8. februar 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.caglas.rs

^A^AK, 8. FEBRUAR 2013. GODINE

GODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

Ministarka Zorana Mihajlovi}

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

SRBIJA ]E IZVOZITI STRUJU

strana 6.

BROJ 5

CENA 30 DIN.

Posledwa, maratonska sednica Skup{tine grada

Nagrada privrednih novinara Srbije

VODA I IZNO[EWE SME]A SKUPQI ZA 39 ODSTO

DRAGAN KUZMANOVI] MENAXER GODINE

strane 4. i 5.

strana 2.

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Odr`ano prvo Savetovawe o poqoprivredi

Starom platanu u centru grada potrebno le~ewe

strana 9.

PERSPEKTIVE RAZVOJA AGRARA U DRAGA^EVU strane 24. i 25. Milan Ki}anovi}, povrtar iz Zabla}a

KAD SE HO]E, SVE SE MO@E strana 14.

Milutin Strizovi}, ima zlatne ruke i ideje

NAPRAVIO I RAZBOJ ZA INVALIDE

DRVO PAM]EWA Za one koji su ostali bez voza~ke dozvole

strana 11.

USKORO SEMINAR U ^A^KU

strana 8.


2

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

KLUB PRIVREDNIH NOVINARA SRBIJE NAGRADIO KOMPANIJE I PRIVREDNIKE KOJI SU OBELE@ILI GODINU

DRAGAN KUZMANOVI] MENAXER GODINE

Nagradu je primila k}erka Ivana Kuzmanovi}

e} 12 godina Klub privrednih novinara Srbije dodequje tradicionalno priznawe "Kompanije i privrednici koji su obele`ili godinu". Me|u dobitnicima nagrada za 2012. godinu, koje su najuspe{nijim kompanijama i privrednicima uru~ene 4. februara u Privrednoj komori Srbije je i Dragan Kuzmanovi}, generalni direktor i vlasnik privatne firme "Domis". Wemu je pripalo priznawe menaxer godine u kategoriji gra|evina za, kako se navodi u obrazlo`ewu `irija, ulagawa u

V

marketing 032/342-276

proizvodwu, kvalitet, inovativnost, energetsku efikasnost proizvoda, {irewe prodajne mre`e na strana tr`i{ta i doprinos dru{tvenoj zajednici (ure|ewe sliva reke ^emernice). Ovo preduze}e svoj uspeh gradi i godinama odr`ava zahvaquju}i, pored ostalog, i tome {to svoje proizvode prilago|ava savremenim zahtevima tr`i{ta i za wih koristi iskqu~ivo drvo, kao prirodni materijal neprocewivih estetskih i energetskih vrednosti.


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

3

GRAD

NEO^EKIVANO SLABO INTERESOVAWE ZA JAVNU TRIBINU O PREDLOGU NACRTA ODLUKE O IZMENAMA I DOPUNAMA STATUTA GRADA

OD SU[TINSKIH, DO KOZMETI^KIH IZMENA tuta sa odredbama Zakona o javnoj svojini i podse}a da Grad od 1991. godine nije imao javnu svojinu: “U skladu sa ovim zakonom bili smo obavezni da odredimo nadle`ne organe koji }e odlu~ivati o pribavqawu, kori{}ewu i raspolagawu nepokretnostima, odnosno imovinom Grada. Predlo`ili smo da o ovako zna~ajnim pitawima odlu~uje Skup{tina Grada, kao najvi{i organ lokalne samouprave. Osim toga, odre|ene odredbe ovog akta usaglasili smo i sa Zakonom o privatno javnom partnerstvu, usko povezanim sa prethodnim, i predlo`ili da tako|e Skup{tina Grada donosi odluke i o ulagawu gradske sa drugom imovinom u postupku privatno javnog partnerstva. Imaju}i u vidu Zakon o buxetskom sistemu, izmewen i dopuwen Statut je “ovlastio” gradona~elnika, obja{wava Vuksanovi}ka, da obrazuje slu`bu za buxetsku inspekciju i slu`bu za internu reviziju, kao veoma va`ne i funkcionalno i organizaciono nezavisne slu`be, koje obavqaju kontrolu namenskog, racionalnog i celishodnog tro{ewa buxetskih sredstava. Na~elnica Vuksanovi} ka`e da su predlo`ene i neke kozmeti~ke izmene, o kojima }e, kao i o su{tinskim promenama, kona~nu

Iako je Gradsko ve}e jo{ 25. januara, na osnovu odluke SG od 29. decembra 2012. godine, usvojilo zakqu~ak i raspisalo javni poziv gra|anima, politi~kim strankama, udru`ewima, privrednicima za u~e{}e u javnoj raspravi o predlogu nacrta Odluke o izmenama i dopunama Statuta Grada, javnoj tribini odr`anoj u sredu, prisustvovalo je ni mawe, ni vi{e, nego osam u~esnika, me|u kojima dva na~elnika resornih GU, sekretar SG, dva odbornika (iz SNS i Dveri srpske) i jedan ~lan Gradskog ve}a. Bez obzira na slabo interesovawe, Nade`da Vuksanovi}, na~elnica GU za op{te i zajedni~ke poslove, koja je sa~inila predlog izmena i dopuna ovog najvi{eg akta lokalne samouprave je detaqno obrazlo`ila predlo`ene “korekcije”, od kojih su neke su{tinske, a ve}ina kozmeti~ke i tehni~ke prirode.

- Su{tina izmena i dopuna Statuta Grada je pove}awe broja ~lanova Gradskog ve}a koje bira SG, sa devet na 11, tako da }e, ra~unaju}i i dva ~lana po funkciji (gradona~elnika i zamenika gradona~elnika) Ve}e imati 13 ~lanova. Zna~ajna novina u ovom aktu koji, ina~e, nije mewan od 2008. godine, je i utvr|ivawe kriterijuma za punova`an rad i odlu~ivawe zborova gra|ana, na osnovu kojih je propisano da mogu punova`no da odlu~uju, ukoliko wima prisustvuje 10 odsto gra|ana sa prebivali{tem u me-

snoj zajednici u kojoj se zbor odr`ava, ili najmawe 30, dok u jo{ va`e}em aktu pi{e pet odsto, a najmawe 30 me{tana. To je predlo`eno zbog pojedinih mesnih zajednica, poput Brezovica, Ov~ar Bawe, Ro`aca, Jan~i}a, koje imaju oko 100, ili mawe od 100 stanovnika, i u kojima je praksa pokazala da je izuzetno te{ko obezbediti kvorum za zakonit rad i odlu~ivawe na zborovima gra|ana. Na~elnica Vuksanovi} napomiwe da je tokom javne rasprave posebno insistirano na usagla{avawu Sta-

re~ dati odbornici SG. Ina~e, javna rasprava, u ~ijem sklopu je prekju~e odr`ana i tribina, bi}e okon~ana 10. februara, do kada se o~ekuje da eventualni predlozi i sugestije resornoj gradskoj upravi budu dostavqeni i u pisanoj formi i putem mejla (nacelnik@cacak.org.rs.). Do sada je odre|ene, kako je oceweno, korektne i korisne sugestije na tekst statuta, u delu koji “doti~e” delatnost JP “Gradac” uputio Milenko Popovi} iz ovog preduze}a, a na javnoj tribini i predstavnici Gradske uprave za urbanizam su najavili da }e blagovremeno dostaviti svoje predloge. - O svima wima odlu~iva}e Gradsko ve}e, nadle`no i da utvrdi predlog odluke o izmenama i dopunama Statuta Grada i uputi ga na usvajawe Skup{tini. Predlo`ili smo da, kada ga ona usvoji, radi preglednosti i jasnijeg uvida u odredbe ovog akta, komisija za Statut i propise utvrdi pre~i{}en tekst, {to nije obavezno, tako da on mo`e da stupi na snagu ve} osmog dana od objavqivawa u Slu`benom listu objasnila je na~elnica Nade`da Vuksanovi} kompletnu proceduru dono{ewa “zakona” Grada, kome }e biti “prilago|ena” sva ni`a skup{tinska akta. M.N

DO KRAJA OVOG MESECA TREBALO BI DA STARTUJE PROIZVODWA U „^IPSARI”

U OVOJ GODINI POSAO ZA 130 RADNIKA epunih {est meseci po{to je kupio ovda{wu “^ipsaru”, tro~lani konzorcijum u sastavu Tomislav Bajevi}, koji je i direktor ove fabrike, Vlatko Barbari} i @arko Dragi}evi}, obavio je sve pripreme za obnavqawe rada u ovom nekada najuspe{nijem ~a~anskom preduze}u. Odmah nakon preuzimawa firme,

N

koja je posle prve privatizacije 2005. godine uspe{no radila do 2010, kada je do`ivela krah i zbog velikih dugovawa pala pod ste~aj, novi vlasnici su od ovda{wih i poqoprivrednika iz okru`ewa otkupili odre|ene koli~ine krompira za preradu, podse}a direktor Bajevi}. U me|uvremenu je izvr{en remont postrojewa i opre-

me i obavqene ostale pripreme tako da }e, prema wegovim najavama, proizvodwa startovati krajem ovog meseca: - Ovih dana bi}e izvr{en izbor oko 50 radnika, neophodnih za po~etak proizvodwe. S obzirom na veliko interesovawe nezaposlenih lica i biv{ih radnika, ~itav postupak izbora i prijema bi}e

Sa ovda{wim kooperantima nedavno su potpisani ugovori o otkupu 6.000 tona krompira, {to }e u prvoj fazi rada biti dovoqno za proizovdwu pirea, ~ipsa, flipsa i eventualno za novi proizvodni program, ukoliko ga, kako ka`e Bajevi}, “primi” tr`i{te.

obavqen posredstvom Tr`i{ta rada. U zavisnosti od proizvodwe i ukoliko nas tr`i{te “prihvati”, u junu }emo raspisati novi konkurs za prijem jo{ oko 80 radnika - veruje Bajevi} i napomiwe da }e prilikom prijema radnika prioriotet imati nezaposlena lica iz ^a~ka i osobe iz materijalno ugro`enijih porodica.

M.N.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

redakcija@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.cacanskiglas.rs


4

POLITIKA

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

ODBORNICI SG GLASALI DA VODA I USLUGE IZNO[EWA

POSKUPQEWIMA SE

jim osnovama re{i odnose izme|u ovog i ~a~anskog distributivnog preduze}a. Za to postoje opravdani razlozi, smatra i zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} koji tvrdi da je velikim delom na gubitke ovda{weg JKP uticalo “prelivawe” tro{kova sa ariqskog preduze}a i da je “Vodovod” godinama gubio korak u odre|ivawu cena. Iako je politi~ki nepopularna, odluka o poskupqewu je neminovna, smatra on, {to potvr|uje i ovogodi{wi plan poslovawa koji predstavqa strate{ki dokument ove firme. Teret vi{egodi{wih gubitaka u ovom JP, ~ije su cene godinama imale socijalnu funkciju, ne bi trebalo

Ni boqi poznavaoci i stariji akteri na lokalnoj politi~koj sceni ne pamte da je jedno skup{tinsko zasedawe trajalo tri dana, kao posledwa sednica SG, zapo~eta pro{le srede, nastavqena u ~etvrtak i okon~ana ovog ponedeqka. Da li zbog lo{e procene predsednika Veqka Negovanovi}a, koji je u dogovoru sa {efovima odborni~kih grupa u dnevni red 11. sednice lokalnog parlamenta uvrstio 28 ta~aka dnevnog reda, ili nastojawa ve}ine opozicionih odbornika da skup{tinsku govornicu pretvore u pozornicu za li~nu i politi~ku promociju, tek posledwe zasedawe se prili~no odu`ilo i {to je najgore, kako je izra~unao jedan odbornik, ko{talo je poreske obveznike ovog Grada skoro po 700.000 dinara dnevno! asprava du`a od 20 sati, dodu{e, pokazala je da je itekako bilo opravdanih razloga za ozbiqne i konstruktivne diskusije, jer su na dnevnom redu bile brojne “te{ke” teme, me|u kojima i zahtevi za poskupqewe vode i upotrebe kanalizacije i usluga izno{ewa sme}a za doma}instva ~ak za 39 odsto, odnosno za privredu 5,5 i 18 odsto. Korekcija cena vode za 39,13 odsto za potro{a~e u stambenim zgradama i individualnim objektima od 1. februara ove godine je osnovni uslov da JKP “Vodovod” u 2013. godini posluje bez dotacija i subvencija iz buxeta, bez gubitaka, koji je, ina~e, na kraju pro{le iznosio oko 36 miliona dinara i da redovno izmiruje obaveze prema JP “Rzav”, na godi{wem

R

osnovu od oko 160 miliona dinara, rekao je, pored ostalog, u op{irnom i brojnim ~iwenicama i argumentima potkrepqenom uvodnom izlagawu direktor Zoran Pantovi}. “U pomo}” mu je pritekao i ~lan GV resorno zadu`en za javna preduze}a Miladin Ristanovi}, upozoriv{i da je godinama gomilan gubitak, upravo zbog neekonomske cene i neblagovremenog odobravawa poskupqewa, dostigao iznos od 546 miliona dinara, od ~ega je nepokriveno 420 i da je imovina preduze}a zbog toga umawena ve} za 33 odsto. Upozorio je i da ovo JKP posluje “na ivici `ileta”, da mu je likvidnost ugro`ena i apelovao da putem socijalnih karti Grad subvencioni{e materijalno ugro`ene gra|ane kojima }e ovo poskupqewe predstavqati

veliki udar na ku}ne buxete. U uslovima kada je prose~na plata u ^a~ku oko 39.000 dinara, poskupqewe od 39 odsto je nerealno i neprihvatqivo, i treba ga svesti u realne okvire, tim pre {to }e uslediti pove}awe cena i drugih komunalnih usluga, ocenio je Dragan Brajovi} (DS) koji smatra nedopustivim da ovo JP samo na teret potro{a~a prelazi put od gubita{a do firme koja tr`i{no posluje. Ukoliko bude odobreno i poskupqewe vode sa Rzava sa 9,9 na 12 dinara, efekat pove}awa cena koje tra`i “Vodovod” bi}e prepolovqen, upozorio je Aleksandar Maksimovi} (SNS) i zalo`io se da osniva~ preispita ugovor sa JP “Rzav” i na druga~i-

marketing 032/342-276

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

ODLUKA URGENTNA, ZBOG KROMPIRA! Osim o kadrovawu, odbornici su tokom tre}eg dana zasedawa najvi{e raspravqali i o predlogu Odluke o uslovima i na~inu kori{}ewa podsticajnih sredstava u poqoprivredi, za{ta je u buxetu Grada predvi|eno 41,8 miliona dinara. U svojim diskusijama ve}ina opozicionih odbornika je kritikovala predlaga~a i predsednika SG {to je ovaj predlog hitno i mimo poslovnika o radu naknadno uvr{}en kao dopunska ta~ka dnevnog reda posledwe sednice SG. Zbog toga predstavnici mawinske koalicije nisu imali mogu}nost ni da upute amandmane na predlog odluke i tako poboq{aju ovaj izuzetno va`an skup{tinski akt, na koji su imali brojne primedbe. Jedna od wih bila je da u raspodelu sredstava ne bi trebalo da se “upli}e” gradsko rukovodstvo, ve} da konkurs raspisuje nadle`na GU, a ne da se “krije” iza komisije. ^uo se i predlog da je iz ukupne sume moglo da se izdvoji dva - tri miliona dinara, planiranih za subvencije za nabavku semenskog krompira, {to bi trebalo da doprinese pokretawu rada “^ipsare” i zapo{qavawu lokalne radne snage. Raspravu je “rasplamsala” ~iwenica da predlog nije podr`ao ni Savet za poqoprivredu i da je kona~nu re~ o odluci dalo GV, u kome, ina~e, nema stru~waka za ovu oblast. Urgentno i nezakonito dono{ewe va`ne odluke jo{ jedna je potvrda da Grad nema viziju razvoja poqoprivrede, kojoj je trebalo da prethodi i analiza dosada{wih efekata podsticajnih mera i sredstava, jo{ jedna je zamerka opozicije, po ~ijoj oceni su najve}e mane odluke te {to za podsticaje ne mogu da konkuri{u qudi u radnom odnosu, ve} iskqu~ivo poqoprivrednici i {to nisu precizirani uslovi, kriterijumi, nadle`nost i predvi|eni mehanizmi kontrole tro{ewa buxetskih para.


5

POLITIKA

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

SME]A ZA DOMA]INSTVA POSKUPE ZA 39 ODSTO

„VADE” IZ GUBITAKA

prevaqivati na le|a gra|ana, ve} cene pove}avati postepeno, smatra Bo{ko Obradovi} (Dveri srpske) i insistira na u{tedama, pove}anoj naplati usluga,

smawewu gubitaka vode u mre`i i da teret krize ponesu dobrostoje}i gra|ani, a da za socijalno ugro`ene kategorije budu obezbe|ene buxetske subvencije. Alar-

PONOVO PODELA PARTIJSKOG PLENA? Predlog Komisije za kadrovska i mandatno imunitetska pitawa da za privremenog direktora Ustanove za dnevni boravak dece i odraslih sa posebnim potrebama “Zra~ak” bude imenovana Angelina Mandi}, diplopmirani pravnik, a za v.d. direktora nove Pred{kolske ustanove “Moje detiwstvo” diplomirani pedagog Suzana Simeunovi}, izazvao je dugu raspravu, brojne replike, a na momente i uvredqive tonove. Osim ozbiqnih zamerki na rad komisije, kojoj je odborni~ka grupa URS, kako je re~eno, dostavila “gotovo re{ewe” i predlog kandidata, opozicioni odbornici tvrde i da nova vlast nastavqa praksu prethodne, i da su u javnim preduze}ima i ustanovama na delu politi~ka postavqewa i podela partijskog plena. Osniva~u je upu}ena kritika i zbog toga {to, dok je trajala gradwa objekta, odnosno osnivawe druge PU, nije paralelno vo|ena procedura izbora stru~nih kadrova za rad sa najosetqivijom kategorijom gra|ana. Iako su i predsednica komisije Gordana Ciki} Plazini} i sekretar SG Qubodrag Petkovi} nastojali da objasne da je re~ o privremenim direktorima i upravnim odobrima, ~iji je zadatak da donesu statut i druga akta ustanova i raspi{u konkurs za imenovawe stalnih rukovode}ih organa, o ~emu }e kona~nu re~ dati Ministarstvo prosvete, opozicioni odbornici su brojne kritike uputili i na ra~un sastava UO, oceniv{i da je re~ uglavnom o nekopetentnim ~lanovima, koji su politi~ki imenovani i strana~ki postavqeni. marketing 032/342-276

mantan je podatak da su potra`ivawa dostigla sumu od oko 400 miliona dinara, zbog ~ega osnovni zadatak rukovodstva preduze}a i Grada mora da bude ubrzawe naplate, rekao je Aleksandar Tanaskovi} (Dveri srpske), koji smatra da je voda ne samo ekonomsko, ve} `ivotno pitawe, zbog ~ega treba primeniti neophodno minimalno poskupqewe. Gra|ani }e ubudu}e za vodu pla}ati vi{e, otprilike onoliko koliko ko{ta fla{a mineralne vode, izra~unao je Milan Bojovi} (DSS) i podsetio da je cena vode godinama bila socijalna kategorija, {to je i uticalo da JP posluje sa gubicima. Kada bi “Vodovod” naplatio dugove od propalih privatizovanih firmi, ~ije nove gazde nisu pla}ale ni komunalne usluge, ne bi poslovao sa gubitkom, uveren je Aleksandar \enadi} (Dveri srpske), dok je Mirjana Milenkovi} (DS) tra`ila da rukovodstvo preduze}e kona~no po~ne da re{ava problem gubitaka u mre`i i donese plan sanacije gubitaka i konsolidacije firme. Poslovawe se mora racionalizovati, od-

re|ene pozicije smawiti, ali i voda mora da poskupi, da bi preduze}e pozitivno poslovalo, ili ga, u protivnom, Grad mora pomagati subvencijama iz buxeta, upozorio je Vladica Gavrilovi} (NS). Miodrag Raji~i}, finansijski rukovodilac JKP “Komunalac”, iscrepeo je takore}i sve broj~ane pokazateqe, ne bi li opravdao zahtev za poskupqewe usluga izno{ewa sme}a za doma}instva za 39 i privredu u proseku za 18 odsto. Naglasio je, pored ostalog, da su u novu kalkulaciju ukqu~eni tro{kovi odvo`ewa i deponovawa sme}a na deponiju “Duboko” od oko 2,9 miliona dinara mese~no, odnosno da je wih od avgusta do decembra pro{le godine pla}ao osniva~, izdvojiv{i ukupno 23,5 miliona dinara. U ovoj godini u`i~ko JKP }e svoje usluge napla}ivati 29,5 evra po toni, zbog ~ega }e i nakon poskupqewa sa 2,76 na 3,84 dinara po kvadratu stambene povr{ine, Grad izno{ewe sme}a opet subvencionisati i to sa 45 miliona dinara. Zbog lo{e regulisanih odnosa izme|u preduze}a “Komunalac” i “Duboko” od poskupqewa }e imati {tete i Grad i korisnici usluga, upozorio je Aleksandar Maksimovi} (SNS), zalo{iv{i se da, kao i sa “Rzavom”, bude preispitan ugovor i sa u`i~kim JP, na ~emu je insistirao i Aleksandar Tanaskovi} (Dveri srpske). U ukupnim tro{kovima usluge odvo`ewa i deponovawa sme}a u~estvuju 22, a plate zaposlenih i ostali izdaci preduze}a 40 odsto, podaci su zbog kojih ne bi trebalo odobriti poskupqewe od 39, odnosno 18 odsto, smatrala je Mirjana Milenkovi} (DS) i pitala ko je snosio odgovornost za sve {to se prote-

klih meseci de{avalo u ovom JP. Na izmeni {tetnog ugovora, na osnovu koga je “Komunalac” samo “proto~ni bojler” za “Duboko”, insistirao je i Bo{ko Obradovi} (Dveri srpske), a Predarg @ivkovi} (SDP) i Branko Lazovi} (GG “Za ^a~ak”) su konstatovali da je kona~no do{lo vreme da gra|ani plate i to {to nisu dozvolili da deponija bude podignuta na nekoj lokaciji na podru~ju Grada. Kalkulacija iz “Dubokog” }e biti ni`a nakon izgradwe transfer stanice za selekciju otpada, uveren je

predsednik SG Veqko Negovanovi}, koji je demantovao pri~e da je vek regionalne deponije kratak, jer }e nakon pro{irewa, ta lokacija mo}i da se koristi 50 godina. “Komunalac” prakti~no ne mewa svoju cenu od 2,76 dinara po metru kvadratnom, ve} “razlikom” do 3,84 dinara pokriva fakture iz “Dubokog”, objasnio je ~lan GV Miladin Ristanovi} i najavio da }e ^a~ak insistirati da kalkulacija u`i~kog preduze}a “bude uvedena u normalne okvire”. M.N.


6

GRAD

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

MINISTARKA ENERGETIKE, RAZVOJA I ZA[TITE @IVOTNE SREDINE ZORANA MIHAJLOVI] POSETILA ^A^AK

MAWI RA^UNI ZA ENERGETSKI EFIKASNIJE KORISNIKE

d zemqe koja je izvozila struju, Srbija je postala veliki uvoznik elektri~ne energije, zbog ~ega su strategija i plan Republi~ke vlade i Ministarstva za energetiku, razvoj i za{titu `ivotne sredine gradwa novih i revitalizacija postoje}ih hidroelektrana, da bi Srbija ponovo postala zemqa koja izvozi energiju. To, imaju}i u vidu potencijale kojima raspola`e, nije san, niti je nemogu}e, rekla je pro{log petka u Ov~ar Bawi, tokom posete istoimenoj hidroelektrani ministarka Zorana Mihajlovi}. Zahvaquju}i revitalizaciji ove i hidroelektrane “Me|uvr{je” koja je obavqena od 2008. do 2010. godine, snaga ovih objekata pove}ana je za 25 odsto, odnosno sa 13 na 17 megavata i proizvodwa za oko 10 gigavat sati, informisao je ministarku i novinare Miodrag ^itakovi}, direktor “Drinsko limskih hidroelektrana”, u ~ijem sastavu posluje ovda{wa “Elektromorava”, koja gazduje ovim objektima. Svako poskupqewe, posebno u zemqi u kojoj vladaju ekonomska i socijalna kriza, nije popularno, prokomentarisala je ministarka Mihajlovi} odluku o poskupqewu gasa koja je stupila na snagu upravo pro{log petka. Ona je podsetila na svoje izjave, kada je preuzela rukovo|ewe resornim ministarstvom, da struja i gas ne}e poskupeti do kraja 2012. godine: ”Obe}ali smo da ovi energenti ne}e poskupeti, dok ne bude ura|ena socijalna karta u energetici i promewen tarifni sistem i za gas i za struju, koji mora

O

1.000 KUBIKA GASA 475 DOLARA Govore}i o gasu, Mihajlovi}ka je, pored ostalog, naglasila da na wegovu krajwu cenu uti~u visoki tro{kovi tranzita kroz Ma|arsku, ali i postojawe posrednika i izvesnih neracionalnosti u preduze}u "Srbijagas". Istakla je da je dr`ava sklopila dugoro~ni ugovor na 10 godina sa Ruskom Federacijom i da JP treba da potpi{e godi{wi ugovor: "Na{ stav je da cena od 475 dolara za 1.000 kubnih metara treba da bude ni`a barem za 10 odsto, odnosno oko 370 - 380 dolara. Ubudu}e, godi{wi ugovori moraju biti potpisani u decembru prethodne godine." Ona je najavila postupak restrukturirawa "Srbijagasa", koje je zadu`eno za skoro milijardu evra, i korporativizaciju EPS-a, prenstveno zbog smawewa tro{kova i promena u upravqawu, koji bi ovom sistemu doneli godi{we u{tede od oko 70 miliona evra.

biti pravedniji i realniji, odnosno da oni koji tro{e malo pla}aju ni`u cenu, zbog toga {to su, ili siroma{ni, ili energetski efikasni, a oni koji tro{e vi{e, da vi{e i pla}aju. Socijalne karte su gotove i bi}e usvojene za petnaestak dana, a pri kraju je i izrada tarifnog sistema. Oni su uslov i za otvarawe tr`i{ta i stvarawe mogu}nosti da dobijemo kvalitetniju energiju i gas. Krajem februara ili po~etkom marta, poskupe}e i struja, ~iju cenu ne odre|uje ni ministar, niti EPS, ve} Regulatorna agencija za energetiku.” Posle posete Ov~ar Bawi ministarka Mihajlovi} je u Skup{tni Grada razgovarala sa gradona~elnikom Vojislavom Ili}em i wegovim zamenikom Radenkom Lukovi}em o energetskim potencijalima ~a~anskog kraja, gradwi hidroelktrane na solarnu energiju, za koju ima zainteresovanih investitora, o energani u Fabrici hartije, mogu}nostima iskori{}ewa geotermlnog izvora u Preqini. Bilo je re~i i o unapre|ewu rada regionalne deponije “Duboko”, da tro{kove wenog rada ne bi snosili samo gra|ani: “Ministarstvo }e sa~initi analizu svih regionalnih deponija, jer nismo toliko bogati da se svi

wihovi tro{kovi svale na gradove i korisnike. Svi smo svesni te{ke ekonomske i socijalne situacije u Srbiji i zbog toga }emo verovatno i iz nekh fondova poku{ati da pokrijemo deo tro{kova. Sa druge strane, mora se razmi{qati i o kori{}ewu sme}a, na primer, za proizvodwu energije, jer je to najefikasniji na~in da re{imo i ekolo{ke probleme i obezbedimo bilo kilovate, bilo toplotnu energiju.” Ministarstvo energetike i za{tite `ivotne sredine }e maksimalno pomo}i svim zainteresovanim investitorima da iskoriste potencijale obnovqivih izvora, ne samo pru`awem informacija, ve} i da br`e dobiju dozvole i zap~nu da realizuju takve projekte, rekla je ministarka Zorana Mihajlovi} i odgovaraju}i na novinarska pitawaobe}ala pomo} resornih ministarstava i dr`ave prilikom re{avawa statusa Fabrike hartije. Ministarstvo na ~ijem je ~elu, pomo}i }e i prilikom eventualnog pokretawa energane u ovoj fabrici, koja mo`e da bude svrstana u red povla{}enih proizvo|a~a elektri~ne energije. Bez obzira {to su toplane pod ingerencijom lokalnih samouprava, {to, smatra ministarka, nije dobro, resorno ministarstvo }e napraviti boqi odnos sa Udru`ewem toplana, jer je svima u interesu da imamo ekonomski i finansijski odr`ive toplane: ”Na osnovu uredbe vlade, odre|ene su minimalne i maksimalne cene toplotne energije, {to ve}ina toplana po{tuje. Neke lokalne samouprave su, me|utim, prvenstveno zbog politi~kih razloga, namerno dr`ale ni`e cene grejawa, koje su bile ekonomski potpuno neodr`ive. Zbog toga smo definisali minimalne cene i dogovorili se sa toplanama da zapo~nu merewe i obra~un prema utro{ku”, rekla je Mihajlovi}ka, pohvaliv{i ^a~ak kao jedan od sedam gradova u Srbiji, u kome je zapo~eta primena tarifnog sistema, koji }e, kada stupi na snagu i u ostalim sredinama, omogu}iti da se u Srbiji u{tedi 20 odsto energije, {to je za energetski bilans zemqe veoma zna~ajno. M. N.

SAOP[TEWE GRADSKOG ODBORA LDP ^A^AK

PROTIV PREDLOGA MINISTARKE ENERGETIKE DP podr`ava napore lokalne samouprave i nadle`nih dr`avnih organa da se prona|e adekvatno re{ewe za daqe poslovawe Fabrike hartije u ^a~ku, kao i za radni status zaposlenih u tom preduze}u. Istovremeno, LDP upozorava, da svako re{ewe koje bi bilo korisno za fabriku i zaposlene ne sme biti, na bilo koji na~in, {tetno za grad, niti sa {tetnim posledicama prema gra|anima ^a~ka. U tom smislu, a povodom izjave koju je prilikom svog nedavnog boravka u ^a~ku dala ministarka za energetiku prof. dr Zorana Mihajlovi}, da bi jedno od re{ewa za Fabriku hartije bilo aktivi-

L

rawe energane na ugaq, kao zna~ajnog energetskog pogona, koji bi bio dvostruko koristan, kao dopuna toplotnom energijom za grejawe grada i kao potencijalni povla{}eni proizvo|a~ elektri~ne energije, podse}amo ministarku Mihajlovi} da je ona istovremeno i ministarka za ekologiju i za{titu `ivotne sredine. Grad ^a~ak je u prethodnim godinama, zna~ajnim ulagawima, uz pomo} donatora i sopstvenim sredstvima, izbacio iz upotrebe kotlove na ugaq i mazut za potrebe daqinskog grejawa i zamenio ih kotlovima na gas, upravo radi smawewa zaga|ewa `ivotne sredine. Ponovno aktivirawe energane na ugaq

Fabrike hartije u ciqu proizvodwe elektri~ne i toplotne energije, bilo bi od minorne koristi za grejawe grada i za stabilnost elektrosistema Srbije, a zna~ilo bi prakti~no aktivirawe termoelektrane na mawe od pola kilometra vazdu{ne udaqenosti od centra grada. Termoelektrana u centru grada ne postoji ni u jednoj civilizovanoj zemqi, a pored pogubnog zaga|ewa `ivotne sredine ostavila bi i te{ke posledice na zdravqe dece i gra|ana u ^a~ku. Takvo re{ewe za probleme Fabrike hartije LDP ne mo`e da podr`i. Pozivamo nadle`ne da re{ewe za opstanak fabrike i zaposlenih u woj, potra`e u

re{ewima koja ne}e biti {tetna po gra|ane i grad ^a~ak. U tom smislu ukazujemo gospo|i Mihajlovi} na ~iwenicu da u na{em gradu postoji preduze}e „Elektrovat“, koje ima ogromno iskustvo u proizvodwi elektri~ne energije iz obnovqivih izvora, kao {to su: mini hidrocentrale, geotermalne vode i solarna energija. Verujemo da bi, uprkos tome {to Ministarstvo energetike u pro{loj godini nije dodelilo status povla{}enog proizvo|a~a elektri~ne energije „Elektrovatu“, iskustva ovog preduze}a bila veoma korisna i primewiva za slu~aj Fabrike hartije.


7

DRU[TVO

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

ZA BOQU BEZBEDNOST GRA\ANA

VI[E POLICAJACA U BLIZINI [KOLA

ovodom nemilih doga|aja koji su se desili 23. i 25. januara, u Gradskom parku i na parkingu ispred Tehni~ke {kole, gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili} je pro{log petka odr`ao sastanak kome su prisustvovali direktor Tehni~ke {kole Branko Maksimovi}, na~elnik PU ^a~ak Milovan Petrovi} sa saradnicima, na~elnik Gradske uprave za inspekcijski nadzor Stojan Vojinovi} i na~elnik Komunalne policije Miqan Radosavqevi}. Tom prilikom je na~elnik Policijske uprave izvestio gradona~elnika da su navedeni slu~ajevi re{eni, odnosno, da su prestupnici privedeni, a zahvaquju}i video nadzoru koji funkcioni{e

P

u zoni Gradskog parka i u Tehni~koj {koli.

Radi poboq{awa ukupne bezbednosti gra|ana i

DVERI PITAJU

spre~avawa ovakvih i sli~nih doga|aja, dogovo-

aznawe da se premijer jedne dr`ave, kao i wegovo okru`ewe, svojevremeno sastajao sa mafija{kim {efovima, predstavqalo bi najve}i mogu}i politi~ki skandal u svakoj dr`avi na svetu. Ali to u Srbiji nije slu~aj i Vlada nastavqa daqe sa radom kao da se ni{ta nije dogodilo. Premijeru ne pada na pamet da podnese ostavku, a ostali partneri u vlasti ga podr`avaju. Postavqa se kao presudno pitawe: za{to su svi partneri u vladaju}oj koaliciji podr`ali ovakvog premijera? Srpske Dveri zahtevaju ostavku i odgovornost Vlade i wenog predsednika, i javno postavqamo slede}a pitawa koja ne smeju ostati bez odgovora: 1. O ~emu su pri~ali Da~i} i Radulovi} na sastancima 2008. i 2009. godine? 2. Da li postoje saznawa da su se jo{ neki visoki funkcioneri prethodne vlasti sastajali sa pripadnicima [ari}evog klana? 3. Da li su slu`be bezbednosti imale saznawa o kriminal-

S

nici zavr{avaju nastavu. - Vi{e {kola u isto vreme zavr{ava nastavu, pa se svi u~enici sre}u u odre|eno vreme. Obi~no, na putu do ku}e, svrate u park, tu se okupqaju. U tom periodu bi}e poja~an i rad policijskih slu`benika, me|u kojima }e biti i onih koji su u civilu - naglasio je inspektor Salevi}. On je rekao da su zahvaquju}i video nadzoru na podru~ju Gradskog parka, koji funkcioni{e od pro{le godine, svi doga|aji rasvetqeni. Nadle`na slu`ba svakodnevno prati video nadzor, uo~ava mesta gde se u~enici okupqaju i blagovremeno upu}uje potrebne ekipe da interveni{u, rekao je Salevi}. I. M.

