7 jun 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.caglas.rs

GODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 7. JUN 2013. GODINE

BROJ 22

CENA 30 DIN.

Radosav Bo{kovi}, na~elnik odeqewa Saobra}ajne policije PU ^a~ak

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

U ovom broju

MATURANTI MA[INSKO SAOBRA]AJNE [KOLE

strane 23, 24. i 25.

POTREBNO JO[ SAOBRA]AJACA

strana 3.

Beogradski sindikat

U ^a~ku odr`an EKOFEST

Poklon Apatinske pivare

KONCERT ZA PAM]EWE

@IVOT U SKLADU SA PRIRODOM

NOV MOBILIJAR ZA KUPALI[TE

strana 27.

strana 9.

strana 9.

Peter Handke, austrijski kwi`evnik

INTERVJU

BORAC ZA PRAVDU I „NEPODOBNI SRBOFIL”

strana 15.


2

MARKETING

PETAK 7. JUN 2013. GODINE


3

SAOBRA]AJ

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

RADOSAV BO[KOVI], NA^ELNIK ODEQEWA SAOBRA]AJNE POLICIJE PU ^A^AK trenutnom stawu bezbednosti saobra}aja, naj~e{}im uzrocima saobra}ajnih nezgoda, opasnostima od vo`we motociklima i mopedima, efektima primene novog Zakona o bezbednosti saobra}aja, apeluju}i na svest voza~a o zna~aju odgovornog pona{awa i po{tovawa saobra}ajnih propisa, sa posebnim akcentom kako unaprediti bezbednost dece u saobra}aju, u intervjuu za “^a~anski glas” govori Radosav Bo{kovi}, na~elnik Odeqewa saobra}ajne policije PU ^a~ak.

O

Iako ste od nedavno na~elnik Odeqewa saobra}ajne policije, da li ste ve} razmi{qali o novim ili izmenama postoje}ih planova u bezbednosti saobra}aja za ovu godinu? - U bezbednosti saobra}aja policija ima jasno definisanu funkciju, odre|enu zakonima i propisima. U radu saobra}ajne policije, kao integralnog dela Direkcije policije u Ministarstvu unutra{wih poslova Republike Srbije, primewuju se op{ti propisi i pravila rada policijske slu`be. U tom smislu te`i{ni zadaci Odeqewa saobra}ajne policije usmereni su na poboq{awe stawa u oblasti bezbednosti saobra}aja, uz akcenat na doslednu primenu Zakona o bezbednosti saobra}aja i unapre|ewe preventivnog delovawa u ovoj oblasti. Sa druge strane, svakodnevno pratimo stawe bezbednosti saobra}aja i na osnovu pojava i doga|aja planiramo i nala`emo odgovaraju}e mere na otkrivawu i sankcionisawu prekr{aja i drugih delikata u saobra}aju. Naravno, sve u ciqu ve}e bezbednosti svih u~esnika u saobra}aju. Sa kojim problemima se naj~e{}e susre}e saobra}ajna policija? - To je pre svega neadekvatna tehni~ka opremqenost saobra}ajnih policajaca. Nadam se da }e saobra}ajna policija, uz pomo} nadle`ne Uprave saobra}ajne policije, u toku ove godine, biti opremqena savremenim ure|ajima za kontrolu i regulisawe saobra}aja, otkrivawe i dokumentovawe prekr{aja u saobra}aju, ali i obezbe|ewa lica mesta i vr{ewa uvi|aja saobra}ajnih nezgoda. Jedan od problema je svakako i nedovoqna popuwenost radnih mesta u Saobra}ajnoj policijskoj ispostavi, posebno policijskih slu`benika koji neposredno rade u kontroli saobra}aja. Prijem novih kadrova svakako bi unapredio rad ~a~anske saobra}ajne policije. Kakvo je trenutno stawe kada je re~ o bezbednosti saobra}aja i kakvi su statisti~ki pokazateqi u prvom kvartalu ove godine u pore|ewu sa prethodnim perio-

UZ PODR[KU DR@AVE I GRA\ANA DO BEZBEDNOSTI U SAOBRA]AJU dom? - Stawe bezbednosti u saobra}aju tokom prva ~etiri meseca ove godine karakteri{e pove}awe ukupnog broja saobra}ajnih nezgoda sa nastradalim licima za oko 27 odsto u odnosu na isti period lane, pove}awe broja poginulih i povre|enih lica u nezgodama. Tokom prva ~etiri meseca ove godine, na putevima Moravi~kog okruga dogodilo se 206 saobra}ajnih nezgoda, od ~ega 104 sa nastradalim licima. ^etiri lica izgubila su `ivot, a 149 lica je povre|eno. Ako ove pokazateqe uporedimo sa republi~kim, broj poginulih je 2,7 odsto u odnosu na broj lica koja su izgubila `ivot na putevima u Srbiji (145). U odnosu na broj povre|enih lica na teritoriji cele Srbije, na podru~ju Moravi~kog okruga je povre|eno 149 lica ili 2,94 odsto u odnosu na ukupan broj povre|enih u Srbiji (5.057). Naravno, treba podsetiti da je zbog rekonstrukcija pojedinih ulica, a naro~ito izgradwe kru`nih tokova saobra}aja, odvijawe saobra}aja povremeno bilo ote`ano, {to je svakako imalo uticaja i na bezbednost u~esnika u saobra}aju. Ovo je izrazito tranzitno podru~je kroz koje prolazi oko 5.300 kilometara puteva razli~itih kategorija, od ~ega 159 kilometara magistralnog puta, pa je intezitet saobra}aja veliki, naro~ito u vreme turisti~ke sezone, zbog ~ega saobra}ajna policija sve to uzima u obzir kada planira svoje aktivnosti. Koji su naj~e{}i uzroci saobra}ajnih nezgoda ove godine? - Naj~e{}i uzrok je, ve} godinama unazad, neprilago|ena brzina kretawa. Tako su i u prva ~etiri meseca ove godine, oko 38 odsto saobra}ajnih nezgoda sa nastradalim licima izazvali voza~i koji nisu prilagodili brzinu kretawa uslovima i stawu na kolovozu. Drugi, procentualno mawi, ali svakako veoma va`an uzrok saobra}ajnih nezgoda je vo`wa pod dejstvom alkohola. ^ak 39 saobra}ajnih nezgoda izazvali su voza~i pod dejstvom alkohola. Vo`wa u alkoholisanom stawu je glavni problem za bezbednost na putevima, i na{e aktivnosti su svakodnenvno usmerene na otkrivawe i sankcionisawe takvih prekr{aja. Napomenu}u da smo tokom prva ~etiri meseca iz saobra}aja iskqu~ili 1.373 voza~a, od ~ega je ~ak 961 voza~ iskqu~en iz saobra}aja zbog upravqawa vozilom pod dejstvom alkohola. @elim da apelujem na gra|ane da prijave voza~e

koji grubo kr{e propise, posebno one koji pod dejstvom alkohola nameravaju da upravqaju vozilom, kako bismo mogli da ih iskqu~imo iz saobra}aja, pre nego {to izazovu saobra}ajnu nezgodu i na taj na~in spre~imo stradawe, kako drugih u~esnika u saobra}aju, tako i wih samih. Koji je Va{ savet voza~ima? - Svaka saobra}ajna nezgoda i svako poginulo ili povre|eno lice na na{im putevima, posledica su kr{ewa jednog ili vi{e saobra}ajnih propisa, a saobra}ajne propise treba po{tovati ne zbog straha od saobra}ajne policije i zapre}ene kazne, ve} zbog sopstvene bezbednosti. Osnovni savet svim u~esnicima u saobra}aju, posebno voza~ima je da brzinu kretawa svog vozila prilagode uslovima saobra}aja i stawu puta, da se uzdr`e od ~iwewa saobra}ajnih prekr{aja, a posebno onih najte`ih, da ne upravqaju vozilom kada su pod dejstvom alkohola. Tako|e, posebno apelujem na pe{ake da se prilikom kretawa no}u, van naseqa, na neosvetqenom delu puta, kre}u propisno i da budu vidno obele`eni, odnosno da na sebi nose reflektuju}u materiju, kako bi bili {to uo~qiviji. Moramo upozoriti gra|ane da je po~etkom letwe turisti~ke sezone poja~an intenzitet saobra}aja na ve}ini putnih pravaca u Republici, uz istovremeno pove}awe u~e{}a poqoprivredne mehanizacije, motocikala, mopeda i bicikala u saobra}aju, zbog ~ega je neophodan dodatni oprez prilikom upravqawa vozilom. Istovremeno, svest voza~a o zna~aju odgovornog pona{awa i po{tovawa saobra}ajnih propisa treba da bude znatno razvijenija i to nije posledica samo kaznene politike, ve} i anga`ovawa celokupnog dru{tva. Treba da budemo svesni negativnih posledica i cene koju ~itavo dru{tvo pla}a za svaku saobra}ajnu nezgodu i svako nastradalo lice i zbog toga preduzimamo niz mera kako bi poboq{ali bezbednost saobra}aja i na taj na~in za{titili i svoje gra|ane i svoju privredu. Kako osloboditi trotoare od parkiranih vozila i kakva je va{a saradwa sa Parking servisom? - Saobra}ajna policija svakodnevno u saradwi sa Parking servisom sankcioni{e nepropisno parkirana vozila, ali pre svega sami voza~i treba da poka`u bezbednosnu kulturu i ne parkiraju vozila na mestima gde je to zabraweno, a naro~ito

na trotoarima i na povr{ina koje su namewene za kretawe pe{aka. Mislim da je ovo preduze}e zajedni~kim radom sa saobra}ajnom policijom u potpunosti odgovorilo potrebama grada ^a~ka, da se omogu}i parkirawe vozila na na~in koji ne remeti redovan tok saobra}aja i ne ugro`ava bezbednost pe{aka. Na{a saradwa je izuzetna, posebno sa radnicima koji neposredno rade na uklawawu nepropisno parkiranih vozila. Kolika je opasnost od vo`we i motociklima i mopedima? - Ako imamo u vidu da je sezona kori{}ewa motocikala i mopeda ve} uveliko po~ela, `elim da napomenem da se oko 30 odsto saobra}ajnih nezgoda u kojima u~estvuju motocikli doga|a na raskrsnicama u naseqima, naj~e{}e tako {to voza~ putni~kog ili teretnog vozila ne propusti voza~a motocikla koji se kre}e putem sa prvenstvom prolaza. Treba napomenuti da u pojedinim slu~ajevima voza~i motocikla sami doprinose nastanku takve nezgode, kre}u}i se brzinama znatno ve}im od 50 kilometara na ~as, {to je op{te ograni~ewe brzine kretawa u nasequ. Blagovremeno uo~avawe motocikla od strane voza~a drugih motornih vozila zavisi od pa`we kojom ti voza~i upravqaju vozilom, ali i od brzine kojom se kre}u motocikli. Putevi i saobra}ajna signalizacija su isti za sve u~esnike u saobra}aju i projektovani su za odre|ene brzine kretawa. Ukoliko se ta ograni~ewa ne po{tuju, rizik od saobra}ajne nezgode se pove}ava, a udar u za{titnu ogradu ili neki drugi objekat je svakako znatno rizi~niji za voza~a motocikla, nego za voza~a putni~kog ili teretnog vozila. Kako unaprediti bezbednost dece u saobra}aju?

- Na{e Ministarsvo smatra da je preventivni rad sa decom u ciqu wihovog osposobqavawa za bezbedno u~e{}e u saobra}aju jedan od najva`nijih segmenata u procesu podizawa nivoa bezbednosne kulture u saobra}aju. Veoma va`no je kod dece razviti ispravan stav o bezbednosti saobra}aja. Na{e odeqewe svake godine realizuje akciju “[kola” sa u~enicima osnovnih {kola tokom prva dva meseca {kolske godine, sa ciqem podizawa nivoa znawa vezanog za bezbedno u~e{}e dece u saobra}aju. U~estvovali smo i u realizaciji projekta “Bezbedno detiwstvo - razvoj bezbednosne kulture mladih”, a predava~i iz Odeqewa saobra}ajne policije su u 39 osnovnih {kola odr`ali predavawa na temu “Bezbedno u~e{}e dece u saobra}aju”. Ova predavawa privukla su veliku pa`wu kako dece, tako i roditeqa. Smatram da edukaciju dece za bezbedno pona{awe u saobra}aju treba sprovoditi kontinuirano, u du`em vremeskom periodu, jer samo tako mo`emo do}i do `eqenih rezultata. Kakvi su efekti primene novog Zakona o bezbednosti saobra}aja? Da li su gra|ani savesniji i da li vi{e po{tuju propise? - Efekti primene Zakona o bezbednosti saobra}aja na putevima se ogledaju prvenstveno u smawewu broja poginulih lica u saobra}ajnim nezgodama na putevima u RS za vi{e od 200 lica godi{we, kao i smawewu broja te{ko povre|enih lica za vi{e od 1.500 godi{we. Tako je 2008. na putevima u Republici `ivot izgubilo 905 osoba, a pet godina kasnije 684. Na podru~ju Policijske uprave u ^a~ku 2008. poginula su 33 lica, a 2012. godine 12 lica. Svakako da je primena novog Zakona, pre svega zbog kaznene politike (nov~ane kazne, za{titne me-

re, kazneni poeni) uticala na pove}awe discipline u~esnika u saobra}aju. Kakva je saradwa sa Savetom za bezbednost saobra}aja Grada ^a~ka? - Saradwa je, na obostrano zadovoqstvo, izuzetno uspe{na, i ovom prilikom `elim da pohvalim gradsku vlast na ~elu sa gradona~elnikom, sa kojima svakodnevno sara|ujemo. Oni su prepoznali na{e ideje i aktivno u~estvuju u preduzimawu niza mera kako bi stawe bezbednosti saobra}aja bilo {to povoqnije. Kao {to je poznato, preko Saveta za bezbednost grada ^a~ka saobra}ajna policija je 2010. godine obnovila svoj vozni park sa {est putni~kih motornih vozila, a pro{le godine sa ra~unarskom opremom i opremom za video nadzor. Kako, prema Va{em mi{qewu, dru{tvena zajednica mo`e da doprinese pove}awu bezbednosti saobra}aja? - Potrebno je pre svega shvatiti da bezbednost saobra}aja nije slu~ajnost, i da se na bezbednost saobra}aja mo`e uticati i to pre svega sistemskim merama. Lokalna zajednica ima veliku ulogu u sistemu bezbednosti saobra}aja, jer mo`e da preduzme niz mera i aktivnosti koje }e spre~iti nastanak saobra}ajnih nezgoda. Uz podr{ku dr`ave i wenih organa sa jedne strane, i gra|ana sa druge strane, mo`e da se u~ini mnogo za bezbednost saobra}aja. Istovremeno, svest voza~a o zna~aju odgovornog pona{awa i po{tovawa saobra}ajnih propisa treba da bude znatno razvijenija i to nije posledica samo kaznene politike, ve} i anga`ovawa celokupnog dru{tva. Treba da budemo svesni negativnih posledica i cene koju ~itavo dru{tvo pla}a za svaku saobra}ajnu nezgodu i svako nastradalo lice. Nela Radi~evi}


4

POLITIKA

PORODICA SA VELIKIM BROJEM ^LANOVA

NOVI GRADSKI ODBOR DEMOKRATSKE STRANKE

PETOHIQADITI

PREDSEDNIK

DRAGAN BRAJOVI]

^LAN GO NOVE SRBIJE

prostorijama Demokratske stranke pro{le subote su odr`ani izbori za predsednika stranke i ~lanove Gradskog odbora. Od 1.100 upisanih glasa~a, za Dragana Brajovi}a je glasao 361 glasa~, a za Mirjanu Milenkovi} 310. Neva`e}ih listi}a je bilo {est. U novom Gradskom odboru sa liste Dragana Brajovi}a bi}e ukupno 20 ~lanova, dok je sa liste Mirjane Milenkovi} izabrano pet kandidata. Izbori su protekli u najboqem redu, i pored velike napetosti i neizvesnosti.

U

Mr Dragan Brajovi} je istakao da se tokom prethodnog perioda nedvosmisleno pokazalo da DS u na{em gradu vidno “zaostaje” za odborima u drugim gradovima. - Slaba organizacija lokalnog ogranka DS jedan je od osnovnih uzroka {to na{im gradom nepunih 20 godina upravqa ekipa qudi, kojoj je uspelo da od svojevrsnog privrednog centra i grada sa perspektivom na~ini grad nezaposlenih, bez investicija i novih radnih mesta, u kome dominiraju primitivizam i va{arski kulturni sadr`aji, zbog ~ega nije nikakvo ~udo {to mladi i obrazovani godinama unazad napu{taju ^a~ak. Na`alost od te i takve vlasti DS je trpela izborne poraze. Uzroke takve situacije, pre svega, treba tra`iti u lo{oj organizaciji Gradskog odbora, krajwe negativnoj selekciji kadro-

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

re nekoliko dana Gradski odbor Nove Srbije je u svoje redove u~lanio petohiqaditog ~lana. Jubilarni ~lan je Rajko ^utovi} iz Mesnog odbora “Sveti Sava”, koji je na konferenciji za medije izrazio zadovoqstvo {to pristupa jednoj velikoj porodici kao {to je Nova Srbija. - Oduvek smo isticali da je Nova Srbija jedna velika porodica, sa ogromnim brojem ~lanova, ali podatak da nam se nedavno pridru`io petohiqaditi prijateq svedo~i o tome da smo postali mnogo vi{e od toga - politi~ki fenomen u ^a~ku, a i {ire - rekao je Milan Dra{ki} iz GO Nove Srbije. On je istakao da, iako je pri osnivawu nisu smatrali ozbiqnom, stranka Nova Srbija je ve} punih 15 godina parlametarna politi~ka stranka sa uvek respektabilnim brojem narodnih poslanika u Skup{tini Republike Srbije. - Nova Srbija je osnovana 1998. godine u ^a~ku i nijedan poznati politi~ki analiti~ar nije joj predvi|ao blistavu budu}nost. Smatralo se da }e ona biti prolazna pojava na politi~koj sceni Srbije. Me|utim, predsednik stranke Velimir Ili} i qudi koje je tada oku-

P va, nepostojawu strana~ke infrastrukture i odsustvu komunikacije sa ~lanstvom. Sve to ve} du`e vreme izaziva otvoreno nezadovoqstvo ~lanova i simpatizera DS, koji su u na{oj listi prepoznali {ansu da DS u ^a~ku ponovo postane najuticajniji politi~ki subjekt, koji }e biti sto`er oko koga }e se okupiti svi kojima su interesi grada i gra|ana ^a~ka ispred li~nih - navodi se u saop{tewu Demokratske stranke. Kao prioritete novog Gradskog odbora DS u ^a~ku, Brajovi} isti~e diskontinuitet sa radom i praksom koji su obele`ili prethodni period u lokalnom ogranku stranke, profesinalizaciju, odgovornost i pozitivnu seleciju kadrova. N. R.

pio oko sebe, bili su najboqa garancija da tako ne}e biti podsetio je Dra{ki}. Vladica Gavrilovi} potpredsednik GO i generalni menaxer Nove Srbije, istakao je da je 2013. godina veoma zna~ajna za ovu stranku, jer obele`ava 15 godina postojawa. - Na{a stranka je osnovana radi interesa gra|ana grada ^a~ka, a wen princip je “^a~ak iznad svega”. Da je tako, dokaz su mnogobrojne aktivnosti koje sprovode gradsko rukovodstvo, na{i poslanici i ministar

Velimir Ili}. Najbitnija nam je stabilnost ^a~ka, a to se vidi i po tome {to buxet grada ni u jednom trenutku za vreme delovawa Nove Srbije nije bio ugro`en. Ponosni smo i na to {to ovaj grad nikome ne duguje ni dinar - rekao je Gavrilovi}. Nakon obra}awa rukovodstva GO Nove Srbije, koji su ~estitali novom ~lanu, Milica Kuvekalovi} iz Omladinske organizacije NS je u ime GO, Rajku ^utovi}u predala ikonu Svetog Simeona Miroto~ivog. I. M.

SAOP[TEWE „POKRETA SRPSKE OMLADINE”

ZA U^E[]E MLADIH U KREIRAWU LOKALNE POLITIKE

PORODICA GOJKOVI] JE DEO NAS!

KONSTITUISAN SAVET MLADIH SPS-A

“Pokret srpske omladine” }e 20, 21. i 22. juna organizovati humanitarnu akciju za Mirka Gojkovi}a i wegovu porodicu koji `ive u te{kim uslovima. Poznato je da su Mirka Gojkovi}a ivawi~ki zdravstveni radnici, nakon otpu{tawa iz ~a~ankse Bolnice, ostavili 50 kilometara od ku}e. Gde je tu humanost u ovakvom delovawu ivawi~kih zdravstvenih radnika? Nema je. - Ganuti Mirkovim mukama i `ivotnom pri~om, odlu~ili smo da pomognemo koliko mo`emo tako {to }emo gra|ane ^a~ka i Ivawice pozvati da se sa nama okupe na trgovima i da zajedno prikupimo materijalna sredstva koja su potrebna, kako Mirku, tako i wegovoj porodici. U ku}i `ivi 10 ~lanova, a troje dece su o~evici muke svog roditeqa. Prikupqa}emo sva mogu}a sredstva va`na za `ivot, ali i novac koji im je preko potreban zbog le~ewa i puta koji svakodnevno mora da prelazi i pla}a. @ivot u nehumanim uslovima, daleko od grada, bolnice, pa ~ak i prodavnice, koja je na 10 kilometara od wihove ku}e... @eqa wihove dece za boqe sutra, a to boqe sutra gubi se u izmaglici... Da li smo sposobni i dovoqno humani da

pomognemo kada je pomo} najpotrebnija? Verujem da jesmo! Zato okupimo se u ^a~ku 20. i 21. juna, a potom i u Ivawici 22. juna kako bismo prikupili novac i sredstva neophodna Mirku Gojkovi}u i wegovoj porodici - navodi se, izme|u ostalog, u saop{tewu “Pokreta srpske omladine”. Prvog dana akcije, 20. juna, u 15 ~asova, prikqu~i}e se fitnes instruktori koji }e uz muziku i veseo ritam pratiti u~esnike akcije i animirati ~itav grad, prolaznike, omladinu... Zajedno }e ve`bati na trgu, zabavqati se, propagirati sport i zdrav na~in `ivota. Drugog dana akcije predvi|en je nastup mladih umetnika i stvaraoca iz regiona, koji nastupaju pod imenom “SPAK!” i koji }e uz pratwu xez muzi~ara ~itati stihove, poeziju, prozu. Slogan akcije bi}e “Uz fitnes i poetski stih se borimo za wih - porodica Gojkovi} je deo nas!” Akcija }e biti nastavqena 22. juna u Ivawici, a potom sledi odlazak na Goliju, kako bi se uru~ili pokloni i novac. “Pokret srpske omladine” poziva sve mlade ^a~ane i Ivawi~ane da pomognu, kao i sve qude koji u ovim te{kim vremenima ne zaboravqaju druge.

Gradskom odboru SPS u ^a~ku u prisustvu ~lanice Glavnog odbora Sretenke Lon~ar, potpredsednika Gradskog odbora Slavka Majstorovi}a i predsednice Gradskog odbora Foruma `ena i predsednice Foruma `ena Moravi~kog okruga Nata{e Cvijovi} konstituisan je Gradski odbor Saveta mladih SPS ^a~ak. Gradski odbor saveta mladih broji 17 ~lanova, a uz pribavqeno mi{qewe predsednika Gradskog odbora SPS-a jednoglasnom odlukom ~lanova Gradkog odbora Saveta mladih za predsednika je izabran Marko \okovi}. - Formirawe rukovodstva omla-

U

dine doprine}e poboq{awu rada GO SPS u ^a~ku, prvenstveno zahvaquju}i akcijama mladih, u okviru kojih }e oni mo}i da uzmu u~e{}e u kreirawu politike na lokalnom nivou. U planu je i da se u okviru Saveta mladih organizuju zasebni saveti za za{titu `ivotne sredine, obrazovawe, kulturu, socijalna pitawa i drugi – rekao je \okovi}. Jednoglasnom odlukom za potpredsednike Gradskog odbora Saveta mladih izabrani su An|elka Markovi}, Nikola Melajac i Aleksandar Kova~evi}, dok je za sekretara izabran Sa{a Simovi}. ^lanovi Gradskog odbora saveta mladih su Maja Pavlovi}, Aleksan-

dar Kova~evi}, Biqana Nikoli}, Marko Krivokapi}, Svetlana \okovi}, Ivana Nikoli}, Sa{a Simovi}, An|elka Markovi}, Milan Krajinovi}, Natalija \okovi}, Jovana Vujovi}, Nikola Melajac, Bojan Miju{kovi}, Sandra Petrovi}, Bojan Ristanovi}, Marko \okovi} i Slobodan Vulovi}. Uspe{an budu}i rad Savetu mladih po`eleli su predsednik Gradskog odbora i ~lan Izvr{nog odbora Glavnog odbora SPS-a Veqko Negovanovi}, potpredsednica Gradskog odbora i narodni poslanik prof. dr. Sne`ana Bogosavqevi} Bo{kovi} i ~lan Gradskog ve}a Qubinka Milenkovi}. I. M.

SAOP[TEWE POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

MALVERZACIJE U ZADRUZI olicijski slu`benici Policijske stanice u Lu~anima i Ivawici odredili su u ponedeqak meru zadr`avawa M. G. (1978) iz op{tine Lu~ani, direktoru zemqoradni~ke zadruge “AgroDraga~evo”, u Gu~i, zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io krivi~no delo zloupotreba polo`aja odgovornog lica u saizvr{ila{tvu sa B.U. iz Ivawice, predsednikom Upravnog odbora zadruge, protiv koga je podneta krivi~na prijava u redovnom postupku.

P

Osnovano se sumwa da je M. G. zajedno sa B.U. krajem 2012. i po~etkom 2013. godine, od ve}eg broja poqoprivrednih proizvo|a~a sa podru~ja Ivawice i Lu~ana otkupio poqoprivredne proizvode, neevidentiraju}i otkup u poslovnim kwigama zadruge, ve} su navedenu robu prodali nepoznatim kupcima, a iznos od 1,3 miliona dinara nisu uplatili na ra~un zemqoradni~ke zadruge, ve} su zadr`ali za sebe. Oni su osumwi~eni da su, krajem 2012. i po~etkom 2013. godi-

ne, od ve}eg broja proizvo|a~a meda sa podru~ja op{tina Ivawica, Ariqe, ^a~ak, Gorwi Milanovac i Topola, otkupili ve}u koli~inu meda za ugovorenu otkupnu cenu od oko pet miliona dinara, neevidentiraju}i pomenutu robu u poslovnim kwigama zemqoradni~ke zadruge, ve} su istu radi prodaje transportovali i skladi{tili u Beogradu. M. G. se tereti da je, u svojstvu direktora zemqoradni~ke zadruge ‘’Agro-Draga~evo’’ Gu~a, u toku meseca

aprila, ove godine, u ime zadruge zakqu~io ve}i broj kupoprodajnih ugovora sa poqoprivrednim proizvo|a~ima sa podru~ja op{tina Lu~ani, Ivawica, Ariqe i ^a~ak, obavezuju}i se da im proda, tj. isporu~i polovne traktore po ceni od 2.400 evra. Novac koji su poqoprivredni proizvo|a~i uplatili M.G. na ime tro{kova dostave traktora, nije upla}en na ra~un zemqoradni~ke zadruge, a kupcima nije isporu~ena ugovorena roba. Na ovaj na~in poqoprivredni proizvo|a~i o{te}eni su za iznos od oko 300 hiqada dinara.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

5

GRAD

ODBORNICI SKUP[TINE USVOJILI IZVE[TAJE O POSLOVAWU JAVNIH PREDUZE]A I USTANOVA U PRETHODNOJ GODINI

OD VRTI]A, PREKO DUBOKOG, DO PROGRAMA NACIONALNIH TELEVIZIJA bog potrebe da se osniva~ka akta usaglase sa novim Zakonom o javnim preduze}ima, koji je stupio na snagu krajem pro{le godine, odbornici su u nastavku 16. sednice Skup{tine grada usvojili odluke o osnivawu javnih preduze}a “Vodovod”, “Komunalac”, “Moravac” iz Mr~ajevaca, “Gradsko zelenilo”, “Parking servis”, preduze}a za grejawe “^a~ak” i preduze}a za urbanisti~ko i prostorno planirawe, gra|evinsko zemqi{te i puteve “Gradac”. Novine koje sadr`e osniva~ka akta, objasnila je Nada Vuksanovi}, na~elnik Gradske uprave za op{te i zajedni~ke poslove, odnose se na “profesionalnost upravqawa, pove}anu kontrolu od strane dr`avnih organa i osniva~a i transparentnost u radu”. Direktori javnih preduze}a, naglasila je ona, ubudu}e }e biti imenovani po Zakonu, a ne po politi~koj pripadnosti, otpadaju i politi~ka razre{ewa, a javno preduze}e }e nadle`nom ministarstvu i osniva~u kvartalno podnositi izve{taj o poslovawu. Odbornici su se suo~ili i sa setom ta~aka koje se odnose na staru i novoformiranu pred{kolsku ustanovu u ^a~ku. Da bi se ubrzao postupak upisa nove ustanove u sudski registar bilo je neophodno usvojiti izvesne izmene Odluke o osnivawu PU “Moje detiwstvo”, a zbog promena u organizaciji, nastalih podelom prvobitne ustanove, i novi statut PU “Radost”.

Z

BRIGA O DECI ILI POLITI^KI MARKETING Za razliku od ovih, formalno-pravnih intervencija, Predlog odluke o finansirawu odmora i rekreacije dece u odmarali{tu “Ulciw”, koji se odnosi na mogu}nost besplatnog letovawa dece od ~etiri do sedam godina, koja poha|aju vrti}e u sastavu PU, kao i u~enika koji su osnovnu {kolu zavr{ili sa “Vukovom diplomom”, nije olako prihva}en. - Glasa}emo za odluku, potrebno je da deca idu na more, ali ona ima ozbiqnih mawkavosti. Deca ~iji roditeqi nemaju vezu da ih smeste u ustanovu, ostaju ispod crte i idu u daleko skupqe, privatne vrti}e, a sada

`ali i predlog da deca pri odlasku u Ulciw imaju policijsku pratwu.

“DUBOKO” PRODUBILO PROBLEME “KOMUNALCA”

im se uskra}uje i mogu}nost da besplatno letuju. Interesuje me i koliko je ovom, populisti~kom odlukom “probijen” buxet. Zar nije bilo logi~nije da se naprave kategorije roditeqa, prema imovnom stawu i da letovawe bez naknade dobiju samo oni ~ije su porodice u najte`oj ekonomskoj situaciji - diskutovala je Du{ica Bojovi}, odbornica “Dveri”. Osim pred{kolcima koji nisu obuhva}eni PU ~iji je osniva~ Grad, ova vrsta letovawa je uskra}ena i deci {kolskog uzrasta, primetio je Predrag @ivkovi} (SDP), a da odluka ima mawkavosti smatra i Jole Pe{i} (DS): - Bogata{i nemaju problem da

svoju decu smeste u vrti}, a onda jo{ dobiju i besplatno letovawe. Roditeqi dece koja idu u privatne vrti}e su duplo ka`weni, a zaboravqena su i deca koja pred{kolski program poha|aju u {kolama. - Sre}na sam {to }e 1.600 dece oti}i na more - rekla je Slavka Dragutinovi}, iz SNS, dok je Lazar ^ikiriz (NS) predlo`io da se sva ovogodi{wa iskustva “preto~e u jedan pravilnik i da naredne godine radimo po wemu”. Ve}ina diskutanata je bila mi{qewa da je neophodno formirati skalu, prema prihodima porodice, a prema woj i procenat u~e{}a grada u tro{kovima letovawa. Odbornici su podr-

Dugu i `u~nu raspravu izazvali su i izve{taji o pro{logodi{wem poslovawu javnih komunalnih preduze}a “Regionalni centar za upravqawe otpadom “Duboko”, “Komunalac” i “Gradsko zelenilo”. Iako je iz protekle godine poslovao bez gubitka, Regionalni centar za upravqawe otpadom “Duboko” je, po mi{qewu Jola Pe{i}a, do`iveo svoj fijasko, dok se Aleksandar Maksimovi} ponovo poslu`io igrom re~i “Duboko je duboko proma{ena pri~a”. Odbornike “Dveri” nije obradovao podatak da je otpla}ena druga rata kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, jer oni smatraju da je preduze}e osnovano od strane devet lokalnih samouprava, “izme{teno” u London (sedi{te banke) i da se to gra|anima otvoreno mora kazati. - Pove}awe rashoda je abnormalno, nadolaze}e rate kredita }e se ozbiqno prevaliti na xepove gra|ana i jednog dana nam se ne}e isplatiti da sme}e transportujemo na regionalnu depo-

niju - neke su od brojnih primedbi odbornika “Dveri” Aleksandra Tanaskovi}a. Wegov strana~ki kolega Aleksandsar \enadi} smatra da se o poslovawu “Komunalca”, ~iji je gubitak u pro{loj godini iznosio 21.415.000 dinara, trebalo raspravqati pre nego o “Dubokom”, jer bi se onda videlo koliko mawe sredstava “Komunalac” ubira od kada funkcioni{e regionalna deponija i koliko ~a~ansko preduze}e sa gubitkom radi za “Duboko”. - “Komunalac” su u ovakvu situaciju gurnula politi~ka me{etarewa. Sav novac koji se ovom preduze}u daje za krpqewe rupa je ba~en, jer te rupe ne mogu da se zakrpe - smatra Slobodan Nenadi} (Dveri). Stojan Markovi} (LDP) ne veruje da }e ovo preduze}e do`iveti narednu godinu i pita ko gazduje wegovom opremom i gde su pojedine ma{ine, u ^a~ku ili Kragujevcu. Kada se na dnevnom redu na{ao izve{taj o poslovawu “Gradskog zelenila”, koje je iskazalo pozitivan rezultat zahvaquju}i prihodima radne jedinice “Grobqe”, iznete su primedbe koje se odnose na zapu{tenost ~a~anskog grobqa, visoke cene “grobnog mesta”, odr`avawe gradskog i Spomen parka... - Ko treba da brine o grobqima, grad ili rodbina pokojnika. Ako ne mo`emo da se dogovorimo da se pona{amo kao Grad, vreme je da se razi|emo - rekao je Branko Lazovi} (GG “Za ^a~ak”). Odbornici su se, pored ostalog, bavili i pro{logodi{wim poslovawem Gradske stambene agencije, SC “Mladost”, Narodnog muzeja, Gradske biblioteke i Me|uop{tinskog istorijskog arhiva. Na zahtev odbornika DS formiran je anketni odbor koji }e ispitati trenutno stawe u Turisti~koj organizaciji ^a~ka. Na predlog Aleksandra Maksimovi}a, odbornici su usvojili preporuku koja se odnosi na programske sadr`aje televizijskih stanica sa nacionalnom frekvencijom, i Vladi Srbije uputili zahtev da se na ovim televizijama ne emituju rijaliti programi, “kojima se vre|a moralno i naru{ava qudsko dostojanstvo”. E. V.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi}, Irena Milo{evi} i Negovan [uti} (fotoreporter). ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

redakcija@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


6

DRU[TVO

okviru akcije Apatinske pivare “Jelen za lep{u Srbiju”, tim “Jelen za ^a~ak” uredio je omiqeno kupali{te ^a~ana kod brane i svoj poklon u utorak “predao” gradskim ~elnicima. Postavqeno je devet stolova sa klupama i jedan veliki zidani ro{tiq, za sve qubiteqe prirode. Akcija je trajala ~etiri dana, a u Apatinskoj pivari se nadaju da }e novi mobilijar slu`iti generacijama koje dolaze. - Ciq nam je da ove godine uredimo {to vi{e gradova kako bi gra|anima Srbije ulep{ali mesta za dru`ewa. ^a~ak je ~etvrti grad koji je dobio potpuno nove mobilijare. Ura|eno je devet setova koji se sastoje od klupa, nadstre{nica, stolova i kanti za otpatke. Nadam se da }e gradska pla`a nastaviti da privla~i ^a~ane i da }e na{ poklon dugo trajati rekla je Sawa Ivani{, menaxer za odnose sa javno{}u Apatinske pivare. Gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili} obe}ao je daqe ure|ewe pla`e na Mo-

