OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:07
Page 1
BROJ 27 • LIPANJ 2008. ISSN 1331-9523
MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
OLIMPIJSKE LEGENDE
Sanja OæegoviÊ-Gobac ÆENSKA STRANA ©PORTA
Muπko ili æensko, rukovodstvo mora biti autonomno OLIMPIJSKI MARKETING
Jamac opstojnosti Olimpijskih igara NASTANAK MODERNOG ©PORTA
Od surove do plemenite igre
OLIMPIZAM
Temeljni aspekti olimpizma
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:07
Page 2
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 3
SADRÆAJ Nastanak modernog πporta: Od surove do plemenite igre Olimpijske nade: Mario TodoroviÊ, plivaË Olimpijske legende: Sanja OæegoviÊ-Gobac, koπarkaπica Olimpizam: Temeljni aspekti olimpizma Malo poznati πportovi: Rugby Fives Olimpijske igre i politika: Olimpijska baklja - politiËka meta Religija i πport: Idem s tobom Æenska strana πporta: Muπko ili æensko, rukovodstvo mora biti autonomno Umjetnost i πport: Sportski motivi u umjetnosti ranog srednjeg vijeka Filozofija πporta: Gadamerov koncept igre Olimpijski marketing: Jamac opstojnosti Olimpijskih igara ©port i znanost: Dokolica kao lijek Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA ©port i duhovnost: Meditacija i vaterpolo ©portska terminologija: Stolni tenis - ‘mali tenis’ za mnogo ljudi ©portska fotografija Publicistika Ususret Olimpijskim igrama: Stotinjak kandidata za Peking Od Olimpa do Olimpa
Olimpizam
10. str.
4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 29 42 44 46 48 50 54
Ususret olimpijskim igrama
50. str. UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE
ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op UREDNIK Ante DrpiÊ UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec
Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora
OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK TEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o. Zagreb, KranjËeviÊeva 25 a Naklada: 2.000 primjeraka
Dragi Ëitatelji, predstavljamo vam drugi ovogodiπnji broj Olimpa, Ëasopisa Hrvatskog olimpijskog odbora, koji donosi niz tema iz suvremenog πporta, zanimljive znanstvene i struËne poglede na πport i olimpizam i, dakako, poseban osvrt na nastup hrvatske olimpijske delegacije na ljetnim Olimpijskim igrama u Pekingu koje su "pred vratima" i koje Êe se odræati od 8. do 24. kolovoza 2008. godine. Hrvatski Êe πportaπi nastupiti u Pekingu, za sada je poznato, u atletici, boksu, biciklizmu, gimnastici, jedrenju, kajaku, plivanju, rukometu, stolnom tenisu, streljaπtvu, tekvondou, vaterpolu i veslanju. Broj πportaπa koji putuju u Peking veÊ sada znamo, premaπit Êe broj hrvatskih olimpijaca na dosadaπnjim Ljetnim olimpijskim igara. No, konaËni broj buduÊih olimpijaca ustanovit Êemo krajem srpnja kada zavrπavaju sve kvalifikacije za ljetne Olimpijske igre u Pekingu 2008. Prije Pekinga, prisjetimo se da je na Ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni nastupilo 39 πportaπa u 12 πportova, u Atlanti 84 u 14 πportova, u Sydneyju 91 πportaπ u 12, a u Ateni 81 πportaπ u 14 πportova, te da su dosad osvojili ukupno 12 medalja, od kojih su tri zlatne, Ëetiri srebrne i pet bronËanih. U ime hrvatske olimpijske obitelji æelim svim naπim olimpijcima πto bolje zavrπne pripreme za nastup u Peking, te najbolje rezultate za koje su, poznato je, ulagali sav trud i znanje, uËenje i upornost u Ëitavom olimpijskom ciklusu. Znam da Êe svaki od njih, kao i Ëlanovi struËnih stoæera i drugih sluæbenih osoba, u ime svih nas u Kini i Pekingu biti dostojni zastupnici Hrvatske na najveÊem πportskom dogaaju na svijetu. Svima puno uspjeha!
www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr
3
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 4
NASTANAK MODERNOG ©PORTA
Od surove do plemenite igre S korijenima joπ u antici, nogomet je dugo bio igra s previπe nasilja i ozljeda, pa je od 1314. Ëesto zabranjivan. No, sredinom 19. stoljeÊa uoËeno je da razvija pozitivne vrline pa je postao Ëak i obavezan dio πkolovanja Piπe Ana PopovËiÊ
radicionalni nogomet, "football", stara je igra s korijenima joπ u antici. Engleska legenda kaæe da je prva "nogometna" lopta bila glava jednog danskog osvajaËa ubijenog u bitci, a vrlo je vjerojatno da igra potjeËe od nekog poganskog rituala. U proπlosti je lopta varirala u veliËini, obliku i materijalu od kojeg je napravljena. Tako su u Chesteru koristili obojenu drvenu loptu. Cilj igre bio je prostor u koji je trebalo unijeti loptu, iskljuËivo πutirajuÊi je nogom. Ti prostori bili su udaljeni i po nekoliko kilometara, a igralo se, na ulicama i na poljima. U igri su sudjelovali svi sposobni muπkarci. Tradicionalni susreti u "footballu" u ta davna vremena obilovali su nasiljem i ozljedama, imali su vrlo loπu reputaciju i Ëesto su zabranjivani. Prvu zabranu igranja loptom 1314. godine donio je kralj Edvard II., a kasniji vladari produljivali su je sve do 18. stoljeÊa. Kada je napokon ukinuta kraljevska zabrana, poslodavci i vlasnici tvornica nastavili su svojim radnicima zabranjivati igranje nogometa jer je igra bila toliko divljaËka da su igraËi Ëesto danima bili nesposobni za rad. U takvim prilikama godine 1801. engleski povjesniËar Joseph Strutt napisao je o nogometu - "Igra je u proπlosti bila vrlo popularna meu pukom, ali posljednjih godina viπe nije na cijeni i vrlo se malo prakticira". Strutt bi bio nemalo iznenaen Ëinjenicom da je, samo stotinjak godina nakon te usputne opaske, nogomet u svojem moderniziranom obliku postao engleska nacionalna igra i, opÊenito, najpopularniji πport na svijetu.
T
Broj igraËa nije bio propisan
“Nogomet” na ulicama Londona u 17. stoljeÊu 4
Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeÊe znatno je oslabio interes za "football" u πirim slojevima puËanstva. Ipak, u engleskim privatnim πkolama uËenici ga i dalje igraju s entuzijazmom, uza svu loπu reputaciju i negativan stav ravnatelja i nastavnika. Svaka πkola njegovala je svoj naËin igre, koji je uglavnom ovisio o prostoru na kojem se igralo. U Charterhouseu i Westministeru igralo se u zatvorenom πkolskom dvoriπtu, u Rugbyju i Cheltenhamu na πirokom, otvorenom polju, dok su Eaton, Winchester, Harrow i Shrewsbury njegovali svoje specifiËne varijante nogometa. Broj igraËa nije bio propisan ni ograniËen, a nevjerojatna ilustracija takve situacije je zapis Thomasa Arnolda, ravnatelja πkole u Rugbyju o jednoj utakmici. U toj utakmici Ëetrdeset uËenika jedne ekipe igralo je protiv momËadi za koju je igralo 460 uËenika. U toj ekipi 200 se "borilo", dok je preostalih 260 branilo prostor zgoditka.
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 5
Dodavanje drugom igraËu nije bilo dopuπteno Zanimljivo je napomenuti da je igraË u posjedu lopte morao pokuπati ostvariti zgoditak jer dodavanje drugom igraËu nije bilo dopuπteno. S vremenom su pojedini ravnatelji zabranjivali nogomet, pa su ga uËenici Ëesto igrali u tajnosti. Godine 1823. u πkoli u Rugbyju zbio se dogaaj koji je otvorio novu stranicu u razvoju ekipnih πportskih igara. UËenik William Webb Ellis, iznerviran loπom igrom svoje ekipe, zanemario je tradicionalni naËin igre, uzeo je loptu u ruke i potrËao do prostora zgoditka. Protivnici, zbunjeni tom neuobiËajenom akcijom, brzo su se snaπli, potrËali su za njim, uhvatili ga i oborili na zemlju. Takav naËin igre prihvatile su sve πkole grada Rugbyja, a ubrzo zatim i πkole u drugim gradovima. Meutim, taj naËin igranja "footballa" nisu prihvatili svi - mnogi su i dalje igrali iskljuËivo nogama. Tako su u drugoj polovici 19. stoljeÊa nastale dvije igre: football - rugby, nogomet koji se igrao u mjestu Rugbyju, te football - association, igra koju su osnovali pristalice zabrane igranja rukama. Ta dva naziva zadræavaju se do prve decenije 20. stoljeÊa, da bi se nakon toga poËeli sve viπe primjenjivati nazivi rugby i football, odnosno ragbi i nogomet.
Slika gore: Igra “nogometa” u Kraljevskoj vojnoj akademiji - litografija iz 1857. godine
Slika desno: Susret Aston Ville i Sunderlanda 1893. godine
Nogomet kao nuæno zlo Pet godina nakon πto je William Web Elis potrËao s loptom u rukama, Thomas Arnold postao je ravnatelj πkole u Rugbyju. NaËin na koji je vodio tu πkolu revolucionarno je promijenio sustav πkolstva u Engleskoj i time posredno stav Engleza prema igrama i πportu. Krajem 18. stoljeÊa obrazovani graani prezirali su nogomet. Iako su ga djeËaci igrali u privatnim πkolama, smatran je za mladenaËku ludost, a ravnatelji πkola tolerirali su ga kao nuæno zlo, jer uËenici ipak nisu mogli sjediti u klupama po cijeli dan. UobiËajena je praksa zapravo bila da se uËenicima pusti potpuno na njihovu volju u svim neakademskim aktivnostima. Arnold je promijenio tu praksu i poËeo se zanimati za cjelokupan razvoj svojih uËenika, i intelektualni i duhovni i tjelesni. Ne postoje zapravo dokazi da je Arnold bio posebno zainteresiran za πport, ali je prepoznao sve njegove prednosti i poticao je uËenike da se u slobodno vrijeme njime bave.
Umjesto sile, spretnost i snalaæljivost Nogomet je bio posebno pogodan jer je razvijao uzajamnu suradnju igraËa i podreivanje pojedinca cjelini. Legalizacijom nogometa i time πto je stavljen pod nadzor uËitelja njegov se dotadaπnji
spontani i divljaËki karakter poËeo ograniËavati nizom odredbi i pravila. Ona su smanjila silovitost borbenih sukoba, ograniËila dominantnu ulogu sile i zamijenila je spretnoπÊu i snalaæljivoπÊu. Ubrzo su i ravnatelji ostalih πkola poËeli svoje uËenike poticati na πport, ne bi li ih odvratili od nemorala i uËvrstili disciplinu. »ak i izraziti protivnici nogometa morali su priznati njegovu korisnost. IduÊi korak doπao je sa shvaÊanjem da nogomet nije samo korisna zamjena za nepoæeljne aktivnosti, nego sam po sebi razvija pozitivne vrline - lojalnost, nesebiËnost, suradnju, samoærtvovanje, osjeÊaj Ëasti, pa i sposobnost da se dobro podnese poraz. Nogomet je ne samo prihvaÊen, nego je dobio istaknuto mjesto u sustavu privatnih πkola. U samo nekoliko godina postao je, uz ostale πportove, i obavezni dio πkolovanja.
©kolski susreti unificirali pravila Samo pedesetak godina nakon πto je Joseph Strutt predvidio izumiranje zloglasne igre, na jednom od najprestiænijih koledæa, u Eatonu, donesena je odredba da Êe svaki uËenik koji ne igra nogomet jednom dnevno svaki dan i dvaput na dane kada je praznik biti kaænjen s pola krune i udarcima. Primjer je ekstreman, ali dobro ilustrira ideju o vaænosti nogometa u Velikoj Britaniji sredinom 19. stoljeÊa. Nogometni susreti izmeu razliËitih πkola vodili su spajanju razliËitih naËina igranja, a s vremenom i do unifikacije pravila. Godine 1846. na sveuËiliπtu Cambridge donesen je set nogometnih pravila kojima su se ujedinili razliËiti oblici igre i koji je osigurao zadovoljavajuÊu osnovu za igranje nogometa na sveuËiliπtu. Stara narodna igra koja je tijekom industrijske revolucije gotovo izumrla podignuta je na novu razinu modernog πporta. Tom transformacijom nije izgubila svoju iskonsku, na neki naËin "primitivnu" privlaËnost, a dobila je sve plemenite i najljepπe odlike πporta u najboljem smislu te rijeËi.
Literatura 1. Goldblatt, D. (2006). The Ball is Round. London: Viking, Penguin Group 2. Holt, R. (1989). Sport and the British a modern history. Oxford: Oxford University Press 3. Marples, M. (1954). A History of Football. London: Secker&Warburg
5
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 6
OLIMPIJSKE NADE plivaË
Nije Amerika sve Mladi KorËulanin, o kojemu se od poËetka priËa kao o nasljedniku Duje Draganje, na Olimpijskim igrama u Pekingu æeli vrhunske rezultate Piπe Liljana Jazbinπek
a Europskom prvenstvu u Eindhovenu ove godine kreirao je senzaciju, s Gordanom Koæuljem, Vanjom Roguljom i Dujom Draganjom, osvajanjem drugoga mjesta u πtafeti 4x100 m mjeπovito. Plivao je u svojim disciplinama vrlo dobro i bio je to uzlet talenta 19-godiπnjega Marija TodoroviÊa na velikoj sceni. Na 50 m leptir πest stotinki sekunde dijelilo ga je od postolja, dok je na dvostruko duljoj stazi isplivao olimpijsku A normu i uπao u finale (bio je 8.). Nije bilo mnogo vremena za slavlje jer su odmah poËeli treninzi, a blizu je bilo Svjetsko prvenstvo u 25-metarskim bazenima u Manchesteru.
N
Roeni sprinter On se sam, kaæe, nije promijenio. Promijenio se, meutim, odnos ljudi prema njemu. 6
MARIO
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 7
TODOROVIΔ Tko je Mario TodoroviÊ? Roen 1989. na KorËuli. PoËeo je plivati u klubu kao sedmogodiπnjak. »lan je ZagrebaËkog plivaËkog kluba i æivi u Zagrebu. Treneri su mu bili Jasna Tedeschi, Andro Depolo i Tamara PaviÊ. Sadaπnji mu je trener Pero Kuterovac. Zavrπio je srednju Geodetsku πkolu, a sad je student Kinezioloπkog fakulteta u Zagrebu. Na juniorskome EP 2006. u Palma de Mallorci bio je srebrni na 50 i 100 m leptir. Na seniorskom EP 2008. u Eindhovenu bio je Ëlan srebrne πtafete 4x100 m mjeπovito, Ëetvrti na 50 m leptir i u πtafeti 4x100 m slobodno te osmi na 100 m leptir.
Tko pogleda malo bolje Marija TodoroviÊa zakljuËit Êe da je KorËulanin roeni sprinter. Moæda se i zbog toga, a ne samo zbog dobrih rezultata, o njemu od samoga poËetka priËa kao o nasljedniku Duje Draganje. Profesor Boris VolËanπek jednostavno kaæe: "RijeË je o klasiËnome sprinteru od kojega u Hrvatskoj moæemo napraviti vrhunskog plivaËa". PoËetne je plivaËke zamahe napravio na KorËuli. "Moji su me poËeli bacati u more veÊ sa Ëetiri godine, a sa sedam sam doπao u klub", sjeÊa se Mario. Plivali su gotovo cijele godine, a 50-metarski bazen bio im je u moru. Prije odlaska u Zagreb imao je troje trenera - Jasnu Tedeschi, Andra Depola i Renatu PaviÊ. Iako tinejdæer, gotovo je godinu dana razmiπljao kamo Êe nakon osnovne πkole. Dubrovnik, Split, Zagreb... Izbor je bio ZagrebaËki plivaËki klub i trener Pero Kuterovac. No, trebala su mu tri mjeseca da se navikne na veliku promjenu u æivotu i treningu. Mario se nalazio izmeu uËenja u Geodetskoj πkoli, gdje su profesori zaista imali razumijevanja za njega, treninge i opet uËenja. Sad je na prvoj godini Kinezioloπkoga fakulteta, ali sjete ga se iz bivπe πkole.
"Nekad mi se baπ i ne radi. Trener tad, naravno, poludi. No, na OI Êu dati sve od sebe", iskren je bio Mario nakon prvog velikog uspjeha.
HoÊu, neÊu Prvi uspjeh uopÊe ostvario je na juniorskom EP u Palma de Mallorci 2006., s dva druga mjesta na 50 i 100 m leptir. Medalje su ga odvele na prvo seniorsko natjecanje, EP u Budimpeπti godinu kasnije, bez oËekivanja. No, Eindhoven je bio veÊ druga priËa. »etvrti na 50 m leptir i u πtafeti 4x100 m slobodno, osmi na 100 leptir i za kraj - srebrna medalja u mjeπovitoj πtafeti. Æivi u iznajmljenu stanu, veÊinom se hrani u menzi, voli odlazak na piÊe s prijateljima i πetnje. Na KorËulu sve rjee odlazi. Spreman je na joπ
æeπÊi i tvri rad jer zna da je ovo samo poËetak. "Bilo je hoÊu li ili neÊu u SAD, nisam se mogao odluËiti. Ali kad sam razmislio, shvatio sam da su tamo uspjeli samo Duje i Puninski, svi su ostali prosjeËni. Dobio sam sponzora, a onda sam vidio i Sanjine rezultate. Nije Amerika sve", objaπnjava mladi plivaË svoj æivotni odabir. "Æelim u Pekingu vrhunske rezultate", dodaje Todi, kako ga zovu.
7
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 8
OLIMPIJSKE LEGENDE koπarkaπica
SANJA OÆE ledajuÊi Ivu Daneua kako svoje suigraËe vodi do zlata na Svjetskom prvenstvu u Ljubljani 1970. godine, jedna se æivahna djevojËica s Treπnjevke, kojoj je lopta bila najmilija igraËka, zaljubila u koπarku. Tata joj je poznavao Marijana PasariÊa i odveo ju je k njemu u Montmontaæinu koπarkaπku πkolu.Tako je poËela blistava karijera najbolje hrvatske koπarkaπice Sanje OæegoviÊ. Klub je kasnije mijenjao imena, ali Sanja nije odlazila s Treπnjevke. Zvali su je mnogi, najuporniji su bili Talijani, koji su uz sjajnu plaÊu nudili i kuÊu, automobil, trenerski posao suprugu Zoranu Gopcu, ali Sanja nije mogla zamisliti æivot bez Zagreba. Deset godina nakon πto je zavoljela koπarku Sanja je u vitrinu spremila Ëak Ëetiri trofeja: olimpijsku broncu s turnira u Moskvi, broncu s Europskog prvenstva u Banjaluci, pehar za osvojeni Kup Liliane Roncheti i dræavni kup. - Olimpijsku broncu proslavila sam votkom, zajedno sa svojom cimericom Verom –uraπkovÊ. Srele smo u πetnji Ëelnike Saveza i istresla sam im u lice sve πto sam mislila da u naπoj æenskoj koπarci ne valja. Da nije bilo votke, ne bih to uËinila - prisjeÊa se danas uz smijeπak Sanja tih dana. Prisjetila se i kako je uoËi svakog nastupa imala veliku tremu. - Igra ekipe ovisila je o mojoj igri, bila sam razigravaËica. I, premda sam najËeπÊe proglaπavana najboljom, premda je ekipa nizala pobjede i uspjehe, uvijek sam imala veliku tremu, znala bih povraÊati prije utakmice, ruke su bile u znoju. Rjeπavala sam to zadajuÊi si zadaÊe u obrani, da uËinim neπto dobro, na koπ nisam ni mislila. I kad bih uspjela uËiniti taj zadani dobar obrambeni potez, trema bi nestala. Tako je bilo do kraja karijere, Ëak i na nevaænim utakmicama. Kada priËa o eurobronci, Sanja se prisjeÊa i trenera u reprezentaciji Milana VasojeviÊa. - Sjajno smo suraivali, znali smo dogovarati i taktiku. Kao Hrvaticu postavio me za kapetanicu i imao je problema zbog toga. OdliËno je poznavao koπarku, bio je
G
Trofejna 1980. Marijan PasariÊ bio je moj najdraæi trener, a Marijana Buπljeta fantastiËan centar, najbolji kojega sam poznavala Piπe Zvonimir VukeliÊ 8
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 9
EGOVIΔ-GOBAC sjajan taktiËar, a odliËno je poznavao i psihologiju æena. Sanja je igrala i na Olimpijskim igrama u Los Angelesu. - Prije toga imala sam dugu stanku zbog ozljede ahilove tetive. VasojeviÊ me htio povesti u Ameriku kao nagradu za prethodne igre, ali odbila sam to rekavπi da ne æelim da otpadne bilo koja igraËica koja je trenirala tri mjeseca za te igre i neka me povede samo u sluËaju da igrama izborim mjesto u ekipi. I izborila sam ga, iako sam zbog loπeg zahvata na tetivi morala mijenjati i πut i mnogo toga u igri. PriËa o osvojenom Kupu Liliane Roncheti ima i svoj uvod. - Marijan PasariÊ bio je moj najdraæi trener, bio mi je poput drugog oca. Imao je hrabrosti da me u prvu ekipu uvede veÊ kao Ëetrnaestogodiπnjakinju, a sa πesnaest sam igrala i u tom europskom kupu. U finalu smo u Zagrebu hvatale veliku prednost suparnica, PasariÊ me uveo sredinom prvog poluvremena. Okrenule smo rezultat na svoju stranu, a odluka o tome kome Êe pehar pripasti pala je u posljednjih 30 sekundi. Presjekla sam jednu loptu, dodala je Marijani Buπljeti, koja mi ju je vratila, bio je zicer i pucala sam. NavijaËi su bili na nogama, Ëekalo se hoÊe li lopta u koπ, ali ispala je. Da je uπla, Kup bi bio naπ. Fulala sam, a u karijeri sam promaπila moæda samo pet zicera. Bila sam toliko tuæna i razoËarana da sam se zatvorila u WC, dva sata su me nagovarali da iziem. I, kada smo 1980. osvojile taj kup, cure koje su veÊ prestale igrati doËekale su nas na aerodromu. Zadirkivale su me: sada si osvojila kup, a onda smo morale plakati zbog tvog promaπenog zicera. »esto sanjam taj promaπeni πut, on mi je poput noÊne more. PasariÊ je najdraæi trener, tko su najdraæe suigraËice? - Dobro sam se u igri slagala s Jasnom Pepeunik, bile smo i prijateljice, a s Marijanom Buπljetom kao centrom fantastiËno. Marijana je bila svestrani centar, znala je dati koπ i izvana, imala je sjajan pregled igre, znala je dodati. Meni je bila najbolji centar od svih koje sam poznavala. Sjajna igraËica i osoba, ona je i danas moja najbolja prijateljica.
Danas je broj jedan rukomet
Sanja OæegoviÊ roena je 15. lipnja 1959. u Zagrebu. Igrala je za zagrebaËku Montmontaæu (kasnije Industromontaæa i Monting), s kojom je osvojila naslove prvakinja bivπe dræave 1982. i 1983. te Ëetiri kupa (1975., 1978., 1980. i 1982.) i Kup Liliane Roncheti 1980. godine. Za klub je odigrala 348 prvoligaπkih utakmica i postigla 2311 koπeva, 105 kuputakmica te 110 meunarodnih, u kojima je postigla 561 koπ. Reprezentativka je postala 1971., odigrala je 162 utakmice i postigla 555 koπeva u ulozi razigravaËice. Nastupila je po dvaput na olimpijskim igrama i europskim prvenstvima i osvojila bronËane medalje na OI u Moskvi 1980. i iste godine na EP-u u Banjaluci. Za juniorsku reprezentaciju odigrala je 27 utakmica i igrala na dva EP-a, a za kadetsku je odigrala 12 utakmica i igrala na jednom EP-u. Otac Ivan OæegoviÊ bio je nogometaπ Lokomotive iz njenih prvoligaπkih dana, majka Dragica igrala je hazenu, ujak Vladimir »onË bio je nogometni reprezentativac, a brat Æeljko takoer nogometaπ. Suprug Zoran Gobac dopredsjednik je Hrvatskog rukometnog saveza i glavni menadæer RK Croatia osiguranja, a u temelju je svih uspjeha hrvatskog rukometa. Starija kÊerka Anja udana je za rukometnog reprezentativca Josipa ValËiÊa, a deËko mlae Nine takoer je rukometaπ. VeÊ odavno Sanja je prekinula vezu s koπarkom, na njenoj ljestvici sportova sada je na mjestu broj jedan - rukomet.
