30. januar 2015.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXII, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

[e{eq izazvao veliku pa`wu u ^a~ku

^A^AK, 30. JANUAR 2015. GODINE

BROJ 4

CENA 30 DIN.

Otvorena nova zgrada Muzi~ke {kole

„SAMO BAJ^ETINA @IVI DOBRO”

strana 10.

Izuzetna gledanost filma “Gor~ilo”

HRAM MUZIKE

strana 7.

^A^ANSKE [KOLE PROSLAVILE SAVINDAN strana 8.

KAD POLITIKA, MORAL I RELIGIJA POSTANU KOMEDIJA strana 17.

U susret konstituisawu nove op{tinske vlasti u Lu~anima

Problem koji zahteva sistemsko re{ewe

STRAH OD PASA LUTALICA SVAKODNEVICA strana 5.

SEDNICA SKUP[TINE KRAJEM FEBRUARA strana 19.

Obele`en Dan se}awa na `rtve holokausta

DA SE ISTORIJA NE PONOVI...

strane 14. i 16.

CENTRUM 069 - 310-0460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com


2

MARKETING

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE


3

DRU[TVO

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

NA POSLEDWOJ SEDNICI GRADSKOG VE]A DONET I PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O KRITERIJUMIMA I POSTUPKU DODELE SREDSTAVA ZA FINANSIRAWE POTREBA U OBLASTI SPORTA a posledwoj 111. sednici Gradskog ve}a, odr`anoj u ponedeqak, ve}nici su, izme|u ostalog, usvojili i pravilnik o izmenama i dopunama pravilnika o kriterijumima i postupku dodele sredstava za finansirawe potreba u oblasti sporta. Izvestilac Nade`da Vuksanovi}, na~elnica Gradske uprave za dru{tvene delatnosti, podsetila je da je odlukom o buxetu grada ^a~ka za 2015. godinu za potrebe finansirawa programa i projekata u oblasti sporta izdvojeno 45 miliona dinara. Tako|e, na~elnica je podsetila da su se KK i FK Borac u 2014. plasirali u vi{i rang takmi~ewa, kao i da oba kluba u ovoj godini nemaju sponzora za realizaciju wihovih sportskih aktivnosti. - Zbog toga je rukovodstvo grada odlu~ilo da procenti izdvajawa sredstava za potrebe finansirawa fudbala i ko{arke, odnosno prve grupe sportova, iznose 68 odsto od ukupno planiranih sredstava za ove namene iz buxeta grada. Planirano je da se od tih sredstava 60 odsto izdvoji za potrebe fudbala i 40 odsto za potrebe ko{arke, na u{trb sportova iz druge grupe - obja{wava

N

NAJVI[E PARA ZA FUDBAL I KO[ARKU Vuksanovi}ka i dodaje da su klubovima u drugoj grupi sportova, gde pripadaju rukomet, odbojka, stoni tenis, tenis i ostali sportovi, sredstva umawena za dva odsto, sa 22 na 20 procenata. Ova izmena i dopuna pravilnika izazvala je negodovawe Nemawe Trnavca, ~lana Gradskog ve}a zadu`enog za sport. Trnavac je, pored ostalog, istakao da je na pripremnoj sednici saznao da je izmewen pravilnik, iako je ~lan Komisije za sport, kao i da je ranije bilo dogovoreno da se pravilnik ne mewa zbog raspisivawa konkursa za dodelu sredstava, koji jo{ uvek nije objavqen. Ipak, Trnavac je glasao za dono{ewe ovog pravilnika, naglasiv{i da grad ne}e dozvoliti da se sredstva iz buxeta tro{e nenamenski: - Konkretno, procenat je promewen je u korist prve grupe sportova, pre svega u korist fudbala. Smatram da }e biti o{te}eni slabiji klubovi, ne tako

veliki, ali sa tradicijom. To je bio jedan od razloga za moje negodovawe i moju reakciju. Po{to je Gradsko ve}e kolektivni organ, bilo bi apsurdno da ja kao ~lan GV zadu`en za sport glasam protiv, a da o~ekujem od ostalih ~lanova da glasaju za. Zbog toga sam i ja glasao za. Iako se s tim ne sla`em, podr`avam gradona~elnika i gradsko rukovodstvo, to je deo wihove strategije. Ja sam za masovan sport, da deca na{eg grada imaju elementarne uslove da se bave sportom. Nezadovoqan odlukom, Trnavac je na kraju sednice Gradskog ve}a rekao da }e podneti ostavku na ~lana Komisije za sport, jer “ne `eli da bude deo ne~ega na {ta nema uticaj”. - Sutra }e svi mene okriviti i tra`iti konkretnu pomo}, a ja ne}u mo}i da im pomognem. Kada mi se klubovi budu javqali, kada budu negodovali, ukoliko budu o{te}eni u ovogodi{woj raspodeli sredstava, ja }u ih usmeravati na kabinet gradona-

~elnika i gradskog rukovodstva - izjavio je Trnavac. Na sednici Gradskog ve}a doneta je i odluka o dodeli nagrada sportskim organizacijama, mladim talentima i istaknutim sportistima za postignute sportske rezultate i doprinos razvoju sporta. Opredeqena su dva miliona dinara za pet klubova i 42 takmi~ara za ostvarene izuzetne rezultate. - Od sportskih organizacija to su KK Mladost, Kajak klub, Bodi bilding klub Borac, Auto moto sportski klub i Bicikli-

sti~ki klub Borac, a s druge strane od pristiglih 75 prijava za mlade talente podelili smo 42 nov~ane nagrade. Verujem da }e svi oni biti zadovoqni. Na`alost, ostala 33 kandidata nisu ispunila odre|ene uslove. I ove godine, kao i pro{le, najve}i deo nov~ane nagrade je dobila Ivana Jorovi}, na{a teniserka, kojoj `elimo sre}u, kao i ostalim mladim talentima grada - rekao je Vladica Gavrilovi}, predsednik Komisije za sport. Na posledwoj sednici GV utvr|en je i predlog programa kori{}ewa sred-

stava buxetskog fonda za za{titu `ivotne sredine za 2015. godinu, o kome }e morati da se izjasni resorno ministarstvo, a potom i odbornici Skup{tine grada. Ve}nici su doneli i program o izmenama programa postavqawa kioska na teritoriji grada ^a~ka, kojim se odustalo od namere da se u Gradskom parku izda prostor za postavqawe kafe-poslasti~arnice, a usvojili su i izve{taj o radu slu`be za internu reviziju korisnika buxetskih sredstava za 2014. godinu. N. R.

PODR[KA RA\AWU

[EST MILIONA DINARA ZA VANTELESNU OPLODWU

radsko ve}e je na sednici odr`anoj 22. januara usvojilo pravilnik o kriterijumima za ostvarivawe prava na finansijsku pomo} za vantelesnu oplodwu u 2015. godini. U gradskom buxetu za tu namenu opredeqeno je {est miliona dinara, {to je u skladu sa sredstvima koja su utro{ena pro{le godine, kada je sredstva do-

G

bilo 18 parova. Prema re~ima Slavice Karanac, na~elnika GU za stru~ne poslove Skup{tine, gradona~elnika i Gradskog ve}a, novac za vantelesnu oplodwu }e se raspodeqivati na osnovu pravilnika, a kriterijumi za dodeqivawe te pomo}i podrazumevaju pro{irena prava u odnosu na ona koja se mogu ostvariti na teret

obaveznog zdravstvenog osigurawa, kako bi ova vrsta podr{ke bila dostupna {to ve}em broju parova. “Pro{irena prava se ogledaju u broju poku{aja za vantelesnu oplodwu. U okviru obaveznog zdravstvenog osigurawa obezbe|uje se podr{ka za dva poku{aja. Mi nemamo takva ograni~ewa, ~ak ni kada je u pitawu starost `ene, a par koji je zainteresovan mo`e sam da izabere ustanovu u kojoj }e sprovesti taj postupak”, istakla je Slavica Karanac. Odluku o dodeli finansijske pomo}i donosi gradona~elnik na osnovu usvojenog pravilnika. Potpisani ugovor je osnov za prenos novca parovima, a planirani iznos po jednom je do 300 hiqada dinara na osnovu profakture zdravstvene ustanove u kojoj se sprovodi postupak vantelesne oplodwe. U istoj kalendarskoj godini

finasijska pomo} se mo`e dodeliti samo jednom i ispla}uje se jednokratno. Da bi neki par koristio ovaj vid podr{ke neophodno je da ima dr`avqanstvo Republike Srbije i prebivali{te na teritoriji grada ^a~ka i to najmawe godinu dana pre podno{ewa zahteva. Tako|e, neophodno je da ispuwava kriterijume, koje je propisala Republi~ka stru~na komisija Ministarstva zdravqa za le~ewe postupcima biomedicinski potpomognutog oplo|ewa. Ukoliko je `ena mla|a od 40 godina, pravilnikom je predvi|en uslov da je zainteresovani par iskoristio pravo na dva poku{aja vantelesne oplodwe iz sredstava obaveznog zdravstvenog osigurawa. Ina~e, grad ^a~ak ovu finansijsku pomo} dodequje od 2010. godine. V.S.

JAVNI KONKURS ZA DODELU SREDSTAVA UDRU@EWIMA Gradsko ve}e je raspisalo javni konkurs za dodelu sredstava udru`ewima za realizovawe programa od javnog interesa u 2015. godini. Pravo na kori{}ewe sredstava po ovom konkursu imaju udru`ewa iz oblasti socijalne za{tite, bora~ko-invalidske za{tite, za{tite lica sa invaliditetom, dru{tvene brige o deci, za{tite izbeglica, podsticawa nataliteta, zdravstvene za{tite, za{tite i promovisawa qudskih i mawinskih prava, obrazovawa, nauke, kulture, za{tite `ivotne sredine, poqoprivrede, odr`ivog razvoja, za{tite `ivotiwa, za{tite potro{a~a, borbe protiv korupcije, kao i humanitarni i drugi programi u kojima udru`ewe iskqu~ivo i neposredno sledi javne potrebe. Da bi udru`ewe moglo da konkuri{e za ova sredstva neophodno je da ima status pravnog lica i sedi{te na teritoriji grada ^a~ka. Program od javnog interesa mora biti realizovan na podru~ju Grada. Tako|e, udru`ewe mora da ima usvojen godi{wi plan rada, koji obuhvata programe i aktivnosti u oblastima od javnog interesa. Prioritet za dodelu sredstava }e imati udru`ewa koja raspola`u kapacitetima za realizaciju programa. Va`no je i da su predlo`eni programi usmereni na ve}i broj korisnika. Konkurs je objavqen u “^a~anskom glasu” 23. januara i otvoren je 15 dana.


4

POLITIKA

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

GRA\ANI PAMTE OSLOBODIOCE

„^a~anskom glasu“ od 16. januara 2015. godine objavqen je ~lanak pod naslovom „Samo je Bog istina“, autora predsednika Gradskog odbora Ravnogorskog pokreta ^a~ak. ^lanak je trebalo da poslu`i kao odgovor na ~lanak „Istina o oslobodiocima ^a~ka“, objavqenog u „^a~anskom glasu“ od 9. januara 2015. godine. Me|utim, ovaj ~lanak ulazi dubqe u odnose izme|u dva suprotna pokreta, pa je nu`no dati odgovor samo u delu ~lanka koji se odnosi na borbe za oslobo|ewe ^a~ka 1944. godine, ~emu je prethodni ~lanak bio posve}en. Autor ovog ~lanka dade mu naslov „Samo je Bog istina“. Vaqda je time poslao poruku da on u ovom ~lanku ne}e slediti istinu, {to je do kraja tu poruku ispo{tovao. U ovom ~lanku on se trudio da {to vi{e okaqa ceo Partizanski pokret, Komunisti~ku partiju i wene ~lanove. [irok je repertoar tih izmi{qotina, poluistina i neistina, koje je u ovom ~lanku autor prikupio. To je ono {to stalno

U

oni rade kada im se za to pru`i prilika. Ja nemam nameru, kao {to sam ve} naveo, ovog puta da odgovaram na te izmi{qotine, ve} }u se osvrnuti na pitawa koja su potencirana u na{em prvom ~lanku „Istina o oslobodiocima ^a~ka“. Autor navodi da su jedinice JVuO aktivno u~estvovale u borbama za oslobo|ewe ^a~ka i da su na nekim mestima vodili „te{ke borbe“ i da su u tim borbama zarobili nekoliko stotina nema~kih vojnika. Me|utim, ~iwenice ukazuju da su jedinice JVuO od jula 1944. godine zajedno sa nema~kim jedinicama vodile borbu protiv jedinica NOVJ na rati{tima, po~ev kd Toplice, @upe, Kopaonika, Jelove Gore... Op{te je poznato da su jedinice JVuO bile u jedinstvenom stroju sa Nemcima u ovim borbama, da su imale zajedni~ke bolnice gde su le~ili svoje rawenike, da su od Nemaca dobijali naoru`awe i municiju, da su u borbi za Kopaonik u Kru{evcu imali zajedni~ku komandu. Zna se, da je posle stradawa ~etnika na Jelovoj

Gori veliki broj jedinica JVuO u ^a~ku formirao svoju komandu mesta i da su se ove dve vojske u potpunosti integrisale. To prijateqstvo su raskinuli kada su se u neposrednoj blizini ^a~ka pojavile jedinice Crvene armije. Autor ~lanka pi{e da su pripadnici JVuO vodili „te{ke borbe“, da su zarobqavali u nekoliko navrata po vi{e stotina nema~kih vojnika i da su te borbe sa okupatorskim jedinicama vo|ene tokom ~itavog novembra 1944. godine, a da su im u tim borbama smetwu pravili pripadnici NOVJ. Bilo je potrebno da autor tog ~lanka objasni da li je mogu}e da u tako „te{kim borbama“, sve vreme vo|ewa borbi sa okupatorom za oslobo|ewe ^a~ka pripadnici JVuO nisu imali ni jednog svog mrtvog pripadnika, izuzev onih 13 koji su izgubili `ivote pre po~etka borbi za ^a~ak. Ina~e, da se u tako `estokim borbama ratovalo gumenom municijom moralo je biti mrtvih. Moram opet da se osvrnem na tvrdwu autora da

pripadnici NOVJ nisu dozvolili pripadnicima JVuO da se bore protiv Nemaca. @elim da ga podsetim da su ove jedinice od 1. novembra 1944. godine bile potpuno razdvojene, jer su jedinice NOVJ zajedno sa jedinicama Crvene armije dr`ale liniju fronta na levoj obali Morave, a jedinice JVuO bile su locirane na desnoj obali Morave i na podru~ju Draga~eva, Ariqa i Ivawice. Za{to oni nisu otvorili front protiv Nemaca, na tom prostoru, jer ih niko u tome nije spre~avao? Moram da podsetim autora ~lanka, po{to nam je ispri~ao pri~u o „`estokim borbama“, koje su vodile jedinice JVuO, a da nisu imali ni jednog mrtvog pripadnika, da pripadnici NOVJ i jedinice Crvene armije nisu bile takve sre}e. Ove jedinice ratuju}i sa okupatorskim jedinicama na liniji fronta, od Bresnice do podno`ja Kablara, za 39 dana borbe izgubili su 1.011 boraca, raweno je 1.527 i nestalo 192. O wihovoj pogibiji ve~ito svedo~i devet

grobnica u kojima po~ivaju wihove kosti. Osam grobnica je locirano na liniji fronta, gde su ostavili svoje `ivote i jedna u Gorwem Milanovcu, ~ija su tela ekshumirana iz privremenih grobnica sa linije fronta. To bi bila prava istina o oslobodiocima ^a~ka i o borbama koje su oni vodili, kao i `rtvama koje su te jedinice imale u toj borbi. Va{e interesovawe, gospodine autore ~lanka „Samo je Bog istina“, s’ obzirom da ja nisam istori~ar, kojim putem sam stekao to znawe i Va{a sumwa da iza moga potpisa stoji neko drugo lice, deo su Va{e zablude. Sigurno da ste ube|eni da se znawe sti~e samo {kolskom diplomom, a po{to je ja nemam, ne bi trebalo ne{to ni da znam. Zbog toga, bi}u qubazan da Vas upoznam sa slede}im: Mnoga se}awa na ratne doga|aje nosim iz vremena rata, kada su ti Va{i idoli vladali ovim prostorima. Ti zlotvori, a ne qudi, mene i moju porodicu, kao i mnoge na{e istomi{qenike, nisu smatrali qudskim bi}i-

ma. Pa sada mo`ete sami zakqu~iti, kakav smo tretman imali. Te okolnosti su me naterale da te ratne doga|aje mnogo vi{e pamtim od mojih vr{waka, koji nisu imali takav tretman i koji su `iveli u drugim okolnostima. Druga sre}na okolnost koju sam imao, da mi niko nije mogao zabraniti da se bavim izu~avawem ratnih doga|aja, o kojima sam dosta pisao. A {to se ti~e Va{ih insuinacija da iza moga imena stoji neka druga li~nost tu ste u jo{ ve}oj zabludi. Ja sam u pro{losti napisao vi{e od 20 publikacija i mnogo vi{e ~lanaka i raznih rasprava. Nisam bio u situaciji da bi se neko u tim pisawima sakrio iza mog imena. A to {to ja dosta pi{em moram da Vas obavestim da ste mi Vi koji se slu`ite raznim obmanama, poluistinama i neistinama najve}a inspiracija koja me motivi{e da pi{em. Radisav S. Nedovi} publicista ~lan Gradskog odbora SUBNOR-a

KOME SMETAJU RAVNOGORCI I ZA[TO? a poziv bra}e Ravnogoraca iz Zubinog Potoka da do|emo na wihovu krsnu slavu, kao {to je tradicija ve} du`i niz godina, Ravnogorski Pokret organizovanim prevozom (minibus) poslao je delegaciju od dvadesetak sledbenika na ~elu sa predsednikom Predragom Bogi}evi}em. U toj delegaciji, koja se 14. januara 2015. godine, na dan Sv. Vasilija Velikog, zaputila na Kosovo i Metohiju, bilo je i Ravnogoraca iz ^a~ka. Ne treba posebno obja{wavati koliko je na{ dolazak bitan na{oj bra}i na okupiranoj srbskoj teritoriji na kojoj su izlo`eni svakodnevnoj represiji od strane, kako albanskih zvani~nika, tako i od tzv. „mirovwaka“ koji u svom delovawu naj~e{}e podupiru {iptarski ekstremizam. Prosto nam je neprijatno sa koliko qubavi nas uvek do~ekuju i sa kakvom zahvalno{}u nas obasipaju samo zato {to smo do{li, jer im to govori da nisu sami, ni zaboravqeni, ni prepu{teni na nemilost okupatoru. Ovom prilikom iz slobodarskog ^a~ka poru~ujemo svim Srbima na Kosovu i Metohiji da nisu sami, niti }e ikad biti dok je nas Ravnogoraca! Na `alost, ovo je jedini na~in na koji }emo poslati poruku, jer smo tog dana bili spre~eni da u|emo na teritoriju KiM. Ispred

N

„nepostoje}eg grani~nog prelaza“ Brwak zaustavila nas je „na{a“ policija sa usmenim saop{tewem da nam je zabraweno daqe kretawe i da se moramo vratiti nazad. Naredba je iz Beograda! Naravno, niko iz policije nije znao da nam obrazlo`i iz kog razloga nas vra}aju, osim da na taj dan dolazi premijer u posetu teritoriji Srbije u koju, kako svi dobro znamo, zvani~nici Srbije dolaze retko i tada sa posebnom dozvolom. A kakve to ima veze sa na{om slavom, opet ostajemo bez ikakvog obja{wewa. Nama je sloboda kretawa uskra}ena bez obrazlo`ewa i nikom ni{ta, jer mi smo Srbi, rodoqubi i nacionalisti koji vole svoju otad`binu, nismo nikakva ugro`ena mawinska grupa, pa da vlast mora da nam opravda svoje postupke. Pod policijskom pretwom se vra}amo do Ra{ke. Policajci krajwe profesionalno obavqaju svoj posao, za svaku pohvalu. E, kad bi jednom kona~no dobili nare|ewe iz tog Beograda da tako savesno postupaju i sa nebrojenim kriminalcima u ovoj zemqi, gde bi nam bio kraj? Vra}amo se poni`eni, sramota nas je {ta smo do~ekali u svojoj dr`avi. Mi, koji smo na braniku otad`bine jo{ od svojih slavnih dedova, pa do posledwih ratova devedesetih godina, a i danas sprem-

ni na `rtvu, jer nas na to obavezuje zakletva „S verom u Boga za Kraqa i Otad`binu!“ Pre ta~no mesec dana 14. decembra 2014. godine sli~no se pona{ala srpska policija i u Lazarevcu, gde nam zabrawuje uno{ewe barjaka na kojima pi{e „S verom u Boga za Kraqa i Otaxbinu!“ na proslavi stogodi{wice Kolubarske bitke. Naravno i tada bez obja{wewa za{to, kada je to replika barjaka pod kojim su se na{i dedovi `rtvovali i pobedili. Kome to danas smeta istina i spremnost na `rtvu za Srbiju, znamo da je to bilo zabraweno u komunisti~koj Brozovoj Jugoslaviji, ali {ta se to danas de{ava? Sa druge strane, ta ista policija u nebrojenom sastavu i kada god je to potrebno obezbe|uje svakakve {etwe. Znamo mi dobro da je to po~elo u vreme tzv. `utocrvene vlasti, ali {ta se de{ava danas? Narod je na posledwim izborima svojim glasovima jasno pokazao da je protiv takve antinacionalne politike i satirawa srbskog identiteta zarad {ake srebrwaka belosvetskih le{inara, koji nas i na{u dr`avu ~erupaju posledwih 25 godina. Interesantno je da ti isti policajci ne smeju pre}i preko tog administrativnog prelaza koji „nije granica“ da za{tite bezbednost svog premijera

od pomahnitalih {iptara koji mu bez straha is{utira{e auto. Znamo mi vrlo dobro i to, da policajci nevoqno rade sve ove policijske aktivnosti koje smo predhodno naveli, kako protiv nas, tako i u korist onih drugih, jer su u obavezi izvr{avati nare|ewa politi~kog vrha da bi mogli da prehrane svoje porodice. Zato se obra}amo politi~kom vrhu pitawem: “Za{to ste neprijateqski orijentisani prema srbskim rodoqubima, prema onima koji su najspremniji da se `rtvuju za Srbiju kojom vi trenutno vlada-

te?“ Na{a poruka Vama je: “Nemojte to vi{e raditi, jer ~inite veliku sramotu nama, a posebno sebi pred slavnom pobedni~kom Srbijom iz pro{losti, koja nas je sve zadu`ila, a narod i naro~ito omladinu danas zbuwujete svojim delom!“ Ko su Ravnogorci, narod dobro zna, a ko ste Vi vide}emo? Dragan ]endi} Predsednik Ravnogorskog pokreta OO ^a~ak

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

www.caglas.rs

REDAKCIJA: Gordana Domanovi}, Vesna Stepanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“ Registarski broj: BD 82596/2007

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd Nedeqno ISSN 0350-9613 COBISS.SR - ID 15955970


5

TEMA

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

STRAH OD PASA LUTALICA POSTAO DEO SVAKODNEVICE

PROBLEM ZAHTEVA SISTEMSKO RE[EWE! emili doga|aj od 4. novembra pro{le godine, kada je u centru ^a~ka, kod Zelene pijace, pas lutalica naneo te{ke telesne povrede S. B. (68), uneo je strah i nemir u svakodnevni `ivot gra|ana. I oni koji se ranije nisu pla{ili pasa lutalica, sada ih sa oprezom zaobilaze na ulicama, ~ak i kada oni ne pokazuju znake agresivnosti. I u na{u redakciju je u proteklih dva i po meseca stiglo vi{e pisama, u kojima su gra|ani izra`avali svoju zabrinutost zbog prenamno`enosti pasa lutalica u pojedinim delovima grada. Upozoravali su na ~iwenicu da oni sve u~estalije kidi{u na prolaznike. Ipak, najnovija pri~a jedne ^a~anke pobudila je na{e posebno interesovawe, jer se nije odnosila iskqu~ivo

N

na problem pasa lutalica, ve} i na pse koji imaju vlasnike, a koji se vrlo ~esto, bez pratwe, kre}u gradskim ulicama ili parkovima. Vesna Milo{evi}, vlasnica de~jeg vrti}a “Gimnazion”, koji se nalazi ba{ pored Gradskog parka, obratila se na{oj redakciji u `eqi da skrene pa`wu javnosti na ovaj veliki problem. Kako nam je ispri~ala, u proteklih godinu dana mnogo puta je intervenisala kod nadle`nih gradskih slu`bi da uklone pse lutalice iz Gradskog parka, iz straha da bi mogli da ugroze mali{ane “Gimnaziona”, koji se, pod nadzorom vaspita~a, ~esto tu igraju ili {etaju bedemom. - Kao gra|anin i privatnik, uredno pla|am sve svoje obaveze prema lokalnoj samoupravi i o~ekujem da se nadle`ni u Gradu na odgovaraju}i na~in pobrinu i za razre{ewe ovog du-

gogodi{weg problema, koji je u posledwe vreme poprimio zabriwavaju}e razmere. Odgovorna sam za bezbednost dece, koja su mi poverena na ~uvawe, ali nakon svega onoga {to sam do sada radila, svesna sam ~iwenice da nisam mnogo odmakla od po~etka. Istina je da su sve nadle`ne

gradske slu`be, nakon svakog mog poziva, odmah reagovale u domenu svojih ingerencija, ali to nije bilo dovoqno da bi se problem trajno re{io ili bar sveo na podno{qiviju meru isti~e Vesna Milo{evi}, podrobno opisuju}i raznorazne situacije, kada se suo~avala sa psima, kako bi za{titila decu. Kako navodi, nakon redovnih ili vanrednih akcija hvatawa i odvo`ewa pasa lutalica, obi~no pro|e i po nekoliko dana dok se ponovo ne pojave na toj lokaciji. Iako se psima lutalicama nikada ne mo`e verovati do kraja, oni se u parku naj~e{}e odmaraju i retko kidi{u na prolaznike, jer ih redovno hrane stanari obli`wih zgrada i pripadnici Dru{tva za za{titu `ivotiwa. Za zaposlene u vrti}u i roditeqe dece ve}i problem predstavqaju ku}ni qubimci koji imaju vlasnike, ali, ipak,

krstare parkom i bedemom bez pratwe. Naj~e{}e su to veoma veliki i rasni psi, koji bi trebalo da imaju za{titne korpe na wu{kama. - Rizikuju}i sopstvenu bezbednost, u vi{e navrata sam bila prinu|ena da se pobrinem za tu|eg psa. Iako sam bila mnogo upla{ena zbog wihove veli~ine, uspevala sam da ih ve`em za ogradu vrti}a. Nakon toga sam pozivala nadle`ne gradske slu`be. Psi su imali ogrlice, {to je govorilo da su ne~iji. Nakon wihovog fotografisawa, nekada je bilo neophodno da pro|e i po nekoliko sati dok se ne pojave wihovi vlasnici. S obzirom na to da komunalna slu`ba nema odgovaraju}i ~ita~, putem koga se sa ~ipa mo`e utvrditi ko je vlasnik psa, svakog puta akcija bi zavisila od toga da li neki privatni veterinar, koji poseduje ~ita~, ima vremena da iza|e na lice mesta i utvrdi ~iji se to pas slobodno {eta ulicom. Tek nakon toga kontaktiraju vlasnika `ivotiwe, koji naj~e{}e tvrdi da je wegov qubimac igrom slu~aja pobegao i da se to desilo prvi put - ka`e Vesna, obja{wavaju}i da neprekidno `ivi u strahu da }e decu i vaspita~e, prilikom {etwe bedemom ili igre u parku, napasti psi. Zabrinuta je i zbog stresa, koji kod dece mo`e prouzrokovati napad psa. Mo`da }e neko postaviti pitawe zbog ~ega decu izvode izvan ograde obdani{ta, ali na{a sagovornica odgovara da ih ne mogu neprekidno dr`ati u zatvorenom prostoru kao zato~enike, jer to nije normalno za wihovo odrastawe. Kako navodi, ovakva situacija zabriwava i roditeqe. I Qubinka K. iz ^a~ka nam je ispri~ala da je kra-

jem pro{le godine bila u veoma stresnoj situaciji zbog pasa lutalica. Dok je sa dvanaestogodi{wim sinom prolazila pored Gradskog parka, put im je zapre~io veliki pas, koji je otkinuo xep sa jakne de~aka. Dete je pretrpelo veliki strah i nakon toga se budilo preko no}i i plakalo. Qubinka ka`e da se od velikog stresa ni danas nije oporavila i svakog puta kada na ulici ugleda ~opor pasa hvata je pani~ni strah.