U

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

„JELEN“ PREDAO ^A^ANIMA NOVI MOBILIJAR

SAMO DA POTRAJE

ravi i najavio izradu projekta novog olimpijskog bazena. - Ova donacija mnogo zna~i nama i na{im gra|a-

razvoj sportova na vodi rekao je Ili}. Direktor SC “Mladost” Aco Jakovqevi} rekao je da je ure|ewem obala Morave zapo~ela akcija ure|ewa {ireg prostora sportskog centra: - Posetioci obala Morave su zaslu`ili jedan ovakav prostor i nastojimo da ga jo{ vi{e oplemenimo. Zahvaqujem se Jelen pivu i pozivam sve sugra|ane da svojim pona{awem prema poklonu poka`emo da smo s pravom dobili pa`wu donatora. Poklon Apatinske pivare zaista je osve`io mo`da jedino mesto za sve qubiteqe prirode u na{em gradu, ali nakon postavqawa mobilijara, komentari ve}ine sugra|ana se odnose na pitawe “Do kada }e on da potraje”. Svedoci smo da su mnogi “poku{aji” ure|ewa, mnoge klupice i nove fasade uni{tene “zahvaqu-

nima, a mi }emo nastaviti i daqe da ure|ujemo pla`u. Posle zavr{etka stadiona, po~e}emo izradu projekta za ure|ewe kompletne pla-

PIRAEUS BANKA U SRBIJI PROSLAVQA OSAM GODINA POSLOVAWA

DOBAR U^INAK, REZULTAT DOBRE PONUDE iraeus banka Beograd ovog meseca proslavqa osam godina poslovawa na srpskom tr`i{tu. Tokom ovog perioda banka je zabele`ila organski i rast obima poslovawa. Trenutno, Banka posluje preko mre`e koju ~ine 42 filijale, ima 550 zaposlenih i oko 500 miliona evra investicija u doma}e tr`i{te. Banka je poslovnu 2012. godinu zavr{ila sa depozitnim portfoliom od 312,21 miliona evra, bruto kreditima u iznosu od 611,95 miliona evra, ukqu~uju}i kredite londonske filijale Piraeus banke i raciom adekvatnosti kapitala od 21,68 odsto. - Dobar poslovni u~inak rezultat je veoma dobre ponude Banke, poverewa i lojalnosti klijenata. Veoma smo ponosni na na{e nove proizvode i usluge koje Banka upravo promovi{e ovih dana. Nadamo se da ste ve} imali priliku da se upoznate sa na{im najnovijim specijalnim ponudama, {tednim akcijama, zajedni~kim projektima sa uglednim partnerima i novim ko-brending platnim karticama. Tako|e, izuzetno dobar racio adekvatnosti kapitala je rezultat nedavnog uve}awa osnovnog kapitala Banke za dodatnih 10 miliona evra ~ime je oja~ana kapitalna baza i zna~ajno podignut racio iznad tr`i{nog proseka. Jaka kapitalna baza je od su{tinskog zna~aja za daqi rast Banke u budu}nosti. Uve}awe kapitala dokazuje i podr{ku koju Piraeus banka ima od mati~ne banke u Gr~koj, kao i nameru za {irewem poslovawa na srpskom tr`i{tu - izjavio je Neoklis Neokleous, predsednik Izvr{nog odbora i generalni direktor Piraeus banke Beograd, na konferenciji za novinare povodom obele`avawa osam godina poslovawa Banke u Srbiji. Neoklis Neokleous je najavio da je Piraeus banka pred potpisivawem ekskluzivnog sponzorskog ugovora sa Matemati~kom gimnazijom iz Beograda, nagla{avaju}i da su projekti dru{tvenog odgovornog poslovawa

P

jednako va`ni za Banku. Ova {kola je jedinstvena u Srbiji i specijalizovana je za u~enike talentovane za matematiku, fiziku i kompjutere. U~enici ove {kole do sada su osvojili preko 300 medaqa na raznim me|unarodnim takmi~ewima, {to je izuzetno. U okviru ovog projekta Piraeus banka }e podr`ati organizaciju takmi~ewa “Prvi me|unarodni nau~ni kup”, koji treba da se u junu odr`i u Beogradu, i pomo}i ovim talentovanim mladim qudima da u~estvuju na svim velikim internacionalnim takmi~ewima. Dugoro~ni planovi poslovnih aktivnosti baziraju se na sna`nom rastu kredita i depozita, proaktivnoj ulozi u pomo}i privredi sa ciqem da se podstakne novi investicioni ciklus, kao i aktivnoj podr{ci razvojno orijentisanim inicijativama. Ciq Piraeus banke je razvoj i rast poslovawa i uve}awe vrednosti za akcionare, kroz maksimalizaciju prihoda, mudro upravqawe i umawivawe rizika, ostaju}i dobro kapitalizovana banka na srpskom tr`i{tu. Na globalnoj sceni Gr~ka se kre}e u dobrom smeru, Piraeus banka Atina postala je najve}a banka u Gr~koj sa tr`i{nim u~e{}em od oko 30 odsto. Ukupni kapital Banke od 1,3 milijarde evra na kraju prvog kvartala 2013, dosti}i }e 9,7 milijardi evra, po okon~awu predstoje}eg pove}awa osnovnog kapitala. Ovaj nivo kapitala postavqa Piraeus banku na 30. mesto me|u bankama Evropske unije. Nakon akvizicija zdravog dela ATE i Geniki banke u 2012, ovogodi{weg preuzimawa gr~kih ogranaka tri kiparske banke, kao i posledwe akvizicije Millenium banke u Gr~koj, Piraeus banka je nastavila da predwa~i u ulozi vode}e banke u restruktuirawu gr~kog bankarskog sistema. Sporazumom postignutim sa Millenium BCP bankom, Piraeus banka je obezbedila 400 miliona evra za predstoje}e pove}awe akcijskog kapitala.

`e. U planu nam je da slede}e godine napravimo jedan novi olimpijski bazen, na kome bi tokom leta mogli da borave svi na{i sugra-

|ani. Imamo najavu da }e do kraja godine po~eti izgradwa zatvorenog bazena, tako da }e ^a~ak od ove godine imati sve uslove za

ju}i” vandalima i huliganima. Ostaje samo da se nadamo da }e i wihova svest i savest proraditi. I. M.

SPORTSKI DAN U [KOLI „22. DECEMBAR“

KO[ARKA[I ZA DECU

radicionalno pred kraj {kolske godine u~enici ni`ih razreda Osnovne {kole “22. decembar” i wihove u~iteqice organizuju sportski dan. Deca iz Stan~i}a, Gorwe i Dowe Trep~e takmi~ili su se u vi{e sportskih disciplina. Ove godine su se okupili u dvori{tu izdvojenog odeqewa u Gorwoj Trep~i, gde su imali i jedinstvenu priliku da posmatraju igru ko{ar-

T

ka{a Borac Mocart sporta. Ba{ kao i na terenu, uz igra~e je bio i trener prvog tima Ra{ko Boji}. Juniori Borca, neki od wih ve} su prvotimci, odigrali su u pravoj sportskoj atmosferi i partiju basketa. Kako je na kraju igre rezultat bio nere{en, pobednika su odlu~ili penali. Pobeda crvene ekipe do~ekana je burnim aplauzom, ali ni beli nisu ostali bez podr{ke. Tako su najmla|i osim

igre i prednosti {kolskog sporta, osetili ~ari pravog navijawa. Izdvojeno odeqewe [kole “22. decembar” u Gorwoj Trep~i nedavno je dobilo ~etiri lopte od predsednika Udru`ewa sportskih novinara Moravi~kog okruga Aleksandra Stefanovi}a. Profesor Sefanovi} je i ovoga puta inicirao dru`ewe najmla|ih sa ve} afirmisanim ko{arka{ima. Z. J.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

7

PRIVREDA

FABRIKA REZNOG ALATA PROSLAVILA 60 GODINA POSTOJAWA

VRA]AWE NA STARE STAZE SLAVE

nik gradona~elnika. Da fabrika ima budu}nost veruju ne samo zaposleni, ve} i nekada{wi radnici, Rade Zarubica, Strahiwa Preki} i Radisav ^opi}, koji su podsetili na prve dane rada fabrike. Rade Zarubica, jedan od osniva~a FRA, ka`e da je proizvodwu pokrenulo dvadesetak radnika: - Od tada{weg vojnog preduze}a “Boba Mileti}” nastale su tri fabrike: FRA, CER i Tehni~ko remontni zavod. Pravni osniva~ fabrike bio je @ivko Lusmir, tada{wi direktor. Bilo je 22-23 radnika. Po~eli smo da radimo u jednom magacinu. Bilo je te{ko, jer nismo imali pomo} ni sa jedne strane. Direktor se razboleo i bio je sve vreme u bolnici, a glavni posao je vodio Dragoqub \or|evi}, otac Bore ^orbe. Preduze}e je po~elo da radi 3. marta, a registrovano je kao fabrika 1. juna i zato se ovaj datum slavi kao Dan fabrike. Strahiwa Preki} je naglasio da su proizvodi fabrike imali odli~an kvalitet, {to joj je omogu}ilo saradwu sa najve}im svetskim kompanijama:

Sve~anom akademijom u Domu kulture, Fabrika reznog alata je pro{log ~etvrtka obele`ila 60 godina postojawa. U prisustvu zaposlenih, prvih osniva~a fabrike, gradskog rukovodstva i poslovnih partnera, generalni direktor FRA Milan Vidakovi} je podsetio na razvojni put fabrike od osnivawa, {irewa proizvodwe, velikog uspona, pada devedesetih godina i ponovnog o`ivqavawa.

a samom po~etku, 1953. godine, FRA je zapo~ela proizvodwu nareznica i ureznika. Do 1960. godine razvijane su ove dve vrste prozivoda, da bi od 1960. do 1965. ozbiqnije po~eo razvoj ostalih alata za obradu navoja, alata za obradu otvora i elektronskih glodala. Posle1965. i privredne reforme ekonomije i regiopreduze}e pro{iruje nalnog razvoja i viproizvodwu postoje}ih {e socijalnih proi uvodi nove proizvode. grama - rekao je, izFabrika se reorganizume|u ostalog, Milan je tako {to su formiraVidakovi}. ni proizvodni prograDirektor je nami za pojedine vrste glasio da fabrika alata, kao i pogoni za danas nakon svega proizvodne usluge. Inima perspektivu, da tenzivan razvoj i prose nalazi u uzlaznoj izvodna ulagawa zapoputawi i da se pola~ela su 1973. Godine ko vra}a na strana 1975. preduze}e je imalo tr`i{ta, {to po1.850 radnika. To je petvr|uju i pozitivni riod kada preduze}e rezultati poslovau~vr{}uje svoj renome i wa i pove}an obim Milan Vidakovi}, dobija svoje mesto, kako proizvodwe: generalni direktor FRA na doma}em, tako i na - Polako se vrainostranom tr`i{tu, }amo na stare staze kao priznati i poznati proizvo|a~ ala- slave. Uvek radimo za izvoz, za Ameriku, ta. Preduze}e je osamdesetih godina u Iran, Rusiju, Nema~ku i Italiju. Vredproizvodwi koristilo najsavremenije nost izvoza je pet miliona evra, a u fama{ine, istakao je generalni direktor. brici je trenutno zaposleno 570 radnika. - Raspadom SFRJ zna~ajno je smaweno Nadamo se da }emo u narednom periodu tr`i{te, a uvo|ewem sankcija 1992. godi- prona}i strate{kog partnera, jer je to jene zadat je veliki udarac izvoznoj fabri- dan od najboqih na~ina da fabrika opci, koja je morala da koristi sve ve}i stane i napreduje. broj posrednika u izvozu, {to je zna~ajno Zamenik gradona~elnika Radenko Luote`avalo poslovawe i umawilo profi- kovi}, podsetio je da je po~etkom 90-ih tabilnost fabrike, ~ime je po~ela wena godina pro{log veka, po~eo mawe lep pestagnacija. U maju 1993. godine, na 40 go- riod za FRA, naglasiv{i da su to bila dina postojawa, fabrika je imala 3.350 te{ka vremena, ali ne krivicom radnika, radnika. Posle toga je nastupio period ve} kao posledica sankcija me|unarodpre`ivqavawa FRA... Pojavila se nemo- nih zajednica, ratnih dejstava i svetske gu}nost isplata zarada po dogovorenoj ekonomske krize. Mnogi radnici gube pogranskoj ceni {to je prouzrokavalo raz- verewe u fabriku, prave se gre{ke u molike neispla}enih zarada, zatim tu`be, delu privatizacije, ve}ina zaposlenih presude i blokade ra~una fabrike... Fa- koji su utu`ili fabriku zakqu~uje pobrika je opstala uz pomo} resornih mi- ravnawa, stru~waci iznalaze model da se nistarstava i dr`ave svih ovih 20 godi- promeni struktura vlasni{tva, po kome na, a posledwih uz pomo} Ministarstva je dr`ava postala ve}inski vlasnik, lo-

N

Oni su bili me|u osniva~ima FRA

kalna zajednica pru`a logisti~ku podr{ku, a dr`ava kroz restrukturirawe daje direktan doprinos, odnosno realizacijom socijalnih programa i subvencija za podr{ku proizvodwe, podsetio je Radenko Lukovi}. Kako je istakao zamenik gradona~elnika, koji je i sam nekada{wi radnik ovog preduze}a, FRA mora re{iti svoju sudbinu do 30. juna naredne godine, jer se tada zavr{ava restrukturirawe, i to pove}awem uposlenosti, re{avawem pitawa potra`ivawa i dugovawa u saradwi sa lokalnom samoupravom i dr`avom. Na sve~anoj akademiji, Lukovi} je predlo`io mogu}i model restrukturirawa, sa ciqem da dobijemo tr`i{no orijentisanu fabriku, sa prepoznatqivim brendom, {to }e apsolutno podsta}i potencijalne investitore da otkupe vlasni{tvo i da ula`u u nove tehnologije i novu opremu. Grad i dr`ava }e dobiti novu fabriku i nove izvore prihoda, a mladi }e dobiti {ansu za zapo{qavawe, naglasio je zame-

- Srbija ima potrebu za jednom ovakvom fabrikom, ali mora da se izbori da dobije nekada{wi kvalitet. Na{e proizvode ranije su kupovali “Boing” i firme iz Nema~ke. Se}am se da smo za jednog biznismena iz Nema~ke alat ozna~avali sa wegovom oznakom. Zamislite da Nemac prihvati da stavi svoju oznaku na proizvod koji radi neko drugi. Smatram da dru{tvena zajednica treba da pomogne fabrici i uspeh }e biti zagarantovan. Radisav ^opi}, prvi elektri~ar u FRA, posvedo~io je da je fabrika nekada radila dobro, da je imala i tr`i{te i radnike. Voleo bi da fabrika opstane, jer se, kako ka`e, kapital koji je stvorila wegova generacija retko stvara za tako kratko vreme. - Prikqu~ivao sam prve ma{ine. Bio sam 34. radnik na spisku, a kada sam oti{ao u penziju radilo je vi{e od 4.000 radnika - se}a se ^opi}. N. R.


8

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

OBRAZOVAWE

FAKULTET TEHNI^KIH NAUKA BIO DOMA]IN 57. KONFERENCIJE “ETRAN”

RAZVIJA STRUKU I UTI^E NA PRIVREDNI RAZVOJ

d 3. do 6. juna na Zlatiboru je od`ana 57. Konferencija „ETRAN“, ~iji je doma}in bio Fakultet tehni~kih nauka u ^a~ku, a suorganizatori Dru{tvo za ETRAN i Elektrotehni~ki fakultet u Beogradu. Pokroviteq konferencije je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja Republike Sr-

O

Konferenciju je sve~ano otvorio dekan FTN u ^a~ku profesor dr Jeroslav @ivani} i predsednica Nacionalnog saveta za nauku i tehnolo{ki razvoj profesor dr Vera Dondur. Tom prilikom dekan @ivani} je podsetio da je ~a~anski FTN ~etvrti put doma}in ovog va`nog skupa i naglasio da je kontinuirano okupqawe

Predsednica Nacionalnog saveta za nauku i tehnolo{ki razvoj profesor dr Vera Dondur je ukazala na stawe nauke i tehnolo{kog razvoja u Srbiji, navode}i da se u nekim oblastima u odnosu na broj stanovnika pojedini statisti~ki parametri ne razlikuju bitnije od stawa u dr`avama Evropske unije.

^LANOVI SINDIKATA OBRAZOVAWA ^A^AK PONOVO [TRAJKOVALI

U UTORAK NISU DR@ALI ^ASOVE

Prosvetari su zabrinuti zbog smawewa broja prvaka u osnovnim i sredwim {kolama i mogu}nosti da deo wih ostane bez posla trajk upozorewa organizovala je Unija prosvetnih radnika Srbije, isti~u}i tri osnovna zahteva: ograni~ewe broja u~enika u odeqewu na 25, odlagawe primene sistema finansirawa po u~eniku do 2020. godine i uvo|ewe obaveznog sredweg obrazovawa. Ovim merama bi se, isti~e sindikat, smawile socijalne posledice smawewa broja u~enika, odnosno odeqewa, u narednoj {kolskoj godini. Sindikat obrazovawa ^a~ak, koji je u ~lanstvu Unije, saop{tio je podatak da }e u Moravi~kom okrugu ove godine u prvi razred sredwih {kola biti upisano 375 |aka, odnosno 15 odeqewa mawe nego prethodne godine. - U ^a~ku }e biti upisano 253 u~enika mawe, u Ivawici 79, Lu~nima 23, a Gorwem Milanovcu 20. Zbog toga }e se u ^a~ku broj odeqewa smawiti za 11, u Ivawici za tri, dok }e u Gorwem Milanovcu biti ukinuto jedno odeqewe. Prema ra~unici sindikata, bez posla }e u Okrugu ostati 30 profesora. Broj radnika u Ministarstvu prosvete se, me|utim, stalno pove}ava. Sada{wa Vlada je od po~etka svog rada do februara zaposlila 161 slu`benika, od kojih 148 bez konkursa, na osnovu ~lana 179 koji je prestao da va`i jo{ 2010. godine. Sada osnivaju i Agenciju za obrazovawe. Ako tome dodate prosvetne savetnike, eksterne evaluatore, onda mo`ete da zamislite koliko je sredstava potrebno da se izdvoji za vladine funkcionere - rekao je, na konferenciji za novinare SO^ - a Milan Selakovi}, predsednik Sindikata obrazovawa u Gimnaziji. U skladu sa odlukom Unije, prosvetari - ~lanovi SO^- a prvi ~as nisu dr`ali 22. i 30. maja, da bi 4. juna organizovali celodnevni {trajk. - Na kraju {kolske godine sigurno ne}emo o{tetiti na{e |ake i roditeqe, upis u sredwe {kole i fakultete te}i }e normalno, ali od septembra, ako ne postignemo dogovor sa Ministarstvom prosvete, bi}e `estoko - upozorava Radovan Kuvekalovi}, predsednik SO^-a. ^lanovi SO^ - a utorak su odr`ali protest ispred [kolske uprave u ^a~ku, a prema podacima sindikata nastava nije odr`ana u 20 {kola. U Srbiji je {trajkovalo 237 {kola - ~lanica Unije. E. V.

[ bije. Na Konferenciji je u~estvovalo vi{e od hiqadu autora i koautora koji su prezentovali preko 300 nau~nih i stru~nih radova iz oblasti elektronike, telekomunikacija, ra~unarstva, automatike i nuklearne tehnike. Tokom ~etvorodnevnog skupa odr`ano je 16 sekcija, pet okruglih stolova, godi{wa Skup{tina Dru{tva za ETRAN i nagra|en je 21 mladi istra`iva~.

profesora univerziteta, istra`iva~a sa instituta, mladih istra`iva~a i predstavnika privrede u oblasti elektrotehnike, na toj tradicionalnoj manifestaciji, od izuzetnog zna~aja i za nauku i za privredni razvoj Srbije. Prema wegovim re~ima, na{oj dr`avi su potrebni pamet, znawe i iskustvo, a osnovna uloga ETRANa je upravo da razvija struku i da uti~e na privredni razvoj.

PODSTICAJ ZA BUDU]E USAVR[AVAWE Na konferenciji se tradicionalno nagra|uju mladi istra`iva~i, koji su za svoje istra`iva~ke i nau~ne rezultate objavqene na ETRANu u 2012. godini, dobili priznawa. Jedna od dobitnica priznawa za 2012. godinu iz oblasti novih materijala je i asistentkiwa FTN-a u ^a~ku mr Jelena Purenovi}. - Pored toga {to je dobijawe priznawa na ovako va`nom nau~no stru~nom skupu za mene velika ~ast, ono je istovremeno i svojevrsni podsticaj za moje budu}e usavr{avawe, s obzirom na to da }u uskoro zavr{iti doktorsku disertaciju. Tako|e, povezivawe sa kolegama koji se bave istra`ivawem materijala i razmena iskustava su dragoceni za rad svakog istra`iva~a - izjavila je mr Jelena Purenovi}.

Sve~anom otvarawu prisustvovao je i zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}, koji je istakao da je zna~aj ove i prethodnih konferencija neosporan, jer okupqa nau~na imena iz oblasti bez kojih savremeno dru{tvo ne bi moglo da funkcioni{e: - Tako|e, ovo je na~in da se ispune ciqevi i zadaci ETRAN-a, da se podsti~e stvarala{tvo u oblastima elektronike, telekomunikacija, ra~unarstva, automatike, nuklearne tehnike i srodnih tehni~kih disciplina. Ovo je i prilika da vidimo gde se mi kao dr`ava, u ovoj oblasti, nalazimo. Nikako ne smemo zaboraviti da je ovo mo`da jedan od na~ina da zadr`imo, ili vratimo sve one mlade pametne qude, koji su svoja znawa stekli u Srbiji, a sada ih primewuju u drugim dr`avama, na wihovu korist, a na{u {tetu. Nadam se da }e nagrade koje se uru~uju mladim istra`iva~ima, biti i podsticaj da ostanu u svojoj domovini. N. R.

JAVNI ^AS NOVINARSKE SEKCIJE O[ „TANASKO RAJI]”

NE MORA SVAKA TEMA DA BUDE VELIKA - smatraju ~lanovi redakcije {kolskog lista “Nova Iskra” a po~etku javnog ~asa, 4. juna u velikoj dvorani Doma kulture, istoriju nastanka lista “Nova iskra”, koji u O[ “Tanasko Raji}” izlazi od 2006. godine, ispri~ali su mladi novinari Vasilije Kur}ubi} i Milica Pavlovi}. Ideja o pokretawu {kolskog glasila, podsetili su oni, potekla je od profesorke srpskog jezika Nata{e Turunta{ i biv{e direktorke {kole Nevene Savi}, velikodu{no su je podr`ali ostali nastavnici i u~enici,

N

a veoma je dragocena bila i pomo} psihologa Marine Pavlovi}, koja je u praksi primenila ono {to je svojevremeno, kao gimnazijalka, nau~ila na novinarskom smeru. List izlazi jednom godi{we, bele`i najva`nije doga|aje u {kolskoj godini i afirmi{e uspehe u~enika, a u wemu se uvek na|e mesta i za anegdote, |a~ke bisere i nagradne igre. “Ne mora svaka tema da bude velika, va`no je da bude zanimqiva ~itaocima”, pokazalo je iskustvo ~lanova redakcije, u~enika i nastavnika na ~elu sa glavnom urednicom Nata{om Tutunta{. Suo~eni sa pitawem “{ta su za novinara etika i moral”, sarad-

nici lista su do{li do jednostavnog odgovora: “Isto {to i etika i moral za svakog dobrog ~oveka”. U `eqi da publici poka`u {ta su nau~ili na novinarskoj sekciji, ~lanovi redakcije su osmislili emisiju “Da vas pitam”, u kojoj su se u ulozi voditeqa na{li Jana Vukajlovi} i Todor Radowi}, dok su gosti bile Marina Pavlovi}, Jelena Makevi}, profesor italijanskog jezika, Rada Karanac, savetnica za {kolsko planirawe i Danijela Miki} Kova~evi}, prosvetni savetnik u [kolskoj upravi. Mladi novinari su se oprobali i u rubrici “Intervju”. Nedavno su, naime, na novinar-

skoj sekciji dobili zadatak da pripreme i “odglume” intervju sa poznatim li~nostima, a pred publiku su iza{li sa najuspe{nijim radovima. Koliko se u ovoj {koli ceni novinarska delatnost pokazuje i podatak da me|u nagradama koje uspe{ni u~enici dobijaju na kraju godine postoji i priznawe “Novinar godine”. Do sada su ga dobili Aleksandra \unovi}, Katarina Smiqani}, Nevena Bori~i}, Aleksa Lukovi} i Kristina Veskovi}, dok je ove godine za nagradu nominovana Jana Vukajlovi}. Svako od wih je izneo svoja iskustva i zapa`awa iz vremena bavqewa novinarstvom.

Zahvalnost publici, koja je svojim prisustvom pru`ila podr{ku redakciji, uputila je urednica lista i kreatorka javnog ~asa, naglasiv{i da svaka stranica lista “na ovaj ili onaj na~in isti~e neku moralnu vrednost, `ivotnu i istinitu”. Pauze tokom ~asa ispunili su mladi plesa~i, muzi~ari i recitatori, a na kraju je predstavqen novi, sedmi broj lista koji }e se pojaviti na Vidovdan. Javni ~as novinarstva imao je i humanitarnu dimenziju, jer su iste ve~eri prikupqani dobrovoqni prilozi za sestre Anu i Vi{wu Jovanovi}, koje na operaciju o~iju moraju u inostranstvo. E. V.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

9

OBRAZOVAWE

U ^A^KU ODR@AN EKOFEST

@IVOT U SKLADU SA PRIRODOM Pred{kolci i u~enici osnovnih i sredwih {kola osmislili su raznolike programe kojima su zajedni~ki briga o `ivotnoj sredini i razvijawe ekolo{ke svesti gra|ana anifestacija povodom Dana za{tite `ivotne sredine, 5. juna, “protegla” se na ~itavu sedmicu i predstavqa zavr{nicu ekolo{kog projekta koji tokom ove godine realizuju {kole, vrti}i i ustanove zadu`ene za brizgu o za{titi `ivotne sredine. Nosilac projekta je O[ “Vuk Karaxi}”, koordinator profesorka biologije @ivadinka Jovanovi} Mili}evi}, a pokroviteq grad ^a~ak. Izlo`bu fotografija, nastalih tokom ekolo{kih akcija mladih, u ponedeqak je u holu O[ “Vuk Karaxi}” otvorila Qubinka Milenkovi}, ~lan Gradskog ve}a, uo~iv{i da zna~aj ove manifestacije le`i u wenom edukativnom karakteru, a masovnost predstavqa poseban kvalitet. - Izlo`ba prikazuje lepotu prirode i podsti~e nas da je za{titima - kazala je @ivadinka Mili}evi}. Svoje ekolo{ke aktivnosti (~i{}ewe divqih deponija, uklawawe invanzivnih biqnih vrsta, ~i{}ewe reke i Rimskih termi, briga o ugro`enim pticama, vr{wa~ka edukacija...) {kole su prikazale i kroz video prezentaciju. U utorak su polaznici vrti}a “Mali kapetan” za 200 prvaka ~a~anskih {kola izveli predstavu “^arobna {uma”, a istog dana drugih 150 |aka-prvaka je u vrti}u “Sunce” pratilo predstavu “Ekolo{ki re~nik”. Na Dan za{tite `ivotne sredine, Ekofest je, u ime pokroviteqa, otvorio predsednik Skup{tine grada Veqko Negovanovi}, podsetiv{i da je tokom protekle

M

dve godine u ^a~ku dosta ura|eno u oblasti ekologije i da su deca, pred{kolskog i {kolskog uzrasta, u~estvovala u svim akcijama i projektima. - U ovoj godini Grad je iz buxeta izdvojio 30 miliona dinara za realizaciju projekata iz svih segmenata za{tite `ivotne sredine. Nastavi}emo da re{avamo ekolo{ke probleme i stvaramo

“farmaceuti”, u belim mantilima. Prepisuju i dele “ekomicin”, simboli~an lek koji }e, garantuju, doprineti na{em zdravqu i raspolo`ewu. - Bez zdrave `ivotne sredine nema ni zdravqa - tvrdi u~enica Jovana Tavri} i dodaje da je tim od 15 u~enika, uz pomo} profesorke biologije Slobodanke Ivanovi}, izgled {tanda osmi-

boqe i zdravije uslove za `ivot gra|ana - obe}ao je Negovanovi}. Posetioci su, obilaze}i {tandove osnovnih i sredwih {kola, bili iznena|eni kreativno{}u sa kojom su u~enici prikazali svoje interesovawe za ekologiju. Gimnazijalci su svoju inventivnost ispoqili na tri na~ina. - Klub mladih istra`iva~a priredio je izlo`bu fotografija ekolo{kih gra|evina u svetu, dve u~enice iz 2/1 izradile su odevne predmete od otpadnih materijala, a ~etiri u~enika iz 2/4 napravila sliku papagaja, u formi mozaika, tako|e od materijala koji bi ina~e zavr{ili u kontejneru - obja{wava gimnazijalka Ikonija Jevti}. Ispred {tanda Medicinske {kole posetioce do~ekuju mladi

slio u duhu svoje {kole. - Insistiramo na recikla`i medicinskog otpada i zdravim stilovima `ivota. U~enici Tehni~ke {kole, budu}i elektrotehni~ari, izlo`ili su model “pametne ku}e”. - Zdrava je za stanovawe i koristi solarnu energiju - ka`e u~enik Jovan @ivkovi}. Ekolo{ka ku}a je objedinila rad ekolo{ke i sekcije za robotiku. - Promovi{emo nove izvore energije i savremene materijale koji se mogu reciklirati - dodaje Nikola Bo{kovi}, profesor grupe elektro predmeta i organizator rada sekcije za robotiku. Pored fontane na Gradskom trgu - grupa u~enika Ma{insko saobra}ajne {kole i to u maskirnim uniformama.

- Ovo su vojnici, oni ~uvaju vodu, koje }e biti sve mawe - obja{qava profesor srpskog jezika Milan Gromovi}. Uz wegovu i pomo} profesorke geografije Stane Dimi}, u~enici su izveli monodramu u kojoj je predo~ena “crna budu}nost”kroz samo nekoliko desetina godina moglo bi se dogoditi da voda bude deo imaginacije i sredstvo pla}awa.

Dan za{tite `ivotne sredine bio je dobra prilika i za eko karneval, koji su ~a~anski pred{kolci priredili u parku kod autobuske stanice, dok su osnovci i sredwo{kolci na Gradskom trgu organizovali modnu reviju “Recikliraj i modni detaq iskreiraj”. Ekofest se okon~ava danas, zavr{nom konferencijom u sali Skup{tine grada. E. V.

PRVA SMOTRA [KOLSKOG SCENSKOG IZRAZA

- pokazala je dvodnevna manifestacija, koju je inicirala [kolska uprava u ^a~ku bog velikog broja prijavqenih u~esnika smotra je organizovana 30. maja i 5. juna. - Nismo vr{ili selekciju i iza{li smo u susret svima koji su se prijavili. Prema na{im propozicijama predstava je mogla da traje od 15 do 30 minuta, ali nismo imali srca da odbijemo one ~iji je komad trajao du`e. Vi{e od devet sati izvo|a~kog programa morali smo da rasporedimo u

Z

[KOLARCI SU SKLONI DRAMI dva dana - ka`e Danijela Miki} Kova~evi}, prosvetni savetnik u [kolskoj upravi Moravi~kog okruga. Smotra je, obja{wava ona, organizovana radi podsticawa vannastavnih aktivnosti, kreativnosti u~enika i nastavnika i saradwe izme|u {kola, a u~estvovale su {kole iz ^a~ka, Ivawice i Lu~ana, dok su Gorwomilanov~ani izostali po{to oni ve} dugo vremena neguju “uspe{nu {kolsku scenu takmi~arskog ka-

raktera“. - Smotra u ^a~ku je bila revijalnog tipa. Nismo `eleli da isti~emo najuspe{nije ve} da {to ve}em broju sekcija damo mogu}nost da poka`u {ta rade. [kola u Viqu{i je, na primer, na scenu izvela sve u~enike, od pred{kolskog programa do ~etvrtog razreda. Pokazalo se, tako|e, da je deci dramska forma veoma zanimqiva i da nastavnici vole da pi{i ili re`iraju dramske tekstove. Prvog dana smotre najzapa`enija

je bila predstava koju potpisuje kolega Bogdan Paunovi}, profesor srpskog jezika u {koli “Dr Mi{ovi}”. Iskustva sa ovogodi{we smotre, kao i upitnici koje su nastavnici popunili, poslu`i}e kao smernice prilikom definisawa propozicije za narednu godine. - Bilo bi dobro da smotru ubudu}e organizuju {kole, kako je u~enici i nastavnici ne bi do`ivqavali kao oblik rada koji

im je nametnut sa strane. Do naredne godine bi vaqalo definisati na~ine prijavqivawa i selekcije, du`inu trajawa komada i weno trajno ime, jer je ove godine odr`ana pod radnim nazivom. Neophodno je odrediti i vreme odr`avawa i odlu~iti ho}e li manifestacija biti revijalnog ili takmi~arskog karaktera. Danijela Miki} Kova~evi} insistira da smotra ima okru`ni karakter. E. V.


10

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

DRU[TVO

REALIZACIJA NOVOG PROJEKTA U OBLASTI QUDSKIH PRAVA

DO ZA[TITNIKA GRA\ANA PUTEM SKAJPA

U naredne dve godine gra|ani ^a~ka }e, putem skajpa, mo}i da kontaktiraju stru~ne slu`be Za{titnika gra|ana u Beogradu. Posredstvom ove moderne elektronske komunikacije, od 10. juna, u ~itaonici Gradske biblioteke, svakog ponedeqka i ~etvrtka od 13 do 15 ~asova, na raspolagawu }e im biti pravnici institucije Za{titnika gra|ana, koji }e im pomagati pri sastavqawu pritu`bi. Dava}e im i savete na koji na~in i kome bi trebalo da se obrate radi ostvarewa svojih prava. Ova inicijativa je sastavni deo projekta, koji se sprovodi pod nazivom “Promocija qudskih i mawinskih prava kroz intenzivniji kontakt Za{titnika gra|ana sa gra|anima� u naredne dve godine. Projekat se realizuje u saradwi sa 15 biblioteka u Srbiji, uz finansijsku podr{ku Vlade Norve{ke. Jedna od wih je i Gradska biblioteka u ^a~ku. ako je istakao Milo{ Jankovi}, zamenik za{titnika gra|ana, na konferenciji za novinare, odr`anoj u Gradskoj biblioteci u ^a~ku, Kancelariji ombudsmana, od wenog osnivawa do danas, obratilo se 250 gra|ana Moravi~kog okruga. U pro{loj godini evidentirano je 80 pritu`bi sa tog podru~ja, a najvi{e ih je stiglo upravo iz ^a~ka. Kakvo poverewe u`iva i kakav rejting ima ova institucija najboqe govori podatak da se u proteklih pet godina Kancelariji u Beogradu obratilo vi{e od 55 hiqada qudi sa razli~itim problemima, a tokom 2012. zabele`eno je oko ~etiri i po hiqade pritu`bi gra|ana, rekao je Jankovi}, obja{wavaju}i da kada se utvrdi nepravilnost u radu nekog organa - upu}uje mu se preporuka, po kojoj se, kako je dosada{wa praksa pokazala, postupa u 70 odsto slu~ajeva.

K

- @iteqi Beograda su, sti~e se utisak, privilegovani, jer su im dostupne sve dr`avne institucije i slu`be, pa je ciq ove inicijative da pribli`i gra|ane Za{titniku. Sada }e i me{tani 15 gradova Srbije mo}i elektronskim putem da se obrate pravnoj slu`bi kancelarije Ombudsmana, kako bi izrazili svoje nezadovoqstvo radom pojedinih slu`bi - rekao je Jankovi}, isti~u}i da se gra|ani naj~e{}e `ale na to da dr`ava ne postupa u skladu sa na~elima dobre uprave, {to zna~i da se dr`avna i lokalna uprava pona{aju kao da postoje zbog sebe samih. Kako je objasnio, zahtevi gra|ana se ignori{u, iako je uprava obavezna da odgovori na svaki od wih, ~ak i kada su neumesni. Pritu`be se naj~e{}e podnose na nepo{tovawe rokova od strane organa, ignorisawe zahteva gra|ana, prebacivawe nadle`nosti sa jednih na druge i ponavqawe

gre{aka od strane prvostepenog organa, iako je drugostepeni utvrdio nepravilnost. Danica Ota{evi}, direktor Gradske biblioteke je istakla da ova kulturna ustanova pru`a mnogo usluga, a da u~e{}em u realizaciji ovog projekta ulazi na novo poqe rada, koje }e koristiti gra|anima ovog podru~ja i ujedno doprineti

ja~awu wihovog poverewa u dr`avne institucije. Kako je istakao Vladimir Jovanovi}, saradnik na projektu, biblioteke su samostalne ustanove i mnogo su {ire institucije od samog kulturnog centra jednog grada, a to je postao trend u Evropi. Upravo zbog toga su i izabrane kao saradnici u realizaciji projekta. V. S.