Pamti Sanja i nastup za reprezentaciju Europe. - Bilo je lijepo, bilo je to veliko priznanje, jednako vrijedno kao i neki osvojeni trofej. Ipak, iz prekrasne karijere nisu ostale samo lijepe uspomene i medalje. - Ostala je i jedna mrlja. Oprostila jesam, ali zaboravila nisam. Kavedæija je bio trener, ekipa izvanredna. Te je sezone uloæeno jako puno novca, dovedeno je mnogo igraËica, Ëak i neke koje nam nisu trebale jer imale smo dobru ekipu koja je bila prvak. Postavljeni su ciljevi: osvojiti Kup prvakinja, prvenstvo i kup. Nismo osvojile niπta i nekoga je trebalo optuæiti da se opravda uloæeni novac. I optuæili su mene da sam prodala utakmice protiv Crvene zvezde i Bosne ili Partizana, ne sjeÊam se toËno. Optuæile su me i neke suigraËice, gledajuÊi u pod, da sam uzela novac. Bila sam πokirana. Kaznili su me. Poslije mi se klub ispriËao, smijenjen je trener, otiπle su i mnoge igraËice, ali to nije ublaæilo moju bol. Tada sam bacila sve medalje, sve isjeËke koje je tata skupljao. Ostao je samo jedan Ëlanak. - Na zadnjoj stranici SN revije objavili su moj portret, a sestre iz Vinogradske bolnice nacrtale su kako bih se trebala πminkati da budem joπ ljepπa. I kraj karijere donio je Sanji tugu. - Kad sam imala 28 godina, rodila sam Anju, a na molbu Mirka SoboËana, kojeg iznimno cijenim, vratila sam se u ekipu pomoÊi u povratku u prvoligaπko druπtvo. Uspjele smo, a ja sam ponovno zatrudnjela i odluËila sam zavrπiti karijeru. Donijela sam trenirku i dres klupskom oruæaru, i to je bilo to. Ni oproπtajne utakmice ni hvala. Rastuæilo me. Dugo veÊ Sanja ne prati koπarku. - Prestala sam jer sam se æeljela potpuno posvetiti obitelji, a i zaljubila sam se u rukomet, koji sam prije smatrala bezveznim sportom. Od prvog dana, joπ dok smo hodali, vjerovala sam u viziju svog supruga Zorana. Jedna od mojih stipendija otiπla je na kupovinu dresova za Zagrebove rukometaπe. Rukometne utakmice pratim preemotivno, prije nekoliko godina na jednoj sam se onesvijestila, pa viπe ne idem u dvoranu, gledam ih na TV-u. 9
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 10
OLIMPIZAM
Temeljni aspekti olimpizma ©port ne smije biti samom sebi svrha. Moderne Olimpijske igre, kako ih je zamislio Pierre de Coubertin, pretpostavljaju πport kao pokret kojim dominiraju etika i moral, a bavljenje njime treba donijeti zadovoljstvo, tjelesnu kulturu, obrazovanje te razvoj moralnih i intelektualnih osobina Piπe Saπa Ceraj
anas, kao nikada prije u povijesti, πport se spominje u kontekstu razvoja druπtava u cjelini i moguÊnosti obrazovanja i razvoja njezinih Ëlanova. Teme poput autentiËnosti πporta te oËuvanja primarnog smjera Olimpijskih igara i njihove izvorne ideje, uloge πporta u πkolama i naËinima optereÊenja mladih πportaπa u trenaænom procesu te odreivanje novih metoda treninga temeljenih na najnovijim znanstvenim istraæivanjima predmet su Ëestih i kontradiktornih rasprava i miπljenja. Utemeljitelj modernih Olimpijskih igara Pierre de Coubertin joπ 1887. godine odgovara na ta pitanja novim sustavom zasnovanim na trajnim vrijednostima poput morala, etike, odgoja i obrazovanja. Svjesni raznih pogreπnih tumaËenja πporta, zbog nedostatka toËnih informacija, Ëlanovi Odbora Pierre de Coubertin pokreÊu akciju pod nazivom "Back to the Sources", kako bi osigurali opstanak doktrine zaËetnika olimpizma.
D
10
Razvoj cjelovite osobe Coubertin je cijeli svoj æivot i rad posvetio razvoju olimpizma - obrazovnog sustava utemeljenog na vrijednostima poput morala i etike te razvoju intelektualnih i fiziËkih znaËajki, dakle na razvoju cjelovite osobe. Posebno je isticao podruËja poput kulture, povijesti, sociologije te metode uËenja putem kojih Êe znanje doÊi do punog izraæaja, a
izbjeÊi Êe se bilo kakvi oblici mrænje, nasilja i diskriminacije. Upravo πport na temelju takvog pristupa, a putem obrazovanja, treba zaπtititi ljudsko zdravlje, ali i razviti moralne i intelektualne znaËajke osobe. JaËanjem karaktera, moralnih i etiËkih kvaliteta Ëovjeka izgrauje se civilizirano druπtvo pa se izbjegavaju opasnosti poput druπtva zasnovanog na ugodi i stjecanju sve veÊeg bogatstva, zanemarujuÊi pritom bliænje. Upravo na takvoj koncepciji Coubertin je obnovio Olimpijske igre, utemeljene na navedenim vrijednostima. Tom prilikom zapisao je: "U æelji da obnovim Igre, ali ne toliko formu koliko duh Igara, jer u njima sam vidio pedagoπku orijentaciju koja je postala toliko potrebna mojoj zemlji i ËovjeËanstvu, pokuπao sam obnoviti snaæan intelektualni i moralni potporanj - onaj koji ih je nosio i u proπlosti".
©port se udaljio od igre Svoenje Olimpijskih igara na puko odmjeravanje snage i vjeπtine potpuno odstupa od Coubertinove zamisli i zanemaruje esencijalnu stranu olimpizma - etiku i humanizam. Svi pokuπaji da se πport, kako ga je vidio vidio Coubertin ("©kola plemenitosti i moralne ËistoÊe, kao i izdræljivosti i fiziËke snage"), odvoji od tih naËela rezultirat Êe u najmanju ruku umanjivanjem, ako ne i gotovo potpunim negiranjem njegova nauka. Danas se pojavljuje privid zasnovan na nedostatku potpune slike koju πport nudi. PrimjeÊuje se veÊe zanimanje za natjecateljski karakter πporta, a sve manje za njegove pedagoπko-odgojne znaËajke i trajne vrijednosti. Coubertin upozorava da je πport potrebno promatrati kao sredstvo koje nas dovodi do cilja, a ne kao sami cilj te naglaπava tri vaæne znaËajke koje πport i bavljenje πportom trebaju donijeti: zadovoljstvo, fiziËku kulturu i obrazovanje te razvoj moralnih i intelektualnih karakteristika.
Spoznaj sama sebe Uza sve te znaËajke, πport, koji se nedvojbeno udaljio od igre, treba pruæati odmor i regeneraciju duha i tijela od obveza koje donosi svakodnevni æivot. On treba prevladati izazove postavljene pred svakog Ëovjeka, sluæeÊi se Cou-
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 11
bertinovom maksimom "Spoznaj, vladaj i nadvladaj sama sebe". Coubertin je nedvojbeno bio inspiriran poznatom gnomom Gnóthi seautón (grË. Spoznaj sama sebe) koja je stajala na ulazu u Apolonov hram u Delfima, a Ëesto ju je isticao i Sokrat. Kao niti jedna druga stvar u æivotu, tako ni πport ne smije biti samom sebi svrha. Moderne Olimpijske igre, kako ih je zamislio Coubertin, prihvaÊaju πport kao kategoriju i pokret u kojem dominiraju etika i moral.
Protiv civilizacije materijalizma Svaki pokuπaj svoenja Olimpijskih igara na "svjetska prvenstva" te namjerno ispuπtanje i zanemarivanje intelektualnog, kulturno-umjetniËkog izriËaja umanjuje vrijednosti Igara i poruke koje njihovo odræavanje prenosi. U vrijeme neoliberalnog kapitalizma i profita kao ultimativne kategorije ne moæe se ne primijetiti utjecaj komercijalizacije na sve aspekte druπtva pa tako i na Olimpijske igre. Meutim, u Coubertinovoj filozofiji prepoznajemo drugi smjer koji svima pruæa jednake moguÊnosti i daje pravo izbora, da bi svatko u osobnoj slobodi imao moguÊnost izbora i pravo izraziti svoju vlastitu osobnost. »ini se da upravo Coubertinova pedagogija pruæa
potpuni program obrazovanja utemeljenog na humanizmu te pokuπava biti primjerom ljudske perfekcije, protiveÊi se civilizaciji materijalizma. Coubertin je upravo putem olimpizma æelio stvoriti druπtvo u kojem Êe "πkola i sveuËiliπta biti otvorena za sve te Êe omoguÊiti spoznaju radosti intelektualnog rada, koji u traæenju dokaza i putem umjetniËke oËaranosti predstavlja svijetu skriveni i jedinstveni aspekt i postignuÊe potpunog posredovanja
jedinstvene i nezamjenjive fiziËke i intelektualne sposobnosti Ëovjeka". Literatura 1. Bulonj, P. (1984). Olimpijski duh Pjera de Kubertena. Beograd, Narodna knjiga 2. Coubertin, P. (1975). Olympic Memoirs. Lausanne, International Olympic Committee 3. JajËeviÊ, Z. (2007). Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb, Libera Editio d.o.o.
11
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 12
MALO POZNATI ©PORTOVI
Rugby Fives Rugby Fives je igra koja iziskuje spretnu ruku, oπtro oko i uravnoteæen rad nogu. Stilovi i tehnike variraju, a igraËi nastoje lopticu zadræati u niskom letu i poslati je πto bliæe i paralelnije s boËnim zidovima da bi je protivnik πto teæe vratio, ili je udariti πto jaËe da se odbije od kraja terena Piπe Sanja Sokol
ugby Fives je πportska igra s loptom koja se rukama baca o zidove igraliπta. Jedna je od najjednostavnijih i vjerojatno jedna od najstarijih igara s loptom. Rugby Fives je naziv za jednu od triju istovjetnih igara koje potjeËu s engleskih sveuËiliπta. Prvi se put spominje u 16. stoljeÊu, kada je uËitelji Thus Erasmus i Richard Mulcaster nazivaju "ruËnim tenisom". Od 18. st. u Engleskoj se za nju grade posebna igraliπta, a prva pisana pravila igre su iz 19. st. Ime joj dolazi od engleske rijeËi Five, pet, tj. pet prstiju ruke s kojom se igra. Rugby Fives je πportska igra koja iziskuje spretnost ruku, precizno odmjeravanje, oπtro oko i uravnoteæen rad nogu. Stilovi i tehnike variraju, a igraËi nastoje lopticu zadræati u niskom letu i poslati je πto bliæe i paralelnije s boËnim zidovima kako bi protivniku bilo oteæano vratiti je, ili je udariti πto jaËe da se odbije od kraja terena.
R
RazliËiti tereni PojedinaËno ili u parovima, igra poËinje servisom iz gornjeg dijela igraliπta. Igraliπte je pravokutni prostor omeen zidovima. Najviπi je prednji - frontalni zid. Dimenzije terena mogu varirati, ali standard je 8,5 metara duæine i 5,5 πirine, dok je od okolnih zidova onaj prednji visok 4,6 metara, a boËni se stupnjevito spuπtaju sa 4,6 m na 3,7 m, da bi straænji zid bio visok 1,8 m. Na visini od 76 cm, uzduæ frontalnog zida igraliπta montirana je daska πirine desetak centimetara. Teren za Winchester Fives je sliËan kao za Rugby Fives, ali ima niæe zidove, dok teren za Eton Fives nema straænjeg zida. Rugby Fives ima natkrito igraliπte ograeno s Ëetiri strane, tako da se moæe igrati po svakom vremenu. Na mjestima gdje teren za tu igru nije postojao igralo se tako da se loptica bacala u zidove crkve ili samostana. Eton Fives se razvio iz igre koja se igrala u dvoriπtu, uza zid kapele u Etonu. UnatoË gradnji posebnih terena u 19. stoljeÊu, originalni prostor u Etonu nije mijenjan i joπ ga se moæe vidjeti.
Pravila Rugby Fivesa Igra se pojedinaËno i u parovima. IgraË koji servira, baca loptu rukom u 12
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 13
frontalni zid iznad graniËne daske. Lopta se nakon odskoka od tla odbija u boËni zid. Nakon odbijanja od njega suparnik mora uhvatili loptu prije nego drugi put padne na tlo. To je tzv. first cut. Kada uhvati loptu, zapoËinje oπtro meusobno bacanje o zidove (rally) sve dok netko ne pogrijeπi. Poene moæe ostvariti samo ona strana koja je servirala. Igra traje dok jedna strana ne postigne 15 poena. Pri stanju 14:14 pobjeuje onaj koji prvi postigne dva poena uzastopce.
Oprema Staru lopticu za Rugby Fives preferirali su svi igraËi dok se nije prestala proizvoditi sredinom 19. stoljeÊa. Srediπnji dio loptice bio je od pluta omotanog tkaninom. Sve je to bilo umotano u namoËenu koæu, zaπiveno i nakon toga ostavljeno da se suπi. Moderna loptica je mnogo manja, ali unutraπnjost joj je nalik staroj, dok je izvana prekrivena tankom plastikom. IgraËi nose rukavice podstavljene na dlanovima i prstima. Loptica koja se koristi za Rugby i Winchester Fives tvra je pa su potrebne deblje rukavice. U Eton Fivesu lopta je mekπa pa su rukavice tanje.
Male razlike ustvari iste igre S vremenom su se, s obzirom na razlike u igraliπtima, profilirale tri verzije igre, a to su uz Rugby Fives, Eton Fives i Winchester Fives. Iz naziva je oËito da te igre potjeËu s dva ugledna engleska sveuËiliπta. NaËin bodovanja je u Rugby Fivesu jednak kao i u Winchester Fivesu, ali razliËit od Eton Fivesa. Eton Fives se iskuljuËivo igra u parovima, dok se Rugby Fives igra i pojedinaËno i u parovima. Tek kada su se poËeli igrati susreti izmeu pojedinih sveuËiliπta, pojavio se problem standardizacije terena i pravila tih triju igara. Rugby Fives se do kraja 20-ih godina 20. stoljeÊa igrao na razliËitim terenima, ovisno o tome u kojoj se πkoli igralo. S osnivanjem udruge Rugby Fives Association 1927. godine uloæeni su napori za unificiranje pravila igre, a kada je to postignuto, i za ujednaËavanjem dimenzija terena. Stilo-
vi i tehnike tih triju igara variraju, ali u osnovi igraËi nastoje lopticu zadræati u niskom letu i poslati je πto bliæe i paralelnije s boËnim zidovima da bi protivniku bilo oteæano vratiti je, ili je udariti πto jaËe da se odbije od kraja terena.
Rugby Fives iskljuËivo u Engleskoj Pravila za Rugby Fives i Eton Fives objavljena su 1931. godine, a Rugby Fives je imao prvi sluæbeni meË 1925. godine. Daljnju afirmaciju
Rugby Fivesa kao πportske grane pospjeπili su natjecateljski susreti, poput onoga izmeu Oxforda i Cambridgea 1925., zatim πkolska prvenstva 1930. i nacionalno prvenstvo pojedinaca 1932. i parova 1934. godine. Meutim, ni dan-danas nisu svi tereni standardizirani. S obzirom na minorni status Rugby Fivesa u veÊini javnih πkola, opÊa standardizacija terena je malo vjerojatna i u skoroj buduÊnosti. Imena poznatih igraËa su nepoznata πiroj javnosti, iako su neki do njih - poput J. G. W. Daviesa i D. R. Silka - poznati kao i igraËi kriketa. Igra se iskljuËivo u Velikoj Britaniji, a u savez je ukljuËeno samo pedestak klubova. Postoji i jedan klub u Southboroughu u SAD-u.
Literatura 1. Cuddon, J. A. (1980). Sport and games. London: The Macmillan press ltd. 2. Levinson, D., Christensen, K. (1996). Encyclopedia of world sport. Santa Barbara 3. Wilkinson, J. (1974). Rules of the game. New York: Paddington Press Ltd.
13
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 14
OLIMPIJSKE IGRE I POLITIKA
vogodiπnje noπenje olimpijskog plamena tradicionalno upaljenog sunËevim zrakama na Olimpu svakako je bilo najzanimljivije do sada. Viπetjedno praÊenje kretanja plamena po svijetu od niza rutinskih vijesti koje sluæe za popunjavanje srednjih stranica novina i drugog dijela televizijskih vijesti pretvorilo se u prvorazredni dogaaj zanimljiv sam po sebi. Olimpijski plamen pokazao se kao zgodna meta tisuÊama ljudi koji su prosvjedovali zbog kineske politike prema Tibetu.
O
Olimpijska baklja politiËka meta Meunarodni olimpijski odbor ne mora se bojati πto Êe biti kad se opet bude trËalo s olimpijskom bakljom. Jednostavno, olimpijski plamen je iz antike doπao u reality show globalizma i pridobio paænju svijeta - znaËi da je i dalje aktualan, a to je dobro Piπe Goran VojkoviÊ
Ugaπen tri do pet puta Problemi su poËeli veÊ na Olimpu: usamljeni prosvjednik pokuπao je omesti paljenje olimpijske baklje. »ovjek je bio sam, a osiguranje jako; stoga je brzo udaljen, a sveËanost nastavljena. Meutim, kada je olimpijski plamen poËeo putovati svijetom, broj prosvjednika je bitno narastao i poËela je igra maËke i miπa: vlasti su pojaËavale osiguranje, mijenjale trasu kojom je trkaË prolazio, prosvjednici pokuπavali doÊi do baklje i plamena, a novinari su s uæivanjem pratili dogaanja. Kretanje olimpijskog plamena postalo je vijest dana, a djelovanje prosvjednika skoro pa πportska disciplina. Sve je dodatno politiËki zaËinila i Ëinjenica da je cilj prosvjeda politika Narodne Republike Kine, stalne Ëlanice VijeÊa sigurnosti UN-a i jedne od najutjecajnijih dræava svijeta. No, koliko god se svi policajci svijeta u svojim raznolikim uniformama trudili, dogodilo se: olimpijski plamen je bio nakratko ugaπen. I to u Francuskoj, zemlji gdje su prosvjedi nacionalna tradicija, a "kuka i motika" se diæu svako malo veÊ barem 200 godina. Sedmog travnja 2008. agencije su prenijele: "Olimpijski plamen danas je ugaπen malo nakon 13:30 sati dok se pribliæavao zgradi francuske televizije blizu mosta Garigliano iz 'tehniËkih razloga', objavila je francuska policija, da bi u 13:50 sati bio ponovno upaljen blizu mosta Issy-les-Moulineaux (jugozapadni dio Pariza)." Novinari su pobrojali da je olimpijska vatra bila ugaπena negdje izmeu tri i pet puta, a prosvjednici su Ëak bili "oboruæani" i odgovarajuÊim pomagalom: aparatom za gaπenje poæara.
NemoguÊe izvan politike
Protesti u San Franciscu 14
Dobar dio onih koji su sluπali tu vijest Ëitanu ozbiljnoπÊu kao da je kakva kataklizma nasmijali su se; kako uopÊe drugaËije zamisliti situaciju gdje jedan nosi upaljenu baklju, stotine uniformiranih ga Ëuvaju, a okolo je par tisuÊa onih koji tu istu baklju æele simboliËno ugasiti?
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 15
slobodno se prosvjeduje, pa i radi dalekog Tibeta. Niti jedna dræava domaÊin Olimpijskih igara viπe neÊe biti imuna na otvorene prigovore pojedinca i raznih udruga u vezi s vlastitom politikom, odnosom prema manjinama, ekologiji i drugim druπtvenim i politiËkim temama. To je u biti dobro. Na neki naËin je i u duhu olimpizma, makar posljedica bila da se olimpijski plamen mora ponovno upaliti πibicom. Kome smeta - ne mora se kandidirati za domaÊina Olimpijskih igara.
Slika sasvim gore: Olimpijska vatra je bila ugaπena u Parizu Slika gore: Olimpijski plamen zapaljen u Olimpiji Slika gore desno: Baklja je bila i na Mount Everestu
Iz antike u globalizam
Slika desno: Olimpijska baklja stigla je u Peking
©portaπima koji su plamen nosili sigurno nije bilo ugodno zbog svega, politiËari su gledali kako se ne zamjeriti Kini, a nedugo zatim su procurile i vijesti kako je Meunarodni olimpijski odbor uæasnut i da se razmiπlja o prekidu tradicionalnog noπenja olimpijskog plamena po svijetu. A u biti niπta se posebno nije dogodilo. Koliko god πportaπi voljeli biti formalno odvojeni od politike, a Meunarodni olimpijski odbor æelio ostati nepolitiËan, Olimpijske igre su jednostavno prevaæan dogaaj da bi ostale izvan politike. To uostalom vidimo odmah na otvaranju: πportaπi su svrstani iza dræavnih zastava, a ne po πportskim disciplinama. Nose dræavne boje i sluπaju dræavne himne. Svake Olimpijske igre jednostavno prate duh svog vremena. Sjetimo se Berlina 1936. Crno-bijeli filmski snimci koji su za buduÊe generacije saËuvali svu snagu trijumfa Jesseja Owensa na 100 metara puno su viπe od sjeÊanja na sjajnu πportsku pobjedu. Owens je bio mo-
æda prvi koji je na tako Ëist i sjajan naËin pokazao ispraznost rasnih teorija. Bilo je to joπ u doba kada je Ëak i zemlji odakle je dolazio biti obojen znaËilo biti Ëovjek drugog reda.
Olimpizam u hladnom ratu Olimpijske igre dobro pamte i hladni rat: one u Moskvi 1980. ostale su zapamÊene po bojkotu velikog broja zapadnih dræava, πto je bio prosvjed protiv sovjetske invazije Afganistana godinu prije. Neπto manje, 14 dræava sa Sovjetskim Savezom na Ëelu, bojkotiralo je igre u Los Angelesu 1984. godine. Naπlo bi se joπ puno primjera, kako pozitivnih tako i tragiËnih, gdje se politiËka stvarnost grubo uplela u olimpizam. Stoga, ono πto se dogaalo proπlih mjeseci nije niπta neobiËno i bilo kakve priËe o tome kako noπenje olimpijskog plamena predstavlja problem nemaju osnove - svijet se, Ëinjenica je, demokratizirao. U daleko najveÊem broju dræava
Jedino πto u svemu daje gorak osjeÊaj jest saznanje da plamen koji Êe ovoga ljeta zasjati u Pekingu u biti nije onaj s Olimpa. No, kada bolje razmislimo, tko nam moæe jamËiti je li sve one sate u Ëarter-avionu olimpijski plamen uopÊe upaljen. Moæda je sve oko tog plamena pomalo bajka, a negdje na pariπkim ulicama saznali smo istinu, kao πto smo je u nekom æivotnom dobu saznali za Djeda Mraza ili ZubiÊ vilu. Zato, neka se Meunarodni olimpijski odbor bavi svojim poslom, a ne strahom πto Êe biti kada se opet bude trËalo s olimpijskom bakljom. Jednostavno, olimpijski plamen je iz antike doπao u reality show globalizma i pri tome pridobio paænju svijeta. ©to samo znaËi da je i dalje aktualan. A to je dobro. Literatura 1. www.javno.hr (arhiva vijesti) 2. http://www.totalportal.hr (arhiva vijesti) 3. Jesse: The Man Who Outran Hitler, Jesse Owens, Mass Market Paperback, 1985. 4. Whitaker's Olympic Almanack: An Encyclopedia of the Olympic Games, Stan Greenberg, 2000.
15
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 16
RELIGIJA I ©PORT
Idem s tobom Biblijska æena i majka Debora jamËi da je naj-taktika ona kad Bog ide ispred nas. Pritom je vaæna potpora - sve ËeπÊe kod nas oznaËena tuicom support Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)
iblijski tekstovi nastaju u patrijarhalnom ozraËju pa joπ viπe zadivljuju æenski likovi s odsudnom ulogom u æivotu zajednice. Jedna od njih je Debora, jedina æena meu biblijskim sucima-spasiteljima. Samo ona nosi i naslov proroËice (Suci 4, 4). Iz danaπnjeg πporta znamo da njime ne dominiraju samo muπkarci, nego æene takoer obaraju rekorde. ©toviπe, i psihologija i svagdanje iskustvo svjedoËe da æenska duπa mnogo bræe zna πto hoÊe i ustrajnija je na putu do svog cilja. Biblijska Debora veÊ svojim imenom upozorava na te odlike. Njezino ime znaËi pËela.
B
Otvorenih oËiju Ta junakinja ima oka za prilike u kojima je njezin narod. Uspjeh do kojeg Êe njezino zalaganje dovesti silan je. Nasuprot dvadeset godina potlaËenosti (Suci 4, 3), uslijedit Êe Ëetrdeset godina mira (5, 31). Za opis nevolje u tekstu sluæi izraz "prodati" (4, 2.9), πto upozorava na ulogu novca u πportu danas i opasnosti u svezi s tim. Debora oprezno formulira boæanski nalog vojskovoi Baraku (4, 6) i tvrdnju o Boæjem vodstvu (4, 14). Obje reËenice - sroËene kao pitanje sukladne su stoljetnom religioznom iskustvu da je Boæje djelovanje skrovito. Potrebna je pomnja da ga prepoznamo. Kao πto πportaπ iz treninga u trening sa sve veÊom lakoÊom izvodi zadane pokrete i pogaa 16
cilj, tako i marljiv vjernik sve lakπe uoËava koja nadahnuÊa dolaze od Boga. Potvrdu za autentiËnost Deborinih proroπtava treba pronaÊi.
