OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
BROJ 24 • RUJAN 2007. ISSN 1331-9523
10:57
Page 1
MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
©PORTSKA TERMINOLOGIJA
Jedro, daska i voda
UMJETNOST I ©PORT
Procvat kulture ©PORT I DRU©TVO
©PORTSKA FOTOGRAFIJA
Naπi pobjednici
Doping kao svjetski problem
TALENTI
Æeljko Vincek, atletska nada
LANA BIONDIΔ
Zaboravljeni heroji ili nije zlato sve πto sja
OLIMPIJSKA SOLIDARNOST
Stipendisti za Peking
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:57
Page 2
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:57
Page 3
SADRÆAJ Akademski o πportu: Lana BiondiÊ, spisateljica Talenti: Æeljko Vincek, atletska nada Legende: Biserka ViπnjiÊ, rukometaπica Olimpizam: Podrivanje smisla bavljenja πportom Europa i πport: ©port u Portugalu ©port i druπtvo: Doping kao svjetski problem Religija i πport: Samo siloviti Æenska strana πporta: Teretana nije πminkeraj Studentski πport: Tradicija, partnerstvo i strateπke smjernice Filozofija πporta: Etika natjecanja Olimpijska solidarnost: Stipendisti za Peking Uvijek fair play: Stignimo Europu Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA ©port i znanost: Bitka protiv iluzija Umjetnost i πport: Procvat kulture i πporta ©port i duhovnost: Meditacija i streljaπtvo ©portska terminologija: Jedro, daska i voda ©portska fotografija Publicistika Od Olimpa do Olimpa
Æenska strana πporta
©portska terminologija
18. str.
48.str.
4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 29 42 44 46 48 50 52 54
UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op UREDNIK Ante DrpiÊ UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec
OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK TEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o. Zagreb, KranjËeviÊeva 25 a Naklada: 2.000 primjeraka
Josip »op, dipl. oec. glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora
Dragi Ëitatelji, pred vama je 24. broj Ëasopisa Hrvatskog olimpijskog odbora raen u razdoblju u kojem je Hrvatski olimpijski odbor, nizom πportsko-edukativnih manifestacija diljem Hrvatske, πportski - promotivno i nadahnuto obiljeæio 16. godiπnjicu svog osnutka. Hrvatski olimpijski dan, HOD, kojem je simboliËna poveznica sudionicima bila bijela majica kao poruka mira, prijateljstva, tolerancije i fair playa, u brojnim je sredinama bio povod za πportske priredbe od kojih su neke, brojnoπÊu i kreativnoπÊu, nadmaπile i naπa najveÊa oËekivanja. Viπestruka proslava πporta i olimpizma tih je dana bila povodom i prvoj dodjeli Nagrade HOO-a Draæen PetroviÊ najboljim mladim perspektivnim πportaπima. O prvim slavljenicima moæete Ëitati u rubrici o glavnim dogaajima u HOO-u. U istom su razdoblju naπi mladi πportaπi s mnogo uspjeha nastupili na Olimpijskom festivalu europske mladeæi (EYOF) u Beogradu te na ljetnoj Univerzijadi u Bangkoku, a Hrvatski olimpijski odbor je pristupio svjetskim i europskim projektima vaænim za kvalitetu æivota ponajprije mladih i djece. Meu njima je projekt protiv pretilosti u organizaciji Europskih olimpijskih odbora (EOC) i sponzora Samsung Electronics. U uvodniku proπlog broja najavio sam seriju Ëlanaka o Olimpijskoj solidarnosti Meunarodnog olimpijskog odbora, a u ovom Êemo vas broju upoznati sa sudjelovanjem Hrvatskog olimpijskog odbora u njenim programima. Naime, poπtovani Ëitatelji, uvjeren sam da vrlo malo ljudi u naπoj zemlji, pa i πportskih djelatnika, zna da je Olimpijska solidarnost tijelo MOO-a odgovorno za provoenje i upravljanje distribucijom prihoda dobivenih od televizijskih prava prijenosa olimpijskih igara. HOO je od svog utemeljenja koristio sredstva iz dvadesetak razliËitih svjetskih programa Olimpijske solidarnosti, a naπoj je javnosti svakako najpoznatiji program olimpijskih stipendija, jer je HOO od Olimpijske solidarnosti samo za razdoblje od 2005. do 2008. dobio osam stipendija za mlade πportaπe koji se pripremaju ili nastoje kvalificirati za sudjelovanje na Igrama 29. olimpijade 2008. u Pekingu. Naravno da su prijaπnjih godina brojni naπi istaknuti πportaπi bili korisnici programa olimpijske stipendije, od Janice KosteliÊ i Blanke VlaπiÊ do mnogih drugih koji su se okitili najsjajnijim odliËjima s najveÊih meunarodnih πportskih manifestacija. Koristim ovu prigodu da vas uputim i na sadræaje stalnog priloga naπeg Ëasopisa, Povijest hrvatskog πporta, u kojem nastojimo pisati o poznatim osobama i dogaajima iz domaÊeg i svjetskog πporta. Tako ovaj broj nije mogao proÊi bez osvrta na obiljeæavanje 70. godiπnjice smrti oca suvremenog olimpizma, baruna Pierrea de Coubertina.
www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr
3
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:57
Page 4
AKADEMSKI O ©PORTU Lana BiondiÊ, spisateljica
Zaboravljeni heroji ili nije zlato sve πto sja Hrvatska viπe ne priznaje niπ osim zlata. Pa iako oboæava Blanku VlaπiÊ, lijepu poput topmodela koja skaËe u nebesa, s pobjedniËkim plesom zbog kojeg bi s Coca-Colom da æivi negdje drugdje potpisala πesteroznamenkasti ugovor, a ovdje pokuπava naæicati samo - dvoranu, unatoË zlatu kad god se prehladi - πto bez dvorane nije teπko - i kihne, svi veÊ zaviËu: gotova je Priredio Marko CuraÊ 4
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:57
rvatska spisateljica Lana BiondiÊ koja je stekla popularnost knjigom Æivot na visokoj peti, koju je njezin izdavaË nazvao prvim hrvatskim “chick-litom”, bez dvoumljenja se odazvala pozivu Olimpa da iznese svoja razmiπljanja o πportu. Predloæili smo temu bez odreenih pitanja, a ona je iskoristila priliku i, kako sama kaæe, ispriËala sve πto je oduvijek æeljela reÊi, ali je do sada to nitko nije pitao.
H
"...Davali smo svaku kunu za njihove treninge. Samo da igraju, i sin i kÊer, pa za najmanju Ivu viπe nije bilo ni vremena ni love. I tako je ona sama udarala u zidiÊ, dok je Ëekala brata i sestru da zavrπe s ozbiljnim treningom." Bila je to Iva Majoli. Hrvatica koja je osvojila Roland Garros. Za koju kaæu pa dobro, osvojila je taj jedan garrosiÊ i nijedan viπe. A vani ljube tlo po kojem hoda. I prava je zvijezda. I svaki vlasnik kafiÊa gdje popije kavu traæi je autogram. Nakon πto joj se pokloni. A u nas se konobar nalakti pa kaæe “a kaj ona sad misli da bum ja njoj trËal s tom kavom. Zato kaj je faca”. Pa svoj kapuËino Ëeka 45 minuta. A upropastili joj i vjenËanje, najljepπi dan njenog mladog æivota, koje je mogla imati na nekom privatnom otoku pokraj Fidjija, a odabrala je crkvicu Sv. Marka i dovela ljude koji ne bi ni znali gdje je Croatia da im nije priËala svojim sjajnim zelenim oËima o najdivnijem moru i ribi i pismi na svijetu. Ma πto je vama ljudi? Ma ima da ih Ëuvamo ko kap vode na dlanu. Sve te naπe πportaπe, i one in nogometaπe i one donedavno out vaterpoliste, pa rukometaπe, boksaËe, paraolimpijce i atletiËare naravno i sve ostale. I da ih ne slavimo samo kada su najveÊi, nego da ih i pamtimo zauvijek u tom istom velikom sjaju. Kao πto ih i Japanac pamti, pa kaæe: Croatia? Ohhh, ©uker! i nasmije se svojim japanskim zubiÊima.
Sve zbog zidiÊa Eto vam za primjer IvaniπeviÊa, najveÊi od najveÊih s prvom hrvatskom zastavom u ruci, radi njega su i strani suci progovorili splitski da bi mu mogli udariti globu zbog neke spontane zabranjene rijeËi, svi smo vriskali, Ëupali kosu, plakali - ma πto plakali - ridali..., a onda mu zamjerili neki zidiÊ oko kuÊe. I to u njegovom rodnome gradu.
Page 5
A onda je doπla nevjerojatna obitelj KosteliÊ. Koja je spavala na snijegu, sa zaleenom gavriloviÊkom u ruci, skoro ju je ralica pregazila dok su spavali u πatoru. Nitko ih ne bi nikada ni pronaπao, jer nisu ni znali da postoje. Sve dok nam Janica jednoga dana nije donijela toliko zlatnih olimpijskih da bi sve njene medalje podijeljene na broj stanovniπtva uËinilo svakog Hrvata zlatnim olimpijcem. A dok nije rekla zbogom, Ivice gotovo da se i ne bismo sjetili.
Æivotopis Lana BiondiÊ roena je 24. travnja 1971. u Zagrebu. ©kolovala se u Veroni i BeËu, a diplomirala u Milanu na Istituto Europeo di Communicazione e Design, na odjelu propagande sa specijalizacijom art-director. Sa 22 godine vraÊa se u Zagreb i poËinje marketinπku karijeru u hrvatskim i meunarodnim agencijama, gdje je viπe puta nagraivana za svoj kreativni rad. Nakon πto s nepunih 30 godina prekida karijeru da bi se posvetila obiteljskom æivotu, poËinje iz hobija pisati knjigu. "Æivot na visokoj peti", njezin prvijenac u izdanju Profila, postaje apsolutnim bestselerom 2005. godine i do danas je prodan u viπe od 20.000 primjeraka. Godinu kasnije izlazi njezina druga knjiga "Nova knjiga Lane BiondiÊ" koja takoer postaje velikim hitom i osvaja simpatije æenskog, ali i muπkog Ëitateljstva, a mediji je proglaπavaju "kraljicom hrvatskog chick-lita". Iako je Ëesto na meti kritika, do danaπnjeg dana zbog svoje spisateljske karijere nije poæalila. Cijeli se æivot bavi πportom, nakon 11 godina klasiËnog baleta bavila se vrlo uspjeπno jahanjem, tenisom koji igra i dalje, oboæava skijanje na vodi, a æelja joj je okuπati se u maËevanju.
Ali smo se onda barem sjetili da imamo Sljeme, a i moja talentirana susjeda Sofija sada dobije nekoliko redaka u dnevnome tisku i njen put neπto je "manje zaleen". No bez obzira na te veÊ zlatom uhodane staze, moj poznanik, "zaljubljenik u padobranarstvo" svojim je rukama osobno ofarbao tenisko i nogometno igraliπte u ©estinama kako bi i ona djeca koja nemaju za Ëlanarinu nekog πikkluba mogla dræat reket u ruci. A na entuzijazam je naiπao i pomoÊ, o da! svoju vlastitu.
I zavrπio kod "Sanje" - ali ne kao zagovornik ideje da se u svakome kvartu izgradi jedan πportski centar kako se djeca ne bi razlikovala po najnovijem modelu mobitela, nego po πportu kojim se bave i koji Êe im moæda omoguÊiti dobru stipendiju po ameriËkom sistemu. Bio je pozvan zato πto je svoju æenu zaprosio pod padobranom pa je to naciji bilo vrlo zanimljivo.
Kaj se tu ima slaviti? A da bi se izazvalo zanimanje "razmaæene" nacije naviknute da smo uvijek i svuda najbolji, morate biti prvaci. Jer Hrvatska viπe ne priznaje niπ osim zlata. Pa iako oboæava Blanku VlaπiÊ, lijepu poput top-modela koja skaËe u nebesa, s pobjedniËkim plesom zbog kojeg bi s Coca-Colom da æivi negdje drugdje potpisala πesteroznamenkasti ugovor, a ovdje pokuπava naæicati samo - dvoranu, unatoË zlatu kad god se prehladi - πto bez dvorane nije teπko - i kihne, svi veÊ zaviËu: gotova je. No ako ste ga osvojili, na zlato mislim, doËekat Êe vas svi Hrvati, svi bendovi Êe nastupati, sve pjevaËice mrdati guzom, djeca Êe nam dva tjedna markirati πkolu, a maæoretkinje propjeπaËiti od zraËne luke do Trga bana, ali ne dao vam bog deËki da se vratite s broncom - jer doËekat Êe vas samo mama i baka i pokoji sluËajni prolaznik. A i æena Êe vas opaliti valjkom po glavi ako doete u cugi u tri ujutro, jer kaj se tu ima slaviti? Pa nije zlato. A nije bogami samo zlato sve πto sja. To smo barem veÊ mogli nauËiti. Sjaji se itekako svaki napor, entuzijazam, trud, rad i æelja. I dok to ne shvatimo, πportom Êe se baviti samo lovci na lovu. I naπ KarloviÊ viπe neÊe ustajati iz kreveta za manje od Linde Evangeliste. A moæda smo i mi za to pomalo krivi. I zato kad moj sinËiÊ fula taj gol na ruËno ofarbanom nogometnom igraliπtu ©estina, ja viËem: "Bravooooooooooooo!" iz petnih æila i cijelo gledaliπte gleda me u Ëudu. P.S. IspriËavam se svima kojima se moj tekst neÊe sviati, ali ja sam se ljubazno odazvala pozivu ovog Ëasopisa i jednostavno ispriËala sve ono πto sam oduvijek æeljela reÊi, ali me nikada do sada to nitko nije pitao. Mom suprugu se ne svia - kaæe da je srcedrapatelno. A moja mama je zaplakala. Izgleda da se moje pisanje ipak svia samo æenama.
5
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 6
ÆELJKO TALENTI
Korak do Æeljka KnapiÊa rvatska nije baπ Ëesto imala perspektivne atletiËare koji su iz natjecanja u natjecanje ostvarivali svoju nadarenost. Ne tako davno na mjestu najperspektivnijega bio je bacaË kugle Edis ElkaseviÊ, svjetski juniorski prvak, ali kako ga muËe ozljede i dugo se ne natjeËe, to je mjesto prepustio drugome. MladiÊ koji je dobar na velikim natjecanjima je 400-metraπ Æeljko Vincek. Uostalom, Hrvatski ga je olimpijski odbor izabrao meu najveÊe nade 2005. godine. Nadareni 21-godiπnji sprinter veÊ je i olimpijac.
H
atletska nada
Za KnapiÊevim dræavnim rekordom na 400 metara Æeljko Vincek zaostaje samo pet stotinki sekunde. Ispunivπi olimpijsku normu, najavio je ozbiljan ulazak u "veliku" atletiku
Piπe Liljana Jazbinπek 6
Ne traæi alibi »ini se da nesueni nogometaπ, iz Varaædinu obliænjeg mjesta Novakovca, cijelo vrijeme ide stopama sugraanina i imenjaka Æeljka KnapiÊa. Δudljivi i nepredvidivi PribislavËanin bio je sjajan 400-metraπ, ali nikad realno ostvarena talenta. Ostao je nedovrπen prvak, a njegov rekord na 400 metara (45.64 sekundi) Ëvrsto opstaje od Balkanskih igara u Sarajevu 1980. Joπ donedavno, iako je Varaædinac uz preponaπa Milana Kotura najveÊa nada meu atletiËarima, Ëinilo se da Êe rekord i ostati nedotaknut. Naime, nakon dobroga nastupa na Mediteranskim igrama 2005., mladi je Varaædinac lani ipak malo zapeo. Imao je problema i s ozljedama, ali, za razliku od u nas uobiËajena ponaπanja, u njima nije traæio alibi. Ni ovu sezonu nije poËeo najbolje, bio je Ëak i sporiji od Milana Kotura, kojem je prva disciplina 400 m prepone. Sve je, meutim, sjelo na svoje mjesto u pravom
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 7
VINCEK trenutku. Najprije je za reprezentaciju ostvario dvostruku pobjedu - na 200 i 400 m - na Kupu Europe Druge lige u Zenici, pokazavπi da je pouzdan i da zna odraditi πto treba. Ovoga ljeta je pak na mlaeseniorskom Europskom prvenstvu u Debrecenu Vincek ispunio olimpijsku normu (45.69 s), ozbiljno se najavivπi u veliku atletiku.
Tri najbolja vremena Vjerojatno je samo pitanje vremena kad Êe sustiÊi i prestiÊi KnapiÊev rekord. Zanimljivo je usto da je ove godine istrËao sva svoja tri najbolja vremena, na 100, 200 i 400 m. StasajuÊi u radu s Marinkom ©ipoπem, samozatajnim trenerom mnogih naraπtaja varaædinskih atletiËarki i atletiËara, na natjecanjima je postupno iπao bliæe k vrhu. Kalio se u straπnoj konkurenciji na Svjetskom prvenstvu 2005. u Helsinkiju i na Europskom prvenstvu 2006. u Göteborgu. Svakako da je svojevrsna kruna ranog dijela njegove karijere srebrna medalja iz Debrecena. I prijelaz iz juniorskog u seniorski svijet time je zavrπen. "Dugo mi se taj foto-finiπ vrtio glavom. Krenuo sam na prvo mjesto i izgubio ga za tisuÊinku. No, bilo mi je najvaænije da trËim ispod 45,9 sekundi i izborim olimpijsku normu", veselio se uspjehu Æeljko 1986. u Ateni.
Tko je Æeljko Vincek? Roen je 16. lipnja 1986. u Novakovcu pokraj Varaædina. »lan je HAK Varaædin. Trener mu je prof. Marinko ©ipoπ. Zavrπio je srednjoπkolsko obrazovanje u Rudarsko-kemijskoj πkoli kao ekoloπki tehniËar. Radi u varaædinskoj tvrtki Pavlos, koja mu je ujedno i sponzor. Na ovogodiπnjem je Europskom prvenstvu za mlae seniore (do 23 godine) u Debrecenu bio drugi na 400 m, a o tome je odluËivao foto-finiπ. PoËeo je s treÊim mjestom na mlaejuniorskom SP-u u Sherbrookeu 2003., a godinu kasnije je trËao u polufinalu juniorskoga SP-a u Marrakeshu. Zlatnom se juniorskom medaljom okitio na EP-u 2005. u Kaunasu, ali se te godine iskazao i drugim mjestom na Mediteranskim igrama u Almeriji. Najbolji rezultat na 400 m mu je 45.69 s, a na 200 m 21.06 s. Stotku je otrËao za 10.70 s. 7
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
LEGENDE
Page 8
BISERKA
Srebro draæe od zlata
Biserka ViπnjiÊ je najtrofejnija hrvatska rukometaπica, a postigla je i najviπe pogodaka na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine
Piπe Zvonimir VukeliÊ
tas joj je ostao isti kao u igraËkim danima, vitak, ni lice neÊe otkriti tajnu brojki iz rodnog lista. Biserka ViπnjiÊ najtrofejnija je hrvatska rukometaπica, u vitrini bljeπte olimpijsko zlato i srebro, te zlatno i bronËano odliËje sa svjetskih prvenstava. Od klupskih uspjeha u riznici je Kup IHF-a.
S 8
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 9
VI©NJIΔ
rukometaπica
Najljepπe uspomene, kaæe, ne veæu je uz losangelesko zlato nego uz moskovsko srebro. - “Nitko tada nije raËunao na nas, nitko nije ni pomislio da moæemo do zapaæenog rezultata, jer nakon zlata na SP-u 1973. nije osvojeno niπta. I naπa je srebrna medalja bila tada pravi bum. Teπko smo doπle do nje, nakon prave, velike borbe. Konkurencija je bila jaka. A ja sam bila najbolji strijelac turnira. »etiri godine kasnije, u Americi, bilo je deset puta lakπe doÊi do zlata. Bile smo favoritkinje, igraËice Sovjetskog Saveza nisu nastupile zbog politiËkih razloga” - prisjetila se dana optoËenih olimpijskim medaljama nekadaπnja sjajna pucaËica.
Nije bilo ljubomore Bisa, kako je nadimkom mnogi zovu, otkriva u Ëemu je bila snaga trofejne ekipe u kojoj je igrala. - “Nije bilo ljubomore meu nama, bile smo prava ekipa. Sve do naπeg zadnjeg velikog natjecanja, do Svjetskog prvenstva 1985. kada smo bile pete. Izbornik Josip Bepo Samaræija tada je promijenio taktiku, sve se igralo za Olgu SekuliÊ. A njoj nije iπlo i mi smo ostale bez igre i bez medalje.” Biserka ne dvoji odgovarajuÊi na pitanje s kim je najviπe voljela igrati. - “Najviπe sam voljela kada je uz mene bila Mirjana »ipa OgnjenoviÊ. I Kaja Ileπ. RijeËi nam u igri nisu bile potrebne, nikakav dogovor. Toliko smo se dobro znale i razumjele da je i pogled bio dovoljan. Svetlana Ceca KitiÊ je bila simpatiËna, prava πportaπica i pravi voa.”
Mala prijevara A tko je od trenera bio naj? - “Vilim TiËiÊ je i moj vjenËani kum, pozvao me prvi u reprezentaciju, bila sam u ekipi koja je osvojila svjetsko zlato, ali nisam igrala. To sam zlato osvojila s prezimenom RoæiÊ, kasnije medalje kao ViπnjiÊ. Tica me trenirao i u Treπnjevki, inzistirao je da se lopta ne izgubi i to je nosilo i grË igri. Najviπe sam zato u igri uæivala kod Bepa Samaræije, on nam je dopustio da igramo, traæio je da u igri razmiπljamo svojom gla-
S Treπnjevkom pobjednica Kupa IHF-a Biserka ViπnjiÊ, djevojaËki RoæiÊ, roena je 10. listopada 1953. u Trogiru, gdje je u Ekonomistu i zapoËela lijepu rukometnu karijeru. Igrala je i za zagrebaËku Treπnjevku s kojom je 1982. osvojila Kup IHF-a, japanski Omron, talijanski Palermo i sisaËku Inu, u kojoj je kao Ëetrdesetogodiπnjakinja zbog ozljede koljena zavrπila karijeru. Za reprezentaciju bivπe Jugoslavije odigrala je 124 utakmice i postigla 399 pogodaka. Osvojila je zlatnu olimpijsku medalju 1984. u Los Angelesu, srebrnu Ëetiri godine ranije u Moskvi, zlato na Svjetskom prvenstvu 1973. u Beogradu i svjetsku broncu u Budimpeπti 1982. Bila je i prvakinja na Mediteranskim igrama 1979. godine. Na olimpijskom rukometnom turniru u Moskvi postigla je najviπe pogodaka. Danas je Biserka zaposlena u zagrebaËkoj Elektri. Do prije dvije godine igrala je za Treπnjevkin veteranski sastav, a sada je uz rukomet vezana kao gledateljica. Suprug Slavko svojedobno je bio aktivan u Treπnjevkinoj upravi, a sin Joπko bivπi je koπarkaπ.
vom. Zanimljivo je, nikad nisam igrala pod vodstvom Vinka Kandije, koji mi je inaËe roak. Kad je on bio izbornik, bila sam na porodiljnom dopustu.” Sjajnu je karijeru imala Biserka ViπnjiÊ, a da bi je zapoËela morala se posluæiti i malom prijevarom. - “Æelja mi je bila doÊi u Zagreb, a jedini je put bio - πport. U Trogiru se igrao rukomet, no otac mi nije dopustio treninge u klubu. Pa sam rekla da mogu upisati ekonomsku πkolu u Trogiru samo ako Êu igrati rukomet u Ekonomistu, inaËe Êu morati u πkolu u Split. Otac je pristao uz uvjet da nakon prve ozljede moram prekinuti. A ja sam veÊ na prvoj utakmici zaradila potres mozga. Slijedila je nova prijevara, rekli smo mu da moram biti u krevetu zbog prehlade. Kasnije je bio ponosan na moje igre, ali nikada nije doπao na utakmicu. Nije mogao podnijeti da vidi kako me netko faulira.”
Doπla za Ëokoladu Bisin klub je Treπnjevka, no svaki je njen dolazak meu zelene "vukao repove". Prvi put, Ekonomist joj nije dao ispisnicu pa je morala pauzirati, ali ipak je bila u ekipi na SP-u 1973. Drugi put, bilo je to nakon πto se vratila iz Japana, spasila je Treπnjevku od ispadanja iz prvoligaπkog druπtva, ali za zelenim je stolom odluËeno da nije smjela biti registrirana pa su ZagrepËanke prebaËene u drugoligaπice, a u ligi je ostao Beograd. Biserka ViπnjiÊ je kaænjena pa je na sezonu otiπla u Italiju. - ”U Treπnjevku sam doπla za Ëokoladu, pozvali su me tajnik MarkoviÊ i Vlado HaniÊ. Zvao me tada Kandija u RadniËki, ali moj je izbor bio Zagreb. Kod nas se nije moglo zaraditi, a u inozemstvo se nije moglo prije 29. godine. Taj je propis promijenjen tek zbog Cece KitiÊ, nakon njene udaje za nogometaπa Blaæa SliπkoviÊa, koji je otiπao u inozemstvo. Kad sam odlazila u Japan, nakon zlata u Los Angelesu, Samaræija je morao potpisati da ne raËuna na mene kako bih dobila dopuπtenje.” Uspomene lete, na kraju Êe Biserka podvuÊi crtu na igraËke dane: - “Bilo je lijepo, stalno smo pobjeivale. To je bilo to.” 9
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 10
OLIMPIZAM
Podrivanje smisla bavljenja πportom Doping je zlo i ni jedna nedosljednost ili propust u argumentiranju potrebe i nuænosti borbe protiv njega ne umanjuje tu Ëinjenicu. No, s jednakim se æarom i entuzijazmom treba braniti i od drugih zala πto se uvlaËe u svijet πporta i podrivaju smisao bavljenja πportom, a koja ponekad preπuÊujemo ili, joπ gore, ne primjeÊujemo Piπe Zrinko »ustonja
oj stav vezan uz doping u πportu, a usudio bih se reÊi i stav veÊine zaljubljenika u πport, priliËno je jasan - dopingu nije mjesto u πportu i apsolutno ga treba zabraniti. Meutim, to nije argument da doping uistinu i treba zabraniti. To je samo izjava, moj osobni stav i niπta viπe. Problem aktualnog trenutka borbe protiv dopinga u πportu je u tome da se najËeπÊe koriπteni argumenti u borbi protiv njega danas relativno lako mogu opovrgnuti. Odnosno, πto je joπ gore, ti argumenti teπko mogu opravdati trenutne mehanizme borbe protiv dopinga.