NSZ SA 119 LOKALNIH SAMOUPRAVA ZAKQU^ILA SPORAZUME O SUFINANSIRAWU LAPZ

[ANSA ZA 8.000 NEZAPOSLENIH acionalna slu`ba za zapo{qavawe je sa 119 jedinica lokalne samouprave zakqu~ila sporazume o sufinansirawu Lokalnih akcionih planova zapo{qavawa (LAPZ) u 2013. godini u ukupnoj vrednosti od 1,3 milijarde dinara, {to }e omogu}iti zapo{qavawe oko 8.000 nezaposlenih. Sporazumi su zakqu~eni na osnovu Odluke Ministarstva rada, zapo{qavawa i socijalne politike o odobravawu sredstava za sufinansirawe. Kroz ove programe podsti~e se zapo{qavawe u svim regionima Srbije, {to govori da su jedinice lokalne samouprave prepoznale va`nost decentralizacije politike zapo{qavawa ~iji je ciq smawewe regionalnih razlika i ukqu~ile se u re{avawe problema nezaposlenosti na lokalnom nivou. Najvi{e sredstava za programe zapo{qavawa izdvojili su gradovi Leskovac 80 miliona, Kru{evac - 41 milion, Nova Varo{ i ^a~ak po 30 miliona dinara. Ipak najzanimqiviji je podatak da su op{tine Prijepoqe i Vladi~in Han, koje

N

spadaju u devastirana podru~ja, prepoznale va`nost podsticawa zapo{qavawa i u ovoj godini iz lokalnog buxeta izdvojile po 20 miliona dinara, kao i Op{tina Tutin koja je izdvojila 17,6 miliona dinara. Zna~ajno je da je vi{e od 80 sporazuma potpisano i izdvojeno 867 miliona dinara za op{tine koje spadaju u nerazvijene (III i IV grupa razvijenosti). Putem LAPZ u 2013. godini sufinansira}e se razli~iti programi: subvencije poslodavcima za zapo{qavawe na novootvorenim radnim mestima - 421 milion dinara, zatim javni radovi - 383,8 miliona dinara, program stru~na praksa - 310 miliona i program sticawa prakti~nih znawa - 4,6 miliona dinara, kao i subvencije za samozapo{qavawe - 252,8 miliona.

Na nivou Moravi~kog okruga potpisani su sporazumi sa tri lokalne samouprave, sa ^a~kom, Ivawicim i Gorwim Milanovcem. Grad ^a~ak je za programe samozapo{qavawa, otvarawa novih radnih mesta i za realizaciju projekata javnih radova izdvojio 30 miliona dinara, dok je iz buxeta dr`ave izdvojeno 29 miliona. Op{tina Ivawica je za realizaciju programa samozapo{qavawa, stru~ne prakse i realizaciju projekata javnih radova izdvojila 10 miliona dinara, dok je u~e{}e dr`ave za realizaciju istih 15 miliona. Za realizaciju programa stru~ne prakse op{tina Gorwi Milanovac ima}e na raspolagawu sredstva u visini od 3,6 miliona dinara, od ~ega je u~e{}e op{tine 1.836.000 dinara, a Republike 1.764.000.

dinara. Zakonom o zapo{qavawu i osigurawu za slu~aj nezaposlenosti predvi|eno je da, ukoliko lokalna samouprava obezbedi minimum 51 odsto sredstava potrebnih za finansirawe programa zapo{qavawa, mo`e podneti zahtev za u~e{}e u sufinansirawu tog programa ili mere. Onim lokalnim samoupravama koje prema stepenu razvijenosti spadaju u tre}u i ~etvrtu grupu razvijenosti, kao i devastiranim podru~jima, mo`e se odobriti sufinansirawe i kada je u buxetu lokalne samouprave obezbe|eno mawe od polovine sredstava. Da bi op{tine dobile sredstva iz buxeta potrebno je da imaju donet Lokalni akcioni plan zapo{qavawa koji je uskla|en sa Nacionalnim planom zapo{qavaqa, kao i formiran savet za zapo{qavawe, odnosno da ispune formalne uslove predvi|ene pozivom. Lokalne samouprave su za ovogodi{we sufinansirawe mera mogle da podnesu zahtev NSZ do 31. januara 2013. godine.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

11


12

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 7. JUN 2013. GODINE


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

13


14

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

DRU[TVO

OBELE@EN ME\UNARODNI DAN ZA[TITE @IVOTNE SREDINE U SRBIJI sredu je {irom Srbije bila organizovana zajedni~ka akcija Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutra{wih poslova, JP “Srbija{ume” i Kancelarije za mlade, u saradwi sa Ministarstvom omladine i sporta, u ciqu obele`avawa Me|unarodnog dana za{tite `ivotne sredine. U okviru akcije {irom Srbije organizovana je op{ta edukacija o zna~aju za{tite `ivotne sredine i prevenciji po`ara, a izvedene su i pokazne ve`be ga{ewa po`ara. Akciji se odazvalo vi{e od 50 op{tina i gradova u Srbiji. U ^a~ku je akcija tim povodom organizovana u

U

EDUKACIJA O PREVENTIVNIM MERAMA ZA[TITE OD PO@ARA krugu Vatrogasne stanice. Dragi{a Bro}i}, na~elnik Odeqewa za vanredne situacije u ^a~ku, istakao je da je akcenat akcije na edukaciji mla|e populacije o preventivnim merama za{tite od po`ara, pre svega na otvorenom prostoru. - Putem prezentacija i pokazne ve`be, mladima `elimo da objasnimo zbog ~ega dolazi do po`ara na otvorenom prostoru, kakve opasnosti proisti~u iz

PITAWE VASPITAWA - Najlak{e je zapaliti {umu, baciti sme}e, ostaviti nered iza sebe, ali je mnogo lep{e biti odgovoran i brinuti o prirodi u kojoj `ivimo. Samo u pro{loj godini u Srbiji je izgorelo {ume, koliko je u proteklih 10 godina po{umqeno, a da ne govorimo o qudskim `rtvama, materijalnoj {teti. Bacawe sme}a, otpada i ostala nebriga prema prirodi, nije samo pitawe brige o prirodi, ve} pitawe na{eg vaspitawa i kulture pona{awa. Navike se sti~u u mladosti, zato je omladina u sredu, istovremeno u oko 50 gradova Srbije, u~estvovala u zajedni~koj akciji Sektora za vanredne situacije MUP-a i JP “Srbija{ume”, gde su imali priliku da se edukuju i preventivno deluju na o~uvawu prostora u kojem `ivimo izjavio je dr`avni sekretar za omladinu Nenad Borov~anin.

Dragi{a Bro}i}, na~elnik Odeqewa za vanredne situacije u ^a~ku

po`ara i kakve su pote{ko}e u savladavawu vatrene stihije u toku letwih meseci, naro~ito kada su su{e, a imaju}i u vidu ukupno brojno stawe na{ih pripadnika, kao i opreme i vozila sa kojima raspola`emo - izjavio je na~elnik Bro}i}. I pored toga {to se danas u Srbiji `ivi jako te{ko, koordinator Kancelarije za mlade Aleksandar Simonovi} smatra da je veoma va`no da svi shvatimo da nijedan problem, pojedinca ili dru{tva, “ne}emo re{iti bez vazduha koji

NAJMLA\I BICIKLISTI U VO@WI ZADOVOQSTVA

JA^I NEGO IKAD i{e stotina u~enika osnovnih {kola u~estvovalo je u utorak na “Biciklijadi zadovoqstva ulicama grada”. Krenuli su od Osnovne {kole “Dr Dragi{a Mi{ovi}” i, u pratwi policije i voza~a Biciklisti~kog kluba Borac, prokrstarili najprometnijim ~a~anskim saobra}ajnicama. U~estvovali su u~enici od tre}eg do petog razreda. - Deca su `elela da na dvoto~ka{ima osete vo`wu najve}im ulicama. Do sada nisu imali priliku da to u~ine, jer je kod nas saobra}ajna kultura na vrlo niskom nivou. Ovako, mirno i bezbedno mogu da voze na kru`nim tokovima i vide kako funkcioni{e saobra}ajna signalizacija - rekao je glavni inicijator vo`we zadovoqstva Boro Vasiqevi}, profesor fizi~kog vaspitawa u O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}”. Osim BK Borac i policije, wegovu inicijativu su podr`ali i ostali profesori fizi~kog, Aktiv direktora osnovnih {kola, kao i volonteri Crvenog kr-

V

sta. Prva okrepna stanica svim voza~ima bila je Gradski trg. Tu su ih do~ekali i pozdravili gradski rukovodioci Vladan Mili} i Aleksandar Da~i}. Grad je biciklistima pripremio sokove i grickalice za osve`ewe. Tek na Tr-

gu su posmatra~i mogli da vide koliko je dece u~estvovalo u vo`wi zadovoqstva i da je iz dana u dan biciklista sve vi{e. Kako je najavio profesor Vasiqevi}, ovakva vo`wa bi trebalo da bude organizovana i u oktobru. Z. J.

di{emo, vode koje pijemo i zemqe koja nas hrani”. - Ba{ zbog toga {to imamo puno problema, ne smemo sebi dozvoliti luksuz da nebrigom o okolini sebi stvorimo jo{ jedan potencijalno veoma ozbiqan problem. U suprotnom bi}emo sami krivi, jer }e to biti posledica na{e neodgovornosti prema nama samima i nebrige prema na{oj deci. Smatram da zaslu`uju po{tovawe oni koji su nam ovu lepu i ~istu zemqu ostavili. Kancelamarketing 032/342-276

rija za mlade, ovom manifestacijom, `eli da podseti koliko su pitawa za{tite `ivotne sredine bitna i da apeluje na gra|ane da se pridr`avaju starog dobrog pravila koje glasi: “Misli globalno, a radi lokalno”. Siguran sam da }e mno{tvo malih li~nih doprinosa, na kraju na~initi velike razmere u za{titi `ivotne sredine rekao je Aleksandar Simonovi}. Dragan Belo{evi}, {ef [umarske uprave u ^a~ku, podsetio je da smo na teri-

toriji na{eg grada, pogotovu pro{le godine, imali ogromnu {tetu od {umskog po`ara: - [tete su nemerqive, izgorelo je oko 400 hektara {ume, i to uglavnom borovih kultura, koje su sa|ene pre 30, 40 i 50 godina. Sada teren ponovo pripremamo za po{umqavawe. [tete su nemerqive, ne samo u finansijskom, ve} i u ekolo{kom smislu. Bi}e potrebno najmawe 10 - 20 godina da se ponovo revitalizuju povr{ine koje su izgorele. N. R.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

15

INTERVJU

PETER HANDKE, AUSTRIJSKI KWI@EVNIK, BORAC ZA PRAVDU I “NEPODOBNI SRBOFIL”

NIKADA NISAM SREO TOLIKO OBRAZOVANIH QUDI... Evrope, ono {to Evropa jeste. Srbi treba u tome da u~estvuju, u tome da Evropa ostane u `ivotu. Srbi imaju prava da doprinesu tome da Evropa ostane ono {to jeste u su{tini kao vrednost, ali to nije uvek samo Evropa Brisela. Postoji i druga Evropa, a to je Evropa kulture i duha. Tu pripadaju Srbi vi{e nego ijedan drugi narod u Evropi. Evropska Unija treba da u|e u Srbiju. Za{to da ne? Zato {to su Srbi mnogo dubqe ukotvqeni u evropskoj kulturi jo{ od Homera, nego mnogi evropski narodi. Nikada nisam sreo i do`iveo toliko obrazovanih qudi koliko ih u Srbiji ima. U zapadnoj Evropi nema takvih qudi.

Austrijski kwi`evnik, jedan od najve}ih pisaca nema~kog govornog podru~ja, prevodilac, scenarista, “skriveni filozof”, stanovnik Francuske Peter Handke (1942, Grifen, Austrija), u~inio nam je ~ast, borave}i u na{em gradu kao dobitnik prve Po~asne Disove plakete, koju mu je 29. maja dodelila Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” povodom 50. Disovog prole}a.

vo, i druga priznawa koja je dobio u na{oj zemqi, zaslu`io je kao anga`ovani umetnik, dosledni borac za pravdu i istinu o Srbiji, naro~ito tokom raspada Jugoslavije devedesetih, u koju je do{ao, prema sopstvenim re~ima “isprovociran medijskom hajkom”. Dolaskom u na{u zemqu za vreme NATO bombardovawa 1999. rizikovao je i svoj `ivot, a posle ove agresije, koju je otvoreno podr`ala katoli~ka crkva, pre{ao je u pravoslavqe i `eli da bude sahrawen po pravoslavnim obi~ajima. Smatra moralnom obavezom svakog ~oveka “da se bori za vladavinu prava i morala, sve dok se ne zaustavi ure|ivawe me|unarodnih odnosa silom”. Vi{e puta je boravio u Srbiji, na Kosmetu i u Republici Srpskoj, Fru{ku Goru je prepe{a~io. Sude}i po onome {to je govorio prilikom ranijih boravaka u na{oj zemqi, namerava da na jesen ode u Veliku Ho~u na Kosovu i ostane sa tamo{wim srpskim `ivqem mesec dana, jer je to, ka`e “moj svet”. Onaj svet, kome je poklonio 50.000 evra, koje su mu kao alternativnu nagradu prikupili berlinski pisci, rediteqi i drugi donatori, kada mu je nema~ki sponzor uskratio nov~ani deo presti`ne nagrade “Kandid” 2011, zbog wegovog prosrpskog stava. Odbio je da primi i jo{ neka evropska priznawa. Zbog svega {to je u~inio za srpski narod, pro{le godine je izabran za inostranog ~lana SANU, a ove i za po~asnog ~lana Akademije

O

NOVINARE JE ZANIMALO I: Koliko ste trpeli zbog stavqawa na stranu srpskog naroda? Da li ste pogre{ili i preispitivali sebe zbog toga? - Naravno da je to bila gre{ka, ali se radujem toj gre{ci. Naravno da nisam trpeo, ali uvek sam sre}an kad imam problema. Volim kad imam problema. Bez problema, nije `ivot. Srpskom narodu se ~esto pripisuje buntovni~ki duh, kako ga Vi vidite? - @eleo bih da je ta buntovnost jo{ ve}a. Koliko Vam je bliska srpska kwi`evnost? - Ne toliko, koliko bi trebalo. Poznajem dela Iva Andri}a, Crwanskog, Miodraga Bulatovi}a, malo, Dragana Veliki}a, a od mla|ih naro~ito Jaru Ribnikar, i ne znam, da li uop{te danas za wu neko zna. Nisam ~itao…

Kada }e evropski narodi imati svest o tome {to ste sada rekli? - Kada “Partizan” iz Beograda pobedi u Ligi {ampiona, i ako

planirano i predvi|eno. [ta smo mi tu mogli da uradimo? - Ja nisam politi~ar. Ali mogu da razumem da je paranoja normalna pojava kada nema izlaza. Ustvari, paranoja mo`e da bude zdravija od onoga {to se na Okcidentu smatra. Zapad je u su{tini mnogo vi{e bolestan, samo oni ne znaju da su bolesni. Tvrdite da je sve ono {to nam se doga|a zapravo jedna velika osveta za srpske rat-

DIS JE ZASLU@IO VI[E SRE]E Kao gost Disovog prole}a i dobitinik po~asnog priznawa kako do`ivqavate Disovu poeziju? - On nije pesnik, on bi bio rado pesnik, ali on to nije. On je pisac epi~ar. Dis je bio veoma duboko nesre}an ~ovek. Ja nisam nesre}an, ali mo`da sam zaslu`io vi{e nesre}e, a on je opet zaslu`io vi{e sre}e.

nauka Republike Srpske. Napisao je vi{e kwiga i eseja posve}enih “srpskom pitawu”. Dogovaraju}i intervju sa gospodinom Handkeom na engleskom, rekao je da ne `eli da pri~a na tom jeziku. U pomo} je prisko~io @arko Radakovi}, kwi`evnik i prevodilac wegovih dela sa nema~kog. Odgovarao je pomalo i na srpskom i dobro}udno zamerio {to mu postavqamo politi~ka pitawa, uprkos tome {to se i sam, na svoj, umetni~ki na~in i hrabro suprotstavio svetskoj hegemonisti~koj politici. Ipak, na srpskom jeziku je to pomirqivo opravdao re~ima: “To je va{ posao”. O wegovom boravku u na{oj sredini ~etvoro~lana nema~ka ekipa snimila je film. Gospodine Handke, dobili ste Po~asnu Disovu plaketu, nedavno ste dobili Sretewski orden od predsednika Republike, dobili ste i kwi`evnu nagradu “Momo Kapor” za roman “Moravska no}”. Moram da konstatujem da Srbija nema toliko nagrada sa koliko bi mogla da Vam ka`e samo jednu jedinu re~, a to je - Hvala. - Sre}om, nagrade nisu toliko velike, tako da ih rado primam. U svetu je mnogo naroda koji su do`iveli raznovrsne nepravde. Utisak je, prema onome {to ste Vi uradili za nas, da je srpski narod za Vas ne{to vi{e, da nije samo narod koji je `rtva, koji pati i koji je do`iveo nepravdu. U kom smislu vi{e? - Da, to je ta~no. Ja sam u nasle|u Getea, koji je bio prijateq srpskog lidera prosvete Vuka Karaxi}a. ^ovek sam koji traga za idealom. I to, kako su devojke ve~eras pevale (solistkiwe Sara Plazini} i Marina Savi} dirqivo su otpevale “Oj Moravo” i “Bo`uri”), to je ustvari vi{e ideal, od realnosti koja se na televiziji prikazuje. Treba li Srbija da se po svaku cenu zala`e za ulazak u EU? - @ak Derida, filozof dekonstrukcije je rekao da treba spasavati vrednosti

Peter Handke i @arko Radakovi} u razgovoru sa novinarkom „^a~anskog glasa“

\okovi} do svoje 80. godine ostane broj jedan u tenisu, i ako Srbi postanu prvaci sveta u fudbalu, i to u Brazilu. Ina~e ne, nema {anse. Koga vidite kao vode}eg krivca u novom prekomponovawu sveta, u stvarawu novog svetskog poretka. Na{i intelektualci koji `ive izvan Srbije, smatraju da je Srbija uvek u istoriji bila remetila~ki faktor. Koliko je to ta~no? - Da, i ja sam tako|e, neko ko remeti. Ja smatram da je dobar radnik uvek neko ko, na neki na~in smeta, ometa. Srbija se nalazi u veoma tragi~noj geografskoj poziciji. To je ono {to me, ustvari, privla~i Srbiji, i zato mi Srbija le`i na srcu. Holandija mi je mawe na srcu od Srbije. U Srbiji se uporno govori da je pri~a o teoriji zavere, zapravo, jedna ismejana, interna paranoja. Me|utim, po onome kako Vi istupate u intelektualnim krugovima i javno, Vi ka`ete da je sve zapravo bilo

ni~ke i vojni~ke pobede tokom, da ka`emo, bar 20. veka. Ko nam se sveti? - Mnogo puta, pomislim ponekad, da se Austrija i Nema~ka svete za to {to su 1918. godine do`ivele propast, posle pada Austorugarske monarhije. To sigurno nije jedina krivica. ^ini mi se i siguran sam da nisu samo u Jugoslaviji qudi krivi za ono {to im se dogodilo, nego tako|e i u inostranstvu. Ali, na`alost, nema dovoqno pravde za to. Kakve ideale danas mo`e ponuditi Evropa u kulturnom, eti~kom, moralnom smislu? - Psi i ma~ke znaju to boqe od mene. Problem Kosmeta je ve} dugo u fokusu Va{ih interesovawa, ho}ete li jo{ pisati o Kosovu? - To je moj problem. Pisawe je tajna. O tome ne treba govoriti, to je dr`avna tajna, svetska tajna... Zorica Le{ovi} Stanojevi}


16

ZDRAVSTVO

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

U ^A^ANSKOJ BOLNICI

NEKOLIKO ZDRAVIH SAVETA

KAKO UBLA@ITI

ALERGIJU

PREMINUO PACIJENT ZARA@EN KLOSTRIDIJOM

ored redovne terapije, sa kojom se po~iwe pre sezone cvetawa, i promena `ivotnih navika mo`e da umawi tegobe koje izazivaju alergeni iz prirode.

P

Elimini{ite alergene koliko je mogu}e Iz okoline treba eliminisati sve biqke na koje ste preosetqivi. Ako je mogu}e, treba boraviti {to vi{e u zatvorenom prostoru u vreme sezone cvetawa biqaka, izbegavati du`e zadr`avawe u prirodi, a aktivnosti napoqu obavqati posle ki{e, ukoliko je to mogu}e. Po`eqno je nositi nao~are za sunce (sa {titnicima sa strane) da bi se za{titila sluzoko`a oka. Nekoliko puta dnevno bi trebalo umivati lice i o~i. Posle boravka u prirodi potrebno je stopirati kontakt sa alergenom - skinuti garderobu u kojoj ste bili u prirodi, oprati kosu i fiziolo{kim rastvorom isprati sluznice na kojima se alergeni nalaze. Pro~istite jelovnik Neke namirnice uti~u veoma nepovoqno na tegobe zbog alergija, dok vam neke mogu pomo}i da se boqe izborite sa simptomima. Zbog svojih sastojaka, posebno vitamina C, jabuka mo`e da {titi od alergija i astme. Kora jabuke sadr`i antioksidanse koji poboq{avaju funkcionisawe plu}a, a sli~ne sastojke sadr`e i luk, paradajz, pomoranxe i jagode. Antioksidansi skriveni u crvenom gro`|u imaju sna`ne protivupalne mo}i koje dokazano blagotvorno deluju na simptome alergija. I luk je blagotvoran - wegov sastojak kvercetin je bioflavonoid, a nau~no je dokazano da deluje u le~ewu alergija, astme, bronhitisa, sinuzitisa, prehlade i gripa. S druge strane, neke namirnice, poput celera, breskve, kivija i diwe mogu da izazovu svrab u grlu i simptome sli~ne alergijama na polen, pa ih treba izbegavati.

acijent zara`en bakterijom klostridijom, koji je preme{ten na intenzivnu negu Infektivnog odeqewa preminuo je pro{log petka zbog lo{eg op{teg zdravstvenog stawa, rekao je portparol Zdravstvenog centra dr Miroslav Sretenovi}. Prema wegovim re~ima, u posledwim mikrobilo{kim analizama kod ovog pacijenta nije bi-

P Koristite probiotike Zdravoj ishrani dodajte i probiotike u hrani, i oseti}ete olak{awe. Probiotici deluju posredno na tegobe sa alergijama, jer osim {to imaju pozitivan efekat na sistem organa za varewe, oni ja~aju imuni sistem i tako mogu korigovati bazi~ni uzrok pojave alergijske reakcije. Unosite dovoqno vitamina C Alergeni stimuli{u }elije u telu koje stvaraju histamin, odgovoran za uobi~ajene sezonske tegobe koje su vezane za alergije, kijawe, pove}awe koli~ine nosne sluzi i curewe iz nosa. Dodavawem optimalnih doza vitamina C, smawi}e se delovawe histamina. Pobrinite se da tokom dana unesete 2.000 mg vitamina C. Ribqe uqe kao dodatak ishrani Ova, zdrava vrsta uqa ima antiinflamatorni efekat, zbog ~ega se koristi u le~ewu i prevenciji sr~anih oboqewa. Korisno je i za terapiju povi{enog holesterola u krvi, za pospe{ivawe hidrata-

cije ko`e, poboq{awe funkcije digestivnog trakta, a na osnovnu rezultata nedavne nema~ke studije, ima pozitivne efekte i u terapiji polenske groznice. Preporu~uje se unos od 2.000 do 6.000 mg dnevno, uz obrok.

mo`e da se koristi ~aj ili |umbir u prahu. Quta paprika je bogata bioflavonoidima koji spre~avaju osloba|awe histamina, kvercetina, kao i drugih hemikalija koje uzrokuju upale i simptome alergije. I. M.

Koristite prirodne lekove Kamilica ima antiupalna svojstva, koja poma`u kod suvih o~iju koje ~esto znaju i da svrbe. Dr`ite tri do pet minuta ohla|ene vre}ice ~aja od kamilice na o~ima. Kopriva deluje kao antihistaminik koji poma`e da se smawe simptomi alergije kao {to su kijawe i svrab o~iju. Kako biste ubla`ili simptome, pijte ~aj od li{}a koprive, a mogu se na}i i tablete sa ekstraktom koprive. Nana je dobra za za~epqewe disajnih puteva, najboqe je da se inhalirate ~ajem od sve`ih ili su{enih listova nane. ^aj od maj~ine du{ice poma`e kod le~ewa ka{qa, gu{ewa izazvanog alergijom, a ima i umiruju}e dejstvo na upaqeno grlo. \umbir ubla`ava iritaciju upaqenog grla, a posebno je koristan u kombinaciji sa medom. Za ubla`avawe simptoma alergije

marketing 032/342-276

lo toksina klostridije. On je imao hroni~na oboqewa, bolesne bubrege i veoma oslabqen imunitet. Drugi pacijent zara`en klostridijom, koji se nalazio na Internom odeqewu pu{ten je na ku}no le~ewe. Bolnica je jo{ uvek pod epidemiolo{kim nadzorom, a i daqe je na snazi odluka o zabrani poseta na Internom odeqewu. I. M.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

17

ZDRAVSTVO

OBELE@EN SVETSKI DAN BEZ DUVANSKOG DIMA

PU[EWEM DO BOLESTI

Zavod za javno zdravqe ^a~ak obele`io je pro{log petka Svetski dan bez duvanskog dima. U Srbiji pu{e svaki drugi mu{karac i svaka tre}a `ena, vi{e od polovine {kolske dece ve} su pu{ili, a pribli`no tre}ina zapali svoju prvu cigaretu pre navr{ene desete godine `ivota. O tome koliko je duvanski dim {tetan po zdravqe mnogo se govori, ali i pored brojnih dokaza da pu{ewe ubija i daqe je broj pu{a~a veliki.

oktorka Qiqana Moji}evi} iz ZZJZ ^a~ak rekla je da je Svetska zdravstvena organizacija ove godine za temu obele`avawa Dana bez duvanskog dima odabrala zabranu reklamirawa i promocije duvana i sponzorisawe od strane duvanske industrije. - Shvatilo se da promovisawe duvana treba ukinuti, jer }e to sigurno dati rezultate i uticati na smawewe broja sada{wih i budu}ih pu{a~a - istakla je dr Moji}evi}. Pored Zavoda za javno zdravqe, u obele`avawu ovog dana u~estvovali su i Savetovali{te za prevenciju i borbu protiv pu{ewa Zdravstvenog centra ^a~ak, Centar za preventivne aktivnosti

D

o mi{qewu be~kog zdravstvenog stru~waka Hademara Bankhofera tre{we su „prirodni lek sa drveta” i poma`u izme|u ostalog kod problema sa reumom i gihtom. One sadr`e veliku koli~inu vitamina C, cinka, folnu kiselinu, kalcijum, gvo`|e i biqne pigmente. Tre{we sadr`e veliku koli~inu vitamina C i cinka, koji su veoma va`ni za otpornost organizma, zatim folnu kiselinu za zdravo srce i krvotok, kalcijum za kosti i gvo`|e za krv. Me|utim, najvredniji su biqni pigmenti, takozvani antocijanidini koji se nalaze u tre{wama. Oni ja~aju vezivno tkivo i

Doma zdravqa, FK “Borac”, mali{ani iz privatne de~ije agencije “Gimnazion” i Kancelarija za mlade. - Sada su kutije cigarete obele`ene sa natpisima o {tetnosti duvanskog dima, a ubudu}e }e biti ura|ena i slikovna upozorewa na paklicama. Na{e aktivnosti su usmerene ka tome da {to mawe qudi po~ne da pu{i, odnosno da motivi{emo qude da ne zapale prvu cigaretu, a one koji su pu{a~i da motivi{emo da blagovremeno ostave cigarete, a ne da ~ekaju da se razbole. Pu{a~ima teba pru`iti pomo}, a i oni je sve ~e{}e tra`e i javqaju se u Savetovali{te za odvikavawe od pu{ewa - rekla je dr Nada Lazovi} iz Savetovali{ta i naglasila da se uspe{nost ove ustanove kre}e od 30 do 50 procenata. [TA SADR@I DUVANSKI DIM Duvanski dim sadr`i vi{e od 4.000 razli~itih hemijskih supstanci, koje su veoma {tetne po qudsko zdravqe. Nikotin stvara zavisnost organizma. Katran je kancerogeni agens uzro~nik razvoja raka bronhija, grkqana, jedwaka, usne dupqe, plu}a, `eluca, bubrega, mokra}ne be{ike, pankreasa i grli}a materice. Iritansi dovode do poja~anog stvarawa sluzi, su`avaju bronhiole i dovode do razvoja hroni~ne opstruktivne bolesti plu}a. Ugqen-monoksid pospe{uje stvarawe ateroma pove}awem propustqivosti

P

U~esnici akcije obele`avawa Svetskog dana bez duvanskog dima

zida krvnih sudova za holesterol i dolazi do razvoja bolesti srca i krvnih sudova. Svaki pu{a~ treba da bude svestan svoje odgovornosti, jer duvanski dim ne {teti samo wemu ve} i osobama iz wegovog okru`ewa, a posebno odoj~adi i maloj deci. Podizawe svesti o ovom masovnom problemu, kako kod mladih, tako i kod starih, ima za ciq da se smawi broj obolelih i umrlih od posledica pu{ewa i da se svaka cigareta zameni boravkom u prirodi i zdravim `ivotnim navikama. UZRO^NIK MNOGIH BOLESTI Alarmantan podatak Svetske zdravstvene organizacije je da u svetu svakih osam sekundi umre jedna osoba od posledica konzumirawa cigareta, istakla je dr Qiqana Dopu|a iz Centra za preventivne

aktivnosti Doma zdravqa. - [tetna dejstva duvanskog dima su, pre svega, {to izazivaju sr~ani i mo`dani infarkt, zatim razne vrste kancera, akutne i hroni~ne bolesti plu}a. Pu{a~i ~e{}e obolevaju od bolesti krvnih sudova, kao {to su pu{a~ka noga i impotecija. Tako|e, toksini iz duvanskog dima negativno deluju na }elije pankreasa. Najrizi~nija grupa izlo`enosti duvanskom dimu, a nisu aktivni pu{a~i, su deca koja su ustvari pasivni pu{a~i. Oni oboqevaju ~e{}e od upale uha i grla i akutnih

bolesti plu}a - rekla je dr Dopu|a. Duvanski dim na respiratorni sistem deluje tako {to nadra`uje du{nik i

grkqan, smawuje plu}nu funkciju i skra}uje dah zbog su`avawa disajnih kanala. Umawuje funkciju ~i{}ewa plu}a, {to dovodi do nakupqawa otrovnih materija u wima, a rezultira iritacijom i o{te}ewem plu}a. Tako|e, pove}ava rizik od infekcije plu}a i dovodi do ka{qa i te{kog disawa. Duvanski dim na sistem krvotoka deluje tako {to uzrokuje povi{en krvni pritisak i broj otkucaja srca, su`ewe (stezawe) krvnih `ila {to rezultira padom temperatura ko`e, mawak kiseonika u krvi, o{te}ewe sluznice arterije, {to se smatra faktorom ateroskleroze, smawen protok krvi u udovima, kao i u prstima i pove}an rizik od mo`danog udara i sr~anog udara. Imunolo{ki sistem tako|e slabi zbog duvanskog dima. Osoba je sklona infekcijama, kao {to su upala plu}a i grip, bolesti su te`e i oporavak traje du`e. A zbog konzumirawa cigareta nizak je nivo za{titnih antioksidansa, na primer vitamina C u krvi. Duvanski dim tako|e mo`e dovesti i do iritacije i upale `eluca i creva, pove}anog rizika od bolnih ~ireva uz probavni trakt, smawewa sposobnost za miris i ukus, prevremenog borawe ko`e i bolesti desni i zuba. I. M.

TRE[WE

PRIRODNI LEK I ELIKSIR LEPOTE spre~avaju nastanak bora, tako {to uni{tavaju {tetne enzime koji ko`u ~ine starom i naboranom. Tre{we tako|e mogu da spre~e nastanak celulita, a na ameri~kom univerzitetu u Vermontu dokazano je da su antocijanidini dobri i protiv upale mi{i}a i gr~eva u listovima nogu. Delotvorno dejstvo antocijanidina kod problema sa reumom i gihtom, otkrio je 1950. godine u Teksasu nema~ki lekar Ludvig Blau. On je, naime, sam bo-

lovao od gihta, imao jake bolove od kojih povremeno ~ak nije mogao ni sam da se kre}e, ve} samo pomo}u invalidskih kolica. Jednom prilikom je primetio da su wegovi bolovi nakon dve {ake tre{awa bili mawi. Pokrenuo je studiju sa pacijentima koji su patili od reume i gihta i od tada je dokazano da tre{we smawuju nivo mokra}ne kiseline i le~e upale. Prema re~ima be~kog stru~waka Bankhofera, protiv reume i gihta efikasnije su tamne tre{we,

jer sadr`e vi{e pigmenta. Pomo}u svojih za{titnih kiselina i vo}nog {e}era tre{we podsti~u rad `eluca, creva i pankreasa i samim tim podsti~u i varewe. Osim toga, tre{we izbacuju vodu iz organizma i na taj na~in rastere}uju srce i krvotok i aktiviraju jetru i bubrege. Antibakterijske supstance u tre{wama spre~avaju stvarawe zubnih naslaga i mogu da spre~e nastanak karijesa i probleme sa desnima poput parodontoze.


