima u momËadi, od braniËa do napadaËa. Kao i njegov brat blizanac Zlatko, Zoran VujoviÊ bio je nogometaπ u pravom smislu te rijeËi, u svakom pogledu vrhunski profesionalac. Bio je neumoran, doslovce ga je bio "pun teren". Za Hajduk je debitirao 27. veljaËe 1977. godine, u kup-utakmici s FK Vardar u Splitu. Zoran je igrao u sredini terena, a Hajduk je pobijedio teπkom mukom, tek nakon izvoenja jedanaesteraca. Bijeli dres NK Hajduk nosio je do 1986. godine,odigravπi za "bijele" 428 utakmica, na kojima je postigao 66 zgoditaka. S Hajdukom je osvojio dræavno prvenstvo u sezoni 1978./1979., a Kup 1976./1977. i 1983./1984. godine. Od 1986. do 1988. godine igrao je za Bordeaux, a od 1988. do 1989. za Cannes. U sezoni 1989./1990. bio je igraË Crvene zvezde koja je te sezone osvojila prvenstvo i Kup Jugoslavije. Potom je ponovno, od 1990. do 1993., u Cannesu, a posljednju godinu akti-

vnog igranja, od 1993. do 1994. godine, nastupao je za Nicu. S Bordeauxom je osvojio francusko prvenstvo i kup u sezoni 1986./1987.

Trenerska karijera Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 34 utakmice i postigao dva zgoditka. U dresu dræavne reprezentacije nastupao je 24 puta kao nogometaπ Hajduka, 5 puta kao nogometaπ Bordeauxa, 4 puta kao nogometaπ Cannesa i jednom kao nogometaπ Crvene zvezde. U reprezentaciji je debitirao 13. lipnja 1979. godine u prijateljskoj utakmici protiv Italije u Zagrebu (4-1), a od dresa reprezentacije oprostio se u prijateljskoj utakmici protiv GrËke u Novom Sadu 20. rujna 1989. godine (3-0). Sudionik je Svjetskog prvenstva u ©panjolskoj (1982.) i Olimpijskih igara u Moskvi (1980.). Nakon zavrπetka igraËke karijere Zoran VujoviÊ zavrπio je trenersku πkolu u Francuskoj. Kao trener radio je u Maroku, Saudijskoj Arabiji i Olimpiqueu iz Marseillea. Tu je najprije pomagao svom treneru Tomislavu IviÊu, a 2002. godine samostalno je vodio prvu momËad. Uzor buduÊim generacijama Prisjetimo se prvih nogometnih koraka braÊe VujoviÊ na splitskom Starom placu. BuduÊi da su stanovali blizu Zrinjsko-Frankopanske ulice, svaki su slobodni trenutak provodili na znamenitom "istoku". Na prve ih je treninge pozvao trener Ante MladiniÊ kada im je bilo devet godina. Proπli su Hajdukovu omladinsku πkolu, a znanje nogometa stjecali su od Ante MladiniÊa, Tomislava IviÊa, Andrije AnkoviÊa, Stanka PoklepoviÊa, Vlatka MarkoviÊa, Pere Nadoveze i drugih. Bili su joπ poletarci kada su u momËadi nastupali s izuzetnim nogometnim asovima kao πto su bili ©urjak, Buljan, PeruzoviÊ… Literatura 1. GizdiÊ, J. (2004). Iz bijelog u dræavni dres. Split: Libera editio, d.o.o. 2. Nogometni leksikon (2004.) Leksikografski zavod Miroslav Krleæa. Zagreb: str. 579.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 36

MATE PARLOV (Split, 16. studenoga 1948. - Pula, 29. srpnja 2008.)

Odlazak legende Prestalo je kucati srce boksaËkog πampiona koji je bio viπestruki prvak dræave, olimpijski pobjednik, dvostruki prvak Europe i prvak svijeta, a u profesionalnom boksu prvak Europe i svijeta Piπe Zvonimir BuπiÊ ate Parlov rodio se u Splitu 16. studenoga 1948. godine, da bi se s roditeljima, kao 12-godiπnji djeËak, doselio u Pulu. U studenome 1964. prvi se put pojavio u BoksaËkom klubu Pula. Prve elemente boksa nauËio je od trenera Alde Banovca, tada najuspjeπnijeg pulskog boksaËa. Neπto kasnije trener mu je bio Aldo BurπiÊ koji ga je trenirao i tijekom amaterske karijere. Prvi meË i pobjedu ubiljeæio je 1965. godine u srednjoj kategoriji u susretu s BK Slavijom iz Banje Luke. Taj mu je uspjeh omoguÊio da trenira i nastupa u ekipi u kojoj je bio njegov idol i trener Aldo Banovac. U poËetku, na domaÊim ringovima, samo je jedan boksaË imao pozitivnu bilancu u susretima s Parlovom - bio je to Vladimir Premuπ, koji ga je pobijedio u pet od devet susreta.

Prvi i jedini nokaut Nakon trogodiπnjeg boksaËkog staæa Mate Parlov je toliko brzo napredovao da je veÊ 1968. nastupio na najveÊem meunarodnom πportskom natjecanju, Olimpijskim igrama u Meksiku. BoksajuÊi u srednjoj kategoriji u Ëetvrtfinalu ga je pobijedio Englez Chris Finnegan koji je osvojio zlatnu medalju. Godinu kasnije nastupio je u Bukureπtu na Europskom prvenstvu. U Ëetvrtfinalu je pobijedio tada poznatog poljskog boksaËa Janusza Gortata, tada ponajboljeg europskog borca u toj kategoriji, s kojim se kasnije Ëesto susretao na velikim natjecanjima. Moglo bi se reÊi da je ta pobjeda bila presudna za daljnju uspjeπnu karijeru Mate Parlova. U polufinalu je glatko pobijedio Finca Reimu Virtanena, ali je u finalu bolji bio ruski majstor Vladimir Tarasenko. Parlov se iznimno brzo prikljuËio svjetskoj boksaËkoj eliti, no karijera mu nije bila posuta samo ruæama, o Ëemu svjedoËi dvoboj u PanËevu u oæujku 1970. godine. U dvoboju reprezentacija Jugoslavije i NjemaËke DR, Parlova je nokautirao Hans Brauske. To je bio jedini nokaut koji je doæivio i posljednji poraz u ama-

terskoj konkurenciji. Svaki takav dogaaj donosio je Parlovu novu kvalitetu, a jedna od njih bila je da u borbi izbjegava srljanje u æelji da je πto prije dovrπi.

Prvi veliki trofej S novim iskustvima koja je stekao u domaÊim i stranim ringovima Parlov je kao istinska πportska veliËina otiπao na Europsko prvenstvo u Madrid 1971. godine. Na putu do naslova najboljega na Starom kontinentu svladao je iznimno dobre boksaËe: Rusa Meteljeva, Poljaka Gortata, Rumunja Stumpa i u finalu Nijemca Ottomara Sachsea. Tako je osvojen prvi veliki naslov koji Êe mu kasnije donijeti epitet najuspjeπnijeg hrvatskog boksaËa. U tadaπnjim novinama Ëitamo njegovu izjavu: "Shvatio sam da sve ovisi o meni. U ringu nije nimalo zabavno. Nema slabih i jakih. Svi su opasni. Zbog Ëega u takvim okolnostima raditi protiv sebe, pa, recimo, ulaziti u ring nespreman? Pripreme zahtijevaju mnogo truda, vjeæbanja, trËanja i dizanja tereta. »ovjeku se u prvi mah to ne mili, ali je svrsishodno ako si se veÊ odluËio za boks".

DoËek u Areni

Sudjelovanje Mate Parlova na Olimpijskim igrama 1972. godine u Münchenu jedna je od najljepπih priËa hrvatskog boksa, pa i naπeg πporta uopÊe. Na putu do finala Parlov je imao tri dvoboja - suparnik u Ëetvrtfinalu, Argentinac Miguel Angel Cuello, nije se pojavio u zakazano vrijeme. Finale protiv Kubanca Gilberta Carrilla uπlo je u antologiju povijesti svjetskog boksa kao jedan od najboljih i najdramatiËnijih meËeva uopÊe. Na povratku u Pulu prireen mu je veliËanstven doËek u Areni, u kojoj se okupilo oko 15.000 ljudi. IduÊe je godine u Beogradu obranio naslov europskog prvaka. Na tom je natjecanju lako izaπao na kraj sa ©kotom Michaelom Imriejem i Englezom Williamom Knightom, dok su znatno teæi suparnici bili Rus Oleg Korotajev i u finalu Poljak Janusz Proglaπenje Mate Parlova pobjednikom Gortat. MeË s Konakon finalnog meËa olimpijskog turnira u Münchenu 1972. godine

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 37

MeË za naslov svjetskog profesionalnog prvaka s Marvinom Luisom Camelom 1980. godine

M. Parlov sa svojim trofejima

rotajevom prekinut je zbog obostrane ozljede arkade. Prema tadaπnjim pravilima suci su pobjednikom proglasili borca koji je do tog trenutka bio bolji, a to je bio Parlov. U finalu se susreo s Gortatom, s joπ nezalijeËenom ozljedom arkade, i pobijedio. Tako je obranio naslov s Europskog prvenstva u Madridu 1971. godine. Na I. svjetskom boksaËkom prvenstvu u Havani 1974. godine Parlov je ponovno bio najbolji u svojoj kategoriji. Nakon pobjede u 1. kolu borio se s domaÊim borcem Gilbertom Carrillom, finalistom Olimpijskih igara u Münchenu, kojeg je bodrilo 14.000 gledatelja. Parlov je ipak pobijedio, iako je u prvoj rundi doæivio dva nokdauna. U drugoj je rundi uslijedila rijetko viena serija udaraca s obje strane, u treÊoj je Parlovu je ozlijeana arkada, a Carrillo se naπao na podu. U finalu turnira Parlov je pobijedio Korotajeva i tako prvi put postao amaterski prvak svijeta.

OdbaËeni profesionalac

Hrvatski πportaπ stoljeÊa Mate Parlov imao je u amaterskoj konkurenciji ukupno 310 borbi, a od toga je zabiljeæio 291. pobjedu, 13. poraza i πest neodluËenih rezultata. U profesionalnom je boksu nastupio u 28 borbi. Pobijedio je 24 puta, triput je poraæen, a jedan je dvoboj bio neodluËen. Za dræavnu je reprezentaciju Jugoslavije nastupio 18 puta. Zabiljeæio je 17 pobjeda i jedan poraz. Sve je uspjehe ostvario u poluteπkoj kategoriji. Na Olimpijskim igrama 1972. u Münchenu osvojio je zlatnu medalju. Na Svjetskom prvenstvu 1974. u Havani osvojio je zlatnu medalju. Na Europskom prvenstvu 1969. osvojio je srebrnu medalju, a na prvenstvima 1971. i 1973. zlatnu medalju. U razdoblju od 1967. do 1974. osvojio je osam naslova prvaka dræave zaredom. U profesionalnoj karijeri naslov europskog prvaka u poluteπkoj kategoriji osvojio je 1976., a svjetskog prvaka po WBCu 1978. U anketi Sportskih novosti najboljim je πportaπem Jugoslavije proglaπen 1971., 1972. i 1974. U anketi Hrvatske televizije 2000. godine proglaπen je hrvatskim πportaπem stoljeÊa.