IZGRADWA PRIHVATILI[TA DO KRAJA GODINE Dragan Nikoli}, pomo}nik gradona~elnika za oblast ekonomskog razvoja i za{tite `ivotne sredine, isti~e da gradsko rukovodstvo ula`e maksimalne napore i ima sna`nu voqu da se problem pasa lutalica re{i na adekvatan na~in. U prethodnom periodu sproveden je javni konkurs za obezbe|ewe adekvatne parcele za prihvatili{te za nezbrinute `ivotiwe i na osnovu prispelih ponuda, odlu~eno je da se objekat gradi u Mili}evcima. Lokalna samouprava je u pro{loj godini izdvojila oko pet miliona dinara za nivelaciju terena, kako bi parcela bila spremna za izgradwu. U ovogodi{wem buxetu je opredeqeno 25 miliona dinara za izgradwu objekta, ali, kako navodi Nikoli}, to ne zna~i da }e prihvatili{te do kraja godine po~eti i da radi. - Osim izgradwe objekta, neophodno je da se nabavi i odgovaraju}a oprema za prihvatili{te, uz kompletno infrastrukturno opremawe parcele. Mi }emo nastojati na sve mogu}e na~ine, u saradwi sa resornim ministarstvom,

ali i kroz donacije, da obezbedimo neophodna sredstva za nabavku opreme. Poznato je da lokalne samouprave veoma te{ko dobijaju nov~anu podr{ku za ovakve namene kroz projekte, pa molimo i nevladine organizacije da se ukqu~e u razre{avawe problema. Mi smo putem javnog konkursa izabrali projektanta za prihvatili{te. Projekat je ura|en i dobio je gra|evinsku dozvolu - ka`e Nikoli}. On dodaje da }e u martu biti raspisana javna nabavka za izvo|a~a radova, pa se o~ekuje da }e prihvatili{te biti zavr{eno do kraja ove godine. Kako navodi Nikoli}, prihvatili{te bi trebalo da dobije i obele`je azila, u kome bi moglo da se udomi 100 pasa lutalica. Nakon kompletnog tretmana nezbrinutih `ivotiwa, neke od wih bi mogle da se zadr`e u azilu, tako da bi se umawilo wihovo prisustvo na gradskim ulicama. U okviru prihvatili{ta bi trebalo da se uradi i spalionica za uginule `ivotiwe.

SVE VI[E ZAHTEVA ZA OD[TETU - Grad nije mogao da obezbedi neophodna sredstva za opremawe azila, jer je wegova obaveza da reaguje po prijavama gra|ana, kako bi se napu{tene `i-

325 prijava gra|ana zbog ujeda pasa lutalica i tri zbog ujeda ma~aka i 51 za napade pasa lutalica na doma}e `ivotiwe. Grad ^a~ak je kroz mirovno poravnawe ili na osnovu sudskih presuda morao da isplati gra|anima oko 12.379.000 dinara od{tete, {to, kada se sabere sa cenom usluge zbriwavawa napu{tenih `ivotiwa, predstavqa ogromno optere}ewe. Do zavr{etka i otvarawa prihvatili{ta, uslugu zbriwavawa `ivotiwa (hvatawe, evidentirawe, vakcinacija, obele`avawe, sterilizacija, sme{taj pasa lutalica i na kraju wihovo vra}awe na mesto odakle su odvedeni) obavqa}e “Avenija MB” iz Vrwa~ke Bawe, koja je izabrana na raspisanom tenderu. Cena kompletnog tretmana po psu lutalici iznosi 3.600 dinara. Kako nam je objasnio Nikoli}, Grad nije nadle`an za kontrolu ~ipovawa i ovaj posao iskqu~ivo po prijavi nadle`ne inspekcije mo`e obaviti samo anga`ovana ku}a za uslugu hvatawa i zbriwavawa `ivotiwa. S obzirom na ~iwenicu da prihvatili{te za napu{tene `ivotiwe ne}e biti otvoreno ove godine, zabrinutim gra|anima ostaje da se nadaju da }e nadle`ni u Gradu vrlo brzo uspeti

Dragan Nikoli}, pomo}nik gradona~elnika za za{titu `ivotne sredine

votiwe sklonile sa gradskih ulica i zbrinule. Ovu vrstu usluge pru`alo nam je JKP “Na{ dom” iz Po`ege i to je lokalnu samoupravu u pro{loj godini ko{talo 2.027.000 hiqada dinara. Osim toga, Grad izdvaja ogromna sredstva za obe{te}ewe gra|ana zbog ujeda pasa lutalica isti~e Nikoli}, navode}i da je u 2014. godini stiglo

da obezbede nedostaju}a sredstva za opremawe budu}eg objekta. A dok se pri~a o azilu ne zaokru`i, apelujemo na vlasnike `ivotiwa da ih ne prepu{taju olako ulici, ~ak i kada se na|u u situaciji da nisu u stawu da o wima brinu. Pre definitivne odluke, neka bar poku{aju da im prona|u drugi dom. V. S.


6

DRU[TVO

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

PROBLEMATI^NA KANCELARIJA ZA MLADE

STRANA^KO ZAPO[QAVAWE ILI NE?

Nakon {to je objavqeno da je, bez prethodno raspisanog konkursa, ponovo po~ela da funkcioni{e Kancelarija za mlade, ovoga puta u okviru Gradske uprave za lokalni i ekonomski razvoj, javnost su uzburkala pitawa na tu temu, naro~ito od strane pokreta Dveri i GO Demokratske stranke, koji su kroz saop{tewa i konferencije za medije o{tro osudili ovakvu odluku, isti~u}i da se radi o strana~kom zapo{qavawu, a ~a~anske demokrate su apelovale na vlast da odluku povu~e i raspi{e konkurs

ako pi{e u saop{tewu pokreta Dveri, u ^a~ku najpre uop{te nije postojala Kancelarija za mlade, potom smo bili posledwi grad u Srbiji koji je otvorio ovu kancelariju, ali i prvi koji ju je zatvorio i otpustio koordinatora. - Vlast je prona{la jednostavno i oprobano re{ewe i na mesto koordinatora postavila strana~kog omladinca. Logika vlasti je da po{to je to Kancelarija za mlade, na wenom ~elu treba da bude predsednik Omladine SNS-a - pi{e, izme|u ostalog, u saop{tewu pokreta Dveri. Sa ovim se o~igledno sla`u i ~a~anske demokrate, jer su na konferen-

ciji za medije odr`anoj u ponedeqak istakli da ovakvim postupkom ~a~anska vlast {aqe poruku mladim ^a~anima da samo pripadnost jednoj politi~koj opciji mo`e poboq{ati kvalitet wihovog `ivota u na{em gradu. KANCELARIJA BEZ KOORDINATORA Detaqnije informacije o Kancelariji za mlade i zaposlenima u woj, do zakqu-

slovima. To je za na{ list potvrdio i Aleksandar Da~i}, pomo}nik gradona~elnika za dru{tvene delatnosti. - Za ovu godinu smo predvideli ponovni rad Kancelarije, ovoga puta preko projekta, a projekte vodi LER, pa se ona zbog toga i nalazi u toj upravi. Nismo dobili saglasnost o upo{qavawu koordinatora i to jeste problem. Ja sam tako|e, pre za to da Kancela-

probleme mladih”. Mirjana Milenkovi} Talovi} odbornica DS istakla je na konferenciji za medije da je du`nost ove stranke da obavesti gra|ane da ono {to je predstavqeno kao Kancelarija za mlade to zapravo nije: - Kancelarija za mlade ne mo`e zavisiti od na~elnika u gradu. Ona je zami{qena kao institucija koja se finansira iz buxeta Grada ^a~ka, ali izve{taje o

K

~ivawa ovog broja nismo mogli da dobijemo od na~elnika GU za LER Vladimira Grujovi}a, koji je na slu`benom putu, ali kako je nedavno izjavio za Glas Zapadne Srbije, Kancelarija za mlade ne}e imati koordinatora, jer od republi~ke Vlade nije dobijena saglasnost o wegovom zapo{qavawu, pa }e je voditi qudi koji su potpisali ugovore o privremenim i povremenim po-

rija za mlade funkcioni{e samostalno, ali do takvog re{ewa nismo mogli da do|emo - rekao je Da~i}. Vladimir Grujovi} je za Glas Zapadne Srbije tako|e izjavio: “Imamo velika o~ekivawa na po~etku, u narednom periodu sledi promocija po {kolama, a predstoje nam sastanci sa predstavnicima nevladinih organizacija, kako bismo na najboqi mogu}i na~in uo~ili

svom radu ne podnosi samo lokalnoj samoupravi, ve} Ministarstvu omladine i sporta, a wene programe treba da odobri nadle`no ministarstvo. Milenkovi} Talovi} je istakla da se iza otvarawa Kancelarije za mlade krije pri~a o zapo{qavawu nekoliko qudi po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima: - Ovo je kap u prepunoj ~a{i. SNS se u ovom gradu,

a rekla bih i u celoj Srbiji, od kada je do{la na vlast krije iza Zakona o zabrani zapo{qavawa, a svoje ~lanove i simpatizere zapo{qava putem ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Pozivamo aktuelnu vlast da povu~e ovu odluku, jer u ^a~ku postoje qudi koji su posvetili godine svog `ivota unapre|uju}i svoja znawa iz oblasti omladinske politike. Ti qudi nemaju {ansu, a ima ~ovek koga u omladinskoj politici preporu~uje samo to {to je predsednik Omladine SNS-a. U PLANU ME\UNARODNI PROJEKAT Aleksandar Da~i} je objasnio da je u planu da se Kancelarija za mlade ukqu~i u me|unarodni projekat: - Radi se na tome da se ukqu~imo u me|unarodni projekat i ako do toga do|e, onda Kancelarija ne}e potpadati pod zakonska re{ewa o saglasnosti i broju zapo{qavawa, tako da tada ne bi imali problema da anga`ujemo jo{ qudi - rekao je Da~i}, isti~u}i, da koliko je on upoznat, u Kancelariji su zaposlene tri osobe, za jednu od wih zna da jeste iz

redova Srpske napredne stranke, dok su druge dve ve} bile anga`ovane u Gradskoj upravi za LER. Mirjana Milenkovi} Talovi} smatra da u Kancelariji za mlade treba da radi neko ko je ve} u~estvovao u realizovawu omladinskih projekata: - Potrebno je da to bude osoba sa iskustvom, neko ko je poha|ao obuke i seminare u vezi sa omladinskom politikom. Time se uglavnom bave qudi koji poti~u iz nevladinog sektora, odnosno nekih udru`ewa koja su se bavila omladinskim pitawima. I wih u ovom gradu ima, ali nisu pripadnici politi~ke stranke i ne mogu do}i na ta mesta. Nadamo se da }e ova odluka biti povu~ena i da }e biti raspisan konkurs. U saop{tewu pokreta Dveri pi{e: “Da li zaposleni u Kancelariji za mlade imaju potrebne kvalifikacije za to, da li je izuzev lepqewa SNS plakata, jedan od wih radio ne{to {to bi ga preporu~ilo za ovu poziciju, da li su prilo`ili svoje predloge programa rada kancelarije, ko ih je predlo`io, a ko izabrao – ostaju pitawa bez odgovora.” I. M.

DEMOKRATE OSMISLILE ANKETU ZA ^A^ANE radski odbor Demokratske stranke postavio je anketu za gra|ane na dru{tvenim mre`ama pod nazivom “Uka`i na problem, pomozi lokalnoj vlasti da prona|e pravi put”. Kroz anketu ^a~ani bi trebalo, odabiraju}i izme|u 20 ponu|enih odgovora, da izaberu pet za koje smatraju da su najprioritetniji problemi koje bi lokalna vlast trebalo da re{i. - Svedoci smo da lokalna vlast luta u re{avawu problema, stalno je izgovor nedostatak novca, me|utim to mo`e biti izgovor za nerad i nemawe ideje. Mi smo hteli da iza|emo u susret i gra|anima i lokalnoj vlasti, da defini{emo koji su problemi sa kojima se suo~ava lokalna samouprava i da gra|ani na osnovu ankete izaberu pet koji su najprioritetniji. Definisali smo 20 pitawa u vezi sa `ivotom u ^a~ku i o~ekujemo da }e gra|ani u velikom broju u~estvovati u na{oj anketi - rekao je predsednik GO DS Dragan Brajovi}. Anketa }e na dru{tvenim mre`ama trajati do 1. marta, nakon ~ega }e se sumirati i objaviti rezultati. Zainteresovani gra|ani, anketu mogu popuniti na sajtu DS, fejsbuk i tviter stranici ove stranke, kao i putem gugla plus i jutjuba.

G


7

OBRAZOVAWE

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

SVE^ANO OTVORENA NOVA ZGRADA MUZI^KE [KOLE “DR VOJISLAV VU^KOVI]”

HRAM MUZIKE

- Ovoj {koli nikada nisu nedostajali rezultati. Izazivala je veliko interesovawe i pa`wu jo{ od samog osnivawa. Mladi qudi dolaze na prijemne ispite, upisuju i sa uspehom zavr{avaju {kolu. Jedni ostaju, drugi odlaze, ali svi, gde god da su, sa sobom nose ime dr Vojislav Vu~kovi} rekao je, izme|u ostalog, na sve~anom otvarawu nove zgrade Muzi~ke {kole, direktor Branko Baji} prisustvu predstavnika lokalne samouprave, Ministarstva prosvete, profesora i u~enika, u utorak, na Svetog Savu, sve~ano je otvorena nova zgrada Muzi~ke {kole “Dr Vojislav Vu~kovi}”. Kqu~ {kole, ~iju je izgradwu finansirao Grad ^a~ak, sa oko 100 miliona dinara, direktoru Branku Baji}u uru~io je gradona~elnik Vojislav Ili}. Nova zgrada Muzi~ke {kole, ~ija je izgradwa za-

U

po~eta 2013. godine, povr{ine oko 2.000 kvadratnih metara, ima osam u~ioni-

ne otvorena je i Sredwa muzi~ka {kola, pri ~emu osnovnu poha|a 412, a sred-

Muzi~ka {kola u ^a~ku osnovana je 1953. godine i do 2013. bila je u maloj prizemnoj zgradi sa nekoliko u~ionica, u kojoj nije bilo adekvatnih uslova za odr`avawe muzi~ke nastave. ca, 20 kabineta, koncertnu salu, tonski studio za snimawe koncerata, biblioteku, nastavni~ku kancelariju i sve prate}e prostorije neophodne za ovaj objekat. Ova obrazovna ustanova ima devet instrumentalnih odseka, a od 2006. godi-

prelepom zdawu ~uje muzicirawe u~enika osnovne i sredwe Muzi~ke {kole.

Siguran sam da }e u~enici, koji budu `eleli da upi{u Muzi~ku {kolu, imati od-

u~enicima i profesorima puno uspeha u budu}em radu i ~estitaju}i im {kolsku slavu Svetog Savu. Gradona~elnik je istakao da }e Grad i ubudu}e ulagati u obrazovawe, jer je najboqa investicija za budu}nost. Direktor Muzi~ke {kole Branko Baji}, nije krio zadovoqstvo zbog otvarawa nove zgrade, nagla{avaju}i da je re~ o jednoj od najmodernijih obrazovnih ustanova ovog tipa u Srbiji: - Zgrada je prelepa i prezadovoqni smo novim uslovima koje danas imamo. Planiramo ve}u koncertnu aktivnost, vi{e javnih nastupa i mogu}nosti da izrazimo na{u kreativnost. Kulturni `ivot grada }e biti kvalitetniji i bogatiji. Sve~anom otvarawu nove zgrade prisustvovao je i

`e u obrazovne ustanove u na{em gradu. Stupar je najavio da }e Ministarstvo prosvete kupiti klavir i pomo}i u opremawu Muzi~ke {kole, kao i da }e uskoro zapo~eti izgradwa nove zgrade za sme{taj u~enika sredwih {kola. - Ministarstvo prosvete u ^a~ku ula`e u rekonstrukciju Studentskog doma, koji bi potpuno trebalo da bude zvr{en do kraja ovog semestra, {to }e zna~ajno pove}ati kapacitet doma i broj studenata. Slede}e {to Ministarstvo prosvete o~ekuje u ovoj godini je po~etak izgradwe Doma u~enika. Nadamo se da }emo, tako|e ove godine, zajedno sa Gradom, koji je glavni investitor, zavr{iti fiskulturnu salu osnovne {kole u Mr~ajevcima - rekao je Slobodan Stupar.

li~ne uslove za rad. Tako|e sam siguran da }e ova koncertna sala biti otvorena za sve qubiteqe muzike rekao je gradona~elnik Vojislav Ili}, po`elev{i

pomo}nik ministra prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja Slobodan Stupar, koji je istakao da }e ovo ministarstvo i u narednom periodu nastaviti da ula-

Povodom otvarawa nove zgrade Muzi~ke {kole, u~enici i profesori su priredili prigodan umetni~ki program. N. R.

wu 58 u~enika. Od po~etka drugog polugodi{ta |aci poha|aju nastavu u novoj zgradi. - Ovo je jedan od najmodernijih i najlep{ih objekata, ne samo u na{em regionu, nego u ~itavoj Srbiji. Bi}e prilike da se u ovom


8

OBRAZOVAWE

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

^A^ANSKE [KOLE PROSLAVILE SAVINDAN

NA PUTU DOBRIH REZULTATA

SLAVA \AKA, PROFESORA I RODITEQA

ezawem kola~a, prigodnom priredbom i slavskim ru~kom sve osnovne i sredwe {kole u ^a~ku, u utorak su obele`ile svoju krsnu slavu Savindan. U Gimnaziji je to bila prilika i za uru~ivawe Svetosavske nagarde, iz Fonda dr Reqe I. Nedeqkovi}a, po jednom najboqem u~eniku iz svakog razreda za {kolsku 2013/14. godinu. Dobitnici nov~ane nagrade, od po 200 ameri~kih dolara, za prethodnu {kolsku godinu su: Vasilije Jankovi} (I/3), Milan Gemaqevi} (II/3), Nikola Zari} (III/4) i Neboj{a Uro{evi} (IV/1). Predstavnik Fonda dr Milo{ Nedeqkovi} je uru~io nagrade i ~estitao u~enicima i profesorima krsnu slavu, a direktor {kole Ivan Ru`i~i} je podsetio da je dr Reqa Nedeqkovi}, koji je preminuo 2007. go-

R

dine, kao u~enik Gimnazije u ^a~ku, 1937. godine dobio Svetosavsku nagradu. - Ove godine se navr{ava 10 godina od kada je Reqa I. Nedeqkovi} osnovao

Fond. Re~ je o porodici Nedeqkovi} iz koje poti~u prva dva u~enika na{e {kole, iz daleke 1837. godine - kazao je Ru`i~i} i

istakao da je slava |aka, profesora i roditeqa prilika da se svi jo{ jednom podsetimo {ta je sve Sveti Sava, kao prvi srpski prosvetiteq i u~iteq, u~inio za na{ narod. Ove godine doma}in slave bila je porodica Gruji~i}, Danka i Zoran, ~iji je stariji sin bio u~enik ove {kole, a mla|i je jo{ uvek poha|a. Danka Gruji~i}, predsednica Saveta roditeqa i ~lan [kolskog odbora, ~estitala je slavu |acima i kolektivu Gimnazije re~ima patrijarha Pavla: “Sveti Sava je sunce srpskog neba, inspiracija koja traje”.

kolska slava Sveti Sava proslavqena je 27. januara i u Osnovnoj {koli “Milica Pavlovi}”. Uloga doma}ina ove godine pripala je porodici Aleksandra Obrenovi}a. Proslava Savindana bila je i prilika za sumirawe postignutih rezultata. - Bili smo najboqi u Moravi~kom okrugu na zavr{nom ispitu. Na{i |aci u~estvovali su na takmi~ewima svih nivoa iz vi{e predmeta. Ostaje nam da se zadr`imo na vrhu. Te{ka su vremena, {trajk prosvetara je u toku, ali verujem da }emo entuzijazmom nastavnika i u~enika savladati sve te{ko}e. Nedostaju nam sredstva za osavremewavawe uslova za rad, ali ove godine veliki zadatak bi}e nam zidawe fasade na fiskulturnoj sali - najavio je direktor Mir-

[

ko Lazovi}. U~enici su uz pomo} {kolske Komisije za kulturnu i javnu delatnost pripremili kulturno-umetni~ki program. Verou~iteq Milo{ @ivanovi} podsetio je da je su{tina proslave Savindana te`wa ka postignu}ima Svetog Save, ka istini, pravoj qubavi, prosve}ewu...

Svetosavsku akademiju pripremili su u~enici i profesori Gimnazije. N. R.

PROSLAVILI SLAVU I DAN [KOLE

- Sveti Sava je napustio carske dvore, odrekao se rasko{nog `ivota i oti{ao u zemqu Presvete Bogorodice da popravi i prosveti sebe da bi kasnije mogao da popravqa i prosve}uje druge qude. Celim svojim bi}em te`io je qubavi Hristovoj. Shvatio je i da ~ovek, uprkos rasko{i i tehnolo{kom napretku, koga danas ima na pretek, ne mo`e da `ivi sam. Svetiteqi se ne prepoznaju samo po svom podvi`ni~kom `ivotu u manastirima, ve} po qubavi koju pokazuju prema Bogu i qudima. Svaki ~ovek je pozvan da bude svetiteq, bez obzira na pol, rasu, intelektualne sposobnosti.... Svi smo pozvani da sledimo pravu qubav i prosve}ewe, a najve}a tuga je ne te`iti svetiteqskim vrlinama - poru~io je @ivanovi}. Z. J.