18

SELO

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

TRE[WA, ME\U NAJRANIJIM SEZONSKIM VO]EM

VEOMA CEWENO I ATRAKTIVNO VO]E

Plodovi tre{we su veoma ceweno i atraktivno vo}e. Zajedno sa jagodom, predstavqaju najranije sezonsko vo}e koje se javqa na tr`i{tu, na kome se brzo prodaju, po relativno visokoj ceni. Koriste se prvenstveno za stonu upotrebu, a mawim delom kao sirovina za industrijsku preradu (kompot, slatko, xem, su{ena tre{wa...). Me|u kontinentalnim vrstama vo}aka, tre{wa se po proizvodwi nalazi na {estom mestu u svetu, iza jabuke, kru{ke, breskve, {qive i kajsije. Prose~na godi{wa proizvodwa tre{we u svetu, u periodu 2006–2010. godine iznosila je 1.993.218,6 tona. Vode}i svetski proizvo|a~ je Turska, sa prose~nom proizvodwom od 376.471 tona, a zatim slede SAD, Iran, Italija, [panija, Rumunija, Rusija, Ukrajina... Prose~na proizvodwa tre{we u Srbiji, tako|e u periodu 2006–2010. godine, iznosila je 26.898 tona, sa 1.840.000 rodnih stabala i prinosom od 14,7 kilograma po stablu. Na osnovu pove}anog interesovawa stranih kupaca za sve`im plodovima, i ~iwenice da posledwih godina tra`wa za sadnicama stalno raste, mo`e se re}i da je proizvodwa tre{we u Srbiji u ekspanziji, ka`e dr Sawa Radi~evi} iz ~a~anskog Instituta za vo}arstvo.

pak, u proizvodwi tre{we u Srbiji danas postoje brojni prakti~ni problemi koje treba re{avati - slaba iskori{}enost povoqnih prirodnih uslova za weno gajewe, kori{}ewe sejanaca divqe tre{we kao dominantne podloge, bujna stabla i veliki razmaci sadwe koji ote`avaju proizvodwu i ~ine je neekonomi~nom, nizak nivo prerade, su`eno doma}e tr`i{te i prevelika konkurencija na inostranom, navodi dr Sawa Radi~evi}. Prema wenim re~ima, jedan od najzna~ajnijih ograni~avaju}ih ~inilaca proizvodwe tre{we u Srbiji je gajewe zastarelih i slaboproduktivnih sorti, sitnijeg ploda lo{ijeg kvaliteta i oskudne upotrebne vrednosti, tj. neadekvatna struktura sortimenta. Ovome u velikoj meri doprinose i specifi~ne reproduktivne karakteristike i odnosi oplo|ewa sorti tre{we, kao i wihovo nedovoqno poznavawe u praksi. - Samobesplodnost je svakako jedna od najupe~atqivijih reproduktivnih odlika tre{we kao vrste. Nemogu}nost oplo|ewa sopstvenim polenom, kao i polenom drugih sorti iste S-alelne konstitucije, ve} decenijama predstavqa veliki izazov u is-

I

tra`ivawima reproduktivnih karakteristika tre{we. Ako se ovome dodaju i drugi zna~ajni aspekti reproduktivnog procesa - karakteristike cvetawa i vi{egodi{we stabilno preklapawe u fenofazi punog cvetawa glavne i sorti opra{iva~a, kvalitet polena i obezbe|ewe wegovog transfera, receptivnost `iga tu~ka, vitalnost semenih zametaka, karakteristike postoplodnih procesa i sli~no, onda je jasno u kojoj meri navedeni faktori uti~u na efikasnost procesa oplo|ewa, koja se manifestuje u optimalnom zametawu i rodnosti. Ovi slo`eni odnosi uslovqavaju da je, ~ak i u slu~ajevima kompatibilnih kombinacija sorti pribli`no istog vremena cvetawa, uprkos dovoqnoj zastupqenosti i optimalnom rasporedu sorti opra{iva~a i obezbe|ewu adekvatnog transfera polena, rodnost komercijalno zna~ajnih sorti pojedinih godina ozbiqno ugro`ena. Problematika odabira sortimenta sa aspekta specifi~nih reproduktivnih karakteristika tre{we, jo{ je slo`enija kada se uzmu u obzir prevashodna namena plodova tre{we za stonu potro{wu, potrebe doma}eg i, naro~ito, zahtevnog globalnog tr`i{ta za plodovima odgovaraju}eg kvaliteta. Produ`ena sezona berbe, izra`ena krupno}a ploda, visok

SAVREMEN PRISTUP TEHNOLOGIJI GAJEWA TRE[WE - Saznawa koja se odnose na razli~ite aspekte reproduktivnog procesa, treba da budu deo savremenog pristupa tehnologiji gajewa tre{we, u kojoj se potencijalni rizici u proizvodwi svode na najmawu mogu}u meru. Izbor adekvatnog sortimenta, koji je dobro adaptiran agroekolo{kim uslovima u reproduktivnom smislu, prvi je korak u projektovawu zasada tre{we i u procesu rejonizacije sorti u svrhu op{teg podizawa nivoa proizvodwe ove vrste vo}aka. On podrazumeva odabir glavnih sorti sa aspekta dobre vitalnosti wihovih semenih zametaka, a potom i opra{iva~a koji svojim osobinama (kompatibilnost, preklapawe u vremenu cvetawa, produkcija polena dobrog kvaliteta) podr`avaju pozitivne odlike glavne sorte, i ~ije }e polenove cev~ice sti}i da obave oplo|ewe u periodu vitalnosti primarnih semenih zametaka. Ovakav pristup je od kqu~nog zna~aja za rodnost u komercijalnim zasadima tre{we u na{im agroekolo{kim uslovima. Ispravnim kreirawem sortne kompozicije sa sortama ’karina’, ’kordia’, ’regina’ i ’summit’, mogu se obezbediti preduslovi za regularno odvijawe reproduktivnog procesa kao kqu~ne, a istovremeno veoma osetqive faze u proizvodwi plodova tre{we. Ove sorte su poznijeg vremena zrewa, i sezonu berbe plodova mogu produ`iti krupnim, atraktivnim i kvalitetnim plodovima - obja{wava dr Sawa Radi~evi}.

tativnih pokazateqa rasta polenovih cev~ica (metodom fluorescentne mikroskopije), kao i zametawa plodova. Kvantifikacijom u analizi rezultata dobijenih za veliki broj kombinacija opra{ivawa u trogodi{wem periodu, utvr|ene su odre|ene zakonitosti koje se odnose na reproduktivni proces tre{we kao vrste, kao i pravci daqih istra`ivawa u ovoj oblasti. Sortna kompozicija u komercijalnim zasadima razli~itih vrsta vo}aka i, {ire gledano, rejonizacija sorti, u novije vreme se sve ~e{}e razmatraju u kontekstu globalnih klimatskih promena. Iako se kao nepovoqni za opra{ivawe i oplo|ewe uglavnom navode uslovi hladnog i ki{ovitog vremena tokom fenofaze cvetawa, u~estalost sezona sa ekstremno visokim temperaturama tokom fenofaze cvetawa postaje sve ve}i problem, zato {to smawuje fertilnost gajenih sorti, zbog osetqivosti razli~itih faza reproduktivnog procesa na vi{e temperature. Ova pojava kao posledicu ima izmenu areala rasprostrawenosti sorti, odnosno favorizovawa onih koje su boqe adaptirane na uslove vi{ih temperatura. Interesantan rezultat kvalitet ploda, atrakove doktorske disertativnost koja se ne gubi cije je i taj da su sorte du`im stajawem i trankoje su ispoqile boqu sportom do udaqenih deprilago|enost vi{im stinacija, neki su od temperaturama u poglekqu~nih zahteva savredu wihove efikasnosti menog tr`i{ta o kojima kao opra{iva~a, istotreba voditi ra~una pri vremeno ispoqile i bokreirawu strukture sorqu prilago|enost vitimenta, u ciqu podiza{im temperaturama u wa op{teg nivoa u propogledu vitalnosti seizvodwi plodova tremenih zametaka (kao maj{we u Srbiji - obja{wa~inske sorte) - ka`e dr va na{a sagovornica. Sawa Radi~evi}. Predmet istra`ivaDobijeni rezultati wa dr Sawe Radi~evi}, mogu na}i prakti~nu istra`iva~a-saradnika Dr Sawa Radi~evi} primenu u pravilnom Instituta za vo}arstvo odabiru glavne sorte, u ^a~ku, u okviru doktorske disertacije “Biologija oplo|ewa i baziranom na kvalitetu ploda tre{we i pomolo{ke osobine novointrodukovanih drugim biolo{ko-pomolo{kim svojstvisorti tre{we (P. avium L.)”, bila su ispi- ma, kao i sorti opra{iva~a koje obezbe|utivawa biologije oplo|ewa, kao i najzna- ju kontinuirano visoku rodnost, a koje i ~ajnijih pomolo{kih osobina ~etiri no- same imaju zna~ajnu komercijalnu vredvije introdukovane sorte tre{we sredwe nost. [ire gledano, dobijeni rezultati poznog i poznog vremena sazrevawa (’kari- zna~ajno doprinose poboq{awu strukture na’, ’kordia’, ’regina’ i ’summit’). Ove sorte sortimenta tre{we u vo}arskim regioniprodu`avaju sezonu berbe, a svojim kvali- ma Srbije, kvalitetnim sortama koje protetom i atraktivno{}u (krupan plod, tam- du`avaju sezonu berbe, isti~e na{a sagonocrvena boja poko`ice), ispuwavaju zah- vornica, koja je tokom dosada{weg istrateve tr`i{ta i postaju sve aktuelnije u za- `iva~kog rada u~estvovala u realizaciji vi{e projekata iz oblasti osnovnih issadima tre{we {irom Evrope i sveta. - Istra`ivawa su obuhvatila utvr|i- tra`ivawa i tehnolo{kog razvoja. Ina~e, vawe pogodnosti opra{iva~a za svaku od autor je i koautor 85 bibliografskih jenavedenih sorti. Analiza razli~itih dinica. ^lan je Nau~nog vo}arskog dru{tva Srbije i Dru{tva genetikombinacija opra{ivawa primewena je u ~ara Srbije. svrhu razmatrawa reproduktivnih karakN. R. teristika sorti kao opra{iva~a, ali i kao maj~inskih sorti. Ovi aspekti su razmatrani u kontekstu agroekolo{kih, prvenstveno temperaturnih uslova u vo}arskom regionu zapadne Srbije, imaju}i pri tome u vidu ~iwenicu da ispitivane sorte vode poreklo iz podru~ja hladnijih klima (Kanada, ^e{ka Republika, Nema~ka). Utvr|ene su najefikasnije kombinacije opra{ivawa u pogledu kvanti-


19

SELO

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

U POSETI POVRTARU MILUTINU PETROVI]U IZ MOJSIWA

KVALITETAN RASAD, DOBRA PROIZVODWA I PLODOVI

ako u jeku poslova, marqivi tridesetogodi{wi poqoprivrednik Milutin Petrovi} iz Mojsiwa, ipak je na{ao vremena da ugosti na{u, nenajavqenu ekipu. Poqoprivredno gazdinstvo Petrovi}a bavi se proizvodwom povrtarskog rasada, visokog kvaliteta semenskog i merkantilnog krompira, paradajza, krastavaca, paprike, kupusa, karfiola, diwe, lubenice, a potom nastavqa proizvodwu povr}a. Milutin se posle zavr{ene sredwe {kole, potpuno posvetio povrtarstvu, ~ime su se wegovi roditeqi bavili ve} dve decenije, ali u maqem obimu. Zbog nekada{weg spleta nesre}nih okolnosti, otac Mihailo Pikula, voza~ putni~kih kola i majka Zorica, kuvarica, odlu~ili su da zapo~nu da obra|uju zemqu kraj Morave. Danas su zadovoqni kvalitetom i izgledom

I

plodova, kao i prinosom i plasmanom. Petrovi}i obra|uju {est hektara zemqe, hektar svoje i pet pod zakupom, s tim {to neke parcele koriste dva puta. Iako im je proizvodwa povrtarskog rasada i povr}a primarna, radi plodoreda seju p{enicu i kukuruz, i to na parcelama gde nemaju obezbe|eno navodwavawe. - Imamo tri bunara, ali to je nedovoqno za zalivawe svih povr{ina. Moramo da re{imo problem vodosnabdevawa. Efikasnu borbu protiv su{e mogle bi da predstavqaju mini akumulacije, koje bi sprovodile vodu sa nekih drugih lokacija. Firme koje se bave istra`ivawem podzemnih voda, na ovom podru~ju ne mogu da garantuju potreban nivo vode, jer je re~ o povr{inskim vodama. Upravo zbog nedostatka vode i nemogu}nosti da postavimo protivgradnu mre-

`u, jer na istim parcelama gajimo razli~ite sezonske kulture, celokupnu proizvodwu osiguravamo preko kompanije “Dunav” - obja{wava Milutin. Za plasman rasada Petrovi}i ne brinu, jer, kako ka`e na{ sagovornik, sve {to oni proizvode je odli~nog kvaliteta, a bez dobrog semena nema ni dobre proizvodwe. Pored toga {to ve} ~itavu deceniju imaju stalne kupce rasada, svake godine pro{iruju tr`i{te. Ponekad robu {aqu autobusom, pogotovo kupcima iz Priboja i Nove Varo{i. “Ta~no znamo gde koji hibrid najboqe uspeva, na kojoj nadmorskoj visini, i uvek savetujemo na{e kupce”, ka`e Milutin. Pored svih aktuelnih poslova, Petrovi}i po~iwu da spremaju supstrate za narednu godinu, dovla~e zemqu, |ubrivo, a kako obja{wava ovaj mladi vredni povrtar, sledi steriliza-

cija i za{tita od korova. Ipak, na posao “od jutra do sutra” uop{te se ne `ali. Danas je, ka`e, veliki problem naplata robe, “uvek ~eka{ pare”: - Velika su ulagawa. Na primer, za dva hektara krompira, kupqeno je dve tone semena, a to je ko{talo 3.100 evra. Za dve tone |ubriva izdvojili smo vi{e od 100.000 dinara, zakup zemqe pla}amo 800 evra... Astronomske su cifre. Ali, va`no je da se svake godine izborimo da budemo makar na nuli, da nismo u minusu, a sve {to zaradimo, dobro je. Iz godine u godinu sve su ve}e cene ulagawa, a dr`ava ni{ta ne garantuje. Bilo bi dobro da u pojedinim momentima zabrani uvoz, a podstakne izvoz. Trebalo bi da se vi{e anga`uje za izvoz poqoprivrednih proizvoda, jer bi tada i dr`ava imala profit. Dr`ava treba da podstakne proizvodwu, da

poqoprivrednike jo{ vi{e subvencioni{e i omogu}i jo{ povoqnije agrokredite - ka`e Milutin, prise}aju}i se nekada{wih “lepih vremena”, kada je od zarade, od proizvodwe korni{ona na 10 ari, za 4.000 maraka, 2001. godine, porodica kupila golf automobil. Uz pomo} desetak sezonskih radnika i kompletnu savremenu mehanizaciju za sejawe, proizvodwu i zalivawe, ova tro~lana porodica ipak sti`e da obavi sve poqoprivredne poslove. Vreme za odmor je rezervisano oko Bo`i}a i u drugoj polovini avgusta. Ovih dana mo`ete ih sresti na pijacama, majku Zoricu u ^a~ku, a Milutina sa ocem Mihailom na kvanta{koj u Kraqevu. Svakog jutra u doma}instvu Petrovi}a pakuje se oko tona i po sve`e robe, trenutno najvi{e mladi krompir, a uskoro }e sti}i i kupus. N. R.

PIJA^NI BAROMETAR

POVR]E krompir 60 mladi krompir 100 pasuq 250 - 300 paprika 120 - 200 paradajz 100 - 150 krastavac 60 - 80 praziluk 100 tikvice 50 - 80 brokoli 250 gra{ak 200 kupus 50 - 70 karfiol 300 per{un 30 {argarepa 60 - 100 cvekla 100 zelena salata 10 - 20 spana} 80 crni luk 70 crni luk mladi 20 beli luk mladi 30 rotkvice 30 VO]E suve {qive 250 jabuke 30 - 80 tre{we 60 - 120 jagode 120 - 150 ju`no vo}e 100 - 200 orasi 1.100 - 1.200 MLE^NA PIJACA projino bra{no 90 100 pili}i 350 jaja 8 - 13 kajmak 500 - 600 sir 250 - 400 pr{uta 1.300 - 1.700 slanina 300 - 900 suxuk 850 STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici - nema prasi}i 250 - 270 ovce 100 - 110 jagwad 200 - 220 p{enica 30 je~am 33 kukuruz 30

POMO]NA DRU[TVA, DEO SVAKOG P^ELIWAKA ~eliwak obi~no predstavqa vi{e ko{nica. Najmawe se gaji pet, a kona~an broj nije ograni~en, mada na jednom mestu ne bi trebalo sme{tati vi{e od pedeset ko{nica. Od ukupnog broja p~eliwih zajednica ne u~estvuju sve ko{nice u proizvodwi p~eliwih proizvoda, ve} postoje i one koje slu`e kao pomo}na dru{tva. Ovog puta bi}e re~i o proizvodwi meda, jer se proizvodwa polena, propolisa i mle~a razlikuje. Proizvodna dru{tva, u proizvodwi meda su zapravo ko{nice prilago|ene seobama. Takve ko{nice imaju mre`aste podwa~e, da bi u toku transporta p~ele imale dovoqno vazduha. Tako|e imaju dovoqan broj medi{nih nastavaka za sme{taj ve}ih koli~ina kako meda, tako i p~ela, jer

P

to treba da budu zajednice sa velikom brojno{}u samih zajednica da bi seobe bile ekonomi~ne, jer su tro{kovi seobe veliki. Pored ovih proizvodnih p~eliwih zajednica, svaki sele}i p~eliwak treba da ima i pomo}ne zajednice. Kako su sele}i p~eliwaci u toku ve}eg dela aktivne p~elarske sezone na udaqenim

lokacijama u potrazi za medom, na ovom drugom delu p~eliwaka se obavqa sve ono {to je potrebno da bi sele}i p~eliwak bio uvek u dobroj formi i spreman za seobe. Pomo}na dru{tva su zapravo rojevi sa mladim maticama koji se gaje i neguju na baznom p~eliwaku, kao pomo} osnovnom p~eliwaku. U standardnom p~elarewu kada se p~eliwak ne seli, obi~no je dovoqno imati oko jedne tre}ine pomo}nih dru{tava, dok kod aktivnog seqewa ovaj broj je vi{e od polovine, a najboqe je na svako sele}e dru{tvo imati i jedno pomo}no. U ovom sistemu

rada spajawem pomo}nih i osnovnih dru{tava u toku godine dobijamo sele}i p~eliwak u odli~nom stawu za iskori{}ewe neke od aktuelnih nektarskih pa{a. Najprostiji vid iskori{}ewa pomo}nih dru{tava je da u slu~aju slabqewa proizvodnog dru{tva spojimo ove dve zajednice i tako zamenimo staru maticu na najlak{i mogu}i na~in, a i pomognemo osnovno dru{tvo sa leglom i p~elom pomo}ne zajednice. Iz pomo}nih dru{tava se mo`e vaditi i leglo, kao pomo} osnovnoj zajednici, a mogu}e je koristiti i samo p~elu. Osnovni, tj. sele}i p~eliwak je spreman za slede}u p~elarsku sezonu onoliko koliko u baznom p~eliwaku imamo pomo}nih dru{tava. Za formirawe pomo}nih

dru{tava koriste se stare ko{nice, rojwa~e, nukleusi i sli~no. Kako je ovo vreme za formirawe rojeva, iskoristite ga na najboqi mogu}i na~in, jer }e od toga zavisiti snaga p~eliwaka u slede}oj godini.


20

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

KULTURA

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Kolin Falkoner

PUT SVILE odina 1260. @osran Sarazini je ~ovek rastrzane du{e, vitez Templarskog reda kojeg progoni sramna pro{lost i koji traga za iskupqewem u opasnom krsta{kom pohodu, putovawu od Palestine do Zanadua, kako bi na legendarnom dvoru Kublaj-kana, prestonici Mongolskog carstva, prona{ao saveznika protiv Saracena. Umesto toga, on utehu nalazi u princezi-ratnici iz varvarskog plemena, lepoj i neukrotivoj Kutelun, Tatarki iz mongolskih stepa. Iako je wihov savez naizgled potpuno nemogu}, ona }e u @osranu prona}i ono {to ne mo`e ni u jednom od svojih qudi. Dok ga {ibaju pustiwski vetrovi, progone horde Saracena i mu~i strast koju ne mo`e da obuzda, @oseran mora da napusti Kutelun ako `eli da dovr{i putovawe i spase svoju du{u. [to je jo{ gore, mora da putuje sa Vilijamom, dominikancem obuzetim religijskim zanosom, ~iji `ivot se zakleo da }e ~uvati. Me|utim, najgore od svega jeste to {to }e sti}i u Zanadu ba{ kada u najve}em carstvu u istoriji ~ove~anstva po~iwe da tiwa plamen gra|anskog rata.

G

Mija Mar~ SAMO JEDNOM U @IVOTU Tri `ene prona}i }e neo~ekivane odgovore, opro{taj i sre}an kraj... ri sestre – Izabel, Xun i Ket – zajedno su odrasle nakon porodi~ne tragedije. Tokom godina, putevi su im se razi{li jer su, progowene krivicom i tugom, izbegavale jedna drugu kad god su mogle. Sada su ponovo na okupu, u pansionu na obali Mejna koji vodi Ketina mama Loli – Izabelina i Xunina tetka – koja ih je pozvala da im saop{ti va`ne vesti. Iznenada, davno izgubqene sestre nakon mnogo godina dele istu sobu, i jedva da razgovaraju. Me|utim, kada ih Loli zamoli da joj se pridru`e u salonu jer je vreme za filmsko ve~e, svaka od wih vide}e svoj komplikovan `ivot kroz magiju filmskog platna. Sve tri nalaze se na `ivotnom raskr{}u: Izabela je saznala da je vara mu`, Xun poku{ava da prona|e oca svog sedmogodi{weg sina, a Ket se premi{qa da li da prihvati bra~nu ponudu svog najboqeg druga. Me|utim, i pored sopstvenih problema, i pored jaza koji ih deli, re{ene su da pomognu `eni koja je bila uz wih kada im je bilo najte`e.

T

PREDSTAVQENA DRUGA ANTOLOGIJA PRI^A ZA DECU MILE MUTAVXI] U IZDAWU “VITEZA”

LEPOTA RE^I SABRANA QUBAVQU Radionica lepog govora “Raskovnik”, koja radi subotom u Galeriji “Risim”, organizovala je pro{le subote u okviru svojih redovnih aktivnosti, drugo kwi`evno ve~e posve}eno predstavqawu antologije “Najlep{e pri~e za decu i mlade 2”, koju je priredila nastavnica srpskog jezika i kwi`evnosti Mila Mutavxi} u izdawu ~asopisa “Vitez”. e~e je ujedno bilo posve}eno i nedavno preminulom pesniku za decu Sa{i Bo`ovi}u (1968-2013), koji je ostavio veliki trag u literaturi za mlade, pa mu zbog toga pripisuju da je “div sa du{om deteta”. Komponovano mu je vi{e od 100 pesama, koje se nalaze na repertoaru poznatih stvaralaca za najmla|e, a bio je i istaknuti saradnik ~asopisa “Vitez”. U ovoj antologiji zastupqena je wegova pri~a “Kamen temeqac”. Urednik antologije Mila Mutavxi}, vredno je za istog izdava~a priredila i drugu kwigu, koja je, po wenim re~ima, nastala “kroz razgovore i dru`ewa, a pri~e su se same nametale”. Zanimqivo je da su svi u~esnici programa po profesiji nastavnici i profesori srpskog jezika i kwi`evnosti i zavi~ajni pisci, ~ije su se pri~e, tako|e, na{le u drugoj svesci antologije. Sla|ana Mijatovi} smatra da su “piscima potrebni obi~ni qudi, ~itaoci, a ne kwi`evna kritika”, a Grozdana Komadini}, ve} 13 godina na ~elu Ogranka Vukove zadu`bine, je istakla da su je svi weni porivi iz zavi~aja, kao zaqubqenika u tradiciju, narodnu mudrost i leksiku, u neprekidnom radu sa mladima, odveli do SANU i Ruske akademije nauka. Najmla|a, Milica Mutavxi}, koja “pi{e od kad je nau~ila da pi{e”, rekla je da je rano spoznala lepotu re~i i taj ose}aj preto~ila u pri~u “Neke suze se ne mogu sakriti”. Recenzent izdawa je Danijela Kova~evi} Miki}, a odlomke su kazivale polaznice radionice govorne kulture “Raskovnik” Katarina i Na|a Radoji~i} i u~enik O[ Sveti |akon Avakum Predrag @ivkovi}. Program je vodila novinar Tawa Vukovi}. - Nakon prethodne kwi`evne ve~eri koju smo posvetili novoj kwizi Vladana Matijevi}a, nastavqamo promociju zavi~ajnih pisaca, qudi koji zaista daju veliki kulturni doprinos na{oj zemqi. Mila Mutavxi} je svakako nastavnica, koja je iskora~ila iz zavi~ajnog okvira. Ona je tvorac antologije, koja }e na}i svoje mesto u istoriji kwi`evnosti za decu, potpuno smo sigurni zauvek, zato {to je napravila divan odabir pri~a i odlomaka iz du-

V

`ih proznih formi, u kojima je prona{la ono {to najvi{e odgovara i u~enicima, i nastavnicima, i roditeqima. Mila je odabrala pri~e iz narodne, i pri~e iz autorske kwi`evnosti, povezala je pisce iz razli~itih vremena, od Andersena, Tolstoja i ^ehova, do Ki{ona ili na{ih pisaca kakvi su Momo Kapor, Desanka Maksimovi}, Branko ]opi}, Nu{i}, Dobrica Eri} i ~itavu plejadu kwi`evnika okupqenih oko “Vitezovog” pesni~kog karavana. Ovu kwigu posebno ~ini interesantnom i ~iwenica da je zastupila i ~etiri pisca koji nisu samo zavi~ajni stvaraoci, jer stvaraju dela koja su kao kwi`evnost prepoznata i izvan na{eg grada. To su Olivera Nedeqkovi}, Grozdana Komadini}, Sla|ana Mijatovi} i Milica Mutavxi}. To su zaista najlep{e pri~e, imaju divan jezik i stil na osnovu kog mo`emo da u~imo kako se pi{e i kako se razume i tuma~i kwi`evnost, sa temama koje su bliske deci. Sigurni smo da }e ova kwiga biti divan predlo`ak za sve nastavnike koji se ne dr`e striktno {kolskog programa, nego tra`e i lepe primere iz literature, da wima prona|u put do svakog deteta. Dakle, Antologija za sva vremena, koja mo`e da doprinese razvijawu {kolskih programa posebno u onom vaspitno-obrazovnom domenu, zato {to pru`a odgovore i o porodi~nim odnosima i vrednostima, smrti, gubitku dragih qudi, ali i o nasiqu u dru{tvu i u porodici, {to je svakako jedna od aktuelnih tema - istakla je prosvetni savetnik i recenzent izdawa Danijela Kova~evi} Miki}. Z. L. S.

Pri~e iz „autobusa“

MRAZ UZ MAJSKE TRE[WE ajavqeno zamrzavawe plata i penzija u javnom sektoru, kao da je prizvalo i hladni klimatski talas, pa se eto i bukvalno mrznemo u ovom ki{ovitom junu, a okru`eni cve}em, bujawem zeleni{a i dozrelim prvim tre{wama. Na “ledenice” ispod tre{awa nekako li~e i visoke cene prvog vo}a, a malo, malo pa ~ujemo da je negde pao grad, da nadiru poplave, i rod mo`e biti uni{ten ili bitno umawen. Mraz uz majske tre{we donose nam i najave iz Vlade o mogu}em zamrzavawu plata i penzija. Jedan ekonomski analiti~ar pre neki dan re~e i osta `iv, a {to bi Wego{ reko “svaka mu je zlatna”, da “nigde u svetu nema da se plate u javnom i privatnom sektoru razlikuju i za vi{e od 30 odsto”. Dok za neke nema zime, jer se na “sigurnom” buxetu gi{kaju i kuju planove za leto, ili u suprotnom {trajkuju i nikad ne mogu da “propadnu”, zaposleni u privatnom sektoru se bore na surovom tr`i{tu i pla}aju iste poreze i doprinose... I na kraju podele, {to su mukom stekli. Jedan ekonomista lepo re~e, izmirivawem poreza i doprinosa javni sektor izdr`ava samo sebe, a privatni, i wih i sebe. A nezaposlenih u Srbiji, ~itava jedna Slovenija. Mo`da je vreme da se otvori nova kwiga tr`i{nog poslovawa i neke stvari dovedu u red... Tako se ne bi ponovilo da neko spiska milione buxetskog novca za {aku qudi i za li~nu promociju. “@urka” za svoje radnike, mo`e se napraviti i sa mawe para.

N

Najave da novca u dr`avnoj kasi za plate i penzije ima jo{ samo za {est meseci, kao i sama pomisao od mogu}eg bankrotstva zemqe i nekog “gr~kog scenarija”, ve} lede krv u `ilama ... Mo`da proroci “hladnog” leta i “vrele” jeseni i pogre{e... ^uli smo i zvani~no da tog zamrzavawa ne}e biti. Kako za koga. Time su ute{eni oni kojima su dr`avne jasle “majka”, a svi ostali }e kao i do sada, morati za zasu~u rukave. Z. L. S.


KWIGA ISTORI^ARA DR KOSTE NIKOLI]A PREDSTAVQENA U NARODNOM MUZEJU

„SRPSKA KWI@EVNOST I POLITIKA 1945-1991“ K wiga “Srpska kwi`evnost i politika 1945-1991 glavni tokovi” istori~ara dr Koste Nikoli}a, u izdawu Zavoda za uxbenike iz Beograda, predstavqena je pro{le srede u Galeriji Narodnog muzeja. Re~ je o studiji koja se bavi odnosom kwi`evnosti i politike (u povratnoj vezi), politi~kim anga`manom pisaca, sagledanim i opisanim kroz wihov li~ni stav i kroz wihova umetni~ka dela i najva`nijim sadr`ajem srpske kwi`evnosti - istorijom srpskog naroda. Taj odnos se prati od zavr{etka Drugog svetskog rata i uspostavqawa novog dru{tvenog i politi~kog poretka u Jugoslaviji i Srbiji sve do sloma jugoslovenske dr`ave. Autor Kosta Nikoli}, pored ostalog, razmatra kako je Ivo Andri} kao predratni diplomata delovao unutar sistema socijalisti~ke Jugoslavije i za{to je postao ~lan KPJ; kakva je uloga Dobrice ]osi}a u srpskoj i jugoslovenskoj kwi`evnoj i politi~koj sceni; na kakav je otpor nai{ao Vuk Dra{kovi} sa svojim romanima, pre svega sa romanom “No`”; za{to je roman “O Milutinu” Danka Popovi}a, postao neka vrsta “srpske Biblije” i za{to su u Pavi}evom romanu “Hazarski re~nik” hrvatski intelektualci videli srpski nacionalni program i srpski nacionalizam? Dr Kosta Nikoli}, nau~ni savetnik Instituta za savremenu istoriju, dipomirao je na Katedri za istoriju, Filozofskog fakulteta u Beogradu, 1988. Na istom fakultetu odbranio je magistarsku tezu: “Boq{evizacija KPJ 1919-1929. Istorijske posledice, 1993, a doktorsku tezu 1999. Na temu “ Ravnogorski pokret 1941–1944. Oblasti nau~nog interesovawa su mu: Istorija komunizma u Kraqevini Jugoslaviji, istorija srpskog naroda i srpskog dru{tva u Drugom svetskom ratu, kult li~nosti u socijalisti~koj Jugoslaviji i istorija istoriografije.

Rukovodio je projektima: (Ne)uspe{na integracija – (ne)dovr{ena modernizacija: Me|unarodni polo`aj i unutra{wi razvoj Srbije i Jugoslavije 1921–1991, Beograd 2006–2100. Autor je vi{e monografija: “Boq{evizacija KPJ. Istorijske posledice, Beograd 1994: “Istorija Ravnogorskog pokreta, 1–3, Beograd 1999; Nema~ki ratni plakat u Srbiji 1941–1944, Beograd 2001; “Strah i nada u Srbiji 1941–1944. Svakodnevni `ivot pod okupacijom, Beograd 2002; “Drug Tito govori ono {to narod misli, Beograd 2006. i drugih. O kwizi je govorio istori~ar i kwi`evnik dr Neboj{a Jovanovi}, urednik Biblioteke JAZON, autor vi{e stru~nih prikaza (oko trideset) o istoriji beogradskih i sremskih Jevreja, nacionalnoj istoriji 19. i 20. veka, istoriji jugoslovenskih ratova devedesetih i metodike nastave istorije. Jedan je od autora Srpskog biografskog re~nika, Matice srpske u Novom Sadu, [kolskog sveznawa 2007, Enciklopedije srpskog naroda 2008. i koautor uxbenika za osmi razred osnovne {kole (Zavod za uxbenike, Beograd, 2005-2009). Roman “Idemo na Zagreb“ (Beograd, 1998, 2003), objavqen je u Zagrebu (Naklada Pavi~i}) u ~ak 11 izdawa (2001-2008), a preveden je i na francuski jezik 2003. ^lan je Predsedni{tva Dru{tva istori~ara Srbije, a ~lan Nacionalnog prosvetnog saveta Republike Srbije bio je u prvom mandatu (2006-2009). Z. L. S.

NO] KWIGE, 14. jun 2013. godine

SVETSKI I DOMA]I BESTSELERI, VELIKI POPUSTI, BROJNI POKLONI radicionalna manifestacija „No} kwige“ osmi put zaredom odr`a}e se u petak, 14. juna od 17 do 24 sata na 24 lokacije {irom Srbije. I kwi`ara Delfi u ^a~ku, Gradsko {etali{te bb i Lagunin klub ~italaca u~estvuju u najve}oj manifestaciji koja promovi{e kwigu i ~itawe posle Beogradskog sajma kwiga. Svi qubiteqi pisane re~i ima}e priliku da uz najve}e popuste do|u do svojih omiqenih naslova! Za jednu kwigu va`i}e popust od 25%, za dve kupqene kwige popust od 30%, za 3 kwige – 30%, dok za kupovinu 4 i vi{e kwige samo u No}i kwige va`i popust od 40%. Tako|e, kwige drugih ve}ih izdava~a bi}e na popustu od 20%. I to nije sve! Svaka kupovina bi}e nagra|ena vrednim poklonima. Iskoristite priliku i kupite novog Haleda Hoseinija, trilogiju „Pedeset nijansi“, kao i mnoge druge svetske hitove po najpovoqnijim cenama! Organizatori ovog svojevrsnog festivala kwige su izdava~ka ku}a Laguna i kwi`arski lanac Delfi. Izdava~ka ku}a Laguna postoji ve} 15 godina i sa produkcijom od preko dve stotine pedeset objavqenih naslova godi{we s pravom se naziva jednom od najve}ih izdava~kih ku}a ne samo u zemqi ve} i u ~itavom regionu. U okviru kwi`arskog lanca Delfi posluje dvadeset pet kwi`ara, kao i najve}a internet kwi`ara u regionu www.delfi.rs. Povodom „No}i kwige“ bi}e objavqeno i specijalno izdawe – Lagunin kvartalni katalog – koje }e biti deqeno posetiocima „No}i kwige“, a elektronsko izdawe bi}e poslato i svim ~lanovima Laguninog Kluba ~italaca.

T

21

KULTURA

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

David Foenkinos

DELIKATNOST arl Delamen je direktor {vedske firme u Parizu. Natali, najlep{a `ena u firmi, upravo je do`ivela tragediju: mu` joj je poginuo. [arl je ludo zaqubqen u wu, ali Natali je potpuno ravnodu{na prema wemu. [to je jo{ gore po wega, prelepa udovica se zaqubquje u stidqivog i neuglednog [ve|anina Markusa…To je trojka sa kojom David Foenkinos, majstor za romanti~ne komedije, gradi svoju pri~u. U ovom romanu pronalazimo wegove omiqene teme, po{to se sve vrti oko qubavi i slo`enih me|uqudskih odnosa. Roman „Delikatnost“ dobio je deset kwi`evnih nagrada i preveden je na vi{e od trideset pet jezika. Istoimeni film u kome glavnu ulogu igra Odre Totu snimqen je 2011. godine. David Foenkinos, romanopisac, scenarista i muzi~ar, ro|en je 1974. u Parizu. Smatraju ga jednim od najboqih francuskih pisaca nove generacije. Wegova dela odi{u lako}om, jednostavno{}u i humorom. Otkako je privukao na sebe pa`wu romanom „Erotski potencijal moje `ene“, koji mu je 2004. doneo nagradu Ro`e-Nimije, wegova kwi`evna karijera ide uzlaznom linijom. Do sada je napisao desetak romana koji su prevedeni na vi{e od dvadeset jezika.

[

MR[AVQEWE BEZ DIJETE U IZDAWU LAGUNE stina je da dijete ne poma`u – ili barem ne poma`u trajno. Kad dr`imo dijetu, toliko smo opsednuti onim {to ne smemo da jedemo, da se ne usredsre|ujemo na svoj na~in ishrane niti na svoja ose}awa u vezi s hranom. Kimberli Vilis zna da je jedini na~in da postignemo dugotrajni gubitak te`ine uno{ewe su{tinskih izmena u to kako razmi{qamo o hrani i u odnos prema hrani. U kwizi „Mr{avqewe bez dijete“ autorka se usredsre|uje vi{e na vas nego na hranu, da bi vam pomogla da se izborite sa `udwom za hranom i uspostavite vlast nad svojim navikama u ishrani. Bilo da je re~ o pam}ewu kqu~nih slogana („~a{a vina je isto {to i ~a{a testenine“), isprobavawe novih tehnika odvra}awa pa`we (trqawe prstom ta~ke izme|u nosa i gorwe usne kad vas obuzme `udwa za hranom) ili usporeno `vakawe i u`ivawe u svakom zalogaju, ovde }ete prona}i strategije i metode koje }e vam zaista pomo}i. Ovaj xepni vodi~ jeste sve {to vam je potrebno da smr{ate i ostvarite sre}niji i zdraviji odnos prema hrani. Ova kwiga se razlikuje od drugih metoda mr{avqewa po tome {to }e vam pomo}i da uskladite svoje stavove o sebi, svom telu i hrani koju jedete, primenom ve`bi zasnovanih na jogi, akupresuri, hipnoterapiji i neurolingvisti~kom programirawu. Zahvaquju}i tome, prirodnim putem }ete izmeniti ono {to unosite u svoje telo. Kimberli Vilis je uspe{an stru~wak za mr{avqewe i vodi te~ajeve i radi pojedina~no s klijentima poma`u}i im da oslabe. Ona je hipnoterapeut i stru~wak za tehniku emocionalne slobode i neurolingvisti~ko programirawe, i svojim metodama poma`e klijentima da prirodnim putem postanu vitkiji, zdraviji i zadovoqniji svojim izgledom.