Odluka Mate Parlova da prijee u profesionalce izazvala je veliku buru. PrijeteÊa priopÊenja πportskih organizacija obruπila su se na dojuËeraπnjeg idola. Sluæbeno je zatraæena i zabrana njegovih profesionalnih dvoboja u Jugoslaviji. Parlov je bio pred prvim porazom izvan ringa, gotovo prikovan na stup srama. Mnogi nisu mogli ili nisu htjeli shvatiti da on u amaterskom boksu viπe niπta nije mogao dobiti, nego samo izgubiti. Ipak, BoksaËki klub Rijeka prvi je profesionalni meË Mate Parlova organizirao u Opatiji. Pred 3000 gledatelja, 31. svibnja 1975. godine Parlov je u treÊoj rundi nokautirao Talijana Lazzarija. U borbi za naslov profesionalnog boksaËkog prvaka Europe u poluteπkoj kategoriji Parlov je u Beogradu 10. srpnja 1976., pred 30.000 gledatelja, tehniËkim nokautom u 11. rundi pobijedio dotadaπnjeg prvaka Talijana Domenica Adinolfija. Naslov prvaka Europe obranio je tri puta. MeË u Milanu 7. sijeËnja 1978. s Argentincem Miguelom Cuellom za profesionalnog prvaka

svijeta po WBC verziji Parlov je dobio u devetoj rundi. Titulu je izgubio 2. prosinca 1978. u Marsali na Siciliji u dvoboju s izazivaËem, Amerikancem Marvinom Johnsonom.

Najtrofejniji hrvatski boksaË svih vremena

ZahvaljujuÊi vrhunskim rezultatima u amaterskom i profesionalnom boksu koje je Mate Parlov ostvario u svojoj 15-godiπnjoj karijeri, moæemo ga svrstali u red najboljih πportaπa koje smo ikada imali. Nesvakidaπnja, burna πportska karijera uvijek Êe uzbuivati prijatelje πporta. Njemu se pljeskalo, skandiralo, izmiπljalo nadimke, o njemu su napisani brojni Ëlanci i nekoliko knjiga. Njegovi su nastupi nadahnuli ljude da skladaju pjesme, stvaraju likovna djela s motivima boksa i snimaju filmove o toj plemenitoj vjeπtini. Ta neprispodobiva πportska i æivotna priËa navela je zagrebaËki ilustrirani πportski tjednik - SN reviju da priredi njegovu romansiranu biografiju u stripu. Bio je to strip pod nazivom TreÊi udarac gonga s crteæima Stanka BeπliÊa i tekstom zagrebaËkog πportskog novinara Drage MaroviÊa. Kada se prestao baviti πportom, Parlov je u Puli otvorio kafiÊ "Kafe bar Mate". Brojne su priËe o njegovom samozatajnom æivotu i umjetniËkoj prirodi. Nemilosrdna je bolest brzo uniπtila njegovo veliËanstveno tijelo, no djela vrhunskog πportaπa ostaju i vjeËno Êe nas fascinirati. Borbu s Carrillom u finalu olimpijskog turnira 1972. godine niπta ne moæe zasjeniti. U njoj je sadræano sve: iznimna vjeπtina, nadljudska snaga i duh koji graniËi s izvanzemaljskim.

Literatura 1. Ladavac, P. (1976). 30. godina pulskog boksa 1946 - 1976. Pula: BoksaËki klub Pula 2. Zvrko, R. (1978). Zlatne rukavice Mate Parlova . Sisak: GIRO Joæa RoæankoviÊ 3. BuπiÊ, Z. (1998). ©ampioni hrvatskog i svjetskog boksa. Zagreb: BuπiÊ , Z. i Hrvatski πportski muzej

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 38

PRO©LO JE 130 GODINA OD IZDAVANJA »ASOPISA SOKOL

Lavlja sila - Sokolji let Tjelovjeæba je, kada se pojavio prvi Ëasopis, bila pojam za tjelesni odgoj, ali i za druge aktivnosti, prije svega πport koji se tada skromno poËeo pojavljivati, ali joπ ne pod tim nazivom. »asopis je, prema zamisli pokretaËa, trebao pomoÊi uËiteljima i prednjacima u radu na πkolama i u sokolskim druπtvima koja su se tada poËela osnivati u Hrvatskoj Piπe Zdenko JajËeviÊ skromnoj povjestici naπeg tjelesnog odgoja svakako se treba prisjetiti 15. sijeËnja 1878. godine, kada je iz zagrebaËke tiskare Dragutina Albrechta izaπao prvi broj Ëasopisa Sokol. Geslo Ëasopisa bilo je "Lavlja sila -Sokolji let." Tako je Hrvatska, nakon prve knjige Tjelovjeæbe u puËkoj πkoli autora Andrije Hajdenaka, izdane 1875. godine, dobila i prvi struËni Ëasopis iz te struke. Tjelovjeæba je u to vrijeme, kada se pojavio prvi Ëasopis, bila pojam za tjelesni odgoj, ali i za druge aktivnosti, prije svega πport koji se tada skromno poËeo pojavljivati, ali joπ ne pod tim nazivom. »asopis je, prema zamisli njegovih pokretaËa, trebao pomoÊi uËiteljima i prednjacima u njihovu radu na πkolama i u sokolskim druπtvima, koja su se tada poËela osnivati u Hrvatskoj. Kao neobvezni predmet tjelesni odgoj je 1848. godine bio zakonski uveden u hrvatsko πkolstvo. Uvoenjem obvezne nastave tjelesnog odgoja na puËke (osnoAndrija Hajdenak vne) πkole u Hrvatskoj 1874. godine nastao je i problem kontinuiranog osposobljavanja kadrova za taj predmet. Pitanje uËitelja tjelesnog odgoja nije se viπe moglo rijeπiti pozivanjem stranaca, nego se moralo pristupiti organiziranom πkolovanju domaÊih kadrova. Nakon smrti prvog uËitelja tjelesnog odgoja u Zagrebu Friedricha Miroslava Singera 1876. godine, na njegovo je mjesto doπao »eh Franjo Hochman. On je, zajedno s Andrijom Hajdenakom koji je predavao hrvatski jezik i tjelesni odgoj na Kraljevskoj muπkoj vjeæbaonici u Zagrebu, pokrenuo Ëasopis Sokol.

Sokol - remek djelo fanatika tjelovjeæbe Na naslovnoj stranici tog divot izdanja Ëitamo da Sokol, u podnaslovu "Glasilo za tjelovjeæbu, izdavaju i uredjuju uËitelj kraljevske muπke vjeæbaonice Andrija Hajdenak i uËitelj tjelovjeæbe Franjo Hochman". Na prvoj stranici, "vlastnici i odgovorni urednici" objavili su Ëlanak "©to æelimo?". U tom programskom napisu urednici piπu: "»vrsta je volja naπa, da se tjelesne vjeæbe, umno rukovodjene, udome ponajprije u puËkoj πkoli, a s njom u Ëitavom narodu, kako su se razvile i udomile kod drugih naprednijih naroda. Æelimo takodjer, da se po Ëitavoj Hrvatskoj, barem u poveÊih mjestih, ustroje gombalaËka druætva, da mlado i staro prione uz naπu stvar".

Da su se pod pojmom tjelovjeæbe tada podrazumijevale i druge djelatnosti, koje s njom, prema danaπnjem shvaÊanju, nisu imale nikakve veze, svjedoËe i rijeËi urednika da se neÊe "samo osvrtati na πkolsku tjelovjeæbu, nego i na druætvenu, osobito sokolsku, sklizalaËku te po moguÊnosti i na gasilaËku tjelovjeæbu". IstiËuÊi druπtvenu vrijednost tjelovjeæbe, urednici Sokola piπu da …"vjeæbanje tjelesnih sila spaja mlado i staro, bogato i siromaπno, i πto je æivot dosadanji, πto obiËaj ratstavio i odtudjio jedno od drugoga, tjelovjeæbaliπte neka spoji u jednu cielinu". Urednici preporuËuju da se …"netreba æacati ni politike, jer kano muæu na svom mjestu, mora se brinuti za sve, πto se u svietu sbiva, inaËe Êe ostati kratkih rukava, a nitkovi Êe ubirati plod sa drveta æivota".

Tijelo i duh u Ëovjeku su spojeni U 12 brojeva Ëasopisa Sokol nekoliko je stalnih rubrika u kojima su objavljivani istorodni tekstovi. Na prvoj i drugoj stranici uvijek je bio srediπnji Ëlanak. To je u pravilu edukativan ili problemski napis, opis aktualnog dogaaja ili povijesni rezime razvoja tjelesnog odgoja. Tako su objavljeni Ëlanci Upliv tjelovjeæbe na duπevni razvitak Ëovjeka (br. 2), Tjelovjeæba na srednjih πkolah (br. 4), Kako upliva tjeloveæba na obrazovanje Ëudoredbe (br. 5), Javna vjeæba Druætva za tjelovjeæbu "Hrvatski sokol" u Zagrebu (br. 7), Oslobodjivanje uËenika i uËenica od tjelovjeæbe (br. 10) i Osvrt na tjelovjeæbu u Hrvatskoj (br.12). U 10. broju Ëitamo da je jedan od uzroka zbog kojeg djevojke ne vole tjelovjeæbu "jaËalaËko odielo". "Mnoga se nebi obukla u ovakovo odielo ni za æivu glavu, radje izstupi iz zavoda i zanemari svoje izobraæenje. Koji je tomu uzrok, da se toli opiru obuÊi se u ovako praktiËno i liepo odielo, - neznamo. Bit Êe tako, kao i kod drugih izgovora: '…nije obiËaj (moda)'. Izrezano odielo, ka-

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:52

Page 39

kovo se na plesu nosi, gdje su grudi razgaljene, to je daπto posve neπto drugo, to svaka rado nosi, - ali πiroke dimlije (hlaÊe) do gleæanje duge i dolje podvezane, haljetac do koljena oko vrata i u pojasu lahko sapet, - to je neestetiËno, djevojka se u tom odielu stidi. »udnih li pojmova stida!" U rubrici Rukovodjenje vjeæba opisano je praktiËno izvoenje vjeæbi na spravama, sloæena gibanja i igre, koje se mogu primijeniti u nastavi tjelesnog odgoja. To su …"proste i redovne vjeæbe, skakanje, penjanje, vuËenje i rivanje, sigre, dugi konopac, preËa, kozliÊ, kozliÊ po πirini" i druge vjeæbe.