ZAVE[TAWE STEFANA NEMAWE utorak, 27. januara, u O[ “Filip Filipovi}” nije organizovana nastava, ali je za brojne goste, u~enike i zaposlene, povodom {kolske slave, pripremqena Sve~ana akademija, pod nazivom “Zave{tawe Stefana Nemawe”. Gostima se na po~etku akademije obratila i direktorka Slavica Lu`anin, koja je, pored ostalog, istakla da u~enici ove {kole ostvaruju zapa`ene rezultate na takmi~ewima republi~kog i okru`nog nivoa. Me|u brojnim nagradama iz matematike, hemije, fizike, biologije i atletike, uglavnom dominiraju zlatne medaqe. U~enici {kole bili su vr-

U a kolektiv i u~enike Osnovne {kole “Sveti Sava”, 27. januar predstavqa poseban praznik, jer obele`avaju i {kolsku slavu i Dan {kole. Nakon horskog izvo|ewa Svetosavske himne, sve{tenici su zajedno sa u~enicima i doma}inom slave Vladicom Gavrilovi}em, uz molitvu, obavili rezawe slavskog kola~a. Predstavnicima lokalne samouprave, gostima iz dru{tveno - politi~kog `ivota, roditeqima, profesori-

Z

ma i u~enicima {kole obratio se i direktor Miroslav Mandi}, koji je podsetio na brojne uspehe koje je ova {kola postigla tokom pro{le godine: - Na{i u~enici su u~estvovali na sedam dr`avnih takmi~ewa i osvojili tri nagrade, jedno drugo i dva tre}a mesta. Vredna su bila i deca i wihovi nastavnici. Te{ka su vremena, {trajk je aktuelan, ali nadam se da }emo entuzijazmom zaposlenih i u~enika uspeti da sa-

vladamo sve probleme. Za ovaj poseban dan u~enici {kole su zajedno sa svojim nastavnicima pripremili Sve~anu akademiju - program kola`nog tipa, kao i brojne aktivnosti: sportsko takmi~ewe, izlo`bu |a~kih radova, kviz... Osnovna {kola “Sveti Sava”, kao jedna od najstarijih u ~a~anskom kraju, slede}e godine }e obele`iti veliki jubilej, 120 godina uspe{nog rada i postojawa. N. R.

lo inspirisani da na priredbi do~araju grandioznost svetiteqa, kao i qubav i zahvalnost koju srpski narod vekovima gaji prema wemu. U programu su u~estvovali {kolski hor

i u~enici koji su pripremili recital posve}en Svetom Savi, utemeqiva~u srpske crkve, dr`ave i {kolstva. N. R.


PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

PRAVOSLAVQE

9


10

redsednik Srpske radikalne stranke dr Vojislav [e{eq predstavio je 24. januara u ^a~ku dela koja je napisao dok je boravio u zatvoru Ha{kog tribunala. Sude}i prema broju posetilaca, medijska blokada na koju se stalno `ali, nije imala neki efekat. U sali Gradske skup{tine bila su popuwena i mesta za stajawe, a najuporniji su [e{eqev govor slu{ali u hodniku. Na desetine pristalica i znati`eqnika lider radikala je podsetio kako je zavr{io u Hagu, kakvu vlast Srbija ima posledwih 15 godina, za{to su se iskvarili nekada po{teni qudi Tomislav Nikoli} i Aleksandar Vu~i}... - Nismo imali para da iznajmimo prostor u Domu kulture. Sad vidim da je trebalo da se okupimo na nekom ve}em mestu. Poku{avam da pri~am {to zanimqivije da bi ovi qudi koji stoje lak{e podneli taj napor - prokomentarisao je [e{eq u jednom trenutku. I u ^a~ku je ponovio da se u Hag ne}e dobrovoqno vratiti. Mo`da }e ga hapsiti nekada{wi najbli`i saradnici Aleksandar Vu~i} i Tomislav Nikoli}. - Snosim i ja deo krivice, da nisam oti{ao u Hag,

P

POLITIKA

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

[E[EQ IZAZVAO VELIKU PA@WU U ^A^KU

SAMO BAJ^ETINA @IVI DOBRO - izjavio lider radikala oni nikada ne bi postali izdajnici - veruje [e{eq. Po odlasku u Hag, izdr`ao je 28 dana {trajka gla|u. Kada su videli koliko je uporan, ispunili su mu zahteve. Kako je podsetio, glavni zahtev mu je bio da se sam brani i da mu bude dostavqena dokumentacija na srpskom jeziku. Uspeo je, tvrdi, da savlada anglosaksonski zakon, dobro se pripremi, pobije dokaze tribunala i raskrinka svedoke. Ve}ina qudi kojima se sudi u Hagu je nevina i re~ je o politi~koj tvorevini. - Srpske vlasti nikome nisu pomogle. Zalo`ili su se jedino za nekoga ko nije bio nevin. Po{to je odavno oslobo|en pomenu}u mu ime - Veselin [qivan~anin. Jedino su se za wega zalo`ili Boris Tadi} i Rasim Qaji}, a javno su podr`avali Ha{ki tribunal koji je procesuirao druge Srbe.

Zoran \in|i} je na Vidovdan isporu~io Slobodana Milo{evi}a. Verovatno bi mu Srbi pre oprostili da ga je ubio. Takve pojave u na{em narodu nisu ni{ta ~udno. Po~eo je \in|i}, a Ko{tunica je nastavio da radi isto, ali perfidnije i pokvarenije. Osnovao je u Vladi Srbije i fond, bogati su upla}ivali, a wegovi qudi su razgovarali sa optu`enicima i nudili no-

vac. Najni`a suma bila je 100 hiqada, a najvi{a 300, 400 hiqada evra. Generalsko meso prodavano je na kilo - ispri~ao je Vojislav [e{eq. Prema wegovim re~ima, sada{wi predsednik i premijer Srbije nekada su bili po{teni qudi. Aleksandar Vu~i} nije hteo ni da uzme stan od Vlade Srbije i [e{eq mu je potpisao zahtev da ga dobije. A onda su po~ele da sti`u pare i sa Zapada i iz Srbije: - Na Zapadu se ~itavi nau~ni instituti bave strukturom li~nosti. Tako su i Nikoli}a ubacili u kompjuter i auspuh ga je izbacio! Ustvari, kompjuter nema auspuh (ha, ha, ha). U svakom slu~aju, ubedi{e Tomu da je on pametan, a onda po~e{e da mu sti`u pare, od Mila \ukanovi}a, Borisa Tadi}a, Mi{kovi}a i ostalih tajkuna. Zamislite, ~oveku koga pas nije imao za{ta da ujede, odjednom u|e u ku}u prvo 100 hiqada evra, pa milion... ^ovek je vrlo kvarqiva roba, onda apetiti porastu, pa pohlepa. Najgora bolest je pohlepa, a ona je najvi{e pogodila Tomovu `enu, mada ni ostali ~lanovi porodice nisu ostali imuni. Sramota me je {to su takvi qudi potekli iz mojih redova. Jedina olak{avaju}a okolnost mi je {to sam bio u Hagu i nisam mogao da kontroli{em {ta rade. Danas mi zameraju i da vi{e napadam Nikoli}a. Kad boqe razmislim, ta~no je! On se sam potura, Vu~i} je perfidniji, iza|e na televiziju, kuka da ne spava, da se ubi od rada... Sude}i po signalima koji dolaze iz inostranstva, wima je odzvonilo - napomenuo je [e{eq. Pre nekoliko dana radikali su tra`ili smenu aktuelnog predsednika Sr-

bije. Glavni razlozi zbog kojih mora da ode sa vlasti, smatraju oni, su potpisivawe Briselskog sporazuma, fakultetska diploma koju je Nikoli} stekao na kriminogeni na~in, a “nije znao ni koji smer poha|a”, zato {to je fondaciju svoje supruge smestio u zgradu

te svi, samo bliski predsedniku. Ostali ne mogu na miru da odu u {umu po drva, ~ak su zabranili i da avioni nadle}u nad tim selom. Koliko god da se oni koprcali, ne}e dugo. Dosadili su nalogodavcima sa Zapada. Izlaz iz ekonomske krize [e{eq vidi u ja~awu doma}e privrede i proizvodwe. Pre sedam godina demokrate su ukinule pla}awe carine Evropskoj uniji i zato Srbija gubi 600 miliona evra. Taj novac sada{wa vlast poku{ava da nadoknadi globom penzionera. Pamenta vlast, tvdi on, ne smawuje plate i penzije, ve} ih pove}ava. Tako raste potro{wa, kupovinom doma}ih proizvoda oja~ali bi na{i pri-

predsedni{tva i pretvorio se u portparola Fondacije Dragice Nikoli}: - Ka`e nesre}nik pre nekoliko dana da }e ga istorija pamtiti po supruzi. Ta organizacija je, koliko je poznato, prikupila sedam, osam miliona evra. Koliko su ku}a napravili poplavqenima? Mo`da dvadesetak, tridesetak. Predsedni{tvo je svetiwa i tamo ne mo`e da bude nijedno ministrstvo i rad te fondacije bi trebalo dobro ispitati. Tomisalav Nikoli} zida gde god stigne. U Baj~etini “~ardak ni na nebu, ni na zemqi”, gradi crkvu. Ali, qudi sebi grade crkve da bi molitvom bili bli`i Bogu. Nije nam potrebno mnogo pameti i mudrosti da bismo znali da Bog nije podmitqiv i da mu nisu mile crkve sagra|ene ukradenim novcem. Kada su dolazili na vlast, Vu~i} i Nikoli} su be}avali boqi `ivot. Danas se samo u Baj~etini `ivi dobro i {to je najgore, taj boqitak ne ose-

vrednici, a uvozili bismo samo ono {to nam je najneophpodnije. Izlaz iz te{ke situacije lider radikala pronalazi i u saradwi sa Rusijom. Za obustavu gradwe Ju`nog toka ve}u odgovornost snosi Evropska unija, nego Rusija. Aktuelna vlast se za samo dve godine enormno zadu`ila i pove}ala dr`avni dug na 60 odsto dru{tvenog bruto proizvoda. Kako je prema mi{qewu radikala i sada{woj vlasti odzvonilo, oni }e od prole}a {irom Srbije organizovati mitinge. Izbori }e, smatra [e{eq, biti ove godine. Najavquje da }e polako probijati medijsku blokadu i pristaje da gostuje samo u `ivim emisijama. Otvoreno odgovara i na pitawa o svom zdravstvenom stawu. Po dolasku u Srbiju rekao je da se u Hagu nadaju da }e umreti pre nastavka su|ewa. - Jesam bole{qiv ~ovek, ali sam zdraviji od Aleksandra Vu~i}a. Z. J.


11

DRU[TVO

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

HRAM SVETOG VAZNESEWA SETIO SE NAJMLA\IH NA PRAZNIK SVETOG SAVU

POKLONI ZA MALI[ANE okviru Dobrotvornog starateqstva, koje funkcioni{e pri Hramu Svetog Vaznesewa, ~a~ansko sve{tenstvo od Bo`i}a uru~uje donacije jednoj od najbitnijih ustanova u gradu, ~a~anskoj Bolnici. Za Bo`i} su podeqeni paketi}i bebama na Porodili{tu, nekoliko dana kasnije ovom odeqewu uru~eni su CTG aparat i halogena lampa, a drugi deo do-

U

nacije, kako su predstavnici ~a~anske Crkve tada obe}ali, doneli su na praznik Svetog Savu na De~ije odeqewe. Mali{ane, koji borave na ovom odeqewu, sve{tenici ~a~anske Crkve obradovali su paketi}ima, a zaposlenima su predata dva profesionalna inhalatora. Na~elnica De~ijeg odeqewa dr Vesna Mladenovi} zahvalila je qudima dobre voqe na tom

daru: - Va{om donacijom podmirujemo potrebe za ovom vrstom aparata, a tim pre dugujem zahvalnost {to se to doga|a na dana{wi dan, s obzirom na to da je Sveti Sava slava De~ijeg odeqewa, koju mi obele`avamo posledwih desetak godina - rekla je dr Mladenovi}, posebno zahvaliv{i i svim firmama i pojedincima koji su tokom novogodi{wih i

bo`i}nih praznika posetili i darivali De~ije odeqewe. - Obradovali ste nas inhalatorima koji }e na}i primenu za le~ewe na{e dece, mada bi nam bilo drago da pacijenata bude {to mawe - istakla je direktorka Bolnice dr Jela Bo{kovi}. Stare{ina Crkve Svetog Vaznesewa Ivan Paunovi} rekao je da je ~a~ansko sve{tenstvo na pra-

znik Svetog Savu `elelo da obraduje mali{ane koji se tranutno nalaze u te{kim uslovima: - @eleli smo da posetimo na{e najmla|e, koji su spre~eni da budu u {kolama i vrti}ima. Po blagoslovu na{eg episkopa gospodina `i~kog Justina, na dan Svetog Save do{li smo na De~ije odeqewe, da svojom donacijom poka`emo pa`wu na{eg Hrama. Predali smo mali poklon

Hram Svetog Vaznesewa Gospodweg,

deci koja su ovde i `elimo da, ako Bog da, brzo ozdrave i imaju se}awe i uspomenu na Svetog Savu, prvog srpskog prosvetiteqa. Pored De~ijeg odeqewa na Svetosavski praznik Crkva Svetog Vaznewsewa darivala je i decu u Ustanovi za dnevni boravak dece, mladih i odraslih sa smetwama u razvoju “Zra~ak” i [koli za osnovno i sredwe obrazovawe “1. novembar”. I. M.

fotograf Bojan Paji}

AKCIJSKA PONUDA KREDITA ZA PRAVNA LICA I PREDUZETNIKE ^A^ANSKE BANKE a~anska banka je pripremila posebnu ponudu kredita za pravna lica i preduzetnike, ~iji }e akcijski uslovi va`iti do kraja marta 2015. godine. U cilju obezbe|enja sredstava za likvidnost i kontinuitet u poslovanju, kao i podr{ke izmirenju teku}ih obaveza, ^a~anska banka je iza{la u susret zahtevima i potrebama malih i srednjih preduze}a i preduzetnika promotivnom ponudom kredita za obrtna sredstva. Ovi krediti se

^

odobravaju sa rokom dospe}a do 36 meseci, uz grejs period do 6 meseci. Minimalni iznos kredita za koji se mo`e aplicirati je 25.000 evra. Povoljnije uslove kreditiranja klijenti }e mo}i da iskoriste u toku prvog kvartala 2015. godine, a za sve dodatne informacije mogu se obratiti bilo kojoj filijali ^a~anske banke, putem mejla krediti.privreda@cacanskabanka.co.rs ili telefona 0800 100 111.


12

SELO

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

VREME SETVE SEMENA POVRTARSKIH BIQAKA KOJE SE PROIZVODE IZ RASADA

SPRE^ITI POLEGAWE RASADA

plasti~nim tunelima ili plastenicima po~iwe proizvodwa rasada, odnosno setva semena povrtarskih biqaka koje se proizvode iz rasada. ^est problem u proizvodwi rasada je polegawe rasada, a naj~e{}i uzroci ovog oboqewa su

U

gre{ke u navodwavawu i provetravawu objekata gde se rasad proizvodi, kao i kori{}ewe neadekvatnog supstrata, ka`e Vesna Ni{avi} Veqkovi}, savetodavac iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak. - Da bi spre~ili pojavu

primeniti iskqu~ivo zalivawem biqaka. U borbi protiv polegawa rasada mogu se preventivno primeniti i fungicidi za tretirawe semena i zemqi{ta. Oni obezbe|uju za{titu semena od zaraze na povr{ini semena, ili u zemqi{tu i spre~avaju infekcije tokom klijawa i nicawa - ka`e Vesna Ni{avi} Veqkovi} i podse}a da je za ovo tretirawe neophodno koristiti proverena sredstva, jer neki fungicidi mogu imati i fitotoksi~no delovawe.

PLESNIVOST LISTA PARADAJZA - Ova bolest se javqa samo na paradajzu i to na osetqivim sortama. Obi~no se javqa u niskim plastenicima (tunelima) za vreme obla~nih dana, kada je te{ko regulisati vlagu, a temperature prelaze 20 stepeni. Napad bolesti po~iwe od dowih najstarijih listova i {iri se prema vrhu biqke. Na licu lista javqaju se nekroze, a sa dowe strane maslinasto zelene bar{unaste prevlake. Ako gqiva napadne ~itav list on se deformi{e i osu{i. Zaraza se mo`e pro{iriti na cvetove koji otpadaju, a re|e zahvata i plod. Gqiva pre`ivqava u zemqi{tu na zara`enim biqnim ostacima, ili na armaturi plastenika. Za razvoj gqive potrebna je temperatura od 20 do 22 stepena i visoka vla`nost vazduha (>85%). Bolest se {iri vetrom, ki{om, a mogu je ra{iriti i radnici koji obavqaju radove u objektu. Ve}a opasnost od ovog oboqewa je u plastenicima sa starom i tamnom folijom - obja{wava Vesna Ni{avi} Veqkovi}. Redovne preventivne mere ukqu~uju}i i otporne sorte, plodored, re|i sklop i odr`avawe relativne vla`nosti u plastenicima ispod 85%, kao i ~ista folija, mogu zna~ajno smawiti opasnost od ove bolesti, podse}a na{a sagovornica.

polegawa rasada potrebno je prvo onemogu}iti pojavu gqiva prouzrokova~a, zatim obezbediti uslove za brzo klijawe i porast biqaka i uslove koji su nepovoqni za razvoj gqiva prouzrokova~a polegawa rasada. Ovo se posti`e primenom slede}ih mera: setvu treba obavqati u sterilnom, ili kupovnom supstratu i kontejnerima koji su prethodno sterilisani; zalivawe vr{iti ~istom vodom, najboqe u jutarwim ~asovima, kako bi biqke u no} u{le suve; izbegavati preterano zalivawe biqaka; obezbediti drenirawe

SAGLEDAVAWE SVIH ASPEKATA POQOPRIVREDNE PROIZVODWE

M

nosiocima poqoprivrednih gazdinstava, koji se ukqu~e u sistem ra~unovodstvenih podataka tokom 2015. godine, bi}e omogu}eno da dobiju povratni izve{taj o ekonomskom stawu, kao i da se porede sa drugim gazdinstvima na teritoriji Republike Srbije, ali i sa doma}instvima u Evropi. Ovo }e im omogu}iti kvalitetnije i kompletnije pru`awe saveta od savetodavca sa kojima sara|uju, ka`e Ja}imovi} i dodaje: - Poqoprivredna savetodavna slu`ba u Republici Srbiji, u saradwi sa Ministarstvom poqoprivrede i za{tite `i-

legawa rasada najboqe je ceo kontejner izbaciti iz objekta. Me|utim, ukoliko je potrebno sa~uvati deo rasada koji nije polegao, najboqe je biqke koje su polegle ukloniti iz kontejnera, a preostali deo hemijski za{tititi, savetuje na{a sagovornica. - Primena fungicida u za{titi rasada ima smisla samo ako su prethodno uklowene zara`ene biqke. Protiv polegawa rasada efikasni su fungicidi na bazi propamokarb-hidrohlorida i propamokarbhidrohlorida plus fosetil aluminijum i treba ih

TEMPERATURNA KOLEBAWA TOKOM ZIME

SISTEM RA^UNOVODSTVENIH PODATAKA NA POQOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA - FADN

inistarstvo poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine je zapo~elo formirawe sistema za prikupqawe ra~unovodstvenih podataka na poqoprivrednim gazdinstvima, tako da }e neka od wih postati deo srpskog sistema ra~unovodstvenih podataka (FADN), a poqoprivrednici }e zajedno sa svojim savetodavcima po~eti da vode evidenciju tro{kova i prihoda za prethodnu, 2014. godinu, ka`e Miroslav Ja}imovi}, savetodavac iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak. Prema wegovim re~ima,

supstrata; izbegavati pregustu setvu i preterano duboku setvu, kao i preterano |ubrewe, naro~ito azotom; obezbediti dobru ventilaciju. Provetravawe objekta treba vr{iti {to ~e{}e i nastojati da temperatura ne bude iznad 25 stepeni tokom dana i vla`nost vazduha iznad 75% - obja{wava Vesna Ni{avi} Veqkovi}. Pomenute mere su preventivnog karaktera i imaju za ciq da spre~e pojavu bolesti, jer jednom zara`ene biqke ne mogu se spasiti nikakvim tretmanom. Ukoliko do|e do pojave po-

votne sredine, trenutno je anga`ovana na ukqu~ivawu novih 500 poqoprivrednih gazdinstava u FADN sistem, koja ispuwavaju odre|ene proizvodne i ekonomske kriterijume. U~e{}e u FADN sistemu je dobrovoqno, tako da poqoprivrednik mo`e u svakom trenutku da odlu~i da prekine svoje u~e{}e u sistemu, bez ikakvih posledica. Za sva pitawa, informacije i prijave za u~e{}e zainteresovani se mogu obratiti podru~noj Poqoprivrednoj stru~noj slu`bi.

KRE^EWE VO]NIH STABALA edan od na~ina koji se pokazao kao dobra mera koja mo`e pomo}i da se posledice temperaturnih kolebawa tokom ovog perioda ubla`e je kre~ewe vo}nih stabala. Kre~ewe stabala je obavezno u jesen, ali se mo`e primeniti u dva - tri navrata tokom jeseni i zime, napomiwe Sne`ana Dragi}evi} Filipovi}, savetodavac iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak. - Za recept po kome se priprema kre~na ~orba potrebno je pet kilograma nega{enog kre~a, 0,5 kilograma kuhiwske soli i 0,25 kilograma sumpora. Dodati vodu i ostaviti smesu da odstoji dva dana, da bi se lepqivost pove}ala i tada je primeniti. Bela boja odbija sun~eve zrake i ote`ava naglo zagrevawe stabla. Na taj na~in usporava kretawe sokova i kretawe vegetacije se mo`e odlo`iti za nekoliko dana. Ova mera najvi{e efekata daje kod ko{ti~avog vo}a, pre svega kajsije, breskve, {qive i vi{we, kod kojih ova temperaturna kolebawa mogu i izazvati kretawe vegetacije - obja{wava na{a sagovornica. Zimskom rezidbom podsti~emo aktivnost vo}aka i one tada postaju osetqivije na niske zimske temperature, koje mogu uslediti posle lepog vremena, kao {to je bilo posledwih dana. S obzirom na to da je i jesen bila lepa, diferencirawe cvetnih pupoqaka je dugo trajalo i u takvim uslovima vo}ni zasadi su posebno osetqivi na nagli pad i porast temperature u narednom periodu, ka`e Sne`ana Dragi}evi} Filipovi}.

J

N. R. N. R.

N. R.

PIJA^NI BAROMETAR POVR]E krompir 50 pasuq 300 - 350 paprika 250 - 300 paradajz 100 - 150 krastavac 200 praziluk 120 brokoli 200 - 250 rotkvice 50 kupus 80 karfiol 250 per{un 40 {argarepa 70 cvekla 50 - 60 rotkva 60 {ampiwoni 200 zelena salata 30 crni luk 50 beli luk 400 - 500 spana} 200 VO]E suve {qive 250 - 350 jabuke 40 - 120 kru{ke 130 - 150 ju`no vo}e 90 - 220 orasi 1.500 MLE^NA PIJACA projino bra{no 80 - 90 pili}i 350 - 370 jaja 12 - 16 kajmak 600 - 700 sir 250 - 400 pr{uta 1.300 - 1.700 slanina 350 - 800 suxuk 800 - 850 STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici 130 prasi}i 210 - 230 ovce 130 - 150 jagwad 320 p{enica 25 kukuruz 20 je~am 25


13

DRU[TVO

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

PROBLEMI U MESNOJ ZAJEDNICI LOZNICA

NEOPHODNA SANACIJA KORITA LOZNI^KE REKE

Sumiraju}i probleme, ali i postignute rezultate u 2014. godini, ~lanovi Saveta mesne zajednice Loznica, konstatovali su da }e se sa jednim od akutnih problema, koji datira ve} godinama, suo~avati i u 2015, ako im nadle`ni ne iza|u u susret

Kako navodi predsednik MZ Sr|an Kruni} jedan od najve}ih problema u Loznici predstavqa tok Lozni~ke reke. Prema wegovim re~ima ova reka je veoma hirovita, i kada su velike padavine, buji~ni potoci podignu nivo vode i ubrza se tok reke, koja te~e pored glavnog puta kroz Loznicu. - U tom delu konstatovana su takozvana {koqkasta

klizawa zemqe na nekoliko mesta. Jedno klizi{te je pro{le godine, uz pomo} JP “Vodovod”, uspe{no sanirano. Sve do majskih poplava nismo ozbiqno shvatali kakve probleme Lozni~ka reka mo`e da nam napravi. Tada smo bili u velikoj pripravnosti i uspeli da spre~imo plavqewe stambenih jedinica. Sem plavqewa nekih po-

drumskih objekata, ve}e {tete nije bilo - ka`e Kruni}, navode}i da su odli~no sara|ivali sa [tabom za vanredne situacije. Iako ve} sedam godina postoji ura|en projekat za ure|ewe toka Lozni~ke reke, kako ka`e Kruni}, MZ nema novca za wegovo finansirawe i sve zavisi od Grada. On isti~e da je zemqi{te pored reke ispar-

celisano, treba da se izvlasti nekoliko ari, {to sve ukupno, kako tvrdi Kruni}, nije neki veliki novac. Me|utim, i on je svestan da ni Grad verovatno nema dovoqno novca u buxetu za ure|ewe ~itavog korita, pa se nada bar nekom alternativnom re{ewu, kao {to bi bilo upravqawe reke na kriti~nim delovima. Milan Bojovi}, pomo}nik gradona~elnika zadu`en za Mesne zajednice ka`e da je ovogodi{wim buxetom opredeqeno {est miliona dinara za sanaciju re~nih korita i da }e biti ura|en elaborat o stawu vodotoka drugog reda, a nakon toga }e prvenstveno re{avati prioritetne probleme mesnih zajednica. - Unapred znam da postoji nekoliko sigurno kriti~nijih re~nih korita nego {to je korito Lozni~ke reke. Pre svega mislim na

MAJSKE POPLAVE POREMETILE PLANIRANE AKTIVNOSTI ELEKTRODISTRIBUCIJE ^A^AK ZA PRO[LU GODINU

lanom predvi|eni prioriteti za 2014. godinu morali su biti izmeweni, a te`i{te rada je preba~eno na sanirawe o{te}ewa izazvanih elementarnim nepogodama. Prema re~ima Gli{i}a, poplavni talas, koji je zahvatio celu zemqu u maju pro{le godine, nije zaobi{ao ni na{ kraj, pa je na podru~ju svih pogona Elektrodistribucije ^a~ak bilo {tetnih posledica. Velike {tete nanete su poplavqenim podru~jima Kowevi}a, Qubi}a, Lu~ana i Ivawice, ali bilo ih je i u vi{im podru~jima, gde su se pojavili odroni, koji su destabilizovali teren i doprineli akti-

P

virawu starih i stvarawu novih klizi{ta. - Najvi{e {tete bilo je u pogonu Op{tine Gorwi Milanovac, jer je oko 300, {to starih, {to novih klizi{ta napravilo velike probleme rekao je Gli{i}. Kraj 2014. godine, tako|e je bio u znaku otklawawa {teta izazvanih ledenom ki{om, koja je uzrokovala oblede, a oni doveli do kidawa provodnika niskonaponske i dalekovodne mre`e na ovom podru~ju. - U okviru otklawawa {teta izazvanih majskim poplavama, izme{teno je i ponovo ugra|eno 300 mernih mesta, 15 kablovskih spojnica 10 kv, kao i vi{e od pet kilometara niskonaponskog kablovskog snopa i ostalog materijala - rekao je Gli{i}. I pored svih nepredvi|e-

da se tokom godine, rebalansom buxeta opredele dodatna sredstva. Pored problema sa Lozni~kom rekom, prema re~ima predsednika Sr|ana Kruni}a, me{tani ovog kraja suo~avaju se i sa te{ko}ama sa niskonaponskom mre`om, koje, kako on ka`e, datiraju ve} vi{e od deset godina. - I zbog malog povetarca dolazi do nestanka struje. Nekada se de{ava da nestaje i po deset puta dnevno. U na{em kraju ima i dosta privrednika, kojima nestanak struje i iznenadno ga{ewe ma{ina, nanosi ogromne {tete. Tako|e, veliki problem nam prave i rupe koje su pravqene za bandere, a nisu betonirane, u koje qudima upada stoka, {to tako|e uzrokuje veliku {tetu na{im me{tanima - ka`e Kruni}. I. M

ODR@AN ZBOR GRA\ANA MZ QUBI]SKI KEJ

KAKO IZBE]I NOVE POPLAVE?