SAOP[TEWE GRADSKOG ODBORA SRPSKE NAPREDNE STRANKE

KO SPRE^AVA ISTRAGU I VANREDNE IZBORE? nim aktivnostima i zlo~inima Ha{ima Ta~ija, i da li su obavestili predsednika Vlade o tome? 4. Za{to nadle`ni organi i mediji }ute na sastanke Da~i}a i Ta~ija, koji je ve}i kriminalac i zlikovac nego [ari} i {ta o tim sastancima misli Aleksandar Vu~i}, kao nosilac borbe protiv kriminala i korupcije? 5. Da li }e slu`be bezbednosti u Srbiji nastaviti sa istragom ovih susreta i pozvati tada{weg ministra policije, a dana{weg premijera na saslu{awe i odgovornost? 6. Za{to Aleksandar Vu~i}, koji je obe}ao borbu protiv kriminala i korupcije, a posebno otkrivawe sprege izme|u tajkuna, politi~ara i kriminala, {titi premijera i prakti~no blokira daqu istragu na ovu temu? 7. Da li su zapravo strani centri mo}i oni koji su zabranili daqu istragu u ovom slu~aju zbog kooperativnosti Ivice Da~i}a na planu predaje Kosova i Metohije? O~igledno je da su Da~i} i Vu~i} uceweni da ne sme biti vanrednih izbora dok ne zavr{e predaju Kosova i Metohije, i da je to razlog zbog koga }e i ovoga puta izostati odgovornost ume{anih aktera u ovaj mafija{kopoliti~ki skandal.

reno je da se podigne nivo bezbednosti, pre svega, u~enika u zoni {kola, a posebno na lokaciji Gradskog parka i bedema. - U narednom periodu policijski slu`benici }e ~e{}e patrolirati u blizini i dvori{tima osnovnih i sredwih {kola na podru~ju grada. Tako|e, ~e{}e }emo obilaziti i osnovne {kole u prigradskim naseqima i selima. Na taj na~in `elimo i da ostvarimo kontakte i boqu saradwu sa de`urnim nastavnim osobqem i direktorima {kola, {to }e nam pomo}i da ~e{}e razmewujemo informacije u vezi sa bezbedno{}u u~enika - rekao je Tihomir Salevi}, komandir Policijske ispostave ^a~ak. On je naglasio da je “najkriti~nije” vreme u zoni Gradskog parka i bedema onda kada u~e-

izjavama datim pojedinim medijima narodni poslanik SNS Aleksandar Radojevi} je izneo niz neistina i proizvoqnih interpretacija, koje nemaju veze sa ~iweni~nim stawem i stavovima ~elnih qudi Srpske napredne stranke. Ta~no je da su na nedavnom sastanku Glavnog odbora SNS usvojeni nov Statut i pravilnici, kao i da se spremaju izbori na lokalnom nivou {irom Srbije, pa samim tim i u Gradskom odboru ^a~ak. Prema usvojenom Pravilniku o lokalnoj organizaciji odbori na nivou upravnih okruga ne}e postojati u obliku kako je to bilo do sada, jer se pokazalo da je to bila najslabija karika u organizaciji stranke. Pojedini predsednici okru`nih odbora su zloupotrebqavali svoj polo`aj, stavqaju}i se iznad qudi koji su radili na terenu, „cepali cipele“ i promovisali ideje SNS, {to je u kona~nom ishodu dovelo do toga da stranka ostvari pobedni~ki rezultat na republi~kim izborima i dobije {ansu da poka`e kako se na pravi na~in vodi dr`ava. Po usvojenom Pravilniku predsednici gradskih, odnosno op{tinskih odbora, u mestima gde je sedi{te upravnog okruga, }e biti predsedavaju}i okru`nih odbora, {to konkretno

U

POJEDINCI ZLOUPOTREBQAVALI POLO@AJ? zna~i da je predsedavaju}i Moravi~kog okru`nog odbora predsednik Gradskog odbora ^a~ak. Iz direktnih kontakata sa predsednikom Izvr{nog odbora dobijena je informacija da nikome nije dato ovla{}ewe da sprovodi i organizuje bilo kakve izbore na lokalu, {to va`i i za ^a~ak. Trenutno nije u opticaju raspu{tawe mesnih ili Gradskog odbora, ali postoje indicije da }e Izvr{ni odbor ovlastiti pojedine svoje ~lanove da koordiniraju izborne radwe {irom Srbije. S obzirom da Radojevi} nije ~lan Izvr{nog odbora, odnedavno vi{e ni predsednik Moravi~kog okru`nog odbora, nejasno je kakve on uop{te ima ingerencije da eventualno raspu{ta pojedine mesne odbore, jer ne poseduje nikakvo validno ovla{}ewe za to. Nerealno je o~ekivati da Aleksandar Radojevi} sprovede analizu rada mesnih odbora sa aspekta izbornih rezultata, jer je kao samoproklamovani {ef izbornog {taba najodgovorniji za neadekvatan rezultat na majskim izborima u pojedinim mesnim odborima. Kampawa je vo|ena stihijski, promovi{u}i rad samo u pojedinim sredinama, totalno iskqu~uju}i veliku ve-

}inu ~lanova Gradskog i mesnih odbora. Rukovode}i qudi Srpske napredne stranke su takav Radojevi}ev rad prepoznali, tako da nije imenovan za ~lana Izvr{nog odbora, {to je velika {teta za Moravi~ki okrug, koji nije zastupqen u tako zna~ajnom strana~kom organu. Sve ovo uti~e na gubitak samopouzdawa jedne male grupe ~lanova SNS u ^a~ku, okupqene oko Radojevi}a, koja prikupqawem potpisa navodno `eli da obezbedi podr{ku za preuzimawe nadle`nosti u vo|ewu Gradskog odbora. Ogroman broj ~asnih, po{tenih i lojalnih ~lanova stranke bio je doveden u zabludu takvom inicijativom i u svakodnevnim kontaktima bivaju uvereni u ~iwenicu da Gradski odbor ne stoji iza ove ujdurme. Uveravamo ~lanstvo Srpske napredne stranke u ^a~ku da }e Gradski odbor raditi iskqu~ivo institucionalno, u skladu sa aktima koje je usvojio Glavni odbor SNS i potpuno smo uvereni da }e nadle`ni strana~ki organi svoje odluke donositi u skladu sa Statutom i donetim pravilnicima.


8

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

GRAD

DOBRA VEST ZA ^A^ANE KOJI SU OSTALI BEZ VOZA^KE DOZVOLE

USKORO SEMINAR U ^A^KU ^asovi od 4. marta

a sve ^a~ane koji su sakupili 18 i vi{e kaznenih bodova i ostali bez voza~ke dozvole, sti`e dobra vest iz Agenicije za bezbednost u saobra}aju. Umesto u U`icu, ~asovi i popravni ispit bi}e odr`ani u ^a~ku. - Za seminar u U`ici nije bilo dovoqno zainteresovanih polaznika. Me|utim, javio se dovoqan broj qudi iz ^a~ka i okoline. Zato smo ovih dana odlu~ili da promenimo lokaciju. Seminar u ^a~ku po~iwe 4. marta. Kako smo i ranije informisali sve zainteresovane polaznike, seminare }emo organizovati i u Ni{u i Subotici. U Ni{u sve ide po planu, tako da }e tamo ~asovi po~eti 18. februara. Kod wih se prijavio i dovoqan broj kandidata. Seminar u Subotici bi trebalo da po~ne 25. februara, a da li }e biti odr`an zavisi od toga koliko se qudi bude prijavilo. Kako ve} imamo dovoqno zainteresovanih iz Vojvodine, postoji mogu}nost da seminar odr`imo u Novom Sadu ili Zrewaninu, po{to mnogima ne odgovara da poha|aju ~asove u Subotici. Ukoliko promenimo lokaciju, taj seminar }e tako|e biti u martu - ka`e, u ime Agencije

Z

za bezbednost saobra}aja @eqka Zebi}, marketing menaxer. Poha|awe ~asova ko{ta 25 hiqada, dok je polagawe zavr{nog ispita 15 hiqada dinara. Prema podacima ~a~anske policije, koje smo objavili u prethodnom broju “Glasa”, kod nas su bez dozvole ostala 152 voza~a. Kako nije neobi~no da ponekad i osobe kojima su privremeno ili trajno oduzete dozvole sednu za volan, u Agenciji upozoravaju da su u tom slu~aju kazne drakonske.

^a~anski voza~i naj~e{}e se `ale da pe{aci kod “Solida” usporavaju saobra}aj i stvaraju veliku gu`vu. To je naro~ito primetno u radno vreme, od 8 do 16 ~asova. Ve}ina wih kao da nije svesna da se nalazi na ulici. [etkaju se po onim prelazima, a pojedinci ~ak i ne pogledaju levo i desno pre nego {to krenu preko ulice. Ali, na toj deonici pe{aci makar propisno prelaze ulicu. Oni koji pretr~avaju kolovoz van pe{a~kog prelaza uo~qivi su svuda, i na ulicama i na magistralama.

VO@WA BEZ DOZVOLE - Ako osoba koja upravqa vozilom nema dozvolu kod sebe, a ona mu je va`e}a, kazna je tri hiqade dinara. U slu~aju da je voza~u dozvola istekla pre {est meseci, plati}e od 15 do 30 hiqada dinara ili provesti u zatvoru 30 dana. Ali, to nije sve. Najmawe tri meseca ne}e mo}i da upravqa motornim vozilom i dobija dva kaznena boda. Ako, na primer, osoba upravqa kamion, a nema dozvolu za tu kategoriju ili vozi u periodu kada joj je zabrana na snazi, kazna je od 100 do 120 hiqada dinara ili najmawe 15 dana zatvora. Uz ovo slede osmomese~na zabrana upravqawa motornim vozilom i 14 kaznenih

ZBOG TELEFONIRAWA I DO 20 HIQADA

poena - upozoravaju u Agenciji za bezbednost saobra}aja. No, u wihovom i delokrugu policije, voza~i nisu jedina opasnost na ulicama i magistralama. Tu su i pe{aci, a te{ko je odupreti se utisku da se oni vrlo ~esto izvuku, ~ak i za drasti~ne prekr{aje. - Primetno je da se pe{aci ne ka`wavaju u istoj meri kao voza~i, iako svakodnevno ~ine prekr-

NA TERITORIJI ^A^KA, U RAZLI^ITIM MESNIM ZAJEDNICAMA, POSTOJI VI[E ULICA SA ISTIM NAZIVOM

SAOP[TEWA POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

NOVINE U POSTUPKU REGISTRACIJE VOZILA

PO ^ETIRI ULICE 1, 7, 12... P

razli~itim mesnim zajednicama na teritoriji Grada postoji vi{e ulica sa istim nazivom, odnosno od oko 1.330 saobra}ajnica, 56 ima jednu ili vi{e “imewakiwa”. Re~ je uglavnom o nazivima ozna~enim brojevima, tako da, na primer, Ulica 1 postoji i u ^a~ku, Atenici, Qubi}u i Beqini, dok “sedmicu” koriste me{tani Parmenca, Beqine, ^a~ka i Atenice. Sve ove ~etiri mesne zajednice imaju i ulice 12, 13 i 14. Imena su im prilikom trasirawa i izgradwe dali urbanisti i ona su uneta u zvani~ne kwige i adresare, ali godinama pri~iwavaju velike probleme zaposlenima u Po{ti, Telekomu, Policiji, gradskim upravama. Te{ko}e prilikom dostave po{iqki, poziva, ra~una imaju i sudovi, gradske uprave, bira~ke komisije, javna preduze}a. Da bi se izbegle sve zabune i problemi koje imaju ne samo stanovnici ovih ulica, ve} i slu`be koje rade na terenu, skup{tinska komisija za odre|ivawe naziva ulica je na nedavnoj sednici odlu~ila da sve

U

“duple” broj~ano obele`ene ulice preimenuje. Smatraju}i da su gra|ani koji `ive u delovima grada ~iji se nazivi ulica “poklapaju” sa nekim u drugim naseqima, najzainteresovaniji za re{avawe ovog problema, komisija na ~ijem ~elu je odbornik Vladan Savi}evi}, je na adrese osam mesnih zajednica uputila spiskove ulica i zatra`ila da za one ozna~ene brojevima predlo`e “prave” nazive. Mesnim zajednicama Sveti Sava, Ko{utwak, Qubi}, Beqina, Lugovi, Atenica, Parmenac i Park, ostavqen je rok do 1. marta da Komisiji za odre|ivawe naziva ulica, uz propratno obrazlo`ewe, dostave predloge o novim imenima saobra}ajnica. U slu~aju da gra|ani ne budu zainteresovani za ovakvu saradwu, komisija }e, ka`e Savi}evi}, sa ve} pripremqenog spiska od 28 imena istaknutih li~nosti iz razli~itih istorijskih razdobqa, kakvi su i Stefan Nemawa i patrijarh Pavle, izabrati neke po kojima }e ubudu}e biti poznate dosada{we “broj~ane” ulice. M. N.

{aje. Agencija za bezbednost saobra}aja neprekidno sprovodi preventivne i edukativne akcije putem elektronskih medija, organizovawem tribina, seminara i radionica. Kaznene mere su korisne, ali je prevencija jo{ va`nija. Rezultati su boqi, ukoliko preventivni rad podr`e lokalna zajednica i saobra}ajna policija - podse}aju nadle`ni.

Visina nov~anih kazni za pe{ake zavisi od vrste prekr{aja. Ukoliko je re~ o prelasku ulice van prelaza ili pe{ak telefonira i ima slu{alice dok je na pe{a~kom prelazu, plati}e pet hiqada dinara. Ovi prekr{aji u~iweni u prisustvu deteta mla|eg od 12 godina ka`wavaju se od {est do 20 hiqada dinara. Za prela`ewe preko autoputa kazne su tako|e od {est do 20.000, a u prisustvu deteta od 15.000 do 30.000 dinara. Z. J.

ovodom tekstova objavqenih u pojedinim medijima koji se odnose na postupak registracije vozila kod ovla{}enog pravnog lica za vr{ewe tehni~kog pregleda vozila, a u ciqu pravovremenog i ta~nog informisawa javnosti, Policijska uprava u ^a~ku obave{tava gra|ane da }e u prvoj fazi ova usluga biti omogu}ena samo fizi~kim licima – vlasnicima vozila za koja su izdate registarske tablice registarskog podru~ja ^a~ak (^A). Ciq ove usluge je da se produ`i registracija vozila (dokaz da je registracija produ`e-

na je registraciona nalepnica) za vozila upisana u jedinstveni registar vozila bez odlaska u nadle`nu Policijsku upravu ili stanicu prema mestu prebivali{ta. Ovla{}ewe za izdavawe registracionih nalepnica daje Ministarstvo unutra{wih poslova i do danas su takva ovla{}ewa dobila dva pravna lica na podru~ju Moravi~kog okruga i to: „OGI MD AUTO CENTAR“, sa sedi{tem u ^a~ku, u Ulici Miladina Bo{kovi}a br. 1 i „AUTO CENTAR MILO[“, sa sedi{em u Trbu{anima. Oni }e po~eti sa izdavawem

registracionih nalepnica nakon {to odgovorna lica na pomenutim tehni~kim pregledima pro|u obuku za rad na ovim poslovima. Napomiwemo da ovla{}ena preduze}a mogu samo izdavati registracione nalepnice (vr{iti produ`ewe registracije), a ne kako su pojedini mediji objavili i kompletnu registraciju vozila. Tako|e, pravna i fizi~ka lica koja koriste vozila po ovla{}ewu, zahtev za izdavawe registarcione nalepnice }e i daqe podnositi nadle`noj Policijskoj upravi.

ZAPLEWENA DROGA a~anska kriminalisti~ka policija odredila je meru zadr`avawa Nikoli T. (1988) iz ^a~ka, zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io krivi~no delo neovla{}ena proizvodwa i stavqawe u promet opojnih droga i krivi~no delo nedozvoqena proizvodwa, dr`awe, no{ewe i promet oru`ja i ekslozivnih materija. Policija je, na osnovu naredbe istra`nog sudije Vi{eg suda u ^a~ku, izvr{ila pretres sta-

^

na i drugih prostorija Nikole T. i tom prilikom prona{la i zaplenila oko 250 grama biqne materije za koju se osnovano sumwa da je opojna droga marihuana, kao i mawu koli~inu pra{kaste materije za koju se osnovano sumwa da je opojna droga spid. Prilikom pretresa policija je prona{la i oduzela 35 komada metaka kalibra 7,62 mm. Nikola T. }e uz krivi~nu prijavu biti priveden istra`nom sudiji Vi{eg suda u ^a~ku.


9

DRU[TVO

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

STAROM PLATANU U CENTRU GRADA POTREBNO LE^EWE

DRVO PAM]EWA

tar je i oboleo, ali je od velike va`nosti za na{ grad, kao spomenik prirode i istorije. Nekada se na ovom prostoru, na mestu gde se sada nalazi poslovno - stambeni kompleks sa nezvani~nim imenom “Kondura”, nalazila pivara, prva fabrika u ^a~ku. Wu je 1887. godine podigao Ferdinand Kren, Nemac koji je u na{ grad stigao sredinom 19. veka, iz Rume koja je u to vreme pripadala Austro - Ugarskoj. U

S

neposrednoj blizini pivare nikle su ku}e Krenovih i zasa|eno rastiwe, me|u kojima platan kome je danas vi{e od sto godina. Dok je jo{ bio mlad i sna`an, ozbiqno se razboleo, jer su radnici pivare, vreo treber (nus proizvod proizvodwe piva) bacali uz samo stablo. Krenovi su ga, me|utim, le~ili i izle~ili, ali su izvesne posledice ipak ostale. Visok je, wegovo stablo je debelo, ali bi, da ga je bolest mimoi{la, bio jo{ vi{i i debqi.

Svedok je svih de{avawa u porodici Kren, a da mo`e da govori, imao bi {to da ispri~a i o istoriji najstarije ovda{we fabrike. Kako je posle Ferdinandove smrti pivaru preuzeo wegov sin Stevan, koji je u Be~u zavr{io Pivarsku akademiju, a posle Stevanovog odlaska sa ovog sveta fabriku uspe{no vodila wegova supruga Paulina, Be~lijka koja je udajom postala ^a~anka i sa sobom donela klavir, prvi u ~a~anskoj varo{i. Kako joj se, 1922.

godine, u poslu pridru`io Svetolik Stankovi}, gra|evinski in`ewer za koga je bila udata wena k}erka Qubica, zbog ~ega je pivara preimenovana u “Kren i Stankovi}”. Do`iveo je i pre`iveo stari platan i surova de{avawa posle Drugog svetskog rata, kada je pivara nacionalizovana i dobila ime “Ov~ar”, kao i 1968. godinu, kada je izme{tena u industrijsku zonu. @iveo je u tri stole}a i iz prve ruke mu je poznata istorija ^a~ka od osamdesetih godina pretpro{log veka do dana{wih dana. Wegovih vr{waka, me|u qudima i drve}em, odavno nema, izuzev nekoliko, dodu{e mla|ih kestenova u “Gradskoj ba{ti”,

koje je, pouzdano se zna, osniva~ pivare zasadio 1902. godine. Kada oglase lepe na wegovo stablo, gra|ani ne znaju da imaju posla sa platanom koji zaslu`uje veliko po{tovawe. Ta~no je da je na~et vremenom i bole{}u, ali postoje, vaqda, i mere koje se zovu “le~ewe”, “briga”, “za{tita”. Ako ne znamo i ne umemo da ~uvamo ovakve bisere, pogledajmo kako to rade narodi u drugim zemqama. Za po~etak, sklonimo oglase i umrlice sa kore stoletnog drveta, a automobile ispod wegove kro{we izmestimo na prostor predvi|en za parkirawe. E. V.

DEBATA U UMETNI^KOJ GALERIJI „NADE@DA PETROVI]“

GRADSKE METAMORFOZE - ZA I PROTIV P o zavr{etku izlo`be umetni~kih fotografija i instalacija Bobe Mirjane Stojadinovi}, u Galeriji je 24. januara odr`ana debata “Gradske metamorfoze - za i protiv” u kojoj su u~estvovali umetnici iz ^a~ka, profesori i u~enici, predstavnici udru`ewa gra|ana i novinari. U prvom delu razgovora, o anga`ovanosti umetnika u dru{tvenim zbivawima i promenama, Boba Stojadinovi}, koja je prethodnih godina u javnom i privatnom prostoru

realizovala vi{e projekata iz oblasti vizuelne umetnosti, upoznala je u~esnike debate sa svojim anga`manom vezanim za se~u velikog broja platana u beogradskom Bulevaru kraqa Aleksandra. Uz asistenciju kustosa Dragane Bo`ovi}, inicijatora i moderatora debate, otvoreno je i pitawe za{tite i o~uvawa prirodnog i arhitektonskog nasle|a i ambijentalnih celina u ^a~ku, koji ~esto stradaju zbog nehajnog pona{awa gra|ana i urbanista. Uz napomenu da se pozi-

vu da doprinesu diskusiji nisu odazvali predstavnici gradske vlasti, Dragana Bo`ovi} konstatuje da su u~esnici debate pokazali da su itekako svesni koliko nestajawe gradskih kafana i prepoznatqivih radwi, se~a stabala ili zidawe novih objekata na neadekvatnim mestima naru{ava ambijentalnu celinu i kvalitet `ivota. - Uo~en je i veliki zna~aj gra|anskog i umetni~kog anga`mana u za{titi urbanog nasle|a i razvijawu kulture se}awa - ka`e Dragana Bo`ovi}. E. V.


10

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

DRU[TVO

ODR@AN OKRUGLI STO NA TEMU "OSNA@IVAWE ZAPOSLENIH U PREVENCIJI NASIQA U INKLUZIVNOM OBRAZOVAWU" U organizaciji Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu, u utorak je odr`an okrugli sto na temu “Osna`ivawe zaposlenih u prevenciji nasiqa u inkluzivnom obrazovawu”. - Stru~ni skup je bio namewen zaposlenima u pred{kolskoj ustanovi, osnovnim i sredwim {kolama, medicinskim sestrama i stru~nim saradnicima ada Karanac, savetnik za {kolsko razvojno planirawe [U ^a~ak i koordinator za prevenciju nasiqa u projektu “[kola bez nasiqa”, podsetila je da je 2009. godine stupio na snagu Zakon o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa, od kada se sve vi{e govori o prevenciji nasiqa i inkluziji. Ona je sa ponosom istakla da je na skupu uglavnom bilo re~i o kvalitetu svega {to je do sada ura|eno, jer su {kole, odnosno obrazovno vaspitne ustanove na teritoriji Moravi~kog okruga puno u~inile u oblasti prevencije nasiqa i inkluzije obrazovawa. Na skupu, koji je trajao oko tri sata, dati su primeri dobre prakse. - Za{to govorimo o kvalitetu? Zato {to pojedini regioni, kao i zemqe u okru`ewu pri~aju tek o procedurama i kako bi trebalo da funkcioni{u sve mre`e, a mi govorimo o kvalitetu, jer ve} imamo

R

NAJBITNIJA SPOQA[WA ZA[TITNA MRE@A

timove i uspostavqene procedure, koje mo`emo samo da poboq{amo. Svi nastavnici i stru~ni saradnici koji su prisustvovali skupu mogli su da se informi{u kako treba da rade i na koji na~in da izve{tavaju [kolsku upravu, kao i sve ostale institucije koje su bitne u ovoj oblasti - rekla je Rada Karanac. Prema wenim re~ima, u prevenciji nasiqa u inkluzivnom obrazovawu najbitnija je spoqa{wa za{titna mre`a, prvenstveno uloga roditeqa, a zatim i centara za socijalni rad, MUP-a, zdravstvenih i pravnih slu`bi: - Kada sve slu`be funk-

cioni{u i postupaju po procedurama i protokolima koje su potpisali pre {est - sedam godina, ne}emo imati nikakvih problema. Jako je bitno da se

roditeqi aktiviraju i da vi{e sara|uju sa {kolom. Roditeqi su uvek tu kada treba i kada ih neko anga`uje, ali ne postoji nijedna inicijativa koju su zvani~no oni pokrenuli.

Sla|ana Mijatovi}, savetnik [U ^a~ak, ~lan Mre`e podr{ke inkluzivnom obrazovawu i koordinator za inkluzivno obrazovawe u {kolama Moravi~kog okruga, istakla je da je jedan od ciqeva okruglog stola bio i da se podsete zna~aja inkluzivnog obrazovawa i individualnog obrazovnog koncepta, toj vrlo {irokoj i uop{tenoj definiciji, koja podrazumeva podr{ku svakom u~eniku koji ima odre|ene prepreke i pote{ko}e u u~ewu. Na stru~nom skupu su “izlistane” mnoge pote{ko}e, vidqive i nevidqive, sa kojima u~enici dolaze u {kolu i koje nastavnici vrlo ~esto ne mogu da prepoznaju. Pored to-

ga {to su se bavili pote{ko}ama i wihovim manifestima, predava~i su predstavili i tehnike koje nastavnicima u u~ionici mogu pomo}i da te{ko}e svojih u~enika prevazi|u i da im ~itav nastavni proces i obrazovawe u~ine lak{im i dostupnijim. - Ponekad su za oko nastavnika nevidqivi anksioznost i odre|eni strahovi sa kojima u~enici dolaze u {kolu. U~enici koji su `rtve agresije sigurno imaju pote{ko}a u u~ewu. Zatim me|u pote{ko}ama mogu biti i ADHD - deficit pa`we i hiperaktivnost, emocionalne nestabilnosti, disleksija, disgrafija, diskalkulija... U 2009. godini usvojen je za-

kon, po kome se u~enicima sa Daunovim sindromom ili autizmom, tako|e dozvoqava da poha|aju osnovne {kole. Sledimo zakon i onaj qudski i profesionalni ose}aj, koji verujem da poseduje svako od nas ko se bavi obrazovawem, a to je da se u~eniku pri|e na human na~in i da prvo poku{amo da uo~imo wegove jake strane, a tek onda da posmatramo slabosti - savetuje Sla|ana Mijatovi} nagla{avaju}i da {kola treba da bude institucija koja daje podr{ku u~eniku da se socijalno integri{e, pa tek onda da se obrazuje. Regionalni centar je uradio projekat, sa kojim je konkurisao za sredstva iz programa poqske razvojne pomo}i “Mali grantovi”. Sredstva od pola miliona dinara, koje donosi projekat “Otvorene ruke - jednake {anse za sve”, planirana su za nabavku opreme i za obuku nastavni~kog kadra za rad sa decom sa smetwama u razvoju, rekla je, izme|u ostalog, direktorka Regionalnog centra Gorica Stanojevi}. Direktorka je podsetila da je Zavod za unapre|ewe obrazovawa i vaspitawa, odobrio i seminare “Inkluzivno obrazovawe i individualni obrazovni plan” i “Kako pomo}i disleksi~nim u~enicima“. N. R.

SA PROGRAMOM O PREVENCIJI VR[WA^KOG NASIQA IZVO\A^KA UMETNOST „ZDRAV @IVOT“ GOSTOVALA U O[ „MILICA PAVLOVI]“ okviru programa “Zato {to te se pla{im” u~enici vi{ih razreda su pro{le sedmice pratili istoimenu pozori{nu predstavu koju, kao re`iser, potpisuje glumac Ivan Jevtovi}, a pored wega u woj igraju Milena Nikoli} i Dejan Jaj~anin. Kao prikaz dobrih i lo{ih modela pona{awa, predstava je namewena adolescentima koji poku{avaju da prona|u svoje mesto u dru{tvu, a wen ciq je, nagla{avaju autori, da ulije poverewe mladim qudima i pomogne im da shvate te`inu ovog problema i razmisle o wemu.

U

RE[EWE JE U ZDRAVOJ KOMUNIKACIJI

Nakon predstave, koja ukazuje na stalno prisustvo nasiqa i straha me|u mladima, kao i na nepostojawe bilo kakve realne za{tite, u~enicima se, u svojstvu stru~nog saradnika ovog projekta, obratio profesor Ratko Bo`ovi}, sociolog kulture. Analiziraju}i junake komada, on je konstatovao da mladi, ali ne samo oni, `ive u dru{tvu u kome umesto komunikacije i empatije vlada mr`wa prema “drugosti” i razli~itosti. - Tako bi trebalo razumeti sve nacionalizme, et-

ni~ke mr`we i kolektivno nasiqe koji su obele`ili na{u noviju istoriju - kazao je Bo`ovi}. U uslovima op{te konfuzije, kada su i porodica i {kola izgubile nekada{wu ulogu, u korist medija i estrade, mladi nara{taji nalaze uto~i{te u vr{wa~koj grupi “u kojoj dominira psihologija i patologija nasiqa”. Profesor Bo`ovi} je u~enicima predo~io da biti nasilan zna~i biti emocionalno i moralno neinteligentan:

- Ne budite glupi i naivni. Mo} nasilnika je wegova nemo}, on je oti{ao putem bez povratka, duboke rane ostaju ~ak i ukoliko mu po|e za rukom da iz tog kruga iza|e. Ne ponavqajte tu|e gre{ke, makar i svojih roditeqa. U zavr{nom delu programa, u~enici su sa glumcima i stru~nim saradnikom diskutovali o predstavi i davali predloge kako da se pojedine nasilne situacije, koje ona prikazuje, razre{e. E. V.


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

11

REPORTA@A

MILUTIN STRIZOVI] IMA ZLATNE RUKE I IDEJE

NAPRAVIO I RAZBOJ ZA INVALIDE Iz radwe “Etnobazar” do sada je iza{lo stotinak proizvoda od drveta, a wen vlasnik izra|uje i razne, prevashodno stolarske, ma{ine. Osim obi~nog razboja, uspeo je da napravi i razboj za osobe sa hendikepom u kome vidi veliku {ansu za zapo{qavawe i socijalizaciju invalida a ponosom ka`e da qubav prema srpskoj ba{tini nosi u genima. Odrastao je u Br|anima, u porodici koja je imala sklonosti ka istoriji i muzici. Otac \or|e, slu`benik u “Hidrogradwi”, napisao je kwigu sa temom iz nacionalne istorija, dedina sestra je, na zaprepa{}ewe celog sela, svirala harmoniku, a brat klarinet. O~ev otac Bogoqub bio je a{~ija, kuvao na seoskim slavqima, a unuk voleo da se na|e u dedinoj blizini i igra wegovim alatom. Tako, jednog dana, de~ak od drvene kutla~e napravi tamburu i po~e da muzicira - za svoju du{u. \or|e je kod sina prepoznao dar za muziku, kupio mu gitaru, a Milutin sam savladao i ovaj i wemu srodne instrumente. Na vreme je uvideo i da ima zlatne ruke, godinama je suvenire izra|ivao iz hobija, da bi kasnije razvio ~itavu paletu proizvoda. U me|uvremenu je postao deda, a sada se wegovi unuci, Viktor i Nikolina, rado zabavqaju sa drvenim igra~kama i drugim proizvodima iz radionice u Kowevi}ima. Osim suvenira i reklamnog materijala, Strizo izra|uje posude za etno restorane, ambala`u za zdravu hranu i alkoholna pi}a, razboje i pribor za tkawe ... Sve od drveta, ono mu je i u krv u{lo, ali ne izbegava ni druge materijale, pod uslovom da su prirodni, pa se na drvenim proizvodima ~esto pojave detaqi od ko`e, a osmislio je i kompletan program ambala`e od jute. Gusle koje je ~etrdesetdevetogodi{wi majstor izradio mogu da poslu`e i kao stalak za fla{u sa pi}em, a drvene posude iz kojih se jede imaju oblik li-

S

ske ili potkovice (za Kupusijadu je za goste iz Kanade izradio specijalne, u obliku lista javora, simbola na wihovoj zastavi). Pokazuje nam i balalajku koja je u isto vreme sat. Umesto kazaqki - }irili~na slova od ko`e, a wih 12 ispisuju slo`enicu “ROSIJASRBIJA”. Rusofil je, ne krije, a da bi nas uverio - uzima u ruke pravu balalajku. Svira i peva “Rjabinu{ku”. Ovakve proizvode nismo vi|ali na va{arima, prime}ujemo posle muzi~ke pauze. - Trudim se da budem inovativan i da u svom proizvodnom programu imam ono {to drugi nemaju. Ciq mi je da se kreativno iska`em, a ne da se doka`em. Qudi u doma}u radinost svrstavaju sve i sva{ta, pa i drvene varja~e koje kupe od Kineza i ukrase raznobojnim cveti}ima. Ne mogu to da podr`im, ne volim improvizaciju, dr`im do kodeksa. Na va{a-

rima i pijacama ne prodajem, odlazim samo na manifestacije i sajmove doma}e radinosti i radim po poruxbini - govori Strizovi} i pokazuje sertifikat koji je, pre nekoliko godina, “Etnobazar” dobio od Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja. Oznaka na ovom dokumentu, “otvorena {aka”, mnogo mu govori i obavezuje ga. Metalogloda~ po zanatu, Strizovi} je nekada radio u “Remontu” i “Slobodi”, onda mu je hobi postao osnovna delatnost, a podsticaj je, kako to kod nas obi~no biva, stigao sa strane. - Ameri~koj organizaciji ACDI/VOCA, koja je u to vreme imala kancelariju u ^a~ku, obratio sam se kao neko ko izra|uje su-

venire i, po{to nije bila predvi|ena donacija u novcu ve} u opremi, dobio sam ma{inu. Ona mi i nije bila neophodna, po{to sam opremu za rad ve} imao, ma{ine i sam izra|ujem, ali mi je moralna podr{ka i ocena da je moj program prosperitativan mnogo zna~ila. Zahvaquju}i Amerikancima oti{ao sam i na sajam preduzetni{tva “Biznis baza” u Beogradu, gde sam napravio prve va`nije poslovne kontakte. Svoju zemqu je, na poziv Ministarstva za dijasporu, predstavqao na “Danima Srbije u Parizu”, putovao je na multietni~ke skupove u Italiju, na predlog beogradskog Etnografskog muzeja svoj program predstavio je u Zagrebu. Saradwa sa Hrvatima

je, nagla{ava, dovela do nastanka “programa za invalidna lica”, koji danas smatra i najva`nijim. - Za naru~ioce iz Hrvatske radio sam obi~ne razboje, a onda mi se javila `ena koja je `elela razboj sa iskqu~ivo ru~nim komandama, za osobu koja je u invalidskim kolicima. Do tada nisam ni ~uo za takav razboj, ali sam prihvatio naruxbinu i nekoliko dana

sedeo, crtao, konstruisao. Razboj koji sam napravio opravdao je o~ekivawa naru~ioca, a mene podstakao da ovu spravu usavr{avam i smi{qam nove proizvode. Sada sam u stawu da mnoge ma{ine i tehnolo{ke postupke prilagodim invalidnim licima, ali razboj je ostao moj najja~i proizvod, jer na wemu mogu da se izra|uje vi{e vrsta proizvoda i da rade lica

sa raznim vidovima o{te}ewa, a mogao bi biti od koristi i prilikom rehabilitacije. Strizov “program za invalide” stigao i do kancelarije Ujediwenih nacija u Rimu, od koje je autor dobio visoku ocenu, ali i savet da bi iza wega i wegovih ideja morala da stane neka dr`avna institucija. Po{to je zavi~ajac prvog reda, najpre je pokucao na vi{e vrata u svom gradu, ali uzaludno. Wegovu ideju o radionici za hendikepirane osobe, ve}ina nije pa`qivo ni saslu{ali, a kamoli “uzela u razmatrawe”, sa ~ime Milutin nikako ne mo`e da se pomiri, jer malo - malo pa preko medija ~uje da se neko iz vlasti zala`e za invalide i govori o potrebi da se za wih otvaraju radna mesta, o radionicama pri dnevnim boravcima i udru`ewima, socijalnom preduzetni{tvu i srodnim temama. - Ja sam tu da pru`im tehni~ku pomo}, da ma{ine i tehnolo{ke postupke prilagodim licima sa invaliditetom i da ih obu~im, ali osnivawe radionice i obezbe|ivawe posla nije u mojoj mo}i - ka`e Strizovi}, uveren da je radno anga`ovawe najboqi na~in da se osobe sa fizi~kim i mentalnim o{te}ewima socijalizuju i imaju ispuweniji `ivot. E.V.