Dao bog da joπ dugo poæivi na uhar stvari tjelovjeæbene... Rubrika Dopisi najËeπÊe donosi vijesti vezane uz Tjelovjeæbena druπtva Hrvatski sokol. Meutim, objavljeni su i dopisi o dobrovoljnim vatrogasnim druπtvima, Druπtvu austrijskih uËitelja tjelovjeæbe, slovenskoj tjelovjeæbi, πkolskoj tjelovjeæbi u donjoj Austriji, tjelovjeæbi u podæupaniji KriæevaËkoj, tjelovjeæbi u Kopru, Novskoj, Gudovcu, Graneπini, Sisku, Kriæevcima, OtoËcu i PitomaËi. U Dopisima nalazimo sadræaje koji nam govore o problemima razvoja tjelesnog odgoja u naπim malim mjestima. Tako uËitelj Petar IvanoviÊ iz Gudovca u πestom broju Ëasopisa piπe: "Vjeæbamo samo u ljetno doba, poπto neimamo prostorija, gdje bi se moglo i zimi vjeæbati. Spravah za sada neimamo nikakovih, te se stoga preduzimaju samo proste i redovne vjeæbe. Tjelovjeæbu predajem sam, poπto sam sam u neke izvjeæban za tu struku. »im stvar na bolje krene, javit Êu Vam."

Tko Êe komu pomoÊi, a ko neÊe: brat - bratu, jaËaoc - jaËaocu! U rubrici Viestnik vrlo su Ëesto informacije vezane uz πport u Hrvatskoj i inozemstvu. U drugom broju Sokola doznajemo da je "Njemica Hillern u studenom 1877. godine pretrËala u jednoj dvorani u Filadelfiji stotinu milja za 28 sati..". U treÊem broju Ëitamo o talijanskom plivaËu Paolu Macciju koji bijaπe tako lagan, da mu je samo polovina tiela u vodi bila (do prsiuh). U vodi je mogao svaki posao obaviti, jesti, pisati, rezati itd. U toj rubrici doznajemo i niz zanimljivih informacija o tjelesnom odgoju u naπim πkolama. U treÊem broju Ëasopisa doznajemo da je Franjo Hochman "podneo po nalogu visoke kraljevske zemaljske vlade, odjelu za nastavu i bogoπtovje, osnovu nauke o tjelovjeæbi za kraljevsku veliku gimnaziju i realku". U Ëetvrtom broju Sokola je vijest da je trgovina pokuÊstvom u Ilici M. E. Sachsa izradila sprave za realku i gimnaziju. "Kako smo se osvjedoËili, odgovaraju potpuno svojoj svrsi, te su jeftinije, nego li iz BeËa i drugih stranih gradova". U 10. broju doznajemo da se pri kraljevskoj æenskoj preperandiji na Zrinjskom trgu gradi "prostor za jaËanje uËenicah istoga zavoda. To je druga uËiona, koja Êe imati posebno jaËaliπte. Samo πteta, πto se nije pazilo na to, kad se veÊ gradilo, da bude i dovoljno prostora za vjeæbanje. JaËaliπte, gdje se uËenice moraju gibati i hodati, treba

da je mnogo veÊe, nego πkolska soba, gdje samo sjede. U ostalom hvala i na tomu".

Tko nekani dræati naπ list, neka nam ga izvoli povratiti Moæe se pretpostaviti da su poærtvovni poklonici tjelesnog vjeæbanja od poËetka imali problema s namicanjem novca za izdavanje Ëasopisa. Oni od prvoga broja nastoje steÊi πto viπe pretplatnika. Tako su na viπe adresa poslali prvo broj Ëasopisa u nadi da Êe se netko na njega pretplatiti. Na posljednjoj stranici prvog broja napisana je poruka: "Tko nekani dræati naπ list, neka nam ga izvoli povratiti pod istim ovitkom". Da je træiπte bilo indiferentno svjedoËi i napis u drugom broju: "Molimo gospodu, kojoj poslasmo i 2. broj, a neposlaπe nam pretplate, neka se poæure Ëim prije to uËiniti, jer samo pretplatnikom πaljemo naπ list". U sedmom broju doznajemo da Ëasopis …"ima ciglih 130 pretplatnika na broju", πto oËito nije bilo dovoljno za normalno izlaæenje. UnatoË Ëinjenici da je visoka vlada preporuËila πkolama Ëasopis, on se ne naruËuje, pa su urednici s gorËinom napisali: .."al se eto u toj nadi ljuto prevarismo".

Daj bogu, πto je boæje a novinaru πto je novinarevo! Oni koji su platili samo jedno polugodiπte primali su Ëasopis, ali ga nisu dalje plaÊali, a neki su ga novi naruËili, ali novac nisu poslali. U osmom broju Ëasopisa uredniπtvo je zaprijetilo da Êe objaviti imena onih koji primaju Ëasopis, a ne plaÊaju ga: "Ovo spominjemo s toga, da nebude poslje zamire. Neka se sieti svatko svoje duænosti!". U 11. broju joπ jednom je upuÊen poziv pretplatnicima da poπalju pretplatu i na kraju su napisali: "Daj Franjo Hochman bogu, πto je boæje - a novinaru πto je novinarevo!" U posljednjem broju uredniπtvo obeÊava onima koji uplate pretplatu "da Êe uloæit sve svoje sile, da se takovim prijateljima oduæimo, pruæajuÊi jim πto obilnije gradivo i viπe ilustracija. Stoga pozivljemo sve prijatelje ovoga lista, da se izvole Ëim prije pretplatiti na drugi teËaj, uzmognemo bez zaprieke svoj rad otpoËeti". Taj poziv oËito nije uspio i Ëasopis je prestao izlaziti. U posljednjem, 12. broju Sokola u Ëlanku Osvrt na tjelovjeæbu u Hrvatskoj dana je sumorna slika o poloæaju te pedagoπke djelatnosti: "Istina na papiru bila je obveznim predmetom, nu kako je bilo u istini. Svaki, koji je bio duæan, a to je uËitelj puËke πkole, tjelovjeæbu predavati, zavirio je u osnovu, kimnuo glavom, pa si napose mislio, πto Êu s ovim predmetom, kad neznam ni πto je to? Koji je bio vojnikom, sietio se na svije vojniËke 'gelenkübungen' i muπtru te si mislio, valjda Êe to biti ta tjelovjeæba, drugi si opet to predstavljao drzgaËije, i tako nebismo pogrijeπili, kad bi uztvrdili, da od 100 uËitelja jedva je njih 10 znalo, πto se pod tjelovjeæbom razumjeva. I tako je ostala tjelovjeæba obveznim predmetom samo na papiru, a u istini nije se predavala". Literatura 1. Sokol (1878). Glasilo za tjelovjeæbu. Zagreb: br. 1 -12.

OLIMP-prelom 28

9/30/08

1:28

Page 40

STO GODINA OD TISKANJA PRVIH NOGOMETNIH PRAVILA

Sudac treba da bude ustrajan trËalac "Sudac koji samo πeÊe sredinom igraliπta, svakomu je poznavaocu igre smijeπan, igraËi Êe u brzo izgubiti svako povjerenje u njega, uËestati Êe prosvjedi i prigovaranja, pak tako moæe utakmica preÊi u puku svadju i prepiranje, na πtetu ugleda boreÊih se klubova i samoga πporta", piπe u prvim nogometnim pravilima koja su izaπla 1908. u izdanju Hrvatskog akademskog πport-kluba Piπe Miroslav ©ariÊ

iskanje pravila odreene πportske grane svakako su bila vaæna na njen razvoj. Tako su prva nogometna pravila, koja su izaπla 1908. godine u izdanju Hrvatskog akademskog πport-kluba, pospjeπila razvoj tog u nas najmasovnijeg i najpopularnijeg πporta. "Ova Êe knjiæica podpuno ispuniti svoju Ëednu zadaÊu, ako bar neπto doprinese, da igraËi πto bolje upoznaju pravila nogometnog πporta te da se upute u korektnu i pravilnu igru", napisao je u uvodu sastavljaË pravila, vrijedni Milovan ZoriËiÊ. Dalje piπe: "No usporedno s razvitkom toga πporta morala se je sve to viπe osjeÊati i potreba nogometnih pravila na hrvatskom jeziku, da se istisnu njemaËki prevodi, πto su se gotovo iskljuËivo rabili po naπim igraËima, a zadavali raznih poteπkoÊa, naroËito glede tehniËkih izraza". ListajuÊi ovo divot izdanje u kojem uæiva svaki bibliofil πportske publicistike ne moæemo se oteti dojmu da su pravila iznimno suvremena iako su izdana prije jednog stoljeÊa. OpÊi je dojam da su se pravila nogometa zapravo malo mijenjala.

Promjenjivo zalee U odredbi Kako se poluËuje "goal" napisano je: "U koliko ova pravila inaËe ne odredjuju, poluËen je 'goal' kad cijela lopta prodje medju stupovima a ispod preËke vratiju, no samo ako nije ubaËena ili rukama usunuta ili uneπena po kojem igraËu navaljujuÊe stranke". »itajuÊi pravilo o zaleu valja reÊi da se ono najviπe promijenilo. "Off-side. Svaki igraË, koji je u Ëasu kad koji drugi igraË njegove stranke loptom igra ili je ubacuje u igraliπte, protivniËkoj vratnici (goal-line) bliæi od njega, stoji 'off-side', osim ako se izmedju njega i protivniËke vratnice nalazi barem 3 protivnika. IgraË, koji je 'off-side' ne smije taknuti lopte niti smetati protivnikom niti bilo kako utjecati na igru tako dugo, dok se koji drugi igraË ne dotakne lopte".

"Da ne strπe iz koæe" "Predje li vratar sredinu igraliπta, ne smije se viπe sluæiti rukama. Kad bi vratar rukama bacio loptu sa svoje strane igraliπta kroz protivniËka vrata, ne bi to bio 'goal' veÊ jednostavno 'out'... Osobito je pogibeljan prekrπaj pravila tzv. 'stooping' tj. ako se koji igraË u Ëasu sukoba s protivnikom nenadano prigne." Dio pravila koji govori o obuÊi upuÊuje na zakljuËak da je u pogledu razvoja opreme uËinjen izvanredan napredak. U Odredbi glede obuÊe igraËa meu ostalim je napisano: "...nijedan igraË ne smije imati na cipelama ili goljenicama Ëavalja, osim ako su zabijeni tako, da ne strπe iz koæe".

Polovica pravila o sucima Gotovo polovica pravila posveÊena je sucima: "Sudac treba da bude ustrajan trËalac, jer pravila nogometa, naroËito pravilo glede 'off-side' zahtijevaju, da se sudac uvijek dræi blizu lopte, te da nastoji sa strane steÊi pregled o pozicijama igraËa. On Êe dakle Ëesto morati i viπe trËati nego sami igraËi. Sudac pako, koji samo πeÊe sredinom igraliπta, svakomu je poznavaocu igre smijeπan, igraËi Êe u brzo izgubiti svako povjerenje u njega, uËestati Êe prosvjedi i prigovaranja, pak tako moæe utakmica preÊi u puku svadju i prepiranje, na πtetu ugleda boreÊih se klubova i samoga πporta".