Osobno zalaganje Debora stvara povjerenje. Sama se pridruæuje akciji da osobnom prisutnoπÊu bude potpora u izvrπenju velike zadaÊe. Jamac je pouzdanosti Boæje najave. Potvrdnim odgovorom ohrabruje i zaustavlja oklijevanje: "Sigurno idem s tobom!" (4, 9). U tili Ëas - u istom biblijskom retku - spremno izvrπava obeÊanje: ustaje i polazi. Pokret s vojskom svjedoËi o njezinoj psihofiziËkoj kondiciji. OËi svijeta upravo u suvremenom πportu vide da se cijeli Ëovjek u svojoj aktivnosti daje. Same rijeËi nisu dosta. Iz πporta takoer znamo da uspjeh donosi eksploziju radosti. U biblijskom opisu nakon zahtjevnog pothvata (Suci 4) slijedi raskoπna slavljeniËka pjesmu koja prπti od siline osjeÊaja (Suci 5). Debora istiËe vlastitu osobu: ona Êe pjevati, a za sluπatelje poziva kraljeve i knezove (5, 3)! Svjesna je da je incijatorica (5, 7) i govori o voditeljicama u narodu (5, 2). Uvod kaæe da je udana æena (4, 4), a u pjesmi ona sama svoje mjesto u zajednici definira majËinstvom: ona je majka u Izraelu (5, 7). Svaki trener zna da je najvaænije izravno motivirati Ëovjeka. Debora je u tome uzor. Najprije s velikim autoritetom koji se krije u rijeËi
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 17
πalah - biblijskoj πifri za boæansko poslanje - daje pozvati Baraka (4, 6). Potom na dan boja otvoreno nareuje "Ustani!" (4, 14). Biblijski tekst respektira protivnika, istiËuÊi njegovih devet stotina oklopnih kola (4, 3.13). Deborino vodstvo svodi ga na ravnopravnu mjeru. MoÊni Êe napadaË na koncu pjeπice bjeæati (4, 15.17), sliËno braniteljima koji su vlastitim nogama hodili (4, 10).
Boæja potvrda
✴iskrice ✴ I tijelo i duh traæe vjeæbu. Izravan poziv Ëuda Ëini. Tko sam krene, najviπe pokrene! Povjerenje nije manje vaæno od miπiÊa. Slika gore: Debora znaËi pËela na hebrejskom Slika sasvim lijevo: Ilustracija Debore i Baraka Slika lijevo: Prikaz æene s knjige o Debori Slika dolje: Pogled na brdo Tabor gdje se radnja zbiva
Taktika koju Debora predlaæe u Boæje ime pokazuje se vrlo uspjeπnom. Potvrdu da je rijeË o pravim proroπtvima daje najprije Ëudesna Boæja intervencija blokiranjem nadmoÊnog protivnika (4, 15). I. Fischer upozorava da je tako Deborina povijest vezana uz najslavniju i izvornu biblijsku pobjedu - izlazak Boæjeg naroda u slobodu kad je na isti naËin zaustavljena progoniteljska vojska pred Crvenim morem (Izl. 14, 24). Pouzdanost Deborinih planova otkriva i biblijski motiv Jahvina rata u kojem je prije i ispred (hebr. lifnê) vojnog pohoda veÊ sve ureeno. Bog sam ide ispred (4, 14). »ini bezopasnom brutalnu silu (4, 15). On ispred Boæjeg naroda vrhovni autoritet protivnika Ëini malenim (4, 23). Tu je i bitna strateπka prednost. Prema proroπtvu, odabrana momËad okuplja se na gori Tabor (4, 6.14), a protivnici se smjeπtaju u dolinu potoka Kiπona (4, 7.13; 5, 21). Kiπon ne znaËi samo podreen poloæaj i siguran poraz, nego ujedno podsjeÊa na temeljit obraËun proroka Ilije s idolopoklonstvom (1 Kr 18, 40). Deborinu ulogu izvrsno saæimlje ponovljen poziv cijeloj zajednici da iskaæe hvalu Bogu (5, 2.9). Premda je uvid u njezinu osobnu molitvu vrlo prikriven i suzdræan te se u hrvatskom prijevodu takoreÊi izgubio, ipak otkriva izvor iz kojeg dolazi tolika snaga. Debora moli: "Gospodine, sii k meni!" (5, 13).
Literatura 1. Fischer, I. (2002). Gotteskünderinnen, Stuttgart, 126.-127. 2. Fohrer, G. (1989). "Debora, Deboralied" u Calwer Bibellexikon, Stuttgart, 207.-208. 3. Schulz, A. (1926). Das Buch der Richter, Bonn, 31.-39. 4. Wong, G. T. K. (2007). "Song of Deborah as polemic" u Biblica, Rim, 1.-22.
17
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:08
Page 18
ÆENSKA STRANA ©PORTA
Muπko ili æensko, rukovodstvo mora biti autonomno Uspije li æenska strana lopte ekipirati svoje rukovodstvo, onda Êe moÊi raËunati na dosad osvojene materijalne i struËne resurse πporta kojem pripada. Pritom ideja uopÊe nije u æenskom nego u autonomnome rukovodstvu, u smislu pozicije unutar krovnoga saveza Piπe Ratko CvetniÊ
ifina jakosna ljestvica vjerojatno je najpopularnija ranglista nekog momËadskog πporta u svijetu. Pratimo, naravno, ekskluzivne pozicije koje dohvaÊa naπa vrsta: prije nekoliko mjeseci bila je Ëak πesta, a u BiliÊevom je mandatu stalno unutar ili nadomak prvih deset. Fifa, dakako ima i æensku listu koja meu najbolje nogo-
F
18
metne ekipe svijeta svrstava Brazil, NjemaËku, SAD, Norveπku, Koreju, Kanadu, Japan... Ne treba biti velik poznavatelj da bi se uoËila slaba korelacija s muπkom ljestvicom: æenski Seleção i æenski Elf, to da - ali πto u muπkom nogometu predstavljaju oni egzoti? I gdje su nam Talijanke, Engleskinje, Argentinke? A Hrvatice? Pa, dok se spuπtamo pr-
stom niz tablicu, nalazimo naπe djevojke kako ËuËe na 50. od 120 rangirnih mjesta svjetske nogometne federacije.
Lopta je kljuËna Ako se πport, osim od materijalnih i ljudskih resursa, sastoji i od svoje dijakronijske dimenzije, koju u bo-
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 19
ljim sluËajevima nazivamo tradicijom, onda za loptaËke πportove moæemo reÊi da su kljuËni dio naπe πportske tradicije. DapaËe "tradicionalistima" s brojnih istoËnih i sjevernih tribina upravo je lopta sinonim za πport u cjelini. Nije neoËekivano da su nogomet, rukomet, koπarka, vaterpolo i odbojka πportovi koje Hrvatski olimpijski odbor vidi u prvoj kvalitativnoj skupini hrvatskoga πporta, premda ih u godiπnjoj kotaciji, koja se izraËunava u sklopu kriterija za vrednovanje programa nacionalnih saveza, ne razdvaja na muπku i æensku konkurenciju. ZagrebaËki πportski savez, unutar kojega su ovi programski logaritmi i nastali, te kriterije primjenjuje tako da u navedenim sluËajevima πport dijeli na muπku i æensku disciplinu. Da odmah i razjasnimo moguÊu dvojbu: nije ovdje u pitanju bolji ili loπiji model, jer su zakonske razlike izmeu proraËuna nacionalne i lokalne razine ipak prevelike da bi se svele na istu metodologiju. No, za ilustraciju nam je svakako prikladniji primjer iz Z©S-a. Evo izvoda iz tablice "Status πportova" na osnovi koje se pripremao program za 2008. godinu: ©port (ukupno 58 u poretku)
Rukomet Nogomet Koπarka Vaterpolo Odbojka
Muπkarci
æene
1 2 3 7 12
15 40 14 nisu u poretku
12
Do sliËnih bismo rezultata doπli usporeujuÊi i ljestvice odnosnih meunarodnih πportskih federacija (npr. naπa je muπka odbojka 51. od
108 rangiranih, æenska 44. od 98). Obratimo ovdje pozornost na 1., 3. i 5. kolonu: unatoË trenutaËnim razlikama, nikoga ne bi iznenadilo da jedna dobra æenska generacija - klupska, reprezentativna - sutra postane nositelj kvalitete cijeloga πporta. Sa æenskim vaterpolom - koji je istini za volju tek u nastajanju, ali mu povijest upravo nameÊe obvezu - veÊ je drukËije, a o nogometu da ne govorimo. No, tu smo blizu poante: ideja da se resursi - objekti, struka, cijelo infrastrukturno naslijee jednoga πporta - mogu prenositi s jedne rodne polutke u drugu privlaËna je, ali varljiva: u sustavu proraËunskoga πporta (naravno i profesionalnoga, ali to je ipak druga priËa) muπki i æenski podsustavi ipak su jedni drugima konkurencija i iÊi Êe za tim da jedan drugome oduzmu prednost na pojilu.*
Sizif i administracija Zavrπimo gdje smo i poËeli - s nogometom. BBC-jev kolumnist Tim Vickery posvetio je jedan od svojih tekstova uspjehu æenske nogometne reprezentacije Brazila, koja je lani osvojila zlato na PanameriËkim igrama pobijedivπi SAD sa 5-0. I koja je, s lako zamislivim oduπevljenjem, doËekana na Maracani. Cijeli se tekst u kojem govore Marta, najbolja svjetska igraËica, i treneri Barcellos i Simoes, svodi na jednu te istu æalopojku - sizifovska borba s administracijom brazilskoga saveza. I to je sva istina: bude li æenska strana lopte uspjela ekipirati svoje rukovodstvo, onda Êe moÊi raËunati na dosad osvojene materijalne i struËne resurse πporta kojem pripada - boriliπta, trenere, sponzore, medijski prostor.... Pritom ideja uopÊe nije u æenskom nego u autonomnome rukovodstvu, u smislu pozicije unutar krovnoga saveza. Tamo gdje to ne uspije i dalje Êemo u tzv. upravama æenskoga πporta gledati likove koji kao da su u svoje foteljice upali iz nekog od malnarovskih televizijskih koπmara.
Literatura
* Zanimljiv eksperiment Ëini se da slijedi u rukometu Ëiji je faktotum odluËio stati na kraj posrtajima æenske vrste. Intervju u jednim naπim dnevnim novinama naslovljen je „Rukometaπice viπe neÊemo tolerirati ni financirati". Naslov je, naravno, redakcijski, ali naËin razmiπljanja je autentiËan, pogotovo uz onaj „mi", majestetiËni plural u versailleskom stilu, uobiËajenom za naπe πportske faktotume. Ali Gobac, Zoran ne Davor, naravno zna gdje πkripi i odmah ukazuje na neuspjeπnu upravu kao osnovni razlog serije posrtaja æenske vrste.
1. HOO, Zagreb (2002). Kriteriji za vrednovanje πportskih programa nacionalnih πportskih saveza 2. Z©S, Zagreb (2008). Program javnih potreba u πportu grada Zagreba i Plan sredstava za sufinanciranje programa javnih potreba u πportu grada Zagreba za 2008. godinu 3. Vickery, Tim (2007). http://news.bbc.co.uk/ sport2/hi/football/internationals/6986650.stm
19
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 20
UMJETNOST I ©PORT
Sportski motivi u umjetnosti ranog srednjeg vijeka Nasuprot kultu tijela u robovlasniËkom razdoblju, u srednjem vijeku, dobu feudalnog druπtvenog poretka, njeguje se kult duha, a tjelesno vjeæbanje i tjelesni odgoj davali su glavni ton feudalnoj viteπkoj naobrazbi Piπe Diana ©imek
rednji vijek doba je feudalnoga druπtvenoga poretka od propasti Zapadnorimskoga Carstva 476. godine do poËetka razvoja graanskoga kapitalistiËkog druπtva. Oko vremenskih granica srednjeg vijeka meu povjesniËarima postoji neslaganje. Prema nekima, srednji vijek poËinje u prvoj polovici 3. stoljeÊa, u doba vladavine rimskog cara Dioklecijana. Nasuprot kultu tijela u robovlasniËkom razdoblju, u feudalizmu se njeguje kult duha. Tjelesno vjeæbanje i tjelesni odgoj davali su glavni ton feudalnoj viteπkoj naobrazbi.
S
RanokrπÊanska umjetnost Prvih pet stoljeÊa nove ere umjetnost je bez specifiËnog stila. Milanskim ediktom kojim car Konstantin 313. godine priznaje krπÊanstvo kao dræavnu religiju i premjeπta prijestolnicu u Konsantinopol otvaraju se nove moguÊnosti. Ubrzano se razvija sakralna arhitektura, a s njom i ranokrπÊanska bazilika velikih zidnih povrπina koje treba oslikati. Tu do izraæaja dolazi jedna stara sumerska tehnika usavrπena u helenizmu. Mozaik od sitnih kamenËiÊa iz 3. st. koji prikazuje utrku kolima sada zamjenjuje svjetlucavi i narativni mozaik koji idealno prikazuje iluziju nestvarnosti, nebesko carstvo i simbole u standardiziranom rasporedu koji prethodi ikonografiji srednjeg vijeka. Sjajne i donekle nepravilne fasete staklenih kockica odbijaju svjetlost, tako da cjelina djeluje kao Ëvrsta kontinuirana povrπina.
Ilustriranja tekstova iluminacijama
Gore: "Evanelistar iz Lindisfarna, oko 8 st." Desno: "Kamen s likovima iz Klinte Hunningsa, 8 st." 20
Kako je ranokrπÊansko doba vrijeme pisanja evanelja i prepisivanja starozavjetnih dijelova Biblije, πiri se djelatnost ukrasnog pisanja i bogatog ilustriranja tekstova iluminacijama na pergamentu. Izmeu 1. i 4. st. "Vellum codex" zamijenio je stari oblik svitka i omoguÊio primjenu raskoπnih boja, pa i zlata, a posljedica je bila da su ilustracije postale minijaturni pandan mozaicima, zidnim slikama i slikama na dasci. Najstariji ilustrirani biblijski rukopisi koji su do danas pronaeni oËevidno pripadaju poËetku πestog stoljeÊa. NajznaËajniji primjer su prizori iz priËa o Jakovu koji su u BeËkoj knjizi postanka. Iluminacija ne prikazuje jedan dogaaj, nego cijeli
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 21
svijeta, a prostor slike se zatvara zlatnom ili plavom pozadinom. Predmeti su liπeni teæine, figure su izduæene i naglaπene jakom konturnom linijom. Perspektiva je razlomljena, boje nisu u funkciji naracije nego dekora, pa slika postaje ornamentalna.
Napuπtanje sakralnih motiva Lijevo: " PriËa o Jakovu, beËka knjiga postanka" Dolje: "Carski diptih od bjelokosti, 4 st."
slijed, nanizan duæ rotiranog slova U, tako da prizori u prostoru postaju slijed u vremenu (kontinuirana naracija).
Kiparstvo je imalo sekundarnu ulogu U ranokrπÊanskom slikarstvu povrπina nije plosnata, ali je zbog postizanja iluzije nestvarnosti Ëitavo jedno svjetlosno carstvo napuËeno nebeskim biÊima ili simbolima. Perspektiva je uglavnom prikazana, iako je pomalo iskrivljena. Umjetnik rjeπava problem nedostatka prostora i otkriva naËin kako zgusnuti sloæene radnje u likovni oblik koji Êe se lako moÊi promatrati iz daljine. Kiparstvo u toj fazi ima sekundarnu ulogu. Slobodna monumentalna skulptura grËke tradicije bliæi se svom kraju, a portretna plastika gubi osobne karakterne crte i postaje odraz duhovnog ideala. Biblijska zabrana "urezivanja slika", u drugoj zapovijedi Boæjoj, kao da se izriËito odnosila na velike kultne kipove, idole poganskih hramova. Ako je krπÊansko kiparstvo æeljelo izbjeÊi optuæbu za idolopoklonstvo, onda je u prvom redu moralo izbjegavati prikazivanje ljudskog lika u prirodnoj veliËini pa se poËelo razvijati prema plitkim oblicima reljefa maloga formata i Ëipkastih povrπinskih ukrasa. Jedna od takvih je bjelokosna intarzija iz sredine 4. st. koja prikazuje utrku dvokolica na
hipodromu sagraenom pokraj carigradske Aja Sofije 203. godine.
Bizantska umjenost KlasicistiËke teme neprestano su se iznova javljale od sredine Ëetvrtoga do poËetka πestoga stoljeÊa. To osobito vrijedi za ploËe od bjelokosti i reljefe maloga formata izraene od skupocjenih materijala Ëija umjetniËka vrijednost premaπuje njihove fiziËke dimenzije. Tako na primjer reljef Carski diptih od bjelokosti, iz 6. st. prikazuje cara Justinijana na konju. Do zlatnog doba Justinijanove vladavine prevladava izraz ranokrπÊanskog duha, a od tada se polako nameÊu standardi bizantske umjetnosti. U sakralnoj arhitekturi ranokrπÊansku longitudinalnu baziliku zamjenjuje crkva centralnog tlocrta s kupolom. Bizantska umjetnost je takoer sakralna umjetnost, a tematski sadræaj je iskljuËivo ideoloπki koncipiran. U primjeni su monumentalno zidno slikarstvo i bogati mozaik. Spiritualne tendencije ogledaju se u negaciji realnog
Krajem πestog stoljeÊa ikone i slike s motivima Krista, Bogorodice i svetaca poËele su se natjecati s relikvijama kao predmetima πtovanja. Nakon Justinijanova doba razvoj bizantske umjetnosti, ne samo slikarstva i kiparstva, nego i graditeljstva, prekinut je zbog ikonoklastiËkog spora. On je zapoËeo carskim ukazom iz 726. godine, kojim se zabranjuju slike s vjerskim sadræajem. Napuπtanjem sakralnih motiva posezalo se za motivima prirode, sela, lova, svakodnevice ili apstraktne ornamentike. Spor je zavrπio 843. godine pobjedom πtovalaca slika i to je dovelo do procvata slikarstva. Freska Kahrije dæamije, Anastatis, πto na grËkom znaËi uskrsnuÊe, prikazuje Spasitelja okruæenog sjajnom aureolom. On pobjeuje sotonu i ruπi vrata pakla te izvodi Adama i Evu iz limba. Krist se kreÊe izvanredno energiËno, izvlaËeÊi Adama i Evu iz groba tako snaæno da se Ëini da lete. To je izuzetno impresivna slika pobjedniËkoga duha. Takva je dinamiËnost bila sasvim nepoznata u ranijoj bizantskoj umjetniËkoj tradiciji i pokazuje da ona joπ posjeduje svu svoju stvaralaËku snagu.
Literatura 1. Grupa autora (1978). Umjetnost u slici - Bizant i svijet islama. Rijeka: Otokar Kerπovani 2. Janson, H. W. (2005). Povijest umjetnosti. Rijeka: Otokar Kerπovani 3. Prette, M. C., De Giorgis, A. (2003). Povijest umjetnosti. Zagreb: Naklada Ljevak 21
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 22
FILOZOFIJA ©PORTA
Gadamerov koncept igre PrivlaËnost πportske igre (game) proizlazi iz istoga motiva kao i privlaËnost Ëiste igre (play), a to je draæ koja 'osvaja' igraËe pravilima, 'negira' ih kao igraËe-subjekte u korist Igre kao subjekta. Predati se igri uvjet je koji moramo prihvatiti æelimo li uopÊe igrati to se dogaa s nama u igri, pita Gadamer i odgovara: Izgubimo se. Ponajprije izgubimo svoj svijet svakodnevice, tzv. realni svijet ozbiljnih namjera i nastojanja, ali to Ëinimo uspostavljajuÊi drukËiju, joπ izraæeniju ozbiljnost, jer igra, kao i πportska igra, da bi bila iskrena i autentiËna, mora biti shvaÊena ozbiljno. NaËin bivanja (postojanja) igre ne dopuπta igraËu da se prema njoj odnosi kao prema objektu. Ne moæemo se poigravati igrom æelimo li da bude i ostane prava igra. Ne moæemo se pretvarati kao da smo je shvatili ozbiljno - ona mora biti ozbiljna. Kako, meutim, to postiÊi s obzirom na to da je ozbiljnost igre u samoj njenoj neozbiljnosti. Dok igra, prema Gadameru, nikada ne moæe biti ozbiljna, on naglaπava da ozbiljnost u igri dolazi iznutra, te da se ne oslobaa, odnosno ne uspostavlja, dok se igra ne
©
22
Piπe Drago VujeviÊ
shvati kao ne-ozbiljna. Igra ispunjava svoju svrhu samo onda kada se igraË izgubi u svojoj igri.
Primat igre nad svijeπÊu igraËa IgraË uvijek nastoji postiÊi ozbiljnost igre, a ozbiljnost se dostiæe iskljuËivo "neozbiljnoπÊu" pristupa. Tu je izgleda ona kvaliteta igre koja je odgovorna za njenu fascinantnu draæ: na igru se nikada ne moæe gledati kao na objekt, niti samo izvana, jer bi tada izgubila vlastitu ozbiljnost i svrhu, te bi se time naruπila i sama struktura igre. O ozbiljnosti igre govori nam, primjerice, boksaË koji se ne pretvara da æeli onesvijestiti suparnika; on to doista æeli uËiniti. Kako to, jesu li ti mladi lju-
di prirodno surovi? Ako nisu, πto ih opsjedne kad se tako brutalno ponaπaju? ©to se, ustvari, dogodi svima koji sudjeluju u igri? To πto ih obuzme ili opsjedne jest Igra, kaæe Gadamer. Na djelu je - primat igre nad svijeπÊu igraËa.
Ideja je igre da se subjekt 'izgubi' Subjekt igre nije igraË - on je samo sredstvo koje omoguÊuje prezentaciju igre. U igri je subjekt promijenjen; kao igraË, Ja viπe ne djelujem „prirodno" kao Ja. Rekli bismo da je to zapravo netko drugi tko nanosi bol suparniku, trpi poniæenje u porazu ili pretjerano likuje u pobjedi. Ta se promjena jednostavno raa iz Ëinjenice da subjektu nije "dopuπteno" odnositi se prema igri kao prema objektu te tako ni subjekt sam viπe ne ostaje πto je bio. IgraË gubi samokontrolu i prepuπta kontrolu igri, dopustivπi da ga ona "ponese".
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 23
Ali, zapravo to ni nije moguÊe izbjeÊi πto, sugerira Gadamer, mi (igraËi) niti ne æelimo. KonaËno, ideja je igre da se subjekt "izgubi" te da igra preuzme inicijativu. Stoga igraË nikada ne moæe biti svjestan ozbiljnosti igre, jer se ona i ne moæe obuhvatiti iskustvom igranja. Objekt propitivanja biti igre nije, dakle, ni igraËko iskustvo niti razmatranja igraËa o tome πto je igra, nego igra sama postaje predmetom istraæivanja. Gadamer time obrÊe odnose izmeu igraËa i igre tako πto igri daje ulogu subjekta, dok je subjekt objektiviran. Igra je time neovisna o svijesti igraËa i ima svoju vlastitu suπtinu.
Igra postoji samo onda kada se igra Ipak, reÊi da Igra "preuzima" inicijativu ili igraËa samog ne implicira da objekt nastavlja tamo gdje je subjekt stao. Naprotiv, subjekt se "gubi" upravo u trenutku kada ne stoji nasuprot objektu samom; kada viπe ne tretira igru kao objekt, veÊ kao neπto Ëemu se pridruæuje, s Ëim se veæe i Ëemu konaËno potpuno pripada. Pojam Igre Gadameru nije, dakle, puki objekt. ©ah nisu figurice u kutiji, niti je nogomet u knjizi o pravilima igre. Igra stvarno postoji tek onda i samo onda kada se igra, kada objekt i subjekt srastu i spoje se ta-
ko da objekt viπe nije objekt, niti je subjekt ono πto je bio. Kada se igramo, odluËujemo da ne radimo i biramo neku odreenu igru: tenis, koπarku i sl. Svaka od tih igara ima svoje posebno ozraËje i posebno mjesto odigravanja, koje je "zatvoreno" i zaπtiÊeno od moguÊih utjecaja izvana. Kada "zauzmemo" prostor, mjesto igre i obuzme nas "duh" igre koju igramo, na putu smo koji transformira naπe osobne ciljeve u svrhu odreene igre. Naπ cilj moæe biti postizanje pogodaka ili Ëak pobjeda, ali sve je to u "sluæbi" igre. ©toviπe, mi zapravo moramo teæiti pobjedi æelimo li igrati dobro i "sluæiti" svrsi igre. KonaËno, zadatak je igre samo je igrati bez nekih pragmatiËnih, ovozemaljskih ciljeva. Igra predstavlja red stvari koji naizgled karakterizira beskonaËno ponavljanje pokreta (kretanja) bez cilja, napora ili muke. Kao da se dogaa (igra) sama od sebe. IgraË to doæivljava kao opuπtanje koje briπe napor inicijative koja predstavlja muku egzistencije.