12

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE


sim u Beogradu, Novom Sadu, Somboru, K r a g u j e v c u , Kraqevu, kona~no i u na{em gradu gra|ani mogu da registriju vozila bez odlaska u MUP. Auto centar “Milo{“ u Trbu{anima, jedan je od dva tehni~ka pregleda u ^a~ku, koji je ovla{}en od MUP-a za izdavawe registracionih nalepnica. Ranije su prilikom registracije vozila, vlasnici morali da prolaze bar kroz tri “kontrolna punkta”, od osiguravaju}e ku}e, do bankarskog ili po{tanskog {altera, i vrata policije. Sada se u Auto centru “Milo{“ veoma brzo i jednostavno mo`e uraditi tehni~ki pregled, osigurawe od autoodgovornosti, izvr{iti uplate i naravno izdati registraciona nalepnica, ~ime je i zvani~no produ`ena registracija vozila.

O

13

DRU[TVO

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

U AUTO CENTRU „MILO[“ U TRBU[ANIMA

REGISTRACIJA VOZILA BEZ ODLASKA U MUP lo{“. Posle o~eve smrti, odlu~io sam da mi ovo bude jedini poziv kojim }u se baviti. O~eva najve}a `eqa je bila da radimo {to boqe i da uvek uvodimo ne{to novo, kako bi na{i klijenti bili zadovoqni. Upravo zbog toga smo svi imali jaku `equ da prvi u gradu po~nemo sa novim sistemom rada i da na taj na~in opravdamo o~evo ime i poverewe. Siguran sam da bi on bio veoma ponosan na sve nas - ka`e Milo{ Ristanovi}. O uspe{nosti poslovawa dovoqno govori i veliki broj klijenata, kao i zaposleni radnici koji su uz porodicu Ristanovi} od samog osnivawa firme. Auto centar “Milo{“ pru`a brojne usluge, me|u kojima su i prenos vlasni{tva vozila i sve vrste osigurawa od autoodgovornosti vozila (osnovno osigurawe, delimi~no kasko i kasko osigurawe), osigurawa imovine i putno zdravstvenog osigurawa. Firma je i zastupnik ve}eg broja osiguravaju}ih ku}a, kako bi odgovorila zahtevima svih korisnika. Me|u uslugama su i tehni~ki pregled svih vrsta vozila, izdavawe probnih tablica, zelenih kartona, registracionih nalepnica, autoelektri~arske usluge, autodijagnostika, perionica putni~kih i terenskih vozila. Auto centar “Milo{“ je po-

NOVI SISTEM Novi sistem produ`ewa registracije vozila koji korisnicima omogu}uje da se sve transakcije obave na jednom mestu ovla{}enom tehni~kom pregledu od strane MUP-a, softversko je re{ewe koje su uradili stru~waci beogradske kompanije S&T Serbia, u saradwi sa kolegama iz MUP-a, Uprave za trezor, Ministarstva finansija i Uprave za digitalnu agendu. Re~ je o slo`enom E-Government projektu koji omogu}ava primenu “Pravilnika o registraciji motornih i prikqu~nih vozila”, koji predvi|a mogu}nost preno{ewa ovla{}ewa za izdavawe registracione nalepnice na ovla{}ena privredna

Vlasnik Milo{ Ristanovi}

pletnu obuku IT tima Ministarstva unutra{wih poslova.

NASTAVIO O^EVIM PUTEM

dru{tva za vr{ewe tehni~kog pregleda vozila. Re{ewe je projektovano tako da se prilikom svakog koraka u procesu izdavawa registracione nalepnice vr{e neophodne provere kojima se obezbe|uje integritet i pouzdanost svih podataka. Sigurnost podataka, kako onih na portalu e-Uprava, tako i onih koji se razmewuju, je u skladu sa najvi{im IT standardima. Pri-

stup ovim podacima ima jedino diplomirani pravnik, zaposlen u ovla{}enom tehni~kom pregledu za izdavawe registracionih nalepnica. U Auto centru “Milo{“ diplomirani pravnik Slavica Cvijovi}, ovla{}ena je da uz pomo} digitalnog elektronskog sertifikata i odgovaraju}eg ID koda ulazi u sistem kompletnih podataka eUprave. Slavica Cvijovi} je za ovo radno mesto zavr{ila kom-

U Auto centru “Milo{“ razgovarali smo sa vlasnikom Milo{em Ristanovi}em, koji je u ovom poslu ve} 13 godina. Predstavqaju}i “li~nu kartu” svoje firme, Ristanovi} podse}a da su 2000. godine otvorili svima dobro poznatu agenciju “Ferrari”, u Lominoj ulici, koju sada vodi wegova sestra Milka. Milo{ isti~e da je re~ o porodi~nom poslu u koji su svi anga`ovani, ne skrivaju}i da su o svemu brinuli otac, majka i sestra, dok je on igrao fudbal, koji je do nedavno bio wegova velika qubav. Godine 2004. wegova porodica je otvorila i servis za tehni~ki pregled u Trbu{anima koji je dobio naziv Auto centar “Milo{“. Da bi obezbedili klijentima {to boqi kvalitet usluga, od 2011. uzeli su u zakup i servis tehni~ki pregled kod kru`nog toka u Preqini, kako bi mogli da obavqaju i tehni~ki pregled za

prikqu~na i sva teretna vozila. - Po{to je re~ o porodi~nom poslu, svi smo anga`ovani, majka, sestra, supruga i ja. Ali, idejni tvorac je moj otac, koji je na`alost preminuo pre {est meseci. Zahvaquju}i wemu i wegovom trudu stvorena je ova firma. Samo moja porodica zna koliko je bio te`ak put do stvarawa ovako velike firme, kakva je sada Auto centar “Mi-

stavio strategiju razvoja koja se zasniva na principima zdrave poslovne orijentacije, sa ciqem da se obezbedi visoki kvalitet usluga klijentima. Tako|e, `eli da svojim klijentima ponudi i najpovoqnije uslove pla}awa, tako da omogu}ava registraciju vozila na {est mese~nih rata bez kamate. N. R.


14

SELO

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

U POSETI MILANU KI]ANOVI]U, POVRTARU IZ ZABLA]A

KAD SE HO]E, SVE SE MO@E Povrtari u Zabla}u i okolnim selima, gde se krompir tradicionalno gaji na vi{e od 300 hektara, ka`u da su tro{kovi proizvodwe sve ve}i, a zarada neizvesnija. Radni elan povrtare ne napu{ta, ali su zabrinuti za plasman svojih proizvoda. Kome }e to {to proizvedu da prodaju pita i na{ sagovornik Milan Ki}anovi}, povrtar iz Zabla}a. - Poqoprivreda je takva, nekad dobra, nekad lo{a sezona. Trenutno kupus niti ko ho}e, niti ko tra`i. Mo`da }e se ve} slede}e godine proizvodwa kupusa isplatiti. Nikad se ne zna. Proizvo|a~ ne mo`e da se “osloni” samo na jednu kulturu, mora da gaji najmawe dve da bi opstao u ovom vremenu. I na{ krompir propada, jer ga dr`ava u ogromnim koli~inama uvozi iz inostranstva. Ali, de{avalo se i da proizvo|a~i uni{tavaju rod, jer nema kupaca - pomalo pesimisti~ki zapo~iwe pri~u Milan Ki}anovi}, povrtar iz Zabla}a. Opredeliv{i se da gaje dve povrtarske kulture, porodica Ki}anovi} ve} decenijama proizvodi krompir i kupus. Trenutno, ukupno obra|uju oko 16 hektara, oko osam hektara svoje zemqe i isto toliko pod zakup. - Proizvodimo ve}u koli~inu krompira, pro{le godine smo imali oko 15 hektara, kupusa pet, a gajimo i jagode na povr{ini od

70 ari do hektara, zavisi kako koje sezone. Jagoda je pro{le godine bila tra`ena i imala je dobru cenu. Ina~e, jagode proizvodimo od 1970. godine i to od samog po~etka na foliji. Za dobar rod je, pored ostalog, neophodno i da se ona obnavqa svake dve - tri godine. Ne mo`emo da odredimo {ta je isplativije, jer se jedne godine tra`i jedna vrsta robe, druge godine druga. Na primer, letwa proizvodwa kupusa je imala solidnu cenu, a ve} zimski kupus nema kupca, prodajemo ga pomalo, dolaze piqari, nakupci, ali sve je to nedovoqno. Kilogram kupusa je sada {est dinara, ne mo`e biti jeftiniji. U magacinu imamo jo{ {est vagona zimskog kupusa, a trenutno nemamo kupca. Trebalo bi da ga prodamo do kraja marta. Ranijih godina se de{avalo da kupus prodajemo i do 1. maja - zabrinuto pri~a Ki}anovi}. Prema wegovim re~ima, krompir na{ih proizvo|a~a je dobrog kvaliteta, ali dr`ava i pored toga uvozi ogromnu koli~inu iz inostranstva. U Zabla}u je, kako ka`e, “i bilo nekog roda”, ali u Draga~evu i Ivawici je bio mali prinos: - Proizvo|a~i iz ovih krajeva su imali od pet tona do vagon krompira po hektaru. Kada bi dr`ava bar mesec dana stopirala uvoz, da narod uzme neki dinar i da te pare ulo`i u poqoprivredu, hemiju, |ubrivo… U Ivawici niko ne tra`i krompir, nema kupaca. Ka`u da }e “^ipsara” otkupqivati krompir na{ih proizvo|a~a, pa povrtari iz okolnih sela ne treba da brinu o plasmanu.

Ipak, na{ sagovornik isti~e da je najve}i problem proizvo|a~a da obezbede tr`i{te: - Nije te{ko raditi i proizvoditi, najte`e je prodati robu. Otkupna ce-

PIJA^NI BAROMETAR

POVR]E krompir 40 - 60 dinara pasuq 300 - 500 paprika 220 - 300 paradajz 220 - 230 krastavac 300 praziluk 80 rotkva 30 - 50 tikvice 280 brokoli 400 kupus 20 karfiol 300 per{un 30 {argarepa 50 - 60 cvekla 40 - 50 prokeq 250 zelena salata 25 - 30 spana} 150 crni luk 50 - 60 beli luk 300 - 400

VO]E suve {qive 250 - 350 jabuke 50 - 80 kru{ke 120 - 150 ju`no vo}e 90 - 220 orasi 900 - 1.000

na krompira je od 35 do 40 dinara. Kako da budemo konkurentni, kada je xak |ubriva dve i po do tri hiqade dinara, a uvozni semenski krompir vi{e od evra. A gde su ostali tro{kovi proizvodwe? Kome da konkuri{emo sa tim cenama? Me|utim, stru~waci ka`u da postoje dva problema, sezonska proizvodwa i nedovoqna organizovanost poqoprivrednika. Stru~waci predla`u organizovawe u zadruge, ~ime bi proces proizvodwe bio zaokru`en: od ubirawa plodova, preko ~uvawa i pakovawa, do prodaje. Onda bi robu iznosili na tr`i{te i van sezone, kada za wom postoji tra`wa. Ali, ni ova konstatacija nije ute{na za na{eg sagovornika. Ki}anovi} podse}a da je u Zabla}u formirano i Udru`ewe i Zadruga, ali, kako ka`e, “ne{to ne funkcioni{e, jer proizvo|a~ nema kome robu da ponudi, konkretno kupus”. Ovo doma}instvo ipak uspeva da plasira svoje proizvode. Uglavnom snabdeva veleprodaje u Beogradu i U`icu, a ima i svoj {tand na kvanta{koj pijaci. Ponekad svoje proizvo-

de plasira i na inostrano tr`i{te. Pro{le godine su Ki}anovi}i izvozili krompir, a pre dve godine i kupus. I ~etrdesetogodi{wi povrtar iz Zabla}a deli mi{qewe svih velikih poqoprivrednih proizvo|a~a da su za dobru i sigurnu proizvodwu neophodni sisitem za nalivawe i sva prate}a mehanizacija. Pored toga, ovo doma}instvo poseduje i magacin za skladi{tewe robe, a za mesec dana }e po~eti izgradwu hladwa~e za sopstvene potrebe. - Trenutno prodajemo semenski krompir. Treba da prodamo i oko {est - sedam vagona krompira i {est vagona kupusa. Evo, i danas }u da se ~ujem sa nekim kupcima. Pripremili smo seme za setvu, |ubrivo... Bila je lepa, topla zima, moglo je da se radi na wivi - sa znatno ve}im entuzijazmom Milan pri~a o

aktuelnim poslovima, dodaju}i da “na zemqi” nije lako, jer osim rada, treba “iza}i na kraj” i sa propratnim problemima: - Ali, kad ve} ima{ dobre uslove, logi~no je nastaviti porodi~nu proizvodwu, a i radi{ samo za sebe, svoj si na svome. I deda i roditeqi su se bavili samo poqoprivredom. Pored, naravno, sezonskih radnika, Milan ima veliku pomo}, ne samo supruge Dragane, oca Dragana i majke Dragice, ve} i sinova Danijela i Qubi{e. Mla|i Danijel je druga godina sredwe {kole, a Qubi{a je upisao fakultet, DIF u Novom Sadu. Danijel }e nastaviti stopama svojih predaka, voli da se bavi poqoprivrednom proizvodwom i jedva ~eka da zavr{i {kolu. Ali, i stariji Qubi{a poma`e kad god treba, sa ponosom ka`e Milan. Razgovor, ipak, zavr{avamo sa optimizmom, jer na{ sagovornik ka`e: - Kad se ho}e, sve se mo`e. Kad se ~ovek dobro organizuje sve mo`e, ima vremena i za odmor, ali uz veliku i najsigurniju pomo} roditeqa. N. R.

MLE^NA PIJACA projino bra{no 80 - 100 pili}i 370 jaja 9 - 13 kajmak 500 - 700 sir 250 - 400 pr{uta 1.300 - 1.700 slanina 400 - 800 suxuk 800 - 900

STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici 170 - 190 prasi}i 200 - 230 ovce jagwad 280 p{enica 35 je~am 35 kukuruz 35


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

15

SELO

JABUKA, TEHNOLO[KI VEOMA ZAHTEVNA, ALI IZUZETNO AKUMULATIVNA

UZ SAVREMENU PROIZVODWU, NAJPROFITABILNIJA VO]KA Vo}arska proizvodwa danas predstavqa najprofitabilniji vid poqoprivredne proizvodwe. Jabuka je tehnolo{ki veoma zahtevna, ali izuzetno akumulativna vrsta vo}aka. Prirodni uslovi najve}eg dela Srbije, a ~a~anskog kraja pogotovo, izuzetno su pogodni za gajewe jabuke. Ako se primeni savremena tehnologija proizvodwe, ni jedna vrsta vo}aka ne mo`e doneti toliku zaradu kao jabuka. U odnosu na ostale vrste, najve}e promene uvode se u tehnologiju gajewa jabuke. Standard u ovoj proizvodwi je podizawe visokointenzivnih zasada u gustom sklopu sa protivgradnim mre`ama i sistemima za navodwavawe uz uvo|ewe standarda kvaliteta. Ovakve zasade prati savremeni sortiment koji diktira tr`i{te. Prinosi po hektaru u ovakvim zasadima se kre}u od 50 do 70 tona, uz visoka ulagawa po jedinici povr{ine, ka`e dr Milan Luki}, rukovodilac Odeqewa za pomologiju i oplemewivawe vo}aka u Institutu za vo}arstvo. razgovoru za na{ list, dr Milan Luki} podse}a da su raspadom velikih agroindustrijskih sistema u proteklom periodu u Srbiji, dominaciju u zasnivawu zasada jabuke preuzela individualna poqoprivredna doma}instva, koja se sve ~e{}e udru`uju u zadruge. Pored toga, velike investicije u podizawe savremenih zasada dolaze i iz drugih grana privrede. Danas je pri zasnivawu zasada jabuke, veoma va`no pravilno primeniti niz tehnolo{kih postupaka koji obezbe|uju uspe{nu, sigurnu i visokoprofitabilnu proizvodwu, kao {to su: pravilan odabir sorti i podloga, izbor kvalitetnog (mikro)lokaliteta, primena savremene tehnologije gajewa, po~ev od izbora sadnog materijala, zasnivawa zasada, izbora oblika krune, rezidbe, ishrane zasada, prore|ivawa cvetova i plodova do berbe i ~uvawa plodova, napomiwe dr Luki}.

U

IZBOR SORTI I PODLOGA Poznavawe sortimenta u svetu i Evropi, preduslov je za pravilan izbor sorti za podizawe zasada jabuke. Prema re~ima na{eg sagovornika, u 2011. godini vode}e sorte jabuke u EU su bile: Golden Delicious sa udelom u proizvodwi od oko 25 odsto, sledi grupa Gala (11%), grupa Jonagold (8%), Red Delicious (6%), Idared (6%), a zatim slede Elstar (4%), Granny Smith (4%), Champion (3%), Braeburn (3%) itd. - Proizvodwu jabuke u na{oj zemqi do

skoro je karakterisao relativno zastareli sortiment. U odsustvu zvani~ne statistike, gruba procena je da je u zasadima i daqe najzastupqenija sorta Idared sa oko 40 odsto. Prate}i trendove u svetu i doma}a istra`ivawa, za podizawe intenzivnih zasada jabuke u na{oj zemqi mo`emo preporu~iti sorte: Golden Delicious – klon Reinders, Granny Smith – klon Challenger, Red Delicious – spur tipove Superchief® Sandige, Redchief® Camspur, Scarlet Spur®, kao i standardne tipove Early Red One®, Erovan i Hapke Delicious (LB)® 53, Fuji – klonovi Kiku 8® i Furbrax®, Jonagold – klonovi Red Jonaprince® ili Decosta®, Gala – klonovi Gala Schnitzer Schniga®, Brookfield® Baigent Gala, Buckeye Gala® Simmons, Galaxy Selecta®, Braeburn sa klonovima Hillwell® Hidala i Mariri Red®. U Institutu za vo}arstvo u ^a~ku se, tako|e, intenzivno radi na stvarawu novih sorti jabuke u skladu sa ciqevima oplemewivawa ove vrste vo}aka u svetu. U ovom momentu posedujemo oko 20.000 hibridnih sejanaca jabuke, od kojih u narednom periodu sasvim realno o~ekujemo desetine kvalitetnih genotipova, a neki od wih }e verovatno biti priznati za sorte. Podloga M9 je najzastupqenija slabobujna podloga za jabuku u svetu, ali se pre svega koriste weni klonovi mawe bujnosti (NAKB T 337). Raduje ~iwenica da se u pojedinim vo}arskim rejonima na{e zemqe godi{we podi`u desetine hektara savremenih zasada jabuke koji podrazumevaju gajewe neke od navedenih sorti kalemqenih na ovoj podlozi – isti~e dr Milan Luki}. Pri zasnivawu zasada jabuke, kao polno inkompatibilne vrste vo}aka, javqaju se dve protivre~ne pojave: sa jedne strane te`i se da se radi standardizacije vo}arske proizvodwe broj sorti svede na minimum, a sa druge strane neophodno je da u zasadu bude zastupqeno najmawe dve, pa i vi{e sorti. Re{ewe ovih protivre~nosti je u pravilnom izboru sorti i wihovom najboqem rasporedu prema me|usobnim odnosima oplo|ewa, ka`e na{ sagovornik: - Tendencije zasnivawa savremenih zasada jabuke idu u pravcu podizawa gotovo monosortnih zasada, odnosno zasada u kojima je zastupqena jedna glavna sorta, a funkciju opra{iva~a imaju pojedina~na stabla druge sorte (ili divqih vrsta) zasa|ena kao svako deseto–dvadeseto stablo u redu. Zbog toga je veoma va`an izbor adekvatne sortne kompozicije u zasadima jabuke, koji treba da omogu}i gajewe najmaweg broja sorti, koje pri tom obezbe|uju redovne i obilne prinose. Trogodi{wi rezultati moje doktorske disertacije su upravo dali odgovor na pitawe pravilnog izbora sorti opra{iva~a, kao i wihovog uticaja na karakteristike plodova i rodnost sorte koju opra{uje, za neke novoin-

trodukovane sorte jabuke, za koje postoji velika i opravdana zainteresovanost nekih proizvo|a~a, kao {to su Gala Must, Topaz i sl.

TEHNOLOGIJA PROIZVODWE Proizvodwa jabuke i u razvijenim zemqama karakteri{e intenzifikacija, uz zadr`avawe ili porast obima proizvodwe na mawim povr{inama, {to je postignuto pove}awem broja stabala po jedinici povr{ine i smawewem dimenzija krune. Rastojawe izme|u redova na zapadu iznosi 2,8–3,2 metra, a kod nas mo`emo preporu~iti 3,2–3,6 metara, s obzirom na to da su na{a zemqi{ta sa ve}im sadr`ajem humusa i da nisu zamorena, ka`e dr Luki}. Izme|u stabala u redu preporu~eno rastojawe sadwe za spur tipove je 0,60–0,65 metara, a za standardne sorte 0,75–0,80, {to podrazumeva 3.100 do 5.200 biqaka po hektaru. - Osnovni ciq zasnivawa zasada jabuke u ovako gustom sklopu je {to kra}i period do stupawa zasada na rod, a samim tim br`i povra}aj ulo`enih sredstava i po~etak ostvarivawa profita. Naime, pravilnom sadwom (prvenstveno na odgovaraju}u dubinu, pri ~emu ma{inska sadwa obezbe|uje zna~ajnu prednost) u dobro pripremqeno zemqi{te, kvalitetnih visokokalemqenih dvogodi{wih sadnica, dobro obraslih prevremenim gran~icama, tzv. “knip” sadnicama, u prvoj godini nakon sadwe mo`emo o~ekivati 5–10 plodova po stablu, u drugoj 25–40, u tre}oj 60–80 plodova. U ~etvrtoj godini nakon sadwe, treba o~ekivati maksimalni prinos od 100–120 plodova, odnosno 20–24 kilograma po stablu, odnosno 62–75 tona po hektaru. Veoma je va`no napomenuti da su navedeni prinosi postignuti u na{im uslovima, odnosno u zasadu jabuke u na{oj neposrednoj okolini – nagla{ava na{ sagovornik. Naravno, da bi se postigli ovakvi rezultati, izuzetno je va`no primeniti sve savremene agro- i pomotehni~ke mere. Neophodno je obezbediti odgovaraju}i vegetativni prirast vo}ki u prvoj i naredne dve godine nakon sadwe, kako bi se na odgovaraju}oj zapremini kro{we ostvario projektovani prinos, obja{wava dr Luki}. Da bi se dobio odgovaraju}i kako vegetativni prirast, tako i visina prinosa, jedan od kqu~nih faktora je pravilna ishrana, koja, kako ka`e, podrazumeva obezbe|ewe neophodnih koli~ina hranqivih elemenata, a naro~ito odgovaraju}i odnos makro i mikroelemenata u zemqi{tu i biqci. Ovakvi zasadi podrazumevaju i postavqawe protivgradne mre`e, kojom se obezbe|uje sigurnost projektovanog roda. Va`an elemenat novih zasada je i zatravwivawe me|urednog prostora gaje-

Dr Milan Luki} je zaposlen u Institutu za vo}arstvo od 1. juna 1998. godine, u Odeqewu za pomologiju i oplemewivawe vo}aka, a rukovodilac Odeqewa je od 1. aprila 2004. Poslediplomske studije na Poqoprivrednom fakultetu u Beogradu zavr{io je 17. aprila 2006. godine, odbranom magistarske teze pod nazivom “Biolo{ko-pomolo{ke osobine perspektivnih selekcija jabuke”. U zvawe istra`iva~-saradnik izabran je 23. marta 2007. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Uticaj opra{iva~a na biolo{ke osobine i kvalitet ploda jabuke”, koja je i bila povod za na{ razgovor, odbranio je 28. decembra 2012. godine, na Poqoprivrednom fakultetu u Beogradu. U~estvovao je u realizaciji mnogih doma}ih istra`iva~ko-razvojnih i me}unarodno bilateralnih projekata. Autor je i koautor 100 bibliografskih jedinica. ^lan je Nau~nog vo}arskog dru{tva Srbije.

nom travom ili prirodnim pokriva~em. Ovo je mogu}e samo u zasadima gde postoji sistem za navodwavawe, uglavnom “kap po kap”. Prema Luki}evim re~ima, dosada{wa “kratka rezidba” zasada jabuke se zamewuje “dugom rezidbom”, gde nema prekra}ivawa dvogodi{wih grana. Dugom rezidbom se smawuje bujnost vo}aka, boqe je formirawe cvetnih za~etaka, lak{e je hemijsko prore|ivawe plodova, boqa obojenost i smaweno otpadawe plodova. Zelena rezidba je tako|e neophodna pomotehni~ka mera. - Na osnovu na{ih istra`ivawa, kao najefikasnije se pokazalo orezivawe mladara po zavr{etku aktivnog vegetativnog rasta (druga polovina avgusta), ~ime se depresivno deluje na porast, a diferencirawe cvetnih za~etaka je boqe za narednu godinu. Me|utim, veliki problem u Srbiji predstavqa nedostatak kvalitetnog stru~nog kadra, ali i obu~ene radne snage za izvo|ewe rezidbe savremenih uzgojnih oblika – napomiwe dr Luki}. Neizostavna mera u procesu kontrole rodnosti i poboq{awa kvaliteta plodova u ovakvim zasadima je prore|ivawe cvetova ili tek zametnutih plodova. Primena razli~itih biqnih regulatora rasta, pojedina~na ili u kombinaciji, daje veoma dobre rezultate kod svih sorti jabuke. Me|utim, ukoliko se `eli posti}i preko 90 odsto plodova prve klase, ru~no (korektivno) prore|ivawe plodova jabuke je neophodno, ali i ekonomski opravdano, zakqu~uje na{ sagovornik. N. R.


16

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

ZDRAVSTVO

OBELE@EN NACIONALNI DAN BEZ DUVANSKOG DIMA

DECA POD POSEBNIM RIZIKOM

~itavom svetu 31. januar obele`ava se kao Dan bez duvanskog dima, ove godine pod sloganom “Doma}instva bez duvanskog dima”. Prema podacima Instituta za javno zdravqe Srbije “Dr Milan Jovanovi} Batut”, tre}ina odraslih stanovnika Srbije pu{i, a u skoro polovini doma}instava pu{ewe je u potpunosti dozvoqeno. Zavod za javno zdravqe ^a~ak je u petak, priredbom u O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}”, obele`io Nacionalni dan bez duvanskog dima, uz podr{ku velikog broja dece iz vrti}a, osnovnih i sredwih {kola, ali i zdravstvenih radnika Zdravstvenog centra ^a~ak i volontera Crvenog krsta. Deca su pod posebnim rizikom od izlo`enosti duvanskom dimu, jer pasivno pu{ewe kod dece ima brojne posledice, izme|u ostalog, ~e{}e su infekcije disajnih organa, bronhitis i upala plu}a. Iz tih

[TA SADR@I DUVANSKI DIM

U

Duvanski dim je kompleksna sme{a gasova i ~estica koju sa~iwava vi{e od 4.700 hemijskih jediwewa, od kojih su mnoga u vezi sa nastankom i progresijom ateroskleroze, a vi{e od 40 su kancerogeni. ^ak i duvan sa mawom koli~inom nikotina ili katrana pove}ava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Mehanizam dejstva duvanskog dima je isti kod aktivnih pu{a~a i osoba izlo`enih duvanskom dimu. Sastojci duvanskog dima se apsorbuju udisawem preko plu}a, preko sluzoko`e usne {upqine i ko`e i dospevaju u krvotok, a za samo nekoliko minuta i u mozak. ^estice duvanskog dima dovode do smawewa koli~ine kiseonika koja dospeva do vitalnih organa i poreme}aja funkcije }elija koje obla`u krvne sudove.

Sa priredbe u O[ „ Dr Dragi{a Mi{ovi}“

razloga je ovaj dan u ^a~ku obele`en upravo uz u~e{}e dece svih uzrasta. Svake godine vi{e od pet mi-

liona qudi umire od sr~anog i mo`danog udara, raka, plu}nih i drugih bolesti koje su povezane sa upotrebom duvana. Rizik na-

stanka raka plu}a kod nepu{a~a izlo`enih duvanskom dimu ve}i je od 20 do 30 odsto, dok je rizik nastanka bolesti srca povi{en za 23 odsto. - Pasivni pu{a~i udi{u oko 4.000 istih hemikalija, kao i pu{a~i. Jedan sat proveden u dru{tvu pu{a~a predstavqa oko 100 puta ve}i rizik od nastanka raka plu}a u odnosu na 20 godina pro-

vedenih u zgradi od azbesta – rekla je dr Qiqana Moji}evi} iz ZZJZ ^a~ak. Ona se na priredbi povodom obele`avawa Nacionalnog dana bez duvanskog dima obratila roditeqima i u~enicima, iznose}i podatke o {tetnosti duvana, nakon ~ega su deca izvela svoje ta~ke posve}ene promociji zdravog `ivota. I. M.

PROGRAM "ZDRAVORASTIMO" ODR@AN I ME\U ^A^ANSKIM OSNOVCIMA

ZNAWEM DO PRAVILNE ISHRANE rogram „ZdravoRastimo“, koji se sprovodi drugu godinu za redom, okupio je vi{e od 2.000 u~enika sedmih razreda iz {est gradova i 18 osnovnih {kola. Program u Srbiji iniciran je sa ciqem da podstakne pravilne navike u ishrani kod dece, kao i da ih motivi{e da u~estvuju u sportskim aktivnostima, s obzirom na to da se broj gojazne dece iz godine u godinu pove}ava, a deca svoje slobodno vreme provode uglavnom sede}i. Dva talasa testirawa u~enika, pre i nakon programa, pokazala su da su predavawa zna~ajno unapredila znawe osnovaca, u ~emu su se u~enici iz ^a~ka

P

sim {to je odli~na zimska namirnica i salata, kupus sadr`i i brojne lekovite materije. Neke od wih poma`u u le~ewu ~ira na `elucu. Kori{}ewe soka od kupusa kao leka protiv ~ira ima dugu istoriju. Rimski lekari su ga koristili za le~ewe ~ireva, ali i nekih drugih stawa kao

O

posebno istakli. Oni su visokim procentom ta~nih odgovora pokazali da imaju dobru osnovu, odgovaraju}i na pitawa poput prisutnosti vitamina C u hrani, izra`avawu kalorija i bolestima koje nastaju kao uzrok nepravilne ishrane. Vi{e od dve tre}ine osnovaca zna razliku izme|u celovitog i prera|enog zrna i prepoznaje zna~aj `itarica od neprera|enog zrna. - Neophodno je da se u okviru redovnih {kolskih aktivnosti deca anga`uju i na pravi na~in razumeju koliko je va`no brinuti o zdravqu od najranijeg uzrasta. Svedoci smo da su deca sve mawe fizi~-

ki aktivna, da svoje slobodno vreme provode sede}i, ispred kompjutera i zanemaruju obroke, pa je izuzetno va`no motivisati ih za fizi~ku aktiv-

LEKOVITOST KUPUSA {to su gr~evi i nesanica. Da sok od kupusa zaista mo`e da pomogne u le~ewu ~ira pokazao je pionirski eksperiment prof. dr Garneta ^ejnija sa Stenford medicinskog fakulteta. On je pokazao da je 2,5 dl soka od kupusa dnevno umawivalo bol i le~ilo i ~ir na `elucu i ~ir na dvanaestopala~nom crevu br`e i efikasnije od tada{wih standardnih tretmana. Dr Robert Giler u svojoj kwizi o prirodnim lekovima preporu~uje ili da se pije 2,5 dl soka od kupusa dnevno ili da se svakodnevno pojede po {oqa

rendanog kupusa, dodata u druge salate ili kao salata od kupusa. Kupus ubrzave metabolizam estrogena, a smatra se da to poma`e da se zaustavi rak dojke i da se potisne rast polipa koji prethode raku debelog creva. Jedno statisti~ko istra`ivawe u Japanu otkrilo je da su qudi koji su jeli najvi{e kupusa imali najmawu stopu smrtnosti od svih vrsta raka. Kiseli (fermentisani) kupus je mo`da jo{ i pogodniji u lekovite svrhe, jer sadr`i veliku koli~inu laktobacila i bakterija plantatum, koji uve}avaju energiju na{eg organizma i poma`u digestivnim procesima u celini.

nost i ukazati im za{to je zdrava ishrana bitna. Jedino se sistemskim i kontinuiranim radom sa decom mogu posti}i rezultati, a program „ZdravoRastimo“ je svakako dobar po~etak - re-

[TA SU NAU^ILI Zabriwavaju}a je ~iwenica da je svaki deseti osnovac smatrao da so mo`e da se koristi u neograni~enim koli~inama, dok je sada, oko polovine sedmaka svesno da tu namirnicu treba svesti na jednu kafenu ka{i~icu dnevno. Iznena|uju}e je i ~vrsto uverewe vi{e od polovine sedmaka da se energija dobija unosom vitamina, minerala i vlakana, dok je svega ~etvrtina u~enika prihvatila da se energija dobija od masti, {e}era i proteina, {to je pre predavawa znao tek svaki deseti u~esnik programa.

kao je pomo}nik ministra omladine i sporta mr Dragan Atanasov. Najve}i napredak u znawu postignut je na te`im pitawima, pa sada polovina dece koja su u~estvovala u programu mo`e da pro~ita i pravilno protuma~i tabele preporu~enih dnevnih unosa hrane, {to im omogu}ava da sami donose odluke o namirnicama koje `ele da kupe i koje su dobre za wihovo zdravqe. Tako|e, vi{e od polovine osnovaca zna koje namirnice treba da sadr`i zdrav obrok, dok je pre predavawa to znala tek tre}ina wih. - Istra`ivawe navika dece u okviru programa ukazalo je na pora`avaju}e podatke da skoro dve tre}ine ispitane dece jede sendvi~e ili hranu iz pekare, dok jedna ~etvrtina wih vi{e od ~etiri sata provodi ispred televizora. Ovo nam je odli~an pokazateq navika dece u Srbiji, koje su na`alost prili~no zabriwavaju}e. Ovakvim inicijativama poku{avamo da uti~emo na stvarawe zdravih navika u ishrani i nadamo se da }e se program „ZdravoRastimo“ iz godine u godinu sve vi{e razvijati i obuhvatiti ve}i broj dece u Srbiji - izjavila je Sandra Todorovi} iz kompanije Nestlé. Program se sprovodi u saradwi Atletskog saveza Srbije i kompanije Nestlé, uz podr{ku Ministarstva omladine i sporta i Ministarstva obrazovawa, nauke i tehnolo{kog razvoja. I. M.