TE@I[TE RADA USMERENO NA OTKLAWAWE [TETE Veliki deo planiranih aktivnosti Elektrodistribucije ^a~ak za pro{lu godinu, morao je biti promewen i uskla|en sa potrebama otklawawa {teta koje su izazvale elementarne nepogode, a koje su zadesile najve}i deo podru~ja koje “pokriva” Elektrodistribucija ^a~ak, ka`e generalni direktor ovog preduze}a Milovan Gli{i}.

Botowu u Trnavi, Lipni~ku reku u Zabla}u, dva, tri re~na sliva na podru~ju Mr~ajevaca i Katrge... Svakako }emo i korito Lozni~ke reke obuhvatiti elaboratom i ustanoviti kriti~ne ta~ke na kojima treba intervenisati - rekao je Bojovi}. Kako on obja{wava, ovakve vrste aktivnosti pro{le godine nisu realizovane na sistemati~an na~in, tako da ni odgovorni za ove probleme u Gradu nemaju predstavu koliko mo`e da ko{ta sanacija jednog re~nog korita. Bojovi} isti~e da sigurno ne}e biti mogu}e da se tokom jedne godine izvr{i sanacija svih re~nih korita u celoj wihovoj du`ini, ali da }e se za {est miliona dinara, koliko je opredeqeno za te potrebe, sigurno sanirati kriti~na re~na korita. Kako isti~e Bojovi}, ako bude potrebno, postoji mogu}nost,

sali Skup{tine grada u ponedeqak je odr`an zbor gra|ana Mesne zajednice Qubi}ski kej, na kome je, izme|u ostalog, na dnevnom redu bila i bezbednost me{tana ove MZ od poplava. Milan Bojovi}, pomo}nik gradona~elnika za oblast mesne samouprave i infrastrukture, podsetio je da je re~ o problemu koji traje decenijama i da je aktuelizovan majskim poplavama pro{le godine. U izjavi za medije, Bojovi} je napomenuo da je gradsko rukovodstvo imalo vi{e susreta sa predstavnicima ove Mesne zajednice, kao i sa Udru`ewem Poplavqeni 1965. i 2014. - Preduzeto je niz koraka u skladu sa zahtevima me{tana Qubi}skog keja, pre svega stanovnika Ciglarske i Sarajevske ulice, zbog nere{enog problema koji stvara kanal Parmenac - Katrga, o kome je vi{e puta bilo re~i. Sada je kanal u nadle`nosti Republike. Imali smo vi{e sastanaka sa predstavnicima “Srbijavode” i na{ih javnih komunalnih preduze}a, “Gradca” i “Vodovoda”. Sa rukovodstvom preduze}a “Srbijavode” razgovarali smo o tome da ugovorimo zvani~ni sastanak sa ministarkom poqoprivrede, nakon pisanog apela, koji smo uputili, tra`e}i da izvr{e rekonstrukciju kanala. Nadamo se da }emo taj problem kona~no re{iti rekao je Bojovi}. Prema re~ima pomo}nika gradona~elnika, u nadle`nosti grada su povr{inske vode i ve} su preduzeti koraci na sanaciji ustava koje se nalaze na Moravcu i kod `elezni~kog mosta. Bojovi} je podsetio da je buxetom grada za ovu godinu planirana nabavka mobilnih pumpi, koje bi mogle da se koriste ukoliko vodostaj reke bude visok.

U

nih okolnosti, ED ^a~ak je uspela da realizuje godi{wi plan odr`avawa sa 120, a plan investicija sa 103 odsto u odnosu na planirana sredstva. - Pripremqena je investiciono - tehni~ka dokumentacija, raspisani tenderi, a izvo|a~i ukqu~eni u realizaciju izgradwe 35 kv vodova. Re~ je o kablovskom vodu 35 kv “Takovo - Gorwi Milanovac 1 - Gorwi Milanovac 4” i dalekovod 35 kv “Atenica - Zabla}e”. Pored toga, izgra|eno je i osam trafostanica i oko 20 kilometara vodova 10 (20) kv. Pored ovih aktivnosti, zavr{eni su veoma bitni poslovi u sektoru za daqinsko upravqawe, pa je u sistem ovakvog upravqawa uvedeno 14 objekata. I. M

- Za potpunu sanaciju kanala Parmenac - Katrga potrebno je 700 miliona dinara, zbog ~ega je te{ko o~ekivati da }e u ovoj godini biti kompletno rekonstruisan. Podse}am da je kanal u Parmencu potpuno zatvoren i da se u wega ulivaju povr{inske vode, potoci - kazao je Bojovi}, napomenuv{i da su inspekcijske slu`be krenule na teren sa ciqem da ka`wavaju gra|ane koji se nesavesno pona{aju kada je re~ o fekalnim vodama. Slavoqub Bo{kovi}, predsednik Organizacionog odbora Udru`ewa Poplavqeni 1965. i 2014. kazao je da je zbor zakazan i na inicijativu gra|ana koji su poplavqeni, jer su `eleli da javnost informi{u o wihovom problemu, odnosno da podsete na uzroke koji su doveli do poplave, ali i da od predstavnika grada ~uju {ta i u kom roku mo`e da se uradi, kako bi ubudu}e izbegli ovu opasnost. - Po na{em zakqu~ku do poplave je do{lo zbog toga {to je sistem kanala potpuno neispravan. Bedem koji treba da {titi od vode bio je raskopan. Povr{inska kanalizacija koja je trebalo da odvodi vodu sa Keja, dovodila je vodu iz Morave. Ustava na kanalu, koja je trebalo da kontroli{e dotok vode iz Moravca, tako|e nije bila ispravna, a me{tani sa tog podru~ja su je zloupotrebili, otvorili i voda je poplavila na{e ku}e. Pored toga, izlila se i voda iz kanalizacije - objasnio je Bo{kovi} novinarima. Iako je Udru`ewe Poplavqeni 1965. i 2014. pozvalo medije da gra|ane informi{u o ovom problemu, me|u prisutnima na zboru MZ Qubi}ski kej je bilo i onih koji nisu `eleli prisustvo kamermana i fotoreportera. N. R.


14

DRU[TVO

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

POVODOM 70 GODINA OD OSLOBO\EWA KONCENTRACIONOG LOGORA AU[VIC-BIRKENAU

REZIDENCIJA SMRTI KOJA I DAQE OPOMIWE K

raj januara 2015. godine obele`ava 70. godinu od kako su vojnici Crvene armije oslobodili najve}i kompleks koncentracionih logora nacisti~ke Nema~ke, Au{vic-Birkenau. Au{vic je nakon Drugog svetskog rata postao simbol Holokausta i qudskog stradawa izazvanog najgorim mogu}im kr{ewem osnovnih qudskih prava, kao i ideologijama rasizma, antisemitizma, ksenofobije i {ovinizma. Kako su informacije o logoru, veli~ini kompleksa, gasnim komorama i krematorijumima, a nadasve o broju ubijenih qudi prodirale u svetsku javnost, neretko izazivaju}i kontroverzne komentare i odluke, sam termin u{ao je u kulturni kod kao sinonim qudskog stradawa, ali i svojevrsnog sloma qudske civilizacije i humanosti u dvadesetom veku. Dan oslobo|ewa logora, 27. januar, u svetu se obele`ava kao Me|unarodni dan se}awa na holokaust. UNESCO je dodao mesto se}awa u Au{vicu na listu svetske ba{tine 1979. godine. Tokom tri i po godine funkcionisawa sistema logora u Au{vic je poslato najmawe 1,1 milion Jevreja iz raznih evropskih zemaqa (400.000 iz Ma|arske i 300.000 iz Poqske), skoro 150.000 Poqaka kao politi~kih zatvorenika, oko 23.000 Roma, 15.000 sovjetskih ratnih zarobqenika, i 25.000 zatvorenika drugih nacionalnosti – najvi{e ^eha, Francuza, Jugoslovena, Rusa, Belorusa i Ukrajinaca. Procewuje se da su nacisti u Au{vicu od jeseni 1941. do januara 1945. godine na razne na~ine usmrtili preko milion logora{a. Najve}i deo logora{a ubijen je u toku 1943. i 1944. godine, u vreme kada je u ~etiri krematorijuma i gasne komore Au{vica II – Birkenau nestalo skoro milion qudi. U starijem ali mnogo mawem logoru Au{vic I ubijeno je oko 70.000 qudi. Au{vic, logor smrti Kompleks koncentracionih logora Au{vic-Birkenau postepeno je stvaran u neposrednoj blizini grada Osvjen}ima (na poqskom Oœwiêcim) na jugu Poqske, oko 50 kilometara zapadno od Krakova. U periodu od ~etiri godine formirani su Au{vic I (na mestu kasarne poqske vojske), Au{vic II-Birkenau, Au{vic III-Monovic (lokacija velikog kompleksa hemijske industrije), kao i ve}i broj mawih logora na drugim mestima. Nakon poraza Poqske septembra 1939. i prikqu~ewa dela poqske teritorije nema~kom Rajhu, ime grada Osvjen}im promeweno je u Au{vic (Auschwitz). Prvi logora{i upu}eni su u Au{vic u junu 1940. godine, najve}im delom to su bili poqski politi~ki zatvorenici, da bi masovna ubistva u Au{vicu zapo~ela septembra 1941. godine. U sklopu kona~nog re{ewa jevrejskog pitawa , tajnog plana nacisti~kog vo|stva da masovnim genocidom ukloni Jevreje iz okupirane Evrope, stvoren je Au{vic II-Birkenau u je-

sen 1941. godine, jer relativno mali logor Au{vic I, sa jednom operativnom gasnom komorom, nije mogao da primi ogroman priliv qudi koji su slati u zato~eni{tvo i smrt iz svih delova okupirane Evrope. Tre}i logor, Au{vic IIIMonovic izgra|en je nekoliko kilometara od Osvjen}ima i u wemu se bili sme{teni fizi~ki najsposobniji logora{i koji su radili na izgradwi fabrike hemijskog koncerna IG Farben u prostoru logora, a nakon po~etka proizvodwe i u pogonima fabrike. Ironija je da je koncern IG Farben proizvodio i Ciklon B, otrov koji je kori{}en u gasnim komorama Au{vica i drugih nacisti~kih logora za istrebqewe. Au{vic II-Birkenau bio je organizovan kao veliki radni logor za sme{taj 150.000 qudi, a od 1942. i mesto za ubrzanu masovnu eliminaciju Jevreja, u kome su od sredine 1943. godine funkcionisala ~etiri velika krematorijuma sa gasnim komorama. Transporti qudi su sto~nim vagonima dovo`eni direktno u centar logora gde su nakon selekcije odvajani radno sposobni od onih kojima je slede}a destinacija bio krematorijum, a koji su u proseku ~inili 70-75 % svih iz transporta. Selekciju su vr{ili oficiri-lekari SS-a, me|u kojima se nalazio i zloglasni Jozef Mengele. Jedan pokret ruke oficira re{io je sudbinu stotina hiqada qudi u Au{vicu II: levo su odvajani radno sposobni i odvo|eni u barake, desno su nastavqali svi oni od kojih nije bilo koristi za naciste bolesni, hendikepirani, stari, trudnice, `ene sa decom, kao i sva deca osim blizanaca. Blizanci su ostavqani zbog medicinskih i geneti~kih ispitivawa koja su vr{ena nad wima, jer su nacisti u svojoj `eqi da obezbede pobedu vi{e rase poku{avali da doku~e tajnu ra|awa blizanaca, kako bi nema~ke `ene u budu}nosti na svet donosile dvoje ili vi{e dece jednim poro|ajem. Skoro svi blizanci su do kraja rata ubijeni u Au{vicu. @ivot u Au{vicu bio je relativan pojam, s obzirom na uslove sme{taja, hranu koja se delila tri puta na dan, fizi~ki rad, ka`wavawa i neprestano prisustvo smrti. Svakodnevna hrana ukqu~ivala je hleb za doru~ak, supu ili ~orbu od povr}a za ru~ak i ~aj za ve~eru. Uz unos takve hrane od pritvorenih se o~ekivalo i da ispuwavaju radnu obavezu, jer je Au{vic izvorno zami{qen kao radni logor, na {ta zlokobno podse}a natpis iznad glavnog ulaza u Au{vic I Rad osloba|a (Arbeit Macht Frei). Au{vic I pru`ao je najve}i komfor , jer su logora{i bili sme{teni u solidno napravqenim vojnim kasarnama, mada su metode individualnog mu~ewa zatvorenih tu bile i najraznovrsnije: ve{awe za ruke vezane na le|ima, zatvarawe ~etiri odrasle osobe u samice povr{ine mawe od jednog kvadratnog metra,

medicinski eksperimenti nad `ivim qudima, sistematsko izgladwivawe ili ka`wavawe potpunim uskra}ivawem hrane. Ovakvi uslovi `ivota omogu}avali su opstanak od svega nekoliko meseci u logoru, i to za fizi~ki i psihi~ki najspremnije. U oktobru 1941. u logor Au{vic I je stiglo 10.000 sovjetskih zarobqenika, do marta slede}e godine u `ivotu ih je ostalo 900, kada su preba~eni u Birkenau gde su u naredna dva meseca i ostali okon~ali `ivote. Logor u Birkenau se sastojao od vi{e stotina gra|evina, najve}im delom baraka sklepanih od dasaka oko jedne ozidane pe}i i pru`ao je na prvi utisak izgled ogromnog zatvora na otvorenom. Iz tog razloga je velika ve}ina qudi potpuno mirno odlazila u gasne komore, jer im je re~eno da }e tu da se okupaju, nakon ~ega }e oti}u u barake i pridru`iti se ostatku porodice. Natpisi na tom sumornom putu smrti ukazivali su da qudi ulaze u prostore za dezinfekciju i kupaonice, {to je pomagalo u obmani i spre~avawu eventualne pobune. Sve poslove u krematorijumima i gasnim komorama su vr{ili posebni odredi logora{a sastavqeni mahom od Jevreja, koji su spavali i jeli na spratu krematorijuma odvojeni od drugih logora{a. Ovi odredi, poznati kao Sonderkommando ( specijalan odred ), redovno su rotirani novim logora{ima, tako {to bi na svakih par meseci kompletan odred bio likvidiran van Au{vica. Au{vic u kolektivnom pam}ewu Danas je mogu}e obi}i najve}i deo kompleksa Au{vic I (20 hektara) i Au{vic II (171 hektar), ogra|enih sa 14 kilometara sa~uvane `i~ane ograde kroz koju je nekada pu{tana struja. Centralni deo obilaska predvi|en je za odli~no o~uvan Au{vic I, u kome se nalaze tematski obra|ene postavke o Au{vicu u nekoliko velikih zgrada, a me|u izlo`enim predmetima verovatno najve}u pa`wu privla~e oduzeti predmeti koji su pripadali logora{ima: hiqade kofera na kojima su ispisani imena i adrese vlasnika, cipele, posu|e, predmeti za li~nu higijenu, alat, nao~are, igra~ke, itd. Ovo je potresno svedo~anstvo o tome kako su stotine hiqada qudi do`iveli svoj kraj veruju}i da }e preseqewe dovesti do nastavka `ivota na nekom drugom mo`da boqem mestu, zbog tako veliki broj predmeta potrebnih za svakodnevni `ivot. Poseta muzeju u Au{vicu, koji je zakonom oformqen jula 1947. godine, neminovno pokre}e razmi{qawe o ideji masovne smrti, koju u svakom aspektu naro~ito simboli{e Au{vic II, i na{eg odnosa prema onom {to se tu dogodilo. Brutalno jednostavan i efikasan sistem svakodnevnog ubijawa hiqada qudi je prva slika te masovne smrti, od koje je danas malo ostalo jer su barake najve}im delom spaqene a

krematorijumi minirani, pa su prisutne samo hrpe ru{evina nad kojima posetioci muzeja mogu da u mislima vizualizuju monstruoznost osmi{qenog kona~nog re{ewa . Druge slike, koje svedo~e o potpunom i svesnom brisawu svakog traga ~ove~nosti, ukqu~uju sa~uvane barake od cigle za sme{taj stotina logora{a na tri ili ~etiri nivoa u visinu, gde je u krevetima popreko spavalo po nekoliko osoba. Ili toaleti , sme{teni u barakama koje su nakon rata obnovqene. Ove barake bile su izgra|ene iznad nu`nika koje je ~inilo nekoliko betonskih linija sa rupama. Nu`nike su dva puta dnevno logora{i i logora{ice koristili u grupama od vi{e stotina osoba, tela tesno pripijenih jedno uz drugo, dok su ispred barake hiqade drugih ~ekali svoj red, ~esto uz gurawe i izbijawe tu~a. S obzirom na svrhu Au{vica i na~ina izgradwe logora Birkenau nije postojao kanalizacioni sistem za odvod ne~isto}a. Logora{i su podizali betonske plo~e, ulazili u kanale i ~istili qudski izmet i mokra}u. Ova du`nost iz dana{we perspektive zvu~i zastra{uju}e. Ali iz perspektive onih koji su bili u Au{vicu taj posao je bio iz snova, jer je obezbe|ivao ve}e {anse za pre`ivqavawe: radilo se unutra i lak{e se podnosila surova poqska zima, a zbog smrada u te barake nisu zalazili pripadnici SS-a. Savremeni pristup muzeja u Au{vicu jeste u personalizaciji posetilaca sa `rtvama, gde se `eli ispri~ati pri~a o logoru na na~in koji omogu}ava sa`ivqavawe sa individuama koje su nastradale, a ne samo jednosmerna naracija o istorijskim doga|ajima i statisti~ki podaci o hiqadama ubijenih. Sa zidova prostorija koje su koristili logora{i danas gledaju fotografije onih koji su pro{li proceduru registracije u Au{vicu, zajedno sa podacima o wihovom imenu, godinama `ivota, nacionalnosti i datumima prijema u logor i smrti. Stru~ni vodi~i nastoje da u kratkom vremenu koje je na raspolagawu saop{te {to vi{e imena nastradalih, wihove pojedina~ne sudbine, detaqe koji ne postoje u muzejskoj postavci ili stru~noj literaturi. Istovremeno, skre}e se pa`wa sa kolektivne identifikacije `rtava i zlo~inaca, koja je naro~ito bitna iz vizure aktuelnih stremqewa evropske zajednice za pomirewem i su`ivotom. Sa druge strane se poku{ava i u promovisawu Au{vica kao mesta se}awa ~itavog sveta, koji ne treba

vezivati samo za Holokaust i genocid nad Jevrejima. [tavi{e, skoro 75.000 umorenih Poqaka, desetine hiqada Roma i drugih nacija sugeri{e na univerzalnu va`nost Au{vica kao mesta se}awa, iako ve}ina mladih Poqaka s kojima je autor razgovarao nije posetila Au{vic niti to namerava. To je neobi~an stav, naro~ito ako se uzme u obzir da je Au{vic jedno od mesta najve}eg stradawa Poqaka u Drugom svetskom ratu, ali ukazuje na te`inu ove teme u pam}ewu naroda i mogu}u opasnost od wenog zaborava i ponovnog pro`ivqavawa u budu}nosti, na {ta upozoravaju re~i D`ord`a Santajane istaknute u muzeju logora. Vodi~i u muzeju re}i }e i da je tokom decenija rada najve}i broj poseta u zemqi dolazio od strane ekskurzija {kolske dece, ali te ekskurzije nisu bile obavezne ve} pojedina~ne odluke samih {kola. Kako je re~eno autoru ovih redova, u relativno siroma{noj zemqi kakva je Poqska bila u drugoj polovini dvadesetog veka izbor da li }e roditeqi detetu kupiti nov par cipela ili ga poslati na put u Au{vic i nije bilo neko pitawe o kome se dugo razmatralo. Najve}i broj posetilaca, kada je lepo vreme i do 7.000 qudi, u Au{vic dolazi preko Krakova, najva`nije turisti~ke destinacije Poqske, pa je i sam Au{vic vremenom postao va`no turisti~ko odredi{te. To je o~igledno po dolasku u Krakov, gde se preko puta velelepnog zdawa nove glavne `elezni~ke i autobuske stanice nalazi nekoliko turisti~kih agencija koje upadqivo reklamiraju organizovane posete logoru, sa ukqu~enim autobuskim prevozom i ulaznicom, dok vodi~e obezbe|uje muzej. Cene ovakvih aran`mana za poqske pojmove nisu jeftine, kre}u se od sto zlota (oko 25 evra) pa navi{e. Me|u prvih deset nacija koje turisti~ki pose}uju Poqsku su i Izraelci, sa oko 150.000 godi{we, koji su tu u najve}oj meri na pokloni~kom putovawu, pa su u Au{vicu uobi~ajene grupe Izraelaca obu~enih u belu boju `alosti. Stalna izlo`ba muzeja ukqu~uje i Me|unarodni spomenik otkriven 1967. godine na kraju `elezni~ke pruge u Au{vicu II, izme|u ru{evina krematorijuma dva i tri. Sastavni deo ovog spomenika su i plo~e sa identi~nim natpisom na 22 jezika, simbol svih nacionalnosti, rasa, vera i qudi koji su govorili te jezike, bili zatvoreni i ubijeni u logoru. Plo~a sa natpisom na srpskom jeziku je me|u wima. Bogdan Trifunovi}


PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

15


16

KULTURA

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

U NARODNOM MUZEJU OBELE@EN DAN SE]AWA NA @RTVE HOLOKAUSTA

DA SE ISTORIJA NIKOME NE PONOVI D atum kada je oslobo|en zloglasni logor Au{vic, 27. januar 1945. ustanovqen je 2005. godine kao me|unarodni Dan se}awa na `rtve Holokausta. O zna~aju kolektivnog se}awa na `rtve genocida, stravi~nim ciframa i nacisti~koj strategiji uni{tavawa ~itavog jednog naroda, kao i na~inu na koji pam}ewe na svoje `rtve ~uva jevrejski narod u Izraelu, govorili su u ponedeqak u Galeriji Narodnog muzeja istori~ar dr Milo{ Timotijevi}, Dragica Jekovi}, prof. istorije i Dragana Bo{kovi}, prof. engleskog jezika ~a~anske Gimnazije. Pojam Holokaust odnosi se rasisti~ku politiku nacionalsocijalisti~ke nema~ke vlasti i projekat istrebqewa Jevreja. Sa}awa na `rtve Holokausta danas se ~uvaju u muzejima i arhivima {irom sveta, a najve}i su Jad Va{em u Jerusalimu, koji su posetile i o kome su govorile profesorke Jekovi} i Bo{kovi}, kao i Memorijalni muzej Holokausta SAD. Zahvaquju}i ovim institucijama sa~uvani su i istra`iva~ima dostupni brojni artefakti i dokumenti.

li su “pripreme” i u svom narodu: do 1937. godine sterilisano je 200.000 du{evno obolelih; od 1940. do 1941. oko 90.000 umno obolelih ugu{eno je gasom u kamionima; do jeseni 1941. ubili su oko pola miliona Jevreja na najprimitivniji na~in; u januaru 1942. Holokaust je kona~no tehni~ki razrara|en. - Prema nepotpunim podacima ubijeno je oko 6.200.000 Jevreja. Od tog broja 3,5 miliona stradalo je u koncentracionim logorima, dva miliona na brojnim strati{tima i oko pola miliona u getima. Prema ovi podacima nacisti su ubili dve tre}ine evropske, odnosno jednu tre}inu svetske populacije Jevreja - ka`e Timotijevi}.