M
Neprirodni “πportaπi” U literaturi se Ëesto navode primjeri koriπtenje dopinga u πportu i njegovih fatalnih uËinaka joπ u 19. stoljeÊu. »ini se da je uporaba razliËitih stimulansa na poËecima razvoja 10
olimpijskog pokreta bila priliËno uobiËajena, a neki autori Ëak tvrde da veÊina πportaπa na olimpijskim igrama prije I. svjetskog rata ne bi uspjela proÊi danaπnje dopinπke kontrole. Meutim, antidopinπka kampanja u πportu pokrenuta je tek nakon tragiËne smrti pod utjecajem amfetamina danskog biciklista Knuda Enemarka Jensena na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine. ©ezdesetih godina proπlog stoljeÊa Meunarodni olimpijski odbor krenuo je u borbu protiv koriπtenja dopinga u πportu. Meunarodne πportske federacije koje su tada podupirale MOO bile su izuzetak. Viπe od 20 godina MOO je bio gotovo usamljen u svojim nastupima protiv dopinga. Situacija se ozbiljnije promijenila tek krajem 80-ih i poËetkom 90-ih godina 20. stoljeÊa. Danas su meunarodne πportske federacije koje ne podupiru i u praksi ne provode antidopinπke mjere MOO-a zapravo izuzetak.
Zaπto protiv dopinga? Meutim, sa znanstvenog, ali, paradoksalno, joπ viπe etiËkog stanoviπta, argumenti koji trebaju opravdati mjere antidopinπke kampanje u πportu Ëesto su nedosljedni, nedovoljno utemeljeni i lako oborivi. Evo primjera kako neki autori relativiziraju neke od uËestalijih argumenata. Doping je πtetan za zdravlje! No, je li uistinu? Nema mnogo znanstvenih dokaza koji bi to nedvojbeno potvrdili. Istina, zabiljeæeni su i smrtni sluËajevi uzrokovani uzimanjem steroida. Meutim, dr. R. Nicholson tvrdi: "Nakon viπe od 30 godina upotrebe steroida ne postoje uvjerljivi dokazi njihove znaËajnije πtetnosti na zdravlje". Jedan od problema u koriπtenju nedopuπtenih stimulansa leæi i u Ëinjenici da ih je, dok god su zabranjeni, teπko uzimati na siguran naËin i pod lijeËniËkim nadzorom (pogreπke u doziranju, itd.). Osim toga, Ëak i obiËni aspirin, ako se uzima na pogreπan naËin, moæe biti vrlo πtetan. No, Ëak i da doping jest πtetan, pa πto onda? Mnogi su πportovi vrlo opasni za zdravlje, a uËestalost ozljeda, Ëak i teπkih, u nekim je πportovima zastraπujuÊa. Ako doping i jest πtetan, joπ nije jasno zaπto bi se o njegovoj
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 11
πtetnosti trebalo voditi viπe raËuna nego o drugim, joπ i veÊim izvorima opasnosti u nekim πportovima, a koji se nerijetko Ëak i glorificiraju.
Nejednake moguÊnost Je li koriπtenje dopinga nepoπtena prednost, varanje i izigravanje pravila koje podriva sam smisao πporta kao natjecanja u kojem svi imaju jednaku πansu pod istim pravilima? Bez sumnje jest. Meutim, nepoπtena je prednost u πportu i Ëinjenica da su samo neke zemlje u stanju razvijati i uæivati plodove πportske znanosti. Nisu svim πportaπima jednako dostupni biomehaniËki i fizioloπki laboratoriji niti mogu u svom treningu primjenjivati najnovija znanja i tehnologije. Je li poπtena prednost biti iz bogate zemlje ili obitelji koja moæe pruæiti odgovarajuÊu financijsku i socijalnu podrπku mladom πportaπu koji je moæda i manje talentiran od nekog drugog, Ëija obitelj ili πira zajednica to ne mogu? Prema pravilima Svjetske atletske federacije, koriπtenje „zeca" u atletskim je utrkama zabranjeno. No, je li itko ikada diskvalificiran kada je, na primjer, u svrhu ruπenja nekog rekorda radi njegovog komercijalnog iskoriπtavanja ili podizanja popularnosti Ëak i novËano stimuliran da bude „zec" u utrci? Je li poπtena prednost imati naklonost sudaca zato πto je neka ekipa domaÊin ili zato πto dolazi iz jedne zemlje, a ne druge ili zato πto je predsjednik kluba ili saveza jedna osoba, a ne neka druga? Na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. godine lijeËnici reprezentacija ©vicarske i SAD-a podnijeli su medicinsku dokumentaciju prema kojoj svi Ëlanovi i jedne i druge reprezentacije u modernom petoboju koriste betablokatore (zabranjeno sredstvo) iz medicinskih razloga. Malo je vjerojatno da su moderni petobojci skloni bolestima srca baπ u toj mjeri. »injenica je da æivimo u vremenu kada se neke vrijednosti πporta zaboravljaju pod pritiskom ostvarivanja rezultata ili puke zarade. Zaπto se onda doping tretira kao nepoπtena prednost?
Amerikanac Floyd Landis - prvi biciklist u 105 godiπnjoj povijesti Tour de Francea kojem je oduzet naslov zbog dopinga
Krajnji ishod Nije cilj ni na jedan naËin zagovarati upotrebu nedopuπtenih sredstava u πportu. Meutim treba i upozoriti na mnoge nedosljednosti u danaπnjem πportu o kojima se relativno malo govori. »ak i cijela priËa o dopingu u πportu i borbi protiv dopinga koju potiËe MOO baca u sjenu mnoge vaæne probleme modernog olimpizma koje se s vremenom zaboravlja ili se o njima samo sporadiËno govori. Doping je zlo i ni jedna nedosljednost ili propust u argumentiranju
potrebe i nuænosti borbe protiv njega ne umanjuje tu Ëinjenicu. Meutim, potrebno je s jednakim æarom i entuzijazmom braniti se i od drugih zala πto se uvlaËe u svijet πporta i podrivaju smisao bavljenja πportom, a koja ponekad preπuÊujemo ili, joπ gore, ne primjeÊujemo. Pokuπajmo zamisliti kako bi izgledao πport kada bismo æeljeli biti krajnje iskreni, neselektivni i dosljedni u primjeni argumenata koje koristimo osporavajuÊi doping u πportu na πport u cjelini.
11
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 12
EUROPA I ©PORT
©port u Portugalu FiziËka se kultura tretira kao kulturni faktor veoma vaæan za svestrani razvoj modernog druπtva u cjelini. Ipak, na temelju podataka iz 2002. godine, samo 25% Portugalaca bavi se πportom, a 23% populacije izmeu 15. i 74. godine æivota bavi se πportom redovno Piπe Saπa Ceraj
epublika Portugal, u vrijeme Rimskog Carstva nazvana Portus Cale (Lijepa luka), zemlja je u kojoj su roena brojna slavna imena. Ferdinand Magellan prvi je oplovio Zemlju, Bartholomeu Diaz je prvi oplovio Rt dobre nade, a Vasco da Gama je otkrio put u Indiju ploveÊi oko Afrike. Danas se Portugal ponosi iznimnim πportaπima poput Christiana Ronalda, Luisa Figa i Fernanda Gomesa. Nekad kolonijalna velesila koja se ubraja u dræave europskog Sredozemlja smjeπtena je na zapadnom dijelu Pirinejskog poluotoka s najzapadnijom toËkom Europe - Cabo da Roca.
R
Zakon o πportu »lanak 79. Ustava Republike Portugala propisuje i osigurava pravo graana na bavljenje tjelovjeæbom i πportom. Godine 1990. donesen je Zakon o πportu koji definira i odreuje glavne smjernice sustava πporta. FiziËka se kultura tretira kao kulturni faktor od velike vaænosti za svestrani razvoj modernog druπtva u cjelini. Zakon o πportu dva je puta mijenjan i to 2004. i 2006. godine (Lei de Bases da Actividade Fìsica e do Desporto, 2006). Posljednjom su promjenom uvedene nove izmjene na podruËju vrhunskog πporta, πportskog osiguranja, borbe protiv dopinga, nasilja u πportu i korupcije. Nakon tih promjena Zakona doneseni su joπ mnogi vaæni podzakonski propisi koji se odnose na πportske saveze, financiranje πporta, etike u πportu, πport u πkoli i drugo. 12
Vladine πportske organizacije Osnovna uloga vlade u πportu je koordinacija aktivnosti. U cilju definiranja i koordiniranja πportskih djelatnosti, vlada odobrava i integrira programe razvoja πporta u Ëetverogodiπnjem ciklusu. Do travnja 2003. godine portugalskim su πportom rukovodili: IND (Instituto Nacional do Desporto) koji se brinuo o πportskim savezima, CEFD (Centro des Estudos e Formacão Desportiva) koji se bavio πportom u πkoli, a CAAD (Complexo de Apoio às Actividades Desportiva) bio je odgovoran
za πportski menadæment i odræavanje πportskih objekata. Te su se tri institucije udruæile u Portugalski institut za πport (Instituto do Desporto Portugal) i tako osigurale veÊu funkcionalnost i smanjenje troπkova. ©port je u Portugalu u nadleænosti Dræavnog tajniπtva za mladeæ i πport koje djeluje u sklopu VijeÊa ministara odgovornih za πport. Na operativnoj razini VijeÊu ministara potporu pruæa Portugalski institut za πport koji je odgovoran za koordinaciju i razvoj vladinih programa.
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Nacionalno vijeÊe za πport Nacionalno vijeÊe za πport (Conselho Nacional do Desporto) je konzultativno i savjetodavno tijelo za pitanja kao πto su πportska arbitraæa, sporovi unutar πportskih saveza i profesionalnih liga. U borbi protiv dopinga, Zakon o πportu osigurao je temelje za osnivanje novog tijela - Nacionalnog protudopinπkog vijeÊa Portugala (Autoridade antidopagem de Portugal Conselho Nacional Antidopagem) koje, osim zakonske regulative, aktivnost zasniva na odræavanju obrazovnih teËaja i osvjeπÊivanju populacije o πtetnosti dopinga u πportu. Nacionalno vijeÊe protiv nasilja u πportu (Conselho Nacional Contra a Violência do Desporto) osnovano je radi promoviranja i koordiniranja mjera usmjerenih protiv nasilja u πportu i osiguravanja sigurnosti na πportskim natjecanjima, praÊenja stanja i provedbe donesenih mjera. Na regionalnoj razini djeluje pet ispostava Portugalskog πportskog instituta. Zadatak im je podizanje svijesti graana o korisnosti bavljenja tjelovjeæbom i πportom i osiguranje uvjeta. Portugal je podijeljen na opÊine, ali sastavni dio su i dvije otoËne skupine Azori i Madeira, koje imaju status autonomnih regija. Te regije imaju svoja, zasebna πportska tijela - Azorsku regionalnu upravu za fiziËko obrazo-
Page 13
vanje i πport (DREFD) i Madeiranski regionalni πportski institut (IDRAM).
Nevladine πportske organizacije Nevladina πportska tijela u Portugalu Ëine: πportski klubovi, nacionalni savezi, profesionalne lige i nacionalni olimpijski odbor. U veÊinu nacionalnih πportskih saveza udruæeni su regionalni i lokalni savezi koji su zaduæeni za razvoj πporta i provedbu regionalnih i lokalnih πportskih programa. U Portugalu djeluje 79 πportskih saveza u koje je udruæeno oko 10.000 πportskih klubova. Od 1993. godine koordinaciju rada nacionalnih πportskih saveza obavlja Portugalska πportska konfederacija (Confederacao do Desporto de Portugal - CDP) koja ima 69 Ëlanica te djeluje kao glavni πportski savez (Umbrella). Portugalski olimpijski odbor (Comité Olímpico de Portugal - COP) osnovan je 1909. godine radi priprema πportaπa za olimpijske igre. U COP su udruæeni nacionalni πportski savezi olimpijskih i neolimpijskih πportova, a Glavnu skupπtinu Ëine predstavnici πportskih saveza (Assembleia Geral das Federacões). ©portska zaklada je nevladino πportsko tijelo i neprofitna organizacija osnovana 1995. godine s ciljem promocije i razvoja πporta te privlaËenja kapitala u πport. U vrhunskom πportu
djeluju tri profesionalne lige, i to u nogometu, koπarci i rukometu.
Financiranje πporta Uz dræavnu financijsku pomoÊ, πportski se klubovi financiraju i putem raznih vrsta donacija. Ukupni iznos sredstava odreuje se na temelju πportskih programa, ukupnih materijalnih troπkova te izdataka za zaposlene. U vrhunskom πportu nisu dopuπtene nikakve donacije s izuzetkom organizacije natjecanja nacionalnog znaËaja i gradnje πportskih objekata. Dræava osigurava sredstva za edukaciju svih osoba koje su ukljuËene u sustav πporta - πportaπi, profesori, treneri, suci, medicinsko osoblje i dr. Jedinice lokalne i regionalne samouprave takoer pruæaju financijsku i organizacijsku podrπku πportskim klubovima i pomaæu u organizaciji πportskih natjecanja. Na temelju podataka iz 2002. godine, samo 25% Portugalaca bavi se πportom, a 23% populacije izmeu 15. i 74. godine æivota bavi se πportom redovno. Portugal je zemlja u kojoj najveÊu popularnost nedvojbeno uæiva nogomet, a slijede ga koπarka, rukomet i hokej na travi. Literatura 1. Tokarski/Steinbach/Petry/Jesse (2004) Two Players one Goal? - Sport in European Union
13
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 14
©PORT I DRU©TVO
Doping kao svjetski problem Pravno je veoma dobro da se borba protiv dopinga diæe na najviπu meunarodnu razinu i da Konvenciju protiv dopinga donosi UNESCO, jer se ustrojava svjetski zaokruæen sustav. No, druπtveno, to znaËi da je doping kao pojava postao ozbiljan svjetski problem! Piπe Goran VojkoviÊ
ad bismo ovaj tekst pisali pozitivistiËki izgledao bi otprilike ovako: Hrvatski je sabor 6. srpnja 2007. donio Zakon o potvrivanju Meunarodne konvencije protiv dopinga u πportu, usvojene u Parizu 19. listopada 2005. Navedena je konvencija stupila na snagu 1. veljaËe 2007. godine, nakon πto ju je ratificiralo 30 zemalja. Potvrivanje te konvencije, navodi se u obrazloæenju Prijedloga zakona, logiËan je slijed angaæiranja i daljnjeg doprinosa Republike Hrvatske u kreiranju protudopinπke politike u Europi i svijetu. Konvencija ima oko 40 Ëlanaka, ukljuËujuÊi i opseæan pojmovnik, gdje se navodi da, primjerice, "doping u πportu" oznaËava pojavu krπenja propisa o zabrani koriπtenja dopinga, dok "krπenje protudopinπkih propisa" u πportu oznaËava: a) prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili pokazatelja u tjelesnom uzorku πportaπa, b) koriπtenje ili pokuπaj koriπtenja zabranjene tvari ili zabranjene metode, pa tako ide nabrajanje sve do h). U Dodatku I. doznajemo koja su sredstva zabranjena pa se, meu ostalim, moæe proËitati: 18á-homo-17-hidroksiestr-4-en-3-on; bolasteron; boldenon; boldion; kalusteron; klostebol; danazol; dihidroklorometil-testosteron; deltal-androsten-3,17-dion… Konvencija je objavljena u Narodnim novinama, Meunarodni ugovori, broj 7 iz ove godine.
K
Pod okriljem UNESCO-a Konvencija je zaokruæena i jasno pisana, vidi se veÊ na prvi pogled da se netko potrudio oko sastavljanja. Zasigurno Êe pomoÊi borbi protiv dopinga u πportu. Meutim, pitanje je drugo: gdje je to danas πport dospio kada je potrebna meunarodna, UN-ova Konvencija protiv dopinga? U uvodu Konvencije se navodi da ju je usvojila OpÊa konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), okupljena u Parizu od 3. do 21. listopada 2005. na svome 33. zasjedanju, meu ostalim upoznata s rezolucijom 58/5 koju je OpÊa skupπtina Ujedinjenih naroda prihvatila 3. studenoga 2003., a koja se odnosi na πport kao sredstvo za promicanje obrazovanja, zdravlja, razvoja i mira. Dakle UNESCO, specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, priprema i donosi Meunarodnu konvenciju protiv dopinga. Pravno je to jako dobro 14
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
borba protiv dopinga se diæe na najviπu meunarodnu razinu, omoguÊava se harmonizacija propisa razliËitih dræava i ujednaËavanje zakonodavne prakse te popisa zabranjenih tvari. Izbjegavaju se sluËajevi da je neka supstanca u jednoj dræavi dopuπtena a u drugoj predstavlja doping, lakπe se provjerava sadræava li neki lijek zabranjene supstance i sl. Jednostavno, ustrojava se jedan svjetski zaokruæeni sustav. No, druπtveno, to znaËi da je doping kao pojava postao ozbiljan svjetski problem! Donoπenje meunarodnih konvencija nije ni jednostavno, niti jeftino. Napisati takvu konvenciju znaËi da su se mjesecima sastajale radne skupine kvalitetnih struËnjaka, da je napravljeno barem nekoliko, ako ne i nekoliko desetaka radnih verzija i da se svaka rijeË brusila satima. Onda su slijedile koordinacije, harmonizacije, usporedbe, pa kada je draft parafiran i kad ga je prihvatilo radno tijelo, a potom i nadleæno izvrπno tijelo UNESCO-a, sve je prevoeno na πest sluæbenih jezika UN-a (engleski, francuski, πpanjolski, ruski, arapski, kineski), pa poslano svim Ëlanicama kod pripreme konferencije… Sve je onda izglasano i krenuo je zamrπen postupak ratifikacije u brojnim dræavama.
Page 15
Konvencija je potrebna, u to nema sumnje. Dobro da je ratificirana i svaka Ëast nadleænim dræavnim tijelima πto je to obavljeno brzo i kvalitetno. Konvencija protiv dopinga je sada, sukladno Ustavu, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj snazi iznad zakona. Meutim, doping ne smije postati samo hladna definicija ponaπanja na papiru, makar to bila i meunarodna konvencija. Prema njemu trebamo saËuvati i emotivan naboj - on je zlo, Ëista negacija svega πto πport jest.
Pasivno prihvaÊanje Meunarodne konvencije se, jednostavno reËeno, donose kada se pokaæe da svjetska zajednica ima ozbiljnih problema u nekom podruËju ili djelatnosti. O samom πportu neÊe se naÊi baπ mnogo ovako precizno i formalno razraenih meunarodnih dokumenata najviπe, UN-ove razine! Ono πto nakon postavljanja borbe protiv dopinga na razinu meunarodne konvencije svakako treba izbjeÊi je stav "i ovo je rijeπeno" te postupno prihvaÊanje dopinga kao stanja koje jest negativno, ali postoji i postojat Êe u πportu. UnatoË Konvenciji i brojnim tehniËkim mjerama (koje pomalo podsjeÊaju na hladnoratovsko razdoblje kada bi jedna strana usavrπila podmornicu, pa druga lovce podmornica, pa ona prva protupodmorniËke mjere), doping danas, naæalost, postaje neπto uobiËajeno i samorazumljivo. Uz rezultat natjecanja u novinama se navodi i koliko je πportaπa diskvalificirano. I to je sve. A upravo je takav stav pasivnog prihvaÊanja Ëinjenice da doping postoji iznimno πtetan. Zlo zvano doping ne smije postati druπtveno napola prihvatljiva pojava, poput neπto bræe voænje na autocesti. 15
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 16
RELIGIJA I ©PORT
Samo siloviti Nema u duhovnom æivotu magije i automatizma. Koliko silovitosti primijenimo, toliko Êemo postiÊi! Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)
alo koji evaneoski zahtjev moæe πportaπu tako uÊi pod koæu kao odluËno upozorenje da "siloviti osvajaju kraljevstvo nebesko" (Mt 11,12). U danaπnjem svijetu medija napor marljiva radnika lako ostaje u sjeni dok konkretna ljudska snaga, znoj i napeti miπiÊi, æestok trk i silovit udarac πportaπa bivaju takoreÊi opipljivi. Vide se i Ëuju na ekranu, plijene pozornost, privlaËe; uhvaÊeni na fotografijama ispunjaju naslovnice i duplerice. Objaπnjenje o osvajanju nebeskog kraljevstva potjeËe iz usta samog Krista, UËitelja. I nije tek figurativan govor jer je smjeπteno u opis konkretnog Ëovjeka - Ivana Krstitelja. Taj asketski lik, koji je privukao i naπeg knjiæevnog "olimpijca" Miru Gavrana da mu posveti jedan roman, u Evanelju je prepoznatljiv i æivotom i porukom. Kao u nekom suvremenom "dresu" na kojem boja odreuje pripadnost, a ime odmah kazuje o kome je rijeË, Evanelja opisuju Ivana Krstitelja u njegovu pustinjskom odijelu: "Imao je odjeÊu od devine dlake i koænat pojas oko bokova" (Mt 3,4). I prehrana mu je toËno odreena. Sve je usmjereno na velik zadatak koji ga Ëeka. Davno prije nego li su se suvremeni nogometaπi pred vaæne nastupe poËeli povlaËiti u veÊ Ëuvenu karantenu na intenzivne pripreme, Kristov navjestitelj i preteËa provodio je dane u pustinji.
M
Kraljevstvo æivih Gledamo veÊ prema Pekingu. Po16
stati olimpijac vrhunac je, cilj kojemu πportaπ teæi. Ali svaki koji je doπao do medalje znade da nije sam okrugli predmet od plemenite kovine - u rukama ili oko vrata - ono πto ga ispunja, nego je to sudjelovanje u velikoj zajednici koja povezuje doslovce sav svijet. I kraljevstvo nebesko u Bibliji jest poæeljni vrhunac koji okuplja sve narode. Na viπe mjesta naÊi Êemo izriËito obeÊanje Boæje da Êe sabrati sve, iz svih plemena i puka i jezika (usp. Otk 7,9). U suvremenom, masovnom πportskom zbivanju, takve duboko teoloπke vizije dobivaju novu razumljivost i aktualnost. Gledali smo s oduπevljenjem u vijestima kako su naπi maliπani na Olimpijski dan u Hrvatskoj s bijelim majicama svjedoËili o miru, πportu, prijateljstvu i fair playju. I tu je, baπ kao i iskrice u vjeri, rijeË o idealima Gledati druge nije πport, nego gledanje. za koje se treba boriti i oni Êe postojati samo Æivot bez nasilja, ali ne bez sile! ako ih s velikim marom Duga priprava daje i posljednji uspjeh. njegujemo. Evaneoska Dobrog uËitelja treba dobro upoznati. objava da siloviti "grabe" kraljevstvo nebesko postaje jasnija prisjetimo li se spretnog uzimanja lopte, primjerice u koπarci ili rukometu.
✴
Æivotna sila Biblijska rijeË za silu (grË. bia) i viπe je nego srodna sa æivotom (grË. bios). Oni koji "grabe kraljevstvo" æivotni su, vitalni. Ostvarenje su Isusove najave o punini æivota. OsjeÊaj slave koji moæe imati poπten i uspjeπan πportaπ s pravom se moæe usporediti s blaæenstvom
✴
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 17
Kristova vjernika u zajednici svetih. I, baπ kao u πportu, duge pripreme u skrovitosti, svagdanji treninzi bez ikakve senzacije, nuæni su za veliku pobjedu. Kad mladi Ëovjek "namiriπe" karijeru u πportu, spreman je dobrano se potruditi i pritom mnogo toga ærtvovati. Prilagodit Êe naËin æivota i navike, odlazit Êe - ma i svaki dan - na treninge. I duπu i tijelo podvrgnut Êe vjeæbanju. OdreÊi Êe se slobodnog vremena i zabave. U vjeri pak Ëesto mislimo: lako Êemo. Obavimo πto se traæi i dosta. VeÊ Êe nekako iÊi. A ne! Tko je samo potpisao prijavnicu u nekom klubu i pohodio tek prvi teËaj, sasvim sigurno neÊe doÊi do olimpijskih vrhunaca. Ako je pronaπao izvrsnog trenera, to nije dosta. Treba ga izbliza upoznati, paæljivo usvajati nauk uËiteljev.
Do kraja Matejevo evanelje dvaput ponavlja pouku koja upozorava i na posljednji cilj koji æelimo postiÊi: "Tko ustraje do kraja, taj Êe biti spaπen" (Mt 10,22; 24,13). Prvi je put izreËena uæem krugu uËenika, ali drugi put UËitelj je proπiruje na cijeli svijet. Misao je to koju razumije πportaπ kad na poËetku Crkva sv. Eutropa u Clermont-Ferrandu, igre zna da mnoge minute u vitraj, sv. Ivan Krstitelj silovitom naponu valja izdræati. Ali joπ viπe kad misli na æivot, obitelj i zadatke koji slijede nakon profesionalnog πporta. Cijeli se treba uloæiti. Ivan Krstitelj prihvatio je i nepravednu presudu dok je hrabro proglaπavao Boæji zakon. Ostao je vjeran sve do muËeniπtva.
