5 septembar 2014

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

BROJ 34

^A^AK, 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

Obavqene tehni~ke pripreme za po~etak grejne sezone

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs Narodni muzej obele`io 62. ro|endan

TRI DECENIJE

GAS BRINE VI[E NEGO DUGOVI

CENA 30 DIN.

Mr Qubivoje Iri`anin o proizvodwi vina

SVE JE SLU^AJNO, SAMO JE QUBAV ISTINA

strana 12.

Sa najnovijeg studijskog putovawa poqoprivrednika Draga~eva

strana 3.

Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije organizovala {trjak upozorewa

ISTRA@IVAWA

GRADINE NA JELICI

JEDINI SMO SE POBUNILI

strana 19.

Zavr{en 2. Festival „Jarakova gitara”

strana 4.

POSETILI SLOVENIJU strana 26.

Iz porodi~nih albuma

POBEDNIK „VOAJER” IZ ^A^KA strane 20. i 21.

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

NOSTALGI^AN RAZGOVOR

DVOJICE VREME[NIH JOVANOVI]A strane 6, 7. i 8.


2

MARKETING

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE


3

GRAD

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

OBAVQENE SVE TEHNI^KE PRIPREME ZA NESMETAN PO^ETAK GREJNE SEZONE

GAS BRINE VI[E NEGO DUGOVI I POTRA@IVAWA

Iako predstoje}u grejnu sezonu, kada je o tehni~kim pripremama re~, JKP “^a~ak” do~ekuje spremnije nego ikada, zbog krize u Ukrajini i neizvesnog snabdevawa Srbije gasom, grejawe sa daqinskog sistema tokom ove zime mo`e biti dovedeno u pitawe. Zbog toga je Vlada Srbije blagovremeno upozorila sve toplane koje mogu da koriste alternativno gorivo, da nabave odre|ene zalihe mazuta. U svojim rezervoarima u gradskoj i toplani “[umadija” ovo javno preduze}e bi moglo, ukoliko bi imalo sredstava, da kupi i uskladi{ti oko 750 tona mazuta, dok bi mu za ~itavu sezonu i kada bi sve kotlarnice radile na mazut, bilo potrebno oko 5.000. Po{to nema novca za nabavku ovog energenta, nadle`ni su se obratili ~elnicima Grada, tra`e}i finansijsku podr{ku iz buxeta, ali odogovor jo{ nisu dobili.

dmah po zavr{etku pro{le grejne sezone, nastavqena je revitalizacija toplovoda, zapo~eta pro{le godine na osnovu programa KfW 4 i do 15. septembra bi}e zavr{eni svi ma{inski radovi, uveren je direktor JKP “^a~ak” Obrad Stevanovi}: - Usledi}e potom ispitivawe i puwewe sistema i gra|evinski radovi, odnosno “vra}awe” deonica kojima je postavqen cevovod u prvobitno stawe. Radovi su zavr{eni u Bulevaru oslobo|ewa, Nemawinoj i Bulevaru Vuka Karaxi}a. Preostalo je da budu zameweni kraci cevovoda od O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}”, do zgrade “Solidarnost 4” i u Ulici Svetozara Markovi}a, od Nemawine do centra. Radovi se obavqaju

O

planiranom dinamikom, uprkos brojnim pote{ko}ama i podzemnim instalacijama na koje izvo|a~ nailazi tokom kopawa, a koje nisu ucrtane u katastar. Tako }e do po~etka grejne sezone biti rekonstruisano ukupno oko 4,5 kilometra vrelovoda i okon~ana velika investicija, koja je finansirana iz kredita Nema~ke razvojne banke od oko 1,6 miliona evra. Osim toga, preduze}e je sopstvenim sredstvima finansiralo rekonstrukciju dva kraka u Bulevaru Vuka Karaxi}a i po jednog u Nemawinoj i Ulici Danice Markovi}. Nove deonice cevovoda postavqene su i u Nu{i}evoj i za objekat broj 53 u Ulici kneza Milo{a, u kome smo svake zime registrovali velike gubitke tople vode. Toplovod }e prakti~no biti spreman

REPROGRAM NA 12 MESECI Javno komunalno preduze}e “^a~ak” nudi veoma povoqne uslove za izmirewe duga, odnosno reprogram na 12 meseci. Osim toga, preduze}e se ugovorom, koga potpisuje sa najve}im neplati{ama, obavezuje i da otpi{e 30 odsto “kaznene” kamate na glavnicu duga, podse}a Stevanovi} i poziva korisnike da do|u u preduze}e i sa nadle`nima se dogovore o na~inu i dinamici izmirewa zaostalih obaveza. - Pozivamo gra|ane koji nisu platili ra~une, da do|u u firmu, da bismo se dogovorili i oni izbegli utu`ewa i sudske tro{kove, koji nisu zanemarqivi. Preduze}e im je prakti~no izbrisalo tro{kove advokata, jer ve} du`e vreme na ovom poslu anga`ujemo na{e pravnike. Nudimo sve povoqnosti, zbog ~ega molim sugra|ane da pla}aju grejawe i onoliko, koliko mogu, jer svi smo svesni velike ekonomske krize u Gradu i ~itavoj dr`avi - apelovao je direktor Stevanovi}.

100 odsto i gubici }e biti minimalni i to na nekim “spojevima” i kracima koje nismo stigli da zamenimo. Osim zavr{nih radova na magistralnom cevovodu, u toku je i remont kotlova u gradskoj toplani, a ugovoreni su i servis gorionika remont cirkulacionih pumpi i hemijsko ~i{}ewe izmewiva~a toplote u podstanicama, {to bi tako|e trebalo da bude zavr{eno do po~etka grejne sezone. Preduze}e ima stru~ne qude za sve ove poslove, koje }e prvi put, posle du`e

DUGUJU GRA\ANI, A DUGUJE I JKP Iako firma potra`uje “milionske” sume, uspela je da izmiri mnoge “nasle|ene” obaveze iz prethodnog perioda i vrati skoro 200 miliona duga za energente, rate kredita i materijal. Po{to za gas duguje oko 95 miliona dinara, ~elnici JKP su planirali da podignu kredit od 30 miliona dinara, da bi do kraja sezone dug po ovom osnovu “sveli” na 40, veruje direktor Stevanovi}. Od nadle`nih u “Srbijagasu”, napomiwe on, dobijeno je obe}awe da }e za 30 dana biti prolongirano izmirewe duga iz prethodne sezone: “Preostala nam je jo{ obaveza da platimo tri cisterne mazuta dobijene iz robnih rezervi, koji je potro{en pre nekoliko godina. Sve ostale ra~une blagovremeno pla}amo i redovno ispla}ujemo zarade zaposlenima.”

vremena, obaviti u sopstvenoj re`iji, da bi, napomiwe direktor Stevanovi}, smawilo tro{kove. Iako je pove}an procenat naplate, potra`ivawa su dostigla iznos od oko 300 miliona dinara, od kojih skoro 150 “otpada” na utu`ene korisnike, ~ija su sudska re{ewa izvr{na. Me|utim, izvr{ewa su, nagla{ava on, veoma spora, a najavqeni sastanak direktora komunalnih preduze}a sa predsednicima sudova, na kome bi upravo trebalo da se postigne dogovor o

a`urirawu i ubrzawu ovih postupaka, jo{ nije odr`an. Mnogo vi{e od potra`ivawa i dugovawa, nadle`ne brine neizvesnost u snabdevawu gasom, jer napomiwe Stevanovi}, u Banatskom dvoru ima rezervi za grejawe za 90 dana i ovaj energent }e iskqu~ivo biti distribuiran korisnicima koji nemaju alternativno grejawe, ustanovama, bolnicama... On podse}a da, sa druge strane, samo Beograd “vu~e” oko 400.000 tona mazuta i da ostali gradovi, ukoliko ga {to pre ne nabave, mogu ostati bez ovog alternativnog goriva. - Po{to nam zbog svega toga predstoji veoma neizve-

sna zima, poku{a}emo da eventualne nesta{ice energenata ubla`imo, skra}ewem grejnog dana po sat izjutra i uve~e, da bismo grejnu sezonu “doveli” do kraja. Bez obzira na sve to, nije planirano poskupqewe usluga, izuzev ukoliko gas drasti~no ne poskupi. A posledwe pove}awe cena od 1,5 odsto, nastoja}emo da “izdr`imo” {tedwom - najavio je Stevanovi} i podatkom da su ovog septembra ukupne grejne povr{ine ve}e za oko 8.000 kvadrata, nego pro{log, demantovao pri~e u javnosti da korisnici sve masovnije podnose zahteve za iskqu~ewe stanova sa daqinskog sistema. M. N.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

DRU[TVO

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

UNIJA SINDIKATA PROSVETNIH RADNIKA SRBIJE ORGANIZOVALA [TRAJK UPOZOREWA

JEDINI SMO SE POBUNILI - nagla{ava predsednik Unije Dragan Matijevi} i najavquje da }e, ukoliko bude usvojen predlog Vlade o smawewu zarada zaposlenih, ovaj sindikat odr`avati proteste dva puta mese~no, prilikom svake isplate

umiraju}i rezultate {trajka, koji je Unija uprili~ila u ponedeqak, na dan po~etka nove {kolske godine, Matijevi} navodi da je centralnom protestu, na Trgu Nikole Pa{i}a u Beogradu, prisustvovalo oko 1.000 prosvetnih radnika iz 40 gradova Srbije, a da ~asovi nisu odr`ani u 350 {kola, me|u kojima i u 17 obrazovnih ustanova u ^a~ku (u ostalima se vodilo ra~una o minimalnom procesu rada, pa su ~asovi skra}eni na 30 minuta).

i melangholija, kakvo li je tek stawe u drugim sferama? Poznato je da se Unija profilisala kao najborbeniji sindikat, a u celoj pri~i je najva`nije sindikalno rukovodstvo. Svakom dosada{wem ministru pripremili smo bar jedan {trajk, izuzimaju}i Qiqanu ^oli}, za koju nismo imali vremena jer je na toj du`nosti bila svega pet meseci.

- Zadovoqan sam odzivom, posebno protestu u Beogradu. Em su do{li prosvetari iz velikog broja gradova, em smo pokazali da smo jedini dru{tveni sloj koji je na{ao za potrebno da se pobuni protiv namere Vlade da smawi zarade u javnom sektoru.

- Ono {to svaki pravi sindikalac mora da radi jeste da za{titi materijalni polo`aj zaposlenih. Prose~na zarada u Srbiji je 45.000, a prosek plate u prosveti 43.000 dinara. Najvi{e me boli {to, iako obrazovawe u pore|ewu sa svim ostalim oblastima ima najve}i procenat zaposlenih sa visokom {kolskom spremom, 70 odsto, prosvetari primaju platu ispod proseka. U tome vidim animozitet ove dr`ave prema sopstvenoj inteligenciji.

S

- [ta vas, kao dugogodi{weg prosvetnog radnika i sindikalca, najvi{e boli?

- Ostali sindikati prosvetnih radnika vam se nisu prikqu~ili? - Ni svi prosvetni radnici se ne pona{aju isto. Kada su se me|u one koji bi trebalo da budu najsvesniji deo dru{tva i da vaspitavaju primerom uvukle letargija

- Oni koji, tako|e sa fakultetskim diplomama, rade u privatnom sektoru i ~esto

primaju jo{ mawu platu, nemaju suvi{e razumevawa za va{e nezadovoqstvo? - Kod nas se pre{lo na neoliberalni privredni koncept iz 19. veka, a da sindikalni `ivot nije pratio taj koncept, niti je dr`ava podsticala razvoj sindikalizma. Tako se dogodilo da poslodavac ima potpuno odre{ene ruke, a radniku nije ostavqena nikakva mogu}nosti da se za{titi ili iska`e nezadovoqstvo. Vlast je ovih dana u svojoj perfidnosti oti{la i korak daqe, su~eqavaju}i javni i privatni sektor po principu “zavadi, pa vladaj”. Ni{ta ne}emo posti}i ako kukamo jedni na druge, jedni drugima zavidimo ili otimamo. Svako mora da se u svom domenu bori i izbori za svoja prava - [ta Unija daqe namerava? - Onog dana kada u Skup{tini bude raspravqano o rebalansu buxeta, {to podrazumeva i odluku o umawewu plata, u Beogradu }emo odr`ati protest, a u {kolama ne}e biti nastave. Ukoliko odluka bude doneta, uvek kada prosvetnim

radnicima bude ispla}ivana zarada, a to zna~i 6. i 21. u mesecu, organizova}emo jednodnevni {trajk upozorewa. Ne}emo prestajati da ih podse}amo na gnusobu koju su u~inili sve dok odluka ne bude ukinuta. - Zahtev da prosveta i zdravstvo budu izuzeti iz odluke o umewewu zarada u javnom sektoru za 10 odsto, samo je jedan od zahteva Unije. Da podsetimo i na ostale. - Drugi zahtev se odnosi na tehnolo{ki vi{ak u prosveti. U Srbiji se svake godine u {kolu upisije od 7.000 do 10.000 mawe dece, pa izme|u 300 i 700 kolega gubi ~asove ili wihov deo. Tra`imo da se pitawe tehnolo{kog vi{ka re{ava sistemski i da se odmah obustavi primawe novih qudi u obrazovni sistem. Unija, tako|e, insistira na dono{ewu zakona o platnim razredima, koji bi regulisao primawa u javnom sektoru. Nelogi~no je, a i nemoralno, da plata ~inovnika u dr`avnoj agenciji bude vi{estruko ve}a od zarade profesora ili lekara. E.V.

ZAPO^ETI PRIPREMNI RADOVI NA LOKACIJI BUDU]EG PRIHVATILI[TA ZA NAPU[TENE @IVOTIWE

AZIL „^UVA” GRADSKE PARE ako je ugovor o izradi projekta izgradwe prihvatili{ta za napu{tene `ivotiwe zakqu~en jo{ u decembru 2013. i re{ewe o gra|evinskoj dozvoli izdato u martu ove godine, radovi u sklopu prve faze zapo~eti su tek pre nekoliko dana. Ovaj posao vredan (ra~unaju}i i PDV) 29.388.283 dinara, na osnovu ugovora, zakqu~enog 13. avgusta, poveren je grupi ponu|a~a, koju ~ine Biro za izgradwu, in`ewering i projektovawe “Ramark” i Zanatska zadruga “Univertzal”. U postupku javne nabav-

I

ke velike vrednosti ova privatna firma i ZZ su dostavili najpovoqniju ponudu, odnosno prihvatili da radove u okviru prve faze izvedu u predvi|enom roku od 90 kalendarskih dana i za 5.812.344 dinara. Objekat za sme{taj napu{tenih `ivotiwa bi}e, da podsetimo, izgra|en na katastarskoj parceli, na granici izme|u Mili}evaca i Rakove, koju je Grad kupio od privatnih vlasnika. - U sklopu prve faze radova zapo~eti su gradwa pristupnog puta lokaciji na kojoj }e

biti podignuto prihvatili{te i takozvano planirawe terena. Osim toga, projektom su u ovoj fazi predvi|eni i izrada potpornih zidova i drugi radovi koji treba da omogu}e po~etak gradwe objekta - rekao je predstavnik jednog izvo|a~a Radovan Markovi}, vlasnik preduze}a “Ramark”. Ako je verovati onoj narodnoj, da }e sve {to je zapo~eto, biti i zavr{eno, Grad }e kona~no dobiti azil, uprkos i ~iwenici da je ove godine na posebnoj buxetskoj poziciji za tu investiciju planirana

GRADSKI ODBOR DEMOKRATSKE STRANKE POSTAVQA PITAWE LOKALNOJ VLASTI: elevantni statisti~ki podaci pokazuju da je Srbija tre}a zemqa u Evropi po stopi smrtnosti od bolesti kardiovaskularnog sistema i kako je sr~anih bolesnika sve vi{e u Srbiji i u ^a~ku, postavqamo pitawe: “Da li lokalna vlast zaista vodi ra~una o zdravqu svojih gra|ana”? Kao i mnogo puta do sada, o~ekujemo odgovor od lokalne vlasti da o tome odlu~uje Ministarstvo zdravqa i da to nije u wenoj nadle`nosti. Sa tim se ne sla`emo i nikada se ne}emo slo`iti, jer, ko je odgovoran za zdravqe svojih sugra|ana, ako nije lokalna vlast.

R

~etvrtina od ukupno potrebnih sredstava (oko 7,5 miliona dinara). Nad ~iwenicom da su u proteklom periodu izdvajana pozama{na buxetska sredstva za usluge sme{taja i veterinarskog zbriwavawa, mahom pasa lutalica u po`e{kom azilu, mo`da prevagne odluka da rebalansom buxeta budu izdvojena dodatna sredstva za gradwu ovog objekta, da bi on bio zavr{en u nekom razumnom roku. Jo{ ja~i argument koji bi nadle`ni i gradski finansijeri trebalo pritom da imaju u vidu je podatak da je

u ovoj godini iz gradske kase gra|anima na ime {tete od ujeda pasa lutalica ispla}eno 8,1 milion dinara. Od te sume, sa 6,9 miliona dinara, na osnovu sporazuma namireno je 241 lice, a za prinudnu

naplatu izdvojeno je 1,2 miliona dinara. U 2013. je za ove namene obezbe|eno 12, a godinu dana ranije osam miliona dinara, podaci su iz Gradske uprave za finansije. M. N.

ZA[TO ^A^AK NEMA ANGIO SALU?

U angio sali bi se sprovodili programi koronografije, implantacije stenta, interventno zbriwavawe akutnih infarkta i ugradwa pejsmejkera. Primarna svrha je svakako zbriwavawe pacijenata sa akutnim infarktom miokarda. Kako bi se spasao `ivot takvih pacijenata, najva`nije je da se reaguje u toku prvog, ili prva tri sata, a procene su da postojawe angio sale pacijentu “u{tedi 60 minuta”, ~ime se pove}ava procenat uspe{nosti. Ovaj podatak je kqu~an za realizaciju ovoga projekta kod Ministarstva i ide u prilog ^a~ku, jer je udaqenost

do najbli`ih angio sala u okru`ewu (U`ice, Kragujevac, Vaqevo) oko 60 minuta i tu se gubi dragoceno vreme, uz rizike koje sa sobom nosi transport takvih bolesnika. Sa druge strane, podatak da je od ^a~ka do najudaqenijih krajeva Moravi~kog okruga potrebno oko 60 minuta, kao i to da na tom podru~ju gravitira vi{e od 200 hiqada stanovnika, tako|e ide u prilog da ^a~ak dobije angio salu i postane centar Moravi~kog okruga za interventnu kardiologiju . Investicija neophodna za otvarawe angio sale sa opremom, prostorom i obukom kadrova izno-

si oko 90 miliona dinara. Gradski odbor Demokratske stranke pokre}e inicijativu: DA ^A^AK DOBIJE ANGIO SALU! Pozivamo Ministarstvo zdravqa, lokalnu vlast, ministre i narodne poslanike iz ^a~ka, privrednike i gra|ane da se ukqu~e u realizaciju ove veoma bitne ideje, ~ime bi stanovnici Moravi~kog okruga dobili ve}i nivo zdravstvene za{tite. Naravno, najvi{e o~ekujemo od lokalne vlasti, jer je ona preuzela odgovornost za uspe{no vo|ewe grada. Informativna slu`ba GrO DS ^a~ak


5

GRAD

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

„KARAVAN” MINISTARSTVA DR@AVNE UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE PRO[LOG PETKA GOSTOVAO U ^A^KU

MORA SE PODI]I DELOTVORNOST DR@AVE

snovni ciq zapo~etih reformi javne uprave u Srbiji je podizawe delotvornosti dr`ave i reorganizacija javne uprave, u kojoj su neodgovaraju}a struktura i produktivnost zaposlenih mnogo ve}i problem od vi{ka broja radnika u javnom sektoru dr`ave i lokalnih samouprava. O ovim naporima Ministarstva dr`avne uprave i lokalne samouprave pro{log petka govorila je gradona~elnicima i predsednicima op{tina iz Moravi~kog okruga ministarka i potpredsednica Vlade Srbije Kori Udovi~ki, koja sa saradnicima, kako je rekla, “ u karavanu” ovog ministarstva putuje po Srbiji i informi{e se o stawu u grado-

O

- Posebno smo naglasili probleme koji se javqaju u na{im naporima da smawimo broj zaposlenih, da ne bismo pritom proizvodili jo{ ve}e neracionalnosti. ^ekamo na odobrewa koja se donose na centralnom nivou, na osnovu uredbe koja predvi|a i izuzetke za sve korisnike javnih sredstava, pa i za lokalne samouprave, koje mogu nekoga dodatno da zaposle, dok broj radnika polako smawujemo, penzionisawem i sli~no. Dogovrili smo se i da pokrenemo inicijativu o izmeni te uredbe, da bismo postavili boqe podsticaje za racionalnije pona{awe lokalnih samouprava, tako {to }e odlu~ivawe o tome, koliko i gde }e zaposliti novih rad-

ZA[TO KASNI POMO] POPLAVQENIMA? U Vladu Srbije u{la je, kako je rekla ministarka Udovi~ki, svesna ~iwenice da je lo{a koordinacija u radu, izme|u delova dr`avne uprave, javne uprave i organa, najve}a slabost Srbije i da je to nasle|eni problem, i {to je dobila podr{ku nadle`nih da poku{a da ga re{i: - Uspostavqawe Kancelarije za obnovu poplavqenih podru~ja je zahtevalo ogroman napor, kao {to su veliki napor ulo`ila i sva resorna ministarstva da bi, s obzirom na hitnost, ipak, blagovremeno odgovorila na sve zahteve poplavqenih i o{te}enih doma}instava. Bilo je o~ekivano da do|e do ka{wewa i neusagla{enosti, jer postoji nerazra|en, naru{en i nerazvijen sistem, {to aktulena vlast nastoji da popravi. Verujem da su ka{wewa privremena, i da }e dr`ava uspeti da isplati sve pomo}i pre zime.

vima i op{tinama. Ona je najavila da }e ministarstvo na ~ijem je ~elu, “intervenisati kod ostalih da uspostave boqu koordinaciju izme|u Republike i lokalnih samouprava i da se obezbedi ve}a odzivnost republi~kih vlasti, kada je re~ o potrebama lokalnih samouprava.”

nika, biti direktno povezano sa tim gde i koliko }e u{tedeti. Svaka jedinica lokalne samouprave treba sama da napravi svoj program racionalizacije i smawi broj zaposlenih tamo gde ima vi{kova, i dovede nove qude samo na mesta na kojima su oni najpotreb-

Odgovaraju}i na pitawa novinara, naglasila je da posete op{tinama i gradovima ne slu`e “za nadzor, niti za ispitivawe i otkrivawe lo{eg u wihovom radu”, ve} da bi se sagledalo stvarno stawe na terenu i ministarka sa saradnicima videla {ta ministarstvo mo`e i treba da preduzme, da bi lokalne zajednice boqe radile i funkcionisale. Najavila je da }e novi Zakon o inspekcijskom nadozru do-

MINISTRI SE NE ODAZIVAJU

niji, preporuka je ministarke Udovi~ki, koja je naglasila da }e ovu inicijativu ministarstvo podneti Vladi Srbije i predlo`iti razumni rok u kome takav sistem mo`e biti postavqen na racionalnije osnove. Sa gradona~elnikom Vojislavom Ili}em i predsednicima op{tina Gorwi Milanovac, Lu~ani i Ivawica, na pro{lonedeqnom skupu, ~iji je doma}in bio na~elnik Moravi~kog upravnog okruga Darko Domanovi}, ministarka Udovi~ki je razgovarala i o nadle`nostima i odlu~ivawu na republi~kom i lokalnom nivou, odnosno kako su i da li su oni na najboqi na~in podeqeni: - Protivgradna za{tita je, na primer, u nadle`nosti Sektora za vanredne situacije pri MUP, koji je zapo~eo izmenu propisa, upravo da bi odlu~ivawe u ovoj oblasti bilo “spu{teno” na lokalni nivo, jer motivacija i dono{ewe odluka o upotrebi protivgradne za{tite su u rukama op{tina i gradova. U dijalogu sa ~elnicima lokalnih samouprava i Stalnom konferencijom gradova i op{tina nastojimo da “izvu~emo” ono {to je najhitnije, da bismo popravili najoptimalnije aspekte poslovawa, dok ne popravimo ~itav sistem. To }e delimi~no biti regulisano i novim Zakonom o finansirawu lokalnih samouprava, koje priprema Ministarstvo finansija, sa kojim se o svemu tome dogovaramo.

U prethodnom periodu ~elnici lokalnih samouprava su se suo~avali sa brojnim problemima, me|u kojima je jedan od goru}ih zahtev za smawewe broja zaposlenih u upravama, ustanovama i javnim preduze}ima, {to }e aktuelna vlast na najboqi na~in re{iti, uveren je posle sastanka sa ministarkom i potpredsednicom Vlade Srbije gradona~elnik Vojislav Ili}: - Razgovarali smo i o problemima koje su poplave donele ^a~ku i drugim gradovima i op{tinama i predo~ili ministarki da su gra|ani nezadovoqni zbog spore pomo}i dr`ave, zbog ~ega svakodnevno dolaze kod nas. Veliki problem je i nezaposlenost, koji moramo re{avati zajedni~ki, zbog ~ega se Vlada i resorna ministarstva moraju odazivati na pozive gradona~elnika i predsednika op{tina. Ne mo`emo mi pozivati ministre i predstavnike Vlade desetine puta, a da se oni ne odazivaju. Mi nismo dokoni qudi, ve} `elimo da prevazi|emo brojne probleme, zbog kojih nam se gra|ani obra}aju, a koje lokalna samouprava ne mo`e da re{i sama - rekao je gradona~elnik Ili}, uveren da }e ministarka Udovi~ki obavestiti Vladu Srbije o svim te{ko}ama sa kojima se suo~avaju gradovi i op{tine, a koje ne mogu da prevazi|u bez pomo}i dr`ave.

prineti ja~oj koordinaciji, odrediti prioritete u inspekcijskim pregledima i “poja~ati” upravnu inspekciju, koja se “ne}e fokusirati na formalnosti, ve} na su{tinu poslovawa”. M. N.

OD 1. SEPTEMBRA POBOQ[ANI JELOVNICI U PORODILI[TIMA

BOQA HRANA I U ^A^ANSKOM PORODILI[TU

dluka Ministrstva zdravqa da u porodili{tima {irom Srbije budu nutritivno sadr`ajniji jelovnici za trudnice i porodiqe primewena je i u ~a~anskoj Bolnici. Po re~ima portparola ovda{weg Zdravstvenog centra dr Miroslava Sretenovi}a, u na{em porodili{tu boqu hranu pacijentkiwama slu`e ve} ~etiri sedmice. - Odluka Ministrstva je zvani~no stupila na snagu 1. septembra, ali mi smo po-

O

~eli da je primewujemo pre dvadesetak dana, kada su stigle preporuke za boqe jelovnike trudnicama i porodiqama. Naravno, ishranu smo poboq{ali u skladu sa svojim mogu}nostima. One svakodnevno dobijaju tri glavna obroka i dve u`ine, vo}ne ili mle~ne. Kako nismo imali integralno bra{no i jo{ nekoliko preporu~enih namirnica, raspisali smo tender za wihovu nabavku - potvrdio je dr Sretenovi}.

Preme preporukama Radne grupe Ministrstva zdravqa, koja je sa~iwavala jelovnike, trudnice bi dnevno trebalo da unesu 2.000 do 2.200 kalorija, ali ne i da jedu za dvoje. U wihovoj ishrani su zastupqene `itarice, integralna peciva, mawe masna mesa, piletina i junetina, povr}e, vo}e, mle~ni proizvodi. Dok su u bolnici, ne}e jesti bureke ili lisnata testa. Za doru~ak }e, na primer, dobijati integralni hleb, kuvano jaje, mladi beli

sir, sve`u salatu, a za u`inu jabuku ili integralno pecivo. Naravno, ru~ak }e biti bogatiji, supa, pire krompir, dinstana {argarepa, piletina, me{ana sve`a salata i hleb. - Ima}emo unutra{wu i spoqnu kontrolu da proverimo da li je svuda ova odluka primewena - stru~waci Radne grupe za unapre|ewe ishrane trudnica i porodiqa Ministrstva zdravqa. Z. J.


