OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
BROJ 14 • OÆUJAK 2005. ISSN 1331-9523
12:56
Page 1
MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:56
Page 2
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:56
Page 3
Dragi Ëitatelji, u vaπim rukama je 14. i prvi ovogodiπnji broj "Olimpa" koji Êe, uvjeren sam, proËitati ili barem prelistati rekordni broj Ëitatelja iz svih dijelova Lijepe naπe. Naπa je æelja oduvijek bila da "Olimp", kao reprezentativni Ëasopis Hrvatskog olimpijskog odbora, doe do πto viπe Ëitatelja i to onih mladih i zato Êe uz pomoÊ Uprave za sport Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta ovaj broj "Olimpa" biti dostavljen u sve 893 osnovne i 379 srednjih πkola u Hrvatskoj. VeÊ od iduÊeg broja, u lipnju, za πkolski sport smo "rezervirali" 12 stranica posebnog priloga, u Ëijem ureivanju i sami moæete sudjelovati, ali viπe o tome proËitajte u tekstu koji je tim povodom napisala pomoÊnica ministra za sport dr. Romana Caput - Jogunica.
ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op
UREDNIK
U ovom broju objavljujemo i razgovor s dopredsjednikom HOO-a, naπim proslavljenim olimpijcem Stojkom VrankoviÊem, a posebnu pozornost smo, naravno, posvetili novom uspjehu Janice KosteliÊ na Svjetskom prvenstvu u Italiji, kao i odjecima sjajne organizacije 33. opÊe skupπtine Europskih olimpijskih odbora u Dubrovniku. Uz stalne rubrike "Povijest hrvatskog sporta" i od "Olimpa do Olimpa" donosimo i reportaæu s proslave Velikog dana hrvatskog sporta, a na poËetku i sve vaænije obljetnice iz naπe bogate sportske povijesti koje Êemo tijekom 2005. posebno obiljeæiti.
Josip »op, dipl. oec. V.D. glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora
Uvjeren sam da Êe ova poboljπanja, u πestoj godini izlaæenja "Olimpa", pridonijeti da on uistinu postane Ëasopis koji bi objedinio sve povijesne vrijednosti i domete hrvatskog sporta, ali i aktualizirao pitanja s kojima se svakodnevno susreÊe i æivi hrvatski sport.
Ante DrpiÊ
UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Romana Caput-Jogunica, Gordana GaÊeπa, Siniπa HanËiÊ, Nada SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec
5 7
Vaæne sportske obljetnice 2005. godine Stojko VrankoviÊ dopredsjednik HOO-a
PoraæavajuÊe je da se samo 18 posto Hrvata bavi sportom
10 Svjetaki kup konaËno u Hrvatskoj Sljeme poput skijaπkog Las Vegasa
12 Skijaπko svjetsko prvenstvo u Italiji JaniËina rekordna tri zlata
UREDNIK FOTOGRAFIJE Radiπa MladenoviÊ
17
Konferencija europskih olimpijskih odbora u Dubrovniku
“Vi ste svjetsko Ëudo” LEKTURA MARA
OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec
22 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta 25 Prilog POVIJEST HRVATSKOG SPORTA
38 Veliki dan hrvatskog sporta Blanka, Duje, streljaËice, rukometaπi...
GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb
TISAK Stega tisak, Zavrtnica 17 Zagreb
47 In memoriam Mladen DeliÊ
48 Bljeskovi hrvatske gimnastike Ostanu li isti uvjeti rada, niπta se neÊe promijeniti
52 Publicistika Naklada: 2.000 primjeraka
www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.tel.hr
Jedini spas: on-line kupnja Od Olimpa do Olimpa
54 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru 3
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:56
Page 4
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:56
VAÆNE
Page 5
SPORTSKE OBLJETNICE 2005. GODINE Priredio Zdenko JajËeviÊ
Max Leidinger
Pregled dogaaja koji oznaËavaju organizirani poËetak πportske grane 1885. osnovano Prvo hrvatsko druπtvo biciklista - 120. godiπnjica biciklizma u Hrvatskoj Stjepan Denbachy, Franjo Solar i Vilim König uputili su 15. lipnja 1885. molbu vlastima za odobrenje pravila kluba, koja su odobrena 26. lipnja 1885. godine. Svrha rada kluba bila je “unapreivati i praktiËno upotriebljavati biciklstroj”. BuduÊi da je to prvi naπ biciklistiËki klub, tu godinu smatramo poËetkom te πportske grane u Hrvatskoj. 30. srpnja 1905. prva atletska utrka u Hrvatskoj - 100. godiπnjica atletike u Hrvatskoj Start prve atletske utrke bio je u Zagrebu na »rnomercu, a cilj u Podsusedu. BuduÊi da je to prvo atletsko natjecanje koje je unaprijed najavljeno i da je imalo propozicije i suce, ovaj
Rukometna reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije 1935. godine
usavrπavanje tjelesne snage. Svrha se postizava: 1. izvaanjem atletskih vjeæbi, 2. prireivanjem raznih gombalaËkih i nagradnih vjeæba, 3. prireivanjem nagradnih hrvanja, 4. gojenjem raznih inih svrsi kluba sluæeËih sportova, 5. skupnim zabavnim sastancima i izletima.
Godiπnjice osnivanja πportskih organizacija i poËetak izlaæenja novina 9. prosinca 1945. osnovano je Omladinsko studentsko fiskulturno druπtvo Mladost - 60. godiπnjica 9. lipnja 1945. osnovano je Fiskulturno druπtvo komunalaca Dinamo - 60. godiπnjica 9. kolovoza 1945. izaπao prvi broj Ilustriranih fizkulturnih novina, danaπnjih Sportskih novosti - 60. godiπnjica 2. oæujka 1955. osnovana UEFA (Union Europeenne des Football Associations) - 50. godiπnjica 26. veljaËe 1955. osnovan je Rukometni klub Bjelovar - 50. godiπnjica
Godiπnjice roenja πportaπa, πportskih djelatnika i πportskih novinara 22. travnja 1845. roen Isidor Krπnjavi - 150. godiπnjica Kao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu (1891. - 1896.) donio niz odluka kojima je unaprijedio nastavu tjelesnog odgoja u Hrvatskoj. 26. veljaËe 1875. roen Milan NeraliÊ - 130. godiπnjica
Milan NeraliÊ
dogaaj moæemo smatrati poËetkom atletike u Hrvatskoj. Nakon te utrke kontinuirano se nastavljaju dogaanja u toj πportskoj grani u nas. 1. lipnja 1935. odigrana rukometna utakmica - 70. godiπnjica rukometa u Zagrebu U povodu otvaranja Srednjoπkolskog igraliπta odigrana je prva rukometna utakmica u Zagrebu izmeu srednjoπkolaca Zagreba i Ljubljane. BuduÊi da od tada poËinju organizirana dogaanja u toj πportskoj grani, ovu godinu moæemo smatrati poËetkom organiziranog igranja rukometa u Zagrebu.
Hrvatski maËevalac koji je na Olimpijskim igrama 1900. osvojio bronËanu medalju. 14. svibnja 1880. roen Max Leidinger - 125. godiπnjica Pionir dizanja utega i hrvanja u Hrvatskoj. 1880. roen Milan Meniga - 125. godiπnjica Jedan od najveÊih hrvatskih biciklista. 27. rujna 1915. roen Milan AntolkoviÊ - 90. godiπnjica Nogometni reprezentativac i trener. 22. veljaËe 1915. roen Milivoj RadoviÊ - 90. godiπnjica
22. prosinca 1905. odobrena pravila AK Atlas - 100. godiπnjica hrvanja u Hrvatskoj
MaËevalac, povjesniËar πporta i jedan od osnivaËa Hrvatskog πportskog muzeja.
Molba za odobrenje rada kluba uputili su Eduard Lanka, Max Leidinger i Ljudevit Hnoj. Svrha kluba je jaËanje tijela i unapreivanje te
10. srpnja 1915. roen Æarko SusiÊ - 90. godiπnjica Atletski trener i πportski novinar. 5
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 6
Karijera vrhunskog sportaπa u svakom Êe mi sluËaju biti prednost na novome poslu. I inaËe mi je sport puno pomogao jer je rijeË o jednom od najzdravijih oblika æivota koji je preporuËljiv svakome. U nas se sportom bavi samo 12 posto ljudi, πto je ispod najgorih prosjeka. Za usporedbu, u skandinavskim zemljama se oko 80 posto ljudi bavi sportom
6
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 7
STOJKO VRANKOVI∆, DOPREDSJEDNIK HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
PoraæavajuÊe je da se samo 12 posto Hrvata bavi sportom Piπe Vedran BoæiËeviÊ
ad je krajem listopada proπle godine opet izabran za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, Zlatko Mateπa je za prve suradnike izabrao provjerene snage iz proπlog mandata - Goranka FiæuliÊa i Ivu Gorana Munivranu, ali i jedno novo lice. U HOO je sletio "Orao iz Drniπa", proslavljeni hrvatski koπarkaπ Stojko VrankoviÊ. Bivπi kapetan reprezentacije, Ëlan srebrne olimpijske selekcije iz Barcelone, nakon zavrπetka dugogodiπnje blistave karijere naπao se u novoj ulozi - postao je dopredsjednik krovne hrvatske sportske udruge. - To mi je doista sasvim nova uloga, iako se tiËe sporta. U poËetku sam samo uËio, πto mi je oduzelo malo vremena. Meutim, πto vrijeme viπe odmiËe puno mi je lakπe sudjelovati u radu VijeÊa HOO-a, davati komentare. S predsjednikom Zlatkom Mateπom odliËno suraujem. • Svi su Ëlanovi VijeÊa nedavno dobili odreena zaduæenja. Koji su vaπi zadaci u Mateπinoj vladi?
K
- U poËetku sam bio predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrade “Matija Ljubek” i to smo uspjeπno obavili. Sad sam svojevrsna spona izmeu VijeÊa i Kluba olimpijaca. • O djelovanju Kluba olimpijaca u javnosti se vrlo malo zna. »ime se trenutaËno bavi Klub? - Klub olimpijaca postoji godinama, no dosad nije u potpunosti zaæivio. Na tom su se problemu dosta angaæirali Perica BukiÊ i Damir ©karo i nedavno smo se uspjeli zboriti za prostoriju. Dobili smo i tajnicu koja je svaki dan u uredu od 9 do 12 sati. Pravna sluæba HOO-a nam je pomogla da rijeπimo statut. Izgubili smo dosta vremena na skupljanje svih hrvatskih olimpijaca, od saveza do saveza. Sad se rjeπavaju pristupnice za Ëlanove i kad to posloæimo, sazvat Êemo Skupπtinu i odluËiti o daljnjem radu Kluba. Pravo glasa trebali bi imati samo osvajaËi medalja, a Ëlanovi Kluba mogu biti svi sudionici olimpijskih igara. 7
‹
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 8
• Kako Êe funkcionirati zaklada za pomoÊ sportaπima koju Êe voditi Klub olimpijaca? - Osnivanje zaklade je predloæio predsjednik Mateπa, ali joπ nismo uspjeli krenuti s tim projektom jer smo rjeπavali spomenute probleme. Ideja je da nam dio novca da HOO, a ostatak bismo pribavili skupljanjem donacija i naplaÊivanjem Ëlanarina. Od godiπnje kamate bismo pomagali sportaπima koji tijekom karijere nisu stekli financijsku dobit ili su u teπkoj æivotnoj situaciji. • Mislite li da Êe vam karijera vrhunskog sportaπa biti prednost na novome poslu? - U svakom sluËaju. I inaËe mi je sport puno pomogao jer je rijeË o jednom od najzdravijih oblika æivota koji je preporuËljiv svakome. PoraæavajuÊe je da se samo 12 posto Hrvata bavi sportom, πto je ispod najgorih prosjeka. Za usporedbu, u skandinavskim zemljama se oko 80 posto ljudi bavi sportom. ©to se tiËe rada u HOO-u, jasno je da postoje struËni ljudi koji se bolje snalaze u poslovima poput financija, ali mi bivπi sportaπi moæemo puno pomoÊi u, primjerice, organiziranju poslova vezanih uz olimpijske igre i sve ostalo πto je usko vezano uz sport.
U Zagrebu sam, angaæiran sam u HOO-u i Klubu olimpijaca, zavrπavam Viπu trenersku πkolu. U svakom sluËaju, æelim raditi u koπarci, spreman sam pomoÊi, ali ne æelim se nikome nuditi
• ©to oËekujete od brojnih kolega koji sjede u Saboru? - Ako im se dopusti, imat Êe dosta toga za reÊi o sportu. Ponajprije o Zakonu o sportu koji joπ nije u potpunosti definiran. Tu se glas sportaπa u Saboru svakako mora Ëuti. • Ove godine, naæalost, obiljeæavamo 10 godina od posljednje hrvatske koπarkaπke medalje na velikim natjecanjima. Moæe li Europsko prvenstvo u Srbiji i Crnoj Gori oznaËiti zavrπetak krize hrvatske koπarke? - Stvarno se nadam da Êe biti tako. Pratio sam zbivanja u vezi s reprezentacijom proπlo ljeto i moram priznati da su Hrvatski koπarkaπki savez i izbornik Neven Spahija napravili odliËne stvari, filtrirali igraËki kadar. Europsko Êe prvenstvo biti prekretnica, s obzirom na to da Dino Raa, Draæen PetroviÊ i Stojko VrankoviÊ
8
se na njemu moæemo kvalificirati i na Svjetsko prvenstvo. Imamo dobre igraËe i ako u momËadi bude vladao zdrav duh, uvjeren sam da Êemo u Beogradu napraviti dobar posao. A pod time mislim na borbu za medalje, odnosno plasman na SP. • Koji su uzroci pada naπe koπarke? - Svega je tu bilo, ali moramo okrenuti tu stranicu. ©to je bilo, bilo je. Treba gledati naprijed i zasukati rukave. Svi moramo pridonijeti da se hrvatska koπarka izvuËe iz krize. • Zaπto brojne medalje hrvatskih koπarkaπa u mlaim kategorijama proπlih godina nisu pretoËene u seniorske uspjehe? - Prelazak iz kadeta u juniore i iz juniora u seniore je najteæi korak. Da je to tako lako izvedivo, juniori bi bez problema igrali meu seniorima. Ima dosta elemenata koji odluËuju, a jedan od njih je svakako spremnost sportaπa da se u potpunosti ærtvuju za sport. • Moæemo li uskoro oËekivati vaπ angaæman i u koπarci? - U Zagrebu sam, angaæiran sam u HOO-u i Klubu olimpijaca, zavrπavam Viπu trenersku πkolu. U svakom sluËaju, æelim raditi u koπarci, spreman sam pomoÊi, ali ne æelim se nikome nuditi. • Prije tri i pol godine potpisali ste ugovor s Cibonom. Iako nikad niste zaigrali, iz kluba su vas najavljivali kao dugoroËno rjeπenje za rad s mladima. Zaπto se to nikad nije realiziralo? - Bio sam voljan, a i danas sam, prihvatiti takav izazov. Uvijek sam volio raditi s mladima. Kad sam igrao u Fortitudu, bio sam treÊi igraË po starosti. U momËadi je bilo dosta mladih igraËa i Ëesto smo ostajali poslije treninga i dodatno radili. ©to se tiËe Cibone, u ono je vrijeme imala trenere i nisam htio da se ikoga miËe zbog mene.
‹ ‹
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 9
Stojko VrankoviÊ i Michael Jordan
Novac je glavni razlog ranog odlaska u NBA
Stojko VrankoviÊ s jednim od najboljih grËkih koπarkaπa Panayotisom Yanakisom
• Odlaze li mladi igraËi danas prerano u NBA-ligu? - Gledano s koπarkaπke strane, Europa je puno prirodnija od NBA-lige za razvoj europskih igraËa. Iznimka je Dirk Nowitzki, a svi ostali su prije napravili rezultat u Europi. Predrag StojakoviÊ i Marko JariÊ, ili da odemo u ranija vremena, Toni KukoË, Draæen PetroviÊ, Dino Raa -svi su oni napravili velike stvari u Europi. Najgore je kad mladi igraË ode u NBA ligu i onda sjedi na klupi. Ali, opet, drukËija su vremena. Mladima se pruæa πansa da odu u NBA i oni je koriste. Financijski se danas mnogo bolje prolazi i to je jedan od glavnih razloga ranog odlaska u NBA.