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

17

ZDRAVSTVO

U SRBIJI SVAKE GODINE OBOLI 33 HIQADE OSOBA OD NEKOG OBLIKA MALIGNITETA

RAZBIJAWE MITOVA O KANCERU Svetski dan borbe protiv raka obele`ava se svakog 4. februara. U Srbiji se svake godine otkrije neki oblik maligniteta kod oko 33.000 osoba, a godi{we od te bolesti umre oko 21.000 qudi. Na~elnica Onkolo{kog odeqewa ~a~anske Bolnice dr Sne`ana Axemovi} rekla je da je i u ^a~ku zabele`en porast broja obolelih, kao i da je predrasuda da od ove bolesti oboqeva samo starija populacija. “Na`alost, u prethodnoj godini zabele`eno je da se starosna granica pomera ka mla|oj populaciji, tako da imamo pacijente od 33 i 38 godina�, rekla je ona. osmatraju}i naj~e{}i tip kancera, ^a~ak se uklapa u svetske i republi~ke statistike. @ene naju~estalije oboqevaju od raka dojke i ginekolo{kih karcinoma, dok su kod mu{karaca naju~estaliji karcinom plu}a, kao i digestivni i urolo{ki karcinomi. Doktorka Axemovi} je naglasila da od karcinoma grli}a materice ne bi trebalo da oboli nijedna `ena, jer postoje vrlo dostupni i jednostavni testovi, kao {to je papanikolau test, koji je veoma zna~ajan za rano otkrivawe karcinoma grli}a materice. Me|utim, i ona, kao i ve}ina stru~waka smatra da je zdravstvena kultura kod nas slabo razijena, pa se samim tim i kontrolni pregledi ne obavqaju redovno. Kada je re~ o karcinomu plu}a, dijagnostika je te`a, ka`e dr Axemovi}, a prethodne godine u ^a~ku je zabele`eno vi{e od 90 obolelih od ove vrste maligniteta. - Na rendgenskom snimku plu}a mo`e da se vidi promena, koja nekada sa sigurno{}u ukazuje na tumor, a nekada mo`e ukazivati na upalu. U na{em Zdravstvenom centru sada su pacijentima dostupna bronholo{ka ispitivawa i skener grudnog ko{a. Najbitnije je znati {ta mo`e da uka`e na kancer plu}a. To su promena u ritmu ka{qa kod pu{a~a, bu|ewe zbog ka{qa, malaksalost, znojewe, gubitak telesne te`ine... - upozorava dr

P

marketing 032/342-276

Axemovi}. Svetski dan borbe protiv kancera svake godine postavqa za svakoga od nas priliku za jedinstvo u borbi protiv globalne kancer epidemije. Ove godine Inetrnacionalna kancer kontrola (UICC) fokusirana je na ru{ewe {tetnog mita i pogre{nog shvatawa ove bolesti. MIT 1 - Kancer je zdravstveni problem Istina je da kancer nije samo zdravstveni problem, ve} ova bolest ima {iroko rasprostawen uticaj na socijalni, ekonomski i razvojni aspekt, kao i razvijawe qudskih prava. Oko 47 odsto slu~ajeva raka, dijagnostikovano je u slabije razvijenim zemqama, sa stalnom tendencijom porasta. I smrtnost u tim zemqama je znatno ve}a. - U zemqama u razvoju postoji nedostatak validnih informacija o prevenciji, ranom otkrivawu i tretmanu malignih bolesti. Tako|e, nedovoqno je i publikacija, pa su to kqu~ni razlozi za nedostupnost informacija u nerazvijenim i sredwe razvijenim zemqama - ka`e dr Axemovi}. MIT 2 - Kancer je bolest bogatih, starijih i zemaqa u razvoju Istina je da kancer predstavqa me|unarodnu epidemiju i poga|a sve uzraste i socio - ekonomske grupe, a zemqe u razvoju nose nesrazmeran terert. Kancer predstavqa svetsko pitawe, koje postaje javni zdravstveni problem u porastu, i to u siroma{nim

Dr Sne`ana Axemovi}, pneumoftiziolog subspec. onkologije

zemqama. Neretko poga|a mla|u populaciju u najproduktivnijim godinama, naro~ito u zemqama u razvoju. ^ak u 50 odsto slu~ajeva kancer se javqa kod osoba mla|ih od 65 godina. Dr Axemovi} tako|e potrvr|uje da ova bolest vi{e nije bolest starih, ve} se granica sve vi{e pomera ka mla|oj populaciji. Ona navodi da se u ~a~anskom Onkolo{kom odeqewu nalaze pacijenti koji imaju mawe od 40 godina. MIT 3 - Kancer je sinonim smrti Istina je, ka`e dr Axemovi}, da su mnogi kanceri izle~ivi i da je za mnoge pacijente tretman wihove bolesti efikasan. Nakon {to se kancer dijagnostikuje na mati~nim odeqewima ~a~anske Bolnice, pacijenti prelaze u nadle`nost Onkolo{kog odeqewa, gde lekari prate daqi tok bolesti, uz konsulta-

ciju specijalista odgovaraju}ih grana medicine. Svaki oboleli od kancera, mora pro}i konzilujum, koji predstavqa skup lekara razli~itih specijalnosti. - S obzirom na to da ~a~anski Zdravstveni centar ima ugovor sa Institutom za onkologiju i radiologiju Srbije, stru~waci sa ovog Instituta dolaze jednom mese~no u ^a~ak (svake prve subote u mesecu), kako bi se {to vi{e skratio put ka izle~ewu ^a~anima koji su oboleli od kancera - ka`e dr Axemovi}. U okviri ~a~anskog Onkolo{kog odeqewa postoji hemoterapija, dok za terapiju zra~ewem pacijenti moraju i}i u Kragujevac. Kancer danas mo`e biti efikasno le~en i izle~en. Razumevawem rizika koji dovode do bolesti, prevencije i ranog otkrivawa, ova bolest mo`e da se kontroli{e i poboq{a ishod

za pacijente. Na nivou Srbije postoji Udru`ewe za borbu protiv raka. Pro{le godine u decembru, u ^a~ku je osnovana Podru`nica, koja }e organizovati razne preventivne i druge aktivnosti za borbu protiv raka i podizawe svesti gra|ana, pored redovnog rada Onkolo{ke slu`be ~a~anske Bolnice. MIT 4 - Kancer je moja sudbina Doktorka Axemovi} isti~e da sa ispravnom strategijom, tre}ina naj~e{}ih uzroka kancera mo`e biti prevenirana. - Stres je jedan od glavnih faktora koji ru{i snagu na{eg organizma. Kada je organizam iscrpqen od stresa, bolesti je lak{e da napadne i napreduje. Zato svi moramo shvatiti da ne treba stresno

do`ivqavati svaku vrstu problema, ve} pozitivnije i fleksibilnije posmatrati svet oko sebe - ka`e dr Axemovi}. Prevencija je najisplativiji i najodr`iviji na~in smawewa broja obolelih od kancera. Poboq{awe kvaliteta ishrane, fizi~ka aktivnost i odr`avawe zdrave telesne te`ine mo`e spre~iti oko tre}inu naj~e{}ih dijagnoza kancera. Tu su i faktori iz spoqa{weg okru`ewa, kao {to su zaga|ewa u vazduhu, zra~ewe i prekomerno izlagawe suncu. Nedostatak informisanosti i svesti o kanceru predstavqa tako|e zna~ajnu prepreku za wegovu uspe{nu kontrolu. U mnogim zemqama u razvoju postoje zablude u vezi sa dijagnozom kancera i wegovim tretmanom. Doktorka Axemovi} ka`e da su reakcije na saznawe o ovoj bolesti kod svakoga razli~ite, ali da je za uspe{no izle~ewe veoma bitna saradwa pacijenta sa lekarom: - Reakcije zavise od svakoga ponaosob, od veoma razumnog prihvatawa i suo~avawa sa bole{}u aktivnom borbom i le~ewem do odbijawa pacijenata da prihvate istinu. U svakom slu~aju, kada lekari imaju boqu saradwu sa pacijentom i kada je on psihi~ki jak, le~ewe je uvek efikasnije. ^ini mi se da kada pacijent posustane i kada je psihi~ki labilan, bolest br`e napreduje. Kao i kod ostalih bolesti, i kod karcinoma je mentalna snaga veoma bitna. Od toga dosta zavisi ishod bolesti. I. M.


18

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

KULTURA

DANICA BLAGOJEVI] OBJAVILA DNEVNIK SA DVE DECENIJE STAROG PUTOVAWA U SSSR

SA GRUPOM NAJBOQIH OSNOVACA Objavqivawem ove kwige autorka je ispunila obe}awe koje je po zavr{etku putovawa dala u~enicima unaci kwige “Nezaboravan odmor u Rusiji”, koju je o svom tro{ku objavila Danica Blagojevi}, nastavnica ruskog jezika u penziji, danas su qudi u sredwim godinama, pripadnici razli~itih profesija i roditeqi. Neki su se otisnuli u daleki svet, drugi ostali u zavi~aju, ali je svima u trajnom se}awu ostao boravak u Sovjetskom Savezu, kojim ih je ~a~anska op{tina nagradila za uspehe na takmi~ewima iz raznih predmeta. Bilo je to leta 1989. godine, a 27 u~enika iz gradskih i seoskih osnovnih {kola krenulo je na put sa vaspita~ima Danicom Blagojevi}, Dragi{om Matijevi}em (nastavnicima u O[ “Milica Pavlovi}”) i Ru`icom Kozomorom, koja je, kao profesor, radila u O[ “Dragi{a Mi-

J

tko ~este kod rusofila, i ~itaocima se predstavqa kao realista koji na svetlo dana iznosi mane i doma}ina i gostiju, a od kritizerstva se veoma uspe{no {titi suptilnim, jedva prepoznatqivim humorom. Tako se autorka ovog putopisa odnosi i prema qudima koje je susretala i upoznala tokom boravka u stranoj zemqi. Vaspita~ice Zoja i Sveta, doktorka Irina, upravnik kampa Vasilij, voza~ Raviq, Larisa, koja je ~a~anskoj grupi bila vodi~, daleko su vi{e od slu~ajnih poznanika i na dobrom su putu da postanu kwi`evni likovi. Kao i neki od na{ih, na primer Sa{a, de~ak iz ^a~ka koji celog “Radovana tre}eg” zna napamet i ume da razgali grupu kad god je kriti~no (takvih situacija je bilo vi{e, jer je `ivot u Rusiji

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21~.

Monika Ali

NEISPRI^ANA PRI^A ad je princeza Dajana poginula u pariskom tunelu Alma, imala je samo trideset i sedam godina. Da je po`ivela, 1. jula 2011. napunila bi pedeset godina. Ko bi ova voqena ikona danas bila da je `iva? [ta bi radila? I gde? Monika Ali, jedna od najsvestranijih i najsmelijih spisateqica na{eg vremena, osmislila je druga~iju sudbinu princeze Dajane u svom spektakularnom novom romanu “Neispri~ana pri~a”. Deset godina posle izbegnute saobra}ajne nesre}e u Parizu, jedna Engleskiwa Lidija `ivi u malom, nepoznatom mestu u srcu ameri~kog Sredweg zapada. Ima krug bliskih prijateqica: jedna dr`i butik, druga je agent za prodaju nekretnina, tre}a je slu|ena majka doma}ica. Lidija radi u azilu za pse i mnogo pliva. Wen momak, koji je obo`ava, ose}a da ona ne}e da mu se otvori. Ko je ona? “Neispri~ana pri~a” je roman o prirodi slave, o zna~ewu identiteta i pronala`ewa svog mesta u svetu. Kao i Dajana, i izmi{qena princeza, junakiwa romana, dodiruje milione `ivota i srca {irom sveta pri~aju}i o svom problemati~nom braku i o svojim poreme}ajima ishrane i uspostavqaju}i blisku vezu s narodom kao niko iz kraqevske porodice pre we. Ali ona ima velikih problema i na ivici je propasti. Ho}e li ikad prona}i mir i sre}u ili }e prokletstvo slave u~initi svoje?

K

Ejovin Ajvi

SNE@NO DETE divqim predelima Aqaske dvadesetih godina pro{log veka, naseqenici Xek i Mejbel grade sebi tih `ivot pun te{kog i jednoli~nog rada. Oboje jo{ uvek duboko `ude za detetom koje vi{e ne mogu imati. Pa ipak, oni se vole sna`no i u jednom lakomislenom trenu, u zajedni~koj igri na prvom snegu, napravili su dete od snega. Idu}eg jutra sne`nog deteta vi{e nije bilo - ali ostao je trag si}u{nih stopa. Nedeqama }e oboje na trenutke opa`ati plavokosu devoj~icu, samu u {umi, ali se ni jedno ni drugo ne}e usuditi to da pomene, u strahu da su davno zakopane nade nadvladale zdrav razum. A onda }e se na wihovom pragu pojaviti devoj~ica koja sebe naziva Faina. U neobi~nim predelima Aqaske `ivi autorka romana “Sne`no dete”, Ejovin Ajvi. Neobi~an je i wen roman koji govori o univerzalnoj temi, o qudima koji ne mogu da imaju decu, ne mogu da se ostvare kao roditeqi. Kritika je sa velikim pohvalama do~ekala ovaj roman prvenac Ejovin Ajvi koji je ozna~en i za jedan od najva`nijih kwi`evnih debija u 2012. godini. Inspirisana ruskom bajkom Sweguro~ka, ova kwiga je neobi~an spoj nestvarnog i surovo stvarnog; ona je pripovest o ranim naseqenicima Aqaske i wihovoj usamqenosti; topla i tu`na pri~a o bezdetnosti.

U

Na obali reke Moskve: nastavnica Danica Blagojevi}, Jelena Mari~i}, Nata{a \uki}, Dragana Paji}, Tawa Matijevi}, Marija Peji}, nastavnik Dragi{a Matijevi}, Dana Jovanovi}, Gordana Milovanovi}, Gorica Kaplarevi}, Vesna Milivojevi}, Gorica Vasovi}, Nata{a Spasojevi}, Vesna Stanojevi}, Radmila Todosijevi}, Jelisavka Marenovi}, Divna Jovanovi}, Vesna ]ojba{i}, Olgica Stevanovi}, profesor Ru`ica Kozomora, Vladimir Axi}, Ivan Gli{i}, Aleksandar Milo{evi}, Slavko Luki}, Vladimir [obi}, @arko [underi}, Aleksandar Seni}, Boban Katani} i @eqko Vilotijevi}. Na slici nedostaje Milan Matovi}.

{ovi}”. U me|unarodnom kampu, 80 kilometara od Moskve, mladi ^a~ani su proveli dvadeset dana, dru`e}i se sa vr{wacima iz Rusije, ^ehoslova~ke, Poqske i Bugarske, upoznaju}i tu|e naravi i obi~aje i obilaze}i mesta i spomenike zna~ajne za rusku pro{lost i savremenost. Dok su drugi gledali i oslawali se na pam}ewe, nastavnica Danica se nije razdvajala od blok~i}a i olovke. Marqivo je vodila dnevnik i sekirala se ako bi nekim slu~ajem zaboravila svoj pribor, a prilikom rastanka sa vaspitanicima obe}ala im je da }e svoj dnevnik objaviti. Posle vi{e od 20 godina o svom tro{ku je {tampala kwigu “Nezaboravan odmor u Rusiji”, posvetiv{i je celoj grupi u~enika i saradnicima, a pre svega u me|uvremenu preminulom Aleksandru Sa{i Seni}u, tada{wem osmaku koji je svojom zrelo{}u i obrazovawem i{ao ispred svoje generacije i vaspita~ima bio od velike pomo}i na ovom, nimalo lakom putovawu. Pred ~itaocem je pitko {tivo, u kome se opisi pejza`a i kulturno - istorijskih znamenitosti ve{to prepli}u sa detaqima iz svakodnevnog `ivota obi~nog ~oveka u vreme ruske perestrojke. Sa sposobno{}u da uo~i ne samo ono {to zbli`ava slovenske narode, ve} i velike razlike me|u wima, Danica Blagojevi} je izbegla sentimentalnost i patetiku,

bio te`ak, a pona{awe qudi ~esto izmicalo razumevawu stranaca) ili Vlade, jedan od najmla|ih putnika koji se prerano odvojio od roditeqa i taj rastanak morao da odboluje. Govore}i o liku vaspita~a, Danica Blagojevi} je, htela to ili ne, progovorila i o sebi. Sa velikom qubavqu prema mladima i veoma svesna va`nosti svog poziva, ona nam se, nenametqivo, predstavqa kao prosvetni radnik koji je u isto vreme autoritativan i pun blagosti, koji ume da pou~i, ali i da saslu{a i razume, da bude vaspita~, ali i prijateq. Da je ovaj spoj mogu}e napraviti svedo~e i opisne ocene, koje su joj u~enici po povratku u ^a~ak uru~ili. “Za ovih 20 dana, koliko smo bili zajedno, stvorio sam takvu sliku o vama da vas nikada ne}u zaboraviti”, napisao je jedan od putnika. Dani~ina kwiga je doprinos neprestanoj qudskoj borbi protiv zaborava, a na wenim posledwim stranicama nekada{wi osnovci mogu pro~itati i ono {to su o omiqenoj i po{tovanoj vaspita~ici zabele`ili. Recenzije za kwigu potpisuju profesori Danijela Miki} Kova~evi} i Delimir Sti{ovi}, a pogovor je napisao dr Bo{ko Jovi~i}, neuropsihijatar. E. V.


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

19

KULTURA

NA IZLO@BI "[TAMPANA RE^ 2012" PRVI PUT JEDNOJ KWIZI DODEQENE OBE NAGRADE

MONOGRAFIJA „OV^ARSKO-KABLARSKI MANASTIRI“ - IZDAVA^KI PODUHVAT GODINE I NAJBOQI DIZAJN

- Nagrada “Danica Markovi}” za kwigu godine pripala je Delfini Raji} i dr Milo{u Timotijevi}u, izdava~ima Narodnom muzeju iz ^a~ka i JP “Slu`beni glasnik” iz Beograda. - Nagrada “Isailo A. Petrovi}” za najuspe{niji dizajn publikacije pripala je Sla|ani Tutunovi} iz dizajn studija “Trigon” ^a~ak.

rvi put za 14 godina, od kako Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” organizuje izlo`bu zavi~ajnog izdava{tva pod nazivom “[tampana re~” i dodequje nagrade za izdava~ki poduhvat godine i najuspe{niji dizajn, dogodilo se da su obe nagrade pripale istoj kwizi. Na izlo`bi “[tampana re~ 2012”, koja je otvorena u Galeriji Narodnog muzeja u ~etvrtak, autorima, izdava~ima i dizajneru monografije “Ov~arsko kablarski manastiri” uru~ene su nagrade uz obrazlo`ewe predstavnika `irija. Nagrada “Danica Markovi}” za kwigu, odnosno, izdava~ki poduhvat godine pripala je autorima Delfini Raji} i dr Milo{u Timotijevi}u, i izdava~ima Narodnom muzeju iz ^a~ka i JP “Slu`beni glasnik” iz Beograda. Nagrada “Isailo A. Petrovi}” za najuspe{niji dizajn publikacije objavqene u protekloj godini pripala je Sla|ani Tutunovi} iz dizajn studija “Trigon” iz ^a~ka. Autor izlo`be, koja tradicionalno povezuje stvaraoce, izdava~e, {tampare i ~itaoce je Marija Orbovi}, bibliotekar savetnik Zavi~ajnog odeqewa Gradske biblioteke. Nagrade je uru~ila direktorka ove ustanove Danica Ota{evi}, a izlo`bu je prigodnim osvrtom na izdava~ku produkciju u protekloj godini otvorio novinar Rodoqub Petrovi}. On je istakao da u ^a~ku danas radi 14 {tamparija, a me|u 18 ve}ih izdava~a su i prepoznatqive izdava~ke ku}e “P~elica”, “Legenda”, Grafika “Jure{“, “Svetlost”, “Jel-Mil” i druge. Do 1989. godine u na{em gradu je postoja-

P

r a d i c i j u nagra|ivawa najvernijih ~italaca Gradska biblioteka je prenela i na svoje ogranke u Zabla}u, Prijevoru, Preqini i Mr~ajevcima, a uz dodelu priznawa, plaketa i kwiga, koje je darovala kwi`ara “Re~i”, po pravilu se uprili~i i odgovaraju}i umetni~ki program u kome podr{ku qubiteqima kwige, pored samih u~enika, dodatno pru`aju i oni koji ih pi{u, stvaraoci. Tako je bilo i ove godine. Osim zajedni~kog imena zavi~ajnog pesnika ovaj Ogranak u Zabla}u, sme{ten u Osnovnoj {koli, i mati~nu Biblioteku povezuje i nekoliko zna~ajnih godi{wica: 200 godina od osnivawa {kole, deset godina postojawa Ogranka biblioteke i 50. Disovo prole}e. A sve wih i sve ove godine povezuje jedna jedina i dragocena nit koja se pi{e sa samo pet slova: kwiga. Titulu “NAJ~itaoca” u ovom ogranku poneli

T

la samo {tamparija “Litopapir”, koja je objavila samo osam kwiga, protekle godine zavi~ajno izdava{tvo broji 303 publikacije, koje se nalaze u aktuelnoj postavci, a zna~ajan izdava~ki zamah evidentiran je i 2011. godine, kada je {tampano 398 raznih publikacija. To zna~i da je Zavi~ajno odeqewe Biblioteke svake godine bogatije za oko 300 naslova, u proseku.

O kwizi, koja je ponela titulu izdava~ki poduhvat godine i nagradi “Danica Markovi}” odlu~ivao je `iri koji su ~inili: dr Svetislav Q. Markovi}, profesor V[TSS, Danica Ota{evi}, direktorka Biblioteke i Danijela Miki} Ko-

va~evi}, prosvetni savetnik, koja je odluku `irija i obrazlo`ila, podsetiv{i i na druge kwige koje su bile u konkurenciji za ovo priznawe. Ovo, po mnogo ~emu, novo i dopuweno izdawe monografije, koja je ve} nagra|ivana 2004. godine, zahvaquju}i dodatnim naporima autora da prethodne zapise dopune novim nau~nim saznawima, tuma~ewima, kontekstualizuju}i ovu dragocenu ambijentalnu celinu u prirodnom okru`ewu u kome se nalazi, uz logi~niji raspored spomeni~ke gra|e i stilizaciju jezika kojim je pisana, istakla je Miki}ka, na najboqi na~in svedo~i o najvrednijoj kulturnoj ba{tini ~a~anskog kraja, koja je na ovaj na~in reprezentativno predstavqena, dok su izuzetnom skladu sadr`ine i forme doprinele i briqnatne foto-

grafije Sa{e Savovi}a, koje daju nemerqiv doprinos vizuelnom do`ivqaju ove kapitalne kwige. O nagradi za dizajn “Isailo A. Petrovi}”, posve}enoj prvom ~a~anskom {tamparu, odlu~ivao je `iri koji su ~inili: Dragana Lazovi}, dizajner, Bo`idar Plazini}, slikar i Ra{o Jovani}, profesor u Umetni~koj {koli. Sla|ani Tutunovi} i studiju “Trigon” ovo nije prva nagrada za uspe{no likovno grafi~ko oblikovawe neke publikacije. U umetni~kom programu nastupili su poznata mlada ~a~anska peva~ica Mina Matija{evi}, koja se vi{e puta oprobala na takmi~ewima za muzi~ke talente, i perkusionista Aleksandar Alempijevi}. Izlo`ba je za publiku otvorena do 15. februara. Z. L. S.

NAGRA\ENI NAJ^ITAOCI U OGRANCIMA BIBLIOTEKE U ZABLA]U I PRIJEVORU

SVE IH POVEZUJE KWIGA

„NAJ~itaoci“ u Zabla}u

„NAJ~itaoci“ u Prijevoru

su: sedmakiwa Marija Luki} i petakiwa Milica Jakovqevi}, oba odeqewa tre}eg razreda na ~elu sa u~iteqicama Biqanom Si-

movi} i Sne`anom Radovanovi}, a porodi~na nagrada pripala je Milici, Aleksandru i Ani Satari}. Gost programa bio je

pesnik Bo{ko Lomovi}, koji se predstavio i mali{anima u ogranku Biblioteke u Prijevoru, a sve~anost je odr`ana u holu O[ “Bo`o Tomi}”. Najvredniji ~itaoci u 2012. godini u ovom ogranku bili su: Jana

Stamenkovi}, tre}ak, Filip Marinkovi}, ~etvrtak i Rada Lazarevi}, penzionerka. Nagrade im je uru~ila bibliotekar Sne`ana Plani}. Sve programe obogatili su u~enici Muzi~ke {kole, dodela nagrada

obavqena je po~etkom ove nedeqe i u Preqini i Mr~ajevcima, a najvrednijim ~itaocima ~estitke je uputila direktorka mati~ne Biblioteke Danica Ota{evi}. Z. L. S.


20

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

KULTURA

SLAVA KUD „TANASKO RAJI]“

ZDRAVICA ZA SVETOG ATANASIJA VELIKOG V e} devetu godinu Kulturnoumetni~ko dru{tvo "Tanasko Raji}" iz Qubi}a slavi kao svoju krsnu slavu Svetog Atanasija Velikog, dan kada se po istorijskom predawu rodio junak ~uvene bitke na Qubi}u Tanasko Raji}. Gost slave bio je, pored ostalih, u ime uprave Grada Aleksandar Da~i}, pomo}nik gradona~elnika za dru{tvene delatnosti, a slavu Dru{tva, koje skoro ~etiri decenije okupqa generacije mladih i ~itave porodice u qubavi prema izvornoj tradiciji, igri i pesmi, ~estitali su i predstavnici MZ Qubi} selo, kolege iz drugih kulturno-umetni~kih dru{tava, stari i aktuelni ~lanovi i u~enici istoimene {kole. Uz saslu`ewe nekoliko sve{tenika slavski kola~ i `ito osve{tao je mesni paroh Nemawa Te{i}, a doma}in slave bio je Dejan Tomi} sa porodicom. Po wegovoj `eqi i u wegovo ime slavski ru~ak je prigodnom zdravicom

odobrio vreme{ni Jaroslav Nixovi}, po`elev{i svima "zdravu i rodnu godinicu, zdravo potomstvo i od Boga veselu de~icu", a doma}inu "~estitost, mudrost, radinost, pravdu i po{tewe". Predsednik KUD-a

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Zoran Zate`i} uru~io je tom prilikom zahvalnice za podr{ku i dugogodi{wu saradwu doma}inu slave najstarijim ~lanovima KUD-a, darodavcima dru{tva i predstavnicima medija. Z. L. S.

Rafael Kardeti

Pri~e iz „autobusa“

^IPS IZ INATA V

eliku radost, ali i veliku pometwu me|u na{e sugra|ane donela je vest da }e proizvodwu obnoviti ~a~anska "^ipsara" i da }emo na rafovima prodavnica ponovo vi|ati, na{, doma}i ~ips. Ne samo zbog onih koji }e u woj raditi i zbog stotinak radnih mesta koja }e sre}nicima podariti egzistenciju, ve} i zbog onih koji }e ponovo mo}i da joj ponude sirovinsku bazu, krompir, koji je nekada bio kultura broj jedan na draga~evskim padinama. U i{~ekivawu konkursa, pre neki dan glasno je razgovaralo dru{tvance od nekoliko qudi sredwih godina, u nadi da }e ba{ oni biti ti sre}nici. Radosni {to }e ubudu}e oni praviti ovu omiqenu grickalicu, umesto {to je besposlica grickala, ili boqe re}i "`derala" wih, ka`u da }e, ako dobiju posao, ako zatreba, svi poneti sa sobom po xak krompira na le|ima, da se, za svaki slu~aj na|e, kako proizvodwa vi{e nikada ne bi stala. To me podseti na jednu koleginicu koja je pre desetak godina napisla da seqaci “beru krompir”, a niko ne poverova da zaista nije znala kako se ubira ovo povr}e. Da neke “dobre” stvari ~esto nastaju slu~ajno, iz lo{e namere ili ~ak inata, svedo~i i istorija popularnog ~ipsa. Izmislio ga je ameri~ki kuvar Xorx Kram 1853. godine, dok je radio u veoma skupom restoranu „Mun lejk loxu“ u Saratoga Springsu u dr`avi Wujork. Motiv kuvara je bio inat prema prezahtevnoj mu{teriji Kornelijusu Vanderbiltu, graditequ `eleznica,

SAVR[ENA ENIGMA ednog jutra, me|u velelepnim zdawima Sorbone, vi{evekovnu ti{inu i mir univerziteta potresla je jedna neobi~na smrt. Za{to bi Alber Kada, povu~eni profesor sredwovekovne kwi`evnosti, imao ijedan razlog da se ubije? U me|uvremenu, na drugom kraju Pariza, Valentinu Savi, talentovanu mladu restauratorku, pose}uje zagonetni stariji gospodin sa jedinstvenim zadatkom: da obnovi sredwovekovni palimpsest ~ije izlizane stranice obe}avaju da otkriju istinu o misteriji koja ve} stotinama godina fascinira nau~nike i pisce {irom sveta. Valentina }e vrlo brzo saznati da su tajanstvene osobe koje `ude da do|u u posed tajni koje krije ovaj rukopis mnogo mo}nije i mnogo okrutnije nego {to je ikada mogla i da zamisli. Zajedno sa svojim prijateqem Hugom Vermerom - aristokratom, gurmanom i nepopravqivim prevarantom, i Davidom Skotoom, Kadaovim studentom, Valentina }e se obresti u uzbudqivoj avanturi koja }e ih povesti kroz uske uli~ice i skrivena zdawa pariskih ~etvrti. Otkrijte mra~ne strane jednog fascinantnog sveta - sveta umetnosti.

J

Lusi Dilon

SNOVI O SRE]I jer nije bio zadovoqan pripremqenim pomfritom. Da bi mu pokazao da mo`e i "gore", razqu}eni kuvar je isekao veoma tanke listi}e krompira i ispr`io ih tako da su bili isuvi{e tvrdi da bi se jeli viqu{kom. Me|utim, zahtevni Vanderbilt je bio odu{evqen ovako pripremqenim krompirom, pa je ~ips ubrzo postao specijalitet ku}e. Kram je nastavio da priprema ~ips i kada je otvorio vlastiti restoran, ali nikada nije patentirao svoj proizvod. To je uradilo preduze}e iz Kalifornije „Skaders“ 1920. i otpo~elo masovnu proizvodwu ~ipsa, pakuju}i ga u kese koje su ga odr`avale sve`im. O nutritivnim vrednostima ove gricklalice onda se nije mnogo mislilo, a da je bogat kalorijama i prezasi}enim mastima, jeste. Tehnologija proizvodwe i ukusi se vrtoglavo mewaju, tako da je danas veoma popularan i ~ips od jabuke, koji je mnogo zdraviji. S obzirom na to da je i jabuka vo}e ovog podnebqa, eto ideje o nekoj novoj proizvodnoj liniji, na radost i proizvo|a~a i potro{a~a. Z. L. S.

i{el ne veruje u bajke. Ona je tvrdoglava poslovna `ena koja zapo~iwe `ivot iz po~etka u novom gradu. Kada odlu~i da preuzme jednu pomalo zaboravqenu kwi`aru, ta~no zna kome }e poveriti posao menaxera. Za Anu, wenu najboqu prijateqicu i strastvenog qubiteqa kwiga, to je ostvarewe svih snova. I to ne samo zato {to }e tako mo}i da pobegne od svojih zahtevnih i napornih pastorki i wihovog predivnog ali hiperaktivnog dalmatinca. Dok na police sme{ta omiqene kwige iz detiwstva, Ana ne mo`e da se otme utisku da bajka u kojoj `ivi ipak ne}e imati sre}an kraj kakvom se nadala. Ali kako pri~e o qubavi, avanturama, za~aranim vrtovima i xinovskim breskvama unose novi `ivot u kwi`aru, tako i Anu i wene mu{terije obuzima ista magija. ^ak i Mi{el - koja kategori~ki odbija da veruje u pravu qubav i princa na belom kowu - nije imuna na wu. Ipak, kada se skrivene tajne iz detiwstva vrate da progone Mi{el, a propast pokuca na vrata Anine porodice, da li }e mudrost i {arm pri~a iz kwi`are uspeti da im pomogne da prona|u svoj sre}an kraj?

M


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

21

KULTURA

JAPANSKI VRTOVI, DREVNI IZRAZ KULTURE I ODNOSA PREMA TRADICIJI metnost japanskog ba{tovanstva mogla bi se definisati kao uzajamno dejstvo na~ela “slu~aja prirode” i “savr{enstva dela ~ovekovih ruku”. Taj spoj je izuzetno zna~ajan za japansko poimawe lepog. Iako je tradicija formirawa i negovawa japanskih vrtova duga vi{e od hiqadu godina, japanska ba{ta nije cvetna i nije sa~iwena sa ciqem da se gaji biqe, ve} je izraz kulturnog i duhovnog odnosa japanskog naroda prema prirodi i wena najve}a specifi~nost je prepoznavawe i odnos prema lepoti, u kojoj kultno mesto ima, pre svega, prirodno oblikovano kamewe, koje za ovaj narod ima filozofsku, relikvijsku vrednost. Mo`da su egzotika, radoznalost, predznawe, duboka ukorewenost u duhovnoj tradiciji naroda iz zemqe izlaze}eg Sunca, izmestili u utorak brojnu publiku iz planirane male u veliku salu Doma kulture kako bi svi bili u prilici da ~uju i vide ono {to je na ovu temu imala da ka`e i poka`e Sowa Vi{wi} @i`ovi}, magistar japanskog jezika i kwi`evnosti iz Beograda, prire|iva~ i prevodilac istoimene kwige, koja je bila gost Kulturno obrazovnog programa. Uvode}i publiku u ovo zanimqivo predavawe urednik progama Verica Kova~evi} je napomenula da je umetnost japanskih vrtova izraz kulture Dalekog istoka.