6

DRU[TVO

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

IZ PORODI^NIH ALBUMA

NOSTALGI^AN RAZGOVOR DVOJ Milo{ Jovanovi} (1912 - 1998), pravnik i pomo}nik javnog tu`ioca, i Dobrivoje Jovanovi}, doktor tehni~kih nauka koji danas ima 92 godine, ve}i deo `ivota su proveli u Beogradu, ali su uspomenama na svoje pretke, detiwstvo i mladost zauvek ostali povezani sa ~a~anskim krajem. Kad god bi se sastali, ro|aci su se prise}ali prohujalog vremena, doga|aja i qudi iz zavi~aja, a pri~u potkrepqivali razgledawem fotografije iz porodi~nih albuma. Tako je bilo i tri meseca pred Milo{evu smrt. Dijalog dvojica Jovanovi}a objavqujemo zahvaquju}i Dobrivoju, koji ga je zabele`io i tako sa~uvao od zaborava.

a ~ujemo ~ega smo se prise}ali moj ro|ak Milo{ R. Jovanovi} i ja, aprila 1998. u wegovom stanu u Beogradu. Ukratko sam mu ispri~ao kako je moj deda Vasilije napustio ariqsko selo Dobra~e, nakon smrti wegovog strica Milije, koji je bio terzija i o`enio se udovicom Ikonijom iz Beqine. - Tvoj deda Vasilije - preuze Milo{ pri~u - napustio je rodno selo i ostao da `ivi i stvara porodicu u Beqini, na imawu koje mu je zave{tala wegova strina Ikonija. Ne{to kasnije wegov ro|eni brat Mina, moj deda, tako|e napu{ta rodne Dobra~e. On se ne nastawuje u Beqini, ve} u susednoj Pridvorici, o`eniv{i se mira`xijkom Jelkom Kova~evi} iz tog sela. Wihovo najstarije dete je moj stric Milenko, a on se o`enio Dragojlom Mitrovi} iz Negri{ora, koja mu je rodila {estoro dece: Du{ana (o`enio se Leposavom sa kojom nije imao decu), Milevu (udatu za Rajka Peri{i}a iz Parmenca), Ru`icu (udatu za Zdravka Petronijevi}a iz Parmenca), Stanimirku Caju (udatu za Dragoquba Tiosavqevi}a, kroja~a iz Ri|aga), Jagodu (udatu za Paveli}a iz Bawaluke), i Leposavu, udatu za Rajka Jovanovi}a iz Pridvorice. To su Jovanovi}i Ajda~e, se}a{ li se Koste Ajda~e? Milenko je poginuo u ratu protiv Austrijanaca, u borbi u Prawanima 1914. godine, i sahrawen na grobqu u Jezdini. Na istom grobqu sahrawen je i moj deda Mina koji je umro od {panske groznice 1919. godine u Pridvorici. Stric Vu~ko je radio kao ekonom u

D

bolnici u Podriwskoj Loznici, gde je i umro 1919. godine. Nije ostavio potomstvo. DETIWSTVO BEZ OCA - Moj otac Ratko - nastavqa Milo{ porodi~nu pri~u rodio se u Pridvorici, o`enio Darinkom Radowi} iz Turice, februara 1912, a ve} u aprilu oti{ao u Prvi balkanski rat. Umro je od tifusa u Dra~u, u jesen 1912. Tako sam ja postao siro~e pre nego {to sam se rodio, a svet sam ugledao 10. decembra iste godine. Na grobqu u Jezdini moja majka je podigla spomenik mome ocu na kome, pored ostalog, pi{e: „Na humkama u tu|ini srpsko cve}e ne}e ni}i, poru~ite mome sinu da mu nikad ne}u sti}i“. Ideja da se ovi stihovi ukle{u mislim da je potekla od Tihomira, tvoga oca, koji se u Prvom svetskom ratu povla~io sa srpskom vojskom kroz Albaniju i u~estvovao u proboju Solunskog fronta. Majka i ja smo `iveli u istoj ku}i i doma}instvu sa strinom Dragojlom i wenom decom. Obe su ostale udovice. Mojoj majci je mu` stradao u Prvom balkanskom ratu, a strini u Prvom svetskom. Slagale su se u vo|ewu zajedni~kog doma}instva od ukupno devet ~lanova. Nije bilo lako hraniti, odevati i obuvati sedmoro dece, jedno drugom do uveta, ni u mirnodopsko vreme, a kamoli u doba austrijske okupacije. Vladala je prava glad. Ono stoke {to smo imali morali smo da krijemo u {umi da ih ne odvedu okupatorski vojnici. Ako bi nas uhvatili da to ~inimo, sledila bi `estoka kazna. I mi deca ose}ali smo da nismo slobodni i ropstvo je na svima

Odeqewe VIII/3 ~a~anske Gimnazije, {kolske 1930/31.

ostavilo duboke o`iqke. Osnovnu {kolu sam poha|ao u Jezdini, od 1919. do 1923. godine, u~iteq mi je bio Vladimir Vela{evi}. Tvoj brat Mirko je po{ao u prvi razred kad sam ja bio u tre}em. U ono vreme, po zavr{etku osnovne {kole, koja je trajala ~etiri godine, veoma mali broj dece sa sela je nastavqao {kolovawe u gimnaziji. - Ko je odlu~ivao da ti krene{ u gimnaziju? - Tvoj otac Tihomir se po dolasku sa Solunskog fronta mawe bavio poqoprivredom. Te poslove je svalio na strina Zorku, a on se posvetio politici. Pripadao je Radikalnoj stranci Nikole Pa{i}a, radio u op{tini kao delovo|a, a dva puta je izabran za predsednika Op{tine pakovra}ske. Posebno se interesovao za razvoj {kolstva i bio jedan od osniva~a {kole u Jezdini. Tihomir je prema meni imao posebne simpatije, verovatno zbog toga {to sam ostao bez oca, pa je savetovao moju majku i strinu da me daju u gimnaziju. U prvi razred Dr`avne realne gimnazije u ^a~ku upisao sam se 1923, a veliku maturu polo`io 1931. godine.

Proslava 50. godi{wice mature

[KOLSKI DRUGOVI SU KAO ROD RO\ENI - Te 1923. godine, kad si ti krenuo u gimnaziju, ja sam se rodio. Moj brat Mirko se upisao u prvi razred gimnazije 1925, kad se rodio moj brat Du{an. Vidim, sa~uvao si fotografiju na kojoj se nalazi skoro celo tvoje odeqewe. Mo`e{ li danas, posle 67 godina, da se priseti{ ovih mladi}a, tvojih {kolskih drugova? - Da poku{am. Prvi u gorwem redu sleva nadesno je Miroslav Nikitovi} iz

Vrani}a. On je novinar lista “Politika”. Otac mu je bio u~iteq u Vrani}ima, a sestra Milesa Nikitovi} profesor Gimnazije u ^a~ku. Do Miroslava su Milovan ]eramilac iz ^a~ka, @arko Bogovi}, zvani Crnogorac, i Petar Stamboli}, iz sela Brezove kod Ivawice. Sa wim sam sedeo u istoj klupi. On je zavr{io ~etiri razreda gimnazije u Ivawici, a od petog razreda je u~io u ^a~anskoj gimnaziji. Profesor Dragi Popovi}, koji nam je predavao kwi`evnost, bio je ro-

dom iz Ivawice, pa je zato imao posebne naklonosti prema Stamboli}u i hrabrio ga u u~ewu. Petar je kasnije bio u partizanima, a posle rata postao visoki funkcioner. Zzavr{io je Poqoprivredni fakultet u Zemunu. Bio je i predsednik Jugoslavije. Odmah posle oslobo|ewa za{titio je profesora Dragog, koji je bio u velikoj nemilosti nove vlasti. Petar je i meni pomogao da se zaposlim u Beogradu posle moga povratka iz nema~kog zarobqeni{tva. Ali, vratimo


7

DRU[TVO

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

IZ PORODI^NIH ALBUMA

ICE VREME[NIH JOVANOVI]A pravilno. Ja sam dobro i zdravo {to tako|e tebi i svim tvojim `elim. Puno pozdrava tebi i svim tvojim. [aqem ti jednu fotografiju za se}awe. Pozdravi moje kod ku}e i Stani{u i wegove. Va{ Radovan.“ Po zavr{etku rata Radovan se nije vratio u Srbiju ve} je oti{ao u Ameriku u Klivlend, gde je i umro. Posmrtni ostaci su iz Amerike preneti u Srbiju i sahraweni na grobqu u Beqini. Nego, ko je slede}i me|u glumcima na fotografiji?

se fotografiji. Sedmi je Milinko Ku{i}, tako|e iz Ivawice. I on je bio u partizanima i u toku rata umro od tifusa. Do wega je Milutin Damwanovi} iz Gorweg Milanovca. ^etiri razreda gimnazije je zavr{io u Milanovcu, od petog razreda poha|a gimnaziju u ^a~ku. Jedanaesta osoba na slici je moja malenkost. Vidi{ li kakav odrpan kaput nosim? Bio sam najsiroma{niji. - Ko su ovi u drugom redu, sleva nadesno? - Radoslav Zoranovi} iz ^a~ka, wegov brat dr`ao je poznatu gvo`|arsku radwu „Zoranovi} i brat“ kod pijace, Radomir \eni} iz Br|ana, Nedeqko Kratovac, otac mu je bio abaxija u Po`egi, Miodrag \urovi} iz bogatije porodice iz Gorweg Milanovca, gde je zavr{io ~etiri razreda gimnazije a od petog u~io sa nama u ^a~ku, @ivojin Bo{kovi}, koga smo zvali Oxa, siroma{an |ak iz Kraqeva. Mladi} koji le`i je Nenad Mijatovi} iz Gorweg Milanovca. - Se}a{ li se jo{ nekog druga iz gimnazije, koji nije na ovoj fotografiji? - Osmi razred Gimnazije u ^a~ku {kolske 1930/ 1931. imao je tri odeqewa od po 32 u~enika. VIII/1 je bilo `ensko i, po{to sam stanovao u Pridvorici i bio jako siroma{nog stawa, nisam imao priliku da se upoznajem sa devojkama iz tog odeqewa. Se}am se pojedinih |aka i iz VIII/2, koje je kao i moje VIII/3 bilo ~isto mu{ko. Obren Sti{ovi}, iz moje generacije, bio je {panski borac. Ratko Mitrovi} je bio komunisti~ki prvak i wega su Nemci obesili na pijaci u ^a~ku. POZORI[NE PREDSTAVE U BEQINI Sa~uvao si jo{ jednu zanimqivu fotografiju, iz 1930. godine. - Bio sam u sedmom gimnazije. Upraviteq Osnovne {kole u Jezdini je tada bio u~iteq Dragomir Filipovi}. I on je na slici, kao i u~iteqice Grozda i Olga Mitrovi}, sestra Ratka Mitrovi}a. ^udi{ se odkud ja, gimnazijalac, na fotografiji snimqenoj u Osnovnoj {koli. U to vreme sve {kole su, pored osnovne delatnosti, aktivno oba-

Glumci - amateri, Osnovna {kola u Jezdini 1930.

vqale i {iru, kulturnu i prosvetiteqsku misiju. U okviru tog rada, u~iteq Filipovi} je sastavio amatersku gluma~ku ekipu, dramsku sekciju, pozivaju}i pojedine li~nosti koje su nekada bili |aci te {kole, me|u wima i mene. U~iteq Filipovi} i u~iteqice Grozda i Olga bi odabrali neki pozori{ni komad, uve`bavali ga sa glumcima i odre|enih dana izvodili predstave za narod, na pozornici improvizovanoj u najve}oj u~ionici. Glumci na ovoj fotografiji su obu~eni u kostime za komediju „Izbira~ica“ Koste Trifkovi}a. - Se}a{ li se imena glumaca sa fotografije i uloga koje su tuma~ili? - Kako da ne. Prva sleva je u~iteqica Grozda, a do we Branko Peruni~i}, u~iteq u nekoj {koli, u glavnoj ulozi. Wegovi ujaci su Strahiwa i Radomir Eri} iz Beqine. Koviqka Eri}, tako|e iz Beqine, igrala je Mar~iku, devojku oko koje su se svi vrteli. Koviqka je poha|ala gimnaziju nekoliko razreda, a onda se udala za Milorada Kova~evi}a, zemqoradnika iz Pridvorice. Ona je }erka Perse Eri}, kojoj je mu` poginuo u ratu. Kasnije je dovela u ku}u svoga qubavnika Vukomana Grujovi}a iz Parmenca. Vukoman je imao jednu drvenu nogu i bavio se stolarskim poslovima. - Mi{o, zna{ li da je Per-

sin Vukoman za `ivota napravio dva mrtva~ka sanduka, za sebe i za Persu. Sanduke je stavio na tavan i u wima dr`ao pasuq trideset godina do svoje smrti. Umro je pre Perse. - Znam i {ta se de{avalo na dan Persine sahrane, 12. juna 1943. godine. U pogrebnoj povorci je bio moj ujak Bo`idar Raketi} iz Beqine. Toga dana je u Beqini i drugim selima u okolini ^a~ka bila bugarska racija i Bo`a su tom prilikom bugarski vojnici izveli iz povorke i zajedno sa wegovim sinom Mirkom i suprugom Sofijom oterali u Kraqevo i predali ih Nemcima. Oni su Sofiju oslobodili, a ostale streqali na Vidovdan na „Ratarskom imawu“ - kraqeva~kom strati{tu na kome je u nekoliko navrata streqano oko 400 taoca. U istoj raciji Bugari su pohvatali Petra Eri}a i Vojimira Ikodinovi}a iz Beqine, a iz Parmenca u~iteqa Svetomira Paunovi}a. ^UDNI SU QUDSKI PUTEVI - Odosmo, opet, daleko. Vratimo se fotografiji. - ^etvrta sleva je Katarina Kata Eri}, iz Beqine. Ne se}am se uloge koju je tuma~ila u komadu. Se}am se da je do Sokolskog doma u ^a~ku bila zgrada neke doma}insko radni~ke {kole i da je Kata zavr{ila `ensku zanatsku {kolu u kojoj se u~io

Radovan Eri} u Klivlendu

vez, {ivewe i sli~no. Jesi li ti poznavao Katu? - Kako da ne. Ona mi je bliska rodbina. Katina majka Vinka, supruga Dobrivoja Eri}a iz Beqine, i Stanislava, majka moje majke Zorke, su sestre. Ro|ene su u Grabu, od majke Miqe i oca Marka Ili}a. Vinka je `ivela 96 godina. U braku sa Dobrivojem Eri}em rodila je Miru, Radojku, Qubicu, Stanojku, Katarinu i sina Radovana. ^etiri }erke su se udale za zemqoradnike, a najmla|a, Kata, je bila obrazovanija od svojih sestara i udala se za Dobrivoja Renduli}a, rodom iz Lu~ana, aktivnog narednika tada{we jugoslovenske vojske. U toku rata zajedno sa pa{enogom @ivojinom Gavrilovi}em iz Prijevora, Qubi~inim suprugom, pripadao je Ravnogorskom pokretu. U povla~ewu ~etnika pred partizanima, pred kraj rata, u gudurama Bosne izgubili su `ivot i @ivojin i Dobrivoje. Sa wima je bila

i Kata koja se jedva spasla. Posle rata udala se za udovca Perka ^umi}a. Nije imala decu ni u prvom ni u drugom braku. Negovala je Perkova dva sina iz prethodnog braka. Jedan od wih je poznati glumac Drago ^uma. Vinkin sin Radovan o`enio se Ratomirkom iz Rakove, koja mu je rodila }erke Milicu, Lelu i Nadu, i sina Milana. Pred rat Radovan je mobilisan u 55. pe{adijski puk, zarobqen od Nemaca i odveden u koncentracioni logor u Nema~ku. U vreme kad si bio u ratnom zarobqeni{tvu u Nema~koj, nisam samo tebi pisao dopisnice na nema~kom jeziku ve} i Radovanu Eri}u i jo{ nekim zarobqenicima (bio je obavezan tekst na nema~kom). Evo jedne takve dopisnice, koju meni pi{e Radovan 1942. iz zarobqeni~kog logora Stalag VI A. Sadr`aj preveden na srpski jezik glasi: “Dragi moj Dobrivoje, danas sam dobio tvoju kartu. Raduje me jer svaku kartu pi{e{ razumqivo i

- Milivoje Kova~evi}, zemqoradnik iz Pridvorice. Sa mnom je i{ao u osnovnu {kolu. Ja sam ga pozvao i predlo`io u~itequ Filipovi}u da mu dodeli ulogu sluge u komadu „Izbira~ica“. U toku predstave se dva puta pojavqivao na sceni donose}i pismo. Milivoje je brat Milorada Kova~evi}a, obojica su za vreme rata bili nakloweni ~etnicima, a druga dva wihova brata, Milisav i Qubomir, partizanima. Krajem rata Milisav i Qubomir streqani su od strane ~etnika. Uzalud je Milivoje poku{avao da sa~uva bra}u. Ku}a porodice Kova~evi} je vrlo blizu na{e ku}e u Pridvorici. Jela, ne se}am se kako joj je prezime, u komadu je igrala majku Mar~ikinu. Bila je udata za abaxiju. Do we je mu{karac, ne se}am mu se ni imena ni uloge. Evo i Julke \okovi}, sestre Dragoslava \okovi}a iz Loznice, ne se}am se uloge koju je igrala. Stigli smo do mene, devetog po redu. I ja na glavi imam veliki {e{ir. Igrao sam ulogu [tancike. Deseta je Krstina, Ki}a, zaboravio sam joj prezime i rolu, ali pamtim da je stanovala sa Jelom, u Tovilovi}a ku}i preko puta Rajka Peri{i}a i u~iteqa Jove. Do we je Qubi{a Simovi}, iz sela Loznice, bio je tada u osmom razredu gimnazije, pa Olga Mitrovi}, u~iteqica {kole u Jezdini. Od onih koji sede, prva sleva je supruga u~iteqa Filipovi}a, pa Sreten Eri}, iz Beqine, u komadu je igrao ulogu Mar~ikinog oca. Sreten je dve godine stariji od mene, zavr{io je Gimnaziju u ^a~ku i U~iteqsku {kolu u U`icu. Streqan je 1941. godine od strane nema~kih okupatora, kao u~iteq u nekom selu u okolini [apca. Pretposledwi je u~iteq Filiponastavak


8

DRU[TVO

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

IZ PORODI^NIH ALBUMA vi}, a posledwi Budimir Dragi}evi} Bu}o iz Loznice. On nije zavr{io gimnaziju. Streqan je za vreme rata od strane nema~kih okupatora. - Bo`e moj, koliko qudi je streqano samo iz jednog malog sela Beqine? Ako se nisi zamorio, prokomentari{i malo i ovu noviju fotografiju, iz 1981. godine. - Ona je sa proslave 50. godi{wice mature. U sredini su profesori Dragi Popovi}, Risto Ristovi}, koji je predavao istoriju i Milka Topalovi} - Liga, fizi~arka. I ja sam na fotografiji, prvi u posledwem redu, zdesna nalevo. Osoba sa {e{irom je Blagomir Jeremi} iz Baluge. On i wegov brat blizanac Dragomir su bili siroma{ni |aci, toliko sli~ni da nismo mogli lako da ih razlikujemo. Posle mature Blagomir je ostao na selu, a Dragomir bio oficir u Nedi}evoj vojsci i streqan za vreme rata. Petar Stamboli} nije bio na toj proslavi, jer je te godine bio predsednik Jugoslavije - Milo{e, od ku}e u Pridvorici do Gimnazije u ^a~ku pe{a~io si putem koji vodi pored na{e ku}e u Beqini, gde ti se pridru`ivao Mirko, pa ste odatle i natrag i{li zajedno. [ta ti je ostalo u se}awu iz va{eg dru`ewa? - Pa, i da nismo ro|aci, ostaje u se}awu drugarstvo iz {kolskih dana. Ponosili smo se onim |a~kim ka~ketima na glavi, jer smo znali da je velika privilegija biti gimnazijalac. Dok pe{a~imo od {kole izmewamo najnovije dogodov{tine od toga dana. U vi{im razredima svaki u svom razredu je ve} stekao odre|en broj drugova. Zato ne ~udi {to su tvojim roditeqima na drugi dan krsne slave Lu~indana gosti bili i Mirkovi {kolski drugovi, me|u wima Milo{ Mini} i Petar Stamboli}, koga je upoznao preko mene. Mirko je naj~e{}e bio spreman za polazak u {kolu i ~im se ja pojavim u dvori{tu on je uzimao spremqenu torbu sa kwigama i zajedno nastavqamo pe{a~ewe ka ^a~ku. De{avalo se da Mirko tek doru~kuje kad ja sti`em iz Pridvorice. Tada ga sa~ekam, ako ne kasnimo, ali, ako kasnimo, ja produ`avam, a Mirko na brzinu zavr{ava doru~ak i juri da me stigne. Obi~no u takvim slu~ajevima ne stigne sve da pojede, {to dobro do|e tvom mla|em bratu Du-

{anu, Lacu, koji tada nastavqa i ~asti se onim {to je ostalo. I va{a ku}a je u to vreme bila sirotiwa, sa puno sitne dece koju nije bilo lako hraniti, odevati i obuvati. Se}am se jednog jutra kada sam zatekao Mirka da doru~kuje pr`ena jaja, i Laca onako malog, kako stoji pored Mirka, vu~e ga za rukav i savetuje: „Mivko, idi u {kolu, ode Mivo{, idi zakasni}e{”. Pri povratku iz gimnazije strina Zorka me ~esto zadr`i da ru~am sa Mirkom. U APRILSKOM RATU - Kada si i gde slu`io vojni rok? - U vojsku sam oti{ao u 27. godini, u vreme kada i Mirko, od oktobra 1939. do avgusta 1940. Obojica smo bili u pe{adijskoj {koli za rezervne oficire, Mirko u Sarajevu, ja u Mariboru. O Bo`i}u 1940. dobili smo odsustvo i slikali se zajedno. - Pojedini tvoji i Mirkovi {kolski drugovi posle mature odo{e na fakultete. Za{to vas dvojica to niste u~inili? - Sirotiwa i Bogu je te{ka. Bili smo sre}ni {to smo i gimnaziju zavr{ili. Tro{kovi studirawa bili su veliki. - Dobro, ti si u Golupcu u dr`avnoj slu`bi i pribli`ava se rat. [ta se de{ava s tobom u to vreme ? - Na Vra~eve 1940. godine dobio sam poziv za vojnu ve`bu. Oti{ao sam u ^a~ak u 58. pe{adijski puk u koji su me rasporedili i, po{to su videli da sam skoro do{ao iz vojske, vojna ve`ba mi je skra}ena. U decembru 1940. sam pu{ten sa ve`be i vratio sam se na slu`bu u Golubac. U martu 1941. mobilisan sam u isti puk u ^a~ku. Na dan kad je izbio pu~ u Beogradu, 27. marta, nalazili smo se u Kosovskoj Mitrovici. Onda smo jedno vreme odseli u Petrovom Selu kod Skopqa. Na dan bombardovawa Beograda, 6. aprila, kre}emo ka Kumanovu. Toga dana su nema~ke oru`ane snage napale Jugoslaviju bez objave rata. Dva dana kasnije nema~ke trupe su iz Bugarske pre{le granicu i presekle put 58. pe{adijskom puku, koji je bio ~isto srpski. Sa~iwavali su ga vojnici i oficiri ro|eni u U`icu, ^a~ku i Kraqevu. Jedino je komandant puka bio Hrvat - pukovnik Nikola Nardeli, koji je kasnije pripadao usta{ama. I taj na{ komandant je saop{tio da smo opkoqeni ne-

Mirko Jovanovi} na prinudnom radu u Austriji, Aspang 1943.

Mirko Jovanovi} (levo) i Milo{ Jovanovi}, 1940.

ma~kim tenkovima i naredio predaju bez borbe. Oficiri i vojska bili su zbuweni. Ja sam bio mobilisan kao podnarednik - |ak i bio sam vodni oficir I voda 22. ~ete. Pri zarobqavawu mnogi su poku{ali da pobegnu, me|u wima i ja. Imao sam, na opasa~u, napuwen pi{toq, a na glavi {lem. Nisam daleko odmakao kad se ispred mene pojavi nema~ki tenk. Iz kupole tenka nema~ki vojnik mi naredi da skinem {lem i da ga sa pi{toqem predam wemu. Nisam imao kud, pa to i u~inim, a onda sam i{ao pe{ice gologlav ispred tenka sve do kasarne grani~ara, ogra|ene bodqikavom `icom, gde su Nemci smestili zarobqene pripadnike 58. pe{adijskog puka. Bilo je to na Uskrs 1941. godine. Odnekud su se pojavila {arana jaja. Pri~alo se da su Nemci odobrili da se boje uskr{wa jaja. Gladna vojska za nekoliko dana je obrstila sav cvet sa bagrewa u krugu kasarne. Komandir moje ~ete poku{ao je da me prebaci u grupu oficira, koji su bili odvojeni od vojnika - redova. Nije uspeo, jer su Nemci naredili da grupu oficira ~ine oficiri sa epoletama. Ja nisam imao epolete, pa sam ostao u grupi obi~nih vojnika. @IVOT U ZAROBQENI[TVU - Kako si se ose}ao u prvim danima zarobqeni{tva? - Bilo je te{ko, ali najte`e

su mi pale re~i koje su izgovarali qudi sa prozora ku}a, kada su nas Nemci sprovodili kao zarobqenike ulicama Skopqa. I danas ~ujem: „Ua, majku vam srpsku, tako vam i treba, {ta ste tra`ili ovde u tu|oj zemqi?“ Iz Skopqa su nas u furgonima sproveli u Bugarsku, u mesto Xumaja, gde se nalazio prihvatni logor. U wemu smo ostali nekoliko dana. ^uvali su nas bugarski stra`ari. - Iz logora Xumaja u Bugarskoj odveli su vas u Nema~ku? - Bili smo zarobqenici i prinu|eni da se pokoravamo sili. Nismo znali kuda nas vode. Se}am se jednog doga|aja na `elezni~koj stanici u Bugarskoj kada smo ulazili u furgone za daqi transport. U{ao sam i gledam kroz prozor. Pored kompozicije voza - bugarski i nema~ki vojnici. Bugarski vojnik, odmah pored prozora, dr`i hleb u rukama. Bio sam gladan i zatra`im par~e. On mi pokazuje ceo hleb i ka`e „Daj {iwel“. Skinem {iwel i kroz prozor ga dajem bugarskom vojniku, a on mi za uzvrat pru`a ~itav hleb. Primetio to nema~ki vojnik, udara nogom bugarskog vojnika, oduzima mu {iwel i vra}a mi ga kroz prozor furgona. Hleb sam podelio sa nekoliko zarobqenika. Preba~eni smo u Rumuniju, opet u neki prihvatni logor gde smo ostali nekoliko dana. Koliko su mi du{u

parali oni qudi i `ene sa prozora ku}a kad su nas Nemci sprovodili ulicama Skopqa, toliko sam bio ganut sau~e{}em rumunskog naroda. Plakao sam kada su wihove `ene na kolonu izgladnelih zarobqenika bacale ka~amak i zrna kukuruza. Neko od zarobqenika uhvati par~e ka~amaka u letu, a neko kupi zrnevqe po zemqi i odmah stavqa u usta. Kad smo kasnije prolazili kroz Ma|arsku druga~ija situacija. Ma|arski vojnici namerno pred nama jedu hleb i hranu iz konzerve, a nama ni{ta ne daju. Iz Ma|arske stigli smo u Austriju, a onda punih 12 dana nismo izlazili iz furgona. Toliko je trajao na{ transport od Austrije do Pomeranije, do Hamer{tajna blizu Balti~kog mora. Tu su nas ubacili u postoje}i logor, gde smo zatekli francuske i belgijske zarobqenike. Francuzi su nam pri dolasku davali keks iz kutija koje su dobijali preko Crvenog krsta. I Belgijanci su bili dobri. Bila su dva brata Belgijanca, Anri i Evgenije, koji su po~eli da u~e srpski. Bio je to logor Stalag 2B Hammerstein. - Te{ko je biti ratni zarobqenik, ali jo{ te`e je biti civilni zarobqenik, na prinudnom radu, kao {to je to bio moj brat Mirko. U logoru ratnih zarobqenika {titi te donekle Me|unarodni crveni krst, a i bol ima{ sa kim da podeli{. Ti zna{ da je Mirko, posle zavr{etka Dr`avne saobra}ajne `elezni~ke {kole u Beogradu, radio kao ~inovnik na `elezni~kim stanicama Slovenije, u Kotoribi, Krawu, Sevnici. Kad su nema~ke trupe u{le u Sloveniju, wega su, kao Srbina,

zarobili i odveli u logor u Austriju. Onda su ga iz logora odveli na prinudni rad. Kao civilni zarobqenik na radu morao je uvek sa sobom da nosi zarobqeni~ki broj A 387/0870. Pri~ao je kasnije da su ga boli nekim iwekcijama i kad je bio i kad nije bio bolestan. Znao je nema~ki, Kad se vratio u Beqinu, posle oslobo|ewa, bio je ko`a i kosti, bled kao krpa i depresivan. Vi{egodi{wa usamqenost, a verovatno i neki medicinski eksperimenti vr{eni nad wim, ostavili su velike i neizbrisive tragove. Uni{tila su ga i doga|awa u Beqini tokom okupacije, o kojima smo ga obave{tavali u pismima. Javili smo mu i o pogibiji na{eg brata Milisava, 6. avgusta 1942. godine na putu Kotra`a Gu~a. Kad je ~uo o wegovoj smrti napisao nam je jedno veoma dirqivo pismo. U dopisivawu sa wim poslali smo mu tvoju adresu. Nego, da li ti je koristilo u zarobqeni{tvu to {to si imao vi{e {kole od drugih u logoru? - Jeste. Ja sam radio na po{ti u logoru. Raspore|ivao sam pisma koja su odlazila i koja su dolazila. Pored Srba, Francuza i Belgijanaca, kasnije su se u logoru na{li i zarobqeni Amerikanci. - I do kada tako u zarobqeni~kom logoru? - Do 15. januara 1945. godine. Nemci nas tada sele prema zapadu, po{to ruska armija napreduje sa istoka. Be`e}i ispred Rusa, nema~ke trupe se sretnu sa ameri~kim i u aprilu na{ logor bude oslobo|en. U Nema~koj, ostajemo, oslobo|eni, jo{ neko vreme. U avgustu 1945. sti`em u ^a~ak.


PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

9


10

MARKETING

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE


PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

MARKETING

11


12

SELO

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

PIJA^NI BAROMETAR

MAGISTAR VO]ARSTVA QUBIVOJE IRI@ANIN O PROIZVODWI VINA Kako se mnoge stvari u `ivotu de{avaju slu~ajno, tako se i na{a ekipa na{la na imawu magistra vo}arstva Qubivoja Iri`anina u Preqini, gde se bavi proizvodwom vo}a, prevashodno kupine, ve} vi{e od 20 godina. Krajem pro{log veka, kako ka`e, ba{ “sasvim slu~ajno” je po~eo da se bavi i proizvodwom vina u doma}oj radinosti, i to gotovo iskqu~ivo od svog vo}a. Pristalica je zdrave hrane, tako da godinama u svojim zasadima kupina nije koristio hemijske preparate. Da bi vino bilo dobrog kvaliteta, podse}a, potrebno je kvalitetno vo}e. Obja{wava nam da je Preqina, koja se nalazi na oko 250 metara nadmorske visine, sa puno sun~anih dana, pogodno tlo za uzgajawe vo}a. Da bi se prilagodio razli~itim ukusima potro{a~a nastala je ~itava paleta vina. To su vina koja se dobijaju kombinacijom razli~itog vo}a, kupine i vi{we, borovnice, jagode, maline, crne ribizle... Zanimqivo je da je uspeo da dobije i {ampawac od kupina. ubivoje Iri`anin zajedno sa bratom obra|uje oko dva i po hektara zemqe. Na jednom hektaru, koliko je prilago|eno vo}arstvu, kupina je primarna. Ova porodica u svom vo}waku ima i vi{we, kru{ke, duwe i kajsije. “Ni{ta spektakularno, tek onoliko koliko mo`emo da preradimo”, ka`e na{ sagovornik i dodaje: - Pravim od 12 do 15 vrsta vina, razli~itih ja~ina, kombinacija. Neka su ~ista, kao {to su vina od kupine, vi{we, maline. Imam i razne kombinacije vo}nih vina sa kupinom, gro`|em, vi{wom, malinom, ribizlom, jostom, zapravo od svog crvenog vo}a. Iako se broj fla{a iz godine u godinu pove}ava, tako da odre|enu koli~inu vina i prodaje, ne razmi{qa o nekoj velikoj registrovanoj proizvodwi i osnivawu firme, odnosno vinarije. - Nemam ambicije da napravim ne znam kakve serije. Da bih zaposlio tehnologa i ispo{tovao sve standarde, odnosno isplatio sve tro{kove, moram imati 10.000 boca. Ne bunim se da platim porez od tri, pet, osam, 25 odsto, ali ne `elim da radim samo za dr`avu i da do|em u isku{ewe da razbla`ujem svoja vina. Proizvodwa u doma}oj radinosti je sasvim dovoqna - ka`e Qubivoje. Pre petnaestak godina o proizvodwi ovog pi}a Iri`anin nije znao previ{e, pa je zbog toga odlu~io da poku{a da napravi vino po originalnoj recepturi. Jedna od karakteristika wegovog vina je i da se u adekvatnim uslovima mo`e ~uvati i nekoliko godina. U wegovom podrumu postoji

Q

POVR]E

krompir 40 - 50 pasuq 240 - 400 paprika 50 - 100 paradajz 50 - 80 krastavac 70 praziluk 100 tikvice 40 brokoli 150 boranija 70 kupus 30 karfiol 100 per{un 20 {argarepa 70 cvekla 80 zelena salata 40 - 50 crni luk 50 - 60 beli luk 400

SVE JE SLU^AJNO, SAMO JE QUBAV ISTINA jo{ poneka boca iz 2005. godine. - Na po~etku ni{ta nisam znao o recepturi, jednostavno sam se igrao. Naravno, kao {to se ve}ina stvari u `ivotu dogodi slu~ajno, tako sam po~eo da proizvodim i vo}na vina. Prvo sam napravio kupinovo vino, jer je bogato gvo`|em, za oca koji je i{ao na dijalizu. Dopalo nam se, pa sam sa 20, 30 fla{a pove}ao proizvodwu na dve, tri stotine. Ubrzo sam vinom punio i 500 fla{a, a posledwih nekoliko godina od 1.000 do 1.500 boca, u zavisnosti od prinosa i kvaliteta vo}a. Trudim se da {to mawe vo}a dokupim, ono koje ba{ nemam, ili koje nije dovoqno rodilo - pri~a Iri`anin. Od 2000. godine ne prska vo}wake, odnosno ne koristi hemijske preparate. Ciq mu je, isti~e, da plodovi budu {to zreliji i zdravi, i dodaje: - Po kriterijumu zdrave hrane ne sme se koristiti ni ve{ta~ko |ubrivo. Po{to imamo kravu, imamo i dovoqno stajwaka za vo}wake. Ali, objektivno, mi nemamo regularno tr`i{te za “kanal” zdrave hrane. S obzirom na to da je godinama radio kao komercijalista, nema problema sa plasmanom vina. “Onaj ko jednom proba, taj je slede}i put kupac”, ka`e na{ sagovornik dok degustiramo vino od maline. - Ne mogu vas ubediti da je vino dobro, ako se vama ne dopada. Veliku koli~inu poklonim, ali i prodam. Oko 70 odsto onoga {to napravim, mogu bez problema da prodam. Postoje tri kategorije stalnih kupaca: potro{a~i koji imaju problem sa krvnom slikom, mu{terije koje u`ivaju u ovom pi}u i oni koji vino prepoznaju kao afrodizijak - pomalo {aqivo obja{wava Qubivoje. Vino, ~ija je cena od 400 do 500 dinara, uglavnom puni u boce od

0,75 litara. Cena je, ka`e, razumna, jer je wegovo vino neznatno skupqe od fabri~kog, a pri tom, isti~e, ima posebnu boju, dobar ukus i specifi~an miris. Od 1.500 boca, koliko slo`i u veoma urednom podrumu, oko 70 odsto ~ini kupinovo vino. - Jedne godine sam hteo da napravim vino od ~iste vi{we i dobio sam lep, ali sladak napitak. Onda sam ga izmiksao sa ku-

VO]E

mu. Kada sam pri~ao qudima iz “Agrara” da sam napravio vino od joste, pitali su me {ta je to. Oni nisu ni ~uli za ovo vo}e. Do pre tri meseca Iri`anin je radio u “Tempu”, a svojevremeno i u Institutu za vo}arstvo i “Delta Agraru”, ali proizvodwa vina je, nagla{ava, vi{e od hobija - ona je qubav. - Ni{ta nije ni previ{e lako, niti previ{e te{ko, ali volim

VINA OD VO]A

MLE^NA PIJACA

Pod vo}nim vinom se podrazumeva proizvod dobijen alkoholnim vrewem vo}ne {ire ili vo}nog kquka (izmuqanog vo}a), po postupku koji se primewuje u tehnologiji za dobijawe vina od gro`|a. Mere nege i ~uvawa vo}nih vina u osnovi su iste, kao one koje se primewuju za vina od gro`|a. Vina od vo}a mogu se praviti raznim postupcima, zavisno od toga da li su stona (suva), desertna, gazirana, {ampawska ili specijalna. - Fermentacija vo}a je jako jednostavan proces, ve} hiqadama godina. Nema puno filozofije. Najva`nije je da vo}e bude {to kvalitetnije, zbog toga insistiram da uglavnom bude iz na{ih vo}waka, jer su oni u “zoni” zdrave hrane. Poenta je momenat prekidawa procesa fermentacije, a zavisi od toga da li `elite da dobijete bla`e ili ja~e vino - obja{wava Qubivoje Iri`anin.

pinom i dobio tako|e lepo pi}e. Igrao sam se i tako je nastala paleta, jer prakti~no od svakog vo}a mo`ete dobiti vino. Crna ribizla je zanimqiva, jer ima specifi~nu aromu. Vino od ~iste maline je najboqe, potom sledi od ~iste vi{we, a sve ostalo je stvar ukusa. Trebalo mi je 10 godina da napravim vino od kombinacije kupine i gro`|a - pri~a vinar. Postoji jo{ ne{to originalno {to potro{a~i vole. Na primer, kako ka`e, slu~ajno je dobio {ampawac od kupine. Podse}a nas da postoje i neobi~ne “vo}kice”, poput joste, za koju je malo ko ~uo. Josta je, obja{wava, hibrid izme|u ogrozda i crne ribizle: - Sli~na je ribizli, zanimqiva je, ima potpuno druga~iju aro-

sve`e {qive 50 suve {qive 400 jabuke 30 - 50 kru{ke 60 - 80 breskve, nektarine 90 kupine 400 maline 400 lubenice, diwe 15 - 50 ju`no vo}e 100 - 350 orasi 1.000

da se igram i pravim vo}na vina. Na sre}u, vole i moja deca, sin Jovan (15) i k}erka Zorica (14) su ve} vi{e od pola godine moji ortaci, imaju po 15 odsto od svake prodate boce. U~estvuju u pravqewu i fla{irawu vina. Ambala`a im je posebno zanimqiva, pojedine staklene boce su veoma atraktivne. Anga`uju se i u dizajnirawu etiketa. Iako imamo {tampane, oni su mnoge etikete nacrtali - ponosno ka`e na{ sagovornik. Osim dece koja vole da se sa wim zajedno “igraju”, velika podr{ka mu je i supruga Vesna, sa onim razumevawem, koje istinska, prava qubav nosi sa sobom. N. R.

projino bra{no 90 pili}i 350 - 370 jaja 8 - 13 kajmak 600 - 750 sir 250 - 400 pr{uta 1.000 - 1.500 slanina 350 - 800 suxuk 750 - 800 STO^NA PIJACA

teli}i - nema tovqenici - 180 prasi}i 200 - 220 ovce 130 jagwad 250 p{enica 25 kukuruz 24 je~am 25


13

DRU[TVO

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

UTICAJ [QIVA NA KVALITET [QIVOVICE rbija ima mnogo rakije, ali lo{e. Ove re~i, koje je svojevremeno, uz gorak osmeh, na{em sagovorniku dr Branku Popovi}u sa Instituta za vo}arstvo u ^a~ku poverio profesor dr Radoslav Paunovi}, osniva~ prve i godinama jedine katedre za Tehnologiju jakih alkoholnih pi}a u zemqi, bile su veliki podstrek iskusnog profesora mladom in`eweru, koji je tek ulazio u tajne zanata i nauke posve}ene ovim plemenitim pi}ima. Branko Popovi} je svoj istra`iva~ki rad usmerio upravo ka re{avawu brojnih problema u svim segmentima tehnolo{kog postupka proizvodwe vo}nih rakija, a naro~ito na{eg nacionalnog jakog alkoholnog pi}a - {qivove prepe~enice. U `eqi da se kvalitet srpske {qivovice podigne na vi{i nivo, dr Popovi} ve} godinama, pored nau~no-istra`iva~kog rada, u~estvuje u edukaciji proizvo|a~a rakije {irom Srbije, putem brojnih predavawa i u~e{}em u ve}ini nacionalnih komisija za senzorno ocewivawe kvaliteta jakih alkoholnih pi}a i vina. S obzirom da je u Institutu za vo}arstvo stvoreno vi{e sorata {qive koje se koriste i u Srbiji i u svetu kao sirovina za proizvodwu visokokvalitetne {qivovice, ovaj istra`iva~ je veliki deo svog rada posvetio upravo uticaju sirovine {qiva na kvalitet rakije. Tome je bila posve}ena i doktorska disertacija pod nazivom “Uticaj stepena zrelosti plodova sorti {qive na hemijski sastav i senzorne karakteristike {qivovice”, koju je nedavno odbranio na Poqoprivrednom fakultetu u Zemunu, pod rukovodstvom mentora profesora dr Ninoslava Niki}evi}a. Ciq disertacije je bio da se utvrdi najpogodniji momenat berbe plodova za preradu u rakiju ~etiri sorte {qive kombinovanih svojstava (~a~anske lepotice, ~a~anske rodne, stenleja i po`ega~e), koje su sa oko 65 odsto zastupqene u sortimentu {qive u Srbiji. - Tradicionalno se smatra da {qive za rakiju treba brati kada su potpuno zrele ili, ~ak, delimi~no prezrele. [qive u

S

RAKIJA MO@E POSTATI VRHUNSKI PROIZVOD

Dr Branko Popovi}

tom momentu opadaju ili same, ili pri blagom protresawu stabala. Plodovi imaju najvi{e {e}era i daju najve}e prinose rakije, a po{to su veoma meke, alkoholno vrewe brzo po~iwe i te~e prili~no pravilno. U toku dugogodi{weg prakti~nog i istra`iva~kog rada, primetio sam da se i od {qiva ubranih pre pune zrelosti mogu dobiti rakije izuzetno lepog, sve`eg i lepr{avog vo}no-cvetnog mirisa, dok se preradom potpuno zrelih i prezrelih {qiva, naro~ito u izuzetno `arkim letima, dobijaju destilati te{kog i veoma ~esto degradiranog mirisa, koji se, bez obzira na to {to su proizvedeni od izuzetno pogodnih sorata, ne mogu koristiti za proizvodwu rakija vrhunskog kvaliteta. Da bi se to i nau~no dokazalo, sprovedeni su ogledi u kojima su rakije proizvedene od {qiva koje su brane jednu, dve, tri, pa ~ak i ~etiri sedmice ranije, nego {to je to

^A^ANSKI RAVNOGORCI NA SABORU U BRWAKU

uobi~ajeno u tradicionalnoj proizvodwi. Odnosno, pored stadijuma zrelosti za preradu u rakiju, {qive su brane i u stadijumima zrelosti u kojima se koriste za proizvodwu su{ene {qive, proizvodwu slatka i kompota, ili za transport na udaqena tr`i{ta radi kori{}ewa u sve`em stawu - obja{wava dr Popovi}. U radu je izvr{ena potpuna karakterizacija plodova ispitivanih sorata u svim stepenima zrelosti u pogledu ~vrstine, sadr`aja suve materije, {e}era, kiselina, pektina, antocijana, ukupnih fenolnih jediwewa i sadr`aja 13 komponenata presudnih za aromu tek ubranih plodova, ka`e na{ sagovornik i dodaje: - Uo~eno je da se sadr`aj pojedinih terpenskih alkohola, odgovornih za cvetnu aromu plodova {qive, smawuje pri zrewu, dok sadr`aj {e}era raste. Tako|e, mawe zreli plodovi imali su ni`u vrednost rN, {to omogu}ava pravilniji tok alkoholnog vrewa. Sve proizvedene {qivovice, a bilo ih je 74, zadovoqavale su zahteve va`e}ih pravilnika Srbije i EU. Utvr|eno je i na koji se na~in, u zavisnosti od zrelosti plodova koji su prera|eni, mewaju sadr`aji 40 aromati~nih sastojaka rakije svrstanih u klase alkohola, estara, kiselina, aldehida i acetala. Najinteresantnije je, nagla{ava dr Popovi}, da je ~ak devet najboqe ocewenih rakija proizvedeno od {qiva, koje su bile u stepenu zrelosti koji nastupa dve - tri sedmice ranije od pune zrelosti, koja se tradicionalno smatra najpogodnijom za proizvodwu rakije. U proizvodwi {qivovice mogu se, ka`e, preradom ranije ubranih plodova dobiti, bez obzira na ni`e prinose alkohola, destilati prefiwene vo}no-cvetne arome, nameweni za proiz-

vodwu vrhunske rakije, ali se mora primeniti tehnolo{ki postupak proizvodwe koji se razlikuje od tradicionalnog. - I u savremenom svetskom vinarstvu je uo~eno, naro~ito u vinogorjima koja su jako pogo|ena klimatskim promenama i globalnim zagrevawem, da se od potpuno zrelog gro`|a dobijaju vina ni`eg kvaliteta, sa visokim sadr`ajem alkohola, ali bez sve`ine, sa monotonom, ~esto i degradiranom aromom, dok se od ranije ubranog gro`|a mogu proizvesti vrhunska vina, pri ~emu je prinos alkohola ne{to ni`i. U regiji francuskog grada Kowaka, klimatski faktori uti~u na to da gro`|e za proizvodwu vinskog destilata nikada ne dosti`e punu zrelost, {to omogu}ava dobijawe kowaka vrhunskog kvaliteta. Sve ovo govori u prilog ~iwenici da se u svetu velika pa`wa poklawa kvalitetu proizvoda, a ne samo prinosima - isti~e na{ sagovornik. Osvr}u}i se na dana{wu proizvodwu {qivovice u Srbiji, dr Popovi} nagla{ava da se umesto masovne proizvodwe rakije osredweg kvaliteta, treba {to vi{e okretati proizvodwi vrhunskih rakija. Za to, danas, na`alost, podse}a, nemamo dovoqno kapaciteta niti savremeno opremqenih podruma: - Veliki podrumi su tokom tranzicije ili zatvoreni, ili su na tehnolo{kom nivou koji nije osavremewivan gotovo 30 godina. U me|uvremenu formirani, pojedini mali podrumi, i pored neospornog kvaliteta proizvoda, nemaju velike kapacitete. Na{a rakija mo`e postati vrhunski proizvod Srbije samo ukoliko se kapital ulo`i u podizawe savremenih podruma, uz jaku regulatornu ulogu dr`ave, a proizvo|a~i se naoru`aju strpqewem. N. R.

ODR@ANA MANIFESTACIJA DANI SLATINSKE BAWE

TODOR DOBRI] JUNAK KOME SE GROB NE ZNA PROMOVISANI POTENCIJALI nedequ, 31. avgusta, odr`an je Sabor u Brwaku, na Kosovu, posve}en ~etni~kom vojvodi Todoru Dobri}u, koji je 1941. godine, iako ne{kolovan vojskovo|a i seqak, sa svojim me{tanima uspe{no organizovao odbranu Ibarskog Kola{ina od arnautskih i nema~kih neprijateqa. I pored toga {to je stekao simpatije naroda, pa ~ak i mnogih komunista, OZNA ga je likvidirala 1946. godine, a wegov grob, kao ni mnogih drugih junaka iz Drugog svetskog rada, do danas uop{te nije prona|en. U Brwaku, rodnom mestu Todora Dobri}a, Ravnogorci su mu podigli spomenik, ispred koga se masovno okupqaju svakog 31. avgusta. Ve}i broj Ravnogoraca iz ~a~anskog odbora odazvao se pozivu bra}e sa Kosova da prisustvuje Saboru. Osim ^a~a-

ro{log vikenda je po drugi put odr`ana turisti~ka manifestacija Dani Slatinske Bawe, u organizaciji MZ “Slatina” i me{tana, a uz pomo} Turisti~ke organizacije ^a~ka. Tokom dva dana manifestacije predstavqeni su svi potencijali ove izuzetno lekovite, ali zaboravqene bawe. Organizatori su izrazili nadu da }e ova svetkovina postati tradicionalna i uz podr{ku Grada ^a~ka dobiti mesto koje joj pripada. Sve~anost je u prisustvu gradona~elnika ^a~ka i gradskog rukovodstva, odbornika i vi{e stotina me{tana i gostiju, otvorio ministar u Vladi Republike Srbije Velimir Ili}. Goste su pozdravili predsednik MZ “Slatina” Dra{ko Tutunovi} i direktor slatinske {kole, odbornik Skup{tine grada Lazar ^ikiriz. Na osnovu hemijskih analiza, voda Slatinske Bawe sa-

P

U

na, Brwak su u nedequ posetili i Ravnogorci iz gotovo svih gradova Srbije, predsednici republi~kog i odbora za Moravi~ki okrug i drugi zvani~nici Pokreta. Posle parastosa, doma}ini su priredili bogat kulturno umetni~ki program, u kome je u~estvovala i pesnikiwa Qiqana Bralovi}. U obra}awu gostima, doma}ini nisu imali dovoqno re~i zahvalnosti, jer, kako su istakli,

samo od Ravnogoraca nisu zaboravqeni i jedino se mogu nadati wihovoj podr{ci i pomo}i. Zbog toga pozivamo i sve oni koji nisu Ravnogorci, a iskreno qube svoj rod, otaxbinu i istoriju, da idu}e godine po|u u Brwak, Zubin Potok, Leposavi}, Kosovsku Mitrovicu... Dragan ]endi}, predsednik Ravnogorskog pokreta OO ^a~ak

LEKOVITE BAWE

dr`i sumporvodonika vi{e, nego ostale bawe u Srbiji. Stru~na komisija Instituta za medicinsku hidrologiju i klimatologiju Medicinskog fakulteta iz Beograda uradila je hemijsku analizu 1957. i 1958. godine. Vode Slatinske Bawe spadaju u red hladnih sumpornih voda, koje imaju karakter slabih alkalno-solini~nih voda. ^ine je slede}i elementi: kalijum, litijum, rubidijum, stroncijum, cezijum, barijum i fosfor. Ovo

je samo informativna analiza, jer je za kompletniju analizu potrebno vi{e od jednog litra vode (tri do pet litara), kako bi se na osnovu potpunije analize Slatinska Bawa uvrstila u red sumpornih lekovitih voda. Temperatura mineralne vode Slatinske Bawe iznosi 16,8°C. Preporu~uje se za le~ewe pre svega ko`nih oboqewa i reumatizma, pri ~emu je neophodno dogrevawe vode u kupatilima.


14

DRU[TVO

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

SUTRA SVE^ANO OTVARAWE MANIFESTACIJE „PLODOVI ZAPADNOG POMORAVQA” Zabla}u se po osmi put, ovog vikenda, prire|uje privredno-turisti~ka i kulturno-zabavna manifestacija “Plodovi zapadnog Pomoravqa”, u organizaciji Udru`ewa povrtara Zabla}e, a uz podr{ku Grada ^a~ka i Privredne komore Kraqevo OJ ^a~ak. Ciq ove manifestacije je da uspostavi direktan kontakt izme|u poqoprivrednih proizvo|a~a, prera|iva~a i kupaca. Na “Berzi hrane” }e biti predstavqeni svi proizvodi iz oblasti primarne poqoprivredne proizvodwe: povrtarstva, vo}arstva, sto~arstva, p~elarstva i cve}arstva, kao i proizvodni potencijal wihove prerade, konzervirano, zamrznuto i su{eno vo}e i povr}e, proizvodi pekarske industrije, kola~arski proizvodi, ali i pe~ewarski koji imaju izuzetno dugu tradiciju. - Posetioci }e biti u prilici da tokom predstoje}eg vikenda vide koje proizvode na{ kraj mo`e da ponudi doma}em i inostranom tr`i{tu, ali i da u`ivaju u zanimqivom i raznovrsnom kulturnoumetni~kom programu. Veoma je zna~ajna “Berza hrane”, na kojoj se predstavqaju proizvo|a~i poqoprivrednih proizvoda, wihovi kooperanti, otkupqiva~i, potencijalni izvoznici. Re~ je o “Berzi hrane”, ne samo sa podru~ja ^a~ka, ve} i Zapadne Srbije. ^iwenica je da Republika Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, Belorusijom i Kazahstanom. Postoji

U

OKUPQAWE PROIZVO\A^A, PRERA\IVA^A I KUPACA

Aleksandar Da~i}, Sne`ana Markovi} \urovi} i Cane Jovanovi}

velika izvozna {ansa, u trenutno aktuelnim spoqno - politi~kim uslovima, da na{a hrana dopre do ruskog tr`i{ta, naravno uz prave, kvalitetne proizvode - rekao je, izme|u ostalog, pomo}nik gradona~elnika za oblast dru{tvenih delatnosti Aleksandar Da~i}, na konferenciji za novinare, odr`anoj u utorak, u sali Gradskog ve}a. Da~i} je podsetio da je ova manifestacija, koju Grad podr`ava ve} osam godina, od izuzetnog zna~aja za na{ okrug. Predsednica Organizacionog odbora Sne`ana Markovi} \urovi}, izrazila je zadovoqstvo zbog velikog interesovawa qudi, kako

izlaga~a, primarnih poqoprivrednih proizvo|a~a i prera|iva~a hrane, tako i kupaca. - Iako }e manifestacija biti odr`ana u subotu i nedequ, odlu~ili smo da u petak uve~e organizujemo koncert mladih bendova ~a~anske Gimnazije, na kome }e nastupiti “Krug” i “Jurka”. U subotu u 12 ~asova je otvarawe “Berze hrane”, sajma prate}e industrije u poqoprivredi. Od 12 do 20 ~asova bi}e otvorena privredna izlo`ba. U 13 ~asova }e biti odr`an okrugli sto na temu “Perspektive i izazovi izvoza u Rusiju”, u {kolskoj menzi u Zabla}u. Pozvali smo predstavnike Eko-

nomskog saveta iz Ruske ambasade, Privredne komore Srbije i Zadru`nog saveza Srbije i Vojvodine da budu u~esnici okruglog stola, ~iji je ciq da poka`emo {ta imamo da ponudimo ruskom tr`i{tu. Naravno, pozvali smo i qude iz struke, profesore sa Agronomskog fakulteta i Instituta za vo}arstvo, predstavnike poqoprivrednih udru`ewa i zadruga sa na{eg podru~ja, Moravi~kog i Ra{kog okruga - najavila je Sne`ana Markovi} \urovi}. Ukoliko vremenski uslovi dozvole, u subotu, neposredno pred sve~ano otvarawe manifestacije, Aero klub “^a~ak” }e izvesti akrobacije sa avionima i motornim zmajevima. Sve~ano otvarawe manifestacije predvi|eno je za 18 ~asova, a potom sledi kulturnoumetni~ki program, u kome }e u~estvovati KUD “Abra{evi}”, Marija Trajkovska i Ne{o Jovanovi}, uz pratwu orkestra Mita Sretenovi}a. - Za nedequ je planirano takmi~ewe u pe~ewu prasadi i jagwadi na ra`wu i pripremawu satara{a. Od 10 do 19 ~asova }e biti odr`ana prodajna izlo`ba prehrambenih i poqoprivrednih proizvoda i sajam prate}e indu-

strije u poqoprivredi. Od 18 ~asova usledi}e kulturno-umetni~ki program na kome }e nastupiti: KUD “Milisav Petrovi}” Parmenac i Udru`ewe “Vidovdan”, KUD “Srpski jelek” i KUD “FRA”, odeqewe iz Zabla}a. Progla{ewe pobednika i dodela nagrada, kao zavr{nica manifestacije, bi}e odr`ani u nedequ u 19 ~asova - navela je program Sne`ana Markovi} \urovi}. Cane Jovanovi}, ~lan Organizacionog odbora, istakao je da je ova manifestacija izuzetna prilika da uka`emo na zna~aj kupovine doma}ih proizvoda. - Po posledwoj statistici, 17 odsto radno sposobnih u Srbiji zaposleno je u proizvodwi, a u Evropi od 34 do 43 odsto. Pomak mo`emo napraviti jedino kupovinom doma}ih proizvoda - naglasio je Jovanovi}. Manifestacija “Plodovi zapadnog pomoravqa” i program “Berza hrane”, pored velikog broja direktnih u~esnika, okupi}e i mnoge zaqubqenike starih tradicionalnih jela i obi~aja, koji }e u`ivati i u takmi~ewu u pe~ewu prasadi i jagwadi na ra`wu i pripremawu satara{a. N. R.

KUD “DULE MILOSAVQEVI] - @ELE” (1934-2014)

UPIS U 2014. GODINI

UD “DULE MILOSAVQEVI] - @ELE” organizuje UPIS u periodu od 01. 09. - 30. 09. 2014, svakog radnog dana od 19-21 ~asova u prostorijama KUD “DULE MILOSAVQEVI] - @ELE” (u krugu ko{arka{kog kluba “@elezni~ar”) kod `elezni~ke stanice u ^a~ku. Kao i svake godine, upisujemo nove ~lanove sa i bez iskustva u FOLKLORNU, MUZI^KU I PEVA^KU sekciju. Na{im ~lanovima nudimo dobar stru~an rad,

K

brzo ukqu~ivawe u izvo|a~ke ansamble, koncerte kao i putovawa po Srbiji i inostranstvu. KUD “DULE MILOSAVQEVI]- @ELE” je nastao davne 1934. godine kao peva~ka grupa i tambura{ki orkestar `elezni~ara grada ^a~ka. Folklorna sekcija KUD-a je osnovana 1947. godine. Tokom 80 godina postojawa pro{le su generacije mnogobrojnih ~lanova, a posebno izdvajamo ~lanove kao {to su Bora \or|evi}, Radmila Bako~evi}, Dobrivoje Topalovi} i drugi.

Budite i Vi deo uspe{ne organizacije! KUD “DULE MILOSAVQEVI]- @ELE” @elezni~ka kolonija 8

Tel: 064/9798245


PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

PRAVOSLAVQE

15


16

KULTURA

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Paulo Koeqo

DNEVNIK JEDNOG ^AROBWAKA „Dnevnik jednog ~arobwaka “ je jo{ jedna izvanredna kwiga jednog od najuticajnijih savremenih pisaca Paula Koeqa. Kwiga „Dnevnik jednog ~arobwaka“ najpopularnijeg duhovnog pisca i ovoga puta nas vodi na put ka samootkrivawu. Zakora~ite u neodoqivu pri~u Koeqovog hodo~a{}a i putovawa u Santjago de Kompostelu. Ova o~aravaju}a parabola podsti~e `equ da svako na|e svoj sopstveni put. Delom avanturisti~ka proza, delom vodi~ za otkrivawe samoga sebe, ova uzbudqiva kwiga ima dra` ~arolije i spoznajnog uvida. Pri~a po~iwe 1986. godine, kada pisac pe{ke kre}e iz francuskog mesta Sen @an Pije-de-Por na {est stotina kilometara dugo hodo~a{}e u Santjago de Kompostelu, gradi} na severu [panije, gde se nalaze mo{ti svetog apostola Jakova. U po~etku nameran da na taj na~in zaslu`i posve}ivawe u jedan hri{}anski red, on }e na kraju zaslu`iti mnogo vi{e. Na kraju putovawa, koje }e za wega tek po~eti, odjednom }e shvatiti za{to se ~udesno i nesvakida{we sadr`i u obi~nom i svakodnevnom...