9
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 10
SVJETSKI KUP KONA»NO U HRVATSKOJ
Sljeme poput skijaπkog Zlobnici bi rekli da ne Ëudi delirij oko “obiËne” utrke, jer pravo je blago uloæeno u taj skijaπki dan, no teπko se moæe skriti Ëinjenica da je to pozitivan sportski projekt koji ima svijetlu buduÊnost Piπe Stipe Karadæole
æasno je dosadno sluπati priËe o sportskom Ëudu ili iluziji koja je postala stvarnost, no jednako je neizbjeæno ponavljati sve sliËno kad se spomene skijanje u Hrvatskoj. VjeËno ispoËetka prolaziti putem kojim je proπla obitelj KosteliÊ ili na kraju doËekati da se reflektori pozornice Svjetskog kupa upale na Sljemenu, gdje su joπ do prije nekoliko godina zalazili samo inficirani planinari i ljubitelji prirode. No, tog 20. sijeËnja na uπminkanom se Sljemenu okupilo 20.000 ljudi da budu svjedoci povijesne slalomske utrke skijaπica u Svjetskom kupu. Okupile su se i sve slalomske primadone, od Paerson do Poutiainen, od Schild do Ertl, predvoene naravno osobom koja je prije pet godina pokrenula i joπ odræava skijaπku histeriju u Hrvata Janicom KosteliÊ.
U
Zagreb kao kruna svega Bez obzira na to πto je Janica pokleknula pred opÊom æeljom da usavrπi sportski dogaaj godine i 10
zavrπila utrku u snijegu oko popularnog "filtera", ukupni dojam slaloma tog sijeËanjskog Ëetvrtka bio je pozitivan. Nakon Ëestih posjeta europskim zaselcima, gdje svako brdo koje se vine do 2000 metara dobije domaÊinstvo utrke, najbolje skijaπice ostale su πokirane onim πto su vidjele u Zagrebu. Milijunski grad, spektakularno izvlaËenje startnih
brojeva pred desetak tisuÊa ljudi i "Las Vegas" na sljemenskoj stazi... Zlobnici bi rekli da ne Ëudi opÊi deliriji oko "obiËne" utrke, jer pravo je blago uloæeno u taj skijaπki dan, no teπko se moæe skriti i Ëinjenica da je to pozitivan sportski projekt koji ima svijetlu buduÊnost.
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 11
Las Vegasa
kao kruna svega, dobio domaÊinstvo utrke Svjetskog kupa. Ipak, cijela priËa ne moæe dobiti obrise bajke, jer... Naravno, cijela priËa zapoËinje s Antom i Janicom KosteliÊ koji su unutar svoja Ëetiri zida sagradili skijaπku instituciju i nakon godina lutanja, treniranja, odricanja i planiranja postali pojam u tom sportu. Minijaturna reprezentacija od nekoliko Ëlanova godinama se gurala pokraj skijaπkih velesila poput Austrije, ©vicarske ili Italije, neprihvaÊena, no rezultati su ipak morali iskristalizirati situaciju i Hrvatska je s godinama postala skijaπki cijenjena. IskljuËivo zaslugama Ante i Janice KosteliÊ. KonaËni peËat da skijaπka karavana svrati i do, nekada skijaπki zabaËene, Hrvatske dao je Vedran Pavlek. Bivπi skijaπ koji je sebe pronaπao u menadæerskom poslu i od prvog dana bio najjaËa potpora obitelji KosteliÊ. Kockica po kockica je slagana u tom mozaiku i Zagreb je,
VIP-ovaca 10 puta previπe "Bio sam na svim utrkama Svjetskog kupa i, definitivno, nigdje nije bilo VIP-gostiju kao na ovoj utrci. Ima ih deseterostruko viπe nego πto je potrebno", kazao je nakon utrke Tone Vogrinec, "tata" slovenskog skijanja. I uistinu, Ëesto se tog popodneva dobivao dojam da je cijela manifestacija napravljena zbog tog golemog VIP-druπtva, u kojem je vjerojatno bilo mnogih koji i ne znaju da se slalom odræava u dvije voænje. I dok su obiËni "smrtnici", kojima podrhtava srce kada su na stazi Janica, Nika Fleiss ili Ana JeluπiÊ, bili osueni na tumaranje sljemenskim vrletima, VIP-druπtvo je bilo
zaπtiÊeno poput bijelih medvjeda u svojim πatorima kod ciljne ravnine gdje su imali apsolutno sve i viπe od toga. Takoer, minus sljemenske utrke je i taj πto je to jedina utrka gdje su svi, osim spomenutog "uglednog druπtva", imali vozni pristup startu utrke, a drugdje navijaËi, novinari ili bilo tko drugi do cilja moæe doÊi direktno automobilima. Zato se osiguranje nije snaπlo u trenucima kada je trebalo znati tko moæe, a tko ne moæe na sedeænicu. "DjeËje bolesti", koje su oËito neizbjeæne, valjda su primijeÊene, nedostaci Êe se do sljedeÊe godine ispraviti i Zagreb Êe ponovo moÊi uæivati u svom skijaπkom "Las Vegasu" i navijanju za hrvatske skijaπice na utrci Svjetskog kupa. No, zlobnici Êe uvijek biti spremni dometnuti - kako Êe drukËije izgledati nego dobro kad je u taj projekt uloæeno blago... 11
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 12
NA©A JE NAJBOLJA SKIJA©ICA BILA PRVO IME SVJETSKOG PRVENSTVA U ITALIJI
JaniËina rekordna Piπe Stipe Karadæole
Virus koji je harao Santa Caterinom napao je i Janicu KosteliÊ, no nju to nije sprijeËilo da osvoji tri zlatne medalje - ukupno ih sa svjetskih prvenstava ima pet - Ëime je izjednaËila rekord ©vicarke Erike Hess koja je takoer uspjela na jednom prvenstvu osvojiti tri zlatna odliËja 12
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 13
tri zlata nte KosteliÊ se dolaskom na popriπte Svjetskog prvenstva ove veljaËe u Santa Caterini prisjetio dogaaja otprije 10 godina. Tada je, kao apsolutno anonimna osoba i malobrojnima poznat samo
A
kao sportski fanatik, doputovao sa svoje dvoje male djece, Ivicom i Janicom, na FIS-utrke, u spomenuto selo gdje se svaki od stotinjak stanovnika preziva Compagnoni. Joπ tada, 1995. godine je sam sebi
obeÊao da Êe se jednog dana vratiti na tu istu stazu. Samo πto tada neÊe doÊi kao sportski fanatik nego kao trener olimpijske i svjetske prvakinje. Svjetska prvenstva u alpskom 13
‹
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 14
ZajedniËko slavlje nakon trke u slalomu ©arke Zahrobske (»eπka), Janice KosteliÊ i Tanje Poutiainen (Finska)
skijanju posljednjih godina traju u nedogled. Natjecanje koje se razvuklo na 16 πesnaest dana, a moæe se bez zgusnutosti rasporediti u 10, imalo je mnogo zanimljivosti. Osim πto se, dakle, joπ jednom dokazalo da FIS-ovi Ëelnici dotiËno natjecanje preobraæavaju u vlastitu privatnu zabavu, Svjetsko prvenstvo je obiljeæila i najezda opasnog virusa u ovaj dio Lombardije. Naime, samo su se rijetki uspjeli oduprijeti virusu koji bi naveËer "ærtve" prikovao za krevet s visokom temperaturom, malaksaloπÊu i muËninom.
Joπ jedan videozapis za πkolske arhive Virus je napao i cjelokupnu hrvatsku reprezentaciju, dakle i Janicu KosteliÊ, no nju to nije sprijeËilo da u Santa Caterini osvoji tri zlatne medalje - ukupno ih sa svjetskih prvenstava ima pet - Ëime je izjednaËila rekord ©vicarke Erike Hess koja je takoer uspjela na jednom prvenstvu osvojiti tri zlatna odliËja. 14
Nakon πto je zbog odmora odluËila propustiti uvodnu utrku superveleslaloma, prvi se JaniËin bljesak oËekivao u kombinaciji. Ta disciplina, spoj slaloma i spusta, koja je oduvijek imala uzviπeno mjesto u kriterijima obitelji KosteliÊ donijela je prvu pobjedu. Naime, ni jedna skijaπica nikada nije uspjela u kombinaciji dobiti i spust i slalom. Naravno, do Janice... Uvjerljiva u spustu i superuvjerljiva u slalomu,
gdje je stvorila viπe od sekunde prednosti pred sjajnim slalomaπicama kao πto su Marlies Schild ili Anja Paerson, odveli su Janicu do prvog zlata. Druga zlatna epizoda ispisana je samo dva dana kasnije kada je Janica svijetu pokazala moæda i najkvalitetniju minutu svog skijaπkog znanja. Ta se JaniËina zlatna spustaπka minuta pokazivala na
‹
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:57
Page 15
Na pobjedniËkom postolju nakon trke u kombinaciji Anja Paerson (©vedska), Janica KosteliÊ i Marlies Schild (Austrija)
U rupi i Ivica i Palander
Eurosportu svakodnevno, a ameriËki skijaπki struËnjaci su dobili joπ jedan videozapis za svoje πkolske arhive. Naime, JaniËine voænje su tamo "udæbenik" za skijaπke poËetnike. I tada, nakon spusta, virusni je val posjetio i JaniËinu hotelsku sobu temperatura i muËnine su je sprijeËile u veleslalomskom nastupu, no slalom se nije mogao zaobiÊi ni po koju cijenu. Posebno s obzirom da je
drugu voænju postavljao tata i trener Ante. U posljednjih barem 10 godina skijaπice se nisu sukobile s tolikim brojem vrata (69, a dopuπteno je 70), s tolikim zamkama koje je nudio Antin zatvoreni slalom. I sve su skijaπice padale na iskuπenjima osim Janice KosteliÊ koja se, unatoË apsolutnom umoru i bolesti, "dovukla" do cilja i to kao - trostruka pobjednica Svjetskog prvenstva.
Janica je moæda bila i najveÊa zvijezda proπlog SP-a, makar su sasvim blizu bili i rezultati njene velike suparnice Anje Paerson (dva zlata), ili u muπkom dijelu odliËni rezultati Benjamina Raicha i Bode Millera. Na kraju Prvenstva dogodio se jedan u nizu dokaza totalne talijanske nonπalancije. Naime, osim πto su radnici talijanske dræavne televizije RAI πtrajkali pa je FIS bræe-bolje, da bi uπtedio i jedan euro, odgodio utrku veleslaloma, na slalomu skijaπa organizatori su gotovo podmetnuli rupu pokraj jednih vrata i napunili je vodom. Naæalost, nesretnici koji su morali pasti na toj zamci bili su Kalle Palander i hrvatski skijaπ Ivica KosteliÊ. Tako je Hrvatska izgubila moguÊnost osvajanja novog odliËja, no i ovako, s tri JaniËina zlata, ovo prvenstvo apsolutno moæemo nazvati - sjajnim. Iako je uz Janicu bilo veselo, svi gosti su jedva Ëekali napustiti dva talijanska zaselka u Lombardiji. I zbog talijanske nonπalancije, i zbog napuhanih FIS-ovih Ëelnika i zbog virusne epidemije... 15
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:58
Page 16
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:58
Page 17
KONFERENCIJA EUROPSKIH OLIMPIJSKIH ODBORA U DUBROVNIKU
"Vi ste svjetsko Ëudo" Daleko najveÊi nenatjecateljski sportski dogaaj u povijesti Hrvatske, kojemu je domaÊin bio Hrvatski olimpijski odbor, doveo je naπu zemlju u srediπte pozornosti svjetskih medija i zbog dolaska predsjednika MOO-a Jacquesa Roggea, ali i vaænosti tema o kojima su raspravljali Ëelnici europskog sporta Piπe Robert ©alinoviÊ
redsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora, predsjednik Republike Hrvatske, gradonaËelnici New Yorka, Pariza i Madrida, dogradonaËelnici Moskve i Londona, jordanski princ, viπe od 80 predsjednika i glavnih tajnika svih europskih olimpijskih odbora, jedan od najveÊih atletiËara svih vremena i joπ oko 200 VIP-gostiju popis je uglednika koji su poËetkom prosinca doπli u Dubrovnik na 33. OpÊu skupπtinu Europskih olimpijskih odbora. Daleko najveÊi nenatjecateljski sportski dogaaj u povijesti Hrvatske, kojemu je domaÊin bio Hrvatski olimpijski odbor, doveo je naπu zemlju u srediπte pozornosti svjetskih medija i zbog dolaska predsjednika MOO-a Jacquesa Roggea, ali i vaænosti tema o kojima su raspravljali Ëelnici europskog sporta, meu kojima se posebno istiËe predstavljanje gradova-kandidata za domaÊina olimpijskih igara 2012.
P
17
‹
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:58
Page 18
‹ Predsjednik EOO-a Mario Pescante predaje J. Roggeu posebno priznanje “Order of Merit”
Rogge kao bivπi predsjednik EOOa nije propustio doÊi u Dubrovnik kao posebni gost, a u naπu zemlju je Ëelni Ëovjek svjetskog sporta prvi puta doπao kao predsjednik MOO-a. U Dubrovniku je nazoËio otvaranju OpÊe skupπtine, sastao se s domaÊinima i predsjednikom Stjepanom MesiÊem, da bi potom otputovao u Zagreb gdje ga je primio premijer Ivo Sanader. Kao Europljanin i sportaπ koji je tri puta sudjelovao na olimpijskim igrama Rogge pri posjetu Hrvatskoj nije zaboravio istaknuti vaænost Europe u meunarodnom olimpijskom pokretu, jer Stari kontinent daje gotovo polovicu od ukupnog broja sportaπa na OI, a viπe od 50 posto osvajaËa olimpijskih medalja su Europljani.
S Bloombergom do CNN-a "Upravo je nevjerojatno da jedna tako mala zemlja kao Hrvatska na
Press-konferencija gradonaËelnika New Yorka Michaela Bloomberga i gradonaËelnice Dubrovnika Dubravke ©uica 18
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:58
Page 19
Zahvale HOO-u za spjeπnu organizaciju Kongresa u Dubrovniku c
‹ 19
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:58
Page 20
Olimpijskim igrama u Ateni osvoji Ëak pet medalja u pet sportova. Vi ste svjetsko Ëudo", kazao je Rogge u Dubrovniku, gdje su mu Ëelnici EOO-a uruËili i posebno priznanje "Order of Merit". Iznimnu pozornost privukle su desetominutne prezentacije gradova-kandidata za domaÊina olimpijskih igara 2012., ali i na Ëin na koji su izaslanstva Pariza, Londona, New Yorka, Moskve i Madrida nastojali iskoristiti nazoËnost Ëelnika europskog sporta, svjesni da bi europski glasovi mogli presuditi prije konaËnog izbora 6. srpnja 2005. u Singapuru. U Dubrovniku smo tako mogli vidjeti kako izgledaju prvoklasni odnosi s javnoπÊu. Najzornije je to pokazao gradonaËelnik New Yorka Michael Bloomberg kome ni kiπa nije smetala da s gradonaËelnicom Dubrovnika Dubravkom ©uicom izae na terasu hotela Excelsior i odræi konferenciju za novinare. "Nalazimo se na jednom od najljepπih mjesta na svijetu", poruËio je Bloomberg na otvaranju konferencije, a sliku newyorπkog gradonaËelnika s Dubrovnikom u pozadini isti su dan u prilozima emitirali CNN i ostale vodeÊe TVpostaje. Londonsko izaslanstvo nije doπlo s gradonaËelnikom, ali je zato u
Dubrovniku imalo dvostrukog olimpijskog pobjednika i jednog od najveÊih atletiËara svih vremena lorda Sebastiena Coea. Kandidaturu Pariza i Madrida u Dubrovniku su uveliËali gradonaËelnici Betrand Delanoe i Alberto Ruiz Gallardo, a Moskvu je predstavljao dogradonaËelnik Valerij ©ancev. Na dan predstavljanja kandidatura u hotelu Excelsior bilo je viπe desetaka televizijskih ekipa i oko sto novinara koji su u velikoj dvorani pratili i zanimljiva izlaganja vezana uz pripreme olimpijskih igara kojima su domaÊini veÊ poznati. U Hrvatsku je stiglo vrlo brojno izaslanstvo organizatora Olimpijskih igara u Pekingu 2008., Grci su iznijeli analizu Igara u Ateni, a Torino 2006. i Vancouver 2010. nisu propustili priliku da delegatima EOO-a pokaæu kako Êe izgledati sljedeÊe zimske olimpijske igre.
Dublinu nemoguÊa misija Predsjednik EOO-a Mario Pescante bio je iznimno zadovoljan konferencijom u Dubrovniku, pogotovu predstavljanjem gradovakandidata koje je, po njemu, bilo senzacionalno s najjaËim pretedentima u povijesti olimpijskog pokreta. Europa nema,
poput Amerike, Azije i Afrike, kontinentalne igre, ali se zato ponosi Europskim igrama mladih sportaπa (EYOF) na kojima svoja prva multisportska iskustva stjeËu buduÊi olimpijski pobjednici. U vrlo zgusnutom kalendaru sportskih dogaaja tijekom godine, pogotovu u Europi, bilo bi teπko vrhunske sportaπe opteretiti joπ jednim natjecanjem poput kontinentalnih Igara, a prednosti EYOFA-a u obrazovanju i odgoju mladih europskih talenata pokazale su se iznimno vaænim za europski sport, kazao je Pescante. SljedeÊi EYOF odræat Êe se ove godine u πvicarskom Montheyu (zimski) i talijanskom Lignano Sabbiadoru (ljetni), a buduÊi su kandidati πpanjolska Jaca i Beograd (2007.), te poljski Szcyryk i finski Tampere (2009.). Sa svih strana su pljuπtale i pohvale Hrvatskom olimpijskom odboru, predsjedniku Zlatku Mateπi i njegovoj ekipi koja je savrπenom organizacijom konferencije u Dubrovniku postavila nove standarde. Moæda je najveÊa pohvala stigla od glavnog tajnika EOO-a Irca Patricka Hickeya, koji Êe u Dublinu ugostiti sljedeÊu konferenciju EOO-a: "Od danas imam najteæi moguÊi zadatak, a moj Dublin i nemoguÊu misiju kako dostiÊi Dubrovnik".
