4. april 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

BROJ 13

^A^AK, 4. APRIL 2014. GODINE

Profesori Dragan Matijevi} i Vladimir @ivanovi} o dana{woj komunikaciji profesor - |ak

CENA 30 DIN.

HUMANITARNA AKCIJA Za Luku Marke{evi}a, mladi}a obolelog od multiple skleroze

KOSMI^KA BORBA, POKA@IMO tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

^a~anka Helena Petrovi}

ALI UVEK SA SRE]NIM KRAJEM strana 17.

HUMANOST!

^a~anski privrednici tra`e od gradskih ~elnika da iniciraju izmene Zakona o porezu na imovinu

strana 9.

Du{ko Savkovi}, na~elnik Gradske uprave za lokalnu poresku administraciju

POREZ „POSVA\AO” ODLUKA SE PRIVREDNIKE I NE MO@E VLAST IZMENITI! strana 6.

strana 7.

OTPLESALA U GLUMU

strana 23.

Prole}ne ki{e Trnavcima ponovo donele probleme sa vodom

strana 3.

GRADSKI VODOVOD U SELU DO KRAJA GODINE? Iz ivawi~kih albuma

i Vulovipr}o{ lom

u vremenu i sada{wem

strane 10. i 11.

CENTRUM

069 - 310-04-60 032 - 310-460

www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com


2

MARKETING

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

3

TEMA

PROLE]NE KI[E TRNAVCIMA PONOVO DONELE PROBLEME SA VODOM

GRADSKI VODOVOD U SELU DO KRAJA GODINE? osle nedavnih obilnih ki{a voda u Trnavskom vrelu iz koga se snabdeva vi{e od 500 doma}instava, bila je toliko mutna da nije bila ni za tehni~ku upotrebu. Vanredna kontrola vode, koju je na poziv Mesne zajednice Trnava izvr{io Zavod za javno zdravqe ^a~ak, pokazala je da osim velike zamu}enosti, u vodi nema hlora, da je uve}an procenat organskih materija i sadr`aja gvo`|a. Voda je zabrawena za pi}e, a kao i mnogo godina unazad, cisterne su bile jedini spas. Ovakav sled doga|aja nije mnogo iznenadio me{tane, jer problem sa vodom traje skoro deset godina. Ali „navika“ da se ve}i deo godine bore sa nesta{icom vode za pi}e, kao ni najnovije kontrole koje pokazuju da je voda trenutno mikrobiolo{ki i hemijski ispravna, nisu umawile ogor~ewe i strah Trnavaca od ve} najavqenog su{nog leta, kada su slavine u ve}ini domova potpuno „neme“. Dr Vesna Mani}, specijalista higijene u ZZJZ ^a~ak, ka`e da je po utvr|ivawu da je voda neispravna, vlasnicima vodosistema „Trnavsko vrelo“ predlo`en niz sanitarno-higijenskih mera, odnosno kompletan tretman pre~i{}avawa vode, bistrewe, filtrirawe i dezinfekcija, ispirawe vodovodne mre`e i ponovno laboratorijsko ispitivawe vode. I mikrobilo{ke i hemijske analize ra|ene 26. marta ukazuju da je u odnosu na ispitivane parametre voda iz Trnavskog vrela sada ispravna. Nagla{avaju}i da re-

P

dovno dva puta mese~no ovaj lokalni vodosistem kontroli{e Zavod, dr Mani} ka`e da je problem sa vodom u Trnavi aktuelan uvek kada ima padavina, pa ~ak i onih mawih. - Voda se na samom izvori{tu zamuti posle padavina, posebno obilnijih. Verovatno je da neka povr{inska voda uti~e na izvori{te. Zbog velike mutno}e ne mo`e da se aktivira hlor. U sklopu ovog vodovoda postoje fileteri, ali oni ne mogu svu ne~isto}u da otklone. Predvi|eno je i talo`ewe vode, ali se ono ne obavqa. Problem postoji od kako je vodovod sagra|en – obja{wava dr Mani}. GRAD NUDI POMO] TRNAVCIMA Novo rukovodstvo MZ, kao i ono prethodno, smatra da je dovo|ewe „rzavske“ vode u selo najva`niji zadatak. Postoji i voqa grada ^a~ka da pomogne, jer ve} dve-tri godine unazad opredequje se novac u gradskoj kasi da se „rzavska“ voda dovede do jednog dela Trnave. Ali, zbog nepostojawa dogovora u selu, ni dinar ovih sredstava nije iskori{}en. Prema re~ima novog predsednika MZ Trnava Andrije Miliki}a, koji je na tu funkciju do{ao u februaru, u re{avawu ovog problema ve} u startu susreo se sa velikom opstrukcijom i pritiscima pojedinih me{tana. - Kada smo dobili zvani~nu informaciju da voda nije za pi}e, lepili smo obave{tawa po celom selu. Samo nekoliko minuta posle toga neko je i{ao i skidao ta obave{tewa. Dogodilo nam se i pucawe cevi

Predsednik MZ Trnava Andrija Miliki} ka`e da je veliki problem naplata vode od korisnika i da svega 5-6, procenata od ukupno 698 korisnika, izmiruje svoja dugovawa. Broj korisnika mnogo je ve}i od registrovanih, jer kako tvrdi Miliki}, osim {to je na neke vodomere prikqu~eno vi{e doma}instava, ima i onih koji su se na sistem „Trnavsko vrelo“ prikqu~ili na „divqe“. -„Vodovod“ nam je ponudio da mo`emo da kupujemo vodu od wih u periodu su{e. Me|utim, sa ovako lo{om naplatom, mi ne smemo da se obave`emo prema „Vodovodu“. Osim toga, gradska voda ne sme da se me{a sa trnavskom, tako da bi sistem prvo morao da se ispere. Mi }emo ovih dana krenuti u intenzivniju naplatu vode od ku}e do ku}e, kada }emo uraditi jo{ jednu anketu o dovo|ewu „rzavske“ vode – ka`e Miliki}.

Andrija Miliki}

Foto arhiva Dr Vesna Mani}

na jednom delu cevovoda i ka`u da je to bila diverzija. Jedna grupa qudi ne `eli „rzavsku“ vodu, a glavni razlog je velika potro{wa. Ima nekoliko doma}instava koja tro{e od 700 do hiqadu kubika vode u letwem periodu, jer vodu koriste za zalivawe. Za to vreme „urbani“ deo Trnave je u stalnom problemu, jer ve}i deo godine vode nema – ka`e Miliki}. On podse}a na rezultate referenduma, kada se za „rzavsku“ vodu izjasnilo 67 odsto me{tana, a 33 bilo protiv. Sa dva pitawa, da li va`e ovi rezultati referenduma i kakvu pomo} mogu da o~ekuju od grada, delegacija MZ i Saveta za vodu bila je sredinom marta kod gradskih ~elnika. Zbog nesloge pro{le godine ovo selo je ostalo bez 15 miliona dinara koje im je Grad ^a~ak bio opredelio za dovo|ewe „rzavske vode“. Prema re~ima Miliki}a i ove godine je za iste namene planirano vi{e od 11 miliona dinara. Napomiwu}i da su nadle`ne i stru~ne gradske slu`be vi{e puta rekle da zbog nepostojawa tehni~kih uslova „rzavska“ voda za sada ne mo`e da stigne do dela sela u visinskim zonama, Miliki} ka`e da se gradski vodovod mo`e

dovesti u „urbani“ deo sela, ukqu~uju}i i {kolu i zdravstvenu ambulantu. - Tako }e biti sve dok se ne izgradi brana „Svra~kovo”, kada }e i drugi deo sela dobiti ovu vodu. U Gradskoj upravi nam je re~eno da je ove godine planirano 10 miliona dinara za re{avawe na{eg problema, od ~ega je grad izdvojio pet miliona, a toliko se o~ekuje i od republike. Jo{ 1,25 miliona dinara nameweno je za izradu projekta. Osim toga, bili smo i u JKP „Vodovod“, wihov projektni biro je ve} uradio satelitske snimke katastarskih me|a kuda treba da pro|e trasa novog cevovoda – ka`e predsednik MZ Miliki} i dodaje da }e nastojati da do kraja ove godine cevi stignu do kace R2, da se novac koji je dobijen iskoristi bar za ovaj deo. - Ekipa iz „Vodovoda“ je bila na terenu i to je po~etak izrade projekta novog sistema. Kako su nam rekli, period od dana izlaska na teren do prvih ma{ina traje ~etiri meseca. Nadam se da }emo kona~no krenuti sa mrtve ta~ke. U suprotnom, strahujem da }e me{tani jednog dana sve morati da plate iz svojih xepova – ka`e Miliki}. Od gradona~elnika i wegovih saradnika Trnav-

ci uskoro o~ekuju konkretne odgovore. Da li }e gradski novac iskoristiti zavisi opet najvi{e od samih me{tana i wihovog dogovora, a treba se nadati da }e leto i prazne slavine „ohladiti“ mnoge glave u Trnavi. Sa druge strane i gradska vlast mora na}i mehanizme kako da najve}i deo sela, ukqu~uju}i i Osnovnu {kolu i zdravstvenu ambulantu, dobije ispravnu pija}u vodu tokom cele godine. SEOSKI VODOSISTEMI ^ESTO NEISPRAVNI Iako oko 80 odsto stanovnika ^a~ka koristi „rzavsku“ vodu, jo{ je veliki broj koji se snabdeva vodom iz seoskih izvori{ta. Osim Trnavskog vrela, ZZJZ ^a~ak redovno kontoli{e Ateni~ko vrelo, Ba~evac u Trbu{anima, Moravac u Mr~ajevcima... U ovim vodovodima obezbe|eno je stalno hlorisawe vode, a prema anlaizama jedino korisnici Ateni~kog vrela imaju povremeno sli~ne probleme kao Trnavci. Me|utim, mnoga naseqa, od kojih neka imaju i vi{e stotina doma}instava, koriste vodu sa lokalnih sistema koja nisu pod stalnom kontrolom. Zbog neispravnosti vode mnogi vo-

dosistemi su „pod zabranom“. Grad ^a~ak finansira kontrole koje ZZJZ ^a~ak vr{i dva puta godi{we na 10 ve}ih seoskih vodosistema. - Ranije je Zavod pratio kvalitet vode i ovih vodosistema i predlagao mere, ne bi li se voda dovela u ispravno stawe. Ali, to nije dalo mnogo rezultata, tako da svake godine predla`emo gradu program o kontroli vode dva puta godi{we. Od 60 uzoraka vode koji su uzeti tokom godine sa ovih sistema, neispravno je bilo 75 odsto uzoraka, {to ukazuje da je kori{}ewe vode veoma rizi~no, jer permanentno postoji mogu}nost pojave zaraznih parazita. [to se ti~e hemijske neispravnosti, samo jedan uzorak pokazao je mutno}u – navodi dr Vesna Mani}. Grad finansira i kontrolisawe vode sa tri javne ~esme, odnosno sada sa dve, po{to je pro{le godine \uki}a ~esma presu{ila. Iako je voda povremeno neispravna, analize koje radi ZZJZ pokazuju da je u posledwih nekoliko meseci kvalitet vode sa „Vodica“ i Matove ~esme u Ov~ar Bawi zadovoqavaju}e. Table sa upozorewima o neispravnosti vode su u nadle`nosti grada. V. T.