Literatura
Tizian, Sv. Ivan Krstitelj, iz 1542, Galerija Akademije, Venecija, Italija.
1. DugandæiÊ, I. (2006.), U radosti navijeπtene rijeËi, Zagreb. 2. Giussani, L. (2007.), »emu Crkva, Split. 3. Bauer, D. (2007.) "Schon ist die Axt an die Wurzel der Bäume gelegt... Wer war Johannes der Täufer?", u: Bibel heute 43, 169, Stuttgart. 4. Coloe, M. L. / Frey, J. (izd., 2006.), "Witness and friend: Symbolism associated with John the baptiser", u: Imagery in the Gospel of John. Terms, forms, themes, and theology of Johannine figurative language, 319-332, Tübingen.
17
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 18
ÆENSKA STRANA ©PORTA
Teretana nije πminkeraj U teretani DizaËkoga kluba Metalac æene ne moæete mimoiÊi veÊ od samoga ulaza. Branka Zemunik rado Êe znatiæeljnika provesti kroz taj svijet u kojem se sila teæa mjeri nemilosrdnim apoenima od Ëetvrt pa do 25 kilograma, nataknutim na elegantne srebrne πipke Piπe Ratko CvetniÊ
obiËajena predodæba o teretani kao mjestu na kojem se napumpavaju kvartovski 'πvarcenegeri', razni utjerivaËi, istjerivaËi i ostali pretjerivaËi u strateπkim omjerima mase i definicije, teπko da bi podnijela priËu o bilo kakvoj "æenskoj strani". Doista, zar ima prostora za æenu u nekoj buksi u kojoj se vonj testosterona mijeπa s teπkokalibarskim maËistiËkim dezodoransima? "Ou contraire", uzvikuje baziËna πportska praksa - i te kako da ima! U teretani DizaËkoga kluba Metalac, koja je sve prije nego πminkeraj, æene ne moæete mimoiÊi veÊ od samoga ulaza. Branka Zemunik rado Êe znatiæeljnika provesti kroz taj svijet u kojem se sila teæa mjeri nemilosrdnim apoenima od Ëetvrt pa do 25 kilograma, nataknutim na elegantne srebrne πipke. Apsolventica Kinezioloπkoga fakulteta, nacionalna prvakinja i rekorderka u dizanju utega u skupini do 53 kg, nastavlja obiteljsku πportsku i profesionalnu tradiciju. Posao joj je da nauËi ljude - πportaπe, ali i rekreativce - sluæiti se teretanom. Je li sastavni dio toga posla uklanjati i predrasude o tome za koga teretana - nije? Naravno da jest, jer to je prije svega pitanje πportske struke. "Mi nismo fitness-centar", objaπnjava, "mi smo dizaËki klub".
U
U treningu nema bitnih razlika Razlika, dakako, nije u famoznim spravama, nego u naËinu kako im se pristupa. U razmjerno kratkoj povijesti æenskoga dizanja - koja kao svoje zaglavne nadnevke uzima Pannonia Cup u Budimpeπti 1986., kada je odræano prvo sluæbeno natjecanje, te Olimpijske igre 2000. u Sydneyju, u kojima su dizaËice doæivjele olimpijsku promociju - moæda se zaboravlja da je dizanje, kao baziËni πport, bilo u osnovi tjelesne pripreme πportaπica i davno prije nego su se dizaËice izdvojile kao πport za sebe. U dizaËkome treningu, napominje Branka Zemunik, nema bitnih razlika. Muπkarci imaju prednosti u snazi i ËvrstoÊi, ali æene su razgibanije, πto im omoguÊuje da specifiËnu dizaËku tehniku uËe i usvajaju bræe od svojih kolega. Ovdje sreÊemo vrhunske πportaπice, koje teretanu koriste kao sastavni dio svoje dnevne rutine - Nazaπa Vezmar, naπa najbolja taekwondaπica, motkaπica Ivona JerkoviÊ i kladivaπica 18
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 19
Nera KresojeviÊ
Foto: Sandra Lokas
Branka Zemunik
Ivana BrkljaËiÊ, Lana Baneli, danas veÊ renomirana pripadnica πportskoga pin-upa, rukometaπice Lokomotive, dæudaπice Pande, badmintonske reprezentativke... Sve one u teretani obavljaju nezaobilazni dio tjelesne pripreme, koristeÊi elemente klasiËnoga dizanja za trening eksplozivnosti i snage, a izvan natjecateljske sezone za odræavanje nuænoga tonusa. Uzmemo li, meutim, u fokus one koje nemaju prethodnoga iskustva s teretanom, moæemo oËekivati da Êe u njih predrasude izazvati najveÊi otpor. Praksa Branke Zemunik obuhvaÊa klijentelu u rasponu od starijih tinejdæerki do 60-godiπnjakinja, i prema njenom iskustvu nakon puberteta nema viπe nikakvih dobnih prepreka za uæivanje u utezima, naravno, u skladu s individualnim stanjem i ambicijama. ©toviπe, napominje da je za zdravu æenu primjeren trening moguÊ Ëak i u trudnoÊi. Oprez je najpotrebniji kad je rijeË o mladim πportaπicama, onima koje tek ulaze u teretanu, pogotovo ako se uzme u obzir raniji æenski pubertet. S treningom najranije poËinju klasiËne dizaËice, upravo stoga da bi ovladale preciznom i samo nai-
zgled jednostavnom dizaËkom tehnikom. Teæine na rad dolaze kasnije. Branka Zemunik odmah otkriva zamku oko koje se Ëesto sukobljavaju koplja etike i surove pragme. Struka nalaæe da se s optereÊenjem ne poËinje prije izlaska iz puberteta, ali prednost, ma kako kratkotrajna i kontraproduktivna, koju mladi organizam moæe steÊi u teretani, ponekad je prevelik izazov za trenere. Naravno, opasnost od rezultata po svaku cijenu ne pogaa samo djevojke. "Ako 20-godiπnjak postane olimpijski pobjednik u dizanju, postavlja se pitanje koliko mu je godina bilo kad je poËeo trenirati."
OdliËna terapija za sjedenje Iz olimpijskih visina vratimo se u svijet svakodnevice. Sat vremena u teretani, dva do tri puta tjedno, odliËna je terapija za jedan od najveÊih poroka tzv. suvremenog naËina æivota - sjedenje. Osim toga, u svijetu u kojem se na formu poËesto pazi viπe nego na sadræaj treba podsjetiti da redovit i discipliniran boravak u teretani omoguÊuje brzo oblikovanje ciljanih skupina miπiÊa. Zar nije mnogima
(molim, molim: ne samo æenama) najvaænija sprava u teretani - ogledalo? Ako je to cilj, onda treba reÊi da Êe naπa rekreativka, skromna Olimpija iz susjedstva koja æeli vratiti zadovoljstvo vlastitim izgledom, do cilja mnogo prije doÊi kroz teretanu nego kroz aerobno vjeæbanje - razne vrste aerobika i fitnesa - koje se najËeπÊe veæe uz rekreaciju krasnoga spola. To nas u πetnji 'gymom' dovodi i do posljednje od predrasuda: zar tu nema opasnosti da sila teπkoga æeljeza izobliËi estrogensku delikatnost æenskoga tijela, ili bar onu koju nam medijski kanon nameÊe kao takvu? Umjesto svakog drugog odgovora, Branka Zemunik i njena klupska kolegica i pomoÊnica iz MetalËeve ËeliËane, Nera KresojeviÊ, bez straha su stale pred hladni objektiv fotoaparata.
Literatura 1. Fehér, Tamás (2006). Olympic weightlifting. Budapest. 2. »orak, Neven (2001). Fitness & Bodybuilding. Zagreb: Hinus 3. Zemunik, Branko (1985): Dizanje utega. Zagreb: Sportska tribina
19
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
Page 20
STUDENTSKI ©PORT
Tradicija, partnerstvo i strateπke smjernice emaËki sveuËiliπni πportski savez (Der Allgemeine Deutsche Hochschulsportverband, ADH) najviπe je tijelo njemaËkog sveuËiliπnog πporta. Richard Vorhammer, münchenski student prava, predstavio je 2. travnja 1948. godine pravnu regulativu i potrebu osnivanja nacionalnog sveuËiliπnog πportskog saveza koju je izradio prema πvedskom modelu. NjemaËki sveuËiliπni πportski savez bio je suosnivaË NjemaËke πportske konfederacije (DSB), prve njemaËke Ëlanice Meunarodnog sveuËiliπnog saveza (FISU) i domaÊina III. meunarodnog studentskog πportskog tjedna u Dortmundu. Zasluæni za razvoj sveuËiliπnog πporta bili su tada vodeÊi ljudi u NjemaËkom olimpijskom odboru Walther Tröger i Heiner Henze te Nobert Wolf, bivπi tajnik DSB-a.
Nj
Samo 159 dana za organizaciju Kvalitetna suradnja i potpora rezultirala je organizacijom mnogobrojnih svjetskih prvenstava te iznenadnim preuzimanjem domaÊinstva Univerzijade 1989. godine. Nakon odustajanja Sao Paula, NjemaËki sveuËiliπni πportski savez je, u suradnji sa svim nadleænim πportskim tijelima, uspjeπno preuzeo domaÊinstvo i organizirao svjetske studentske igre za samo 159 dana. PoËetkom sedamdesetih, studentski pokret mijenja savez te prema motu "©port za sve" mijenja misiju od natjecateljskog u rekreacijski πport te promicanje πporta i rekreativnih πportskih aktivnosti. Ta promjena dovodi do nemira u javnosti i stjecanja imidæa "ljeviËara koji uzrokuju nerede". Neka sveuËiliπta izlaze iz Saveza. Ipak, rezultat je bio unaprjeenje πportske. Od druge polovice sedamdesetih dolazi do promjene zakonske regulative i povratka na stare osnove πto pridonosi uËlanjenju novih sveuËiliπnih saveza te povratku bivπih Ëlanica. 20
U usporedbi s hrvatskim studentskim πportom, NjemaËki sveuËiliπni πportski savez, osim dulje tradicije, ima i potporu brojnih πportskih i gospodarskih subjekata
Piπe Romana Caput-Jogunica
NjemaËki sveuËiliπni πportski savez danas okuplja viπe od 150 razliËitih ustanova, oko 1,6 milijuna studenata i 400.000 struËnjaka.
Zimski i ljetni πportski tjedan U suradnji sa sveuËiliπtima, Savez strateπki razvija i unaprjeuje πportske programe sukladno interesima svojih Ëlanica. Savez je nadleæan za organizaciju nacionalnih i meunarodnih natjecanja i priredbi. Na nacionalnim πportskim natjecanjima sudjeluje oko 12.000 studenata u 50 razliËitih πportskih aktivnosti. Interesi i potrebe studenata su prioriteti Saveza, a njegova se posebnost, u usporedbi s ostalim europskim sveuËiliπnim savezima, oËituje u organizaciji ljetnog i zimskog πportskog tjedna. NjemaËki sveuËiliπni πportski savez organizira πportsku poduku sukladno interesima i potrebama trenera, voditelja, studenata i πportaπa s invaliditetom. Poduka je usmjerena na usavrπavanje i stjecanje teorijsko-praktiËnih znanja o fitnessu i zdravlju, vanjskim πportskim aktivnostima te unaprjeenju socijalnih kompetencija i tehniËko-taktiËkih znanja iz pojedinih πportskih aktivnosti. U provedbi programa Saveza sudjeluje mnogo partnera, od kojih istiËemo Naci-
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:58
onalnu πportsku fundaciju za potporu, elitne πkole za πport, 20 olimpijskih i 10 nacionalnih trening-centara, lokalni subjekti (gradovi, opÊine), a tu su i donacije razliËitih tvrtki i privatnih investitora.
Problemi studentskog πporta Problemi s kojima se susreÊe NjemaËki sveuËiliπni πportski savez prisutni su i u veÊini europskih studentskih πportskih saveza: neuËinkovita suradnja izmeu obrazovnih i πportskih ustanova, nefleksibilnost obrazovnih ustanova, kolizija izmeu sveuËiliπnih obveza i rasporeda treninga i natjecanja, kolizija u πportskoj karijeri i rasporeda ispita, nedostatak struËnih savjetniËkih servisa u obrazovnim ustanovama, nedostatak potpore sveuËiliπta πportskim institucijama i prekid πportske karijere mnogih πportaπa izmeu 19. i 23. godine.
Strateπke smjernice Smjernice NjemaËkog sveuËiliπnog πportskog saveza podijeljene su u nekoliko strateπkih dijelova: politiËke odluke, odnosi s javnoπÊu, studij i πportska karijera te karijera nakon πportske karijere. PolitiËke su odluke poveÊati financijsku potporu za sveuËiliπni πport, utjecati na svijest osoba koje sudjeluju u odluËivanju o znaËenju sveuËiliπnog πporta, zahtijevati i kreirati posebne uvjete za vrhunske πportaπe-studente u obrazovnom sustavu, lobirati za studentski πportski pokret i kontinuirano informirati politiËke stranke o studentskom πportu.
Page 21
Kad je rijeË o odnosima s javnoπÊu, Savez treba definirati optimalnu komunikaciju o studentskim πportskim postignuÊima, utjecati na svijest javnosti o postignutima rezultatima i zahtjevima vrhunskih πportaπa-studenata te integrirati vrhunske πportaπe-studente u πportski marketing i obrazovne ustanove. U dijelu studij i πportska karijera kao ciljevi se navode individualizacija i sinkronizacija sveuËiliπnih i πportskih obveza, utjecaj na kreiranje prilagodljivog obrazovnog sustava za vrhunske πportaπe, kvalitetna suradnja sveuËiliπnih i πportskih tijela i moguÊnosti prilagodbe sveuËiliπne karijere tijekom aktivne πportske karijere. Smjernice o karijeri nakon πportske karijere kazuju da treba unaprijediti svijest i odgovornost druπtva o nacionalnim reprezentativcima, omoguÊiti πportaπima kontinuitet profesionalne karijere bez obzira na vrijeme i motivaciju, definirati konzultantski sporazum za sljedeÊe generacije πportaπa i odrediti eksperte u podruËju edukacije u πportu. Sukladno smjernicama koje se odnose na karijeru nakon πportske karijere, Savez projektom Tandem omoguÊuje mladim πportaπicama uËenje i osposobljavanje za rad u administrativnim poslovima u πportu.
ZakljuËna misao U usporedbi s hrvatskim studentskim πportom, NjemaËki sveuËiliπni πportski savez, osim dulje tradicije, ima i potporu brojnih πportskih i gospodarskih subjekata. Spomenuti problemi postoje i u hrvatskom studentskom pokretu. U nas su pokrenuti mnogobrojni projekti koji se odnose na promicanje znanja i cjeloæivotnog obrazovanja. U strateπkim
smjernicama potrebno je utjecati na veÊu senzibiliziranost visokih uËiliπta prema perspektivnim i vrhunskim πportaπima. ©vedski i finski model studentskog πporta koji smo predstavili u Olimpu imaju vrlo kvalitetna rjeπenja, poput potpisivanje ugovora s odreenim sveuËiliπtima i veleuËiliπtima ili njihovim Ëlanicama, savjetniËki servisi i mentori koji se brinu o fakultetskim obvezama i rokovima, kao i brojne ostale pogodnosti, poput πportske infrastrukture u sklopu kampusa i ostalih prateÊih programa koji indirektno pridonose zdravlju i kvaliteti æivota πportaπa. U Hrvatskom olimpijskom odboru posljednjih se godina poËela voditi briga o tom segmentu te su hvalevrijedni pokrenuti projekti koji se izvode u suradnji s obrazovnim ustanovama. Posebnu pozornost treba posvetiti πportaπicama s obzirom na to da se, prema europskim istraæivanjima, u daleko veÊem broju prestaju aktivno baviti πportom tijekom pohaanja srednje πkole ili prvih godina studija. NjemaËki projekt Tandem potvruje opravdanost projekata koje je ove godine pokrenula Komisija HOO-a za skrb o æenama u πportu. Projekti Mreæa koordinatorica æena u πportu i Utvrivanje stavova i interesa hrvatskih πportaπica o ravnopravnosti i obrazovanju pridonijet Êe analizi stanja i, prema potrebi, izradi novih obrazovnih programa. U provedbi takvih projekata, sukladno predstavljanom njemaËkom modelu studentskog πporta, veoma je vaæna kvalitetna suradnja vladinih i nevladinih tijela te ostalih zainteresiranih partnera. Neka sljedeÊe aktivnosti odgovornih budu usmjerene u tom cilju!
21
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:59
Page 22
FILOZOFIJA ©PORTA
Etika natjecanja Natjecanje je Ëinjenica naπe svakodnevice i niti je vrlina, niti porok samo po sebi. Ono moæe biti etiËki procijenjeno samo u konkretnoj situaciji te bi ljude trebalo cijeniti ne zbog izbjegavanja natjecanja, nego zbog obuzdavanja snaæne æelje za dominacijom koja ugroæava poπtivanje unaprijed dogovorenih pravila Piπe Drago VujeviÊ 22
atjecanje danas, kao simbol uËinkovitosti, proæima sve segmente Ëovjekova æivota, od rada do zabave. NajËeπÊi oblik natjecateljske borbe poznat Ëovjeku upravo je πportsko natjecanje, dizajnirano tako da odredi izvrsnost kroz Ëasnu pobjedu. Ono se ogleda u izravnom suËeljavanju, usporednom suËeljavanju i nadmetanju s kriterijima. Komercijalizacijom πport gubi izvorne agonalne karakteristike i stjeËe kompetitivna, produktivistiËka obiljeæja. Manija za pobjedom naglaπava sam uËinak i natjecateljsku stranu πporta, istodobno umanjujuÊi znaËenje same igre, igraËkog nadmetanja i suradnje.
N
Pobjeda uvijek pretpostavlja drugoga ili druge DostiÊi cilj, meutim, u pojedinaËnoj igri joπ ne znaËi i pobijediti. Pobjeda uvijek pretpostavlja drugoga ili druge. Samo kada æelimo nadigrati, prestiÊi ili nadmaπiti najbolji po-
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:59
Page 23
cijeniti ne zbog izbjegavanja natjecanja, nego zbog obuzdavanja snaæne æelje za dominacijom koja ugroæava poπtivanje unaprijed dogovorenih pravila. U protivnom se natjecanje ne bi razlikovalo od bespoπtedne borbe ili destruktivnog konflikta.
Otvorena natjecanja ne generiraju mrænju Moralna razina natjecanja, nadalje, ovisi o uvjetima odræavanja samog natjecanja. ©to je intenzivniji natjecateljski poriv i znaËajniji uspjeh, veÊi je i nagon za krπenjem dogovorenih pravila, a time i povredama moralnih normi. Iako je natjecanje neizbjeæno pri suprotstavljenim interesima, i po svojoj je prirodi antisocijalno i promovira nesnoπljivost, tamo gdje se zbiva u poznatim uvjetima, s poznatim pravilima koje poπtuju obje strane, ono u pravilu ne izaziva gorËinu.
kuπaj/napor drugih, mi se doista nadmeÊemo. Svako je natjecanje, nadalje, pokuπaj maksimiziranja vlastitog uËinka, a istodobno i pokuπaj umanjivanja uËinka suparnika/protivnika. Uspjeh se, dakle, ne mjeri ostvarenjem nekoga po sebi vaænog cilja, nego poglavito poraæavanjem suparnika. Natjecanje je, Ëini se, svojstvo ljudske prirode i moæemo reÊi da se bez tako snaænog poriva mnogi ljudski potencijali ne bi aktualizirali. Ljudi, nadmeÊuÊi se, ne ulaæu jednake napore i ne sudjeluju istim intenzitetom. Ipak, Ëini se da je natjecanje neizbjeæna Ëinjenica naπe svakodnevice i niti je vrlina, niti porok samo po sebi. Ono moæe biti etiËki procijenjeno samo u konkretnoj situaciji te bi ljude trebalo
Deklarirana opozicija i otvorena natjecanja ne generiraju mrænju i divljaπtvo. Nasuprot tome, mrænja i zavist najjaËi su gdje otvorenost i jednakost nedostaju. VeÊina se moralnih problema u πportskom natjecanju povezuje s izuzetno naglaπenom natjecateljskom prirodom samog natjecanja i prenaglaπenom æeljom za pobjedom kojom drugome/suparniku uskraÊujemo suverena prirodna prava i slobode. U takvim okolnostima samo Ëlanovi iste ekipe mogu "dijeliti" pobjedu, dok se o πportskoj igri kao slobodnoj i kreativnoj aktivnosti koja implicira samoostvarenje i zadovoljstvo, ne traæeÊi cilj izvan sebe same, ne moæe ni govoriti.
Pobjeda s drugima Dræanje natjecateljskog poriva unutar prikladnih granica mora sadræavati ne samo puko pridræavanje pravila, nego i istinski obzir prema drugima/suparnicima. Ne smijemo dopustiti da se suparnika, rivala, drugoga doæivljava kao sredstvo za postizanje odreenog (vlastitog) cilja, nego kao svrhu samu po sebi. Instrumentalno doæivljavanje drugih, naime, pretvara suparnike u empirijske objekte u sluæbi osobnih egoistiËnih aspiracija. Pobjeda, dakle, ne bi trebala biti pobjeda nad drugima, koliko pobjeda s drugima. Premda je zadovoljstvo primarni cilj πportske aktivnosti, to ne znaËi da, jednom kad je aktivnost otpoËela, igraË nije determiniran u svojoj namjeri da pobijedi. On se bori pobijediti upravo zato jer ga iskustvo uËi da napor uloæen u svladavanju "prepreka" koje igra nosi sa sobom viπestruko doprinosi uæivanju u toj aktivnosti. Napokon, on
bi varao samoga sebe i uskraÊivao suigraËima/suparnicima osjeÊaj iskrenog zadovoljstva, kada njegovi vlastiti napori ne bi bili iskreni i Ëasni. Natjecanje, poimano kao uzajamni, pozitivni izazov koji teæi izvrsnosti, vodi boljitku, prijateljstvu, uspjehu, samopoπtovanju i uzajamnom obziru. U tome je i bit natjecanja.
Literatura 1. Kretchmar, S. R. (1994). Practical Philosophy of Sport. Champain Ill. 2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed. 3. ÆugiÊ, Z. (1996). Uvod u sociologiju sporta. Zagreb: Kinezioloπki fakultet. 23
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:59
Page 24
OLIMPIJSKA SOLIDARNOST
Stipendisti za Peking HOO je podnio kandidaturu za dobivanje olimpijskih stipendija za dvadesetero πportaπa iz 11 πportova koji se pripremaju ili nastoje kvalificirati za Igre u Pekingu, a Olimpijska solidarnost je dodijelila osam stipendija: Danijeli GrgiÊ, Milanu Koturu, Saπi ImpriÊu, Nevenu Rihtaru, Robertu Seligmanu, Filipu Udeu, Igoru MareniÊu i ©imi Fanteli. Financijska je potpora odobrena i æenskoj rukometnoj reprezentaciji Piπe Vesna Peran snovni Ëimbenici olimpijskog pokreta - Meunarodni olimpijski odbor (MOO), meunarodne πportske federacije i nacionalni olimpijski odbori (NOO), kao i druga tijela sliËnih zanimanja, odgovorni su za zajedniËko djelovanje u cilju razvoja πporta i πirenju vrijednosti koje proizlaze iz osnovnih principa olimpizma. Olimpijska solidarnost, tijelo MOO-a odgovorno za provoenje i upravljanje distribucijom prihoda dobivenih od televizijskih prava prijenosa olimpijskih igara, pruæa NOO-ima financijsku, struËnu i administrativnu potporu u sklopu Ëetverogodiπnjeg razdoblja izmeu olimpijskih igara 2005. - 2008., kroz tri programska podruËja: svjetski programi, kontinentalni programi i potpore za sudjelovanje na olimpijskim igrama. U uspostavu, provoenje i praÊenje programa Olimpijske solidarnosti kao i pruæanje struËne procjene ukljuËena je globalna mreæa partnera, poput kontinentalnih udruæenja (Europski olimpijski odbori i dr.), Svjetskog udruæenja NOO-a, NOO-a i meunarodnih πportskih federacija, kao i vrhunskih trenaænih centara, sveuËiliπta i struËnjaka u raznim podruËjima.
O
Svjetski programi Olimpijska solidarnost predstavila je 20 svjetskih programa za razdoblje od 2005. do 2008. koji odraæavaju Ëetiri glavna programska podruËja razvoja 24
πporta: πportaπi, treneri, upravljanje NOO-a i promocija olimpijskih vrijednosti, koja NOO-i smatraju esencijalnima u ispunjavanju zadaÊa povjerenih Olimpijskom poveljom, a koji su saËinjeni radi jaËanja potpore πportaπima i uËvrπÊivanja strukture NOO-a. ©PORTA©I 1. Torino 2006. - pripreme NOO-a 2. Olimpijske stipendije za πportaπe Peking 2008. 3. Potpora za ekipne πportove 4. Kontinentalne i regionalne igre pripreme NOO-a 5. Potpora za trening perspektivnih πportaπa (za ZOI 2010. i OI 2012.) 6. Program identifikacije talenata
TRENERI 7. StruËni teËajevi za trenere 8. Olimpijske stipendije za trenere 9. Razvoj nacionalne πportske strukture UPRAVLJANJE NOO-a 10.Razvoj administracije 11.Nacionalni teËajevi za πportske administratore 12.Meunarodni izvrπni teËajevi πportskog upravljanja 13.Forumi NOO-a (razmjena izmeu NOO-ova, regionalni forumi) PROMOCIJA OLIMPIJSKIH VRIJEDNOSTI 14.©portska medicina 15.©port i okoliπ
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:59
16.Æene i πport 17.©port za sve 18.Meunarodna olimpijska akademija 19.Kultura i obrazovanje 20.Baπtina NOO-a Radi πto potpunijeg iskoriπtavanja ponuenih moguÊnosti koje pruæa cjelokupni projekt Olimpijske solidarnosti MOO-a, Hrvatski olimpijski odbor (HOO) je za razdoblje 2005.-2008. saËinio brojne projektne zahtjeve i izradio financijska i programska izvjeπÊa koja je duæan dostavljati Olimpijskoj solidarnosti nakon zavrπetka aktivnosti.