Josip »op, dopredsjednik EOO-a Aleksandar Kozlovski, predsjednik EOO-a Mario Pescante, Zlatko Mateπa, glavni tajnik EOO-a Patrick Hickey 20
‹
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 21
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 22
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ©PORTA UPRAVA ZA ©PORT
Æelim vas izvijestiti da tijekom proljetnih πkolskih praznika Ministarstvo priprema seminar za voditelje plesnih i navijaËkih skupina. Za predavaËe Êe se osigurati osobe s licencom, a obuku Êe voditi ameriËki predavaËi, da bi se predstavio izvorni oblik rada, upoznala pravila, koreografija i sustav natjecanja. Seminar Êe se organizirati u suradnji sa Zavodom za razvoj i promociju πkolskog πporta iz Umaga, trajat Êe dva dana i obuhvatiti 16 sati nastave. Od toga fonda sati viπe od 75 posto bit Êe praktiËna nastava. Seminari Êe se odræati: • u Splitu 24. - 25. travnja 2005. • u Zagrebu 26. i 29. travnja 2005. • u Osijeku 30. - 31. svibnja 2005. • u Rijeci 1. - 2. svibnja 2005.
oπtovani Ëitatelji Olimpa, ravnatelji i ravnateljice, profesori i profesorice tjelesne i zdravstvene kulture, dragi uËenici i uËenice, studenti i studentice te svi ljubitelji tjelesne i zdravstvene kulture, πporta i πportske rekreacije, æelimo vas izvijestiti da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta od iduÊeg broja OLIMPA æeli sustavno pratiti teme iz tjelesne i zdravstvene kulture i πkolskog πporta. Namjera nam je da veÊ u iduÊem broju, Ëije izlaæenje oËekujemo u lipnju, na 12 prepoznatljivih stranica na kojima Êe biti „razigrani" Baltazar, objavimo πto viπe vijesti iz vaπeg omiljenog predmeta tjelesne i zdravstvene kulture, ali i o πportu u πkoli i na visokim uËiliπtima. Svakako Êe prostor u naπem prilogu naÊi i napisi o πportu uËenika i uËenica s teπkoÊama u razvoju, poloæaju æena u πportu kao i planovima i programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta u 2005. godini te rezultatima πkolskih πportskih natjecanja. Namjera nam je uvesti i rubrike tjelesne i zdravstvene kulture te obraivati πport u πkoli i studentski πport. Pisat Êemo o obuci neplivaËa te objavljivati rezultate natjecanja πkolskih πportskih klubova, dati pregled πportskih graevina i predstaviti najuspjeπnije πkolske πportske klubove u zemlji.
P
Ujedno zahvaljujem svim ravnateljima, uËiteljima i nastavnicima, πportskim πkolskim klubovima, uËenicima i uËenicama na podrπci i sudjelovanju u obiljeæavanju 2004. kao Europske godine obrazovanja πportom u povodu koje smo proslavili: • 130 godina uvoenja nastave tjelesnog odgoja u hrvatske πkole i • 110 godina prvog teËaja za πkolovanje struËnjaka tjelesnog odgoja. 22
U svakom planiranom terminu seminara radit Êe se od 9,00 do 12,00 sati te od 14,00 do 16,00 sati, a termin od 16,00 do 17,00 sati bit Êe rezerviran za provjeru steËenih informacija i znanja. Sve se informacije mogu dobiti na adresi Zavoda za razvoj i unapreenje πkolskog πporta, tel. 052/721721 (Draæen Lekπan, prof., mobitel: 091 769 68 48), e-mail: srl@srl.hr ili na web stranici: www.srl.hr S obzirom na to da je 2005. godina proglaπena Meunarodnom godinom πporta i rekreacije, u njezino obiljeæavanje Ministarstvo je ukljuËilo Dræavno πportsko natjecanje uËenika s teπkoÊama u razvoju, koje Êe se u svibnju odræati u BizovaËkim Toplicama. Natjecanje se odræava veÊ osmu godinu zaredom, a ove godine Êe se natjecati uËenici sa stupnjem lake, umjerene i teæe mentalne retardacije. OËekuje se sudjelovanje 25 odgojnoobrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih πkola) s ukupno oko 220 sudionika. UËenici Êe se natjecati u plivanju, koπarci, nogometu, graniËaru i πtafetnim igrama.
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 23
U sklopu 2005. kao Meunarodne godine πporta i rekreacije planiraju se u listopadu odræati i smotre πportskih postignuÊa uËenika iz ustanova za odgoj i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju i uËenika svih odgojno-obrazovnih ustanova Republike Hrvatske. Smotre ne bi imale natjecateljski karakter i odræale bi se na æupanijskoj razini pod nazivom „Korak u integraciji djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju". Na smotrama bi uËenici i jednih i drugih ustanova prezentirali razliËite πportske sadræaje u kojima su najbolji, a koji su prilagodljivi i prihvatljivi za jednu i drugu populaciju djece i mladeæi.
Glavne teme Konferencije su: • Odgoj podmlatka u πportskim disciplinama mladeæi Alpe - Jadrana i • Sustav i organizacijski oblici πporta na podruËju zemalja Ëlanica Alpe - Jadran. »lanice Radne zajednice Alpe - Jadran za πport su Maarska: Baranya, Györ-Moson-Sopron, Somogy, Vas i Zala, NjemaËka: Bavarska, Austrija: GradiπÊe, Gornja Austrija, ©tajerska i Koruπka, Italija: Furlanija - Julijska krajina, Lombardija, Veneto i Trentino - Alto Adige, ©vicarska: Ticino, Hrvatska i Slovenija.
Na web stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta i Hrvatskog olimpijskog odbora moæete naÊi sve informacije o natjeËaju za literarne radove (esej, kratka priËa) na teme: olimpijski duh ili jedna od olimpijskih vrijednosti: isticanje osobnosti, fair play, radost napora, poπtovanje drugih, ravnoteæa tijela i duha. MOO, HOO i naπe Ministarstvo pripremili su vrijedne nagrade, a najbolje radove objavit Êemo u jednom od slijedeÊih brojeva Olimpa.
Konferencija Êe se odræati na pet sluæbenih jezika Ëlanica Radne zajednice Alpe - Jadran. OËekuje se velik broj radova koji Êe biti objavljeni u Zborniku VI. konferencije.
Koristimo priliku da vas obavijestimo da Êe naπa zemlja biti domaÊin i organizator VI. konferencije o πportu Radne zajednice Alpe - Jadran koja Êe se odræati od 9. do 12. lipnja 2005. godine u Opatiji u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske.
Sugestije i prijedloge moæete poslati na e-mail: borna.klobucar@mzos.hr Veselim se naπoj suradnji uz πportski pozdrav
Uredniπtvo ovog priloga, u kojem su uz mene Fadila Gracin, Borna KlobuËar, Juraj Turner i Jovanka Vogrinec, otvoreno je za svaki oblik suradnje i rado Êe prihvatiti i vaπe prijedloge koji Êe, uvjerena sam, poboljπati kvalitetu naπeg priloga u Ëasopisu OLIMP.
POMO∆NICA MINISTRA doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica 23
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 24
Sponzor HOO-a
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 25
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X
GODINA 36 • BROJ 132 • OÆUJAK 2005.
»lanovi HA©K-a sudionici Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije u trËanju i hodanju na 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga 1907.
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 26
GODI©NJICE
100 godina atletike u Hrvatskoj PoËetak organiziranog djelovanja odreene πportske grane u pravilu zapoËinje osnivanjem kluba koji njeguje taj πport kao osnovnu djelatnost. Meutim, kada govorimo o poËecima organizirane atletike u Hrvatskoj, situacija je drugaËija. Atletske sekcije u πportskim druπtvima, koja su se tada nazivala klubovi, osnivaju se tek poslije I. svjetskog rata, ali kontinuirana atletska natjecanja prireuju se od 1905. godine. Valja reÊi da u Hrvatskoj nikada nije postojao veÊi interes za aktivnim sudjelovanjem, a ni za praÊenjem dogaanja u atletici. A tako je i danas. Hrvatsku atletiku, od prvih dana postojanja, promiËe mali broj fanatiËnih zaljubljenika. Uvijek joj je nedostajalo masovnosti, popularnosti, a i meunarodnih uspjeha. Mediji su uvijek bili rezervirani, a kako u Hrvatskoj nikada nisu poduzimane neke planske akcije za unaprjeivanje bilo koje πportske grane, veÊina njih jednostavno je prepuπtena postojanju.
Piπe Zdenko JajËeviÊ
Trening zagrebaËkih atletiËara na Elipsi, danaπnjem Srednjoπkolsk om igraliπtu u kolovozu 1907. godine. Slijeva: Ivo LipovπÊak, Matija LipovπÊak, Aleksa VragoviÊ, –ore JankoviÊ, "Kuba" MohoroviËiÊ i Vladimir Erbeænik
2
1905. - 2005.
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 27
Start Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije na pruzi od 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga 1907. godine.
Prvo atletsko natjecanje Prvi hrvatski struËni periodiËki Ëasopis "Sokol" objavio je vijest o vjerojatno naπem prvom atletskom natjecanju. Na vjeæbaliπtu graanske streljane u Tuπkancu odræano je 29. i 30. lipnja 1878. gimnastiËko natjecanje na kojem su sudjelovali vjeæbaËi, Ëlanovi sokolskih druπtava iz Ljubljane, Varaædina i Zagreba. U to vrijeme gimnastiËka natjecanja sastojala su se od gimnastiËkih i atletskih disciplina. Priredba je imala elemente pravog πportskog natjecanja. Bilo je ranije raspisano, napisane su detaljne propozicije, odreen je naËin ocjenjivanja, imenovani su kvalificirani suci, pripremljene nagrade koje su odmah nakon izraËunatih rezultata podijeljene, a napisan je i opπiran izvjeπtaj objavljen u struËnom glasilu. Na tom natjecanju πesnaest natjecatelja skakalo je udalj, a deset je vjeæbalo na preËi. Posebna su "odlikovanja" dodijeljena za skakanje, a posebna za vjeæbanje na preËi. Zbrajali su se i bodovi za ukupan uspjeh u oba nastupa. Prvi napisi o atletici u periodiËnom tisku objavljeni su u Gimnastici, listu za πkolsku i druætvenu gimnastiku, koji poËinje izlaziti 1890. godine i ©portu, glasilu za sve πportske struke, koji se izdaje od 1894. U broju 14. iz 1896. godine ©port je objavio Ëlanak Bijeg u ko-
jem je napisano da je to “jedna od najplemenitijih i najpopularnijih vrsti tjelovjeæbe, koji se je od pradavna gojio kod sviju naroda.”
Prva utrka 1905. godine U prvim zagrebaËkim nogometnim klubovima nikle su sekcije "bjeæaËa" poËetkom XX. stoljeÊa. Prvi naπi atletiËari bili su Ëlanovi HA©K-a i PNI©K-a, koji su se bavili trËanjem jer su bili nezadovoljni kondicijskim pripremama u klubu. Prvi treninzi trËanja odræavali su se na ulicama i πumskim putevima sjeverno od danaπnjeg Britanskog trga. Prvi nogometni i πportski klub u Zagrebu - PNI©K, osnovan poËetkom jeseni 1903., prireivao je uz nogometne utakmice i prva atletska natjecanja. Prva utrka u brzom hodanju na 11 km odræana je 30. srpnja 1905. na cesti od »rnomerca do Podsuseda. Start utrke bio je u 4 sata ujutro ispred zgrade stare Pivovare, u Ilici 224. Vrijeme u koje je zakazan start naprosto je nevjerojatno. Meutim, o vjerodostojnosti tog termina svjedoËi najava u Agramer Tagblattu, gdje je uz oznaku vremena starta navedeno "u jutro". Rezultati toga klupskoga natjecanja nisu objavljeni, ali je u "domaÊim vijestima" o dogaajima proteklog tjedna navedena i spomenuta utrka.
3
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 28
Prve utrke za dræavno prvenstvo Od te 1905. godine uslijedio je kontinuitet atletskih dogaanja. PNI©K je 13. kolovoza 1906. priredio prvo javno atletsko natjecanje za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od 5000 metara u trËanju i brzom hodanju. Utrka je odræana na cesti od Jankomira do »rnomerca. Pobijedio je nogometaπ PNI©K-a Jan Hanuπ Todl, ranije igraË praπke Slavije. On je 1903. sluæbeno premjeπten u Zagreb, gdje je iste godine, ponajviπe njegovom zaslugom, osnovan prvi nogometni klub u gradu. U brzom hodanju pobijedio je Rudolf Kiseljak, takoer igraË PNI©K-a. Ohrabren uspjeπnom organizacijom te utrke, PNI©K je objavio u dnevnom tisku da Êe se 7. listopada 1906. odræati Prvo prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od 10.000m u trËanju i brzom hodanju. Meutim u Novostima od 8. listopada start utrke je odgoen za tjedan dana, a kao razlog se navodi da su "prijavljeni natjecatelji premalo trenirali trËanje i hodanje na tu dugu prugu". Ne znamo koliko je tih sedam dana utjecalo na poveÊanje treniranosti naπih prvih trkaËa na duge pruge, ali nam je poznato da je start utrke bio u nedjelju 14. listopada 1906. toËno u 3 sata u Podsusedu, a cilj na gradskoj mitnicu u »rnomercu. Opet je pobijedio Jan Todl, koji je stazu pretrËao za 27 minuta. On je oËito bio vrlo dobro pripremljen, jer je drugoplasiranom Ivanu Uhrlu trebalo 35 minuta i 38 sekundi. Kako se mjerilo vrijeme na tim prvim naπim utrkama? Jednostavno, utrka je morala poËeti u toËno dogovoreno vrijeme, a mjeritelj vremena jednostavno je oËitao vrijeme ulaska pojedinih trkaËa u cilj. Prva æalba na atletskom natjecanju Drugo prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od 8800 metara u trËanju i brzom hodanju odræano je 10. studenoga 1907. godine. Start je bio u Podsusedu, a cilj kod gostionice "©trban" u Kustoπiji. U trËanju prvi je na cilj stigao tada ponajbolji nogometaπ HA©K-a Vladimir Erbeænik u vremenu 30 minuta i 8 sekundi. Drugi je bio poznati biciklist Milan Meniga, Ëlan PNI©K-a, a treÊi Ëlan HA©K-a Aleksa VragoviÊ. U brzom hodanju pobijedio je Rudolf Kiseljak. Meutim,
4
HA©K je nakon utrke uloæio æalbu osporavajuÊi ispravnost Kiseljakovog hodanja. Tri Ëlana obraniËnog suda imala su razliËita miπljenja. Spor je rijeπio Maarski lakoatletski savez koji je priznao pobjedu Kiseljaka.