I


22

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

KULTURA

ZAVR[NE SVE^ANOSTI 50. DISOVOG PROLE]A

NEPONOVQIV PESNI^KI SUSRET

Dosada{wi, `ivi dobitnici Disove nagrade, uz nekolicinu odsutnih, akademici Matija Be}kovi} (1990), Milosav Te{i} (2001), Radovan Pavlovski (1987) iz Makedonije i pesnici: Milutin Petrovi} (1994), Dragan Kolunxija (1997), Miroslav Maksimovi} (2002), Radmila Lazi} (2004), Vladimir Kopicl (2008), Slobodan Zubanovi} (2006), Du{ko Novakovi} (2003), Vojislav Karanovi} (2005), @ivorad Nedeqkovi} (2011), Sa{a Jelenkovi} (2010), Nikola Vuj~i} (2009) i Dragan Jovanovi} Danilov (2012), i prethodnih ve~eri akademik Milovan Danojli} (1995), kao elita savremene srpske kwi`evnosti, bili su u~esnici Sve~ane akademije posve}ene dosada{wim laureatima Disovog prole}a.

pise, kao i izlo`bu originalnih izdawa kwiga Vladislava Petkovi}a Disa, “Utopqene du{e” i “Mi ~ekamo cara”, i niz drugih publikacija, ~asopisa Disovo prole}e, do posledwih kapitalnih kwiga objavqenih povodom jubileja “Sa zaklopqenim o~ima” i “Disu u gostima” i tri nova kataloga. Izlo`bu je otvorio Dejan Risti}, v. d. upravnika Narodne biblioteke Srbije u prisustvu brojnih laureata Disove nagrade gde im je, u dvori{tu Umetni~ke galerije, prire|en sve~ani prijem. Risti} je tom prilikom istakao da je re~ o nesvakida{wem jubileju na kome nam mo`e pozavideti prestonica.

PRED BRONZANIM DISOM

Laureati Disovih prole}a na sve~anoj zavr{nici

vim redosledom, neponovqiva plejada stvaralaca predstavila se pro{log petka na zavr{noj sve~anosti jubilarnog Disovog prole}a sa po jednom pesmom. Bio je to praznik za pesni~ke du{e, a impresije je poja~ao i neobi~an zvuk ansambla “^udesmo” i glas ^a~anke Katarine Pavlovi}. Trud organizatora, Gradske biblioteke “Vladislav Petkovi} Dis” da sve protekne u najboqem redu bio je evidentan. Ali, uprkos ~iwenici, da je Sve~ana akademija sa tradicionalnim nazivom po prepoznatqivom Disovom stihu “Sa o~ima izvan svakog zla” bila otvorena za javnost, a ulaz za publiku slobodan, osim zaposlenih u ustanovama kulture, novinara i nekolicine zaqubqenika u lepu pisanu re~, jedan veli~anstven i neponovqiv skup do~ekala je poluprazna sala, a iz godine u Dejan Risti}, v.d. direktora Narodne biblioteke Srbije godinu, publike je na zavr{nici sve maotvorio je retrospektivnu izlo`bu we. Ko bi jo{ trebalo da do|e u ovaj grad, pa da velika sala Doma kulture na zavr{noj sve~anosti bude ispuwena do posledweg mesta? Ako je duhovno sabirawe odlika srpskog naroda, i ako je poezija najumniji sa`etak `ivota i sveta, kako ka`u tuma~i smisla, onda su ^a~ani napustili svoj pesni~ki hram. Oni koji nisu do{li, ne znaju {ta su propustili, i nikada ne}e ni saznati. Isto va`i i za najavqenog ministra kulture Bratislava Petkovi}a, kome je bilo nameweno pozdravno slovo. Umesto wega, sve ~estitke i podr{ku pesni~koj tradiciji, kojoj je i ^a~ak dao ne mali broj imena, a da}e ih sigurno i ubudu}e, i vinuo se, zahvaquju}i wima dale- Autorski tim izlo`be „Kod vas je prole}e“ ko izvan lokalnog kulturnog areala, uputio je gradona~elnik mr la je vremeplov kroz pola veka Disovom Vojislav Ili}. Besedu o tome kako ^a~ak nagradom oven~anih. Za realizovawe jubisvakog prole}a postaje pesni~ka presto- larnog Disovog prole}a, ~iji su pokrovinica, ra|awu Disovog prole}a daleke teqi Grad ^a~ak i Ministarstvo kulture 1964. godine i onima koji su uz wega stasa- RS planiran je buxet od ~etiri miliona vali, odr`ala je direktorka Biblioteke i dinara. manifestacije Danica Ota{evi}. Kroz IZUZETNA program su vodili Marijana Lazi} i QuRETROSPEKTIVNA IZLO@BA bi{a ]irkovi}, a video prezentacija biSve~anoj zavr{nici prethodilo je pro-

Nebo je, uprkos varqivim vremenskim prilikama, blagoslovilo pro{log ~etvrtka popodnevnu priredbu, ove godine nazvanu “Ne javqa mi se, a ima kad”, koja

O

Pesnici u Umetni~koj galeriji „Nade`da Petrovi}“

Mladi nagra|eni na 50. Disovom

{log petka otvarawe izuzetne retrospektivne izlo`be o svih 50 Disovih prole}a od 1964. do 2013. u Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}” i to na wen dan. Autor izlo`be i kataloga “Kod vas je prole}e...” je bibliotekar savetnik mr Marijana Matovi}, a za umetni~ku postavku bila je zadu`ena likovni umetnik Bojana Stamenkovi}. Multimedijalna postavka, koncipirana u duhu 21. veka, donela je ~itavu istoriju manifestacije kroz pisanu gra|u, atraktivne panoe, fotografije, tonske i video za-

se tradicionalno doga|a pred bronzanim Disom u dvori{tu Narodnog muzeja. Nakon {to su se polagawem venca pred Disovom bistom poklonili akademik Milovan Danojli} i ovogodi{wi dobitnik nagrade “Mladi Dis”, uz prigodan umetni~ki program uru~ene su nagrade “Mladi Dis”, U`i~aninu Goranu Markovi}u i autorkama nauspe{nijih eseja o Disovom stvarala{tvu: Maji Savi} iz Novog Sada, prva nagrada, Milici Vu~kovi} iz Ni{a, druga i Mariji Slobodi iz Novog Beograda, tre}a nagrada. Plakete i naprole}u grade uru~ili su Dragan Jovanovi} Danilov i Danica Ota{evi}, a obrazlo`ewa pro~itali u ime `irija pesnik Dragan Aleksi} i Branislav Stojkovi}. Me|u pesnicima koji su se svojim stihovima poklonili Disu bili su: akademik Milovan Danojli}, Enes Halilovi}, Bojan Markovi}, Dejan Aleksi} i Milo{ Petkovi}. Recitalom i muzikom ovo popodne su oplemenili Vasilija Zo}evi}, ansambl “^udesmo”, Sara Plazini} i An|ela Todorovi}. Kroz program je znala~ki vodila Marija Radulovi}. Z. L. S.


MATURA

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

Maturanti

MA[INSKO SAOBRA]AJNA [KOLA

23




26

BA[TE I BALKONI

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

KAKO DA STVORITE SOPSTVENI RAJ

MNO[TVO IDEJA ZA SAVR[ENE MALE BA[TE

ametne ideje mogu i od najmawe ba{te da naprave veliku, bogatu, cvetnu rasko{ iz snova. Ako ste razo~arani {to je va{a ba{ta mawa od one o kojoj ste oduvek sawali, nemate nikakvu osnovu za to. Pravi qubiteqi cve}a i u mini ba{te investiraju dosta vremena, a odr`avawe je znatno jednostavnije nego na ve}im povr{inama. Dragoceno vreme koje preostaje mo`ete iskoristiti za potpuno u`ivawe u svom malom raju. Male povr{ine teraju svoje vlasnike da pa`qivo razmisle kako bi najpametnije trebalo da iskoriste prostor. Va{a porodica `eli prostran kutak za sedewe? Mo`da su vam va`nije leje sa perenama i povr}em? Odmah na po~etku, ve} prilikom planirawa ba{te, postavite prioritete, kako se va{a ba{ta kasnije ne bi sastojala od kolekcije maju{nih, jedva korisnih povr{ina. Tajna lepih ba{ta krije se u tome da pametno prevari oko svakog posetioca. Stabla{ice, dekorativne stubaste biqke i visoke perene stvaraju ose}aj kao da se iza wih krije neki dodatni ba{tenski kutak. @ive ograde ili re{etkaste konstrukcije poja~avaju ovaj efekat, obezbe|uju}i pri tom i zaklon od pogleda, koji {tedi na prostoru. Staze postavite tako da se wihov kraj ne mo`e prepoznati na prvi pogled. Iskoristite celokupnu du`inu i {irinu pogleda, a na staze postavite neke detaqe, na primer klupu. Ukoliko vam je za opu{tawe potrebno dosta otvorenog prostora, odustanite od malih povr{ina i poklonite svojoj ba{ti jasne linije bez nepotrebnog deqewa na mawe celine. Uspe{no planirawe je ono planirawe koje u~ini da va{e malo carstvo delu-

P

je ve}e i u kome se vi dobro ose}ate. Uske i kratke ba{te mogu da budu savr{eno pejza`no re{ewe.

[IM[IR ZA LEJU [im{ir je vekovima nezaobilazna biqka u svakoj ba{ti. Jo{ su ga stari Rimqani koristili kako bi uokvirili cvetne leje u vrtovima. Niska `iva ograda u korisnoj ba{ti nije imala samo reprezentativnu ulogu, ve} je {titila i mlado povr}e, kao {to to ~ini i danas, od hladnijih i o{trih vetrova. Za uokviravawe leja preporu~uju se sorte sla-

bijeg rasta, kao {to je klasi~na sorta {im{ira za `ivu ogradu, a tu su i no-

Subota, 8. jun

lim saksijama ili u busenu. Pre sadwe zemqi bi trebalo da dodate malo komposta, jer zimzelene biqke vole rastresito i konstantno vla`no zemqi{te. U zavisnosti od veli~ine sadnica, po jednom metru sade se najmawe ~etiri mlade biqke. Kako bi `iva ograda bila {to gu{}a i sa nagla{enom za{titnom ulogom, mlade, tek posa|ene biq~ice mo`ete odmah po sadwi malo da ore`ete. Nakon sadwe, `ivu ogradu bi trebalo orezivati makar jednom godi{we, u maju ili junu, kako bi zadr`ala `eqenu formu.

Pripremila: N. R.

vije sorte jo{ slabijeg rasta. Biqke se prodaju u ma-

VREMENSKA PROGNOZA Petak, 7. jun

An|elija Milojkovi}, pejza`ni arhitekta

VREMENSKA PROGNOZA Nedeqa, 9. jun

VREMENSKA PROGNOZA Sreda, 12. jun

Utorak, 11. jun

Ponedeqak, 10. jun

^etvrtak, 13. jun

230C

220C

290C

330C

290C

240C

120C

100C

130C

140C

130C

120C

Obla~no, mogu}a ki{a

Ki{a

Sun~ano

Sun~ano

Ki{a

Delimi~no obla~no

260C 120C

Delimi~no obla~no


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

27

MLADI

„BEOGRADSKI SINDIKAT“ U ^A^KU

KONCERT ZA PAM]EWE

subotu ve~e u hali KK “Borac” sastav “Beogradski sindikat” okupio je veliki broj ^a~ana, a nasmejani i komunikativni momci beogradskog benda uspeli su da naprave atmosferu za pam}ewe. Za sjajan koncert zaslu`ni su i organizatori Stefan Vujovi}, Petar Radoji~i}, Vinka Radosavqevi}, Du{an Savi}, Vuka{in Markovi} i Uro{ Topalovi}. Nakon koncerta, jedan od ~lanova “Beogradskog sindikata” Ogwen Jankovi} Ogi odgovorio je na nekoliko pitawa za “^a~anski glas”

U

Pored odraslih, veliki broj mladih slu{a va{u muziku? - Poenta “Sindikata” je da pomogne svim roditeqima u Srbiji i da bude nadogradwa ku}nom vaspitawu. Posledwi album “Diskretni heroji” je posve}en ba{ mla|oj populaciji. Dali smo besplatno, kako bi svima bio dostupan. Klinci dobijaju utemeqewe, {to je nama veoma bitno. @elimo da poka`emo da je zajedni{tvo ono {to Srbiji treba. Ima li promena u dru{tvu u odnosu na 1999. godinu kada je “Beogradski sindikat” osnovan? - U principu se ni{ta nije promenilo. Ono {to smo mi shvatili jo{ kao klinci, kada smo bili besni na politi~are, je da su najgora pojava u Srbiji strana~ki vojnici. Ono {to poru~ujemo svima je da nam nije potrebna ni jedna strana~ka partija, ve} samo prijateqi i dobra organizacija. Mi moramo da postanemo boqi qudi, da poma`emo drugima, da se smejemo... Mislim da “Beogradski sindikat” uspeva u tome. Puna hala u ^a~ku to i pokazuje. Presre}ni smo i srce nam ostaje u ovoj hali ve~eras. Na koncertu ste svi zajedno naglasili koliko je droga {tetna? - Naravno, svi znamo da je droga najve}i ubica u Srbiji. Pre svega heroin, koji je i

Foto: Nikola Kujunxi}

najskupqi. Porodica je ta koja treba od malena da usa|uje deci odbojnost prema tome. A mi kao grupa `elimo da mladim generacijama pomognemo da se odbrane od droge. Moramo da sa~uvamo na{u decu. Jeste li imali vremena da pro{etate ^a~kom? - Sada nismo imali vremena, ali smo vi{e puta bili u ^a~ku, i poslovno i privatno. ^a~ak je ipak nekada bio osnova zdrave [umadije, nosilac Srbije... ^a~ak je jedinstvena sredina, gde se okupila specificna energija, a ^a~ani su veoma jaki qudi. Volimo ^a~ak. Ho}ete li nam do}i ponovo? - Naravno. Ako napravimo novi album, dolazimo. Bo`e zdravqa i za tre}i album smo ponovo u ^a~ku. Tijana Filipovi}

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33


28

- Sednici je prisustvovalo 27 odbornika, a na dnevnom redu zasedawa na{lo se 15 ta~aka, me|u kojima je najzna~ajnija drugi rebalans op{tinskog buxeta za 2013. godinu. - Usvojena i odluka o dodeli javnih op{tinskih priznawa dbornici Skup{tine op{tine Lu~ani su na 14. zasedawu, odr`anom pro{le srede, razmatrali i usvojili predlog odluke o zavr{nom ra~unu buxeta za 2012. godinu. Nakon toga, usvojen je i predlog drugog rebalansa op{tinskog buxeta za 2013. godinu, u kome su pove}ani prihodi za 5.250.000 dinara. Kako je istakla Domka Mitrovi}, {ef finansija, u buxet su uvedeni novi prihodi, kao {to su dobrovoqni transferi od fizi~kih lica, u iznosu od 13.400.000 i donacije {vajcarske vlade preko Agencije, u visini od 540.000 dinara, za edukaciju radnika Op{tinske uprave. U skladu sa promenama prihoda, izvr{ena je i korekcija rashoda, kako to zakon i nala`e. Ukupan buxet po ovom rebalansu iznosi 713.139.000 dinara. [to se ti~e rashoda, va`na izmena se odnosi na investicije za vodosnabdevawe, gde su planirana sredstva u ukupnom iznosu od 24.000.000 dinara. Predvi|eno je u~e{}e gra|ana u visini od 13.200.000, dok }e preostalih 10.800.000 dinara biti pokriveno iz vi{ka prihoda iz pro{le godine. Kod socijalne za{tite do{lo je do pove}awa rashoda za 200.000 dinara, a sredstva su namewena za sme{taj lica sa posebnim potrebama. Prihod koji dolazi od naknade za zaga|ivawe `ivotne sredine, a re~ je o sumi od 7.370.000, po formirawu JP “Komunalac” bi}e usmeren za nabavku opreme tog preduze}a. Za zdravstvo je opredeqeno i dopunskih 400.000 dinara, da bi se rampa u stacionaru zavr{ila. [to se ti~e javne bezbednosti, rashod je pove}an za dva miliona dinara, jer je Zakonom o bezbednosti predvi|eno da se prihodi koji do|u u buxet od nov~anih kazni za saobra}ajne prekr{aje u istoj srazmeri ula`u, kako u infrastrukturu, tako i u opremawe jedinica MUPa. U MZ Lu~ani od tih sredstava bi}e ura|en video nadzor. Predvi|ena sredstva za sistem vodosnabdevawa “Rzav” uve}ana su za 7.350.000 dinara i bi-

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

LU^ANI

ODR@ANA 14. SEDNICA SKUP[TINE OP[TINE LU^ANI

USVOJEN DRUGI REBALANS OP[TINSKOG BUXETA izdavali taj prostor u zakup, ~ime bi se smawio broj lokacija koje u~estvuju u licitaciji. Odbornici su, izme|u ostalog, razmatrali i usvojili godi{wi plan rada Op{tinskog {taba za vanredne situacije, zakqu~ke koordinacionog tela JP “Rzav” Ariqe, izve{taje o radu JKP “Duboko”, Me|uop{tinskog arhiva za grad ^a~ak i op{tine Gorwi Milanovac i Lu~ani za pro{lu godinu, programe rada Centra za socijalni rad i Turisti~ke organizacije Lu~ana za 2013, kao i odluku UO Direkcije za izgradwu i komunalnu delatnost o zadu-

O

}e utro{ena na zavr{etak sekundarne vodovodne mre`e i izmirewa ve} nastalih obaveza u ovoj oblasti. - Mo`da }e neko staviti zamerku da jo{ uvek nije pro{lo ni pola godine, a mi ve} radimo drugi rebalans buxeta. Me|utim, `ivot iziskuje potrebu za takvim ne~im. Ukupna buxetska sredstva su neznatno pove}ana, za pet miliona, ali je zato do{lo do preraspodele unutar postoje}ih

}e sti}i do centralnih bazena za ta podru~ja, a nakon toga kada }e do}i u koje doma}instvo zavisi od aktivnosti tih mesnih zajednica na radovima sekundarne mre`e - istakao je Dragan [u{i}, predsednik Skup{tine, komentari{u}i rebalans buxeta, kao najva`niju ta~ku skup{tinskog zasedawa. Drugi va`ni razlozi zbog kojih je moralo do}i do rebalansa buxeta su, kako je naveo

sredstava. Jedan od osnovnih razloga zbog kojih je morao da se izvr{i rebalans je stvarawe uslova da se zavr{i sistem vodosnabdevawa u na{oj op{tini i to su sredstva od nekih desetak miliona. Imamo nameru da draga~evska sela, decenijama `edna, poput Rtara, Draga~ice, Velesa, Roga~e i tako daqe, dobiju rzavsku vodu. Nadamo se da }e do kraja juna, eventualno po~etkom jula, sva ta sela dobiti vodu, odnosno voda

[u{i}, stvarawe uslova za odr`avawe 53. Draga~evskog sabora truba~a, kao i subvencije u oblasti poqoprivrede. On je naveo da je lokalna samouprava za podsticaje agraru opredelila 18 miliona dinara, a da sredstva stoje neiskori{}ena, pa je apelovao na nadle`ne u Ministarstvu poqoprivrede da ubrzaju proceduru i da se izjasne o predo~enom planu op{tinskih subvencija. - Sve druge izmene u bu-

xetu su vi{e kozmeti~ke sitnije i nemaju neku va`nost. Preraspore|ena su neka sredstva da bi mogle da se obave javne nabavke i da bi na{i buxetski korisnici mogli nesmetano da funkcioni{u. Ni jedan buxetski korisnik nije ugro`en, u smislu da ne mo`e da obavqa svoju delatnost, {to je posebno va`no - naglasio je [u{i}. Nakon rasprave, na doradu je vra}en predlog o izmenama i dopunama odluke o radnim odnosima, platama, naknadama i drugim primawima izabranih, postavqenih i imenovanih lica. Glavna primedba se odnosila na visinu odborni~kih dnevnica, koja je, kako je istakao Radomir Dramli}, u odnosu na susedne lokalne samouprave itekako niska. Na zasedawu su usvojene i izmene i dopune odluke o organizaciji Draga~evskog sabora truba~a. - Svi izve{taji i planovi vezani za organizaciju Sabora truba~a trebalo bi da se donose do kraja marta. Ove godine je ispo{tovan taj rok, ali tako treba da bude i ubudu}e. Deo prostora iz druge zone predlo`enim izmenama progla{ava se prvom zonom , jer je praksa pokazala tokom ranijih Sabora da se najve}e zagu{ewe stvara na raskrsnici kod Uprave prihoda. Na tom mestu su se prodavale konzerve piva i sli~no. Tu raskrsnicu nameravamo da rasteretimo, kako bismo omogu}ili br`i i boqi prolaz pose-

PRESTI@NA OP[TINSKA PRIZNAWA Na 14. skup{tinskom zasedawu, odbornici su usvojili i odluku o dodeli javnih op{tinskih priznawa za 2013. godinu. Povodom Dana op{tine, poveqa “10. jun” dodequje se Slobodanu Markovi}u iz Gu~e za postignute rezultate u unapre|ewu rada Policijske stanice Lu~ani i poseban doprinos pove}awu bezbednosti u~esnika Sabora, kao i svih gra|ana Op{tine. Dobitnici plaketa “10. jun” su: Osnovna {kola “Milan Blagojevi}” Lu~ani, Radoje Milutinovi} Ma~ak iz Gu~e i Dragan Basari} iz Guberevaca. Kako stoji u obrazlo`ewu, Osnovnoj {koli “Milan Blagojevi}” presti`no op{tinsko priznawe dodequje se za izuzetne rezultate, ostvarene u kontinuiranom radu sa mladim generacijama, primenu savremenih dostignu}a, kao i u~e{}e u projektima od velikog i trajnog zna~aja za ukupan dru{tveni napredak op{tine Lu~ani. Radoje Milutinovi} se posebno istakao u svakodnevnom radu na zbriwavawu lica u stawu socijalne potrebe. Pru`io je i veliki doprinos razvoju dru{tvenog i sportskog `ivota op{tine. Dragan Basari} je ostvario izuzetne rezultate u oblasti vo}arske proizvodwe. Priznawa “10. jun” dodequju se Nedeqku Kuzmanovi}u iz Dqina (za anga`ovawe u svim oblastima rada i razvoja MZ Dqin), Mlekari “Gaj” u Gora~i}ima (za postignute rezultate u proizvodwi mle~nih proizvoda na tradicionalan na~in), porodici Sedlarevi} iz Draga~ice (za uspe{nu sto~arsku proizvodwu), Fudbalskom klubu “Ov~ar” iz Markovice (za doprinos u razvoju fudbala) i Po{ti Kaona (za sveukupni rad). Javna op{tinska priznawa bi}e uru~ena dobitnicima na sve~anoj sednici Skup{tine op{tine Lu~ani, koja }e povodom Dana op{tine biti uprili~ena u Domu kulture u Gu~i u ponedeqak, 10. juna, sa po~etkom u 10 ~asova.

tiocima - reakao je Adam Tadi}, direktor Centra za kulturu i sport, dodaju}i da u organizaciji Sabora ima ozbiqnih problema i predlo`io je Skup{tini da naknada za iznajmqivawe privatnog zemqi{ta u vreme Sabora ne bude fiksnih 20 procenata, ve} u rasponu od 20 do 40 odsto, kako vlasnici ne bi sami

`ivawu za nabavku osnovnih sredstava putem lizinga. Usvojeni su i izve{taj o radu Centra za socijalni rad, godi{wi finansijski izve{taj De~jeg vrti}a “Na{a radost”, kao i izve{taj o radu Op{tinskog {taba za vanredne situacije, svi za 2012. godinu. V. S.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

29

LU^ANI

SUDBINA CENTRA ZA KROMPIR JO[ UVEK NIJE IZVESNA rajwe je vreme da se definitivno razre{i status draga~evskog Centra za krompir. Zvani~no je predlo`eno da ova nau~no-istra`iva~ka ustanova postane deo Agronomskog fakulteta u ^a~ku, ali se jo{ uvek ni{ta konkretno nije dogodilo nakon pregovora sa nadle`nima - izjavio je Mili} Domanovi}, v. d. direktor po ovla{}ewu nekada poznate draga~evske nau~noistra`iva~ke ustanove, dodaju}i da je iz lokalne samouprave upu}en novi dopis nadle`nima. U wemu tra`e da se ubrza procedura, kako bi se definitivno znalo kakva je budu}nost nekada poznatog draga~evskog instituta. Centar za krompir, koji se nalazi u Gu~i, vi{e decenija se uspe{no bavio proizvodwom, kontrolom i pra}ewem proizvodwe semenskog i jelovnog krompira na podru~ju Srbije. Nekada je imao 27 radnika, od kojih je ostalo samo ~etvoro. Ra~un Centra je blokiran od 2007. godine, a radnicima pet godina nisu ispla}ivane zarade. Op{tina Lu~ani je pokrenula inicijativu kod nadle-

K

LOKALNA SAMOUPRAVA NASTOJI DA UBRZA PROCEDURU

`nih ministarstava da se potencijali ove draga~evskae nau~no-istra`iva~ke ustanove iskoriste kao baza za nau~ni rad, {to bi doprinelo unapre|ewu proizvodwe krompira u

Srbiji. Centar za krompir poseduje imovinu i savremenu laboratorijsku opremu sa kojom je mogu}e daqe raditi na razvoju novih sorti krompira. Tu je i fitopatolo{ka laboratorija

za proizvodwu bezvirusnog sadnog materijala, kao i agrohemijska laboratorijska oprema za ispitivawe tehnolo{kih svojstava krompira. Kako je za “^a~anski

glas” izjavio Mili} Domanovi}, radna grupa nadle`nih ministarstava boravila je tokom marta u Gu~i, kako bi sagledala u kakvom se stawu nalazi ova nau~no-istra`iva~ka ustanova. Po~etkom ove sedmice Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine, uputio je dopis Ministarstvu prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja, dr`avnom sekretaru Radivoju Mitrovi}u, u kome stoji “da se nakon boravka radne grupe u Centru za krompir nije dogodilo ni{ta zna~ajnije u vezi re{avawa statusa ove nau~no-istra`iva~ke ustanove, iako je vi{e puta nagla{eno da lokalna samouprava ima interes da se na bilo koji adekvatan na~in re{i wena sudbina”. U tom ciqu, zatra`en je hitan sastanak sa nadle`nima iz resornih ministarstava. - Bez primedbi je prihva}en plan odr`ivog poslovawa Centra, a na sa-

stanku u Gu~i je re~eno da }e sudbine draga~evskog Centra za krompir i kragujeva~kog Centra za strna `ita biti re{avane u paketu. Na `alost, nije bilo tako. Radna grupa je predlo`ila integraciju Centra sa Agronomskim fakultetom u ^a~ku, na koji se ne bi prenele obaveze i potra`ivawa ove nau~noistra`iva~ke ustanove, {to je veoma korektno. Zvani~ni predlog o integraciji stigao je i u lokalnu samoupravu, ali koliko }e vremena pro}i do realizacije i da li }e sve to ostati “mrtvo slovo na papiru” pitawe je. U interesu svih nas je da se ovaj problem definitivno razre{i - istakao je Domanovi}, izra`avaju}i nadu da }e nadle`ni u dr`avi biti podjednako a`urni u re{avawu sudbine Centra za krompir, kao {to su bili u slu~aju Centra za strna `ita u Kragujevcu. V. S.

FOND ZA POQOPRIVREDU I SAVET ZA SELO I[^EKUJU ODGOVOR RESORNOG MINISTARSTVA Fond za razvoj poqoprivrede i Savet za selo op{tine Lu~ani su doneli program subvencija za oblast agrara za ovu godinu, koji je prosle|en Ministarstvu poqoprivrede. Kako isti~e Mili} Domanovi}, predsednik Saveta za selo, o~ekuje se povratna informacija iz resornog ministarstva o programu predlo`enih subvencija, koje bi trebalo da se pokriju sredstvima iz op{tinskog agrarnog buxeta. rogram predlo`enih mera ne mo`e se realizovati bez saglasnosti Odseka za strate{ko planirawe i upravqawe, Sektora za poqoprivrednu politiku i Sektora za normative Ministarstva poqoprivrede. Nadle`ni u resornom ministarstvu bi trebalo da daju svoje mi{qewe da li je predlo`eni program mera dobar i mo`e li se primewivati. Ukoliko ima izvesnih podudarawa sa republi~kim subvencijama, predlo`eni program se vra}a na doradu. Fond za poqoprivredu i Savet za selo su prilikom izrade programa nastojali da izbegnu oblasti koje podsti~e dr`ava. Domanovi} je rekao da o~ekuje informaciju od nadle`nih tokom narednih dana. Naglasio je i da su

P

PREDLOG OP[TINSKIH PODSTICAJA AGRARU JO[ UVEK NA RAZMATRAWU! rokovi za pojedine mere u poqoprivredi izuzetno va`ni. - Veoma je va`no da se brzo odreaguje, kako bi lokalna samouprava znala koji su od predlo`enih podsticaja prihva}eni od resornog ministarstva, jer vreme za poqoprivrednike je podjednako dragoceno, ba{ kao i novac. Skup{tina op{tine je donela Deklaraciju protiv genetski modifikovanih organizama. @elimo da iskoristimo tu na{u prednost i da formiramo Centar za organsku proizvodwu, da edukujemo poqoprivrednike i krenemo u sertifikaciju gazdinstava. Da li }emo za te namene koristiti dr`avne ili na{e op{tinske podsticaje neophodno je da znamo, da bismo u{li u proceduru wegovog formirawa - rekao je Domanovi}, dodaju}i da bi budu}i Centar za organsku proizvodwu trebalo da iskoristi komplementarne prednosti Draga~eva, kako bi se poqoprivrednici vratili tradicionalnim na~inima proizvodwe i ishrane u svojim doma}instvima, sve u slu`bi za{tite zdravqa qudi. Ciq je i da na tr`i{te iza|u sertifikovani poqoprivredni proizvodi, {to bi im donelo dodatnu vrednost. Na taj na~in bi se stvarala profitabilnija gazdinstva

i motivisali mladi qudi da se bave poqoprivrednom proizvodwom. Predlo`eni program podsticaja u oblasti sto~arstva obu-

kopawe bunara i mini vodovode, kao i nabavku geomembrana za akumulacije. U grupu posebnih podsticaja svrstani su: razvoj i funkcionisawe mati~ne slu`be

hvata: ve{ta~ko osemewavawe krava i nabavku priplodnih mu{kih grla u ov~arstvu, uz posebne uslove. Planirani su i podsticaji za nabavku sistema navodwavawa, izradu projekata za

u oblasti ov~arstva i govedarstva, razli~iti oblici edukacije, protivgradna za{tita, kao i organizacija sajma poqoprivrede u okviru preduzetni~ke izlo`be za vreme Sabora truba~a u

Gu~i. Da li }e sve predlo`ene mere biti prihva}ene u paketu, ili samo neke od wih, zna}e se kada stigne mi{qewe iz resornog ministarstva. Ina~e, agrarni buxet op{tine Lu~ani za ovu godinu iznosi oko 18 miliona dinara. U op{tinskoj upravi su prepoznali zna~aj poqoprivrede za razvitak draga~evskog kraja, i u woj vide velike potencijale. Imaju}i u vidu zna~aj edukativnih skupova i sajamskih manifestacija u ovoj oblasti, lokalna samouprava je omogu}ila da grupa od pedesetak poqoprivrednika iz Draga~va, u organizaciji Fonda za poqoprivredu i Saveta za selo, poseti Me|unarodni poqoprivredni sajam, obezbediv{i im prevoz do Novog Sada i nazad, kao i lan~ pakete. Kako je istakao Vukadin Dukanac, vo|a puta, poseta Poqoprivrednom sajmu je bila odli~an potez lokalne samouprave, jer su poqoprivrednici imali priliku da vide savremena dostignu}a na poqu poqoprivredne mehanizacije i da se informi{u o novim svetskim tehnologijama u proizvodwi vo}a i povr}a, {to su za wih, itekako, dragocena saznawa. Ujedno, ovo je bila i dobra prilika da me|usobno razmene iskustva. V. S.


30

VODI^

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

KAFE “[TO DA NE” Petak, 7. jun “STARI GRAD”, 22 ~asa Subota, 8. jun “BETTY BOO”, 22 ~asa

GRADSKA BA[TA - Svakog petka i subote GIPSY ALEKSI]I, broj za rezervacije 063-620-333

PIVNICA

Dom Kulture Subota, 8. jun - EHO ODISEJA - Koncert napolitanskih, evergrin i filmskih melodija, velika sala u 20 ~asova

Sreda, 12. jun - Predavawe “Gr~ka ve~na inspiracija: svetionik pro{losti, putokaz za budu}nost”, sredwi hol u 20 ~asova

Narodni muzej - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~asova, vikendom od 9 do 13 ~asova

PRIPREMILA: Irena Milo{evi}

KLUB „VELVET” Ponedeqak, 10. jun - Godi{wa izlo`ba radova De~ijeg likovnog studija, Gorwi hol

„SRPSKI PAB” Petak, 7. jun Svirka benda “ALTERNATIVA”, 22 ~asa Subota, 8. jun Svirka “ELEKTROPIONIR LAJV”, 22 ~asa

KAFE KLUB „ENIGMA” Subota, 8. jun Svirka ZORAN BRANKOVI], u ba{ti u 21 ~as

Restoran "STARI GRAD" - Svakog vikenda starogradska svirka

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// - TV GALAKSIJA PETAK 7. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 12:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 13:00 NIKO KAO JA-R. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 ARHIVA EPERHIJE @I^KE 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SUBOTA 8. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 PLANETA SEZAM 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 ARHIVA EPARHIJE @I^KE -R. 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 VI PITATE, MI TRA@IMO ODGOVOR 21:00 SUPER 70 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 NEDEQA 9. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 CRTANI FILM 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM 15:30 VEZE 16:15 PROSLAVA 20 GODINA TELEVIZIJE-DIREKTAN PRENOS 18:30 DRAGA^EVSKI HORIZONTI 19:00 AUTOBILBORD 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 KONCERT 23:00 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 PONEDEQAK 10. 6. 2013. 08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-R. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 BIOGRAFIJE 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 DRAGA^EVSKI HORIZONTI-R. 16:45 SERIJA - IZLOG STRASTIR. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 DOKUMENTARNI FILMOVI - ZASTAVA FILM 20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:45 TREND SETTER 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU UTORAK 11. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRAST 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT

11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT-R. 14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD -R. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 SRBIJA I SVET 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SREDA 12. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 PLANETA SEZAM -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI

17:45 TV MEDIKUS-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 ^ETVRTAK 13. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -R. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-R. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-R. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

31

LU^ANI

PROJEKAT EVROPSKE UNIJE ZA OSNOVNO OBRAZOVAWE STARIJIH I U DRAGA^EVSKIM [KOLAMA U 70 osnovnih {kola {irom Srbije, krajem maja, zavr{ena je {kolska godina za 4.750 odraslih, koji su u okviru projekta Evropske unije “Druga {ansa” poha|ali osnovno obrazovawe. Re~ je o trogodi{wem programu za osnovno obrazovawe, koji je u potpunosti prilago|en odraslima. Program se sprovodi i u 75 sredwih stru~nih {kola, gde se polaznici obu~avaju za jedno od 50 zanimawa po izboru. Funkcionalno osnovno obrazovawe odraslih predstavqa zna~ajnu u{tedu za dr`avni buxet, jer je me|u polaznicima vrlo veliki broj korisnika materijalne pomo}i, kojima se na ovaj na~in pru`a {ansa da steknu znawa i ve{tine i `ive od svog rada. Projekat finansira Evropska unija sa ~etiri miliona evra bespovratnih sredstava. “Druga {ansa” se uspe{no realizuje i u osnovnim {kolama u Draga~evu, gde su pro{le sedmice uru~ena svedo~anstva za ovu {kolsku godinu svim polaznicima funkcionalnog osnovnog obrazovawa odraslih. iplome o zavr{enom osnovnom obrazovawu u Osnovnoj {koli u Gu~i dobila su 33 polaznika, me|u kojima je najvi{e Roma. [ezdesetogodi{wa Fetija [erifi, pripadnica romske nacionalnosti, odlu~ila je da iskoristi {ansu da kroz projekat “Druga {ansa” stekne osnovno obrazovawe. Kako isti~e, imala je izuzetnu voqu da nadoknadi bar deo onoga {to je u `ivotu propustila. U`ivala je u svakom trenutku provedenom u Osnovnoj

POLAZNICI „DRUGE [ANSE” DOBILI SVEDO^ANSTVA {koli u Gu~i i drago joj je {to je uspe{no savladala predvi|eno gradivo. Ka`e, najvi{e }e joj koristiti to {to je nau~ila da ~ita, jer je u `ivotu mnogo puta bila u situaciji da ne mo`e sama da se sna|e prilikom putovawa. - Romima je mnogo bitno {to su dobili {ansu da steknu osnovno obrazovawe, jer je prete`ni deo na{e populacije nepismen. Zahvalni smo svim u~esnicima projekta {to su obezbedili sredstva za opismewavawe starijih lica - ka`e Zoran Nikoli}, predsednik Udru`ewa Roma u Gu~i. Qiqana Kova~evi}, direktor Osnovne {kole u Gu~i, ocenila je da je projekat “Druga {ansa” dobro prihva}en u Draga~evu.

wu. - Ovaj projekat je namewen svim odraslim osobama, iznad 15 godina, koje imaju potrebu da se opismene i steknu osnovno obrazovawe. Traje tri godine i obuhvata tri ciklusa. Za dve godine, koliko ovaj projekat “`ivi” u na{oj {koli, mi smo imali ukupno 95 polaznika. Svima wima pru`ili smo {ansu da naprave neki kvalitativni pomak u `ivotu i da poprave svoj socijalni status. Ove godine upisali smo 60 novih kandidata. Nastava je prilago|ena polaznicima i odvija se u terminima koji odgovaraju wihovim li~nim, porodi~nim i radnim obavezama. Ovo je veliki dan za sve polaznike “Druge {anse”, jer su im uru~ena svedo~anstva

Polaznicima “Druge {anse” svedo~anstva je uru~io pomo}nik predsednika op{tine Nenad Matija{evi}, koji je istakao da mu je

Dobar deo zasluge za uspe{nu realizaciju pripada lokalnoj samoupravi, Nacionanalnoj slu`bi za zapo{qavawe, Centru za socijalni rad i Sredwoj {koli “Draga~evo”, koji su, kao lokalni partneri u projektu, sna`no uticali na motivaciju polaznika, a o~ekuje se da }e po zavr{etku stru~nih obuka, pomo}i i u wihovom zapo{qava-

za ovu {kolsku godinu. Oni koji su zavr{ili tre}i ciklus imaju obavezu da iza|u na zavr{ni ispit, a nakon toga preostaje im da pro|u obuku za neko jednostavno zanimawe u trajawu od tri meseca - rekla je Qiqana Kova~evi}. I Osnovna {kola “Milan Blagojevi}” u Lu~anima u ovoj {kolskoj godini u~estvovala je u projektu.

drago {to su ovi qudi iskoristili novu {ansu i do{li do diploma. Po`eleo im je da budu podjednako uspe{ni u zanimawima, za koja su se opredelili. Tridesetdvogodi{wi Rade Obrenovi} iz Markovice, polaznik “Druge {anse”, koji se do {estog razreda redovno {kolovao u rodnom selu, isti~e da mu je mnogo zna~ilo {to je na-

D

novo dobio mogu}nost da stekne osnovno obrazovawe, kako bi nastavio daqe {kolovawe. Sla|ana Stan~i}, razredni stare{ina, ka`e da je {kolska godina bila veoma uspe{na za sve polaznike novog programa. Uru~eno je devet svedo~anstava o zavr{enoj osnovnoj {koli. O~ekuje se da }e odziv polaznika u narednoj {kolskoj godini biti daleko boqi. Nakon sve~ane dodele svedo~anstava, za wih }e tokom juna biti or-

ganizovan zavr{ni ispit, ~ime }e krunisati svoje dosada{we napore. Ina~e, “Druga {ansa” se do sada sprovodila kao pilot projekat, a iz Ministarstva prosvete najavquju da bi od naredne {kolske godine ovaj program mogao u}i u redovan sistem obrazovawa u Srbiji. Dragocenu pomo} svim {kolama koje su u~estvovale u projektu predstavqa i donacija EU od 200 hiqada evra za kupovinu nove tehni~ke opreme. V.S.