Drugo izdanje pravila 1911. Na kraju pravila je objaπnjenje najobiËnijih engleskih tehniËkih izraza. VeÊina se izraza zadræala do danaπnjih dana. Tako je corner-kick udarac iz kuta, free-kick slobodan udarac, off-side je "izvan igre", a hands doticanje lopte rukama. Penalty-kick je udarac "za kaznu sa 11 m". Forwards su napadaËi, half-backs pomagaËi, a backs braniËi. Godine 1911. ZoriËiÊ je izdao drugo, dopunjeno izdanje pravila koja su rjeπenjem Hrvatskog πportskog saveza od 30. svibnja 1911., br. 114, proglaπena "oficielnim pravilima Saveza".

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 41

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 42

©PORT I DUHOVNOST

Meditacija i veslanje Biti dobar veslaË znaËi svojom nutarnjom kvalitetom, prirodnoπÊu i stabilnoπÊu svladavati sve prepreke u radosti napretka i pobjede. Motiv veslanja i plovidbe posjeduje snaænu meditacijsku i izraæajnu snagu Piπe Tvrtko Beus

epota veslanja nalazi se u kvaliteti - kakvoÊi - ozraËju toga πporta. U posebnom su suodnosu statiËke i kinetiËke vjeæbe, vjeæbe snage i kondicijska spremnost rada i (samo)ostvarenja. Aktivna je cjelina biÊa: tijelo i duh, volja i um. Sve se dogaa u posebnom ambijentu - ozraËju neposredne prirode: mirnoÊe vode i zraka, dinamike i snage zaveslaja i kretanja. Na kvalitetno i dubinsko disanje nadovezuje se jaËina miπiÊa i nutarnja izdræljivost.

Cjelina misaonih i duhovnih aktivnosti Nutarnja izdræljivost veslaËa vaæna je i dragocjena u zahtjevnim treninzima i natjecanjima. Uz snagu pokreta vaæna je, a za mnoge i najvaænija - brzina. Brzina unosi dinamiku, napetost, nestabilnost. OsjeÊa se potreba za ravnoteæom, energijom, sabranoπÊu i samopouzdanjem. Meditacija kao cjelina misaonih i duhovnih aktivnosti osobe vraÊa prirodnosti, vraÊa smirenosti, sabranosti, izvornosti Ëovjeka i njegova bitka. Pruæa dragocjeno iskustvo odmora, ugode, odmaka od krute i ubrzane svakodnevice. Uz meditaciju moguÊe je uæivati u ljepoti povrπine vode, Ëistoga zraka, novog treninga i novog dana. 42

Fenomen meditacije vraÊa Ëovjeka sebi Traæimo li razliku u veslanju koje se sluæi darom meditacije i onoga koje ga ne poznaje, uoËit Êemo rezultate. Rezultati neÊe biti isti. Redovna i kvalitetna (ne bilo koja) meditacija vodit Êe drukËijim rezultatima. Ti se rezultati oËituju ponajprije u kvaliteti osobe i njezina ponaπanja. Osoba koja meditira poznaje red i mir, poznaje snagu i ispunjenost, poznaje sabranost i ËvrstoÊu. Motivacija je veÊa -

nalazi se na Ëvrstim temeljima. Nadahnjuje se fenomenom poznatim diljem svijeta u razliËitim kulturama i narodima. Fenomen meditacije vraÊa Ëovjeka sebi svojim kvalitetama i sposobnostima, moguÊnostima i zadaÊama. Dobra i proæivljena molitva, pjesma, tekst ili misao pomoÊu meditacije (razmatranja) daju novo svjetlo i snagu za daljnji put.

Nov i kvalitetan program æivota Meditacija nije samo neka tehnika ili sposobnost. Ona je zapravo umijeÊe - stil æivota. Traæi nov i kvalitetan program æivota. Takoer, dobro i kvalitetno veslanje koje opravdava svoju svrhu i postiæe rezultate traæi prirodan, kvalitetan i odluËan stil æivota. Potrebno je razviti dobru ravnoteæu (balans) odmora i rada, opuπtanja i dinamike, vjeæbe snage i vjeæbe disanja, Ëuvanje zdravlja i nutrine osobe. Biti dobar veslaË znaËi svojom nutarnjom kvalitetom, prirodnoπÊu i stabilnoπÊu svladavati sve prepreke u radosti napretka i pobjede. Motiv (ideja) veslanja i plovidbe posjeduje snaænu meditacijsku i izraæajnu snagu. PotiËe brojne asocijacije, podsvjesne impulse, æelje, planove i snove. Istodobno smiruje i zove na djelovanje. S tim u svezi, korisna je vjeæba fotogovora odnosno fotomeditacije. Meditant promatrajuÊi fotografiju (fotozapis) na nov i dubinski naËin zapaæa umijeÊe veslanja, uæivljava se u naizgled poznatu stvarnost, ulazi u tiπinu pogleda, maπte i podsvijesti. U stvaralaËkom izraæavanju na temelju fotogovora izriËe svoje misli, iskustva, osjeÊaje, zapaæanja. Malo pomalo upoznaje vlastitu nutrinu sa svojim oËekivanjima, granicama i moguÊnosti-

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 43

ma. Motivi za fotogovor i zadane vjeæbe neiscrpivi su kao i mnogostrukost izbora u æivotu.

Meditacijske vjeæbe prate odreene vjeæbe istezanja Postoje mnoge meditacijske vjeæbe koje veslaËe mogu pratiti kroz njihovu igru, umijeÊe i πport. Uz navedeni fotogovor preporuËaju se standardne vjeæbe u meditaciji: vjeæbe disanja, vjeæbe za pravilno dræanje, vjeæba sabranosti i smirenosti, produhovljavanje tijela, opuπtanje miπiÊnih skupina, vizualizacija i druge. Meditacijske vjeæbe prate odreene vjeæbe istezanja i gimnastike, razgibavanja i aktiviranja snage. Vjeæbe disanja, vjeæbe nutarnje snage te vjeæbe samopouzdanja i zajedniËarskog rada Ëine se posebno znaËajnim i potrebnim za ozbiljan i odgovoran pristup veslanju.

Katkad je dovoljno prepustiti se daru tiπine Meditacija se moæe provoditi kod kuÊe, u stanu, u tiπini svoje sobe. Moæe se vjeæbati u blizini jezera ili u Ëamcu. Dobro je

omoguÊiti veslaËima da za boravka u Ëamcu imaju potrebne stanke, ne samo radi tjelesnog odmora, nego i zbog pravog (makar kratkog) psiholoπko-duhovnog odmora, meditacije. Katkad je dovoljno prepustiti se daru tiπine, daru prirode, daru ljepote stvarnosti oko nas. Æivot se sa zadanim sposobnostima poËinje gledati kao dar i zadatak. Vlada optimizam koji vodi maksimalizaciji uspjeha. Duga staza nije teret i optereÊenje, nego izazov koji se s lakoÊom i radoπÊu svladava. »ovjek uËi suraivati, zajedno raditi, udruæivati snage. Sve se dogaa ujednaËeno, osnaæeno i poboljπano. Dakako, treba vjeæbati, ali i vjerovati u snagu same vjere, u snagu duha, u snagu hrvatske duhovne kulturne tradicije i baπtine.

Bit Êe najbolje postoji li viπe motiva Potrebno je pronaÊi snagu koja vodi naprijed, koja ispunja i hrabri, koja tjeπi i veseli... Netko Êe u veslanju gledati hvalevrijednu relaksaciju i tjelovjeæbu. Netko Êe biti voen natjecanjima i rezultatima. Bit Êe najbolje postoji li viπe motiva koji vuku (vode) u dobrom i pravom smjeru. Neki od tih motiva bit Êe iznad samog ve-

slanja, πporta i natjecanja. VeslaË Êe meditacijom uËiti nadilaziti sebe, sitne probitke i razoËaranja. UËit Êe se pobjedi, pobjedi nad samim sobom, nad svojim ograniËenjima, porocima, slabostima, sumnjama. Kada ovlada svojom nutrinom, emocijama i ponaπanjem, tada Êe moÊi krenuti u stvarne promjene. Tada neÊe izostati zadivljujuÊi rezultati. MoÊi Êe cijelom stazom oËuvati svoj integritet i ujednaËenost igre. Bit Êe moguÊe pravodobno doÊi do cilja. Bit Êe moguÊe pobijediti na zahtjevnim natjecanjima i oËekivanjima. Promijenit Êe se fokus oËekivanja koji neÊe oteæavati, nego poboljπavati vlastiti i zajedniËki rad.

Nova su obzorja blizu nas Bez obzira na dogaaj, vrijeme i mjesto natjecanja, produhovljeno i πportski angaæirano rodoljublje, zahvaljujuÊi meditaciji i vjeri, pomoÊi Êe ostvarenju najboljih rezultata. Ljepota osnaæenog tijela i duha bit Êe okrunjena rezultatima koji otvaraju nova obzorja... Nova su obzorja blizu nas, pokraj nas, u nama samima. Sve se dogaa u jednostavnosti vjeæbe, u ljepoti prirode i svakog daha æivota, u veliËini Ëovjeka, u veliËini njezine/njegove osobe i darovanosti.

Literatura 1. Babin, P, Bagot, J. P. i dr. (1975). Fotogovor. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost 2. Tilmann, K.. (1975). Meditacija: temeljna ljudska dimenzija. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost 43

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 44

Badminton bræi od tenisa Od 1992. godine i Olimpijskih igara u Barceloni badminton je dio natjecateljskog programa. Igra koju πirom svijeta rekreativno igraju brojna djeca, mladi, ali i oni malo stariji i koju mnogi smatraju samo zabavom, igra je veÊeg intenziteta od tenisa Piπe Darija OmrËen

lazak u olimpijsku obitelj πportova badminton poËinje godine 1972. kada je na Olimpijskim igrama u Münchenu predstavljen kao demonstracijski πport. ©esnaest godina kasnije, na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988., badminton postaje ekshibicijskim πportom, a godine 1992. na Olimpijskim igrama u Barceloni postaje dijelom natjecateljskog programa. Igra koju πirom svijeta rekreativno igraju brojna djeca, mladi, ali i oni malo stariji i koju mnogi smatraju samo zabavom, igra je veÊeg intenziteta od tenisa.

Naziv prema sjediπtu vojvode od Beauforta Ime dobiva po Badmintonu, sjediπtu vojvode od Beauforta u Gloucestershireu u Engleskoj, gdje se ta igra prvi put poËela igrati prema utvrenim pravilima. Naziv igre u engleskome jeziku prema nekim izvorima ulazi u uporabu izmeu godine 1835. i 1845. (Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus, 1992.), a prema drugima 1873. godine (World Book Millenium 2000., 1999.) kada se odigrala na zabavi kod vojvode od Beauforta. Prema potonjem, ali i prema nekim drugim izvorima (npr., Encyclopaedia Britannica 2001 Deluxe Edition CD-ROM, 1994.-2001a.), britanski su vojni Ëasnici, koji su æivjeli u Indiji πezdesetih godina XIX. stoljeÊa, tamo upoznali igru koja se zvala poona i koja se, za razliku od modernog badmintona, igrala na otvorenom, te su ju donijeli u Englesku.