Programi namijenjeni πportaπima HOO je, na temelju prijedloga nacionalnih saveza ljetnih pojedinaËnih olimpijskih πportova podnio kandidaturu za dobivanje olimpijskih stipendija za dvadesetero πportaπa iz 11 πportova koji se pripremaju ili nastoje kvalificirati za sudjelovanje na Igrama 29. olimpijade u Pekingu 2008. Olimpijska solidarnost je, nakon temeljitog razmatranja podnesenog zahtjeva, dodijelila osam stipendija - Danijeli GrgiÊ i Milanu Koturu (atletika), Saπi ImpriÊu (plivanje), Nevenu Rihtaru (badminton), Robertu Seligmanu i Filipu Udeu (gimnastika), Igoru MareniÊu i ©imi Fanteli (jedrenje). Stipendije se isplaÊuju ËetveromjeseËno, do 31. kolovoza 2008. ako se πportaπ kvalificira, odnosno do posljednjeg moguÊeg kvalifikacijskog natjecanja. ©portaπu se time osigurava pristup odgovarajuÊim trenaænim
Page 25
objektima, specijalizirani trener u odgovarajuÊoj disciplini, redovita medicinska i znanstvena pomoÊ i kontrola, troπkovi smjeπtaja i hrane te pristup struËnim informacijama o Olimpijskim igrama u Pekingu. Korisnici stipendija Olimpijske solidarnosti svojedobno su bili skijaπi Janica i Ivica KosteliÊ, plivaËi Kreπimir »aË, Alexei Puninski i Sanja JovanoviÊ, kanuist Emanuel HorvatiËek te atletiËari Blanka VlaπiÊ i Edis ElkaseviÊ. U sklopu programa Potpore za ekipne πportove HOO je podnio zahtjev za financijsku potporu æenskoj rukometnoj reprezentaciji koja se æeli kvalificirati za Peking, a nakon struËnih konzultacija s Meunarodnom rukometnom federacijom, Olimpijska solidarnost je odobrila podneseni zahtjev. Financijsku potporu doznaËava sukcesivno, sukladno predoËenim projektima priprema te nakon usvajanja financijskih i struËnih izvjeπÊa. Meunarodna teniska federacija, prepoznavπi tenisaËa Marina »iliÊa kao iznimno nadarenog, ponudila je HOO-u, putem Olimpijske solidarnosti i njenog programa Potpore za trening perspektivnih πportaπa za Zimske olimpijske igre 2010. i Olimpijske igre 2012., potporu kojom bi se »iliÊu osigurao trening u vrhunskom teniskom trenaænom centru, na Akademiji Boba Bretta u Francuskoj, kao i nastupi na turnirima u 2006. godini. Meunarodna teniska federacija je, kad je HOO prihvatio tu iznimnu ponudu, uplaÊivala potporu direktno Akademiji, odnosno »iliÊu.
Europski olimpijski odbori dodjeljuju NOO-ima financijsku potporu za sudjelovanje na ljetnom i zimskom Europskom olimpijskom festivalu mladih (EYOF), a iznos koji se uplaÊuje ovisi o broju sudionika - πportaπa i sluæbenih osoba. Usto, HOO je podnio Olimpijskoj solidarnosti, putem kontinentalnog udruæenja Europskih olimpijskih odbora, zahtjev za financijskom potporom za pripreme πportaπa za zimski EYOF odræan u Jaci (©panjolska) i ljetni, koji je odræan u Beogradu (Srbija). Zahtjev je odobren, a mladi πportaπi su visokom razinom postignutih rezultata potvrdili da se potpora pokazala opravdanom. Na zimskom EYOF-u u πpanjolskoj Jaci hrvatska skijaπica Sofija NovoseliÊ (alpsko skijanje) osvojila je bronËanu medalju, dok su na ljetnom EYOF-u u Beogradu hrvatski πportaπi osvojili osam medalja - πest u atletici i dvije u dæudu. AtletiËar Marin Premeru osvojio je u bacanju kugle zlatnu i u bacanju diska srebrnu medalju, Dino Pervan zlatnu medalju u skoku udalj, Sandra PerkoviÊ u bacanju diska srebrnu medalju, Ivana LonËarek na 100 m prepone bronËanu medalju i Stipe ÆuniÊ u bacanju koplja bronËanu medalju, a dæudaπice Andrea BekiÊ (do 52 kg) i Andreja –akoviÊ (do 57 kg) srebrne medalje. Dobivene potpore Olimpijske solidarnosti u sklopu Programa za πportaπe uvelike pomaæu razvoju mladih i nedovoljno afirmiranih πportaπa na njihovom putu do vrhunskih dostignuÊa, a u buduÊnosti Êe zasigurno biti zastupljeni joπ i viπe.
Olimpijska solidarnost pomaæe hrvatskoj æenskoj rukometnoj reprezentaciji u nastojanjima da nastupi na OI u Pekingu 2008. Danijela GrgiÊ, jedna od osmero korisnika olimpijske stipendije Olimpijske solidarnosti MOO-a za πportaπe koji se pripremaju ili nastoje kvalificirati za sudjelovanje na Igrama 29. olimpijade u Pekingu 2008. AtletiËar Dino Pervan iz Zadra osvojio je zlatnu medalju na 9. europskom olimpijskom festivalu mladih (EYOF) u skoku udalj, s rezultatom 7,49 m 25
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:59
Page 26
UVIJEK FAIR PLAY
Stignimo Europu Suvremeni javnozdravstveni pristup promiËe umjerenu tjelesnu aktivnost barem 30 minuta dnevno. ©portska je rekreacija nuænost u prevenciji bolesti pa razvijene zemlje mnogo ulaæu u nju, dakle i u πportske objekte i infrastrukturu. U njima je πport nesumnjivo dostupniji Piπe Marijana MikaπinoviÊ JambroviÊ a narod koji je toliko sklon svojim πportaπima neobiËan je podatak o, zapravo, nesklonosti bavljenju πportom. "Stignimo Europu, pribliæimo se sa sadaπnjih 10 posto naπih graana ukljuËenih u program '©port za sve' europskim standardima koji dosiæu i viπe od 50 posto aktivnih sudionika u odnosu na broj stanovnika", apelira Hrvatski savez πportske rekreacije na svojoj internetskoj stranici (www.hssr.hr). Deset posto?! Suvremeni javnozdravstveni pristup promiËe umjerenu tjelesnu aktivnost barem 30 minuta dnevno. Sluπamo i ne obaziremo se. Sluπamo i zabrinjavajuÊe podatke o πtetnosti sjedilaËkog naËina æivota. Mudro kimamo glavom i iduÊe se jutro parkiramo, ako je ikako moguÊe, ispred ulaza na posao. U kupnju i ne pomiπljamo iÊi pjeπice, ono malo slobodnog vremena πto imamo provodimo pred televizorima gledajuÊi nogomet, uz Ëips ako je moguÊe, i raËunalima.
Z
Sudar sa stvarnoπÊu Kad skupimo koji kilogram viπe, mahnito traæimo nove, svemoguÊe dijete. Znanstveno dokazane Ëinjenice o tome da je tjelesna aktivnost vaæna u prevenciji gojaznosti, πeÊerne bolesti, poviπenih masnoÊa u krvi, bolesti srËa26
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:59
Page 27
noæilnoga sustava… prolaze mimo veÊine nas. I tako dolazimo do 10 posto. A onda, opet, sudar sa stvarnoπÊu. Primjer prvi. Osjetivπi neodoljivu potrebu za zdravim æivotom, ËetveroËlana se obitelj uputila u obliænji novozagrebaËki bazen u Utrini. A tamo, koπnica. Na malom plivaliπtu πkola, u desnom vjeæbanje skokova, u srediπnjem s jedne strane vaterpolisti, s druge plivaËki klub, za rekreaciju otvorene dvije trake. Nema veze, sloæila se naπa obitelj, doÊi Êemo drugi put. Idemo na Jarun rolati. Za prijevoz i traæenje parkiraliπta trebalo im je 60 minuta, pa joπ neko vrijeme za ukljuËivanje u rijeku rolera. Da su uæivali, i nisu. IduÊi Êe tjedan na planinarenje, dogovorili su se. Primjer drugi: kontrolirajuÊi u nedjelju πkolsku torbu, otac vadi nedirnute stvari za tjelesni odgoj. Na pitanje zar proπli tjedan nisu imali tjelesni, sin odgovara da je dvorana bila zauzeta. Oba puta. SreÊa πto tjelesni nemaju Ëetiri sata, jer bi valjda Ëetiri puta sjedili u razredu i 'vjeæbali' na ploËi…
»ekajuÊi odgovor Primjer treÊi ili nemoguÊa misija. Svjesni vaænosti πporta za djetetovo zdravlje, roditelji odluËe kako je vrijeme da se njihova kÊi, uz teËaj engleskog i πpanjolskog te povijesnu i dramsku grupu, poËne baviti i nekim πportom. U πkoli moæe na badminton i odbojku, ali u tim terminima ide na strane jezike. Gimnastiku voli, ali bi je morali voziti u grad dva puta tjedno, naveËer. S tenisom je ista priËa. Na kraju joj kupe bicikl i zaπtitnu opremu, zakljuËujuÊi da je i to zdravo. Iako nije neopasno, uz sve one aute u naselju. ©portska je rekreacija nuænost u prevenciji bolesti. Zato razvijene zemlje mnogo ulaæu u nju, jer je to jeftinije od lijeËenja. Ulaæe se stoga, dakle, i u πportske objekte i infrastrukturu. U njima je πport dostupniji. Ulaæu i u πkolski πport, ni studenti nisu zanemareni. Rekreirati se mogu svi koji to æele, bez straha da neÊe moÊi na bazen. Tu je, dijelom, opravdanje za onih 10 posto, jer navike za bavljenje πportskom rekreacijom proizlaze i iz djelovanja druπtva, ulaganja u objekte, ulaganja u struËnjake… Ipak, dok Ëekamo odgovor na pitanje πto dræava kad je rijeË o πportu moæe uËiniti za nas, moæda bismo mi mogli uËiniti neπto za sebe. ©port je, naime, i stanje uma pa bismo se, za poËetak, mogli parkirati barem kilometar dalje od ulaza na posao. 27
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
10:59
Page 28
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 29
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X
GODINA 38 • BROJ 142 • RUJAN 2007.
Ekipa ÆNK Zagreb prije susreta s nogometaπicama iz Brna na igraliπtu Svetice 24. srpnja 1938.
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 30
UZ 70. GODI©NJICU SMRTI PIERREA DE COUBERTINA
Otac suvremenog olimpizma Coubertina nije primarno zanimalo unapreivanje olimpijskih igara, nego ga je vodila teænja da se igre iskoriste kao podloga za popularizaciju odgojne uloge πporta, kako bi se osigurao tjelesni i moralni razvoj mladeæi. Smatrao je da πport valja internacionalizirati da bi se osigurala njegova rasprostranjenost od koje bi koristi imali mladi cijeloga svijeta Piπe Zdenko JajËeviÊ romotor suvremenog olimpijskoga pokreta barun Pierre de Coubertin roen je u Parizu 1. sijeËnja 1863. godine. Kao izdanak ugledne francuske plemiÊke porodice Coubertin je dobio klasiËno obrazovanje koje je svojoj djeci namijenilo propadanjem zahvaÊeno plemstvo, privræeno svojim preæivjelim obiËajima. ZahvaljujuÊi ocu, poznatom slikaru Charlesu Louisu Fredyju de Coubertinu, Pierre rano otkriva raskoπ kulture Helade. Od trenutka kada ju je upoznao bio je opËinjen antiËkim olimpijskim igrama. Srednjoπkolsko obrazovanje stekao je u pariπkom isusovaËkom koledæu Sv. Ignacija. Nakon toga trebao se odluËiti za æivotni poziv. Primljen je na vojnu akademiju, ali odustaje i upisuje πkolu politiËkih znanosti, na kojoj je i diplomirao. Vrijednost πporta otkrio je rano. Kao djeËak bavio se veslanjem, maËevanjem i boksom.
P
Uzor u djelu Thomasa Arnolda U knjigama Biljeπke o Engleskoj i ©kolovanje Toma Browna upoznao je pedagoπki rad Thomasa Arnolda, ravnatelja privatne πkole u engleskom gradu Rugbyju. Godine 1883. odlazi na izvor samih zbivanja, u Rugby. Arnold je veÊ odavno mrtav, ali zahvaljujuÊi nasljednicima, njegove su ideje u cijelosti oæivotvorene. ©kolarci Rugbyja sudjeluju u brojnim πportskim aktivnostima s ozbiljnoπÊu koja graniËi s fanatizmom. Coubertin je zaprepaπten Ëinjenicom koliko je tjelesni odgoj u njegovoj zemlji bio okovan predrasudama naslijeenima iz Napoleonova doba: prostrani travnjaci Rugbyja, po kojima hitaju lagano odjeveni mladiÊi, nasuprot zaguπljivim, najËeπÊe iz konjuπnica preureenim francuskim vjeæbaonicama, u kojima uniformama stegnuti mladiÊi izvode mehaniËke vjeæbe pod budnom paskom za tjelovjeæbu priuËenih Ëasnika. Engleske su πkole tjelovjeæbom i πportom odgajale muæevne liËnosti snaæne volje. Odgoj je imao prednost nad obrazovanjem. Arnold je napisao: Æelim odgojiti krπÊane - dæentlmene. DjeËake nastojim nauËiti da vladaju sami sobom, πto je mnogo bolje nego da im ja zapovijedam. UËenici su slobodno birali πport kojime su se æeljeli baviti. Osim toga, u engleskom je koledæu postojala sloboda raspravljanja i udruæivanja te πkolski tisak. Moæe se reÊi da je Coubertin u Arnoldovu djelu otkrio moderan vid antiËkog olimpizma.
©irenje πporta u Francuskoj ©port Êe mu postati glavnim oruem za ostvarenje pedagoπkih reformi u francuskom πkolstvu. O tome je napisao: Pruæit Êu πportom sjaj mlitavoj i ukruÊenoj mladeæi, ojaËat
2
Êu njezino tijelo i njezin znaËaj, prihvaÊajuÊi sve rizike πporta, pa i njegova pretjerivanja. Proπirit Êu njezine vidike i njezin sluh, otvorit Êu joj πiroka obzorja - nebeska, planetarna, povijesna obzorja sveopÊe ljudske povijesti. To Êe uroditi uzajamnim poπtovanjem i postati kvascem svjetskog mira. I sve to pristupaËno svima, bez obzira na podrijetlo, staleæ, bogatstvo, poloæaj ili zanimanje. U realizaciji ideja Coubertin je ponajprije mislio na francuske srednjoπkolce. Oni su reformu tjelesnog odgoja i πporta doËekali s oduπevljenjem. Sami su osnivali πkolska πportska druπtva i upravljali njima. Svake bi godine najboljem πportaπu u svakom πportskom druπtvu bila dodijeljena Nagrada Pierre de Coubertin. U ispravnost svojih ideja Coubertin je uvjeravao direktore srednjih πkola, ali i odgovorne u ministarstvima. Coubertin je pokazao izvanredan smisao u borbi za ostvarivanje svojih ciljeva. Odræao je bezbroj briljantnih predavanja i napisao πezdesetak tisuÊa stranica tekstova. Godine 1884. u jednom je pariπkom koledæu osnovao πkolsku πportsku skupinu, smanjujuÊi broj sati nastave u korist πporta. Coubertin se 1887. javno zalaæe za to da se odmor u πkolama iskoristi za igre i πport. Godinu kasnije osniva odbor za uvoenje tjelesnih vjeæbi u francuskim πkolama. Coubertin je 1889. godine posjetio SAD, gdje je sudjelovao u radu Kongresa za tjelesni odgoj. Svoje dojmove iz SAD-a opisao je u knjizi Prekooceanska sveuËiliπta (1890.).
Internacionalizacija πporta Nakon uspjeha u promicanju modernoga πporta u svojoj zemlji, Coubertin je svu energiju usmjerio na utemeljenje modernoga olimpijskoga pokreta. Ideja o obnovi olimpijskih igara æivjela je u Europi veÊ stotinjak godina. Igre pod tim nazivom odræavane su u Engleskoj, ©vedskoj i GrËkoj, ali s nejasnom programskom koncepcijom, neredovito i s malo sudionika. Coubertin je predloæio formulu uspjeha. BuduÊi da je dobro poznavao prilike svoga vremena, znao je da ne moæe obnoviti antiËke olimpijske igre sa svime πto im je bilo svojstveno. ShvaÊao je da moderni πport moæe biti koristan ili πtetan, ovisno o pravcu kojime Êe biti usmjeren i o naËinu na koji Êe biti koriπten. Ispravno je procijenio da novom πportskom pokretu valja dati moralnu okosnicu. Zapravo, Coubertina nije primarno zanimalo unapreivanje olimpijskih igara, nego ga je vodila teænja da se igre iskoriste kao podloga za popularizaciju odgojne uloge πporta, kako bi se osigurao tjelesni i moralni razvoj mladeæi. Smatrao je da πport valja internacionalizirati da bi se osigurala njegova rasprostranjenost od koje bi koristi imali mladi ljudi cijeloga
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 31
Izvrπni odbor MOO-a u Ateni 1896. Stoje slijeva: W. Gebhart, Jiri Guth-Jarkovsky, Ferenc Kemeny i Viktor Balck. Sjede: Pierre du Coubertin, D. Vikelas i A. Butowski
svijeta. Radi toga valjalo je pripremiti sjajnu priredbu koja bi bila viπe od natjecanja i nosila aureolu slave kakvu su nosile antiËke olimpijske igre. U Parizu, u velikom amfiteatru SveuËiliπta Sorbona odræana je 25. studenoga 1892. proslava pete obljetnice postojanja Saveza francuskih druπtava za atletske πportove. Na proslavi se govorilo o povijesti tjelesnog vjeæbanja. U svojem izlaganju Coubertin je predloæio obnavljanje olimpijskih igara, no prijedlog nije naiπao na odjek.
Osnivanje MOO-a Dvije godine kasnije, na istom mjestu u Sorboni, izmeu 16. i 23. lipnja 1894. odræan je meunarodni kongres na kojemu je, prema pozivu i programu sudeÊi, glavno pitanje trebalo biti razjaπnjenje pojma i uvjeta πportskog amaterstva. U program je kao posljednju toËku rasprave Coubertin dodao: O moguÊnosti obnove olimpijskih igara. Vjeπtim Coubertinovim postupkom raniji naziv, Kongres za amaterstvo i profesionalizam u πportu, zamijenjen je u posljednjim pozivnicama Kongresom za obnovu olimpijskih igara. Kad je prijedlog s oduπevljenjem prihvaÊen, nazoËni su delegati opunomoÊili Coubertina da sastavi, odnosno da imenuje Ëlanove Meunarodnog olimpijskog odbora. OdgovarajuÊi na svoje pitanje "zaπto sam oæivio olimpijske igre", Coubertin je napisao: Zato da bih oplemenio i ojaËao πport, da bih osigurao njegovu samostalnost i trajnost te ga tako osposobio za ispunjenje one odgojne uloge koja mu pripada u suvremenom svijetu. Oæivio sam ih zato da bih uzdigao pojedinca-πportaπa, Ëija je nazoËnost nuæna da bi se druπtvo moglo angaæirati u natjecateljskom πportu i Ëiji pothvati postaju primjerom koji valja slijediti. Igre mogu djelovati oplemenjujuÊe i istinski odgojno samo onda budu li budile duh i budu li uspjesi pojedinih πportaπa postali primjerima koje Êe drugi slijediti.
Odlazak iz MOO-a Nakon πto je njegovo djelo, tj. olimpijske igre, izraslo u pravu planetarnu sveËanost, Coubertin se na zasjedanju MOO-a u Pragu 1925. zahvalio na predsjedniËkoj ulozi. Vjerovao je da Êe mladi rukovoditelji dati novi impuls olimpijskom pokretu. Osim toga, æelio je joπ mnogo toga napisati. Naæalost, ubrzo je pao u zaborav. Posljednje godine æivota, skrhan i obiteljskim problemima, proveo je usamljen i siromaπan. Oskudijevao je i u novcu, koji je potroπio na organiziranje i pomaganje olimpijskom pokretu. U svojoj 72. kandidirao se za katedru na sveuËiliπtu Lausanne, ali nije uspio. Drugoga listopada 1937., pogoen infarktom, umire u jednom æenevskom parku, ali ostajuÊi zauvijek uspravan kao Ëovjek. Nekoliko dana prije smrti napisao je: Napor je vrhunski uæitak. Uspjeh nije cilj, nego sredstvo da se teæi joπ viπemu. Pojedinac ima vrijednost samo u odnosu prema ËovjeËanstvu. Stvoren je da djeluje, ne predajuÊi se, i da umre pomiren sa sudbinom. Prema æelji Pierrea de Coubertina srce mu je poloæeno u malu komoru mramornoga spomenika u Olimpiji. Na spomeniku je na starogrËkom napisano: Olimpija prima srce onoga koji je oæivio olimpijske igre.
Literatura 1. Flochmoan, J. (1962). La genèse des sports. Paris: Petite Bibliothèque Payot. 2. Gillet, B. (1970). Povijest sporta. Zagreb: Matica Hrvatske. 3. Boulongne, P. (1984). Olimpijski duh Pjera de Kubertena. Beograd: Narodna knjiga.
3
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 32
PRIJE 130. GODINA U ZAGREBU
I. hrvatsko sklizalaËko druπtvo U prvoj godini djelovanja Druπtva, 1877./1878., sezona je trajala 38. dana. Druπtvo je dalo tiskati crvene tablice, koje su znaËile da je klizaliπte otvoreno, i bijele, koje su znaËile da je klizaliπte toga dana zatvoreno. Ti svojevrsni semafori zimi su bili postavljeni u najprometnijim dijelovima grada. Za udobnost opÊinstva Druπtvo je od trgovca drvom Vjekoslava Heinzela, oca kasnijeg gradonaËelnika Zagreba, iznajmilo Ëetiri barake uz cijenu od 60 forinti za sezonu. Piπe Miroslav ©ariÊ
odine 1874. u Zagreb je iz Graza doπao mladi graevinski inæenjer Milan Lenuci. On je prvi predloæio da se u Zagrebu osnuje klizaËki klub, a svestrani πportaπ i trgovac Ladislav Beluπ preuzeo je ureenje klizaliπta. Jedno privatno klizaliπte otvorio je na Jezuitskom trgu na Gornjem gradu, a drugo javno, na mjestu gdje je kasnije izgraena zgrada Hrvatskog sokola na danaπnjem MaæuraniÊevom trgu. Kada bi temperatura pala ispod niπtice, vatrogasci su iz obliænjeg potoka Tuπkanca, koji je tekao Frankopanskom ulicom, ispumpavali vodu na teren klizaliπta, koji je bio niæi od danaπnjeg. KlizaËki klub osnovan je u listopadu 1874., a u prosincu iste godine otvoreno je spomenuto klizaliπte. Sezonska ulaznica za pojedinca stajala je dvije forinte, a obiteljska Ëetiri forinte. NeËlanovi su dnevno mogli klizati za 10 novËiÊa. Ulaznice su se mogle kupiti u nekima zagrebaËkim trgovinama i kavanama. Pretpostavlja se da klub nije uspio okupiti brojnije Ëlanstvo jer je 16. sijeËnja 1875. javnost putem novina obavijeπtena da dnevna ulaznica stoji pet novËiÊa.
bio privezan na jednom mjestu na uzici, te je jedva ostao æiv nakon ove torture… Posljedica ove zabave i utrke bila je da se cijeli Zagreb zainteresirao za klizanje. UnatoË tome, nakon ove priredbe rad KlizaËkog kluba je zamro.
G
Organizacija prve utakmice ili "obdulje"
Milan Lenuci
Osnutak I. hrvatskog sklizalaËkog druπtva
BuduÊi da Zagreb bez klizaËkog kluba nije mogao biti, skupina ljubitelja klizanja predvoena Ivanom Kosirnikom odræala je 25. listopada 1877. OsnivaËku skupπtinu I. hrvatskog sklizalaËkog druπtva. U molbi za odobrenje pravila Druπtva, upuÊenoj vlastima tjedan dana kasnije, navodi se da je njegova svrha gojenje i promicanje sklizanja koje se zavieenjem liepog i udobnog sklizaliπta uz πto jeftinije uvjete postiÊi ima. Nadalje Êe druπtvo nastojati oko promicanja socijalnog æivota prireujuÊ druπtvene zabave gojiÊ uz to i dobrotvorne svrhe. »im su 7. prosinca 1877. pravila Druπtva bila potvrena, odmah je predana molba gradskom poglavarstvu za besplatni ustup zemljiπta uz plinaru, na mjestu danaπnje zgrade Elektre u GunduliÊevoj ulici.