4

Po{to su tokom rasprave o predlo`enom dnevnom redu 29. skup{tinskog zasedawa, zapo~etog pro{log petka i okon~anog u ponedeqak, prihva}eni predlozi pojedinih odbornika da za narednu sednicu budu pripremqene informacije o radu Kancelarije za mlade i romskog koordinatora (\or|e [ipeti}, Mirjana Milenkovi}, Stojan Markovi}), odnosno da na zahtev Aca \enadi}a do kraja posledweg zasedawa odbornici budu informisani i o statusu gerontodoma}ica i personalnih asistenata, gradona~elnik Vojislav Ili} je predlo`io da mesto ~lana Gradskog ve}a, upra`weno posle ostavke koju je podneo Zvonko Mitrovi}, popuni mr Svetlana Paunovi}. Tajnim glasawem poverewe novom ve}niku ukazalo je 45, od 65 prisutnih odbornika. Predsednik SG Veqko Negovanovi} obavestio je odbornike da je formirana nova odborni~ka grupa u lokalnom parlamentu - Nova demokratska stranka, koju ~ine ~etiri odbornika, na ~elu sa mr Mirom Milinkovi}. redlog programa mera podr{ke za sprovo|ewe poqoprivredne i politike ruralnog razvoja na podru~ju Grada za 2014. godinu, za koji je u ovogodi{wem buxetu planirano 50 miliona dinara, izazvao je podu`u raspravu, nakon {to ga je prezentovao na~elnik GU za lokalni ekonomski razvoj Vladimir Grujovi}. Naglasio je pritom da je re~ o merama koje Grad sprovodi ve} pet godina zaredom, da je, pored ostalog, predvi|eno 10,5 miliona dinara za funkcionisawe sistema odbrane od grada, za unapre|ewe rasnog sastava u sto~arstvu 3,8 i 22,2 miliona dinara za bespovratna podsticajna sredstva, koja ne mogu biti ve}a od 4.000 evra po registrovanom poqoprivrednom gazdinstvu. Za poqoprivredu su planirana skromna buxetska sredstva, ocena je Radisava Rackovi}a (Dveri srpske), koji se zalo`io da slede}e godine ona budu pove}ana i da se gradsko rukovodstvo anga`uje na obnovi zadrugarstva i otvarawu zadruga. Otvarawe zadruga koje }e od seqaka kupovati

P

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

POLITIKA

U PRVOM DELU 29. SEDNICE SG NAJVI[E RASPRAVE O MERAMA POMO]I I PODR[KE POQOPRIVREDNIM PRIZVO\A^IMA

SREDSTVA NEDOVOQNA,

ALI ZNA^AJNA

proizvode i plasirati ih na tr`i{te, predlo`io je i Branko Lazovi} (Zajedno za Srbiju) i insistirao da odbornicima bude predo~ena informacija o radu prognozno izve{tajne slu`be. Analiza wenog rada bi}e izvr{ena do kraja aprila, preneo je zakqu~ak Saveta za poqoprivredu wegov predsednik i odbornik dr Drago Milo{evi}. Sredstva su nedovoqna, “rascepkana” na vi{e mera i podsticaja, od kojih se ne vide dosada{wi rezultati, smatra dr Milan Roganovi} (Dveri srpske) i predla`e ve}a izdvajawa za edukaciju poqoprivrednih proizvo|a~a, koji nekontrolisano i nestru~no koriste za{titna sredstva, posebno pesticide, od kojih je ve}ina kancerogena. Umesto za nabavku protivgradnih raketa, naknadu i gorivo za strelce,

korupciju”, jer nema nikakve kontrole utro{ka sredstava poreskih obveznika. O ovom programu se raspravqa “u nevreme”, kada ni{ta ne mo`e da se promeni, upozorila je mr Mira Milinkovi} (NDS), zalo`iv{i se za “pra}ewe efekata mera”, na osnovu kojih bi pojedine trebalo vi{e, a druge mawe podr`ati.

ODGOVORNA LOKALNA SAMOUPRAVA? Resorno ministarstvo nije donelo nacionalnu strategiju i program ruralnog razvoja, a dalo je saglasnost na gradski program mera, koju je lokalna smaouprava ~ekala ~etiri meseca, da bi mogla “da podeli neku crkavicu seqacima, samo da bi se reklo da im ne{to poma`e”, zapazio je Bo{ko Obradovi},

cedure prilikom dono{ewa skup{tinskih odluka, odgovorila je Nade`da Simovi} (SNS), podsetiv{i da je za pomo} poqoprivredi, u koju ulagawa sigurno treba da budu ve}a, izdvojeno maksimalno sredstava od onih kojima Grad raspola`e. Te pare nisu podsticajne, ve} socijalne, i umesto najmawe 100, lokalna vlast je predvidela 50 miliona dinara, zbog toga {to se nedoma}inski pona{a i prema privredi i poqoprivredi i {to ni u ovoj oblasti nema viziju i prioritete, stav je Aca \enadi}a (Dveri srpske). Sli~nim tonom nastavqena je rasprava i o predlogu odluke o usloviam i na~inu kori{}ewa podsticajnih sredstava, tokom koje je Mirjana Milenkovi} (DS) ukazala na ~iwenicu da nema jasnih krite-

INICIJATIVA NA SLEDE]OJ SEDNICI? Ukoliko do slede}eg skup{tinskog zasedawa prikupi najmawe 25 potpisa odbornika iz opozicije i vladaju}e koalicije, odborni~ka grupa Dveri srpske }e podneti inicijativu za smenu gradona~elnika Vojislava Ili}a i aktuelne lokalne vlasti, najavio je pro{log petka {ef ove odborni~ke grupe Bo{ko Obradovi}. Ova najja~a opoziciona grupacija u lokalnom parlamentu smatra da u ^a~ku postoje ogromni problemi u privredi, poqoprivredi, javnim preduze}ima i ustanovama i da, kako je rekao Obradovi}, “prevazi|ena i istro{ena vlast koja vlada 18 godina” nije sposobna da ih re{i. Zbog toga je neophodno da na ~elo Grada do|u novi, mla|i i stru~niji qudi, kako iz redova odbornika, tako i nestrana~ke li~nosti koje }e “prekinuti osamnaestogodi{wu vladavinu Nove Srbije”.

10,5 miliona dinara bi trebalo ulo`iti u postavqawe protivgradne mre`e, apelovao je Stojan Markovi} (LDP), uveren da polovina ove buxetske pozicije odlazi “u mito i

oceniv{i da je to “slika propasti srpskog seqaka, a izdvajawe buxetskih sredstava bacawe para u bunar”. ^a~ak je odgovorna lokalna samouprava koja je du`na da po{tuje sve pro-

rijuma i prioriteta, niti analize efekata ulagawa u 2013. godini, zbog ~ega }e prakti~no biti ba~eno 200.000 evra. [ta je razvila GU za lokalni ekonomski razvoj, kako joj samo

ime ka`e, pitao je Bo{ko Obradovi} (Dveri srpske), zalo`iv{i se da se jedne godine podsti~u najprofitabilnije grane poqoprivrede, slede}e poma`u najugro`enije, umesto {to se, bez novih ideja, vizije, inovacija svima daje po malo. Dokument je prepisan iz 2013. godine, nema strategije, poqoprivredni proizvo|a~i su prepu{teni me{etarima, seqaci ula`u, a ne unapre|uju proizovdwu, ocenio je zna~aj mera i gradskih podsticaja Aleksandar Tanaskovi} iz iste odborni~ke grupe. U pore|ewu sa pro{logodi{wim agrarnim buxetom, iz koga su podmireni svi proizvo|a~i koji su konkurisali, sredstva su pove}ana za pet miliona dinara, {to je garant da }e i ove svi zahtevi biti ispuweni, uveren je Milan Bojovi} (DSS).

NASTAVITI GRADWU BRANE “SVRA^KOVO” Ve}inom glasova odbornika usvojena su i izmene odluke o utvr|ivawu elemenata poreza na imovinu i izve{taj o pro{logodi{wem poslovawu JP “Rzav”, koga je prezentovao direktor Qubo Lazovi}. Naglasio je da je potro{a~ima u ^a~ku i ~etiri op{tine isporu~eno oko 15,5 miliona kubika vode, podsetio na havariju magistralnog cevovoda, restrikcije vode i “zimsku su{u” od novembra pro{le, do marta ove godine, zbog ~ega je protok u Rzavu od pet do {est kubnih metara. Lazovi} je naglasio i da je preduze}e na kraju pro{le godine iskazalo gubitak od oko 74 miliona dinara, zbog toga {to je komunalnim preduze}ima otpisalo ukupan dug od 90 miliona dinara. Pove}awe procenta naplate usluga i smawewe duga prema dobavqa~ima, osnovne su pozitivne karakteristike poslovawa ovog JP, ocena je Miroslave Tanaskovi} (DSS), a apel Aleksandra

Tanaskovi}a (Dveri srpske) da se ne vodi socijalna politika preko ovog preduze}a i ne otpisuju potra`ivawa. Radisav Rackovi} iz iste odborni~ke grupe predlo`io je da se posle formirawa Republi~ke vlade sa wenim predstavnicima sastanu ~elnici ^a~ka i op{tina osniva~a i dogovore o nastavku gradwe brane “Svra~kovo”, da bi gra|ani imali uredno snabdevawe u predstoje}im su{nim periodima. Iscrpan izve{taj podneo je i Zoran Pantovi}, direktor JKP “Vodovod”, potenciraju}i podatak koji zabriwava, da potro{wa vode u privredi drasti~no opada i da su potra`ivawa od kupaca prema{ila iznos od 434 miliona dinara. Za razliku od ovih, ohrabruje ~iwenica da je firma prvi put, posle 20 godina, iskazala dobit i to od pet miliona dinara, koja }e biti iskori{}ena za pokri}e dela dugovawa iz prethodnih godina, u ukupnom iznosu od 428 miliona dinara, zahvaquju}i tome {to joj je “Rzav” otpisao dug od 53 miliona dinara i {to je blagovremeno odobreno poskupqewe usluga. Ve}inom glasova odbornika usvojen je i izve{taj JP “Gradac” za 2013. godinu, koje je na osnovu, po oceni direktora Neboj{e Jovanovi}a, restriktivnog plana, ostvarilo 80,76 odsto prihoda. Re~eno je i da je zna~ajan deo od ukupnih potra`ivawa od oko 700 miliona dinara otpisan preduze}ima u kojima je okon~an ste~aj. Na brojna pitawa o izgradwi konkretnih ulica, zimskom odr`avawu, ~i{}ewu, zahtevu gra|ana za izgradwu nadstre{ica na autobuskim stajali{tima i gradskih ~esmi, regulaciji pru`nih prelaza, “crnim ta~kama” u saobra}aju, iscrpno su odgovarali direktori Neboj{a Jovanovi} i Neboj{a Jelu{i}. M. N.


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

5

POLITIKA

U NASTAVKU SEDNICE RAZMATRANO POSLOVAWE JKP „^A^AK”, „KOMUNALAC”, ODOBRENO POSKUPQEWE SME[TAJA U VRTI]E

„KLANOVI“ UZDRMALI PREDUZE]E?

ponedeqak je nastavqena 29. sednica Skup{tine grada. Na dnevnom redu na{li su se izve{taji o radu javnih preduze}a “^a~ak” i “Komunalac” za 2013. godinu, odluke o pove}awu cena boravka u pred{kolskim ustanovama “Radost” i “Moje detiwstvo”, izve{taj Anketnog odbora o problemima i radu direktora Centra za socijalni rad. Direktor JKP “^a~ak” Obrad Stevanovi} podsetio je odbornike da je ovo preduze}e u 2013. poslovalo pozitivno, da je pokrenuta inicijativa za ugradwu delilaca toplote u stanovima, kako bi gra|ani mogli da kontroli{u potro{wu toplotne energije, kao i da ne}e biti zamewena kotlarnica u Kqu~koj ulici, tako da }e preduze}e u{tedeti vi{e od milion dinara. Nezaobilazna tema bila je i naplata grejawa po tarifnom sistemu. Stevanovi} je potvrdio da su decembarski ra~uni bili uve}ani i zbog pregrejavawa stanova, s obzirom na to da je posledwi mesec 2013. bio topliji nego 2012. godine. Reagovalo je oko 300 gra|ana, a usluge JKP za grejawe koristi vi{e od osam hiqada ^a~ana. Direktor je napomenuo i da nijednog meseca ra~un ne}e biti isti. Aprilski, na primer, trebalo bi da bude na nivou oktobarskog. Na zanemarivawe spoq-

ravak najmla|ih u Ulciwu, kao i finansijska potpora lokalne samouprave. Prema odluci gradske skup{tine, sme{taji u vrti}ima i jaslicama skupqe su za 300 dinara. Na 29. sednici Skup{tina je podr`ala predlog Komisije za kadrove i mandatno iminutetska pitawa da Qubo Lazovi} ponovo bude izabran za direktora JKP “Rzav”.