Djeca se igraju samo za sebe PrivlaËnost πportske igre (game) proizlazi iz istoga motiva kao i privlaËnost Ëiste igre (play), a to je draæ igre koja "osvaja" igraËe pravilima, te ih "negira" kao igraËe-subjekte u korist Igre kao subjekta. Predati se igri i biti "limi-
tiran" uvjeti su koje moramo prihvatiti æelimo li uopÊe igrati, ali isto tako mora postojati sloboda kretanja i izbora da bi uopÊe bilo moguÊe neπto takvo kao πto je igra. OpÊenito govoreÊi, kaæe Gadamer, iako su igre u biti predstavljanja, a igraËi predstavljaËi, Igre nisu zapravo namijenjene publici. Djeca se igraju samo za sebe i onda kada predstavljaju. »ak ni πportovi koji se igraju pred gledateljstvom nisu im zapravo namijenjeni. Doista, natjecanja su u opasnosti gubljenja svog igraËkog karaktera upravo stoga πto se pretvaraju u produciranja i spektakle. Gadamer ukazuje na vaænost igre ne samo za razumijevanje umjetnosti, nego i za lakπe razumijevanje suπtine stvari. Kada sudjelujemo u igri, premda samo zbog razonode, ili upravo zato πto igramo iz zabave, to je upravo ono πto nam omoguÊuje vidjeti stvari onakvima kakve bi doista trebale biti.
Literatura 1. Gadamer, H. G. (1996). Truth and Method. New York: Continuum 2. Vikhagen, A. K. (2006). Gadamer's concept of play. CKK. Chalmers of Technology 3. Kangrga, M.(2004.). Etika. Zagreb: Golden marketing - TehniËka knjiga 23
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 24
OLIMPIJSKI MARKETING
Jamac opstojnosti Olimpijskih igara Olimpijske igre ni u poËetku nisu mogle postojati bez komercijalizacije, ali zapravo tek krajem 20. stoljeÊa dobivaju i ekonomsku dimenziju. Danas se Olimpijski pokret financira uz pomoÊ πest marketinπkih programa koji osiguravaju stabilnost i neovisnost Olimpijskog pokreta i Igara Piπe Manuela Sentderdi
eunarodni olimpijski odbor je sasvim dobro funkcionirao bez televizije posljednjih 60 godina i siguran sam da Êe tako ostati i sljedeÊih 60 - izjavio je 1956. Avery Brundage, tadaπnji predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora (IOC). Gospodin Brundage nije ni slutio koliko je njegova izjava pogreπna i naivna. IOC je u razdoblju 2001.-2004. ostvario marketinπke prihode od 4,2 milijarde ameriËkih dolara, od kojih je 53 posto ostvareno prodajom prava TV-prijenosa. Olimpijske igre 2004. u Ateni pratilo je viπe od Ëetiri milijarde gledatelja u 220 zemalja. Kakve marketinπke moguÊnosti te Ëinjenice nude nije potrebno posebno naglasiti. Meutim, IOC nije uvijek bio u toj zavidnoj situaciji u kojoj, prema izjavi predsjednika Jacquesa Rogga, moæe bez gubitaka propustiti odræavanje
M
24
traπnjim izgaranjem postajao poznat u svijetu. U 20-im i 30-im godinama 20. stoljeÊa Olimpijske igre koristile su se u politiËke svrhe i sluæile su propagandi raznih ideologija. Tek krajem 20. stoljeÊa dobivaju i ekonomsku dimenziju. Olimpijske igre 1984. u Los Angelesu oznaËile su preokret i poËetak najuspjeπnijeg razdoblja olimpijskog marketinga. Pod vodstvom Amerikanca Petera V. Ueberotha, danaπnjeg predsjednika AmeriËkog olimpijskog odbora, Organizacijski odbor zakljuËio je prve privatno financirane Olimpijske igre s dobitkom od 250 milijuna dolara. Dodatno je ukinut amaterski status i dopuπten nastup profesionalnim sportaπima. Danas se olimpijski pokret financira uz pomoÊ πest marketinπkih programa. Zadatak je olimpijskog marketinga osigurati buduÊnost te financijsku stabilnost i neovisnost Olimpijskog pokreta i Igara. Sve moguÊnosti marketinga odreuje Olimpijska povelja, kodifikacija svih fundamentalnih principa, zakona i pravila Olimpijskog pokreta. IOC provodi prodaju prava prijenosa, a TOP (The Olympic Partners) sponzorski program i program sluæbenih dobavljaËa i licenciranja. Za sponzorstva i licenciranje u zemlji odræavanja Olimpijskih igara te prodaju ulaznica zaduæen je Organizacijski odbor Olimpijskih igara (OCOG).
I internet u ponudi jednih Olimpijskih igara. Do poËetka 80-ih godina nije se naπao pouzdan naËin odræavanja Igara bez veÊih gubitaka, πto ne znaËi da marketinπki pristup nije uopÊe postojao.
Ekonomska dimenzija VeÊ u organizaciju prvih Olimpijskih igara novog doba, 1896. u Ateni, bile su ukljuËene razne tvrtke, izmeu ostalog i Kodak, koji je do danas sponzor IOC-a. I Coca-Cola, jedan od najpoznatijih sponzora IOC-a, prisutna je na Olimpijskim igrama veÊ od 1928. u Amsterdamu. Olimpijske igre ni u svome poËetku nisu mogle postojati bez komercijalizacije. Tako su se 1900. financirale uz pomoÊ svjetske izloæbe na kojoj se demonstrirala industrijska moÊ, a 1908. u Londonu utrka motornih Ëamaca prvi i posljednji put bila je olimpijska disciplina, upravo u vrijeme kada je motor s unu-
Kada je 1936. prvi put u povijesti 162.000 gledatelja u Berlinu i okolici pratilo Olimpijske igre, nitko nije slutio koliko Êe televizija temeljito promijeniti naËin praÊenja Igara. Olimpijske igre 1960. u Rimu prenosile su se prvi put u povijesti izravno u 18 zemalja Europe, te u SAD, Kanadu i Japan. Prodaja prava prijenosa od tada je najizdaπniji izvor financiranja Olimpijskog pokreta. NBC je za pravo prijenosa Olimpijskih igara od 2000. do 2008. platio 3,5 milijardi dolara. S dolaskom novih medija IOC je u svoju ponudu uvrstio i internet te mobilnu telefoniju. IOC je 1985. razvio marketinπki program TOP (The Olympic Partners), koji se zasniva na principu "πto manje sponzora, tim vrednije sponzorstvo". Jedan TOP-program obuhvaÊa Ëetiri godine i time dvoje Olimpijske igre. Dvanaest partnera u TOP VI, dakle πestoj generaciji TOP-programa, donijelo je u razdoblju 2005. -2008. godine 866 milijuna dolara ili
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 25
32 posto IOC-ovom budæetu. Partnerima su zajamËena marketinπka prava diljem svijeta i ekskluzivnost u kategoriji proizvoda. IOC poduzima velike napore da bi zaπtitio njihova prava i opravdao materijalnu vrijednost sponzorstva. Upravo iz tog razloga donedavno se protivio ukljuËivanju interneta u prava prijenosa, jer bi time kontrola i suzbijanje zloporabe bili oteæani. Vrijednost prava koriπtenja olimpijskih krugova postaje jasna ako se uzme u obzir da su oni najpriznatiji logotip na svijetu, jer ih prepoznaje Ëak 94 posto svjetskog stanovniπtva. Tvrtke koje partnerstvo s olimpijskim pokretom koπta prosjeËno viπe od 70 milijuna dolara veÊ su odavno prepoznale da samim oglaπavanjem ne mogu ispuniti svoje komunikacijske ciljeve, a posebno se ne smije zaboraviti da su Olimpijske igre jedina πportska manifestacija na kojoj nije dopuπteno oglaπavanje na boriliπtima. Zato veliki dio njihovog sponzorskog angaæmana Ëine proizvodi, usluge i tehnologija. Dodatno su shvatile da je regionalni pristup uËinkovitiji od globalnog.
Dobrobit komercijalizacije Olimpijske igre u Pekingu izazvale su mnogo negativnih reakcija u svijetu i moglo bi se pomisliti da su negativno utjecale na imidæ tvrtki iz TOPprograma. Moæda je to toËno za Europu ili Ameriku, ali njihova popularnost u Kini iz dana u dan raste, jer su Igre Kinezima nacionalni izazov, a tvrtke iz TOP-programa ih podræava-
ju. KljuËan je u toj raËunici samo znaËaj kineskog træiπta za pojedine partnere. 92 posto svojih ukupnih marketinπkih prihoda IOC prosljeuje Olimpijskom pokretu, a osam posto, πto je viπe od 300 milijuna dolara, troπi na svoju operativu i administraciju. U okviru Olimpijskog pokreta najveÊi dio sredstava koristi se za organizaciju Olimpijskih igara, Ëiju polovinu troπkova snosi IOC. Troπkovi organizacije Olimpijskih igara u Pekingu procjenjuju se na 2,1 milijardu dolara. Ostala sredstva iz marketinπkih prihoda dobivaju nacionalni olimpijski odbori i meunarodne πportske federacije. Iz programa TOP
VI Hrvatski olimpijski odbor dobio je 60.000 dolara. Nacionalni olimpijski odbori, kao treÊa razina olimpijskog marketinga, moraju generirati svoje marketinπke prihode da bi bili u stanju ispunjavati svoje zadatke. Tu Ëesto nastaju poteπkoÊe, jer olimpijski marketing, Ëija pravila odreuje Olimpijska povelja, postavlja mnoge prepreke kojih nema u drugim πportskim organizacijama. Jedna od prepreka je upravo TOPprogram, koji svakom partneru jamËi ekskluzivnost u svim nacionalnim olimpijskim odborima te ograniËenu upotrebu lika πportaπa prije i za vrijeme Olimpijskih igara. IOC se od πportske organizacije koja je desetljeÊima bila na rubu financijskog kolapsa razvila u financijski stabilnu organizaciju koja zauzima vodeÊu poziciju u unosnom svijetu πportskih priredbi. Amatere zaljubljene u πport zamijenili su vrhunski menadæeri i pretvorili Ëisto πportsko natjecanje iz 19. stoljeÊa u jedan od najprofitabilnijih πportskih dogaaja na svijetu. Svijet se znatno promijenio otkako je Coubertin potkraj 19. stoljeÊa oæivio Olimpijske igre. Danas bez Olimpijskih igara nije moguÊe πiriti olimpijska naËela, a bez velikih financijskih sredstava Olimpijske igre nisu moguÊe. Zato kritizirati komercijalizaciju Olimpijskih igara znaËi ignorirati realnost. Literatura 1. International Olympic Committee (2008). Olympic Marketing Factfile 2008 Edition 2. Jörg Hahn. Die Doppelmoral der Olympischen Spiele: Frankfurter Allgemeine Zeitung, 28. 3. 2008.
25
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 26
©PORT I ZNANOST
Dokolica kao lijek Osmiπljavanje programa tjelovjeæbe koji Êe utjecati na poboljπanje motoriËkih i funkcionalnih sposobnosti, unaprijediti zdravlje, reducirati stres, a istodobno poboljπati mentalne sposobnosti proces je koji od trenera zahtijeva mnogo strpljivosti, empatije, koncentracije i, naravno, znanja. Uz brojne znanosti, presudnu ulogu u svemu ima kineziologija
ahvaljujuÊi progresivnom razvoju komunikacijskih tehnologija, internetu, bazama podataka i sl., znanost nikad nije bila u veÊoj ekspanziji nego danas. Rezultat toga su tisuÊe knjiga, struËnih i znanstvenih radova koji se dnevno objave u svijetu, ali i sve viπi kriteriji koji se postavljaju pred buduÊe generacije znanstvenika. Mogli bismo zakljuËiti da ljudi nikad u povijesti nisu bili pametniji nego danas. No ipak se mora priznati da znanost nije uspjela pronaÊi odgovore na neka od krucijalnih pitanja vezanih uz npr. proizvodnju hrane, globalne klimatske promjene, lijeËenje velikog broja bolesti i sl. Kevin Trudeau u svojoj knjizi "Prirodni lijekovi za koje oni ne æele da vi znate" razotkriva πokantnu istinu o tome da upravo lijekovi koji, reklamirajuÊi se
Z
26
Piπe Miroslav Hræenjak Ne trebate izaÊi iz svoje sobe. Ostanite sjediti za stolom i sluπajte. Nemojte ni sluπati, jednostavno Ëekajte. Nemojte ni Ëekati, budite sasvim mirni i sami. Svijet Êe vam se dareæljivo ponuditi da ga razotkrijete. Nema drugog izbora. U ushiÊenu zanosu past Êe vam pred noge i predati vam se. Franz Kafka
Sposobnost da inteligentno osmislimo dokolicu posljednji je proizvod civilizacije. Bertrand Russel
izravno potroπaËu i biljeæe rekordu prodaju, uzrokuju bolesti gotovo epidemiËne razine. Iz tih i sliËnih razloga, javnost sve viπe vjeruje da je dio znanstvenika u sluæbi ekonomije profita, dakle πto veÊe zarade uz πto ma-
nje troπkove proizvodnje, Ëesto na πtetu okoliπa.
Neπto ne valja Kineziologija, kao relativno mlada znanost, u rekordnom je roku postala vrlo popularna u znanstvenom svijetu. Napravljena su brojna istraæivanja u podruËju πportskog treninga, oporavka πportaπa i sl., redovito se odræavaju meunarodne konferencije, a posao trenera smatra se jednim od zanimanja buduÊnosti (VeËernji list, 2. svibnja 2008.). Ipak, ni tu situacija nije sasvim blistava. Sve viπe teπkih ozljeda vrhunskih πportaπa, problemi u njihovoj socijalizaciji nakon zavrπetka πportske karijere, te rezultati istraæivanja koji pobijaju tvrdnju da je πport najbolji naËin prevencije ovisnosti o teπkim drogama govore da neπto ne valja.
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 27
Ipak, da bi se javnosti jasno dalo do znanja kako je sve u redu i da laici nisu dovoljno struËni da raspravljaju o tim problemima stvoren je metajezik. RijeË je o specifiËnom jeziku u kojem se koriste πifre poput "sustav", "proces", "projekt", "pozicija", zatim neke latinske fraze, strane rijeËi koje nitko do kraja ne razumije pa tim intelektualnije zvuËe i sl. RijeËi su to koje ostavljaju dojam da je govornik doista struËnjak od formata. Takoer, taj jezik sluæi i za medijsko obezvrjeivanje onih koji misle da znanost ponekad pobjeuje nad zdravim razumom.
Samokaænjavanje Uz spomenutog autora knjige "Prirodni lijekovi za koje oni ne æele da vi znate", koji istiËe nevjerojatne moguÊnosti kretanja i tjelovjeæbe za Ëovjekovo zdravlje, mladi kanadski pisac Carl Honoré u knjizi "Pohvala sporosti" istiËe cijeli niz dokaza o tome koliko svjetski pokret deceleracije (usporavanja), koji ukljuËuje i metode sporog vjeæbanja, moæe poboljπati Ëovjekov æivot, unaprijedit zdravlje, poveÊati radnu efikasnost, Ëak i poboljπati πportski rezultat - bez posljedica na zdravlje. Dakako, nije rijeË ni o kakvim rubnim podruËjima znanosti, nego o znanstveno utemeljenim Ëinjenicama. Ipak, takvo πto za danaπnje pojmove zvuËi vrlo kontraverzno. Suvremeni trendovi tjelovjeæbe poneπto su drukËiji. Joπ vlada uvjerenje da je zdravo iscrpljivati se do beskraja, te da treba podizati trenaæna optereÊenja iznad svih granica Ëovjekovih moguÊnosti. Ljudi koji su sva-
kodnevno izloæeni stresu na svojim radnim mjestima smatraju da Êe ih trËanje po najveÊoj vruÊini, s nekoliko "πuπkavaca" na sebi, dobro preznojiti i osloboditi stresa. Njihova zgrËena i crvena lica odaju samo autodestruktivne motive, odnosno potrebu za samokaænjavanjem. Takve i sliËne iluzije o super ljudima, dakako, nisu produkt ni jedne znanosti, nego su proizvod sve rasprostranjenije i agresivnije industrije slobodnog vremena i niza pogreπnih uvjerenja koja su se postupno uselila u svijest suvremenog Ëovjeka. Ipak, kvalitetno osmiπljavanje slobodnog vremena ili dokolice nije nimalo nebitna stvar u æivotu suvremenog Ëovjeka. Polagano vjeæbanje uz sporo razmiπljanje predmet je brojnih struËnih rasprava i znanstvenih istraæivanja. U knjizi "Zaπto se inteligencija poveÊava kad manje razmiπljate" britanski psiholog Guy Claxton istiËe vrijednost sporog razmiπljanja koje je intuitivno, neodreeno i kreativno. Na taj naËin razmiπljamo kad pritiska nema i kad imamo vremena pustiti zamisli da same kuhaju na laganoj vatri. Ono nam donosi vrijedne i oπtroumne uvide. Opuπtanje uz polaganu tjelovjeæbu upravo prethodi takvom sporom razmiπljanju.
Naivnost potroπaËkog druπtva Meutim, osmiπljavanje takvog programa tjelovjeæbe koji Êe utjecati na poboljπanje motoriËkih i funkcionalnih sposobnosti, unaprijediti zdravlje, reducirati stres, a istodobno po-
boljπati mentalne sposobnosti proces je koji od trenera zahtijeva mnogo strpljivosti, empatije, koncentracije i, naravno, znanja. U ovom trenutku postoje brojni znanstveni dokazi o tome da je kvalitetno osmiπljena dokolica kljuËna za zdravlje Ëovjeka i njegovu radnu efikasnost. Iako se tu isprepliÊu brojna znanstvena podruËja, presudnu ulogu ima kineziologija. Ako bi se ona uhvatila u koπtac s naivnoπÊu potroπaËkog druπtva, morala bi najprije raskrinkati profitni model "πto veÊa zarada (broj ukljuËenih sudionika), uz πto manje troπkove (upitna struËnost i motiviranost kadra, kvaliteta programa) na πtetu prirodnih resursa (naπeg zdravlja i zdravog razuma)". Pozitivan razvoj takvog scenarija u buduÊnosti bi mogao smanjiti redove u bolnicama, poveÊati radnu produktivnost zaposlenih, te mnogoj djeci omoguÊiti cjeloviti razvoj i odrastanje uz pomoÊ πporta. U protivnom, gledat Êemo zabrinuta lica ljudi koji stalno æure, a nikad nikamo ne stignu na vrijeme, odnosno, gledat Êemo πportaπe koji, iscrpljeni od nebrojenih ozljeda i afera u svojim klubovima, ostavljaju dojam da se πportom bave radi nekog drugog, a ne radi sebe.
Literatura 1. Claxton, G. (1997). Why intelligence increaces when you think less. London, Fourth Estate 2. Honoré C. (2006). Pohvala Sporosti. Zagreb, Algoritam 3. Trudeau, K. (2007). Prirodni lijekovi za koje oni ne æele da vi znate. Zagreb, V.B.Z.
27
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:09
Page 28
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 29
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X
GODINA 39 • BROJ 145 • LIPANJ 2008.
BiciklistiËka reprezentacija Jugoslavije na OI 1928. godine. Slijeva: Viktor JurËec, Stjepan LjubiÊ, Antun Banek, Josip ©krabl, Josip ©olar i Nikola BoπkoviÊ
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 30
125. OBLJETNICA SOKOLANE
Dom Hrvatskog sokola u Zagrebu U povodu znaËajne godiπnjice objavljujemo tekst Milivoja RadoviÊa (1915.-1989.), povjesniËara πporta i izuzetnog poznavatelja Hrvatskog sokola Napisao Milivoj RadoviÊ 27. sijeËnja 1985.
ovoreÊi o zdanju πto se prostire s juæne strane Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu, nije jedna jedinstvena zgrada, veÊ su to tri zgrade, zvane "Kolo" "Sokol" - "Slikarnica". Sve te tri zgrade dio su naπe kulturne povijesti. Srediπnja zgrada Hrvatskog sokola bila je jedno od glavnih æariπta u kojem se razbuktala naπa tjelesna, a u zgradi "Kola" glazbena kultura. Srednji dio, broj 6, sagradilo je Druπtvo za tjelovjeæbu Hrvatski sokol 1883. godine. IstoËni dio, "Kolo" na broju 5, u kojem se danas nalazi Akademija za kazaliπte, film i televiziju, sagradilo je 1884. godine Hrvatsko pjevaËko druπtvo Kolo. Zapadni dio, "Slikarnicu", izgradilo je Hrvatsko narodno kazaliπte u suradnji s Hrvatskim sokolom za svoje potrebe 1895. godine. HPD Kolo koje je osnovano u Zagrebu 1862. godine pridruæilo se zamisli da Hrvatski sokol sagradi vlastitu zgradu. Na glavnom godiπnjoj skupπtini HPD Kolo arhitekt –uro Crnadak predloæio je da se Sokol zdruæi s Kolom i Maticom hrvatskom, te da se u Zagrebu sagradi jedan veliËanstveni Narodni dom. Ipak, svoj dom Hrvatski sokol je sam izgradio. Gradnja je zapoËela 3. V. 1883., a zavrπena u re-
G
kordnom roku, 24. XI. 1883. godine, dakle za samo πest i pol mjeseci. Napominjemo da je na tom prostoru bilo slobodno zemljiπte na kojem je zimi bilo ureeno klizaliπte.
Izgraena i zgrada Kola Godinu dana nakon Hrvatskog sokola, tj. 1884. godine, HPD Kolo je sagradilo svoj dom na istoËnom dijelu. Iako je njihova djelatnost bila potpuno razliËita, Kolo i Sokol, kako se skraÊeno nazivao Hrvatski sokol, æivjeli su gotovo pod istim krovom i u najboljoj slozi. Kolika je jedinstvenost vladala izmeu ta dva druπtva, vidi se po tome πto su zgrade, kako u prizemlju tako i u prvom katu spojene vratima. Tako je publika, recimo gimnastiËku i maËevalaËku priredbu gledala u velikoj dvorani Hrvatskog sokola, a ples bi se odvijao u dvorani Kola. U prizemlju HPD Kola nalazila se velika restauracija s nusprostorijama zvana "Kolo". Prihodi te restauracije pokrivali su jedan dio troπkova gradnje. Ljeti, odnosno za lijepa vremena restauracija "Kolo" radila je i u vrtu na juænoj strani. Prema toj restauraciji neki su i zgradu Hrvatskog sokola nazivali "Kolo". Godine 1929. neposredno prije prestanka djelovanja Hrvatskog sokola, dograeno je posebno krilo u sredini cjelokupnog zdanja prema jugu, koje danas koristi Lado. Taj dio ima dvoranu i prostorije, koje su bile predviene za razvitak sekcija Hrvatskog sokola, a posebno maËevanja. Ovaj je objekt projektirao arhitekt Aleksandar Freudenreich, prednjak Hrvatskog sokola, koji je jedno vrijeme bio intendant Hrvatskog narodnog kazaliπta. Sokolana 1885. godine
Karta koja je omoguÊavala vjeæbanje u Singerovoj dvorani
2
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 31
Sokolana neposredno nakon izgradnje
Stjeciπte tjelovjeæbenog i kulturnog æivota grada Putem organiziranog djelovanja tjelovjeæbenih i πportskih sekcija Hrvatskog sokola, te djelovanjem Hrvatskog pjevaËkog druπtva Kolo, slavenska je ideja i na taj naËin stala na put daljnjem ponijemËavanju hrvatskog naroda. U Hrvatskom sokolu je 1877. godine i u tehniËkom pogledu uveden hrvatski jezik umjesto njemaËkoga. U "Sokolani" je na prijedlog Josipa Hanuπa, a u provedbi Frantiπeka Hochmanna pod konac 1883. godine uvedeno tikanje, a 1900. godine i pozdrav "Zdravo". Tu su u vjeæbaÊem stroju stajali jedan do drugoga pekar do pravnika, stolar do inæenjera, krojaË do naËelnika grada, mesar do sveuËiliπnog profesora…
Nakon 1929. u dvorani nije bilo tjelovjeæbe U "Sokolani" poËelo je i πportsko maËevanje. UËitelj maËevanja, major August Piazza je 1893. godine na istoËnom balkonu prvi put u Zagrebu prikazao πportsko maËevanje sa svojim prvim uËenicima, Tomislavom i Rudolfom VrbaniÊem, Nikolom KoπÊecom i Franjom Durstom. U toj dvorani odræana je prva i druga zabava Hrvatskog Akademskog ©portskog Kluba 1910. i 1911. pod nazivom Gaudeamus,
nazvane prema poznatoj studentskoj pjesmi Gaudeamus igitur. Od prosinca 1883. do 6. I. 1929. u tom gimnastiËkom domu djelovao je njegov graditelj - Hrvatski sokol. Od 1929. do 1941. ovaj je dom imao mnogostruku namjenu. Nakon zabrane djelovanja Hrvatskog sokola od 1929. do 1948. godine u toj dvorani nije bilo tjelovjeæbe, pa je sluæila hrvaËima H©K Croatia, a u veËernjim satima uËitelj druπtvenog BiπkupoviÊ tu je uz glasovirsku pratnju odræavao svoju plesnu πkolu. Svake subote odræavane su javne zabave s plesom na koje su dolazili studenti, gimnazijalci i ostali graani. Od 1948. do 1976. u zgradi "Sokolane" je djelovalo Druπtvo za tjelesni odgoj Partizan, a nakon toga GimnastiËko druπtvo Zagreb.