JEVREJI U KRAQEVINI JUGOSLAVIJI VRHUNAC RASISTI^KE POLITIKE Au{vic je najstra{niji logor smrti u Evropi, u kome je milion qudi ubijeno na industrijski na~in. U wemu se ogleda i vrhunac rasisti~ke politike koja je qudsku vrstu podelila na rasu gospodara (Arijevci), rasu robova (Sloveni) i rasu za istrebqewe (Jevreji). Holokaust je doga|aj u istoriji bez presedana, koji ima tri odre|ewa. Prvo, namewen je jevrejskom narodu koji je bio optu`en za svetsku zaveru. Ubijani su mnogi narodi, ali je istrebqewe bilo nameweno samo Jevrejima. Nacisti su propagirali da Jevreji uni{tavaju civilizaciju na dva na~ina: putem plutokratije i boq{evizma, odnosno komunizma, koji je opasniji. Drugo odre|ewe je globalnost poduhvata i tre}e, uni{tavawe svih dokaza o postojawu Jevreja. Prvo je pomiwano iseqewe svih Jevreja iz Nema~ke, zatim iseqewe na Madagaskar ili neki prostor u Rusiji. Da se Drugi svetski rat nije zavr{io porazom nacizma i Srbima je bilo nameweno iseqavawe u Sibir, rekao je pored ostalog dr Milo{ Timotijevi}, navode}i stravi~ne brojke stradawa. Tek posle poraza u Rusiji i ulaska SAD u rat, Nemci od septembra do decembra 1941. donose odluku o kona~nom re{ewu jevrejskog pitawa. Pre toga obavi-

U tada{woj Jugoslaviji `ivelo je izme|u 71.000 i 82.000 Jevreja, ukqu~uju}i i izbeglice. Prema dosada{wim saznawima, na prostoru cele Jugoslavije ubijeno je izme|u 56.000 i 67.000 pripadnika ovog naroda, a na prostoru koji je zauzimala usta{ka Nezavisna dr`ava Hrvatska stradalo je od 29.000 do 31.000 Jevreja. Procewuje se da je na toj teritoriji `ivelo izme|u 34.000 i 40.000 Jevreja. Specifi~nost “re{avawa jevrejskog pitawa” u NDH bila je ~iwenica da je to jedino podru~je u Evropi u kome je “doma}a” vlast ubila vi{e Jevreja nego Nemci. Na prostoru Srbije koji su okupirali Nemci, od 17.800 Jevreja, ukqu~uju}i i izbeglice, poginulo je oko 14.800 (83,14 odsto). Ukupno u okupacionim podru~jima u Srbiji pred Drugi svetski rat `ivelo je 34.779 Jevreja, a stradalo ih je 28.224 (u ma|arskoj okupacionoj zoni u Ba~koj 10.451, u Sremu pod vla{}u NDH 2.515, u bugarskoj okupacionoj zoni 158 i italijanskoj na Kosmetu 300). Nacistima u evidentirawu i pronala`ewu Jevreja poma`u doma}a administracija, policija i pristalice Qoti}a. - Dominantni deo srpskog naroda protivi se nacistima i di`e ustanak, najve}i u okupiranoj Evropi. Zbog toga nacisti povezuju srpsko i jevrejsko pitawe i Srbe ka`wavaju zbog 27. marta i ustanka koji vode plutokrate Je-

vreji, ~etnici i boq{evici-Jevreji-komunisti. Zato ve} 28. aprila 1941. nare|uju i streqawe 100 Srba za jednog ubijenog Nemca. Do novembra 1941. ubijaju mu{ku populaciju Jevreja kao taoce, a od septembra ubijaju i Srbe, bez obzira na politi~ka opredeqewa. U ^a~ku je, po nare|ewu Nemaca, policija ve} krajem maja 1941. popisala ukupno 27 Jevreja. Prema dosada{wim saznawima, wih 14 je ubijeno tokom Drugog svetskog rata, dve osobe su poginule kao partizani, a ostali u teroru Nemaca. Pre`iveli Jevreji sa~uvali su `ivot zahvaquju}i skrivawu kod doma}eg srpskog stanovni{tva - navodi dr Milo{ Timotijevi} i insistira na tome da bi “poricawe Holokausta bilo samo uvod u poricawe genocida koji je sproveden nad Srbima”.

MEMORIJALNI KOMPLEKS JAD VA[EM U JERUSALIMU Profesorke Jekovi} i Bo{kovi} prisustvovale su pre dve godine, na poziv Ministarstva prosvete, sedmodnevnom seminaru u Jerusalimu, u muzeju Jad Va{em, gde su svi polaznici upu}eni u to kako treba o`iveti kulturu se}awa i kako o`iveti se}awe na `rtve na razli~ite na~ine: od autenti~nih fotografija, spiskova imena, fotografija `rtava, ali ne onih zastra{uju}ih, koje uru{avaju qudsko dostojanstvo, ve} kroz umetni~ka dela ~ija ekspresivnost i emocije prenose ono {to su `rtve do`ivele. Osnovna impresija je da se “od jevrejskog odnosa prema `rtvama mo`e nau~iti mnogo, {to se posebno odnosi na srpski narod, k oji je tako|e dao ogromne `rtve, i prakti~no kako da zapo~nemo sa tom kulturom se}awa i u Srbiji”. Jad Va{em je kompleks Memorijalnog centra u Jerusalimu osnovan 1953. godine, kao najzna~ajnija institucija u svetu koja se bavi izu~avawem Holokausta, u kojoj se ~uvaju imena i podaci o vi{e od ~etiri miliona `rtava. Sam pojam holokaust poti~e od gr~ke re~i i zna~i “spaqen”, rekla je profesorka Dragica Jekovi}, {to mnogo govori o su{tini ovog projekta istrebqewa. Z. L. S.

OV^ARSKO KABLARSKA KLISURA U KULTURNO ISTORIJSKOM NASLE\U SRBIJE

RIZNICA PRIRODNIH LEPOTA I DUHOVNOSTI ulturno obrazovni program Doma kulture u saradwi sa Turisti~kom organizacijom ^a~ka organizovao je protekle nedeqe predavawe na temu “Ov~arsko kablarska klisura u istorijskom nasle|u Srbije”. O lepotama ovog predela koje je zvani~no progla{eno za Prirodno dobro I kategorije i predeo izuzetnih odlika pod za{titom dr`ave, govorili su Marina Majstorovi}, master menaxer, rukovodilac slu`be za unapre|ewe, razvoj i za{titu Ov~arsko kablarske klisure, koja je govorila i o budu}im aktivnostima TO^ na ovom podru~ju, Uro{ Pantovi}, master biologije, a predavawe je pratila i izlo`ba umetni~kih fotografija Vladimira Mijailovi}a, nastalih u ovom ambijentu, koji slovi za pravi biser prirode, kako je rekla urednik programa Verica Kova~evi}. Najvrednije i najlep{e u Ov~arsko kablarskoj klisuri, ono od ~ega zastaje dah i {to se trajno zadr`ava u se}awu, pored

K

Fotografija: Vladimir Mijailovi}

ogromne duhovne vrednosti koju ovom predelu daju sredwovekovni manastiri izgra|eni sa obe strane Morave, stvorila je sama priroda: bogatu i `ivopisnu floru i faunu, izvore tople i lekovite mineralne vode, izvore ~iste vode, koji su kao draguqi rasuti u zelenilu predela, brze i bistre planinske re~ice, stoletne {ume, sun~ane proplanke i sve`

planinski vazduh, strme litice i blago zatalasane padine i pa{wake. Sa vrhova Ov~ara i Kablara mogu}e je sagledati veli~anstvenu panoramu meandra Zapadne Morave, od ~ije lepote zastaje dah. Sa vi{e od 150 vrsta ptica, od kojih su neke autohtone, 30 vrsta riba i vi{e od 600 biqnih vrsta, ovaj predeo je poseban izazov

za qubiteqe o~uvane prirode. Ogrnuta u lepe i tajanstvene {ume sa nezaboravnim pejza`ima, klisura je jo{ lep{a kada weno nebo zaparaju orao ili kliktaj sivog sokola, rekao je biolog Pantovi}. Ov~arsko kablarska klisura u svojim wedrima ba{tini i “Malu Srpsku Svetu Goru”, zbog manastira koji se nalaze na ovom podru~ju kao trajni spomenici srpske duhovnosti i kulture. U istoriji Srbije i naroda koji je `iveo vekovima na ovim prostorima, manastiri su imali zna~ajnu ulogu, ne samo u duhovnom smislu, ve} i u razvoju nacionalne svesti, sticawu znawa i opismewavawu. Poklonici duhovnosti, vernici, po{tovaoci istorije, tradicije i kulture, u ovim manastirima mogu videti brojne i dragocene crkvene relikvije, vredne ikone, stare zapise i retke rukopisne kwige, {to }e im omogu}iti da upoznaju drevne korene srpskog naroda. Z. L. S.


17

KULTURA

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

IZUZETNA GLEDANOST FILMA “GOR^ILO” U ^A^KU

POKLON KWIGE

KAD POLITIKA, MORAL I RELIGIJA POSTANU KOMEDIJA

^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i od naredne srede u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Ketrin Veb DAVNO ZABORAVQENA PESMA zdava~ka ku}a Laguna objavila je jo{ jedan sjajn roman engleske spisateqice, Ketrin Veb. Autorka nam u romanu „Davno zaboravqena pesma” iznosi o~aravaju}u pri~u o mo}i qubavi, opasnostima opsesije i nepouzdanoj prirodi pam}ewa. Kao i u prethodna dva, i u ovom romanu ona ve{to prepli}e sada{wost i vreme pred Drugi svetski rat. Engleska 1937. godine. U selu Bleknol na dorsetskoj obali, ~etrnaestogodi{wa Mici Ha~er odrasta u divqoj i usamqeni~koj atmosferi. Kako je susedi izbegavaju, dolazak ~uvenog slikara ^arlsa Obrija, wegove qubavnice i wihovih }erki donosi dah sve`ine. Naredna tri leta, kao ^arlsova muza, Mici razvija duboku i trajnu vezu s doma}instvom Obrijevih. Mici postepeno po~iwe da sagledava budu}nost za kakvu nije verovala da je mogu}a dok se u woj razbuktava mo}na qubav. Qubav koja }e se razvijati kao {to se i ona razvija: od nevinosti do opsesije; od de~je zanesenosti do ne~eg mnogo slo`enijeg. Tek posle skoro sedamdeset pet godina posledice te mo}ne `eqe u potpunosti }e se razotkriti, kad jedan mladi} u umetni~koj galeriji bude ugledao na brzinu nactan portret i za~udio se nad wegovom snagom. Pitawa koja }e sebi postaviti odve{}e ga do Bleknola i privu}i istini o onim grozni~avim letima tridesetih godina pro{log veka.

I d premijere doma}eg filma “Montevideo...” po~etkom pro{le godine u ^a~ku nije zabele`ena takva pose}enost bioskopu. Od 21. do 25. januara, vi{e od 4.000 qubiteqa sedme umetnosti u na{em gradu videlo je komediju “Gor~ilo - jesi li to do{ao da me vidi{?” baziranu na istoimenoj pozori{noj predstavi koja je, tako|e, postigla veliki uspeh. Evidentno je da je me|u gledaocima bilo najvi{e mladih koji su se slatko nasmejali tom, samo na prvi pogled, plitkom “primitivizmu” naivnog seqaka u vrletima crnogorskog kr{a, sklonog izdaji, korupciji, {pijunirawu, prevari, cinkarewu, podmetawu... Te vrle qudine, koje se busaju u juna~ke grudi, po ovoj pri~i, ~esto su bile spremne da prodaju “veru za ve~eru”, a dovoqno im je bilo samo

O

baciti mamac... Recimo zvezdicu petokraku, ili tu|a “tri prsta” umesto krsta! Film je dobra pri~a o dvostrukom moralu i ideologiji kao surogatu za religiju. Sociolo{ki utemeqena u doktrinu komunizma {ezdesetih i suprotstavqenu do panike svakoj tradiciji... A paniku, zbog ugro`avawa politi~ke podobnosti i zastrawivawa izaziva krst na spomeniku, otac kao plemenski poglavica i glava porodice ~ija je uvek “posledwa”, dugogodi{wa kom{ijska sva|a koju potire qubav mla|e generacije, zamena nepotkupqivog geometra korumpiranim, zbuwenost pona{awem qudi koji dolaze iz neke druge kulture, budu}a snajka koja lukavo `enskim adutima posti`e sve {to po`eli... To je i komedija o tragi~noj tabu temi, o kojoj se tada samo {aputalo, jer su mnogi bili “Tamo”

(Goli otok) zbog nekog ko ih je “prodao”, pa se potom iz ne~iste savesti vra}a svom Bogu. Film “Gor~ilo..” re`irao je Milan Karaxi}, scenografija, sme-

iz “\ekne...”. Mima Karaxi} standardno dobar, Boro Stjepanovi} i Anita Man~i} fantasti~ni, subjektivno najboqi u ovoj podeli. Andrija Milo{e-

{tena u kr{evite predele crnogorskog sela nedaleko od Cetiwa, je va`an element komi~nosti, vreme doga|awa radwe 1968. Zato film i zapo~iwe uvodnim “napomenama”: to su godine kada se nije smelo govoriti o Bogu, nije se smela podr`avati Rusija, nije smelo biti seksa pre braka... Glumci odli~ni, dijalo{ka matrica preslikana

vi} prepoznatqiv, ali bez novih komi~arskih dometa, Dubravka Draki} autenti~na, a svoje role su dobro izneli i Milorad Mandi}, Mladen Nelevi}, Viktor Savi}, Bo`idar ]atovi}, Helena Stevovi}, Emir Pi}uri}, Momo Aksamit... Produkcija filma crnogorska, jezik - razumeli smo se... Z. L. S.

JAVNI ^AS GLUME I NOVA AUDICIJA - Audicija zakazana za 1. februar 2015. godine u 12 ~asova

P

Dejvida Memeta i ve`bama Rejmona Kenoa. Najmla|i polaznici uspe{no su izveli i ske~eve iz kwige za decu Jasminke Petrovi}, a publika je posebno u`ivala u ve`bama improvizacije. U ~a~anskom Regionalnom centru pozori{ta “Dadov” nastavu je u prethodnom periodu poha|alo oko 80 osnovaca i sredwo{kolaca. Kroz svet glume vodili su ih rediteqi Darijan Mihajlovi}, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, Predrag Stojmenovi}, profesor Akademije umetnosti

zdava~ka ku}a Laguna objavila je jo{ jedno va`no delo svetske kwi`evnosti. Re~ je o kwizi slavnog poqskog nobelovca ^eslava Milo{a, „Abecedar“. Ovim proznim delom Milo{ je pri{ao najbli`e formi romana, budu}i da je sebe uvek prvenstveno smatrao pesnikom. Ovaj roman u odrednicama, kako ga je nazvao, zapravo je li~ni izbor pojmova, li~nosti, izraza i predstava koje su autora uvek zaokupqivale, „re~nik jednog `ivota“. „Abecedar“ poqsko-litvanskog nobelovca mo`e se ~itati od po~etka, iz sredine ili s kraja, a da se ne izgubi nit pi{~eve misli ni celina wegovog obuhvatnog uvida u doba u kojem je `iveo, wegove vi{e ili mawe zna~ajne protagoniste i doga|aje koji su ga obele`ili. „Vodilo me je se}awe na qude i doga|aje, ne dozvoqavaju}i mi doterivawe, teraju}i me napred, samo da jo{ nekoga ili ne{to smestim u kwigu. Mo`da }e ~italac osetiti to obiqe materijala koje tra`i da iza|e na svetlost dana, tako da se iza svake stranice kriju druge, koje bi mogle da budu napisane“, napisao je Milo{ na po~etku kwige „Abecedar“. Kwiga sadr`i i indeks imena i komentare o pojedinim li~nostima i pojmovima. ^eslav Milo{ (1911–2004), poqski pesnik, esejista, romanopisac i prevodilac, dobitnik Nobelove nagrade za kwi`evnost (1980), ve}i deo svog `ivota proveo je u emigraciji. Ro|en je u [etejwama (Litvanija). Debitovao je kao pesnik 1930. godine. Posle rata radio je u diplomatskoj slu`bi komunisti~ke Poqske, najpre u SAD, a potom u Parizu. Napustio je Poqsku ambasadu 1951. godine i zatra`io politi~ki azil od francuskih vlasti. Od 1960. radio je u Berkliju na univerzitetu kao profesor slovenske kwi`evnosti. Devedesetih godina preselio se u Krakov. „Abecedar“ je s poqskog prevela Qubica Rosi}.

I

OMLADINSKO POZORI[TE DADOV IZ BEOGRADA AKTIVNO U ^A^KU

olaznici {kole glume i govora Omladinskog pozori{ta “Dadov” iz Beograda, koji su nastavu poha|ali u Regionalnom centru ovog pozori{ta u ^a~ku, odr`ali su javni ~as u subotu, 24. januara 2015. godine, na kojem su prikazali {ta su sve nau~ili tokom semestra. Javnom ~asu prisustvovalo je oko 200 qubiteqa pozori{ta, koji su tokom celodnevnog dru`ewa sa mladim glumcima, imali priliku da se upoznaju sa poezijom Miroslava Anti}a, ostvarewima

Milo{ ^eslav „ABECEDAR“

u Beogradu, Vladan \urkovi}, umetni~ki direktor pozori{ta “Dadov” i Radovan Kne`evi}, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Nastava je realizovana subotom u prostorijama Visoke {kole tehni~kih strukovnih studija u ^a~ku, Ulica Svetog Save 65, gde }e biti odr`ana i nova audicija zakazana za 1. februar 2015. godine u 12 ~asova. Tokom dugogodi{weg rada Pozori{te “Dadov” je iznedrilo nekoliko stotina glumaca, bez kojih bi srpska pozori{na, televizijska i filmska scena bile nezamislive. U wemu su svoje prve gluma~ke korake zapo~eli: Milo{ @uti}, Svetlana Bojkovi}, Jelisaveta Seka Sabli}, Fe|a Stojanovi}, Mirjana Karanovi}, Dara Xoki}, Marko @ivi}, Milo{ Samolov, Goran Jevti}, ali i glumaci najmla|ih generacija: Tamara Dragi~evi}, Ivan Zeki}, Milo{ Bikovi} i Brankica Sebastijanovi}. Treba re}i da gotovo u svakoj generaciji glumaca, “Dadov” ima svoje uspe{ne predstavnike.

Z. L. S.


18

GORWI MILANOVAC

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

PRIPREME ZA OBELE@AVAWE DVA VEKA OD DRUGOG SRPSKOG USTANKA Op{tinski odbor za obele`avawe dva veka od podizawa Drugog srpskog ustanka u Takovu i Dana op{tine zaseda svakog utorka sa sedmi~nim planom realizacije aktivnosti. Odborom predsedava predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, a koordinira na~elnica Op{tinske uprave Gorica Petrovi}. rema odre|enom planu i podeqenim zadu`ewima po oblastima, a koje se ti~u infrastrukturnog ure|ewa, programskih aktivnosti, izdava{tva, nau~notematskih skupova, predstava, koncerata, ugostiteqsko-sme{tajnih i drugih ponuda, delegirani ~lanovi odbora imaju zadatak da sedmi~no dostavqaju predloge i realizovane izve{taje po povernim zadacima. Obimne pripreme na ~itavoj teritoriji op{tina Gorwi Milanovac zapo~ela je u toku pro{le godine, tako da je do sada zavr{eno asfaltirawe bine na otvorenom i staza kroz Kne`evu livadu. Vrednost radova iznosi 3.750.000 dinara. Pored asfaltirawa staza i bine, u planu je ure|ewe mokrih ~vorova, kapije, sanacija javne rasvete, postavqawe izletni~kih tabli... Za obnavqawe kulturno istorijskih znamenitosti na ~itavoj teritoriji op-

P

ORGANIZACIONI ODBOR ZASEDA SVAKOG UTORKA

{tine potrebno je trideset miliona dinara, a tre}ina sredstava }e biti izdvojena iz buxeta Op{tine Gorwi Milanovac. Nepokretna kulturna dobra Milo{ev konak u Gorwoj Crnu}i i Crkva brvnara u Takovu su pod za{titom Republi~kog zavoda za za{titu spomenika kulture, koji je konkurisao kod nadle`nog Ministarstva i time obezbedio 2.5 miliona dinara za restauraciju Milo{evog konaka i 1,9 miliona za ure|ewe Crkve brvnare, tako da se od ovih sredstava najpre radi projektna dokumentacija za zamenu krovne konstrukcije, a u planu je i parterno ure|ewe za oba objekta koje }e finsnirati op{tina Gorwi Milanovac. [to se ti~e drugih aktivnosti, a po planu restauracije kulturno-istorijskih objekata i znamenitih destinacija, a koje su u vezi

sa ovim istorijskim doga|ajem, do sada je zavr{ena i sanacija muzeja “Drugog srpskog ustanaka” u Takovu u delu zamene fasade, uvo|ewa podnog grejawa, kre~ewa, gletovawa, sanacije podova, a u planu je drena`a i regulisawe kanalizacione mre`e. U toku je sanacija muzeja “Rudni~kotakovskog kraja” u gradu, koja }e obuhvatiti sanaciju krova i enterijera i parternog ure|ewa. Saniran je lokalni put Svra~kovciGorwa Crnu}a-Vra}ev{nica, zapravo putni pravci ka Milo{evom konaku i manastiru Vra}ev{nica, vrednosti 22 miliona dinara koje je investiralo JP “Putevi Srbije”. Dosta pa`we posve}eno je parternom ure|ewu O[ “Takovski ustanak” u neposrednoj blizini Muzeja, kao i ure|ewu samog naseqenog mesta Takovo u smislu autobuskih stajali{ta,

Predsednik op{tine ~estitao Savindan ovodom {kolske slave Svetog Save, predsednik op{tine Milislav Mirkovi}, uputio je svim direktorima obrazovnih ustanova na podru~ju op{tine Gorwi Milanovac ~estitku u kojoj je gorwomilanova~kim u~enicima po`eleo puno uspeha u sticawu novih znawa i sre}ne {kolske dane ispuwene dru`ewima i osmehom. Predsednik Mirkovi} je upu}enom ~estitkom po`eleo i prosvetnim radnicima, kao va`nim ~iniocima u obrazovawu u~enika, koji su, kako je istakao, budu}i nosioci snage na{e op{tine, da im svaka generacija iznedri {to vi{e talentovanih u~enika i uspe{nih predstavnika {kola i op{tine sa kojima }emo se svuda ponositi. Predsednik Mirkovi} ~estitke je uputio i verskim organizacijama i svim pravoslavnim vernicima gorwomilanova~ke op{tine.

P

mesne kancelarije, parkinga i drugo. Od izdava{tva priprema se I i II tom kwige o Obrenovi}ima, Vodi~ kroz Takovo, Zbornik, kwiga prof. dr Nedeqka Trnavca, katalozi, ~asopisi Centra za Mitolo{ke studije. Usledi}e nau~no-tematski skupovi, muzejske postavke, izlo`be, predstave, koncerti, radionice i drugo. Veliko medijsko interesovawe za ovu zna~ajnu proslavu od dr`avnog karaktera zapo~eto je jo{ u toku pro{le godine, kako bi se na vreme pripremili zahtevni medijski projekti koji }e u budu}nosti predstavqati medijsku kampawu i zna~ajnu arhivsku gra|u. Predstavqawe privrednih subjekata kao veoma zna~ajanih gorwomilanova~kih resursa, ure|en i o~i{}en grad, posebno infrastrukturno unapre|en, pristupa~ne i ulep{ane zna~ajne istorijske lokacije, oboga}ene turisti~ko-ugostiteteqske ponude i jo{ mnogo toga ~ine

osnovu marketin{ke pa`we i medijske slike koja }e u toku ove godine, a posebno u aprilskim danima, biti predstvqena ogromnom auditorijumu, isti~e predsednik op{tine. ^im se steknu vremenski uslovi i okon~aju zakonom propisani postupci za neophod-

wa gradskih i seoskih sredina. O svim aktivnostima za pripremu proslave gra|ani }e biti informisani i putem led ekrana koji }e za nekoliko dana biti postavqen na Gradskom trgu. Predsednik op{tine poziva i gra|anstavo da

nu opremu, svi zaposleni u Op{tinskoj upravi Op{tine Gorwi Milanovac, javnim preduze}ima, vojska, {kolske ustanove, sportske organizacije i udru`ewa i svi gra|ani koji to budu `eleli u nekoliko navrata }e realizovati akcije ~i{}ewa i ure|e-

kao i do sada budu dobri doma}ini i doprinesu pripremama i organizaciji Dana op{tine, kako bi sve~ano i dostojanstveno obele`ili veliki jubilej, po kome je Growi Milanovac prepoznatqiv u zemqi i inostranstvu.

REALIZACIJA PROJEKTA “NA[A IMOVINA PODR@AVA NA[ RAZVOJ”

POTREBNO JO[ TRI MESECA Op{tini Ariqe je 23. januara odr`an 6. Koordinacioni sastanak za projekat “Na{a imovina podr`ava na{ razvoj” u okviru EU Exchange 4 programa koji se finansira iz sredstava EU, a sprovodi ga Stalna konferencija gradova i op{tina. Sastanku su prisustvovali ~lanovi projektnog tima iz op{tina Lu~ani, Ariqe i Gorwi Milanovac. Projekat se realizacije oko godinu dana. Do sada su realizovane skoro sve projektne aktivnosti,

U

izuzev onih koje se odnose na geodetska snimawa vodovodne mre`e u du`ini od

121 kilometara i 50 objekata na teritoriji op{tina Lu~ani, Ariqe i Gorwi Milanovac. Delegaciji Evropske unije u Republici Srbiji podnet je zahtev za produ`ewe roka trajawa projekta za jo{ tri meseca. U tom periodu bi se zavr{ilo geodetsko snimawe, a potom usledilo izdavawe upotrebnih dozvola i ukwi`ba vodovodne mre`e i objekata u katastar. Na sastanku su razmatrane zavr{ne aktivnosti i sprovo|ewe priprema za zavr{nu konferenciju.