U

CENTAR NA DORADU nih temperatura u decembru, kao i na to da je primena tarifnog sistema naplate po~ela pre neophodnih priprema, najpre su reagovali odbornici Pokreta Dveri. - Svaki direktor pri~a isto. Sve je idaalno, ~ak i ako ima problema. Mi ovde raspravqamo da li je potrebno grejati stanove, kada je napoqu toplo - rekao je Aco \enadi}. On je napomenuo i da gra|ani ne moraju da plate ra~un, po{to je napisan na latinici: - Kada je zbog toga reagovao Velimir Ili}, wegova primedba je uva`ena, s obzirom na to da je on ugledni ministar, ali sam ja kao obi~an gra|anin imao problema. Ne znam da li bi bile uva`ene primedbe i ostalih obi~nih gra|ana? Kada je re~ o ra~unu za grejawe, odbornik LDP-a Stojan Markovi} upore-

dio ga je sa ra~unom za struju. Zajedni~ka karakteristika im je nerazumqivost, tako da korisnici te{ko mogu da protuma~e {ta je varijabilni, a {ta fiksni deo, kao i ostale ura~unate parametre potro{we. Odbornik Demokratske stranke Dragan Andri} upitao je Stevanovi}a koliko puta je tu`io sada{wu firmu i koliko sporova je izgubio? Od nekoliko pitawa koje je Andri} postavio, na ovo nije dobio konkretan odgovor. - Specifi~no je da se u Javnom preduze}u za grejawe oko vlasti ne bori vi{e stranaka, nego klanovi jedne te iste stranke okupqeni oko biv{eg i sada{weg direktora. Obaveza gradskih vlasti je da re{i wihove sukobe, jer zbog toga preduze}e trpi. Dveri }e predlo`iti formirawe anketnog odbora koji }e u JKP “^a~ak” ispitati po-

sledice sukoba biv{eg i aktuelnog direktora - naveo je Bo{ko Obradovi}, {ef Odborni~ke grupe Dveri. On je predlo`io i da gra|anima koji su ostali bez posla, samohranim roditeqima i drugim materijalno ugro`enim korisnicima budu omogu}ene olak{ice prilikom pla}awa ra~una za grejawe. Obrad Stevanovi} je obe}ao da }e razmotriti taj predlog, a u svoju odbranu, kada je re~ o pregrejavawu stanova, napomenuo je da je o tome trebalo da vodi ra~una tehni~ki direktor i da je to jedan od razloga doskora{weg tehni~kog direktora. On je demantovao sukob sa biv{im direktorom Petrom Domanovi}em. Kako je rekao, videli su se samo jednom. Prema izve{taju direktora JKP “Komunalac” Qubomira Sikore, i ovo preduze}e je u 2013. godini poslovalo pozitivno. I na ovaj izve{taj reagovali su odbornici Dveri. Oni su pokrenuli i pitawe vi{ka zaposlenih i zatra`ili da za probleme u ovom i ostalim preduze}ima konkretno budu imenovane odgovorne osobe. Izve{taj Qubomira Sikore pohvalio je Jeroslav @ivani}, odbornik Nove Srbije, jer je “jasan, pregledan, pravi primer kako bi trebalo pisati izve{taje”. On nije izrazio sumwu u pozitivno poslovawe, po{to je uveren da je

Sikora od imenovawa za direktora dobro “protresao” preduze}e. Kao i izve{taj JKP “^a~ak”, ve}inom glasova odbornici su podr`ali i poslovawe “Komunalca” u prethodnoj godini.

POPUSTI I ZA VLASNIKE XIPOVA? Kako tvrde direktorke pred{kolskih ustanova “Radost” i “Moje detiwstvo” Vera Jovanovi} i Suzana Simeunovi}, cene boravka dece u vrti}ima i jaslicama nisu mewane od 2012. U svojim izve{tajima wih dve su navele da je poskupela ishrana 32 odsto, ali na{ao se i podatak da su smaweni tro{kovi za didaktiku, medicinski materijal, stru~no usavr{avawe zaposlenih. Dverjani su ih upitali gde nabavqaju hranu za decu, da li je zaista meso poskupelo 32 odsto posledwih meseci, za{to {tedeti na medicinskom i didakti~kom materijalu? Odbornik “Zajedno za Srbiju” Jole Pe{i} podsetio je da za 50 osto dece nije imalo mesta u vrti}ima i upitao za{to puna cena sme{taja ne va`i za roditeqe “sa xipovima”, koji su o~ito plate`no ja~i od ostalih. Pohvaqena je odluka Grada da sme{taj u obdani{tima bude besplatan za tre}e, ~etvrto i svako naredno dete, besplatan bo-

Osim JKP “^a~ak” i cene grejawa, najdu`u raspravu u ponedeqak izazvao je izve{taj Anketnog odbora za utvr|ivawe ~iwenica i sagledavawe rada direktora i svih problema u funkcionisawu Centra za socijalni rad. Osim Dveri, skoro sve odborni~ke grupe su ga kritikovale, a predwa~ili su odbornici Demokratske stranke Srbije. U izve{taju su zaposoleni i direktor kao glavne probleme naveli neadekvatne prostorije za rad, mali broj radnika, veliki i pove}an obim aktivnosti, a kao najve}a dostignu}a pomenuti su projekti “Ku}a na pola puta” i “Sigurna ku}a”. - Kritikovawem ovog izve{taja, nipoda{tavate i rad svojih predstavnika u Anketnom odboru. Ovo je o~igledan primer kako se kod nas {tite partijski kadrovi. Ukoliko gradona~elnik, zamenik gradona~elnika ili predsednik Skup{tine, ~iji je kadar, ne budu ni{ta preduzeli, Dveri }e na}i na~ina da pokrenu inicijativu za smenu direktora Centra za socijalni rad - napomenuo je Bo{ko Obradovi}. On je uveren i da izve{taj nije usvojen zato {to je Anketni odbor predvodio odbornik Dveri Aleksandar Tanaskovi} i {to konkretno govori o katastrofalnom u~inku aktuelnog rukovodioca. Odbornici su na kraju prihvatili predlog Jeroslava @ivani}a da izve{taj bude dora|en. Z. J.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


6

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

PRIVREDA

^A^ANSKI PRIVREDNICI TRA@E OD GRADSKIH ^ELNIKA DA INICIRAJU IZMENE ZAKONA O POREZU NA IMOVINU

POREZ „POSVA\AO” PRIVREDNIKE I VLAST Korektna saradwa, uspostavqena izme|u vlasnika ovda{wih preduze}a i gradske vlasti, koja je rezultirala osnivawem Foruma privrednika grada ^a~ka, ~ijim predstavnicima je omogu}eno da u~estvuju u radu Gradskog ve}a, ovih dana je poprili~no naru{ena. Strasti su uzavrele posle dono{ewa izmena Odluke o utvr|ivawu elemenata poreza na imovinu, koje je skup{tinska ve}ina usvojila na posledwem zasedawu SG pro{log petka, i medijskog nastupa pojedinih ~lanova poslovnih udru`ewa, koji su zapretili i raskidom sporazuma o saradwi, potpisanog sa lokalnom samoupravom.

astanku koji su tim povodom u ponedeqak sa brojnim privrednicima, ~lanovima svih poslovnih udru`ewa, odr`ali gradona~elnik Vojislav Ili} i wegovi saradnici, bez prisustva medija, prethodio je dogovor ~lanova Foruma privrednika. Oni su podsetili da su se “predstavnici lokalne samouprave obavezali da }e, pre nego {to u skup{tinsku raspravu budu uvr{}ene odluke koje donosi SG iz oblasti privrede, biti uva`en stav Foruma privrednika.” Po{to to ovog puta nije u~iweno, preispita}emo na{e u~e{}e u budu}em radu lokalne samouprave i doneti mere o radikalizaciji na{ih odnosa, navodi se u saop{tewu Foruma privrednika i zahteva: - Tra`imo od lokalne samouprave da na prvoj sednici Skup{tine grada izmeni Odluku o porezu na imovinu i to ~lan 3, koji teriotriju Grada tretira

S

kao prvu zonu. Zahtevamo da se grad ^a~ak podeli u prvu ekstra zonu, prvu, drugu i tre}u, tako da teret obaveza poreza na imovinu bude ravnomerno raspore|en. Predla`emo da bude formirana komisija od predstavnika GU za lokalnu poresku administraciju i privrednika, sa zadatkom da predlo`i podelu Grada na ~etiri zone i utvrdi cene nepokretnosti u tim zonama. Privrednici zahtevaju i da gradona~elnik sa saradnicima tra`i da resorno ministarstvo izmeni Zakon o porezu na imovinu i izra`avaju spremnost da im pomognu svojim predlozima i sugestijama, “da bi argumentovano nastupili u resornom ministarstvu”. Ovom odlukom su pogo|eni svi poreski obveznici, uveren je Vladan ^vrki} iz Unije “^a~ak 2000”: “Porezi su pro{le godine, u pore|ewu sa zadu`ewima iz 2012, pove}ani u proseku za 85 odsto i to se tada pre}utalo. Mi znamo {ta je po zakonu, a {ta nije. Mi tra`imo da Grad bude podeqen po zonama, jer ne mo`e u strogom centru grada i u Kowevi}ima, na primer, biti ista cena kvadrata nepokretnosti. Da ne ulazimo u to kako se do{lo do procene vrednosti poslovnog i stambenog prostora”, ka`e ^vrki} i najavquje da }e privrednici, koriste}i sve zakonom dozvoqene i demokratske metode, tra`iti da odluka bude izmewena.