KlizaËki je klub u nedjelju 14. veljaËe 1875., u dva sata popodne, odræao prvu utakmicu odnosno natjecanje uz vojnu glazbu c. kr. regimente. Program utakmice ili, kako je najavljeno, "obdulje" bio je ovaj: 1. Brzo klizanje sa zaprekama za gospodu, tri puta naokolo, prva nagrada bile su dvije boce vina, a druga boca pjenuπca; 2. Pogaanje i razbijanje lonca sa zatvorenim oËima, nagrada 50 novËiÊa; 3. Brzo trËanje za gospoe, jedanput naokolo, prva nagrada veliki, a druga mali buket, naruËeni u Trstu; 4. Zgaanje obruËa za klizanja, nagrada 25 naranËi, uloæak 10 novËiÊa; 5. DjeËja utrka, jedanput naokolo, nagrada jedan karton bombona, uloæak 10 novËiÊa; 6. Pogaanje æivog kokota sa πtapom zatvorenim oËima - nagrada je bila isti taj kokot. Sjediπte za Ëlanove ili neËlanove iznosilo je 30 novËiÊa, a za stajanje je trebalo izdvojiti 10 novËiÊa. Uz prisustvo nekoliko tisuÊa gledatelja, po velikoj hla- Upravni odbor I. hrvatskog sklizaËkog druπtva 1888. godine. Gornji red: Aurel ©enoa, Milan dnoÊi, zabava je izuzetno uspjela. ÆivkoviÊ. Slavko ©repel, Ivo Hatz, Zvonimir ÆepiÊ, Dragutin Kaiser i Ljudevit Andrassy. Jedino je loπe proπao kokot koji je Sjede: Milan Accurti, Milan LenuciIvan Kosirnik, Vladimir »aËiÊ i Æiga Scabroth
4
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 33
Klizaliπte na danaπnjem MaæuraniÊevom trgu 1898. godine
Na prvoj redovitoj Glavnoj skupπtini 17. prosinca 1877. za predsjednika je izabran Ivan Kosirnik, primarijus u bolnici Milosrdne braÊe, a prvi potpredsjednik bio je Milan Lenuci. »lanovi upravnog odbora nadzirali su led "alfabetskim redom". Gradsko poglavarstvo je nedjeljom odredilo dva straæara da odræavaju red na klizaliπtu. Agilni upravni odbor je od prijaπnjeg vlasnika klizaliπta, Ladislava Beluπa, otkupio stari klizaËki inventar za 80 forinti.
KlizaËki semafori Klizanje se u Zagrebu joπ viπe razvilo kada je trgovac Konπeg u Zagreb iz Ljubljane 1877. donio prve æeljezne "Halifaks" klizaljke, koje su se stalno poËele rabiti umjesto prvotnih drvenih "holenderica". U prvoj godini djelovanja Druπtva (1877./1878.) sezona je trajala 38. dana. Iz danaπnje bi se perspektive moglo reÊi da je to bila izuzetno hladna zima. Druπtvo je dalo tiskati crvene tablice, koje su znaËile da je klizaliπte otvoreno, i bijele, koje su znaËile da je klizaliπte toga dana zatvoreno. Ti svojevrsni semafori zimi su bili postavljeni u najprometnijim dijelovima grada. Za udobnost opÊinstva Druπtvo je od trgovca drvom Vjekoslava Heinzela, oca kasnijeg gradonaËelnika Zagreba, iznajmilo Ëetiri barake uz cijenu od 60 forinti za sezonu. Napokon, ispravljena je boljka koja je pratila i djelatnost KlizaËkog kluba. Klizaliπte je dobro ograeno pa su se ulaznice mogle naplatiti svima.
"Taj nelijepi obiËaj" U prvoj sezoni djelovanja u sijeËnju 1878., autor Ëlanka u Agramer Zeitungu se æali na gledatelje koji su bez klizaljki hodali po ledu. Taj nelijepi obiËaj, da se je iπlo bez klizaljki na led na razgovor sa klizaËima, napose sa damama, joπ je viπe godina potrajao, dok se nije to konaËno uz opetovane i oπtre opomene sa strane odbora iskorijenilo. U drugoj sezoni postojanja, 1878./1879. godine, uvedeno je spremanje klizaljki i za to se na godinu plaÊalo dvije forinte. Velika kostimirana zabava na klizaliπtu odræana je 21. sijeËnja 1879. godine. Na ledu je bilo oko tisuÊu klizaËa, a izvan ograde nakupilo se nekoliko tisuÊa gledatelja koji su ali poradi preslabe rasvjete malo πta vidjeli. Novinaru Obzora je bilo malo Ëudno da se takva zabava prireuje tako kasno naveËer: Jer nam se jedva Ëini, da Êe tko naivan misliti, da u Zagrebu imade æenskog svijeta, koji bi maskiran u noÊi traæio objesnu zabavu. I na sam dan zabave konzervativni je Obzor joπ jedanput opomenuo roditelje, jer da nije svejedno tko Êe se s njihovom djecom zabavljati naveËer maskiran na ledu, kao πto se to zbiva u raskalaπenom BeËu. Druga kostimirana zabava na ledu odræana je desetak dana kasnije. Ovoga puta, zahvaljujuÊi baπ zanovijetanju Obzora, priredba je poËela u sedam, a zavrπila veÊ u 10 sati. Velike probleme stvarao je vjetar. Klizaliπte je bilo osvijetljeno
elektriËnom rasvjetom, petrolejkama i bengalkama. U Obzoru od 4. veljaËe 1879. spominje se da je Klizaliπte zasjalo Ëas crvenim, Ëas bijelim, Ëas modrim bengaluËkim svjetlom u hrvatskim narodnim bojama. U veljaËi te sezone zabiljeæena je temperatura od minus 34 stupnja.
Podvornici s posebnim kapama Kako je pristup do klizaliπta bio neuredan, a za toplijeg vremena blatan, odbor Druπtva zamolio je tadaπnjeg naËelnika Matu MrazoviÊa da po gradskom kapetanu PljuπËecu poπljunËi prilaz do klizaliπta. U prvo se vrijeme klizaliπte punilo vodom iz potoka, a kasnije vodom iz vodovoda. Zato je gradsko poglavarstvo izdalo posebnu dozvolu 3. studenoga 1879. godine. Druπtvo je za tisuÊu hektolitara vode moralo platiti sedam forinti. Odbor je odluËio da se nove tablice o radu klizaliπta trebaju postaviti na StankoviÊevoj kuÊi na JelaËiÊevom trgu, na bivπoj KegleviÊevoj kuÊi na uglu Ilice i Frankopanske, te kod Ilije Guteπe na Markovom trgu u Gornjem gradu. Podvornik na klizaliπtu dobio je posebnu druπtvenu kapu s natpisom, a pomoÊnici, koji su posjetiteljima vezivali klizaljke, dobili su kape i brojeve. KlizaËi su ih obiËno pozivali po tom broju, najËeπÊe na njemaËkom, npr. "Einser"!
Jedna od najduljih zima U sezoni 1879./1880. u druπtvenoj je baraci Druπtva ureena garderoba za pohranu stvari klizaËima, πto se po osobi plaÊalo pet novËiÊa. U toj je sezoni klizaliπte radilo 46 dana. Prvi se put rabila i voda iz novog vodovoda za polijevanje veÊ gotovog leda, πto su Ëinili vatrogasci pomoÊu cijevi. Neki klizaËi su uloæili prve tuæbe na tzv. "aËke kolone" koje su smetale klizanju ostalih mirnih klizaËa, te ih je odbor morao zabraniti. Iz Spomenspisa ZagrebaËkog klizaËkog druπtva doznajemo da je U toj sezoni bila tako jaka zima da se Sava zaledila od Kranjske do Jasenovca. Tekar 10. veljaËe popustila je zima te se je led poËeo micati na Savi. Kod Zagreba se je nakupilo od mosta do tisuÊu metara daleko ledenih santa, koje su ugroæavale Savski most. Ljudi su dolazili k Savi da se nagledaju tog rijetkog i straπnog prizora. ZagrebaËki most je odræao pobjedu, a led se je pomalo stao gubiti u donje krajeve. Literatura 1. BuËar, F. (1931). Spomenspis ZagrebaËkog klizaËkog druπtva 1877 - 1931. Zagreb: ZagrebaËkoklizaËko druπtvo. 2. Radan, Æ. (1973). Zbirka pravila gimnastiËkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povijest sporta, 4 (16), 1447 - 1486. 3. FrntiÊ, F. (1984). Prvi registrirani klizaËki klubovi u Hrvatskoj, Povijest sporta, 15 (58). 36 - 39.
5
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 34
PRIJE 70. GODINA
Prve hrvatske nogometaπice Dvoboj nogometaπica Zagreba i Prvog ËehoslovaËkog damskog nogometnog kluba iz Brna 24. srpnja 1938. na stadionu Svetice u Maksimiru gledalo je 12.000 ljudi. Uskoro je osnovan i Jugoslavenski æenski loptaËko-nogometni savez, ali je Ministarstvo telesnog vaspitanja Kraljevine Jugoslavije u oæujku 1939. odluËilo ne odobriti predloæena pravila Saveza i po moguÊnosti sprijeËiti πirenje nogometa meu æenama Piπe Mirko PoldrugaË kmica dogovorena s ÆNK Bata iz Boroedni su bili za, a drugi energiËno i odluËno va. Meutim, prva utakmica odigrana je protiv toga da æene igraju, prema tadaπnjem s Prvim ËehoslovaËkim damskim nogomiπljenju, posve muπku igru - nogomet. Inmetnim klubom iz Brna (Prvy teres za nogomet naglo je porastao nakon »eskoslovensky Damsky Footballovy uspjeha jugoslavenske æenske reprezentacije u Klub). Te su igraËice imale trogodiπnje hazeni, koja je na IV. svjetskim æenskim igraiskustvo i nekoliko meunarodnih ma u Londonu 1934. osvojila prvo mjesto. Taj uspjeha. Utakmica je ugovorena za 24. je uspjeh bio gotovo presudan za brojnije srpnja 1938. na stadionu Svetice u MaukljuËivanje æena u πport, πto je opet uvjetovaksimiru. GoπÊe su odsjele u hotelu lo potrebu osnivanja Jugoslavenskog saveza za "Astorija", a kada su se smjestile, poæenske sportove u sklopu Saveza sportskih sazvane su na obilazak grada automobiliveza Kraljevine Jugoslavije. BuduÊi da je u to ma. vrijeme doπlo do nesuglasica u Jugoslavenskom hazena savezu, osnovanom 1924. godiNa Sokolskom stadionu u Sveticama ne, stvoreni su dobri uvjeti ne samo za propaokupilo se oko 12.000 gledatelja pa je Kapetanica Mileva ReπËak gandu nogometa meu æenama nego i za osniostvaren i velik financijski uspjeh. Povanje klubova i sekcija za nogometaπice. sebnim je pozivnicama pozvan velik U cilju razvoja æenskog nogometa u nas, beËke ekipe Austri- broj uzvanika. Prije glavne utakmice odigrane su dvije predija i Windobonom su 6. lipnja 1937. odigrale u Zagrebu propa- gre. U prvom nastupu u svom gradu igraËice su pobijedile i gandnu utakmicu, a nakon toga nastupile su u Borovu, gdje je oduπevile brojne gledatelje. NaroËito su imponirale ne samo vrlo brzo doπlo do osnivanja Æenskog nogometnog kluba Ba- igrom, nego i ponaπanjem prema suparnicama, sucu i gledateta, prvog æenskog nogometnog kluba u Hrvatskoj. Iste su go- ljima. Utakmicu je sudio meunarodni nogometni sudac Madine osnovane æenske nogometne sekcije u Hrvatskom πport- rijan MatanËiÊ, Ëlan uprave i tehniËki voa æenske ekipe H©K skog kluba Zagreb, Hrvatskom akademskom πportskom klu- Zagreb. bu, Hrvatskom πportskom klubu Maksimir, Sportskom klubu Jugoslavija, svi iz Zagreba, i Varaædinskom πportskom klubu Nekoliko utakmica u nizu Slavija. Nakon toga, u nedjelju 31. srpnja 1938. igraËice Zagreba i Brna sastale su se u Banjoj Luci. ZagrepËanke su pobijedile 4Prva kapetanica Mileva ReπËak 1 (1-1). U nedjelju 7. kolovoza ove su se ekipe susrele u LjuNajviπe je aæurnosti pokazao H©K Zagreb koji je u svoju bljani (2-2). Za susret je vladao velik interes jer su u ekipi Zanovoosnovanu sekciju primao naπe mlade dame, koje su greba igrale tri Slovenke: Marica Cimperman, FanËi Bernik i oduπevljene prijateljice nogometne igre. Tako je objavljeno u Anica Oman. U Karlovcu je, u povodu otvaranja stadiona Zadnevnim novinama VeËer 23. studenoga 1937., br. 5097. Za- jednice sportskih druπtava, odigrana utakmica izmeu H©K nimanje je bilo veliko i potkraj godine u klub su bile upisane Zagreb i H©K Maksimir, no pogodaka nije bilo. Komentiraju44 igraËice. Êi utakmicu u zagrebaËkim Novostima br. 244 od 6. rujna U zagrebaËkom dnevnom tisku æenski je nogomet Ëesto do- 1938. napisano je: Zagrebaπice, osobito trio sa Cimpermanobivao podrπku, ali je bilo i podrugljivih napisa na temu nogo- vom, pokazale su u par navrata ljepπe akcije, nego li igraËi metaπica. Tako je u listu VeËer objavljen crteæ koji prikazuje nogometnih reprezentacija, koji su igrali predigru. kako Êe oduπevljeni kibici nositi igraËice na ramenima poslije pobjede, pa se navodi Ali kad æene jednom uzjaπu muπkarcu Inicijativa za osnivanje saveza na grbaËu, ne silaze one tako brzo. Meutim, vodstvo H©K U æelji da udruæe i organiziraju svoj rad doπlo je do inicijaZagreb nije se dalo smesti. Nakon nove godine 1938. u dvora- tive da se osnuje savez koji bi se brinuo o razvoju nogometa ni u Hrvojevoj 10 radilo se na tehnici, a poËetkom veljaËe eki- meu æenama. U tom je cilju u tajniπtvu H©K Zagreb u Bakapa je izaπla na snijeg. Prva kapetanica ekipe H©K Zagreb Mi- Ëevoj 4/II. sazvana OsnivaËka skupπtina Jugoslavenskog æenleva ReπËak izjavila je da se igraËice u njenom klubu regruti- skog loptaËko-nogometnog saveza. Pozivu su se odazvali raju iz redova radnica, Ëinovnica i uËenica Æenske realne gi- predstavnici pet klubova: H©K Zagreb, ©K Jugoslavija (Zamnazije. greb), H©K Maksimir (Zagreb), ÆNK Bata (Borovo) i V©K Slavija (Varaædin). Skupπtina je prihvatila prijedlog pravila Prva utakmica s nogometaπicama iz Brna novog saveza i izabrala privremeni odbor koji je vlastima treIgraËice su nestrpljivo oËekivale prve javne nastupe. Zapo- bao podnijeti pravila na odobrenje i uËlaniti Savez u Savez Ëeti su pregovori s klubovima iz BeËa, ali je prva javna uta- sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije.
J
6
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 35
Lijevo: Ekipa ÆNK Zagreb u Banja Luci prije susreta s nogometaπicama iz Brna 31. srpnja 1938.
Dolje: Nogometaπice ÆNK Zagreb nakon treninga na igraliπtu u Miramarskoj cesti 1937. godine
Karikatura iz novina VeËer, 7. lipnja 1937.
Osnivanje Jugoslavenskog æenskog loptaËko-nogometnog saveza zabiljeæio je brojni tisak. Neke su novine zamjerale da su na Ëelo Saveza izabrani muπkarci, a kako su muπkarci i suci, æene su opet u podreenom poloæaju. U meuvremenu, dok su se funkcionari Saveza borili za njegovu registraciju, u tisku su se vodile diskusije izmeu pristaπa i protivnika æenskog nogometa. ZagrebaËka je VeËer provela anketu meu Ëitateljima koja je trebala pokazati raspoloæenje ZagrepËana. Iznesena miπljenja, naroËito ona koja su dale æene, bila su potpuno razliËita.
Odbijenica Ministarstva Rasprave o opravdanosti i korisnosti æenskog nogometa joπ bi dugo potrajale da tadaπnje Ministarstvo telesnog vaspitanja Kraljevine Jugoslavije nije poËetkom oæujka 1939. izdalo sljedeÊe priopÊenje: U vezi s osnivanjem æenskog nogometnog saveza u Zagrebu, Ministarstvo je o tom pitanju pribavilo miπljenje svojih struËnih referenata, svrπenih apsolvenata visokih πkola za tjelesni odgoj i traæilo je miπljenje sanitetskog odbora o utjecaju ovog sporta na æenski organizam. Glavni sanitetski savjet po svestranom razmotrenju stao je na glediπte, da nogometni πport, kao i svi πportovi koji mnogo angaæiraju muskulaturu nogu i karlicu æene, u mnogim sluËajevima dovode do poremeÊaja funkcije generativnih organa æene i isto tako i do proπirenja vena na nogama, πto je svakako teπka i opasna komplikacija u trudnoÊi i poroaju. Ministarstvo za
telesno vaspitanje, suglasivπi se sa miπljenjem Glavnog sanitetskog savjeta, da je nogometni πport πtetan za æenske organe, a naroËito na eventualne posljedice kod æene - buduÊe majke, a sa miπljenjem struËnih referenata ministarstva, da ovaj sport ne odgovara ni duhovno ni tjelesno æeni, rijeπilo je da definitivno ne odobri predloæena pravila i po moguÊnosti sprijeËi πirenje ovoga πporta meu æenama. Toj su se odluci suprotstavile igraËice i njihove klupske uprave. H©K Zagreb je donio odluku da neÊe raspustiti nogometnu sekciju. Meutim, od tada pa do II. svjetskog rata prestaje sva aktivnost æenskog nogometa u Hrvatskoj
Literatura 1. FrntiÊ, F. (1979), Prilog povijesti nogometa igraËica, Povijest sporta, Zagreb br. 39, godina 10, str. 3374 - 3382. 2. Svijet, ilustrirani tjednik, Zagreb, br. 23, od 9. VI. 1938. 3. Radan, Æ. (1970) Osnivanje æenskog loptaËkog saveza u Jugoslaviji, Povijest sporta, Zagreb, br. 3, rujan 1970.
7
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 36
NOVI ©PORT U HRVATSKOJ
Kako je nastao ultimate frizbi ©portska igra i fair play osnove su frizbija. Podræava se natjecateljski duh, ali iznad svega se potiËe poπtovanje meu igraËima, poπtivanje pravila i uæivanje u igri
Piπe Ognjen Livada
zumitelj popularnog diska je Amerikanac Walter "Fred" Morrison. LeteÊi disk se isprva nazivao "Pluto Platter". Zbog navike studenata u Connecticutu koji su se iz zabave Ëesto dobacivali praznim kutijama za pite pekare Frisbie Pie Co., Rich Knerr i Arthur Merlin zatraæili su marketinπka prava na Morrisonov izum u sijeËnju 1957. godine, a πest mjeseci kasnije Knerr je odluËio prihvatiti nadimak koji su studenti dali "Pluto Patteru". Prva su pravila napisana 1970., a prva utakmi-
I
8
ca odigrana je na Columbia High School u Maplewoodu, New Jersey, 1972. godine. Nakon toga se frizbi poËeo πiriti Europom, Azijom i Australijom. Prvo svjetsko prvenstvo organizirano je u ©vedskoj 1983., a 2001. je uvrπten u program Svjetskih igara neolimpijskih πportova. Danas u svijetu frizbi igra 100.000 aktivnih igraËa u viπe od 40 zemalja. Meunarodni frizbi savez - World Flying Disc Federation, osnovan je u πvedskom Helsinborgu 1985. godine.
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 37
Osnovna pravila igre Ultimate frizbi se igra na travnatom igraliπtu izmeu dvije ekipe, svaka s po sedam igraËa. Igraliπte je pravokutnog oblika, veliËine 100x37 metara, s gol-zonama duljine 18 m. Pogodak se postiæe kada ekipa uhvati disk u suparniËkoj gol-zoni. Utakmice se najËeπÊe igraju do 17 pogodaka i traju oko 100 minuta. Disk se moæe baciti u bilo kojem smjeru, a dodavanje je uspjeπno ako ga uhvati suigraË. Zabranjeno je trËati s diskom ili ga dodati samom sebi. IgraË u posjedu diska mora ga proslijediti nakon 10 sekundi, odbrojavanje obavlja braniË koji ga Ëuva. U sluËaju da je akcija dodavanja presjeËena ili ako je disk uhvaÊen izvan granica igraliπta ili je pao na tlo, obrana istog trenutka dolazi u posjed diska i postaje napad. Na poËetku igre i nakon svakog pogotka, igraËi se poredaju na prednjoj liniji gol-zone. Novi igraË moæe uÊi u igru tek nakon πto jedna od ekipa postigne pogodak ili ako se neki igraË ozlijedi. U igri nije dopuπten nikakav fiziËki kontakt. Zabranjeno je blokirati suparniËkog igraËa ili namjerno stati na putanju dodavanja. IgraËi sami dosuuju prekrπaje i rjeπavaju nesuglasice. Ako su suparniËki igraË suglasni da je poËinjen prekrπaj, igra se nastavlja s tog istog mjesta. Na vaænim natjecanjima postoje sluæbeni promatraËi koji donose odluke o prekrπajima samo u sluËajevima kad se igraËi meu sobom ne mogu dogovoriti. Miπljenje sluæbenog promatraËa bezuvjetno se prihvaÊa.
Tri konkurencije Ultimate frizbi se igra u tri konkurencije - mjeπovitoj, æenskoj i otvorenoj. U mjeπovitoj konkurenciji odreen je toËan broj muπkih i æenskih igraËa u ekipi. U æenskoj konkurenciji nastupaju samo æene, a u otvorenoj konkurenciji nije odreen spol natjecatelja. Osim na travnatim povrπinama frizbi se moæe igrati na pijesku ili u dvorani, a tada je uobiËajeno da u ekipi nastupa Ëetiri ili pet igraËa. ©portska igra i fair play osnove su frizbija. Podræava se natjecateljski duh, ali iznad svega se potiËe poπtovanje meu igraËima, poπtivanje pravila i, osnovno, uæivanje u igri.
Ultimate frizbi u Hrvatskoj U Hrvatskoj je grupa entuzijasta zapoËela igrati frizbi u lipnju 2005., a krajem iste godine osnovan je i prvi klub pod nazivom Frizbi klub Mali dim. Krajem 2006. godine, zapoËela je promocija na ZagrebaËkom sveuËiliπtu, a za pilotprojekt posluæila je dvorana Fakulteta elektrotehnike i raËunarstva, gdje se zapoËelo s redovnim treninzima u sklopu nastave. Ujedno, i studentima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta omoguÊeno je pohaanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u sklopu redovnih treninga Frizbi kluba Mali dim. Dosad je taj klub sudjelovao na desetak meunarodna turnira u Sloveniji, Austriji i Maarskoj. Jedini klub u Hrvatskoj, FK Mali dim ima dvadesetak Ëlanova. Literatura 1. Rimac, I. (2007). 50. roendan slavnog diska. Zagreb, Jutarnji list, 16. VI. Str. 38. 2. Levinson, D. i Christensen, K. (1996). Encyclopedia of World. Oxford: ABC - CLIO. 3. Maggi D. (2001) I πport ima duπu. Salezijanski bogoslovni dom.
Shematski prikaz igraliπta i osnovnih pravila
9
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 38
©PORTSKA MUZEOLOGIJA
Zdenko Uzorinac - povjesniËar i skupljaË stolnoteniske grae ©portaπ, trener, πportski duænosnik, propagator i povjesniËar πporta, Zdenko Uzorinac roen je 7. srpnja 1929. u Zagrebu. Diplomirao je engleski jezik na Filozofskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu 1960. godine, a cijeli je radni vijek proveo u GrafiËkom zavodu Hrvatske kao urednik i propagandist u IzdavaËkom sektoru Piπe Ana PopovËiÊ denko Uzorinac poËeo je trenirati stolni tenis sa 12 godina u HA©K-u, zajedno s vrπnjacima Renom Vinekom, H. DundoviÊem i Kreπom Horvatom. Prema njegovim rijeËima, bili su samouki, krpali su loptice i imitirali pokrete i udarce starijih igraËa (braÊa Dolinar, »ajkovski, PopoviÊ, Prohaska i dr.). U dugoj πportskoj karijeri aktivan je igraË i reprezentativac od 1941. do 1966. godine, trener od 1966. do 1971. godine, a poslije πportski djelatnik i veteran. Branio je boje stolnoteniskih klubova HA©K (1941. - 1945.), ASTK Mladost, gdje je i jedan od osnivaËa (1945. - 1952.), GSTK Zagreb - poslije Vjesnik, a danas VeËernji list (1953. - 1966.), ASTK Mladost-Ribomaterijal (1966. -1988.) i STK Industrogradnja (1991. - do smrti).
Z
Uspjeπan natjecatelj i trener OsvajaË je brojnih odliËja, meu kojima se posebno istiËe bronËana medalja na Svjetskom prvenstvu u BeËu 1951. godine. Kup europskih prvaka osvojio je u sezoni 1961./1962. igrajuÊi za GSTK Zagreb s Josipom Zdenko Vogrincem i Æeljkom Hrbudom. Uzorinac, Svjetski je novinarski prvak bio 1968. 1963. u Pragu. Osvojio je viπe od sto turnira na domaÊim natjecanjima u raznim kategorijama, vlasnik je 25 naslova prvaka Hrvatske. U razdoblju od 1945. do 1965. osvojio je 25 naslova prvaka Hrvatske i πest naslova prvaka bivπe dræave. Bio je pobjednik meunarodnih prvenstava Sarajeva 1958. i 1964. i osvajaË veteranskog USA Opena 1990. u igri parova. Rezultatima se istaknuo i u tenisu. Od 1968. bio je Ëlan Teniskog kluba Treπnjevka u Ëijem je dresu dva puta osvojio momËadsko prvenstvo Hrvatske, a 1976. u Portoroæu bio je drugi na dræavnom prvenstvu novinara. Uzorinac je bio uspjeπan i kao trener. Krajem πezdesetih godina sa æenskom je ekipom ATSK Mladost osvojio tri naslova prvaka Jugoslavije i Ëetiri naslova pobjednika Kupa.