U

LEPOTA „SLU^AJA PRIRODE“ I DELA QUDSKIH RUKU Ve}ina qudi kad se pomene japanski vrt zami{qa vrt bez rastiwa, sa sitnim {qunkom i kamen~i}ima, prime}uje Sowa Vi{wi} @i`ovi}, dodaju}i da je to tip suvog zen vrta, {to je samo podvrsta japanskih vrtova koji su se razvijali u mnogo oblika, po~ev{i od samog rastiwa, ele-

menata koji ga ~ine, do oblika i veli~ine. Wihove glavne osobine su jednostavnost linija i boja i minimalizam, a glavna svrha i ciq, kontemplativnost, odnosno posmatrawe radi duhovnog

promi{qawa lepote, ve~nosti. To su po pravilu pejza`ne ba{te, koje se mogu prostirati na jednom ili vi{e jutara zemqe, ali i smestiti u ove}u ~iniju za vo}e. Ovakvi vrtovi su izraz japanskog ose}aja za lepo i wihovog po{tovawa prema onom jedinstvenom u prirodi. Za razliku od suvih zen ba{ti od kamena, peska, {qunka, koje su u zenisti~kom duhu, a ispuwene su apstraktnim idejama i simbolima, u koje se ne ulazi, osim iz filozofskih i re-

ME]UNARODNI USPESI ^A^ANSKIH FOTOGRAFA

MEDAQE ZA PE[TERCA I VUKADINOVI]A ojislav Pe{terac, KMF FSS i \or|e Vukadinovi} F1, ~lanovi Foto kino kluba “^a~ak”, novu 2013.

V

\or|e Vukadinovi}, srebrna medaqa za fotografiju "Prodavac"

godinu zapo~eli su me|unarodnim uspesima, najve}im koje su do sada postigli od kako se bave umetni~kom fotografij o m . Zlatna medaqa za fotografiju "Beneton" Zahvaquju}i wima u ^a~ak Vojislav Pe{terac su stigla ~ak ~etiri me|unarodna priznawa. Na Salonu fotografije u Belgiji Vojislav Pe{terac je dobio najvi{e priznawe - Zlatnu medaqu FIAP-a za fotografiju “Beneton”, a u Makedoniji diplomu IAAP-a za fotografiju “Magla - Na|a”. \or|e Vukadinovi} je na Salonu u Luci je osvojio srebrnu Sloveniji na- medaqu za fotografiju “Progra|en bron- davac”. Sude}i po po~etku ove z a n o m godine, ako se i drugim vredmedaqom za nim ~lanovima FKK “^a~ak” fotografiju posre}i, ima}e zavidan bilans “Don’t give up na kraju godine. on your dreams”, a u Bawa Z. L. S.

ligijskih pobuda, na drugoj strani postoje i rasko{ne ba{te za {etwu, razgledawe, vo`wu ~amcem, u`ivawe, tako da je predrasuda da je japanska ba{ta monohromna i jednoli~na. U ovoj drevnoj tradiciji posebno mesto zauzimaju kamen i voda koja te~e, makar i prividno, kao zatalasani pesak. Ciq takvog vrta je da prika`e prvobitno spajawe bo`anskog i qudskog, odnosno arhetip vrta i prvi do`ivqaj Japanaca pri dolasku

na ostrvo. Obavezni i ~esti elementi japanskog vrta su i mostovi, kameni feweri, nagazno kamewe, odre|ene vrste biqaka koje prati simbolika. Dok se fizi~ka lepota `ene u Japanu poredi sa cvetom tre{we, wene vrline se porede sa cvetom {qive. Biqka nanten se sadi pored spava}e sobe da bi upila eventualne ko{mare, a smatra se da je nesre}no odgajati hrizanteme koje Japanci nazivaju “kiku”. Ali za to su nepregledni i bajkoviti drvoredi sakure, simbola samuraja i vite{tva. Iako se veruje da dolazi iz tame i nije sa ovog sveta, kada se oglasi kukavica “Hototogisu”, vreme je da seqaci sade pirina~... Ono {to se u srpskoj tradiciji, kada je re~ o verovawima vezanim za biqke i `ivotiwe smatra sujeverjem, u japanskoj je izraz duboke duhovne tradicije i kulture koja se neguje s religijskom pa`wom i posve}eno{}u. Zato je Japan, ostao osoben i prepoznatqiv. Sowa Vi{wi} prikazala je kroz fotografije i filmove sa Okinave, reprezentativne primere ba{ti: Kineske ba{te u Nahi i Kraqevski vrt. Z. L. S.

NOVI PRATE]I PROGRAMI U GALERIJI "RISIM"

DEBATE, RADIONICE, PROJEKCIJE... metni~ka galerija „Nade`da Petrovi}“, od februara 2013. godine pokre}e nekoliko prate}ih programa koji }e se odvijati u prostoru legata - Galerije ‘’Risim’’. Ovaj program }e, pored osnovne izlo`bene delatnosti i stalne postavke dela Bogi}a Risimovi}a Risima, ponuditi gra|anima ^a~ka debate, radionice, pesni~ke ve~eri, koncerte, filmske projekcije i izlo`be. Program }e realizovati tim Umetni~ke galerije „Nade`da Petrovi}“ u saradwi sa udru`ewima gra|ana, neformalnim grupama i pojedincima. Ciq je da Galerija „Risim“ kao prostor na atraktivnoj lokaciji postane novi kulturni centar koji }e javnosti ponuditi ne konkurentan, ve} komplementaran program i ^a~anima omogu}iti sadr`aje za koje do sada nije bilo mesta u programima ostalih ustanova kulture, re~eno je na konferenciji za medije u petak, na kojoj su o programu za februar, govorili Milica Petronijevi}, direktor Umetni~ke galerije, Daniel Miki}, kustos i Predrag @ivkovi}, urednik filmskog i video programa ove ustanove. Sve ~etiri subote tokom februara u ovom prostoru, od 12 do 13,30,

U

jezi~ko-dramska i novinarska radionica “Raskovnik” odr`ava}e odgovaraju}e obrazovne radionice o kori{}ewu savremenih tehnika, metoda i sredstava rada. U utorak je KC “Lift” organizovao izlo`bu fotografija neafirmisanih autora “Mladi na potezu”. Svakog petka u 19 ~asova odr`ava}e se projekcije dokumentarnih, eksperimentalnih, kratkometra`nih i filmova iz alternativne i video produkcije: 8. februara - filmovi iz produkcije FDU; 15. februara - predstavqawe Alternative (Festivala novog filma i videa); 22. februara - projekcija zna~ajnih ostvarewa festivala Alternative 2012. Za 13. februar planirana je panel diskusija “Mladi na potezu” na kojoj }e biti re~i o polo`aju mladih umetnika i umetni~kih organizacija i wihovoj afirmaciji. Z. L. S.


22

VODI^

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

Dom kulture - Petak, 8. februar - Igrani film „7 DANA U HAVANI”, velika sala u 20 ~asova - Utorak, 12. februar - Pozori{na predstava "BOING - BOING" u produkciji Zvezdara teatra, velika sala u 20 ~asova ZA OVU PREDSTAVU VA@E ULAZNICE OD 14. DECEMBRA 2012. - Sreda, 13. februar - Kwi`evno ve~e "POSMRTNA MASKA", predstavqawe novog romana Lasla Bla{kovi}a, jednog od vode}ih savremenih srpskih pisaca, dobitnika nagrada "Stevan Sremac" i "Borislav Peki}", Likovni salon u 19 ~asova

KAFE „[TO DA NE”

-Petak, 8. februar Svirka benda „REHAB”, 22 ~asa

PIVNICA „CITY PUB” Gospodar Jovanova 22, telefon 032/228 - 310

GRADSKA BA[TA - Svakog petka i subote GIPSY ALEKSI]I, broj za rezervacije 063-620-333

Narodni muzej - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~asova, vikendom od 9 do 13 ~asova

Kafe klub "VELVET" - Petak, 8. februar - Svirka benda "Stari grad", 22 ~asa - Subota, 9. februar - "Age of Aquarius"

- Petak, 8. februar - Projekcija filmova sa FDU, 19 ~asova - Sreda, 13. februar - Panel diskusija "mladi na potezu" - Svake subote u februaru obrazovne radionice „Raskovnika"

Gradska biblioteka „V. P. DIS“

Istorijski arhiv - Izlo`ba "Jugoslovensko francuski odnosi 1918-1941"

Telefoni:

032/22 36 08 34 09 60

PRIPREMILA: Irena Milo{evi}

GALERIJA "RISIM"

Restoran „ROMANSA" - Qubiteqi starogradske muzike dobrodo{li su svake ve~eri od 17 ~asova

„SRPSKI PAB” - Petak, 8. februar - Svirka benda "HELM", 22 ~asa - Subota, 9. februar - Svirka benda "BRNS" i promocija novog broja ~asopisa "Tramvaj", 22 ~asa

Restoran "STARI GRAD" - Svakog vikenda starogradska svirka

Kafana „PALILULAC“ - Svakog vikenda nastupa orkestar "[e{ir moj"

- TV GALAKSIJA PETAK 8. 2. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 12:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 13:00 NIKO KAO JA-R. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 ARHIVA EPERHIJE @I^KE 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SUBOTA 9. 2. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 PLANETA SEZAM 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 ARHIVA EPARHIJE @I^KE -R. 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -R. 15:30 TV INFORMATOR 1

15:55 KRAJEM NA[E ULICE 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 VI PITATE, MI TRA@IMO ODGOVOR 21:00 SUPER 70 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 NEDEQA 10. 2. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 CRTANI FILM 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM 15:30 VEZE 16:15 PROSLAVA 20 GODINA TELEVIZIJE-DIREKTAN PRENOS 18:30 DRAGA^EVSKI HORIZONTI 19:00 AUTOBILBORD 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 KONCERT 23:00 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 PONEDEQAK 11. 2. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I

PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-R. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 BIOGRAFIJE 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 DRAGA^EVSKI HORIZONTI-R. 16:45 SERIJA - IZLOG STRASTI-R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 DOKUMENTARNI FILMOVI - ZASTAVA FILM 20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:45 TREND SETTER 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU UTORAK 12. 2. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRAST 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA 13:30 OGLASI

14:10 GALASPORT-R. 14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD -R. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 SRBIJA I SVET 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SREDA 13. 2. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 PLANETA SEZAM -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI

17:45 TV MEDIKUS-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 ^ETVRTAK 14. 2. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -R. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-R. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-R. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

23




26

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

DE^IJA STRANA

Vrti} „Poletarac", petogodi{waci

NA[A DECA

[TA RADI[ ZIMI?

Jawa Bojovi} - Nekad se klizam na brdu, a nekad sam i{la da se klizam na ledu. A i sa kola sam skidala sneg.

Aleksandra Ili}

Andrija Radoji~i}

Andrej Milenkovi}

- Vozim sanke i sankam se sa bratom.

- Pravim Sne{ka Beli}a, grudvam se i pravim nekad kule od snega.

- Ja se grudvam sa tatom, mamom i babom.

Veqo Peri} - Sankam se sa mamom i igram se na snegu grudvawa.

Marta Vukadinovi} - Pravim Sne{ka Beli}a, ponekad kod ku}e, a ponekad negde drugde.

Vi{e fotografija na sajtu www.cacanskiglas.rs rupu od 27 petogodi{waka u vrti}u "Poletarac" vode vaspita~ice Svetlana Kora} i Biqana Negovanovi}. Od septembra pro{le godine Svetlana je glavna vaspita~ica u vrti}u "Poletarac" i od tada se trudi da deca {to vi{e vremena provode napoqu, posvete se fizi~kim aktivnostima, ali i u~e{}u u raznim manifestacijama u ^a~ku. Tako su ovi mali{ani u~estvovali u "Jesewoj promenadi", u okviru De~ije nedeqe posetili su drugare iz vrti}a u Slatini, organizovali razne priredbe za proslavu Nove godine i delili paketi}e deci koja su u ~a~anskoj Bolnici. Mali{ani iz ove grupe su

G

u sardwi sa gimnazijskim horom u~estvovali na priredbi povodom Dana vrti}a, kao i u raznim ekolo{kim akcijama, a imaju i odli~nu saradwu sa Gradskom bibliotekom. - Bitno je decu ukqu~ivati u razli~ite aktivnosti, jer iskustvo koje sti~u u vrti}u veoma je bitno za wihov daqi razvoj. I{li smo i na Bogojavqewe, {to je za wih bilo veoma zanimqivo. Oni su sada veoma zainteresovani, imaju hiqadu pitawa i voleli bi da otkriju sve tajne o svetu koji ih okru`uje. Roditeqi mali{ana, tako|e su ukqu~eni u sve aktivnosti i bez saradwe sa wima mi ne bismo mogli da ostvarimo sve de~ije aktivnosti - ka`e Svetlana. I. M.


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

27

GORWI MILANOVAC

POKLON ZA PORODILI[TE

OD OP[TINE MONITORING APARAT Op{tina Gorwi Milanovac donirala monitoring aparat za Odeqewe ginekologije i Porodili{te gradske Bolnice ao {to je predsednik op{tine Milisav Mirkovi} i najavio prilikom novogodi{weg obilaska Porodili{ta u Gorwem Milanovcu, op{tina je pomogla ovom odeqewu i to donacijom sredstva za nabavku modernog monitoring aparata. - Re~ je o savremenom monitoring aparatu za pra}ewe vitalnih parametara novoro|en~adi i porodiqa, ~ija je vrednost 700 hiqada dinara, a koji }e opslu`ivati Odeqewe ginekologije i Porodili{te u gradskoj Bolnici. Ovo je samo jo{ jedan vid na{ih napora da koliko mo`emo doprinesemo borbi protiv „bele kuge“, odnosno porastu nataliteta u na{em kraju. Na ovome ne}emo stati, a podse}amo da smo umesto dosada{wih 10 hiqada po novoro|enom detetu, odlu~ili da majke ubudu}e dobijaju {est puta uve}an iznos, odnosno po 60 hiqada dinara. Smatramo da je to, iako simboli~an,

REGE U MILANOVCU Protekle subote u pivnici „Holivud“, u Gorwem Milanovcu, odr`ano ve~e rege muzike, posve}eno Bobu Marliju oncert je odr`an povodom ro|endana Boba Marlija, a u pivnici u Gorwem Milanovcu nastupio je rege bend iz Kraqeva „De~ija radost“. - Prilika je da se i na ovaj na~in jo{ jednom podsetimo kraqa rege zvuka Boba Marlija, koji je bio tekstopisac, peva~, gitarista i prava muzi~ka ikona pro{log veka. Ro|en je 6. februara 1945. na Jamajci, a preminuo je 11. maja 1981. godine. Tokom svog kratkog `ivota popularizovao je rege muziku i van granica Jamajke i do dan danas je ostao najpoznatiji interpretator ove muzi~ke vrste. Osim muzike, Bob Marli je zanimqiva osoba i zbog svojih pogleda na svet, jer nije mnogo pridavao zna~aja materijalnim stvarima. Uostalom, i jedna od wegovih najpoznatijih pesama ka`e „Jedna qubav, jedno srce, okupimo se i neka nam bude dobro“, {to bi, otprilike bio i wegov `ivotni moto – rekli su organizatori koncerta. Prepuna pivnica „Holivud“ je bila u prilici da vi{e ~asova slu{a rege muziku i dela Boba Marlija, a cena ulaznice je bila simboli~nih 100 dinara. G. T.

K

K

gest koji }e budu}im roditeqima olak{ati prve dane sa novoro|en~etom u ku}i, jer je dobro poznato da i velika ekonomska kriza znatno uti~e na smawewe nataliteta. Ovim potezima `elimo da poka`emo budu}im roditeqima da nisu sami u brigama oko deteta, ve} i da imaju punu podr{ku lokalne samouprave. Pozivam i privrednike i

PRIJEM ZA USAID

NAJAVA NOVIH RADNIH MESTA Predsednik op{tine Gorwi Milanovac primio je predstavnika ameri~ke organizacije USAID, koji je najavio mogu}nost otvarawa novih radnih mesta na podru~ju nekoliko op{tina iz centralne Srbije

auard Okma, direktor USAID-a za Projekat odr`ivog razvoja, u kojem, osim gorwomilanova~ke op{tine u~estvuju i gradovi ^a~ak i Kraqevo, kao i op{tine Ra{ka i Vrwa~ka Bawa, istakao je da je zajedni~ki ciq svih u~esnika poboq{awe uslova `ivota gra|ana sa ovih podru~ja. - Zapo~etim projektom }emo poboq{ati ekonomsku saradwu u~esnika ovog projekta, a kao krajwi proizvod dobi}emo smawewe stope nezaposlenosti i otvarawe novih radnih mesta, a samim tim boqi `ivot za sve stanovnike ovih pet op{tina. Kao pozitivan primer iz svoje karijere, nave{}u vam rad u Ukrajini, gde je u sli~an projekat bilo ukqu~eno ~ak 76 gradova, odnosno lokalnih samouprava. Kad je projekt zavr{en, podvu~ena je crta i do{li smo do podatka da je u te sredine privu~eno ~ak dve i po milijarde dolara investicija, a ujedno je otvoreno i 50 hiqada novih radnih mesta. @elimo da bar deli} toga „posejemo“ i u ovih pet sredina - rekao je Hauard Okma. Predstavnika USAID-a, predsednik op{tine Gorwi Milanovac je upoznao sa istorijskim, kulturnim, prirodnim i drugim znamenitostima i lepotama Rudni~ko takovskog kraja i napomenuo da je sve to rezultiralo dobrom privredom pod Rudnikom, ali da se uz pomo} investicija o~ekuje daqi prosperitet ~itave regije. G. T.

H

PESME BOBA MARLIJA KRAJ DESPOTOVICE

sve firme iz na{e op{tine da i oni daju svoj doprinos u nastojawima da ubudu}e imamo sve vi{e stanovnika u Rudni~ko takovskom kraju, a ta vrsta pomo}i mo`e biti raznolika, od nov~ane, preko donirawa razne de~je opreme, pa ~ak i do samo moralne - istakao je predsednik op{tine. G. T.

NAGRADA ZA MILANOVA^KU SPISATEQICU

TRE]A NAGRADA U PO@AREVCU ZA MILENU MARKOVI] Na konkursu za najboqu novinsku pri~u, gorwomilanova~ka spisateqica osvojila tre}u nagradu

a konkursu za najboqu novinsku pri~u po`areva~kog nedeqnog lista „Re~ naroda“, spisateqici Mileni Markovi} iz Gorweg Milanovca pripala je tre}a nagrada za pri~u „Nedeqa“. Drugo mesto je pripalo Slavi{i Radovanovi}u iz Poqane, dok je prvo mesto osvojio Tomislav \oki} iz Para}ina. - Autor nas tera da se zamislimo, da tragamo kroz re~enice za poentom, dok neobja{wivo pleni emocijom koju donose neimenovani likovi sme{teni u dr`avnoj instituciji za brigu o nezbrinutoj deci - obrazlo`io je `iri svoju odluku o dodeli nagrade za Milenu Markovi}. Konkurs u Po`arevcu je tradicionalan i nosi ime Milivoja Ili}a, preminulog kwi`evnika i ~lana redakcije po`areva~kih novina. G. T.

N


28

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

LU^ANI

INTERVJU: DR MILADIN [EVARLI], PROFESOR POQOPRIVREDNOG FAKULTETA U ZEMUNU

EKONOMSKI INTERES TEMEQ SVAKOG UDRU@IVAWA! O zadrugarstvu, temeqnim principima udru`ivawa poqoprivrednika, subvencijama dr`ave u oblasti agrara i drugim aktuelnim temama srpske poqoprivrede, za ~itaoce “^a~anskog glasa” govori dr Miladin [evarli}, agrarni ekonomista i ugledni profesor Poqoprivrednog fakulteta u Zemunu. Prof. dr [evarli} je pro{log petka odr`ao veoma pou~no i upe~atqivo predavawe o zadrugarstvu i temeqnim principima udru`ivawa poqoprivrednika na Prvom savetovawu o poqoprivredi, koje je pod pokroviteqstvom op{tine Lu~ani odr`ano u Gu~i. Nekada su zemqoradni~ke zadruge bile zamajac na{e poqoprivredne proizvodwe. U ovim tranzicionim vremenima, kada su mnoge od wih uga{ene, a i one koje postoje uglavnom “tavore” i nalaze se na samom rubu propasti, poqoprivrednici Srbije ose}aju veliki `al za nekada{wim sre}nim vremenima, kada su im zadruge pru`ale brojne pogodnosti. [ta je imalo presudni uticaj da zadrugarstvo Srbije spadne na najni`e mogu}e grane? - Preduslov za bilo kakav napredak u zadrugarstvu jeste da na ~elna mesta u zadrugarstvu do|u qudi sa po{tenim namerama. Ako zadruge i zadru`ne saveze vode qudi koji nemaju po{tene namere ili nisu sposobni, onda nema pomaka sa mrtve ta~ke u zadrugarstvu. To je, ustvari, ista sitacija kao u porodici. Ako doma}in ne zna kako treba da radi i ujedno nema dobre namere - wegova porodica ne mo`e da bude sre}na. Drugo, neophodno je da se u ovoj dr`avi poka`e politi~ka voqa i ispoqi bar minimum naklonosti za unapre|ewe razvoja zadrugarstva i za za{titu ogromne zadru`ne imovine, koja je opqa~kana od 1953. godine do danas, a koju ja procewujem na oko dve milijarde evra. Imovina zadruga je oduzeta, bez ikakve naknade, u razli~itim integracionim i dezintegracionim procesima prilikom formirawa razli~itih op{tinskih ili drugih nivoa kombinata u socijalisti~kom dru{tveno ekonomskom sistemu. Kasnije prilikom reorganizacija ona nije vra}ena zadrugama, jer je dokumentacija ostala u tim firmama i bila je nedostupna zadrugarima. Nije ura|ena ni revalorizacija wihovog ~lanskog uloga u svim tim decenijama, tako da mi u Srbiji imamo danas neverovatnu situaciju. Mi smo jedina zemqa u svetu, koja

ima neuporedivo ve}i broj kooperanata nego zadrugara u zadrugama. Zadruge bi, pre svega, trebalo da slu`e interesima zadrugara, a ne kooperanata, koji su privremeni ili povremeni poslovni partneri zadruga. Zadruge, koje ne ostvaruju najve}i deo vrednosti poslovawa sa zadrugarima, ve} to ~ine sa kooperantima - ne mogu da se hvale da su zadruge. Zadruge i zadru`ni savezi, koji nisu po deset, petnaest ili vi{e godina pro{li proces zadru`ne revizije, ne mogu da ka`u da opravdavaju ime koje nose. Svi re`imi, po~ev od socijalisti~kog pa i daqe, uvek su bili zainteresovani da na ~elne funkcije u zadru`nim savezima, po~ev od regionalnih i okru`nih, pa sve do pokrajinskih i republi~kog, dolaze poslu{ni, politi~ki podobni kadrovi, a ne oni koji }e {tititi interese zadrugara. Ako pogledamo realizaciju agrarnih buxeta u svim ovim godinama od 2004. do danas, onda je u~e{}e sredstava izdvojenih za zadruge i razvoj zadrugarstva u Srbiji vi{e nego simboli~an. Kakva je Va{a procena, da li je imovina zadruga bespovratno izgubqena ili se bar u nekim slu~ajevima mo`e vratiti? - U strukturi vrednosti imovine svih zadruga u Srbiji zadru`na imovina je mawe zastupqena nego dru{tvena. U zadru`nom sektoru ne mo`e da postoji dru{tvena svojina, jer je ona rezultat rada radnika na sredstvima u dr`avnoj ili dru{tvenoj svojini, dok je kapital zadru`nog sektora rezultat udru`ivawa privatnih sredstava ~lanova zadruge preko ~lanskih uloga i doprinosa. Ta imovina nikako ne mo`e biti dru{tvena svojina. Od po~etka socijalisti~kog dru{tveno ekonomskog sistema, pa do danas, zadru`na svojina nika-

da nije bila posebno definisana, ve} se ona preina~avala u dru{tvenu. To je ~isto stvar politike, ali je tragi~no da svi re`imi posle 2000. godine nisu napravili bilo kakav pozitivan iskorak u oblasti zadrugarstva u odnosu na raniji socijalisti~ki period, a ~ak se mo`e re}i da su pogor{ali situaciju.

Najve}i problem poqoprivrednika u dana{wim uslovima privre|ivawa je plasman proizvoda. Upravo u tom segmentu im i nedostaje neko ko bi se bavio prodajom wihove robe. Da bi samostalno istupili na nekom od zna~ajnijih tr`i{ta, ograni~avaju}i faktor je koli~ina poqoprivrednih proizvoda koju poseduju. Definitivno, neophodno im je udru`ivawe. Na kojim principima bi trebalo da se baziraju wihova poqoprivredna udru`ewa? - Tamo gde nemaju ekonomski interes - ne bi trebalo da se udru`uju. Ako se udru`uju, unapred bi trebalo pravilnikom da defini{u odnose u zadruzi. Zadruge su jedinstvene forme privrednih subjekata, u kojima zadrugari sami reguli{u svoje odnose. Na ~elu zadruge moraju biti najsposobniji i oni bi trebalo da se biraju iskqu~ivo tajnim glasawem, kako ne bi podlegli pritiscima. Tako|e, nema razvitka zadrugarstva bez novih, mla|ih kadrova, sposobnih da prate tendencije evropskog zadrugarstva, ali i {ire u svetu. Mislim da su neobrazovani kadrovi, koji su se na{li na poziciji lidera

u zadrugama, jedna od najve}ih slabosti na{eg starog zadrugarstva. Ako uzmemo u obzir podatak da Srbija ima oko dve i po hiqade diplomiranih in`ewera poqoprivrede, a da se ne govori o ekonomistima i pravnicima koji su tako|e potrebni zadrugama, tragi~no je da ova dr`ava prakti~no nije prepoznala wihov potencijal i nu`nost wihovog zaposlewa. Ako jednoj zemqi, koja ima toliko u~e{}e poqoprivrednog stanovni{tva i bele`i spoqnotrgovinski suficit, nisu potrebni stru~waci - onda je to tra-

gi~no, jer ovo je 21. vek, vek ekonomije i znawa. U uslovima velike ekonomske krize, svaka pomo} poqoprivrednicima je dragocena, pa ako je dr`ava siroma{na, mo`da joj se i ne mo`e preterano zameriti {to se za subvencije u agraru izdvaja malo. Ono {to bode o~i jeste ~iwenica da podsticaji nisu ravnomerno zastupqeni u svim delovima Srbije i da je bilo mnogo prigovora i na sam na~in raspodele sredstava iz republi~kog agrarnog buxeta. [ta mislite, da li u nared-

DEKLARACIJA KAO ZA[TITA OD GMO Vrlo ~esto ste reagovali, ukazuju}i na propuste i pogre{ne korake u savremenoj agrarnoj i ekonomskoj politici. Va{e sugestije vi{e puta nisu prihvatane, a uspevali ste u nekim slu~ajevima i da se izborite za promene. [ta biste mogli da izdvojite kao posebno zna~ajan uspeh u svom radu? - Meni je trebalo vi{e od deset godina danono}nih aktivnosti da postanem prepoznatqivo ime i ~ovek kome veruju ne samo novinari, nego i poqoprivrednici, doma}ini u srpskim selima. Sve vi{e mi veruju u sve ve}em broju i politi~ari. Ako to nisu ~inili zbog politi~ke uskogrudosti dok su bili na funkcijama, radili su to kasnije. Meni je izuzetno drago {to sam ja autor prve deklaracije, koju je usvojila prvo Skup{tina grada ^a~ka, jer }e ubudu}e svi wihovi poqoprivrednici mo}i da koriste oznaku da je wihova hrana proizvedena na podru~ju gde nije

dozvoqen uzgoj genetski modifikovanih organizama. Ovo je zna~ajno, jer se usvajawem ovakvog dokumenta ovo podru~je {titi od eventualne promene Zakona o GMO. Ja sam imao ideju da istog dana, na Bogojavqewe, odbornici grada ^a~ka i op{tina Lu~ani, Gorwi Milanovac i Ivawici na zajedni~koj sednici usvoje ovu deklaraciju. Iako se to nije na taj na~in dogodilo, drago mi je {to se moja namera polako ostvaruje. Stopama, koje je trasirao moj rodni grad, kre}u i predstavnici drugih lokalnih samouprava. Me|u wima je i op{tina Lu~ani, u kojoj su Savet za selo i Fond za poqoprivredu pokrenuli istu ovakvu inicijativu. Sve regije u Evropi koje su do sada usvojile ovakvu deklaraciju, a ima ih ukupno oko pet hiqada, imaju marketin{ku prednost da su wihovi proizvodi prepoznatqivi po tome {to poti~u iz regija u kojima se ne gaje GMO.

nom periodu, zahvaquju}i novim zakonskim re{ewima, poqoprivrednici mogu o~ekivati pravi~niju i ravnomerniju raspodelu buxetskih sredstava? - Ovaj posledwi Zakon o podsticajima u poqoprivredi i ruralnom razvoju, nedavno izglasan, po mojoj proceni je antiseqa~ki. Ja procewujem da }e vrlo mali broj registrovanih poqoprivrednih gazdinstava pokupiti najve}i deo agrarnog buxeta. Ja se sla`em da postoji korupcija u ovom dru{tvu i to u svim segmentima, ali najve}a je kod onih koji koncipiraju zakone - kod politi~ara, koji nastoje da prilikom dono{ewa zakonskih okvira naprave takve rupe, ~ijom primenom nastaju takve katastrofalne posledice. Na osnovu mojih analiza raspodele agrarnog buxeta od 2009. do 2012. godine, 75 odsto sredstava subvencija po hektaru odlazilo je na podru~je Vojvodine. Podru~je centralne Srbije ima 60 odsto obradivih povr{ina u Republici. Sa takvim konceptom raspodele agrarnih sredstava nije moglo biti ni ravnomernog regionalnog razvoja u dr`avi. Ja sam predlagao da se ovaj zakon povu~e iz javne rasprave i nisam dobio nikakav odgovor. Kakav je to zakon, ako ja kao vlasnik poqoprivrednog gazdinstva ne mogu ~ak ni da se registrujem, jer moram da ~ekam pravilnik, podzakonski akt, koji }e doneti ministar i kojim }e propisati {ta su uslovi za registraciju. ^ak i vrste subvencija treba ministar da odredi. Ima li ovaj zakon prednosti? - Ovaj zakon ima i dosta prednosti. Prvi put se reguli{e ova oblast. Izjedna~io je i pravo na subvencije svim registrovanim poqoprivrednim gazdinstvima, ne samo porodi~nim, ve} i zadrugama i poqoprivrednim preduze}ima. Pozitivno je i {to je propisana maksimalna povr{ina za davawe subvencija, ali, na `alost, nisu propisali razlike u subvencijama po hektaru izme|u razli~itih klasa zemqe. I na ovaj na~in se samo uve}avaju regionalne razlike. Ovaj zakon ~ini medve|u uslugu aktuelnom, ali i svim narednim ministrima poqoprivrede, ukoliko ne bude izmewen, zato {to teret odgovornosti stavqa na jednu li~nost, a ne na vladu. Izvr{ena je feudalizacija agrarne politike.