Adam Zimowi}, predsednik Izvr{nog odbora Foruma privrednika, podse}a da je Forum ukazivao na mane zakona i skup{tinskih odluka u ovoj oblasti, ali da je “preko no}i” doneta nova odluka koja ne odgovara privrednicima: - Grad predstavqa jednu zonu, tako da }e svi obveznici u kategoriji pravnih lica, takore}i po istoj tarifi, pla}ati porez na imovinu. To je nepovoqno, nepo{teno i nije pravi~no za firme i poslovne objekte koji se nalaze izvan centra grada, u Qubi}u, Atenici, Parmencu... Ukoliko predstavnici lokalne samouprave ne uva`e ove na{e zahteve, posledwi put }emo im saop{titi da }emo prekinuti saradwu i radikalizovati na{e nezadovoqstvo. Poziv odbornicima, zaposlenim u privatnim firmama, da preispitaju svoje glasawe za ovakvu odluku, do bojkota pla}awa poreza, samo su neki od vidova “neposlu{nosti” kojima }e pribe}i Forum privrednika, ukoliko se vlast oglu{i o wihove zahteve, najavio je Zimowi}. On je ocenio da je ovom odlukom, kojom su porezi za poslovni prostor, “bez obzira da li je sagra|an od mermera, ili dasaka”, pove}ani i 50 puta, pri~iwena i velika {teta ^a~ku, jer informacija o drasti~nom pove}awu poreza }e, po wegovom uverewu, “oterati potencijalne investito-

re”: - Protest privrednika koji imaju svoje firme 30 godina i 200 - 300 radnika, nije pozitivan primer ni za mlade qude, koji zavr{avaju fakultete i `ele da se bave privatnim poslom. Anketa koja je nedavno sprovedena na TF u ^a~ku, pokazala je da mawe od osam odsto studenata `ele da se bave privatnom inicijativom. Ovim im pokazujemo da uop{te ne treba da po~iwu da se bave privatnim poslom, jer je mnogo te`ak i komplikovan. Sude}i po izjavi koju je dao predsednik Foruma privrednika Dragan Jovi}, posle sastanka sa gradskim

~elnicima, lopta je “malo spu{tena”: - Imaju}i u vidu krizu, svi ho}emo da pla}amo porez, ali ova odluka je katastrofalna. Zbog toga }emo pokrenuti inicijativu za promenu republi~kog Zakona o porezu na imovinu, koji je poslu`io kao osnov za dono{ewe ove gradske odluke o utvr|ivawu kriterijuma i iznosa za formirawe osnovice poreza na imovinu, koja je 149.000 dinara po metru kvadratnom. Jovi} je preneo zakqu~ak sa sastanka o formirawu {esto~lane komisije od po tri predstavnika GU za lokalnu poresku administraciju i privrednika,

~iji je zadatak da proveri na~in na koji se do{lo do tog iznosa. Ukoliko odluka ne bude promewena ove godine, to mora biti ura|eno slede}e, da, kako je rekao, privrednici ne bi bili iritirani. Po{to je naglasio da }e svi ~lanovi Foruma privrednika platiti porez na nepokretnosti, ali na osnovu pro{logodi{wih re{ewa i osnovice za obra~un, Jovi} je izrazio o~ekivawa da }e ~a~anski poslanici ubudu}e, pre nego {to glasaju za zakone u Republi~koj skup{tini, konsultovati “svoju bazu”, odnosno privrednike i lokalnu samoupravu. M. N.

U PONUDI ^A^ANSKE BANKE

PROMOTIVNI „ZELENI PAKET” PROIZVODA periodu od 1. aprila do 15. juna 2014. godine, u ponudi ^a~anske banke na}i }e se specijalni promotivni paket proizvoda za finansirawe energetski efikasnih projekata. Re~ je o kreditima za u{tedu energije sa valutnom klauzulom koji }e se odobravati po promotivnoj kamatnoj stopi od 7,5% godi{we i dinarskom gotovinskom kreditu koji }e klijenti mo}i da koriste za finansirawe 30% u~e{}a po kreditu za u{tedu energije. Klijent sam bira da li }e dati sopstveno u~e{}e, ili }e na ime wega uzeti dinarski gotovinski kredit. Kamatna stopa je fiksna, {to zna~i da nema neizvesnosti, jer se mese~na obaveza tokom perioda otplate kredita ne}e mewati. - ^a~anska banka je u posledwih pet

U

godina finansirala preko 1.500 projekata u{tede energije i kori{}ewa obnovqivih izvora energije, u iznosu od 4,2 miliona evra. Banka ovim potvr|uje svoju posve}enost promovisawu koncepta energetske efikasnosti i da je jedan od lidera u kreditirawu fizi~kih lica na ovom poqu. Promotivni “Zeleni paket” omogu}i}e doma}instvima da po povoqnijim uslovima obezbede sredstva za pove}awe energetske efikasnosti svojih objekata i na taj na~in pobq{aju uslove `ivota. “Zeleni paket” se mo`e iskoristiti za zamenu starih prozora i vrata, izolaciju objekata, unapre|ewe sistema grejawa, ugradwu toplotnih pumpi i sli~no - ka`e se u saop{tewu ^a~anske banke.


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

7

PRIVREDA

DU[KO SAVKOVI], NA^ELNIK GRADSKE UPRAVE ZA LOKALNU PORESKU ADMINISTRACIJU: BUNE SE, A NISU NI DOBILI RE[EWA

ODLUKA SE NE MO@E IZMENITI! Iako jo{ nisu dobili re{ewa o obra~unu i visini poreza, koja }e pravnim licima, kako je najavio Du{ko Savkovi}, na~elnik Gradske uprave za lokalnu poresku administraciju, biti uru~ena do po~etka leta, privrednici su se pobunili, zahtevaju}i da odluka o utvr|ivawu elemenata poreza na imovinu bude izmewena. Povod za protestno okupqawe i sastanak sa ~elnicima Grada bile su tehni~ke izmene osnovne odluke, usvojene u novembru pro{le godine, za koje je skup{tinska ve}ina glasala na posledwoj sednici SG, i neproverene informacije, koje su procurile u javnost, da }e za pojedine kategorije obveznika porezi biti pove}ani i 100 puta. kup{tinska odluka ne mo`e biti izmewena, mo`e samo zakon koga je donela Republi~ka skup{tina, kategori~an je na~elnik Savkovi}, koji tvrdi da jedan broj privrednika “izmene ne doti~u”, jer }e im zadu`ewa biti obra~unata “po starom”, a da drugi deo onih koji se bune i nema prijavqenu imovinu. Re{ewa (ukupno oko 620) im, nagla{ava, nisu jo{ uru~ena, odnosno jo{ nisu ni od{tampana, jer posle zakonskih izmena, oko 4.000 objekata se “vode kao drugi gra|evinski objekti” ({upe, nadstre{ice i sl.) koji ne podle`u oporezivawu, zbog ~ega poreznici prakti~no moraju da “pretresu” kom-

S

pletnu bazu podataka i provere poreske prijave i stawe na terenu: - Izmene skup{tinske odluke, koju je SG bila obavezna da usvoji do 30. novembra pro{le godine, jer u protivnom ne bismo mogli da razrezujemo porez za 2014, usledile su zbog izmena Zakona o porezu na imovinu, usvojenom u junu pro{le godine, u delu obra~una poreza pravnim licima, koji je utvr|ivan na osnovu kwigovodstvene vrednosti imovine. Zakon je jasno definisao da se porez sada utvr|uje tako {to se sa povr{inom objekta pomno`i cena, koja va`i u odre|enoj zoni, dok se za objekte koji ne slu`e proizvodwi,

on izra~unava po starom na~inu, na osnovu kwigovodstvene vrednosti. Na taj na~in zakonodavac prakti~no stimuli{e proizvodwu. Zakon je precizirao da lokalna samouprava mo`e da odlu~uje samo o zonama, stopi i amortizaciji, i ukoliko ne donese odluku o amortizaciji, bi}e primewena maksimalna stopa od jedan odsto godi{we. Savkovi} obja{wava i za{to je Grad “pretvoren” u jednu zonu, {to je i osnovna zamerka privrednika koji su zahtevali da Grad bude podeqen u prvu ekstra, prvu, drugu i tre}u zonu, jer bi, prema wihovom uverewu, na taj na~in teret poreza na imovinu bio ravnomerno raspore|en: “To smo uradili zbog toga {to nismo imali dovoqno podataka o prometu nepokeretnosti u zonama, obavqenom do 30. septembra 2013. Konkretno, u u`em centru grada, koji bi, prema wihovom predlogu, trebalo da bude ekstra zona, nije registrovan nijedan promet, odnosno prodaja po ugovoru. Va`no je naglasiti da Gradska uprava ne procewuje tr`i{nu vrednost stanova, ku}a, poslovnih objekata, ve} podatke uzima iz ugovora do-

bijenog od suda i na osnovu tri prometa utvr|uje prose~nu cenu. U slu~aju da od januara do kraja septembra nije bilo najmawe tri prometa, cena se utvr|uje na osnovu proseka prose~nih cena.” Zone kao elemenat za utvr|ivawe visine poreza predstavqaju delove teritorije jedinice lokalne samouprave, koje nadle`ni organ lokalne samouprave mo`e odrediti prema vrsti naseqa - selo, grad i podru~je izvan naseqa, prema komunalnoj i opremqenosti javnim objektima, saobra}ajnoj povezanosti sa centralnim delovima jedinice lokalne samouprave i drugim sadr`ajima u nasequ. Jedinica lokalne samouprave du`na je da na svojoj teritoriji odredi najmawe dve zone, citira Savkovi} zakon, ~ije su odredbe preto~ene u gradsku odluku i nagla{ava da Grad nema ovla{}ewa da, pored zakonom utvr|enih kriterijuma za odre|ivawe zona, uvodi druga merila. Skup{tinskom odlukom, ina~e, predvi|ene su tri zone: prva - grad, druga naseqa Mr~ajevci, Ov~ar Bawa i Gorwa Trep~a i tre}a - seosko podru~je. One su opisane i precizno “ome|ene” u odluci koju primewuje

Du{ko Savkovi}

i JP “Gradac”. Savkovi} podse}a da je ^a~ak me|u retkim lokalnim samoupravama, u kome je stopa za obra~un poreza za pravna lica “spu{tena” na 0,30 odsto i da bi, u slu~aju da je ona jo{ smawena, porezi za obveznike koji vode kwige bili “sme{no niski”. On ne spori podatak da }e zbog promene na~ina obra~una, koje je diktirao zakon i do koga se, umesto na osnovu kwigovodstvene vrednosti,

dolazi mno`ewem cene i povr{ine, ovogodi{wa zadu`ewa biti znatno ve}a, ali samo za banke, osiguravaju}e i trgovinske ku}e... Za razliku od wihovih, ra~uni fizi~kih lica }e, zbog smawewa stope, biti mawi, a buxet “kra}i” za 160 miliona dinara, ka`e Savkovi}, demantuju}i i tim podatkom sumwe da je ciq izmena odluke “popuwavawe rupe u buxetu”. M. N.