10
Suradnik u brojnim novinama i struËnim Ëasopisima Prvo kao natjecatelj, a kasnije kao izvjestitelj VeËernjeg lista i Meunarodnog stolnoteniskog saveza (ITTF-a) Uzorinac je sudjelovao na 46 svjetskih i europskih prvenstava. Prvi se put za novine javio sa Svjetskog prvenstva u Utrechtu 1955. godine. Najviπe je suraivao u spomenutom VeËernjem listu, a pisao je i za Spotske novosti, Vjesnik, Arenu, Slobodnu Dalmaciju, SN reviju, Spin, Reviju Tenis i VUS koji je πezdesetih i ranih sedamdesetih godina bio kultni hrvatski tjednik. Bio je redoviti dopisnik i suradnik i inozemnih stolnoteniskih Ëasopisa koji izlaze u Japanu (Butterfly World Report), Americi (Table Tennis Topics), NjemaËkoj (Deutscher Tischtennis Sport), Italiji (La Revista del Tennistavolo), Francuskoj (France Tennis de Table i Ping), te ITTF World of Table Tennis i ITTF Digest.
Autor brojnih knjiga Iskustvo s brojnih turnira, kao i stalna prisutnost u πportu rezultirali su pisanjem knjiga: njih 14 o stolnom tenisu i dvije o tenisu. Napisao je prvu cjelovitu povijest svjetskog stolnoteniskog πporta Od Londona 1926. do Sarajeva 1973. i Od Sarajeva do Novog Sada, Pedeset godina stolnoteniskog πporta, ©est desetljeÊa stolnog tenisa u nas, Stolnoteniski ABC, Antun StipanËiÊ, zlatna ljevica hrvatskog πporta, monografije klubova GSTK Vjesnik Zagreb i ASTK Mladost, zatim Teniske legende i Teniske legende i asovi. Moæe se slobodno reÊi da sve πto nekoga zanima o stolnom tenisu ili tenisu moæe naÊi u UzorinËevim knjigama. Posebnu je Ëast doæivio kad mu je Meunarodni stolnoteniski savez (ITTF) povjerio pisanje prve svjetske stolnoteniske povijesti. Knjiga je na engleskom jeziku bila predstavljena u Osaki 2001. pod naslovom Table Tennis Legends. Kao povjesniËar πporta suraivao je u Leksikografskom zavodu na Sportskom leksikonu i Enciklopediji fiziËke kulture, Ëasopisu Povijest πporta te u knjizi Olimpizam u Hrvata.
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 39
Jugoslavenska stolnoteniska reprezentacija u Kairu 1939.
Stolnoteniski Hemingway
Iz arhive Z. Uzorinca
Award for Merit Uza sve navedeno, bio je dugogodiπnji Ëlan Propagandne komisije Meunarodne stolnoteniske federacije, a od 1988. godine Ëlan je Europske stolnoteniske udruge, Ëlan Hrvatskog novinarskog druπtva, Zbora πportskih novinara Hrvatske i Meunarodnog udruæenja πportskih novinara, predstavnik Hrvatske u Svjetskoj veteranskoj stolnoteniskoj udruzi, Ëlan Stolnoteniske akademije πportske znanosti, a u Manchesteru 1997. godine izabran je za savjetnika u ITTF Advisory Board. Dobitnik je i brojnih odliËja, meu kojima posebno mjesto zauzima najveÊe meunarodno stolnotenisko priznanje Meunarodnog stolnoteniskog saveza Award for Merit, potom Dræavna nagrada πporta "Franjo BuËar" (1997.), Trofej Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske (1989.) i Trofej Stolnoteniskog saveza Hrvatske (1971.).
Zdenko Uzorinac umro je 10. lipnja 2005. u 76. godini. Sa 75 godina bio je najstariji Ëlan ITTF-a, u Ëijim je krugovima potpuno zasluæeno dobio nadimak "stolnoteniski Hemingway". Neumoran i pedantan kroniËar, za æivota je skupio golemu, moæda najveÊu stolnotenisku arhivu - viπe debelih tomova godinama briæno prikupljanih izrezaka, Ëlanaka, bogat fundus fotografija i golem broj stolnoteniskih knjiga i Ëasopisa iz cijelog svijeta. Brojnim knjigama i tekstovima koje je iza sebe ostavio ostvario je i svoj æivotni credo - ne zaboraviti one koji su stvarali stolnotenisku povijest. Svojim πportskim, knjiæevnim i æivotnim uspjesima dokazao je da je uistinu bio "pingiËar" duπom i tijelom. Njegovu biblioteku, zbirku trofejnih predmeta, dokumentaciju, arhiv i fototeku otkupio je 2006. godine Hrvatski πportski muzej u Zagrebu Literatura 1. Uzorinac, Z. (1999). Stolnoteniske legende. Bjelovar: Prosvjeta 2. International Who`s Who in Tennis (1983), Dallas. 3. MaletiÊ, F. (1993). Tko je tko u Hrvatskoj. Zagreb: Golden marketing. 4. Vinek, R. In memoriam, Sportske novosti, 11. lipnja 2005. Zbirka Z. Uzorinca spakirana prije transporta u Hrvatski πportski muzej
11
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 40
IN MEMORIAM: VELJKO BAKA©UN (Split, 14. VI. 1920. - KorËula, 17. VII. 2007)
©jor Baka Istaknuti vaterpolist splitskog Jadrana Ëiju je kapicu nosio od 1937. do 1958. godine, Veljko Bakaπun je dugo slovio kao najbolji vaterpolski bek na svijetu Piπe Jurica GizdiÊ
mro je Veljko Bakaπun, nositelj srebrne olimpijske medalje i istinska legenda hrvatskog πporta. Popularni πjor Baka, kako su Bakaπuna nazivali u πportskim krugovima, roen je u Splitu, 14. lipnja 1920. godine. Bio je istaknuti vaterpolist splitskog VK Jadrana, Ëiju je kapicu nosio od 1937. do 1958. godine. Veljko Bakaπun je dugo slovio kao najbolji vaterpolski bek na svijetu. Godine 1935. poËeo se baviti plivanjem, jer mu se vaterpolo nije sviao. Meutim, na jednom nastupu u Ljubljani "Baku" su nagovorili da uskoËi u vaterpolsku juniorsku momËad. Netko se u zadnji Ëas razbolio. Bilo je to 1937. godine. Reprezentativac Jugoslavije bio je od 1948. do 1953. godine. Kao Ëlan vaterpolske reprezentacije Jugoslavije nastupio je na Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu i 1952. godine u Helsinkiju, gdje je osvojio srebrnu medalju.
U
smo zastupali Jadran. Strana πtampa nas je nazivala 'ekipom divova1. Svi smo bili visoki, Kurtini je bio teæak 120 kg, ©takula i BrajnoviÊ po 110, Δiro KovaËiÊ 108, ja sam bio najelegantniji sa svojih 90. Kad smo vojnim avionom letjeli iz grada u grad kao reprezentacija Jugoslavije, nismo mogli svi u avion, prebacili smo dopuπtenu teæinu, pa su jednog od nas izvukli iz aviona, a ubacili nekog boksaËa iz perolake kategorije da bi popunili taj let". Povijesti radi, navodimo sastav vaterpolske reprezentacije Jugoslavije koja je osvojila srebrnu olimpijsku medalju 1952. godine u Helsinkiju: Juraj Amπel, Veljko Bakaπun, Marko BrajnoviÊ, Vladimir IvkoviÊ, Zdravko JeæiÊ, Zdravko KovaËiÊ, Ivan Kurtini, Lovro RadoniÊ, Dragoslav ©iljak, Ivo ©takula i Boæidar VuksanoviÊ. Bakaπun je bio jedan od kljuËnih igraËa te reprezentacije.
Jadran u eliti svjetskog vaterpola
U πportu sve do smrti
U plejadi Jadranovih vaterpolista ranga Giovanellija, BrajnoviÊa, Cipcija, Nardellija…najviπe medalja osvojio je upravo Veljko Bakaπun. Uz olimpijsko srebro, bio je i osvajaË bronce i srebra na europskim prvenstvima 1951. i 1954. godine. Posebno je priznanje zlatna medalja osvojena na nesluæbenom prvenstvu svijeta 1953. godine. Veljko Bakaπun pripada generaciji "jadranaπa" zajedno s Ivom Giovanellijem i Markom BrajnoviÊem, koja je splitski VK Jadran digla u visine. Pod vodstvom tog terceta Jadran se uspio probiti do same elite svjetskog vaterpola. Bakaπun je poËeo u momËadi prije II. svjetskog rata, a posebno uspjeπno razdoblje njegove igraËke karijere je izmeu 1950. i 1954. godine, kada klub niæe uspjehe i u reprezentaciju lansira Jadranove igraËe, πto Êe s vremenom postati tradicija.
Veliki uspjeh u Bakaπunovoj karijeri, sigurno najveÊi poslije olimpijske medalje, je osvajanje Trofeo Italia 1953. godine, πto se smatralo nesluæbenim prvenstvom svijeta. Zavrπetkom igraËke karijere Bakaπun je vaterpolo zamijenio jedrenjem, preselio se sa ZvonËaca u susjednu uvalu Baluni. Jedrio je sve do smrti. Proπle je godine sa svojim brodom "Jadran" bio uspjeπan na tradicionalnoj Mrduljskoj regati. Godinama je bio i predsjednik JedriliËarskog kluba Labud. I privatno, πjor Baka je bio vezan uz more, kao inæenjer brodogradnje radio je u splitskom brodogradiliπtu, gdje je doËekao mirovinu. Veljko Bakaπun preminuo je 17. srpnja 2007. godine na KorËuli, gdje je bio na odmoru, a pokopan je na splitskom groblju Lovrinac
"Ekipa divova"
Literatura 1. Garber, M. (2005). Svi splitski olimpijci. Split: Slobodna Dalmacija d.d. 2. Franceschi, M. (1970). Pola stoljeÊa Jadrana. Split: PK Jadran. 3. CopiÊ, M. (1990). "20 Jadran - Koteks". Split: PK Jadran
U jednoj od Jadranovih monografija iskreno æali za olimpijskim zlatom iz Helsinkija, te istiËe: "Bili smo vrlo dobra ekipa, sve smo pobijedili osim u jednoj utakmici protiv straπnih Maara. Igrali smo neodluËeno. I ostali smo bez zlata zbog gol-razlike. ©teta. BrajnoviÊ i ja u reprezentaciji
12
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 41
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 42
©PORT I ZNANOST
Bitka protiv iluzija ©port, Ëini se, ne koristi svoje nevjerojatne moguÊnosti za borbu protiv stresa. BuduÊi da se Ëesto kaæe da je u πportu sve mjerljivo, javnosti je nametnuta iluzija da neπkolovani treneri Ëesto postiæu bolje rezultate od πkolovanih. Katkad i postiæu, ali ljudska pustoπ koja ostaje iza rezultata po svaku cijenu nije mjerljiva
Piπe Miroslav Hræenjak
aπe fiziËko zdravlje ne ovisi samo o klicama i bolestima moramo uzeti u obzir i koliËinu stresa u vlastitom æivotu i naËin na koji se suoËavamo s tim. Iako stresno stanje nastaje zbog raznih dogaaja, koji mogu biti i pozitivni i negativni, ipak je za veÊinu stres definiran kroz negativne osjeÊaje ili vjerovanja koja se javljaju kada ljudi procijene da se ne mogu suoËiti sa zahtjevom okoline. Brojna znanstvena istraæivanja utvrdila su jasnu vezu izmeu stresa i Ëovjekova zdravlja. Ako je naπ organizam izloæen prevelikom ili predugom stresu, centri u mozgu postaju zaguπeni neugodnim porukama. Aktivacijom endokrinog sustava ubrzava se rad srca, potiËe se oslobaanje glukoze (πeÊera) iz jetre i cijeli se organizam aktivira za suËeljavanje s prijetnjom. Dugotrajni stres dovodi organizam do faze iscrpljenja, a kao posljedica toga nastaju brojna psihosomatska oboljenja. NajveÊe povezanosti izmeu stresa i takvih oboljenja utvrene su kod poviπenog tlaka, Ëira na æelucu, bolesti srca i krvnih æila, infarkta, astme, koænih bolesti, alergija, tegoba s kraljeπnicom, dijabetesa i karcinoma. Dugotrajni stres moæe uzrokovati kroniËan umor, depresiju, napade plaËa, panike, fobije, utjecati na spolnu æelju, menstrualne poteπkoÊe i sl.
N
Pozitivne vrijednosti ©port i tjelovjeæba veÊini ljudi predstavljaju zdravo i svrsishodno provoenje slobodnog vremena, te poæeljan naËin prevencije stresa ili ublaæavanja njegovih posljedica. Ciljani proces vjeæbanja podiæe razinu emocionalnog i fizioloπkog optereÊenja, te pojaËava aktivnost raznih receptora. Na taj je naËin πportaπima moguÊe usaditi pozitivne vrijednosti, izoπtriti im moÊ percepcije, te ih odgojiti da u kasnijem æivotu uspjeπno prevladaju stres. S druge strane, nestruËan pristup u radu sa πportaπima u uvjetima pojaËanog emocionalnog i fizioloπkog optereÊenja moæe prouzroËiti nesagledive posljedice na zdravlje te organizam staviti u stanje trajnog stresa. Doziranje optereÊenja u πportu sliËno je doziranju medicinske terapije u lijeËenju bolesti. Precizna dijagnostika stanja, odabir adekvatne metode ili lijeka moæe rezultirati izljeËenjem neke bolesti. Meutim, uzimanje sredstava protiv bolova u velikoj koliËini zbog ozlijede meniska neÊe pomoÊi bræem oporavku koljena, iako Êe onome koji 42
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 43
TreÊa vrsta iluzije stvara se kroz medijske prikaze sukoba u πportu i πportskim institucijama. DramatiËni scenariji pobuuju niz reakcija javnosti koje se s pravom mogu nazvati stresnim. Dakako, veÊina tzv. pasivnih promatraËa smatra da takva izvjeπtavanja djeluju na sve druge osim na njih. Meutim, nisu u pravu. Osim πto takva izvjeπtavanja itekako utjeËu na formiranje stavova o πportu ili o nekim njegovim aspektima, ona pobuuju i odreene emocije, fizioloπke reakcije, te na suptilan naËin cijeli organizam dræe u stanju napetosti.
Kineziologija kao "presretaË"
ih uzima radi ublaæavanja boli pruæiti iluziju zdravlja. U πportu se neke situacije nuæno nameÊu kao stresne. To su ponajprije frustracije vezane uz proces treninga, natjecanja, pobjede i poraza. Adekvatna mentalna i fiziËka priprema omoguÊuje pojedincu da bez posljedica prevlada te stresove i da se suoËi i s brojnim drugim æivotnim stresovima, dok Êe neadekvatni odgoj πportaπu dati osjeÊaj stresa i tamo gdje ga zapravo nema. Ako trener ne uspije prepoznati poziv u pomoÊ koji mu upuÊuje organizam πportaπa, problem Êe rjeπavati analgeticima, sredstvima protiv bolova i sl. Za takav pristup - "rezultat po svaku cijenu" - cijenu plaÊa samo πportaπ, a rezultat Ëesto izostane.
Paraznanstvena literatura Dugotrajni stres niæeg intenziteta Ëesto uzrokuje veÊe probleme od kratkotrajnog, jakog stresa. Dok na intenzivni stres Ëovjek aktivno reagira, miËe se od izvora, nastojeÊi kroz unutarnje mehanizme uravnoteæiti stanje, dugotrajnog stresa Ëovjek Ëesto nije ni svjestan. Razne iluzije koje nas svakodnevno okruæuju Ëesto nam onemoguÊuju da uoËimo pravi izvor stresa, odnosno da ga otklonimo. Reklo bi se, sve je kako treba biti, ali neπto nedostaje. Koristi li πport svoje nevjerojatne moguÊnosti za borbu protiv stresa? »ini se da ne koristi. Nekoliko je razloga za to. Kao prvo, brojni treneri nemaju adekvatno obrazovanje, iako mnogi od njih postiæu velike πportske uspjehe. BuduÊi da se Ëesto kaæe da je u πportu
”
Iluzije nam se nameÊu zato πto nas poπteuju patnji i umjesto njih nam pruæaju uæitke. Moramo stoga bez æaljenja prihvaÊati kad se one ponekad sudare sa stvarnoπÊu i razbiju na komadiÊe. Sigmund Freud
sve mjerljivo - metrom, πtopericom... javnosti je nametnuta iluzija da neπkolovani treneri Ëesto postiæu bolje rezultate od πkolovanih. Oni ih katkada i postiæu, ali ljudska pustoπ koja ostaje iza rezultata po svaku cijenu nije mjerljiva ni metrom niti πtopericom. Drugu vrstu iluzije omoguÊilo je træiπte paraznanstvene literature - "psiholoπkih kuharica", "dijeta za domaÊice", "ravan trbuh za 14 dana" i ostali self-help priruËnici. Popularnost takvih naslova stvara predodæbu da se upravljanje procesom vjeæbanja moæe nauËiti vrlo brzo: pozitivno razmiπljanje i 15 minuta dnevnoga razgibavanja Ëine Ëuda! Pokrenuti su i teËajevi za instruktore takvih vjeπtina nakon kojih polaznici dobiju zvanja bombastiËnog, uglavnom engleskog i uglavnom nerazumljivog nazivlja. Broj smrtno stradalih ronilaca, paraglidera i sliËno dovoljno govore o kvaliteti tih programa.
Znanstvenici koji su prihvatili druπtvenu odgovornost svojih zvanja zasigurno neÊe prodavati maglu kalibra "treningom do sreÊe za 15 dana" nego Êe nastaviti istraæivati zamrπene mehanizme Ëovjekovog funkcioniranja, kako u bazalnim uvjetima, tako i u reæimu poveÊanog fiziËkog i mentalnog optereÊenja. Na taj bi naËin kineziologija - kao znanost o upravljanju procesom vjeæbanja i o posljedicama tih zakonitost na ljudski organizam - u buduÊnosti mogla biti jedna od vodeÊih znanstvenih disciplina, kad je rijeË o prevenciji bolesti. Dakako, prije nego πto ostvari optimistiËna oËekivanja u borbi protiv stresa - koji je Svjetska zdravstvena organizacija s pravom nazvala epidemijom modernog doba - kineziologija Êe morati dobiti teπku bitku. Bitku protiv iluzija koje se veæu uz podruËje πporta i tjelesnog vjeæbanja, a takvih je iluzija, naæalost, joπ uvijek previπe.
Literatura 1. Ader, R. (1993). Conditioned responses. In B. Moyers (Ed.), Healing and the mind. New York: Doubleday 2. Cohen, S., Tyrrell, D. A. J., and Smith, A. P. (1993). Negatiee life events, perceived stress, negative affect, and susceptibility to conunon cold. Journal of Personality and Social Psychology, 64, 131-140. 3. Gallucci, W. T., and others. (1993). Seks differences in sensitivity of the hipothalamicpituitary-adrenal axis. Health Psychology, 12, 420-425. 4. Griffin, D. W., and Ross, L. (1991). Subjective construal, social inference, and human misundderstanding. In L. Berkowitz (Ed.), Advances in experimental social psychology, 24, 319359. 5. Seyle, H. (1980). The stress concept today. In I. L. Kutash and others (Eds.), Handbook on stress. San Francisco: Jossey-Bass. 6. Thoresen, C., and Powell, L. H. (1992). Type A behavior pattern: New perspectives on theory, assessment, and intervention: Journal of Consulting and Clinical Psychology, 60, 595-604.
43
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 44
Ënog ideala ljudske ljepote. Prema grËkom kanonu, omjer glave naspram tijela iznosi 1:7.
UMJETNOST I ©PORT
Procvat kulture i πporta U grËkom zlatnom razdoblju umjetnost se uzdiæe i stasa u samostalan i zaseban, neovisan koncept. Glavni pokazatelj toga je i socijalan status vrsnih grËkih umjetnika - usprkos skromnom podrijetlu, veliki su kipari u druπtvu uæivali najviπi ugled Piπe Diana ©imek
eto stoljeÊe prije Krista u grËkoj umjetnosti oznaËava kraj arhajskog i poËetak klasiËnog stila. Nastupa poznato zlatno razdoblje. Periklo se izuzetno zalaæe za obnovu razruπene Akropole, sve je podreeno procvatu kulture i nosi umjetniËki predznak. To je razdoblje u kojem se umjetnost uzdiæe i stasa u samostalan i zaseban, neovisan koncept. Glavni pokazatelj toga je i socijalan status koji su uæivali vrsni grËki umjetnici. Veliki su kipari, primjerice, usprkos skromnom podrijetlu, uæivali u druπtvu najviπi ugled.
P
KlasiËni stil Velika slobodno postavljena bronËana statua Posejdona u pokretu, 460. - 450. pr. Kr., visine 2,15 m, najvaænije je ostvarenje klasiËnog stila. Iako je to statua atleta, ipak ne djeluje kao zaustavljeni trenutak pokreta, nego kao stav koji ulijeva strahopoπtovanje i otkriva nam boæansku moÊ. Kultna je i Polikletova statua Dorifora (kopljonoπe) iz zrelog klasiËnog stila, iz 450. - 440. godine pr. Kr. Poznata nam je samo po rimskim kopijama Ëiji nam tvrdi oblici mramora prenose malo od ljepote originala. Otkrivamo da je stroga simetri44
ja arhajskog stila ustupila mjesto proraËunatoj nesimetriji. Obratimo li paænju na os tijela, uoËiti Êemo da to nije ravna vertikalna linija, nego blaga krivulja. Teæina tijela poËiva na lijevoj nozi, a desna u iskoraku ima ulogu elastiËnog oslonca. Takav stav tijela, u kojem je ravnoteæa izmeu dva istodobna pokreta figure usmjerena u suprotnim pravcima, nazva se kontrapost prema talijanskoj rijeËi contrapposto. Diferencijacija izmeu lijeve i desne polovine tijela uoËava se na svakom miπiÊu, a izrazit je i okret glave. Ta prouËena ravnoteæa, toËni, makar pretjerano uoËljiv anatomski detalji, a prije svega skladne proporcije figure uËinili su da je Dorifor postao uzor otjelovljenja klasi-
BronËana statua Diskobola Oko 450. godine pr. Kr. kipar Miron je izradio znamenitu bronËanu statuu Diskobola, bacaËa diska, koja je po umjetniËkoj vrijednosti stala uz bok Dorifora. Statua je saËuvana samo u antiËkim kopijama, od kojih je najbolja ona u Britanskom muzeju. Miron je gotovo savrπeno realizirao trenutak najveÊe tjelesne napetosti i psihiËke koncentriranosti neposredno prije izbaËaja diska. Atlet je u poluokretu u desnu stranu, zadræan u trenutku
uzimanja zamaha prije bacanja diska koji dræi u desnoj ruci.
Okret tijela za puni krug i pol, koji bi normalno uslijedio pri bacanju diska, Miron je navijestio jedino desnim stopalom koje jedva dotiËe tlo. Na jedinstven naËin, u trenutku najveÊe napetosti, kipar je sloæenu kretnju sveo na jedan jedinstveni pokret. To je
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
Page 45
prvi prikaz atleta u tako snaænom zanosu, a moæe se reÊi i da je jedna od najdinamiËnijih figura tog vremena koja tako vjerno pokazuje tijelo u pokretu. Miron u svojim djelima najËeπÊe prikazuje ljude u kretanju. Prikazuje ih u specifiËnim situacijama, eksplicitno naglaπavajuÊi konkretan, karakteristiËan pokret. Njegova djela moæemo podijeliti u dvije grupe. Jednu Ëine kipovi boæanstava i heroja, a drugu kipovi koji prikazuju istaknute atletiËare, olimpijske pobjednike. Diskobol, trkaË Lada i hrvaË Timantej bili su postavljeni u svetiπtu u Olimpiji.
Olimpijske igre Olimpijske su igre, osim πportskog, imale i velik vjerski i umjetniËki znaËaj. Odræavale su se u slavu vrhovnog boga Zeusa kojemu je podignut veliËanstven kip u Olimpiji. Olimpijski su pobjednici bili ljudi sveopÊeg poπtovanja, a pri povratku u rodni grad, Ëesto su se ruπili bedemi grada da bi njihova koËija mogla nesmetano uÊi. Olimpijski su pobjednici bili opjevani u pjesmama, a njihov je rodni grad u olimpijskom svetiπtu mogao podiÊi njihovu statuu. Bili su i materijalno nagraeni, imali razne beneficije, bili oslobaani od poreza i sl. Olimpijske su se igre odræavale svake Ëetvrte godine.Vrijeme izmeu igara nazvano je Olimpijada, po kojoj su stari Grci raËunali vrijeme.