32

SPORT

BORAC

1:0

posledwem kolu prole}nog prvenstva Prve lige Srbije fudbaleri Borca pobedili su ^ukari~ki sa 1:0. Pre po~etka utakmice, gosti su od dOma}ina dobili umetni~ku sliku, kao dar za ulazak u Jelen super ligu. Borac je boqe otvorio igru i poveo ve} u 19. minutu golom Ra{kovi}a. Najboqem strelcu ~a~anske ekipe to je bio 19. pogodak u sezoni. ^ukari~ki se brzo povratio, po~eo da napada, ali je doma}in mogao preko Nikoli}a i Ra{kovi}a da pove}a prednost. U nastavku su se Beogra|ani razigrali i nekoliko puta ozbiqno pripretili, ipak Petri} je bio na mestu. Pred kraj me~a Ra{kovi} je imao jo{ jednu priliku. Na{ao se o~i u o~i sa golmanom ^ukari~kog, koji se ovoga pu-

U

^UKARI^KI

ta nije dao prevariti. - ^estitam doma}inima na zaslu`enoj pobedi. Utakmica mo`da nije imala takmi~arski zna~aj i dobar deo na{eg tima nije do{ao u ^a~ak. Poku{ali smo da pariramo Borcu koliko smo mogli i apsolutno ni{ta ne mogu da zamerim svojim igra~ima. Voleo bih da je ova utakmica bila revijalnog karaktera, da se i Borac borio za ulazak u elitni rang. Nadam se da }emo se dogodine tamo sresti - rekao je trener ^ukari~kog Vladan Milojevi}. - ^ukari~ki je sasvim zaslu`eno izborio plasman u Jelen super ligu. U ovoj utakmici smo i jedni i drugi iza{li bez standardnih igra~a. Treneri ba{ i ne vole duele bez takmi~arskog zna~aja, ali u fudbalu nema neva`nih me~eva, naro~ito kada je re~ o borbi za bodove. @e-

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

POBEDA ZA KRAJ

leo sam da i u {estoj utakmici kod ku}e slavimo. Ako sumiramo posledwa dva meseca, mislim da je Borac konsolidovao svoje redove, a stabilizovano je i stawe koje sam zatekao. Kod ku}e imamo stopostotni u~inak. I ovu utakmicu smo iskoristili da proverimo igra~e koji u narednoj sezoni mogu biti u kombinaciji da izbore plasman u elitni rang takmi~ewa. Mislim da imamo jasnu sliku za svakog ponaosob - izjavio je trener Borca Dejan Vuki}evi}. Posle 34. odigranih kola Borac je sedmi na tabeli PLS sa 54 boda. Jesewe prvenstvo startuje 17. avgusta, a igra~i }e biti na odmoru do po~etka jula. Posle utakmice sa ^ukari~kim, istekao je i anga`man trenera Dejana Vuki}evi}a. U narednom periodu zna}e se da li }e on i daqe predvoditi Borac.Z. J.

ZONA MORAVA

GRADSKA LIGA

OKRU@NA LIGA

PODELILI BODOVE

KRXI] ^UVA GOREVNICU

21. kolu Gradske fudbalske lige tri utakmice su zavr{ene nere{enim rezultatom, 1:1. Bodove su podelili Zadrugar i Parmenac, Budu}nost i Morava, Planinac i Preme}a. Mladost iz Preqine je i u ovom kolu ubedqivo pobedila Strelac, 3:1 i najverovatnije obezbedila plasman u vi{i rang takmi~ewa. Pobedni~ki niz nastavio je i ^a~ak 94 savladav{i na svom terenu Malbu sa 2:1. Do kraja prvenstva timovi Gradske lige ^a~ka odigra}e jo{ po jednu utakmicu. U posledwem kolu sastaju se Parmenac i ^a~ak 94 u subotu, u 17 ~asova. U nedequ, u isto vreme, igraju Malba i Planinac,

U

TABELA 1. Mladost 2. Parmenac 3. Budu}nost 4. Preme}a 5. Zadrugar 6. ^a~ak 94 7. Rakova 8. Morava 9. Planinac 10. Strelac 11. Malba 12. Polet

51 44 36 27 26 25 23 22 20 18 8 0

Preme}a i Mladost, Strelac i Budu}nost, Rakova i Zadrugar. Me~ Polet Morava je van konkurencije.

KAKO PROTI^E REALIZACIJA PROJEKTA “MOJA [KOLA, MOJ KLUB”

STIGLA PRVA OPREMA ektor za bazi~ni fudbal Fudbalskog saveza Srbije zapo~eo je pro{le godine realizaciju projekta “Moja {kola, moj klub”. Ciq je da fudbal bude dostupan svoj deci, bez obzira na talenat i mogu}nosti trenirawa u {kolama. Projekat su podr`ali i UEFA, Ministarstvo sporta i omladine i Narodna kancelarija predsednika Srbije. Uporedo sa ovim, u toku je realizacija jo{ jednog projekta “Lepota igre”, ~iji je ciq anga`ovati {to vi{e devoj~ica da u {kolama igraju fudbal.

S

[kole koje su formirale klub bazi~nog fudbala ve} su zapo~ele treninge, a Fudbalski savez im je poklonio opremu (lopte, markere, ~uweve, trenerke za trenere). U utorak je koordinator bazi~nog fudbala u Moravi~kom okrugu Qubodrag Laki Stani} uru~io opremu prvoj {koli. Re~ je o O[ “Marko Paji}” iz Vi~e. Ovih dana opremu }e dobiti i ostale {kole koje u~estvuju u realizaciji projekta. Svi koji do sada to nisu u~inili, ima}e {ansu da prihvate projekat i na jesen. Z. J.

rvoplasirani Draga~evo i Slatina ubedqivo su savladali svoje protivnike u 28. kolu Okru`ne lige. U duelu Slatine i Luwevice palo je {est golova. Na kraju je doma}in slavio 5:1, dok je Draga~evo trijumfovalo nad Napretkom sa 4:1. Najboqi strelac lige Mi{el Milovanovi} postigao je protiv Luwevice dva gola i tako dostigao kotu od 20 pogodatka. Osim Mi{ela, golove za Slatinu su dali Vlade Andri}, Lazar Tutunovi} i Milo{ Glo|ovi}, a jedini gol za Luwevicu postigao je Ivan @ivanovi}. U borbi za opstanak Dowa Vrbava je slavila u

P

TABELA 1. Draga~evo 64 2. Slatina 63 3. Jedinstvo (K) 49 4. Miokovci 48 5. Rudar 44 6. Mladost 44 7. Spartak 41 8. Ov~ar 40 9. Dowa Vrbava 38 10. Jedinstvo (GG)36 11. Kotra`a 34 12. Napredak 34 13. Morava 33 14. Brezak 29 15. Vujan 22 16. Luwevica 6

Prislonici protiv Vujna, 2:3, Kotra`a je savladala Mladost, 3:0, dok je Morava u Katrgi pobedila Rudar sa 3:2. Jedinstvo iz Gorwe Gorevnice uzelo je

29. KOLO Nedeqa, 17 ~asova Draga~evo - Vujan Napredak - Ov~ar Spartak - Morava FK Rudar Bresnica - Slatina Luwevica - Jedinstvo GG Brezak - Kotra`a Mladost - Miokovci Jedinstvo K - Dowa Vrbava

vredna tri boda protiv Brezaka. Pobedu je Jedinstvu obezbedio jedini strelac na ovoj utakmici Mladen Krxi}. U ~a~anskom derbiju Miokovci su sa 3:0 pobedili Jedinstvo iz Kowevi}a, a Ov~ar i Spartak su u Markovici podelili bodove, 1:1.

29. KOLO Mokra Gora - Omladinac Z 6:0 Polet T - Jo{anica 0:2 Takovo - Prijevor 3:2 Orlovac - Metalac 3:0 TABELA 10. Polet T 11. Orlovac 15. Prijevor 16. Omladinac

37 36 21 20

30. KOLO Prijevor - Polet T Omladinac Z - Sloboga G Trep~a - Orlovac

SRPSKA LIGA ZAPAD 29. KOLO @elezni~ar - Polet Q Sloboda ^ - Radni~ki Sto. TABELA 4. Polet 12. Sloboda

2:0 2:0

46 34

30. KOLO Polet Q - Seqak Bane - Sloboda ^

GRADSKA LIGA PETLI]A udbaleri Kindera prvaci su Gradske lige ^a~ka u kategoriji petli}a. Na vrhu su se zadr`ali tokom cele sezone i sa 11 pobeda i samo dva poraza zaslu`eno osvojili prvo mesto. - Moram najpre da zahvalim rukovodiocima na{e {kole Zoranu Tadi}u i Selimiru Novkovi}u, koji su nam obezbedili odli~ne uslove za rad. Mojim fudbalerima odajem priznawe na odigranoj sezoni i iako su za razliku od drugih dosta mla|i i fizi~ki inferiorni, pokazali su da imaju veliki talenat i znawe - rekao je fudbalski u~iteq Kindera Vladimir Milinkovi}.

F

KINDER PRVAK

Pehar pobedni~koj ekipi uru~io je tehni~ki sekretar

gradskog Fudbalskog saveza Milo{ Teofilovi}, a zlat-

ne medaqe direktor lige Milisav Markovi}.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

33

SPORT

KO[ARKA

TODOROVI] NAJIGRA^, PROLOVI] STRELAC

obedom nad OKK Beogradom pro{le sedmice, ko{arka{i Borac Mocart sporta su zavr{ili u~e{}e u Swisslion razvojnoj ligi. ^a~a-

P

ni su je obele`ili ekipnim uspehom, osvajawem tre}eg mesta, a dali su najboqeg strelca i najkorisnijeg igra~a. Nemawa Todorovi} je u Razvojnoj ligi

progla{en za najigra~a, a za najstrelca Nemawa Prolovi}. - Uspeli smo da zauzmemo tre}u poziciju i znatno smo popravili igru u dru-

gom delu sezone. Nisam se toliko optere}ivao da li }u biti MVP lige, ali ukazala mi se prilika, {to mi je jedan plus u daqoj karijeri - ka`e za klupski sajt igra~ Borac Mocart sporta Nemawa Todorovi}. Wemu predstoje pripreme i poku{aj da izbori mesto u ekipi 12 univerzitetskih reprezentativaca.

Nemawa Todorovi} i Nemawa Prolovi}

BJELI] U REPREZENTACIJI rener juniora i pomo}nik u seniorskom timu Borac Mocart sporta Aleksandar Bjeli} dobio je nedavno poziv Ko{arka{kog saveza Srbije i Aleksandra Bu}ana da u|e u stru~ni {tab juniorske reprezentacije Srbije. Juniorske reprezentativce o~ekuje Evropsko prvenstvo u Letoniji od 18. do 28. jula, a testirawa su po~ela pre nekoliko dana u Beogradu. - Ovo je za mene velika ~ast, ali i obaveza. Veliku zahvalnost dugujem Borac Mocart sportu, treneru prvog tima Ra{ku Boji}u, direktoru Marku Ivanovi}u sportskom direktoru Milanu Smiqani}u i saradnicima Darku Bogi}evi}u i Ivanu Radovanovi}u. Poziv je na-

T

grada za sve nas, a za mene kruna dosada{weg rada. Trudi}u se da opravdam poverewe Dejana Bodiroge, Dragana Tarla}a i Aleksandra Bu}ana - rekao je Bjeli}.

SUSRETI ^A^ANA I NOVOSA\ANA U subotu, 8. juna, u hali KK Borac bi}e odigrana dva prijateqska me~a izme|u ^a~ka i Novog Sada. Inicijator dru`ewa je Borac Mocart sport, a utakmice }e odigrati kadeti i juniori iz dva prijateqska grada. Prvi me~ je u 16 i drugi u 18 ~asova. Organizatori su planirali da uzvrate posetu Novom Sadu ve} u septembru.

PODSE]AWE NA VELIKI USPEH @ELOVIH JUNIORA Pre 25 godina juniorski tim KK @elezni~ar osvojio je Prvenstvo Srbije i postao vice{ampion biv{e Jugoslavije. Staro dru{tvo se ponovo okupilo ovih dana i podsetilo na dane uspeha, ali i trenutke koji su ga u~inili posebnim.

inalni turnir juniorskog prvenstva Srbije odigran je u prole}e 1988. godine u Smederevskoj Palanci. Savladav{i najpre Partizan, @ele se kao prvoplasirana ekipa u grupi u finalu sastaje sa Crvenom zvezdom. Pobedili su je sa 105:88, iako je u jednom trenutku razlika bila i 27 poena u korist ^a~ana. Za najboqeg strelca turnira progla{en je tada{wi kapiten juniora @elezni~ara Nikola Jovanovi}, sa 113 postignutih ko{eva, a za igra~a bek ~a~anske ekipe Nenad Bukumirovi}. Tada su u Zvezdi igrali budu}i prvotimci, Kali~anin, Cvetkovi}, Pavlovi} i reprezentativac Sa{a Obradovi}. Posle uspeha u Srbiji, usledilo je otvoreno prvenstvo Jugoslavije za juniore. Klubovi koji su osvojili juniorska prvenstva tada{wih republika organizovali su u svojim gradovima polufinalne turnire. @ele je u hali KK Borac savladao suboti~ki Spartak i split-

F

OSVOJILI I JUGOSLAVIJU sku Jugoplastiku. Mesec i po dana kasnije, odigran je i drugi turnir - finale Otvorenog juniorskog prvenstva Jugoslavije u Zadru. U~estvovale su ~etiri ekipe, doma}in, qubqanska Smelt Olimpija, beogradski Partizan i ~a~anski @elezni~ar. Igralo se po sistemu “svak protiv svakog”. @elezni~ar je osvojio drugo mesto, a prvo je pripalo Zadru koji na tom turniru nije izgubio nijednu utakmicu. Okosnicu tada{weg juniorskog prvaka Srbije i vice{ampiona Jugoslavije ~inili su: Nikola Jovanovi}, Nenad Bukumirovi}, Darko ]ur~i}, Branko Spasovi}, Dejan Golubovi}, Ivan Raketi}. U timu su bili i talentovani igra~i mla|ih kategorija: Sr|an Simeunovi}, Aleksandar \or|evi}, Aleksandar Novakovi}, Rade Brkovi}, Sa{a Savi}, Miqan Marjanovi} i Dejan Rankovi}. Predvodili su ih treneri Milan Peca Petronijevi} i Milo{ Bokeqa Bohiwac. Tada vo|e puta iz Zadra, @ivomir Nikoli} i Dragan Vukovi}, vi{e nisu `ivi. Gde god da je @ele tada u~estvovao na turnirima, igra~i su putovali vozom. Tako je bilo do Zadra i nazad. - Sedeli smo na drvenim klupama u vagonu bez kupea,

kao iz kaubojskih filmova. U Beogradu smo, sve sa peharom iz Zadra, opet vozom nastavili za ^a~ak. Ali, kako sam posle saznao, posledwa stanica bila je Lajkovac. Odatle do Ibarske magistrale stigao je kako se ko sna{ao, stopom ili na traktorskoj prikolici, a od magistrale do ^a~ka autobusom, ako se voza~ smilovao da stane van stajali{ta. Tog jutra sam ostao u Beogradu, pa tu avanturu nisam do`iveo, nego su mi je kasnije prepri~avali. Iako smo uvek imali lo{iju opremu i uslove za trening, ni{ta nam nije smetalo, jer smo bili juniorski prvaci Srbije i vice{ampioni Jugoslavi-

je. Nije nam smetalo ni to {to su ko{arka{i Partizana oti{li i vratili se iz Zadra avionom. Nosio nas je uspeh, mogli smo i pe{ke u ^a~ak - pri~a tada{wi igra~ @ela Ivan Raketi}. Ali, prvenstvo Srbije i drugo mesto na [ampionatu Jugoslavije nisu bili jedini uspeh te generacije, poja~ane mla|im talentima iz kluba. Dve godine ranije, kadeti @elezni~ara, generacija 1969, osvojili su, sticajem lo{ih okolnosti, samo drugo mesto na Prvenstvu Srbije u Beogradu. Pobedili su i Partizana i Zvezdu, da bi u finalu bez kapitena Jovanovi}a tesnim rezultatom izgubili od vaqevskog Metal-

ca. Naredne godine ekipa je potpomognuta godinu dana starijim Darkom Peruni~i}em, Dejanom ^akajcem i pokojnim Slavoqubom Mijatovi}em Crnim na Me|unarodnom turniru u Lionu osvojila prvo mesto. Kako se wihov trener Peca tada razboleo, u Lion su ih vodili Savo Kova~evi}, kao trener, dr Qubi{a Dmitrovi} i vo|a puta Tomislav ]irovi}. Slede}e godine na istom turniru @ele je osvojio drugo mesto, iako je u finalu protiv doma}eg Asvela devet minuta pre kraja vodio sa 27 poena razlike. - Taj poraz je ba{ boleo! Ali, moram da pomenem i da igra~i koji su nekada treni-

rali sa Pecom, nisu postigli samo profesionalni uspeh. Od nas je stvorio dobre qude. Uspehu ove generacije doprinela je i zdrava atmosfera u klubu i dru`ewe igra~a, za {ta je Peca najzaslu`niji. Ne bismo ga postigli ni bez Milo{a Bohiwca. I danas prepri~avamo anegdotu sa prve utakmice juniorskog finala protiv Partizana. Jedva smo izlazili na kraj sa wihovim krilom Oliverom Popovi}em, koji je tada igrao i za prvi tim Partizana. Sve akcije su uglavnom i{le preko wega i igrane su za wega. Pravili smo duple blokove da bi {utirao. Pred sam kraj utakmice, kada se lomio rezultat, Bokeqa je slu~ajno pro{ao pored sudija i vi{e za sebe prokomentarisao: “[ta, bre, ova wihova trinaestica stalno pravi korake u prolazu”! U slede}em, ~ini mi se, odlu~uju}em napadu Partizana, kako je Popovi} krenuo u dvokorak, sudija je pokazao korake. To je verovatno bio kqu~ni trenutak utakmice - se}a se Raketi}. Jubileji su i prilika za podse}awe na qude koji su u @elu ostavili veliki trag, na terenu i van wega. Jo{ su sve`a se}awa na Predraga Vu~i}evi}a Preva, @ivomira Niki}a, @ika Lukovi}a, Vidaka Kne`evi}a.


34

SPORT

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

ODR@AN TROFEJ SRBIJE „ZORAN PETROVI]”

PRVI MEMORIJAL ZA JUBILEJ

NEMAWI U ^AST

emorijalni turnir “Nemawa Bulatovi}” prvi put je organizovan ove godine u ~ast desetogodi{wice rada kluba koji nosi ime po prerano preminulom mladi}u. U Prehrambeno-ugostiteqskoj {koli pro{log vikenda okupilo se oko 200 takmi~ara iz 16 klubova. Osim karatista iz cele Srbije, na prvom Memorijalu takmi~ili su se i gosti sa Kosova, klub Kihon. Tom prilikom najmla|i ~lanovi Nemawe podelili su zahvalnice prijateqima kluba.

POTVRDA KVALITETA

M

Nezaborav Kad zaspi{... i usni{ sve te stidqive godine tajni, cve}e nade i hodnike ma{tawa, koji su se skrili u an|eoskim snovima, iza tvojih zatvorenih kapaka, negde daleko od surovih ~equsti vremena i ruba zaborava, negde sasvim daleko, u malim {koqkama uspomena, na dnu beskrajnog okeana qubavi, u biseru se}awa, ~uva}emo tvoj osmeh kao svoj, iza zlatnih vrata rose osamnaeste latice, dok }e na{e suze, cvet tvoje du{e neprestano kupati ukusom `ivota. Plavom

sim 600 takmi~ara iz 44 doma}a i inostrana kluba, na tre}em Trofeju Srbije “Zoran Petrovi}” okupili su se reprezentativci Srbije u `enskoj i mu{koj konkurenciji. U~estvovale su i devojke kata tima koji su na Evropskom prvenstvu osvojile bronzu. Trofej “Zoran Petrovi}” bio je i provera pred reginalno Prvenstvo Evrope u Herceg Novom, od 6. do 11. juna. Tom prilikom u najboqem izdawu pokazali su se i ^a~ani, karatisti Borca i [ampiona, potvrdiv{i da su vode}e ekipe u Srbiji. - Ako se po jutru dan po-

O

Karate klub Nemawa osnovala je Zorana Koji}, majka Nemawe Bulatovi}a, nekada{wa reprezentativka Jugoslavije. Zajedno sa Bojanom [umowom i Nadom Jahi}, Zorana je bila i vice{ampionka Evrope. Se}awe na sina sa~uvala je i osnivawem kluba i preno{ewem svog znawa na nove generacije. Klub okupqa pedesetak ~lanova svih uzrasta, od najmla|ih do najstarijih. Zajedno sa decom u Nemawi ve`baju i wihovi roditeqi i svi rado prihvataju nove ~lanove. Prvi Memorijal otvorio je jo{ jedan Nemawa,

~lan Gradskog ve}a Nemawa Trnavac. - Postoje qudi koji prerano odu, ali odu samo fizi~ki. Jedan od wih je i Nemawa Bulatovi}. Oni nastave da `ive u se}awima najbli`ih i najdra`ih. To se}awe se brani velikom qubavqu. Veliku i neizmernu qubav imala je i ima je Zorana Koji} koja je generacijama mladih sportista prenosi svoje znawe i se}awe na Nemawu - rekao je Nemawa Trnavac. Zorana Koji} je zahvalila svim prijeteqima kluba i qudima koji su je u najte`im trenucima vratili

karateu. Vi{e pojedinaca i ekipa je osvojilo medaqe na Memorijalu “Nemawa Bulatovi}”. Turnir je ubele`en i u kalendar Fudokan takmi~ewa, tako da }e, kako organizatori najavquju, prerasti u tradiciju. Na Memorijalu su dodeqene medaqe osvaja~icama bronze na Evropskom prvenstvu u Italiji. Kao kata tim, u Kaorlama su se istakle Marija Paunovi} (KK Nemawa) i ~lanice KK ^a~ak Aleksandra Ili} i An|ela \urovi}.

znaje, bi}e ovo za kratko vreme najmasovniji i najkvalitetniji turnir u Srbiji ka`e Slavoqub Piper, predsednik Karate federacije Srbije. Trofej Srbije posve}en je Zoranu Petrovi}u, jednom od pionira jugoslovenskog karatea i osniva~u KK Borac. Petrovi} je ostavio veliki trag i u promociji i razvoju karatea u Zapadnoj Srbiji. Takmi~ewe su organizovali KK Borac i Karate federacija Srbije, a zvani~no ga je otvorio gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili}. Z. J.

Z. J.

KARATE KLUB SLOBODA

ATLETIKA

ODBOJKA

OSVOJILI PET ZLATA NA „VRAWE OPENU”

STI@E OPREMA IZ SAVEZA

TROFEJ NAJUSPE[NIJE [KOLE

konkurenciji od 270 takmi~ara iz 23 kluba karatisti Slobode doneli su pet zlatnih medaqa sa 15. turnira “Vrawe open”. Za ~a~anski klub takmi~ili su se Marko Raji~i}, Vladimir Savi}, Andrej Gruji~i} i Milica Polu`i}. Marko je nastavio dominaciju u borbama u juniorskoj konkurenciji i doneo dva zlata u te`inskoj (+70 kg) i apsolutnoj kategoriji. Zlatnu medaqu u apsolutnoj kategoriji osvojio je i pionir Andrej Gruji~i}, dok je u te`inskoj bio drugi. Prvi u borbama bili su i Vladimir Savi} u kategoriji nada i pionirka Milica Polu`i}. Trofejnu polusezonu karatisti Slobode zavr{ili su osvajawem pet zlata u Vrawu. Na leto najuspe{nije takmi~are o~ekuju naporni treninzi, kampovi [otokan karate federacije u Buqaricama i na Go~u, gde }e se u selekcijama sa takmi~arima svojih uzrasta boriti za mesto u reprezentaciji. Najboqi }e u~estvovati na Svetskom prvenstvu u Novom Sadu koje }e ove godine biti odr`ano od 11. do 13. oktobra.

od pokroviteqstvom Atletskog saveza Srbije, Ministarstva omladine i sporta i Gradske uprave ^a~ak u Kragujevcu je nedavno odr`an seminar za realizatore projekta “Kids atletics” (De~ja atletika). Kao priznawe za uspe{an rad sa decom do 15 godina, u realizaciji projekta u~estvuje i ~a~anski klub ^AAK. U ime ovog kluba u Kragujevcu su bili Vesna Pe{akov, profesor fizi~kog vaspitawa u Osnovnoj {koli “Tanasko Raji}” i trener Dragan Dukanac. Uskoro bi trebalo da bude potpisan i ugovor sa Atletskim savezom koji }e donirati vrednu opremu za rad sa decom do 12 godina. - Ceo projekat osmi{qen je u Evropskoj atletskoj federaciji IAAF u ciqu unapre|ewa atletike i razvoja fizi~ke sposobnosti kod dece. Oprema koju }emo dobiti prilago|ena je uzrastu do 12 godina i veoma je vredna. O~ekujemo da }e deca biti vrlo zainteresovana. ^AAK ima veliko iskustvo u radu sa mladima, o ~emu svedo~i i pozama{an broj na{ih ~lanova. Zahvalni smo Gradskoj upravi i ASS i ~im budemo potpisali ugovor, pove}a}emo i broj ~lanova u saradwi sa osnovnim i sredwim {kolama - najavquju u klubu ^AAK. Z. J.

U

P

ao i prethodnih godina, Odbojka{ki klub ^a~ak organizovao je Zavr{ni turnir mla|ih selekcija “Trofej ^a~ka 2013” za najuspe{niju {kolu odbojke. Takmi~ila su se deca do ~etvrtog i od petog do osmog razreda. Utakmice su odigrane u Preqini, a osim {kole doma}ina, u~estvovali su odbojka{i iz osnovnih {kola “Ratko Mitrovi}”, “Dragi{a Mi{ovi}” i “Milica Pavlovi}”. U mu{koj konkurenciji

K

[kola odbojke iz “Dragi{e” bila je boqa od “Preqine”, a kod devoj~ica do ~etvrtog razreda najuspe{nije su bile u~enice O[ “Ratko Mitrovi}”. U konkurenciji u~enica vi{ih razreda “Preqina” je savladala sve protivnike. Ciq turnira bio je da okupi veliki broj dece i razvije im zdrav odnos prema sportu. Glavni ciq je ispuwen, a na kraju je takmi~arima medaqe podelio Milovan Eri}, ~lan Gradske komisije za sport.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

^A^ANSKI NAVIJA^I PARTIZANA

TENIS

IVANA POBEDILA NA DVA TURNIRA

a~anka Ivana Jorovi} odigrala je u Budimpe{ti, od 28. maja do 3. juna, dva me|unarodna ITF turnira za teniserke do 18 godina. Na oba turnira

^

35

SPORT

Ivana je igrala u finalu i pobedila Anu Bonar, najboqu juniorku Ma|arske do 18 godina. Prethodno je u polufinalu savladala drugog nosioca turnira Lilu Barzo. Pre turnira u Ma|arskoj, Ivana nije u~estvovala na juniorskim takmi~ewima {est meseci. Do tada je igrala samo seniorske turnire iz WTA kalendara, tako da je posledwim uspehom opravdala dosada{we rezultate i talenat. Trenutno je u ^a~ku, gde zavr{ava prvi razred Prehrambeno-ugostiteqske {kole. Odmah posle {kole, o~ekuju je nastupi na Fju~ers turnirima za seniore u Ni{u i Prokupqu. Potom, Ivana putuje u Berlin i Linc, gde }e se igrati juniorske turnire i poku{ati da izbori plasman za US Open. Mladu reprezentativku Srbije u julu o~ekuje i Evropsko prvenstvo za devoj~ice do 16 godina u ^e{koj. Kako su weni navija~i navikli, Ivana }e na svim takmi~ewima dostojno predstavqati ^a~ak i Srbiju. Z. J.

PROSLAVILI 25. TITULU

Foto: Du{ko Radi{i}

edavno je fudbalerima Partizana po 25. put pripala titula {ampiona Srbije. To je bio povod i da navija~i crno belih u ^a~ku prirede malu proslavu. Okupile su se u ponedeqak u Gradskoj ba{ti sve generacije partizanovaca i uz pesme posve}ene ovom klubu pro-

N

slavili osvajawe jo{ jedne titule. Na proslavi je bio i potpredsednik Partizana Branko Ru`i}, koji je pozdravio ~a~anske navija~e crno belih i zahvalio im {to su na ovaj na~in pokazali koliko se voli svoj klub.

STONI TENIS

VLADAN OSVOJIO BRONZU MLADOST U VI[EM RANGU RUKOMET

a Svetskom kupu u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom odr`anom u Nema~koj, od 28. maja do 2. juna, ^a~anin Vladan Petkovi} takmi~io se za reprezentaciju i sa Goranom Perli}em iz Zrewanina ekipno osvojio bronzanu medaqu. Na Kupu Bayreuth open Vladan je po drugi put ove godine nastupio za reprezentaciju. Boqi plasman od

N

a skorom od 18 pobeda i dve pobede rukometa{i Mladosti su zavr{ili su prvenstvo na prvom mestu Druge lige Zapad 1. Najboqi re-

S

takmi~ili su se i rukometa{i Atenice. Oni su prvenstvo zavr{ili na 11. mestu i ostaju u istom rangu takmi~ewa. Z. J.

ORGANIZOVANE JAVNE TRIBINE I PODELA LOPTI PO [KOLAMA

GRAD DARIVAO „BUBA MARE” MALI[ANIMA Srbije u Nema~koj imale su Koreja i Francuska. Na{e takmi~are o~ekuje Evropsko prvenstvo u Italiji od 26. septembra do 5. oktobra. Da bi se i tu po-

kazali u najboqem izdawu i savladali jaku konkurenciju, letos im predstoje naporne pripreme.

AUTO TRKE

@EQKO STARTOVAO POBEDOM ovu sezonu brdskih trka za Prvenstvo Srbije i biv{ih republika ^a~anin @eqko \unisijevi} je otvorio pobedom. Prva trka odr`ana je u Crnoj Gori na stazi Glava Zeta. @eqko je i prethodnu sezonu zavr{io trkom na [ampionatu Srbije u Lukovskoj Bawi. Titula {ampiona Sportskog auto kartinga na brdskim stazama tada je pripala Sa{i Jankovi}u, Predragu Lamba{i, Nenadu Savi}u, Vitomiru Susi Cveti}u, Milo{u Brki}u, @ivoti Mili}u, Aleksandru Vidosavqevi}u i na{em @eqku \unisijevi}u. Pobedom u

zultat u ligi omogu}io im je plasman u vi{i rang takmi~ewa. U narednoj sezoni ~a~anska Mladost igra}e u Prvoj ligi Srbije. U Drugoj ligi Zapad 1

N

osle uspe{no sprovedenih aktivnosti tokom zime, sa prvim lepim danima entuzijasti okupqeni oko projekta „Deci s qubavqu” krenuli su, kao {to je i planirano, po {kolama na seoskom podru~ju, gde su odr`ane javne tribine namewene u~enicima. Akciji su se prikqu~ili qudi iz Gradskog fudbalskog saveza, sportski novinari, predstavnici Sportskog centra „Mladost” i lokalne samouprave, koja je bila darodavac lopti, namewenih za kori{}ewe u nastavi fizi~kog vaspitawa. Ciq tribina bio je da se mali{ani usmere ka bavqewu sportom, ali i uka`e

P

na devijantne pojave na sportskim terenima i kako ih preduprediti. Akcenat je upravo stavqen na prevenciju, jer je pravilno usmerewe od malih nogu veoma va`no za daqi psiholo{ki razvoj mladih nara{taja. Posetama {kolama u Mr~ajevcima, Preqini i Dowoj Trep~i prikqu~ili su se i predstavnici lokalnih fudbalskih klubova. Posete {kolama bi}e nastavqene i narednih dana, a u planu je da uskoro bude odr`an veliki javni {kolski ~as sa istom tematikom za |ake gradskih {kola u sali Skup{tine grada.