^A^AK PRVI GRAD U KOME JE ZAPO^ETA REALIZACIJA DRUGOG CIKLUSA PROJEKTA „ PLATO SRBIJA”

PRIVREDNI RAST IMPERATIV POSLOVAWA Vi{e od 96 odsto ~a~anskih firmi spada u kategoriju malih preduze}a, a 85 odsto od tog broja su mikro preduze}a, koja zapo{qavaju do deset radnika, odnosno 25 procenata ona koja nemaju nijednog zaposlenog. U tim slu~ajevima vlasnik, odnosno poslodavac je i proizvo|a~, i komercijalista, ra~unovo|a, bankar... Ovi pokazteqi koje je istakla Gorana Tanaskovi}, rukovodilac OJ RPKK u ^a~ku, bili su dovoqan razlog da upravo za menaxment tih kolektiva bude organizovana prezentacija projekta “PLATO Srbija”. Wegov ciq je, kako se ~ulo na prekju~era{wem skupu, umre`avawe i povezivawe malih i sredwih preduze}a sa velikim kompanijama, sa kojima mogu da razmewuju iskustva, dobijaju informacije i pomo} u poslovawu. Ovaj program koga je osmislila VOKA komora Isto~ne Flandrije, realizuju Privredna komora Srbije i Regionalna PKK, u saradwi sa lokalnim samoupravama u Srbiji.

rivredna komora Srbije i RPKK ve} tri godine realizuju projekat “PLATO Srbija”, namewen malim i sredwim privrednim dru{tvima, kojima poma`e da se umre`e i slede}i primere dobre prakse osna`e svoje poslovawe i lak{e se ukqu~e u tr`i{nu utakmicu, ob-

P

jasnio je ciq prezentacije i seminara Aleksandar Gra~anac, koordinator za mala i sredwa privredna dru{tva u RPKS: - Ovaj program se du`i niz godina primewuje u zemqama ~lanicama EU, odnosno u 27 zemaqa sveta i za desetak godina umre`eno je oko 8.000 malih i sredwih

preduze}a. Ove godine projekat “kre}e” iz ^a~ka, zbog toga {to je on regionalni centar MSP, a potom }e biti prezentovan u Novom Sadu i drugim lokalnim samoupravama. Wegova prednost se ogleda u tome {to se primeri dobre prakse primewuju prilikom re{avawa onih problema o kojima wihovo poslovodstvo nema {ansu da se konsultuje tokom poslovne godine. Umre`avawem sa sredwim i velikim preduze}ima, “mali” sa wima prakti~no razmewuju iskustva koja se ti~u finansija, kadrovskih problema, poslovnih {ansi. Na ovaj na~in se MSP i stimuli{u da privredni rast i novo zapo{qavawe postave kao imperativ poslovawa. Iskustva iz zemaqa EU govore da je u wima ostvaren privredni rast, zahvaquju}i upravo sektoru MSP, posebno kada je re~ o stepenu zaposlenosti i da je u periodu krize od 2008, do ove godine, zabele`eno smawewe nezaposlenosti. Praksa je pokazala i da se pozitivne promene, prvenstveno u oblasti rasta tr`i{ta, finansijskim, tehnolo{kim i

tehni~kim performansama u “umre`enim firmama” doga|aju ve} za godinu dana. Projekat “PLATO Srbija” zna~ajan je i zbog toga {to firmama koje se na ovaj na~in umre`avaju, omogu}ava da zajedni~ki konkuri{u za programe doma}ih i stranih kompanija i {to se ovim vidom edukacije stimuli{e rast malog sektora u Srbiji, izuzetno zna~ajnog u posledwe vreme. Zbog toga je, nagla{ava Gra~anac, veoma va`no i da projekat “podr`i” {to ve}i broj MSP, koji zahvaquju}i wemu, mogu da prepoznaju nove {anse i prilike na tr`i{tu. Aleksandar Nikoli}, na-

cionalni koordinator projekta “PLATO Srbija”, podse}a da je on zapo~et 2009. godine, uz pomo} Flamanske vlade i u saradwi sa privrednim komorama iz Po`arevca, Pan~eva, Subotice, Vaqeva i Ni{a. Novi ciklus ove svojevrsne obuke preduzetnika u sredu je “otvoren” u ^a~ku i bi}e nastavqen u Ni{u i Pirotu: - Na{a ideja je da se premre`i ~itava Srbija, jer je re~ o najboqem projektu Evropske komisije, koji direktno povezuje resurse u jednoj lokalnoj samoupravi, na taj na~in {to velike kompanije menaxmentu i od-

govornima u malim privrednim dru{tvima prenose i ukazuju na primere dobre prakse, u oblastima: upravqawe vremenom, motivacija zaposlenih, kako zadr`ati dobrog, a otpustiti lo{eg radnika, kako se “probiti” na nova tr`i{ta... Nikoli} nagla{ava da bi svaki grad u Srbiji mogao da formira svoju “plato” mre`u, ali da je uslov za ovaj vid obu~avawa, da preduzetnici u wemu prepoznaju svoj interes i da bez finansijskih tro{kova “savladaju” teme i probleme sa kojima se suo~avaju u svakodnevnom poslovawu. M. N.


8

POLITIKA ODGOVOR GO NS, POVODOM SAOP[TEWA GO DS, OD 26. MARTA

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

SAOP[TEWE GRADSKOG ODBORA DEMOKRATSKE STRANKE

„BILI SMO U PRAVU“ „PREDSEDNIK PRODAJE UGLED DS“ N akon prili~no o~ekivanog izbornog debakla, koji je u na{em gradu do`ivela Demokratska stranka, osvojiv{i svega 2.305 glasova, odnosno 4,37 % podr{ke bira~kog tela, {to nije bilo dovoqno ni za elementarni prelazak cenzusa, politi~ka javnost u ^a~ku je sa pravom od ~elnika GO DS o~ekivala prihvatawe odgovornosti za katastrofalan rezultat i, shodno tome, podno{ewe ostavke, kao moralni ~in, za nikad mawi broj glasova. Me|utim, o~igledno je da {ef ostatka ostataka ~a~anskih demokrata – Dragan Brajovi} u svojoj samozaqubqenosti i odsustvu svakog smisla za realnost, ide toliko daleko, da u mnogim stvarima prevazilazi ~ak i svog lidera Dragana \ilasa, a wega je, zaista, jako te{ko u tome nadma{iti. Dokaz vi{e u prilog takvoj tvrdwi nalazimo u Brajovi}evoj konstataciji da je wegov GO DS na tek zavr{enim izborima zabele`io jedan od boqih rezultata ju`no od Beograda. Nije nam poznato u koje mape i atlase je zagledan Brajovi}, ali nazvati takvim epitetom rezultat koji je slabiji za skoro 7.000 glasova, u odnosu na pretpro{lu izbornu godinu, je sve drugo, samo ne jedna objektivna analiza izbornih rezultata, kakva se od profesora Brajovi}a i wegove ekipe o~ekivala. Ostvareni rezultat DS u ^a~ku se lako mogao predvideti, imaju}i u vidu na~in vo|ewa predizborne kampawe ove partije u na{em gradu, ali i na~in na koji Dragan Brajovi} vodi svoj odbor od dolaska na tu poziciju. Naime, wemu je po{lo za rukom

N

da u~ini ne{to {to nikada ranije nije bilo svojstveno demokratama, a to je jedna neverovatna i gotovo zapawuju}a ostra{}enost kojom se vodio, kada je re~ o Novoj Srbiji. Osim svakodnevnih, apsolutno neargumentovanih prozivki i i bla}ewa na{e stranke i Predsednika Velimira Ili}a, od Brajovi}a i wegovih najbli`ih saradnika se gotovo ni{ta drugo nije ni ~ulo u kampawi. Wegov animozitet prema NS je bio u tolikoj meri izra`en, da je u posledwih nekoliko brojeva “^a~anskog glasa” davao pla}eni oglas, u kome je gra|ane ^a~ka poku{avao da odvrati od namere da glasaju za izbornu listu na kojoj je bila na{a stranka, ilustruju}i to apokalipti~nim predvi|awima o totalnoj pusto{i koja }e, navodno, zavladati u gradu, ukoliko bira~i ponovo poklone poverewe Novoj Srbiji. Na odgovor od strane gra|ana nije trebalo dugo da ~eka, usledio je u nedequ, 16. marta, kada se Demokratska stranka u ^a~ku na{la na istorijskom minimumu, a Brajovi} se takvim rezultatom jo{ i hvali. No, s obzirom na to da se uva`eni profesor Brajovi} u prethodnom periodu pokazao kao dobar trgovac ogrevnim drvetom, veliko je pitawe da li on boqe prodaje ugaq, ili ugled DS, tako da bi mu, po svemu sude}i, boqe bilo da profesorsku katedru i mesto ~elnika DS-a u ^a~ku zameni nekom kancelarijom na stovari{tu za ugaq, kako bi se bavio onim {to mnogo boqe ume da radi. Informativna slu`ba Gradskog odbora Nove Srbije u ^a~ku

a osnovu saop{tewa GO Nove Srbije u ^a~ku, objavqenog 29. marta 2014. godine, Gradski odbor DS ^a~ak daje slede}i odgovor, u vidu saop{tewa za javnost. Kao stranka pristojnih qudi, nikada se nismo bavili neistinama, li~nim bla}ewem, podvalama i nekulturnim istupima. Mo`da smo i pogre{ili, jer istina je da smo kao takvi na nedavno odr`anim parlamentarnim izborima imali lo{iji rezultat u ^a~ku, nego na izborima 2012. godine. Posebno je interesantno za{to smo sada posle takvih rezultata Novoj Srbiji zanimqivi za analizu, omalova`avawe, za{to? Pa zato jer smo sve vreme pri~ali istinu, a ona najvi{e boli. Ukazivali smo na lo{e rezultate u ^a~ku i za to okrivili Novu Srbiju, a koga }emo? Pa nije vaqda opozicija kriva za ono {to nam se godinama lo{e de{ava u gradu. Za{to su plate ispod republi~kog nivoa, za{to je nezaposlenost u kategoriji radno sposobnih (18 - 65 godina starosti) i iznad 40 procenata, za{to nema investicija,

za{to nam mladi masovno odlaze iz grada? Za{to je promet nekretnina na nivou neke palanke, za{to je potro{wa vode najmawa u posledwih 30 godina, jer zato {to se voda {tedi? Ne, nego zato {to su qudi oti{li, a privreda ne radi. A najvi{e je zabolelo {to smo podr`ali smenu gradona~elnika Ili}a. To je na{a politika na lokalnom nivou, tako bismo se pona{ali i prema svojim qudima, tra`imo odgovornost. Mo`da ranije nije bilo tako, ali sada jeste i bi}e, i to boli. Na `alost, sve je to shva}eno na li~noj osnovi i krenulo se u napad i da se ru{i predsednik Gradskog odbora DS u ^a~ku. Ali nemojte zaboraviti da DS ima tradiciju, politiku koja po~iva na ideji borbe za boqu, kulturniju i uspe{niju Srbiju. Da je ne ~ini jedan ~ovek, ve} veliki broj ~lanova, simpatizera, na{ih sugra|ana, me|u wima i va{ih ro|aka i kom{ija. Mi se nismo bavili time ko je od ~lanova NS prodavao cigarete na ulici, popravqao automobile sa poliesterskim karo-

serijama, prekinuo invalidsku penziju i pravio karijeru i nau~nu i stru~nu, popravqao radijatore i otpu{avao kanalizaciju, vozio pikap sa {rafcigerom u prozoru, a sada xipove, smatraju}i da je svaki rad po{ten, ako se po{teno radi, a posebno zbog toga {to smo smatrali da to nije od bitnog uticaja za na{ grad. Nismo komentarisali ni izborni rezultat Nove Srbije u ^a~ku, mo`da je on i lo{iji od rezultata DS, to }e proceniti SNS. I na kraju, opet ostajemo pristojni qudi i pozivamo lokalnu vlast, na ~elu sa gradona~elnikom Vojislavom Ili}em, da otvori nova radna mesta, da nam se mladi vrate u grad, da se otvori univerzitet, da bude {to vi{e kulturnih doga|aja, da nema gladnih i nepismenih. Za to }ete uvek imati podr{ku Demokratske stranke. [aqemo poruku i svima koji se bave politikom da ne zaborave da smo ro|ewem prvo postali ^a~ani, a tek posle ~lanovi nekih stranaka. Informativna slu`ba Gradskog odbora Demokratske stranke ^a~ak

POMEN NASTRADALIM PILOTIMA U KATRGI

ZAUSTAVQEN LET ZA NEZABORAV

re 31 godinu, 29. marta, u Katrgi su nastradali vojni piloti Aerodroma La|evci Milan Stefanovi} i Vladimir Petz. Svake godine na mestu tragedije okupqaju se porodice poginulih pilota, wihove

P

spomenik “Zaustavqen let”, a nedavno je ure|en prilazni put. Piloti Milan Stefanovi} i Vladimir Petz nastradali su obavqaju}i redovne vojne zadatke. - Kako su me tada obavestile vojne vlasti, wih

ste do piste. Za to im je trebalo nekoliko sekundi, da nisu zaka~ili hrast. Bilo je veliko nevreme, ki{a i oluja. ^etiri, pet sati posle pada, Milan je prona|en u {umi, ispao je iz aviona, a moj suprug je ostao u kabini... Obojica

ime. - Svake godine se ovde okupqamo, trudimo se da ne zaboravimo na{e drugove. Pro{le godine je ure|en i put koji vodi do mesta tragedije - podsetio je

potpukovnik Dejan Daqac. Put je sre|en uz pomo} lokalne samouprave i me{tana Katrge. Pri~a o nastradalim pilotima prenosi se i na mla|e generacije. U~enici

dvojica su vozila no}ni let i prilikom ~etvrtog okreta, avion im je otkazao u Mr~ajevcima. Dobili su komandu da ga napuste, ali su oni poku{ali da se spu-

su bili iskusni piloti, instruktori - pri~a Vladimirova supruga Jelena. Sedam meseci nakon mu`evqeve smrti, Jelena je rodila sina koji nosi o~evo

Z. J.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge:

kolege, me{tani Katrge, predstavnici gradske vlasti. Tako je bilo i pro{log petka. U {umovitom predelu, gde se avion sru{io, odavno je podignut

izdvojenog odeqewa Osnovne {kole “Tatomir An|eli}” priredili su pro{log petka prigodan kulturni program.

- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33


9

DRU[TVO

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

HUMANITARNA AKCIJA ZA LUKU MARKE[EVI]A, OBOLELOG OD MULTIPLE SKLEROZE vadesetjednogodi{wi Luka Marke{evi} iz ^a~ka, student agroekonomije u Zemunu, boluje od multiple skleroze. Po{to je re~ o agresivnoj formi bolesti, potrebno je da se hitno izvr{i transplantacija mati~nih }elija na VMA u Beogradu. Za le~ewe te{ko obolelog Luke Marke{evi}a, Grad ^a~ak je izdvojio 200.000 dinara, Centar za socijalni rad 170.000, a u akciji prikupqawa pomo}i u~estvuju i gra|ani, organizacije, ustanove, sportski klubovi. Iako multipla skleroza, neurolo{ka bolest nepoznatog uzroka, nije ~esta, ona predstavqa ozbiqan zdravstveni i socijalni problem. Bolest se javqa naj~e{}e izme|u 20. i 40. godine `ivota, a simptomi su veoma razli~iti. Svaki neurolo{ki simptom mo`e da bude i simptom multiple skleroze zbog toga {to ova bolest mo`e da zahvati bilo koji deo mozga i ki~mene mo`dine. ^esto se javqaju smetwe sa vidom, zatim vrtoglavica, slabost ruku i nogu, `arewe, trwewe u bilo kom delu lica i tela. - Luka bi od 8. do 10. aprila trebalo da ode u Beograd na operaciju. Razboleo se u junu 2012. godine, kada je zavr{avao Ekonomsku {kolu. Le~io se na klinici u Beogradu. Bolest je u me|uvremenu napredovala, a da bi se zaustavila, neophodna je transplantacija mati~nih }elija. Nakon operacije mora}e da le`i najmawe tri - ~etiri nedeqe. Verujem da }emo za dan - dva prikupiti neophodan novac za operaciju, koja u Beogradu ko{ta 5.000 evra, dok je u inostranstvu 7.000. Nismo o~ekivali ovoliku podr{ku, osim prijateqa, pomogli su nam mnogi ^a~ani, ustanove i organizacije, jednostavno ^a~ak nam je iza{ao u susret - izjavio je za na{ list Lukin otac Milorad Marke{evi}, izra`avaju}i veliku zahvalnost svima koji su

D

POKA@IMO HUMANOST! te{ko bolestan, potrebna mu je stalna nega i pomo}, tako da Mirjana ne mo`e da se radno anga`uje - predo~ava nam socijalni radnik Miladinka \uki}, napomiwu}i da se porodica nalazi u te{koj materijalnoj situaciji koju ne mo`e samostalno prevazi}i. S obzirom na Lukinu te{ku bolest i da se hirur{ka intervencija mora obaviti van grada

CEO GRAD ZA LUKU

pomogli wegovom sinu. Miladinka \uki}, socijalni radnik iz Slu`be za materijalna davawa iz nadle`nosti Grada ^a~ka, ka`e da je Centar za socijalni rad ovu humanitarnu akciju svesrdno podr`ao. Shodno Odluci o ostvarivawu prava iz nadle`nosti Grada ^a~ka, Centar za socijalni rad mo`e da pru`i vanrednu nov~anu pomo} pojedincima ili porodicama u kojima je ~lan porodice oboleo od te{ke bolesti, a ~iji prose~ni mese~ni prihod u mesecu podno{ewa zahteva ne prelazi jednu prose~nu zaradu u Republici Srbiji u neto iznosu, obja{wava Miladinka \uki}, napomiwu}i da ova pomo} mo`e iznositi najvi{e ~etiri prose~na li~na do-

hotka. - Lukin otac Milorad Marke{evi} je podneo zahtev za vanrednu nov~anu pomo} za le~ewe bolesnog sina. Uvidom u postoje}u i prilo`enu dokumentaciju, kao i na osnovu terenskog obilaska porodice, konstatovano je da Milorad `ivi u zajedni~kom doma}instvu sa suprugom Mirjanom i sinovima Lukom i Matijom u prose~nim stambenim uslovima. Nemaju stalne nov~ane prihode, Milorad i wegova supruga su nezaposleni, nalaze se na evidenciji Nacionalne slu`be zapo{qavawa, a sinovi su studenti agroekonomije u Zemunu. Izdr`avaju se od novca koji Milorad zaradi obavqaju}i povremene poslove. Po{to je Luka

U akciji pod nazivom “Ceo grad za Luku sad”, pro{le subote na utakmicama FK i KK Borac prikupqeno je 71.060 dinara i 10 evra. U humanitarnoj akciji su u~estvovali navija~i i simpatizeri Borca, fudbaleri Borca i In|ije, ko{arka{i Borca i FMP-a, redarska slu`ba, kao i internet klub “Mre`a”. Fudbaleri Fontane }e sutra odigrati humanitarnu utakmicu za pomo} Luki Marke{evi}u. Protivnik ^a~anima bi}e reprezentacija MUP-a Srbije, za koju }e nastupiti legenda srpskog fudbala i biv{i igra~ Fontane Vidan Bojovi} Britva. Me~ }e biti odr`an u sportskoj dvorani Mladost u Atenici, sutra u 18:45 ~asova. Ulaz je slobodan, a kutije za dobrovoqni prilog za Luku bi}e postavqene na ulasku u dvoranu.

^a~ka, koja se pla}a u vrednosti oko 5.000 evra, Centar za socijalni rad je na namenski ra~un kod Komercijalne banke uplatio 170.000 dinara. Prema wenim re~ima, uvidom u prilo`enu medicinsku dokumentaciju, saznali su da je Luki u junu 2012. godine postavqena dijagnoza multiple skleroze. Nakon postavqene dijagnoze tretiran je pulsnom kortikostero-

Novac se mo`e uplatiti na ra~un Komercijalne banke, broj `iro ra~una: 205-9011005435271-25, na ime Luka Marke{evi}.

PISMA ^ITALACA

KADA PRAVI QUDI DO\U NA PRAVO MESTO ako bi po~eo ovaj tekst u znak zahvalnosti i pohvala za sada{we rukovodstvo JKP ,,^a~ak“ , na ~elu sa staro-novim izabranim direktorom Obradom Stevanovi}em. Naime, moj problem sa ovom ,,ku}om,, je po~eo davno, jo{ 2003. godine, neadekvatnim i lo{im grejawem, reklamacijama (u zimskim mesecima prepiskom svakog meseca), molbama da ekipa iza|e na teren ili iznala`ewem voqe da se problem re{i, ali ni{ta…. Imao se utisak da se nije znalo ko je taj ko ovaj problem treba da re{i, pravnici su govorili da finansije treba da re{e, a finansije upu}ivale na tehni~ku slu`bu i tako u nedogled, odnosno svaka slu`ba pojedina~no je htela svoje o~igledne propuste da prebaci na drugog, kao {to ka`e ona na{a stara izreka ,,Muko moja pre|i na drugoga“. Kako nisu imali sluha da zapo~nu, a kamoli da re{e problem, opet se

T

idnom terapijom na koju je dobro odreagovao. U vi{e navrata dolazi do relapsa bolesti, tokom pretpro{le i pro{le godine, a nakon terapije do povla~ewa tegoba. - Me|utim, po~etkom novembra pro{le godine, kod Luke dolazi do pogor{awa zdravstvenog stawa zbog ~ega prima terapiju, ali ne dolazi do poboq{awa, tako da sredinom novembra ponovo

vra}am na po~etak: pravi qudi na pravom mestu! Nakon desetogodi{we „agonije“ telefonski je zakazan sastanak sa direktorom Stevanovi}em. Pet re~enica poja{wewa su bile dovoqne da na obostrano zadovoqstvo re{imo ovaj problem. Uz saglasnost direktora, ra~un je, na predloge tehni~ke i finasijske slu`be, korigovan, data je mogu}nost i predlog da do novih problema ne bi dolazilo, predlo`ena je ugradwa kalorimetra i razdeqiva~a, koja }e ove godine biti u toku, tako da potro{a~i ne bi trebalo da imaju bilo kakvih problema ili reklamacija, a ako ih budu slu~ajno imali sa ovakvom rukovode}om garniturom u JKP „^a~ak”, lako }e ih i jednostavno re{iti, uz puno uva`avawa i po{tovawa. Pravi qudi na pravom mestu. Mirjana Pendi}

prima pulsnu terapiju, kao i u februaru ove godine. Le~en je na Vojnomedicinskoj akademiji, na Klinici za neurologiju od 10. do 18. marta, kada je zbog toka bolesti, broja relapsa koji su zahtevali izuzetno visoku dozu kortikosteroida, zakqu~eno da je re~ o agresivnoj formi multiple skleroze, koja bi podrazumevala primenu intenzivne imunosupresivne terapije u ovoj fazi bolesti. Predlo`ena je transplatacija mati~nih }elija porekla ko{tane sr`i - obja{wava Miladinka \uki} tok Lukine te{ke bolesti. N. R.

SAOP[TEWA PU ^A^AK

ZAPLEWENO DVA KILOGRAMA MARIHUANE o odobrewu zamenika Vi{eg javnog tu`ioca u ^a~ku kriminalisti~ka policija PU ^a~ak odredila je meru zadr`avawa N. N. (1991) iz Ka~ulica, zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io krivi~no delo neovla{}ena proizvodwa i stavqawe u promet opojnih droga. Policija je, po naredbi Vi{eg suda u ^a~ku, ivr{ila pretres stana i drugih prostorija N. N. i tom prilikom zaplenila oko dva kilograma biqne materije za koju se osnovano sumwa da je opojna droga marihuana. Narkotik je bio namewen daqoj prodaji na podru~ju grada ^a~ka.

P

NASTAVQA SE POTRAGA ZA IZVR[IOCEM UBISTVA U POKU[AJU Parmencu je, u subotu, prona|eno vozilo „audi A8“, kojim je u petak uve~e upravqao izvr{ilac krivi~nog dela te{ko ubistvo u poku-

U

{aju. Policijska uprava u ^a~ku zahvaquje gra|anima ^a~ka koji su pokazali visok stepen bezbednosne kulture i pomogli

policiji u pronala`ewu vozila. Nastavqa se potraga za izvr{iocem ovog te{kog krivi~nog dela.