Podrijetlo od djeËje igre Prema Encyclopaedia Britannica 2001 Deluxe Edition CD-ROM (1994.-2001.), badminton vuËe podrijetlo od djeËje igre pod nazivom battledore and shuttlecock koja se u Indiji, ali i drugim azijskim zemljama, igrala od drevnih vremena. Battledore je u engleskome jeziku i naziv za lagani reket kojim se udarao predmet pod nazivom shuttlecock - ono πto danas u hrvatskome zovemo lopticom u badmintonu. RijeË battledore dolazi od staroengleske rijeËi batyldo(u)re koja je oznaËavala prakljaËu, odnosno plosnat komad drveta koji je imao drπku i kojim se udaralo rublje kada ga se pralo na rijeci, potoku i sl. (Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus, 1992.). Danas se, pak, rijeË shuttlecock i dalje u engleskome jeziku moæe pronaÊi u znaËenju igra pod nazivom battledore, odnosno igra reketom. Radilo se, dakle, o djeËjoj igri u kojoj se predmet sliËan danaπnjoj loptici za badminton udarao predmetom sliËnim prakljaËi kojoj, pak, sliËi danaπnji reket. 44

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 45

Federball ili Federballspiel Dokaz vrlo duge povijesti badmintona starogrËki su crteæi koji prikazuju igru gotovo identiËnu onoj koja se zove battledore and shuttlecock u engleskome jeziku i koja je, osim u GrËkoj i u Indiji, bila popularna i u Kini, Japanu i Tajlandu veÊ prije 2000 godina, dok se u Europi igra stoljeÊima (Encyclopaedia Britannica 2001 Deluxe Edition CD-ROM, 1994.-2001b.). U njemaËkome se jeziku badminton osim pod tim nazivom (Badminton) - moæe pronaÊi i pod nazivom Federball ili Federballspiel - rijeË Feder znaËi pero, rijeË Ball znaËi lopta, a Spiel je njemaËka rijeË koja znaËi igra. Dakle, to je igra koja se igra pernatom lopticom, odnosno lopticom - tj. polovicom loptice - u koju su zabodena pera. Talijanski jezik jednostavno kao ime igre preuzima engleski naziv - badminton.

Loptica sliËna vrhu harpuna ili strijele U hrvatskome je jeziku, dakle, kao naziv za predmet koji se udara u badmintonu u uporabi rijeË loptica iako se, zapravo, radi o predmetu Ëija je glava oblika po polovici prerezane loptice u koju je utisnuta plastiËna kruna - ona je moderna izvedba nekadaπnjih guπËjih pera (to je razlog zaπto se u njemaËkome jeziku u nazivu za ovaj πport naπla rijeË pero, Feder) - njih 14 do 16 koja su se zabadala u pluteni Ëep. U engleskome se jeziku loptica za badminton naziva shuttlecock ili samo shuttle. RijeË je shuttle podrijetlom iz staroengleskoga u kojemu je postojala rijeË scytel u znaËenju strjelica, odnosno strijela, a koja je sliËna staronordijskoj rijeËi skutill u znaËenju harpun (Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus, 1992.). Doista, loptica za badminton izgledom je sliËna vrhu harpuna ili strijele.

Reket - i racket i racquet

Badminton i bedminton

udariti), ali i tuica podrijetlom iz engleskoga jezika - Racket. U talijanskome se jeziku reket naziva racchetta. Svi su udarci reketom po loptici u badmintonu voleji - odnosno, loptica se udara dok leti - rijeË volej dolazi od latinskoga glagola volare u znaËenju letjeti - i prije nego πto padne na tlo. RijeË se volej kao tuica nalazi i u hrvatskom i u njemaËkom (Volley) i u, npr. talijanskom (volée) jeziku. Snaæno udarena loptica u badmintonu moæe letjeti brzinom veÊom od 320 km na sat (World Book Millenium 2000., 1999.).

Poveznica izmeu jajeta i nule je njihov ovalan oblik Kao i u tenisu, niπta, odnosno nula u badmintonu na engleskome se jeziku naziva love i izgovara se kao i rijeË ljubav - [lÃv]. Naziv love u engleski jezik ulazi iz francuskog i to od francuske rijeËi l'oeuf koja znaËi jaje (Microsoft ® Encarta ® Encyclopedia 2000, 1993.-1999.). Poveznica izmeu jajeta i nule je njihov ovalan oblik. Naziv love rabi se i u njemaËkome za oznaËavanje rezultata koji je [zu] null - dakle, nula-nula. U talijanskome se jeziku, na primjer, u tenisu i badmintonu rabi naziv zero koji postoji i u engleskome kao naziv za nulu. RijeË zero je arapskog podrijetla i dolazi od

RijeË se badminton u hrvatskome jeziku moæe pronaÊi u tom liku, ali i u liku bedminton (vidi, npr. Bujas, 1999, str. 66, 76). Prvi je navedeni lik ËeπÊi. Meutim, kako je to veÊ u ovome Ëasopisu navedeno u jednom od prethodnih tekstova koji se bave πportskom terminologijom, varijante poput bagminton, begminton ili badmington nisu toËne. Dvije zemlje s najviπe uspjeha u natjecanjima u badmintonu - a Meunarodni badmintonski savez (International Badminton Federation) ima 147 zemalja Ëlanica - su Kina i Indonezija, πto ne Ëudi s obzirom na 2000 godina dugu tradiciju igranja sliËne igre na Dalekom istoku. Literatura 1. Bujas, Æ. (1999.) Veliki hrvatsko-engleski 2. 3.

5. 6.

rjeËnik. (str. 66, 76). Zagreb: Nakladni zavod Globus Duden - Deutsches Universalwörterbuch. (2003.) Peto izmijenjeno izdanje. (str. 1852). Mannheim: Dudenverlag Encyclopaedia Britannica 2001 Deluxe Edition CD-ROM. (1994.-2001a.). Badminton. Copyright ®1991-2001 Encyclopaedia Britannica Inc. Encyclopaedia Britannica 2001 Deluxe Edition CD-ROM. (1994.-2001b.). Battledore and shuttlecock. Copyright ®1991-2001 Encyclopaedia Britannica Inc. Microsoft ® Encarta ® Encyclopedia 2000. (1993.-1999.) Tennis. Microsoft Corporation Random House Webster’s electronic dictionary and thesaurus. (1992.) College Edition. Version 1.0, Reference Software International World Book Millenium 2000. (1999.) Badminton

Reket koji se rabi u badmintonu znatno je lakπi od reketa u tenisu. RijeË reket je tuica u hrvatskome jeziku. RijeË je u hrvatski uπla iz engleskog, a u engleski iz francuskog jezika - od rijeËi raquette i rachette. Prema Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus (1992.), pretpostavlja se da navedene rijeËi u francuskome jeziku u njega ulaze iz arapskog i to od rijeËi r!ˆet, πto je varijacija od rijeËi r!ˆah u znaËenju dlan. Za reket se doista moæe reÊi da u cijelosti asocira na ruku, odnosno da njegova glava asocira na dlan. RijeË se reket u engleskome jeziku moæe pisati na dva naËina - racket i racquet. U njemaËkome se jeziku mogu pronaÊi i izvorno njemaËki naziv za ovaj predmet Schläger (od glagola schlagen u znaËenju 45

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 46

1 Fotografijom dominira dobra

usklaenost boja u prednjem, srednjem i straænjem planu slike, dobra kompozicija, ali i jedan primjer za uËenje. Naime, æuta loptica je zbog velike brzine neoπtra, πto se donekle i moæe prihvatiti, no pojavljuje se problem da je 'slijepljena' na lice πportaπa pa djeluje nestvarno. To je posljedica velike æariπne duljine objektiva koja zbija planove slike jedne na druge pri Ëemu mogu nastati i ovakve situacije.

Fotografiramo tenis Tenis kao πportski fotografski motiv sloæen je zadatak jer najËeπÊe donosi samo prikaz neke reakcije igraËa na tijek igre, dakle detalj, a rjee ukupnu situaciju Piπe Kreπimir MikiÊ

2 Fotograf je u pravom trenutku

pritisnuo okidaË aparata. Tijekom snimanja je zbog brzog pokreta, a nedovoljno kratke ekspozicije, doπlo do blage neoπtrine no ona je joπ u okvirima koje je moguÊe tolerirati. Loptica zbog boje, ali i mjesta unutar okvira, predstavlja koloristiËki akcent, dakle naglaπava da je rijeË o tenisu.

3 IgrajuÊi tenis ljudsko tijelo izvodi

svakakve pokrete poput ovog, πto je odliËno zabiljeæeno. ©teta samo za æute natpise desno dolje i, prema naπem miπljenju, nedovoljno oπtre gledatelje. Ipak, ono najvaænije - pokret, snimljeno je odliËno.

4 DrukËiji pristup tenisu, vien

fotografskim okom na drukËiji naËin. Dobar kut snimanja, dosta dobra kompozicija (moæda je æena ipak malo prenisko uz rub slike), dobro odabrano doba dana za snimanje (izraæajne sjene i tople boje). Fotografija koja, reÊi Êe moæda neki, viπe pripada sferi estetike nego snimanja πporta, ali zar i to ne pripada tenisu? Tenis je i ono prije i ono poslije same igre.

1 2

5 Radost natjecatelja, pretpostavljamo

zbog dobrog rezultata u igri. Zaista je teπko tako neπto snimiti u pravom trenutku i pritom paziti na sve pojedinosti koje Ëine sliku. U ovom sluËaju mislimo na nogu, koja nije kompletna na fotografiji, i na oznake na podu, koje malo odvlaËe pozornost. Meutim, kako su izraz lica i pokret ipak najvaæniji, male greπke moæemo i potisnuti.