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

29

LU^ANI

DRAGA^EVCI IZABRALI SPORTISTE GODINE

NAJBOQI ME\U NAJBOQIMA Za najsportistkiwu progla{ena reprezentativka Marija Raki}, ~lanica [ahovskog kluba Jelica iz Gora~i}a, dok je titula najboqeg sportiste pripala Petru [ibincu, fudbaleru Ov~ara iz Markovice

o god se ikada na{ao u ulozi `irija shvatio je da re~enica: “Najte`e je izabrati najboqe me|u najboqima”, nije samo fraza. Naro~ito je bilo te{ko nagraditi sportiste iz jedne male sredine u kojoj su aktivna 33 kluba i sportske organizacije. U sportskom duhu, nagrade podsti~u i one koji ostanu bez wih da budu jo{ boqi, neaktivne da se pokrenu. A, prema rezultatima, titule najboqih, pro{log ~etvrtka, poneli su: prvi tim Fudbalskog kluba Mladost, @enski odbojka{ki klub Lu~ani, FK Goru{ica iz Vi~e, fudbaler Petar [ibinac, {ahistkiwa Marija Raki}, odbojka{ki trener Branko Maxarevi}, sportski radnik Qubodrag Laki Stani}, xu xicu majstor Nevena Lazovi}, dok su specijalna priznawa pripala FK Draga~evo i Karate klub Mladost. Fudbalski klub Mladost Lu~ani, najboqa mu{ka ekipa, proslavio je 2012. {est decenija postojawa. Za to vreme Mladost se takmi~ila od ^a~anskog saveza, saveznog ranga takmi~ewa u biv{oj Jugoslaviji do prvenstava Fudbalskog saveza Srbije. U godini jubileja klub je bio na tre}em mestu Prve lige Srbije, u kojoj igra i ~a~anski Borac. Osim seniorskog tima, vi{e od pet decenija u klubu stasavaju omladinci, kadeti, pioniri, petli}i. U radu sa mla|im selekcijama anga`ovani su i nekada{wi fudbaleri Mladosti. Mnogi od wih rade u klubovima {irom Srbije, poput Matija{evi}a, Milovanovi}a, Plazini}a, Simeunovi}a, Nikoli}a, Dostani}a, Vani}a. Vi{edecenijskim radom mogu se pohvaliti i ~lanice @enskog odbojka{kog kluba Lu~ani, najboqa `enska ekipa. U prvom krugu prvenstva juniorke ovog

K

kluba su zauzele tre}e mesto u Zlatiborsko-Moravi~kom regionu. Istu poziciju zauzimaju i seniorke u Regionalnoj ligi Zlatiborsko-Moravi~kog okruga. “U trenutku kada je `enski sport u krizi, rezultati OK Lu~ani izdvajaju se kao primer za pohvalu”, navedeno je u obrazlo`ewu `irija. Goru{ica je jedan od najstarijih seoskih fudbalskih klubova. Od osnivawa, 1972. godine, klub iz Vi~e takmi~i se u Op{tinskoj fudbalskoj ligi, a nekoliko puta bio je i u~esnik Okru`ne lige. U jesewoj polusezoni Goru{ica je zavr{ila takmi~ewe na prvom mestu Op{tinske fudbalske lige Lu~ani. Klubu je pripalo priznawe najboqe seoske ekipe. Za najboqeg sportskog radnika progla{en je trener OK Lu~ani Branko Maxarevi}. Doskora{wi igra~ mnogih doma}ih i inostranih klubova vratio se u Draga~evo da svoje znawe i ve{tinu prenese de~acima i devoj~icama. Vodi i [kolu odbojke koja okupqa tridesetak polaznika. Pro{le godine Maxarevi} je pomogao Odbojka{kom savezu Lu~ana da osnuje Op{tinsku ligu za u~enice osnovnih {kola iz Lu~ana, Gu~e, Gora~i}a i Kotra`e. Qubodrag Laki Stani}, pripalo mu je zvawe zaslu`nog sportskog radnika, bio je trener FK Draga~evo Gu~a, predsednik i sportski direktor ovog kluba. Istu funkciju obavqao je i u FK Gu~a, od wegovog osnivawa 1999. Posebno se isti~e u organizaciji de~jih fudbalskih turnira, “Trofej Gu~a – Kup Miqana Miqani}a” i Balkan kupa. Laki Stani} je ~lan Odbora za bazi~ni fudbal FSS i Fudbalskog saveza regiona Zapadna Srbija, ~lan IO de~je fudbalske asocijacije FSS, zamenik direktora Mini maksi lige Srbije… Za najboqu mladu sportistkiwu izabrana je Nevena Lazovi} (16) iz Kaone, ~lanica Kluba borila~kih sportova “Do rju”. Nevena je pro{le godine ovojila tri zlata i jedno srebro. Na Prvenstvu Srbije u Novom Sadu, za kadete do 63 kilograma, osvojila je prvo mesto, a bila je najboqa i u kategoriji nada do 63 kg. Na prvom Internacionalnom turniru xu

Marija Raki}, vice{ampionka Evrope

xicu u Aleksincu, na kome je u~estvovalo 12 reprezentacija, Nevena je zauzela drugo mesto. Rezultati ove sportistkiwe promovi{u Draga~evo {irom Srbije i van wenih granica. Fudbalski klub Draga~evo ve} 80 godina okupqa talentovane igra~e koji bi po kvalitetu mogli da zaigraju i u ja~im ligama. Mnogi fudbaleri su iz Draga~eva oti{li u ve}e klubove biv{e Jugoslavije, Srbije, a pojedinci su se takmi~ili i za reprezentaciju. FK Draga~evo dodeqeno je specijalno priznawe za osam decenija rada i postojawa. U 2012. godini pionirska ekipa Karate klub Mladost osvojila je 31 medaqu u pojedina~nim nastupima (sedam zlatnih, deset srebrnih i 14 bronzanih) i pet medaqa u ekipnim takmi~ewima. Klub ima tradiciju dugu 30 godina. Do 1994. je funkcionisao kao ispostava drugih klubova, a 1994. zvani~no je osnovan KK Mladost u sklopu sportskog dru{tva. Pripalo im je tre}e specijalno priznawe za postignute rezultate i doprinos u razvoju pionirskog sporta

u op{tini Lu~ani. Izbor najboqih sportista godine organizovali su Centar za kulturu i sport i Sportski savez Draga~eva. Nagrade je najboqima uru~io Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine Lu~ani. VICE[AMPIONKA EVROPE Najboqa sportistkiwa Draga~eva Marija Raki} (22) pro{le godine je u Ka}u postala {ampionka Srbije. Po osvajawu ove titule, pobedila je na prvenstvu Univerziteta u Beogradu “Trofej Verice i Sre}ka Nedeqkovi}a”, porodice koja poti~e iz draga~evskog sela Virovo. Krajem avgusta nastupila je za `ensku reprezentaciju Srbije na [ahovskoj olimpijadi u Antaliji. Tada je osvojila ~etiri poena iz sedam partija. Na Prvoj ligi Srbije u Vaqevu igrom i rezultatom Marija je doprinela da Jelica iz Gora~i}a zauzme tre}e mesto. Kao potvrda uspe{ne sezone, usledila je nagrada [ahovskog saveza Srbije. Progla{ena je za najboqu srpsku {ahistkiwu, a nagradu joj je uru~ila ministarka sporta i omla-

dine Alisa Mari}. - Dosta `ena igra {ah, ali taj sport u Srbiji nije naro~ito afirmisan. Ni mediji nam ne poklawaju veliku pa`wu, a od wih dosta toga zavisi. @ene danas nemaju uslova da se bave {ahom, kao {to su ih imale Alisa Mari}, wena sestra Mirjana ili Nata{a Gojkovi} - ka`e Marija. Tajne {aha preneo joj je otac, ali Marija je brzo prevazi{la u~iteqa. Jo{ kao kadetkiwa devet puta je bila prvakiwa Srbije. Bila je i druga igra~ica Evrope na kadetskom prvenstvu Starog kontinenta za takmi~arke do 16 godina. Najboqa sportistkiwa Draga~eva nije uspe{na samo na {ahovskom poqu. Ve} je apsolvirala na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i iako je osvajla internacionalna priznawa, ne namerava da iz Jelice ode u ve}i klub. - Svi|a mi se atmosfera u klubu i moje saigra~ice su korektne. Obezbe|en nam je i trener, tako da ja nemam nikakvog razloga da mewam klub - napomiwe Marija. FUDBALSKI PUT PETRA [IBINCA Petar [ibinac (28) je pro{ao Bor~evu [kolu fudbala od petli}a do omladinske selekcije. Nastavio je da trenira u omladinskoj ekipi lu~anske Mladosti i ba{ kada je trebalo da pre|e u prvi tim, imao je te`u povredu, zbog koje je pauzirao vi{e od godinu dana. Po povratku na teren, jedno vreme je proveo u Rudaru iz Tavnika, a potom se vra}a u rodnu Markovicu, gde je ostao do danas. - Dra`e mi je da igram u svom selu, sa svojim qudima. Ipak, ako pogledamo

kakvi su sada uslovi u fudbalu, kada bih mogao da vratim vreme i da nije bilo povrede, mislim da bih uspeo. Deset godina sam svakog dana putovao iz Markovice u ^a~ak na treninge. Sve su to pla}ali moji roditeqi, tro{kove puta, kopa~ke, dres. Iz tog vremena najlep{e mi je bilo dok sam igrao za kadetsku selekciju. Posebno pamtim trenera Mila Markovi}a. Dragi su mi i prvih {est meseci u Lu~anima, tada sam se ose}ao kao pravi profesionalac - ka`e Petar. Posle wegovog dolaska u Ov~ar, klub iz Markovice dobija boqi teren, struju, vodu, savremenije svla~ionice. Kako ka`e Petar, jo{ uvek ure|uju stadion. Jedino zabriwava ~iwenica da je sve mawe dece u Markovici zainteresovano za sport: - Kada smo brat i ja bili deca, Markovica je imala igrali{te sa reflektorima. Svakodnevno je tu bilo puno `ivota, deca su igrala ko{arku, odbojku, mali fudbal, a danas ne znam da li uop{te neko ukqu~i reflektore. I Petrov otac i stariji brat su igrali fudbal. Najboqi sportista Draga~eva ka`e da je wegov brat Marko bio ve}i kapacitet od wega. U svakom slu~aju, obojica su i pored privatnog posla kojim se bave, ostala verna najva`nijoj sporednoj stvari na svetu. - Nije mi ni sada kasno da se afirmi{em u fudbalu, ali posve}en sam drugim poslovima. Jedino mi ostalo `ao, {to se nisam oprobao negde u inostranstvu kao igra~. Prija mi ova nagrada najboqeg sportiste u 2012. Dosta sam dao fudbalu - iskren je Petar. Wegov Ov~ar igra u Okru`noj ligi i jesewu polusezonu je zavr{io me|u prve ~etiri ekipe.


30

IVAWICA

„[kola fotografije“ pokrenuta je u okviru projekta „Kulturni susreti Ivawice i Sjenice“, ~iji je donator Me|unarodna organizacija za migracije „IOM“. Kupqen je jedan deo opreme za po~etak rada „[kole fotografije“, a pro{log vikenda je odr`ano dvodnevno predavawe. Mladi su se odazvali pozivu i wih 15 je prisustvovalo predavawima. Susreli su se sa osnovama fotografisawa, a tako|e su dobili priliku da i u praksi primene svoje ste~eno znawe. Nastavak projekta „Kulturni susreti Ivawice i Sjenice“ obuhvata i sajam „Hrane, kulture i obi~aja“ (16. februara), kao i „Sportske aktivnosti“ (23. februara), gde }e mladi koji poha|aju „[kolu fotografije“ imati priliku da fotografi{u sve aktivnosti, i da svoje fotografije predstave na izlo`bi koja }e biti odr`ana u „Klubu za mlade op{tine Ivawica“, rekao je koordinator projekta,

„[KOLA FOTOGRAFIJE“

VELIKO INTERESOVAWE saradnik Kancelarije za mlade Aleksandar Parezanovi}. - Prema istra`ivawima potreba mladih u Ivawici, mnogi imaju sklonosti i interesovawa za fotografiju i profesionalno fotografisawe, ali nemaju uslove za to. Odlu~ili smo da im iza|emo u susret, tako {to smo pored {kola muzike, glume, baleta, plivawa, zdravqa i slikarstva, koje su otvorene preko projekata Kancelarije za mlade, otvorili i „[kolu fotografije“, u kojoj bi mladi imali mogu}nost da nau~e ne{to vi{e o profesionalnom fotografisawu i fotoaparatima i da dobiju priliku da poka`u svoj talenat. Tako|e, planiramo i da konkuri{emo kod donato-

ra, za nabavku ve}eg dela opreme za „[kolu fotografije“, jer mnogi nemaju uslove da sami isfinansiraju potrebnu opremu, kako bi mogli da rade i unapre|uju sebe u ovoj oblasti.

ODR@ANA EDUKATIVNA TRIBINA VETERINE

PREZENTOVANI SVETSKI TRENDOVI

sve~anoj sali Op{tine Ivawica odr`ana je edukativna tribina o uzgoju i osemewavawu grla krupne i sitne stoke. Svetske trendove u ovoj oblasti na{im veterinarima i prisut-

U

nim gostima prezentovao je specijalista sa Instituta za veterinu Aleksandar Milovanovi}, koji se trenutno nalazi na usavr{avawu u Australiji. Osnovni povod ove tribine bio je goru}i problem pojave steriliteta kod krava i ovaca i iznala`ewe na~ina za prevazila`ewe ovog problema. Iako je predavawe bilo veoma pou~no i temeqno, nai{lo je na skepticizam qudi koji rade na terenu, jer, kako ka`u, „poznaju na{eg seqaka i uslove u kojima on dr`i stoku“. Ovom predavawu su prisustvovali zamenik predsednika op{tine Raco Sekuli} i predsednik Upravnog odbora Fonda za razvoj poqoprivrede Zoran Radovanovi}.

ODR@ANA REDOVNA GODI[WA SKUP[TINA DRU[TVA P^ELARA

PRIZNAWA NAJUSPE[NIJIM P^ELARIMA Plavoj sali Doma kulture u Ivawica odr`ana je redovna Godi{wa skup{tina Dru{tva p~elara. Ivawi~ki p~elari su bili doma}ini kolegama iz Ariqa, Gu~e, Lu~ana i Nove Varo{i. Svoje mesto u Domu kulture je prona{lo i nekoliko predstavnika preduze}a koja se bave proizvodwom i prodajom p~elarske opreme. Pored velikog broja p~elara, me|u prisutnima su bili zamenik predsednika Op{tine Ivawica Raco Sekuli}, ~lan Izvr{nog odbora Saveza p~elarskih organizacija Srbije, u

U

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

ime Moravi~kog okruga Damjan Dramli} i predsednik Upravnog odbora Fonda za razvoj poqoprivrede Zoran Radovanovi}. P~elari su gotovo jednoglasno usvojili finansijski izve{taj poslovawa dru{tva za 2012. godinu, pru`ili podr{ku deklaraciji SPOSA protiv genetski modifikovanih organizama, za ~lanove predsedni{tva su izabrani Slobodan Lukovi} i Stanimir Radovanovi}, a utvr|en je i program aktivnosti dru{tva p~elara. Tom prilikom dodeqe-

na su priznawa najuspe{nijim ivawi~kim p~elarima. Diplomu „Profesor Jovan @ivanovi}” dobio je Vladislav Mari~i}, a zahvalnice i pohvalnice ku}i su poneli Slobodan Borovi}, Milan Vu~eti}, Mili} Samarxi}, Zoran Kova~evi} i Bo`idar Be{evi}. Ivawi~ko dru{tvo p~elara ~ini 86 ~lanova, koji ukupno imaju skoro 4.000 ko{nica, ali ne treba zanemariti ni lica koja se p~elarewem bave iz hobija i amaterski, a ~iji broj prelazi 800, sa pribli`no istim brojem p~eliwih dru{tava.

Krajwi ciq bi bio i otvarawe Udru`ewa fotografa Ivawice u ciqu {to boqeg funkcionisawa „[kole fotografije“ i pomo}i mladima u ovoj oblasti - rekao je koordinator

Kancelarije za mlade op{tine Ivawica Ivan Stameni}. „[kola fotografije“ koja je odr`ana po projektu ,,Kancelarije za mlade’’ Op{tine Ivawica i odr`ana u prostorijama ,,Kluba za mlade’’, u potpunosti je ostvarila svoju svrhu i postigla ciq da privu~e i zainteresuje decu koja do sada nisu imala prilike da se upoznaju sa ovim vidom umetnosti. - Zadivqen sam nivoom interesovawa polaznika i `eqom da usvoje znawa koja su im prezentovana u sveri fotografije. Kod mladih koji su bili prisutni na ovom seminaru uo~io sam da mnogi poseduju talenat, koji bi uz kontinuirani rad bio izbru{en do ~isto}e dijamanta. Daqim

radom sa tom decom i adolescentima bi bili izgra|eni umetnici kojih se ni ve}i gradovi od Ivawice i ve}e dr`ave od Srbije ne bi postideli. @eleo bih da pohvalim ovaj projekat i mlade qude koji su u wemu u~estvovali, i da apelujem da se u nastojawu mladih Ivawice da napreduju u aktivnostima koje do sada nisu imali prilike da pose}uju. Tako|e, kao {to su na{i preci rekli: ,,Bez alata, nema ni zanata’’, pa bih zamolio sve qude koji imaju mogu}nosti da iza|u deci u susret i omogu}e im da nabave opremu kojom bi unapre|ivali svoja znawa i ve{tine - izjavio je trener „[kole fotografije“ Milutin Poledica.

IZGORELO PREDUZE]E „DRVO DEKOR“ U JESENI[TU

STIHIJA „GUTALA“ MA[INE I GOTOVE PROIZVODE ro{le subote, oko 15 ~asova izbio je po`ar u nasequ Jeseni{te, u preduze}u „Drvo dekor“, vlasnika Dragana Danilovi}a. Ve}ina objekata u krugu preduze}a je izgorela, a u neposrednoj opasnosti bili su i okolni stambeni objekti. U ga{ewu po`ara u~estvovale su tri vatrogasne cisterne i cisterna JKP „Komunalno“. Vatrogasna slu`ba je postavila i pumpu koja je crpila vodu iz obli`we reke. Pored vatrogasnih ekipa, u ga{ewu po`ara u~estvovao je veliki broj me{tana. Stavqawe po`ara pod kontrolu ometao je i jak vetar koji je duvao brzinom preko 30 metara u sekundi. Po nezvani~nim podacima, nastala {teta prelazi cifru od 10 miliona dinara, jer je vatrena stihija „progutala“ veliki deo ma{ina i magacin gotovih proizvoda. Po`ar je lokalizovan oko 17 ~asova, a vatrogasne

P

ekipe su de`urale i tokom no}i, kako vetar ne bi ponovo rasplamsao po`ar. Na mestu nezgode bili su na~elnik [taba za vanredne situacije Budislav Vuka{inovi}, zamenik predsednika op{tine i zamenik komandanta [taba za vanredne situacije Raco Sekuli} i protivpo`arni inspektor Miladin ^akarevi}. Zamenik komandanta [taba za vanredne situacije Raco Sekuli}, izjavio je da mu je `ao {to je izbio po`ar, ali je naglasio da preduze}e u kome se desila nesre}a nije imalo sve potrebne dozvole za rad, protivpo`arnu saglasnost i hidrantsku mre`u. On je iskoristio priliku da uputi apel svim privrednicima da zakonske regulative ispo{tuju u potpunosti, kako bi se rizik od ovakvih nezgoda sveo na minimum.

IVAWICA DOBIJA GRADSKI HOR

ZA PROSLAVE I MANIFESTACIJE GRADA redsednica SO Ivawica Nevenka Milo{evi}, odr`ala je u svom kabinetu radni sastanak sa ciqem da se formira Gradski hor, ~iji }e osniva~ biti Op{tina Ivawica, a koji bi doprineo podizawu kvaliteta `ivota u ovom gradu. „Potreban nam je Gradski hor, ima}emo Dan op{tine i druge proslave i manifestacije koje su zna~ajne za na{ grad“, rekla je Nevenka Milo{evi}. Za dirigenta hora izabrana je profesorka muzi~kog Nexmija ^ubri}, a za asistenta dirigenta profesorka Anita Pe{i}. “Sastanku su, pored stru~waka iz oblasti muzike, prisustvovali predstavnici sve{tenstva, Doma kulture, {kola, javnih preduze}a i medija, a inicijativu

P

predsednice Skup{tine podr`ao je i zamenik predsednika Op{tine Raco Sekuli}, koji je pozdravio prisutne i naglasio da svaki grad u okru`ewu ima gradski hor i da tako ne{to treba i Ivawici. Pripremila: N. R.


31

SPORT

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

ZAVR[ENA SPECIJALNA ZIMSKA OLIMPIJADA U JU@NOJ KOREJI

^A^ANI OSVOJILI [EST MEDAQA N

a Zimskim olimpijskim igrama za osobe sa posebnim potrebama u ju`nokorejskom gradu Pjong~ang u~enici [kole za osnovno i sredwe obrazovawe “1. novembar� osvojili su tri zlata, srebro i dve bronze. Milan Jovi~i} je sa Olimpijade doneo dva zlata, u superveleslalomu i slalomu i srebro u veleslalomu. Danica Topalovi} je osvojila zlato u slalomu, a Milena Barali} bronzanu medaqu u tr~awu na skijama na 50 i

100 metara. Milan, Milena i Danica su i ~lanovi ~a~anskog Sportskog kluba Morava. Wih troje su sa jo{ devet reprezentativaca predstavqali Srbiju na Zimskim olimpijskim igrama za osobe sa specijalnim potrebama, koje su odr`ane od 25. januara. ^a~ani su ju~e stigli ku}i zajedno sa trenerom i profesorom Srbom Ristanovi}em, koji ih je predvodio u Ju`noj Koreji. Z. J.

ODLUKE IZVR[NG ODBORA FS MORAVI^KOG OKRUGA

FUDBAL

SKUP[TINA 27. FEBRUARA

BORAC BEZ PORAZA U PRIPREMAMA

a ~etvrtoj sednici Izvr{nog odbora Fudbalskog saveza Moravi~kog okruga usvojeni su i prosle|eni Skup{tini na usvajawe finansijski izve{taj za prethodnu godinu i kalendar takmi~ewa za prole}ni deo prvenstva Okru`ne lige. Nastavak Okru`ne lige FS Moravi~kog okruga je 24. marta, sa dva vanredna kola, a prvenstvo }e biti zavr{eno 16.juna. Ovom prilikom usvojeni su izve{taji za jesewi deo prvenstva komesara za takmi~ewe Slobodana Kori}anca, komesara za su|ewe Milana Martinovi}a i disciplinskog sudije Aleksandra Beli}a. Na ovoj sednici usvojeni su izve{taji stru~ne Organizacije sudija i Udru`ewa fudbalskih trenera FS Moravi~kog okruga, a tro{kovnik je ostao nepromewen u odnosu na predhodnu godinu.

N

Redovna Skup{tina zakazana je 27. februara. Tom prilikom bi}e dodeqena i priznawa najuspe{nijim pojedincima i klubovima Moravi~kog okruga. Za novog generalnog sekretara FS Moravi~kog okruga imenovan je Milo{ Stevani}, koji je do sada obavqao posao tehni~kog sekretara. Izvr{ni odbor ovlastio je pravnu komisiju FS Moravi~kog okruga da pripremi nacrt Statuta sa izmenama i dopunama za redovnu Skup{tinu, usagla{en sa Zakonom o sportu i FSS, a od 11. do 17. februara bi}e otvorena javna rasprava svakim radnim danom od 13 do 14 ~asova u prostorijama Saveza. Fudbalski savez Moravi~kog okruga i FSG ^a~ka od ponedeqka 11. februara nalazi}e se u novim prostorijama u Ulici bulevar Oslobo|ewa 37 i 37/2.

P

osle Remija sa Javorom i pobede protiv Partizana sa Bumbarevog brda, fudbaleri Borca su u tre}oj prijateqskoj utak-

Borac za vikend o~ekuje jo{ jedan duel sa ekipom [umadija Jagwilo. Pro{le sedmice u ~a~anski klub stigao je {to-

mici savladali ekipu Jedinstvo Putevi iz U`ica. Ovaj me~ odigran je pro{le subote na Remontovom stadionu. U sredu su igrali prijateqsku utakmicu sa ekipom Mladost iz Lu~ana (1:1). Pre odlaska u Herceg Novi na pripreme

per iz Metalca Ivan Babi}. Klub je sa wim potpisao jednogodi{wi ugovor, a pre Metalca i Borca, Babi} je igrao za Napredak, Partizan, Obili}, Rad, Be`aniju i Novi Pazar.

SEDNICA GRADSKOG SAVEZA 26. FEBRUARA lanovi Izvr{nog odbora Fudbalskog saveza Grada ^a~ka usvojili su na petoj sednici finansijski izve{taj za predhodnu godinu, kao i kalendar takmi~ewa za prole}ni deo prvenstva Gradske fudbalske lige ^a~ka. Nastavak takmi~ewa u Gradskoj ligi ^a~ka predvi|en je 30. ili 31. marta, a posledwe kolo bi}e odigrano 9. juna. Revijalna utakmica izme|u prvaka i reprezentacije Gradske lige odigra}e se 16. juna. Tada }e biti uru~eni pehari pobedniku i najboqoj fer plej ekipi, kao

^

i trofej za najboqeg strelca lige, koji nosi naziv po jednom od najboqih golgetera u istoriji ~a~anskog fudbala Slobodana Ostoji}a Ostoje. Ovom prilokom doneta je odluka da redovna Skup{tina FSG ^a~ka bude odr`ana 26. februara. Usvojeni su i izve{taji komesara za takmi~ewe i su|ewe GFL ^a~ka Dragana Stojanovi}a i Sre}ka Stevani}a, disciplinskog sudije Dragomira Grujovi} i direktora liga mla|ih kategorija Milisava Markovi}a. Tako|e je pohvaqen rad tre-

nerske organizacije koja je odr`avawem seminara stekla 30 novih trenera sa UEFA C licencom i sudijske organizacije koja u novoj [koli za fudbalske sudije ima preko vi{e od 20 polaznika. Oni }e nakon teoretskog i prakti~nog testirawa, ste}i zvawe privremenih sudija. Izvrn{ni odbor FSG ^a~ka doneo je odluka da u posledwem kolu GFL ^a~ka, kao i u prvom delu slu`bena lica rade besplatno i tako pomognu klubovima da u ovim te{kim vremenima opstanu.

Z. J.

PLANOVI KAJAK KLUBA ^A^AK

DA DA LI LI IM IM JE JE FRANCUSKA FRANCUSKA DALEKO? DALEKO?

remenski uslovi i temperature, koji su ovih dana u neskladu sa godi{wim dobom, i{li su na ruku ~a~anskim kajaka{ima da ranije zapo~nu pripreme. Zimske treninge odr`avali su u fiskulturnim salama, a najve}u pa`wu u zatvorenom prostoru posvetili su ja~awu

V

snage i izdr`qivosti. Kajaka{i kluba ^a~ak planirali su da ove godine nastupe na takmi~ewima u Ni{u, Bajinoj Ba{ti, Stala}u, Kraqevu, Magli~u, Priboju i U{}u. Ako finansije dozvole, imaju {anse i da u~estvuju na takmi~ewima u Bawa Luci i Francuskoj. Stara je

praksa kod nas da rezultati ne izostanu, ali besparica ne mo`e da pomeri granice. ^a~ani su ove godine aplicirali Kaja{kom savezu za organizaciju dve trke, Prvenstvo ^a~ka - Memorijalni spust Darka Novakovi}a klasik i Dr`avno prvenstvo za pionire u spustu klasik i sprint.


32

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

SPORT

KO[ARKA

SENIORI BORCA JEDINI GUBITNICI

19. kolu Ko{arka{ke lige Srbije Borac Mocart sport izgubio je u gostima protiv ekipe OKK Beograd sa 85:60. Na ovoj utakmici ^a~ani su do`iveli tre}i uzastopni poraz u nastavku sezone. - Objektivno, ovo je jedan sasvim drugi tim, za razliku od jesewe polusezone. Na{ napad su predvodili Mladen Panti} i Mla|en [qivan~anin, koji su postizali vi{e od 40 poena po utakmici. Odlaskom Panti}a u Gr~ku i odsustvom [qivan~anina zbog bolesti, izgubili smo nosioce igre i vo|e u timu. To se videlo i u prethodne tri utakmice - podse}a Ra{ko Boji}, trener KK Borac Mocart sporta. U jesewoj poluseoni Borac je, kao od {ale, dobio OKK Beograd u ^a~ku. I ovoga puta su ^a~ani dobro otvorili utakmicu i postigli solidnu prednost od desetak poena, ali nagli pad krajem druge i u tre}oj ~etvrtini nisu uspeli da nadoknade do kraja. - Imali smo inicijativu prvih deset minuta i solidnu rezultatsku prednost. Raspucani Ne{ovi} i Popovi} ubacili su u nastavku pet trojki za OKK Beograd. Mi 10 minuta nismo postigli nijedan poen, oni su u jednom trenutku imali prednost 31:2, {to je odredilo i daqi tok utakmice. Zbog Kupa u Kragujevcu ne}emo igrati u prvenstvu do 16. februara, kada nam gostu-

U

DRUGA MU[KA LIGA SRBIJE 15. kolo Mladost ^a~ak - Spartak Subotica 84:60 16. kolo Radni~ki Obranovac - Mladost ^a~ak PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD 14. kolo @elezni~ar ^a~ak - Ub 107:97 15. kolo Temni} Varvarin - @elezni~ar ^A DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD 12. kolo ^a~ak 94 - @elezni~ar Lajkovac, nedeqa, 17 ~asova, hala KK Borac

Borac Mocart sport - OKK Beograd

[umadija 1991 - Mladost je Smederevo 1953. Ostaje nam da se u me|uvremenu maksimalno mobili{emo, eventualno, da do kraja sezone oja~amo tim i poku{amo da u ^a~ku ostvarimo najja~i u~inak - ka`e Boji}. HEBA JUNIORSKA LIGA 14. kolo Borac Mocart sport - Radni~ki Kragujevac 75 57 15. kolo Partizan MTS Beograd - Borac Mocart sport ABS ELEKTRO KADETSKA LIGA SRBIJE 12. kolo [umadija 1991 Kragujevac - Mladost ^a~ak 70 87 Sloga Kraqevo - Borac Mocart sport 43:77 13. kolo Mladost ^a~ak - Crvena zvezda Telekom BGD, sreda, 20. februar, hala KK Mladost Borac Mocart sport - [umadija 1991, subota, 12 ~asova, hala KK Borac

OSNOVANO UDRU@EWE „MAJSTORI BASKETA“

NA POMOLU I MUZEJ KO[ARKE

rzo }e sti}i i 2015. godina, kada ^a~ak slavi sedam decenija ko{arke. Za to vreme, pedesetak ^a~ana je igralo za reprezentacije biv{e Jugoslavije, SRJ, SCG ili Srbije. I danas svaka ekipa koja gostuje u halama KK Borac ili Mladost unapred se priprema za igru u gradu ko{arke. Da bi sa~uvali pro{lost i nastavili dobru tradiciju, najpoznatija imena iz ^a~ka Radmilo Mi{ovi}, Dragan Ki}anovi}, @eqko Obradovi} i Radisav ]ur~i} odlu~ili su da osnuju Udru`ewe “Majstori basketa”. Najva`niji zadatak Udru`ewa je da sa~uva od zaborava sve {to se de{avalao posledwih 70 godina u ~a~anskoj ko{arci. - Kao krajwi rezultat, pokrenuli smo i inicijativu za osnivawe Muzeja ko{arke u gradu. ^a~ak ima dosta starih ku}a i tra`i}emo neku od Grada. Ako nam iza|u u

B

U ekipi Borac Mocart sporta protiv OKK Beograda igrali su Radovi} i Todorovi} koji su prethodno zbog bolesti propustili nekoliko treninga. Bo`ovi} se jo{ uvek oporavqa od te{ke operacije i du`e pauze. Trener i ostali ~lanovi stru~nog {taba o~ekuju da }e se on brzo vratiti u formu, s obzirom na to da je igra~ izuzetnih kvaliteta. Uprkos svemu,

MALI FUDBAL

KIKS LIDERA Metalac-Kolorado - Fontana 3:2 (1:1) 10. kolu Druge futsal lige ekipa Metalac-Kolorado porazila je ~a~ansku Fontanu sa 3:2. Utakmica je odigrana u gorwomilanova~koj hali “Breza”. ^a~ani su tokom celog me~a imali inicijativu, ali dva proma{ena kaznena udarca, pre~ka i nekoliko neiskori{}enih {ansi, bili su dovoqni da doma}in zabele`i tri boda. Ukwi`ili su ih i pored toga {to su odlu~ili da se celu utakmicu brane i ~ekaju {ansu iz kontranapada. Milanov~ani su poveli ve} u 17. minutu. Ivankovi} je iskoristio gre{ku

U

SUTRA UTAKMICA SA @UPSKIM RUBINOM U 11. kolu Druge futsal lige Fontana u subotu, 9. februara, do~ekuje @upski Rubin. Utakmica }e biti odigrana u hali "Mladost", a po~etak je u 18,15 ~asova. Za sve qubiteqe malog fudbala ulaz je besplatan.

Radmilo Mi{ovi} susret, po Muzeju ko{arke bi}emo jedinstven grad u Srbiji - ka`e nekada{wi ko{arka{ Radmilo Mi{ovi}. Muzej ko{arke potvrdio bi i da ^a~ani, a ne samo drugi, odaju priznawa svojim ko{arka{kim majstorima. Z. J.

Bo`ovi} je sa Trti}em i Radisavqevi}em imao najsolidniji u~inak protiv OKK Beograda. [qivan~anin zbog zdravstvenih poena definitivno ne}e igrati u prole}nom delu takmi~ewa. Ostale ~a~anske ekipe koje su se takmi~ile, prethodnog vikenda, u svojim ligama zabele`ile su pobede. Z. J.

Fontane, a Karovi} u posledwem minutu prvog poluvremena izjedna~ava rezultat. U nastavku utakmice Stojkovi}, Ristanovi} i Markovi} propu{taju odli~ne prilike i Kolorado posle kornera, dolazi do novog vo|stva. Posledwih osam minuta Fontana je igrala sa golmanom-igra-

~em. Spasojevi} je uspeo da u posledwim sekundama izjedna~i rezultat. ^a~ani su odlu~ili da reskiraju i igraju sa petim igra~em do kraja me~a i ne koriste nekoliko izglednih prilika. Samo 15 sekundi pre kraja, ]iri} je iskoristio gre{ku Spasojevi}a i doneo pobedu ekipi iz Gorweg Milanovca. - Jednostavno, nismo imali sportske sre}e. Nismo ni iskoristili svoje {anse, {to je doma}in znao da kazni i zaslu`eno pobedi. Okre}emo se narednoj utakmici koju }emo igrati na svom terenu. Sve osim pobede, bilo bi iznena|ewe za nas kao doma}ine - izjavio je Milo{ Ristanovi}, kapiten Fontane.


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

33

SPORT

NAJBOQI SPORTISTI ^A^KA @ESTOKO NASTAVILI TRKU

DVA REKORDA NEMAWE KOJI]A a samo sedam dana, atleti~ar ^a~anske Slobode Nemawa Koji} oborio je dva dr`avna juniorska rekorda u Bratislavi i Be~u. Na dvoranskom mitingu u Slova~koj Nemawa je 800 metara istr~ao za 1:51:43. Pre ove trke, juniorski rekord je 20 godina dr`ao Robert ^orda{. Samo nekoliko dana kasnije, Nemawa tr~i jo{ br`e u Be~u na 800 m, 1:50:79. - Oti{li smo dobro pripremqeni i o~ekivao sam dobar rezultat. Bili smo i na domaku norme za Evropsko prvenstvo u Edinburgu. Imamo jo{ vremena, nadam se da }emo se plasirati - ka`e Nemawa. Iako mu ostaje da se bori za odlazak u [kotsku, ve} je ispunio uslove za Prvenstvo Evrope koje }e u julu biti odr`ano u

Z

Italiji. - Nemawini rezultati u Bratislavi i Be~u nikako nisu bili iznena|ewe. On je pro{le godine na 800 metara istr~ao tre}i rezultat svih vremena za juniore. Tada mu je samo jedna stotinka nedostajala da postigne drugi rezultat potvr|uje trener AK Sloboda Slobodan Nixovi}. Sa wim se u Bratislavi i Be~u takmi~ila i Bojana Kali~anin. Ona je u Slova~koj na seniorskom mitingu 500 metara istr~ala za 1:18 i zauzela drugo mesto i prvo u grupi na 400 m. U Be~u je na 400 m bila tre}a u grupnom plasmanu. Krajem marta Bojanu o~ekuju {kolsko takmi~ewe. U maju po~iwe sezona na stazi. Trebalo bi da u~estvuje i na Balkanijadi, a za plasman u Italiju nedostaje joj mawe od jedne sekunde. Preostaje joj da

se u maju i junu izbori i za Evropsko prvenstvo. Nemawa Koji} i Bojana Kali~anin izabrani su za najuspe{nije sportiste ^a~ka u 2012. godini. Nedavni rezultati svedo~e da su wih dvoje posle tog izbora, ponovo poja~ali tempo. U 2013. godini ~eka ih jo{ jedan va`an plasman. Oboje su maturanti, Nemawa Ma{insko-saobra}ajne, a Bojana Ekonomske {kole. Za sada su dobijali nekoliko ponuda od fakulteta za stipendije. Stigla je i ponuda od jednog privatnog fakulteta u ^a~ku. Izbor fakulteta o~ekuje jo{ jednu uspe{nu ~lanicu Atletskog kluba Sloboda. Jelena Vu~i}evi} je baca~ica kopqa. Najboqi rezultat koji je do sada postigla je 40 metara na dr`avnom prvenstvu u Novom Sadu 2012. I woj sada osta-

ALEKSANDAR BOKAREV ISTR^AO 30. MARATON

TRKA ZA PAM]EWE

a~anin Aleksandar Bokarev stigao je 30. put do ciqa jedne maratonske trke. Jubilarni maraton istr~ao je krajem januara u Dubaiju. Ne spada u grupu takmi~ara koji po{to poto jure rezultat, jer je za Aleksandra Bokareva i ve}inu trka~a najva`nije istr~ati svih 42 kilometra i 195 metara. Ali, po rezultatima pojedinaca, maraton u Dubaiju osta}e upam}en kao najja~a trka u istoriji. Do ciqa je

^

ovoga puta stiglo oko dve hiqade takmi~ara, a wih pet je celu stazu pretr~alo za mawe od 2:05. Osim maratona, odr`ane su i trke na tri i deset kilometara. Na svakoj je u~estvovao veliki broj takmi~ara i rekreativaca iz celog sveta. - Maraton je startovao u 7 ujutru, po wihovom vre-

menu. Prvih 45 minuta smo tr~ali po mraku, po{to je svanulo tek oko 8 sati. Nije pro{lo mnogo posle svitawa, a ve} je bilo pretoplo. Trebalo bi da je januar u Arapskim Emiratima najhladniji mesec u godini, ako 27, 28 stepeni mo`emo svrstati u zimsku temperaturu. Maraton u Dubaiju nije veliki kao oni u Berlinu, Wujorku ili Londonu, ali ovoga puta su oboreni rekordi i meni je bio jubilarni - ka-

`e Bokarev. Najuporniji maratonac iz ^a~ka, sada Beogra|anin, u~estvovao je na velikim trkama u 16 dr`ava. Planira da se u aprilu oproba i na maratonu u Kopenhagenu. Za wega i mnoge trka~e iz drugih delova sveta, Dubai je bio zanimqivo otkrovewe. Izrastao je

Maratonac ispred najskupqeg hotela na svetu

posledwih 40 godina, sija od luksuza, bogati Arapi voze i pozla}ene bentlije, ali u novom delu grada nema trotoara i niko ne pe{a~i. - Dubai je ultra moderan i urban grad. Visok standard je o~igledan i mo`da ba{ zbog toga, wegovi stanovnici ne izlaze iz automobila. @ivot vri na drumovima, {to nas koji volimo da pe{a~imo ne privla~i mnogo. Imaju dosta sportskih centara. Video sam i ogromni skija{ki centar u zatvorenom prostoru. Tu su i ve{ta~ki sneg, ski liftovi, staze. Ne znam samo da li je i skija{ima u`itak isti kao na planini - ukratko pri~a svoje utiske Aleksandar Bokarev. Na maraton u Dubaiju uspeo je da ode uz pomo} sponzora, a tamo je imao i obezbe|en sme{taj. Z. J.