ODR@AN 11. RIBOLOVA^KI MEMORIJAL “SLAVICA SIMOVI]”

NAJBOQA O[ „VUK KARAXI]“ inule subote na ribolovnoj stazi jezera Me|uvr{je odr`ano je 11. po redu takmi~ewe u pecawu ribe na plovak, pod nazivom Memorijal “Slavica Somovi}”. Pozivu organizatora Udru`ewa sportskih ribolovaca “Gradac” odazvala su se 54 takmi~ara u vi{e kategorija. U konkurenciji `ena pobedila je Sla|ana Raki} sa upecanih 792 grama, dru-

M super prodak{n klasi, @eqko je 2012. potvrdio titulu prvaka i tako postao apsolutni {ampion

Srbije. U svojoj klasi on je bio i pobednik u {ampionatu SAKS I SAS. Z. J.

ga je bila Violeta Jovanovi} (214), a tre}a Mira Belo{evi} (116). Me|u juniorima najboqi je bio Milan Mileti} (969 grama), drugi Du{an Zate`i} (851), tre}i Branislav Raki}evi} (683). Pobedu u seniorskoj konkurenciji ostvario je Stefan Filipovi} (1120 grama), ispred Aleksandra Panteli}a (505) i Xonsona Drobine (165). Ekipno prvo mesto pri-

palo je O[ “Vuk Karaxi}” (Nikola Eri}, Bojan Slavkovi} i Lazar Raki}evi}), drugoplasirana je O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}”, a tre}a O[ “Ratko Mitrovi}”. Najmla|i u~esnik Memorijala je Andreja Fejza (5), a najstariji Mirko Belo{evi}. Takmi~ewe je proteklo u najboqem redu, a doma}ini su se pobrinuli da se svi u~esnici prijatno ose}aju i lepo dru`e.


36

SAOBRA]AJ

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

KAKO DA SREDITE AUTO ZA LETO e}ina voza~a jedva ~eka da do|e prole}e i da za sobom ostavi sezonu blata, snega, soli, leda i ki{e. Iako se svi obraduju kada prole}e donese lep{e vreme, retko ko se seti da svom automobilu treba da posvetiti pa`wu. Veoma je bitno o~istiti naslage blata i soli, zameniti zimske gume letwim, proveriti filtere... Zamenu guma je najboqe uraditi dok je automobil jo{ suv.

}a. Proverite ih i, po potrebi, zamenite.

V

Spoqa{nost

Trebalo bi po~eti sa podom automobila. Mlaz vode pod pritiskom }e efikasno ukloniti prqav{tinu i naslage ne~isto}a koje su se natalo`ile. Za ~i{}ewe trulog li{}a i prqav{tine iz usisnika vazduha ispod vetrobrana dobro }e do}i usisiva~. Odr`avawe felni najboqe je i najefikasnije uz

specijalna sredstva. Nanesite ih, ostavite da deluju, a zatim sperite. Spoqa{wost operite, a zatim nanesite {ampon, ostavite kratko da deluje pa ga sperite. ^ista spoqa{wost otkri}e sve nedostatke i o{te}ewa na farbi nastale tokom zime. Ona mawa mo`ete i sami ukloniti uz pomo} seta za reparaciju kakav nudi ve}ina prodavnica auto-kozmetike.

SPREMITE AUTOMOBIL ZA PUTOVAWE

^i{}ewe enterijera To bi trebalo zapo~i-

weti usisavawem unutra{wosti. Ako su sedi{ta uflekana, operite ih penom. Enterijer o~istite specijalnim sredstvom za odr`avawe plastike koji nije abrazivan. Sredstvo

za odr`avawe stakala kakvo koristite u stanu za prozore dobro }e do}i i da se obri{u stakla na automobilu. Filteri vazduha i polena tokom zime nakupe velike koli~ine ne~isto-

Pre polaska na put, preporuka je da se obratite ovla{}enom servisu ili majstoru koji odr`ava va{a kola, kako bi se proverilo da li su svi ure|aji i sistemi ispravni. Kako biste izbegli potencijalnu neprijatnu situaciju da vam se automobil negde usput pokvari, boqe je jo{ kod ku}e proveriti u kakvom je stawu. Proverite detaqe Skoro uvek prilikom dosipawa goriva, trebalo bi iskoristiti priliku i proveriti nivo te~nosti za prawe vetrobranskog stakla, istro{enost metlica brisa~a i pritisak u gumama. Ukoliko ne{to nije u redu, svaki nedostatak mo`ete otkloniti ili kod ku}e ili na benzinskoj stanici.

Pazite na pneumatike Posebnu pa`wu treba obratiti na pneumatike, jer ukoliko je automobil pretovaren teretom, neki generalni savet je da se gume dopumpaju za oko 0,3 bara vi{e od propisanog pritiska, kako bi vo`wa bila bezbednija. Kad smo ve} kod tereta, koji }e dobrim delom ~initi putnici i prtqag, trebalo bi voditi ra~una da on bude uredno spakovan, prvenstveno u prtqa`niku i eventualno na krovu, kako se ne bi dogodilo da prilikom naglih ko~ewa deo prtqaga koji je ostavqen na zadwoj polici poleti napred i eventualno povredi nekog od putnika. Rezervni kqu~ Jo{ jedna stvar na koju retko ko pomisli pre nego {to krene na put jeste rezervni kqu~. Trebalo bi ga obavezno poneti i ostaviti na neko sigurno, ali opet poznato mesto, kako bi bio dostupan svim putnicima. Najboqe bi bilo ostaviti ga na recepciji hotela recimo ili u sefu.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

37


38

[ARENA

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

SAVETI ZA LEPOTU KOJE MORATE DA ZNATE a suvim usnama sjaj se brzo upije, a u porama ostane beli trag. Da biste to izbegli, uradite piling usana pe{kirom pre nano{ewa sjaja ili pre|ite na sjajni balzam. Birajte uvek korektor u tonu breskve koji dobro neutrali{e sivo-plavu boju ko`e. Me|utim, ako svejedno vidite senku podo~waka, re{ite to korektorom sa svetlucavim ~esticama koji }e dodatno “osvetliti” podru~je ispod oka. Dla~ica koje urastaju pod ko`u mo`ete se re{iti pilingom pre depilirawa kojim }ete skinuti odumrle }elije ko`e i tako ih “izvu}i” na povr{inu. U slu~aju osipa upotrebite hi-

N

Oticawe posle depilacije re{i}e {e}erni vosak Gorwa usna vam natekne i pocrveni nakon depilacije? To je reakcija na sastojak voska za depilaciju ili na ~upawe. Nama`ite nausnice kremom koja sadr`i hidrokortizon i pre|ite na prirodni {e}erni vosak ili proizvod za koji je mawa verovatno}a da }e izazvati alergiju.

dratantnu kremu s ureom ili glicerinom. “Upotrebqavajte glatke staklene turpije koje su ne`ne za vrhove nokta” - ka`e manikirka Xena Hip. Lak ili krema za negu noktiju s dodatkom biotina nahrani}e vrhove i spre~iti listawe. Imajte pri ruci jastu~i} vate namo~ene u aceton i pro|ite oprezno oko nokta. Lagano povla~ite vatu od nokta, ali ne prema wemu, ka`e stilistkiwa Jin Son ^oi. Prema`ite nokte za{titnim lakom koji sadr`i formulu za brzo su{ewe. Maskara se razre|uje u kontaktu s uqima na ko`i. Pre nego {to nama`ete trepavice,

pre|ite preko kapka svetlim korektorom i lagano ~etkicom nanesite puder u prahu. To }e stvoriti mat premaz na kapcima, pa maskara ne bi trebalo da se lepi. Lak za kosu u boci s pumpicom ne`nije se nanosi i lak{e miri{e. Obavezno jo{ u prodavnici proverite kakav miris ima lak, jer ima onih s dodatkom alkohola ~iji su mirisi te{ki. Upotrebqavajte one s pumpicom umesto raspr{iva~a, ka`e stilistkiwaa Katia Solano. “Aerosol sprej stvara vi{e magle odjedanput, pa du`e ostaje u vazduhu” - ka`e ona.

STRU^WACI OTKRIVAJU

[TA ODE]A GOVORI O VAMA? stoji `eqa za nestajawem i time da ne budu prime}ene. To mo`e biti povezano s puno toga. Mo`da je ta osoba bez sampouzdawa, ili introvertna ili ona koja se grozi dru{tvenih doga|awa i upoznavawa novih qudi, govori Trejsi.

oznata modna blogerka Trejsi Dinunzio smatra da se analizom ormara mo`e mnogo toga saznati o nekoj `eni i wenoj li~nosti.

P

Ormar prepun brendirane ode}e Ako je ba{ svaki komad ode}e sa logom, takva `ena mo`da poku{ava da sakrije svoj pravi identitet. @ene koje kupuju samo marke, ~esto `ele ne{to da prikriju, ne{to {to ne `ele da svet vidi i zna, smatra Trejsi. Ormar prepun ode}e koju ne nosite Verovatno se radi o osobama koje te{ko ostavqaju svoju pro{lost iza sebe. Takve osobe ~esto su vrlo qute i pune straha, a spadaju i me|u anksiozne tipove `ena.

Samo pantalone u ormaru @ene koje nose samo pantalone i odbijaju da nose sukwe i haqine po pravilu su interesantne osobe, ali zbog dru{tvenog konteksta smatraju da moraju da suzbiju svoju seksualnost kako bi se uklopile u okolinu i poslovni svet.

nu etiketu s wega, imaju viziju budu}nosti, ali je ne ostvaruju, naj~e{}e jer se boje. One nisu vezane za pro{lost, ali umesto da se

pokrenu i naprave ne{to konstruktivno, radije kupuju ode}u za neki drugi `ivot i ne nose je, obja{wava Trejsi.

U ormaru uop{te nema boja Kod `ena u ~ijim ormarima preovladavaju beli i crni odevni predmeti po-

PRIRODNI BORCI PR O T I V A O@IQAK I STRIJA

kao sna`an antioksidans. Uqe ima antibakterijsko delovawe, umiruje nadra`enu ko`u, obnavqa je i {titi od slobodnih radikala i deluje preventivno protiv strija. Primena: Uqem svaki dan nama`ite o{te}ewe na ko`i i ostavite da upije.

~icom morske soli i ne`no masirajte o`iqak. Ostavite da se osu{i, pa isperite mlakom vodom.

grebotine, akne, rane ili operacije na na{oj ko`i ostavqaju o`iqke koje nosimo ~itav `ivot. Me|utim, kao i u svemu ostalom i u ovoj situa-

Sok od {argarepe [argarepa je prepuna vitamina A koji podsti~e zarastawe rana i o`iqaka, ali i vitamina C koji neguje i hrani ko`u. Karoten u {argarepi ~ini ko`u zdravom i daje joj sve`inu. Primena: Pome{ajte sok od {aragrepe sa ka{i-

Uqe le{nika Hidrira, obnavqa i hrani ko`u. Ubla`ava strije, crvenilo ko`e i popucale kapilare. Brzo prodire u ko`u, tonira je i zate`e i na taj na~in odr`ava wenu elasti~nost i ~vrsto}u. Primena: Svaki dan uqem nama`ite podru~je o{te}ene ko`e i ostavite da upije.

O

Ormar pun neno{ene ode}e sa etiketama Trejsi obja{wava da `ene koje odlo`e neki odevni predmet bez da ski-

ciji priroda je na{ veran saveznik Uqe od kokosa Masne kiseline u ovom blagotvornom uqu deluju

Aloe Vera Vrlo mo}na biqka koja prodire u najdubqe slojeve tkiva, deluje baktericidno i fungicidno, ubrzava zaceqivawe rana i opekotina, stimuli{e stvarawe novih }elija ko`e. Aloa ko`u umiruje i vla`i. Primena: Otkinite par~e lista Aloa Vere i sokom iz lista nama`ite o`iqak. Ostavite da se osu{i bez ispirawa. Sokom mo`ete namazati ~itavo lice ili suve i ispucale delove ko`e.

Uqe vitamina E Deluje kao antioksidans koji spre~ava formirawe slobodnih radikala na ko`i i {titi je od bilo kakvog o{te}ewa i starewa. Ima antiupalna svojstva i vrlo je delotvorno kod opekotina, o`iqaka i strija.

Ormar prepun identi~nih komada ode}e Nose li `ene crne pantalone i bele ko{uqe, te imaju velik broj istih odevnih predmeta u svom ormaru, boje se promena u odnosima i u poslu, ka`e Dinunzio.

Primena: Uqe nanesite na o{te}ewe na ko`i i ostavite da upije. Umesto uqa mo`ete koristiti i vitamin E u kapsulama.


PETAK 7. JUN 2013. GODINE

ENIGMATIKA

39


40

OGLASI

MALI OGLASI PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, UKWI@EN POSLOVNO STAMBENI OBJEKAT U TRNAVI (kod Trnavske reke uz regionalni put) 600 m/2, NA DVA NIVOA, POGODAN ZA SVE DELATNOSTI I ZA STANOVAWE. Telefon: 032/221400, mob. 064/12-41806, preko celog dana. NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM ~etvorosoban stan u ^a~ku, ulica Bulevar Oslobo|ewa. Mogu}nost zamene. Tel. 065/ 216-1-345 PRODAJEM ~etvorosoban stan od 89 m2 , nov, lift, centar. Telefon: 063/ 735-0-260 PRODAJEM ~etvorosoban stan od 129 m2 na Gradskom {etali{tu. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM trosoban stan 69 m2, nov, 2. sprat, CG, kod Merkatora. Tel. 060/ 349-8490 PRODAJEM trosoban stan 68 m2 sa CG, u Nemawinoj ulici. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM trosoban stan , od 76 m2, CG, 2 terase, podrum. Cena 47.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvoiposoban stan od 64 m2, kod Gradskoh parka, CG. Cena 47.000 eura. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, u Nemawinoj ulici. Cena 28.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 46 m2, 1. sprat, ulica Nemawina. Tel. 063/ 735-0260 PRODAJEM dvosoban stan od 62 m2 u centru Gorweg Milanovca. Tel. 344-684, 064/ 025-1-398 PRODAJEM dvosoban stan 40 m2 u Aveniji 2, CG, lift, terasa. Cena 18.000 eura. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2 na Qubi} Keju. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 60 m2 na Alvaxinici , lift, CG. Povoqno. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dvosoban stan 46 m2 u Nemawinoj ulici . Tel. 011/ 237-9-031, 061/ 291-6355 PRODAJEM dvosoban stan kod Hotel Morave, sa name{tajem. Cena 25.000 eura. Tel. 064/317 -1 -701 PRODAJEM jednoiposoban stan 53 m2, u centru grada. Cena 650 eura/ m2. Tel. 061/ 115-9-863 PRODAJEM jednoiposoban stan 37 m2 na 1.spratu, u Beogradu, ulica B. Cvetkovi}a. Tel. 064/ 665-3-399 PRODAJEM jednosoban stan 33 m2, na 2. spratu, CG, kod Hotel Morave. Tel. 063/ 7350-260 PRODAJEM jednosoban stan od 42 m2 u ulici Bate Jankovi}. Tel. 064/ 288-1-716 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2 u Aveniji 1. u zgradama od fasadne cigle. Tel. 063/ 691-761

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735 IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR, POVR[INE 250 m/2, U STROGOM CENTRU GRADA. MOBILNI: 063/609 784. SAMAC, PENZIONER, VSS, STAMBENO I FINANSIJSKI OBEZBE\EN, VITALAN, NEPU[A^, NE PIJE, @ELI UPOZNATI @ENU RADI BRAKA, OKO 60. GODINA. TEL. 069/ 181-7446, 817-446

VR[IM usluge mu{ko `enskog frizirawa, po najpovoqnijim cenama u gradu. Zakazivawe na telefon: 060/ 322-4-355 PRODAJEM jednosoban stan od 33 m2 na drugom spratu, CG, kod Hotel Morave. Cena 25.000 eura. Tel. 224-590, 063/ 735-0-260 PRODAJEM novu garsoweru od 27 m2 , ulica Svetozara Markovi}a. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM POVOQNO name{tenu garsoweru od 26 m2, 3. sprat, lift. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM garsoweru na Gradskom {etali{tu od 25 m2, gleda na Hotel Beograd. Cena dogovor. Tel. 066/ 366-235 PRODAJEM novu garsoweru od 29 m2, 3. sprat, lift, CG, Avenija 2. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, visoko prizemqe, Qubi} kej. Tel. 063/ 349-333 PRODAJEM stan od 62 m2, ulica Svetog Save ,1 sprat, CG. Cena 46.000 eura. Tel. 032/ 348-927 PRODAJEM stan kod [ipada od 53 m2, ima tapiju. Mogu}nost zamene kroz kredit. Cena 33.000 eura. Tel. 061/ 115-9-863 PRODAJEM stan od 43 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan 32 m2, na 6. spratu, kod Simpa. Cena 19.800 eura. Tel. 064/ 137-4137 PRODAJEM stan od 63 m2 sa CG, u neposrednoj blizini O[ Dragi{e Mi{ovi}. Cena 31.000 eura. HITNO! Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan od 28 m2, 5. sprat, kod Hotel Morave. Cena 16.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 41 m2, 4. sprat, kod Medicinske {kole. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 43 m2, 2. sprat, ulica Qubi}ska. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 146-8732 PRODAJEM stan od 88 m2, 5. sprat, ulica K.V.Popovi}a. Cena 62.000 eura. Tel. 064/

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM STAN DVOIPOSOBAN, 60M2, SOLITER „PROSVETA“, POVOQNO, BEZ POSREDNIKA. 063/611-497 OD 17-20 ^ASOVA. PRODAJEM RENOVIRAN ^ETVOROSOBAN STAN OD 96 m2, B.OSLOBO\EWA. MOGU]A ZAMENA ZA MAWI STAN UZ DOPLATU. TEL. 065/ 216-1-345 UGRADWA KLIMA URE\AJA VE] OD 45 EURA. TEL. 064/ 301-7-450 IZDAJEM NENAME[TEN STAN OD 65 M2 U STROGOM CENTRU ^A^KA, NA PRVOM SPRATU ( CG, KLIMA, KABLOVSKA). POGODAN KAKO ZA STAMBENI, TAKO I KAO POSLOVNI PROSTOR ( ORDINACIJE, KANCELARIJE). TEL. 064/ 391-3-059 137-4-137 PRODAJEM nov stan od 47 m2 na 3. spratu, kod Merkatora. Cena 35.000 eura. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM stan od 36 m2, CG, lift , u Qubi}skoj ulici. Cena 22.500 eura. Tel. 063/ 127-5-630 PRODAJEM stan od 61 m2 u centru grada, u Amixinoj ulici, na 1. spratu. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 43 m2, ulica Nemawina, CG, 4. sprat. Cena 28.000 eura. Tel. 228-457 PRODAJEM stan od 43 m2, 2. sprat, ulica Qubi}ska. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 146-8732 PRODAJEM nov stan od 70 m2, Qubi} Kej, CG, lift. Povoqno. Tel. 063/ 735-0260 PRODAJEM stan od 45 m2. Cena 28.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan od 34 m2, 5. sprat, Avenija 1. Cena 22.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 23+20 m2, 5. sprat, kod Starog Autoprevoza. Cena 25.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan 28 m2 kod Hotel Morave. Cena 18.500 eura. Tel. 348-927, 060/ 3489-270 PRODAJEM stan od 40 m2, 2. sprat, Qubi} Kej. Cena 29.000 eura. Tel. 064/ 137-4137 PRODAJEM stan od 49 m2, 2. sprat, Avenija 1. Cena 29.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan 37 m2, Beograd, [umice, CG, 4. sprat, ukwi`en. Cena 50.000

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/8617 988 STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski. eura. Tel. 061/ 228-8-961 PRODAJEM stan od 41 m2, 4. sprat, kod Medicinske {kole. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan 37 m2, 3. sprat, CG, bez posrednika. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM nov stan od 62 m2, dupleks, centar, useqiv, CG, terasa. Tel. 060/ 349-8490 PRODAJEM stan od 42 m2, u ^a~ku, u ulici Bate Jankovi}. Tel. 062/ 200-482 PRODAJEM stan od 60 m2, 5. sprat, Alvaxinica. Cena 38.000 eura. Tel. 064/ 137-4137 PRODAJEM stan od 48 m2, VP, Qubi} Kej. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM ku}u u varo{ici u Kotra`i, sa 2 objekta, 40 ari placa, vo}wakom, {umom i livadom. Tel. 0033604179475 PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 2 ara placa kod Bioskopa Prag. Tel. 011/ 394-0-872 PRODAJEM dve posebne stambene jedinice / ku}e / od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici sa placem od 4 ara. Mogu}nost zamene za stan, za auto. Mo`e svaki dogovor. Tel. 063/ 843- 0- 214 PRODAJEM dve prizemne ku}e na 6. ari placa na Alvaxinici. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM ku}u u Pigovoj 11/2. Tel. 032/ 345-543 PRODAJEM ku}u kod kamenog mosta od 60 m2 sa10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2 ara placa, kod bioskopa Prag. Tel. 064/ 139-4-468 PRODAJEM ku}u u Gori~anima, useqiva, sa placem od 50 ari. Cena po dogovoru. Tel. 061/ 188-0429 PRODAJEM ku}u 35+13 m2, 1 ar zemqe, u ulici Vojvode Stepe. Cena 30.000 eura. Tel. 032/ 228-457 PRODAJEM ku}u od 100 m2 u Ko{utwaku. Tel. 064/ 864-7-

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

PRODAJEM malo kori{}enu fiskalnu kasu Galeb MP 55 sa GPRS. tel:060/388-22-99 PRODAJEM dve ku}e posebne stambene jedinice od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Povoqno. Mo`e zamena za stan, uz doplatu. Vredi pogledati. Tel. 063/ 843-0-214

KUPUJEM MAWI STAN OD 0.5-1, NI@E SPRATNOSTI. TEL. 064/ 141-4-324

PRODAJEM DVE UGOJENE SVIWE. TEL. 385-396 PRODAJEM KU]U U DQINU / LU^ANI / OD 230 M2 SA 7 ARI PLACA I POMO]NIM OBJEKTIMA. TEL. 032/ 556-2-644

POTREBNA FINANSIJSKA POMO] ZA LE^EWE DETETA PETRA XOKOVI]A IZ KOWEVI]A /2006.GODI[TE/ KOJI IMA USPOREN PSIHOMOTORNI RAZVOJ. KONTAKT TELEFON 060/ 0127206. TEKU]I RA^UN 160-5700100712245-26 UNAPRED ZAHVALNA MAJKA SNE@ANA KUPI SOPSTVENI POSAO! AKO IMA[ OSNOVNO ZNAWE RADA NA RA^UNARU, STABILNU INTERNET KONEKCIJU I ELOKVENTAN/NA SI IMA[ MOGU]NOST DA ZAPO^NE[ SOPSTVENI POSAO. ISKORISTI OVU [ANSU, JER PONUDA ZA ^A^AK VA@I ZA SAMO JEDNOG KANDIDATA. ZAKA@I SASTANAK SA VLASNIKOM MARKETING AGENCIJE „NEW BALANCE” . TEL. 064/ 176-0-456

271 PRODAJEM vikendicu na Jelici sa 10 ari placa. Cena 6.000 eura. Tel. 065/ 344-9428 PRODAJEM kamp ku}icu u Ro{cima. Tel. 060/ 033-2354 PRODAJEM vikendicu od 20 m2 i 12 m2 pomo}ni objekti, na 20 ari placa u Loznici. Cena 6.000 eura. Mo`e dogovor. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM vikendicu od 20 m2 sa strujom na jezeru u Me|uvr{ju, u blizini Plave Stene. Cena 5.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u. Lokacija Budu}nost. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM imawe sa 2 ku}e u Pakovra}u, blizu ^a~ka, asfaltni prilaz. Vredi videti. Tel. 064/ 196-4-705 PRODAJEM seosko doma}instvo u Lipnici sa 3.5 ha oku}nice. Tel. 063/ 652804 KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18 PRODAJEM KU]U U U@EM DELU GRADA, ILI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL: 223-116 OD 9-18 NEKRETNINE - IZDAVAWE - POTRA@WA KUPUJEM mawi stan ili ku}u u ^a~ku. Tel. 344-684, 064/ 025-1-398 IZDAJEM lep studijo apartman, na dobroj lokaciji blizu mora u Igalu. Tel. 032/ 320110, 063/ 709-9-077 IZDAJEM stan kod Vuka u Beogradu od 1.juna, za dve studentkiwe, sa telefonom, interfonom. Tel. 063/ 843-4149 IZDAJEM ure|enu ku}u u Ko{tuni}ima za letwi boravak , na du`e ili kra}e vreme. Cena dogovor. Tel. 712-198, 061/ 723-3-080 IZDAJEM name{tenu gar-

soweru, na Qubi} Keju, ulica Danice Markovi} br. 80. Tel. 032/ 354-285, 063/ 525-888 IZDAJEM nename{tenu ku}u u Draga~evskoj ulici. Tel 064/ 264-2-653 IZDAJEM name{tenu garsoweru u Sin|eli}evoj ulici broj 83/1. Tel. 032/ 700-957, 063/ 700-0-425 IZDAJEM garsoweru. Tel. 060/ 419-0-348 IZDAJEM veoma povoqno sobu sa upotrebom kuhiwe i kupatila starijoj `enskoj osobi. Tel. 063/ 844-2-791 IZDAJEM jednosoban stan , ulica 609/10, Loznica kod Po{tinog magacina. Tel. 032/ 374-951, 064/ 530-2-178 IZDAJEM dvosoban nename{ten stan, poseban ulaz, nova gradwa, ku}a. Tel. 032/ 332-671 IZDAJEM dvosoban name{ten stan na Gradskom bedemu. Tel. 011/ 266-5-938, 063/ 876-4189 IZDAJEM prazan jednosoban stan u zgradi u Nemawinoj ulici. Tel. 063/ 844-2-574 IZDAJEM nename{ten stan od 65 m2 u strogom centru ^a~ka , na prvom spratu ( CG, klima, kablovska). Pogodan kako za stambeni, tako i kao poslovni prostor ( ordinacije, kancelarije). Tel. 064/ 391-3-059 IZDAJEM nov stan od 54 m2 u centru. Tel. 063/ 735-0-260 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, u blizini Hotela Srbija. Tel. 062/ 9770-228 IZDAJEM poluname{ten trosoban stan, CG, na Alvaxinici. Tel. 064/ 145-1062 IZDAJEM name{ten stan od 64 m2 u U~iteqskoj ulici. Tel. 063/ 844-2-791 IZDAJEM ku}u od 45 m2 naseqe Trbu{ani, preko puta Rasadnika. Tel. 064/ 018-8754 IZDAJEM cve}aru prema Novom Grobqu, kompletno opremqena.Tel. 373-529, 064/ 070-4-155


IZDAJEM lokal od 40 m2, u strogom centru grada. Tel. 225-431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM lokal od 50 m2 u ^a~ku. Povoqan za sve vrste delatnosti. Tel. 064/ 229-9952 IZDAJEM poslovni prostor od 60 m2 u centru grada. Tel. 225-431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM lokal od 81 m2 u strogom centru grada u Gorwem Milanovcu. Tel. 063/ 885-6-610 IZDAVAWE privatnog sme{taja - soba, blizu pla`e , Crna Gora, Bar, [u{aw . Tel. 0038230350562, +38267852878. IZDAJEM stan, Bau{i}i kod Herceg Novog, za letovawe. Povoqno. Tel. 032/ 341-948, 066/ 346-288 IZDAJEM poslovni prostor od 60 m2. Tel. 032/ 225-431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM name{ten stan kod Solida. Tel. 061/ 115-9-863 IZDAJEM u strogom centru grada ku}u. Tel. 064/ 102-2759 MEWAM stan od 64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka

41

OGLASI

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

u ^a~ku, za odgovaraju}i stan u Beogradu. Tel. 063/ 844-2791 PLACEVI PRODAJEM plac od 18 ari kraj Morave, potes Rastoke. Tel. 063/ 163-6-265, 011/ 787-5-276 PRODAJEM plac od 5 ili 10 ari kod Slobode. Tel. 064/ 474-0-580 PRODAJEM plac od 10 ari pored autobuske stanice Pqo{ta u Viqu{i. Telefon 064/ 210-9-284 PRODAJEM plac od 10 ari, voda i vajat, kameni most Trbu{ani. Tel. 060/ 754-5011 PRODAJEM plac 15 ari u Miokovcima, sa objektom od 10 m2, ima struja i voda. Postoji mogu}nost i zamene za auto. Povoqno, cena 1.900 eura. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM parcelu od 30.64 ari , na putu za Gu~u, kod Restorana Petrovi}. Na placu voda i struja. Tel. 032/ 366-163 PRODAJEM plac od 5 ari uz

asfalt / ima struja i voda /, na Topalovom Brdu. Tel. 374663, 064/ 335-1-637 PRODAJEM plac u Qubi}u od 5.5. ari. Tel. 061/ 111-6439 PRODAJEM plac u ^a~ku, kod Trnavske reke, povr{ine 5 ari. Tel. 060/ 600-3-323 PRODAJEM placeve od 16 ari / deqiv / i 6 ari u centru Kotra`e, pored puta. Tel. 064/ 118-8-485 PRODAJEM povoqno livadu u Rtarima , pored seoskog puta, povr{ine 40 ari. Tel. 064/ 124-1-806 IZDAJEM plac od 15 ari sa objektom od 80 m2, u Parmencu do puta. Cena povoqna. Tel. 064/ 250-7-493 PRODAJEM zemqu, povr{ine 63 m2, u Prislonici , Vasovi}a kosa. Tel. 032/ 5549-204 RAZNO PRODAJEM unikatni nakit, povoqno. Tel. 060/ 337-2510 PRODAJEM najpovoqnije kanap za balirawe i stre~

CENA FOTO OGLASA - ^etvrtina strane 500 rsd - Osmina strane 250 rsd - [esnaestina strane 150 rsd

foliju. Tel. 061/ 111-6-439 PRODAJEM postoqe za suncobran. Tel. 064/ 294-2-141, 032/ 374-125 PRODAJEM o~uvan biber crep, 2.000 komada. Tel. 712198, 061/ 723-3-080 PRODAJEM metalnu cisternu za vodu. Cena 220 eura. Tel. 064/ 238-3-761 PRODAJEM metalnu cisternu za vodu od 2750 litara. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm. Tel. 371-685 PRODAJEM `ensku krznenu {ubaru, nova, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM prenosive dvori{ne su{ilice za ve{. Tel. 374-125, 064/ 294-2141 PRODAJEM polovan crep, 400 komada, grede i blokove. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM povoqno 2000 crepova Kontinental , Kawi`a. Tel. 066/ 972-9-885 PRODAJEM vi{e livenih radijatora, u pola cene. Tel. 069/ 161-0-777 PRODAJEM rolere marke Alpina, 44. broj. Malo

AGENCIJA

PRODAJEM BALIRANO SENO I SLAMU

Telefon za informacije:

032/385 - 950

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03

PRODAJEM prikolicu za putni~ki auto. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 6. kg. Cena 48 E. Mo`e zamena. Tel. 063/ 7494-846 PRODAJEM motor 4 kw , 1400 obrtaja u minutu. Tel. 064/ 238-3-761 PRODAJEM kotao za parno grejawe, ispravan, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 5900-651, 032/ 391-964 PRODAJEM kotao-{poret za eta`no grejawe Gorewe . Cena 30.000 dinara. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM povoqno polovnu ve{ ma{inu. Tel. 032/ 712264, 063/ 614-586 PRODAJEM gramofon TOSKA 21, vrlo malo kori{}en. Cena 5.000 dinara. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM zamrziva~ sandu~ar od 410 litara, povoqno. Tel. 062/ 856-0561

\OR\EVI] NEKRETNINE

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

STANOVI

FOTOKOPIRNICA „COPY STUDENT“, BATE JANKOVI] 21, vr{i najjeftinije digitalno fotokopirawe i {tampawe, kao i kori~ewe maturskih, seminarskih i diplomskih radova. Za |ake i studente 10% popust. Tel. 343-145, 061/ 173-1-172

kori{}eni. Tel. 060/ 033-3423 PRODAJEM ugostiteqsku prikolicu sa pred{atorom. Povoqno. Tel. 065/ 411-2390 PRODAJEM ~uvalicu za stoku. Tel. 064/ 238-3-761 PRODAJEM pokretnu pe} na struju, za pe~ewe prasi}a i jagwi}a. Tel. 065/ 411-2-390 PRODAJEM bojler “Termo Rad” od 50 l, bojler “ Metalac” od 5 litara, rashladnu vitrinu staklenu od 100 litara. Tel. 064/ 127-4-512 PRODAJEM mawi trofazni cirkular, metalni. Tel. 064/ 238-3-761 PRODAJEM Zepter vi{enamenski profesionalni ure|aj za brzo ~i{}ewe i dezinfekciju. Tel. 066/ 401-690 PRODAJEM me{alicu za beton. Tel. 032/ 366-163 PRODAJEM komplet karburator servis, mogu}nost obuke. Klima Panasonik, kori{}ena, dobra. Tel. 064/ 174-2-629 PRODAJEM baliranu lucerku, 220 bala. Zvati posle 19 ~asova. Tel. 032/ 548-1- 044

P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 21.000 eura P-36 m2, 4. sprat, CG, noviji, lift, Qubi}ska. Cena 22.500 eura P-37 m2, 3. sprat, CG, renoviran, H.Morava. Cena 24.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG,

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260, 063/ 1275-630

lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 46.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-64 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 40.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvosoban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 40.000 eura

P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari Qubi}. Cena 77.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura BEOGRAD BEOGRAD, Slavija /Deligradska/ P- 90 m2, 4. sprat, kompletno renoviran. Cena dogovor. BEOGRAD, Autokomanda, garsowera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda, jednoiposoban 43 m2, nov. Cena 1.700 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda , jednoiposoban 47 m2, nov. Cena 1.700 e/m2 PRODAJEM stan u Beogradu, lokacija TC Zira, od 47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Tel. 063/ 735-0260


42

OGLASI

PRODAJEM ~etvorodelni regal. Tel. 064/ 272-0-585 PRODAJEM samohodnu kosa~icu , italijanska, ispravna. Tel. 032/ 841-674 PRODAJEM biciklu sa 21 brzinom Skot. Cena 175 E. Mo`e zamena za laptop. Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM satelitski tawir sa motorom i pozicionerom. Cena 90 E. Tel. 063/749-4-846 PRODAJEM mini elektri~ni {poret, “Slobodin “ elektri~ni {poret i ve{ ma{inu. Tel. 064/ 127-4-512 PRODAJEM vitrinu sa staklenim vratima, o~uvana. Cena povoqna. Tel. 371-685 PRODAJEM cirkular, motor trofazni, dizalica na izduvne gasove. Di`e tri tone. Tel. 064/ 174-2-629 PRODAJEM nove drvene `aluzine, raznih veli~ina. Cena povoqna. Tel. 371-685 PRODAJEM 30 m3 suvih drva, vrlo povoqno. Tel. 060/ 661-8835

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

PRODAJEM pe} na ~vrsto gorivo BUDERUS 4000 kcal/h , 70/55/40 m3. Cena 10.000 dinara. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM uqnu zup~astu pumpu , motor Sever. Cena 80 eura ili zamena za cerova drva. Tel. 353-016 PRODAJEM dva nova drvena prozora sa ukrasnim lajsnama. Tel. 065/ 216-1-345 PRODAJEM novu traktorsku korpu. Cena 150 eura. Tel. 066/ 910-9-889 PRODAJEM ma{inu za {ivewe ko`e i krzna, ispravna. Povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM IMT 558 sa ugra|enim servo upravqa~em i dobo{ ko~nicama. Cena 4.000 eura. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM motokultivator IMT 509, 15 KS, sa prikolicom i frezom i dosta opreme. Sve je malo kori{}eno. Tel. 032/ 351682, 063/ 741-9-915 PRODAJEM dvobrazni plug Lemind Leskovac, ispravan, o~uvan. Cena 300 evra. Tel.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

060/ 481-2-144 PRODAJEM prskalicu Morava od 100 litara, na kolicima, nova. Tel. 064/ 120-6-572 PRODAJEM satelitsku antenu sa motorom i risiver Strong SRP 1500. Tel. 374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM kompresor za farbawe, profesionalni, Trudbenik Doboj, 80 litara boca. Tel. 063/ 118-3-333 PRODAJEM motornu testeru 041 Stil. Cena 185 eura. Tel. 032/ 353-016 ARMIRA^I, prodajem ma{inu za ispravqawe betonskog gvo`|a, remu, ma{inu za savijawe, ma{inu za uzengije i se~ku. Tel. 063/ 885-2-977 AUTOMOBILI - PRODAJA PRODAJEM Z-101, 1984. godi{te, plin, dobar motor, nove gume, neregistrovan. Cena 250 E. Tel. 062/ 891-3-191 PRODAJEM Skuter, 2012. godi{te. Tel. 064/ 219-2-587

PRODAJEM Renault 5, 1992.god, bez tablica. Tel. 814102 PRODAJEM [kodu Oktaviju 98. godi{te 1,6 benzin sa klimom. Cena 2.499 evra. Telefon: 064/24-02-699 PRODAJEM GOLF 3 1,6 benzinac 5 vrata, cena 1800 evra.Telefon: 064/24-02-699 PRODAJEM Wolksvagen polo 98. godi{te 1,9 dizel, cena 1200evra. Telefon: 064/24-02-699 PRODAJEM Citroen C2. 1,2 benzin 2004. godi{te, cena 2800 evra. Telefon: 064/24-02699 USLUGE NAJPOVOQNIJE kwigovodstvene usluge, jedan mesec gratis, osnivawe gratis. Tel. 064/ 1964-705 VR[IM NADOGRADWU, oja~avawe i izlivawe noktiju sa kvalitetnim silikonskim gelovima. Tel. 064/ 353-7-871 VR[IM usluge mu{ko - `enskog

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

frizirawa, po najpovoqnijim cenama u gradu. Zakazivawe na telefon: 060/ 322-4-355. VR[IM usluge hladne depilacije, veoma povoqno i higijenski. Tel. 064/ 353-7-871 IZRADA kotlovskih oxaka od metalnih hilzni. Tel. 066/ 9109-889, 069/ 870-5-061 IZRADA ma{inskih cementnih ko{uqica, izvo|ewe svih gipsanih radova, postavqawe zvu~ne, termo i hidroizolacije. Izvo|ewe svih vrsta betonskih radova. Tel. 064/ 615-2-763 IZRADA i prodaja traktorskih korpi po `eqi. Cena povoqna. Tel. 066/ 910-9-889, 069/ 8705-061 ^ASOVI MATEMATIKE, najboqi i najpovoqniji u gradu. Tel. 060/ 141-03-73 ^ASOVI MATEMATIKE za sredwo{kolce i osnovce. Tel. 060/ 558-9-296 USLUGA kompletne instalacije Vindovs HP/ 7, sa svim programima. Tel 061/ 165-0-232 USLUGE popravke le|nih

P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena 19.000 eura P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500 eura P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000 eura P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Cena 17.500 eura P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena 21.500 eura P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena 20.000 eura P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500 eura P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 19.000 eura P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 24.000 eura P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000 eura P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena 37.000 eura P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov. Cena 40.000 eura P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena 34.000 eura P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500 eura P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|ewa. Cena 33.000 eura P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 31.000 eura P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 29.000 eura

KU]E P- 138 m2, Med. {kola, plac 2.5 ari. Cena 70.000 eura P- 340 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 60.000 eura P- 230 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 78.000 eura P- 125 m2, Centar, plac 2.6 ari. Cena 125.000 eura P- 110 m2, Centar, plac 1.4 ara. Cena 75.000 eura P- 105 m2, D. Gorevnica, plac 6 ari. Cena 35.000 eura

P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 32.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena 34.000 eura P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000 eura P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena 45.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 46.000 eura P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000 eura P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena 55.000 eura P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 80.000 eura P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 eura P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena 48.000 eura P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 eura P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Cena 39.500 eura P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000 eura P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 65.000 eura P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena 24.500 eura P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena 21.500 eura P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 22.000 eura

P- 50 m2, Parmenac, plac 3.5 ari. Cena 18.000 eura P- 90 m2, Ri|age, plac 13 ari. Cena 30.000 eura P- 62 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 35.000 eura P- 80 m2, kod Bolnice, plac 4.22 ara. Cena 37.000 eura P- 210 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 150.000 eura P- 100 m2, Kowevi}i, plac 9.77 ari. Cena 41.000 eura P- 50 m2 + 35 m2, Kneza Milo{a, plac 3.70

ari. Cena 35.000 eura P- 100 m2, Mojsiwe, plac 10 ari. Cena 30.000 eura P- 60 m2, S. Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 200 m2, ^. Bataqon, plac 6 ari. Cena 45.000 eura. P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura

ZAPOSLEWE POTREBNA frizerka sa radnim iskustvom. Tel. 064/ 218-0-327 POTREBNA frizerka za rad u frizerskom salonu.Tel. 060/ 092-9-492

032/222-552 064/158-93-63 063/691-761

060/34-33-290 064/137-41-37 064/146-87-31 064/146-87-31

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!