6 Joπ jedna fotografija koja ima

sliËnosti s primjerom broj 4 u ovom prilogu. Dominantna je likovnost koja se poglavito oËituje u kompoziciji slike i u kutu snimanja. ©teta je samo πto je loptica gotovo odrezana gornjim rubom slike, kao da je izvan kadra, kako se to kaæe snimateljskom terminologijom.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 47

Fotografski savjetnik Evo nekih razmiπljanja o fotografiji koja smo prikupili u dugogodiπnjoj praksi, a mislimo da i vama mogu koristiti. • Fotografija se temelji na umjeπnosti uoËavanja i promatranja, a ne toliko na primjeni tehnologije. • Fotografija je umjetnost. Fotografija je apstraktna. Zbog toga je nekim ljudima teπko nauËiti fotografirati. • Kako mnogi govore da snima fotografski aparat, tako je najlakπe loπe snimke pripisati tehnici. ©to se Ëovjek viπe bavi fotografijom, posveÊuje

joj viπe vremena i pozornosti, to uoËava da se viπe treba posveÊivati slici, a manje kameri. • Testovi fotografskih aparata ne govore niπta o vaπoj fotografiji. ©to vaπ aparat "moæe" otkrijte sami. »esto minimalne tehniËke razlike ionako se ne uoËavaju na gotovoj fotografiji. • Dobra se fotografija rijetko moæe planirati. Treba promatrati svijet oko sebe, gledati svjetlo i boje, izraæajnost motiva, a tada se moæda pojavi i ideja. • ©to dulje promatramo, vidimo viπe stvari koje su vrijedne fotografske zabiljeæbe. Dobre se fotografije ne nude, fotograf treba traæiti motive. Snimanje, osim kreativnosti, traæi mnogo koncentracije. Snimanje u grupi, kad viπe ljudi snima isti motiv, besmisleno je. Fotograf se mora povuÊi u osamu i tako stvarati. InaËe, pokazuje praksa, nastaju samo prosjeËne fotografije.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 48

PUBLICISTIKA Atletika je opredjeljenje

Pod hridima Kantride 1937. - 2007. Autor: Tonko KraljiÊ Glavni urednik: grupa urednika Oblikovanje i priprema za tisak: Draæenko LiniÊ Godina i mjesto izdavanja: 2007., Rijeka stranica: 360, format: 22,5x25,5 cm IzdavaË: Atletski klub Kvarner Autotrans, Rijeka Tisak: Denona, Zagreb

AntiËke olimpijske igre Autor: Zdenko JajËeviÊ Urednik: Ivica KihaliÊ Recenzenti: dr. sc. Ivan MatkoviÊ, prof. dr. Franjo Prot Oblikovanje i priprema za tisak: Domagoj VeroviÊ Godina i mjesto izdavanja: 2008., Zagreb stranica: 304, format: 17x24,5 cm IzdavaË: Libera Editio d.o.o., Zagreb Tisak: LP Print

edamdeset godina dugo je razdoblje u kojem su brojni godini Olimpijskih igara u Pekingu na kojima je S ljudi, dogaaji, trenuci… ostavili tragove u kronologiji U Hrvatska ubiljeæila velike rezultate u pojedinaËnim atletskog æivota grada Rijeke i æupanije koja joj gravitira. πportovima, knjiga "AntiËke olimpijske igre", s podnaslovom Istraæiti atletsku povijest kroz sedam desetljeÊa i prezentirati je u knjizi pod imenom "Pod hridima Kantride 1937. - 2007." dugotrajan je posao za koji se odluËio Tonko KraljiÊ. IstraæujuÊi dokumente u arhivama kluba, novina, muzeja, kao i privatna svjedoËenja, KraljiÊ je doπao do cjelovite i vrlo bogate povijesti razvoja atletskog kluba kroz sva πportska, ali i druπtveno-politiËka zbivanja koja su sigurno utjecala i na πport. U 19 poglavlja autor je povijest kluba pratio kronoloπki, koristeÊi dostupne dokumente koji i ilustriraju tekst. Brojne su fotografije joπ jedan od povijesnih dokumenata, sve vaænije i znakovitije kako vrijeme odmiËe. U zadnjem dijelu knjige autor je imao pomoÊ Janka Povπe koji je pripremio pregled rezultata atletiËarki i atletiËara po disciplinama, dobnim i spolnim skupinama te godinama. Sadræajem i prikupljenom dokumentacijom knjiga je trajan dokument na koji Êe se moÊi oslanjati svi koje zanima πport, napose atletika.

"I moderni olimpijski pokret do 1917. godine", podsjeÊa nas na to πto su zapravo olimpizam, olimpijski pokret, πport, tjelovjeæba. Olimpizam je, naglaπava autor Zdenko JajËeviÊ, postao specifiËan druπtveni fenomen, a olimpijske su igre, posljediËno, postale promotor afirmacije πporta, ali i simulator ekonomskog i kulturnog razvoja. Kroz tu prizmu autor nam predstavlja razvoj tjelovjeæbe u staroj GrËkoj, mjestu postanka olimpijskih igara, naËina tjelovjeæbe i πporta, prava sudjelovanja, smisao nastanka i poruke koje su igre nosile. Detaljno su nabrojani i obraeni πportovi koji su bili na programu igara. Kako je rijeË o staroj GrËkoj, legende i priËe koje se veæu uz nastanak igara i ovdje su prisutne, dajuÊi ritam sveobuhvatnosti povijesti igara, a opet ostavljajuÊi moguÊnost izbora razliËitim profilima Ëitatelja da pronau i izaberu svoj kut gledanja i poimanja nastanka olimpijskih igara. U 19 stoljeÊa nove ere autor daje pregled kroz povijest, razlaæe potrebu za obnovom olimpijskih igara, te uvjete koji su doveli do osnivanja suvremenog olimpijskog pokreta. Suvremene olimpijske igre obraene su do 1917. godine, dakle prvih πest odræanih igara. Ilustracije i povijesni dokumenti samo su dio bogatstva stranica koje paænju zadræavaju bez obzira na to je li Ëitatelj znanstvenik, πportski djelatnik, novinar ili samo ljubitelj πporta i tjelovjeæbe.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 49

Piπe Milena DragiπiÊ

Najvaæniji je nogomet

Æivot za πport

Od Kolektivca do Postira Sardi 1948. - 2008.

Æivot ispred vremena

Autor: Jurica GizdiÊ Urednik: Nikπa PetkoviÊ Recenzenti: Frano BuljeviÊ, –ore JuriπiÊ, Lovre KalaπiÊ, Marko SalamunoviÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Studio ACME Godina i mjesto izdavanja: 2008., Postira stranica: 310, format: 23,5x30,5 cm IzdavaË: Nogometni klub Postira Sardi Tisak: Sutontisak, Split

Autori: Ivan Prskalo, Boris Neljak Urednica: Slavenka HalaËev Oblikovanje i priprema za tisak: Jurica PuhaloviÊ Godina i mjesto izdavanja: 2007., Zagreb stranica: 216, format: 20,5x27,5 cm IzdavaË: Hrvatski kinezioloπki savez Tisak: GrafiËki zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb

ajvaænija sporedna stvar na svijetu - nogomet, dotakla je neposredno ili posredno vjerojatno svakog Ëovjeka u Hrvatskoj. I zato vjerojatno nema "malih" klubova. Svako mjesto ima svoj klub koji je centar svijeta i u njemu se igra najbolji nogomet. Vrlo produktivan publicist Jurica GizdiÊ potrudio se napisati upravo knjigu koja se bavi malim velikim Nogometnim klubom Postira Sardi. Postire su mjesto na otoku BraËu. Nogomet je u Dalmaciji vrlo dugo prisutan, a o njegovim poËecima na otoku BraËu postoji samo jedan jedini dokument za razdoblje prije II. svjetskog rata. Lovre KalaπiÊ i Venko CvitaniÊ bili su osnivaËi nogometnog klub u Postiri u oæujku 1948., veliki entuzijasti i zaljubljenici u tu πportsku vjeπtinu. GizdiÊ proπlih πest desetljeÊa pomno i vrlo detaljno prati sve πto se dogaalo u tom klubu, od imena Kolektivac do danaπnjeg imena. Predsjednici i tajnici, nogometaπi, poginuli u Domovinskom ratu, duænosnici reprezentativci i ostale vaæne nogometne liËnosti vezane uz Postire nisu zaboravljeni nego su predstavljeni kroz povijest kluba. Tekst je vrlo bogato ilustriran fotografijama i arhivskom dokumentacijom. Pobrojani su svi sastavi momËadi u odigranim utakmicama, a jedno je poglavlje posveÊeno i novinskim Ëlancima vezanim uz klub. Sve u svemu, zanimljiva knjiga vrijedna za povijest hrvatskog nogometa.

iobibliografija posveÊena Vladimiru Findaku izdana je u povodu njegovih 70 godina æivota i 50 godina B rada. Prof. Findak radni je i æivotni vijek proveo u prosvjeti, posveÊen edukaciji, πportu i πportskoj rekreaciji. Svoj je odabir digao na znanstvenu razinu baveÊi se kineziologijom. Znanstveni pristup i rad prof. Findaka u knjizi su prikazani kroz poglavlja posveÊena æivotopisu, njegovom izdavaËkom radu i objavljenim naslovima udæbenika, priruËnika i monografija, kroz znanstvene i struËne radove, elaborate, projekte, planove i programe, antologijska djela. U zadnjem poglavlju drugi govore o prof. Findaku. Ukupno 24 znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva govori o njegovu radu i utjecaju na njih osobno te doprinos znanosti i πportu. Knjiga ima i englesku verziju, tako da osim za hrvatsku znanstvenu i πportsku javnost ima vrijednost i kao bibliografija za znanstvenike i kineziologe izvan Hrvatske, po Ëemu je jedinstvena u naπoj dræavi.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 50

vo su bile veliËanstvene Igre Ëiju Êe organizacijsku razinu biti doista jako teπko dostiÊi kazao je nakon sveËanosti zatvaranja XXIX. olimpijskih igara, koje su od 8.24. kolovoza odræane u Pekingu, predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge. RijeËi Ëelnog Ëovjeka svjetskog πporta nisu bile izreËene samo u kurtoaziji, joπ su veÊe oduπevljenje iskazivali mediji koji nisu bili posve naklonjeni Kini kao domaÊinu Olimpijskih igara, joπ od 13. srpnja 2001. kada je glavni grad Kine na izborima, pomalo i neoËekivano, potukao Toronto i Pariz te dobio najveÊi πportski, i ne samo πportski, dogaaj na svijetu.

O OLIMPIJSKE IGRE U PEKINGU

Teæak zadatak za London "Ovo su bile Igre koje Êe se teπko ponoviti u svim segmentima, od nevjerojatne πportske infrastrukture, prijevoza do gostoprimstva kojim su svi upravo oduπevljeni. Igre u Londonu Êe sigurno biti dobre, ali Êe biti drukËije od Pekinga", rekao je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa

Politizacija na svakom koraku Kinezima mnogo toga nije iπlo u prilog, protibetanski i antikineski prosvjedi koji su se redali na gotovo svim postajama puta olimpijske baklje, koja je Ëak nekoliko puta i naprasno ugaπena, kao i bojkot nekih svjetskih Ëelnika zbog kineske uloge u tragediji sudanske provincije Darfur i krπenja ljudskih prava, prijetili su velikom politizacijom Olimpijskih igara i vraÊanjem najveÊe sveËanosti πporta u "olovno doba" bojkota igara u Moskvi 1980. i Los Angelesu 1984.