19

LU^ANI

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

U SUSRET KONSTITUISAWU NOVE OP[TINSKE VLASTI U LU^ANIMA

SEDNICA SKUP[TINE KRAJEM FEBRUARA

Krajwi rok za konstituisawe nove Skup{tine op{tine u Lu~anima je, shodno va`e}em Zakonu o lokalnoj samoupravi, 5. mart, a do 5. aprila trebalo bi da se izabere novo op{tinsko rukovodstvo. Da podsetimo, na vanrednim lokalnim izborima, koji su odr`ani 28. decembra, Srpska napredna stranka je osvojila 24 od ukupno 45 mandata, Nova Srbija sedam, Socijalisti~ka partija Srbije i Dveri po pet i Grupa gra|ana “Jedan tim” ~etiri mandata. ako stoji u saop{tewu Povereni{tva OO SNS u Lu~anima, pobednik vanrednih lokalnih izbora u op{tini Lu~ani, SNS, zvani~ne konsultacije o principima na kojima }e se okupiti budu}a skup{tinska ve}ina zapo~e}e nakon sednice svog Op{tinskog odbora, koja je zakazana za 30. januar u Gu~i. Sednica Skup{tine na kojoj }e biti verifikovani mandati odbornika, izabran predsednik skup{tine, wegov zamenik, kao i sekretar, bi}e zakazana za kraj februara. Do tog termina, SNS }e obaviti konsultacije sa ostalim izbornim listama o kqu~nim pitawima, kojima bi budu}a lokalna vlast trebalo da posveti posebnu pa`wu tokom svog rada. Kako isti~u lu~anski napredwaci, wihova stranka }e u svom budu}em radu posebnu pa`wu posvetiti ekonomiji, ulagawu u privredu, posebno u poqoprivredu, stvarawu uslova za o~uvawe postoje}ih i otvarawe novih radnih mesta, a jedan od prioritetnih zadataka bi}e i pokretawe proizvodwe u Industrijskom kombinatu Gu~a. Reforma Op{tinske uprave, javnih preduze}a i ustanova se podrazumeva i u wiho-

K

vom budu}em radu ne}e biti mesta pla}enim politi~arima, nestru~nim, neradnim i partijski udomqenim kadrovima. Izgradwa i odr`avanje puteva, regulacija vodotoka, zavr{etak gasifikacije, fiskulturne hale u Lu~anima, vodosnabdevawe, rekonstrukcija niskonaponske mre`e, komunalna higijena i izgradwa infrastrukture bi}e stalni posao novoformirane lokalne vlasti i budu}eg op{tinskog rukovodstva. Obezbe|ewe sredstava u buxetu za obrazovawe, zdravstvenu i socijalnu za{titu, sport, kulturu, razvoj turizma i Sabora truba~a u Gu~i, uz maksimalno smawewe tro{kova gde god je to mogu}e, svakako }e predstavqati stalnu i redovnu obavezu nove vlasti. “U zavisnosti od stepena saglasnosti za re{avawe kqu~nih pitawa od op{teg interesa za gra|ane op{tine Lu~ani, a nakon obavqenih konsultacija sa svojim najvi{im rukovodstvom, SNS }e doneti kona~nu odluku o mogu}oj koalicionoj saradwi na lokalnom nivou. Odluku o kadrovskim re{ewima, napredwaci }e doneti do polovine februara, nakon usagla{avawa prethodno navedenih pitawa. Iza objavqivawa mogu}ih ka-

drovskih re{ewa u medijima ne stoji Povereni{tvo OO Srpske napredne stranke u Lu~anima”, navodi se u saop{tewu. PO[TOVA]E ODLUKU VRHA STRANKE Kako isti~e Zorica Kova~evi}, predsednik OO NS u Lu~anima, wihova stranka je na vanredne lokalne izbore iza{la samostalno. Imala je vrlo ozbiqnu kampawu i osvojila sedam odborni~kih mandata. Op{tinski odbor Nove Srbije do sada nije imao bilo kakve zvani~ne pregovore o formirawu budu}e vlasti, niti ih je bilo ko pozivao da o tome razgovaraju. - Nova Srbija je ozbiqna stranka. Mi u Op{tinskom odboru o~ekujemo da }e razgovore o formirawu

vlasti, ukoliko do wih do|e, voditi na{ lider Velimir Ili} i vrh stranke. Po{tujemo strana~ku hijerarhiju i spremni smo da sledimo ono {to dogovore - rekla je Zorica Kova~evi}, izra`avaju}i uverewe da }e vrlo brzo biti zapo~eti razgovori na ovu temu. OTVORENI ZA PREGOVORE Slavko Radosav~evi}, predsednik OO Socijalisti~ke partije Srbije, isti~e da }e socijalisti podr`ati SNS, ukoliko se postigne dogovor po pitawu programa, jer su svojim bira~ima dali odre|ena obe}awa. Zvani~nih pregovora o formirawu skup{tinske ve}ine do sada nije bilo, ali se o~ekuje da }e biti uskoro zapo~eti. - Napredwaci i socijalisti su u koaliciji i na republi~kom nivou, pa ne bi predstavqalo iznena|ewe da tako bude i na lokalnom. Imamo saglasnost Glavnog odbora SPS-a i otvoreni smo za pregovore sa napredwacima, ukoliko

nas pozovu - rekao je u izjavi za “^a~anski glas” Radosav~evi}. DRAGA^EVU TREBA DRUGA^IJA POLITIKA U saop{tewu dverjana koje je stiglo u na{u redakciju stoji da “Pokret Dveri javno ponavqa da je bilo kakva saradwa sa Jolovi}em i wegovom prvim saradnicima za wih neprihvativa i da ne}e biti deo vladaju}e ve}ine u kojoj su oni nosioci politi~ke vlasti u op{tini Lu~ani. “Apelujemo i na sve druge odborni~ke grupe da se izjasne po ovom pitawu i spremni smo da sara|ujemo u formirawu druga~ije vladaju}e ve}ine, koja bi Slobodana Jolovi}a poslala u politi~ku pro{lost. Duboko verujemo da i me|u pojedinim odbornicima SNS-a, kao i u drugim odborni~kim grupama, postoji dovoqan broj onih koji se sla`u sa nama”, istaknuto je u saop{tewu. U daqem tekstu saop{tewa dverjani dodaju da smatraju

da je Draga~evu potrebna druga~ija politika, za koju su uostalom i dobili veliku podr{ku na nedavnim izborima. Oni, tako|e, navode da ih ne interesuje “vlast radi vlasti”, ve} da dobiju {ansu da sprovedu svoj predizborni program. SPREMNI ZA OPOZICIONO DELOVAWE Kako isti~e Milan Rai~i} iz Grupe gra|ana “Jedan tim”, wihov stav, formiran na osnovu rezultata izbora, da ne}e ulaziti u vlast po bilo kojoj ceni, jer sa ~etiri odborni~ka mandata nemaju legitimitet, niti mogu}nost da kqu~no mewaju stvari. Borili su se za preuzimawe odgovornosti, ali u ovakvoj konstelaciji snaga wihovo mesto je da deluju kao opozicija. - Srpska napredna stranka ima 24 odbornika i legitimitet da formira vlast. Zvani~nih razgovora o ovoj temi do sada nije bilo, niti smo dobili bilo kakav poziv za pregovore. Na{a procena je da SNS i SPS imaju jaku ve}inu i mi ne}emo biti deo neke ili ne~ije pri~e, kao zakrpa po svaku cenu, niti su nam bira~i dali svoje glasove da se tako pona{amo. [to se mene ti~e, ja sam ve} podneo ostavku na mesto direktora Turisti~ke organizacije “Draga~evo”, jer smatram da nije moralno obavqati javnu funkciju, ukoliko ste bili prvi na izbornoj listi, a nakon toga idete u opoziciju - ka`e Rai~i}. V. S.


20

OGLASI

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

Na osnovu ~lana 47. Odluke o pravima i uslugama u socijalnoj za{titi iz nadle`nosti grada ^a~ka (,,Slu`beni list grada ^a~ka" broj 2/2013 i 22/2013),

OGLAS ZA POPUNU RADNOG MESTA

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA ^A^KA OBJAVQUJE

1. Potreban {umarski in`ewer sa poznavawem izrade fasadne stolarije kao i upravqawem procesom proizvodwe postoje}im programima. 2. Potrebna dva stolarska radnika za ma{insku obradu stolarije i sklapawe iste.

JAVNI POZIV ZA PRIKUPQAWE PODATAKA ZA IZRADU I A@URIRAWE SOCIJALNE KARTE GRA\ANA GRADA ^A^KA ZA 2015. GODINU I. Zahtev za izradu socijalne karte mo`e podneti svaki punoletni gra|anin grada ^a~ka, koji smatra da je u stawu socijalne potrebe. II. Zahtev se podnosi na propisanom obrascu, koji se mo`e dobiti u Centru za socijalni rad grada ^a~ka, ul. Kneza Milo{a broj 1. III. Uz zahtev gra|anin obavezno prila`e: -fotokopiju li~ne karte, kao i fotokopije li~nih karata punoletnih ~lanova porodi~nog doma}instva, odnosno o~itane biometrijske li~ne karte -izjavu o broju ~lanova doma}instva, -izvode iz mati~nih kwiga ro|enih za sve maloletne ~lanove porodi~nog doma}instva, sa upisanim JMBG, -potvrdu {kole o redovnom {kolovawu ili fakulteta o redovnom {kolovawu za punoletne ~lanove doma}instva, -uverewe o imovnom stawu u gradu ^a~ku i u mestu ro|ewa (uverewe Poreske uprave i uverewe o podacima iz Slu`be za katastar nepokretnosti) -uverewe Nacionalne slu`be zapo{qavawa za sebe i punoletne ~lanove doma}instva, ako su nezaposleni ili dokaz o nezaposlenosti ( listing prijave osigurawa RF PIO), -dokaz o visini primawa svakog pojedina~nog ~lana doma}instva ( plata, penzija, i druga primawa) u predhodna tri meseca u odnosu na mesec u kome se podnosi zahtev. IV. Gra|ani grada ^a~ka kojima je ve} sa~iwena socijalna karta, i ostvaruju neko od prava na subvenciju komunalnih usluga, ( grejawe, voda i upotreba kanalizacije i izno{ewe sme}a) du`ni su da po objavqivawu javnog poziva obavezno dostave dokaz o visini primawa za svakog pojedina~nog ~lana doma}instva u predhodna tri meseca od dana podno{ewa zahteva kao i dokaze o svim promenama koje su u me|uvremenu nastale u odnosu na prilo`ene dokaze iz ta~ke III. ovog poziva. Ukoliko se ne dostave navedeni dokazi u roku koji je utvr|en ovim pozivom, uskrati}e se daqe ostvarivawe prava na subvencije komunalnih usluga. V. Obave{tavamo gra|ane, da na osnovu ~lana 4. Odluke o ostvarivawu prava u socijalnoj za{titi iz nadle`nosti grada ^a~ka, ne snose tro{kove izdavawa potrebnih dokumenata pred organima lokalne samouprave. VI. Popuweni obrasci-zahtev sa dokazima mogu se predati svakog radnog dana u vremenu od 8 do 14 ~asova u prostorijama Centra za socijalni rad u ^a~ku, ul. Kneza Milo{a broj 1, kancelarija broj 4. VII. Prijavqivawe gra|ana po~iwe da te~e od prvog narednog dana od dana objavqivawa ovog poziva u listu "^a~anski glas", i traje do 31. 03. 2015. godine, a gra|ani grada ^a~ka koji ve} ostvaruju neko od prava na subvenciju komunalnih usluga, du`ni su da dokaze iz ta~ke IV. dostave, tako|e do do 31. 03. 2015. godine. DIREKTOR Zoran Bel~evi}. dipl. pravnik

Pozicija: Poslovni sekretar Kompanija: "Vapeks" d.o.o., Kowevi}i Grana industrije: Hemijska industrija (proizvodwa poliuretanske pene) Mesto: ^a~ak, Kowevi}i Uslovi: Znawe ruskog jezika, posedovawe osnovnog znawa rada na ra~unaru (ali i poznavawe principa rada na faksu, skeneru, fotokopir ma{ini i sl) poznavawe Excel, Word, VI, VII stepen stru~ne spreme. Zadu`ewa: -Pravovremeno prosle|ivawe potrebnih informacija nadre|enima, saradnicima ili klijentima, -Zakazivawe sastanaka i evidencija wihovog rasporeda, vremena i mesta wihovog odr`avawa, -Odgovarawe na direktne ili telefonske upite, -Do~ekivawe i uslu`ivawe klijenata, poslovnih partnera, zaposlenih i dr. koji su do{li kod rukovodioca, -Primawe i slawe dnevne, obi~ne i e-mail po{te i vo|ewe evidencije o tome, -Pisawe poslovnih dopisa i pisama prema dobijenim uputstvima, popuwavawe razli~itih formulara, obrazaca i sl. -Vo|ewe kadrovske evidencije (re{ewe o godi{wim odmorima, pla}enim odsustvima, prijava-odjava radnika), mati~ne kwige radnika dru{tva, -Izrada izve{taja o provedenim radnim satima na radu zaposlenih dru{tva, -Izrada izve{taja o prekora~enim limitima na mobilnim telefonima, suspenzija-aktivacija kartica, aktivacija putnih paketa, kao i sve druge radwe koje se ti~u komunikacije sa kompanijom Telenor u vezi sa istima, -OMV kartice - suspenzija-aktivacija kartica, naru~ivawe novih, kao i sve druge radwe koje se ti~u komunikacije sa kompanijom OMV u vezi sa istima, -Primewivawe mera PPZ, za{tite na radu u delokrugu svojih poslova, -Odgovorna za kvalitet obavqenog posla, -Odgovorna za ispuwavawe svih dobijenih radnih zadataka. Molimo sve zainteresovane kandidate da dostave CV na e-mail: ljubica.nenadic@vapeks.rs Rok za konkurisawe: 15. 2. 2015.

Mogu} radni odnos na neodre|eno vreme. Zainteresovani se mogu javiti na telefon 064/88-34-593 i 063/604-803

GRAD ^A^AK GRADSKA UPRAVA ZA URBANIZAM GRADA ^A^KA U skladu sa ~lanom 50. Zakona o planirawu i izgradwi ("Sl. glasnik RS", broj 72/09, 81/09 - ispr. 64/10 - odluka US, 24/11, 121/12, 42/13 - odluka US, 50/13 odluka US, 98/13 - odluka US132/14 i 145/14) i ~lana 60.-73. Pravilnika o sadr`ini, na~inu i postupku izrade planskih dokumenata ("Slu`beni glasnik RS", broj 31/10, 69/10 i 16/11)

OGLA[AVA

JAVNI UVID NACRTA PLANA GENERALNE REGULACIJE "PARMENAC - JEZDINA - LOZNICA" U ^A^KU JAVNI UVID NACRTA PLANA GENERALNE REGULACIJE (tekstualni i grafi~ki deo) ODR@A]E SE U TRAJAWU OD 30 DANA, od 30. JANUARA 2015. godine do 2. MARTA 2015. godine. U skladu sa ~lanom 50. Zakona o planirawu i izgradwi ("Sl. glasnik RS", broj 72/09, 81/09 - ispr. 64/10 - odluka US, 24/11, 121/12, 42/13 - odluka US, 50/13 - odluka US, 98/13 - odluka US132/14 i 145/14) nacrt Plana generalne regulacije bi}e izlo`en na javni uvid u prostorijama Gradske uprave za urbanizam grada ^a~ka, III sprat, soba broj 13, svakog radnog dana od 8-14 sati uz prisustvo predstavnika stru~ne slu`be, u centralnom holu zgrade Grada i na sajtu grada ^a~ka, www.cacak.org.rs. U toku trajawa javnog uvida, sva zainteresovana fizi~ka i pravna lica mogu da podnesu svoje primedbe iskqu~ivo u pisanom obliku na nacrt Plana generalne regulacije i dostave ih stru~noj slu`bi Gradske uprave za urbanizam grada ^a~ka, na {alter broj 8, pisarnice grada ^a~ka ili putem po{te. KOMISIJA ZA PLANOVE GRADA ^A^KA zaseda na javnoj sednici dana 16. marta 2015. godine sa po~etkom u 13 ~asova u sali Skup{tine grada ^a~ka, kada }e biti razmotrene dostavqene primedbe tokom javnog uvida. Zasedawu Komisije }e prisustvovati predstavnici obra|iva~a JP za urbanisti~ko i prostorno planirawe, gra|evinsko zemqi{te i puteve "Gradac" iz ^a~ka. Radu Komisije mogu da prisustvuju fizi~ka lica i predstavnici pravnih lica koji su podneli primedbe u pisanom obliku u toku trajawa javnog uvida.

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 10. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU 1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora "JKP Vodovod" ^a~ak, za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta podzemnog skladi{nog rezervoara za te~na goriva zapremine 10m3, na k.p.br. 174/2 K.O. Beqina u Beqini, teritorija grada ^a~ka. 2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti uvid u podatke, obave{tewa i dokumentaciju iz zahteva investitora u gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba 12, svakim radnim danom od 11,00 do 14,00 ~asova, kao i dostaviti svoje mi{qewe o podnetom zahtevu na istu adresu u roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. 3. Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu rezultata navedenog upravnog postupka, done}e re{ewe kojim odlu~uje da li je za izgradwu predmetnog objekta neophodno sprovesti postupak procene uticaja na `ivotnu sredinu. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.


21

IVAWICA

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

PRIGODNI PROGRAMI I AKADEMIJE [IROM IVAWICE

U [KOLAMA OBELE@EN SAVINDAN ecitalima, muzi~kim i dramskim programima, dan Svetog Save obele`en je i u ivawi~kim osnovnim i sredwim {kolama. U Gimnaziji su, izme|u ostalog, dodeqene nagrade u~enicima koji su u~estvovali na mnogobrojnim takmi~ewima. Nagra|ena su 22 gimnazijalaca koji su se istakli u nastavnim i vannastavnim aktivnostima. Najvi{e nagrada dobio je Filip

R

Stankovi}, u~enik III/2 i to drugu na okru`nom takmi~ewu iz matematike, tre}u na Matemati~koj olimpijadi sredwih {kola, kao i na okru`nom i republi~kom takmi~ewu iz fizike. Nagra|en je i Dalibor Danilovi}, u~enik II-2, koji je u ovoj godini imao zapa`ene rezultate iz matematike. Me|u wima su i Katarina Mili}, IV-1 za tre}e mesto na matemati~koj olimpijadi, Jelena Dragi}evi} II-3 i Mihailo Gru-

jovi} IV-3 za osvojena prva mesta na kwi`evnoj olimpijadi. I u~enici Tehni~ke {kole u Ivawici sve~anom akademijom obele`ili su {kolsku slavu Svetog Savu. Dodeqene su nov~ane nagrade najboqim u~enicima koji su se takmi~ili u Kvizu znawa i op{te informisanosti. Prvo mesto osvojili su ekonomci Nikola Stameni} i Aleksandar Kalajanovi} i dobili 12.000 dinara, tehni~ari

KONKURS ZA DNEVNE BORAVKE deqewe za privredu i dru{tvene delatnosti Op{tinske uprave Ivawice raspisalo je konkurs za finansirawe ili sufinansirawe projekata i programa od javnog interesa udru`ewa iz oblasti za{tite lica sa invaliditetom. Konkurs se odnosi na pru`awe socijalne usluge dnevnog boravka za lica sa kombinovanim i smetwama u mentalnom razvoju. Sredstva za ovu svrhu u iznosu od 5.300.000 dinara obezbe|ena su iz buxeta. Mogu}nost da konkuri{u imaju udru`ewa koja imaju sedi{te i obavqaju delatnost na teritoriji op{tine Ivawica, ka`e koordinator Kancelarije za Lokalni ekonomski razvoj Milka Kaplanovi}. - Uslov je i da udru`ewe najmawe dve godine pru`a uslugu dnevnog boravka, da

O

je podnelo godi{wi izve{taj za prethodnu buxetsku godinu u skladu sa ugovorom o realizovawu projekata i da je ostvarilo o~ekivane rezultate. Obrazac prijave na Konkurs bi}e dostupan na zvani~noj internet prezentaciji op{tine Ivawic. Rok za podno{ewe prijava je 10. februar. Komisija za izbor projekata/programa od javnog interesa udru`ewa razmotri}e prijave, utvrditi listu vrednovawa i rangirawa, kao i predlog za finansirawe, odnosno sufinansirawe u 2015. godini.

Kona~nu odluku o dodeli sredstava donosi Op{tinsko ve}e - obja{wava Kaplanovi}eva. Ona dodaje da Op{tina Ivawica ne}e finansirati projekte/programe sa komercijalnim efektima, projekte/programe koji su prethodnih godina ve} bili finansirani iz op{tinskog buxeta, a nisu realizovani, investiciona ulagawa u izgradwu, opremawe i odr`avawe poslovnog prostora, projekte/programe ~ije su jedine programske aktivnosti putovawa, studije, u~e{}e na konferencijama, predavawa stru~waka i sli~ne aktivnosti, kao ni one ~ije su programske aktivnosti nagrade i sponzorstva pojedincima i drugim organizacijama. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 032/664-425.

VELIKO INTERESOVAWE ZA SET TOP BOKSEVE

PRIPREME ZA DIGITALIZACIJU ako veliki broj stanovnika gradskih i prigradskih naseqa ima kablovsku televiziju, u kupovini opreme za prijem novog digitalnog signala, predwa~e me{tani sa seoskog podru~ja. U prodavnicama tehni~ke robe cena ove opreme je oko 4.000 dinara. Prema re~ima ovla{}enih prodavaca, ure|aji se ve} dosta dobro prodaju. Goran ]ur~i} vlasnik “Erkoma” ka`e da se za STB ure|aje najvi{e interesuju penzioneri i da kod wih osim set top boksa mogu dobiti i sve potrebne informacije. - To je jedna omawa kutija, koja se dobija sa daqinskom upravqa~em. Na wu se ka~i normalna antena i ima nekoliko izvoda

K

za televizor. U pore|ewu sa analognom antenom kvalitet slike je neuporedivo boqi. Ure|aj se solidno prodaje, a najve}a kupovina se o~ekuje pred ga{ewe analognog signala. Naj~e{}a pitawe koje se postavqa pri kupovini je da li ure|aj mo`e da se vrati ukoliko ne radi, jer nema jo{ uvek sa svih repetitora digitalnog signala - ka`e ]ur~i}. Korisnici Centra za socijalni rad i penzioneri sa najni`im primawima, koji `ive sami, ovaj ure|aj mogu dobiti besplatno. Da bi ostvarili to pravo neophodno je da popune obrazac koji }e preuzeti u penzionom Fondu, dostave ~ek od penzije, ali i izjavu dva svedoka o tome

za oblikovawe name{taja Qubica Vu~i}evi}, Stefan Stefanovi} i Aleksandar Ajda~i}, koji su dobili 7.000 dinara za drugo mesto i turisti~ki tehni~ari Nikola Mitrovi} i An|ela Radovi}, sa osvojenih 5.000 dinara za tre}e mesto. Specifi~nost ove

akademije jeste autenti~na modna revija, koju su priredile u~enice dizajnerskog smera, gde su uz pomo} profesorki Qube Bo{kovi} i Milke Spasovi} same dizajnirale i sa{ile prelepe haqine. Povodom Svetog Save i u osnovnoj {koli “Milin-

ko Ku{i}” prire|en je prigodan program, koji su pripremili u~enici sa nastavnicima. Priredba je po~ela svetosavskom himnom, a ova proslava uprili~ena je i tradicionalnim obredom se~ewa kola~a.

NAPLATA PARKINGA SMAWILA GU@VE aplata parkinga koja je pro{log petka za`ivela u Ivawici, prema re~ima direktora Komunalnog preduze}a Milana Maslarevi}a, nai{la je na odobravawe sugra|ana. Prvog dana potpisano je 40 ugovora za povla{}ene parking karte, a posle du`eg vremena gu`ve u saobra}aju nije bilo. Najve}i broj sugra|ana zadovoqan je sistemom naplate parkirawa jer, kako ka`u, sada ima vi{e slobodnih parking mesta. Cena ove usluge im je pristupa~na, s obzirom na to da, i kad je gu`va u saobra}aju, mesto za auto im je sigurno. - U prethodna dva dana sam mogao da biram gde }u ostaviti auto. Za sad sam zadovoqan, ali }emo videti kakva }e biti situacija

N

u narednom periodu. Qudi vi{e ne ostavqaju automobile na parkingu ceo dan i zadr`avawa su kra}a - ka`e zadovoqni Ivawi~anin. Jedan od sugra|ana tvrdi da je interesantna ~iwenica da se parking mesto u prvoj zoni mo`e na}i i petkom, kada je u Ivawici pazarni dan. U razgovoru sa Ivawi~anima skoro da nije bilo primedbi, a

jedna od wih odnosila se na parkirali{te na magistralnom putu. „Nemam ni{ta protiv naplate, ali nisu mi jasna obele`ena parking mesta na magistrali. Radio sam kao profesionalni voza~ u inostranstvu, ali nigde nisam video da postoje parkirali{ta na magistralnom putu“, ka`e jedan od sugra|ana. Izvr: Ivawi~ki radio

POKRENI SE ZA POSAO ok za prijavu na novi konkurs raspisan u okviru programa „Pokreni se za posao” isti~e 31. januara. Program se realizuje uz podr{ku kompanije Filip Moris, kroz dodelu bespovratnih sredstva u iznosu do 220 hiqada dinara za kupovinu opreme neophodne za pokretawe ili unapre|ewe sopstvenog biznisa. Pored nov~ane, predvi|ena je savetodavna, kao i pomo} u vidu poslovne i stru~ne obuke, obja{wava finansijski administrator Marija Risentijevi}. - Pre svega zavisi od toga za {ta su qudi osposobqeni i kakvo iskustvo imaju u bavqewu nekim poslom. Ovaj program mogu koristiti qudi iz svih gradova i op{tina na teritoriji Srbije. Ne postoje nikakva ograni~ewa, ni teritorijalna, ni starosna. Kroz proces selekcije ocewuje se ekonomska odr`ivost i isplativost posla. Za ova sredstva mogu da konkuri{u svi koji imaju neku poslovnu ideju, kao i qudi koji su u prethodnom periodu pokrenuli ve} neki posao, a nedostaju im sredstva da bi pro{irili ili unapredili svoje poslovawe - rekla je Risentijevi}eva.