Zgradu Hrvatskog sokola pretvoriti u Muzej fiziËke kulture Dvorana bivπeg Druπtva za tjelovjeæbu Hrvatskog sokola, a danas GimnastiËkog druπtva Zagreb, uglavnom je izvanredno uπËuvana, pa je ostala i originalna boja slikarija na stropu. Za danaπnji naËin vjeæbanja ova dvorana je prekratka i pretijesna. Tome naπem najsvetijem tjelovjeæbenom hramu moramo i dalje posveÊivati najveÊu paænju i poπtovanje. Zato bi valjalo sagraditi novu, modernu vjeæbaonicu, a ovaj dom pretvoriti u Muzej fiziËke kulture. »vrsto vjerujemo da Êe nadleæni Ëinitelji shvatiti vrijednost i veliËinu tog poduhvata, i da Êe na Trgu marπala Tita broj 6 zaista osvanuti toliko potreban Muzej fiziËke kulure, a mladi vjeæbaËi dobiti svoj moderni dom.
Zgrade (slijeva) Kola, Sokolane i Slikarnice 1925. godine
3
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 32
PO»ECI NOGOMETA U KOPRIVNICI
Nori deËkiÊi nateravaju nekπnju loptu Prvi nogometni klub u Koprivnici osnovali su 1907. koprivniËki srednjoπkolci i nazvali ga –aËki nogometni klub Koprivnica. Sugraanima su isprva bili smijeπni, ali se popularnost tog sporta poveÊala nakon gostovanja zagrebaËkog HA©K-a 1907. godine. VeÊ 1912. osnovan je i drugi klub - Hrvatski πportski klub Slaven Piπe Branko Pleπe
eljezniËka pruga Budimpeπta-Zagreb, na kojoj je i Koprivnica, sagraena je davne 1870. godine. OmoguÊila je vezu sa Zagrebom i Budimpeπtom, a nakon toga i BeËom i Pragom. Na tim su relacijama putovale i sve napredne ideje u gospodarstvu, znanosti, kulturi pa i u πportu. Prvu tiskaru, Tita KostinËera, Koprivnica je imala veÊ 1885. godine, a 1896. godine poËeo je izlaziti - KoprivniËki glasnik, koji je zabiljeæio vaænije dogaanja tog vremena. Posebno zahvaljujuÊi dr. Leanderu BrozoviÊu, osnivaËu Muzeja grada Koprivnice, saËuvana je brojna povijesna graa, a kako je on bio i tajnik H©K Slavena, oËuvano je i mnogo dokumenata iz povijesti πporta Koprivnice i Podravine.
Æ
Prvi klub osnovali srednjoπkolci Iako je u πportskim analima zabiljeæeno da je NK Koprivnica osnovan 1907. godine, poËeo je raditi 1906. godine u Zagrebu. Grupa koprivniËkih srednjoπkolaca sastajala se u Marovskoj ulici broj 7, a okuπala se u prvom baratanju loptom na Elipsi, danaπnjem Srednjoπkolskom igraliπtu. Inicijatori okupljanja i najuporniji u vjeæbanju bili su Milan Graf, Vlado ©Ërbak, Emil Reπ, –oka TrbojeviÊ, Viktor Zlatar i Duπan OæegoviÊ. Godine 1907. poËinje djelatnost kluba u Koprivnici, gdje je 30. lipnja 1907. osnovan –aËki nogometni klub Koprivnica. Prvo okupljaliπte nogometaπa bilo je na LeniπÊu, gdje su imali svoj glavni stan i igraliπte. LeniπÊe je prijepodne sluæilo kao sajmiπte, a na prvim nogometaπima je bilo da ga stalno Ëiste, da bi poslijepodne moglo sluæiti kao igraliπte. Kada je Slavko Steiner nabavio prve vratnice, veselju nije bilo kraja. U prodavaonici Marka Druckera u Zagrebu 25. srpnja 1907. kupljena je prva nogometna lopta za 16 kruna. Da bi se proπirilo zanimanje za nogomet, organizirani su javni treninzi, prireivani su koncerti i organizirane povorke gradom u πportskoj odjeÊi. Honorari za koncertne nastupe nisu postojali jer su nastupali uglavnom Ëlanovi kluba. Solisti na koncertima bili su Milan Graf (violina) i Duπan OæegoviÊ (glasovir). Klupske priredbe u hotelima Kriæ i Toplak bile su odliËno posjeÊene. »lanovi kluba sami su prodavali ulaznice za utakmice, a od prihoda su financirali nabavu rekvizita.
'Plavi' protiv 'crvenih' BuduÊi da u ono vrijeme, osim u Zagrebu, nije postojalo dovoljno klubova da bi se moglo razviti natjecanje, doskoËilo se tom nedostatku tako πto su u klubu formirane dvije momËadi. Jedna je oko bijelih koπulja imala uπitu plavu, a
4
druga crvenu vrpcu, pa su tako nastupali "plavi" protiv "crvenih". HlaËice su bile crne. Kad su KoprivniËani ugledali "nore deËkiÊe kak na LeniπÊu nateravaju nekπnju loptu", bilo je smijeha i zabadanja napretek. Pomalo se to stiπalo i u poslijepodnevnim satima okupilo bi se na LeniπÊu sve viπe znatiæeljnika koji su poËeli shvaÊati da "nabijanje lopte" nije puka ludorija, nego ima i ozbiljnu svrhu. »lanovi kluba su bili uporni na treningu, a buËni na sastancima, na kojima se dugo raspravljalo o buduÊnosti kluba. Æivo se diskutiralo i o pravilima igre i upravljanju klubom. Onima koji su rukovodili klubom Ëesto su zamjerali da u to ne ulaæu dovoljno truda. Uskoro se poËeo kaænjavati izostanak s treninga ili nedolazak na klupske sastanke.
RazliËito tumaËenje pravila igre U poËetku igraËi nisu imali kopaËke i igrali su u obiËnim cipelama. Prema tadanjem obiËaju, treniralo se i igralo s klupskom kapom na glavi. BuduÊi da je fer-plej u ono vrijeme bio u prvom planu nogometne igre, ozljeda je bilo malo. Na sjednici kluba 1. srpnja 1907. zakljuËeno je da se nabavi nogometna lopta za 15 kruna. Tri tjedna kasnije na glavnoj skupπtini kluba 21. srpnja 1907. blagajnik je izvijestio o pasivi u poslovanju od 3 krune i 90 filira. Na sastancima kluba pravile igre najËeπÊe je tumaËio Mikπa Klein, porijeklom Maar. Pravila su raznoliko tumaËena. Tako je na pimjer reËeno da se kazneni udarac izvodi u sluËaju igranja rukom u vratarevu prostoru s udaljenosti od πest metara od vrata. SreÊom, prisutan je bio i lokalni sudac Emil Reπ, koji je napomenuo da je to moguÊi obiËaj u Maarskoj, ali nije u Hrvatskoj.
Prva velika utakmica Prvi znaËajan dogaaj u povijesti kluba bio je susret s HA©K-om iz Zagreba 25. kolovoza 1907. godine. HA©K je doπao u najjaËem sastavu. Na sam dan utakmice bilo je predvieno ËiπÊenje i ravnanje igraliπta. Boje –NK Koprivnice branili su Viktor Zlatar, Pepi ©tefaniÊ, –oko TrbojeviÊ, Drago ©alamun, Nacek MataπiÊ, Milan Graf, Josip BlaæekoviÊ, Emil Reπ, Vlado ©Ërbak, Dragec OreπkoviÊ i Slavko Steiner. PriËuve su bile Jakob Reich i Mikπa Klein. Sudio je Milovan ZoriËiÊ iz Zagreba, koji je 1908. godine s engleskog preveo prva meunarodna nogometna pravila u nas. IgraËi Koprivnice bili su izuzetno impresionirani vaænoπÊu susreta, a ni znanje nogometne igre nije im bilo na visini, pa su poraæeni s visokih 1:15. No, buduÊi da publika nije znala pravila igre, mnogo golova u mreæi domaÊe
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 33
Slika gore: Ekipa HA©K-a i –NK Koprivnice prije susreta 25. kolovoza 1907. godine Slika desno: –NK Koprivnica 1907. godine Prvi red odozgo: MatiπiÊ, ©alaman, Reich, TrbojeviÊ, Polonia, ©tefaniË Srednji red: Steiner, ©erbak, Reπ, BlaæekoviÊ, Graf Donji red: Zlatar, OreπkoviÊ, Klein
momËadi nije ju previπe zabrinulo, a visok poraz nije primljen tragiËno. Jedini pogodak postigao je Emanuel Reπ, koji je bio i predsjednik kluba.
Lijep i zdrav πport Ne treba posebno isticati da je teren sajmiπta bio jako neravan, a tijekom utakmice bilo je mnogo situacija koje su zabavljale gledatelje. Igra je bila vrlo fer. Bilo je smijeπnih duela, driblinga gostiju te sjajnih golmanskih parada. Od nogometu neprimjerenih dogaaja registriran je ulazak psa lutalice i πetnje gledatelja preko igraliπta. Nakon utakmice ipak su svi bili prezadovoljni. Nakon podmirenja svih troπkova organizacije utakmice u klupsku blagajnu stavljeno je 16 kruna i 33 filira. Bilo je to pravo bogatstvo. Ta je utakmica dala novi impuls "norim deËkima" iz Koprivnice. Meutim, mnogo se nauËilo, a s HA©K-om su uspostavljene prijateljske veze. Tako su u nekim iduÊim utakmicama u ekipi KoprivniËana igrali i poneki igraËi HA©K-a kao pojaËanja. No, bilo je i Ëinjenica u kojima su KoprivniËani bili ispred ZagrepËana. Tako zagrebaËke Novosti istiËu da Koprivnica ima svoje ureeno πportsko igraliπte dok ga veliki Zagreb joπ nema. U dnevniku Obzor u rubrici Pokrajinske vijesti, u najavi susreta napisano je: Ova nam utakmica svjedoËi da se lijepi i zdravi nogometni πport poËeo veÊ gajiti i u provinciji, a πiri ga u prvom redu srednjoπkolska mladeæ. Ovo je prvi matsch u hrvatskoj provinciji, te Êe to biti pobudom drugim gradovima.
Porast zanimanja za nogomet Dolaskom u klub braÊe Friedrich, braÊe Kollmann iz beËkog WAC-a i Mikija Feldeπije iz budimpeπtanskog BTC-a kvaliteta kluba naglo je porasla. Postizani su bolji rezultati, a i gledaoci su bili sve brojniji. U klubu je igrao i kasnije poznati πportski novinar David Weiss, koji je organizirao turneje I. hrvatskog graanskog πportskog kluba u Zagrebu. –NK Koprivnica je imala i meunarodni program, koji je bio usmjeren na susrete s maarskim provincijskim klubovima i redom ih je pobjeivala. Na prijedlog Slavka Steinera, oprema kluba bile su crne hlaËice i dres s crvenim okomitim prugama. BuduÊi da je
Koprivnica u to vrijeme dobila realnu gimnaziju, to je znaËilo da srednjoπkolci viπe neÊe morati odlaziti u Zagreb na πkolovanje. Naglo se poveÊao broj domaÊih igraËa koji su svaki slobodan trenutak provodili na nogometnom igraliπtu, u gombaonici Hrvatskog sokola i u dvorani za zabavu u tadaπnjem hotelu Zrinski, a manje su boravili po gostionicama, kojih je tada u Koprvinici bilo u izobilju.
Osnivanje H©K Slavena Na prijedlog Ferde Friedricha na skupπtini kluba odluËeno je da se klub preimenuje u Hrvatski πportski klub Koprivnica. Radi rjeπenja sukoba izmeu Dragutina Friedricha Karleka i Vladimira ©Ërbaka odluËeno je da se primijeni Ëlan 28. pravila kluba, tj. "Obrambeni sud". Za svaku stranu u sporu odluËuju po dva Ëlana koja Êe ispitati sluËaj i donijeti odluku. OgorËeni Ferdo je na to, a da nije dobio rijeË, rekao: Sjajno, sudit Êe nam apoπtoli - slavenski apoπtoli, a Karlek je nadodao: Ako je tako, mi Êemo istupiti iz kluba i osnovati novi koji Êe se zvati Slaven, i to hrvatski i πportski. Palo mu je to na pamet jer je 5. srpnja u Koprivnici odræana redovita proslava narodnog blagdana, dana slavanskih apostola Svetoga Δirila i Metoda, koji su Hrvatima donijeli vjeru Kristovu, slavensko bogosluæje i pismo. Samo dva dana nakon utakmice 20. kolovoza 1912. grupa oko braÊe Friedrich zatraæila je istupnicu iz kluba i pokrenula osnivanje novog koprivniËkog nogometnog kluba - H©K Slavena.
Literatura 1. FrntiÊ, F. (1972). 80 godina sportskog rada u Koprivnici. Povijest sporta, 3 (10), 948.-949. 2. Graf, M. (1975). PoËeci sportske djelatnosti u Koprivnici. Povijest sporta, 6 (22), 1978-1984. 3. Pleπe, B., Maπansker, G. ».(2008). Nogometni klub Slaven Belupo Koprivnica 1907.-2007. Koprivnica: GrafiËar d. d. Ludbreg
5
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 34
POVIJEST KARTANJA
Kartanje je staro koliko i civilizacija Kartanje je poËelo u Egiptu joπ 2500. prije Krista, u Europu su ga donijeli kriæari u 13. stoljeÊu nove ere, a najstariji dokument o kartanju u nas potjeËe iz 1272. Prva pravila o kartaπkim igrama objavio je Franjo ValiÊ 1920. godine, a 15-ak godina poslije toga Hrvatska je veÊ imala jaku bridæ reprezentaciju Piπe Slavko Kreπo Mrkoci
azvoj karata od prakarata do danaπnjih igraÊih karata trajao je nekoliko tisuÊa godina. Realno, moæe se tvrditi da je kartanje poËelo u Egiptu 2500. godine prije Krista. U to je vrijeme veÊ bila poznata izrada kartona, materijala od kojeg su se izraivali tanki listovi πto su zadræavali prvobitan oblik, a u ruci ih se istovremeno moglo viπe dræati. Kao i danas, oslikavala se samo jedna strana karte. To je strana koja otkriva njezin indentitet (lice), a poleina je kod svih karata bila ista. Osnovna svrha karata kod EgipÊana bilo je odreivanje puta, odnosno proricanje zagrobnog æivota i buduÊih dogaaja u ovozemaljskom æivotu. Prakarte su bile vlasniπtvo vrhovnih sveÊenika i temelj njihove moÊi, a proricanje, koje je s prakartama bilo vrlo vjerodostojno, osnova je tadaπnjega, a i danaπnjeg tarota. Kada su Perzijanci u 7. stoljeÊu prije Krista osvojili Egipat, djelom su prihvatili i kartanje. Sredinom 8. stoljeÊa na Sredozemlje i Bliski istok prodrli su Arapi, koji poznaju razne kartaπke igre, a buduÊi da su znali proizvoditi papir, kartanje se πirilo na podruËju koje su osvojili. U kriæarskim ratovima i pomorskim prometom dolazilo je do proæimanja kultura, pa je tako i kartanje stiglo u Europu. Iz 13. stoljeÊa potjeËu
R
6
dokumenti i publikacije πto svjedoËe o kartanju u Veneciji, Firenci, Baselu i Bernu.
Prvi 'kartenmaleri' Najstariji dokument o kartanju u nas pronaen je u arhivu grada Trogira. Iz 1272. godine je i odnosi se na graanina Valentina Petrija. Osim presude da mora platiti troπkove æivota tijekom dvije godine nekom svom sugraaninu, prijetila mu je i veÊa kazna ako bude igrao hazardne igre ili druge igre s kartama ili bude li uËinio krau ili prijevaru... Kartanje se spominje i u statutima jadranskih gradova u srednjem vijeku, uglavnom u negativnom kontestu. Pri adaptaciji grada Ozlja 1929. godine, ispod æbuke su pronaene Ëetiri karte za tarok iz 1740. godine. Smatraju se najstarijim kartama u nas i Ëuvaju se u Hrvatskom povijesnom muzeju. PoËetkom 19. stoljeÊa Ëesto se na podruËju grada Zagreba govori o 'kartenmalerima', tj. proizvoaËima karata. Emil Hirschfeld iz Bremena kupio je 1835. od Franje Rudolfa knjiæarski posao te tvornicu igraÊih karata u Dugoj ulici u Zagrebu. Narod igra razne zabavne igre na karte Potkraj 19. stoljeÊa naπi Gore: proizvoaËi polako nestaju Rukom oslikane francuske jer ne mogu izdræati veliku karte s poËetka 15. stoljeÊa. VeÊ se pojavljuju i francuske konkurenciju stranih proizvoaËa, naroËito Austrijanakartaπke boje ca i Talijana, pa naπi knjiæari sve viπe prodaju karte uvezeLijevo: ne iz inozemstva. Nisu pronaBog Thot, u liku ptice Ibis, na ena objavljena pravila i upukrmi sunËane barke odreuje ta za kartanje, ali to nije nimalo smetalo πirenju raznih put u zagrobni æivot faraona kartaπkih igara u nas usmena osnovi zapisa s prakarte, nom predajom. To je, dakakoju dræi u desnoj ruci
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 35
Lijevo: Dræavno prvenstvo u bridæu 1985. godine
Dolje: Logoraπke karte: pik deËko s portretom Borisa Erdeljija, pik as - potpis slikara Tomislava Fazekaπa
ko, dovodilo do mnogih varijacija jedne te iste igre, ali i do stalnih nesporazuma. Ti su razlozi nagnali naπeg doajena kartaπkih pravila, Franju ValiÊa, da 1920. u Zagrebu i Osijeku prvi objavi pravila kartaπkih igara pod nazivom Pravila komersnih (tj. zabavnih) igara na karte. Napisana su kratka pravila za pignet, πnapse, preferanca, alsoπ, dardl, æandar, tarot, rumi (remi) i bridge-rumi (remi). U predgovoru knjige autor je napisao da kod nas, kao i u veÊini dræava u Europi, narod mnogo igra razne zabavne igre na karte u privatnim druπtvima i klubovima, a najviπe u kavanama i gostionama.
Prva knjiga o bridæu Oskar KljuËec objavio je 1926. godine Igre i vjeπtine s kartama, a 1932. Petar I. LuËiÊ objavio je prvu knjigu o bridæu. Radi kartaπkog druæenja u igri marijaπ, ugledni graani Krapine osnovali su potkraj 19. stoljeÊa Graanski marijaπki kartaπki klub, prvi kartaπki klub u nas. »lanovi kluba su vrijeme provodili u igri u prostorijama Starog grada. Dana 14. veljaËe 1907. slavio se roendan Staroste (Ëelnika) druπtva Valentina Berca. Tom prilikom uruËena mu je spomenica s potpisima tridesetak Ëlanova. Zanimljiv je sastav Ëlanova druπtva - preteæno su to bili trgovci i obrtnici te gostioniËar, biljeænik i naËelnik grada. Uglavnom je bio zastupljen srednji staleæ koji je imao vremena za zabavu. Pojava najpopularnije kartaπke igre Poslije prvog svjetskog rata u Hrvatskoj se intenzivno poËeo igrati bridæ, koji se igra sa 52 karte. Igraju dva protiv dva igraËa i ekipno (πest igraËa). Igra se zasniva na licitaciji, uz vrlo sloæena pravila. Pobjeuje stranka koja prva postigne rubber (60 poena u dvije partije). Prvi klub, Prvi zagrebaËki bridge klub, utemeljen je 2. kolovoza 1934. godine. Klupske prostorije bile su na JelaËiÊevom trgu 7, a od 1935. u JuriπiÊevoj 1. U prosincu 1934. osnovan je Bridge klub Culberston. Natjecanja su se odræavala u hotelu Esplanda, kavani Corso, TrgovaËkom i Ruskom domu. U sastavu dræavne
bridæ reprezentacije u prijeratnom razdoblju nastupali su iskljuËivo zagrebaËki igraËi. Na EP 1935. nastupili su Geza Klein, Artur Bader, Julijus Klein, Lav Singer i Milan Spitzer. Osvojili su drugo mjesto, a na svjetskom prvenstvu godinu dana poslije bili su treÊi.
Osnovan Hrvatski bridæ savez Nakon drugog svjetskog rata pod utjecajem ondaπnje ideologije bridæ je smatran aristokratsko-buræujskom igrom. Sportski bridæ klub Zagreb zapoËeo je radom 1966., a dvije godine kasnije u Zagrebu je utemeljen Bridæ savez Jugoslavije. Kasnije su osnovani bridæ klubovi u Karlovcu, Puli, Rabu, Rijeci, Samoboru i Splitu. Hrvatski bridæ savez osnovan je 7. rujna 1991. u Zagrebu, u Ëlanstvo European Bridge League (EBL) primljen je 1. oæujka 1992, a u World Bridge Federation (WBF) 6. svibnja 1992. godine. Na EP 1998. u mjeπovitim sastavima hrvatska bridæ reprezentacija osvojila je treÊe mjesto. Bridæ savez koordinira radom dvadesetak klubova u Zagrebu, Dubrovniku, Puli, Karlovcu, PoreËu, Rabu, Rijeci, Splitu, Vukovaru i Zadru. Literatura 1. KljuËec, O. (1926). Igre i vjeπtine s kartama. Zagreb: L. Hartman - S. Kugli. 2. Mrkoci, S. K. (1996). Mala povijest kartanja. Zagreb: Vlastita naklada. 3. ValiÊ, F. (1920). Pravila komersnih igara na karte. Zagreb i Osijek.
7
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 36
STO GODINA VESLANJA U ROVINJU
Najuspjeπniji rovinjski πportski klub VeslaËki zanos u Rovinju traje viπe od stoljeÊa. Uspjehe su rovinjski veslaËi poËeli nizati joπ u doba austrijske i talijanske uprave, a veliki je doprinos veslanju VK Arupinum dao i u vrijeme ondaπnje Jugoslavije te u samostalnoj Hrvatskoj Piπe Marino Budicin biljeæavajuÊi stotu obljetnicu najstarijeg i najtrofejnijeg rovinjskog kluba, moramo se osvrnuti na prilike koje su vladale posljednjih desetljeÊa 19. stoljeÊa. Bilo je to vrijeme posebnog politiËkog okruæenja i velikog gospodarskog zanosa. Prvi istarski veslaËki klubovi u PoreËu i Puli sudjelovali su u osnivanju Federazione Adriatica di Canottaggio sa sjediπtem u Trstu. Taj je veslaËki savez bio jedan od osnivaËa Meunarodne veslaËke federacije (FISA) u Torinu 1892. godine. U to su vrijeme rovinjski veslaËki entuzijasti samoinicijativno sudjelovali na regionalnim regatama, nakon πto im je 1888. propao pokuπaj osnivanja nautiËkog kluba. Naime, nadleæno politiËko tijelo austrijskog primorja, u Ëijem je sastavu bila Istra, sumnjiËavo je doËekalo inicijativu da se osnuje klub pod nazivom Patria i odbilo je prihvatiti statut nove udruge.
O
osvojili tri talijanske dræavne titule u juniorskoj konkurenciji 1921., 1922. i 1924. godine, 17 pobjeda na regionalnim utrkama i 18 pobjeda na meunarodnim regatama. Najbolje i najtrofejnije posade bili su dvojac Bortolo Fagarazzi i Giovanni Sandri s kormilarom Mariom Vianellijem, braÊa Domenico i Pietro Rismondo s kormilarom Giacomom Dessantijem te braÊa Domenico i Vincenzo Buranello. Najviπe pobjeda i titula s prvenstava Italije rovinjski veslaËi izvojevali su preteæito u joli-dvojcu s kormilarom u Ëuvenom Ëamcu Paron Bello. NajveÊi uspjeh postigao je Francesco Dapiran, koji je ponikao u Arupinumu, a karijeru nastavio u trπÊanskoj Gimnastici. Postao je viπestruki dræavni prvak, Ëak i u kanuu, a na Olimpijskim igrama 1948. zauzeo je Ëetvrto mjesto u dvojcu na pariÊe, zajedno s Mariom Ustolinom iz Trsta.