Prva atletska staza Sredinom rujna 1907. PNI©K je uredio nogometno igraliπte s atletskom stazom uz Koturaπku cestu. Staza je bila od πljake i duga 500 metara. Do tada se na tom terenu nalazilo trkaliπte I. hrvatskog druπtva biciklista, koje je u to vrijeme zapalo u velike financijske teπkoÊe. Uprava PNI©K-a zakupila je to zemljiπte za 60 kruna mjeseËno. Prvi propagandni klupski atletski miting prireen je 17. svibnja 1908. Na programu je bilo trËanje seniora na 100 jardi, trËanje juniora na 100 jardi, i hodanje seniora i juniora na 500 m. ObjavljujuÊi vijest o mitingu, Hrvatski πportski list je u broju od 1. lipnja 1908. napisao "naπa publika posjeduje joπ vrlo malo smisla za πport, pa je miting bio vrlo slabo posjeÊen, tako da je klub jedva doπao na vlastiti troπak". Prvi stadion s atletskim boriliπtima Rad atletske sekcije HA©K-a znatno je pospjeπila izgradnja stadiona u Maksimiru. Oko nogometnog igraliπta podignuto je trkaliπte od πljake duljine 375 m. Staza je imala Ëetiri pruge, a ispred glavne zapadne tribine na kojoj se trËi 100 metara bilo je πest pruga. Na stadionu je postojalo i skakaliπte i bacaliπte. Prigodom sveËanog otvorenja stadiona, 19. svibnja 1912. godine, odigrana je meunarodna nogometna utakmica izmeu HA©K-a i Budimpeπtanskog atletskog kluba. U poluvremenu je odræana hendikep-utrka na dvije engleske milje. Pobijedio je Miroslav Dobrin, kasnije istaknuti atletski djelatnik. Za prvi atletski miting na stadionu u Maksimiru HA©K je tiskao raspored natjecanja. Izvori i literatura 1. Agramer Tagblatt, Zagreb, br. 172. od 29. 7. 1905., str. 6 2. Novosti, Zagreb, br. 230. od 8. 10. 1906., str. 6 3. ZagrebaËki πportski list, Zagreb, br. 1. od 1. 1. 1927., str. 3/4
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 29
TJELOVJEÆBA Osnivanje i poËetak rada Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu
Prve godine djelovanja Kinezioloπkog fakulteta Osnivanje Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu koji je zapoËeo s radom 1959. godine kao Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu predstavlja vrlo vaæan trenutak u razvoju sportskog i tjelovjeæbenog pokreta u Hrvatskoj. Pedesetih godina 20. stoljeÊa najozbiljnija prepreka razvoju tjelovjeæbenog i sportskog pokreta u tadaπnjoj Hrvatskoj bio je nedostatak primjereno πkolovanih struËnih kadrova. NaroËito se to odnosilo na temeljni kadar - nastavnike i profesore kineziologije 1. Piπe Zrinko »ustonja
misiju za izbor prvih nastavniabor Narodne Republika.2 Komisija je predloæila ke Hrvatske je u srpnju 1959. godine izglasao kandidate koji su kasnije bili i Zakon o osnivanju Visoke potvreni u sljedeÊim zvanjiπkole za fiziËku kulturu u Zama: izvanredni profesor Milogrebu. Nastava na Visokoj je GabrijeliÊ za predmet Igre; πkoli za fiziËku kulturu zapoizvanredni profesor Miro MiËela je sveËanim otvaranjem hoviloviÊ za predmet Teorija 3. studenoga 1959. godine. U fiziËke kulture; izvanredni razdoblju od oko tri mjeseca profesor Emil VukotiÊ za preod donoπenja Zakona do podmet Gimnastika, asistent NiËetka rada Visoke πkole obakola Despot za predmet Givljene su pripremne radnje mnastika, asistent Vicko Lunuæne za poËetak rada Visoke ËiÊ za predmet Plivanje; asiπkole. U tom razdoblju izastent Æivko Radan za predmet brani su prvi nastavnici i tijeSportske igre; asistent Tatjana la upravljanja Visokom πko©adura za predmet Gimnastika lom, postavljena je adminiza æene. U prosincu je Marijan stracija, ustrojene su katedre Lanc izabran za docenta na putem kojih se organizirao predmetu Sportovi. Bilo je nastavni rad, osigurana je ukupno osam stalno zaposlematerijalna baza, pristupilo nih i 11 vanjskih suradnika Miloje GabrijeliÊ, prvi direktor VijeÊa se razradi nastavnog plana i Ëlanova nastavnog osoblja. Visoke πkole za fiziËku kulturu programa, doneseni su najvaTakoer su bili raspisani i naæniji pravilnici, raspisan natjeËaj za upis studenata te or- tjeËaji za predmete koji se pojavljuju u treÊem i Ëetvrganiziran i proveden prijemni ispit. OlakπavajuÊa okol- tom semestru: Psihologija, Metodika fiziËkog odgoja, nost prilikom rjeπavanja veÊine navedenih pitanja bila Historija fiziËke kulture i Igre. U sklopu Instituta za je Ëinjenica da su cjelokupni kadar (struËni i administra- istraæivanje u fiziËkoj kulturi, koji je osnovan 1960. gotivni) i materijalna baza (prostor i oprema) Zavoda za dine, bilo je zaposleno pet struËnih osoba, tj. sluæbenika fiziËki odgoj preneseni na Visoku πkolu za fiziËku kul- u zvanjima sluæbenika u znanstvenim ustanovama: inæ. turu. Zavod za fiziËku kulturu je u prosincu 1959. godi- arh. Slavko Delfin, znanstveni suradnik; dr. Radovan ne i formalno-pravno prestao postojati. Medved, struËni suradnik; dr. Vlasta Friedrich, asistent; Izvrπno vijeÊe Sabora NR Hrvatske imenovalo je Andrija Strahonja, asistent i Dolores »abakoviÊ, statiizvanrednog profesora Miloja GabrijeliÊa za prvog dire- stiËar. Administrativno-tehniËkog osoblja bilo je 16. 3 ktora1 Visoke πkole za fiziËku kulturu u Zagrebu te KoVijeÊe Visoke πkole za fiziËku kulturu, kao upravno
S
5
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 30
tijelo πkole, formirano je u studenome 1959. godine. Prvi Ëlanovi VijeÊa bili su: izvanredni profesor Miloje GabrijeliÊ (direktor), izvanredni profesor Emil VukotiÊ, izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, inæ. arh. Slavko Delfin, znanstveni suradnik i dr. Radovan Medved, struËni suradnik. U prosincu 1959. godine izborom u docenta Ëlanom VijeÊa postao je i Marijan Lanc4. Izvrπno vijeÊe Sabora NR Hrvatske imenovalo je 6. sijeËnja 1960. godine Ëlanove Savjeta Visoke πkole za fiziËku kulturu u Zagrebu koji su na svojoj prvoj sjednici 11. oæujka 1960. godine za predsjednika Savjeta izabrali Rudolfa Cara, Ëlana RepubliËkog vijeÊa Saveza sindikata Jugoslavije za Hrvatsku i Ëlana Komisije za fiziËku kulturu NR Hrvatske. Savjet je donosio najviπe odluke koje su “rjeπavale osnovna pitanja rada i æivota Visoke πkole”5. Savjet je, meu ostalim, donio odluke o osnivanju i organizaciji nastavnih jedinica te odluku o osnivanju Instituta za istraæivanja u fiziËkoj kulturi u sklopu kojega je bio organiziran znanstveno-istraæivaËki rad. Nastavni rad organiziran je u sklopu pet katedri: Katedre za teoriju fiziËke kulture za Ëijeg je πefa izabran izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, Katedre za bioloπko-medicinske znanosti za Ëijeg je vrπitelja duænosti πefa katedre izabran dr. Radovan Medved, Katedre za gimnastiku za Ëijeg je πefa izabran izvanredni profesor Emil VukotiÊ, Katedre za sportove za Ëijeg je πefa izabran docent Marjan Lanc i Katedre za igre za Ëijeg je πefa izabran izvanredni profesor Miloje GabrijeliÊ6. Sluæbenici Zavoda za fiziËki odgoj. Drugi slijeva je Miro MihoviloviÊ, direktor Zavoda
6
Na temelju raspisanog NatjeËaja za upis studenata u I. godinu studija za πkolsku godinu 1959./1960. i provedenog prijemnog ispita7, upisano je 76 studenata i studentica, od Ëega 59 muπkaraca i 17 æena. SveËanim otvorenjem 3. studenoga 1959. godine zapoËela je nastava na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebu u prostorima Zavoda za fiziËki odgoj, KaËiÊeva 23, koji je 31. prosinca 1959. prestao s radom. Nastava u prvom semestru trajala je od 3. studenoga 1959. do 15. veljaËe 1960. godine. Nastava u drugom semestru odræavala se od 2. oæujka do 15. lipnja 1960. godine. Od 2. do 21. srpnja 1960. godine odræana je nastava logorovanja u Banjolama kod Pule8.
Nastavni plan i program U πkolskoj godini 1960./1961. zavrπilo se s izradom prvog nastavnog plana i programa9 za studij tadaπnjeg prvog i drugog stupnja. Nastava na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu organizirana je kao nastava drugog stupnja (Ëetverogodiπnji studij) za stjecanje visokoπkolske spreme, te su izraeni nastavni programi za veÊinu predmeta. U suradnji s Viπom pedagoπkom πkolom u Zagrebu, koja je 1961. godine ukinuta te je osnovana Pedagoπka akademija, usklaeni su nastavni planovi i programi za studij fiziËkog odgoja na Viπoj pedagoπkoj πkoli, odnosno Pedagoπkoj akademiji za stjecanje viπe πkolske spreme. Na temelju toga zavrπeni studenti Viπe pedagoπke πkole i ostalih viπih πkola za fiziËki odgoj su
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 31
Nastava estetske gimnastike u dvorani u KaËiÊevoj ulici 1961. godine
se mogli kao zavrπeni studenti prvog stupnja (dvogodiπnji studij), uz polaganje razlikovnih ispita, upisati na treÊu godinu studija na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu. Takoer su izraeni i prvi nastavni planovi i okvirni programi studija usmjerenja za obavezni nastavni smjer za nastavu TZK-a u πkolama te izborni smjerovi: estetski smjer, sportski smjer (viπi sportski treneri), smjer rekreacija i smjer kineziterapija10. Koncepcija prvog plana i programa studija je imala dva temeljna cilja: prvi, pruæiti osnovna znanstveno-nastavna saznanja koja Êe studente osposobiti za rad u odgojno-obrazovnim institucijama (provoenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim πkolama kao i na visokoπkolskim institucijama) i drugi, putem studija usmjerenja omoguÊiti studentima, sukladno njihovom osobnom izboru, stjecanje potrebnih in1
2
3
4 5 6 7
Duænosti i ovlasti tadaπnjih direktora visokoπkolskih ustanova odgovaraju danaπnjem ustroju visokoπkolskih ustanova kojima je na Ëelu dekan. Stoga se Miloje GabrijeliÊ smatra prvim dekanom danaπnjeg Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Komisija za izbor prvih nastavnika imenovana je u sljedeÊem sastavu: predsjednik Komisije - dr. Pero ©imleπa, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu i Ëlan Savjeta za prosvjetu NR Hrvatske i Ëlanovi Komisije - dr. Arpad Hahn, redoviti profesor Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu; dr. Zoran Bujas, redoviti profesor Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu; dr. Nikπa Allegretti, izvanredni profesor Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu; Luka BajakiÊ, predsjednik Savjeta Zavoda za fiziËki odgoj; Jelica ReljiÊ, prosvjetni savjetnik Zavoda za πkolstvo NR Hrvatske i Marjan Lanc, tajnik Komisije za fiziËku kulturu. (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu, str. 13.). Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu, str. 13-15. Isto, str. 9. Isto, str. 8. Isto, str, 7-8 i 19-20. Svi kandidati, izuzevπi one koji su zavrπili srednju πkolu s odliËnim uspjehom, polagali su sljedeÊi prijemni ispit: prvo, teoretski dio - kandidatima sa
formacija za rad u sportu, rekreaciji, kineziterapiji ili estetskoj gimnastici i narodnim plesovima. Ovakva koncepcija studija u svojoj osnovi je zadræana do danaπnjih dana. Takva koncepcija studija primijenjena je prvi put meu visokoπkolskim ustanovama iz podruËja fiziËke kulture u tadaπnjoj Jugoslaviji11.
Izvori i literatura 1. »ustonja, Z. (2004). 45 godina Kinezioloπkog fakulteta. Povijest hrvatskog sporta, 35 (131), str. 5-7. 2. Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 1959. -1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 3. Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu
8
9
10
11
zavrπenom srednjom πkolom provjeravano je znanje iz kemije, fizike, biologije i filozofije, dok su kandidati bez zavrπene srednje πkole (bez zavrπene srednje πkole mogli su se upisati oni kandidati koji su imali najmanje 4 godine aktivnog rada u podruËju fiziËke kulture na organizacijskim poslovima ili u nastavi ili su bili natjecatelji meunarodnog ili saveznog ranga) polagali su gradivo za srednju πkolu iz predmeta kemija, fizika, biologija, povijest, filozofija i strani jezik; i drugo, praktiËni dio - provjeravanje tjelesnih sposobnosti s odreenim normama. Za upis se prijavilo 82 kandidata sa zavrπenom srednjom πkolom, od kojih je 12 odbijeno i 14 kandidata koji nisu imali zavrπenu srednju πkolu od Ëega je 8 odbijeno (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60., str. 36). Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60., str. 19 i 36. Iako se nastava veÊ od πkolske godine 1959./1960. odvija po navedenom planu i programu njegova konaËna izrada je bila okonËana tek tijekom πkolske 1960./1961. godine. Za detaljniji prikaz nastavnog plana i programa za πkolske godine 1959./1960. - 1961./1962. vidi: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 1959. - 1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, str. 11 i 12. vidi: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 1959. - 1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, str. 11.
7
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 32
OLIMPIZAM NA©I SKIJA©I NA I. ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA U CHAMONIXU 1924.
Zinaja do cilja Ëetiri sata nakon prestanka rada sudaËkog æirija Hrvatski i slovenski skijaπi odluËili su sudjelovati na I. zimskim olimpijskim igrama tek nakon kongresa Meunarodnog skijaπkog saveza u Pragu 1923. godine. BuduÊi da je za pripreme bilo vrlo malo vremena, odluËilo se da se na njih poπalju prokuπani skijaπi trkaËi bez posebnih izluËnih natjecanja. Kratko vrijeme do nastupa uzrokovalo je brojne nesporazume izmeu Jugoslavenskog olimpijskog odbora i Jugoslavenskog zimsko-sportskog saveza. Da ne bi zakasnili s prijavama i jedni i drugi su na svoju ruku bez meusobnog dogovora prijavili skijaπe za nastup.
Piπe Zdenko JajËeviÊ
rimanje Jugoslavenskoga zimsko-sportskoga saveza (JZSS) u Ëlanstvo meunarodne skijaπke federacije omoguÊilo je sudjelovanje naπih natjecatelja na I. zimskim olimpijskim igrama. ZagrebaËki zimsko-πportski podsavez (ZZ©S) pokazao je veliki interes za ove igre. Pobjeda Duπana Zinaje na III. dræavnom prvenstvu i kvalitete Mirka i Ante PandakoviÊa, te Milivoja BenkoviÊa davali su nadu da Êe netko od zagrebaËkih skijaπa nastupiti na ZOI-u. Zato je ZZ©S predloæio JZSS-u da se dræavno prvenstvo u skijanju odræi u razdoblju od 2. do 6. sijeËnja 1924., a izluËno natjecanje za nastup na Igrama od 10. do 12. veljaËe 1924. godine. Postavljeno je i pitanje novca za sudjelovanje na Igrama. JZSS je odgovorio da ne raspolaæe sredstvima za ostvarenje ove zamisli. OsuujuÊi nemarnost Jugoslavenskoga zimskosportskog saveza, ZagrepËani su odluËili sami prikupiti novac za taj nastup, neovisno o savezu u Ljubljani. »lanovi Hrvatskog akademskog πportskog kluba (HA©K) predloæili su da njihova nogometna momËad odigra utakmicu u korist olimpijaca i da se odræi zabava. Piπta Somjaπ predloæio je da se subvencija zatraæi
P
8
od kraljevskog namjesnika, a Ante PandakoviÊ bio je zaduæen da ispita moguÊnost dobivanja novca od Jugoslavenskog olimpijskog odbora. U sluËaju da se izluËna natjecanja ne odræe, ZZ©S je odredio skijaπe - olimpijce: braÊu, Antu i Mirka PandakoviÊa, Duπana Zinaju i Milivoja BenkoviÊa. “Takoer se odreuje da predloæeni kandidati imadu racionalno trenirati”. Meutim, nijedna od spomenutih akcija za prikupljanje novca nije provedena, pa je HA©K obeÊao da Êe financirati nastup svojih Ëlanova Zinaje i BenkoviÊa, a ZagrebaËko klizaËko druπtvo nastup braÊe PandakoviÊ. BuduÊi da JZSS nije bio Ëlan Jugoslavenskog olimpijskog odbora, izmeu tih dviju organizacija nije postojala nikakva Skijaπka reprezentacija Jugoslavije na ZOI 1924. Slijeva: Zdenko ©vigelj (br.59), Vladimir Kajæelj (41) i Duπan Zinaja (5)
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 33
Skijaπka reprezentacija Jugoslavije na otvaranju I. zimskih olimpijskih igara u Chamonixu. U prvom planu Stevan Hadæi i Duπan Zinaja sa zastavom i skijama
komunikacija. Jugoslavenski je olimpijski odbor za nastup na Igrama prijavio Ëetvoricu skijaπa koje je podræavao ZZ©S. Ne znajuÊi za to, JZSS je sa svoje strane prijavio Duπana Zinaju, Zdenka ©vigelja i Vladimira Kajæelja. »lan Upravnog odbora ZZ©S-a Stevan Hadæi kao delegat JOO-a otputovao je prije poËetka Igara na svoj troπak u Chamonix. On je kod Organizacijskog odbora I. zimskih olimpijskih igara uspio izgladiti taj nesporazum pa je ostavio prijavljene po dva skijaπa iz Hrvatske, Duπana Zinaju i Mirka PandakoviÊa, a iz Slovenije ©vigelja i Kajæelja. BenkoviÊ je prijavljen kao rezerva. Na Zimskim olimpijskim igrama je najprije odræano natjecanje na 50 km. Nastupili su Zinaja, ©vigelj i PandakoviÊ. Kroz cilj je proπao samo Zinaja, i to Ëetiri sata nakon
prestanka rada sudaËkog æirija. U trËanju na 18 km ©vigelj je stigao 32., Kajæelj 34., Zinaja 36., a PandakoviÊ je odustao zbog loma skije. Nastup na I. zimskim olimpijskim igrama na odreeni je naËin objelodanio meunarodnu vrijednost naπih skijaπa. Otkrio je da za uspjeh u jakoj meunarodnoj konkurenciji treba poboljπati struËni rad, nabaviti savrπeniju opremu, omasoviti skijaπke redove i usavrπiti tjelesne sposobnosti. Bio je to ujedno prvi i jedini nastup hrvatskih skijaπa na Zimskim olimpijskim igrama u razdoblju izmeu dva svjetska rata. ZahvaljujuÊi povoljnijim klimatskim prilikama te upornijem i organiziranijem radu, slovenski su natjecatelji veÊ na sljedeÊim Zimskim olimpijskim igrama 1928. u St. Moritzu, preuzeli primat u skijaπkom πportu u Jugoslaviji.