Ginter Gras

LIMENI DOBO[ Roman koji zajedno sa novelom Ma~ka i Mi{ i Pse}im godinama ~ini tzv. Gdawsku trilogiju. Romanom Limeni dobo{ Ginter Gras je postao glasnogovornik nema~ke generacije odrasle tokom nacisti~ke ere. Tridesetogodi{wi ~ove~uqak Oskar Macerat zapisuje ispovest o svom `ivotnom putu. S tri godine, kada je dobio limeni dobo{, odlu~io je da vi{e ne raste. Tim ~inom odredio se jednom za svagda prema svetu odraslih odbijaju}i da se uklopi u dru{tvo svog vremena. Ispostavqa se da je ovaj tridesetogodi{wi izop{tenik, koji sada `ivi u psihijatrijskoj bolnici, i od ~ijeg visokog glasa staklo puca, jedina zdrava osoba u svetu prepunom privida, la`i i zlo~ina. Limeni dobo{ jedan je od najva`nijih romana nema~kog nobelovca. Roman koji je pomerio granice kwi`evnosti i proslavio Grasa {irom sveta – naro~ito kada je prenesen i na filmsko platno.

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

OKRUGLI STO OGRANKA VUKOVE ZADU@BINE U ZAVR[NICI LETWIH DANA KULTURE

POBEDA VUKOVIH IDEJA

avr{ni program Letwih dana kulture ^a~ak 2014. poveren je Ogranku Vukove zadu`bine Udru`ewu “^uvari dela Vuka Karaxi}a” koje je pro{log petka u saradwi sa Narodnim muzejom organizovalo okrugli sto na temu “Pobeda Vukovih ideja”. Povod za podse}awe na zasluge velikog reformatora srpskog jezika i pisma je 150. godi{wica od smrti Vuka Karaxi}a, koja se odgovaraju}im programima obele`ava u kulturnim i prosvetnim krugovima na nacionalnom nivou. O kultnoj ulozi Vuka Karaxi}a i pobedi wegovih ideja govorila je predsednica Ogranka mr Grozdana Komadini}, a o Vukovom `ivotnom putu bibliotekar savetnik Milica Bakovi}. Kroz program je vodila Zorica Le{ovi}. U~enici O[ “Sveti |akon Avakum” sa nastavnicom Milom Mutavxi}, kazivali su odlomke iz “Vukovog rije~nika” i scenski do~arali kako na Vukovom putu izgleda narodna tradicija u trnavskom kraju. Mlada lingvistkiwa Anastasija Plazini} govorila je spomenare iz istoimenog odeqka “Kwige o qubavi” Grozdane Komadini}, koji su prikupqeni vukovskom metodom. Spomenari su bili nastavak nekada{we lirske narodne pesme, a pojavili su se u gradskoj sredini kao gra|anska lirika. Studentkiwa Filolo{kog fakulteta Sara

Z

utorsko ve~e mladog srpskog rediteqa, scenariste, producenta, monta`era, novinara, medijskog revolucionara Borisa Malagurskog, obele`ilo je u nedequ peti program Letwih duhovnih ve~eri, koje su i ovog avgusta organizovale Dveri i IK “Catena mundi”. Malagurski je sa 26 godina uradio toliko da ga je Bo{ko Obradovi} s pravom nazvao “~udom od mladog ~oveka”, koji je sa svojim dokumentarnim filmovima o Srbiji i srpskom narodu kao “krik svog naroda za istinom i slobodom misli o sebi i stawu u kome se nalazimo” proputovao gotovo ~itav svet. Prikazan je dokumentarni

A

Kwi`evno dru{tvo Mr~ajevci i Udru`ewe kwi`evnika Srbije povodom odr`avawa 14. Mr~ajeva~kih pesni~kih susreta raspisuju PESNI^KI KONKURS za u~enike osnovnih i sredwih {kola na teme: zavi~aj, Morava, [umadija i slobodne teme Nagradu "Petar Milo{evi}" i nov~ani iznos dobi}e tri najuspe{nija rada. Rok za slawe radova potpisanih imenom i prezimenom sa adresom je 17. septembrar 2014. godine Radove slati na adresu: Kwi`evno dru{tvo Mr~ajevci Dom kulture Ul. Miloja Stevanovi}a bb 32 210 Mr~ajevci

Plazini} program je muzi~ki oplemenila izo|ewem poznatih narodnih pesama. Govore}i o pobedi Vukovih ideja Grozdana Komadini} je istakla da je on stvorio najlep{u i najsavr{eniju azbuku na svetu, bio uporan u sakupqa~kom radu, zahvaquju}i kome su srpske narodne epske i lirske pesme ve} u wegovo vreme o~arale Evropu. Najve}om tekovinom wegovog dela smatra se uvo|ewe narodnog jezika u kwi`evni, jer je do tog trenutka na{ narod govorio slavenoserbskim jezikom (koji je bio me{avina staroslovenskog, ruskog i crkvenog jezika) i stvorio gramatiku – “Pismenicu srpskog jezika”. Zahtevaju}i da kwi`evni jezik bude jezik obi~nog naroda, kojim su tada govorili srpski se-

qaci, Vuk je po~eo da objavquje kwige na tom jeziku, uprkos mo}nim protivnicima. Bio je izraziti predstavnik srpske revolucije 1804. godine, a izdavawe “Srpskog rije~nika” u Be~u 1818. godine, bio je po~etak ostvarivawa wegove prosvetne misije. Pobedom Vukove reforme smatra se 1847. godina kada su napisana na narodnom jeziku, objavqena dela: “Pesme” Branka Radi~evi}a, “Gorski vijenac” Petra Petrovi}a Wego{a, “Rat za srpski jezik i pravopis” \ure Dani~i}a i Vukov prevod Novog zavjeta. Kwi`evnim dogovorom u Be~u 1850. srpski i hrvatski pisci pozvani su da pi{u svoja dela novim, Vukovim tipom kwi`evnog jezika. Zato, zahvaquju}i Vuku, mi danas pi{emo kao {to govorimo. Z. L. S.

FILMOVI RE@ISERA BORISA MALAGURSKOG NA LETWIM DUHOVNIM VE^ERIMA U ^A^KU

NEDOSTAJE NAM KULTURA PROTESTA film “Pretpostavka pravde” iz 2012. posve}en kontraverznom ubistvu francuskog navija~a Brisa Tatona, nastradalog u jednoj tu~i, zbog koje je preminuo na operacionom stolu i zbog koga se 14 mladi}a ve} pet godina nalazi na vi{egodi{woj robiji. Re~ je o najve}oj kolektivnoj kazni u istoriji navija~kih tu~a u savreBo{ko Obradovi}, Boris Malagurski i Ivana Rajovi} menoj Evropi. Ciq filma je bio da se utvrdi lanca” iz 2010. ~iji se dru- za kulturom organizovanog ko je zaista u~estvovao u gi deo upravo nalazi u protesta i apelovao na tu~i, po{to je utvr|eno da monta`i, a o~ekuje ga svet- osve{}ivawe naroda u se jedan od zatvorenika ni- ska premijera u novembru i pravcu kojim }e za{tititi je ni nalazio na mestu do- beogradska u januaru, na- sopstvene i nacionalne ga|aja, i kakav uticaj su na redne godine. U ovom fil- interese u situaciji kada ovaj slu~aj imali inostra- mu ekonomista Jovan Du- mo}niji, uz pomo} korumni centri mo}i. O svemu {ani} obja{wava kako je piranih domicila eksplotome je govorila Ivana Ra- uni{tena doma}a privreda ati{u male narode i zejovi}, student Pravnog fa- posle 5. oktobra 2000. go- mqe. Mladi re`iser je nakulteta u Beogradu i kore- dine. Boris Malagurski je javio i to da planira sniditeq filma. Potom je obe}ao da }e prvu reprizu mawe filma o svemu lepom brojna ~a~anska publika drugog dela “Te`ine lan- u Srbiji, poznatoj, pre svevidela pro{logodi{wi ca”, nakon beogradske pre- ga, po svom gostoprimstvu, trejler Malgurskog o Beo- mijere prikazati u ^a~ku. kako bi dao doprinos {igradu, kao i wegovo najva- Odgovaraju}i na pitawa rewu pozitivne slike u `nije filmsko ostvarewe publike, Malagurski je po- svetu o svom narodu i doZ. L. S. do sada, film “Te`ina sebno potencirao potrebu movini.


17

KULTURA

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

MINISTARSTVO KULTURE DODELILO SREDSTVA ZA OTKUP UMETNI^KIH DELA

POKLON KWIGE

UMETNI^KOJ GALERIJI “NADE@DA PETROVI]” 3,61 MILIONA DINARA

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

osle vi{e od 15 godina Ministarstvo kulture i informisawa Srbije je u 2014. godini raspisalo konkurs za otkup umetni~kih dela u oblasti vizuelnih umetnosti nastalih u proteklih pet godina, za koji je namenilo iznos od 71,8 milona dinara. Konkurs je trajao od 2. aprila do 19. maja ove godine, a pristigle su 253 prijave. Me|u dobitnicima zna~ajnih sredstava za oboga}ivawe svojih kolekcija je i Umetni~ka galerija Nade`da Petrovi}” u ^a~ku, kojoj je dodeqeno 3,61 miliona dinara za kolekciju koju, pored ostalih, ~ine radovi Anice Vu~eti}, Radomira Kne`evi}a, Zdravka Joksimovi}a, Dragoslava Krnajskog, @olta Kova~a, Aleksandra Rafajlovi}a, Vladimira Peri}a, grupa [kart i Urtika i drugih. ^a~anska Galerija je dobila 1,74 miliona dinara za rad Zvezde ili an|eli Mr|ana Baji}a (produkcija 966.000, naknada za umetnika 776.000), 1,3 miliona za rad Alegorija o ~eki}u @ivka Grozdani}a Ge-

P

re, 198.000 dinara za rad Miodraga Krkobabi}a i oko 730.000 dinara za rad Milivoja Mi{ka Pavlovi}a u dvori{tu Ustanove za dnevni boravak dece, mladih i odraslih sa smetwama u razvoju u ^a~ku. Ukupan iznos raspolo`ivih sredstava bio je 98 miliona dinara, a na osnovu odluke Komisije koju su ~inili: dr Jerko Denegri, dr Jasmina ^ubrilo, Qiqana Tadi} iz Galerije Zvono u Beogradu, Maida Gruden, urednica likovnog programa DK Studentski grad i Anica Tucakov, istori~arka umetnosti - raspore|eno je oko 26 miliona mawe, odnosno, ukupno 71.801.480,91 dinara. Najve}i iznos za pojedina~ni rad odobren je Muzeju savremene umetnosti Vojvodine (MSUV) za video rad Ispovest Marine Abramovi~ (crno-belo, bez zvuka, 60 minuta) - 9.996.000,00 dinara. Dr`ava je tako, uprkos ekonomskoj krizi, na radost umetnika, ponovo po~ela da brine o kulturi i wenim stvaraocima. Z. L. S.

POVODOM 27. MEMORIJALA NADE@DE PETROVI] ^a~ku }e od 27. septembra do 7. novembra biti otvoren 27. Memorijal Nade`de Petrovi}, me|unarodna bijenalna izlo`ba savremene likovne i vizuelne umetnosti, koju tradicionalno svake druge godine organizuje istoimena Umetni~ka galerija u periodu od kraja septembra do po~etka novembra. Memorijal je osnovan 1960. godine sa ciqem da kao izlo`ba donosi presek savremenog jugoslovenskog slikarstva i u lokalnoj sredini bude aktivno `ari{te kulturnog i umetni~kog progresa. Tokom vi{e od pet decenija postojawa, manifestacija je pretrpela vi{e organizacionih i koncepcijskih promena, da bi se po~etkom 21. veka okrenula i me|unarodnoj umetni~koj sceni, otvaraju}i se za nove oblike umetni~kog postojawa. Otvarawe 27. Memorijala pod nazivom “Ko to tamo peva” planirano je za subotu, 27. septembar u 13 ~asova u Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}”. Umetni~ki direktor i selektor ovogodi{weg Memorijala je istori~ar i teoreti~ar umetnosti dr Dejan Sretenovi}, kustos Centra za vizuelnu kulturu u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu. Podru~ja wegovih istra`ivawa obuhvataju avangarde i neoavangarde, konceptualnu i savremenu umetnost, eksperimentalni film i umetnost novih medija. Sretenovi} je bio kustos brojnih izlo`bi i objavio je kwige “Umetnost prisvajawa” (2013), Ra{a Todosijevi}. Was ist Kunst? (2002), priredio je vi{e zbornika, a tekstovi

U

„KO TO TAMO PEVA“

Ema ^ejs

NE TRA@I ME Debitantski roman godine po izboru sajta Goodreads. Strastvena pri~a o ~oveku koji o `enama zna mnogo... Ali mo`da ne i dovoqno o jednoj, posebnoj. Ne la`em, ne obasipam `ene sladuwavim obe}awima o zajedni~koj budu}nosti i qubavi na prvi pogled. Igram otvorenim kartama. Dru Evans je privla~an i arogantan, potpisuje milionske ugovore a jednim osmehom zavodi najlep{e `ene Wujorka. Ima odane prijateqe i privr`enu porodicu. Za{to onda sedam dana ne izlazi iz ku}e, sam i depresivan? Grip zvu~i kao naivan izgovor... Kejt je lepa, ambiciozna i ni{ta ne prepu{ta slu~aju. Dru nije mogao ni da nasluti da }e sa wom po`eleti ne{to vi{e od strasti. Postala je vazduh koji di{e i jedina `ena koju sebi~no i qubomorno `eli za sebe. Nekada davno, imao sam `ivot koji sam voleo. Bio je zabavan, pouzdan, siguran. Jedne no}i pojavila se predivna tamnokosa `ena. Razbila ga je u hiqadu komada.

Endru Lejn

MLADI [ERLOK HOLMS: OGWENA OLUJA su mu objavqivani u zemqi i inostranstvu, re~eno je u sredu na konferenciji za novinare ovim povodom. O najvi i programu 27. Memorijala govorili su direktorka Umetni~ke galerije Milica Petronijevi}, pomo}nik gradona~elnika Aleksandar Da~i}, muzejski savetnik i kustos 27. Memorijala Julka Marinkovi} i Mirjana Rackovi}, muzejski savetnik. Re~ selektora Sretenovi}a o konceptu ovogodi{weg Memorijala bazira se na pitawima: kakva je govorna pozicija kriti~ki anga`ovane umetnosti u dana{wem srpskom dru{tvu, da li je ta pozicija identi~na sa globalnom pozicijom umetnosti, ili se od we, imaju}i u vidu specifi~nosti lokalnog okru`ewa, po ne~emu razlikuje i da li je umetnost danas u Srbiji jedno od retkih podru~ja o~uvawa slobode alternativnih na~ina mi{qewa i mesto gde je mogu}e izgovoriti ono {to se drugde u javnoj sferi ne mo`e, ili ne sme iz-

govoriti. Izlo`ba “Ko to tamo peva” nudi jedan od mogu}ih preseka odgovora na ova pitawa ~ine}i, po wegovoj proceni, sklop “situiranih pri~a” koje za mesto primarne kriti~nosti imaju kao okvir lokalni miqe kome umetnici pripadaju, i kao gra|ani Srbije i kao intelektualci koji se bave javnim poslom. Umetnici izlaga~i na 27. Memorijalu su: Ogwen Glavoni}, Sini{a Ili}, @olt Kova~, Vladimir Miladinovi}, Darinka Pop Miti}, Branislav Nikoli}, Milica Ru`i~i}, Ra{a Todosijevi},

Milica Tomi}, Milo{ Tomi} i Slobodan [ijan. Za vizuelni identitet 27. Memorijala zadu`en je Milenko Savovi}. Prate}i program manifestacije bi}e panel diskusija “Umetnost je top koji napreduje dok mu je cev okrenuta ka sopstvenim polo`ajima” u kojoj }e u~estvovati: Branislav Dimitrijevi}, Svebor Mixi} (moderator), Zoran Panteli}, Dejan Sretenovi} i Jelena Stojanovi}. Memorijal je sa milion dinara podr`alo Ministarstvo kulture a Grad ^a~ak sa 2,9 miliona. Z. L. S.

Misteriozni po`ar. I{~ezla prijateqica. ^ovek koji tvrdi da podi`e mrtve. [erlok Holms je u }orsokaku. Wegova prijateqica i wen otac su nestali. Wihova ku}ica je prazna, kao da niko nije `iveo u woj. [erlok }e se potruditi da re{i slu~aj. To }e ga odvesti u [kotsku, do jo{ mra~nije misterije – povezane s kidnapovawem, kradqivcima le{eva i ~ovekom koji tvrdi da kontroli{e mrtve. [erlok Holms se i ranije susretao sa smr}u, ali mo`e li poraziti sile pakla?

VODI^ kroz kulturna de{avawa DOM KULTURE - Utotrak, 9. septembar 2014. - MUZIKA ZA O^I I U[I, animirani filmovi (najzanimqiviji muzi~ki animirani spotovi prikazani na nekoliko posledwih festivala ANIMANIMA); mala sala u 20,30 ~asova i led ekran Doma kulture NARODNI MUZEJ - IZLO@BA “GRADINA NA JELICI” - Galerija Narodnog muzeja; - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a: radnim danima od 9 do 17, subotom i nedeqom od 9 do 13 ~asova; ponedeqkom izlo`beni prostor nije otvoren za posete;


18

SAOBRA]AJ

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

BEZBEDNOST ^A^ANSKIH [KOLARACA ZADOVOQAVAJU]A

VI[E ZNAWA, MAWE @RTAVA “U zonama ~a~anskih {kola pro{le i prvih {est meseci ove godine nije bilo saobra}ajnih nezgoda. Na tim lokacijama nijedno dete nije ni povre|eno, a dobra je i vest da u tom periodu u~enici koji su i{li ili se vra}ali iz {kole nisu u~estvovali u saobra}ajnim nezgodama”, ka`e na~elnik Radosav Bo{kovi}, na~elnik ~a~anske Saobra}ajne policije. a inicijativu Policijske uprave ^a~ak u sredu je u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu odr`an sastanak sa predstvnicima ovda{wih osnovnih i sredwih {kola, [kolske uprave i Centra

N

za socijalni rad. Razmatrana je op{ta bezbednost u {kolama u {kolskoj 2013/14, a nije zapostavqeno ni u~e{}e u~enika u saobra}aju, kao i koliko policija i prosvetni radnici posve}uju pa`wu razvoju saobra}ajne kulture kod dece i mladih. ^iwenica da pro{le i po~etkom ove godine nije bilo saobra}ajnih nezgoda u blizini {kola, potvr|uje

|eni su da to ~ine na magistrali ili ulici. Trebalo bi na tim mestima postaviti ograde koje bi onemogu}ile u~enicima da prelaze kolovoze, dok je autobus parkiran - smatra direktor O[ “Tanasko Raji}” Milorad Te{i}. Ohrabruje i podatak da u~enici ove {kole nisu u skorije vreme povre|ivani u saobra}ajnim nezgodama. Izuzetak je jedna u~enica koja je 2013. lak{e povre|ena kod restorana “Dva jelena”, ali ona tog dana nije poha|ala nastavu. Prema re~ima policijskih

odr`ava predavawa o nasiqu, alkoholizmu i drugim devijantnim pojavama i pona{awima. Pro{le {kolske godine nisu zabele`eni slu~ajevi te`ih povre|ivawa |aka, osim u Ivawici, ali i daqe nam je bolna ta~ka uni{tavawe {kolske imovine. Milorad Te{i} ka`e da se u dvori{tu “Tanska” dosta biv{ih i sada{wih u~enika redovno okupqa posle nastave. Iako su nedavno osvetlili dvori{te, nemogu}e je spre~iti nered koji oni ponekad ostave za sobom. Efekisna preventiva bila

slu`benika, op{ta bezbednost {kolske dece u ^a~ku je zadovoqavaju}a. Osim saobra}ajne kulture, policija najmla|ima redovno

bi, uveren je on, da policija ~e{}e u popodnevnim i ve~erwim satima prekontroli{e {kolska dvori{ta. Z. J.

opravdanost i svih preventivnih akcija nadle`nih. - U septembru i oktobru odr`a}emo vi{e predavawa o osnovnim pravilima u saobra}aju u osnovnim {kolama. Wih }e, ukoliko je potrebno, biti i ostalih meseci. Saobra}ajna policija je od 1. septembra poja~ala kontrolu pored osnovnih i sredwih {kola. Pred po~etak i na kraju nastave uvek je de`uran jedan

poliucajaca koji poma`e najmla|ima, a naro~ito prvacima, da pre|u preko ulice. On brine o bezbednosti sve dece - podsetio je Bo{kovi}. O unapre|ewu saobra}ajne kulture svojih u~enika vode ra~una sve {kole. Jedan od dobrih primera je i

Osnovna {kola “Tansko Raji}”. U toj {koli je pro{le godine, sredstvima gradskog buxeta, izgra|en i opremqen saobra}ajni poligon. Nastavnici “Tanaska” posebnu pa`wu posve}uju i u~enicima - biciklistima. - Na{u {kolu poha|a dosta u~enika-putnika koji su svakodnevno upu}eni na vrlo prometne saobra}ajnice u gradu i okolini. Zahvaquju}i poligonu i teorijskoj nastavi uspevamo da ih obrazujemo i obu~imo za bezbednije u~e{}e u saobra}aju. Kada je re~ o saobra}aju van {kole, naro~ito bih pomenuo neobezbe|ena autobuska stajali{ta. Na pojedinim mestima nema pro{irewa na kojima bi autobusi mogli da se parkiraju dok putnici izlaze prinu-

PISMO ^ITALACA

ZAHVALNOST NEPOZNATOM VOZA^U Sestra i ja smo 21. avgusta krenule u ^a~ak autobusom firme “Gaga turs Zlatibor”. Zamolila sam voza~a da nam stane na ulasku u ^a~ak, kod mosta na Moravi. On je pristao, ali je kasnije tra`io da iza|emo ~im smo pro{li Kowevi}e, na obilaznom putu, odakle nismo znale kako da do|emo do grada. Stajale smo na magistrali i uzalud poku{avale da zaustavimo neku `enu voza~a. Iznenada, stao nam je jedan voza~ kombija. Rekao nam je da je primetio koliko smo bile zbuwene, s obzirom da smo starije `ene, pa je odlu~io da nam pomogne. Odvezao nas je ~ak do autobuske stanice, a da za svoju uslugu nije tra`io novac. O wemu znamo samo da je zanatlija, ima 55 godina i bavi se nekim ekstremnim sportom na vodi. Toliko smo bile dirnute pa`wom ovog dobrog ~oveka, da ga nismo pitale ni kako se zove. Ovom prilikom od srca zahvaqujemo ovom dobrom ~oveku sa `eqom da wegov primer slede i drugi qudi. Prosvetni radnik u penziji iz Novog Sada


19

KULTURA

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

IZLO@BOM “GRADINA NA JELICI” NARODNI MUZEJ OBELE@IO 62. RO\ENDAN

U ^AST TRI DECENIJE ISTRA@IVAWA

tvarawem izlo`be “Gradina na Jelici”, povodom navr{enih 30 godina istra`ivawa ovog arheolo{kog lokaliteta, pro{log petka, Narodni muzej je obele`io svoj Dan i 62. ro|endan. Dvostrukom i sve~anom povodu prisustvovali su pored ostalih i dr`avni sekretar Ministarstva za rad, zapo{qavawe i bora~ka i socijalna pitawa Dragan Popovi} i Or{oja Hajnrih Tama{ku, doktor arheologije Univerziteta u Lajpcigu, predstavnici lokalne samouprave, SPC, kulturne javnosti i muzejski radnici iz Beograda, Kraqeva, Gorweg Milanovca, Zaje~ara i drugi. Pozdravqaju}i prisutne, direktorka Narodnog muzeja Delfina Raji} je istakla da na jednom od vrhova planine Jelice, u ataru draga~evskog sela Grab, ve} stole}ima nemilosrdnom zubu vremena i qudskom nemaru odoleva utvr|ewe Gradina, koje svedo~i o `ivotu na ovom utvr|enom mestu od praistorije do ranog sredweg veka, a koje je tokom tri decenije, zahvaquju}i arheolo{kim nalazima, steklo ugled kod nas i u svetu, sa perspektivom da postane atraktivan arheolo{ki park. Rukovodilac arheolo{kog istra`ivawa lokaliteta Gradina svih 30 godina je profesor dr Mihailo Milinkovi} sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.

lo da dobije malo vi{e na te`ini i da se arhitektonski i konzervatorski radovi, koje je ove godine obnovio Zavod za za{titu spomenika kulture iz Kraqeva ne preki-

O

Delfina Raji}, dr Mihaijlo Milinkovi} i Or{oja Hajnrih Tama{ku na otvarawu izlo`be

- Istra`ivawe je po~elo 1984. godine i do danas smo sproveli 23 kampawe na Gradini i uspeli smo da iz zemqe izvu~emo vi{e od 2.000 pokretnih nalaza, otkrili smo gradske bedeme, kule, tri kapije, upravo ovih dana tre}u iznosimo na svetlost dana, utvrdili smo da se na tom mestu nalazio grad u 6. veku, koji je bio centar svog regiona. Do sada smo otkopali pet crkava, puno rezidencija, stambenih zgrada, radionica i raznih drugih objekata. Nakon uni{tewa grada u jednom silovitom po`aru na prelasku iz 6. u 7. vek, on je ne{to kasnije ponovo bio naseqen, a o tome nam svedo~anstva pru`aju ulomci slovenske grn~arije i jo{ neki nalazi. Takve situ-

acije su, za sada, bar u daju, tako da u doSrbiji retke, da nakon gledno vreme, nadouni{tewa jednog grada mak ^a~ka mo`emo imamo wegovo ponovno dobiti jedan nov, naseqavawe. Tokom ove vredan spomeni~ki tri decenije iza{lo je kompleks, a za qude puno nau~nih radova o iz ovog kraja atrakGradini na Jelici, pre tivan turisti~ki nekoliko godina i napotencijal i jedno u~na monografija, tako lepo izleti{te sa da je ona stekla svoju predivnim pogleafirmaciju ne samo u Dr`avni sekretar dom, kome se jo{ na{oj zemqi ve} i u Dragan Popovi} Janko [afarik inostranstvu. Zapadna Evropa po- 1865, kada se popeo na Gradinu, kazuje dosta interesovawa za ovda- divio. Istra`ivawa se nastavqa{we nalaze i u tom pogledu imamo ju, arheologija zahteva puno stri dobru nau~nu saradwu. Ono {to pqewa i ~esto gradove ovakve vebih istakao i podvukao kao `equ li~ine istra`uje i nekoliko geneza budu}nost, to je onaj drugi - racija. Ono {to bih ja mogao da spomeni~ki aspekt, koji bi vaqa- po`elim to je, da za moje vreme bu-

du primewene geofizi~ke metode, koje omogu}avaju sagledavawe velikih povr{ina bez iskopavawa, kada objektivno, bez a{ova dobijate plan grada i onda birano pristupate objektima koje `elite. @eleo bih i malo vi{e primene hemijskih i fizi~kih analiza, radi preciznijeg utvr|ivawa starosti nalaza. Verujem da }e nas Ministarstvo kulture kao i do sada podr`avati u daqem radu, kao i Narodni muzej u ^a~ku, sa kojim imamo odli~nu saradwu na ~emu smo veoma zahvalni - rekao je profesor dr Mihailo Milinkovi}. Otvaraju}i izlo`bu dr Or{oja Hajnrih Tama{ku, arheolog iz Lapciga, koja je prvi put boravila na Gradini 2010. godine, kada je lokalitet na wu ostavio sna`an utisak, istakla je da su rezultati iskopavawa preduzeti tokom posledwih decenija omogu}ili da ovo nalazi{te stekne me|unarodni ugled u okviru ranosredwovekovne arheologije. Tome su doprinele i brojne publikacije, kao i ova izlo`ba, rekla je go{}a iz Nema~ke i ~estitala rukovodiocu istra`ivawa i autoru ove izlo`be profesoru Milinkovi}u i wegovom timu, po`elev{i uspeh u daqem istra`ivawu. Sve~anost je izvo|ewem balade Enrika Josifa uveli~ao profesor flaute Karoq Maro~ik. Z. L. S.

Visoka {kola “ Akademija za poslovnu ekonomiju” Bulevar Vuka Karaxi}a br. 5, ^a~ak

KONKURS ZA UPIS STUDENATA NA AKREDITOVANE STUDIJSKE PROGRAME ZA [KOLSKU 2014/2015 GODINU Visoka {kola “Akademija za poslovnu ekonomiju” upisuje: DOKUMENTA POTREBNA ZA UPIS Na Osnovne akademske studije 1. 2.

Poslovawe malih i sredwih preduze}a (90 studenata) Finansije i bankarstvo (90 studenata)

Na Master akademske studije: 1. 2.