Inicijativa za obnovu VK Arupinuma
Novi πportski zanos poËetkom 20. stoljeÊa potaknuo je osnivanje rovinjskog NautiËkog kluba Arupinum. Bilo je to krajem ljeta 1907. godine, a prvi su uspjesi na regionalnim regatama postignuti veÊ 1911. te neπto kasnije na Ëuvenoj trπÊanskoj meunarodnoj regati u Barcoli. Prve pobjede istaknule su veslaËe Bortola Fagarazzija, Cristofora Bassicha i Giovannija Sandrija. Intenzivna aktivnost rovinjskog Arupinuma, tada u sastavu Kraljevine Italije, nastavila se odmah poslije I. svjetskog rata, a klupski je dres ostao isti. Bila je to plavo-bijela majica s amblemom na kojem su bili sidro i dva prekriæena vesla te natpisi Rovigno i Arupinum.
Jugoslavenski pokret "socijalistiËke obnove" sporta i fiziËke kulture nije zaobiπao ni Rovinj. Meu Ëlanovima pokretaËima lokalnog Druπtva za tjelesni odgoj Partizan, utemeljenog 1954. godine, bio je i Slavko BroniÊ, profesor tjelesnog odgoja, koji je kao osoba zaduæena za veslaËku sekciju PlivaËkog kluba Delfin ubrzo pokrenuo inicijativu za osnivanje samostalnog veslaËkog kluba. VeÊ 20. srpnja iste godine odluËeno je da se ponovno osnuje VeslaËki klub Arupinum, no on je zbog naziva dugo Ëekao odluku o registraciji, iako je imao viπe od 50 Ëlanova. Kako proizlazi iz arhivske dokumentacije druπtva, na sluæbenim je dokumentima kluba ime Arupinum prekriæeno rukom i zamijenjeno novim nazivom VeslaËki klub Lim, koji je sluæbeno i registriran u Puli 25. svibnja 1955. godine.
Uspjesi na prvenstvima Italije
Prvi naslovi dræavnog prvaka
NajveÊi su uspjesi postignuti poËetkom dvadesetih godina, pod upravom Pietra Romana Ive, kada su rovinjski veslaËi
VeslaËi Lima dokazali su svoju vrijednost nakon organizacije prve poslijeratne regate u Rovinju u rujnu 1955. godine.
NautiËki klub Arupinum
Rovinjski veslaËi ispred starog sjediπta Arupinuma pored Akvarijuma, dvadesetih godina 20. st.
8
Jedna od æenskih pobjedniËkih posada Arupinuma (Jajce, 1979.): slijeva, Dubravka SvetliËiÊ (korm.), Ivetta VolËiÊ, Lorena PavaËiÊ, Dolores BabiÊ i Morena Marangon
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 37
U razdoblju 1957.-1959. osvojena su tri naslova prvaka i dva treÊa mjesta na prvenstvu Jugoslavije, a pet prvih mjesta na prvenstvima Hrvatske. Najuspjeπniji su bili Ëetverac s kormilarom za stariji podmladak u sastavu Giovanni Rocco, Ivan Kresina, Giovanni MartinËiÊ, Viktor Okmaca (kormilar Mario Marich), te Antonio Marich u skifu za podmladak. Oni su doveli VK Lim u sam vrh hrvatskog i jugoslavenskog veslanja. Prvo mjesto na dræavnom prvenstvu 1958. godine sestara Rozane i Marije TomiπiÊ u dvojcu na pariÊe preklopne gradnje za podmladak najavio je kasniji niz uspjeha veslaËica.
Uspjesi æenskog veslanja Nakon kratkotrajne krize u ljeto 1963. aktivnosti u klubu bude se zahvaljujuÊi zalaganju novog rukovodstva, posebno Egidija MaPlakat VeslaËkog prvenstva toπoviÊa, Giovannija Hrvatske odræanog u Limskom MartinËiÊa, Ivana Markanalu 24. i 25. lipnja 1978. tinËiÊa i FeruËa Cerina te pripajanjem veslanja u Sportsko druπtvo Delfin. Tek 1967. godine veslaËi se ponovno osamostaljuju, a klubu se vraÊa staro ime - VeslaËki klub Arupinum. U meuvremenu je, u kolovozu 1964. godine, Rovinj organizirao noÊnu regatu, prvu takve vrste u ondaπnjoj Jugoslaviji. ZahvaljujuÊi prije svega æenskoj sekciji osvojene su nove dræavne titule. Bile su to godine kada je Lidia Sponza, danas MartinËiÊ, osvajanjem prvih juniorskih dræavnih naslova, zapoËela dugu i uspjeπnu karijeru. Bio je to veliki poticaj za cijeli rovinjski veslaËki pokret. Uz Lidiju i viπestruku prvakinju Deliju Curto, danas Troπt, stasao je niz vrsnih veslaËica, ali i veslaËa, poput dræavnog prvaka i reprezentativca Save Kukulja.
Regate u Limskom kanalu Godine 1971. organizirane su prve veslaËke regate u Limskom kanalu, nakon Ëega je taj prekrasni dio rovinjskog arhipelaga bio domaÊin prvenstva Hrvatske (1971. i 1978.) te prvog probnog jugoslavenskog otvorenog prvenstva (1971.). I osamdesete su godine bile vrlo uspjeπne veslaËima i veslaËicama. Prvi dio osamdesetih protekao je u znaku Ivette VolËiÊ, viπestruke republiËke i dræavne prvakinje koja se afirmirala i na meunarodnom planu, ali su joj zbog nenaklonjenosti rukovodstva veslaËke reprezentacije izmakli nastupi na Olimpijskim igrama u Moskvi i u Los Angelesu. U drugoj polovini osamdesetih zapaæeni su izvanredni rezultati viπestruke dræavne prvakinje Sanje ObπivaË, koja je 1988. u skifu osvojila πesto mjesto na juniorskom svjetskom prvenstvu.
Limski kanal domaÊin FISA-ine regate Od osamostaljenja Hrvatske do danas klub je najbolje rezultate postigao s mlaim uzrastom. Tako je Igor BoæiÊ u dvojcu na pariÊe s Ivicom StojakoviÊem iz osjeËkog Iktusa
Limski kanal, 12. oæujka 2006. - osmerac "veterana"
osvojio bronËanu medalju na juniorskom prvenstvu svijeta 1997. godine. Limski kanal je od 1998. domaÊin FISA-ine regate na duge staze. Odræava se poËetkom oæujka kao provjera forme hrvatskih i inozemnih veslaËa prije proljetnih i ljetnih natjecanja. Iz VK Arupinuma je potekla inicijativa za osnivanje VeslaËkog saveza Istarske æupanije, koji je i osnoRozana i Marija TomiπiÊ, prve van 20. prosinca 2001. Prva rovinjske "laureatkinje", predsjednica bila je Lidija 1958. godine MartinËiÊ, a danas je na toj duænosti Ivetta VolËiÊ-ÆufiÊ.
Ponos rovinjskog πporta Ni danas, nakon niza godina, nije jednostavno objasniti tajnu uspjeha veslaËica i veslaËa Arupinuma u godinama kada se klub suoËavao s brojnim i nemalim problemima kojih se u ovom osvrtu nismo doticali, ali Ëinjenica je da je VK Arupinum ponos rovinjskog πporta uopÊe. Ne samo zbog rezultata, iako su vaæni, nego zbog odanosti, odgovornosti i strasti prema moru i veslanju koja je neraskidivo povezivala upravu, trenere i veslaËe i na regatama i na ranojutarnjim treninzima, kada je trebalo kamionima, kombijima, vlakovima i autobusima prevoziti Ëamce, koji su najËeπÊe posuivani od drugih klubova. Na sveËanoj sjednici Gradskog vijeÊa, 15. rujna 2007., koja tradicionalno prethodi Danu Grada Rovinja i Blagdanu Svete Eufemije, VK Arupinumu je dodijeljena Plaketa Grada u povodu znaËajnog jubileja: stogodiπnjice osnivanja i rada. U te Ëetiri πture rijeËi sabran je ne samo neprocjenjiv doprinos Arupinuma rovinjskom druπtvenom kontekstu i πportu, nego i niz ispriËanih i preπuÊenih ljudskih priËa koje su ga i Ëinile posebnim, æivim i dugovjeËnim tijekom stoljetnih zaveslaja.
Literatura 1. MacanoviÊ, H. (1972). 50 godina veslaËkog saveza Jugoslavije. Split, VeslaËki savez Jugoslavije. 2. MacanoviÊ, H. (1974). VeslaËka druπtva u Istri i Slovenskom primorju krajem 19. stoljeÊa, Povijest sporta, 17 (5). 1561.-1567. 3. ©koriÊ, ». (1987). Pokuπaj osnivanja Saveza hrvatskih veslaËkih druπtava, Povijest sporta, 7 (2), 610.-617. 4. Stener, F. (1988.). Le società giuliano dalmate nei cento anni del remo italiano. Trst.
9
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 38
POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA
U Amsterdamu je roen olimpijski plamen Prije 80 godina u Amsterdamu su odræane 9. Olimpijske igre, koje Êe ostati zapamÊene po tome πto je tada prvi put zapaljen olimpijski plamen i otad je tradicija, a æene su postale vaæan dio olimpizma Piπe Tomica JamiËiÊ ajzasluæniji za dobivanje organizacije Olimpijskih igara u Amsterdamu 1928. godine bio je barun F. W. de Tuyll de Serooskerken (1851.-1924.). Zbog njegovih zasluga Nizozemci ga smatraju ocem svog πporta. Bio je osnivaË i prvi predsjednik nizozemskog olimijskog odbora, a od 1898. godine i prvi Ëlan MOO-a iz Nizozemske. Naæalost, barun nije doæivio Igre u svojoj domovini, ali njemu u Ëast ispred olimpijskog stadiona postavljen je kip πportaπa koji pozdravlja desnom ispruæenom rukom, olimpijskim pozdravom.
N
Narod spaπava Igre Usprkos nastojanjima baruna de Tuylla, odræavanje 9. Olimpijskih igara dovedeno je u pitanje jer se konzervativna veÊina u nizozemskom parlamentu sredinom dvadesetih godina protivila naumu da se πportaπi natjeËu i nedjeljom, pa je vlada povukla obeÊanih milijun guldena potrebnih za organizaciju Igara. Naπavπi se u teπkoj situaciji, organizacijski odbor pozvao je Nizozemce da dobrovoljnim prilozima pomognu u organizaciji Igara. Za dva tjedna skupljeno je 1,5 milijuna guldena i Olimpijske igre u Amsterdamu bile su spaπene.
Olimpijski plamen Olimpijske igre u Amsterdamu, koje su prvi put nosile sluæbeni naziv Ljetne olimpijske igre, unijele su novosti u organizaciju. Jedna, kasnije se pokazalo vrlo znaËajna novost, bio je olimpijski plamen. On nije postojao na dotadaπnjim Igrama, a poslije Amsterdama neizostavni je dio olimpijskog ceremonijala otvaranja. Bila je to ideja arhitekta olimpijskog stadiona Jana Wilsa, koji je ispred stadiona podigao toranj i nazvao ga maratonskim tornjem. Na vrhu je gorjela vatra, kao simbol vjekovne Ëovjekove teænje za jedinstvom i povezanoπÊu. Otad organizatori Igara nastoje upaliti olimpijski plamen na πto spektakularniji naËin, a taj sveËani Ëin povjeravaju u pravilu nekom poznatom πportaπu. Prvi olimpijski plamen u Amsterdamu upalio je πibicom radnik amsterdamske plinare.
ZnaËajan iskorak æenskog πporta Druga novost koja se pojavila na Olimpijskim igrama 1928. godine vezana je uz defile zemalja sudionica na ceremonijalu otvaranja. Prvi su stupali Grci, a posljednji domaÊini Nizozemci. Otad je takav raspored usvojen i na svim iduÊim Olimpijskim igrama. Igre u Amsterdamu doprinijele su velikoj afirmaciji æena u nastupu na toj najveÊoj svjetskoj πportskoj priredbi. Iako je πportaπica bilo samo desetak posto, ipak je napravljen znaËajan iskorak jer se njihov broj u odnosu na proπle Olimpijske igre viπe nego udvostruËio. Æene su dotad nastupale u nekim πportskim granama, a u Amsterdamu su prvi put nastupile u atletici i gimnastici.
Tri πportska mjeseca
Nogometna reprezentacija Jugoslavije prije susreta s reprezentacijom Portugala na OI 1928. godine
10
Igre je sluæbeno otvorio princ Hendrik 17. svibnja 1928., a zatvorene su nakon gotovo tri mjeseca. Sudjelovala su ukupno 2883 natjecatelja (277 æena) iz 46 zemalja,
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 39
Toranj za olimpijski plamen
Gore: Stadion za vrijeme otvaranja OI 1928. Dolje: Jugoslavenska gimnastiËka vrsta u Amsterdamu
a natjecalo se u 14 πportova. Te su Igre obiljeæili ameriËki plivaË Johnny Weissmüller i finski atletiËar Paavo Nurmi. Prvorazredno iznenaenje priredio je Kanaanin Percy Williams osvojivπi zlatne medalje na 100 i 200 metara, a njemaËki πportaπi vratili su se na Igre prvi put nakon 1912. godine. Iako je æenska atletika postala sastavni dio olimijskog programa, zbog Ëinjenice da su na kraju utrke na 800 m neke natjecateljice bile potpuno iscrpljene, sve do Igara 1960. te discipline nije bilo na programu. PobjedniËka francuska πesteroËlana posada u klasi osmometarskih jedrilica imala je i jednu æenu - Virginie Hériot.
Nastup naπih πportaπa u Amsterdamu Hrvatski πportaπi su na tim Igrama nastupali pod zastavom reprezentacije Jugoslavije. U to vrijeme u Jugoslaviji je u politiËkom pa i πportskom æivotu vladao kaos. Srpski πportski djelatnici poveli su akciju da se srediπnja πportska organizacija, Jugoslavenski olimpijski odbor, preseli u Beograd. BuduÊi da je stanje bilo neodræivo, skupina zagrebaËkih πportskih djelatnika osnovala je 1926. godine Meusavezni odbor (MESAVOD) radi priprema i slanja πportaπa na Olimpijske igre. Destruktivno djelovanje srpskih odbornika u JOO-u kulminiralo je 1927., kada je za predsjednika izabran Duπan StefanoviÊ, a sjediπte JOO-a premjeπteno je u Beograd. Naprosto je nevjerojatno, ali jugoslavenske πportaπe za nastup u Amsterdamu nije prijavio JOO, nego MESAVOD, koji je spretno vodio zagrebaËki πportski djelatnik Stevan Hadæi. Dræava je u posljednji trenutak odobrila novac, iako nedovoljan za pripreme, opremu, putovanje i boravak u Amsterdamu. Meutim, novËanim su sredstvima odlazak πpor-
taπa pripomogli i MESAVOD i πportski savezi, pa su na 9. Olimpijskim igrama od hrvatskih πportaπa nastupili nogometaπi, atletiËari, hrvaËi i biciklisti.
Hrvatski olimpijci bez vrijednog uspjeha Ni ovaj put u tim πportovima nije poluËen ni jedan bolji rezultat. ZagrebaËki trkaË Franjo PredaniÊ ispao je u prednatjecanju utrke na 1500 m. Ista sudbina zadesila je Vilima Mesnera u bacanju koplja. Desetobojac Branko Kallay bio je 24. od 38 sudionika. U cestovnoj utrci na 168 km pojedinaËno Stjepan LjubiÊ bio je 48., a Antun Banek 60. od 63 sudionika. HrvaËi Miroslav Metzner i Franjo PalkoviÊ takoer su ispali u prednatjecanju. U prvoj utakmici na olimpijskom nogometnom turniru reprezentacija Jugoslavije izgubila je od Portugala 1:2 (1:1) i ispala iz natjecanja. Nastupili su Danko Premerl, Slavin CindriÊ, Franjo Giller i Ante BonaËiÊ, koji je postigao pogodak, a meu priËuvama su bili Maksimilijan MihelËiÊ, Emanuel Perπka i Dragutin BabiÊ. FantastiËan uspjeh postigli su slovenski gimnastiËari u dresu jugoslavenske gimnastiËke reprezentacije, predvoeni Leonom ©tukeljom - osvojili su jednu zlatnu, jednu srebrnu i tri bronËane medalje. Literatura 1. JajËeviÊ, Z. (2007), Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb: Libera Editio d.o.o. 2. Radan, Æ. (1976). Olimpizam u krajevima naroda Jugoslavije do 1919. godine. Beograd: Doktorska disertacija 3. Wallechinsky, D. (2004). The complete book of the Olympics. London: Aurum press
11
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 40
U SPOMEN
Prije 40 godina umro je Paolo RadmiloviÊ »uveni engleski vaterpolist i plivaË hrvatskog porijekla Paolo RadmiloviÊ nastupao je na Olimpijskim igrama od 1908. do 1928. godine, a na plivaËkim je natjecanjima sudjelovao od 1902. do 1931. godine Piπe Zdenko JajËeviÊ
Vaterpolska reprezentacija V. Britanije na OI 1920. godine
uveni britanski vaterpolist Paolo RadmiloviÊ roen je u Cardiffu 3. oæujka 1886. od oca Antuna RadmiloviÊa iz Dubrovnika i majke Annie roene Dillon iz Irske. Paolov djed Ivo rodio se u Makarskoj, a 1809. godine doselio se u Dubrovnik, gdje je radio kao postolar. Tu je s Marijom Pupom 1832. godine sklopio brak u kojem se rodilo sedmoro djece. Najmlai sin Anton, roen 1846. godine, odselio se u Veliku Britaniju, gdje je s Irkinjom Annie Dillon sklopio brak u kojem je roen Paolo. S osam godina Paolo je postao Ëlan plivaËkog kluba Principality u Cardiffu. Na prvenstvu Walesa bio je prvi u 12. i 13. godini, a vrlo je uspjeπan i na prvenstvu V. Britanije za djeËake mlae od 16 godina. Na svom prvom seniorskom prvenstvu Walesa pobijedio je u plivanju na 100 i 440 yardi. Godine 1903. bio je najmlai vaterpolist Velike Britanije. »lanom olimpijske reprezentacije Velike Britanije postao je 1906. godine na olimpijskim meuigrama u Ateni i zatim na 4. Olimpijskim igrama u Londonu 1908. Na tim je igrama osvojio dvije zlatne medalje kao Ëlan πtafete 4x200 m slobodnim stilom i u vaterpolu. Na OI 1912. prvi je u vaterpolu. Na OI 1920. osvojio je Ëetvrtu zlatnu medalju, tada kao kapetan britanske vaterpolske reprezentacije. Igrao je i na OI 1924. i 1928. godine. Dakle, na Olimpijskim igra-
»
12
ma nastupao je u rasponu od 20 godina. Prvi put kao 22-godiπnjak i posljednji put kao 42-godiπnjak. Bio je i sudionik plivaËkih natjecanja od 1902. do 1931. godine, tj. od 16. do 45. godine æivota. U tom razdoblju postigao je brojne pobjede. Na prvenstvima Walesa i Amaterske plivaËke federacije Velike Britanije bio je devet puta prvi, deset puta drugi i jedanaest puta treÊi u disciplinama slobodnog stila plivanja. Natjecao se i u ronjenju pa je na meunarodnom mitingu u Parizu osvojio prvo mjesto. Plivanjem i vaterpolom bavio se ljeti, a u ostalim mjesecima bio je nogometaπ i igraË golfa. Godine 1967. uvrπten je u The International Swimming Hall of Fame u Fort Lauderdaleu (SAD). Umro je 1968. u 82. godini æivota u gradiÊu Weston-super-Mare u blizini Cardiffa, gdje je boravio veÊi dio æivota. Literatura 1. JajËeviÊ, Z. (2007), Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb: Libera Editio d.o.o. 2. Radan, Æ. (1976). Olimpizam u krajevima naroda Jugoslavije do 1919. godine. Beograd: Doktorska disertacija 3. Wallechinsky, D. (2004). The complete book of the Olympics. London: Aurum presss
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 41
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 42
svoju misiju - zadaÊu koju treba ostvariti na osobno i zajedniËko dobro.
©PORT I DUHOVNOST
Meditacija je istodobno i apstraktna i konkretna
Meditacija i vaterpolo Dobro osmiπljena, planirana i ostvarena meditacija moæe unaprijediti, ojaËati i oplemeniti igru u zadanim okolnostima i ograniËenjima. Moæe pomoÊi nadilaæenju granica, pogotovo onih koje su u natjecateljima - igraËima u utakmici πporta i æivota Piπe Tvrtko Beus rvatska posjeduje hvalevrijedno iskustvo vezano uz vaterpolo. Niæu se pobjede, natjecanja, borbe i oËekivanja. Postoje dobri temelji za kvalitetnu igru, doprinos u razvoju toga πporta na πiroj meunarodnoj razini. Meditacija sa srodnim pojmovima Ëovjekova uma i duha otvara nove moguÊnosti za vaterpolo u konkretnom vremenu i prostoru - danom trenutku. Dobro poznata igra u mnogim treninzima i utakmicama postaje nova po meditaciji u svojoj kvaliteti i snazi, preciznosti i uËinkovitosti.
H
Svaki Ëovjek ima svoju misiju U zadanu danost vaterpola, u kojemu vrijede poznata pravila, tehnike i zakonitosti, ulazi posebna i znaËajna stvarnost zvana meditacija. ZnaËajna je po nebrojenim moguÊnostima koje pruæa vaterpolu. Nadovezuje se na tisuÊljetnu tradiciju Istoka i Zapada. S obzirom na pravila, tehnike i zakonitosti, meditacija pruæa poteze koji premaπuju uobiËajeno, standardno, "veÊ vieno". Ozbiljnim meditantima omoguÊuje prave odluke, obrane i pogotke. Meditacija za vaterpolo, kao i svaka druga πportska meditacija, u korelaciji je s dva glavna podruËja zapadnog kulturnog podneblja, psihologijom i duho42
vnoπÊu. U tome smislu govorimo o humanistiËkoj psihologiji 20. stoljeÊa koja u srediπtu pozornosti ima dobru i najbolju viziju Ëovjeka. Promatra uspjeπne pojedince: njihov put, odgoj, odrastanje, uspon i samoostvarenje. ProuËava razloge njihova uspjeha u razliËitim situacijama. Takoer, govorimo o duhovnosti civilizacije koja je protkana krπÊanskim humanizmom. U srediπtu su vrednote zajedniπtva, suradnje, slobode, odgovornosti, solidarnosti, poslanja. Svaki Ëovjek ima
Vaterpolisti noπeni meditacijom ulaze u svoje prirodno psihofiziËko stanje. Meditacija im pruæa iskustvo mira i noπenosti poput iskustva vode i æivota. UËe nove spoznaje koje æive u njima, a kojih nerijetko nisu svjesni. Ulaze u svijet vrijednosti usmjeren kvaliteti, radu, napretku, radosti, zajedniπtvu i uËinkovitosti. Gledaju i tragaju za smislom, za uporiπtem koje pokreÊe, usmjeruje, vodi i nosi. Dobro osmiπljena, planirana i ostvarena meditacija s raznim vjeæbama moæe unaprijediti, ojaËati i oplemeniti igru unutar zadanih okolnosti, granica i ograniËenja. Moæe pomoÊi nadilaæenju granica, pogotovo onih koje su u natjecateljima - igraËima u utakmici πporta i æivota. Meditacija je u isto vrijeme i apstraktna i konkretna. Uzdiæe Ëovjeka u nove dimenzije duha i tijela, pomaæe u konkretnim situacijama kada treba ispravno reagirati. OdluËujuÊi pogodak ili promaπaj u prevaænom trenutku rezultat je procjene igraËa - subjektivne odluke koja gubi na svojoj realnosti i istinitosti ovisno o stupnju stresa, napetosti i prevelikih oËekivanja. Smanjuje se moÊ osobne procjene, a onda i reakcije koja rezultira porazom.
Meditacija nadilazi sitne probitke i raËunice NeobiËno je vaæno da svaki igraË posjeduje dobru i pravu podrπku, ne samo u vaterpolu (utakmici), nego i na treninzima (u bazenu i izvan njega). Vaæno je imati struËnu osobu pokraj sebe koja uËi mirnoÊi, strpljenju, koncentraciji i realnosti.
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 43
ZnaËajno je imati pravu osobu za prave odluke, prave promjene i pravi napredak... Napredak je doista moguÊ u svojoj konkretnosti i dinamizmu. Dakako, meditacija nadilazi sitne probitke i raËunice. Teæi novoj koncepciji æivota koja pruæa novu kvalitetu uËenja, igre, πporta, rada i stvaranja. Voditelj meditacije u isto vrijeme pokazat Êe svoju kompetentnost i kreativnost kao i smisao za konkretan æivot, konkretna pitanja i probleme igraËa i trenera. Program meditacije za vaterpoliste (u najuæoj poveznosti s trenerima i vodstvom kluba) provodi se u manjim radnim skupinama (tri do pet osoba). Dovoljno je osigurati miran prostor za misaoni i relaksirajuÊi rad. Susreti se dogaaju jedanput ili dvaput tjedno oko sat vremena u toËno odreeno vrijeme. Polaznici meditacije nastavljaju rad kod kuÊe svaki dan, barem pola sata dnevno.