Izvori i literatura 1. Sport - Ilustrovani tjednik, Zagreb, Zimski sport. Jugoslavija u Chamonixu, br. 1-2 od 17. 1. 1924., str. 9-10 2. Joso Gorec, Izvjeπtaj generalnog tajnika JZSS-a na glavnoj skupπtini 8. 7. 1928., str. 5
Ceremonijal otvaranja ZOI 1924
9
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
12:59
Page 34
HRVATSKI SOKOL
120 godina πportske gimnastike u Karlovcu KarlovËani ove godine obiljeæavaju 120-godiπnjicu osnivanja Hrvatskoga sokola. Osnivanjem prve tjelovjeæbene organizacije, Pokupski sokol, stvoreni su uvjeti za bræi razvoj tjelovjeæbe i πporta u tom gradu. Piπe Zlatko ©vegar jelovjeæbena organizacija Pokupski sokol ponikla je na poticaj mladih KarlovËana, a pod utjecajem Hrvatskog sokola iz Zagreba. Pokupski sokol ubrzo je postao stjeciπte druπtvenog æivota u Karlovcu. Prva osnivaËka skupπtina Pokupskoga sokola odræana je 5. svibnja 1885. godine u Narodnoj Ëitaonici. Za prvoga predsjednika izabran je gradski lijeËnik dr. Ljudevit Harazim (1854. 1916.). Druπtvo je od Kr. velike realne gimnazije u Rakovcu zatraæilo dopuπtenje za moguÊnost vjeæbanja u njezinom dvoriπtu. Vjeæbe Ëlanova Pokupskog sokola u poËetku su vodili sokolski prednjaci Aleksandar BahoriÊ, ranije Ëlan zagrebaËkog Hrvatskog sokola, i gimnazijski profesor Vilim Maraπek koji je obnaπao i duænost podstarjeπine druπtva. VeÊ u prvoj godini djelovanja druπtva gradska uprava ustupila je na 10 godina zgradu bivπe streljane na Gazi, izgraenoj 1873.godine. U njoj su sokoli uredili gimnastiËku dvoranu i 6. prosinca 1885. odræali prvu javnu vjeæbu. Od 1887. godine na Ëelu Pokupskog sokola bio je gimnazijski profesor Mijo Vamberger (1851. - 1930.). Pod njegovim starjeπinstvom "podiæe se Sokol do zamjerne visine". U rujnu 1888. godine Ëlanovi druπtva sudjeluju na proslavi Ljubljanskog sokola, a bili su uspjeπni i kao natjecatelji. U djelovanju Pokupskog sokola naroËito je vrijedno istaknuti djelovanje Franje BuËara, oca modernog hrvatskog πporta i olimpizma. Tijekom 1890. i 1891. godine on je kao nastavnik - suplent na gimnaziji u Rakovcu predavao tjelovjeæbu, a bio je i tajnik i voa u Pokupskom sokolu. Druπtvo je prema BuËaro-
T
Gore: Franjo BuËar u odori Pokupskog sokola 1891. godine
Desno: Vjeæbaonica Pokupskog sokola nalazila se u zgradi streljane (desno), prvog πportskog objekta u Karlovcu
10
vim zapisima u proljeÊe 1891. godine imalo 146 Ëlanova koji su vjeæbali triput tjedno u tzv. Staroj streljani. Predvoen Franjom BuËarom, Pokupski sokol je 1891. godine sudjelovao na II. svesokolskom sletu u Pragu. O djelovanju druπtva BuËar je objavljivao Ëlanke u zagrebaËkom listu Gimnastika, koji je kasnije i ureivao. Njegovim odlaskom u Zagreb, a zatim u ©vedsku, djelatnost Pokupskog sokola je oslabila, a 1892. se i ugasila. Druπtvo je ostalo bez prostorija, a zbog 123 forinte duga zaplijenjene su gimnastiËke sprave, koje su prodane na draæbi. Djelovanje Pokupskog sokola obnovljeno je 1902. godine ponajviπe zahvaljujuÊi tipografu Slavoljubu Reputinu, ranije prednjaku Hrvatskog sokola u Zagrebu. Prvi starjeπina obnovljenog Pokupskog sokola bio je odvjetnik dr. Boæo VinkoviÊ (1862. - 1924.) »lanovi druπtva vjeæbali su u dvorani Viπe djevojaËke πkole, otvorene 1895. u danaπnjoj Ulici Vladimira Nazora (taj je objekt sruπen πezdesetih godina XX. StoljeÊa). Bila je ureena i opremljena po "πvedskom sustavu", prema projektu Franje BuËara. Na skupπtini Pokupskog sokola 1905. godine predloæeno je da druπtvo promijeni ime u Hrvatski sokol, a to je neπto kasnije i ostvareno. »lan druπtva, uËitelj Mijo BlaπkoviÊ (1874. - 1934.) bio je pokretaË tjelovjeæbe i sokolskog pokreta u selima u okolici Karlovca. PoËetkom 1904. osnovao je u Donjim Stativama prvi SeljaËki Sokol u Hrvatskoj, a 1906. i u Mostanju. KarlovËani 1906. godine pod vodstvom Dragutina KubiËeka sudjeluju na I. hrvatskom svesokolskom sletu u Zagrebu, a potom i na drugim sokolskim i πportskim priredbama u Hrvatskoj i inozemstvu.
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:00
Page 35
NOVE KNJIGE
DVA IGRA»A JEDAN CILJ? - Sport u Europskoj uniji Piπe Saπa Ceraj
odine 2004. izaπla je knjiga pod nazivom Two PlayG ers - One Goal?- Sport in the European Union, koju su napisali Walter Tokarski, Dirk Steinbach, Karen Patry i Barbare Jesse. Knjigu je izdala nakladniËka kuÊa Meyer & Meyer Sport iz Velike Britanije. Format je 20,9x14,6 cm, mekani uvez, a ima 288 stranica. Knjiga je tiskana na kvalitetnom papiru, sadræi oko 50 grafikona i tablica i podijeljena je u devet poglavlja koja sustavno obrauju pitanja u vezi sa πportom u Europskoj uniji. Knjigu moæemo podijeliti u tri vaæna dijela. U prvom, glavnom dijelu pruæa se uvid u osnovne informacije u vezi s Europskom unijom, europskim institucijama, træiπtem, povijesti te naËinima na koji Europska unija funkcionira. Taj dio knjige namijenjen je svima koji su ukljuËeni u πport i zainteresirani su za europsku πportsku politiku. Autori su bili motivirani neznanjem ljudi o razvoju Europe, „Europske kuÊe" i europskih institucija i njihovim aktivnostima. U drugom glavnom dijelu knjige naglasak je na πportu u Europi. Dat je kratki pregled cjelokupnog organiziranog πporta u Europi, ukljuËujuÊi brojne udruge, politiku VijeÊa Europe, antidopinπku politiku, πport osoba s invaliditetom te prikaz utjecaja politike Europske unije na πport u cjelini. Prikaz utjecaja politike na πport u Europskoj uniji podijeljen je na izravni i neizravni aspekt πportske politike.
TreÊi i najiscrpniji dio knjige posebno istiËe πportske objekte u zemljama Ëlanicama Europske unije i u trima zemljama koji su bile u postupku primanja u Europsku uniju 2004. godine. ©portski objekti obraeni su i komparirani u sljedeÊim europskim zemljama: Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, NjemaËkoj, GrËkoj, Maarskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, ©panjolskoj, ©vedskoj i Velikoj Britaniji. Izraenim nacionalnim profilima zemalja Ëlanica Europske unije pridodani su strukturalni dijagrami na dvije razine. Strukturalni dijagrami na prvoj razini vertikalno razlikuju πportske sustave uzimajuÊi u obzir administrativne strukture, a na drugoj razini razlikuju vladina i nevladina tijela u πportu. Ovakvim analizama u knjizi je obuhvaÊen samo profesionalni πport, a πkolski πport, πportska rekreacija i πport za sve samo su marginalno spomenuti. Knjiga se sastoji od sljedeÊih poglavlja: 1. Uvod, 2. Europa - mitovi, vizije i stvarnost, 3. Cesta u smjeru Europske unije, 4. Kako funkcionira Europska unija, 4.1 Ciljevi, principi, Europski zakon, 4.2 Institucija Europske unije, 4.3 Zakoni i procedure, 4.4 ProraËun Europske unije, 5. ©port u Europi, 5.1 ©portska politika VijeÊa Europe, 5.2 ©portska politika Europske unije, 5.2.1. Direktna πportska politika Europske unije, 5.2.1.1. ©port u europskim postupcima, 5.2.1.2. Antidopinπka politika Europske unije, 5.2.2. Indirektna πportska politike Europske unije, 5.2.2.1. Kompatibilnost te prijenos regulativa nacionalnih Ëlanaka s europskim zakonom - Bosmanski zakon, 5.2.2.2. Utjecaj politike Europske unije na πportske dogaaje, trgovinu i marketing, 5.2.2.3. Europeizacija πportskog treninga, 6. ©port za osobe s invaliditetom u Europi, 7. ©portske graevine u zemljama Ëlanicama Europske unije, 7.1. Austrija, 7.2. Belgija, 7.3. Danska, 7.4. Finska, 7.5. Francuska, 7.6. NjemaËka, 7.7. GrËka, 7.8. Maarska, 7.9. Irska, 7.10. Italija, 7.11. Luksemburg, 7.12. Nizozemska, 7.13. Poljska, 7.14. Portugal, 7.15. Slovenija, 7.16. ©panjolska, 7.17. ©vedska, 7.18.Velika Britanija, 8. Literatura, 9. Sadræaj ilustracija. Knjiga Two Players - One Goal? zaista je poseban dokument u kojem Ëitatelj moæe pronaÊi mnoge korisne podatke o funkcioniranju europskih institucija i provoenju πportske politike. Veliku vrijednost predstavlja i Ëinjenica da su brojni podaci o πportu o navedenim zemljama Ëlanicama Europske unije skupljeni na jednom mjestu, pa ih je analogno tome moguÊe usporeivati.
11
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:00
Page 36
NOVE KNJIGE
Nogomet u Vrbovcu Na podruËju nekadaπnje opÊine Vrbovec u osam desetljeÊa koje autor Franjo ©imiÊ rezimira djelovalo je tridesetak nogometnih klubova
Piπe Saπa Ceraj
povodu obiljeæavanja 80 godina nogometnog πporU ta u Vrbovcu, 2004. godine izaπla je knjiga Nogomet u Vrbovcu autora Franje ©imiÊa. Format knjige je 30,2x21,5 cm, tvrdi uvez, a ima 169 stranica. Knjiga je tiskana na kvalitetnom papiru i bogato je ureena s oko 300 crno-bijelih i fotografija u boji. PiπuÊi ovu knjigu, autor Franjo ©imiÊ prikazao je razvoj nogometa, ali i πporta u Vrbovcu i okolnim mjestima. U knjizi je objavljen i vrijedan dokument o osnivanju ©portskog kluba Zrinski 1924. godine, te zapisnik s prve Glavne skupπtine, na kojoj je 23. rujna 1924. konstituiran upravni odbor novoosnovanog kluba. Posebno se istiËe dobro oËuvana fotografija Hrvatskog sokola koji je osnovan 1909. godine, a bio je pokretaË tjelovjeæbe i πporta u Vrbovcu. U prikazu 80 godina nogometa u Vrbovcu autor nas kronoloπki vodi od samog osnivanja Hrvatskog sokola, prve desetogodiπnjice kluba do poslijeratnog razdoblja, Hrvatskog proljeÊa, Domovinskog rata, druge hrvatske lige i nakon niza godina, povratka naziva -Vrbovec. Na kraju knjige pod Posebnim poglavljima opisan je rad s podmlatkom nogometaπa Vrbovca, juniora, kadeta, limaËa i pionira, buduÊih nasljednika uspjeπnih seniorskih momËadi. U poglavlju Ostali klubovi nabrojani
12
su neki od 14 klubova koji danas djeluju na podruËju nogometnog srediπta Vrbovec. Zanimljiv je podatak da je na podruËju nekadaπnje opÊine Vrbovec u ovih osam desetljeÊa koje autor rezimira djelovalo tridesetak nogometnih klubova. Autor istiËe djelovanje Æenskog nogometnog kluba Izazov iz Æabnice, jedinog æenskog nogometnog kluba s tog podruËja koji se natjeËe u meuæupanijskoj bjelovarsko-bilogorskoj ligi, πto je takoer zanimljiv i vrijedan podatak. Pod posebnim poglavljem Suci, delegati, autor donosi podatke o 120 sudaca koji su proπli kroz sudaËku organizaciju. Poimence se nabrajaju polaznici prvog seminara nogometnih sudaca, koji je organiziran u Gradecu 1967. godine, te suci koji i danas aktivno sude. Posebno se navode podaci o predsjednicima sudaËke organizacije u proπlih 36 godina i delegatima koji su poËeli djelovati 1988. godine. Uz obilje fotografija, knjiga Nogomet u Vrbovcu predstavlja vrijedan izvor podataka o razvoju πporta i nogometa na ovom podruËju. Æelja autora je bila da na jednom mjestu okupi sve vaæne informacije koje su u vezi s vrijednom obljetnicom. Na kraju moæemo konstatirati da je autor u svojoj nakani, na zadovoljstvo Ëitatelja, i uspio.