Poslovawe malih i sredwih preduze}a ( 25 studenata ) Finansije i bankarstvo ( 25 studenata ) USLOVI KONKURSA

Pravo upisa na Osnovne akademske studije imaju kandidati koji su zavr{ili ~etvorogodi{wu sredwu {kolu, kao i studenti drugih fakulteta i visokih {kola. Kandidati koji konkuri{u za upis prve godine akademskih studija pola`u prijemni ispit – test op{te kulture i informisanosti. Kandidati koji konkuri{u za upis druge, tre}e i ~etvrte godine akademskih studija prila`u Uverewe o polo`enim ispitima, koje izdaje visoko{kolska ustanova sa koje prelaze. Pravo upisa na Master akademske studije imaju kandidati koji su zavr{ili Osnovne akademske studije sa 240 ESPB.

Kandidati prilikom prijave na konkurs na Osnovne akademske studije dostavqaju slede}a dokumenta: • • • •

svedo~anstva i diplomu o zavr{enom sredwem obrazovawu izvod iz mati~ne kwige ro|enih, ven~anih uverewe o dr`avqanstvu, 3 fotografije

Kandidati prilikom prijave na konkurs na Master akademske studije dostavqaju slede}a dokumenta: • diplomu zavr{ene visoke {kole • izvod iz mati~ne kwige ro|enih, ven~anih • uverewe o dr`avqanstvu • 3 fotografije Sva dokumenta se dostavqaju u originalu ili overene kopije. KONKURSNI ROKOVI Prijavu na konkurs sa potrebnom dokumentacijom kandidati podnose 11. septembra 2014. godine i 12. septembra 2014. godine od 09 – 15 h u Studentskoj slu`bi “ Akademije za poslovnu ekonomiju “ u ^a~ku, Bulevar Vuka Karaxi}a br. 5. Polagawe prijemnog ispita odr`a}e se 13. septembra 2014. godine u 12 h. INFORMACIJE Sve informacije o konkursu i Visokoj {koli “ Akademija za poslovnu ekonomiju “ mogu se dobiti na telefone 032/ 330 290, 032/ 345 067, 064/ 405 0 405, u prostorijama {kole u ^a~ku, Bulevar Vuka Karaxi}a br. 5, ili na sajtu {kole www.ape.edu.rs




22

IVAWICA

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

„NU[I]IJADU” ZA ^ETIRI DANA POSETILO VI[E OD 40.000 QUDI

PETI FESTIVAL ZA PETICU! P

ala je zavesa na jo{ jednu, petu “Nu{i}ijadu”. Utisci se jo{ sle`u, ali oni prvi su vi{e nego povoqni. Zadovoqni su, kako organizatori, tako i gosti. Koordinator festivala Vera Jovanovi}, ka`e da, iako su organizaciju “Nu{i}ijade” pratili problemi, to se nije odrazilo na kvalitet ovogodi{we manifestacije. - Vrlo smo zadovoqni ovogodi{wom posetom, ali i time kako je “Nu{i}ijada” protekla. Ne govorim samo o delu programa na koji smo mogli da uti~emo, ve} i o prepoznatiqivoj at-

mosferi festivala u nu{i}evskom duhu. Ovogodi{wa “Nu{i}ijada” privukla je

posetioce na trgove, koncerte i pozori{ne predstave, a podse}ala je na prvu

obnovqenu, kada smo imali vi{e akusti~ne muzike - obja{wava Jovanovi}eva.

Samim tim {to se drugi put pojavio na “Nu{i}ijadi”, glumac Sergej Trifunovi} je pokazao kako do`ivqava ovu manifestaciju. Ve} odoma}en u ovoj varo{ici, on je najavio svoj dolazak i slede}e godine. - Za mene je ohrabruju}e da u ovakvom vremenu neukusa i druga~ijeg sistema vrednosti, u gradi}u u Srbiji neko poku{ava da napravi kulturni doga|aj koji generi{e izuzetan repertoar: od tribina, predstava, radionica, do koncerata. Koliko god i bilo otpora prema ovakvom doga|aju, ili strepwe da se festival pretvori u va{ar, “Nu{i}ijada” je uspela da se odr`i kao kulturni doga|aj u ovoj varo{ici - ka`e Trifunovi}.

Ina~e, i pored toga {to su u Ivawicu tokom “Nu{i}ijade” stigli brojni gosti iz drugih gradova, nije zabele`en nijedan incident, a efekat je imala i poja~ana kontrola saobra}aja, saznaje Ivawi~ki radio u ovda{woj Policijskoj stanici. Prema proceni Turisti~ke organizacije Ivawice, sve doga|aje za ~etiri dana manifestacije posetilo je vi{e od 40.000 qudi.

MAWE PRVAKA NEGO LANE

ODR@ANA OBUKA TRENERA ZA LI^NE PRATIOCE DETETA

UPISANO 287 MALI[ANA

DO SADA 18 PRATILACA roteklog vikenda u hotelu “Logos” na Kati}ima, odr`ana je obuka trenera za program li~nog pratioca deteta u Srbiji. Po re~ima defektologa DC “Sunce” Svetlane Glavini}, ovom treningu prisustvovalo je 15 wenih kolega iz Beograda, Po`arevca, Zrewanina, Kragujevca, ^a~ka, U`ica i drugih gradova Srbije. - Dete koje ima pravo na ovu uslugu mora biti u redovnom obrazovnom sistemu. Ovaj program finansiraju lokalne samouprave, a kontrolu i sertifikaciju vr{i Ministarstvo za rad i socijalnu politiku i Zavod za socijalnnu za{titu Srbije. Li~ni pratilac deteta mo`e da bude lice koje ima najmawe sredwu stru~nu spremu i sertifikat za li~nog pratioca deteta. U Ivawici je do sada obu~eno 18 li~nih pratilaca, a za sada se ne planira vi{e polaznika obuke - obja{wava Glavini}eva.

devet ivawi~kih osnovnih {kola upisano je 287 prvaka, 62 prvaka mawe nego pro{le godine. U najve}oj, O[ „Milinko Ku{i}“ prvi put u klupe selo je 112 prvaka, a u {koli „Kirilo Savi}“ wih 77. [kola „Sreten Lazarevi}“ prinovila se sa 31 prvakom, „Mi}o Matovi}“ u Kati}ima sa 12, u Devi}ima ih je devet, Me|ure~ju osam, Ku{i}ima pet, Bratqevu ~etiri i Koviqu dvoje. Izvor: Ivawi~ki radio

P

U

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE

- Lokal u Nemawinoj 58 pored kafi}a Le Piaf, 130 m2, centralno grejawe, telefon, mokri ~vor, prilaz da dostavu robe

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

- Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

Kontakt telefon 063 635 033


TV PROGRAM PETAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 12:00 DOBRO DO[LI -r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 IZBOR 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - repriza 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SERIJA - repriza 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 Dokumentarni program 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

23

TV PROGRAM

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

- TV GALAKSIJA 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 NEDEQA 08:15 OGLASI 08:45 DE^IJI FILM 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 JAVNA RE^ -r. 15:00 KULTURNI INTERVJU -r. 15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA-r. 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 VEZE 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 PORODI^NI MAGAZIN 21:00 FILM 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti -

09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 JAVNA RE^ 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strast 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk i papri~ica 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -r.

14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 Beli luk i papri~ica 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA -r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 RE^ VI[E 13:30 OGLASI 14:10 VI[E OD SPORTA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA -Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA

20:00 MO SPORT 20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA 21:00 KULTURNI INTERVJU 21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA -r. 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 DOBRO DO[LI 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NA[E SELO-r. 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1


24

GORWI MILANOVAC

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

JAVNI POZIVI ZA DODELU SUBVENCIJA ZA OTVARAWE NOVIH RADNIH MESTA, SAMOZAPO[QAVAWE I STRU^NU PRAKSU

ZA AKTIVNE MERE ZAPO[QAVAWA SEDAM MILIONA DINARA U skladu sa Lokalnim akcionim planom zapo{qavawa op{tine Gorwi Milanovac za 2014. godinu, a prema sporazumu o saradwi na realizaciji mera aktivne politike zapo{qavawa, koji su 11. jula potpisali predsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi} i direktor filijale Nacionalne slu`be za zapo{qavawe u ^a~ku Sa{a Obradovi}, raspisani su javni pozivi za dodelu subvencija nezaposlenim licima za samozapo{qavawe, poslodavcima za otvarawe novih radnih mesta i realizaciju programa stru~ne prakse. Ukupna sredstva planirana buxetom op{tine Gorwi Milanovac za realizaciju mera aktivne politike zapo{qavawa u 2014. godini iznose sedam miliona dinara. a subvencije za samozapo{qavawe nezaposlenih lica u ovoj godini bi}e utro{eno milion dinara. Subvencija za samozapo{qavawe dodequje se nezaposlenom licu u jednokratnom iznosu od 160.000, odnosno 200.000 dinara za osobe sa invaliditetom, radi osnivawa radwe, zadruge, drugog ob-

Z

lika preduzetni{tva ili privrednog dru{tva, pod uslovom da osniva~ zasniva u wemu radni odnos. Ova mera }e obuhvatiti projekte samozapo{qavawa za 11 nezaposlenih lica. Korisnici subvencija za samozapo{qavawe su u obavezi da obavqaju registrovanu delatnost najmawe 12 meseci. Javni poziv za realiza-

ciju ove mere bi}e otvoren sve do utro{ka sredstava. Za otvarawe novih radnih mesta u 2014. godini, op{tinskim buxetom je opredeqeno ~etiri miliona dinara. Poslodavac, koji ostvari pravo na subvenciju za otvarawe novih radnih mesta, du`an je da zakqu~i ugovor o radu sa nezaposlenim licem, u tra-

VEST

RASPISAN KONKURS ZA DODELU U^ENI^KIH STIPENDIJA rajem avgusta objavqen je konkurs za za dodelu u~eni~kih stipendija za {kolsku 2014/2015. godinu. Prijave na konkurs se podnose na prijavnici Op{tinske uprave, sve do kraja septembra. Za stipendije mogu konkurisati u~enici osnovnih i sredwih {kola koji su osvojili jedno od prva tri mesta na republi~kom takmi~ewu ili jedno od prvih pet mesta na me|unarodnom takmi~ewu u pro{loj {kolskoj godini. Pravo na stipendiju imaju i u~enici prvog razreda sredwe {kole, koji su bili |aci generacije u osnovnoj {koli. Pored navedenih uslova, da bi u~enik ostvario pravo na stipendiju neophodno je da je u svom dosada{wem {kolovawu kontinuirano postizao odli~an uspeh i da ima prebivali{te na podru~ju op{tine Gorwi Milanovac, i to najmawe godinu dana pre podno{ewa zahteva. U~e{}e na ekipnim i sportskim takmi~ewima nije dovoqan uslov da bi se ostvarilo pravo na stipendiju, bez obzira na osvojene nagrade.

jawu od najmawe 24 meseca od dana zasnivawa radnog odnosa, i da izmiruje doprinose za penzijsko i invalidsko osigurawe. [ansu da reguli{u svoj radni status na ovaj na~in ima}e ukupno 26 nezaposlenih lica. Javni poziv za realizaciju ove mere bi}e otvoren, tako|e, do utro{ka predvi|enih sredstava. Za realizaciju programa stru~ne prakse u 2014. godini u buxetu je opredeqeno dva miliona dinara. Ovaj program je namewen nezaposlenim licima sa visokim obrazovawem, najmawe ~etvorogodi{wim, bez obzira na wihove godine starosti, koja se prvi put stru~no osposobqavaju za zanimawa za koja su stekla odre|enu vrstu i stepen stru~ne spreme. Osnovni ciq ove mere je stvarawe neophodnih uslova za polagawe pripravni~kog/stru~nog ispita, u skladu sa zakonom ili op{tim aktom poslodavca,

K

ali bez zasnivawa radnog odnosa. Program stru~ne prakse traje do 12 meseci i tokom wegove realizacije anga`ovanim licima se ispla}uje nov~ana pomo} u mese~nom iznosu od 18.000 dinara, uz obra~unavawe i uplatu doprinosa za slu~aj povrede na radu i profesionalne bolesti, sve u skladu sa zakonom. Tro{kove polagawa stru~nog, odnosno pripravni~kog ispita snosi poslodavac. Javni

poziv je otvoren 30 dana od dana objavqivawa u listu „Takovske novine“. S obzirom na to da je lokalna samouprava samostalno opredelila nov~ana sredstva za realizaciju ovog programa, na javne pozive mogu konkurisati poslodavci, koji imaju sedi{te ili ogranak na teritoriji op{tine Gorwi Milanovac, i nezaposleni sa prebivali{tem na gorwomilanova~koj teritoriji.

SRDA^NA ^ESTITKA POVODOM PO^ETKA [KOLSKE GODINE

MNOGO USPEHA U NOVIM [KOLSKIM PODUHVATIMA!

ZABRAWENA UPOTREBA VODE ZA PI]E SA “SAVINOG IZVORA” NA SAVINCU, IZVORA “BAWA” U SVRA^KOVCIMA I JAVNE ^ESME “MLAKOVAC”

VODA FIZI^KO-HEMIJSKI I MIKROBIOLO[KI NEISPRAVNA redsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi} doneo je u sredu Naredbu kojom se zabrawuje upo-

P

treba vode za pi}e sa “Savinog izvora” Savinac, izvora “Bawa” u Svra~kovcima i javne ~esme “Mlakovac” u Mlakovcu. Prema

izve{tajima o ispitivawu i stru~nih mi{qewa Zavoda za javno zdravqe ^a~ak o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e sa “Savinog izvora” Savinac, izvora “Bawa” u Svra~kovcima i javne ~esme “Mlakovac” u Mlakovcu, od 27. avgusta voda sa ovih izvori{ta ne mo`e se koristiti za pi}e. Analizom uzoraka sa ovih izvori{ta, laboratorijskim ispitivawima i stru~nim razmatrawem Zavoda za javno zdravqe ^a~ak utvr|eno je da su ispitivani uzroci fizi~ko-hemijski i mikrobiolo{ki neispravni, navodi se u saop{tewu Informativne slu`be kabineta predsednik op{tine.

redsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi} po`eleo je svim u~enicima i prosvetnim radnicima sre}an po~etak nove {kolske godine i puno uspeha u novim obrazovnim poduhvatima. Posebne ~estitke uputio je najmla|ima, |acima prvacima, po`elev{i im dobrodo{licu u jedan novi period odrastawa u wihovom detiwstvu, ukra{en lepim {kolskim danima, u kojima }e se radovati prvim nau~enim

P

slovima i ispisanim brojevima, najlep{em crte`u, ali i postignutim sportskim uspesima na {kolskom igrali{tu. Izra`avaju}i nadu da }e vreme koje je pred wima biti obele`eno vrednim u~ewem i marqivim radom, iskrenim i pravim prijateqstvom i qubavqu poru~io im je da su drugarstvo, znawe i sportske ve{tine prave `ivotne vrednosti koje }e poneti iz {kolskih klupa, izrastaju}i u uzorne, vredne i po{tene gra|ane.


25

GORWI MILANOVAC

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

KOMPANIJA „ZVEZDA HELIOS“ I DAQE PRU@A PODR[KU U SANACIJI POSLEDICA POPLAVE redsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi} potpisao je nedavno sa Stanicom Levajac, direktorom gorwomilanova~ke kompanije „Zvezda Helios“, ugovor o donaciji materijala za obnovu Muzeja “Drugi srpski ustanak” u Takovu, koji je pretrpeo velika o{te}ewa tokom majskih poplava. U ime op{tine Gorwi Milanovac, donaciju je preuzeo predsednik op{tine Milisav Mirkovi} i tom prilikom istakao da je ovakav gest rukovodstva “Heliosa” jo{ jedan sjajan primer dru{tveno odgovornog poslovawa ove ugledne gorwomilanova~ke kompanije, koja brine o kulturnom nasle|u i potrebama lokalne zajednice. Kako je naveo Mirkovi}, Takovo }e naredne godine sve~ano obele`iti 200. godi{wicu od po~etka Drugog srpskog ustanka, pa je itekao zna~ajno da se do tog va`nog doga|aja obno-

P

DONACIJA ZA OBNOVU TAKOVSKOG MUZEJA

vi Muzej. - Obaveza svih nas je da ~uvamo tradiciju i negujemo srpski duh i kulturu, da

otrgnemo od zaborava sopstvenu istoriju. Za na{e potomke moramo da o~uvamo i spomenike kulture,

kao deo nasle|a koje im prenosimo. Raduje me {to u tom nastojawu nismo sami rekao je predsednik op{ti-

POTPISAN MEMORANDUM O SARADWI SA FONDACIJOM “ANA I VLADE DIVAC”

GRA\EVINSKI MATERIJAL ZA OBNOVU DOMA]INSTAVA redsednik op{tine Milisav Mirkovi} potpisao je krajem avgusta Memorandum o saradwi sa Fondacijom „Ana i Vlade Divac“, koja }e kroz projekat “Da svi pomognemo poplavqena podru~ja”, podr`ati obnovu pet stambenih objekata na podru~ju op{tine Gorwi Milanovac. Zahvaquju}i Fondaciji “Ana i Vlade Divac”, pet izabranih

P

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

porodica }e dobiti gra|evinski materijal za obnovu ku}a. Za svaku porodicu pojedednina~no vrednost donacije iznosi}e 4.500 evra. Ina~e, neophodna sredstva, u ukupnom iznosu od 22.500 evra, Fondaciji je donirala firma Wiener Stadische. Kako je re~eno prilikom potpisivawa Memoranduma, Fondacija “Ana i Vlade Divac” aktivno radi na {irewu svesti o va`nosti u~e{}a svih dru{tvenih aktera u dobrotvornim aktivnostima, ~vrstvo veruju}i da je svaki doprinos veoma bitan i da samo zajedno mo`emo promeniti stvarnost u Srbiji.

ne Mirkovi} prilikom potpisivawa ugovora o donaciji. Direktor kompanije „Zvezda Helios“ Stanica Levajac je istakla da donacija materijala za obnovu takovskog muzeja predstavqa samo nastavak aktivnosti i podr{ke na sanaciji posledica poplava. Kako je re~eno tom prilikom, stru~waci “Heliosa” svojim savetima i znawem nesebi~no poma`u da se o{te}eni objekti {to pre saniraju. S obzirom na to da su i pojedini radnici “Heliosa” pogo|eni majskim poplavama, Kompanija je pokrenula internu humanitarnu akciju prikupqawa pomo}i, koja se sprovodi pod sloganom „Kolege poma`u kolegama”,

i u wu su ukqu~ene sve ~lanice HELIOS GRUPE. Ina~e, Muzej u Takovu, u kome se ~uvaju brojni eksponati posve}eni Drugom srpskom ustanku, me|u kojima i slika „Takovski ustanak”, nalazi se u {kolskoj zgradi, zadu`bini kraqa Aleksandra Obrenovi}a. Kako je istaknuto prilikom potpisivawa najnovijeg donatorskog ugovora, obnova Muzeja u Takovu predstavqa samo jo{ jednu u nizu “Heliosovih” donacija, putem kojih je obezbe|en odgovaraju}i materijal za rekonstrukciju o{te}nih objekata u aprilskim i majskim poplavama u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

VE^E POD GRMOM, DRUGI DEO

KONCERT BOJANE NIKOLI] I „SRPSKIH GLASOVA”

tnomuzikolog i peva~ica Bojana Nikoli} i “Srpski glasovi” u ponedeqak, 9. septembra, u 19 sati, u okviru obele`avawa desetogodi{wice manifestacije “Ve~e pod grmom”, odr`a}e solisti~ki koncert, na Trgu kneza Mihaila u Gorwem Milanovcu. U programu }e nastupiti i Milan Va{ali}, virtuoz na tradicionalnim narodnim duva~kim instrumentima (solo gajde, tambure, diple, frula, kaval, dvojnice). U okviru programa bi}e realizovana i izlo`ba radova u drvetu Du{ana Prizrenca. Organizator programa je Kulturni centar, a manifestaciju je pomoglo Ministarstvo za kulturu i informisawe. U slu~aju lo{ih vremenskih uslova, koncert }e biti organizovan u Modernoj galeriji.

E


26

LU^ANI

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

SA NAJNOVIJEG STUDIJSKOG PUTOVAWA

POQOPRIVREDNICI DRAGA^EVA POSETILI SLOVENIJU! U organizaciji Ekolo{kog dru{tva “Draga~evo”, Udru`ewa poqoprivrednika Draga~eva iz Gu~e, “Seoskog turizma Srbije” iz Qiga, Dru{tva “Draga~evo” iz Beograda i Teledom saveza Srbije, od 21. do 23. avgusta organizovano je uspe{no studijsko putovawe u Sloveniju za 37 u~esnika iz [umadije, Qiga, Gorweg Milanovca, Sremskih Karlovaca, Po`ege, Aleksinca i Lu~ana. Poqoprivrednici iz Srbije su posetili brojne slovena~ke dr`avne, privredne i civilne organizacije, koje rade i posti`u zapa`ene rezultate na poqu poqoprivrede, ekologije, turizma, kulture i lokalnog razvoja. rvi dan studijskog putavawa bio je rezervisan za posetu Ptuju i Mariboru. Poqoprivrednici iz Srbije boravili su u Poqoprivredno{umarskom zavodu Ptuj i upoznali se sa savetodavnim, razvojnim i uslu`nim ciqevima i rezultatima rada Zavoda. Direktor Andrej Reberni{ek i wegov saradnik Peter Pribo`i} su, pored ostalog, predstavili i program „Dobrote slovena~kik seoskih gazdinstava“, koji ve} 25 godina predstavqa najve}e dr`avno takmi~ewe poqoprivrednih gazdinstava Slovenije, na kome se vrednuje kvalitet poqoprivrednih proizvoda. Slede}e godine, doma}in ovog presti`nog takmi~ewa bi}e Zavod u Ptuju. Predstavqeni su i brojni projekti, koje je Zavod realizovao, a predo~ene su i mogu}nosti budu}e saradwe ove presti`ne slovena~ke stru~ne ustanove sa organizacijama iz Srbije, posebno na poqu izrade i realizacije zajedni~kih projekata, koje finansiraju EU, ali i drugi fondovi za razvoj sela, poqoprivrede, seoskog turizma, ekologije, kulture i drugih oblasti. Dr Gregor Plevnik je predstavio aktivnosti sto~arskog Centra za osemewavawe, koji je jedan od najuspe{nijih u Sloveniji.

DOBAR SPOJ POQOPRIVREDE I TURIZMA Poqoprivrednici iz Srbije su najsna`nije utiske poneli iz poqoprivrednog i turisti~kog doma}instva [tern, koje se nalazi u selu Planica na Pohorju. Gazdinstvo se bavi me{ovitom poqoprivrednom proizvodwom, koju organizuje vlasnik gazdinstva Danilo [tern, dok se seoskim turizmom bavi wegova supruga Barbara. Wihova porodi~na ku}a, koja se nalazi na 700 metara nadmorske visine, goste prima tokom cele godine. Vred-

P

RAZVIJENO ZADRUGARSTVO Drago Zupani~, direktor Mlekarske zadruge Ptuj je predstavio wen rad od 1992. godine, napomenuv{i da je 2013, ova za-

druga od 524 seoska gazdinstva otkupila preko 32 miliona litara mleka po ceni od 28,07 evrocenti po litru, {to je za osam centi mawe nego u 2012. godini. Ina~e, ova uspe{na slovena~ka zadruga se bavi otkupom mleka, nabavkom opreme, sredstava za setvu i druge trgovinske robe za potrebe seoskih gazdinstava. Kao jedan od najnovijih uspeha Zadruge Zupani~ je naveo izgradwu Sabirnog centra za otkup mleka krajem 2013. godine i posebno naglasio prednosti zadru`nog organizovawa poqoprivrednika u brojnim izazovima u proizvodwi, preradi i prodaji poqoprivrednih proizvoda. Dr Aleksandra Pivec, direktor Nau~no-razvojnog centra “Bistra” iz Ptuja, predstavila rad presti`ne slovena~ke ustanove, govore}i o wenom istorijatu. Centar je osnovan 1994. godine i danas zapo{qava 18 visokoobrazovnih stru~nih lica. Predstavqa vode}u razvojnu ustanovu u tom delu Slovenije. Dr Pivec je govorila o projektu Regionalne destinacijske organizacije Ptuj - Jeruzalem - Ormo` - Haloze - Slovenska Gorica i poqoprivredno-turisti~kom klasteru, koji povezuje 17 oglednih poqoprivredno-turisti~kih gazdinstava i 55 privrednih organizacija u 27 slovena~kih op{tina. Danilo ^eh je predstavio

brojne uspe{no realizovane projekte Centra “Bistra” i posebno naglasio da postoje dobre {anse da slovena~ke i srpske organizacije osmisle i izrade zajedni~ke projekte, posebno u oblasti poqoprivrede, turizma i ekologije, i wima konkuri{u za finansijskih sredstava iz fondova EU. Nakon Ptuja, poqoprivrednici su posetili i Vinogradarski muzej, gde im je predstavqena bogata slovena~ka istorija vinogradarstva i vinarstva. Bili su u prilici i da degustiraju doma}e vrste slovena~kih vina i razmene svoja iskustva sa predstavnicima Dru{tva vinogradara i vo}ara iz Ptuja.

ni slovena~ki doma}ini su za goste iz Srbije pripremili tradicionalni {tajerski ru~ak, sa ukusnim lokalnim specijalitetima. Sve {to je stavqeno na trpezu pripremqeno je od poqoprivrednih proizvoda sa imawa. Zahvaquju}i dobro razvijenom seoskom turizmu, ovo gazdinstvo sve svoje proizvode prodaje na svom imawu. Podjednako interesantne, ali i veoma pou~ne, bile su posete Muzej ku}i i ostalim turisti~kim atrakcijama Maribora, ali i u najstarijem regionalnom prekmurskom turisti~kom doma}instvu “Tremel” u selu Puconci, koje je 12 kilometara udaqeno od Murske Sobote. Po-

rodica Branka Tremela proizvodi razne poqoprivredne proizvode na imawu od 14 hektara. Poseduju i vinograd i bave se proizvodwom vina u sopstvenom vinskom podrumu. Impesivan je bio i boravak u za{ti}enom prirodnom i kulturnom dobru Krajinski park Gori~ko, u mestu Grad. Na za{ti}enom podru~ju od 46.269 hektara nalazi se skup prirodnih i kulurnih dobara. Sedi{te Krajinskog parka Gori~ko nalazi se u jednom starom zamku, gde je kroz raznovrsne izlo`be predstavqeno istorijsko, prirodno i kulturno nasle|e, ali i turisti~ka ponuda ~itave regije. Posebno kvalitetno su predstavqene izlo`be starih zanata i zanimawa: tka~kog, kova~kog, kolarskog, travarskog, grn~arskog... Razvojnu agenciju Sinergija u Martjancima, koja je, tako|e, bila jedno od odredi{ta studijskog putovawa, osnovalo je vi{e op{tina iz te regije. Nakon brojnih uspe{no realizovanih projekata preko fondova EU, Agencija je po~ela samostalno da se finansira. Danas realizuje veliki broj doma}ih i me|unarodnih projekata, me|u kojima se posebno isti~u oni koje je izradio LAG (Lokalna akciona grupa Gori~ko), koja je nosilac izrade i realizacije projekata za LIDER program EU, koji }e Srbiji biti dostupan od 2015. godine. Poqoprivrednici su posetili i turisti~ko doma}instvo i vinsku ku}u “Puhan” u selu Bogojina, kao i poqoprivrednoturisti~ko i trgova~ko gazdinstvo “Lipi~ - Pasero” u selu Te{anovci, koje se bavi proizvodwom raznih poqoprivrednih proizvode, gro`|a i vina... Specifi~nost ovog gazdinstva je to {to u svom sastavu ima mesaru, pekaru i proizvodwu pralina, ali i trgovinu za sopstvene i kom{ijske proizvode. U turisti~koj ponudi imaju dva aparmana. Kako isti~e Du{an Ivanovi} iz Ekolo{kog dru{tva “Draga~evo”, prezentacija Damjana Jeri~a, stru~nog saradnika u Poqoprivredno-{umarskom zavodu Murska Sobota, bila je posebno pou~na, jer se bavila na~inima izrade i mogu}nostima realizacije razli~itih projekata u oblasti poqoprivrede, turizma i ekologije, koje finansira Evropska unija. Poqoprivrednici su posetili i 52. Me|unarodnom poqoprivredno-prehrambeni sajam AGRA u Gorwoj Radgoni, koji je okupio 1.700 izlaga~a iz 29 zemaqa. V. S.


27

LU^ANI

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

OP[TINA LU^ANI PO TRE]I PUT U OVOJ GODINI DARUJE NAJMLA\E @ITEQE DRAGA^EVA Roditeqi 18 najmla|ih `iteqa Draga~eva dobili su od lokalne samouprave u utorak, 2. septembra, na specijalno uprili~enom prijemu u Gu~i, jednokratnu pomo} u visini od 30 hiqada dinara.

POKLONI ZA 18 BEBA! redsednik op{tine Mladomir Sretenovi} je istakao tom prilikom da se ovakvom praksom u svet {aqe najlep{a slika iz Draga~eva.