Stvarnost nije samo sreÊa i sudbina U poËetku programa dolazi model pravilnog i produktivnog disanja, koji uËi dubinskom i osvijeπtenom disanju i dræanju. Tzv. osnovna vjeæba opuπtanja i sabiranja proπiruje se vjeæbama istezanja i integralnog jaËanja. Pruæaju se raznolika emocionalna iskustva. Polaznici uËe pre-
poznavati emocije - svoje i tue. UËe se emocionalnoj stabilnosti i jaËini. Rade na svladavanju vlastitih granica, impulzivnosti i konfliktnosti. Energija se razvija i pravilno (pre)usmjeruje. RadeÊi na produktivnoj maπtovitosti igraËa, uslijed ozbiljnog i predanog rada, nastaju nove i korisne ideje, potezi i odluke na konkretnom terenu. JaËa se vjera, povjerenje, samopouzdanje, maπtovitost, opuπtenost, motiviranost, sabranost, odgovornost, solidarnost, uspjeπnost. Teæi se cjelovitoj sreÊi i cjelovitom uspjehu. Teæi se stvarnosti koja nije samo tijelo i tehnika, koja nije samo sreÊa ili sudbina.
Prave vrijednosti mijenjaju uhodane πablone Kreativna vizualizacija odvodi na teren (u maπti, umu), stvarajuÊi simulaciju stvarnih dogaaja noπenu voljom i osobnoπÊu meditanta i moderatora vjeæbi. Iskustvo meditacije otvara put analitiËnom pristupu u vaterpolu. Potezi se gledaju, promiπljaju i razmatraju. Æele se ukloniti povrπnost i brzinski pristup u igri koji umanjuju moguÊnost za uspjeh i uvode kruti tehnicizam. Upravo meditacija s vjeæbama vizualizacije i drugim djelatnostima uma i duha otvara put dubini, ozbiljnosti i odgovornosti u miπljenju. Analiza odigrane utakmice postaje put za novo promiπljanje i vrednovanje noπeno svjeæinom pravih vrijednosti. Prave vrijednosti mijenjaju uhodane πablone, uvode novost u igru. Bolje i dublje koriπtenje ljudskog (joπ nedovoljno istraæenog) mozga pruæa nov duh vaterpolu.
Vjeæbe se provode u dva temeljna oblika osnovne i primijenjene meditacije. U primijenjenoj meditaciji, izmeu ostalog, analiziraju se i kreativno vrednuju situacije i pozicije igraËa. Svaka vrsta igraËa prolazi svoje specifiËne i zajedniËke vjeæbe. Ne izostaje tjelovjeæba - gimnastiËko-refleksivne vjeæbe u raznim uvjetima i situacijama. Istraæivanja o utjecaju meditacije i vizualizacije na svijest i ponaπanje vaterpolista i vaterpola uopÊe tek su na poËecima. To je novo, gotovo neistraæeno podruËje. Teren na kojem treba zaplivati i uÊi u borbu joπ je prazan. Traæe se dobri igraËi za dobre i vrhunske rezultate. Traæi se prava igra koja raduje plemenitoπÊu, kvalitetom i prirodnoπÊu.
Literatura 1. Griesbeck, J. (1997). 77 meditative Impulse. Freiburg: Herder 2. Maggi, D. (2001). I πport ima duπu. Pedagoπko-duhovna razmiπljanja za πportske djelatnike. Zagreb: Salezijanski bogoslovni dom 3. Naranjo, C., Ornstein, R. E. (1976). Psychologie der Meditation. Frankfurt: Fishcher Taschenbuch Verlag 4. Pravila vaterpolske igre (2005). Zagreb: Hrvatski vaterpolo savez 5. ©imenc, Z. (1997). SpecifiËne antropoloπke karakteristike vaterpola. U: Postupci izbora i praÊenja u vrhunskom sportu. Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu 6. Tilmann, K. (1981). Uvod u meditaciju. Naravna meditacija. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost 43
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 44
©PORTSKA TERMINOLOGIJA
Stolni tenis 'mali tenis' za mnogo ljudi Stolni tenis je nastao u Engleskoj i SAD-u izmeu sredine 19. i poËetka 20. stoljeÊa, a do danas su se u njemu zadræali mnogi termini razliËitog porijekla: ping-pong, pim-pam, servis, bekend, forhend, pehholder, finta...
otovo da nema osobe u Hrvatskoj kojoj nisu poznata imena Dragutina ©urbeka, Zorana Primorca ili Tamare Boroπ. Njihovi svjetski uspjesi uËinili su puno na promociji Hrvatske u svijetu, kao πto su to uËinili i Janica i Ivica KosteliÊ, Goran IvaniπeviÊ, Blanka VlaπiÊ i mnogi drugi svjetski poznati hrvatski πportaπi i πportaπice. Iako o podrijetlu stolnoga tenisa ima razliËitih miπljenja, najËeπÊe se u raznim izvorima navodi da taj sport nastaje u Engleskoj i SAD-u izmeu sredine 19. i poËetka 20. stoljeÊa, kada se igralo teniskim reketima, gumenim lopticama i lopticama od pluta na stolovima za objedovanje (Boggan i Neuberger, 1993.1999.), a umjesto mreæe na stolu je bio niz knjiga ili je preko stola bila postavljena daska. Stolovi Êe kasnije biti presudni za naziv igre - stolni tenis.
G
Minijaturni tenis u zatvorenom U svojim se poËetcima ta nova igra nazivala miniature indoor lawn tennis, odnosno minijaturni tenis u zatvorenom. RijeË lawn, istina, oznaËava travnjak, odnosno Ëinjenicu da se tenis moæe igrati i na travi - i danas se, na primjer, Grand Slam turnir u Wimbledonu igra na travi. Osim miniature indoor lawn tennisom, igra u kojoj se loptica reketom udarala preko daske, niza knjiga, a kasnije mreæe postavljene na stolu nazivala se i Gossima, Whiff-Whaff te Ping-Pong (Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2008.). Igru je imenom ping-pong nazvao James Gibb, koji je iz SAD-a u Englesku donio celuloidne loptice, a naËelo po kojemu je dao naziv toj igri bilo je onomatopejsko, odnosno naziv je imitirao zvuk loptice koja udara o stol i o reket (HickokSports.com, 2008.).
Piπe Darija OmrËen
Cornelia Vaida i Tamara Boroπ
Pim-pam i ping-pong
Werner Rittberger
44
U Francuskoj su novu igru nazivali pim-pam, πto je takoer bilo onomatopejsko ime. Naziv ping-pong postao je patentirani trgovaËki naziv, odnosno marka proizvoda (Boggan i Neuberger, 1993.-1999.), kada ga je patentirala engleska tvrtka (proizvoaË) Jacques & Son 1901. i koja je 1907. godine prodala prava na ime Ping-Pong ameriËkoj tvrtki Parker Brothers iz SAD-u (Wikipedia The Free Encyclopedia, 2008.). Godine 1902. utemeljena je tzv. PingPong Association koja se, istina, raspala tri godine kasnije, ali je ponovno vraÊena u æivot godine 1920., odnosno 1921.,
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 45
Meutim, pravi je razlog nazivu penhold(er) grip Ëinjenica da takav naËin dræanja reketa podsjeÊa na naËin dræanja olovke prigodom pisanja.
Finta na starofrancuskom pretvarati se
Zoran Primorac
kada je i πport dobio novo ime - stolni tenis (engl. table tennis). Meunarodni je stolnoteniski savez (Fédération Internationale de Tennis de Table) utemeljen 1926. godine u Berlinu, a prvo je svjetsko prvenstvo odræano 1927. u Londonu. Godine 1988. na Olimpijskim igrama u Seulu stolni tenis postaje olimpijskim πportom.
RijeË servis vjerojatno je iz etruπËanskog Danas je naziv ping-pong u brojnim jezicima, na primjer, hrvatskom, engleskom, njemaËkom, ali i u talijanskom (Mazza, 2002., 159.) itd., ostao kolokvijalni naziv za stolni tenis, a u engleskome se jeziku Ëak rabi i kao glagol u znaËenju brzo se kretati naprijed-natrag, brzo se premjeπtati s jednog mjesta na drugo ili brzo se ili pravilno mijenjati (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). Termini koji se danas rabe u stolnome tenisu vrlo su sliËni terminima u 'obiËnom' tenisu. U hrvatskome se jeziku rabe tuice, odnosno anglizmi poput forhenda (engl. forehand), bekenda (engl. backhand), servisa (engl. service) itd. Hrvatski je naziv za potonji navedeni struËni naziv servis - poËetni udarac. RijeË servis je latinskoga podrijetla u kojemu glagol servire znaËi biti rob, ili sluæiti, a prema Longman Dictionary of Contemporary English (2005.) rijeË vjerojatno dolazi iz etruπËanskog. Iz latinskoga je rijeË najprije uπla u starofrancuski - servise ili
service, a zatim u srednjoengleski (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.).
Penholder podsjeÊa na naËin dræanja olovke Jedan od najzanimljivijih naziva u stolnome tenisu je naziv penholder. RijeË dolazi od engleskoga penhold(er) grip - dakle, rijeË penholder koja se rabi u hrvatskome jeziku je anglizam, u njemaËkome (der Penholder) takoer itd. RijeË penholder u opÊem engleskom jeziku oznaËava dræaË, odnosno stalak za kemijsku olovku u koji se ona stavlja tako da se njezin vrh stavlja u dræaË/stalak, pa olovka stoji uspravno (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). RijeË penholder iz opÊeg jezika uπla je u struËni πportski jezik u kombinaciji s rijeËju grip, πto je na engleskome hvat, i postala struËnim terminom u stolnome tenisu u kojemu oznaËava naËin dræanja stolnoteniskog reketa tako da je drπka reketa postavljena izmeu palca i kaæiprsta i okrenuta prema gore (DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch, 2003., str. 1194). SliËnost je izmeu poloæaja olovke u njezinom dræaËu/stalku i naËina kako je postavljen reket u πaci prigodom hvata koji se zove penholder oËigledna vrh se olovke stavlja u dræaË, a dio za koji se olovka dræi prigodom pisanja okrenut je prema gore, baπ poput reketa u tome hvatu u kojemu je glava reketa okrenuta prema dolje, a drπka prema gore.
Drugi naziv u engleskome jeziku za jedan od naËina dræanja reketa je shakehands grip, dakle, u slobodnome prijevodu hvat prigodom kojega se drπka reketa dræi tako kao da se s njome rukuje, poput rukovanja pri susretu ili upoznavanju s nekom osobom, s time da je kaæiprst πake ispruæen i njime se pridræava reket (World Book Millenium 2000., 1999.). Jedan od naziva udaraca po loptici u stolnome tenisu je finta (Uzorinac, 1997., str. 132), Ëiji je cilj zbuniti protivnika i lopticu odigrati u smjeru drugaËijem od onoga koji oËekuje protivnik. RijeË finta (engl. feint) u srednjoengleski je uπla izmeu 1275. i 1325. godine (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.), i to iz starofrancuskog - feinte, πto u francuskome dolazi od glagola feindre, koji znaËi pretvarati se, odnosno simulirati.
Literatura 1. Boggan, T. i Neuberger, L. (1993.-1999.), Table tennis. Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000. ∂ 1993-1999 Microsoft Corporation 2. DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch. (2003.), 5. izdanje. (str. 1194). Mannheim: Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus Ag, Langenscheidt KG 3. HickokSports.com (2008.), Sports history. Table tennis 4. http://www.hiskoksports.com/history/ tabltenn.shtml. S mreæe skinuto: 19. 5. 2008. 5. Longman Dictionary of Contemporary English. (2005.), Writing Assistant Edition CD-ROM. Pearson Education Limited 6. Mazza, D. (2002.), Oxford paperback Italian Dictionary. Italian-English. English-Italian (str. 159). Oxford: Oxford University Press 7. Random House Webster’s Unabridged Dictionary. (1999.), V2.2 for 16bit WindowsTM systems, V3.0 for 32bit WindowsTM systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & HousepieTM 8. Uzorinac, Z. (1997.), Stolnoteniski ABC (str. 132). Bjelovar: Prosvjeta 9. Wikipedia - The Free Encyclopdia (2008.), Table tennis. http://www.en.wikipedia.org/wiki/Table_ tennis. S mreæe skinuto: 19. 5. 2008. 10.World Book Millenium 2000. (1999). Table tennis. World Book Inc.
45
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 46
vakom fotografskom motivu, pa tako i πportu, moæe se priÊi na razliËite naËine. Neπto od toga pogledajte na ovim stranicama. Æeljeli bismo da, gledajuÊi ove fotografije, razmiπljate o tome koliko je vaæna, presudna tehniËka perfekcija u slici, a kada se moæe donekle i zapostaviti, u sluËajevima ako je je fotografija funkcionalna, informativna i izraæajna.
©PORTSKA FOTOGRAFIJA
S
©port na drugaËiji naËin Vaæno je prepoznati koliko je i kada presudna tehniËka perfekcija na fotografiji, i onda o tome voditi raËuna, a kada se moæe donekle i zapostaviti - ako je fotografija funkcionalna, informativna i izraæajna
1 Fotografija je, rekli bi znalci, loπa u
prvom redu zbog kompozicije (likovi sa strane rezani rubovima slike, odrezane igraËeve noge i drugo), a svakako je zanimljiva jer prikazuje odluËujuÊi trenutak. Fotograf je reagirao u pravi trenutak i vidimo ono πto ni mnogi sudionici utakmice nisu mogli zamijetiti na isti naËin.
Piπe Kreπimir MikiÊ
2 I ova snimka ima sliËne, nazovimo to
tako, propuste. RabeÊi πirokokutni objektiv, autor je uspjeπno prikazao dinamiËnost i æar igre, iako je pritom igraË u prvom planu rezan rubovima slike, na lijevoj strani slike pojavljuju se neka ruka i sjena, pa je djelomice ærtvovana oπtrina. Usprkos svemu i ærtvujuÊi tehniËku perfekciju, pun fotografski pogodak.
3 Poziranje za snimanje? Manekenska
1 2
poza? Moæda, ali fotografija plijeni pozornost u prvom redu zbog boje (trostruki crveni koloristiËni akcenti, ukljuËujuÊi zeleni travnjak u komplementarnoj boji). Treba pohvaliti i dobro odabran format slike, Ëime je naglaπen prostor. Sve u svemu, oku ugodno!
4 Fotografija za koju moæemo dvojiti
gdje je snimljena, na πportskom terenu ili u studiju uz pomoÊ rasvjete. Djeluje kao ovo drugo. Esteski profinjeno, prava je suprotnost ostalim fotografijama koje smo danas objavili na ovim stranicama. Mogli bismo eventualno povuÊi paralelu s treÊom fotografijom.
5 Snimak maratona koji obiljeæava
neobiËan, donji kut (rakurs) snimanja, izraæen prednji plan trkaËice maratona, pri Ëemu su blagom neoπtrinom naglaπeni pokret i dinamika kretanja, opÊa nagnutost slike (sve visi), izraæena dubinska oπtrina u slici… i ponovno ista priËa. Zanemarive su brojne pogreπke, jer je dobiveno i izraæeno ono bitno.
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 47
6 Ova se fotografija odlikuje neobiËnim horizontalnim formatom. Puna je onog πto se u fotografskom poslu zna nazivati elementarnim pogreπkama, kao πto je cjelokupno nagnuÊe slike u lijevu stranu, rezane, kako to kaæemo, glave i noge igraËa i joπ poneπto (dominacija promidæbenih poruka). Postavlja se, meutim, pitanje: kako je trebao pristupiti fotograf? ©to je vaænije? TehniËkoestetska perfekcija ili reportaæna zabiljeæba dogaaja tijekom igre? Drugi je problem koliko gledatelj slike zaista moæe do kraja shvatiti πto se dogaa u dvorani i koliko su ove pogreπke stoga opravdane? U naπem odabiru fotografija ovo je primjer za razmiπljanje.
4
3
5
6
Fotografski savjetnik Digitalna fotografija donijela je niz novih naziva, poput kompresije. Latinska rijeË comprimere znaËi sabiti, zbiti, zgusnuti. Kakve to veze ima s fotografijom? ©to se tu zguπnjava, zbija? Znamo da su fotografije, koristimo li kompjutorski æargon, "teπke", da zauzimaju puno mjesta. Upravo kompresijom one se mogu smanjiti. Mnogi se pitaju dolazi li pritom do gubitaka, kojih i Ëega. Moæda ipak treba ostaviti fotografiju u njezinoj punoj rezoluciji? Digitalni aparat, to znamo, omoguÊuje podeπavanje rezolucije, ovisno o namjeni fotografije (internet, projekcija, printanje, izrada slika na papiru, tisak…), ali i stupnjeva kompresije. NajËeπÊe rabljena kompresija je JPEG. RijeË je o tome da se traæe pikseli koji imaju pribliæno istu vrijednost boje i svjetloÊe. Zabiljeæi
se prvi piksel i ukupan broj ponavljanja. Tako se fotografija komprimira i πtedi prostor na memorijskoj kartici. Kad komprimiranu snimku otvorimo na raËunalu, odgovarajuÊi program oËitava prvi piksel i podatke o pikselima iste vrijednosti i tako formira sliku. BuduÊi da svaki piksel nema jednaku vrijednost, javljaju se gubici podataka. Naime, program traæi sliËnosti meu njima. Pri dekompresiji se viπe ne mogu oËitati originalni podaci pa se pojavljuju popratne pojave, poput neoπtrine, mutnih rubova na motivima. Naravno, πto je stupanj kompresije bio veÊi, to su gubici vidljiviji. Posebice treba biti oprezan s Ëinjenicom da, ako smo snimali u JPEG-u, a nakon toga sliku obraivali u nekom od programa za obradu slika, nikako ne bismo smjeli usnimavati u istom formatu, jer Êe tada gubici glede kakvoÊe biti joπ veÊi. Stoga tada rabite neki drugi format.
47
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 48
PUBLICISTIKA Treneri tijekom stoljeÊa
Nogomet perom znalca
Hajdukovi treneri
Bronca 98
Autor: Jurica GizdiÊ Glavni urednik: Mihovil Radja Oblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ, Studio ACME Godina i mjesto izdavanja: 2008., Split Stranica: 136, format: 21x27 cm IzdavaË: HNK Hajduk Tisak: Sutontisak, Split
Autor: Branko StipkoviÊ Urednik: Ivica KihaliÊ Oblikovanje i priprema za tisak: ©tefica Zgorelec, Pero Raguæ Godina i mjesto izdavanja: 2008., Zagreb Stranica: 152, format: 15x21 cm IzdavaË: Sportske novosti, Zagreb Tisak: Tiskara Vjesnik d.d.
ogometni klub Hajduk za tri godine proslavit Êe svoju ogomet, ta najvaænija sporedna stvar na svijetu, N stotu obljetnicu postojanja. O njemu su napisane N ispunjava i ove godine svaki dom u Hrvatskoj i brojne knjige, a joπ jedna u nizu autora Jurice GizdiÊa Europi, jer je Euro 2008. kulminacija nogometa na Starom posveÊena je trenerima koji su vodili seniorske momËadi tog kluba od 1911. do 2008. godine. Treneri su vrlo vaæan dio svakog kluba, Ëesto je njihova uloga puno viπe od samo trenerske, oni su oËevi, prijatelji, struËni suradnici, kritiËari, povjerenici, sve πto nekog nogometaπa ili cijelu momËad pokreÊe i dræi kao cjelinu koja u sportu postaje prepoznatljiva, usudit Êemo se reÊi - legenda. U Hajduku je bilo puno trenera: neki su ostali vrlo kratko, a drugi su se zadræali puno dulje, treÊi su bili sezonu-dvije, dolazili i odlazili, Ëetvrti su postali legende, a pete se puno manje pamti, ali svi su slagali priËu koja Hajduk Ëini prepoznatljivim i ljubimcem mnoπtva navijaËa. Prvi trener Oldrich Just i posljednji, ovosezonski, Robert Jarni, treneri su Ëijim portretima poËinje i zavrπava knjiga. Za svakog su tu biografija, dolazak i trajanje na trenerskoj poziciji, te rezultati koji su im obiljeæili karijeru u tom razdoblju. Svakom treneru autor je posvetio jednak prostor, pokazujuÊi i tako njihovu vaænost u razvoju kluba, a svaki je predstavljen i fotografijom. Autor je svjestan prolaznosti, ali i vaænosti svih koji su klub oblikovali jer, kako kaæe, "Svi smo mi prolazni, samo Hajduk æivi vjeËno!" Recenzent knjige je Ante DoriÊ, predgovore su napisali predsjednik Skupπtine Hajduka dr. Ante NosiÊ i predsjednik Zbora trenera HNS-a mr. sc. Fredi Fiorentini. 48
kontinentu. I, dok se niæu i oËekuju nove pobjede, na veliki trijumf hrvatske nogometne vrste podsjeÊa nas novinar Sportskih novosti Branko StipkoviÊ. Taj vrsni pisac prisjetio se svih dogaaja koji su obiljeæili Euro prije deset godina. Knjigu je podijelio u πest poglavlja: Kvalifikacijski ciklus; Zavrπni turnir; Uspomene, uspomene; Gdje su bili, πto rade; Deset godina poslije i Utakmice. StipkoviÊ je knjigu napisao stilom koji odlikuje i njegov novinarski izriËaj, izvjeπtajno precizno, a opet s puno iskriËavih, reporterskih opaski i detalja iz vremena kvalifikacija i tijekom prvenstva. Tu ima anegdota, izjava, opaæanja i komentara sudionika, zabiljeæenih rijeËi nogometaπa, navijaËa, komentara stranih novina i svega πto je prije deset godina pratilo nastupe Vatrenih. Teπko je izdvojiti neko poglavlje kao najbolje i najvaænije, ali ono s prisjeÊanjima nogometaπa na vaæne detalje i trenutke s Eura 98. pokazuje sve emocije s kojima su prolazili kvalifikacije i prvenstvo, pokazuje ih iz joπ jednog kuta, kuta senzibilnosti, koji je karakteristika svih velikih sportaπa. Knjiga je ilustrirana brojnim fotografijama s utakmica, privatnih trenutaka i javnih nastupa urednika fotografije SN-a Roberta Valaia i iz arhive Sportskih novosti. Zbog svega toga knjiga Bronca 98 vrlo je Ëitljiva, Ëak i onima kojima nogomet nije najvaænija sporedna stvar na svijetu.
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 49
Piπe Milena DragiπiÊ
Æivot ispunjen æivotom
Dolinar Autori: Gordan GrliÊ Radman, Miroslav Novak, Zdenko Uzorinac Glavni urednik: Miroslav Novak Oblikovanje i priprema za tisak: Miroslav Skorupski Godina i mjesto izdavanja: 2004., Zagreb Stranica: 192, format: 18x24,5cm IzdavaË: Stella Film, Zagreb Tisak: Viatoni
StoljeÊe nogometa u Koprivnici
NK Slaven Belupo Koprivnica 1907.-2007. Autori: Branko Pleπe, Goran »iËin-Maπansker Urednik: Branko Pleπe Oblikovanje i priprema za tisak: GrafiËar d.d., Ludbreg Godina i mjesto izdavanja: 2008., Koprivnica Stranica: 340, format: 23x33 cm IzdavaË: NK Slaven Belupo, Koprivnica Tisak: GrafiËar d.d., Ludbreg
suvremenom svijetu sporta, kada se u postizanju vaki grad u Hrvatskoj ima svoju dugu i bogatu povijest. U rezultata zaboravlja rezultat æivota, treba se zaustaviti i proËitati knjigu trojice autora - GrliÊa Radmana, Novaka i S Dio je te povijesti i sport. U Koprivnici, gradu bogate, duge tradicije koja traje osam stoljeÊa, posljednjih sto godina Uzorinca - o æivotu, sportu i radu Æarka Dolinara. Podnaslov "Pet æivota u jednom" govori upravo o tome koliko je bio poseban Æarko Dolinar. Sportski æivot obiljeæio je stolnim tenisom, profesionalni medicinom i veterinom, a slobodno vrijeme kolekcionarstvom i humanitarnim radom. Vitalnost, zainteresiranost za svijet i æivot te neumornost u sportu i radu doveli su ga na vrh svega Ëime se bavio. Iako je sam govorio da je "sve u mom æivotu, Ëitavu karijeru, odredio sluËaj", prije bi se moglo reÊi, nakon Ëitanja knjige, da su Dolinarov æivot odredili strast i uporan rad koji ga je radovao. Bogato ilustrirana fotografijama i dokumentima iz cijelog njegovog æivota, te pismima, mislima i porukama, knjiga je vrlo zanimljiva za Ëitanje, i podsjetnik da prije svega treba uæivati u sportu koji odaberemo, a u Dolinarovom sluËaju bio je to stolni tenis.
igra se i nogomet. O njemu, njegovoj povijesti i znaËaju koji je imao i ima za taj grad i za Hrvatsku, pisali su autori Branko Pleπe i Goran »iËin-Maπansker, u monografiji posveÊenoj Nogometnom klubu Slaven Belupo. Podijeljena u sedam poglavlja, bogato ilustrirana arhivskim dokumentima i fotografijama, knjiga je vaæan dokument rasta i razvoja nogometa u tom kraju, kluba i njegova statusa i utjecaja na druπtvene dogaaje, kao i njih na nogomet u turbulentnim vremenima u povijesti naπih krajeva. Dojmljiva je Ëinjenica da u svojoj stogodiπnjoj povijesti taj klub nije djelovao samo dvije godine, i to u razdoblju od 1927. do 1929. Vrijednost je ove monografije i u tome πto sadræi mnoπtvo podataka koji su tako spaπeni od proπlosti i zaborava - od imena igraËa, trenera, vodeÊih ljudi, gradnje stadiona, do rezultata u nacionalnim ligama i svih utakmica odigranih na meunarodnoj sceni. Ti su podaci obraeni u tekstu, ali su i posebno navedeni na kraju knjige, vrlo pregledno, po godinama, imenima i dogaajima. Stoga ova monografija zasluæuje mjesto u biblioteci svakog poπtovatelja sporta i nogometa. Predgovor monografiji o Slavenu Belupu napisali su predsjednik kluba Stanislav BiondiÊ, direktor Robert Markulin, predsjednik Slaven Belupa od 1994. do 1999. Nikola Felak, predsjednik HNS-a Vlatko MarkoviÊ te dr. Mladen Vedriπ, predsjednik HNS-a od 1988. do 1994. godine.