AK Sloboda

ju pripreme za dr`avno i borba za plasman na

Evropsko prvenstvo. Za Evropu joj je potrebno da

dobaci kopqe jo{ deset metara du`e. Z. J.

KARATE KLUB SLOBODA

USPE[NI I U [APCU I U KRAQEVU osle kra}e pauze, karatisti Slobode nastavili su takmi~ewa u 2013. godini. U subotu, 2. februara, na turniru [aba~ki pobednik Marko Raji~i} je osvojio prvo mesto u borbama, a Andrej Gruji~i} u katama. Sa ovog turnira Andrej je doneo i bronzu koja mu je pripala u borbama. Dan kasnije na Svetosavskom kupu u Kraqevu,

P

takmi~ari Slobode su zauzeli drugo mesto po broju osvojenih medaqa i za taj uspeh im je pripao pehar. Marko i Andrej su bili prvi u borbama u apsolutnim i te`inskim kategorijama, dok su Slobodan Luki} i Uro{ Josipovi} zauzeli tre}e mesto. Prvo mesto u katama pripalo je Bojani Raji~i}, Matiji Milosavqevi}u, Slobodanu Luki}u, TodoIN MEMORIAM

IVAN IVANOVI] IVEC (1946 – 2013) Sportskim ^a~kom brzo je prohujala vest: umro je Ivec, kako su ga mnogi zvali i poznavali. Ivan Ivanovi} Ivec, ~ovek sa ove na{e kaldrme, ~ovek sporta, igrao je, radio kao trener, voleo sport, pratio ga i iznad svega bio naklowen svim sportistima na{eg grada – wegovog grada. Ali, na srcu mu je le`ao fudbal. Kao de~ak, prve korake na zelenom terenu napravio je u mla|im selekcijama FK „Borac”, zbog toga je iznad svega voleo i po{tovao taj klub. Kao slu`benik u Tehni~kom remontnom zavodu dugo godina je nastupao za FK „Remont”, pa mu je te{ko palo kada je klub uga{en. Igrao je jo{ za lu~ansku „Mladost”, ~a~anske ekipe „Autoprevoz” i „Slobodu”. Nakratko, jer je u wegovom srcu „Remont” bio najve}a qubav. Ivec se intenzivno bavio trenerskim poslom, rade}i sa mla|im kategorijama „Remonta”, „Slobode”, „Poleta” iz Qubi}a, a vodio je i seniorske timo-

ru Vasilijevi}u, Andreju Gruji~i}u i Stefanu Filipovi}u. Drugo mesto u istoj disciplini zauzeli su \or|e Andri} i Jefimija Jovanovi}, a tre}e Boris Bogdanovi}, Irena Vu~kovi}, Mladen Vu~kovi} i Strahiwa \uraki}. Tim Slobode u katama, Andri}, Raji~i} i Filipovi}, osvojio je drugo mesto.

ve qubi}kog „Poleta”, „Milicionara”, „[umadije” iz Br|ana. Bio je selektor mla}ih kategorija na nivou Regiona. Porodi~na situacija nije mu dozvoqavala da se intenzivno posveti trenerskom pozivu, ali je stalno bio i ostao uz fudbal, do posledweg dana. Verno je pratio sva fudbalska zbivawa i voleo iznad svega i podjednako „Slobodu”, „BIP”, [F „^a~ak”, „Orlovac”... a posebno one za koje je nastupao i radio kao trener. Sa velikim interesovawem pratio je mla|e kategorije „Borca”. Za wega je Milo{ bio najboqi golman, centar for Uro{ najboqi {pic, David prava britka sabqa, Tiki – Maradona virtuoz sa loptom. Svoj fudbalski mir na{ao je u de~jem fudbalskom projektu „Deci s qubavqu”. Tu je bio uva`avan, po{tovan i dao je neprocenqiv doprinos wegovom uspehu od samog po~etka. Ostala je Ivecova neobjavqena kwiga, koju je godinama pisao, nedovr{ene partije tabli}a i {aha u klubu Srpsko – ruskog prijateqstva i jo{ mnogo neodgledanih utakmica. Sahrana Ivana Ivanovi}a obavqena je u subotu, 2. februara, na ^a~anskom grobqu, u prisustvu nekoliko stotina wegovih bliskih poznanika i prijateqa.


34

ENIGMATIKA

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

35

GRAD

DAN ZAQUBQENIH [IROM SVETA Dan zaqubqenih je dan kada se svuda u svetu slavi qubav. I dok se kod nas `ene izvode na romanti~ne ve~ere i daruju simboli~nim poklonom, u nekim delovima sveta su obi~aji druga~iji.

Proslava Svetog Valentina u Veroni, Italija

Idealno mesto za Dan zaqubqenih - zalazak Sunca na pla`i

i kolegama na poslu poklawaju ~okolade. Slobodne devojke, za Dan zaqubqenih, poklone daruju i onima koji im se svi|aju, ali nakon mesec dana ~okolada se vra}a, naime tada mu{karci `enama poklawaju belu ~okoladu i slave White Day.

partnerima pi{u qubavna pisma, pisma se {aqu i Juliji.

Romanti~ni Francuzi Francuzi slove kao jedna od najromanti~nijih nacija na svetu. Oni 14. februara tradicionalno odlaze u Saint-Valentin u pokrajini Indre, gde bra~ni parovi obnavqaju zavete.

Tajlandski prvi seks Za svoj prvi seks Tajlan|ani biraju najromanti~niji dan u godini. Veliki broj Tajlan|anki upravo na Dan zaqubqenih ima prvi qubavni odnos sa svojim partnerom.

Qubavna pisma iz Italije

Pomoranxe u Singapuru

Japanska ~okolada

Verona je u Italiji simbol qubavi i romanse. Osim {to romanti~ni Italijani svojim

Sve slobodne Japanke prijateqima, nadre|enim mu{karcima

Pariz - grad romantike

Prema kineskom kalendaru, Valentinovo se slavi 15. Dan nakon Nove godine. Sve slobodne `ene u potrazi za qubavqu, na pomoranxama upisuju svoje bro-

jeve telefona i bacaju ih u reku, a mu{karci ih vade iz vode i jedu.

U Finskoj se svi vole Finci 14. februar slave u velikom stilu. Za wih to nije dan qubavi nego Dan prijateqstva. Svojim prijateqima i dragim qudima {aqu anonimne poruke u kojima ispisuju svoje ose}aje i najlep{e `eqe, a nakon toga osobe koje su dobile poruke naga|aju ko im ih je poslao.

NA[MINKAJTE SE PRAVILNO a`u da je {minkawe neka vrsta umetnosti, zato treba znati kako se pravilno na{minkati. Na~in na koji smo na{minkane govori mnogo o nama. Mo`emo popraviti svoj izgled i zasijati, ili pak mo`emo poslati ru`nu sliku o sebi. Da se to ne bi desilo, otkrivamo vam male ali veoma korisne trikove za pravilno {minkawe. Za po~etak, sitne nedostatke na licu prekrijte korektorom. On se nanosi u malim koli~inama i samo na ona mesta koja treba pokriti. Posle toga nanesite puder, ali vodite ra~una da bude iskqu~ivo u boji va{e ko`e. Previ{e tamni puderi ostavqaju utisak izve{ta~e-

K

nosti i znatno odska~u od va{eg prirodnog tena, {to mo`e biti veoma ru`na slika. Puder nanosite od ~ela, jagodica, nosa, brade prema vratu. Va`no je lice podeliti na dva dela i razmazivati puder od sredine ka spoqa{wosti lica.

Najboqi efekat }ete posti}i ako za to koristite posebnu ~etkicu za nano{ewe te~nog pudera. Kada budete sigurni da ste ravnomerno naneli puder, pre|ite na slede}i korak.

Rumenilo odite ra~una o izboru rumenila. Ako imate svetliju put, uvek se mo`ete odlu~iti za boju breskve. Ako imate tamniju put, poslu`ite se bojama kao {to su zlatna, bronzana‌ Rumenila nanosite blagim pokretima od jagodica ka slepoo~nicama. Najboqe je da se nasmejete dok ga nanosite, jer }ete tako ta~no znati kojom putawom treba da idete‌

V

O~i ~i mo`ete naglasiti samo olovkama za o~i ili olovkama u kombinaciji sa senkom. Pre nano{ewa senke stavite podlogu posebno namewenu za kapke. Senke birajte u skladu sa bojom o~iju i ode}om koju nosite. Tokom dana koristite bla`e nijanse, poput be`, svetloroze, bele ili svetlobraon, a za ve~erwe izlaske mo`ete kombinovati tamnije nijanse sive, crne ili zlatne boje‌ Liniju iznad o~iju izvucite tanko, uz ivicu oka ajlajnerom ili krejonom. Kada stavqate maskaru vodite ra~una da ne ostavqa grudvice na trepavicama, jer to mo`e ostaviti utisak slepqenosti. Nanesite je u nekoliko poteza kako bi otklonile vi{ak, a izdu`ile trepavice. Na dowe trepavice svakako ide znatno mawe maskare nego na gorwe.

O

Usne edno od najva`nijih pravila jeste da ako ste naglasile o~i ne smete nagla{avati i usne. Tamnije i napadnije boje karmina dolaze u obzir samo ukoliko su o~i slabije na{minkane. Po~nite od labela ili balzama za usne. Zatim iscrtajte konture usana olovkom koja }e odgovarati boji karmina i vodite ra~una da ga ne bude previ{e, jer }e ostajati na zubima, a to mo`e biti veoma ru`no. Na kraju mo`ete staviti malo sjaja preko za atraktivniji i privla~niji efekat. U slu~aju da su vi{e na{minkane, na usne stavite samo balzam i malo ne`nije boje sjaja za usne, tako }ete izgledati umerenije i ukusnije

J

pripremila: I. M.


36

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

AUTOMOBILI

MAJSTORSKI SAVETI

Ukoliko izbegavate naj~e{}e gre{ke koje voza~i prave, onda biste mogli i da sa~uvate va{e vozilo, ali i da budete bezbedni pri vo`wi. Kako vi, tako i ostali u~esnici u saobra}aju. Trebalo bi imati u vidu da gre{ke pri odr`avawu automobila lako postaju deo lo{ih navika, kojih bi se trebalo osloboditi. Sledi nekoliko saveta kako to u~initi. ta mogu prouzrokovati naj~e{}e gre{ke i na koji na~in se mogu re{iti:

[

Odlagawe servisa Osnova za pravilno funkcionisawe automobila je redovan servis. To je ujedno i glavni uslov da `ivotni vek motora bude {to du`i. Problem: Nepo{tovawe fabri~ki propisanih servisnih intervala mo`e dovesti do skupih kvarova, koji bi se mogli izbe}i da je automobil servisiran na vreme. Servis ne slu`i samo za zamenu uqa i filtera, ve} se tada pregledaju sve kqu~ne ta~ke i dijagnostikom se proverava elektronika. Re{ewe: Uvek imajte na umu da ne smete odlagati servis, iako mislite da je sa automobilom sve u redu. Po{tujte fabri~ku preporuku ili savet majstora u servisu.

GRE[KE PRI ODR@AVAWU AUTOMOBILA mawe vazduha sti`e do motora, {to direktno uti~e na wegove performanse koje znatno oslabe, a pove}ava se potro{wa goriva. Re{ewe: U zavisnosti od pre|enih kilometara i uslova, proveravajte stawe filtera bar jednom izme|u redovnih servisa (na svakih {est, sedam hiqada km). U zavisnosti od mere zaprqanosti i od tipa filtera vazduha, zamenite ga ili o~istite.

Neredovna zamena uqa Mnogi voza~i ovo sami obavqaju. Zato je to mo`da jedan od naj~e{}ih propusta, iako svi znaju da je upravo motorno uqe glavno za normalan rad i dug vek motora. Problem: Posle odre|enog vremena, a usled talo`ewa ne~isto}a u gorivu, uqe gubi svoja mazivna svojstva i potrebnu viskoznost pa se motor ubrzano haba. Re{ewe: Morate po{tovati fabri~ku preporuku

Zaboravqawe na sve}ice Bez obzira na to {to savremeni automobili zahtevaju sve mawe odr`avawa, ne smete da zaboravite na sve}ice. Problem: Sve}ice imaju ograni~eni vek trajawa. Ako se nakon toga ne zamene, mogu da prouzrokuju pove}awe potro{we gori-

[to mawe koristite kva~ilo, posebno ako ste na usponu. Brojnim voza~ima jednostavnije je da odr`avaju automobil u polo`aju koriste}i gas i kva~ilo, prave}i takozvanu vagu. Premda je re~ o zgodnom triku kojim je lak{e i br`e krenuti, zbog {tete koja pritom nastaje mnogo je jednostavnije i pametnije upotrebiti ru~nu ko~nicu.

va, nepravilan rad motora, te`e startovawe i slabije ubrzawe. Re{ewe: Sve}ice se obavezno mewaju na velikom servisu (60 – 100 hiqada km, zavisno od vozila), ali nije lo{e proveriti ih i po potrebi zameniti i ranije. Proverite u servisnoj kwi`ici {ta proizvo|a~ preporu~uje.

Zapu{en filter Vo`wa sa neo~i{}enim ili starim filterom vazduha je jo{ jedna od ~estih gre{aka. Ovaj deo treba da se mewa na svakom malom servisu, ili da se ~isti. Problem: Filter je tu da spre~i da ne~isto}e dospeju u motor, pa se posle odre|enog vremena one nagomilaju na ovaj deo. Tada

Zanemarivawe provere pritiska u gumama je jo{ jedna lo{a navika kod voza~a, kojom se, izme|u ostalog ugro`ava i bezbednost. Problem: Neodgovaraju}i pritisak u pneumaticima lo{e se odra`ava na wihove performanse, pove}ava potro{wu goriva i uti~e na ubrzano i neravnomerno tro{ewe guma, a

samim tim i na lo{e “dr`awe� vozila na putu. Re{ewe: Ne odla`ite ovu proveru, ve} se naviknite da jednom mese~no podesite pritisak u gumama. Idealno je ovu proveru obaviti na pumpi, kada gume nisu preterano zagrejane.

Poluprazan rezervoar Mnogi dopuwuju rezervoar tek kada se aktivira lampica za upozorewe da je na rezervi. To mo`e imati posledice po motor. Problem: Kada du`e vreme koristimo doma}e gorivo, dno rezervoara prekriveno je naslagom ne~isto}a. Kada se upali lampica rezerve, pumpa }e sa preostalim gorivom povu}i i ne~isto}e, {to }e imati posledice po motor i sistem ubrizgavawa. Re{ewe: Izbegavajte vo`wu na rezervi i ako ste u mogu}nosti jednom u dve godine o~istite rezervoar od taloga. Pripremila: I. M.

marketing 032/342-276

PRODU@ITE @IVOT SVOM VOZILU!

Kre}ete li u rikverc, nikada nemojte da ubacite u prvu brzinu pre nego {to se u potpunosti ne zaustavite, i obrnuto. U protivnom tra`ite od prenosa da obavi posao ko~nica, {to }e u svega nekoliko trenutaka uzrokovati istro{enost, za koju bi ina~e bili potrebni meseci u~estale upotrebe da nastane.

ili savet iskusnog servisera kada treba mewati uqe. Ako ~e{}e vozite kra}e relacije, znajte da uqe treba mewati ~e{}e.

Neredovna provera pritiska


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

37

TEHNIKA

PREPORUKA NEDEQE

TABLET,

SAVR[EN URE\AJ

oliko puta se desilo da ste kupili neki tehni~ki ure|aj, odu{evili se specifikacijama na papiru, raznim gigbajtima - megabajtimama, a nakon po~etnog odu{evqewa, vremenom opadne interesovawe, jer nema ni{ta novo da ponudi ili mu ustreba Bluetooth, gps ili neka druga bitna stvar. Pre izvesnog vremena tehnolo{ki me|u najja~im kompanijama Apple je predstavila iPad - tablet ra~unar. Iako nisu izmislili ni{ta novo (prvi tablet je predstavqen 1999), mo`e se re}i da su ga ponovo izmislili. Za one neupu}ene, tablet je mini ra~unar sa ekranom osetqivim na dodir, spakovanim u dimenzije koje mogu stati u omawu `ensku torbicu. Tada je nastala revolucija‌. U najkra}im crtama, tablet Vam omogu}uje pravqewe fotografija i video zapisa, stalan pristup elektronskoj po{ti, video razgovore putem Skype (servis za razgovore putem interneta), pregled video snimaka na youtube-u, putnu navigaciju sa glasovnim navo|ewem, slu{awe muzike, prepoznavawe pesama, igrawe igara, pra}ewe aktuelnih vesti, neometan pristup li~nim podacima sa bilo kojeg mesta na planeti, pregled tv programa. Ako posedujete neki od televizora novije generacije, ~ak mo`e zameniti i daqinski, pregledawe svih aktuelnih elektronskih dokumenata, ~itawe kwiga, pra}ewe vremenske prognoze, gledawe TV programa i niz drugih, a neke najzanimqivije programe }emo detaqnije prikazati u nekom od narednih brojeva. Kako su Apple proizvodi cenovno nepristupa~ni iole prose~nom gra|aninu na ovim prostorima, a postojalo je veliko interesovawe za takvu vrstu ure|aja, ~ekalo se da neko ponudi ne{to po pristupa~noj ceni. Tada se Google ukqu~io u igru sa svom Android operativnim sistemom i nastaje prava poplava pristupa~nih ure|aja sa ne{to skromnijim mogu}nostima od konkurentskog iPada, ali na u{trb cene kupci su bili spremni da oproste neke stvari.

K

Proizvo|a~i su se takmi~ili ko }e predstaviti br`i i boqi model po ni`oj ceni. U svemu tome je najboqe pro{ao kupac, ali i daqe je potrebno voditi ra~una o bitnim stvarima prilikom kupovine. Savetujemo nekoliko stvari o kojima je potrebno voditi ra~una prilikom kupovine: EKRAN Dijagonala ekrana pre svega odre|uje namenu tableta. Ispod 7 , a preko 10 in~a se preporu~uje samo u posebnim prilikama. U ponudi su uglavnom modeli od 7, 8 i 10 in~a. Obratite pa`wu da li je sadr`aj vidqiv pod raznim uglovima gledawa i kakva je vidqivost na dnevnom svetlu. PROCESOR I MEMORIJA [to bi se reklo “{to vi{e to boqe�, pa tako za malu razliku u ceni mo`ete dobiti br`i procesor ili duplo vi{e radne memorije. PRIKQU^CI Usb prikqu~ak za vezu sa ra~unarom je obavezan. On omogu}ava prenos slika, muzike i ostalih datoteka u oba smera. Tako|e, isti prikqu~ak se koristi za puwewe baterije. Ve}ina proizvo|a~a isporu~uje usb adapter iz koga je mogu}e prikqu~ivawe usb memorije ili usb 3g modema za stalnu vezu sa internetom. Tu je prikqu~ak za slu{alice, a skupqi modeli poseduju ~ita~ kartica, HDMI port (prenos slika i zvuka sa tablet na TV) za povezivawe sa televizorom. Be`i~ni adapter omogu}ava lako povezivawe na internet, a Bluetooth se lako povezuje sa ostalim ure|ajima. Kamera se podrazumeva i kod jeftinijih modela, a skupqi modeli dolaze sa predwom i zadwom kamerom, dok je predwa uvek slabijeg kvaliteta i slu`i prvenstveno za video pozive. Ako ~esto putujete i neophodna vam je stalna veza sa internetom obavezno odaberite model sa ugra|enim 3g modemom, kako bi izbegli gu`vu sa kablovima, istina je da su takvi modeli skupqi za nekoliko crvenih nov~anica, ali se

onima kojima je to potrebno, investicija ubrzo isplati. Baterija na ovim ure|ajima izdr`a}e tri do osam sati normalnog kori{}ewa. Upotrebna vrednost ovakvog ure|aja je neograni~ena. Bilo da se bavite nekim zanatskim poslom, pa ste fotografisali svoje radove, mo`ete ih na jednostavan na~in prezentovati ili ako putujete negde, mo`ete u`ivati u svom omiqenom filmu ili muzici. Recimo da ste krenuli na put sa porodicom, osim {to }e Vas navoditi da stignete sigurno i na vreme, deca se mogu zabavqati gledaju}i crtani film ili igrati neku igru. Ako ste negde na poslovnom putu, svakog trenutka mo`ete da primite i odgovorite na va`an email, ne gube}i dan u kancelariji. Stariji sugra|ani ga mogu koristiti za ko-

munikaciju sa udaqenim ro|acima, a upotreba je daleko jednostavnija nego na ra~unaru. Granica za kori{}ewe su instalirani programi na wemu, a dostupno je na hiqade programa, dalekih tek dva dodira po ekranu. Tablet ure|aji vi{e nisu budu}nost, ve} su sada{wost i potreba. Pre kupovine obavezno tra`ite da isprobate ure|aj, a mi se nadamo da smo uspeli da Vas uputimo na {ta da obratite pa`wu. Kako su tableti postali cenovno pristupa~ni, mo`da je pravo vreme da obradujete sebe i porodicu savr{enim ure|ajem po Va{oj meri. Za nedoumice i savete pi{ite na dobro poznatu adresu office@uspon.rs, ili nas posetite na Gradskom {etali{tu 57. Nemawa Pavi}evi} USPON


38

STANOVI P- 28 m2, nov, 2. sprat, gas, {iri centar. Cena 15.000 E P- 26 m2, nov, 3. sprat, CG, centar. Cena 23.000 E /PDV/ P- 30 m2, noviji, 4. sprat, CG, H.Morava. Cena 22.000 E P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej. Cena 23.000 E P- 38 m2, 3. sprat, CG, lift, Avenija 1. Cena 26.000 E P- 34 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 25.000 E P- 34 m2, 4. sprat, CG, lift, centar. Cena 22.000 E P- 36 m2, 6. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 25.000 E P- 45 m2, 2. sprat, CG, Nemawina. Cena 33.000 E P- 43 m2, 4. sprat, TA, Centar. Cena 29.000 E P- 46 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 29.000 E P-45 m2, 5. sprat, CG, Medicinska {kola.Cena 23.000 E P- 50 m2, 1.sprat, TA, Balkanska. Cena 27.000 E P- 52 m2, 3. sprat, gas, centar. Cena 34.000 E P- 52 m2, 6. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 31.000 E P- 52 m2, 6.sprat, CG, lift, Kalu|erice. Cena 34.000 E P- 55 m2, 4. sprat, CG, lift, Q.Kej. Cena 36.000 E P- 57 m2, 3. sprat, CG,centar. Cena 40.000 E P- 58 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 33.000 E P- 63 m2, 1. sprat, TA, Hotel Morava. Cena 40.000 E P- 60 m2, nov, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 E P- 60 m2, 4. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 42.000 E P- 66 m2, 1. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 45.000 E P- 69 m2, 4. sprat, CG, Avenija 1. Cena 45.000 E P- 68 m2, 1. sprat, gas + gara`a, centar. Cena 47.000 E P- 70 m2, 2. sprat, CG, lift, Q. Kej. Cena

OGLASI

47.000 E P- 77 m2, 4. sprat, CG, lift, Centar. Cena 50.000 E P- 76 m2, 5. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 42.000 E P- 75 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 47.000 E P- 80 m2, 4. sprat, CG, Q.Kej. Cena 47.000 E P- 92 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 70.000 E P- 80 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 70.000 E / PDV / P- 83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 E P- 77 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 65.000 E /PDV/ P- 103 m2, 1. sprat, dupleks, cg, Nemawina. Cena 80.000 E P- 120 m2, 3. sprat, dupleks, CG, Hotel Morava. Cena 75.000 E P-25 m2, 1. sprat, TA, Alvaxinica / name{tena ili nename{tena/ .Cena dogovor. P- 23 m2, 1. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 19.000 E. P- 28 m2, 5. sprat, TA /gas/, Hotel Morava. Cena 19.000 E P-38 m2, VP, CG, terasa, Avenija 1. Cena 25.000 E P-35 m2, 4. sprat, TA, Q. Kej. Cena 22.000 E P- 40 m2, 4. sprat, CG, terasa, centar, renoviran sa name{tajem. Cena 36.000 E P-48 m2, 4. sprat, CG, tersa, Nemawina. Cena 28.000 E P-45 m2, VP, nov / u izgradwi, useqiv u maju /, centar 800 e/ m2. Povra}aj PDV. P-47 m2, 2. sprat, CG, ulica Obili}eva, noviji . Cena 36.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2, name{ten. Cena 32.000 E P-57 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2. Cena 32.000 E P-52 m2, 3. sprat, TA, terasa, Qubi} kej. Cena 28.000 E P-54 m2, 9. sprat, CG, terasa, lift, centar. Cena 31.000 E P-58 m2, 7. sprat, CG, terasa, lift, Qubi} kej / pogled na Moravu /. Cena po dogovoru

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

P-65 m2, 1. sprat, CG, terasa, renoviran, Hotel Morava. Cena 45.000 P-50 m2, 4. sprat, gas, terasa, noviji / sa stvarima /, Hotel Morava. Cena 32.000 E P-60 m2, 4. sprat, CG, nov, Balkanska. Cena 33.000 E P-90 m2, CG, lift, terasa, gara`a, Hotel Morava. Cena 53.000 E

KU]E P- 92 m2, plac 5 a, {kola R.Mitrovi}. Cena 50.000 E P- 120 m2 / P+PK/ , plac 2 ara, Obili}eva. Cena 50.000 E P- 70 m2, plac 4.13 ari, Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000 E P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha / vo}wak, {uma /, Teo~in. Cena 15.000 E P- 100 m2 /P + 1 /, plac 12 a, Prijevor. Cena 18.000 E P- 30 m2, plac 25 a. Trnava. Cena 11.000 E P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari, Qubi}. Cena 80.000 E

LOKALI P- 20 m2, nov, centar, CG. Cena 30.000 E P- 25 m2, Car Lazar, CG. Cena 22.000E P- 71 m2 /P+1/, centar, plac 1 a. Cena 80.000 E P- 134 m2, dva nivoa, cg, Nemawina. Dogovor. P- 105 m2 /SU+PRIZ/, CG, H.Morava. Cena 60.000 E P- 49 m2, Alvaxinica, CG. Cena 38.000 E P- 61 m2, Hotel Morav, CG. Cena 45.000 E / PDV/ P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena 20.000 E

PLACEVI P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 70.000 E P- 40 a, kod Bolnice. Dogovor P- 1 ha, 10 a, Preqina / kru`ni tok/. Dogovor. P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa glavnog puta. Cena 400 e/ar

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1 Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl.glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA NIJE POTREBNA PROCENA UTICAJA OBJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-1/13-IV-2-01 kojim je utvr|eno da investitor "Telekom Srbija" a.d. Beograd nije du`an da izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije na katastarskoj parceli br. 784/2 K.O. Kowevi}i, u Ulici Bulevar Oslobodilaca broj 86, teritorija grada ^a~ka. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.


032/222-552 064/158-93-63 063/691-761 ^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

STANOVI P=62,8 m2 na Alvaxinici, 1.sprat, CG, cena: 31 500 eura. Tel: 063/691-761 P=67 m2, novija gradwa na Alvaxinici. tel: 064/158-93-63 P=34 m2 u blizini Nemawine ulice, cena: 18 500 eura,Tel: 032/344-630 P=54 m2 na Qubi} keju, u zgradama od fasadne cigle,Tel: 064/158-93-63 P=58 m2, lift, CG, centar, povoqno.Tel: 063/691-761 P-58 m2 na Qubi} keju, 5. sprat, CG, lift. P- 66 m2 kod O[ Filip Filipovi}, 3. sprat, cena 36.000 eura P-45 m2 u Nemawinoj ulici sa CG. Cena 27.000 eura GARSOWERA P-17 m2 u Balkanskoj ulici, prizemqe. Cena 9.500 eura

39

OGLASI

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

GARSOWERA na Alvaxinici, nova, odmah useqiva.Tel: 032/222-552, 064/158-93-63 P=55 m2, dvosoban, renoviran, na Qubi} keju u ulici Danice Markovi}.Tel: 032/344-630 P=47,51 m2 sa CG u Nemawinoj ulici.Tel: 063/691-761 P-38 m2 na Alvaxinici sa stvarima, 4. sprat. Cena 32.000 eura P-32 m2, ulica Svetozara Markovi}a, 6. sprat, sa stvarima. Cena 20.000 eura P-43 m2 kod {kole Milica Pavlovi}, 5. sprat. Cena 27.000 eura P-43 m2+8m2, 6. sprat, lift, CG, ulica Kneza Vase Popovi}a. Cena 31.000 eura P-28 m2, ulica Devet Jugovi}a, 4. sprat. Cena 18.000 eura

P-36 m2, Avenija 1, prizemqe, CG. Cena 22.500 eura P-28.5 m2, ulica Svetozara Markovi}a, 6. sprat. P-53 m2, Bawalu~ka ulica, 1. sprat. Cena 35.000 eura. P-69 m2, ugao Balkanske i Solunske, odmah useqiv, 3. sprat. P=50 m2, nov, Qubi}ska ulica. Tel: 064/158-93-63 P=59 m2 Industrijski prolaz, 22 000 eura sa stvarima.Tel: 063/691-761 P=40 m2, Gradsko {etali{te, cena: 41 000 eura.Tel: 064/158-93-63 P=60 m2 ugao Balkanske i Solunske, nov, povoqno. Tel: 032/222-552, 064/158-93-63 KOMPLETNO name{tena garsowera, na Qubi} keju, cena: 18 500 eura.Tel: 032/344-630 P=34 m2 u Qubi}skoj ulici.Tel: 063/691-761 P=58 m2 u centru grada, CG, cena: 33 000 eura.Tel: 032/222-552, 064/15893-63 P=55 m2 na Qubi} keju u zgradama od fasadne cigle., dvoiposoban. Tel: 064/673-29-69

Kupujem jednosoban stan, nebitna lokacija. Tel: 064/673-29-69 P=69 m2, CG, Avenija 1.Tel: 032/222552, 064/673-29-69 P=62,75 m2 u centru u Gospodar Jovanovoj ulici.Tel: 063/691-761 P-40 m2, kompletno adaptiran, pogodan i za poslovni prostor u ulici Bate Jankovi}, prizemqe. P-57 m2, dvoiposoban, Qubi}ska ulica.

KU]E P=80 m2 i 6,5 ari placa u Atenici, cena: 45 000 eura.Tel: 066/9000-228 Prodajem seosko doma}instvo sa 60 ari zemqe u Trnavi. Tel: 063/691-761 Prodajem ku}u na 6 ari placa u Aveniji 1, cena: 29 500 eura.Tel: 063/691-761 P=50 m2 i 5 ari placa u Trnavi, cena: 15 000 eura. Tel: 032/344-630 Kupujem ku}u u {irem centru grada sa nezavisnim placem. Tel: 063/691-761 Dve ku}e na 4 ara placa u Atenici, jedna renovirana i useqiva sa grejawem na gas P=70 m2 i druga samo ozidana i pokrivena P+1. Prodajem ili mewam za dvosoban stan. Tel: 064/158-93-63


40

OGLASI

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

AGENCIJA

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE

STANOVI P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej .Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-33 m2, 5.sprat, CG, B.Jankovi}, nov. Cena 21.000 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-36 m2, 4.sprat, CG, Qubi}ska. Cena 20.500 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-37 m2, 4. sprat. Kej. Cena 21.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 31.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5.sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-48 m2, 12.sprat, CG, Vinara. Cena 26.000 eura P-49 m2, VP, Hotel Morava. Cena 25.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3.sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 53.500 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56m2, 4.sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej Cena 36.000 eura P-57 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P- 58 m2, 8. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-60 m2, 3. sprat,TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7.sprat,CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3.sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2,1.sprat, CG, Alvaxinica.Cena 58.000 eura P-74 m2, 5.sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG,Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6.sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura

KU]E P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-120 m2 sa 5.5 ari placa, {iri centar. Cena 40.000 eura P-65+50 m2 sa 2.7 ari placa, Cara Lazara. Cena 43.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-300 m2 sa 9.5 ari placa / poslovno-stambeni prostor /. Cena 78.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P-106 m2 sa 5.8. ari placa, Nu{i}eva. Cena 73.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura PLAC 17 ha 82 ara, Bogdanica. Cena 16.000 eura


MALI OGLASI PRODAJEM garsoweru sa CG, na Qubi} keju povr{ine 24 m2, 2. sprat. Cena 16.000 E. Tel. 063/691761 POTREBAN ZA IZDAVAWE jednosoban ili jednoiposoban stan u prizemqu ili prvi sprat za poslovni prostor u centru grada. Tel. 065/ 5771777 PRODAJEM dvosoban stan kod Hotel Morave, noviji sa name{tajem. Cena 25.000 E. Tel. 064/3171701 TROSOBAN name{ten stan kod R. Mitrovi} {kole, parno grejawe, kablovska, telefon, 80 E. Tel. 069/ 1291528 KUPUJEM ku}u u gradskoj zoni, iskqu~ivo od vlasnika. Zvati posle 13 ~asova. Tel. 063/ 8735576 IZDAJEM sobu za studente i |ake , blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

9770228 IZDAJEM dvoiposoban name{ten stan u Beogradu, u ulici Vojvode Stepe. Poseduje CG, klimu i kablovsku. Tel. 064/ 2376939, 064/ 1559160 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 6. kg. Cena 48 E. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM nov stan povr{ine 78 m2, u Obili}evoj, , 1. sprat, odmah useqiv. Tel. 032/ 344-630 PRODAJEM be`i~ni telefon Panasonik. Cena 15 E. Mo`e zamena za cerova drva.Tel. 353-016, 063/ 7494846. PRODAJEM magnetnu traku za fitnes sa 8 brzina. Cena 120 E. Mo`e zamena za laptop. Tel.353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM zvu~ne kutije

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

Jamma 200 v, 1.par. Cena 100 E. Mo`e zamena za laptop. Tel.353-016, 063/ 7494846 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan, poseban ulaz, ku}a, grejawe TA. Tel. 032/ 332-761 PRODAJEM razne bicikle. Mo`e zamena za cerova drva.Tel.353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM kompletno renoviran jednoiposoban stan u ulici B. Jankovi}, povr{ine 40 m2, u prizemqu zgrade. Cena 32.000 E. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM muzi~ku liniju Philips 60 E. Mo`e zamena za cerova drva. Tel.353016, 063/ 7494846 PRODAJEM motornu testeru Stil 041. Tel.353016, 063/ 7494846 PRODAJEM dvosoban stan 55 m2 ulica Radi{e Po{ti}, na drugom spratu. Tel. 064/1589363 PRODAJEM biciklu sa 21 brzinom Skot. Cena 150 E.