Fascinantno “PtiËje gnijezdo” 50

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 51

PolitiËki pritisci nisu bili jedini problem organizatorima: svjetski su mediji golemu pozornost prije samog poËetka Igara davali i doista vrlo zagaenom pekinπkome zraku, zbog kojeg su neki πportaπi i odustali od Igara. Kinezi su od samog poËetka bili svjesni problema pekinπkoga smoga u kolovozu i veÊ su mnogo ranije nastojali pomaknuti termin Igara za rujan, kada u pravilu zapuπu vjetrovi koji oËiste nebo nad kineskom prijestolnicom. MOO to nije dopustio pa su se pekinπke vlasti odluËile na stroge mjere, poput zatvaranja svih tvornica i gradiliπta u krugu 120 kilometara oko grada, a sustavom "par-nepar" uklonile su polovicu od 3,5 milijuna automobila s ulica. Smog je zbilja bio neugodan za sve koji su stigli u Peking poËetkom kolovoza, ali samo do sveËanosti otvaranja u 8 sati naveËer 8. kolovoza 2008. Kada su Igre napokon zapoËele u znaku broja 8 koji Kinezi smatraju sretnim brojem, te kada je na grandioznom stadionu "PtiËje gnijezdo" u petosatnom spektaklu otvaranja znamenitog redatelja Zhang Yimoua joπ znamenitiji gimnastiËar Li Ning hodajuÊi po krovu stadiona upalio olimpijski plamen - svi su problemi netragom nestali, a otpoËela je jedinstvena πportska bajka.

Gnijezdo i kocka ToËno 10.489 πportaπa iz 204 dræave borilo se u Pekingu za 302 kompleta odliËja u 28 πportova na 31 boriliπtu, meu kojima su i najljepπi koje je svijet ikad vidio. Ukupni proraËun Igara, koji se procjenjuje na 41 milijardu dolara, omoguÊio je Kinezima gradnju dotad nezamislivih πportskih boriliπta meu kojima se izdvajaju stadion "PtiËje gnijezdo" i plivaËka "Vodena kocka", koji su meusobno udaljeni stotinjak metara, a svojim iluminacijama noÊu tvore nezaboravan doæivljaj i vjerojatno su najfotografiraniji objekti u povijesti igara. "StreljaËki grad", golema koπarkaπka dvorana Wukesong, veslaËka i kajakkanu staza izvan grada, zasebni jedriliËarski centar u Qiungdaou i ostale πportske arene bile su dostojna kulisa za πportske drame olimpijskih junaka i tragiËara. Na Igrama su oborena 42 svjetska i 132 olimpijska rekorda, a svijet je ostao zadivljen s osam zlatnih odliËja plivaËa Michaela Phelpsa i tri svjetska rekorda JamajËanina Usaina Bolta, pri Ëemu je njegov nezaboravan slavljeniËki ulazak u cilj sa 9,69 sekundi na 100 metara proglaπen najljepπim trenutkom Igara. Kinezi su ostvarili i svoj najveÊi πportski cilj, osvojili su 51 zlatnu medalju i prvi put bili bolji od πportskih

Martina ZubËiÊ

Sandra ©ariÊ

Snjeæana PejËiÊ

Blanka VlaπiÊ

Filip Ude

velesila Sjedinjenih Dræava (36) i Rusije (23). Nikad prije u povijesti igara toliko zemalja, Ëak 87, nije osvajalo odliËja, a Hrvatska je na listi medalja zauzela 57. mjesto s pet odliËja - dva srebra i tri bronce.

Ostavπtina Igara Svih pet hrvatskih medalja ostvareno je u πportovima - atletici, gimnastici, streljaπtvu i taekwondu - u kojima nikad nismo imali odliËja i to je najveÊa ostavπtina OI u Pekingu kojom bi se hrvatski πport mogao viπestruko okoristiti. Skok Blanke VlaπiÊ preko 205 centimetara na svakom bi drugom natjecanju donio zlato, a ne srebro, bronca Snjeæane PejËiÊ u zraËnoj puπci u prvoj disciplini Igara veÊ se isplaÊuje najavom gradnje streljane u rodnoj joj Rijeci, srebrni gimnastiËar Filip Ude veÊ je postao idolom mnogih hrvatskih djeËaka, a bronËane taekwondaπice Sandra ©ariÊ i Martina ZubËiÊ potvrdile su i da ljepotice mogu biti vrhunske u πportu koji nije nimalo njeæan. Iako su u Peking stigli s velikim oËekivanjima, hrvatski vaterpolisti i rukometaπi ipak nisu stigli do medalje, a raduje povratak koπarkaπa koji su plasmanom u Ëetvrtfinale olimpijskog turni-

ra najavili oporavak nekad elitnog hrvatskog πporta. U Pekingu je Ëast hrvatskog πporta branilo rekordnih 103 πportaπa u Ëak 15 πportova, a predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa smatra da na sljedeÊim Igrama u Londonu 2012. Hrvatska moæe imati predstavnika u joπ viπe πportova.

Inverzija πportova "Igre u Pekingu su potvrdile da je doπlo vrijeme stanovite inverzije πportova, πto je svakako pozitivan trend koji Êemo adekvatno popratiti jer je to oËito plod dugogodiπnjeg ulaganja HOO-a u sve πportove. Svi hrvatski osvajaËi odliËja u Pekingu su u programu HOOa i to veÊ godinama. U Pekingu su nam se ulaganja vratila na pravi naËin, a dræim da u Londonu moæemo nastupiti i u viπe od 15 πportova", kazao je Mateπa, ocijenivπi Igre u Pekingu veliËanstvenim. "Ovo su bile Igre koje Êe se teπko ponoviti u svim segmentima, od nevjerojatne πportske infrastrukture, prijevoza do gostoprimstva kojim su svi upravo oduπevljeni. Igre u Londonu Êe sigurno biti dobre, ali Êe biti vrlo drukËije od Pekinga", zakljuËio je predsjednik HOO-a. 51

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 52

OD OLIMPA DO OLIMPA

HOD 2008. - VI©E OD 200 TISUΔA SUDIONIKA ©irom Hrvatske, a osobito u osnovnim πkolama, πportski i sveËano obiljeæen je 10. Rujna Hrvatski olimpijski dan (HOD), dan hrvatskog olimpizma i Hrvatskog olimpijskog odbora osnovanoga upravo na taj dan prije 17 godina. ProslavljajuÊi obljetnicu, HOO je u organizaciji Ureda za lokalni πport koji vodi Alma PapiÊ opetovano ukazao na vaænost bavljenja πportom kao kulturom æivljenja, kako je i najavljivana ta sve popularnija nacionalna πportska manifestacija. SimboliËnim odijevanjem bijele majice i pozivom na πportsko prijateljstvo i mir, osobito mladih generacija, organizatori - u suradnji s brojnim πportskim udrugama i organizacijama, obrazovnim i drugim ustanovama i institucijama od djeËjih vrtiÊa do osnovnih i srednjih πkola te sveuËiliπta i veleuËiliπta diljem Hrvatske - upuÊeni su u proslavu hrvatskog πporta, naglaπavajuÊi veliku motivacijsku snagu πporta u druπtvu. Time je HOD 2008., jedinstvena nacionalna πportska manifestacija, prerastao okvire jednoznaËne akcije i uz niz ra-

Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Napisala Radica Jurkin

dionica o olimpizmu u kojima su sudjelovali uËenici osnovnih πkola, djeËjih vrtiÊa, kao i graani - njih oko 200 tisuÊa - dao naslutiti da Êe iduÊe godine biti joπ brojniji.

100 TISUΔA ©PORTSKOJ KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ZAJEDNICI U Zaboku je 10. srpnja 2008. ©portskoj zajednici Krapinsko-zagorske æupanije, njenom predsjedniku Stjepanu Fotivcu, uruËen Ëek na 100 tisuÊa kuÊa, zajedniËka donacija Hrvatskog olimpijski odbor i Hrvatske lutrije u dvogodiπnjem projektu potpore πportu lokalne razine, a koji traje do kraja 2008. Novac Êe biti utroπen za izgradnju pomoÊnog igraliπta Nogometnog kluba Mladost iz Zaboka. Uz Ëelnike HOO-a, predsjednika Zlatka Mateπu i glavnog tajnika Josipa »opa, sveËanosti su nazoËili pomoÊnik uprave Hrvatske lutrije Tomislav Svetina i izvrπna direktorica Areta »uturaπ, glavni

tajnik ©portske zajednice Krapinsko-zagorske æupanije Branko Piljek, zamjenik proËelnika za druπtvene djelatnosti Krapinsko-zagorske æupanije Ivan Lamot, vrhunski motociklist Nenad ©ipek te broja druga ugledna πportska imena.

100 TISUΔA LI»KO-SENJSKOJ ÆUPANIJI U Smiljanu je 2. rujna ove godine, u nazoËnosti bronËane olimpijke iz Pekinga taekwondoaπice Sandre ©ariÊ, predsjedniku Saveza πportova LiËko-senjske æupanije Budimiru PeraniÊu sveËano uruËen Ëek na 100 tisuÊa kuna za potporu πportskoj zajednici. HOOov projekt potpore πportu lokalne razine, u suradnji s Hrvatskom lutrijom, ovoj Êe zajednici pomoÊi u postavljenju asfaltne podloge na igraliπtu Osnovne πkole dr. Franje Tumana u LiËkom Osiku. »ek su uruËili glavni tajnik HOO-a Josip »op i pomoÊnik direktora HL-a Tomislav Svetina u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatko Mateπa, pomoÊnice glavnog tajnika za programe lokalnog πporta Alme PapiÊ te izvrπne direktorice HL-a Arete »uturaπ. KOR»ULA/PEKING - OD SRCA SRCU Na poziv domaÊina, KorËulu su u srpnju ove olimpijske godine posjetili kineski πkolarci osnovne πkole "Minority Union" iz Pekinga. Njih πestero u pratnji svojih nastavnika gostovali su u Hrvatskoj nakon πto je Peking prije godinu dana posjetilo πestero korËulanskih uËenika Osnovne πkole Petra KanaveliÊa. Naime, Organizacijski odbor olimpijskih igara Peking 2008 (BOCOG) u suradnji s nacionalnim olimpijskim odborima pokrenuo je u studenom 2006. projekt Heart to heart ("Od srca srcu"), radi promocije olimpijskih vrijednosti meu mladima svijeta i njihovog zbliæavanja. U koordinaciji HOO-a i Veleposlanstva Republike Hrvatske u NR Kini projekt je potpomoglo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, DubrovaËko-neretvanska æupanija, Grad KorËula i O© Petra KanaveliÊa iz KorËule, koja je i izabrana kao predstavnica Hrvatske. BUKIΔ ©ESTI HRVAT U KUΔI SLAVNIH Perica BukiÊ, olimpijac s tri odliËja a danas predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza (HVS), primljen je 13. srpnja 2008. na sveËanosti u πpanjolskoj Malagi u KuÊu slavnih vodenih πportova u Fort Lauderdaleu (International Swimming Hall of Fame), u kojoj "stanuje" viπe od 600 uglednih πportaπa iz vaterpola, plivanja, sinkroniziranog plivanja i skokova u vodu. Perica BukiÊ πesti je Hrvat primljen u KuÊu slavnih vodenih πportova - ostali su Zdravko JeæiÊ, Zdravko Δiro KovaËiÊ, –urica Bjedov, Zoran JankoviÊ i Ratko RudiÊ. BukiÊ je osvajaË triju olimpijskih odliËja, zlatne medalje na OI u Los Angelesu 1984. i OI u Seoul 1988. te srebrne medalje na OI u Atlanti 1996., dva je puta osvojio naslov svjetskog prvaka (1986. u Madridu i 1991. u Perthu); osvajaË je brojnih medalja na svjetskim kupovima, europskim kupovima i prvenstvima, mediteranskim igrama i univerzijadama.