49
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 50
rvatska Êe u Pekingu peti put nastupiti na Ljetnim olimpijskim igrama, a mjesec dana prije kraja kvalifikacijskog perioda olimpijskih je kandidata viπe nego ikad. Nastup u Pekingu osigurala su 97 sportaπa, a 8 ih joπ ima prigodu za to. Uz njih, πansu za plasman na Olimpijske igre imaju i koπarkaπi na srpanjskim kvalifikacijama u Ateni. To znaËi da bi u najboljem sluËaju u Peking moglo viπe od 100 hrvatskih sportaπica i sportaπa! Moæda je joπ vaænije to da Hrvatska nikad nije imala jaËu olimpijsku reprezentaciju ni viπe kandidata za odliËja. Naime, barem deset naπih olimpijaca odnosno momËadi ima sasvim realne πanse za neku medalju.
H USUSRET OLIMPIJSKIM IGRAMA
Stotinjak kandidata za Peking Nastup u Pekingu osigurala su 97 sportaπa, 8 ih joπ ima prigodu za to, a πansu za plasman na Igre imaju i koπarkaπi na srpanjskim kvalifikacijama u Ateni. U najboljem sluËaju u Peking bi moglo viπe od 100 hrvatskih sportaπica i sportaπa! Piπe Marin ©arec
VATERPOLISTI: RudiÊeva reprezentacija osvojila je zlato na proπlogodiπnjem svjetskom prvenstvu u Melbourneu i naπi vaterpolisti uopÊe ne skrivaju ambicije da svjetskom zlatu dodaju i olimpijsko. RUKOMETA©I: Nakon europskog srebra i pobjede na kvalifikacijskom turniru u Zadru »ervarova
Blanka VlaπiÊ 50
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 51
momËad priprema se i za treÊi turnir, olimpijski, na kojem brani zlato iz Atene. ATLETI»ARI: Blanka VlaπiÊ je od lipnja 2007. do lipnja 2008. nanizala 26 pobjeda, osvojivπi zlatne medalje u skoku uvis na Svjetskom prvenstvu u Osaki i Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Valenciji. Prosjek skokova ove joj je godine preko 202 centimetra. Ivana BrkljaËiÊ sezonu je otvorila s tri hica preko 73 metra i trenutaËno je meu pet naboljih svjetskih bacaËica kladiva. Ne treba zaboraviti da je na SP u Osaki u kvalifikacijama ostvarila najbolji rezultat u povijesti svih kvalifikacija na velikim natjecanjima (74,69). PLIVA»I: Duje Draganja u obranu srebrne olimpijske medalje na 50 metara slobodno kreÊe kao europski doprvak u toj disciplini i svjetski rekorder na 50 metara slobodno u malim bazenima (20,81). Sanja JovanoviÊ je bronËana s europskog prvenstva i svjetska rekorderka u 25-metarskim bazenima u neolimpijskoj disciplini (50 metara leno), no njezin napredak na 100 metara leno u poslednjih je godinu dana impresivan.
Sanja JovanoviÊ
Hrvatska vaterpolska reprezentacija
Duje Draganja Na dan 16.6.2008.
broj kandidata po πportovima
OLIMPIJSKI KANDIDATI
broj kandidata
ATL
EVIDENTNI
97
10
3
2
0
2
0
10
0
2
11
“A”
4
1
0
0
0
0
0
0
0
0
“B”
4
1
0
0
0
0
1
0
0
105
12
3
2
0
2
1
10
0
ukupno
BIC BOKS DIZ
GIM HRV JED JUDO KAJ PLIV RUK
ST
STR
TAE
TE
TRI
VES
VAT
20
6
4
2
6
0
4
15
3
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
0
0
1
0
0
3
14
20
6
4
2
6
1
4
15
Ç 51
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:11
Page 52
JEDRILI»ARI: Na OI u Pekingu plasiralo ih se Ëak 10 u sedam kategorija! Europski doprvak Ivan KljakoviÊ GaπpiÊ je, prema svim prognozama, jedan od glavnih favorita u klasi finn. VESLA»I: Siniπa i Nikπa Skelin su nakon bronce u osmercu 2000. u Sydneyju i srebra u dvojcu bez kormilara u Ateni za Peking najavili zlato. Nedavno su to i ponovili nakon pobjede na Svjetskom kupu u Münchenu. TEKVONDOA©I: Sandra ©ariÊ je europska prvakinja u kategoriji do 72 kg i bronËana s proπlogodiπnjeg Svjetskog prvenstva, a Martina ZubËiÊ je europska doprvakinja do 59 kg. GIMNASTIKA: Filip Ude je europski doprvak na konju s hvataljkama, a na Svjetskom kupu u Tianjinu ispred njega je bio samo svjetski prvak Xiao Qin. Izbornik naπe gimnastiËke reprezenacije Tigran GoriËki tvrdi da je Udeovo olimpijsko odliËje realnost. TENISA»I: U Pekingu Êe nastupiti sva Ëetvorica naπih najboljih tenisaËa - LjubiËiÊ, AnËiÊ, KarloviÊ i »iliÊ, te Lovro Zovko u igri parova. LjubiËiÊ i AnËiÊ u Ateni su osvojili broncu u igri parova.
EVIDENTNI OLIMPIJSKI KANDIDATI 1. Blanka VLA©IΔ - atletika 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.
Ivana BRKLJA»IΔ - atletika Marijo ©IVOLIJA JELICA - boks Marko TOMASOVIΔ - boks Radoslav ROGINA - biciklizam Matija KVASINA- biciklizam Vladimir MIHOLJEVIΔ - biciklizam Filip UDE - πportska gimnastika Tina ERCEG - πportska gimnastika Petar CUPAΔ - jedrenje ©ime FANTELA - jedrenje Pavle KOSTOV - jedrenje Igor MARENIΔ - jedrenje Luka MRATOVIΔ - jedrenje Luka RADELIΔ - jedrenje Ivan KLJAKOVIΔ - GA©PIΔ - jedrenje Mateja PETRONIJEVIΔ - jedrenje Siniπa MIKULI»IΔ - jedrenje Marin LOVROVIΔ - jedrenje
20. Stjepan JANIΔ - kajak 21. Emir MUJ»INOVIΔ - kanu 22. Duje DRAGANJA -plivanje 23. Sanja JOVANOVIΔ -plivanje 24. Marko STRAHIJA - plivanje 25. Mario TODOROVIΔ - plivanje 26. GORDAN KOÆULJ - plivanje 27. ALEXEI PUNINSKI - plivanje 28. Tamara BORO© - stolni tenis 29. Zoran PRIMORAC - stolni tenis 30. Sandra PAOVIΔ - stolni tenis 31. Rui Wu TAN - stolni tenis 32. Andrea BAKULA - stolni tenis 33. Andrej GAΔINA - stolni tenis 34. Snjeæana PEJ»IΔ - streljaπtvo 35. Suzana CIMBAL-©PIRELJA - streljaπtvo 36. Josip GLASNOVIΔ - streljaπtvo 37. Petar GOR©A - streljaπtvo 38. Sandra ©ARIΔ - taekwondo 39. Martina ZUB»IΔ - taekwondo 40. Nikπa SEKLIN - veslanje 41. Siniπa SKELIN - veslanje 42. Ante KU©URIN - veslanje 43. Mario VEKIΔ - veslanje 44-56. HRVATSKA VATERPOLSKA REPREZENTACIJA 57-77. HRVATSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA
Pravo nastupa na Olimpijskim igrama, u ovom trenutku je ostvarilo joπ 13 πportaπa i to 8 πportaπa s “B” olimpijskom normom iz atletike te 5 πportaπa s “B” olimpijskom normom iz plivanja.
Hrvatska rukometna reprezentacija 52
Ç
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:17
Page 53
Hrvatska kuÊa ukladno praksi zapoËetoj na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. i nastavljenoj u Ateni 2004. godine, Hrvatski olimpijski odbor i u Pekingu Êe imati Hrvatsku kuÊu, prepoznatljiv, atraktivan i funkcionalan prostor namijenjen hrvatskim sportaπima, gospodarstvenicima, novinarima i svim ostalim gostima Olimpijskih igara. U tu svrhu je HOO u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Pekingu osigurao prostor na treÊem katu hotela Zhaolong, koji Êe opremiti u suradnji sa sponzorima. Saloni Hrvatske kuÊe namijenjeni su prezentacijama hrvatskog turizma, gospodarstva i umjetnosti, poslovnim sastancima, ali i proslavama uspjeha hrvatskih sportaπa. Kao i u Ateni, Hrvatska kuÊa bit Êe obogaÊena i gastronomskom ponudom koju osigurava HOO-ov sponzor Podravka. Iskustva iz Atlante i Atene pokazuju da je Hrvatska kuÊa mjesto susreta, druæenja i razmjene informacija, nuæno svima koji Êe za vrijeme Olimpijskih igra boraviti u Pekingu.
S
PRESS CENTAR Zbog velikog zanimanja akreditiranih i neakreditiranih novinara te njihovih redakcija, u sklopu Hrvatske kuÊe uredit Êe se i prostor za izvjestitelje, sa svim potrebnim uvjetima za rad.
Press centar Hrvatskog olimpijskog odbora na 80 Ëetvornih metara prostora novinarima Êe omoguÊiti praÊenje dogaaja na olimpijskim boriliπtima, razgovore sa sportaπima te pisanje i slanje tekstova, a u tu svrhu u spomenutom prostoru na raspolaganju Êe biti: - 8 internetskih prikljuËaka - 8 stolnih raËunala - printer - telefon - faks - TV-plazma - projektor s platnom
- dvorana za press konferencije - studio HTV-a. U press centru Êe se svakodnevno od 8. do 24. kolovoza odræavati konferencije za novinare s najboljim hrvatskim sportaπima, trenerima i sportskim duænosnicima, ali i s politiËarima i ostalim zanimljivim gostima Hrvatske kuÊe, razliËitih zvanja i zanimanja.
53
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:12
Page 54
OD OLIMPA DO OLIMPA
Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Napisala Radica Jurkin 54
HRVATSKA KUΔA KAO MODEL Pod predsjedavanjem predsjednika Europskih olimpijskih odbora (EOC) Patricka Hickeyja, u talijanskom Sorentu odræan je 22. do 25. svibnja seminar o pripremama Ëlanica EOC-a za OI Peking 2008., dopinπkoj kontroli i organizaciji nacionalnih olimpijskih kuÊa. Hrvatski olimpijski odbor, koji je zastupao glavni tajnik Josip »op sa suradnicima, pomoÊnikom za olimpijski program Damirom ©egotom i pomoÊnikom za marketing Rankom ΔetkoviÊem, predstavio je na poziv EOC-a model Hrvatske kuÊe u Pekingu, prema ocjeni europskih olimpijskih odbora jedinstven po mnogoËemu. Naime, ujedinivπi hrvatske πportske i gospodarstvene interese i njihove potencijale, HOO je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom turistiËkom zajednicom i uglednim tvrtkama kao πto su Podravka, Adriatica.net i gradom KorËulom potpuno oblikovao organizaciju nacionalne kuÊe na Igrama, πto Hrvatsku izdvaja od uobiËajenih rjeπenja. U KuÊi, organiziranoj pod nazivom "Hrvatska - domovina Marka Pola", bit Êe press centar HOO-a, studio Hrvatske radiotelevizije i mjesto susreta gospodarstvenika i drugih javnih uglednika u vrijeme Igara u Pekingu. ODRÆANE 12. IGRE OTOKA Na francuskom prekomorskom otoku Gvadalupi od 24. do 30. svibnja 2008. godine odræane su 12. Igre otoka na kojima je sudjelovala i hrvatska korËulanska sportska delegacija predvoena dogradonaËelnikom KorËule Duπanom Kalogjerom, voditeljicom Odjela za meunarodnu suradnju HOO-a Ljiljanom Ujlaki ©ubiÊ i voom sportske delegacije Æarkom Lozicom. U treÊem nastupu otoka KorËule na Igrama sudjelovalo je 27 korËulanskih sportaπa, i to u plivanju, atletici, stolnom tenisu, tenisu i ruko-
metu. InaËe, na opÊoj skupπtini Organizacijskog odbora Igara otoka (COJI) odræanoj 27. svibnja ove godine u Pointe a Pitreu KorËula je primljena u punopravno Ëlanstvo te organizacije. SljedeÊe Igre otoka odræat Êe se na talijanskom otoku Elbi, a KorËula bi trebala biti domaÊin Igara 2014. godine. INA ZA HRVATSKI ©PORT Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i Ina potpisali su 19. svibnja ove godine ugovor o suradnji. U nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, ugovor su potpisali glavni tajnik
HOO-a Josip »op i direktorica Sektora korporativnih komunikacija Ine Maja Zovko MiholiÊ. Potpisivanjem ugovora s HOO-om ugledna naftna kompanija Ina obnavlja Ëlanstvo u Hrvatskoj olimpijskoj obitelji na godinu dana u statusu godiπnjeg Ëlana, iskazujuÊi i tako visoki stupanj odgovornost i skrbi za πportsku zajednicu u Hrvatskoj i njenu ulogu u meunarodnom πportu. Hrvatski olimpijski odbor, voen naËelima dobrog gospodara, Ëlanstvo Ine u hrvatskoj olimpijskoj marketinπkoj obitelji prihvaÊa s odgovornoπÊu vrhovne πportske institucije koja skrbi o programu javne potrebe πporta na dræavnoj razini, a posebice u godini Olimpijskih igara i priprema za nastup hrvatske olimpijske delegacije za OI Peking 2008. godine.
ERICSSON ZA RA»UNALNI KARTON OLIMPIJACA Od danas niπta neÊe biti isto, barem πto se tiËe zdravstvene skrbi o vrhunskim πportaπima, za koje je vodeÊa kompanija globalnih komunikacija Ericsson Nikola Tesla jedinstvenim aplikativnim sustavom umreæila vrhunska raËunalna znanja i tehnologije u zdravstvenu skrb o πportaπima HOO-a, izjavio je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa na sveËanosti potpisivanja sporazuma o specijalnom partnerstvu dviju institucija, 13. lipnja u sjediπtu Ericssona u Zagrebu. Prema ocjeni predsjednika Zdravstvene komisije HOO-a prof. dr. sc. Borisa Labara, predstavljeni je projekt temelj buduÊeg Instituta za πportsku medicinu u funkcionalnom i virtualnom smislu. ZahvaljujuÊi visokim struËnim znanjima i tehnoloπkim inovacijama aplikacija omoguÊuje pristup zdravstvenom kartonu bilo gdje, bilo kada i bilo kojem ovlaπtenom Ëlanu lijeËniËkog tima koji radi sa πportaπima, omoguÊuje uvid u njihovu anamnezu, nalaze funkcionalnih i drugih ispitivanja, rezultate laboratorijskih pretraga te podatke vezane uz antropometriju i ostale osobitosti πportaπa. Za poËetak u raËunalnom sustavu zdravstvene skrbi naÊi Êe se olimpijski kandidati za Olimpijske igre u Pekingu. U nazoËnosti brojnih uglednika hrvatskog πporta, Ëlanova VijeÊa HOOa s predsjednikom HOO-a Zlatkom Mateπom na Ëelu, predstavnika nacionalnih πportskih saveza, predsjednika Zdravstvene komisije HOO-a Borisa Labara, pomoÊnika glavnog tajnika HOO-a za marketing Ranka ΔetkoviÊa, pomoÊnika za financije i informatiku Kreπimira Raosa, voditeljice zdravstvene skrbi u HOO-u Mimi Vurdelje te predstavnika medija, ugovor su potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana KovaËeviÊ.
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:12
Page 55
PO 100.000 KUNA ÆUPANIJSKIM ZAJEDNICAMA ZajedniËka donacija Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Hrvatske lutrije, 100.000 kuna, namijenjena πportskim æupanijskim zajednicama, stigla je na adresu ZagrebaËkog πportskog savezu (Z©S) 28. travnja, za sanaciju ©portsko-rekreacijskog centra Trnje. Taj vrijedan Ëek preuzeo je predsjednik Z©S-a Tomislav ©epec na prigodnoj sveËanosti u zagrebaËkom klubu Fortuna, vlasniπtvu Hrvatske lutrije. IzvlaËenjem ædrijeba koji je obavila atletiËarka Danijela GrgiÊ 20. svibnja upriliËena je sveËanost donacije sto tisuÊa kuna HOO-a i HL-a Zajednici πportskih saveza i udruga Splitsko-dalmatinske æupanije. »ek je uruËen predsjedniku Zajednice Zdravku OmrËenu u nazoËnosti brojnih uglednika splitskog i æupanijskog sporta u Domu kulture u RunoviÊima. Sportski savez Bjelovarsko-bilogorske æupanije svojih je sto tisuÊa kuna dobio 16. lipnja u Ëeku na prigodnoj sveËanosti na ©portsko-rekreacijskom centru u Velikoj Pisanici. »elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, vodstvo Hrvatske lutrije ©ime BuliÊ i Josip ©ariÊ te pomoÊnica glavnog tajnika HOO-a Alma PapiÊ, Ëiji Ured za programe lokalnog πporta HOO-a koordinira ZajedniËkim programom potpore, zadovoljni su dinamikom koriπtenja fonda predvienog za potporu projektima æupanijskih πportskih zajednica. PORE» DOMAΔIN IGARA MLADIH 2009.? Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i poreËki gradonaËelnik Edi ©tifaniÊ potpisali su 17. svibnja 2008. pismo namjere o isticanju kandidature Grada PoreËa za organizaciju 2. Igara mladeæi jugoistoËne Europe, Ëiji je Hrvatska domaÊin 2009. godine. InaËe, PoreË je od travnja 2008. novi Ëlan Hrvatske olimpijske obitelji, Ëime je postao prvi grad u statusu marketinπkog partnera Hrvatskog olimpijskog odbora.
InaËe, potpisivanjem OpÊeg sporazuma o suradnji ministara zemalja jugoistoËne Europe na sastanku 2006. godine u Istanbulu, a pod visokim pokroviteljskom VijeÊa Europe, Igre mladeæi su prva regionalna viπeπportska priredba za mlade πportaπe od 14 do 18 godina, a odræavat Êe se svake druge godine. KINESKI NAROD NIJE SAM U znak solidarnosti s kineskim narodom, njegovom predsjedniku Hu Jintau, zbog ærtava potresa koji je 12. svibnja pogodio pokrajinu Sichuan, u ime hrvatske olimpijske obitelji Ëel-
PROSLAVA KULTURE I OLIMPIJSKOG OBRAZOVANJA Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN) predstavili su u Ëetvrtak 5. lipnja u zagrebaËkom Novinarskom domu tri jedinstvena projekta kulture i olimpijskog obrazovanja u πportu o kojem skrbi HOO, a od kojih su dva uvrπtena u program Olimpijske solidarnosti Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO) 2008. godine: serijal knjiga "Mali sportaπi" Vite SpasoviÊa i interaktivni edukativni CD "©portiÊi" Radice Jurkin. TreÊi je skladba "Olimpizma put", koju je u konkurenciji 26 zemalja meunarodnog natjeËaja MOO-a 2008. "Sport i glazba" ocjenjivaËki æiri uvrstio u osam najboljih. Svaki projekt na svoj naËin ima za cilj motivirati najmlae za πport, pouËiti o njegovim znaËajkama i prednostima, promicati vrijednosti olimpizma te potaknuti druπtvo u odgoju mladih u prijateljstvu, solidarnosti, dostojanstvu, odgovornosti i znanju. "Radi se o naoko neprimjetnim projektima, ali su oni od velike vaænosti za ukupni hrvatski πport jer se bave najmlaima", kazao je na promociji projekata predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa. O vaænosti promicanja πportske kulture meu najmlaima govorili su i predsjednik HZSN-a, i sam bivπi πportaπ Jura Ozmec, ugledna televizijska novinarka Milka BaboviÊ te Goran OgurliÊ, glavni urednik VeËernjeg lista, u Ëijoj je distribuciji izdanje "Mali πportaπi".
nici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op uputili su 13. svibnja na adresu Kineskog olimpijskog odbora i njihova predsjednika te glavnog tajnika, Lia Penga i Luzenga Songa, izraze dubokog suosjeÊanja i solidarnosti. U znak solidarnosti cjelokupne meunarodne olimpijske obitelji, Meunarodni olimpijski odbor je u dogovoru s Organizacijskim odborom Olimpijskih igara u Pekingu (BOCOG) odluËio donirati milijun dolara potpore. ©PORT KAO HRVATSKA BA©TINA Hrvatski πport puno je plodonosniji nego πto se skrbi za njegovu ulogu u povijesti hrvatskog druπtva. Upravo zato smatramo se pozvanima mobilizirati sve koji mogu doprinijeti oËuvanju njegove baπtine, i za hrvatsku i za meunarodnu zajednicu, glavna je poruka Skupπtine obnovljenog Hrvatskog druπtva za povijest πporta odræane u Zagrebu 31. svibnja, pod predsjedavanjem predsjednika Darka DujmoviÊa. Hrvatsko druπtvo povijesti πporta istaknulo je i dobre primjere skrbi o povijesti, kao πto su Muzej πporta u Splitu u osnivanju, Hrvatski πportski muzej, publicistiËka izdanja autora osjeËke, splitske, zagrebaËke, ali i drugih πportskih zajednica. Dobar primjer je Ëasopis HOO-a Olimp, u Ëijem prilogu se veÊ desetu godinu nastoji nadoknaditi cjeloviti Ëasopis Povijesti hrvatskog πporta, koji je izlazio do 1999. godine. Za poticanje istraæivaËkog struËnog rada, publiciranja te drugih oblika Ëuvanja i prikupljanja arhivske i povijesne grae, Druπtvu je nuæna πira druπtvena i πportska potpora: od sveuËiliπnih institucija do nacionalnih πportskih saveza i πportskih zajednica æupanija te sveuËiliπnih i znanstve-
nih institucija. Stoga Êe Druπtvo o toj temi veÊ ove godine odræati javne tribine i rasprave.6 SVIBANJSKA PROSLAVA ©PORTA ZA NAJMLA–E Pod motom "I ja Êu biti olimpijac", Olimpijski festival djeËjih vrtiÊa Hrvatske 2008. rijeËkim je susretom djevojËica i djeËaka predπkolske dobi na Kantridi 4. svibnja oznaËio mjeseËnu, svibanjsku proslava πporta i olimpizma prema nacionalnom projektu Hrvatskog olimpijskog odbora. Festival proslave πporta i olimpizma najmlaih u Hrvatskoj, za djevojËice i djeËake podjednako u Ëetiri atletske discipline i u malom nogometu, odræan je u 43 grada πirom zemlje, a sudjelovalo je 356 "reprezentacija" djeËjih vrtiÊa i viπe od 14 tisuÊa djece.
Projektu nacionalne promidæbe olimpizma Olimpijskom festivalu - pridruæila se, treÊi put zaredom, hrvatska tvrtka djeËje obuÊe Ciciban. Projekt Ëiji je nositelj Ured za programe lokalnog sporta HOO-a utemeljen je 2002. godine, a do danas je okupio viπe od 80 tisuÊa djece najmlaih sudionika hrvatskog druπtva. 55
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:12
Page 56
GRAD PORE», »LAN HRVATSKE OLIMPIJSKE OBITELJI
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:12
Page 57
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:12
Page 58
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:12
Page 59
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:12
Page 60
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:12
Page 61
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:13
Page 62
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:13
Page 63
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:13
Page 64
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:13
Page 65
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:14
Page 66
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:14
Page 67
OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:14
Page 68