P

- Ovo je sedmi put kako uru~ujemo poklon na{im najmla|im sugra|anima. Mi smo na po~etku mandata re{ili da buxetom opredequjemo sredstva, kako bismo bebama i majkama pomogli i doprineli da se u Draga~evu uve}a natalitet. Borba protiv bele kuge i briga o najmla|ima je jedan od najva`nijih segmenata

socijalne politike, koju je Op{tina sprovodila, i `elim da se ovakva praksa i daqe neguje - rekao je Sretenovi}, podse}aju}i da su u op{tinskom buxetu opredeqena i sredstva da sve nezaposlene majke primaju mese~nu nadoknadu u visini od 20 odsto od prose~ne republi~ke zarade i to u trajawu od godinu dana. Sretenovi} je izrazio uverewe da }e do Nove godine, kada su planirani i novi darovi za bebe, broj novoro|en~adi biti daleko ve}i, a, pre-

ma wegovoj oceni, 30 hiqada dinara nije velika svota novca, ali }e zna~iti roditeqima u odgoju dece. Skup{tinska odluka o dodeli pomo}i za novoro|en~ad je doneta pre dve godine i, prema mi{qewu roditeqa, koji su prisustvovali prijemu, op{tinsko rukovodstvo je imalo dobar sluh kada je uvelo ovakvu praksu. Aleksandar i Ivana Ili}, roditeqi malog Nikole, ka`u da }e im pomo} u ovim kriznim uslo-

vima biti veoma dragocena. Petar Gogi} iz Milatovi}a, koji je posle dve devoj~ice dobio sina, pohvalio je op{tinsko rukovodstvo {to podr`ava ra|awe, istakav{i da je u ovim te{kim vremenima svaka pomo} va`na. Poklon ~estitke za najmla|e gra|ane Draga~eva op{tinsko rukovodstvo uru~uje ~etiri puta godi{we: na Mladence, Vidovdan, Gospo|indan i Novu godinu. V. S.

CENTAR ZA KROMPIR U GU^I PONOVO U @I@I INTERESOVAWA RESORNIH MINISTARSTAVA ako je rukovodstvo op{tine Lu~ani u prethodne dve godine u vi{e navrata pokretalo inicijativu kod nadle`nih republi~kih ministarstava da se definitivno razre{i sudbina Centra za krompir u Gu~i, jo{ uvek se nije ni{ta zna~ajnije dogodilo, kako bi ova poznata draga~evska ustanova ponovo za`ivela. Ipak, Draga~evci ne gube nadu da }e wihov Centar jednoga dana nanovo postati glavna potpora wihove poqoprivredne proizvodwe, jer se ovaj kraj i daqe izdvaja, izme|u ostalog, po veoma kvalitetnom krompiru. Na adresu Ministarstva poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine, nedavno je stigao dopis ministra prosvete Sr|ana Verbi}a, u kome se govori o inicijativama regionalnih istra`iva~kih centara, kru{eva~kog Instituta za krmno biqe, draga~evskog Centra za krompir i kragujeva~kog Centra za strna `ita, da se

I

IMA LI SPASONOSNOG RE[EWA?

wihovi stru~ni i prostorni kapaciteti boqe iskoriste. Kako stoji u dopisu, navedeni regionalni centri su pripremili planove odr`ivosti wihovog poslovawa, koji su ve} bili na razmatrawu predstavnika resora, zadu`enih za nau~no-istra`iva~ku delatnost i poqoprivredu. Iz tih planova se vidi da se pitawe odr`ivosti poslovawa tih centara ne mo`e re{iti samo kroz sistem nau~no-istra`iva~ke delatnosti. Za kona~no razre-

{ewe wihovih problema neophodno je da se u problematiku ukqu~i i sektor poqoprivrede. “Re~ je o prepoznatqivim institucijama, koje je osnovala dr`ava, radi ostvarivawa op{teg interesa, kako u sistemu nau~no-istra`iva~kog rada, tako i u oblasti poqoprivrede i proizvodwe hrane, gde biti{u vi{e od 50 godina, pa otuda predla`emo da u {to kra}em roku organizujemo zajedni~ki sastanak, na kome }emo razmotriti navedenu problema-

tiku”, ka`e se u dopisu Ministarstva prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja. U tekstu se tako|e predla`e da se stru~ni deo posla poveri zajedni~koj ekspertskoj grupi, koja }e, nakon razmatrawa planova odr`ivosti poslovawa regionalnih istra`iva~kih centara, predlo`iti najcelishodnija re{ewa za svaki od wih. Kako navodi Mili} Domanovi}, v. d. direktor Centra za krompir u Gu~i, krajem 2010. godine su skoro svi radnici ove ustanove progla{eni tehnolo{kim vi{kom. Ra~un Centra je blokiran, jer ova ustanova duguje radnicima, prema izvr{nim sudskim presudama, 22 miliona dinara za neispla}ene zarade. Centar za krompir potra`uje od firme “Seme” Beograd 27 miliona dinara. Za inovacioni centar u Gu~i je svojevremeno, na

osnovu zakqu~ka Vlade, formirana radna grupa, koja je vodila pregovore sa beloruskim partnerom o zajedni~kom ulagawu u istra`iva~ko-razvojne aktivnosti, ali, na `alost, nije do{lo do realizacije tog aran`mana. U proteklih nekoliko godina odr`ano je vi{e sastanaka na republi~kom nivou, na kojima su razmatrana mogu}a re{ewa, koja bi bila spasonosna za Centar za krompir u Gu~i i ostale regionalne istra`iva~ke centare. - Na osnovu plana odr`ivog poslovawa, predlagali smo vi{e puta predstavnicima nadle`nih ministarstava da nas ukqu~e u inovacione projekte i da nam vrate kontrolnu funkciju u proizvodwi krompira, koju smo sre}nih godina imali. Uzeli smo u obzir zahteve proizvo|a~a da se pitawe kontrole proizvodwe objedini na jednom me-

stu. Imali smo kadrove, prostor i laboratorijsku opremu. ^itav poslovni prostor Centra je projektovan i gra|en u skladu sa potrebama laboratorija ( za kulturu tkiva, fitopatologiju, agrohemiju i drugo). Predlagali smo da se aktivira laboratorija za kulturu tkiva uz pomo} strate{kih partnera i da nas ukqu~e u monitoring proizvodwe konzumnog krompira zbog wegovog izvoza po propisima Evropske unije. Nagla{avali smo i zna~aj o~uvawa autohtone sorte krompira “Jelica”, koja je veoma pogodna za na{e podnebqe. Na{i dosada{wi napori da Centar za krompir o`ivimo nisu urodili plodom, ali, uprkos tome, gajimo nadu da jo{ uvek postoji neko prihvatqivi re{ewe do koga }emo do}i uz pomo} nadle`nih institucija u dr`avi - ka`e Domanovi}. V. S.


28

SPORT

KUGLAWE

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

KK BORAC

VELIKI USPEH

ODMERAVA SNAGE SA ZVEZDOM

MILO[A LUKOVI]A

o{arka{i Borca uveliko se zagrevaju uo~i nove sezone u Ko{arka{koj ligi Srbije. Posledwa kontrolna utakmica protiv Asesofta zavr{ena je rezultatom 70:64 za Rumune. Posle nekoliko odigranih kontrolnih utakmica, sutra }e u @elezniku iza}i i na prijateqski duel sa Crvenom zvezdom i to nije kraj. Provere pred prestoje}e prvenstvo tek slede i na doma}em i na gostuju}em terenu.

K

lan ~a~anskog Sportskog kluba slepih i slabovidih Dodir Milo{ Lukovi} zauzeo je drugo mesto na Me|unarodnom turniru u Subotici. U izuzetno jakoj konkurenciji, Lukovi} je osvojio medaqu u B1 disciplini (potpuno slepi takmi~ari). Na Me|unarodnom turniru nadmetali su se kugla{i iz Slovenije, Hrvatske, Slova~ke, Ma|arske, Bosne i Hercegovine, Srbije. Dan ranije, 30. avgusta, ta-

^

ko|e u Subotici odigrano je {esto kolo Druge kugla{ke lige Srbije. ^a~anski klub Dodir zauzeo je drugo mesto. - Za odlazak u Suboticu najve}u zahvalnost dugujemo Dejanu Labovi}u, vlasniku “Japan auta” iz Parmenca. Da nije bilo wega, ne znam da li bismo mogli da u~estvujemo na Me|unarodnom i liga{kom prvenstvu - napomiwe predsednik SK Dodir Slobodan Raji}. Z. J.

- Slede}e sedmice nam dolazi slovena~ki [en~ur, a

18. septembra odlazimo u Smederevo. Trebalo bi 23.

NOVO POJA^AWE U novoj sezoni za Borac }e igrati i Vladimir Mati}, koji je Super ligu zavr{io u FMP-u iz @eleznika i igra na pozicijama dva i tri. - @eleo bih da ponovo izborimo plasman u Super ligu. Borac je klub sa tradicijom, drago mi je {to }u biti deo tog tima i nadam se da }u ispuniti o~ekivawa rukovodstva, trenera i igra~a - izjavio je Mati}. Ovih dana sa Borcem treniraju i dobro poznata imena ne samo ~a~anske ko{arke. - Tu su Jorovi}, Marinovi}, Mi}i} i Panti}. Oni su uvek rado vi|eni u ekipi, ali sve zavisi od wihovih inostranih anga`mana. Voleo bih da makar jedan ostane sa nama - ka`e Marko Ivanovi}.

i 27. septembra da ugostimo Mornar iz Bara, tim za koji igraju ~ak tri Amerikanca - najavquje direktor KK Borac Marko Ivanovi}. Borac }e se sastati i sa Smederevom i Jagodinom, a otvoreni termini za te susrete su 9. 14. 20. ili 25. septembar. Prvenstvo u Ko{arka{koj ligi startuje po~etkom slede}eg meseca. ^a~ani }e prvi me~ odigrati u gostima, 4. oktobra, protiv Vr{ca, a sedam dana kasnije do~ekuju OKK Beograd.

PLIVAWE

^A^ANI OSETILI TAKMI^ARSKI DUH Petnici kod Vaqeva pro{log vikenda odr`ano je Prvenstvo centralne Srbije u plivawu. Osim ~a~anskog Borca, na prvenstvu su u~estvovali takmi~ari brojnih klubova iz Kru{evca, Jagodine, Kragujevca, Beograda, Para}ina... Takmi~ila su se deca ro|ena od 2003. do 2007. godine. Kako su iz ^a~ka do{li pliva~i ro|eni od 1999. do 2002, iskoristili su izvanredne uslove da na bazenima u Petnici u prisustvu predstavnika Republi~kog pliva~kog savaza i republi~kih sudija iskuse profesionalne kriterijume nadmetawa. Pliva~ki klub Borac i odbornik u ~a~anskom Parlamentu Vladan Savi}evi} organizovali su predtakmi~ewe Prvenstva centralne srbije. - Bilo je to veliko iskustvo za decu, ali i za nas. @eqa nam je da ^a~ak slede}e godine bude organizator sli~nog tak-

U

KONTROLNE UTAKMICE Ovih dana i vaterpolisti Borca igrali su kontrolne utakmice. U duelima sa Jagodinom {ansu da se oprobaju u bazenu dobile su sve uzrasne generacije oba tima.

mi~ewa kome }e prisustvovati na{i najpoznatiji pliva~i ili vaterpolisti. Boje ^a~ka u Petnici branilo je 48 pliva~a i bili smo najbrojniji klub. S obzirom na to da deca iz drugih grado-

KAJAK

ZAVR[ENA SEZONA KUPAWA

a kadetskom prvenstvu dr`ave u Bajinoj Ba{ti ^a~anin Ogwen Perovanovi} osvojio je drugo mesto u kategoriji C1 sprint 500 metara. Posle prevrtawa u prvoj vo`wi, Ogwen je uspeo u drugoj da odvesla odli~no i na ciq stigne za 1:52:28. Na kadetskom prvenstvu dr`ave vo`ena je i disciplina

rvog dana nove {kolske godine zvani~no je zavr{ena sezona kupawa na gradskim bazenima i pla`i. Iako odavno nije bilo ovako ki{ovito leto, zabele`ena je solidna poseta. - Ova sezona kupawa osta}e zapam}ena po mnogo ~emu. Prethodila joj je katastrofalna poplava, ali velikim zalagawem zaposlenih u Sportskom centru “Mladost”, gradskog rukovodstva i mnogih prijateqa, uspeli smo da saniramo veliku {tetu i omogu}imo kupa~ima raznovrsne sadr`aje. Sa aspekta bezbednosti, sve je

P

SREBRO ZA ^A^ANINA

N

va imaju boqe uslove i da mogu da treniraju cele godine, rezultati na{ih takmi~ara su prevazi{li o~ekivawa ka`u organizatori predtakmi~ewa u Z. J. Petnici.

klasik pet hiqada metara, a u~estvovali su takmi~ari iz beogradskog Zmaja, ni{kog Medicinara, Drina Bajina Ba{ta, Studenica U{}e, Savska oaza Beograd, Ibar Kraqevo i KK ^a~ak. Ogwen je zauzeo drugo mesto u konkurenciji od sedam mladih kajaka{a.

Z. J.

KI[A NIJE SVE UPRSKALA

proteklo na najboqi mogu}i na~in, {to je veliko olak{awe za sve nas. Na Moravi je bilo mawe uslova za kupawe, jer je zbog ~estih padavina, voda uglavnom bila mutna, a mi smo iz predostro`nosti od izlivawa, po~etkom avgusta morali da podignemo ustave - izjavio je za sajt Sportskog centra “Mladost” direktor Aco Jakovqevi}. Poplave nisu zaobi{le ni bazene. Ipak, osim otklawawa posledica, nisu ostali neprime}eni ni noviteti. - Uprkos velikoj {teti od poplava, ura|ena je nova

ograda na ulazu, promewene su re{etke oko oba bazena, postavqen novi behaton. Tobogan na malom bazenu je itekako obradovao najmla|e posetioce. Ako uzmemo u obzir sve okolnosti koje su nas pratile, od kasnijeg po~etka

sezone do lo{eg vremena, poseta je bila vi{e nego dobra. Dali smo sve od sebe i kada podvu~emo crtu, mo`emo biti zadovoqni - naveo je Jakovqevi}.


29

SPORT

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

TRIATLON

BICIKLIZAM

BRONZA ZA LAZARA

TROSTRUKA POBEDA BORCA a {estoj trci za Kup Srbije, odr`anoj pro{log vikenda u Subotici, seniori Borca zauzeli su prva tri mesta. Marko Danilovi} je bio prvi, Jovan Zekavica drugi, a Goran Antonijevi} tre}i. ^a~anima su pripala prva dva mesta i u konkurenciji mla|ih kadeta. Pobedio je David Kosti}, dok je Stefan Sretenovi} na ciq stigao drugi. Kadet Borca Aleksandar Petrovi} zauzeo je drugo mesto. U juniorskoj konkurenciji voza~ Borca Nikola Tripkovi} bio je peti. Seniori i juniori su vozili 30 krugova u ukupnoj du`ini od 72,6 kilometara. Veliki doprinos u pobedi ekipe Borca dao je i Stefan Stefanovi}. Kadeti su pre{li stazu dugu 36,3, a mla|i kadeti 24,2 km.

N

a~anin Lazar Filipovi} osvojio je bronzanu medaqu u kanadskom Edmontonu na Svetskom prvenstvu u triatlonu (plivawe, vo`wa bicikla, tr~awe). Nastupio je u tandemu sa Pan~evcem Vladimirom Stojsavqevi}em, a prvu zajedni~ku sezonu wih dvojica su zapo~eli osvajawem tre}eg mesta na Svetskom kupu u

^

Francuskoj. Usledilo je i Evropsko prvenstvo u Kicbilu, gde su Lazar i Vladimir bili peti. - Za Kanadu smo se boqe pripremili. Uz dosta peripetija i te{ko}a oko odlaska na Svetsko prvenstvo, bili smo re{eni da se dobro trkamo. Ja sam prili~no te{ko podneo trku. Plivawe i bicikl su mi tokom tr~awa izazvali

gr~eve i bolove u stomaku. Ali, bio sam spreman u glavi i svakog trenutka sam tra`io energiju za jo{ ja~e tr~awe - izjavio je Lazar posle trke. Najnoviji rezultati tandema Filipovi} - Stojsavqevi} najavquju i velike ambicije za u~e{}e na Olimpijskim igrama u Rio de @eneiru 2016. godine. Z. J.

Drugo mesto Aleksandra Petrovi}a ostalo je u senci zbog kra|e bicikla koji vozi. Tokom trke seniora nepoznata osoba je pri{la klupskom vozilu Borca, iskoristila priliku i uzela Aleksandrov bicikl. Slu~aj je

prijavqen policiji. Dobri rezultati iz Subotice su lepa najava za predstoje}e prvenstvo Srbije u brdskoj i uli~noj trci koje }e, 7. septembra, biti odr`ano u ^a~ku i okolini. Z. J.

^A^AK DOMA]IN PRVENSTVA SRBIJE iciklisti~ki savez Srbije i BK Borac organizuju u nedequ, 7. septembra, Prvenstvo Srbije u brdskoj i uli~noj trci. Brdsko prvenstvo bi}e vo`eno na lokalnom putu Beqina - Gu~a, preko Pridvorice i Tijawa,

B

do prevoja na Jelici. Start trke je u 11 sati u Beqini. Prvenstvo u kriterijumskoj vo`wi (uli~noj) po~iwe u 16 ~asova. Start je u Ulici `upana Stracimira, a takmi~ari }e voziti Gospodar Jovanovom, Kneza Milo{a,

Sin|eli}evom, @elezni~kom i Ku`eqevom ulicom. Skup svih takmi~ara je od 9 do 10 sati kod restorana “Prole}e”. Saobra}aj }e u nedequ, od 16 do 19,30 ~asova, biti obustavqen u centru grada.

DE^IJI LIKOVNI KONKURS FORMA IDEALE

„NACRTAJ, OBOJI I OSVOJI“ ompanija Forma Ideale tokom septembra organizuje veliki de~iji likovni konkurs pod sloganom „Nacrtaj, oboji i osvoji!“, a pravo u~e{}a imaju prvaci i pred{kolci iz ~itave Srbije. Najtalentovaniji mali{ani, ~iji crte`i na temu „Moja idealna soba“ budu progla{eni najboqima, osvoji}e brojne vredne nagrade - de~ije sobe, kompjuter stolove, relax vre}e

K

i sveske. Materijal za u~e{}e bi}e dostavqen zainteresovanim {kolama i pred{kolskim grupama, a dodela nagada bi}e organizovana u novembru u salonu Forma Ideale u Beogradu, na autoputu. Pozivamo Vas da mali{anima zajedno ulep{amo, kako polazak u {kolu, tako i posledwu godinu koju }e provesti u pred{kolskoj ustanovi, i damo im {ansu da nacrtaju i O@IVE svo-

ju sobu! Dozvolimo im da puste ma{ti na voqu i svoju sobu nacrtaju tehnikom po izboru i oboje omiqenim bojama! Najboqe radove na temu name{taja u idealnoj sobi nagradi}emo sa: prva nagrada – {est de~ijih soba CAPTUS (po tri u obe starosne kategorije), druga nagrada – osam kompjuter stolova ALFA (po ~etiri u obe starosne kategorije), tre}a nagrada – 12 vre}a za

sedewe RELAX (po {est u obe starosne kategorije), ~etvrta nagrada - 200 svezaka Forma Ideale (po 100 u obe starosne kategorije). Imena pobednika konkursa, wihovih nastavnika/u~iteqa i {kole/pred{kolske ustanove bi}e objavqeni u {tampi, a wihovi crte`i na}i }e se i na novogodi{wim ~estitkama i kalendarima Forma Ideale. Materijal za u~e{}e u

konkursu dostavqamo zainteresovanim {kolama i pred{kolskim ustanovama, po~ev od 1. septembra, a svako odeqewe/grupa dobi}e po jedan paket koji se sastoji od: 35 listova za crtawe, 50 flajera za decu i wihove roditeqe, poster nagradne igre za isticawe na vidqivom mestu u {koli/pred{kolskoj ustanovi i koverte za pakovawe gotovih radova. Konkurs je otvoren od 1.

do 30. septembra. Tro~lana komisija objavi}e rezultate konkursa 1. novembra 2014. godine, a nagrade }e biti uru~ene na novembarskom ku}nom sajmu u Salonu name{taja Forma Ideale, u Krivola~koj ulici br. 7 (na autoputu), u Beogradu. Za sve informacije molimo da nas kontaktirate na broj telefona 034/308100 ili na e-mail: deciji.konkurs@formaideale.rs


30

SPORT

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014.

Страну припремио М. Ристић

ЈЕЛЕН СУПЕР ЛИГА Гол­ман Бор­ца нај­за­слу­жни­ји за пр­ву по­бе­ду у го­сти­ма

ПЕ­ТРИЋ СПУ­СТИО „РО­ЛЕТ­НУ“ Ч

а­ча­ни су и пре по­ла­ска у Кра­гу­је­вац, на­го­ве­шта­ва­ли ле­пе ве­сти и обе­ћа­ ња ис­пу­ни­ли. Иа­ко је и бод био вре­дан, ус­пе­ли су да у Шу­ма­ри­ца­ма за­бе­ле­же пр­ву по­бе­ду на го­сто­ва­њи­ма. Чу­вар мре­же Бор­ ца Ни­ко­ла Пе­трић, по­твр­дио је и у ду­е­лу са Рад­нич­ким сјај­ну фор­му. У не­ко­ли­ко на­

вра­та од­лич­ним ин­тер­вен­ци­ја­ма, осу­је­тио је све по­ку­ша­је до­ма­ћи­на да по­го­де мре­жу Бор­ца. Да игра све бо­ље по­ка­зао је и Сте­ фан Ми­ло­је­вић. Ис­ко­ри­стио је од­лич­ну аси­стен­ци­ју Де­ја­на Ђе­ни­ћа и у 72. ми­ну­ту по­сти­гао гол од­лу­ке.

РАД­НИЧ­КИ 1923 - БО­РАЦ 0:1 (0:0) Ста­ди­он: „ЧИ­КА ДА­ЧА“ Стре­лац: Ми­ло­је­вић у 72. ми­ну­ту

РАД­НИЧ­КИ 1923: Три­фу­но­вић, Тер­зић, Јо­вић, Ро­сић, Рнић, Ћу­лум, Ко­ва­че­вић (Бу­ба­ња), Пе­ро­вић (Жив­ко­вић), Ар­сић, Ву­ сља­нин (По­ља­нец), Со­ти­ро­вић

БО­РАЦ: Пе­трић, Об­ра­до­вић, Ми­ле­тић, Гој­ко­вић, С.Жив­ко­вић, Му­тав­џић, Јо­ван­ чић, Ни­ко­лић, Ба­бић (Бо­жић), Сто­ја­но­вић (Ми­ло­је­вић), Ђе­нић (Дра­шко­вић) Раднички (Н) Рад Чукарички Раднички 1923 ОФК Београд Младост Црвена звезда Јагодина

Лу­чан­ци за­бе­ле­жи­ли по­бе­ду над вр­ло до­брим Кру­ше­вља­ни­ма

ПР­ВЕ­НАЦ МЛА­ДО­СТИ Д

у­ел два ти­ма ко­ја у пр­ва три ко­ла ни­су за­бе­ле­жи­ла ни­ јед­ну по­бе­ду про­те­као је у ди­на­мич­ној игри, пу­ној шан­си и ре­зул­тат­ске не­из­ве­сно­сти. До­пр­ве „трој­ке“ иза­бра­ни­ци Не­ на­да Ми­ло­ва­но­ви­ћа сти­гли су по­гот­ком Ра­до­ми­ра Ми­ло­са­вље­ ви­ћа у фи­ни­шу утак­ми­це. До мо­мен­та од­лу­ке ни­је ре­а­ли­зо­ва­ но си­ја­сет шан­си ис­пред оба го­ла. МЛА­ДОСТ: Кр­зна­рић, Зо­њић, Ра­дин, Ми­лу­но­вић, Го­ле­ мић, Јо­ва­но­вић (Цр­но­мар­ко­вић), Ми­ло­са­вље­вић, Га­врић, Ада­мо­вић (Сто­ја­но­вић), Пе­тро­вић, Фрај­деј (Жи­ва­ди­но­вић)

0:1 0:4 2:0 0:1 3:2 2:1 1:0 2:3

Доњи Срем Партизан Вождовац Борац Нови Пазар Напредак Спартак Војводина

МЛА­ДОСТ - НА­ПРЕ­ДАК 2:1 (1:0)

Ста­ди­он Мла­до­сти У Лу­ча­ни­ма. Стрел­ци: Јо­ва­но­вић у 24. и Ми­ло­са­вље­вић у 84. ми­ну­ту за Мла­дост, а Ба­јић у 81. ми­ну­ ту за На­пре­дак. НА­ПРЕ­ДАК: По­по­вић, Цвет­ко­вић (Лу­ко­вић), Уро­ше­вић, Ми­ћић, То­мић, Па­у­но­вић, Ла­зић (Ба­јић), Нда­је, Бо­жо­вић, Го­бе­љић, Тру­јић

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Партизан Црвена звезда Војводина Чукарички Нови Пазар Борац Спартак ОФК Београд Рад Доњи Срем Младост Јагодина Раднички 1923 Напредак Раднички (Н) Вождовац

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 4 3 2 2 2 2 2 2 2 1 1 0 0 0 0

0 0 0 2 1 1 1 1 0 0 1 1 1 1 0 0

0 0 1 0 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 4 4

14 7 8 5 6 4 2 7 8 2 4 6 0 3 2 2

2 +12 12 0 +7 12 4 +4 9 1 +4 8 4 +2 7 2 +2 7 1 +1 7 7 0 7 7 +1 6 5 -3 6 -1 4 5 -2 4 8 4 -4 1 -5 1 8 10 -8 0 12 -10 0

ПРВА ЛИГА Ја­вор Ма­тис ла­ко иза­шао на крај са Бе­жа­ни­јом

СВЕ РЕ­ШЕ­НО ДО ОД­ЛА­СКА НА ОД­МОР И

з­о­ста­ла је оче­ки­ва­на не­из­ве­сност у ду­е­лу Ја­вор Ма­ти­са и ам­би­ци­о­зног и увек не­у­год­ног ти­ма Бе­жа­ни­је. У пр­вих три­де­сет ми­ну­та мре­же су ми­ро­ва­ ле, а „по­че­так кра­ја“ свих на­да го­сти­ју да мо­гу из­не­на­ди­ти Ива­њи­ча­не до­го­дио се у фи­ни­шу пр­вог де­ла утак­ми­це. То­ли­ко је би­ло по­треб­но Сто­ја­ко­ви­ћу, Дра­ жи­ћу и Ми­ло­шко­ви­ћу да три пу­та за­тре­су мре­жу Осто­ји­ћа.

ЈА­ВОР МА­ТИС - БЕ­ЖА­НИ­ЈА 3:0 (3:0)

Ста­ди­он крај Мо­ра­ви­це. Стрел­ци: Сто­ја­ко­вић у 30, Дра­жић у 43, Ми­ло­шко­вић у 45. ми­ну­ту ЈА­ВОР МА­ТИС: Ђо­га­то­вић, Го­ја­ ча­нин, Јо­со­вић (Ми­ле­тић), Ва­ли­ђо, Ко­ла­ко­вић, До­цић, Ађу­ру, Ми­ло­шко­ вић, Сто­ја­ко­вић (Сма­јо­вић), Дра­жић, Дин­чић (Че­ча­рић)

Ме­та­лац ус­пео да сло­ми от­пор бор­бе­ног но­вај­ли­је из Мр­шта­на

ДЕ­СПО­ТО­ВИ­ЦА „ ДУ­БО­КА“ ЗА МО­РА­ВАЦ

БЕ­ЖА­НИ­ЈА: Осто­јић, Ло­пес (Ђо­ ко­вић), Ко­лу­ни­ја, Ма­то­вић, Ми­лић, Ста­нов­чић, Ми­тру­шић, Бру­јић (Ђор­ђе­ вић), Је­лић, Ко­ста, Ко­ва­че­вић (Ша­ка)

А

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Бачка (БП) Радник Јавор Матис Инђија Слога (ПМ) Пролетер БСК Борча Бежанија Колубара Синдјелић Јединство П. Металац (ГМ) Слобода Мачва Моравац Орион Слога (К)

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

ко је су­ди­ти по игри, пре све­га ефи­ ка­сно­сти, Ми­ла­нов­ча­ни су по­бе­дом над Мо­рав­цем за­по­че­ли по­ход на врх та­бе­ле. Иа­ко су го­сти ус­пе­ли да стиг­ну до из­јед­на­че­ња, го­ло­ви­ма Мер­до­ви­ћа и Бр­ки­ћа у фи­ни­шу утак­ми­це, до­ма­ћин је оства­рио дра­го­це­ну по­бе­ду и на­ја­вио се­ри­ју 3 0 0 7 2 +5 9 успе­шних ре­зул­та­ 2 1 0 6 0 +6 7 та. 2 1 0 6 2 +4 7 2 2 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0

1 0 1 1 1 1 0 0 2 1 1 1 0

0 1 1 1 1 1 2 2 0 2 2 2 3

6 3 3 3 2 1 2 4 4 2 0 3 1

2 3 2 3 4 4 3 6 2 4 2 6 8

+4 0 +1 0 -2 -3 -1 -2 +2 -2 -2 -3 -7

7 6 4 4 4 4 3 3 2 1 1 1 0

МЕ­ТА­ЛАЦ - МО­РА­ВАЦ ОРИ­ОН 3:1 (1:0)

Ста­дио Ме­тал­ца. Стрел­ци : Мер­до­вић у 31. и 70. и Бр­кић у 77. ми­ну­ту за Ме­та­лац а, Ко­стић у 62. ми­ну­ту за Мо­ра­вац Ори­он

МЕ­ТА­ЛАЦ: Пе­јо­вић, Са.Ни­ко­ ди­је­вић, Ову­су, Па­нић, Ни­ко­ лић, Се­длар, Ћир­ко­вић, Бр­кић, Сл.Ни­ко­ди­је­вић (Ива­но­вић), Стој­ко­вић (Мла­де­но­вић), Мер­ до­вић (Па­вло­вић)

МО­РА­ВАЦ ОРИ­ОН: Ми­тро­вић, Це­кић, Пе­тро­вић, Ст.Мар­ко­вић, Ћи­рић, Са.Мар­ко­вић, Рај­ко­вић, Стан­ко­вић, Еме­ка (Ко­стић), Ву­ко­са­вље­вић (Ста­мен­ко­вић), Ве­лич­ко­вић Ко­ста­ди­нов)


31

SPORT

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014.