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:00
Page 37
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:00
Page 38
Na 13. obljetnici Velikog dana hrvatskog sporta proglaπeni su najuspjeπniji sportaπi i ekipe, najveÊe sportske nade te dodijeljeni trofeji HOO-a i MOO-a
Pripremile Radica Jurkin i Gordana GaÊeπa
Voditelji sveËanosti Barbara RaduloviÊ i Tarik FilipoviÊ
38
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:00
Page 39
VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA
Blanka, Duje, streljaËice, rukometaπi… radicionalnom sveËanoπÊu u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" 17. sijeËnja 2005. obiljeæen je Veliki dan hrvatskoga sporta, u spomen na dogaaj koji se zbio toga dana T 1992. kada je Hrvatski olimpijski odbor primljen u meunarodnu olimpijsku obitelj. Proslavi 13. obljetnice Velikog dana hrvatskog sporta prisustvovali su brojni sadaπnji i bivπi sportaπi, olimpijci, sportski djelatnici i uglednici iz kulturnog i politiËkog æivota, meu kojima i pokrovitelj manifestacije predsjednik Republike Stjepan MesiÊ. Na sveËanosti su proglaπeni najuspjeπniji sportaπi i ekipe, najveÊe sportske nade te dodijeljeni trofeji HOO-a i MOO-a. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, predsjednik Republike Hrvatske Stipe MesiÊ i predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa
‹ 39
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:00
Page 40
‹ Najuspjeπnija hrvatska sportaπica AtletiËarka BLANKA VLA©I∆ 3. MJESTO (bronËana medalja) NA SVJETSKOM DVORANSKOM PRVENSTVU Budimpeπta, Maarska, 5. - 7. oæujka 2004. Nominirani: 1. Blanka VlaπiÊ (atletika) - 3. mjesto na Svjetskom dvoranskom prvenstvu 2. Sanja JovanoviÊ (plivanje) 3. mjesto na Europskom prvenstvu 3. Tanja Gobo (boÊanje) - 1. mjesto na Svjetskom prvenstvu 4. Nives MladeniÊ (boÊanje) 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu 5. Æeljka Orehovec (kuglanje) 1. mjesto i 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu 6. Branka Pereglin (streljaπtvosamostrel) - 1. mjesto na Svjetskom prvenstvu 7. Miet FilipoviÊ (taekwondo) 1. mjesto na Europskom prvenstvu 8. Nataπa Vezmar (taekwondo) 1. mjesto na Europskom prvenstvu i 2. mjesto u Europskom kupu
8. Branislav BogdanoviÊ (kuglanje) 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu 9. Damir SladetiÊ (padobranstvo) 1. mjesto na Svjetskom prvenstvu 10. Mario ©ivolija (boks) - 2. mjesto na Europskom prvenstvu
Najuspjeπnija hrvatska æenska sportska ekipa Hrvatska reprezentacija u streljaπtvu/samostrel field Sastav: SANJA KOMAR, NIKOLINA KRIVANEK, BRANKA PEREGLIN 1. MJESTO (zlatna medalja) NA SVJETSKOM PRVENSTVU Otrokovice, »eπka, 25. srpnja - 1. kolovoza 2004. Nominirani: 1. Hrvatska karataπka reprezentacija 3. mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu, 3. mjesto na Europskom
Hrvatske reprezentativke u samostrelu
Najuspjeπniji hrvatski sportaπ PlivaË DUJE DRAGANJA 2. MJESTO (srebrna medalja) NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U ATENI 2004., GrËka, 13. - 29. kolovoza 2004. 3. MJESTO (bronËana medalja) NA SVJETSKOM PRVENSTVU/25M, Indianapolis, SAD, 7. - 10. listopada 2004. Nominirani: 1. Duje Draganja (plivanje) - 2. mjesto na OI i 3. mjesto na SP/25m 2. Nikolaj Peπalov (dizanje utega) 3. mjesto na OI, 2x2. mjesto na Europskom prvenstvu 3. Vedran –ipalo (boks) - 3. mjesto na EP, 3. mjesto na SveuËiliπnom svjetskom prvenstvu 4. Alen ZamliÊ (karate) - 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu 5. Tomislav Hohnjec (kajak-kanu) 1. mjesto u Svjetskom kupu ukupno 6. Dario SvetiÊ (karate) - 3. mjesto na Europskom prvenstvu/borbe 7. Aron LoliÊ (jedrenje) - 2. mjesto na Svjetskom prvenstvu 40
prvenstvu/kate (Maja Bendelja, Mirna ©enjug, Valerija VujËiÊ) 2. Hrvatska karataπka reprezentacija 3. mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu/borbe (Maja JankoviÊ, Jelena KovaËeviÊ, Petra NaranËa, Petra Volf) 3. Hrvatska reprezentacija u streljaπtvu/samostrel field 1. mjesto na Svjetskom prvenstvu (Sanja Komar, Nikolina Krivanek, Branka Pereglin) 4. Hrvatska kuglaËka reprezentacija 4. mjesto na Svjetskom prvenstvu (Darinka BuniÊ, Marija MaareviÊ,
Petar Draganja, Dujin otac, primio je u ime sina nagradu za najuspjeπnijeg sportaπa godine
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:00
Page 41
VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA Predsjednik Uprave T-Coma Ivica MudriniÊ uruËuio je nagradu najuspjeπnijoj sportaπici Blanki VlaπiÊ
Æeljka Orehovec, Biserka Perman, Jasna ©irokanoviÊ, Marija Zver) 5. Hrvatska odbojkaπka reprezentacija - 4. mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu. (Jelena BaliÊ, Diana BeËiÊ, Lucija CigiÊ, Hana »utura, Ana Grbac, Matea IkiÊ, Antonija Kaleb, Ivana Kamenjarin, Petra KuliÊ, Martina MatiÊ, Ivana Miloπ, Marija Pehar, Martina RaËiÊ, Sara RadoπeviÊ, Diana ReπËiÊ, Ana StarËeviÊ, Marina ©kender, Senna UπiÊ)
Najuspjeπnija hrvatska muπka sportska ekipa
Sportaπica - najveÊa nada hrvatskog sporta
Hrvatska rukometna reprezentacija
Karatistica JELENA KOVA»EVI∆
1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U ATENI 2004. GrËka, 13. - 29. kolovoza 2004. Sastav: IVANO BALI∆, DAVOR DOMINIKOVI∆, MIRZA DÆOMBA, SLAVKO GOLUÆA, NIK©A KALEB, BLAÆENKO LACKOVI∆, VENIO LOSERT, VALTER MATO©EVI∆, PETAR METLI»I∆, VLADO ©OLA, DENIS ©POLJARI∆, GORAN ©PREM, IGOR VORI, DRAGO VUKOVI∆, VEDRAN ZRNI∆
1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NA EUROPSKOM JUNIORSKOM PRVENSTVU/borbe Rijeka, Hrvatska, 13. - 15.veljaËe 2004.
Nominirani: 1. Hrvatska rukometna reprezentacija - 1. mjesto na OI Atena 2. Hrvatska veslaËka reprezentacija 2. mjesto na OI/dvojac bez kormilara (Siniπa Skelin i Nikπa Skelin) 3. Hrvatska teniska reprezentacija 3. mjesto na OI/parovi (Mario AnËiÊ i Ivan LjubiËiÊ) 4. Hrvatska kajakaπka reprezentacija - 1. mjesto na SP/3xC-1 spust (Igor GojiÊ, Tomislav Hohnjec i Tomislav Lepan) 5. Hrvatska karataπka reprezentacija - 3. mjesto na EP/kate (Danijel Bok, Kristijan Novak, Aleksandar Vacka) 6. Hrvatska reprezentacija u padobranstvu - 2. mjesto na SP/skokovi na cilj (Tihomir »ajko, Goran Ratkajec, Hrvoje SladetiÊ i Damir SladetiÊ) 7. Hrvatska studentska odbojkaπka reprezentacija - 1. mjesto na EP 8. Hrvatska veslaËka reprezentacija 1. mjesto na SP/seniori do 23/Ëetverac bez (Petar LovriÊ, Hrvoje MariÊ, Frane Niseteo i Mario VekiÊ)
Nominirani: 1. Nika Fleiss (skijanje) - 2. mjesto na juniorskom SP/alpsko skijanje-slalom 2. Jelena KovaËeviÊ (karate) - 1.mjesto na juniorskom EP/borbe do 53 3. Tihana OdleπiÊ (streljaπtvosamostrel) - 2. mjesto na SP/field 4. Milena Bosanac (streljaπtvosamostrel) - 2. mjesto na SP i 2. mjesto u Europskom kupu 5. Lara Stock (πah) - 1. mjesto na juniorskom EP 6. Martina ZubËiÊ (taekwondo) 3. mjesto na juniorskom SP/do 52 kg
Sportaπ - najveÊa nada hrvatskog sporta BoÊar GORAN PERCAN 1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NA SVJETSKOM JUNIORSKOM PRVENSTVU Vina del Mar, »ile, 23. - 27. studenoga 2004. Nominirani: 1. Filip Ude (sportska gimnastika) 2. mjesto na juniorskom EP/tlo 2. Saπa ImpriÊ (plivanje) - 1. mjesto na juniorskom EP/200 mjeπovito 3. Goran Percan (boÊanje) - 1. mjesto na juniorskom SP/bliæanje i izbijanje u krug
Najuspjeπnija ekipa ili sportaπ i sportaπica s invaliditetom PlivaË MIHOVIL ©PANJA 3 bronËane medalje na Paraolimpijskim igrama Atena, GrËka 17. - 28. rujna 2004. Nominirani: 1. Mihovil ©panja (plivanje) - 3x3. mjesto (tri bronËane medalje) na Paraolimpijskim igrama/100 leno, 200 mjeπovito, 400 slobodno 41
‹
OLIMP-prelom 14/2005
‹
3/9/05
13:00
Page 42
2. Jelena VukoviÊ (atletika) - 1x3. mjesto (bronËana medalja) na Paraolimpijskim igrama/atletika disk 3. Marija IvekoviÊ (atletika) - 4. mjesto na Paraolimpijskim igrama/atletika - dalj 4. Ana Srπen (plivanje) - 4. mjesto na Paraolimpijskim igrama/400 slobodno
Najuspjeπniji sportaπ ili ekipa promicatelja hrvatske u svijetu Hrvatska rukometna reprezentacija Nominirani: 1. Hrvatska rukometna reprezentacija 2. Janica KosteliÊ
Najuspjeπniji trener LINO »ERVAR, trener i izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Nominirani: 1. Lino »ervar (rukomet) 2. Mike Bottom (plivanje) 3. Tomislav CrnkoviÊ (kajak-kanu) 4. Joπko VlaπiÊ (atletika) 5. Klara ©iljeg (plivanje) 6. Boπko »avka (dizanje utega) 7. Pero TadiÊ (boks)
Lino »ervar 42
Jelena KovaËeviÊ
Goran Percan
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:01
Page 43
VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA Hrvatska rukometna reprezentacija
Dobitnik Posebnog priznanja HOO-a BORIS MUTI∆ Posebno priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora za 2004. godinu dodjeljuje se za novinarski doprinos u promicanju sportskih vrijednosti. Boris MutiÊ roen je 31. listopada 1939. godine u Karlovcu. Zavrπio je UËiteljsku πkolu u Zagrebu te diplomirao na Kinezioloπkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, u prvoj generaciji studenata tadaπnjeg Fakulteta za fiziËku kulturu . Novinarstvom se poËeo baviti na posljednjoj godini studija 1964. godine nakon, gotovo sluËajnog, susreta s tadaπnjim glavnim urednikom Televizije Zagreb Markom VojkoviÊem i poziva da upotpuni sastav sportske redakcije. Od 1966. profesionalni je novinar, a od 1976. do 1986. i urednik sportske redakcije. Uz Æarka SusiÊa i Mladena DeliÊa izvjeπÊivao je s 13 olimpijskih igara, 6 ljetnih i 7 zimskih, πest svjetskih nogometnih prvenstava, od NjemaËke 1974. do SAD 1994., osam svjetskih prvenstava u gimnastici i skijanju te sa dvadesetak europskih prvenstava u razliËitim sportovima. Kao sportaπ, igrao je koπarku u zagrebaËkoj Industromontaæi, bavio se atletikom kao Ëlan Atletskog kluba “Dinama” u disciplinama skok u vis i troskok. Dobitnik je Nagrade za televizijsko novinarstvo za 1996. godinu, godiπnje nagrade “Milan MilanoviÊ”, te Zlatnog pera Druπtva novinara Hrvatske 1997. za prijenos Olimpijskih igara u Atlanti.
Nagrada Meunarodnog olimpijskog odbora za 2004. “Sport i mediji” ÆARKO SUSI∆ Nagrada Meunarodnog olimpijskog odbora (International Olympic Commmittee Trophy), namijenjena zasluænim imenima u razliËitim podruËjima sporta i olimpizma, 2004. godine dodjeljuje se za podruËje “Sport i mediji”. Æarko SusiÊ, novinar, publicist i sportski radnik, nestor hrvatskog sportskog novinarstva, jedan je od najstarijih aktivnih sportskih novinara na svijetu koji je, od prvog novinarskog javljanja iz Cortine d´Ampezzo sa VII. zimskih olimpijskih igara, redovito izvjeπtavao do rekordnih 16. igara, onih u Ateni 2004. Osim s olimpijskih igara, izvjeπtavao je i komentirao s mnogih velikih domaÊih i svjetskih sportskih natjecanja, sa svjetskih, europskih i nacionalnih prvenstava, gotovo iz svih sportova, “bez uskogrudnoga opredjeljenja na jedan sport”, kako sam obiËava kazati. Za iznimno uspjeπnu novinarsku karijeru SusiÊ je dobio posebno priznanje Meunarodnog udruæenja sportskih novinara. »lan MOO-a Antun Vrdoljak uruËio je nagradu najstarijem aktivnom sportskom novinaru na svijetu Æarku SusiÊu
Kao publicist, Æarko SusiÊ suraivao je u enciklopedijskoj knjizi o sportu, uredio mnoga sportska izdanja, te objavio brojne feljtone o olimpijskim igrama i inim sportskim granama. Knjiga o sportu danas je rijedak primjerak sportskog publiciranja o poËecima i razvoju pojedinih sportskih disciplina i sportova u svijetu. Æarko SusiÊ, kao dugogodiπnji atletski trener Ëija je uspjeπna karijera poËela u Hrvatskom akademskom πportskom klubu Mladost iz Zagreba, izgradio je brojne prvake bivπe dræave. Kao atletiËar i novinar izravni je sudionik i svjedok dogaanja u svjetskoj atletici veÊ 70 godina. Za dugogodiπnje uspjeπno djelovanje u svjetskoj atletici SusiÊa je nagradila i Meunarodna atletska federacija.
Mihovil ©panja
Nagrada Meunarodnog olimpijskog odbora “Sport i mediji” na prijedlog Hrvatskog zbora sportskih novinara i odluke Hrvatskog olimpijskog odbora Æarku SusiÊu priznanje je velike svjetske olimpijske obitelji Ëiji je donedavno vodeÊi Ëovjek, Juan Antonio Samaranch, inaËe doæivotno poËasni predsjednik MOO-a, upravo Æarka SusiÊa nazvao “hodajuÊom legendom”. 43
‹
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:01
Page 44
NAGRADA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG OD B ‹
Igrao je za HAVK "Mladost", a nakon toga posuen je VK "Partizan" s kojim je 1963. godine osvojio I. kup prvaka. Dva puta sudionik olimpijskih igara - u Tokiju 1964. godine s reprezentacijom Jugoslavije osvojio je srebrnu medalju, a u Mexicu 1968. zlatnu medalju. Karijera sportskog trenera: Nakon zavrπetka viπe trenerske πkole pri Kinezioloπkom fakultetu u Zagrebu zavrπava i trenerski seminar u Italiji. Kao trener radi od 1978. godine kada je trenirao HAVK "Mladost". Od tada je bio na klupi mnogih uglednih vaterpolskih klubova kao πto su "Primorje", "Triglav", talijanska "Brescia", "MedveπËak". Priznanja i nagrade: Nagrada SOFK-e Hrvatske, Trofej Mladosti, Trofej Hrvatskog vaterpolskog saveza. Predlagatelj: ZagrebaËki vaterpolski savez
OZREN BONA»I∆, Zagreb Roen 5. sijeËnja 1942. godine u Zagrebu Viπi sportski trener Trener seniora VK "MedveπËak", πef struËnog stoæera VK "MedveπËak" O dobitniku: Sportom se poËinje baviti 1949. godine od kada obavlja brojne sportske duænosti u vaterpolu. Od rane mladosti bio je zaljubljenik u vaterpolo.
MINSKI FABRIS, Split »lanovi OcjenjivaËkog suda: Stojko VrankoviÊ - predsjednik Juro Horvat Damir KarloviÊ Franjo Prot Ninoslav Saraga Marijan Maras - zamjenski Ëlan Dinko Vuleta - zamjenski Ëlan
Roen 2. kolovoza 1941. godine u Splitu Umirovljenik Trener olimpijskih klasa u jedriliËarskom klubu "Labud" O dobitniku: Sportom se poËeo baviti u travnju 1952. godine, a u natjecateljskoj karijeri ostvario je niz vrhunskih uspjeha i rezultata. Bio je prvak Jugoslavije 1960.