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 53

DODIJELJENE NAGRADE DRAÆEN PETROVIΔ 2008. Prigodnom proslavom u hotelu Panorama u Zagrebu HOO je 22. rujna dodijelio Nagradu Draæen PetroviÊ najperspektivnijoj πportaπici, πportaπu te æenskoj i muπkoj ekipi u mlaim kategorijama u 2008. godini. Nagradu za najperspektivniju πportaπicu Hrvatske dobila je taekwondoaπica Martina ZubËiÊ koja je na Olimpijskim igrama u Pekingu osvojila bronËanu medalju u kategoriji do 57 kg. Najperspektivniji πportaπ je atletiËar Marin Premeru koji je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Poljskoj osvojio srebrnu medalju u bacanju diska, te bronËanu u bacanju kugle. Najbolja mlada ekipa je juniorska karataπka reprezentacija koja je u sastavu Ema AniËiÊ, Azra Saleπ, Maπa MartinoviÊ i Ivana Goricaj osvojila prvo mjesto na Europskom prvenstvu za kadete i juniore u Trstu. Za najbolju mladu momËad izabrana je juniorska koπarkaπka reprezentacija koja je na Europskom prvenstvu za igraËe do 18 godina u Ateni osvojila treÊe mjesto. BronËano odliËje zasluæili su: Ivan Batur, Mario Delaπ, Goran Fodor, Toni Prostran, Leon RadoπeviÊ, Ivan Ramljak, Robert RikiÊ, Sven SmajlagiÊ, Tomislav ZubËiÊ, Josip Bilinovac, Darko PlaniniÊ i Nikola Doπen. ObraÊajuÊi se slavljenicima i brojnim uglednicima hrvatskog πporta nazoËnima na prigodnoj sveËanosti, predsjednik HOOa Zlatko Mateπa izrazio je zadovoljstvo πto nagrada za najperspektivnije mlade πportaπe nosi ime velikog Ëovjeka i πportaπa Draæena PetroviÊa koji svima moæe biti uzor. "O kako se velikom πportskom imenu radi moæe ilustrirati i podatak da Draæenov muzej godiπnje obie viπe od 18.000 posjetitelja, Ëime se ne moæe pohvaliti ni jedan zagrebaËki muzej sa stalnim postavom", rekao je Mateπa i najavio da Êe se uoËi Draæenova roendana, 22. listopada, organizirati atraktivna meunarodna koπarkaπka utakmica. »lan Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Antun Vrdoljak naglasio je

da je Draæen, uz ostale hrvatske πportaπe, u vrijeme ratnih godina i stvaranja HOO-a rijetki prepoznatljiv hrvatski πportski proizvod u svijetu. "Samo zahvaljujuÊi imenima kao πto su Draæen PetroviÊ, Goran IvaniπeviÊ, Toni KukoË, Stojko VrankoviÊ, Dino Raa, Zvone Boban, Davor ©uker... mogli smo traæiti i dobiti svoj nacionalni olimpijski odbor Ëemu su teæile generacije hrvatskih πportaπa, ali to nisu uspjele ostvariti. ZahvaljujuÊi kapetanu Draæenu mogla se u Barceloni odigrati nezaboravna finalna utakmica izmeu Dream Teama i Hrvatske koja je zauvijek ostala zapisana u naπim srcima", naglasio je Vrdoljak. Nagradu koju Ëini pisana povelja uruËila je Draæenova majka Biserka PetroviÊ, uz asistenciju Ëlanova VijeÊa, Moranu PalikoviÊ Gruden, Nadu SenËar, Goranka FiæuliÊa, Ivu Gorana Munivranu, Luciana Suπnja i

SJAJNA PARAOLIMPIJSKA ODLI»JA IZ PEKINGA Hrvatska paraolimpijska delegacija vratila se s Paraolimpijskih igara u Pekingu, koje su trajale od 6. do 17. rujna, s Ëetiri odliËja: dvostrukim zlatom Antonije Balek (bacanje kugle i koplja), zlatom Darka Kralja u bacanju kugle i srebrnim odliËjem Branimira BudetiÊa u bacanju kugle. Hrvatske je paraolimpijce, koji su se iz Pekinga vratili 20. rujna, u zagrebaËkoj zraËnoj luci doËekalo mnoπtvo navijaËa, prijatelja, Ëlanova obitelji, te niz uglednika iz politiËkog, πportskog i javnog æivota Hrvatske i Zagreba, meu kojima dopredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i

Stojka VrankoviÊa. Sponzor nagrade HGspot darovao je Martini ZubËiÊ i Marinu Premeru prijenosno raËunalo, a T-Mobile je Ëlanovima reprezentacije poklonio mobitel.

Nagrada Draæen PetroviÊ ustanovljena je 2006. godine i prvi je put dodijeljena 2007. Na Ëelu Odbora za dodjelu Nagrade 2008. bio je Zvonimir Boban, a Ëlanovi Goranko FiæuliÊ, Zvjezdana Tuma Pavlov i Dragutin Kamenski (VijeÊe HOO-a), Iva Perdec-AugustinËiÊ, Romana Caput-Jogunica i Vinko KneæeviÊ (Hrvatski zbor sportskih novinara), te olimpijci Aleksandar PetroviÊ, Kaja Ileπ i Vlado Lisjak (Hrvatski klub olimpijaca). meugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, u ime HOO-a Ëlanica VijeÊa HOO-a Morana PalikoviÊ Gruden, Nada SenËar i Stojko VrankoviÊ, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Boro VuËkoviÊ i zagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ.

Dvostruka paraolimpijska pobjednica i rekordera Antonia Balek zahvalila je na srdaËnom doËeku, izrazivπi nadu se Êe pekinπki rezultati potaknuti na uklanjanje i dalje postojeÊih prepreka, "kako onih u glavama, tako i arhitektonskih barijera". Na Paraolimpijskim igrama u Pekingu nastupilo je 4000 πportaπa iz 148 zemalja svijeta meu kojima Hrvatska sa 25 predstavnika. Ç 53

OLIMP-prelom 28

9/29/08

23:53

Page 54

O IZBORIMA ZA 2008.-2012. Kako to nalaæe Statut HOO-a, na isteku Ëetverogodiπnjeg mandata koji se poklapa s olimpijskim ciklusom, Skupπtina HOO-a pod Ëetverogodiπnjem vodstvom predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe odluËila je na 20. sjednici 11. srpnja 2008. raspisati izbore za mandatno razdoblje 2008.-2012. Izbori Êe se provesti 22. listopada ove godine, a birat Êe se predsjednik HOO-a, dopredsjednici, Ëlanovi VijeÊa i Nadzornog odbora. Svi osim Nadzornog odbora biraju se iz redova Skupπtine, stoga su do 30. rujna ove godine nacionalni πportski savezi morali imenovati svojega predstavnika za sljedeÊe Ëetverogodiπnje mandatno razdoblje koje zavrπava Olimpijskim igrama u Londonu 2012. Kandidature za izbor predsjednika HOO-a otvorene su do 14. listopada. IZA©AO NOVI MEDICINSKI VJESNIK Iz tiska je izaπao novi Hrvatski πportsko-medicinski vjesnik, redovna publikacija HOO-a u podruËju πportske medicine. Uredniπtvo na Ëelu s glavnom urednicom dr. sc. Brankom MatkoviÊ za novi je broj pripremilo Ëlanke na temu prenaprezanja kostiju u πportaπa, rezultate istraæivanja i vrednovanja natjecateljskih aktivnosti djece u atletskim disciplinama Olimpijskog festivala djeËjih vrtiÊa, tekstove o kondicijskim sposobnostima i morfoloπkim znaËajkama u odbojkaπicama, motoriËkim sposobno-

stima i stupnju uhranjenosti itd. Medicinski vjesnik nije u slobodnom prodaji - distribuira se nacionalnim πportskim savezima i njihovim struËnim stoæerima, πportskim lijeËnicima te drugima kojima su vaæna πportsko-medicinska saznanja.

REDIZAJNIRAN www.hoo.hr

Na dan otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu 8. kolovoza javnosti su predstavljene nove, redizajnirane stranice Hrvatskog olimpijskog odbor. Redizajnom napravljenim prema standardima modernih net-tehnologija, koji je potaknula Komisija za informiranje i izdavaπtvo na Ëelu s Jurom Ozmecom, uveo je novosti, meu ostalim biografije πportaπa sudionika OI, najave i priopÊenja nacionalnih πportskih saveza, rubriku rezerviranu za sugovornika HOOa, kalendar meunarodnih πportskih natjecanja, kao i niz drugih tema kojima se bavi HOO, najviπa nacionalna udruga hrvatskog πporta.

CERAR GOST HRVATSKOG FAIR PLAY ODBORA Pod predsjedavanjem predsjednice Biserke Perman, Hrvatski fair play odbor odræao je 15. rujna u Zagrebu treÊu sjednicu u Ëijem je radu, na poziv Odbora, sudjelovao i Ëlan Izvrπnog

europskog fari play pokreta, legendarni slovenski gimnastiËar i dvostruki olimpijski pobjednik Miroslav Cerar. Cerar je Ëlanove hrvatskog Odbora upoznao s aktivnostima EFPM-a Ëiji je suosnivaË Hrvatska, kao i s aktivnostima koje se na podruËju promoviranja fair playa provode u Sloveniji. PoËetkom listopada u Nicosiji se odræava 14. kongres EFPMa na temu "Nasilje i rasizam - izazov za πportsku zajednicu", a Cerar se nada da Êe neki od buduÊih kongresa ili sjednica Izvrπnog odbora EFPM-a biti organizirani i u Hrvatskoj. Hrvatski fair play odbor pak, nakon uspjeπne akcije s potpisivanjem Deklaracije fair playa meu hrvatskim olimpijcima, uskoro planira pokrenuti niz promotivnih akcija u hrvatskim πkolama.

PODKOREN KONA»NO U POSJEDU HOO-a Nakon petnaestogodiπnjeg sudskog spora HOO-a i Avde LipovaËe, posjed Sportel Podkoren u Sloveniji sudskom je odlukom napokon vraÊen u posjed HOO-u. ©portsko-rekreacijski objekt veliËine 245 m 2 na Ëetiri etaæe prema nalazu inventurnog tima HOO-a u zapuπtenom je stanju, a njegovu Êe konaËnu vrijednost procijeniti nezavisna procjeniteljska kuÊa. VijeÊe HOO-a je na sjednici 22. rujna odluËilo objekt prodati, kao i poslovni prostor na SvaËiÊevom trgu u Zagrebu veliËine 94 m 2 takoer u vlasniπtvu HOO-a.

OLIMP-prelom 28

9/29/08