STANOVI

prskalica. Tel. 064/ 120-6-572 USLUGE ugradwe klima ure|aja ve} od 45 eura, Elektrika Damqanovi}. Tel. 064/ 301-7450 @ENA 55 godina, izuzetno kvalitetno i povoqno ~isti va{e ku}e i stanove. Tel. 062/ 856-0561 AEROBIK. fitnes, sve vrste ve`bi, anticelulit, vibromasa`er. Cena 1.200.00 dinara mese~no. Tel. 063/ 656-973 BRAVARIJA, gus, aluminijumsko zavarivawe. Tel. 066/ 910-9889 USPE[NO le~im hemoroide ~ajevima i svodim ih na normalno stawe. Tel. +38267259654

STANOVI: P=19 m2, Nemawina, 6.sprat, lift, CG, cena: 17 500 eura P=23 m2, nova, ulica Svetozara Markovi}, prizemqe P=24 m2, Avenija 1, u zgradama od fasadne cigle, CG P=34 m2 sa CG u Nemawinoj ulici, cena: 20 500 eura P=30 m2, novija gradwa, grejawe na gas, 2. Sprat, [iri centar, cena: 21 000 eura P=34 m2, u blizini Nemawine, 2.sprat, cena: 17 000 eura P=26 m2 sa stvarima, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 18 500 eura P=30 m2, novija gradwa, Topli~ka ulica, cena: 23 000 eura P=36 m2, Avenija 1, CG, prizemqe, cena: 22 500 eura P=45 m2, Nemawina ulica, 4.sprat, CG, cena: 26 500 eura P=43 m2, u blizini Nemawine ulice, cena: 26 000 eura P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat, cena: 28 000 eura P=43 m2 + 9 m2, [iri centar, lift, 6.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=38 m2, Alvaxinica, 4.sprat, sa stvarima,novija gradwa, povoqno. P=32 m2, 6.sprat, Svetozara Markovi}a, cena: 20 000 eura (sa stvarima) P=45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 29 000

eura P=48 m2, Obili}eva-nov, prizemqe, cena: 800 eura/m2 + PDV P=48 m2, Obili}eva-nov, 3.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat, lift, CG, cena: 38 000 eura P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat, cena: 31 000 eura P=58 m2, Centar, 2 lifta, CG, cena: 31 000 eura P=62,8 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=55 m2, u blizini Nemawine ulice, 3.sprat, cena: 31 000 eura P=54 m2, Qubi} kej, u zgradama od fasadne cigle, 4.sprat, CG, cena: 35 000 eura P=59 m2 sa stvarima, Industrijski prolaz, 1.sprat, cena: 22 000 eura P=60 m2, Alvaxinica, 2.sprat, novija gradwa, cena: 40 000 eura P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat, 2 lifta, CG, cena: 34 000 eura P=55 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, cena: 36 000 eura P=58 m2, Avenija 2, lift, CG, cena: 36 000 eura P=55 m2, Qubi} kej u zgradama od fasadne cigle, renoviran, 1.sprat, CG P=52 m2, Alvaxinica, 3.sprat, nov, cena: 30 000 eura P=57 m2, nov, Qubi}ska ulica, 3.sprat P=63 m2, Centar-ulica

KU]E: P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000 eura P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25 000 eura 2 prizemne ku}e na 6 ari placa na Alvaxinici, cena: 56 000 eura Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari zemqe, cena: 20 000 eura P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog puta, cena: 45 000 eura

Gospodar Jovanova, 2.sprat, cena: 50 000 eura P=68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 41 000 eura P=81 m2, [iri centar, 1.sprat, CG, cena: 50 000 eura P=74,35 m2, Avenija 2, 1.sprat, CG, cena: 650 eura/m2 P=85 m2, Svetozara Markovi}, 3.sprat, novija gradwa, CG P=76 m2, Balkanska ulica, CG, 3.sprat, cena: 47 000 eura P=73 m2, nov, [iri centar, nov, 2.sprat, cena: 42 000 eura P-78 m2 Stari Autoprevoz, renoviran, CG, 1. sprat. Cena 50.000 eura P-26 m2 u ulici Vojvode Stepe , 1. sprat, EG. Cena 21.000 eura P-64 m2, Stari Autoprevoz, visoko prizemqe. Cena 39.000 eura P-36 m2 sa CG, u blizini Hotel Morave, 3. sprat. P-44 m2, Nemawina ulica, 4. sprat, CG, cena 26.500 eura P-61 m2, centar, Amixina ulica, 1. sprat. P-55 m2, Avenija 2, prizemqe, CG,. Cena 31.000 eura P- 69 m2 kod Medicinske {kole, 3. sprat. Cena 35.000 eura P-63 m2 kod [kole F. Filipovi}, 3. sprat. Cena 28.000 eura P-27 m2 u centru grada. P-41 m2 na Qubi} Keju. P-60 m2, Alvaxinica, fasadna cigla, CG, lift, interfon. Cena 38.000 eura

2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica, cena: 67 000 eura Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u. Povoqno. Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini Slobodinog igrali{ta. P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, udaqena 10 km od centra. Cena 33.000 eura


43

OGLASI

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

AGENCIJA

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE

HITNO PRODAJEM DVOSOBAN STAN NA BEDEMU 3. SPRAT, GAS, U DOBROM STAWU, POVOQNO

STANOVI P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena

38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7. sprat,

P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura

P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari

www.stannekretnine.rs

CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000 eura P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura

KU]E placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura

STANOVI MEWAM ili prodajem apartman 31.5 m2, 3. sprat, CG, terasa, lift. Zgrada gra|ena 2007.godine, nalazi se iznad pijaca u Vrwa~koj Bawi. Prodaje se kompletno name{ten. Mogu}a zamena za stan u ^a~ku, mawi, dvosoban. P- 37 m2, Hotel Morava, 3. sprat, CG, terasa. Cena 24.000 eura P-46 m2, ulica Nemawina, CG, terasa, lift. P-40 m2, centar, 5. sprat, CG, lift. P-40 m2, Avenija 2, CG, lift. Cena 18.000 eura. P-55 m2, 1. sprat, starija gradwa, centar. Cena 20.000 eura P-55 m2, Q.Kej, nov, useqiv od 01.07.2013, dve spava}e sobe, lift, terasa. Cena 38.500 eura / sa PDV/ P-58 m2, ulica Svetog Save , 1. sprat, CG, terasa, lift. Cena 34.000 eura P-63 m2, 3. sprat, dvoiposoban, CG, kod {kole Filip Filipovi}. Cena 28.000 eura P- 62 m2, ulica Svetog Save, 9. sprat, lift, CG, terasa. Cena 32.000 eura P- 28 m2, nov, 2. sprat, gas, {iri centar. Cena 15.000 E P- 26 m2, nov, 3. sprat, CG, centar. Cena 23.000 E /PDV/ P- 30 m2, noviji, 4. sprat, CG, H.Morava. Cena 22.000 E P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej. Cena 23.000 E P- 38 m2, 3. sprat, CG, lift, Avenija 1. Cena 26.000 E P- 34 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 25.000 E P- 34 m2, 4. sprat, CG, lift, centar. Cena 22.000 E P- 36 m2, 6. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 25.000 E P- 45 m2, 2. sprat, CG, Nemawina. Cena 33.000 E P- 43 m2, 4. sprat, TA, Centar. Cena 29.000 E P- 46 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 29.000 E P-45 m2, 5. sprat, CG, Medicinska {kola.Cena 23.000 E P- 50 m2, 1.sprat, TA, Balkanska. Cena 27.000 E P- 52 m2, 3. sprat, gas, centar. Cena 34.000 E P- 52 m2, 6. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 31.000 E P- 52 m2, 6.sprat, CG, lift, Kalu|erice. Cena 34.000 E P- 55 m2, 4. sprat, CG, lift, Q.Kej. Cena 36.000 E P- 57 m2, 3. sprat, CG,

centar. Cena 40.000 E P- 58 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 33.000 E P- 63 m2, 1. sprat, TA, Hotel Morava. Cena 40.000 E P- 60 m2, nov, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 E P- 60 m2, 4. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 42.000 E P- 66 m2, 1. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 45.000 E P- 69 m2, 4. sprat, CG, Avenija 1. Cena 45.000 E P- 68 m2, 1. sprat, gas + gara`a, centar. Cena 47.000 E P- 70 m2, 2. sprat, CG, lift, Q. Kej. Cena 47.000 E P- 77 m2, 4. sprat, CG, lift, Centar. Cena 50.000 E P- 76 m2, 5. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 42.000 E P- 75 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 47.000 E P- 80 m2, 4. sprat, CG, Q.Kej. Cena 47.000 E P- 92 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 70.000 E P- 80 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 70.000 E / PDV / P- 83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 E P- 77 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 65.000 E /PDV/ P- 103 m2, 1. sprat, dupleks, cg, Nemawina. Cena 80.000 E P- 120 m2, 3. sprat, dupleks, CG, Hotel Morava. Cena 75.000 E P-25 m2, 1. sprat, TA, Alvaxinica / name{tena ili nename{tena/ .Cena dogovor. P- 23 m2, 1. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 19.000 E. P- 28 m2, 5. sprat, TA /gas/, Hotel Morava. Cena 19.000 E P-38 m2, VP, CG, terasa, Avenija 1. Cena 25.000 E P-35 m2, 4. sprat, TA, Q. Kej. Cena 22.000 E P- 40 m2, 4. sprat, CG, terasa, centar, renoviran sa name{tajem. Cena 36.000 E P-48 m2, 4. sprat, CG, terasa, Nemawina. Cena 28.000 E P-45 m2, VP, nov / u izgradwi, useqiv u maju /, centar 800 e/ m2. Povra}aj PDV. P-47 m2, 2. sprat, CG, ulica Obili}eva, noviji . Cena 36.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2, name{ten. Cena 32.000 E P-57 m2, 4. sprat, CG,

terasa, Avenija 2. Cena 32.000 E P-52 m2, 3. sprat, TA, terasa, Qubi} kej. Cena 28.000 E P-54 m2, 9. sprat, CG, terasa, lift, centar. Cena 31.000 E P-58 m2, 7. sprat, CG, terasa, lift, Qubi} kej / pogled na Moravu /. Cena po dogovoru P-65 m2, 1. sprat, CG, terasa, renoviran, Hotel Morava. Cena 45.000 P-50 m2, 4. sprat, gas, terasa, noviji / sa stvarima /, Hotel Morava. Cena 32.000 E P-60 m2, 4. sprat, CG, nov, Balkanska. Cena 33.000 E P-90 m2, CG, lift, terasa, gara`a, Hotel Morava. Cena 53.000 E P-26 m2, nova garsowera, centar. Cena 22.000 eura KU]E P- 92 m2, plac 5 a, {kola R.Mitrovi}. Cena 50.000 E P- 120 m2 / P+PK/ , plac 2 ara, Obili}eva. Cena 50.000 E P- 70 m2, plac 4.13 ari, Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000 E P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha / vo}wak, {uma /, Teo~in. Cena 15.000 E P- 100 m2 /P + 1 /, plac 12 a, Prijevor. Cena 18.000 E P- 30 m2, plac 25 a. Trnava. Cena 11.000 E P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari, Qubi}. Cena 80.000 E LOKALI P- 20 m2, nov, centar, CG. Cena 30.000 E P- 25 m2, Car Lazar, CG. Cena 22.000E P- 71 m2 /P+1/, centar, plac 1 a. Cena 80.000 E P- 134 m2, dva nivoa, cg, Nemawina. Dogovor. P- 105 m2 /SU+PRIZ/, CG, H.Morava. Cena 60.000 E P- 49 m2, Alvaxinica, CG. Cena 38.000 E P- 61 m2, Hotel Morava, CG. Cena 45.000 E / PDV/ P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena 20.000 E PLACEVI P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 70.000 E P- 40 a, kod Bolnice. Dogovor P- 1 ha, 10 a, Preqina / kru`ni tok/. Dogovor. P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa glavnog puta. Cena 400 e/ar


44

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

OGLASI

GRAD ^A^AK Na osnovu Odluke o uslovima i na~inu kori{}ewa podsticajnih sredstava u privredi u 2013. godini ("Sl.list grada ^a~ka", br. 11/2013),

KOMISIJA ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA U PRIVREDI raspisuje: KONKURS

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29.stav 1 Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl.glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA NIJE POTREBNA PROCENA UTICAJA OBJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-54/13-IV-2-01 kojim je utvr|eno da investitor "Telenor" d.o.o. nije du`an da izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije "Gorwa Gorevnica", na K.P. br. 935/3 K.O. Miokovci, teritorija grada ^a~ka. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl.ing. arh

za dodelu podsticajnih sredstava u privredi u 2013. godini Sredstva za podsticawe razvoja privrede u 2013. godini koriste se za: - subvencionisawe kamate za kratkoro~na dinarska zadu`ivawa privatnih preduze}a za nabavku nove opreme u visini 12 procentnih poena kamatne stope na godi{wem nivou bez valutne klauzule.

Na osnovu Odluke broj 23 od 31. 05. 2013. godine, Savet MZ "PRIJEVOR" objavquje

OGLAS O prikupqawu ponuda za izdavawe u zakup poslovnog prostora u Prijevoru

I Pravo na podsticajna sredstva za subvencionisawe kamate za kratkoro~na dinarska zadu`ivawa imaju privatna preduze}a pod uslovom da: - je privatno preduze}e upisano kod Agencije za privredne registre sa aktivnim statusom, - da privatno preduze}e ima sedi{te na teritoriji grada ^a~ka, - je kratkoro~no zadu`ivawe privatnom preduze}u odobreno za nabavku nove opreme, - zaposli najmawe jedno lice sa evidencije Nacionalne slu`be za zapo{qavawe od momenta zakqu~ivawa trojnog ugovora sa poslovnom bankom i gradom ^a~kom do isteka vremenskog roka za koji su mu odobrena sredstva i da o tome dostavi potvrdu Nacionalne slu`be za zapo{qavawe, a da pritom ne otpusti nijednog zaposlenog od dana podno{ewa prijave do isteka vremenskog roka za koji su mu odobrena podsticajna sredstva i da o tome dostavi odgovaraju}u potvrdu, - sredstva odobrenog kratkoro~nog dinarskog zadu`ivawa ne prelaze iznos od 10.000.000,00 dinara.

POTREBNA DOKUMENTA Podnosilac prijave na konkurs za ostvarivawe prava na podsticajna sredstva u 2013. godini dostavqa: - popuwen konkursni obrazac sa obaveznim potpisom i pe~atom podnosioca, - potvrdu izdatu od strane poslovne banke o odobrenom kreditu privatnom preduze}u, - predra~un ili profakturu za kupovinu nove opreme za koji je i podnet zahtev poslovnoj banci za kratkoro~no zadu`ivawe, - izvod iz registra APR (aktivan status), - potvrdu APR da nije registrovano da je preduze}u izre~ena pravosna`na sudska ili upravna mera zabrane obavqawa delatnosti, - potvrdu o broju zaposlenih u momentu podno{ewa prijave, odnosno PP OD obrazac za mesec koji prethodi mesecu podno{ewa prijave na konkurs, - dokaz da ra~un privrednog subjekta nije bio u blokadi du`e od 7 dana u kontinuitetu odnosno maksimalno 30 dana tokom posledwih godinu dana od dana predaje zahteva za dodelu podsticajnih sredstava, - druge dokaze koje utvrdi Komisija. Konkurs za subvencionisawe kamate za kratkoro~na dinarska zadu`ivawa privatnih preduze}a za nabavku nove opreme u visini 12 procentnih poena kamatne stope na godi{wem nivou bez valutne klauzule }e trajati najdu`e do 31. 08. 2013. godine ili pre isteka ovog roka u slu~aju potro{we sredstava predvi|enih za ovu namenu, o ~emu }e poslovne banke biti blagovremeno obave{tene od strane grada ^a~ka. Korisnici podsticajnih sredstava imaju obavezu da dostave ta~ne podatke i verodostojne dokaze uz prijavu. O podnetim prijavama odlu~uje Komisija. Konkurs se objavquje na vebsajtu Grada ^a~ka i u listu "^a~anski glas". Sve potrebne informacije u vezi sa konkursom mogu se dobiti u kancelariji br. 109 Gradske uprave za lokalni ekonomski razvoj grada ^a~ka - Slu`ba za privatno preduzetni{tvo i na telefon br 032/309-094, kontakt osoba Biqana \urovi}. Prijave se podnose na adresu: Grad ^a~ak Komisija za dodelu podsticajnih sredstava u privredi Ul. @upana Stracimira br. 2 32000 ^a~ak Sa naznakom : ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA U PRIVREDI Me|usobna prava i obaveze u realizaciji dodeqenih sredstava ure|uju se trojnim ugovorom izme|u poslovne banke, grada ^a~ka i privatnog preduze}a. O donetoj odluci Komisije, podnosioci prijava na konkurs bi}e blagovremeno obave{teni. Nepotpunu, neblagovremenu i naknadno podnetu dokumentaciju Komisija ne}e uzeti u razmatrawe.

Prostorije u Prijevoru, povr{ine 134 m/2, namewene za trgovinsku radwu me{ovite robe, sa po~etnom cenom od 10.000,00 dinara. Prostorije se izdaju u vi|enom stawu sa inventarom i opremom za obavqawe navedene delatnosti, na rok od 5 godina sa mogu}no{}u produ`ewa zakupa. Zainteresovani mogu pogledati prostorije svakim radnim danom od 10 do 14 ~asova. Ponude u zatvorenoj koverti dostaviti u roku od 8 (osam) dana od dana objavqivawa oglasa na adresu MZ "Prijevor" sa napomenom: "ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA - NE OTVARATI"! Otvarawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a izvr{i}e se dana 22. 06. 2013. godine (subota) u 15 ~asova u prostorijama MZ "Prijevor". SAVET MZ "PRIJEVOR"

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 10. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl. glasnik RS�, broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU 1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora Nikitovi} Rada iz Miokovaca, Bugar~i} Slavi{e iz Novog Beograda i Lazovi} Laza iz Miokovaca, za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta izgradwe magacina poqoprivrednih proizvoda sa hladwa~om i sme{tajem poqoprivredne mehanizacije na katastarskoj parceli broj 2485/1 K. O. Miokovci, u Miokovcima. 2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti uvid u podatke, obave{tewa i dokumentaciju iz zahteva investitora u gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba 12, svakim radnim danom 08,00 do 12,00 ~asova, kao i dostaviti svoje mi{qewe o podnetom zahtevu na istu adresu u roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. 3. Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu rezultata navedenog upravnog postupka, done}e re{ewe kojim odlu~uje da li je za izgradwu predmetnog objekta neophodno sprovesti postupak procene uticaja na `ivotnu sredinu. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh

OBAVE[TEWE DRUGA JAVNA PRODAJA poslovnog prostora, povr{ine 52 m2, (ZANATSKA ^ETVRT U ^A^KU), broj posebnog dela 28 C, u prizemqu zgrade broj 1, ukwi`en u listu nepokretnosti 7664 KO ^a~ak, odr`a}e se 13. 06. 2013. sa po~etkom u 10 ~asova usmenim javnim nadmetawem, po po~etnoj ceni od 2.572.437.60 dinara, u zgradi OSNOVNOG SUDA U ^A^KU, sudnica broj 48, u predmetu 2 I br 1447/11. Zainteresovanim licima omogu}eno je razgledawe nepokretnosti dana 12. 06. 2013. godine u periodu od 12 do 16 ~asova. Bli`e informacije mogu se dobiti u Osnovnom sudu u ^a~ku ili ^a~anskoj banci a.d. ^a~ak, Slu`ba za naplatu spornih potra`ivawa, Pivarska broj 1, od 08 do 16 ~asova, kao i na sajtu www.cacanskabanka.co.rs.


45

OGLASI / ^ITUQE

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

POSLEDWI POZDRAV SESTRI I ZAOVI

Dana 10. 6. 2013. godine navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog

NADE@DI STEVAN^EVI]

ZORANA MAJSTOROVI]A

Od brata ARSENIJA i snaje MARIJE ERI] Po~ivaj nam u miru! 16051

^uvaju}i uspomenu na wegov lik, toga dana poseti}emo wegov grob, polo`iti cve}e i zapaliti sve}e. WEGOVI: RATKO, DANKA i MILENA 16047

POSLEDWI POZDRAV

Dana 1. 5. 2013. preminuo je na{ voqeni

PE\I

Surova je istina da te vi{e nema me|u nama. @ivela si tiho i mirno, a tako si i oti{la. TVOJI NAJMILIJI: }erke DRAGICA i VESNA, zetovi MIROSLAV i DRAGUTIN i unuke KATARINA, MARIJANA i JELENA

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Za tobom osta se}awe ne`nosti Na jedno vreme i tvoje re~i blage Mirne i sna`ne poput bujne reke

JOVANA I LAZAR

JELISAVETE [VABI]

1604

Qubavi na{a i svetlosti Sada o~i si sklopio drage Usnio predele nama daleke

Jedna mladost, tvoj `ivot ceo Dnevnik je ratnika koji je oduvek Sa ponosom prkosio svakom porazu.

^ETRDESET GODINA MATURE

pa se tim povodom se}a svih preminulih profesora i drugova

JEDNA PRI^A BEZ KRAJA

U svakom od nas tebe je deo U na{im `ivotima, zauvek Mirno nastavi svojom stazom

12. 6. 2013. navr{ava se ^ETRDESET tu`nih dana od smrti na{e voqene i nikad pre`aqene

U subotu 8. 6. 2013. godine 128 generacija Gimnazije {kolske 1972/1973 slavi

VOJIN PROPADOVI] iz G. Atenice U ponedeqak 10. 6. u 12 ~asova dajemo ^ETRDESETODNEVNI pomen na sredwem Ateni~kom grobqu. WEGOVI: STOJANKA, VOJISLAV, VESNA, MARINA, NADA, SAVO, MI[KO, \OR\E, IVA, DRAGAN i MARIJA 16054

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


46

^ITUQE

U sredu 12. juna 2013. godine navr{ava se GODINA DANA od kada nas je zauvek napustila

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

Sine, brate, uja~e

POSLEDWI POZDRAV

BIBI

izra`avam na isti na~in kao i tvoj zahvalni sin Zoran u pro{loj ~ituqi: "LAKU NO] MAJSTORE" Mi koji smo te poznavali voleli smo te i po{tovali. @ao mi je {to nisam mogao da ti do|em na sahranu. BOBAN

STANOJLA - CANA OBRENOVI]

16037

Draga majko, iako dugo i te{ko bolesna, vedroga duha, uvek si znala da nas obraduje{ i oraspolo`i{. Sa tugom i bolom, se}am se tvoga plemenitog lika, koji je za mene sadr`avao sve moralne osobine ~oveka. Zato verujem da si na{la mesto gde pravednici po~ivaju. Neka tvoja plemenita du{a po~iva u miru, a mi }emo te sa tugom u srcu ~uvati od zaborava. Tvoj sin JOVAN, snaha MARINA, unuk MILO[ i unuka JELENA

@ARKO ^EKEREVAC

Svaka re~ je suvi{e mala za sve ono {to si u~inila i {to si nam dala. Dever MOMIR, jetrva ZORICA, sinovica JELENA, sinovac BOBAN sa porodicama

2009 - 2013 I posle ^ETIRI GODINE istina je te{ka, tuga velika, re~i premalo da ka`emo koliko nam nedostaje{. Smrt je zaustavila jednu mladost i mnoge neostvarene `eqe, a ostavila ne{to te`e od we, `ivot bez tebe... Sve {to tebi be{e sveto, sve {to si srcem slavio, ne brini, uja~e, nama si u amanet ostavio! Majka MILUNKA, otac BRANKO, sestra DRAGANA, tvoji JANIKA i BEBAN

16041

16048

6. 12. 2012 - 6. 6. 2013.

DU[ANKA VU^I]EVI]

Dana 7. 6. 2013. godine navr{ava se [EST GODINA od kada nije sa nama na{a

SE]AWE

Dana 10. juna 2013. godine navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog

DRAGI[E VU^KOVI]A VU^KA

MILEVA PETROVI] MIODRAG

DOBRILA

13. 6. 1991 - 13. 6. 2013.

24. 12. 2005 - 24. 6. 2013.

KARAJI]

Ve~no }e{ `iveti u na{im srcima i mislima. TVOJI NAJMILIJI

S' qubavqu i ponosom se}amo se na vreme provedeno sa vama. K}erke MILENA i SNE@ANA

16049

16050

U ponedeqak 10. juna 2013. u 11:30 ~asova na sredwem Qubi}kom grobqu dava}emo ^ETRDESETODNEVNI pomen na{em dragom

U petak 3. 5. 2013. prestalo je da kuca plemenito srce na{e drage

OLGE KOSTI] DRAGANU [ORU

iz Mili}evaca

Sahrana je obavqena 5. 5. 2013. godine. Zahvaqujemo rodbini prijateqima i kom{ijama na izrazima sau~e{}a. ^etrdesetodnevni parastos dava}emo u subotu 8. 6. 2013. u 15 ~asova na Nik{i}a grobqu u Mili}evcima. S qubavqu koju smrt ne prekida i tugom koju vreme ne le~i: suprug AKSENTIJE i deca MILKA, MILAN i MLA\O sa porodicama

16043

16042

CECI KOZODER iz Trbu{ana dava}emo ^ETRDESETODNEVNI pomen u subotu 8. juna u 13 ~asova. Neka te an|eli ~uvaju, vole i paze, kao {to si ti nas. Hvala za sve, vole te tvoje unuke IVANA i MAJDA i unuci NEMAWA, OGWEN, RADI[A i IVAN

TVOJI NAJMILIJI 16044

U petak 7. juna navr{ava se ^ETRDESET dana od smrti na{e drage

QUBINKE VUJOVI] iz Atenice

Verovali smo da }e{ pobediti, jer borci kao ti nikada se ne predaju. Dok si bolovao bolelo je i nas, a kad je tvoj bol prestao na{ je postao jo{ ja~i. Supruga VERA, k}erka DU[ICA, unuci BOGDAN i ANDRIJA, unuka DRAGANA, zet DAMQAN, bra}a MIJO i DULE sa porodicama i ostala rodbina

Na{oj dragoj majci i baki

Postoje tragovi koji se ne bri{u, se}awa koja ne blede i rane koje ne zarastaju. Ako je je `ivot morao stati uspomene na tebe i daqe traju i bi}e sa~uvane u na{im srcima.

6. 6. 2013. navr{ava se [EST GODINA od kada se preselila u nebeski mir moja voqena mama

NADA - NAKA MARKOVI]

Vreme koje je pro{lo, ni vreme, koje }e do}i ne mogu u~initi da te ni na trenutak zaboravimo. Ponosni smo na osobine koje su te krasile, po kojima si bila prepoznatqiva i neponovqiva. Hvala Ti za svu pa`wu, po`rtvovawe, dobrotu i qubav, koje si nam nesebi~no pru`ala. Osmeh na tvom licu, plemenitost i vedar duh osta}e u se}awu svih koji su te voleli i poznavali. Lako je bilo voleti te, te{ko prihvatiti da nisi sa nama, a najte`e `iveti bez tebe. TVOJI NAJMILIJI

Dana 2. 5. 2013. godine napustio nas je na{

OBREN ^ORBI] 1924 - 2013

Wen `ivotni put ukrasile su sve najboqe i najlep{e qudske osobine. S qubavqu i ponosom ~uvam te u srcu }erka CICA sa porodicom

Sahrana je obavqena 4. 5. 2013. na ^a~anskom grobqu. Bio je oli~ewe dobrote, po{tewa, marqivosti i uzor mnogim generacijama.^etrdesetodnevni pomen dava}emo u subotu 8. 6. 2013. godine u 11 ~asova. WEGOVI NAJMILIJI

16052

16027

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


47

^ITUQE

PETAK 7. JUN 2013. GODINE

Na{a draga

SE]AWE

Sa neizmernim bolom i tugom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi

RISTO RILE POPARA

Dana 9. juna 2013. godine u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu dava}emo polugodi{wi pomen na{em dragom suprugu, ocu i dedi. Pozivamo rodbinu i prijateqe da prisustvuju pomenu. Supruga MIRJANA, }erke SLAVICA i SNE@ANA, unuci JOVAN, KOSTA, ILIJA, NIKOLA, zet SA[A i snaja JASNA 16028

POSLEDWI POZDRAV DRAGOJ SESTRI

JAWI STRAWAN^EVI]

preminuo dana 27. maja 2013. godine

SE]AWE 8. 6. 1998 - 8. 6. 2013.

RADOMIR RADE DAVIDOVI]

Sahrana je obavqena 29. 5. 2013. godine. SE]AWE

iz Bawice

Zahvaqujemo se rodbini i prijateqima koji su svojim izjavqivawem sau~e{}a i prisustvom dostojanstveno ispratili na{eg Sava. O@ALO[]ENI: supruga CICA, sinovi MILORAD i IVAN, snahe JELENA i RADA i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

Uspomenu na wega ~uvaju supruga MARIJA, }erka JELENA sa porodicom i sin ZORAN sa porodicom

16032

16035

MILISAV VASIQEVI] 9. 6. 1999 - 9. 6. 2013. iz ^a~ka

8. juna 2013. godine navr{ava se PET GODINA od kako nije sa nama na{a voqena i nikad nepre`aqena

Dolaze, prolaze, ni`u i talo`e se dani i godine, te~e vreme, gradi i pravi `ivotni mozaik. U wemu si ti i uspomene. Nikada te ne}emo zaboraviti. I kad ode{ znamo da te ima... ONI KOJI TE VOLE.

Dana 11. 6. 2013. navr{ava se {est tu`nih meseci od smrti na{eg dragog

RU@A MILADINOVI]

MILINKO ]IROVI] ]IRO

1928 - 2013 preminula je 31. maja 2013. Sahrana je obavqena u subotu 1. juna 2013. godine u 15 ~asova na grobqu u Guberevcima. Uspomenu na wu ve~no }e ~uvati }erka DRAGOJLA, zet GOJKO, unuk STOJAN, snaha JASMINA i praunuk VUK VASOVI]

1928 - 2013 Se}awe na tvoj plemeniti lik, osta}e zauvek zabele`eno bolom i tugom u na{im srcima. Neka tvoja plemenita du{a po~iva u miru. Brat LAZAR i sestra JELISAVETA

SAVA STEFANOVI]

U subotu 8. 6. 2013. godine je 40 dana od kada nije sa nama na{

JAWA STRAWAN^EVI]

ZORANA PAVLOVI]A

Uvek }emo sa ponosom izgovarati tvoje ime. Neka te na{e misli zagrle, neka te na{e suze poqube, neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a beskrajna qubav.

iz Qubi}a

Toga dana u 10:30 ~asova na ^a~anskom grobqu }emo obaviti pomen. Zahvalni i beskrajno tu`ni: supruga VERA, sin VLADAN i }erka SLAVICA sa porodicama

O@ALO[]ENI: suprug SLOBODAN, }erka BIQANA, sin DRAGAN, unuka ANDRIJANA i unuk URO[

Dani prolaze, a tuga u na{im srcima ne prestaje. Sa ponosom te pomiwemo i po dobru pamtimo. Tvoji najmiliji: supruga BOJANA, }erka JELENA, sin BOBAN, snaha SAWA i unuke TEODORA i DUWA

16030

16031

upl.

6. 6. 2013. navr{ilo se 4 godine od smrti na{e drage majke, bake i tetke

27. 6. 2013. navr{ava se 21 godina od smrti na{e drage majke i tetke

Posledwi pozdrav na{em dragom

6. juna 2013. godine je [ESNAEST GODINA od smrti

TOMISLAVU JOVANOVI]U TOMU

VUKOLE \OKI]A iz Bresnice SE]AWE

S qubavqu i po{tovawem

1941 - 2013 iz ^a~ka

PORODICA 16036

JOVANKE MARKOVI] ro|. Golubovi}

SLAVKE LEPE DANILOVI] ro|. Golubovi}

Uvek ste bile te koje ste sa puno snage i qubavi sve nas skupqale, volele i davale nam snagu i voqu da smelo kora~amo kroz `ivot. Uvek }emo vas voleti i u srcima nositi. VA[I NAJMILIJI

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Uvek si u na{im mislima i `ive}e{ ve~no u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI: supruga ILINKA, sin ALEKSANDAR, }erka IRENA, zet DRAGI[A, unuke BOJANA, DANKA i MILICA, brat MILOMIR sa porodicom

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

16029


PETAK 7. JUN 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.