061/617-82-60 064/137-41-37 064/146-87-31

STANOVI P-18m2, 2.sprat, cgObili}eva/novo. Cena 16 000 E P-26 m2, 3. sprat, ta,Kej, Cena 18 500E P-33m2, 5. sprat, cg, B.Jankovi}a /nov/. Cena 21 000 E P-35m2 ,PR, ta, H.Morava. Cena 23 000 E P-36m2, 2. sprat, cg, Obili}eva /novo/. Cena 23 000 E P-36m2, PR, cg, Qubi}ska. Cena 29 000 E P-36m2, 4. sprat, cg, Qubi}ska. Cena 22 500 E P-37m2, PR, cg,Kej. Cena 24 000 E P-42m2, PR, cg, Solunska. Cena 34 000 E P-51m2, 2. sprat, ta, B. Jankovi}. Cena 31.000E P-44m2, 2. sprat, ta, Kej. Cena 30 000 E P-46m2, PR, cg,Avenija 1. Cena 31 000 E P-47m2, 1. sprat, ta, Kej, Pri{tinska. Cena 31 000 E P-47.5m2, 5. sprat, cg, Nemawina. Cena 28 000 E P-48m2, 12. sprat, cg,

41

OGLASI

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

Vinara. Cena 26 000 E P-50.5 m2, 3. sprat, cg, hotel Morava. Cena 38 000 E P-53m2, 3. sprat, ta , B.Jankovi}a. Cena 33 000 E P-53m2, 2.sprat, cg, Kej, cena 35 000 E. P-54m2, 2. sprat, ta, Nemawina. Cena 36 000 E P-54m2, 1. sprat, cg, Qubi}ska , nov. Cena 53.500 E P-57m2, 4. sprat, cg, Avenija 2. Cena 36 000 E P-56m2, 5. sprat, cg, Nemawina. Cena 35 000 E P-56m2, 4. sprat,cg, Centar. Cena 32 000 E P-57m2, 4. sprat, cg, Kej. Cena 36000 E P-57m2, 1. sprat, cg, Kej. Cena 41 000 E P-58 m2, 6. sprat, cg, K.Milo{a. Cena 37 000 E P-58m2, 2. sprat, cg, H.Morava. Cena 42 000 E P-58m2, 9. sprat, cg, Kej. Cena 38 000 E P-60m2, 3. sprat, ta, Sv.Save. Cena 42 000 E P-64m2, 1. sprat, cg,

Sv.Save. Cena 42 000 E P-64m2, 2. sprat, cg, Alvaxinica. Cena 40500 E P-66.5m2, 7. sprat, cg, Nemawina. Cena 38 000 E P-67m2, 3. sprat,cg, Balkanska. Cena 38 000 E P-70m2, 2. sprat,cg, Kej. Cena 45 000 E P-73m2, 1. sprat, cg, Alvaxinica. Cena 58 000 E P-74m2, 5. sprat, cg, Kalu|erice. Cena 45 000 E P-76m2, 2. sprat, cgCentar. Cena 51 000 E P-76.5m2, PR, cg, Cara Lazara, nov. Cena 62 000 E P-83m2, 1. sprat, cg, K.V.Popovi}a. Cena 51 000 E P-80m2, 1. sprat, cg, Kej. Cena 53 000 E P-96m2, 5. sprat, cg, Alvaxinica . Cena 66 000 E P 17m2, prizemqe, Balkanska. Cena 9 000 E

KU]E P-40m2, 17 ari-G.Atenica, 10 500 E P-35+13m2, 1 ar-V.Stepe, 30 000 E P-70m2, 6.3 ara-Atenica , 34 000 E P-67m2, 3 ara-V.Stepe, 36 000 E P-120m2, 5.5 ari- {iri centar, 40 000 E P-137m2, 1.5 ari-Obili}eva, 67 000 E P-120+40m2, 3 ara-Ko{utwak, 67 000 E P-100m2, 2 ara-Centar,72 000 E P 60m2, 1 ari Suvi breg, 27 000E P-180m2, 2.5 ara-{iri centar, 72 000 E P-67m2, 4.75 ari-Centar, 83 000 E

P-120+65+100m2, 3.8 ari, Zelengorska, 90 000 E P-164m2 , 4.6 ari-Centar, 140 000 E P-106m2, 5.8 ari, Nu{i}eva, 73 000 E P-63m2, 4.7 ari-Atenica , 37 000 E P-64 m2+35m2, 7 ari- Suvi Breg, 33 000 E P-54m2+32m2+30m2, 6 ari-Trbu{ani, 37 000 E P 200m2 3 ari nova ,Trubu{ani, 40 000

Mo`e zamena za laptop. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM zup~astu pumpu za pretakawe uqa i emulzije, trofazna Sever Subotica. Cena 60 e. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 353-016,063/ 7494846 PRODAJEM trosoban stan, 4. sprat, gas, name{ten, kod Hotel Morave. Cena 33.000 E. Tel. 060/ 3498490 IZDAJEM sobu / u ku}i / sa upotrebomkuhiwe i kupatila, CG, u blizini Medicinske {kole / u~enici, studentkiwi , zaposlenoj devojci / . Tel. 062/ 514429 PRODAJEM razne delove za Opel Kadet Kocku. Mo`e zamena za cerova drva. Tel.353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM nov,odmah useqiv stan P-50.50 m2, u Qubi}skoj ulici, povoqno. Tel. 064/1589363 PRODAJEM neonke za kvarcovawe lica i tela 80100 W, cena 9 e komad. Mo`e zamena za cerova drva. Tel.353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM 500 zna~ki iz stare Jugoslavije. Cena 90 e. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM jednosoban stan u Pri{tinskoj ulici , P- 37 m2, 2. sprat. Cena 24.000 E

PRODAJEM ku}u u varo{ici u Kotra`i, sa 2 objekta, prodavnicom i 2 gara`e, na 40 ari zemqe.Tel. 0033354540398 IZDAJEM ku}u u Qubi}u kod zelene pijace. Tel. 064/ 8423736 PRODAJEM crevo za vodu 50 m, od pola cola na kalemu. Tel. 064/ 9950345 PRODAJEM nov stan P- 38 m2 kod {kole Milica Pavlovi}, 3. sprat. Cena 25.500 E PRODAJEM muzi~ku liniju Philips sa gramofonom i zvu~nicima, vrlo povoqno. Tel. 064/ 9950345 POTREBNA kuvarica i fizi~ki radnik u etno centru u podno`ju Div~ibara. Tel. 060/ 3004264 POTREBNI radnici za rad u autoperionici sa iskustvom. Tel. 064/ 2620064 IZDAJEM stan i lokale u Qubi}skoj 50. Tel. 032/343-667, 065/ 6107999 PRODAJEM `i~ano staklo 9 E/ m. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM dvoiposoban stan od 57 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM mobilni telefon Soni Erikson 770. Cena 30 E. Te. 353-016, 063/ 7494846. IZDAJEM ku}u P-35 m2 kod zelene pijace u Qubi}u.Tel. 064/ 8423736 KUPUJEM stan do 40 m2,

u`i centar, bez centralnog grejawa, do tre}eg sprata. Tel. 060/ 328-38-92, 061/ 289-25-16 PRODAJEM ku}u, Kulinova~ko poqe 78 i 10 ari placa, i 20 ari wivu. Tel. 371-496 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 9770228 PRODAJEM OLT dvorednu sejalicu za kukuruz. Tel. 065/ 4238232, 064/ 1637612 PRODAJEM stan 33 m2 u Aveniji 2. Cena 17.000 E. Tel. 064/ 1589363 PRODAJEM traktor Renault 57ks, 85.god. duplak, odli~no stawe, uvoz. Tel. 065/ 4238232, 064/ 1637612 BALIRKA Daic- Fahr HD360 i grabuqe balerine Daic - Fahr, {irine 2.5m. Tel. 065/ 4238232, 064/ 1637612 JEDNOREDNI bera~ Sip tornado 40 2006.god. sa ventilatorom. Tel. 065/ 4238232, 064/ 1637612 SAMOISTOVARNA prikolica za |ubre, 3 t. Tel. 065/ 4238232, 064/ 1637612 TRA@IM posao u butiku ili nekoj drugoj trgovinskoj radwi. Tel. 064/ 9950345 PRODAJA tehnike MARANC DEK TEHNIKS DEK JVCCD PLEJER, po 20 eura komad. Nenad, tel. 063/ 1665062


42

OGLASI

MALI OGLASI PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, UKWI@EN POSLOVNO STAMBENI OBJEKAT U TRNAVI (kod Trnavske reke uz regionalni put) 600 m/2, NA DVA NIVOA, POGODAN ZA SVE DELATNOSTI I ZA STANOVAWE. Telefon: 032/221400, mob. 064/12-41806, preko celog dana.

DE@URNI STOMATOLOG Dr. MLADEN BEHARA Ko~e An|elkovi}a 1 322-656 De`urni tel: 062/86-17-988 PRODAJEM malo kori{}enu fiskalnu kasu Galeb MP 55 sa GPRS. tel:060/388-22-99 HITNO PRODAJEM KU]U SA POMO]NIM OBJEKTOM U RAJI]EVOJ 16/1. CENA 25.000 EVRA. ZVATI NA BROJ 064/217-5520. IZDAJEM nename{ten stan od 45 m/2 u Nemawinoj ulici, kod osnovne {kole “Milica Pavlovi}”. Parno grejawe, cena povoqna. Mobilni: 064/9934038 i 032/345738. IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR (ve}i broj kancelarija) od 10 do 100 m/2, sa kompletnom infrastrukturom (gas, klima, telefon, internet, parking). Prostor se nalazi u u`em centru grada. Povoqno. Telefon: 063/654 653. PRODAJEM ku}u u Pigovoj 11/2, kod parka, odmah useqiva. Telefon: 032/345 543. NAJPOVOQNIJE kwigovodstvene usluge, jedan mesec gratis, osnivawe gratis, dogovor. Mobilni: 064/1964705. PRODAJEM imawe sa 2 ku}e u Pakovra}u, asfaltni prilaz. Vredi videti. Mobilni: 064/196 4705. PRODAJEM razne motore, reduktore, ventilatore, kompresor, CO 2 aparat, {asiju 8 metara. Telefon: 032/367 657. IZDAJEM lokal 18 m/2, 120 evra, dr Dragi{e Mi{ovi}a 68. Tel: 060/622 5240. IZDAJEM name{tenu gar-

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735 IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR, POVR[INE 250 m/2, U STROGOM CENTRU GRADA. MOBILNI: 063/609 784. ODGAJIVA^NICA PRODAJE MANGULICE ZA PRIPLOD I KLAWE I PROIZVODE OD MANGULICA ( MAST, SLANINU I KOBASICU). MOBILNI: 064/134 82 36. PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana soweru sa parnim grejawem, ulica Sin|eli}eva 83/1. Tel. 700-957, 063/ 7000-425 PRODAJEM beli ormar sa policama 200 x 200 x 30 i kasu sa fiokom. Tel. 063/1853212 FITNES, aerobik, sve vrste ve`bi, anticelulit vibro masa`eri, 1.000,oo dinara mese~no. Tel. 063/ 656973 CRTAM portrete prema fotografiji, u olovci na papiru 1.000,oo dinara i uqe na platnu. Tel. 063/ 603513 PRODAJEM mercedes E 200 CDI 2003. godi{te, automatik, avangard, ful oprema, crna metalik. Tel. 063/ 600544 PRODAJEM satelitski tawir sa motorom i pozicionerom. Cena 90 E. Tel.353-016, 063/7494846 PRU@AM usluge ~uvawa starijih osoba i pomo} u ku}i. Tel. 032/375-585 IZRADA ma{inskih cementnih ko{uqica i izvo|ewe svih gipsanih radova, postavqawe zvu~ne, termo i hidro izolacije. Izvo|ewe svih vrsta betonskih radova. Tel. 064/ 6152763 NA PRODAJU lova~ki karabin Vin~ester magnum sa optikom M-70, kalibar 300, neupotrebqivan, za lica sa dozlovom. Tel. 064/ 4134306 PRODAJEM lepu vikend ku}u, posebno. Odli~na lokacija. Tel. 060/ 5589296

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322-656 de`urni telefon 062/8617 988 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski.

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG JEZIKA ZA OSNOVCE - ^ASOVI GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE. 065/2004-115 Marija MU[KARAC, 44 GODINE, UGOSTITEQSKI RADNIK, STAMBENO OBEZBE\EN / SA STANOM U U@EM CENTRU / KULTURAN, SPORTSKI GRA\EN, TRA@I ISKRENU @ENSKU OSOBU DO 37. GODINA , PO MOGU]STVU ZAPOSLENU, ISKQU^IVO RADI BRAKA. TEL. 064/ 1298633 ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 DOMENSKA internet obuka, uz jedan kvalitetan komercijalni domen. Tel. 060/ 5589296 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 5900651, 032/ 391-964 PRODAJEM stan 33 m2, ukwi`en, Avenija 2. povoqno. Tel. 060/ 3100878 PRODAJEM parcelu u Trnavi, 48 ari, 6 km od centra, ulaz na plac sa asfalta, povoqno, dogovor. Tel. 344026 PRODAJEM KENVUD DEK i CD plejer komplet Sloboda, videti subotom, po 3.000 dinara. Tel. 063/ 8193839 PRODAJEM traktor RUS DT 20, dosta dobar, mala potro{wa, povoqno. Tel. 064/ 5107879

Udru`ewe penzionera grada ^a~ka ogla{ava potrebu za prikupqawem ponuda za 2013. godinu i to za: 1 - Prevoz 1000 tona sirovog ugqa “Kolubara” od rudnika do skladi{ta u ^a~ku. Prevoznik preuzima ugaq u rudniku po ovla{}ewu udru`ewa i odgovara za kvalitet preuzetog ugqa. Cena po jednoj toni. 2 - Prijem ugqa na stovari{te, koje mora biti pokriveno, merewe pri prijemu, razmeravawa prema potrebama kupaca penzionera i razvo`ewe na adrese kupaca na teritoriji grada. Cena po jednoj toni. Ponude dostaviti na adresu Udru`ewe penzionera grada ^a~ka, ulica Balkanska broj 6 u roku od 10 dana od dana objavqivawa oglasa. Obave{tewa na telefon 371-816 i 371811 od 9 do 13 ~asova.

PRODAJEM dosta povoqno {lajfericu , A. Spasi} -]uprija, sa diskom 600 mm, samousisni ventilator i gumeni cilindar. Vredi videti. Tel. 064/5107879 ISKUSNA medicinska sestra pomogla bi Vam oko Va{e bebe ili starije osobe. Tel. 062/ 211827 ARONIJA, mati~ni sok. Tel. 062/ 8056900, 032/ 344840 PRODAJEM plac 25 ari u Preqini.Tel. 064/ 1268507 PRODAJEM u Miokovcima plac 15 ari, objekat 10 m2, struja, voda, mo`e zamena za auto. Tel. 063/ 84-30-214 PO ZANIMAWU SAM tehni~ar drumskog saobra}aja i instruktor za obuku voza~a. @ivim u Trnavskoj Baluzi. Imam radnog iskustva u papirnoj industriji i magacinu. Tra`im posao u struci ili van struke. Tel. 062/224856, munitlak.goran et gmail.com TOPLOTNE pumpe snage 8-90 kv , solarni kolektori, fotonaponski paneli, hibridni solarni paneli. Tel. 062/ 1080276, 032/ 741582 PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2 ara placa kod bioskopa Prag. Tel. 064/ 1394468 PRODAJEM 4 m3 drva i {qivove paweve. Tel. 064/ 4175608 PRODAJEM internet domen GORWIM.ORG. Tel. 060/ 5589296 KU]A na prodaju u Gori~anima. Tel. 061/ 1880429 PRODAJEM Citroen C 3 1.2. benzin, 2004.godi{te, pre{ao 103.000 kilometara. Cena 3.400 E. Tel. 064/2402699 PRODAJEM Renault Tvingo

1.2. benzin, sa plinom, 2002.godi{te, pre{ao 140.000 kilometara. Cena 2.100 E. Tel. 064/ 2402699 PRODAJEM Citroen C 1.4. HDI 2004.godi{te. Cena 2.900 E. Tel. 064/ 2402699 PRODAJEM Citroen C 3, 1.4. benzin, 2003.godi{te, pre{ao 140.000 kilometara. Cena 2.999 E. Tel. 064/ 2402699 PRODAJEM Jugo sa plinom 2006.godi{te. Cena 1.100 E. Tel. 064/ 2402699 PRODAJEM Renault Megane 1.5. DCI, 2007.godi{te, 5. vrata, pre{ao 163.000 kilometara. Uve`en iz Francuske. Cena 5.400 E. Tel. 064/ 2402699 IZDAJEM name{tenu garsoweru na Qubi} keju, ulica Danice Markovi} br.80, 2. sprat, centralno grejawe. Tel. 064/ 8292725, 354-285 PRODAJEM stog sena. Tel. 064/ 4175628 PRODAJEM internet domen guca.fun. Tel. 060/ 5589296 PRODAJEM 3 grobna mesta na ^a~anskom grobqu, cena po dogovoru, isti se nalaze prvi ulaz desno od magistrale. Tel. 062/ 8089012 PRODAJEM skuter Kumco 49 kubika, registrovan trajno. Cena 220 E, mo`e zamena za cirkular za drva ili kompresor dvokipac sa bocom od 80 do 150 litara. Tel. 065/ 5323514 TROSOBAN name{ten stan kod {kole Ratko Mitrovi}, parno grejawe, kablovska, telefon. Cena 80 E. Tel. 069/ 1291528 PRODAJEM dva {poreta, jedan je Smederevac, a drugi Al-

fa, oba su u dosta solidnom stawu, a cena je upola cene od novog. Tel. 064/ 8201605 PRODAJEM domen eumore.com, procewen na 1200 E, prodajem za 350 E. Tel. 060/5589296 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u 62 m2. Prelepa lokacija. Tel. 060/ 5589296 PRODAJEM staru ku}u sa 1.5 ari placa u strogom centru grada. Tel. 063/8033676 PRODAJEM seno u stogovima i presovanu slamu , 500 bala. Tel. 032/ 824-098, 064/ 4238146 PRODAJEM drva za ogrev 35 m3, cerova i bagremova. Tel. 060/ 6618835 PRODAJEM ku}u Avenija 2, 100 m2, 6 ari placa. Cena 29.000 E. Tel. 062/ 8913191 PRODAJEM kotao za parno grejawe, ispravan, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM rusku Kama pumpu za vodu, kao nova, povoqno. Tel. 371-685 IZDAJEM dvosoban nename{ten stan, odvojeno sve, nova gradwa, ku}a, grejawe - TA. Tel. 332-761 PRODAJEM industrijsku ma{inu za {ivewe ko`e i krzna. Ispravna, povoqno. Tel. 371685 PRODAJEM dve ku}e -posebne stambene jedinice 75+125 m2 sa 4 ara placa na Alvaxinici. Tel. 063/ 8430214 HITNO PRODAJEM garsoweru, 17.500 evra, centralno grejawe, 6 sprat, dva lifta - renoviran, mo`e i zamena za ve}i uz doplatu, ul. Kneza Milo{a 53. Mobilni: 060/3202-333.


43

^ITUQE

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

POSLEDWI POZDRAV dragom

TU@NO SE]AWE 9. februar 2006. - 9. februar 2013.

MIHAILO VI]OVI] @EQKU SIMOVI]U

(1941. - 2013.)

Dragi deko, Te{ko je prihvatiti da te vi{e nema i da vi{e ne}emo ~uti tvoj dragi glas. Hvala ti za svu qubav, ne`nost i dobrotu koju si nam nesebi~no pru`ao. Bio si najboqi deda na svetu. Zauvek }e{ biti u na{im srcima. Tvoja unuka IVA i unuk NEMAWA

od QUBICE i brata IVANA ARSENIJEVI]A sa porodicom. 15773

SE]AWE Dana 8. februara 2013. godine, navr{ava se GODINA od smrti na{eg dragog brata, strica, ujaka i dede

POSLEDWI POZDRAV na{em dragom

VESNA PURI] ro|ena Nikoli}

MIHAILU VI]OVI]U

Utehe nema, ti si sre}a na{a, uvek sa nama u na{oj du{i i srcu. Vole te tvoja deca SANDRA i MI[O, suprug SA[A, mama IRINA, tata VIDOJE, brat DRAGAN, snaha IVANA, bratanci JOCO i PAJO

\OKI] I. SAVE

(27.6.1941.-3.2.2013.)

1945 - 2012

Mnogo tu`ni jer smo te izgubili a neizmerno sre}ni {to smo te imali.

15738

Sa velikom qubavqu i tugom uspomenu na wega ~uvaju WEGOVI NAJMILIJI

Supruga DOCA, sin DRAGAN, snaha GOCA, unuka IVANA, unuk NEMAWA i prija MARA Dana 27. januara 2013. godine, prestalo je da kuca plemenito srce na{e MAJKE

ZAGORKE ZAGE URDAREVI]

SE]AWE 10. februar 2004 - 10. februar 2013.

15761

Dana 7. 2. 2013. navr{ava se DVADESET GODINA od smrti na{eg dragog oca i supruga

\OR\E @IVKOVI] iz Trnave

26. 2.1940 - 27. 1. 2013. Sahrana je obavqena 29. 1. 2013. na gradskom grobqu u ^a~ku. Zahvaqujemo se svima koji su saose}ali sa nama i prisustvovali ispra}aju na{e majke.

TIOSLAVA NEDOVI]A iz ^a~ka Uspomenu na wega ~uvaju supruga MIRA sa porodicom 15754

Oti{ao si iznenada i prerano. Vreme prolazi, a uspomenu na tebe sa ponosom i qubavqu ~uvaju tvoji najmiliji: supruga BORKA, sin MARINKO i }erke MARIJANA i MIRJANA

Posebnu zahvalnost dugujemo dr. MILOJKOVI]U i osobqu `enske hirurgije Bolnice. ZA[TO MAJKO NISI VE^NA?! ZAHVALNA DECA: QIQANA i \OR\E sa porodicama

SE]AWE na drage roditeqe, nanu i dedu

15788 15774

POSLEDWI POZDRAV dragoj majci

U subotu, 9. februara 2013. godine, dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom

RADO[U DAMQANOVI]U MA\ARU

JELENI \OKOVI]

Zahvalni smo za sve {to si u~inio za nas.

Tvoj sin DU[AN

WEGOVI NAJMILIJI: supruga ZLATA, sin DU[KO, k}erka DU[ICA, snaha MIRJANA, unuka MARINA, unuk NENAD i brat DRAGAN sa porodicom. 15775

15771

Dana 05. 02. 2013. preminula je

POSLEDWI POZDRAV

JELENI \OKOVI]

JELENA \OKOVI]

Sin DU[AN, NENAD, NENA, KOLE, MIRA

POSLEDWI POZDRAV od wenih najmilijih: majka VERICA, otac BRANKO, brat BOBAN i snaja KRISTINA

15772

15770

CANA 2003.

SLAVKO 2010. QUBI^I]

Godine prolaze a uspomenu na na{e drage sa ponosom i qubavqu ~uvaju wihovi najmiliji: }erka GOCA, zet RADE, unuci DANIJELA i DEJAN fak.

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


44

^ITUQE

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

11. februara navr{ava se tri godine od kako smo ostali bez na{e mnogo voqene supruge, majke, bake i ta{te

POSLEDWI POZDRAV

DANICE URO[EVI] - DACE ro|ene CAREVI] 1943 - 2010 Draga na{a Daco, pro{le su tri godine kako nisi sa nama. A opet kao da si tu. Spusti{ se na nas kao sun~ev zrak u sivom, zimskom danu. Pro|e{ sa stihom neke ne`ne pesme. Ili uz laku {alu na na{ ra~un ... tek, nema dana da te ne pomenemo, nekad sa suzom, nekad sa osmehom. A i to si ti, takvom si na{u porodicu na~inila, odgajila. Da se se}amo i da idemo daqe. Bez tebe tekve bi i ova tuga bila te`a. Uvek }e te nositi u srcu i du{i oni koji su te neizmerno voleli i koji }e te uvek voleti: suprug Dragan, }erka Jasmina, unuka Marija i zet Dragan.

MILENKU KOQAJI]U 1926 - 2013 od supruge MILKE i sinova BOBANA i MILANA sa porodicama. 15762

15755

Navr{ava se ^ETRDESET TU@NIH DANA od kako nas je napustila

TU@NO SE]AWE 11. 2. 2012 - 11. 2. 2013.

Dana 10. februara 2013. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog oca

MILADINA LAZAREVI]A iz Gorwe Gorevnice Nedostaje nam tvoj korak, ne~ujemo tvoj glas. Nema te, a u na{oj si pri~i, u suzama, u is~ekivawu. Uvek si bio uz nas i sa nama si dok `ivimo. TVOJE NAJDRA@E: }erke MILICA i DANICA sa porodicama. 15764

40 tu`nih dana kako nas je zauvek napustio na{ dragi

RADI[A SRETENOVI] iz Ro`aca Ka`u da je za izuzetne qude smrt po~etak besmrtnosti. Ti si ve} na tom putu jer si to zaslu`io svojim po{tewem, plemenitim i dostojanstvenim `ivotom. Hvala ti za sve {to si u~inio za nas. S qubavqu, tugom i po{tovawem TVOJI NAJMILIJI 15765

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

KOVIQKA KORAKSI] 1929 - 2013 Pomen }emo davati 9. februara 2013. godine u 14 ~asova na grobqu u Gorwoj Gorevnici. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. TVOJA PORODICA

SE]AWE 9. 2. 2003 - 9. 2. 2013.

RADISAV VASIQEVI]

MILADIN LAZAREVI] iz Gorwe Gorevnice

Nastavqamo tamo gde si ti stao, s verom u plemenitost, rad, mudrost i qubav koje si nam ostavio. Volimo te zauvek. TVOJI NAJMILIJI: supruga GROZDANA, sin MILIVOJE, snaha SNE@ANA i unuke BOJANA i DRAGANA 15757

Voqeni ne umiru, dok postoje oni koji ih vole. K}i ANA i supruga DU[ICA 15752

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


45

^ITUQE

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ voqeni

U ponedeqak, 11. februara navr{ava se GODINU DANA od kako nije sa nama

@EQKO SIMOVI]

MANOJLO SOKI]

1972 - 2013 iz ^a~ka

iz Lipnice 2012 - 2013

Preminuo iznenada 4. 2. 2013. u 41. godini `ivota. Sahrana je obavqena u sredu 6. 2. 2013. u 13 ~asova na ^a~anskom grobqu.

Dan za danom prolazi i godina pro|e u nadi da }e{ nam do}i. Na{oj nadi nema kraja pa sledimo tvoj put svakog dana. Od zaborava te ~uvamo mi, a nadamo se u tvojoj ve~noj ku}i an|eli. Hvala ti za sve. TVOJI: supruga QIQANA, sin ALEKSANDAR, }erka VESNA, zet DEJAN

O@ALO[]ENI: otac @IKO, sestra SAWA, zet MIROSLAV, sestri}i VUK i NIKOLA i ostala rodbina

15746

15747

Februar budi uspomene i se}awa na na{eg najdra`eg tatu i supruga

Dana 31. januara 2013. godine, preminula je na{a draga majka i baka

9. 2. 2011 - 9. 2. 2013. Svaki osmeh na{eg dragog

DESANKA DA[I] iz ^a~ka 1928 - 2013 Sahrana je obavqena u ponedeqak 4. februara 2013. godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu u ^a~ku. Zahvalnost dugujemo svima koji su prisustvovali na sahrani.

VU^ETI] Dr ZORANA ZO]A

2011 - 2013 Pro{lo je tek dve godine, A mi moramo bez wega ceo na{ `ivot...

Zauvek je u na{im se}awima, uspomenama i snovima. Lola, Petar, Iva i Mikan

O@ALO[]ENI: sin RATKO, }erka SVETLANA, snaja JELA, unuci SA[A i \OR\E, unuka MILICA i ostala rodbina.

15753

15756

Ana, Lazo i Biqa 15754

SE]AWE 12.02.2007 - 12.02.2013.

SE]AWE 7. 2. 2007 - 7. 2. 2013.

Pro{lo je [EST GODINA od smrti na{e

MILOSAV KOVA^EVI]

STOJAN GRUBE[EVI]

RADE NENADI]

iz Jezdine [est godina rado te se se}aju i s' ponosom pomiwu tvoji najmiliji: supruga NADA, sin RAJKO, snaja DRAGICA, unuci NEMAWA i BOJAN sa porodicom.

[est godina je pro{lo, a uspomenu na na{eg dragog Stojana sa ponosom i qubavqu ~uvaju supruga CANA sa porodicom.

15760

15766

Vreme nas je jedino nau~ilo da `ivimo bez tebe. TVOJI: suprug MILOMIR, }erke SNE@ANA i MILANKA sa porodicama


46

^ITUQE

Dana 8. 2. 2013. godine, navr{ilo se [EST GODINA od smrti na{e sestre

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

Dana 5. februara 2013. navr{ilo se DVE GODINE od smrti na{eg dragog supruga i oca

SE]AWE 11. 2. 2003 - 11. 2. 2013.

RADE NENADI] iz ^a~ka

Sa te{kim bolom u du{i nikad ne}e{ biti zaboravqena od onih koji su te najvi{e voleli. TVOJI: brat STOJAN i sestre MILIJANA i RU@A 15733

Dana 9. 2. 2013. godine, navr{ava se ^ETRDESET TU@NIH DANA od kada nije sa nama na{ dragi

MILANA [QIVI]A voskara iz ^a~ka Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na tebe. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.

NOVICA NOVI^I]

PERO MAJSTOROVI]

TVOJI NAJMILIJI: supruga ZORICA, sinovi DRAGAN i VLASTIMIR i k}erka VIKTORIJA

Zauvek zahvalna PORODICA

Ostavio si nas bez re~i i pozdrava nespremne da se rastanemo. Nijedno novo sutra ne donosi nam utehu, jer ogromna je tuga u na{im srcima. Tvoje: supruga CANA i k}erka ANA 15728

U petak, 8. februara 2013. godine u 12 ~asova na ~a~anskom grobqu obavi}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{oj dragoj

15729

Dana 10. februara navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e majke

VU^ETI] dr. ZORAN

RADOSIJE MARTA]

9. 02. 2011 - 9. 02. 2013.

iz Rajca

JELI LAZOVI] 1962 - 2012

Zaborav ne postoji. Tvoje veliko srce i plemenita du{a zaslu`uju ve~no se}awe. Mi te sa qubavqu pomiwemo i od zaborava ~uvamo. TVOJI: sin VEQO, }erke GINA i STANICA i brat STANI[A sa porodicama.

Zoko, u svakom trenu u na{im si mislima, ali nisi ovde, sa nama. I boli. Mnogo... Mama BRANA, sestra SNE@A, MILO[, JUCA i RADE

15735

Znala si koliko te volimo, ali nikada ne}e{ saznati koliko nam nedostaje{. Nosi}emo te ve~no u na{im srcima. Suprug @IKO, sinovi BORKO i DACO, snaja SAWA i unuk TEO

POSLEDWI POZDRAV velikom sportskom prijatequ

15737

POSLEDWI POZDRAV velikom sportskom prijatequ

15744

Navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage snaje

JELE LAZOVI]

IVANU IVANOVI]U IVECU

IVANU IVANOVI]U IVECU

ro|ena 1962. godine Sre}ni smo {to smo te imali a beskrajno tu`ni {to smo te izgubili. Zaova SNE@ANA sa porodicom PAUNOVI]

FUDBALSKI SAVEZ GRADA ^A^KA

FUDBALSKI SAVEZ MORAVI^KOG OKRUGA

15745 fak.

fak.

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

SE]AWE 6. februar 1993 - 6. februar 2013.

RADOVAN DUWI] profesor iz ^a~ka Dvadeset godina je pro{lo od smrti na{eg dragog supruga i oca. Sa ponosom ga pomiwemo i u srcu nosimo. Wegovi: supruga KOSANA, sinovi ZORAN i GORAN sa porodicama.

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

U subotu, 9. februara 2013. na ~a~anskom grobqu dava}emo GODI[WI POMEN

QUBI[I NIKOLI]I DO\INU 4. april 1932 - 9. februar 2012. @ive}e zauvek u na{em se}awu. Supruga NATALIJA, sin NENAD i }erka NEVENKA


47

^ITUQE

PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE

IN MEMORIAM

Dana 12. februara 2013. navr{ava se GODINA DANA od smrti moga dragog druga

3. 2. 2009 - 3. 2. 2013.

NEVENKA PURI] PRELI]

MILOJKA DANILOVI]A

ZAUVEK U NA[IM SRCIMA.

Drug DU[AN DA^OVI]

15732

DRAGO[ JEVTOVI] GAQO VKV voza~ 1973 - 2013

Godina je pro{la a uspomenu na wega }u ve~no ~uvati.

MARKO, DARKO i MI]KO

U subotu, 9. februara 2013. godine, navr{ava se 40 GODINA od kada nas je napustio na{ dragi

Toga dana poseti}emo wegov grob na dowem Trbu{anskom grobqu. S qubavqu i po{tovawem ve~no }e{ `iveti u na{im srcima. O@ALO[]ENE: k}erke RADA i NADA

POSLEDWI POZDRAV dragom dedi

\URO VELISAVQEVI] Qubav i uspomene }e uvek biti ja~e od zaborava. Hvala ti na svemu. Na{e detiwstvo si ti. ]erka ANA i sin ANDRIJA

\URU Deko, mnogo nam nedostaje{. Uvek }emo te voleti kao {to si ti voleo nas. Unuci STEFAN i LAZAR

15741

15742

POSLEDWI POZDRAV bratu, ujaku i zetu

Dana 31. 01. 2013. preminuo je na{ voqeni suprug, otac i deda

\URU VELISAVQEVI]U

\URO VELISAVQEVI]

\URO

Znao si koliko te volimo a ne zna{ koliko nam nedostaje{.

1950 - 2013

Tvoje sestre LEPA i OLGICA, sestri}i NIKOLA, NEMAWA, STEFAN i URO[, zetovi RAJKO i SLOBODAN

Za{to? Hiqadu za{to, ali odgovora nema. Ostala je bol, praznina ... Tvoja DU[ICA

O@ALO[]ENI: supruga DU[ICA, }erka ANA, sin ANDRIJA, unuci STEFAN i LAZAR, zet GORAN i RADA

15767

15743

15740


PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.