EMIL HOFMAN, Zagreb Roen 1. kolovoza 1940. godine u Karlovcu Doktor druπtvenih znanosti iz podruËja kineziologije »lan HAAK "Mladost" O dobitniku: Nakon zavrπetka gimnazije u Karlovcu i dolaska na studij u Zagreb, Emil Hofman se bavi atletikom - trËanjem preko prepona, skokom motkom i desetobojem. Tri puta je osvajao dræavno prvenstvo za mladeæ, pet puta je nastupao za dræavnu reprezentaciju mladeæi do 20 godina. Viπe puta je bio prvak Hrvatske, a za sportske uspjehe pohvaljivan je i nagraivan plaketama i diplomama. Studij za fiziËku kulturu u Zagrebu zavrπava 1966., godine 1975. na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebu postiæe znanstveni stupanj magistra znanosti iz kineziologije, a 1980. stupanj doktora druπtvenih znanosti iz podruËja kineziologije. Karijera sportske administracije: Pri SOFK-i grada Karlovca radi kao profesionalni atletski trener. U dva Ëetverogodiπnja mandata sudjelovao je u radu Predsjedniπtva ZagrebaËkog atletskog saveza, a od 1986. do 1991. je predsjednik StruËnog savjeta Hrvatskog atletskog saveza. Bio je Ëlan Izvrπnog odbora Hrvatskog πportskog saveza 1990. i 1991. godine kad su stvoreni temelji za osnivanje Hrvatskog olimpijskog odbora. Nagrade i priznanja: Diploma Narodne tehnike za rad na podruËju fotografije; nositelj je naziva "Zasluæni pedagog fiziËke kulture", najviπeg priznanja Saveza pedagoga fiziËke kulture Hrvatske. Predlagatelj: HAAK "Mladost" 44
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:01
Page 45
VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA
D BORA - MATIJA LJUBEK ZA 2004. GODINU godine bio je Ëlan atletske i rukometne sekcije u H©K "Concordia" te nogometaπ ©K "Ferraria". Bio je nogometaπ NK "Dinamo" iz Zagreba od 1945. do 1957. godine, a nogometnu karijeru nastavio je u inozemstvu. Od 1958. do 1961. godine igraË je FC "Eintracht" iz Frankfurta.
godine u klasi 'OY', 15 puta uzastopno bio je prvak Jugoslavije u klasi 'finn', a u istoj klasi bio je osmerostruki prvak Balkana. Fabris Minski bio je iznimno uspjeπan u klasi 'finn' u kojoj je osvojio europsko zlato 1971. godine i broncu 1979., a doprvak Europe postao je 1977. VeÊ sljedeÊe godine postao je europski prvak u klasi 'finn'. Sudionik je OI 1972. u Münchenu, 1976. u Montrealu i 1980. u Moskvi. Zbog ljubavi prema jedrenju aktivan je i u veteranskim jedriliËarskim natjecanjima. Tako je na svjetskim prvenstvima klase 'finn' za veterane ostvario niz uspjeha - 1998. godine bio je treÊi, a 1999. i 2001. godine osvojio je druga mjesta. Karijera sportskog trenera: Od 1988. godine reprezentativni je trener klase 'finn'; 1992. je reprezentativni trener u istoj klasi, a 2000. godine postaje trener reprezentacije u klasi 'laser'. Zavrπio je trenersku πkolu pri Hrvatskom jedriliËarskom savezu, a u razdoblju od 1990. do 2004. djeluje kao trener, instruktor i uËitelj. Priznanja i nagrade: 1978. godine dobitnik je priznanja "Sportaπ Dalmacije", a dobitnik je i Nagrade za æivotno djelo Grada Splita. Predlagatelj: JedriliËarski klub "Labud" Nagrada za JedriliËarski klub “Uskok” predana je tajniku kluba Krsti Baljku
S NK "Dinamo" osvaja dva prvenstva dræave 1948. i 1954. te Kup 1951. godine. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 60 utakmica i dao je velik doprinos u osvajanju srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Finskoj 1952. godine.
IVAN HORVAT, Zagreb Roen 16. srpnja 1926. godine u Sisku Viπi sportski trener nogometa, umirovljenik Zasluæni Ëlan Hrvatskog nogometnog saveza O dobitniku: Sportom se poËinje baviti 1939. godine. Svestrano nadaren sportaπ, istodobno je poËeo trenirati atletiku, rukomet i nogomet. Od 1939. do 1944.
Karijera sportskog trenera: Nakon prestanka igranja zavrπava Visoku trenersku πkolu u Kölnu i radi kao trener FC "Eintracht" iz Frankfurta. U NK "Dinamo" dolazi 1967. godine, preuzima klub u zavrπnici natjecanja Kupa sajamskih gradova koji i osvaja. S NK "Dinamo" 1969. osvaja nogometni Kup. U Zagrebu je odræao viπe oglednih treninga prenoseÊi iskustva iz rada kölnske πkole nogometa, a potom se vraÊa u NjemaËku, gdje nastavlja karijeru kao nogometni trener. Priznanja i nagrade: 1992. godine dobiva "Zlatnu plaketu HNS-a", a dobitnik je i niza priznanja NK "Dinamo" Predlagatelj: Hrvatski nogometni savez
JEDRILI»ARSKI KLUB "USKOK", Zadar Klub je osnovan 1948. godine pod imenom Pomorsko brodarsko druπtvo "Zadar" u Zadru Djelovanje: Natjecateljsko jedrenje u Zadru poËelo je 1903. godine nastupom zadarskih uglednika Vjenceslava StermiÊa i Henrika de Schonefelda na uskrsnoj regati u Malom Loπinju. JedriliËarski klub "Uskok" 2004. godine slavio je 50. obljetnicu postojanja i aktivnog djelovanja. U proteklom vremenu JK "Uskok" odgojio je generacije mladih i vrsnih jedriliËara. JedriliËarski klub "Uskok" 1956. godine organizator je Europskog prvenstva u jedrenju za klasu 'πljuka'. Klub je viπestruki organizator dræavnih prvenstava Jugoslavije od 1959. do 1988. Godine 1999. "Uskok" je organizator Europskog prvenstva klase '470', a 2004. godine Svjetskog prvenstva klase '470' i Europskog prvenstva klase '420'. Rezultati: Tomislav BaπiÊ i Petar CupaÊ 1990. godine bili su treÊi na Prvenstvu Balkana u klasi '470'; dræavni su prvaci 2003.; na Svjetskom prvenstvu klase '470' odræanom 2004. u Zadru osvojili su 8. mjesto i sudionici su Olimpijskih igara u Ateni. Matija Longin i Pavle Kostov prvaci su Europe klase '420' (Zadar 2004.), a ©ime Fantela je svjetski prvak u klasi 'optimist'. U klasi 'zvijezda', Ante-TonÊi Jurin i Boπko GrdoviÊ 1965. godine bili su dræavni prvaci. Predlagatelj: ©portska zajednica Zadarske æupanije 45
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:01
Page 46
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:01
Page 47
Spomen na Mladena DeliÊa gra i tjelovjeæba nikada ne bi postali sport da nije bilo izvjeπtavanja (najprije pismenih - novine, poslije usmenih - radio, i na kraju slikovnih - televizija). To zajedniπtvo stvorilo je od nekadaπnjih igara i individualnog vjeæbanja svjetski pokret koji se skupno zove - sport. Bez izvjeπtavanja sve bi ostalo samo osobna zabava pojedinaca. I u hrvatskom sportu ta je simbioza odigrala presudnu ulogu, a velik i vaæan dio u tome odigrao je Mladen DeliÊ, od koga smo se oprostili ovih dana. Kod Hrvata sportsko se novinarstvo teπko probijalo. Propala su i dva-tri pokuπaja inicijatora i tvorca hrvatskog sporta Franje BuËara. Bilo je joπ nekoliko neuspjelih pokuπaja. Najbolja slika o tome su izvjeπtaji s olimpijskih igara koje su slali pismeno, poπtom, sami sportaπi i koji su objavljivani s Ëetiri do pet dana zakaπnjenja u nekom neuglednom kutku novina, u 20 do 30 redaka. Prvi uspjeli pokuπaji sportskog izvjeπtavanja (koji pod raznim imenima joπ traje) zbio se uoËi Zimskih olimpijskih igara 1936. u Garmisch-Partenkirchenu. Od toga trena sport u Hrvatskoj dobiva sve viπe mjesta u javnosti, a sukladno tome raste i sam sport. U tom razdoblju vidnu i svestranu ulogu odigrao je Mladen DeliÊ. Nakon πto se sam okuπao u sportu - nogometu, koπarci i atletici, poËeo je izvjeπtavati nakon 1945. u "Borbi" i "Narodnom sportu" o sportskim zbivanjima u Zagrebu. Od svih sportova najviπe je ostao vezan uz atletiku u kojoj se formirao i iskazao kao tada najbolji spiker. Uza to je preuzeo pomno i jednu od odlika atletike - biljeæenje zbivanja, statistika, stvaranje baze podataka. Zarana, i prije nego πto je postao poznati πportski reporter, Mladen DeliÊ je radio neπto πto su drugi propuπtali i postao nezaobilazni sportski statistiËar i tvorac atletskih i sportskih almanaha bez kojih bi danas bilo nemoguÊe rekonstruirati presudne godine razvoja i uspona hrvatskog sporta i bez Ëega hrvatski sport ne bi bio zapaæen i zapisan u svijetu. S tim blagom uπao je DeliÊ u reporterske vode i formirao naËin i stil koji je ne samo utjecao na sportske novinare koji su tek dolazili nego je taj naËin prezentiranja ostao vidljiv i do danaπnjih dana: poËevπi od nogometa, koπarke, atletike, plivanja, skijanja… Tu su tragovi Mladenova naËina i stila trajno ostali. To je DeliÊ postigao jasnim, preglednim prikazivanjem zbivanja na sportskom terenu, bilo na radiju od 1950. godine ili Televiziji Zagreb od 1965. U to je unio i osobni temperament, emocije koje su sluπateljima i gledateljima pruæali sliku nabijenu atmosferom zbivanja na terenu. Zato je Mladen DeliÊ ostao zapamÊen npr. po "obraËunima" sa sucima nekih utakmica za koje je smatrao da su loπi ili - gore - neobjektivni, onim poviπenim tonom: "Gospodine (!) Dienstu" Joπ je uvjerljiviji bio kao jedan od samo tri svjedoka tada fantastiËne pobjede –ure Bjedov na Olimpijskim igrama u Ci-
I
udad de Mexicu 1968. Kada –ura posve neoËekivano izbija na Ëelo utrke na 100 metara prsno Mladen DeliÊ ubrzava tempo svoga prikazivanja usporedo s utrkom, a kada se poveÊava drama neposredne odluke pojaËava i visinu i jaËinu glasa: "–uke vodi! Ludo! Nevjerojatno. Je li to moguÊe!? (glas se lomi) –urice! Zlatna naπa –uke!" Izmjena pogleda izmeu –urice i Mladena s nijemim pitanjem: "Koja sam?", Mladenov palac okrenutog gore i nezaboravne geste –ure Bjedov s prstom usmjerenim najprije u sebe, a zatim negirajuÊe uzdignutim ulazi u najljepπe sportske emocije olimpijskih igara. Ova rekapitulacija toga davnog dogaaja najbolje karakterizira odnose u naπem sportu. Taj prikaz toga zbivanja zapazili su i zapisali samo rijetki. Tek 12 godina kasnije, kada je Mladen DeliÊ 10. studenoga 1980. na kvalifikacijskoj utakmici za Europsko nogometno prvenstvo izmeu Jugoslavije i Bugarske u Splitu izrekao isto zapaæanje reËenicom: "Je li to moguÊe?" stekao je opÊu slavu i poznatost koja ga je pratila sve do svrπetka æivota 12. veljaËe 2005. Bila bi nepravda kada bi ta reËenica bila sve ono πto treba pamtiti o djelu veoma marljivog, toËnog i savjesnog registratora sportskih zbivanja u presudnim, burnim danima razvoja hrvatskog sporta. »injenice su da je Mladen DeliÊ roen 15. sijeËnja 1919. u Sinju. Rano se poËeo baviti sportom i ostao mu je do kraja vjeran. Apsolvirao je pravo, zavrπio ©kolu za tjelesni odgoj i sport u Beogradu, da bi nakon rata poËeo suraivati u "Borbi" i "Narodnom sportu". U to doba veÊ je struËni tajnik Fiskulturnog saveza Hrvatske, a 1950. organizirao je Sportsku redakciju na Radio Zagrebu. Od 1965. do 1976. bio je urednik Televizije Zagreb, a zatim komentator do odlaska u mirovinu 1984. »injenica je i da je Mladen DeliÊ, neznajuÊi, 26. studenoga 1956. prebaËen s radijskog prijenosa na prijenos tv-slike nogometne utakmice Engleska - Jugoslavija u Londonu. Godinu kasnije, 18. svibnja, obavio je prvi pravi tv-prijenos nogometne utakmice Jugoslavija - Italija u Zagrebu. Za sve πto je uËinio za sport dobio je 1955. trofej Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske (danas BuËarov trofej), zatim nagradu za æivotno djelo "Milan MilanoviÊ"Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske 1980., nagradu za æivotno djelo Udruæenja sportskih novinara Jugoslavije 1981. te nagradu za æivotno djelo Hrvatskog zbora sportskih novinara 1994. i na kraju trofej Hrvatskog zbora sportskih novinara 1999. Sve su to suhi podaci koji formalno potvruju izneseno. Ipak, bitan je pokazatelj odjek njegove smrti, iz Ëega se jasno vidjelo kako je reporter Mladen DeliÊ duboko uπao u osjeÊaje onih milijuna koji su pratili njegovo prenoπenje sportskih zbivanja. Æarko SusiÊ
47
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:01
Page 48
Bljeskovi hrvatske gimnastike
Ostanu li isti uvjeti rada, Svako se veliko natjecanje moæe organizirati, samo za tu prigodu moæe se napraviti sve potrebno i natjecanje moæe biti uspjeπno. No u gimnastici su presudni natjecatelji i treneri, a potom uvjeti. Kvaliteta mnogo manje znaËi ako fiziËki nemaju gdje raditi i pripremati se
Piπe Liljana Jazbinπek
rvatska je u listopadu 2004. dobila ponudu Europskog gimnastiËkog saveza da organizira EP 2006. godine, πto je gotovo πokantno. Za zemlju koja nema nijednu gimnastiËku dvoranu, bez ijedne podloge za vjeæbanje na tlu (partera) - onu koju ima je stalno postrance i sluæi samo za natjecanja - to je nevjerojatno. Lanjski uspjesi uvrstili su hrvatsku gimnastiku na svjetsku kartu nakon dugo Ëekanja i maknuli je iz druπtva neznanih i nerazvijenih u ovom starom i raπirenom sportu. »akovËanin Filip Ude osvojio je, naime, srebrnu medalju u vjeæbi na tlu na juniorskom EP u Ljubljani i bio peti (!) u viπeboju. Osvajanjem te medalje - prve nakon davne srebrne medalje Ivana »akleca u vjeæbi na preËi na EP 1957. godine - dogodilo se ono bitno u zemlji koja sport prije svega zapaæa i vrednuje iskljuËivo prema osvojenim medaljama.
H
Na treninge u Bratislavu i Ljubljanu Svojedobno je u Zagrebu organizirano, osim gimnastiËkih natjecanja na Univerzijadi 1987., veliko natjecanje Svjetskog kupa u sportskoj gimnastici 1982. koje je izazvalo golemo zanimanje 48
Tina Erceg
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:01
Page 49
niπta se neÊe promijeniti javnosti. Nakon toga ovom sportu nije bilo posebno bolje i nije ostalo niπta bitno iza njega. Svako se veliko natjecanje moæe organizirati, samo za tu prigodu moæe se napraviti sve potrebno i natjecanje moæe biti uspjeπno. Bude li Hrvatska doista organizirala EP 2006., a ostanu isti uvjeti rada i odlasci na treninge u inozemstvo, niπta se neÊe promijeniti. U gimnastici su presudni natjecatelji i treneri, a potom uvjeti. Kvaliteta mnogo manje znaËi ako fiziËki nemaju gdje raditi i pripremati se. NeoËekivani bljeskovi hrvatske gimnastike zatekli su naπu sportsku javnost. ©to je zapravo najvaænije, nakon πto je postignut uspjeh, sve njih Ëeka joπ teæi rad da bi se odræali meu vrhunskim natjecateljima i stigli do apsolutne
virtuoznosti danaπnje gimnastike. »akovËanin Filip Ude, uËenik Igora Kriæimskog i Marija Vukoje, osvojio je srebro u vjeæbi na tlu na juniorskom EP u Ljubljani i peto mjesto u viπeboju. Da bi radio po visokim standardima gimnastike, Ude s trenerima mora odlaziti u Bratislavu. Da bi imao uvjete iskazati veliki talent, nema moguÊnosti raditi kod kuÊe. Magda MiloπeviÊ-IliÊ sa svojom sjajnom uËenicom Tinom Erceg, koja je na seniorskom EP u Amsterdamu bila 15. i πesta na Svjetskom kupu u Lyonu u vjeæbi na gredi, mora na trening u Ljubljanu, da bi imala uvjete kojima su se Slovenci probili u svjetski vrh. Hrvatska gimnastika izvukla se iz periferije, s osam godina mukotrpnog rada, s prastarom sokolskom dvoranom u Zagrebu
(koja, da bi opstala, organizira zabavne programe), pa se ni u njoj ne moæe uvijek raditi.