10

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

DRU[TVO

IZ IVAWI^KIH ALBUMA

VULOVI]I U VREMENU Vule Vesovi} se doselio na Ravnu Goru iz Crne Gore, u 18. veku, a potomci onih koji su po wemu dobili prezime danas se mogu sresti {irom sveta. O mnogobrojnoj zadruzi, koju je predvodio Mijailo Vulovi}, pismeno svedo~anstvo ostavio je prota Bogoqub Milo{evi}, koji se kao gimnazijalac, sticajem `ivotnih okolnosti, 1894. godine obreo u Ravnoj Gori, a bratstvo Vulovi}a `ivi i u pri~ama na{ih savremenika koji pripadaju ovoj familiji rotin autobiografski rukopis “Moje mladi}sko izbegli{tvo (Beograd, 1955. godine) zanimqivo je {tivo za savremenog ~itaoca, ali i vredan istorijski i etnografski dokument. Mesto radwe je Ravna Gora, selo na granici onda{we Srbije i Turske, a vreme opisanog doga|aja - kraj 19. veka. Srbi su se odvajkada rado bavili politikom, a toj strasti su najte`e odolevali mladi - sredwo{kolci i studenti. Sklonost ka “politizirawu” i uvreda koju je izrekao na ra~un dinastije Obrenovi} skupo je ko{tala mladog Bogoquba, sina sve{tenika Novaka Milo{evi}a iz Se~e Reke. Iskqu~en je iz ~a~anske Gimnazije i posle neuspe{nih poku{aja da u Beogradu prona|e posao, re{io da emigrira u Crnu Goru, koja je u to doba bila uto~i{te mnogih slobodoumnih qudi iz Srbije. Da bi se domogao Cetiwa, gde mu se nalazio

P

ujak, ~uveni u`i~ki prota Milan ]uri}, kao i knez Petar Kara|or|evi}, mladi} je morao da ilegalno pre|e dve granice - srpsko tursku i tursko - crnogorsku, a jedan od seoskih doma}ina koji su do~ekivali begunce iz Srbije i organizovao wihovo daqe putovawe, bio je Mijailo Vulovi} iz Ravne Gore, do koga se dolazilo uglavnom pe{ice, strmim putevima i uz preporuke seoskih prvaka. POD JAVOROM KU]A MALA, AL’ SRCE VELIKO Pod sami Javor, odakle po~iwe Sanxak i turska granica, “gimnazist” sti`e u sumrak. Prolazi pored ku}ica pokrivenih slamom i papratima, odoleva nasrtajima qutih ov~arskih pasa, i evo ga pred brvnarom gazde Mijaila. - Jedna `ena iza|e preda me i uvede me unutra, brane}i me od pasa. Pokaza mi nisku trono`icu i re~e mi da sednem kraj ogwi{ta, na kome su gorele velike glav-

Pogled na zaselak Vulovi}a u Ravnoj Gori

we od cepanica i osvetqavale ku}u. Nad vatrom je visio debeli gvozden lanac verige, o koji je bio zaka~en bakra~ sa ka~amakom. Oko vatre su bila dva - tri zemqana lonca, u kojima se kr~kao pasuq i krompir. Na klupi, u jednom uglu, bilo je nekoliko drvenih `bana punih vode, a o brvnima su visile dve velike slanine. Sve je pokazivalo da je to velika seqa~ka zadruga. Ispod glavne zgrade bile su pore|ane nekolike niske

kroviware. Sem `ene, koja me je uvela u ku}u, nije bilo druge ~eqadi. Setio sam se da su ostali uku}ani na poqskim radovima, a da je ova `ena “redu{a” koja je ostala da ~uva ku}u i sprema jelo. Bila je to sredova~na `ena, vrlo ozbiqna, radila je svoj posao ne obra}aju}i pa`wu na mene. Kad sam je upitao da li mogu kod wih preno}iti, ona mi odgovori: “Kad do|e gospodar, on }e ti re}i.” Uskoro se, se}ao se Bogo-

Mijailo Vulovi}, stare{ina zadruge

qub, za~uo `agor, `ena je istr~ala iz ku}e, a posle nekoliko trenutaka prag je prekora~io “visok, sna`an ~ovek pedesetih godina”. - Pri|e mi hladno i nepoverqivo i upita me ko sam i odakle dolazim. Ja mu odgovorih da idem iz Beograda i da me je wemu uputio prota Prokopijevi}. On re~e `eni: “Vodi ga u moj vajat i podaj mu ne{to da jede, a ja }u do}i posle.” @ena me izvede na druga vrata, suprotno od onih na koja sam u{ao, i uvede me u drvenu zgradicu sa niskom tavanicom od {a{ovaka, koju sam dodirivao, a u kojoj je moj doma}in mogao samo pognut stajati. Ona upali jednu lojanu sve}u, stavi je u drveni ~irak na jednu poli~icu i iza|e. Malo zatim unese jednu malu drvenu siniju i spusti na wu zemqanu }asu sa ka~amakom i drvenom ka{ikom rekav{i: “Evo, ovo je za tebe.” U toj zgradici name{taj se sastojao samo od jednog kreveta. Nije bilo nikakve stolice, a nije mi se sedalo na zemqu, jer patosa nije bilo. Uzeh }asu sa ka~amakom i pojedoh ga stoje}i, a zatim sedoh na krevetac koji je bio pokriven grubim guberom. Pod wim je bila pola slamarica i vuneni jastuk, tako|e slamom ispuwen. Kad sam seo, daske podamnom za{kripa{e i videh kako su ovla{ stavqene na paw. Tada uop{te kod seqaka nije bilo kreveta, jer se to smatralo kao rasko{. Doma}i su spavali ili po-

red vatre - u oxakliji, ili u sobi, jedno pored drugog. U zimske dane, zemqane pe}i su zagrevale prostorije tako jako da se moglo i golo spavati. ZA SPECIJALNOG GOSTA - JAJA PR@ENA NA KAJMAKU Mijailo u vajat dolazi sa devoj~icom, k}erkom ili unukom, koja pere noge i gostu i doma}inu, a potom wih dvojica prespavaju u istoj posteqi. Mijailo ustaje u svitawe i nekud odlazi, a kada je Bogoqub iza{ao iz vajata mogao je da na dnevnoj svetlosti sagleda ~itav domazluk: - Dvori{te, ogradom odvojeno od vo}waka, imalo je vi{e zgrada i puno `ivine. Sa gorwe strane glavne ku}e nalazio se kratkom perdom ogra|en p~eliwak sa nekoliko ko{nica pletara i cve}em bosioka i nevena. Odmah ispod ku}e stajala je ~esma kojom je tekla voda debelim mlazom i oticala u mo~ilo u vo}waku, gde su se sviwe blatile. Pred samim mo~ilom nalazila se duga zgrada od }erpi~a, slamom pokrivena, kojoj se iz dvori{ta prilazilo kroz veliku kapiju. To je bila ko{ara za krupniju stoku. Uz doru~ak - jaja pr`ena na kajmaku i vru}u proju, gost od “redu{e” dobija i zanimqive informacije o familiji Vulovi}. U zadruzi, saznao je, `ivi vi{e od pedeset du{a, a kada je za~u|eno upitao kako toliki


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

11

DRU[TVO

IZ IVAWI^KIH ALBUMA

PRO[LOM I SADA[WEM

Bratstvo Vulovi}a, Ravna Gora 1912. U sredini je Mijailo, a naru~ilac fotografije Radoje Vulovi} le`i na travi, prvi sleva

narod mo`e da se smesta u ku}u i vajate koje je video, doma}ica mu je objasnila: - Dobar sat odavde nalaze se na{e pojate sa stokom i kolibama. U leto su nam tamo stari i deca. Na tom mestu imamo jo{ zgrada, a odatle jo{ sat hoda nalaze se na{i veliki suvati u planini. Imamo preko stotinu ovaca, pedesetoro govedi i {est kowa. U leto gojimo po tri stotine ovnova i jaraca i prodajemo Turcima. U nekim godetim su na samom Javoru veliki va{ari i svet na{ srpski, kao i Turci, dolaze iz Sanxaka na te va{are, a i mi sa ove na{e strane. Tada se, pored kola i igre, vr{e prodaje i kupovine. Eto, ba{ skoro je gospodar prodao [e}eragi}u iz Bijelog Poqa jednog zelenka za dvadeset napoleona. A jedne godine prodali smo mu {est stotina ugojenih ovnova. PRI^A ZA QUDE OD POVEREWA Bogoqub }e se sa “gospodarom” ponovo sastati o ru~ku. - Ru~ali smo zajedno, u polumra~noj velikoj sobi,

jer su prozori od razapetih trbu{aka slabo propu{tali svetlost. Ova soba, kao i ona u vajatu, bila je bez patosa, sa nabijenom zemqom. S leve strane od ulaza stajala je velika zemqana pe}, iski}ena prqavim zemqanim lon~i}ima, a zagrevala se spoqa od ogwi{ta. Prema woj, celom du`inom sobe, na daskama koje su predstavqale jednostavan krevet, stajale su slamarice zastrte guberima i }ilimima, a po krajevima su bili prisloweni vuneni jastuci. U jednom }o{ku nalazio se sto~i} sa dve stolice, sa ukori~enim “ve~itim kalendarom”. Na duvaru je visilo ogledalce, a ispod wega slika jednog vojnika i slika prote Milana \uri}a. Saznav{i da je Bogoqub \uri}ev sestri}, Mijailo je prema gostu postao poverqiviji, pa mu je ispri~ao da je pre dve godine kod wega no}io prota Milan sa knezom Petrom Kara|or|evi}em i da ih je on ispratio do Nove Varo{i. - Razume se, to je tajna, jer ni moji uku}ani ne znaju da je to bio knez Petar. Te-

bi to poveravam kao protinom sestri}u. Pred samu no} stigao je kalauz Novak, sa kojim Bogoqub kre}a na put. Doma}in ih je daleko ispratio i pri rastanku dao mladi}u torbicu sa projom, kajmakom i sirom u drvenom zastrugu. Pri rastanku se pozdravi{e, Bogoqub poqubi Mijaila u ruku, a ovaj mu re~e da pozdravi kneza Petra i ka`i mu da mu je ku}a Mijaila Vulovi}a iz Ravne Gore uvek otvorena. VULE VESOVI] SE DOSELIO “SA PIVE” Od kada se buntovni gimnazijalac susreo i rastao sa Mijailom Vulovi}em proteklo je 120 godina. Dana{wi Vulovi}i ne zaboravqaju korene i sa ponosom govore o svojim precima. Izu~avawu porodi~ne loze naro~itu pa`wu je posvetio Petar Vulovi}, dugogodi{wi profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i dobitnik zna~ajnih priznawa u oblasti arhitekture. - Na{ predak Vule Vesovi} se doselio iz Crne Gore, sa Pive, najverovatnije

oko 1770. godine. Po wemu }e se naredne generacije prezivati Vulovi}. Wegov sin Milo{ Vulovi} sahrawen je u Ravnoj Gori, na zajedni~kom grobqu Vulovi}a i Bradi}a, a na spomeniku je zapisano da je po`iveo 60 godina i umro 1863. godine - uvodi nas Petar u dugu istoriju svoje familije. Milo{ i wegova `ena Stanica izrodili su pet sinova - Mijaila (stare{inu zadruge o kojoj je pisao prota Bogoqub), Marka, Janka, Maksima i Vidoja. - Bra}a su se podelila 1903. godine, a presuda Izabranog suda u Ivawici, pisana perom i mastilom, je sa~uvana. Po{to su Vulovi}i imali zemqu i na Ku{i}ima, Maksim je sa svojima oti{ao na to imawe. Mijailo i Marko su nasledili polovinu imovine u Ravnoj Gori i ostali u zajednici, dok je druga polovina pripala zajedni~kom doma}instvu Janka i Vidoja. Po{to Marko nije imao decu, presudom je regulisano da posle wegove smrti ostav{tina pripadne Mijailu i wegovima. Mijailovi potomci su kasnije uspe-

li da imovinu me|usobno podele, dok Jankovi i Vidojevi znaju na terenu {ta je ~ije, ali kroz katastar ni{ta nije pro{lo - saznajemo od Mili}a Vulovi}a, ivawi~kog advokata i Petrovog brata od strica. Obojica su unuci Matijini, a praunuci Vidoja Vulovi}a. IMA IH SVUDA I U SVIM PROFESIJAMA Granaju}i se u vremenu i prostoru, Vulovi}i su se raspr{ili na sve krajeve sveta. - Ima nas i u Americi i u Australiji. Na{i stari su imali praksu da iz svake generaciji po jedno - dvoje dece {koluju, kako bi imawe bilo dovoqno za one koji ostaju na zemqi. Zbog toga su mnogi Vulovi}i zavr{ili visoke {kole, pa me|u nama ima profesora, in`ewera, pravnika, lekara, oficira - ka`e poznati arhitekta. U ovoj oblasti dubok trag je ostavio i wegov stric Branislav Vulovi}, koji se bavio istorijom arhitekture. Bi}e da je prvi od Vulovi}a visoke {kole zavr{io