R

da `ive sami, overenu u mesnoj kancelariji ili op{tini. Rok je 31. januar. Do polovine godine bi}e zavr{en prelazak na digitalno emitovawe TV signala, a postoje}i analogni bi}e iskqu~en. Po iskqu~ewu analognog signala televizijski program ne}e mo}i da se gleda ukoliko televizor nema odgovaraju}u opremu za prijem novog digitalnog signala, odnosno set top boks ure|aj.


22

OGLASI

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

060/349-8490 ^a~ak, Skadarska 20 (bojad`ijsko soka~e) HITNO! NOV, TROSOBAN STAN KOD HOTEL MORAVE, CG, TERASA. CENA 33.000 E AGENCIJA STAN STANOVI P-32 (20) m2, CENTAR, 2. SPRAT, CG, CENA 18.000 E P-27 M2, HOTEL MORAVA, 5. SPRAT, CENA 19.000 E P-31 M2, CENTAR, 5. SPRAT, TA, CENA 25.000 E P-34 M2, AVENIJA 2, 3. SPRAT, CG, LIFT, TERASA, ZGRADA OD FASADNE CIGLE., CENA 21.000 E P-34 M2, CENTAR, 1. SPRAT, CG, TERASA, CENA 32.000 E P-38 M2, QUBI] KEJ, PRIZEMQE, CG, CENA 21.000 E P-39 M2, QUBI] KEJ, 5. SPRAT, CG, SA NOVIM NAME[TAJEM, CENA 26.000 E P-40 M2, CENTAR, PRIZEMQE, POGODAN ZA POSLOVNI PROSTOR, CENA 26.000 E P-42 M2, QUBI] KEJ, 6. SPRAT, LIFT, TA, TERASA, CENA 25.000 E P-49 M2, NOVIJI, QUBI] KEJ, 2. SPRAT, CG, CENA 32.000 E P-49 M2 K.V. POPOVI]A, 6. SPRAT, LIFT, CG, CENA 29.000 E P-53 M2, HOTEL MORAVA, 1. SPRAT, LIFT, CG, TERASA, CENA 33.000 E P-53 M2, AVENIJA 1, 2. SPRAT, LIFT, CG, CENA

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

35.000 E P-58 M2, QUBI] KEJ, 6. SPRAT, LIFT, CG, TERASA, CENA 27.000 E P-60 M2, NOV, BALKANSKA, 4. SPRAT, CG, CENA 35.000 E P-60 M2, ALVAXINICA, 4. SPRAT, ZGRADA FASADNE CIGLE, CG, TERASA, CENA 38.000 E P-63 M2, HOTEL MORAVA, NOV, 4. SPRAT, CG, TERASA, CENA 33.000 E P-66 M2, CENTAR, 1. SPRAT, POGODAN ZA POSLOVNI PROSTOR, TERASA, CENA 47.000 E P-71 M2, ALVAXINICA, 1. SPRAT, CG, LIFT, TERASA, ZGRADA OD FASADNE CIGLE, CENA 45.000 E P-73 M2, ^ETVOROSOBAN, 1. SPRAT, CG, LIFT, DVE TERASE, KOD O[ “FILIP FILIPOVI]”, CENA 56.000 E P-76 M2, NOV, HOTEL MORAVA, 2. SPRAT, CG, TERASA, CENA 50.000 E P-78 M2, K.V. POPOVI]A, 6.SPRAT, CG, LIFT, TERASA, CENA 46.000 E P-82 M2, HOTEL MORAVA, 9. SPRAT, CG, TERASA, LIFT, CENA 45.000 E P-107 M2, CENTAR, 2. SPRAT, CG, DVE TERASE, KOMPLET RENOVIRAN, CENA 95.000 E P-115 M2, CENTAR, 2.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

SPRAT, CG, DVE TERASE, JUGOISTO^NO ORIJENTISAN. CENA DOGOVOR BEOGRAD-VRA^AR, NOVA GARSOWERA, 1. SPRAT, UL. GOSPODAR VU^I]A, ODMAH USEQIVA, CENA 35.000 E CRVENI KRST- NOV, TROSOBAN STAN, 1. SPRAT, CG, TERASA, ODMAH USEQIV, CENA 90.000 E KU]E P-80 M2, PLAC 1 A, CENTAR, CENA 40.000 E P-45 M2, PLAC 12 ARI, TRBU[ANI, CENA 12.000 E P-60 M2, PLAC 4 ARA, ALVAXINICA, CENA 50.000 E P-102 M2, PLAC 5.90 ARI, KOD HOTEL MORAVE. CENA 70.000 E ILI ZAMENA ZA DVA STANA LOKALI P-18 M2, QUBI] KEJ, CENA 16.000 E P-135 M2, RAKOVA, CENA 10.000 E P-169 M2, VIQU[A, PLAC 10 A, CENA 7000 E P-75 M2 + 120 M2, PLAC 3 ARA, OBILI]EVA, CENA 30.000 E

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

\OR\EVI] NEKRETNINE

SUPER MODERAN DELUKS STAN, 77 M2, 3 ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 SPAVA]E SOBE, 2 /KOD GLAVNE PO[TE/ KUPATILA, NOV, AVLAXINICA STANOVI BEOGRAD P-50 M2, KLASI~AN STAN, CG, LIFT, NOVI BEOGRAD, 63.000 E P-30 M2, NOVIJA GARSOWERA, KOD MEDICINSKE [KOLE, CG, LIFT, NOVIJA GRADWA. CENA 22.000 E JEDNOSOBAN STAN 30 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, VINARA, 23.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN 48 M2, VP, CG, KEJ, 29.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN, NOV, 44 M2, 1. SPRAT, LIFT, ODLI^AN, SIN\ELI]EVA, 42.000 E DVOSOBAN STAN 54 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, AVLAXINICA, 25.000 E DVOSOBAN STAN 59 M2, 2. SPRAT, CG, PODRUM, KOMPLETNO RENOVIRAN, KOD GRADSKOG PARKA, 45.000 E

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

TROSOBAN STAN 64 M2, 4. SPRAT, NOV, H. MORAVA, 33.000 E TROSOBAN STAN 69 M2, PR, CG, H. MORAVA, 47.000 E TROSOBAN STAN 68 M2, VP, CG, CENTAR, 43.000 E TROSOBAN STAN 80 M2, 4. SPRAT, CG, KEJ, 42.000 E STAN 92 M2, 3 SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, CG, ODLI^AN, CENTAR, 65.000 E STAN 84 M2, CENTAR, KU@E`EVA, 3. SPRAT, 46.000 E KU]E QUBI] KEJ, 60 M2, 27.000 E GRADSKA BOLNICA 80 M2, 4.5 ARI PLACA, 36.000 E KMN 211 M2, 5. ARI PLACA, 80.000 E

DVOSOBAN STAN 56 M2, 2. SPRAT, TA, B. JANKOVI]A, 31.000 E

CENTAR 2 ARA PLACA, 86 M2, 46.000 E, POGODNO ZA LOKAL I STANOVAWE

DVOIPOSOBAN STAN 60 M2, 3. SPRAT, PARKING, PODRUM, STROGI CENTAR, NOVIJI, 45.000 E

LOKAL

TROSOBAN STAN, 83 M2, 2. SPRAT, AVENIJA 2, 39.000 E

P-100 M2, KOD {KOLE “ DR. DRAGI[A MI[OVI}”, CG. CENA 65.000 E

NOV, QUBI]SKA 31 M2, 32.000 E

032/344-630 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

Kosovski venac 21 (parking iza robne ku}e Partizanka) senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H. Morava, 15.000 E P-26 m2, 4. sprat, Nemawina, 16.500 E P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000 E P-26 m2, v.p., Merkator, 19.000 E P-26 m2, v.p., Kej, 17.500 E P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 8.500 E JEDNOSOBNI P-35 m2, 1. sprat, Kej, 17.500 E P-35 m2, 1. sprat, Nemawina, 25.000 E P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 21.500 E P-34 m2, 2. sprat, Dr. Mi{ovi}, 23.500 E P-42 m2, 4. sprat, Medicinska {kola, 21.000 E P-35 m2, 2. sprat, B. Jankovi}, 22.500 E P-35 m2, 4. sprat, Nemawina, 22.000 E P-34 m2, 2.sprat, S. Save, 22.500 E P-36 m2, v.p, centar, 22.500 E P-31 m2, 42 m2, 47 m2, novi centar, 750 E + PDV DVOSOBNI P-39 m2, v.p. nov, centar, 31.000 E P-47 m2, v.p, Kej, 26.000 E P-56 m2, 2. sprat, centar, 27.700 E P-45 m2, 3. sprat, Nemawina, 22.500 E P-50 m2, 1. sprat, centar, 32.000 E P-57 m2, 1. sprat, Avenija 2, 31.000 E P-55 m2, 3. sprat, Avenija 1, 36.000 E P-42 m2, 5. sprat, Avlaxinica, 27.000 E P-53 m2, 1. sprat, H. Morava, 31.000 E P-60 m2, 3. sprat, Avlaxinica, 33.000 E P-50 m2, 1. sprat, Obili}eva, 33.000 E P-56 m2, 4. sprat, H. Morava, 29.000 E P-54 m2, 5. sprat, Avenija 1, 31.000 E P-61 m2, 1. sprat, st.prevoz, 30.000 E TROSOBNI P-75 m2, 4. sprat, centar, 40.000 E

P-76 m2, 3. sprat, centar, 38.000 E P-76 m2, 2. sprat, H. Morava, 52.000 E P-69 m2, 4. sprat, Med. rada, 41.000 E P-71 m2, 3. sprat, Obili}eva, nov, 780 E+ PDV P-78 m2, 1. sprat, H. Morava, 66.000 E P-67 m2, 4. sprat, Avlaxinica, nov, 44.000 E P-76 m2, 3. sprat, Balkanska, 43.000 E P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 40.000 E P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a, 61.000 E KU]E P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60.000 E P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78.000 E P-125 m2, centar, plac 4.5 a, 120.000 E P-100 m2, Kru`ni put, plac 10 a, 39.000 E P-50 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 6.000 E P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a, 40 + 50.000 E P-90 m2, Atenica, plac 10 a, 50.000 E P-80 m2, bolnica, plac 4.22 a, 37.000 E P-220 m2, Ko{utwak, plac 6 a, 53.000 E P-45 m2, Prvomajska, 22.000 E P-118 m2, centar, plac 3.14 ari, 65.000 E P-120 m2, Vrani}i, plac 10 a, 35.000 E P-120 m2, S. Breg, plac 5 a, 57.000 E P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000 E P-200 m2, 2 ku}e, bazeni, plac 2 a, 128.000 E P-80 m2, kru`ni put, plac 3 a, 26.000 E PLACEVI Plac u Preqini na magistralnom putu povr{ine 1.10 h sa frontom od 100 m po ceni od 1200e/m2, izuzetan za poslovni prostor Plac u Ro{cima kod jezera, 22 ara, sa temeqom ( zapo~etom vikendicom ) 7.5 / 5+ terasa, po ceni od 10.000 E

STANOVI: P=20 m2 na Qubi} keju, 4.sprat, cena: 15 000 eura P=30 m2, Avenija, nova, CG, cena: 21 000 eura P=34 m2, Avenija, fasadna cigla, CG, cena: 21 000 eura P=46 m2, Nemawina, CG, cena: 23 000 eura P=38 m2-nov, kod O[ Milice Pavlovi}, 3.sprat, cena: 24 000 eura P=45 m2, Hotel Morava, 5.sprat, cena: 25 000 eura P=49 m2, [iri centar, noviji, CG, cena: 30 000 eura P=48 m2, strogi centar, 1.sprat, cena: 29 000 eura P=66 m2, Gradsko {etali{te, 2.sprat, cena: 40 000 eura P=57 m2, Qubi} kej, CG, cena: 27 000 eura P=54 m2, Avenija 1, 5.sprat, cena: 34 000 eura P=66 m2, Kalu|erice, prizemqe, cena: 39 000 eura P=73 m2 + 6 m2, Strogi centar,

CG, cena: 43 000 eura P=69 m2, Qubi} kej, prizemqe, cena: 40 000 eura P=74 m2, Avenija, fasadna cigla, cena: 35 000 eura P=69 m2, Nemawina, odli~an, CG P=92,5 m2, Centar, 1.sprat, CG, 70 000 eura P=60 m2, Alvaxinica, fasadna cigla, renoviran, cena: 34 000 eura

KU]E: P=150 m2 + 12 ari placa, Zabla}e, cena: 15 000 eura P=70 m2 + 3,5 ara placa, Omladinska, cena: 28 000 eura P=70 m2 + 4 ara placa, Qubi}, cena: 31 000 eura P=150 m2 + 10 ari placa, Trnava, cena: 40 000 eura 2 ku}e u [irem centru na 5 ari placa, cena: 63 000 eura P=150 m2 + 6,5 ari placa, Hotel Morava, cena: 75 000 eura


23

OGLASI

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA. U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava. PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU www.gasonekretnine.com KOMPLETNU AGENCIJSKU PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU WEB NEKRETNINE.

060/434-2-190

STANOVI Prodajem garsoweru P-23 m2.Cena 13000 eura. Prodajem dvosoban stan P-44 m2. Cena 26000 eura. Prodajem dvosoban stan P-47m2.Cena 34000 eura, korekcija. Prodajem trosoban stan P-64 m2, cena 34000 eura, korekcija. Prodajem nov dvosoban stan P-50 m2, cena 37500 eura+PDV. Prodajem garsoweru P-25m2, cena 17000 eura, korekcija. Prodajem jednoiposoban stan P-35m2, cena 24500 eura, korekcija. Prodajem jednosoban stan P-31 m2, cena 25000 eura, korekcija. Prodajem trosoban stan P-65 m2. Cena 44000 eura, korekcija. Prodajem jednosoban stan P-50 m2, cena 27000 eura, korekcija. Prodajem jednosoban stan P34m2,cena 24000 eura, korekcija. Prodajem dvosoban stan P-56 m2, cena 33000 eura. Prodajem dvoiposoban stan P-79 m2, cena 42000 eura, korekcija. Prodajem ~etvorosoban stan P-73m2. Cena 55000 eura, korekcija.

Prodajem dvosoban stan P-57m2, cena 31000 eura, korekcija. Prodajem jednoiposoban stan P-47m2, cena 26000 eura. Prodajem dvosoban stan P-57m2, cena 31000 eura, korekcija. Prodajem dvosoban stan P-49m2, cena 32000 eura, korekcija. Prodajem trosoban stan P-75 m2, cena 48750 eura, korekcija. Prodajem trosoban stan P-66 m2, cena 45000 eura, korekcija. KU]E Prodajem ku}u P-118 m2, 15,5 ari placa. Cena 62000 eura. Prodajem ku}u P-88 m2, 4,10 ari placa. Cena 35000 eura. Prodajem ku}u P-70 m2, 4,12 ari placa. Cena 28000 eura. Prodajem ku}u P-99 m2, 2 ara placa. Cena 26000 eura. Prodajem vikend ku}a P-69 m2, 16,22 ari placa. Cena 19000 eura. PLACEVI Prodajem plac P-12 ari u Loznici. Cena 5000 eura,korekcija.

Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109, 065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: kulanekretnine@open.telekom.rs STANOVI P-38 m2, PR, TA, Slobodina kolonija, 12.500 E P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 21.000 E P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija, 22.500 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Balkanska, 23.500 E P-36 m2, 4. sprat, CG, Nemawina, 21.500 E P-36 m2, 2. sprat, CG, kod “Car Lazar” kafane, 27.000 E P-49 m2, 1. sprat, TA, kod Hotela “Morava”, 23.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 31.000 E P-54 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, 29.000 E P-54 m2, 4. sprat, CG, Kalu|erice, 35.000 E P-58 m2, 8. sprat, CG, Kej, 27.500 E P-63 m2, 1. sprat, CG, S. Markovi}a, 35.000 E P-51 m2, 3. sprat, TA, Nemawina, 27.000 E P-53 m2, VP, TA, Nemawina, 29.000 E P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 37.000 E P-57 m2, 1. sprat, TA, Nemawina, 32.500 E P-60 m2, 1. sprat, TA, kod Medicinske {kole, 35.000 E P-78 m2, 2. sprat, CG, Kej, 40.000 E P-71 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 46.000 E P-76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 51.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod gradskog parka, 62.000 E P-87 m2, 1. sprat, CG, U~iteqska, 72.000 E P-84 m2, 3. sprat, TA, centar, 55.000 E P-92 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva, dupleks, 46.000 E P-95 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 75.000 E KU]E

P-100 m2, 7 a, Vapa, 10.000 E P-60 m2, 15 a, Jezdina, 18.000 E P-44 m2, Prvomajska, ku}a-stan, 23.000 E P-80 m2, 80 a, Prislonica, 20.000 E P-80 m2, 15 a, kod Vojnog odseka, prizemni deo ku}e, 22.000 E P-85 m2, 3.5 a, Atenica, kod {kole, 26.000 E P-60 m2, 1.5 a, B. Jankovi}a, 26.000 E P-60 m2, 5 a, Parmenac, 27.000 E P-99 m2, 1.5 a, Avenija 2, 26.000 E P-135 m2, 22.80 a, Atenica, 30.000 E P-91 m2, 4 a, {iri centar, 39.000 E P-90 m2, 3.8 a, Balkanska, 55.000 E P-120 m2, 8 a, {iri centar, 40.000 E P-120 m2, 5 a, Qubi}, 50.000 E IMAWA P-50 m2, 1.14 ha, Zabla}e, 13.500 E P-40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E P-110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E P-90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pomo}nih objekata, 25.000 E P-70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E P-96 m2, 96 a, Mili}evci, 35.000 E BEOGRAD P-32 m2, 1. sprat, TA, Kumodra`, jednosoban stan, 27.000 E P-151 m2, CG, Vra~ar, ku}a Po+Pr+1+Pk, 170.000 E KOPAONIK PRODAJA stanova vi{e struktura 35 m2, 38 m2, 43 m2, 52 m2, 99 m2 1.850 E/m2


24

SPORT

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

KO[ARKA

BJELI] NOVI TRENER BORCA

d pre nekoliko dana Ra{ko Boji} vi{e nije {ef stru~nog {taba Borca. Podneo je ostavku posle utakmice u Kru{evcu, gde su se ^a~ani sastali sa Napretkom - Smatra sam da su utakmice protiv Beograda, Napretka i Tami{a prelomne

O

i da moramo da ih dobijemo da bismo stigli do ~etvrtog mesta i domogli se Super lige. Posle poraza u Kru{evcu, {anse su nerealne, a i moje rezerve su iscrpqene. Mo`da je trebalo napraviti presek i dati {ansu drugima. Ponosan sam na sve {to je Borac uradio prethodnih {est godina. Bilo je i ranije dosta isku{ewa, te{ko}a i

prelomnih trenutaka - ka`e Boji}. On je u Borcu kao pomo}ni ili glavni trener od 1994. godine. Jedno vreme je predvodio i juniore, a posledwih {est godina u kontinuitetu je bio prvi trener seniorske ekipe. Borac je od 2008. godine tri puta igrao u Super ligi, dva puta u finalu Kupa Srbije, osvojio ga je 2013. godine. Za to vreme je u Ko-

{arka{koj ligi Srbije klub iz ^a~ka bio na vode}im pozicijama, jednom prvi, drugi i u sezoni 2013/14. ~etvrti. - Borac do`ivqavam kao drugu ku}u i radio sam sa posebnom emocijom. Mislim da je to sastavni deo svakog posla - napomiwe Boji}. On }e nastaviti i daqe da radi u Borcu, a koju funkciju }e obavqati

Ra{ko Boji}

Aleksandar Bjeli}

bi}e poznato za petnaestak dana. Upravni odbor KK Borac prihvatio je Boji}evu ostavku, zahvalio mu na vi{edecenijskoj saradwi i na mesto {efa stru~nog {taba postavio dosada{weg Boji}evog pomo}nika Aleksandra Bijeli}a. Bijeli} predvodi i juniore Borca, a u mladoj selekciji Srbije obavqa funkciju pomo}nika. - Prihvatio sam ponudu uprave, jer sam sa Ralom sara|ivao sedam, osam godina

STARTUJE PROLE]NA SEZONA

NOVI IZAZOVI ZA @ELEZNI^AR, MORAVU, ^A^AK 94 role}na sezona u prvoj i drugoj ko{arka{koj Regionalnoj ligi Zapad bi}e nastavqena za vikend, 31. januara i 1. februara. @elezni~ar u 14. kolu igra u Novom Pazaru protiv istoimene ekipe. Zimski deo prvenstva u prvoj Regionalnoj ligi Zapad tim iz ^a~ka je zavr{io na ~etvrtom mestu sa 22 boda. Novo kolo druge Regionalne lige Zapad Morava zapo~iwe na svom terenu. U subotu, 31. januara u {koli u Zabla}u do~ekuje u`i~ki Plej of. Utakmica po~iwe u 17 ~asova. Prvi deo takmi~ewa Morava je zavr{i-

P

STI@E CRVENA ZVEZDA adeti Borca izgubili su u 10 kolu od Kragujevca 96, 73:69. Trenutno su u grupi A na petom mestu sa 15 bodova. Zbog takmi~ewa kadetske reprezentacije Borac }e prvu utakmicu odigrati 14. februara u Ni{u protiv Juniora. Mladost je u grupi B savladala ni{ki Nibak, 68:64. Trenutno zauzima petu poziciju (14 bodova). Posle tronedeqne pauze, Mladost iz ^a~ka igra}e 11. kolo sa Voj-

K

la na tre}em mestu sa 21 bodom. ^a~ak 94 u nedequ odlazi u Vaqevo na duel sa Radni~kim.Posle 13 odigra-

nih utakmica u jesewem takmi~ewu, ^a~ak 94 je na desetom mestu sa 15 bodova.

NOVE MEDAQE ZA ^AAK a Ibarskom krosu u Kraqevu senior Marko Tvrdi{i} bio je drugi u trci seniora na 4.000 metara. Juniorke Jovana Xambasevi} i Tijana Milunovi} osvijile su pr-

Borac je u Kru{evcu pora`en od Napretka 59:52 (15/17, 8/11, 20/13, 16/11). Dvocifreni u~inak u ~a~anskom timu ostvarili su Tresa~ (13) i Dumi} (11), dok su u doma}oj ekipi najvi{e poena postigli Simi} (27) i Mi{kovi} (16). U 15. kolu Ko{arka{ke lige Srbije Borac igra u ^a~ku protiv Tami{a. Utakmica }e biti odigrana u subotu, 31. januara, u 19 ~asova.

KADETSKA I JUNIORSKA LIGA

ATLETIKA

N

STI@E TAMI[

i dobro poznajem situaciju u ekipi. U prethodnom periodu smo nas dvojica imali uspe{nu saradwu, zasnovanu na odanosti i po{tovawu. Boji} je procenio da u narednom periodu ne vodi ekipu i cenim sve {to je uradio za Borac. Nadam se da }e ostati u klubu - izjavio je Bjeli} za Mocart sport. Najavquje da }e u narednom periodu poku{ati da razdrma i probudi tim, koji je skup kvalitetnih pojedinaca i da jedinstveni mogu dosta toga da urade. Takmi~ewe u Super ligi je za ^a~ane trenutno nedosti`no. Novi trener obe}ava da }e na svakoj utakmici, bez obzira na rezultat, poku{ati da pru`e maksimum, a pru`i}e {ansu i mladim igra~ima. Ima}e i pomo} trenera Dejana Toma{evi}a i Miroslava Mili}a. Z. J.

vo i drugo mesto u trci na 1.600 metara. Prvu ovogodi{wu pobedu ostvario je i Bogdan Jokovi} u trci juniora. Starije pionirke Katarina Propadovi}, Tawa

Nikoli} i Teodora Xambasevi} zauzele su prvu, drugu i tre}u poziciju. Ogwen Nikoli} pobedio je u konkurenciji mla|ih pionira.

vodinom u Novom Sadu. Juniori Borca su na drugom mestu sa 19 bodova i imaju samo bod mawe od prvoplasirane Cvene zvezde. U desetom kolu ubedqivo su savladali Mladost iz Smederevske Palanke, 100:54. Naredni protivnik Bor~evih juniora je Crvena zvezda. Utakmica }e biti odigrana 1. februara u hali KK Borac. Po~etak je u 16 ~asova.

KAJAK

LICENCA ZA NOVAKOVI]A ajaka{ki savez Srbije izdao je po~etkom godine i licencu za rad i treneru KK ^a~ak Zoranu Novakovi}u. Klubovi ~iji treneri ne budu imali ovaj dokument do 31. marta, ne}e mo}i da se takmi~e. Licenca se izdaje na tri godine i Novakovi}u je izdata za rad u Moravi~kom okrugu.

K


25

SPORT

PETAK 30. JANUAR 2015.

Страну припремио М. Ристић

У БОР­ЦУ И МЛА­ДО­СТИ ЗА­ДО­ВОЉ­НИ ДО­СА­ДА­ШЊИМ ТО­КОМ ПРИ­ПРЕ­МА

ПРИ­ПРЕ­МЕ ОД­МИ­ЧУ, УЧИ­НАК СВЕ БО­ЉИ

ОГЊЕН ОЖЕГОВИЋ У БОРЦУ

Н

ападач Огњен Ожеговић, потписао је једноипогодишњи уговор са чачанским суперлигашем.Фудбалску азбуку научио је у Црвеној Звезди, наступао је за све категорије Београђана као и млађе репрезентативне селекције.Играо је и за Банат, Вождовац, Рад и Јагодину.Чачани су озваничили сарадњу и са интернационалцем из Гане Мајком Тавиахом.