Sjajni rezultati 'malih' gradova Analize hrvatskih trenera govore da hrvatski gimnastiËari imaju realne izglede za plasman na OI u Pekingu 2008. godine, predvoeni 18-godiπnjim Filipom Udeom. U æenskoj gimnastici postoji moguÊnost da olimpijski nastup izbori ekipa, πto bi bio nevjerojatan uspjeh. Djevojke predvodi 16-godiπnja Tina Erceg, koja je uvjerljivo doπla na svjetsku scenu, uz Mariju Fiπter, Bojanu PeranoviÊ, Tanju Dellalio i Tijanu TkalËec, a tu je i odliËna kadetkinja Martina StojπiÊ. Naπa ekipa gimnastiËarki na SP 2006. mora
Filip Ude 49
‹
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:02
Page 50
uÊi meu 24 da bi se plasirala na SP godinu kasnije, koje je kvalifikacijsko za OI u Pekingu. Hrvatska je juniorska vrsta osvojila senzacionalno osmo mjesto na EP u Amsterdamu, izborivπi na sljedeÊem EP nastup u prvoj jakosnoj skupini, dok su Tanja Dellalio i Marija Fiπter u viπeboju osvojile 15. odnosno 19. mjesto. Ono πto je posebno vaæno, i moæe pridonijeti razvoju, Ëinjenica je da je gimnastika raπirena, odnosno nije ograniËena na pokoji grad. Sjajne rezultate postiæu 'mali' gradovi poput »akovca s Filipom Udeom, Kaπtel ©uÊurca s Tinom Erceg, Osijek s Robertom Seligmanom i Igorom MajstoroviÊem pa Zagreb s Markom Brezom, a svi zajedno s Ëetiri djevojËice - Marijom Fiπter i Bojanom PeranoviÊ iz Zagreba teTanjom Dellalio i Tijanom TkalËec iz »akovca. 50
Filip Ude na pobjedniËkom postolju juniorskog EP U Ljubljani
‹
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:02
Page 51
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:02
Page 52
PUBLICISTIKA Kako doÊi do struËne literature iz podruËja tjelovjeæbe i sporta
Jedini spas:
on-line kupnja Naæalost, porast zanimanja za poslove u podruËju sporta i tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj nije popraÊen porastom publiciranja struËne literature koja bi pokrila ta podruËja. Stoga, da bi se nastavili usavrπavati, struËnjaci u podruËju sporta i tjelesnog vjeæbanja moraju posegnuti za stranom struËnom literaturom
Piπe Goran MarkoviÊ odruËje sporta i tjelesnog vjeæbanja ima vrlo πiroke okvire ljudskog djelovanja i ukljuËuje velik broj poslova poput: kineziologa, profesora tjelesne i zdravstvene kulture, sportaπa, sportskih trenera, kondicijskih trenera, fitness trenera, voditelja programa sportske rekreacije, specijalista sportske medicine i rehabilitacije, kineziterapeuta, fizioterapeuta, menadæera u sportu itd. Hrvatska u posljednjih nekoliko godina biljeæi stalan porast zanimanja za poslove direktno ili indirektno vezane uz sport i tjelesnu aktivnost. Tomu svjedoËi i porast broja mladih koji se πkoluju na visokoobrazovnim institucijama za obavljanje spomenutih poslova. Dakako, struËno usavrπavanje svakog djelatnika u podruËju sporta i tjelesnog vjeæbanja ne zavrπava sa zavrπetkom πkolovanja. Ono se nastavlja kontinuiranim praÊenjem struËne literature vezane uz specifiËno podruËje interesa, zatim pohaanjem organiziranih struËnih seminara i sl. Meutim, valja naglasiti da porast interesa za obavljanje poslova u podruËju sporta i tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj nije popraÊen porastom publiciranja struËne literature koja bi pokrila spomenuta podruËja. Stoga, da bi se nastavili usavrπavati, struËnjaci u podruËju sporta i tjelesnog vjeæbanja moraju posegnuti za stranom
P
52
struËnom literaturom. Meutim, osim u nekoliko specijaliziranih knjiæara (npr. Algoritam), stranu struËnu literaturu iz podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja teπko je kupiti u Hrvatskoj. Jedan od jednostavnih i efikasnih naËina nabave strane struËne literature jest on-line kupnja putem interneta. Najpoznatiji svjetski „online shop" struËne literature iz podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja u vlasniπtvu je poznate izdavaËke kuÊe Human Kinetics, osnovane 1974. godine. Tvrtka izdaje i prodaje knjige, Ëasopise, videokasete, DVD-e i CD-e (npr. softveri, interaktivna predavanja) svjetski poznatih znanstvenika i struËnjaka iz sljedeÊih podruËja: • Znanost o sportu i vjeæbanju • Sportska medicina i rehabilitacija • Starenje i tjelesna aktivnost • Menadæment i marketing u sportu • Sportovi • Fitness i tjelesno vjeæbanje • Treniranje • Kondicijska priprema • Tjelesna i zdravstvena kultura • Rekreacija • Ples
Sve πto trebate uËiniti jest posjetiti web-stranicu Human Kineticsa (www.humankinetics.com) i odluËiti se za jedan od dva naËina odabira literature (ili medija). Prvi naËin jest da naruËite na kuÊnu adresu besplatan specijalizirani katalog iz podruËja koje vas interesira te u katalogu odaberete knjigu, Ëasopis, videokasetu, DVD ili CD. Drugi naËin jest pretraæivanje web-stranice prema navedenim podruËjima. MoguÊe je i pretraæivanje po imenu autora ili proizvoda (npr. naslov knjige), ili putem kljuËnih rijeËi. Za svaki proizvod naÊi Êete detaljne informacije o autoru, opisu proizvoda te sadræaju. Kupnju moæete obaviti poπtom, slanjem narudæbe na adresu Human Kineticsa u Velikoj Britaniji (adresa dostupna na web-stranici), ili on-line narudæbom sa spomenute webstranice. NajËeπÊe koriπteni naËin plaÊanja jest putem kreditne kartice (American Express, MasterCard, Visa), a rok isporuke je 60 dana. Vlastita dosadaπnja iskustva, kao i iskustva kolega (ukupno viπe od 50 on-line kupnji knjiga i Ëasopisa) pokazala su da je rijeË o jednostavnom i sigurnom naËinu nabave strane struËne literature iz podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja. Stoga ne oklijevajte, posjetite www.humankinetics.com.
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:02
Page 53
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:02
Page 54
OD OLIMPA DO OLIMPA
Pripremile Radica Jurkin i Gordana GaÊeπa
Glavni
u Hrvatskom olim p n 2005. GODINE POTREBNO 106 MILIJUNA KUNA S dva suzdræana i jednim glasom protiv, OpÊa skupπtina Hrvatskog olimpijskog odbora je na 9. sjednici 17. sijeËnja usvojila program rada i financijski plan za 2005. godinu Ëija je ukupna vrijednost planirana u iznosu od 106,554.178 kuna s predvienim prihodima od 47,9 milijuna iz dræavnog proraËuna, 38 milijuna od igara na sreÊu, 10,1 milijun kuna iz vlastitih marketinπkih sredstava, te prijenosom 10,554.178 kuna nerasporeenih sredstva. VeÊi dio novca namijenjen je nacionalnim sportskim savezima za pripreme i nastupe na meunarodnim natjecanjima. Dobar dio troπkova odnosi Josip »op se na multisportske igre meu kojima su, osim natjecanja mladeæi, Mediteranske igre u πpanjolskoj Almeriji, ali i pripreme za Zimske olimpijske igre u veljaËi 2006. godine u Torinu. Bitno veÊa investicija 2005. predviena je za angaæiranje vrsnih trenera, ali i za ostale projekte u funkciji sporta i sportaπa kao πto su zdravstvena zaπtita, te πkolovanje i edukacija sportskih voditelja, uËitelja i trenera pri Hrvatskoj olimpijskoj akademiji. n »LANICE FISA-e U DUBROVNIKU U organizaciji Hrvatskog veslaËkog saveza od 2. do 6. veljaËe, u Dubrovniku je odræan Kongres Svjetske veslaËke federacije (FISA) na kojem je sudjelovalo oko 150 predstavnika iz viπe od 100 zemalja Ëlanica FISA-e. "Povjerenje organizacije Kongresa, prestiænog sportskog skupa koji se u veslanju organizira jednom u Ëetiri godine i nakon olimpijskih igara, veliko je priznanje hrvatskoj veslaËkoj zajednici i Hrvatskom veslaËkom savezu za sportski i organizacijski utjecaj na svjetskoj razini", kazao je v.d. glavnog tajnika HOO-a Josip »op koji se u kraÊem jednodnevnom boravku u Dubrovniku susreo s potpredsjednicom MOO-a i bivπom veslaËicom olimpijkom Anitom Defranz i direktorom FISA-e Mat Smithom. Razgovarali su o poloæaju veslaËkog sporta u domaÊoj i meunarodnoj olimpijskoj obitelji.
olimpijski odbor podupire hokejske radnike u nastojanju da budu nositelji razvoja ovog sporta u regiji, πto je oËekivano, kako je kazao »op, zbog Ëinjenice da hokej na travi u Hrvatskoj ima tradicionalno mjesto u sportskoj zajednici veÊ punih 110 godina, Ëiju opstojnost slavi 2006. godine. RazgovarajuÊi o perspektivama ovog sporta, predsjednik EHF-a Negreu upoznao je domaÊine s moguÊim racionalnijim tehniËkim rjeπenjima izgradnje objekata koji bi istodobno posluæili hokeju na travi i nogometu. Josip »op
n MEMORANDUM S TUNISKIM OLIMPIJSKIM ODBOROM Tijekom boravka u Tunisu na Svjetskom prvenstvu rukometaπa, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa potpisao je 4. veljaËe s predsjednikom Tuniskog olimpijskog odbora (TOO) Abdelhamidom Slamom Memorandum o razumijevanju i suradnji dvaju nacionalnih olimpijskih odbora kojim se stekla pravna osnova za razmjenu sportaπa, trenera i sportskih ekipa na bazi reciprociteta. Na temelju sporazuma, podræan je zahtjev Hrvatskog boksaËkog saveza i Tuniskog boksaËkog saveza o zajedniËkim pripremama sportaπa za nastupe na meunarodnim natjecanjima. n U DRU©TVU S KANDIDATKINJOM ZA ZOI
U povodu devetog mjesta na Europskom prvenstvu u umjetniËkom klizanju odræanom u Torinu od 25. do 30. sijeËnja, najbolju hrvatsku klizaËicu Idoru Hegel, trenere Oksanu GorbaËov i Aleksandra Roæina te predsjednicu Hrvatskog klizaËkog saveza Moranu PalikoviÊ Gruden, 15. veljaËe primio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa izrazivπi zadovoljstvo Ëinjenicom da Êe Hrvatska nakon 20 godina, na sljedeÊem EP-u u Lyonu 2006. godine, moÊi imati dvije predstavnice u ovom tradicionalnom hrvatskom sportu. Idora Hegel je izvijestila predsjednika Mateπu o Svjetskom prvenstvu koje se u oæujku odræava u Moskvi, na kojem Êe pokuπati izboriti pravo odlaska na Zimske olimpijske igre u Torinu 2006. iako je, kako je sama izjavila, konkurencija velika.
n NOVO VI–ENJE HOKEJA NA TRAVI Dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Stojko VrankoviÊ i v. d. glavnog tajnika HOO-a Josip »op primili su 4. veljaËe u Zagrebu Ëelnike Europske hokejske federacije (EHF), predsjednika Leandra Negreua i glavnog tajnika Davida R. Balbirniea, kao i njihove domaÊine u Hrvatskoj, predsjednika i glavnog tajnika Hrvatskog hokejskog saveza Zlatka Deæeka i Zvonimira KaiÊa sa suradnicima. Hrvatski 54
n INICIJATIVA S RAZLOGOM Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa uputio je zagrebaËkoj gradonaËelnici Vlasti PaviÊ i predsjednici Gradske skupπtine grada Zagreba Morani PalikoviÊ Gruden, inicijativu VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora za proglaπenjem skijaπice Janice KosteliÊ poËasnom graankom grada Zagreba te prijedlog za imenovanjem je-
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:02
Page 55
dogaaji
m pijskom odboru dne zagrebaËke ulice njenim imenom. Janica KosteliÊ u posljednje tri godine osvojila je devet medalja na svjetskim prvenstvima i Olimpijskim igrama, uz sjajne rezultate u skijaπkom Svjetskom kupu. No, uz medalje, iznimno velike zasluge Janici pripadaju i na planu promocije grada Zagreba i Republike Hrvatske u svijetu, stoji u obrazloæenju inicijative. n NOVI-STARI PARTNERI HOO-a Na startu novog olimpijskog ciklusa koji Êe trajati do 2008. godine, odnosno do Olimpijskih igara u Pekingu, Hrvatski olimpijski odbor obnovio je uspjeπnu poslovnu suradnju s tri ugledne hrvatske tvrtke s kojima je tijekom prosinca i sijeËnja potpisao novi Ëetverogodiπnji ugovor. Prvi je potpisan s Hrvatskom radiotelevizijom s kojom HOO ima iznimno uspjeπno iskustvo, osobito s promocijom πporta i prijenosom Igara u Ateni. Drugi Ëetverogodiπnji ugovor potpisali su Ëelnici HOO-a i Hrvatske turistiËke zajednice Ëiji je zajedniËki projekt, Hrvatska kuÊa u Ateni, uËvrstio poslovnu suradnju ovih dviju institucija za sljedeÊe Ëetiri godine. Jedan od najvjernijih sponzora HOO-a koji hrvatski sport dodatno financira i kroz zajedniËku karticu je ugledna kartiËna kuÊa Diners Club Adriatic. n VELEPOSLANICI SPORTA KOÆULJ I SMAJLAGI∆
Irfan SmailagiÊ
Za nacionalne veleposlanike Hrvatske za sport, toleranciju i fairplay pri Odboru za razvoj sporta VijeÊa Europe, odlukom VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora od 17. veljaËe 2005. godine, imenovani su olimpijac, svjetski i europski prvak, plivaË Gordan Koæulj te rukometaπ, osvajaË zlatne olimpijske medalje iz Atlante, srebrne na SP i pomoÊnik trenera zlatne hrvatske rukometne reprezentacije iz Atene 2004., Irfan SmajlagiÊ. n TRADICIONALNO S VRHUNSKIM SPORTA©IMA Na tradicionalnom 14. sajmu πporta i nautike, od 23. do 27. veljaËe, HOO je, kao redovni izlagaË i partner ZagrebaËkom velesajmu, u 8. paviljonu Velesajma priredio opseæan sportski program na πtandu ureπenom u stilu Zimskih olimpijskih igara Torino 2006. U bogatom programu prireenom za brojne posjetitelje Sajma πporta i nautike, kao gosti HOO-a nastupile su potencijalne kandidatkinje za Torino 2006., klizaËica Idora Hegel i æenski bob-dvojac u sastavu Martina Makoπ i Anabela Straga. ©tand HOO-a posjetila je bacaËicom kladiva, vrhunska sportaπica Ivana BrkljaËiÊ, Ëlanovi hrvatske posa-
de Cro Dakar Teama, a zavrπnog dana Sajma o svojim sportskim planovima za buduÊnost govorila je taekwondoistica Nataπa Vezmar Novak, najbolja πportaπica Zagreba 2004. godine. n ALMERIA 2005 U ZAGREBU Izaslanstvo Organizacijskog odbora Mediteranskih igara Almeria 2005. (COJMA) - na Ëelu s predsjednikom Joseom Marijem Echevarriaom (ujedno i predsjednikom ©panjolskog olimpijskog odbora) sa suradnicima, predstavnikom πpanjolskog Ministarstva vanjskih poslova za MI Senanom Florensom, sportskim direktorom Antonijem Hernandezom i zamjenicom direktora Stavroulom Dimitriadou - odræalo je 23. veljaËe prezentaciju MI 2005. godine kako bi boravak sportaπa i struËnih stoæera u πpanjolskoj Almeriji, od 24. lipnja do 3. srpnja, bio πto ugodniji i uËinkovitiji. Prezentaciju na ZagrebaËkom velesajmu pratili su, uz domaÊine πpanjolskog izaslanstva, predsjednik i v. d. glavnog tajnika HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, Ëlanovi sportskih stoæera nacionalnih sportskih saveza Ëiji Êe sportaπi sudjelovati na MI u Almeriji, kao i brojni gosti Sajma πporta i nautike. Uz nacionalne πportske saveze, prezentaciju je popratilo i resorno ministarstvo πporta u Ëije ime je nazoËila pomoÊnica ministra znanosti, obrazovanja i πporta Romana Caput Jogunica. n MISIJA U TORINU Hrvatska olimpijska reprezentacija na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu (10. - 26. veljaËe 2006.) mogla bi biti najbrojnija dosad oko 22 sportaπa, i samim time premaπiti Albertville, Lillehammer, Nagano i Salt Lake City, kazao je nakon posjeta Torinu, gradu-domaÊinu ZOI 2006., πef misije i v. d. direktora Ureda za olimpijski program HOO-a Damir ©egota. ©ef Misije Damir ©egota sa suradnicima, direktorom marketinga HOO-a Rankom ∆etkoviÊem i izvrπnom tajnicom UZOP-a Majom Gencel, obiπao je u Torinu dvoranu Palavela u kojoj je Idora Hegel postigla uspjeh karijere osvajanjem devetoga mjesta na EP-u u umjetniËkom klizanju; potom mjesto Pragelato, 60 kilometara udaljeno od Torina, gdje se priprema teren za nastup nordijskih skijaπa. Izaslanstvo HOO-a obiπlo je i Sestrieres gdje Êe biti veÊina alpskih disciplina i gdje se gradi novo Olimpijsko selo za 1700 sportaπa i duænosnika te obliænji San Sicario, gdje se na 1700 metara nadmorske visine smjestila jedna od najzahtjevnijih i najteæih bob i sanjkaπkih staza na svijetu. 55
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:02
Page 56
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:03
Page 57
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:03
Page 58
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:03
Page 59
OLIMP-prelom 14/2005
3/9/05
13:03
Page 60