Страну припремио М. Ристић

СРПСКА ЛИГА ЗАПАД Звижд по­ра­жен у Љу­би­ћу тек у на­док­на­ди вре­ме­на

а­ви­ја­чи По­ле­та оче­ки­ва­ли су ре­при­зу ду­е­ла из пр­вог ко­ла,ка­да је на ста­ди­о­ну у Љу­би­ћу убе­дљи­во по­ра­ же­на Ја­се­ни­ца. Пред­ви­ђа­ња се ни­су об­и­сти­ни­ла. На кон­то су ипак, укњи­же­на но­ва три бо­да. Гост, Звижд из Ку­че­ва, од­лич­но се бра­нио, по­вре­ме­но успе­вао озбиљ­но да угро­зи гол Ру­ме­ни­ћа, али је прав­да за­до­во­ље­на у че­твр­том ми­ну­ту су­диј­ске на­док­на­де. Јо­ван Ми­хај­ло­вић је по­го­дио мре­жу до­ брог Ни­ко­ли­ћа. Шпиц По­ле­та ни­је ре­а­ли­зо­вао од­лич­ну при­ ли­ку у 53 ми­ну­ту, а већ у сле­де­ћем на­па­ду, сре­ћа је би­ла са­ве­зник го­сти­ју ка­да је Не­шо­вић из „сло­бод­ња­ка“ уме­сто мре­же по­го­дио ста­ти­ву.

ПО­ЛЕТ - ЗВИЖД 1:0 (0:0)

Ста­ди­он у Љу­би­ћу. Стре­лац: Ми­хај­ло­вић у 90+4 ми­ну­ту ЗВИЖД: Ни­ко­лић, Ми­ ло­са­вље­вић, Тер­зић, Ву­ки­ће­вић, Дра­шко­вић, Бла­го­је­вић, Б. Жи­ва­но­вић, Ти­хо­ми­ро­вић, Иг­ња­то­вић (Д.Жи­ва­но­вић), Ни­ко­лић (Ста­но­је­вић), Је­вре­мо­вић (Сто­ја­ди­но­вић)

А

ко је су­ди­ти по стар­ту, По­лет из Тр­бу­ша­на је бли­зу оства­ре­ња ви­со­ких ци­ље­ва у овом пр­вен­ству. Про­те­ клог ви­кен­да са­вла­да­на је еки­па Омла­дин­ца из Но­вог Се­ла, 2:0. Стрел­ци су би­ли Гла­во­њић и По­по­вић. Ис­пред По­ле­та на та­бе­ли је по­сле тре­ћег ко­ла је­ди­но Треп­ча из Ко­сов­ске Ми­тро­ви­це са мак­си­мал­ним учин­ком. Три бо­да осво­јио је и Ор­ло­вац. Пред сво­јим на­ви­ја­чи­ма Мр­ча­јев­ча­ни су го­лом По­по­ви­ћа из је­да­на­ес­ тер­ца по­бе­ди­ли Ту­тин. Сло­бо­да је у Ве­ли­кој Ко­ло­ни­ ји по­де­ли­ла плен са Мо­кром Го­ром , 1:1, а мре­жу го­ сти­ју из Зу­би­ног По­то­ка за­тре­сао је Сте­фан Пе­тро­ вић. Са „крат­ког“ го­сто­ва­ња у Ла­ ђев­ци­ма Ру­дар из Бре­сни­це се вра­тио са дра­ го­це­ним бо­дом 0:0, а по­ра­зе су до­жи­ве­ли, тре­ћи уза­стоп­ни, Дра­ га­че­во у Гу­чи од Треп­че 0:3, и Та­ ко­во на го­сто­ва­њу еки­пи Ме­тал­ца у Кра­ље­ву 1:2.

Металац Орловац Полет Водојажа Слобода Рудар (Баљевац) Браћа Вуковић Драгачево

Шумадија Железничар Јошаница Бане Шумадија 1903 Слога (П) Полет ГФК Јасеница 1911 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Будућност К.

Лозница Полет Победа Јединство Слога (П) Шумадија 1903 Рудар Звижд ГФК Јас. 1911 Бане Железничар Карађорђе Шумадија Семендриа 1924

Јошаница

0:1 1:0 1:1 1:0 0:1 2:0 1:0 2:1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

3 3 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0

Лозница Семендриа 1924 Јединство Победа Будућност Крушик 2014 Рудар Звижд Карађорђе 0 0 1 0 2 1 1 1 0 0 0 0 2 2 1 1

0 0 0 1 0 1 1 1 2 2 2 2 1 1 2 2

9 4 6 5 2 3 4 4 2 2 2 1 4 0 1 2

Зона Морава 06.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 07.09.2014 | 06.09.2014 |

16:30 Таково 16:30 Рудар (Бресн.) 16:30 Славија 16:30 Мокра Гора 16:30 Партизан 16:30 Омладинац 16:30 Тутин 16:30 Металац

: : : : : : : :

0 1 2 2 1 2 4 5 3 5 5 4 5 1 3 8

+9 +3 +4 +3 +1 +1 0 -1 -1 -3 -3 -3 -1 -1 -2 -6

9 9 7 6 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 1 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Трепча Полет Тутин Славија Рудар (Бресн.) Мокра Гора Браћа Вуковић Водојажа Омладинац Металац Слобода Орловац Таково Партизан Рудар (Баљ.) Драгачево

Рудар (Баљевац)

Слобода Водојажа Полет Орловац

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

3 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0

Три еки­пе, При­је­вор, Пар­ме­нац и Сла­ти­на оства­ри­ле су сто­по­сто­тан учи­нак у пр­ва два ко­ла. Вр­х та­бе­ле „скро­јио“ је и дер­би у Мар­ко­ви­ци где је про­шло­го­ди­шњи пр­вак Град­ ске ли­ге, Пар­ме­нац, са­вла­дао кан­ди­да­та за ви­сок пла­сман, Ов­ча­ра. Бацковац Јунајтед Омладинац (З) Пријевор Напредак Спартак Слатина Младост (П) Овчар 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

0 0 1 0 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 2 3

9 5 3 3 5 4 4 4 3 3 2 2 4 3 1 0

0 2 1 2 1 2 4 4 3 3 2 3 4 6 8 10

+9 +3 +2 +1 +4 +2 0 0 0 0 0 -1 0 -3 -7 -10

Бацковац Јунајтед

Младост (П) Напредак Доња Врбава Котража Миоковци Јединство (К) Луњевица Младост (А)

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0

Јединство (К) Доња Врбава Котража Младост (А) Јединство (ГГ) Миоковци Луњевица Парменац 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0

0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2

8 8 4 1 4 3 4 4 4 2 2 2 0 2 0 0

0 3 0 0 2 1 3 4 5 3 3 5 2 6 5 6

+8 +5 +4 +1 +2 +2 +1 0 -1 -1 -1 -3 -2 -4 -5 -6

ГРАДСКА ЛИГА

Таково Тутин Омладинац Партизан Мокра Гора Славија Рудар (Бресница) Трепча 0 1 0 2 1 1 1 1 1 1 1 1 0 2 1 0

Пријевор Парменац Слатина Спартак Омладинац (З) Јединство (ГГ) Овчар

4:2 3:0 4:0 2:0 1:0 2:0 3:0 2:3

9 7 6 5 4 4 4 4 4 4 4 4 3 2 1 0

БИП Планинац Ракова Задругар Морава (М) Чачак 94 Будућност 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Премећа Стрелац БИП Ракова Будућност Кеј Морава (К) Лугови Задругар Морава (М) Пријатељи Планинац Полет Вујан Чачак 94

4:2 3:1 4:0 0:1 0:3 1:1 3 3 3 3 2 2 3 3 3 3 3 2 1 1 3

3 2 2 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

6 6 6 4 3 3 3 3 3 3 3 3 1 0 0 0

3. коло Полет Кеј Лугови Пријатељи Стрелац Премећа Морава (К)

0 1 1 2 1 1 1 0 0 0 2 1 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 2 2 2 1 1 1 1 3

9 7 5 5 5 3 5 4 5 2 0 0 2 1 2

0 3 2 3 2 1 4 4 7 5 4 3 4 3 10

+9 +4 +3 +2 +3 +2 +1 0 -2 -3 -4 -3 -2 -2 -8

9 7 7 5 4 4 4 3 3 3 2 1 0 0 0

ФУДБАЛСКИ ВОДИЧ ЗА ВИКЕНД Прва лига 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 |

16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30

Радник Моравац Орион

Слога (К) БСК Борча Бежанија Слога (ПМ) Пролетер Јединство П.

06.09.2014 | 06.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 |

16:30 Парменац 16:30 Луњевица 16:30 Миоковци 16:30 Јединство (ГГ) 16:30 Младост (А) 16:30 Котража 16:30 Доња Врбава 16:30 Јединство (К)

Српска лига Запад

4. коло : : : : : : : :

Oкружна лига

4. коло Трепча Драгачево Браћа Вуковић

2:1 1:0 2:0 3:0 1:1 1:1 0:0 0:3

2. коло

ПАР­МЕ­НАЦ „НА ВР­ХУ“ ОВ­ЧА­РА

ПОЛЕТ НА КОРАК ДО ЛИДЕРА

Н

ОКРУЖНА ЛИГА

3. коло

Половичан успех „наших” зонаша

БЕ­ДЕМ „СРУ­ШЕН“ ПРЕ МРА­КА

ПО­ЛЕТ: Ру­ме­нић, Ни­ко­ лић, Ђор­ђи­ло­вић, Лу­ко­ вић, Кне­же­вић (Про­тић), Ра­ди­сав­че­вић, Не­шо­вић, То­мић (Ра­да­ко­вић), Ми­хај­ ло­вић (Пе­тро­вић), Ка­ла­ја­ но­вић, Ва­си­лић.

ЗОНА МОРАВА

3. коло

: : : : : : : :

Слобода Колубара Металац (ГМ) Инђија Бачка (БП) Јавор Матис Мачва Синдјелић

06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 | 06.09.2014 |

16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30

Овчар Младост (П) Слатина Спартак Напредак Пријевор Омладинац (З)

Семендриа 1924

Шумадија

: : : : : : : :

Градска лига

3. коло Бацковац Јунај.

Лозница Звижд Рудар Будућност К. Победа Јединство

07.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 | 07.09.2014 |

16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30

Премећа Стрелац Пријатељи Лугови Кеј Полет Вујан

4. коло Карађорђе ГФК Јас. 1911

Полет Слога (П) Шумадија 1903 Бане Јошаница Железничар 4. коло

: : : : : : :

Будућност Чачак 94 Морава (М) Задругар Ракова Планинац БИП


32

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE


33

OGLASI

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109, 065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: kulanekretnine@open.telekom.rs

060/434-2-190

STANOVI P-20 M2, 13. SPRAT, CG, KNEZA MILO[A, 17.000E P-30 M2, 3.SPRAT, CG, AVENIJA, 22.500 E P-32 M2, 5.SPRAT, CG, BALKANSKA, 24.000 E P-36 M2, VP, TA, H.MORAVA, 24.000 E P-31 M2, 7.SPRAT, CG, AVLAXINICA, 21.000 E P-38 M2, 2.SPRAT, CG, KOD CARA, 29.500 E P-43 M2, VP, TA, AVLAXINICA, 21.000 E P-49 M2, 1.SPRAT, TA, H.MORAVA, 23.000 E P-43 M2, 8. SPRAT, CG, AVLAXINICA, 31.000 E P-55 M2, 9.SPRAT, CG, S.MARKOVI]A, 25.000 E P-51 M2, PR, TA, 9. JUGOVI]A, 26.000 E P-45 M2, 2.SPRAT, CG, K. AN\ELKOVI]A, 31.000 E P-45 M2, VP, CG, QUBI]SKA, NOV, 36.000 E P-51 M2, PR, TA, CENTAR, 39.000 E P-52 M2, 7. SPRAT, AVLAXINICA, NOV, 37.000 E

P-57 M2, PR, CG, AVENIJA, 28.500 E P-60 M2, 1 SPRAT, TA, KOD M.PAVLOVI], 35.000 E P-62 M2, 2. SPRAT, CG, CENTAR, 42.000 E P-67 M2, 12. SPRAT, CG, KEJ, DUPLEKS, 42.000 E P-82 M2, 4. SPRAT, CG, KOD GRADSKOG PARKA, 62.000 E P-82 M2, 2.SPRAT, CG, GVO@\AR, 50.000 E P-92 M2, 1. SPRAT, CG, GVO@\AR, 60.000 E P-95 M2, 4. SPRAT, CG, SIN\ELI]EVA, DUPLEKS, 46.000 E P-95 M2, 1.SPRAT, CG, AVLAXINICA, 75.000 E KU]E P-129 M2, 1.5 A, KOD MA[.KOLE, 26.000 E P-81 M2, 3.5 A, ATENICA KOD [KOLE, 26.000 E P-90 M2, 11 A, PREQINA, 36.000 E P-114 M2, 2 A, AMIXINA, 50.000 E P-78 M2, 5.23 A, [IRI CENTAR, 50.000 E P-90 M2, 3.8 A, BALKAN-

SKA, 55.000 E P-70 M2, 4 A, KULINOVA^KO POQE, 30.000 E P-66 M2, 4 A, KOD BOLNICE, 45.000 E P-120 M2, 5 A, QUBI], 50.000 E P-80 M2, 2 A, CENTAR, 60.000 E P-190 M2, 2.5 A, [IRI CENTAR, 70.000 E IMAWA 40 M2, 3.2 HA, G. MIOKOVCI, 16.000 E 110 M2, 34 A, LOZNICA, 20.000 E 70 M2, 50 A, G. ATENICA, 21.000 E 90 M2, 2.5 HA, KA^ULICE, VI[E POMO]NIH OBJEKATA, 30.000 E 50 M2, 90 A, G. GOREVNICA, 26.000 E 70 M2, 60 A, KUKI]I, 35.000 E VIKENDICE 60 A. KUKI]I, 13.000 E 8 A, JELICA, 5.500 E

GARSOWERE 23m2, vp, 21500 eura, [iri centar 30m2, 3 , lift, 21500 eura, Avenija 29m2. 5, 14000 eura, [iri centar U ponudi jo{ 7 garsowera JEDNOSOBNI STANOVI 32m2, 5, 22000 eura, [iri centar 32m2, 5, 23000 eura, [iri centar 36m2, 4 , 22500 eura , [iri centar 37m2, 5, lift, 25000 eura,Ljubi} kej 34m2, 4 , 15500 eura, Ljubi} kej 34m2, 1 , 25000 eura, Centar 31m2, vp , 24000 eura, Centar U ponudi jo{ 19 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 35m2, 5, 24500 eura, [iri centar 53m2 , 6 , lift , 29500 eura, Restoran Brvnara 37m2 nov, 4 , lift, sa stvarima , 32000 eura, Avenija 49m2 , 4, 25000 eura, Hotel Morava U ponudi jo{ 18 jednoiposobnih stanova DVOSOBNI STANOVI 49m2, 1, 25000 eura ,Hotel Morava 57m2, 14, lift, 22000 eura, Hotel Morava 47m2, dvori{ni stan, 26000 eura, Hotel Morava 54m2, 2, 36000 eura, Hotel Morava 54m2, 1, 33000 eura, Hotel Morava 61m2 , 4 , lift, 36000 eura, Hotel Morava 55m2, vp, 26000 eura, Ljubi} kej 53m2, 7, lift , 33000 eura Qubi} kej

PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU www.gasonekretnine.com KOMPLETNU AGENCIJSKU PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU WEB NEKRETNINE.

58m2, 2, lift, 34000 eura, Ljubi} kej 50m2, 4 , 28000 eura, Nemawina 52m2 , 3,lift, 28000 eura, [iri centar 53m2, 3, 36500 eura, Avenija 55m2,vp, 28000 eura,Avenija 53m2, 3, lift, 26000 eura, Avlad`inica 49m2, 6, lift, 32000 eura, Nemawina 45m2, 2 , 33000 eura ,Centar 55m2,3 , 31000 eura , Centar 51m2, vp, 25500 eura, Centar 53m2, vp, 30000 eura , Centar 58m2, 3,39000 eura, Vinara U ponudi jo{ 55 dvosobnih stanova DVOIPOSOBNI STANOVI 64m2,12 , lift, 33000 eura,Hotel Morava 53m2,1, 35000 eura,Hotel Morava 67m2, 7, lift, 37000 eura , [iri centar 54m2, 4 , lift, 38000 eura , Ljubi} kej 79m2, 4, 42000 eura, Ljubi} kej 67m2, 4, lift, 45000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 22 dvoiposobna stana TROSOBNI STANOVI 78m2, 3, 36000 eura, Hotel Morava 75m2, 5, 38000 eura, Hotel Morava 80m2, 1 , 44000 eura, Ljubi} kej 71m2, 3 , 41200 eura, [iri centar 52m2, vp, 19000 eura, Lu~ani 67m2 , 4, 30000 eura ,Hotel Morava U ponudi jo{ 47 trosobnih stanova U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava.


34

OGLASI

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

060/349-8490 ^a~ak, Skadarska 20 (bojad`ijsko soka~e) HITNO - NOV TROSOBAN STAN, BALKANSKA, CG. CENA 32.000 E STANOVI P- 20 m2, centar, 2. sprat, CG, cena 18.000 E P-27 m2, Hotel Morava, 5. sprat, cena 19.000 E P-31 m2, centar, 5. sprat, TA, cena 25.000 E P-34 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa, cena 32.000 E P-38 m2, Qubi} kej, prizemqe, CG, cena 23.000 E P-37 m2, Qubi} kej, VP, CG, cena 20.000 E P-39 m2, centar, 3. sprat, CG, cena 25.500 E P-40 m2, centar, prizemqe, pogodan za poslovni prostor, cena 26.000 E P-42 m2, Qubi} kej, 6. sprat, lift, TA, terasa, cena 25.000 E P-45 m2, Nemawina, noviji, 4. sprat, lift, CG, cena 34.000 E P-49 m2, noviji, Qubi} kej, 2. sprat, CG, cena 32.000 E P-49 m2, stari Autoprevoz, 4. sprat, CG, terasa, cena 25.000 E P-49 m2, K.V. Popovi}a, 6. sprat, lift, CG, cena 32.000 E P-52 m2, Hotel Morava, 6. sprat, lift, CG, terasa, cena 33.000 E P-53 m2, Avenija 1, 2. sprat, lift, CG, cena

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

35.000 E P-53 m2, Alvaxinica, 3. sprat, CG, lift, terasa, cena 25.500 E P-52 m2, nov, Alvaxinica, 3. sprat, EG, cena 33.000 E P-58 m2, Qubi} kej, 10. sprat, lift, CG, terasa, cena 30.000 E P-60 m2, nov, Balkanska, 4. sprat, CG, cena 32.000 E P-60 m2, Alvaxinica, 4. sprat, zgrada od fasadne cigle, CG, terasa, cena 38.000 E P-61 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa, lift, cena 36.000 E P-63 m2, Hotel Morava, nov, 4. sprat, CG, terasa, cena 33.000 E P-66 m2, centar, 1. sprat, pogodan za poslovni prostor, terasa, cena 47.000 E P-66 m2, O[ Filip Filipovi}, 2. sprat, TAGAS, terasa, cena 39.000 E P-66 m2, centar, 3. sprat, CGm, terasa, cena 48.000 E P-74 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, lift, terasa, zgrada fasadne cigle, cena 48.000 E P-76 m2, nov, Hotel Morava, 2. sprat, CG, terasa, cena 52.000 E P-78 m2, K.V.Popovi}a, 6. sprat, CG, lift, terasa, cena 48.000 E P-82 m2, Hotel Morava, 9.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

sprat, CG, terasa, lift, cena 45.000 E BEOGRAD - VRA^AR, Prodajem novu garsoweru na 1. spratu, ul. Gospodara Vu~i}a, odmah useqiva,cena 36.000 E CRVENI KRST-NOV, trosoban stan, 1.sprat, CG, terasa, odmah useqiv. Cena 90.000 E KU]E P-80 m2, plac 1 ar, centar, cena 40.000 E P-45 m2, plac 12 ari, Trbu{ani, cena 12.000 E P-60 m2, plac 4 ara, Alvaxinica, cena 50.000 E P-102 m2, plac 5.90 ari, kod Hotel Morave, cena 70.000 e ili zamena za dva stana LOKALI P-18 m2, Qubi} kej, cena 16.000 E P-135 m2, Rakova, cena 10.000 E P-169 m2, Viqu{a, plac 10 a, cena 7000 E P-75 m2 + 120 m2, 3. ara, Obili}eva, cena 30.000 E

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

\OR\EVI] NEKRETNINE

HITNO-TROSOBAN STAN, 2. SPRAT, CENTAR HITNO-NOVIJI STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, BLI@E CENTRA STANOVI P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift,

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvosoban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2.

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura Stan Qubi} kej, 37 kv, TEA, terasa, sun~an, 21.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD

CENTAR , stan od 94 m2, Palmoti}eva, sre|en, salonac. GARSOWERA nova, 18 m2, 22.000 evra, Vo`dovac DUPLEKS 96 m2, sa gara`om, kod Arene, ukwi`en

032/344-630 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

Kosovski venac 21 (parking iza robne ku}e Partizanka) senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H.Morava, 14.000 eura P-18 m2, 5.sprat, R.Po{ti}, 17.500 eura P-29 m2, 3.sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 4. sprat, Merkator, 18.400 eura P-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 eura P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.000 eura P-19 m2, 13.sprat, K. Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2.sprat, centar, 24.0.000 eura JEDNOSOBNI STANOVI P-40 m2, 8.sprat, Vinara, 25.500 eura P-35 m2, 4.sprat, Kej, 16.500 eura P-38 m2, 3.sprat, Hotel Morava, 24.000 eura P-30 m2, prizemqe, Nemawina, 18.500 eura P-34 m2, 4.sprat, Nemawina, 21.000 eura P-39 m2, 3. sprat, centar, 27.000 eura P-45 m2, prizemqe, S.Save, 30.000 eura P-34 m2, 5.sprat, Balkanska, 22.000 eura P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 25.000 eura DVOSOBNI STANOVI P-53 m2, 3.sprat, Avenija 1, 35.000 eura P-54 m2, 2. sprat, Avlaxinica, 28.000 eura P-49 m2, 4. sprat, S.Save, 27.000 eura P-45 m2, 2.sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, prizemqe, Avenija 2, 28.000 eura P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 eura P-57 m2, 2.sprat, Nemawina, 30.000 eura P-56 m2, 4.sprat, H. Morava, 35.000 eura P-58 m2, 2.aprat, Kej, 34.000 eura P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 38.000 eura P-60 m2, 6. sprat, Avlaxinica, 35.000 eura P-60 m2, 1.sprat, Obili}eva, 40.000 eura P-58 m2, 6.sprat, Kej,31.000 eura P-65 m2, 4.sprat, Bawalu~ka, 30.000 eura P-48 m2, 1.sprat, nov, centar, 38.000 eura TROSOBNI STANOVI P-58 m2, 3.sprat, S.Markovi}a, 34.500 eura +PDV P-65 m2, 1.sprat, Sin|eli}eva, 40.000 eura P-67+18 m2, 12.sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3.sprat, nov Obili}eva, 54.600 eura P-78 m2, 1.sprat, H. Morava, 66.000 eura

P-67 m2, 4.sprat, nov, Avlaxinica, 44.000 eura P-65 m2, 2.sprat, centar, 38.000 eura P-69 m2, 3.sprat, Avenija, 45.000 eura P-76 m2, 5.sprat, Autoprevoz, 37.000 eura P-81 m2, 1.sprat, K.V.Popovi}a, 45.000 eura P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a,61.000eura P-83 m2, 2.sprat, Avenija 2, 39.000 eura KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2.5 ari, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4.5 ari, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 ari, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 ari, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 ari, 40.000+50.000 eura P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura P-80 m2, bolnica, plac 4.22 ara,37.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 ari, 36.000 eura P-80 m2, S.Breg, plac 3 ara, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 ari, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 ara, 45.000 eura P-50 m2, D. Trep~a, plac 15 ari, 8.500 eura P-100 m2, Trnava, plac 7 ari, 35.000 eura P-77 m2, G.Atenica, plac 19.5 ari, 20.000 eura OGLA[AVA SE: - KO Mr~ajevci, tovili{te za sviwe povr{ine 512 m2, prasi{te povr{ine 419 m2, zgrada ma{inska radionica sa gara`om, sve to na KP 1825 KO Mr~ajevci KO BALUGA OP[TINA ^A^AK , PARCELA UKUPNO 69.385 m2 i to: - KP. 27/1, povr{ine 33.800 m2, wiva 1.klase - KP. 27/1, povr{ine 9.696 m2, wiva 2.klase - KP. 27/9, povr{ine 2.000 m2, wiva2.klase - KP. 42/1, povr{ine 11.088 m2, wiva 2.klase - KP. 42/2, povr{ine 10.827 m2, wiva 2 klase - KP. 46/2, povr{ine 1.974 m2, wiva 2. klase

STANOVI: P-24 m2, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 17 500 eura P-20 m2, Nemawina, cena: 16 000 eura P-34 m2, Balkanska, 2. sprat, cena: 22 000 eura P-42 m2, Hotel Morava, 1.sprat, cena: 21 000 eura P-27 m2, Strogi centar, 2.sprat, cena: 24 000 eura P-38 m2, kod O[ Milice Pavlovi} (nov), cena: 24 000 eura P-43 m2, Hotel Morava, 4.sprat, cena: 24 000 eura P-43 m2, [iri centar, prizemqe, cena: 25 000 eura P-45 m2, Nemawina, 4.sprat, cena: 26 500 eura P=51 m2, blizu Tempa, prizemqe, cena: 26 000 eura P=33 m2, Qubi}ska (sa stvarima), cena: 28 000 eura P-36 m2, Centar, blizu pijace, 2.sprat, cena: 28

000 eura P-51 m2, Centar, 4.sprat, cena: 25 000 eura P-46 m2, Avenija 1, 4.sprat, cena. 29 000 eura P-63 m2, Alvaxinica, 3.sprat, cena: 29 500 eura P=49 m2, Hotel Morava, 2.sprat, cena: 31 000 eura P-48 m2, Obili}eva (nov), 1.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P-55 m2, Nemawina, 3.sprat, cena: 33 000 eura P-58 m2, Avenija 2, cena: 29 500 eura P-59 m2, Alvaxinica (fasadna cigla), cena: 36 500 eura P-57 m2, Ciglarska (nov), 4.sprat, cena: 670 eura/m2+PDV P-65,50 m2, Centar (noviji), 3.sprat, cena: 37 000 eura P-66 m2, Kalu|erice, cena: 39 000 eura P-73 + 6 m2, Centar, CG, cena: 43 000 eura P-71 m2, Avenija 2,

1.sprat, cena: 45 000 eura P-89 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P-92,5 m2, Gradski bedem, 1.sprat, CG P-103 m2, Ciglarska (nov), 5.sprat, cena: 500 eura/m2 + PDV KU]E: P=120 m2, Gorwi Trbu{ani, plac 13 ari, cena: 20 000 eura P=65 m2, Atenica (kod {kole), plac 4,38 ari, cena: 31 000 eura P=70 m2, Qubi}, plac 4 ara, cena: 31 000 eura P=150 m2, Trnava, plac 10 ari, cena: 40 000 eura P=70 m2, Obili}eva, plac 4 ara, cena: 42 000 eura P=240 m2, Parmenac, plac 15 ari, cena: 65 000 eura P=180 m2, kod Slobodinog igrali{ta, plac 6,5 ari, cena: 75 000 eura


PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

35

OGLASI

JAVNI POZIV za prikupqawe pismenih ponuda u postupku dodele ugovora o zakupu mesta za postavqawe ugostiteqskih {atri i mesta za zabavni park za dane odr`avawa manifestacije ''Kupusijada'' dana 12,13 i 14. septembra 2014. godine u Mr~ajevcima. 1. Zakup mesta za postavqawe ugostiteqskih {atri, sa slede}im po~etnim iznosima:

2. Zakup mesta za zabavni park, sa slede}im po~etnim iznosima:

Mesta za postavqawe ugostiteqskih {atri i zabavni park izdaju se u zakup na odre|eno vreme, i to po~ev od 12. 9. 2014. godine zakqu~no sa 14. 9. 2014. godine, dodeli}e se ponu|a~u koji ponudi najve}i iznos naknade. Pravo na u~e{}e u postupku dodele ugovora o zakupu imaju sva fizi~ka i pravna lica koja imaju dokaz o registrovanoj delatnosti. Dokaz koji se dostavqa u ponudi: kopija akta o izvr{enoj registraciji delatnosti. Za u~e{}e u postupku dodele ugovora ponu|a~ koji podnosi ponudu du`an je da u svojoj ponudi dostavi dokaz o uplati depozita u visini od 20% od po~etnog iznosa datog u koloni ukupno, a za mesto za koje podnosi ponudu ( dokaz o uplati mo`e biti original ili fotokopija uplatnice i dostavqa se u ponudi zainteresovanog ponu|a~a ). Ponuda ponu|a~a koji u svojoj ponudi ne dostavi dokaz o izvr{enoj uplati depozita, smatra}e se nepotpunom i ne}e se razmatrati. Zahtevana vrednost depozita upla}uje se na depozitni ra~un JP ''Gradac'' ^a~ak -

Gradska uprava za urbanizam Grada ^a~ka, na osnovu ~lana 25. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl.glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o DONETOJ ODLUCI PO ZAHTEVU ZA DAVAWE SAGLASNOSTI NA STUDIJU O PROCENI UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU

za uplatu garantnog iznosa, broj 840-965804-09. Po zakqu~ewu ugovora o zakupu, svim ponu|a~ima koji su platili depozit za u~e{}e u postupku, izvr{i}e se povra}aj pla}enog iznosa na ime depozita. Zainteresovano lice ponudu podnosi neposredno ili putem po{te na adresu JP ''Gradac'' ^a~ak, ulica Cara Lazara broj 51, 32000 ^a~ak. Zainteresovano lice podnosi ponudu za svako pojedina~no mesto za koje ima interes da zakqu~i ugovor o zakupu ( po sistemu jedna ponuda za jedno mesto ). Zainteresovano lice podnosi ponudu u zatvorenoj koverti, zatvorenu na na~in da se prilikom otvarawa ponuda mo`e sa sigurno{}u utvrditi da se prvi put otvara, s tim da }e zainteresovano lice na koverti nazna~iti slede}e ( sa naznakom ): ''NE OTVARATI - PONUDA ZA ODR@AVAWE MANIFESTACIJE ''KUPUSIJADA'' U MR^AJEVCIMA - REDNI BROJ MESTA ZA KOJE SE KONKURI[E *___''. *Napomena: upisati redni broj mesta lokacije iz prilo`enih tabela Na pole|ini koverte zainteresovano lice navodi svoj: fizi~ko lice - ime i prezime, pravno lice - naziv ( poslovno ili skra}eno poslovno ime zainteresovanog lica ) i adresu, telefon, kao i ime i prezime lica za kontakt. Rok za podno{ewe pismenih ponuda je 8. 9. 2014. godine do 12 ~asova. Ponuda }e se smatra blagovremenom ukoliko je primqena od strane pisarnice JP ''Gradac'' ^a~ak - ulica Cara Lazara broj 51, u ^a~ku, do 8. 9. 2014. godine do 12 ~asova. Ponude moraju biti podnete do dana i sata odre|enog u roku za podno{ewe ponuda - ukoliko ponu|a~ podnosi ponudu putem po{te, bez obzira da li je poslao ponudu obi~nom, preporu~enom po{iqkom ili putem brze po{te, za utvr|ivawe blagovremenosti ponude relevantna je jedino ~iwenica kada je JP ''Gradac'' ^a~ak ponudu primio, odnosno da li je JP ''Gradac'' ^a~ak primio ponudu pre isteka roka za podno{ewe ponuda, odnosno nije relevantan momenat kada je ponu|a~ poslao ponudu. JP ''Gradac'' ^a~ak }e prilikom prijema ponude, na koverti u kojoj se ponuda nalazi obele`iti vreme prijema i evidentirati broj i datum ponude prema redosledu prispe}a. Ponuda koju JP ''Gradac'' ^a~ak ne primi u roku odre|enom za podno{ewe ponuda, odnosno koja je primqena po isteku dana i sata do kojeg se mogu ponude podnositi, smatra}e se neblagovremenom. JP ''Gradac'' ^a~ak }e, nakon okon~awa postupka otvarawa ponuda, neblagovremenu ponudu vratiti neotvorenu ponu|a~u, sa naznakom da je podneta neblagovremeno. Mesto, vreme i na~in otvarawa ponuda: Javno otvarawe ponuda sprove{}e se 8. 9. 2014. godine u 14 ~asova, u prostorijama MZ MR^AJEVCI. Otvarawu ponuda mogu prisustvovati sva zainteresovana lica. Otvarawe ponuda vr{i Komisija obrazovana od strane JP ''Gradac'' ^a~ak. O postupku otvarawa ponuda vodi se zapisnik. JP ''Gradac'' ^a~ak }e po okon~anom postupku otvarawa pismenih ponuda doneti odluku o izboru i pozvati izabranog ponu|a~a da odmah po pozivu pristupi zakqu~ewu ugovora o zakupu. Pre zakqu~ewa ugovora izabrani ponu|a~ je du`an da JP ''Gradac'' ^a~ak uplati naknadu po osnovu zakupnine, ~ija }e se vrednost utvrditi umawewem visine komunalne takse od ukupnog ponu|enog iznosa. Naknada za lokalnu komunalnu taksu koja iznosi za ugostiteqske {atre, pivnice i sli~no 527,00 din/m2, a za objekte zabavnih parkova i va{arskih aktivnosti-ringi{pila i sli~ne ure|aje 211,00 din/m2, izabrani ponu|a~ pla}a na `iro-ra~un br. 840-741531843-77, poziv na broj odobrewa 97 93-034. Pitawe snabdevawa elektri~nom energijom zakupac re{ava sa Elektrodistribucijom. Izabrani ponu|a~ koji zakqu~i ugovor o zakupu sa JP ''Gradac'' ^a~ak du`an je da pribavi potrebno re{ewe Gradske uprave za urbanizam grada ^a~ka. Izabranom licu koje iz bilo kog razloga odustane od zakqu~ewa ugovora, iznos upla}enog depozita se ne vra}a. Lice sa kojim se zakqu~i ugovor o zakupu du`no je da u roku od 3 ( tri ) dana od dana isteka ugovorenog roka zakupa, mesto koje je predmet ugovora o zakupu vrati u stawe u kome se mesto nalazilo u momentu po~etka zakupa. Bli`e informacije se mogu dobiti na telefon JP ''Gradac'' ^a~ak - 032/303-207 i 303-200. DIREKTOR JP ''GRADAC'' ^A^AK Neboj{a Jovanovi}, dipl.pravnik

Na osnovu Odluke Skup{tine "Dr`avne lutrije Srbije" d.o.o. Beograd br. 5/24 donete na sednici dana 27. 6. 2014. godine Dr`avna lutija Srbuje d.o.o. Beograd, Beograd, Usko~ka broj 4 - 6 Ogla{ava OTU\EWE KOISKA U ^A^KU, ul. Svetozara Markovi}a bb "Dr`avna lutija Srbije" d.o.o. Beograd otu|uje jedan kiosk tipa "Ingrad", inventarni broj 3586, koji se nalazi u ^a~ku, ul. Svetozara Markovi}a bb, u svom vlasni{tvu i to u vi|enom stawu bez prava na reklamaciju, sa opremom koji ~ine klima ure|aj i dve kancelarijske stolice. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica.

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe o izdavawu saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i to: Re{ewe broj 501-200/14-IV-2-01 od 3. 9. 2014. godine po zahtevu investitora "Telenor" d.o.o. iz Beograda, za izdavawe saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije, na lokaciji "Zabla}e", na katastarskoj parceli br. 437/4K.O. Je`evica, u Je`evici, teritorija grada ^a~ka. Re{ewem o davawu saglasnosti utvr|ena je obaveza investitora da gore navedeni projekat izvede u svemu u skladu sa merama za{tite `ivotne sredine utvr|enim u studiji. Overene mere za{tite `ivotne sredine sastavni su deo re{ewa o davawu saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i daju se na uvid kod tehni~ke kontrole glavnog projekta i tehni~kog pregleda objekta. Re{ewe o davawu saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu je kona~no u upravnom postupku. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu pokrenuti upravni spor podno{ewem tu`be nadle`nom Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi} dipl.ing.arh.

Pisane ponude se dostavqaju u zatvorenoj koverti u roku od 5 dana od dana objavqivawa oglasa na adresu Dr`avna lutija Srbije d.o.o. Beograd, Usko~ka br. 4-6, "za Komisiju za otu|ewe kioska u ^a~ku - NE OTVARATI". Izbor najpovoqnije ponude vr{i}e se primenom kriterijuma NAJVI[E PONU\ENE CENE. Cena u ponudi mora biti iskazana u dinarima sa obra~unatim PDV-om. Neblagovremene i nepotpune ponude ne}e se razmatrati. O izboru najpovoqnije ponude, ponu|a~i }e biti obave{teni na ostavqeni kontakt telefon nazna~en u ponudi, a sa najpovoqnijim ponu|a~em zakqu~i}e se ugovor. Sve tro{kove uklawawa kioska snosi}e kupac sa kojim se zakqu~uje ugovor o otu|ewu - prodaji. "Dr`avna lutija Srbije" d.o.o. Beograd Vr{ilac du`nosti direktora Aleksandar Vulovi}


36

OGLASI/^ITUQE

GIMNAZIJA U ^A^KU ^a~ak, @upana Stracimira br.1 raspisuje JAVNI POZIV za prikupqawe ponuda za izvo|ewe ekskurzije za u~enike tre}eg razreda Op{ti uslovi konkursa: Ekskurzija se izvodi u aprilu 2015. godine. Agencija mora omogu}iti pla}awe u 10 rata u dinarskoj protivvrednosti po~ev od septembra 2014. godine po sredwem kursu NBS. Pla}awe se vr{i direktno na ra~un agencije, a bi}e upla}eno 7 rata pre po~etka putovawa i tri rate u aprilu, maju i junu 2015.godine. U cenu aran`mana ura~unati: - prevoz komfornim turisti~kim autobusima sa: klima,TV i video, - sme{taj u hotelima B kategorije (polupansioni)(doru~ak-ve~era), - sve drumarine i takse za prevoz u zemqi i inostranstvu, - me|unarodno zdravstveno osigurawe, - usluge stru~nog vodi~a za svaki autobus i lokalni vodi~ u Rimu i Firenci, Zbog podele na dve grupe - dva gratis za lekare pratioce grupa i nadoknada za wih. Agencija mora obezbediti jedan gratis za u~enike po odeqewu. O~ekivano brojno stawe: maksimalno 270 u~enika. Prilikom rasporeda u~enika u autobuse odeqewa se ne smeju deliti. U Rimu je obavezno dve ve~ere zameniti za dva ru~ka u nekom restoranu. Mar{ruta putovawa: Italija {est no}ewa Verona - Padova (okolina) -1, Rim (okolina) -3, Montekatini - 2). Gradovi u programu: Venecija, Sijena, Rim, Piza, Montekatini, Verona, Firenca. Ulaznica sa rezervacijom za posete Vatikanskim muzejima i Sikstinskoj kapeli i ulaznica sa rezervacijom za Galeriju Ufici u Firenci. Izbor izvo|a~a ekskurzije izvr{i}e roditeqi svih u~enika tre}eg razreda neposrednim glasawem. Svaki u~esnik konkursa je du`an da uz ponudu dostavi i dokaz o uplati 2.000,00 dinara na teku}i ra~un {kole br. 840-72666-89, na ime tro{kova ogla{avawa konkursa. Konkurs ostaje otvoren deset dana od dana objavqivawa. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na tel.032/320-545 ili li~no . Adresa: @upana Stracimira br.1, 32000 ^a~ak. Ponude koje budu izlazile iz okvira koji se tra`i po broju no}ewa i mestima poseta ne}e biti razmatrane. Svi ponu|a~i treba da dostave spisak sredwih {kola u Srbiji ~ije su |a~ke ekskurzije izveli u inostranstvu, u posledwe tri godine i ostalu dokumentaciju prema Pravilniku o izvo|ewu ekskurzija. Agencija koja bude izabrana potpisa}e ugovor o posredovawu sa {kolom i sa svakim roditeqem ~ije dete ide na ekskurziju ugovor o na~inu i rokovima pla}awa ekskurzije. Nadoknada za nastavnike se upla}uje na ra~un {kole i to upla}uju roditeqi u~enika koji idu na ekskurziju. Kompletna konkursna dokumentacija (ovaj javni poziv, uputstvo za sastavqawe ponude i model ugovora izme|u {kole i agencije mo`e se preuzeti na sajtu {kole: gimnazija-cacak.edu.rs ili na e-mail: gimnazijasekretar@sbb.rs.

IN MEMORIAM

VLADIMIR M. DIMITRIJEVI] Beogradu je krajem avgusta, u 76. godini `ivota, preminuo Vladimir M. Dimitrijevi}, ro|en u ^a~ku, gde je zavr{io osnovnu {kolu i Gimnaziju. U roku je diplomirao na beogradskom Filolo{kom fakultetu Grupa za jugoslovensku i op{tu kwi`evnost. Radni vek je zapo~eo u Republi~kom odboru Pokreta gorana Srbije, a potom se zaposlio u Radio Beogradu, u kome je radio do penzionisawa. Najve}i deo radnog veka proveo je u ovoj informativnoj ku}i, u kojoj je bio urednik specijalizovanih programa. Rade}i u Radio Beogradu, Dimitrijevi} je najvi{e doprineo da ~uvena emisija “Ve~erwa revija `eqa” nekoliko godina bude najslu{anija emisija na talasima ovog nacionalnog radija i kao takva vi{e puta nagra|ivana. Pri kraju radnog veka izvesno vreme je obavqao i odgovoran posao urednika dopisni~ke redakcije. Bavio se i kwi`evnim radom i objavio nekoliko romana, me|u kojima su : “Kwiga po Jugu”, “Zunzara”, “Pas od krede”, “Starac i Morava”, “Kazivawe u nedo|iji”. Autor je i radio zapisa i reporta`a “Spomen od plavog toka”, “Truba, srpski instrument”, “Prijateqica iz Amsterdama” i drugih. Vlade Dimitrijevi} se u mladosti uspe{no bavio i fudbalom. Igrao je u podmlatku i prvom timu ~a~anskih klubova @elezni~ar i Borac. Dobitnik je brojnih dru{tvenih i politi~kih priznawa. M. M.

U

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

MALI OGLASI PRODAJEM STAMBENI PROSTOR 39 + 24 M2, NASEQE MALA KOLONIJA, KOD SLOBODE. POTREBNA MAWA ADAPTACIJA. CENA MNOGO POVOQNA. TEL. 063/ 128-8-840

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN LETWI POPUST. TELEFONI 032/ 800-200 I 063/ 606 979

PRODAJEM DVOSOBAN STAN OD 56 M2, UL. K.V. POPOVI]A, CG. CENA 22.000 E. TEL. 064/ 14-14-324

PRODAJEM NOVU CENTRIFUGU ZA CE\EWE MEDA, 5 KO[NICA ZA P^ELE SA NASTAVCIMA, 150 RANULA ZA P^ELE I PRIKOLICU ZA KOLA. TEL. 032/ 5381-176

PRODAJEM U GORWOJ TRNAVI, ISPOD PLANINE JELICE, KU]U OD 2 SOBE, KUHIWE, LETWIKOVCA I GARA@E, I 12 ARI VO]WAKA, MLADE [QIVE STENLEJKE, ^A^ANSKA RODNA, ORASI I 9 ARI [UME BAGREM. TEL. 064/ 198-3-844 IZDAJEM opremqen lokal u G. Milanovcu, oko 100 m2, sa magacinom oko 50 m2. Eta`no grejawe na drva ili struju. Visina 3.5 m, pod - plo~ice, 3 sanitarna ~vora. Pogodno za malu privredu, raznu proizvodwu. Cena 200 E. Tel. 064/ 120-6-713 IZDAJEM name{ten dvosoban stan u centru grada, CG, za dva u~enika ili u~enice. Tel. 069/ 012-4-664, 032/ 371-303 ZAVARIVAWE: aluminijum, gus, ~elici (prohrom, HSS, ugqeni~ni...). Tel. 069/ 210-9-889 PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/ 1188-485

IZDAJEM u Beogradu dvoiposoban name{ten stan u Ulici vojvode Stepe ( CG,TELEFON, klima i kablovska ) u blizini FON, FPN, Saobra}ajni i Farmaceutski fakultet. Tel. 064/ 155-9-160

MEWAM ku}u od 85 m2 sa 4.70 ari placa na Zlatiboru - Vodice Dobroselski oput, za jednoiposoban ili dvosoban stan u ^a~ku. Tel. 069/ 242-1-954, 064/ 995 - 1 - 612 PRODAJEM traktorsku bo~nu kosa~icu IMT. tel: 385-396

PRODAJEM veoma kvalitetno balirano livadsko seno i lucerku detelinu. Poko{eno na vreme i nije pokislo. Tel. 060/ 738-1-790 OBJAVQUJEM IZGUBQENOM radnu kwi`icu izdatu na ime VLADANA STANOJEVI]A, iz ^a~ka, ulica 607, br. 5, JMBG 0210974782817, lk.004622367.

SKUP[TINA STANARA ZGRADE LAMELA-X, ULAZ BR. 15, NA QUBI]SKOM KEJU U ^A^KU, PRODAJE VEOMA POVOQNO VE]I DEO SLOBODNE POVR[INE OD PREKO 150 M2 ZA POTKROVQE U POSTUPKU POKRIVAWA ZGRADE PUTEM INVESTICIONOG ODR@AVAWA. TEL. 064/ 22-95-061

IZDAJEM dvosoban stan u Beogradu (40m2), kod Cvetkove pijace, nova gradwa, kompletno name{ten. Cena 250 eura. Tel: 064/21-92-473 DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG, GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE. 065/2004-115 Marija

MEWAM dvosoban stan u Novom Zagrebu Zapru|e, izme|u {kole i vrti}a, za stan u ^a~ku. Tel. 032/ 386-215, 066/386-215 OTKUP STARIH, DOTRAJALIH NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855

POVOQNO vr{im popravku ra~unara, instalacija OS i optimizaciju rada ra~unara. Tel. 064/ 614-2-893 IZDAJEM jednosoban renoviran stan na po~etku Cviji}eve ulice u Beogradu. Tel. 064/ 24/54/179, Ne{ovi} Emilija Savska 4

IZDAJEM garsoweru na du`i vremenski period, ulica U~iteqska, ulaz 2, sprat 3, stan 13. Tel. 032/ 343-104, 064/ 268-04-03

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

BRANKO ALEKSI] VOJVODA 1958 - 2014. @iveo si kako si hteo, `iveo si dok si hteo. JUPI sa porodicom 4118


37

^ITUQE

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

Dana, 9. septembra 2014. godine navr{ava se SEDAM GODINA od prerane smrti na{eg dragog zeta

MI[KA VASIQEVI]A

Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi s' ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo. Svastika SLAVICA sa decom i ta{ta VUJA 41107

Dana, 9. 9. 2014. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog

ZDRAVKA MILO[EVI]A LESA

SVETLANA VU^I]EVI] CECA

Dragi Zdravko, svaki deveti u mesecu otvara rane i podse}a na tvoju iznenadnu smrt. Dani su sve tu`niji a najbolnija je istina da si nas zauvek ostavio. Sve re~i ovoga sveta su nedovoqne da napi{emo ono {to ose}amo, a ~itava ve~nost mala da ubla`i bol i tugu u na{im srcima. Ako je tvoj `ivot morao stati na{a qubav i se}awe na tebe ve~no }e trajati. Znao si koliko te volimo, nikad ne}e{ saznati koliko nam nedostaje{ i koliko patimo. Supruga MIRJANA, sinovi MILAN i GORAN sa porodicama

MOJA MILA SUPRUGA I MAJKA,

Mila moja, svaki novi dan ma koliko te`ak, bi}e ispuwen mislima o tebi i to koliko si posebna bila. Sestra BOJANA sa porodicom 41127

Na{oj dragoj

SVETLANI VU^I]EVI] CECI Osta}e{ zauvek u na{im se}awima. Stric MILENKO i strina TAWA 41126

An|ele na{, pro{lo je 40 dana...

MI[KO VASIQEVI] 1955 - 2007. iz Trnave Sedam godina pro|e, najtu`nijih u mom `ivotu. Nema dana da me na tvoju pa`wu i dobrotu ne podse}a. Nema vi{e one radosti, dogovora kao nekad {to je bilo. Mi{ko, na svemu ti hvala. Trideset godina provedenih sa tobom, bio si mi boqi zet, nego sin. Hvala ti na svemu, ali Bog najboqe uzima, da se sa an|elima dru`i. Mi{ko, {to ti nisam tvoj amanet ispunila, nisu mi dali.

DRAGAN PETKOVI] 1970 - 2014.

VERA NIKOLI] VEKA

NAJTU@NIJA TVOJA TA[TA VUKOLINA

NAPUSTILA NAS JE PRE 10 GODINA 7. SEPTEMBRA. UVEK JE SA NAMA U NA[IM MISLIMA. SUPRUG TOMISLAV, ]ERKE RADICA I ZORICA, UNUCI NEMAWA I LAZAR

41108

41102

SE]AWE

Na{oj voqenoj supruzi i majci

DU[ANKA \OR\EVI] DUTA

SNE@ANI SAVKOVI]

Tako si brzo nestao, prazninu, tugu i bol ostavio za sobom! Tvoje postojawe na{ je ponos. Tvoje: JELENA, NEVENA i NINA 41105

Na{oj dragoj kom{inici

1950 - 2014.

9. 9. 2004 - 9. 9. 2014.

SNE@ANI SAVKOVI]

Uspomenu na wu s' ponosom i qubavqu ~uvaju NIKOLA i SA[KA

Wenu dobrotu, hrabrost, plemenitost i po`rtvovanost za svakoga nikada ne}emo i ne mo`emo zaboraviti. Weni: suprug PEKO i DECA

Mnogo je lepih trenutaka da te pamtimo i nikada ne zaboravimo. KOM[IJE IZ ZGRADE

41122

41124

41125

SE]AWE

DESANKA - DESA URO[EVI] 9. 9. 1991 - 9. 9. 2014.

Dana, 8. septembra 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti na{e

Dana, 10. 9. 2014. godine navr{ava se DVE GODINE od dana kada nas je napustio na{ dragi suprug, otac i deda

MILANKE - MILE STANOJEVI]

ILIJA NIKOLI]

Godine prolaze, a bol i tuga su u nama. Zaborav ne postoji, samo lepa se}awa na tvoju qubav, dobrotu i radost koju si nam nesebi~no pru`ila u `ivotu. Tvoja deca: DRAGAN, AN\A, OLGICA i QIQA sa porodicama

Uspomenu na tebe ~uvaju suprug ZORAN, sin DEJAN, snaja SABINA i unuk DRAGAN

Uvek }ete se rado se}ati TVOJI NAJMILIJI

41101

41104

Dana, 5. septembra 2014. godine navr{ava se DESET GODINA od smrti

6. septembra 2014. godine navr{ava se [EST meseci

DRAGANA PANTELI]A

KOVINI MLADENOVI]

iz Du~alovi}a Tek kada nam neko ode iz `ivota, koga smo neizmerno voleli, shvatimo koliko smo bili sre}ni {to smo ga imali. Majka MARA, otac LAZAR i sestra DRAGANA sa porodicom

iz ^a~ka

5. septembra 2014. godine navr{ava se GODINU DANA kako nije sa nama na{ suprug, otac i deda

OBRAD RADOSAVQEVI]

Uvek }emo te se se}ati i nikada te ne}emo zaboraviti. Suprug MIODRAG, sin ZORAN, snaha SLAVA, }erke JASMINKA i ZORICA sa porodicama, brat BRANKO i sestra STANIJA

Vreme prolazi, ostaje tuga, ostaje se}awe. WEGOVI NAJMILIJI

41114

41119


38

^ITUQE

PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

Navr{avaju se tu`ne godine od smrti na{ih dragih

TU@NO SE]AWE NA NA[E DRAGE

VASIQEVI]

PETRIJA PETROVI]

LELE MILANOVI]

7. 9. 2011 - 7. 9. 2014.

ROMANA BRAJKOVI]A

RADIVOJE

SRE]KO MI[KO

POLEKSIJA POLA

11. 9. 2005 - 11. 9. 2014. 15. 9. 2000 - 15. 9. 2014. La`u da vreme le~i sve... U du{i uvek ostane pukotina gde se sakrije tuga i `al za nekim osobama, koje ste voleli... i daqe volite... i koje vam ne dozvoqavaju da budete potpuno sre}ni, kao kada su bile sa vama. PORODICE: PETROVI], BRAJKOVI] I MILANOVI]

9. 9. 2007 - 9. 9. 2014. 14. 6. 2009. Hvala Vam {to ste `iveli ~asno i po{teno, pa Va{im unucima - praunucima mogu s ponosom pri~ati o Vama. S' po{tovawem Va{a supruga - snaja DRAGICA sa decom i unucima

41118

41116

7. 9. 2013 - 7. 9. 2014. Navr{ava se tu`nih GODINU DANA od kako smo ostali bez na{eg brata

10. 7. 2014.

U subotu, 30. avgusta 2014. godine, u 23:00, posle duge i te{ke bolesti, u 83. godini `ivota, preminuo je na{ nezaboravni brat, otac, deda, pradeda, svekar i, nadasve, prijateq

SE]AWE 5. 9. 2001 - 5. 9. 2014.

LAZAR LALE SURUXI]

ZVONIMIRA ZVONKA MUWI]A

JOVAN M. URO[EVI]

taksiste

NEDOSTAJE[ NAM

Tvoji: brat ALEKSANDAR, sestre OLGA i MARIJA

TVOJA DECA 41117

41121

Dana, 1. septembra 2014. navr{ilo se [EST GODINA od smrti na{eg dragog supruga, oca, dede i pradede

VIKTORA RISIMOVI]A iz @ao~ana ro|en 1925. godine

iz Gora~i}a Sahrawen je, uz prisustvo brojne rodbine, prijateqa i poznanika, u ponedeqak, 1. septembra 2014. na grobqu u rodnim Gora~i}ima. Oti{ao je od nas - zauvek, ali se svojim `ivotnim tragom, upisao u Ve~nu Kwigu Nezaborava!... Na{eg Lala, ~ije se ime, uvek, izgovaralo s' po{tovawem i pisalo samo velikim slovima, se}a}emo se uvek s nemerqivom zahvalno{}u i ponosom? Neizmerno ga `ale: sestra JELISAVETA, sin SRE]KO, k}erka LELA, unuk NEBOJ[A, praunuci: SARA i STEFAN, snahe: MICA i RA]A, i ostala brojna rodbina... 41120

Danas, 5. septembra 2014. godine, navr{ava se DESET GODINA od kako nije sa nama na{a najdra`a

Dana, 5. septembra 2014. godine navr{ava se TRI GODINE kako se upokojio

SLAVI[A ^VRKI] 2011 - 2014.

Godine koje su pro{le nisu umawile qubav i se}awe na tebe. @ivi{ i daqe u na{im srcima voqen, po{tovan i nikad zaboravqen. PORODICA RISIMOVI]

An|eli }e ti preneti na{e radosti. Po~ivaj u miru ro|eni moj. Tvoja }erka DRAGANA sa porodicom

41115

41111

Dana, 7. 9. 2014. godine navr{avaju se ^ETIRI GODINE od kako nije sa nama na{a draga

Dana, 4. 9. 2014. godine navr{ilo se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg dragog oca

MILINKA SIMEUNOVI] ro|ena @ivin u~iteqica O[ "Ratko Mitrovi}" u penziji

KATA PETROVI]

Voqena i nezaboravqena, uvek sa nama.

RATKA GOJKOVI]A

iz Mr~ajevaca

Vreme nikada ne}e izbrisati tvoju dobrotu i veliko srce, gde je bilo mesta za sve nas. Bila si na{ oslonac, podr{ka i ponos. Tvoji: majka MIRA, suprug MILORAD, }erke JELENA i BIQANA, zet MIROSLAV, unuci ILIJA i ANDRIJANA

Uspomenu na tebe ~uvaju ALEKSANDAR i VLADIMIR

41110

41129

Weni: suprug MOMIR, }erke ZORICA i ANGELINA i snaha BREDA @IVIN iz Kopra sa porodicom 41112

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE

39

^ITUQE

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u utorak, 9. septembra 2014. godine davati ^ETRNAESTOGODI[WI POMEN na{em dragom

MARKU16.KOVA^EVI]U 9. 1996 - 9. 9. 2000.

U subotu, 6. 9. 2014. godine u 13 ~asova na grobqu u Miokovcima odr`a}e se ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom

MILANU STEVANOVI]U

S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na na{eg dragog MAKIJA! Majka VERICA, otac SAVO, brat LUKA, ujak VLADICA, baka CICA i deda MILISAV

USPOMENU NA WEGOV DRAGI LIK ^UVA]E WEGOVA PORODICA

41103

Dana, 5. 9. 2014. godine u 14 ~asova obele`avamo TRI GODINE od gubitka na{e voqene

MILICE PAVLOVI] Na{a qubav je ja~a od vremena i zaborava. Neka te an|eli ~uvaju. Tata TOMA, mama SLAVICA, brat MILAN 41123

41106


PETAK 5. SEPTEMBAR 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.