Fidijin kip Zeusa
prikazima bogova i demona, bili su izraeni od zlata, bjelokosti i dragog kamenja. Hiton i sandale bile su sastavljene od zlatnih listiÊa. Za izradu statue potroπeno je Ëetiri tone zlata i Ëetiri tone bjelokosti. Ispred kipa bio je stol izraen od zlata. Na njemu su poredani maslinovi vijenci kojima su ovjenËavani olimpijski pobjednici, posljednjeg, petog dana olimpijskih igara. Fidija, koji je prije toga izradio kip Atene za Partenon, od zlata i slonovaËe, izradio je nacrt i nadzirao gradnju u svojoj radionici zapadno od Altisa. Statua je izraivana u dijelovima i kasnije sastavljena u hramu. Od tog Fidijinog remek-djela nije saËuvano niπta osim nekoliko skromnih kopija na elidskom novcu i detaljan opis rimskog putopisca Pauzanija: "Drugim se Ëudima samo divimo, ispred ovoga se bacamo niËice". Smatralo se velikom nesreÊom zavrπiti æivot, a nemati prilike promotriti ga. Da je kip izradio Fidija svjedoËi i napis ispod Zeusovih nogu: "Fidija, Harmidov sin Atenjanin, naËini mene".
Zeusov kip u Olimpiji Godine 470. pr. Kr. zapoËela je, prema projektu elidskog arhitekta Libona, izgradnja novog Zeusovog hrama. Nakon 14 godina zavrπeno je to remek-djelo, najsavrπeniji uzor gradnje dorskih hramova. To je hram sa svih strana okruæen stupovima, tzv. peripter, dug 64,10 m, πirok 27,66 m, a visok 20 m. U dnu hrama podignut je hrizelefantinski kip Zeusa. Kip i zdanje predstavljali su veliËanstvenu cjelinu. Kip Zeusa je bio jedno od sedam svjetskih Ëuda, izuzetno poznato u starom svijetu, zbog krasote i oboæavanja koje je pobuivalo. Fidija ga je izradio prema Homerovu opisu boæanstva. Zeus sjedi na raskoπnom prijestolju, dræeÊi u desnici kip Nike, a u ljevici æezlo. Glava gigantskog boga, visokog 12,40 m, gotovo je doticala strop. Prijestolje i pijedestal, ukraπeni legendarnim
Literatura
Polikletov Dorifor
1. Boardman, J. (1964). Greek Art. London: Thames and Hudson. 2. Boardman, J. (1974). Athenian Black Figure Vases. London: Thames and Hudson. 3. Boardman, J. (1978). Greek Sculpture, The Archaic Period. London: Thames and Hudson. 45
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
Page 46
©PORT I DUHOVNOST
Meditacija i streljaπtvo ©portska meditacija predana streljaπtvu traæi dobro i Ëvrsto vodstvo koje vodi pobjedi, ali i osobnom zadovoljstvu, smislu, vedrini, vjeri i zajedniπtvu. Vaæno je treninge prilagoditi osobi i osobnosti. Rezultati doista mogu biti visoki i veliki Piπe Tvrtko Beus
oæemo li povezati rijeËi "meditacija" i "streljaπtvo" u cjelinu? Meditacija asocira na neπto πto se zbiva lagano, tiho, postupno, dubinski. Streljaπtvo upuÊuje na brzinu, odluËnost, borbenost, preciznost. Premda pripadaju razliËitim svjetovima, te dvije rijeËi, poπtujuÊi autonomiju podruËja, Ëine æivotnu i praktiËnu cjelinu. Kao πto streljaπtvo ukljuËuje razliËit splet πportskih disciplina, naËina i postupaka, tako i meditacija oznaËava veliku mnoæinu brojnih tehnika, vjeæbi, nastojanja u visokom stupnju πarolikosti i dubine. Meditacija, naime, nije samo neka tehnika opuπtanja i sabranosti. U svome izvornom smislu oznaËava umijeÊe i stil æivota. Kao takva otvara perspektivu mnogim novim situacijama koje nam nosi svagdaπnjica. Velika je vrijednost i znaËenje streljaπtva u naπoj domovini. ImajuÊi u vidu kvalitetu - olimpijske i druge rezultate, streljaπtvo moæe znatno unaprijediti stvarnost meditacije. Taj drevni i plemeniti πport koji se mnogo mijenjao, ali je zadræao bit, moæe se poboljπati i usavrπiti kvalitetnim pristupom duhovnog, psiholoπkog, ljudskog praÊenja i animiranja. Meditacija je stvarnost koja se nalazi na raskriæju religije, duhovnosti, psihologije, igre i πporta
M
Vaænost duhovne inteligencije Nema velikih istraæivanja na podruËju odnosa meditacije i streljaπtva. Literatura je oskudna. Neizravno ipak kroz povijest nalazimo svjedoËanstva o vaænosti duhovne komponente u boracastrijelaca. Nastanak i odvajanje psihologije iz filozofije u novome dobu otvara nove moguÊnosti za istraæivanje ljudske prirode i Ëovjekova ponaπanja. Primjerice, kreativna vizualizacija veoma je vaæna u pripremi, kondicijskim vjeæbama, treninzima i nastupima πportaπa-strijelaca. ©portska psihologija mnogo govori o Ëovjekovim unutarnjim procesima kognitivnog, afektivnog, konativnog i operativnog razvoja. Motivacija je veoma bitna za ostvarenje rezultata. Traæi se primjeren i ozbiljan mentalni trening. PoËetkom 21. stoljeÊa prepoznata je vaænost duhovne inteligencije. Osim kognitivno-racionalne (IQ) i emocionalne inteligencije (EQ), sve se viπe govori, ne samo meu vjernicima, o duhovnoj inteligenciji (SQ). Ta posljednja inteligencija koja povezuje stotine intelektualnih procesa u ljudskome mozgu i Ëovjekovu ponaπanju vaæna je 46
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
jer daje smisao æivotu i njegovim pojedinim oblicima.
Podrπka na duhovnoegzistencijalnom planu Upravo je streljaπtvo izvrsna πportska disciplina koja s mnogo napora i entuzijazma teæi ostvarenju smisla - sredine, pogotka, cilja. Navedene spoznaje iz psihologije, filozofije, duhovnosti i teologije otvaraju prostor za traæenje i prepoznavanje terena za stvaralaËki, osmiπljen, dubinski i uspjeπan trening strijelaca. Meditacija s psiholoπko-duhovnim vjeæbama vizualizacije, imaginacije, interiorizacije, motivacije, aktualizacije, intuizacije, afektizacije i operacionalizacije æeli obogatiti i unaprijediti streljaπtvo u postupnom i konkretnom tijeku. KoristeÊi domaÊe rijeËi i izraze, dobro je spomenuti da meditacija (hrv. razmatranje) s raznim vjeæbama teæi buenju sabranosti, samopouzdanja, smirenosti, maπtovitosti, jasnoÊe i ostvarenja u mladih ljudi. Streljaπtvo kao naπ pravi olimpijski πport traæi podrπku na duhovno-egzistencijalnu planu. Ta je razina nerijetko potisnuta u vremenu koje sve promatra izvanjski, materijalno, komercijalno i pomodarski.
Page 47
krenuti. Prva serija treninga odnosi se na poËetne vjeæbe iz svijeta meditacije: poloæaj tijela, vjeæba disanja, osnovna vjeæba, vjeæba nemiπljenja i πutnje. U stankama vjeæbi πportaπi bi bili upoznati sa stvarnoπÊu duhovno-psiholoπkih vjeπtina. Druga je serija treninga vezana uz napredne vjeæbe koje neizravno i izravno ukljuËuju i streljaπtvo. Polaznici treninga bili bi uvedeni u ljepotu naravne - ciljane meditacije koja je svrhovita i ciljevita u svome razvoju i dosegu. TreÊa serija treninga tiËe se konkretnih vjeæbi iz svijeta meditacije i vizualizacije s jedne, te streljaπtva i πporta s druge strane. To su vjeæbe zamiπljanja srediπnje toËke, zamiπljanja konkretnog treninga i natjecanja noπenog pozitivnom energijom pobjede, vjeæba sabranosti i preciznosti, vjeæba samopouzdanja i povjerenja. Ne treba zaboraviti da je sama meta svojevrstan meditativni simbol. Postoji mnogo moguÊnosti za meditativno poniranje i zanimljive vjeæbe.
Serije treninga Duhovno-psiholoπki treninzi i asistencije u streljaπtvu zbivaju se na viπe razina i oblika. PoπtujuÊi dinamiku mnogih obveza i interesa danaπnjeg Ëovjeka kao i sloæenu stvarnost ovoga πporta, potrebno je odvojiti neko vrijeme samo za sebe, za svoj duh, za svoje tijelo, sve oËi i ruke, ramena i snagu te
PoËetna toËka sebesvijesti Te tri serije treninga nisu strogo odijeljene. Zbivaju se prema afinitetu i moguÊnostima samih polaznika. Spomenutim serijama treninga pridruæuju se teoretski i praktiËni primjeri iz svijeta meditacije (iskustva, fenomeni, dogaaji). PraktiËni pokusi bili bi ostvareni
na primjeru samoga streljaπtva: ciljanje u normalnim i subjektivno oteæanim okolnostima, ciljanje s normalnom i oslabljenom vjerom - pouzdanjem, ciljanje s ometenom i poveÊanom motivacijom, refleksivne vjeæbe u razliËitim situacijama itd. PraktiËnim bi se primjerima dodale relaksirajuÊe vjeæbe, vjeæbe opuπtanja, vjeæbe istezanja, vjeæbe buenja energije, vjeæbe snage, vjeæbe produhovljavanja tijela. Interesantno bi bilo provesti alfa meditaciju koja vraÊa u nultu, poËetnu toËku sebesvijesti i postojanja. Strijelci bi prolazili u maπti svoje poËetke i djetinjstvo s posebnim naglaskom na voljeni πport i æivotni izbor. ©portska meditacija, u naπemu sluËaju predana streljaπtvu, traæi dobro i Ëvrsto vodstvo koje vodi pobjedi, ali i osobnom zadovoljstvu, smislu, vedrini, vjeri i zajedniπtvu. Vaæno je treninge prilagoditi osobi i osobnosti. Rezultati doista mogu biti visoki i veliki. Mnogo toga ovisi o treneru, o povjerenju, o suradnji. Mnogo ovisi o samim polaznicima. RijeË je o svojevrsnoj filozofiji æivota vezanoj uz duhovnost koja postoji kod pojedinca ili skupine na ovaj ili onaj naËin. UÊi u svijet meditacije streljaπtva znaËi iÊi prema cilju, prema smislu, prema srediπtu, prema dubini, prema sebi i svome ostvarenju. Vaæno je poËeti, uËiniti prvi korak - za sebe i za svoje bliænje. Literatura 1. Horga, S. (1993). Sportska psihologija. Zagreb: ©kolska knjiga. 2. Orlick, T. (1998). Mentalni trening za sportaπe. Zagreb: Gopal. 3. Petz, B. (1987). Psihologija rada. Zagreb: ©kolska knjiga. 4. K. Tilmann, T. (1981). Uvod u meditaciju. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost. 5. Marshall, I. i dr. (2002). SQ - Duhovna inteligencija, suπtinska inteligencija. Zagreb: V.B.Z. 47
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
Page 48
©PORTSKA TERMINOLOGIJA
Jedro, daska i voda Moderno je doba svjedokom razvoja brojnih novih πportskih aktivnosti koje koncept πporta Ëine sve raznovrsnijim. Pojedini su πportovi sliËni po pojedinim elementima, kao πto je to sluËaj s jedrenjem na dasci, jahanjem na valovima, kitesurfingom i skateboardingom Piπe Darija OmrËen ijeË surf engleskoga je podrijetla i oznaËava bijelu pjenu koja se stvara na vrhovima valova kada se primiËu obali (Logman Dictionary of Contemporary English, 2006., 1670). RijeË oznaËava i val, odnosno nabiranje mora (u obliku vala) prije nego πto se razbije od obale (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). »esto se misli da se ta rijeË odnosi na dasku koja se koristi u svakoj od tri πportske aktivnosti na vodi koje se na hrvatskome zovu jedrenje na dasci (na engleskome wind-surfing), jahanje na valovima (surfing) i kitesurfing - voænja na dasci po vodi uz pomoÊ padobrana. Potonji je πport kombinacija letenja sa zmajem (kite flying) i jedrenja na dasci (windsurfing) (Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2007a.). Meutim, rijeË surf ne oznaËava dasku nego, kako je reËeno, val ili bijelu pjenu koja se stvara na vrhovima valova. Istina, puni naziv u engleskome jeziku za dasku kojom se oni koji se bave nekom od tri navedene πportske aktivnosti sluæe glasi surfboard, odnosno daska na kojoj osoba stoji dok se vozi po valovima, ali rijeË surf samo je dio navedene sloæenice i ima u engleskome jeziku neko od dva prethodno navedena znaËenja, dok rijeË board znaËi daska. Stoga je u hrvatskome jeziku pogreπno koristiti anglizam surf da bi se njime oznaËilo dasku.
R
48
Uporaba rijeËi surfing RijeË surfing danas je vrlo Ëesta u hrvatskome jeziku. Ono πto je zanimljivo su znaËenja u kojima se u hrvatskome jeziku ta rijeËi koristi. U vrijeme interneta i, putem njega, globalne komunikacije veÊina ljudi u suvremenome druπtvu glagol surfati povezuje s pretraæivanjem na internetu. Sintagma surfati po internetu ne postoji samo u hrvatskome jeziku - primjerice, Longman Dictionary of Contemporary English (2006., 1670) navodi dva znaËenja toga glagola. Prvo se znaËenje odnosi na jahanje na valovima stojeÊi na dasci, a drugo na traæenje informacija na svjetskoj komunikacijskoj mreæi. Od glagola surf u engleskome jeziku nastaje surfing kao naziv za πport koji se u hrvatskome jeziku naziva jahanje na valovima. RijeË je o πportu u kojemu se πportaπ stojeÊi na dasci vozi po velikim valovima. U hrvatskome se imenica surfing koristi u znaËenju jedrenje na dasci. Meutim, pogled na navedena dva znaËenja u engleskome jeziku pokazuje da se glagol surfati u hrvatskome koristi u samo jednome od dva navedena znaËenja koja glagol ima u engleskome. Istina, u hrvatskome glagol surfati ima joπ jedno znaËenje koje se takoer odnosi na bavljenje jednim od πportova na vodi, ali nije rijeË o πportu koji se naziva jahanje na valovima. U hrvatskome se jeziku imenica surfing koristi u znaËenju jedrenje na dasci, te vrlo rijetko - i to samo u sluËaju osoba koje su
dobro upuÊene u πportsku terminologiju - u znaËenju jahanje na valovima. Jedrenje na dasci je πport u kojem osoba stoji na dasci, ali kretanjem na njoj upravlja pomoÊu jedra koje je priËvrπÊeno za dasku. Dakle, u hrvatskome se jeziku πport jedrenje na dasci, Ëiji naziv na engleskome jeziku glasi wind-surfing, Ëesto u svakodnevnome govoru naziva jednostavno surfanje, Ëime se, zapravo, ta tuica u hrvatskome jeziku koristi za oznaËavanje πporta (jedrenja na dasci) razliËitog od onoga kojega ista rijeË oznaËava u engleskome jeziku (jahanje na valovima).
Surfboard ili daska Zanimljivo je da se takvo preklapanje znaËenja dogodilo i u njemaËkome jeziku u kojemu se vrlo Ëesto rijeËi Surfen i Windsurfen koriste kao istoznaËnice i to za oznaËavanje jedrenja na dasci (DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch, 2003., 1551). Isti izvor, meutim, navodi da se u njemaËkome jeziku rijeË Surfen koristi i za oznaËavanje πporta koji se u hrvatskome jeziku naziva jahanje na valovima. Naziv jedrenje na dasci je prevedenica engleskoga naziva boardsailing koji se u engleskome koristi kao istoznaËnica za naziv wind-surfing. U jedrenju na dasci daska se na engleskome naziva surfboard (daska za voænju po valovima) ili sailboard - u prijevodu daska za jedrenje. U engleskome se jeziku daska naziva surfboard i u jahanju na valovima i u jedrenju na dasci.
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
Page 49
Veza izmeu jahanja na valovima i skateboardinga Skateboarding, odnosno voænja na dasci s kotaËima, nastaje iz jahanja na valovima. Ljudi koji su uæivali u voænji po velikim valovima tijekom toplih mjeseci pronaπli su naËin kako se i na kopnu baviti aktivnoπÊu Ëije su kretne strukture sliËne ili potpuno iste kao i kretne strukture u jahanju na valovima. Umjesto valova su u prvo vrijeme posluæila isuπena korita rijeka i rjeËica te prazni bazeni za plivanje, a zatim su se poËele izraivati rampe u obliku po duæini prepolovljene savijene cijevi (engl. half-pipes) da bi se imitiralo oblik vala i da bi se na njoj moglo voziti na dasci s kotaËima na naËin sliËan naËinu voænje na dasci po valovima, odnosno jahanju na valovima. Usporede li se engleski nazivi za daske u jahanju na valovima (surfing) i skateboardingu, odnosno voænji na dasci s kotaËima, jasno je o kojemu je od dva navedena πporta rijeË - surfboard (u prijevodu na hrvatski: daska za valove) je daska na kojoj se osoba vozi po velikim valovima kojima se na vrhu stvara bijela pjena, dok je skateboard daska na kojoj osoba klizi, odnosno na kojoj se osoba vozi po tvrdoj povrπini.
Joπ o kitesurfingu Kitesurfing (poznat i pod nazivima fly surfing i kiteboarding; Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2007b.) relativno je nova πportska aktivnost (godina 1998.
Sve sloæeniji koncept πporta Moderno je doba svjedokom razvoja brojnih novih πportskih aktivnosti koje cjelokupni koncept πporta Ëine sve sloæenijim i raznovrsnijim. Pojedini su πportovi sliËni po pojedinim elementima, kao πto je to sluËaj s jedrenjem na dasci, jahanjem na valovima, kitesurfingom i skateboardingom koje povezuju jedro, daska i voda. Istina, sva tri navedena elementa nisu zajedniËka i svim trima navedenim πportovima, ali tvore nit koja navedene aktivnosti meusobno povezuje.
Literatura 1. DUDEN - Deutsches se smatra godinom njene ekspanzije; Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2007a.) koja svakim danom dobiva na popularnosti. Oni manje spretni zadovoljavaju se time da na dasci (koja se na engleskome jeziku naziva surfboard, wakeboard ili kiteboard) klize po valovima, dok oni spretniji pri tome izvode i vrlo zahtjevne figure u zraku, po Ëemu je ovaj πport vrlo sliËan skateboardingu. Engleska rijeË kite koja se koristi u ovome nazivu, istina, znaËi zmaj, kolokvijalno i avion, ali se u engleskome jeziku odnosi i na vrstu jedra koje se kod jedrilica na vodi koristi za jedrenje po laganome vjetru (Schult, 1992., 145). Ta se rijeË poËela koristiti i u nazivu navedene πportske aktivnosti. U hrvatskome se jeziku kite naziva zmaj.
2. 3.
4. 5.
6.
Universalwörterbuch. (2003). 5. izdanje. (str. 1551). Mannheim: Bibliographisches. Institut & F.A. Brockhaus Ag, Langenscheidt KG. Longman Dictionary of Contemporary English (2006). (str. 1670). Harlow: Pearson Education Limited. Random House Webster’s Unabridged Dictionary. (1999). V2.2 for 16bit WindowsTM systems, V3.0 for 32bit WindowsTM systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & HousepieTM. Schult, J. (1992). The Sailing Dictionary. Second edition. (str. 145). London: Adlard Coles Nautical. Wikipedia - The Free Encyclopedia. (2007a). Kitesurfing. http://hr.wikipedia.org/wiki/Kitesurfing; S mreæe skinuto: 30. 5. 2007. Wikipedia - The Free Encyclopedia. (2007b). Kitesurfing. http://en.wikipedia.org/wiki/Kitesurfing; S mreæe skinuto: 30. 5. 2007.
49
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
Page 50
©PORTSKA FOTOGRAFIJA
cjenjivaËki sud Hrvatskog olimpijskog odbora, zaduæen za provedbu meunarodnog natjeËaja "Sport i fotografija 2006." u Hrvatskoj, a koji je raspisao Meunarodni olimpijski odbor, proglasio je za pobjedniËke radove autorske amaterske snimke Sanjina KovaËiÊa, Kreπimira MehiËiÊa i Petre »izmiÊ. Fotografski zapisi Sanjina KovaËiÊa proglaπen je najboljim u kategoriji koncept - posveÊene seriji u maËevanju, Kreπimira MehiËiÊa - mape na temu nogometni navijaËi, dok je Petra »izmiÊ, u kategoriji - natjecanja svoje autorske snimke posvetila softballu. Prvonagraeni iz Hrvatske konkurirali su za jednu od nagrada na meunarodnoj razini natjeËaja za fotografe - amatere u organizaciji Komisije za kulturu i olimpijsko obrazovanje MOO-a. Kreπimir MehiËiÊ i Sanjin KovaËiÊ u meunarodnoj konkurenciji uvrπteni su u osam najboljih i tako dobili posebno priznanje MOO-a. Nagraeni fotografski radovi natjecatelja amatera iz viπe od 70 zemalja objavljene su u posebnoj ediciji MOO-a koja je adresirana na sve nacionalne olimpijske odbore.
O
Naπi pobjednici Fotografski zapisi Sanjina KovaËiÊa proglaπen je najboljim u kategoriji koncept - posveÊene seriji u maËevanju, Kreπimira MehiËiÊa - mape na temu nogometni navijaËi, dok je Petra »izmiÊ, u kategoriji - natjecanja svoje autorske snimke posvetila softballu
Piπe Kreπimir MikiÊ
Petra »izmiÊ - prva fotografija prikazuje detalj s natjecanja, πto je zanimljivo i dobro zapaæanje, no manja bi se primjedba mogla uputiti poloæaju lijeve noge unutar okvira koja je dosta nespretno rezana rubovima slike. Na drugoj fotografiji vidimo akciju opet sliËnog koncepta - snimanja u detalju, ovaj put u neπto πirem planu, s time da bi se ponovo moglo reÊi isto πto i za prethodni snimak. Naravno, treba imati na umu da je rijeË o amaterskim fotografijama i dinamiËnom πportu za koji, kad je o snimanju rijeË, treba imati puno iskustva.TreÊi snimak je u kolekciji najuspjeπniji, samo je πteta πto je igraË dosta nevjeπto rezan. Dakle, savjet autorici: VeÊa pozornost kompoziciji slike, posebice rubovima fotografskog okvira!
p e t ra Ë i z m i Ê
Sanjin KovaËiÊ je snimio seriju fotografija na temu maËevanje. Seriju objavljujemo u cijelosti pri Ëemu su, naravno, neke fotografije uspjeπnije, a neke manje uspjeπne. Kad govorimo o neπto manje uspjeπnim, mislimo na zapostavljenu kontrolu pozadine, drugog plana u slici, πto se oËituje kosim snimkom, rezanim osobito u drugom planu i sl.
Kreπimir MehiËiÊ - od 12 vrlo dobrih fotografija za objavljivanje u naπoj rubrici odabrali smo tri. Prvi je snimak zanimljiv zbog kuta snimanja koji je istaknuo geometrijska obiljeæja slike, drugi portret pokazuje da autor uoËava zanimljive detalje, dobro komponira, a pri tome jasno daje do znanja da je rijeË o navijaËima po drugom planu slike. Na treÊoj fotografiji, iako osobu gledamo snimljenu straga, odabirom ponovno zanimljivih detalja autor naglaπava ljubav prema domovini, πportu i igraËima. Sve u svemu, drukËiji fotografski pristup navijaËima i navijanju.
11:01
k re π i m i r m e h i Ë i Ê
10/4/07
sanjin kovaËiÊ
OLIMP-prelom 24 NOVI Page 51
51
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
Page 52
PUBLICISTIKA Nogomet u Rijeci
Veslanje u Makarskoj
Rijeka nogometa 1873-1948 VeslaËki klub "Biokovo" Autori: Ferruccio Burburan, Zlatko Moranjak Makarska 1921 - 2006 GrafiËko oblikovanje: Zambelli, Rijeka Godina i mjesto izdavanja: 2006., Rijeka Stranica: 152, format: 17x23 cm Naklada: 300 primjeraka IzdavaË: Grafika Zambelli, Rijeka Tisak: Grafika Zambelli, Rijeka ijeËki autori Feruccio Burburan i Zlatko Moranjak R odvojili su vrijeme i strpljenje da potraæe i prikupe te sustavno uobliËe informacije koje su jednostavno nazvali Rijeka nogometa. Igra rijeËi u naslovu dvojakog je smisla, odnosi se na grad Rijeku, ali i rijeku nogometa koja u Rijeci teËe joπ od treÊe Ëetvrtine XIX. stoljeÊa. Kroz sedam poglavlja vode nas kroz sedam desetljeÊa razvoja najvaænije sporedne stvari na svijetu. Da bi nam pokazali proπlost, odluËili su na poËetku napisati kratku povijest grada Rijeke kroz vaæne godine, i kratku povijest razvoja πporta u tom gradu. Burburan i Moranjak, nakon pregleda razvoja igre s loptom, cijelo jedno poglavlje posveÊuju nastanku i razvoju nogometa u Rijeci. Posebno su interesantni povijesno-ekonomski uvjeti grada tog doba. NajveÊi dio knjige pripada skupljenom kronoloπkom materijalu prvo nastanka svih klubova, a potom i detaljnom pregledu odigranih utakmica, rezultata, igraËa. Posebno su istaknuti igraËi koji su obiljeæili to razdoblje: Rodolfo Volk, Marchello Mihalich, braÊa Varglein, Ezio Loik, Brubo Quaresima, Erbstein Egri Ernst, Lipizer Alceo, Ossoinak Luigi, Kossovel Ernesto Attila i Gino Gardassanich. Knjiga je ilustrirana fotografijama igraËa, momËadi, dokumentima, portretima igraËa. Autori su, prikazujuÊi proπlost nogometa u Rijeci, na jednom mjestu skupili sve vaænije podatke koje svaki istinski ljubitelj ili povjesniËar nogometa treba imati.