Детаљ са утакмице Етникос - Младост

Следећа дестинација Чачана: Хотел Белведере”

Спортски центар ФСС у Старој Пазови

М

ла­дост из Лу­ча­на, при­пре­ме за пр­ о­лећ­ни део пр­вен­ства за­по­че­ла је 10. ја­ну­а­ра, Бо­рац два да­на ка­сни­је, а у та­бо­ру два нај­бо­ља фуд­бал­ска ко­лек­ти­ ва у на­шем окру­гу има­ју пре­гршт раз­ло­га за за­до­вољ­ство на­кон пр­ве по­ло­ви­не од­ра­ђе­ ног пла­на и про­гра­ма у зим­ској па­у­зи. Лу­чан­ци су у ста­ру ба­зу, Дој­ран от­пу­то­ва­ ли 16. ја­ну­а­ра и уз „сил­на“ по­ја­ча­ња и сва­ ко­днев­ни рад већ од­и­гра­ли не­ко­ли­ко при­ја­ тељ­ских утак­ми­ца.За про­тив­ни­ке су има­ли ма­ке­дон­ске пр­во­ли­га­ше и два ре­но­ми­ра­на грч­ка клу­ба, а“ ва­га­но“ кроз игру и ре­зул­ та­те, шеф струч­ног шта­ба Не­над Ми­ло­ва­ но­вић мо­же упу­ти­ти са­мо ре­чи по­хва­ла на ра­чун сво­јих уче­ни­ка.Кри­тич­ког освр­та, уо­ би­ча­је­ног за овај пе­ри­од тре­на­жног про­це­ са да­ле­ко је ма­ње, учи­нак ста­ро­се­де­ла­ца и но­вај­ли­ја, бу­ди на­ду у још успе­шни­је про­ле­ ће. Од­и­гра­ла је Мла­дост утак­ми­це са Пе­ли­ сте­ром из Би­то­ља и по­бе­ди­ла 2:1 (стрел­ци С.Јо­ва­но­вић и Фрај­деј) и Те­тек­сом из Те­то­ ва, 3:1 (Ада­мо­вић 2 и Про­тић).Од­ме­ри­ли су Лу­чан­ци сна­ге и са Гр­ци­ма, нај­пре Ет­ни­ко­ сом 3:3 (Го­ле­мић, Ми­ло­са­вље­вић и Жи­ва­

ди­но­вић),а по­том и ПА­ОК-ом­ из Со­лу­на 1:1 (С.Јо­ва­но­вић). У спорт­ском цен­тру „Бла­го­је Ис­та­тов“ екс­пе­ди­ци­ја Мла­до­сти оста­је још се­дам да­на, а до по­врат­ка ку­ћи од­и­гра­ће и три кон­трол­не утак­ми­це. По­сле са­мо не­ко­ли­ко да­на ра­да на ста­ди­о­ ну крај Мо­ра­ве Бо­рац је от­пу­то­вао у Спорт­ ски цен­тар ФС Ср­би­је, у Ста­ру Па­зо­ву, где су уз оп­ти­мал­не усло­ве за рад од­и­гра­ли и че­ти­ри утак­ми­це. За­бе­ле­жи­ли су три по­бе­ де и је­дан ре­ми.Пр­вог ри­ва­ла Је­дин­ство из Ста­ре Па­зо­ве, са­вла­да­ли су убе­дљи­во 4:1 (По­па­ра, Ђе­рић, Про­па­да­ло, Пан­то­вић), са На­прет­ком из Кру­шев­ца игра­ли не­ре­ше­но 2:2 (Ђе­рић, Ма­шо­вић), а по­том би­ли бо­љи од Омла­дин­ца из Но­вих Ба­но­ва­ца 4:1 (Ра­до­ са­вље­вић, Ђе­рић, Ђо­ко­вић, Пан­то­вић) и Ко­ лу­ба­ре из Ла­за­рев­ца 2:0 (Ђе­рић 2). Стра­тег Ча­ча­на Бо­гић Бо­ги­ће­вић пру­жио је при­ли­ку свим игра­чи­ма, на­ро­чи­то мла­ђим сна­га­ма, ка­ко бих се уве­рио у мо­гућ­но­сти свих кан­ди­да­та, ко­ји су кроз фил­тер при­ја­ тељ­ских утак­ми­ца по­ку­ша­ли да се до­мог­ну ме­ста у ау­то­бу­су за дру­гу фа­зу при­пре­ма у Охри­ду од тре­ћег до пе­тнаестог фе­бру­а­ра.

Појачања „Младости” у зимском прелазном року

ПРО­МЕ­НА НА КЛУ­ПИ СРП­СКО­ЛИ­ГА­ША ИЗ ЉУ­БИ­ЋА ПО­СЛЕ ОД­ЛА­СКА СТА­НИ­СА­ВЉЕ­ВИ­ЋА

СРЕ­ЋАН ПУТ ЗА СТА­НИ­СА­ВЉЕ­ВИ­ЋА, ДО­БРО­ДО­ШЛИ­ЦА ЗА БО­ЖО­ВИ­ЋА

П

о­сле де­вет се­зо­на про­ ве­де­них на кор­ми­лу По­ле­та Вла­ди­мир Ста­ни­са­ вље­вић „Де­вла“ на­пу­стио је Љу­бић и у на­ред­них, нај­ ма­ње шест ме­се­ци, не­ће са клу­пе пред­во­ди­ти ни­је­дан наш тим.Мла­ди тре­нер ко­ји већ не­ко­ли­ко се­зо­на ужи­ва углед јед­ног од нај­бо­љих на срп­ско­ли­га­шкој сце­ни, до­ нео је од­лу­ку да се по­све­ти струч­ном уса­вр­ша­ва­њу на „За­па­ду“, нај­ве­ро­ват­ни­је Хо­лан­ди­ји, ка­ко би по по­

врат­ку мо­гао да пред­во­ди еки­пе нај­ви­шег ран­га та­ми­ че­ња. Ста­ни­са­вље­ви­ћа ће на клу­пи за­ме­ни­ти Бран­ко Бо­ жо­вић, не­ко­ли­ко го­ди­на нај­бли­жи са­рад­ник тре­не­ра су­пер­ли­га­ша Бор­ца, сво­је­ вре­ме­но је­дан од нај­бо­љих мла­дих фуд­ба­ле­ра Ју­го­сла­ ви­је. При­пре­ме за на­ста­вак пр­ вен­ства По­лет по­чи­ње су­тра тач­но у под­не на ста­ди­о­ну у Љу­би­ћу.


26

PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/ 11-88-485 OGLA[AVAM izgubqenim ~ek broj 3058870 izdat od Raiffeisen Banke na ime Mikaila Novakovi}a iz ^a~ka, Kulinovci broj 49.

SPORT/OGLASI

IZDAJEM konforan name{ten stan od 35 m2 , sa TA pe} u u`em centru Beograda. Tel. 064/ 936-8-174 PRODAJEM kotao na ~vrsto gorivo. Tel. 065/ 590-0-651 PRODAJEM seno u balama. Tel. 032/ 385-396

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

MALI OGLASI PRODAJEM hektar zemqe na Grobnicama, tri kilometra od centra Gorweg Milanovca 060/330-904-0 IZDAJEM stan u Beogradu 064/56-96-242 IZDAJEM kompletno name{tenu garsoweru. Tel. 064/ 137-4-070, 032/ 538-1-124 PRODAJEM baliranu detelinu, me{avina trojke, cmiqe i ve{ta~ke trave. Tel. 032/ 738-201, 063/ 780-7509 PRODAJEM livadu od 1.5 ha na putu za Prijevor, 6 km od ^a~ka (struja, voda, asfalt). Hitno! Tel. 063/898-4-913 POVOQNO! Profesionalno vr{im servis i instalaciju operativnog sistema po `eqi na va{em laptop ili desktop ra~unaru, instalaciju neophodnih drajvera i programa. ^i{}ewe od virusa i

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1 Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA NIJE POTREBNA PROCENA UTICAJA OBJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-1/15-IV-2-01 kojim je utvr|eno da investitor PREDUZE]E ZA PROIZVODWU I TRGOVINU "MIZZONI PAPIR" D.O.O. ^A^AK nije du`an da izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu postrojewa za skladi{tewe i tretman (presovawe i balirawe) neopasnog otpada (otpaci i ostaci od papira i kartona i plastike) na katarstarskoj parceli broj 4458/147 K.O. ^a~ak, u ulici Bulevar oslobo|ewa 17, ^a~ak. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.

antivirus za{tita. Optimizaciju sistema – ubrzavawe rada Windows-a. Tel. 064/614-28-93

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

PRODAJEM traktorsku korpu / novu /. Cena 150 E. Tel. 069/210-9-889 IZDAJEM stan u Beogradu, kod Vuka za studentkiwe, interfon, CG, telefon. Tel. 063/ 843-4-149 IZDAJEM jednoiposoban

stan u soliteru preko puta “Brvnare”. Tel. 063/ 105-0928 USLUGE zavarivawa - aluminijum, gus, ~elici...i na terenu. Tel. 069/ 210-9-889


27

^ITUQE

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

SE]AWE 1. 2. 2010 - 1. 2. 2015.

30. januara 2015. godine navr{ava se DVADESET GODINA od smrti na{eg dragog

U subotu, 31. 1. 2015. godine u 12 ~asova, dava}emo GODI[WI POMEN na{em dragom

STOJANKA PRELI] iz Je`evice Vreme koje je pro{lo ne umawuje qubav i se}awe na tebe. S ponosom te pomiwemo, k}erka MIRJANA sa porodicom i unuke Brankica i Danka sa porodicama

QUBI[E TANASIJEVI]A iz Gori~ana

SE]AWE 2. februar 1991 - 2. februar 2015. Uspomene na wega ~uvaju supruga QUBINA, }erka MIMA, zet BUBA i unuka ANA 14276

SE]AWE

BOBANU RADOVANOVI]U RAPE Vreme brzo prolazi, od kada nisi sa nama, ali mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo i da te nikada ne zaboravimo. Otac MILO[, supruga SLA\ANA }erka MILICA i brat NEBOJ[A Dana, 2. februara 2015. godine navr{ava se DESET GODINA od kada sa nama nije na{ dragi

SAVO POPOVI]

MILOQUB MARKOVI]

Ni vreme koje je pro{lo, ni ono koje dolazi nije umawilo qubav prema tebi. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. WEGOVI NAJMILIJI

BOBAN RADOVANOVI] RAPE

Vreme mo`da zale~i rane i smawi bol, ali se}awe na tvoj blagi osmeh pun razumevawa i

5. 2. 2014 - 5. 2. 2015. U utorak, 3. februara 2015. godine navr{ava se ^ETRDESET tu`nih dana od smrti mog voqenog brata. Pomen }e se odr`ati u 13 ~asova na sredwem Qubi}skom grobqu

Sa tugom koju vreme ne le~i, s qubavqu koju smrt ne prekida, ~uvamo te od zaborava. Neka te An|eli ~uvaju, a mi te ~uvamo u na{im srcima. MIHA, BOJO, RADI^KO i GA^O 20 GODINA nije sa nama

qubavi ostaje zauvek. Tvoji najdra`i ~uvaju uspomenu u svojim srcima: supruga ANKA, k}erke GORDANA i BIQANA, unuke MARIJA i ANA, unuk MARKO i zet VESELIN POSLEDWI POZDRAV DRAGOM DRUGU

NADA SENI]

MILUNI

Uspomenu na wu ~uvaju

TOMISLAV RADULOVI] VEC

WENI NAJMILIJI

OD DRUGOVA KUVEQE, SLOBA, MUSE, ]IRKA I NIKOLE

14267

14274

1948 - 2014. Bio si moja hrabrost i heroj do kraja. Neprebolna rana po ko zna koji put... Sestra QIQANA

ZORKA ZORA PAVLOVI] iz rodnog Qubi}a Pro{lo je 26 godina tuge i bola od kako nisi sa nama. Iskreno te vole tvoji najmiliji: sestra RU@A, brat CALE, sestri~ine BRANA, RAZA, GOCA, kao i sestri} MILAN sa porodicama

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


28

^ITUQE

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

SE]AWE 5. februar 1998 - 5. februar 2015.

MIHAILO MI]A ALEKSI] 30. 1. 2002 - 30. 1. 2015.

FILIP NE[OVI] Zaborav ne postoji...

ZAUVEK ]E[ OSTATI OGROMNA PRAZNINA U NA[IM SRCIMA. ZABORAV NE POSTOJI.

K}erke NENA i CECA sa porodicama

TVOJI NAJMILIJI

TU@NO SE]AWE

VLASTIMIR VASILI] LALE

MILOVAN PETROVI] TRANGO

1953 - 2014.

1946 - 2014.

Sa ponosom i po{tovawem ~uvamo se}awe na na{e istaknute ~lanove i osniva~e Nove Srbije. Ostavili su veliki trag koji se ne bri{e, dobrotu koja se ne zaboravqa i tugu koja ne prolazi. GRADSKI ODBOR NOVE SRBIJE ^A^AK


29

^ITUQE

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

SE]AWE NA NA[E DRAGE RODITEQE

Dana, 2. februara 2015. godine, navr{ava se 10 godina od smrti na{e drage

27. 7. 2014 - 27. 1. 2015. [EST TU@NIH I TE[KIH MESECI BEZ

KOVIQKE KOJE VEQOVI] DRAGANA PETKOVI]A RADO[ RADOVINKA 1. 2. 2005 - 1. 2. 2015. 6. 1. 2015 - 14. 2. 2015. OBRADOVI] Dana, 14. 2. 2015. godine Dana, 1. 2. 2015. godine navr{ava se 40 DANA od navr{ava se 10 GODINA wene smrti. od wegove smrti. U nedequ, 1. 2. 2015. godine u 12 ~asova poseti}emo wihov grob i evocira}emo uspomene. Sin ^EDOMIR i k}erka RADOJKA sa porodicama

Re~i nemaju mo} da opi{u ono {to du{a govori, u grlu stoje....ni jedna dovoqno jaka da promeni surovu istinu. VOLE TE TVOJE JELENA, NEVENA i NINA

U petak, 23. 1. 2015. godine u 60 godini `ivota preminula je na{a draga i voqena

Pro{lo je ^ETRDESET dugih dana od smrti na{eg voqenog

14250

GODI[WI POMEN

MILIJE JOVANOVI]A MIKI 1954 - 2014.

RADA STAJ^I] iz Preqine

Re~ima se ne mo`e opisati bol i tuga koja je ostala iza tebe. Zauvek }e{ ostati u na{im srcima. TVOJI: suprug DRAGI[A, k}erke ANA i DRAGANA, zetovi DRAGAN i MARKO i unuci KRISTIJAN i ADRIJAN

Na{em dragom

ZORA BOGDANOVI] 3. 2. 2014 - 3. 2. 2015.

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }e se pomen odr`ati u subotu 31. 1. 2015. godine u 12 ~asova na grobqu u Gu~i. PORODICA JOVANOVI]

Vreme prolazi a uspomene ostaju i ~uvaju te od zaborava. TVOJI NAJMILIJI: PORODICA BOGDANOVI] i }erka MIRA MILETI]

14258

14252

Dana, 5. 2. 2015. navr{i}e se 4 GODINE od smrti na{eg dragog i nikad pre`aqenog

MILOMIRU OBRADOVI]U BRKICI

MILANA [QIVI]A

iz Preqinske Baluge

voskara iz ^a~ka Pribli`ava se godina dana od kada si nas napustio i sve nam vi{e nedostaje{. Ve~no }emo pamtiti tvoju dobrotu, mio i vedar lik i biti beskrajno zahvalni na svemu {to si nas nau~io i {to si za nas uradio. Supruga KOSANA, sin MILIJA i }erka BIQANA sa porodicama

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi suprug, otac, deda i pradeda

Malo je qudi, koji su se rodili sa snagom koju si ti imala. Odlukom da ceo svoj `ivot posveti{ nama, ostavili su pe~at besmrtne `eqe. Tvoja qubav i toplina, bi}e na{a snaga, a bolna tuga za tobom ne meri se vremenom, ve} prazninom koja je ostala posle tvog odlaska. @eqni smo tvog glasa, smeha i pogleda. Po dobroti }emo te pamtiti, s ponosom pomiwati i s' tugom ~uvati od zaborava. TVOJI NAJMILIJI: suprug DRAGOSLAV, sin MIODRAG, }erka ZORICA, unuka NEVENA i snaja VESNA

Uspomenu na wega ~uvaju wegovi najmiliji supruga ZORICA, sinovi DRAGAN i DEJAN- VLASTIMIR i }erka MILICA - VIKTORIJA

Dana, 31. januara 2015. godine navr{ava se DVE GODINE od kako nije sa nama na{ voqeni

\URO VELISAVQEVI]

Vreme koje je pro{lo ne bri{e se}awe, ne ubla`ava bol i tugu , samo potvr|uje gorku istinu da vi{e nisi sa nama. @ive}e{ zauvek u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI

SE]AWE NA MAJKU I BRA]U GRUJI^I]

VELI[A LAZAREVI] 1929 - 2015. iz Mr{inaca

CMIQKA 7. 1. 2008 7. 1. 2015.

Preminuo 25. 1. 2015, a sahrawen 27. 1. 2015. godine. Zahvaqujemo se svima na izrazima sau~e{}a i pomo}i. ZAHVALNA PORODICA

SE]AWE

MILOMIR MIKO 10. 2. 2009 10. 2. 2015.

STANKO CANE 2. 2. 2011 2. 2. 2015.

Oti{li ste iznenada i tiho, ostala je ogromna praznina. @ivot je trenutak a se}awe ve~nost. Bol nije u re~ima ve} u na{im srcima u kojima }ete `iveti ve~no. Sin i brat TOMISLAV sa porodicom

Dana, 2. februara 2015. godine navr{avaju se ^ETIRI GODINE od smrti na{eg dragog

DRAGAN RADULOVI] 1. 2. 2007 - 1. 2. 2015.

NADA @IKICA 2004 - 2015. 1989 - 2015. MILOSAVQEVI] Nekada uspomene i se}awa mogu biti va`niji od `ivota... VA[I VUK i TAWA 14253

3. 2. 2014 - 3. 2. 2015.

MILISAV JOVA[EVI] ]ISO iz Preqine

STANKA GRUJI^I]A S' qubavqu i po{tovawem. ]erka MILENA 14261

Uspomenu na tvoj lik s' qubavqu i ponosom ~uva TVOJA PORODICA

Godina koja je pro{la ne ubla`ava bol i tugu, samo potvr|uje gorku istinu da vi{e nisi sa nama. Supruga MIRJANA, sin \OR\E i }erka SLAVICA sa porodicama


30

^ITUQE

SE]AWE NA NA[E DRAGE RODITEQE

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

U utorak, 3. februara, navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti moga dragog supruga

GORANA KUR]UBI]A taksi prevoznika

Qubavi, vole}u te do beskona~nosti. Tvoja supruga ZORANA 14248

DU[AN DU]A

NASTASIJA NASTA

4. 2. 2000 - 4. 2. 2015.

2. 2. 2003 - 2. 2. 2015.

KOSTI] iz Kotra`e PRO[LO JE PETNAEST GODINA OD SMRTI NA[EG DRAGOG OCA I DVANAEST GODINA OD SMRTI NA[E DRAGE MAJKE. SA PONOSOM I QUBAVQU USPOMENU NA WIH ^UVAJU k}erka MILUNKA i sinovi MILENKO i MILIJA sa porodicama SE]AWE Navr{ava se PET GODINA od smrti na{ih dragih roditeqa

JANKO ERI]

MARA ERI]

iz Gu~e 28. 2. 2010 - 28. 2. 2015. 5. 2. 2010 - 5. 2. 2015. Va{a qubav, ~ove~nost i dobrota ve~no }e grejati na{a srca. ZAHVALNA DECA: Dr QUBOMIR i Dr MILKA

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

Dana, 29. 1. 2015. godine navr{ava se PET GODINA od smrti na{e drage supruge, majke i bake

NADE@DA VUKADINOVI] 1935 - 2014.

Zbog wene plemenitosti i dobrote na wu ~uvamo najlep{e uspomene. ZAHVALNA PORODICA

14245

Dana 1. februara 2015. navr{ava se GODINU DANA od smrti

STOJANA BELOPAVLOVI]A 1. 2. 2014 - 1. 2. 2015. Oti{ao si tiho i dostojanstveno kao {to si `iveo. Puno je lepih uspomena da te ve~no pamtimo i volimo. TVOJI NAJMILIJI: supruga EMA, sin PETAR, snaha MILANKA, unuk NIKOLA, sestra STAMENKA, brat JOVI[A i ostala rodbina

U srcu tuga, na grobu ti{ina, u domu praznina. Oti{ao si iz `ivota, a iz srca nisi. Se}awe na tebe bolno je, a vreme koje prolazi, tu`no je. @ivot bez tebe prazan je, qubav prema tebi ve~na je. Pamti}e te tvoji supruga STANKA, sin NOVICA, snaja KOSA i unuka TAMARA

QUBINKO KUR]UBI] [MIT

do posledweg svog dana. Ponosni {to smo te imali za roditeqa, neizmerno tu`ni {to smo te izgubili. Ve~no }e te voleti tvoja k}erka ZORICA, zet ACO, unuka NADA i unuci MIHAILO i BOGDAN 14247

MILEVE KAPLAREVI] iz Kuki}a

Ve~no }e `iveti se}awe na tvoju sna`nu li~nost, lepotu, plemenitost i qubav koju si nam velikodu{no poklawala. Hvala za sve. K}erka SNE@ANA, zet @IVOTA, unuka SLA\ANA sa porodicom i unuk \OR\E

QUBINKU KUR]UBI]U [MITU

I ako te `ivot nije {tedeo, Ti si hrabro kora~ao kroz wega,

14243

2. februar 2014 - 2. februar 2015.

Dana, 5. 2. 2015. godine navr{ava se DVE GODINE

Dana, 2. februara 2015. godine navr{ava se 10 GODINA od smrti na{eg dragog

VESA PRELI]A

Dana, 2. 2. 2015. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg dragog

VLASTIMIRA VASILI]A LALA 1953 - 2014. iz Viqu{e Zahvaqujemo se rodbini, prijateqima, kom{ijama, Op{tinskom odboru Nove Srbije i Kompaniji " Sloboda", na izjavama sau~e{}a i dostavqenim telegramima. Pomen }e se odr`ati 31. 1. 2015. godine u 12.00 ~asova na grobqu u Viqu{i. Majka MILUNKA, supruga DRAGANA, sin BOJAN, k}erka JELENA i sestra DU[ANKA sa porodicama

FETIKA MILIJANOVI] Godine prolaze, ali ne mogu ubla`iti bol i tugu koju ose}amo za tobom. Hvala ti za qubav, po`rtvovawe i pa`wu koju si nam pru`io. Dok `ivimo bi}e{ u na{im srcima. Tvoja supruga MILICA, k}erka DESANKA, zet VOJIMIR i unuci IVAN, TAWA i DARKO

30. 1. 1990 - 30. 1. 2015. Majko, pro{lo je 25 godina kako nisi sa nama. Ve~no `ivi{ u srcima tvoje dece: sina QUBI[E, }erki VERE i EME, sestre ILINKE, unuka i praunuka


31

^ITUQE

PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE

5. februara navr{ava se GODINA DANA od smrti moga dragog i jedinog brata - moga bata

MILOMIRA OBRADOVI]A - BRKICE iz Baluge 1938 - 2014. Ove godine navr{ava se i 33 godine od smrti 17 godina od smrti moga moje majke oca

DESANKA DA[I]

TOMO DA[I]

1928 - 2014.

1923 - 2005.

NENAD \ENADI] RADOJICE

QUBICE

1914 - 1998.

1913 - 1982.

OBRADOVI] Uvek }e Vas u du{i nositi i svim srcem voleti Va{a sestra i }erka MILOMIRKA - MIQA RADOVANOVI] sa porodicom

3. 2. 1993 - 3. 2. 2015. 22. godine su pro{le od kada si nasilno otrgnut iz `ivota tvoje porodice, rodbine i prijateqa. U utorak, 3. februara u 13 ~asova iza}i}emo na grobqe i pomoliti se za spasewe tvoje plemenite du{e. TVOJI NAJMILIJI

Zahvalan sin RATKO sa porodicom

14241

SE]AWE 1. 2. 2010 - 1. 2. 2015.

STOJANKA PRELI] iz Je`evice Se}awe na Tebe uvek budi divne uspomene. @ive}e{ ve~no u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI: suprug MILOVAN, unuk IGOR, unuka IVANA, snaje CICA i MILICA i praunuka JANA

31. januara je godina dana kako je preminula moja dobra majka, a 1. marta je 10 godina od smrti mog dobrog oca. Uvek ih se rado se}am a uspomene na wih ne blede.

IN MEMORIAM 3. 2. 2009 - 3. 2. 2015.

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }e na{em dragom

NEVENKA PURI] PRELI]

MILINKU LUKOVI]U

Zauvek u na{im srcima. MARKO, DARKO i MI]KO

SE]AWE 2013 - 2015.

\URO LU^I] Mislimo na tebe i kada nam `ivot donosi radost i tugu. S' ponosom ~uvamo se}awe na tebe. Sin REQA i }erka MILANKA sa porodicama

Biti odr`an ^ETRDESETODNEVNI POMEN, dana, 5. februara 2015. godine u 12 ~asova na grobqu Bozman u Kragujevcu. O@ALO[]ENI PORODICA i PRIJATEQI


PETAK 30. JANUAR 2015. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.