52
Autor: Milivoj »apeta GrafiËko oblikovanje: Martina Gulan, Grafika Gulan Godina i mjesto izdavanja: 2006., Makarska Stranica: 88, format: 21,5x25,5 cm Naklada: 400 primjeraka IzdavaË: VeslaËki klub Biokovo, Makarska roslava 85 godina postojanja kluba posluæila je kao razlog monografije posveÊene nastanku, trajanju i P razvitku VeslaËkog kluba Biokovo. Veslanje kao πport ima dugu tradiciju u svijetu, od 1715. godine kada je odræano prvo natjecanje, preko XIX. stoljeÊa kada se postupno stvaraju pravila ovog πporta, pa sve do danas kada se veslanjem aktivno ili rekreativno bavi mnogo ljudi. Autor je knjigu posvetio upravo tom πportu i njegovom nastanku i razvitku u Makarskoj. Skupivπi bogatu arhivsku dokumentaciju, prati razvoj kluba od prve osnivaËke skupπtine, preko nabave prvih Ëamaca, prvih πportskih uspjeha, prikljuËenja Makaranki pa sve do suvremenog πportskog veslanja u XXI. stoljeÊu. Knjiga je pisana vrlo jasnim, Ëistim jezikom, πto je Ëini interesantnom za Ëitanje i onima koji u veslanju ne provode svoje πportsko ili slobodno vrijeme. Kako je rijeË o monografiji, poseban je dio knjige posveÊen ljudima koji su obiljeæili i obiljeæavaju VK Biokovo, te je objaπnjena njihova uloga u klubu i πportu. Posebno je interesantno da »apeta na kraju knjige piπe i nekoliko anegdota. OsvrÊuÊi se na proπlost, autor govori i o buduÊnosti kluba, u kojoj Ëelnici VK Biokovo æele mladima omoguÊiti da pronau svoje mjesto u ovom πportu. Knjiga je bogato ilustrirana fotografijama i dokumentima od vremena osnivanja pa sve do danaπnjih dana.
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
Page 53
Piπe Milena DragiπiÊ
Knjiga o olimpizmu
Olimpizam u Hrvatskoj Autor: Zdenko JajËeviÊ GrafiËko oblikovanje: Erika KreπiÊ Godina i mjesto izdavanja: 2007. Zagreb Stranica: 312, format: 17x25 cm IzdavaË: Libera Editio d.o.o. Tisak: Tiskara Svebor limpizam je æivotna filozofija koja promiËe i slavi O uravnoteæenu cjelinu u kojoj su sjedinjene kvalitete tijela, volje i uma. Prva je to reËenica predgovora knjige autora Zdenka JajËeviÊa o olimpizmu u Hrvatskoj. Filozofija olimpizma kroz suvremene olimpijske igre vrlo je brzo pronaπla plodno tlo i u Hrvatskoj. JajËeviÊ prati razvojni put olimpijske filozofije u Hrvatskoj od prvih podataka 1894. kada je Franjo BuËar obavijestio πportsku javnost o olimpizmu pa sve do suvremenih dana i posljednjih Zimskih olimpijskih igara u Torinu. Samo iskreni poklonik πporta i strpljivi istraæivaË i znanstvenik kao πto je JajËeviÊ uspijeva o povijesti olimpizma pisati s toliko poπtovanja dræeÊi se faktografije. U prvoj polovici knjige sustavno je opisan razvitak πporta i olimpizma u Hrvatskoj prateÊi godinu za godinom zbivanja, glavne protagoniste i nastanak institucija koje su usko vezane uz razvoj πporta i olimpijskog pokreta u Hrvatskoj, kao direktne posljedice opÊe politiËke, ali i druπtvene i πportske uvjetovanosti. Druga polovica pripada faktografskim podacima o svim naπim πportaπima koji su nastupili na olimpijskim igrama do 1988. i od 1992. godine do 2006. Navedeni πportaπi praÊeni su kroz nastupe i na zimskim i na ljetnim olimpijskim igrama. Posebno su izdvojeni πportaπi, πportovi i discipline osvajaËa medalja na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama. Sve napisano prati dokumentacijska fotografija koja je bitna kao ilustracija teksta, ali i kao dokument koji nas i slikovno podsjeÊa na protagoniste olimpizma kroz povijest. Zbog svega navedenog, knjiga zasluæuje pronaÊi svoje mjesto u rukama svih πportaπa i πportskih radnika.
Rukomet u Solinu
RK Solin, 50 godina rukometa u Solinu Autor: Jurica GizdiÊ GrafiËko oblikovanje: Zoran JuriÊ Godina i mjesto izdavanja: 2006., Solin Stranica: 195, format: 24x31 cm Naklada: 1.000 primjeraka IzdavaË: Rukometni klub Solin Tisak: Herceg Tisak, Split urica GizdiÊ autor je joπ jedne knjige posveÊene πportu. J Ovaj je put pozornost usmjerio na rukomet i to onaj dio koji se igra u Solinu. Neumoran istraæivaË arhiva i dokumenata vezanih uz πport posluæio se strpljivoπÊu i æeljom istraæivaËa da prikupi sve podatke vezane uz rukomet i njegovih 50 godina u Solinu te pronaeno uobliËi u monografiju posveÊenu RK Solin. Na poËetku knjige koja je monografija 50 godina postojanja sjajnog πportskog kluba daje nam pregled razvoja rukometa u svijetu i Hrvatskoj, poËetak igranja u Splitu 1945. pa sve do vremena sadaπnjosti kada je Hrvatska rukometna velesila. U Solinu je rukomet sluæbeno zaæivio 1956. godine, iako se igrao veÊ tri godine ranije. RK Solin ime je mijenjao tijekom svog postojanja da bi tek 1981. godine dobio ime koje nosi i danas. Velik je dio knjige posveÊen svim nastupima rukometaπa Solina od 1951., a statistiËki su obraeni nastupi na prvenstvima, u ligama i kupovima sve do sezone 2005./2006. Posebna poglavlja posveÊena su duænosnicima te reprezentativcima Peri MetliËiÊu, TonËiju Periboninu, Neni Bobanu, Peri JukiÊu, Ljubi VukiÊu i Nenadu Rogulju. Zadnji dio knjige bavi se prijateljskim utakmicama, turnejama i zanimljivostima iz prvih 50 godina ovog kluba. Bogato opremljena fotografijama iz arhiva kluba, te uz sve πportske podatke koji se u monografiji mogu pronaÊi, knjiga je izvor nepresuπnih podataka za rukometne zaljubljenike i istraæivaËe ovog πporta u Hrvatskoj.
53
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
OD OLIMPA DO OLIMPA
Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Piπe Radica Jurkin LugoviÊ 54
Page 54
NOVOSEL U KUΔI SLAVNIH U KuÊu slavnih u Springfieldu (ameriËka savezna dræava Massachusetts) inauguriran je 8. rujna najtrofejniji hrvatski koπarkaπki trener Mirko Novosel. On je treÊi dræavljanin Republike Hrvatske koji je primljen u KuÊu slavnih: prije njega to su, zbog igraËkih dostignuÊa, zasluæili Kreπimir ΔosiÊ (1996.) i Draæen PetroviÊ (2002.). Novosel je jedan od Ëetiri svjetska trenera koji imaju tri ili viπe olimpijskih medalja. S reprezentacijom bivπe SFRJ osvojio je olimpijsko zlato 1980., zatim srebro 1976. i broncu 1984. godine. Jedinstven je i po tome πto je 1971., 1972. i 1973. osvajao kadetsko, juniorsko i na kraju seniorsko Europsko prvenstvo kao izbornik reprezentacije Jugoslavije. S Cibonom je osvojio sve πto se moglo (tri je puta bio prvak Jugoslavije, sedam puta osvajaË Kupa Jugoslavije, dva puta pobjednik europskog Kupa kupova i osvajaË Kupa prvaka Europe 1985.). Posebnu su Ëast Mirku Novoselu, u ime hrvatske olimpijske obitelji, sveËanim primanjem u sjediπtu HOO-a u Zagrebu iskazali predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, a u nazoËnosti uglednih πportskih duænosnika Stojka VrankoviÊa, dopredsjednika HOO-a i Æeljka DrakπiÊa, glavnog tajnika HKS-a.
PREDSJEDNIK MATE©A U POSJETU KINI Na poziv Ëelnika Organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Pekingu 2008. (BOCOG), predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i Ëlan Komisije za pripremu olimpijskih igara Europskih olimpijskih odbora Zlatko Mateπa boravio je od 2. do 10. rujna u Kini. U πportskom srediπtu buduÊih Olimpijskih igara u Pekingu, kao i regionalnom Hong Kongu, predsjednik HOO-a razgovarao je s najviπim duænosnicima Odbora Igara i Kineskog olimpijskog odbora, s kojim HOO ima vrlo uspjeπnu πportsku suradnju. Prema izvjeπÊu predsjednika Mateπe, πportska infrastruktura Pekinga je na najviπoj razini spremnosti za Igre, kao i prostori u kojima Êe biti press-centar i prostor za promidæbu hrvatskog turizma i gospodarstva zakupljen u pekinπkom hotelu Zhaolong, nasuprot hrvatskog veleposlanstva. OSAM MEDALJA SA 9. OLIMPIJSKOG FESTIVALA Mladi hrvatski πportaπi, njih 51, sudionici 9. olimpijskog festivala europske mladeæi (EYOF) koji je odræan u Beogradu od 21 do 28. srpnja, vratili su se s osam medalja, od toga Ëak πest atletskih. Meu atletiËarima osvajaËima odliËja
DOBITNICI NAGRADE DRAÆEN PETROVIΔ U nazoËnosti brojnih uglednika hrvatskog πportskog i javnog æivota na prigodnoj sveËanosti u zagrebaËkome hotelu Sheraton, 15. rujna, povodom Hrvatskog olimpijskog dana, najboljim perspektivnim πportaπima uruËena je Nagrada Draæen PetroviÊ koju HOO prvi put 2007. dodjeljuje mladim vrhunskim πportaπima. Nagradu koja nosi ime Draæena PetroviÊa, jednog od najboljih svjetskih koπarkaπa i nositelja triju olimpijskih medalja (OI Los Angeles., Seoul 1988. i Barcelona 1992.) dodijeljena je u Ëetiri kategorije u obje konkurencije. Tako je u æenskoj konkurenciji izbor pao na Danijelu GrgiÊ, svjetsku juniorsku prvakinju na 400 m, a u muπkoj Filipa GrgiÊa, svjetskog juniorskog prvaka u taekwondou. U konkurenciji ekipa Nagradu su dobili æenska juniorska odbojkaπka reprezentacija, europske viceprvakinje 2006., a u sastavu: Ana Grbac, Danijela AneliÊ, Ivana KalebiÊ, Paola Doπen, Jelena Alajbeg, Danica UljeviÊ, Ines Medved, Simona UπiÊ, Tara VekiÊ, Marina LjubiËiÊ, Magda PetkoviÊ i Matea IkiÊ, te muπka juniorska rukometna reprezentacija, svjetski viceprvaci 2007.godine, u sastavu: Ivan PeπiÊ, Ante GraniÊ, Mario GaguliÊ, Stipe Borovac, Domagoj Duvnjak, Manuel ©trlek, Marko Tarabochia, Igor KaraËiÊ, Marko MatiÊ, Ivan Sever, Josip CrniÊ, Goran BogunoviÊ, Hrvoje TojËiÊ, Josip IliÊ, Ivan ©kegro, Dinko Vuleta i Luka RakoviÊ. »lanovi reprezentacija uz Nagradu koja ukljuËuje povelju i novaËni iznos, dobili su i mobilne ureaje s godiπnjom pretplatom, dar T-Mobile-a, dok su Danijela i Filip dobili prijenosno raËunalo dar HGspota. Dirljivim govorima majke Draæena PetroviÊa koja je i uruËila Nagradu, te predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, te prvog i poËasnog predsjednika HOO-a i Ëlana MOO-a Antuna Vrdoljaka, u spomen na velikog Draæena PetroviÊa Ëije ime se nalazi u KuÊi slavnih, ovim je mladim πportaπima poruËeno: Draæenov je πportski put jedini ispravan put mladog πportaπa i, kako je Vrdoljak, sugerirao „slijedite taj uzor jer Êe vas sigurno dovesti na πportski put Ëasti i slave". Izbor nagraenih izvrπio je Odbor za dodjelu Nagrade na Ëelu s Zvonimirom Bobanom, te Ëlanovima: Goranko FiæuliÊ, Zvjezdana Tuma Pavlov i Dragutin Kamenski, predstavnici VijeÊa HOO-a, Iva Perdec- AugustinËiÊ, Romana Caput-Jogunica i Vinko KneæeviÊ, predstavnici Hrvatskog zbora sportskih novinara, te olimpijci, Aleksandar PetroviÊ, Kaja Ileπ i Vlado Lisjak, Ëlanovi Hrvatskog kluba olimpijaca.
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:01
Page 55
HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN
Foto: ©ime Strikoman
U povodu Hrvatskog olimpijskog dana (HOD),10. rujna, inaËe 16. roendana Hrvatskog olimpijskog odbora, diljem Hrvatske odræan je niz πportsko-edukativnih manifestacija. Projektu proslave πporta i olimpizma odazvale su se brojne πportske sredine πirom zemlje Ëime se, kako je naglasila koordinatorica projekta i pomoÊnica glavnog tajnika HOO-a Alma PapiÊ, HOO pribliæio ciljevima kao πto su masovnije ukljuËivanje graana u razliËite oblike πportskih aktivnosti, podizanje svijesti o vaænosti redovnog bavljenja πportom te jaËanje svijesti o ulozi πporta u druπtvu i edukacija mladih. Bavljenje πportom trebala bi biti kultura æivljenja, poruka je poziva na proslavu HOD-a, s preporukom "vaæno je sudjelovati", upuÊenog na desetak tisuÊa adresa predπkolskih ustanova, osnovnih i srednjih πkola, fakulteta, nacionalnih πportskih saveza, vrhunskih πportaπa, æupanijskih πportskih zajednica, rekreativaca i onih koji to nisu. SimboliËna Proslava HOD-a u Zadru, 10.9. poveznica svim sudionicima bila je bijela majica kao poruka mira i prijateljstva, solidarnost i fair playa. Promotor ovog nacionalnog projekta proslave πporta i olimpizma koji bi trebao postati tradicija bila je svjetska juniorska prvakinja, atletiËarka Danijela GrgiÊ. »estitajuÊi Hrvatski olimpijski dan Ëelnici HOO-a uputili su svim πportaπima, πportskim djelatnicima, osobito volonterima, πportskim uglednicima (meu kojima su poklisari i Ëlanovi olimpijske obitelji utemeljitelja HOO-a 1991.), novinarima i onima koji su pridonijeli najviπem nacionalnom πportskom tijelu u uspjeπnom predstavljanju i voenju hrvatskog olimpijskog pokreta od 10. rujna 1991. godine Ëestitku u kojoj stoji: "»estitamo vam Hrvatski olimpijski dan kao izraz osobitog πtovanja i zahvalnosti za nesebiËnu potporu hrvatskome πportu i Hrvatskom olimpijskom odboru u zajedniËkoj misiji svih ovih godina". najuspjeπniji je bio bacaË Marin Premeru koji je osvojio zlato u bacanju kugle i srebro u bacanju diska, Ëime si je priskrbio epitet naπeg najuspjeπnijeg πportaπa u Beogradu. Ostale Ëetiri medalje pripadaju Dinu Pervanu, zlato u skoku udalj, Sandri PerkoviÊ, srebro u bacanju diska, Ivani LonËarek , bronca na 100 m prepone i Stipi ÆuniÊu, bronca u bacanju koplje. S odliËjima su se vratile i dæudaπice koje su osvojile dvije srebrne medalje; Andrea BekiÊ u kategoriji do 52 kg i Andreja –akoviÊ do 57 kg. "ZahvaljujuÊi atletici i dæudu, koji su u usponu iako nemaju idealne uvjete rada, nastup hrvatskih πportaπa na ovoj vaænoj meunarodnoj πportskoj manifestaciji bio je dosad najuspjeπniji", kazao je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa ËestitajuÊi πportaπima, Ëlanovima struËnih stoæera i Ëelnicima saveza na sveËanom primanju u HOO-u 29. kolovoza. Tom je prigodom naglasio: "Utoliko znaËajnim Ëine se ovi rezultati zbog novosti u organizaciji meunarodnog πporta i odluke Meunarodnog olimpijskog odbora o utemeljenju Olimpijskih igara mladih koje Êe se odræati veÊ 2010.".
OLIMPIJSKO “NE” PRETILOSTI Hrvatski olimpijski odbor odazvao se pozivu Europskih olimpijskih odbora da zajedniËki smanje broj pretile djece kojih je u Europi viπe od 30 posto. SmatrajuÊi da πport i olimpijske igre te osobito πportaπi olimpijci mogu utjecati na zdraviji rast i razvoj mladih, Europski olimpijski odbori su, uz sponzora Samsung Electronicsa, izradili projekt koji u prvoj godini kani obuhvatiti oko 120 tisuÊa djece u dobi do 15 godina u 300 πkola i klubova u Italiji, po 75 πkola u Danskoj i Hrvatskoj, 280 πkola Velike Britanije i 20 πportskih centara u Irskoj. Prvi je korak instruiranje olimpijaca koji Êe svoje znanje prenijeti trenerima da bi oni mogli provesti rad s djecom u izvanπkolskim aktivnostima.
Foto: NG Junior
»ETIRI MEDALJE S 24. LJETNE UNIVERZIJADE Na 24. ljetnoj univerzijadi u Bangkoku, od 8. do 18. kolovoza, natjecalo se oko 12.000 πportaπa-sveuËiliπtaraca iz 200 zemalja u 18 πportova. Hrvatska sveuËiliπna reprezentacija sa 30 πportaπa, pod vodstvom πefa misije Davora Habljaka, osvojila je Ëetiri medalje: srebrnom su se okitili Danijela GrgiÊ na 400 m i Josipa KusaniÊ u taekwondou u kategoriji do 63 kg, a bronËanima teniski parovi, sestre Ivana i Marija AbramoviÊ te Ivan CeroviÊ i Ivana AbramoviÊ. Zapaæene su rezultate ostvarili atletiËarka Vera BegiÊ s Ëetvrtim mjestom u bacanju diska
- samo joj je metar nedostajao do bronËane medalje i gimnastiËarka Tina Erceg koja je bila πesta u vjeæbi na tlu i deveta u viπeboju. U finalu skoka udalj za muπkarce Marijo BakoviÊ zauzeo je sedmo mjesto, a Martin MariÊ bio je osmi u bacanju diska.
Prezentacija projekta u Rimu, 13.9.
Partner HOO-u u pilot-projektu pod nazivom "Get up & go", koji Êe koordinirati i voditi olimpijka i πportska djelatnica Danira BiliÊ, novoosnovani je Hrvatski πkolski πportski savez Ëija je zadaÊa odabir πkola i animacija trenera za rad s djecom. Hrvatski olimpijski odbor, nositelj projekta u Hrvatskoj, odradio je veÊinu pripremnih radnji od kojih i seminar za olimpijceinstruktore kojem su se odazvali Gordan Koæulj, Ana Srπen, Kornelija KvesiÊ i Renata ©aπak. Europski olimpijski odbori za ambasadora projekta imenovali su proslavljenog olimpijca, hrvatskog tenisaËa Gorana IvaniπeviÊa. NOV»ANA POTPORA ÆUPANIJSKIM ©PORTSKIM ZAJEDNICAMA ZajedniËka potpora HOO-a i Hrvatske lutrije πportu lokalnih zajednica u iznosu od 100 tisuÊa kuna, koja je pokrenuta lani u studenome, ide dalje. Tako je ljetos Ëek dobila Zajednica πporta DubrovaËko-neretvanske æupanije, koja Êe novac upotrijebiti za opremanje trim kabineta πportske dvorane u Dubrovniku. U Kneæevom dvoru u Dubrovniku, predsjedniku Zajednice πporta DubrovaËko-neretvanske æupanije Branku Bazdanu Ëek su uruËili glavni tajnik HOO-a Josip »op i pomoÊnik direktora Hrvatske lutrije Tomislav Svetina, u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, dubrovaËke gradonaËelnice Dubravke ©uice, doæupana dubrovaËko-neretvanskog Miπe Galjufa, πportaπa i drugih uglednika. Glavni tajnik HOO-a Josip »op i izvrπna direktorica Hrvatske lutrije Vesna Bakran uruËili su 20. kolovoza Ëek na 100 tisuÊa kuna predsjedniku Zajednice πportskih udruga i saveza ZagrebaËke æupanije Marijanu JuriÊu, Ëija Êe zajednica novac usmjeriti za ureenje atletske staze nogometnog stadiona Samobor. SveËanost je odræana u Hotelu Lavica u Samo55
Ç
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:02
Page 56
boru, u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, æupana ZagrebaËke æupanije Stjepana KoæiÊa te brojnih predstavnika æupanijskih i lokalnih πportskih zajednica. TreÊa æupanijska πportska zajednica koja je primila 100 tisuÊa kuna donacije bila je Zajednica πportskih udruga i saveza Brodsko-posavske æupanije, Ëiji je predsjednik Nikola StevanoviÊ tog prigodom organizirao sveËanost u Slavonskom Brodu. »ek kojI su uruËili glavni tajnik HOO-a Josip »op i pomoÊnik direktora Hrvatske lutrije Tomislav Svetina namijenjen je obnovi fitness dvorane Nogometnog kluba Oriolik iz Oriovca. No, kako je naglasio predsjednik NK Oriolik Anto PavetiÊ, fitness dvoranu Êe koristi i πportaπi drugih πportova s ovog podruËja. U listopadu ove godine na redu za Ëek od 100 tisuÊa kuna je zajednica πportova Splitsko-dalmatinske æupanije.
ODLI»JA ©PORTA©A S INVALIDITETOM »elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, uz nazoËnost glavnog tajnika Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO) Ticijana KompariÊa i glasnogovornika Darka MaiÊa, primili su 29. kolovoza delegaciju Hrvatskog πportskog save-
Foto: HOO arhiv
NOVI PUTNICI ZA PEKING BuduÊa hrvatska olimpijska delegacija OI Peking 2008., uz ranije potvrenog 21 πportaπa (od toga 15 vaterpolista), od 15. rujna broji 12 πportskih imena viπe. Status evidentnih kandidati tijekom ljetnih mjeseci izborili su kajakaπ Stjepan JaniÊ, plivaË Marko Strahija, jedriliËari ©ime Fantela, Igor MareniÊ, Luka RadeliÊ i Ivan KljakoviÊ-GaπpiÊ, veslaËi Nikπa i Siniπa Skelin, Ante Kuπurin i Mario VekiÊ te gimnastiËar Filip Ude, dok se za gimnastiËarku Tinu Erceg Ëeka potvrda iz Meunarodnog gimnastiËkog saveza (MGS).
Od 15. rujna, na listi putnika za OI Peking 2008. je 33 πportaπa: atletika (2) Blanka VlaπiÊ i Ivana BrkljaËiÊ, gimnastika (2) Filip Ude i Tina Erceg koja Ëeka potvrdu MGS-a, jedrenje (4) ©ime Fantela, Igor MareniÊ, Luka RadeliÊ i Ivan KlakoviÊ -GaπpiÊ, kajak (1) Stjepan JaniÊ, plivanje (2) Sanja JovanoviÊ i Marko Strahija, streljaπtvo (3) Snjeæana PejËiÊ, Suzana Cimbal©pirelja i Petar Gorπa, veslanje (4) Nikπa Skelin, Siniπa Skelin, Ante Kuπurin i Mario VekiÊ te vaterpolo (15) hrvatska vaterpolska reprezentacija sa 15 πportaπa o Ëijem Êe se sastavu odluËiti prije sluæbene prijave delegacije.
Na primanju u HOO-u, 29.8.
za slijepih (HSSS), Ëlana HPO-a. U sastavu delegacije stigle su nositeljice odliËja Marija IvekoviÊ, zlatna u troskoku i svjetska rekorderka te Marija MikuliÊ, s bronËanom medaljom na 800 metara sa Svjetskog prvenstva odræanog u Sao Paolu u kolovozu ove godine. Uz zanimljivosti o boravku u juænoameriËkom Sao Paolu, susret je veÊim dijelu bio posveÊen pripremama za Paraolimpijske igre (PI) u Pekingu 2008., koje Êe se odræati odmah nakon OI. Predsjednik HSSS-a i πef misije u Sao Paolu Franko Bakπa, uz atletskog izbornika Branka OmaziÊa i glavnog tajnika HPO- a Ticijana KompariÊa, izvijestili su Ëelnike HOO-a o interesu za proπirenje πportskog programa osoba s invaliditetom i osnivanju nacionalnih πportskih saveza pojedinih πportova, a po uzoru na slijepe i slabovidne te gluhe. Meu njima su i odbojkaπi organizirani u devet klubova u Hrvatskoj Ëija je reprezentacija ozbiljni kandidat za pekinπke igre 2008., zatim kuglaËi koji su na nedavnom Svjetskom prvenstvu osvojili drugo mjesto. U skupinu spremnih za osnivanje samostalnih saveza unutar Hrvatskog paraolimpijskog odbora su i atletiËari koji su u Hrvatskoj okupljeni u 11 klubova. Uz pripreme za PI Peking 2008. te organizacijski ustroj po πportovima, ove se πportske institucije iznimno trude potaknuti medije da daju poticaj πportaπima s invaliditetom i njihovom doprinosu hrvatskom druπtvu.
Ç
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:02
Page 57
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:02
Page 58
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:02
Page 59
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:02
Page 60
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:02
Page 61
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:03
Page 62
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:03
Page 63
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:03
Page 64
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:03
Page 65
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:04
Page 66
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:04
Page 67
OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:04
Page 68