Mijailov sin Radoje, diplomirani pravnik i prvi upravnik carinarnice na Javoru. U wegovoj organizaciji, na Ravnu Goru je 1912. prispeo David Bawanac, umetni~ki fotograf iz Beograda, koji je ovekove~io bratstvo Vulovi}a i na pole|ini svih {est fotografija utisnuo svoj pe~at. Od zaborava je tako sa~uvan i lik Mijaila Vulovi}a, radikala i do`ivotnog poslanika Narodne skup{tine. - Na sednice u Beograd odlazio je u narodnoj no{wi. Jankov sin Gvozden Vulovi} se se}ao da je Mijailo tako bio odeven i kada je kretao na svadbu Aleksandra Obrenovi}a i Drage Ma{in. Vulovi}i su bili u zvanici kao srodnici Dragine familije - kazuje Petar. U bele{kama prote Bogoquba Milo{evi}a prona{li smo i podatak da je Mijailov unuk Zdravko bio u li~noj slu`bi kraqa Petra Prvog i da mu je kraq testamentom zave{tao 20.000 dinara u zlatu. Emilija Vi{wi}


12

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

13

MARKETING

marketing 032/342-276

UPIS 2014/15.

VISOKA [KOLA TEHNI^KIH STRUKOVNIH STUDIJA ^A^AK

MODERNA ZNAWA U [KOLI SA TRADICIJOM! Visoka {kola TSS ^a~ak ve} 54 godine uspe{no {koluje in`ewerski kadar za potrebe privrede. Budu}im studentima nudimo studije po akreditovanim studijskim programima, na osnovnim i specijalisti~kim studijama i sticawe diplome strukovnog in`ewera. Na studije mogu konkurisati kandidati za zavr{enim trogodi{wim ili ~etvorogodi{wim sredwim obrazovawem. Visoka {kola tehni~kih strukovnih studija u {kolskoj 2014/2015. godini upisuje 386 studenata na slede}e akreditovane studijske programe:

1. ELEKTROTEHNIKA I RA^UNARSTVO Modul 1: Elektroenergetika (50 buxet) Modul 2: Elektronika i ra~unarstvo (30 buxet)

2. MA[INSTVO I IN@EWERSKA INFORMATIKA Modul 1: In`ewerska informatika (60 buxet) Modul 2: Proizvodno ma{instvo (20 buxet)

3. GRAFI^KA TEHNIKA (40 buxet) 4. PROIZVODNI MENAXMENT (60 buxet) Studije traju tri godine i diplomirawem se sti~e 180 ESP bodova. Kako se upisati? Kandidati pola`u prijemni ispit iz MATEMATIKE ili TESTA ZNAWA, po izboru.

Polagawe prijemnog ispita organizuje se po~etkom jula (prvi rok) i septembra (drugi rok) svake godine u terminima koje objavi Ministarstvo prosvete. Zbirka za pripremu prijemnog ispita mo`e se nabaviti u [koli ili poru~iti telefonom: 032 302-782 i 222-321. [kolarina za samofinansirawe iznosi 70 000 dinara i pla}a se u 10-12 rata. Besplatna pripremna nastava [kola i ove godine organizuje besplatnu pripremnu nastavu za polagawe prijemnog ispita za upis u prvu godinu studija koju dr`e nastavnici i asistenti {kole. Besplatna pripremna nastava }e se realizovati u prostorijama [kole, svake subote po~ev od 9. aprila 2014. godine po rasporedu koji }e biti objavqen na sajtu [kole. Prijavqivaqe zainteresovanih putem telefona 032-222-321 svakog radnog dana od 8-15, sredom od 8-17 ~asova, ili elektronskim putem na adresi www.visokaskolacacak.edu.rs. Drugi termin za pripremnu nastavu odr`a}e se u junu mesecu i odvija}e se radnim danima, za one koji se kasnije opredele.

DOKUMENTA POTREBNA ZA PRIJAVU NA KONKURS - Prijavni list (na obrascu [kole), - Kopije svedo~anstava svih razreda sredwe {kole (orginali na uvid), - Kopija diplome zavr{ene sredwe {kole (original na uvid), - Kopija izvoda iz mati~ne kwige ro|enih (original na uvid), - Dokaz o uplati naknade za polagawe prijemnog ispita na teku}i ra~un [kole 840-998666-72. Za{to upisati studije na V[TSS? [kola budu}im studentima nudi: - studirawe na dr`avnoj, akreditovanoj visoko{kolskoj ustanovi, - programe usagla{ene sa zahtevima privrede, - kompetentan nastavni kadar, - opremqene u~ionice i laboratorije, - stru~nu praksu u najboqim firmama u okru`ewu, - saradwu sa ustanovama u inostranstvu, - biblioteku sa prostranom u~ionicom, - partnerski odnos sa studentima, - u~e{}e studenata u radu organa [kole, - nagrade i priznawa najboqima. Dobrodo{li! Za sve informacije: 032- 222-321, 302-755 www.visokaskolacacak.edu.rs


14

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE


15

DRU[TVO

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

ZABORAVQENI QUDI I SPOMENICI

edan je od zaslu`nih lekara i `iteqa ^a~ka, a na oronulom spomeniku na starom ~a~anskom grobqu jedva uspevamo da i{~itamo: Kosta Dragomirovi}. Okolo zar|ala ograda, kapija pred ru{ewem, a trava uzela maha. Jo{ jedan primer nebrige i zaborava, na tipi~no srpski, odnosno ~a~anski na~in, a re~ je o znamenitom lekaru i patrioti, zetu vojvode Stepe Stepanovi}a. Veliki stru~wak u oblasti vojne hirurgije, uz to svestrano obrazovan, Dragomirovi} je ro|en 1874. u Po`arevcu, medicinu je kao vojni stipendista studirao u Gracu, posao lekara zapo~eo u bolnici Timo~ke vojne oblasti u Zaje~aru, neko vreme je radio u Beogradu, da bi ga vojna slu`ba 1904. godine dovela u ^a~ak. Kao pripadnik druge grupe lekara koje je srpska vlada uputila na usavr{avawe u inostranstvo, on je tri godine proveo na specijalizaciji hirurgije u Berlinu, a po povratku u zemqu slu`bovao u na{em gradu, izuzimaju}i kra}e periode koje je proveo u Kragujevcu. ^a~ak i wegove qude je vo-

J

DR DRAGOMIROVI]A NEMA KO DA PAMTI leo svim srcem, u wemu imao drage prijateqe, a bio je i prvi predsednik Sokolskog dru{tva “Tanasko Raji}”. O Dragomirovi}evim stru~nim dometima govori podatak, sre}om sa~uvan, da je on po~etkom 20. veka, me|u prvim srpskim hirurzima, primewivao lumbalnu anesteziju, prilikom 216 operativnih zahvata u ^a~ku i vi{e od 50 ranije izvedenih operacija u Gracu. Svoja iskustva sa`eo je u radu “Lumbalna anestezija sa prikazom sopstvenih aparata i modifikacija” i predo~io ih kolegama iz Srbije, Hrvatske i Slovenije na stru~nom skupu 1911. Tokom Balkanskih ratova vodio je bolnicu i previjali{te kod Jedrena i Pirota, a 1915. godine po nare|ewu Vrhovne komande ostaje u ^a~ku sa te{kim rawenicima i bolesnicima, koje nije bilo mogu}e evakuisati iz bolnice. U

POVODOM 2. APRILA, DANA OSOBA SA AUTIZMOM

SVE^ANOST U „ZRA^KU”

raznik osoba sa autizmom Ujediwene nacije su uvele 2007. godine, a ~a~anska ustanova “Zra~ak”, za dnevni boravak osoba ometenih u razvoju, obele`ila ga je priredbom koju su pripremili korisnici ustanove i nekoliko u~enika Gimnazije. U ime roditeqa autisti~nih osoba doma}ine i goste je pozdravio je @ivojin Simovi}, podsetiv{i da je Gradsko udru`ewe za pomo} osobama sa autizmom osnovano pre 17 godina i da je od tada neprekidno vodilo borbu za integraciju “autista” u dru{tvenu sredinu i lak{i `ivot wihovih porodica. - Otvarawe ustanove za dnevni boravak je na{ najve}i uspeh - naglasio je pred-

P

stavnik roditeqa. Od predsednice Udru`ewa Vesne Markovi} saznajemo do su u ^a~ku registrovane 22 osobe sa autizmom. Re~ je o veoma slo`enom razvojnom poreme}aju, koji je ranije bilo te{ko dijagnostifikovati, ali je danas, zahvaquju}i napretku medicine, ovaj postupak umnogome ubrzan. Osobe sa autizmom imaju probleme u ~ulnom opa`awu i govoru, mi{qewu, razumevawu i socijanoj komunikaciji. U svetu se na 1000 dece ra|a jedno - dvoje “autista”, a u~estalost nije povezana sa rasnom i nacionalnom pripadno{}u, ekonomskim i socijalnim statusom. Me|u korisnicima Dnevnog boravka u ^a~ku trenutno je {est lica sa ovim poreme}ajem. E. V.

Prvom svetskom ratu je i sam oboleo, a iz zarobqeni{tva je razmewen preko {vajcarskog Crvenog krsta. U poratnom periodu dr Dragomirovi} se neko vreme nalazio na ~elu hirur-

{kog odeqewa ~a~anske bolnice, a onda je sa dr Vjenceslavom Steskalom i jo{ nekoliko kolega osnovao Medikohirur{ki sanatorijum “Ov~ar”. Privatnom praksom se, me|utim, kratko bavio, jer je

„P^ELICA” PREDSTAVQALA SRBIJU NA SAJMU KWIGA U BOLOWI

ME\U SVETSKIM IZDAVA^IMA

ajam kwiga u Bolowi, najve}a manifestacija u oblasti kwi`evnosti za decu na svetu, odr`an je od 24. do 27. marta, uz u~e{}e 1.200 izlaga~a iz 75 dr`ava. Ekipa “P~elice” se dugo pripremala za Sajam, preveden je veliki broj kwiga na engleski jezik i od{tampan poseban katalog. Sedmo~lani tim ~a~anskog izdava~a je na samom startu manifestacije uspostavio zna~ajne kontakte sa agencijama i izdava~ima iz razli~itih delova sveta. Sajam u Bolowi je iskqu~ivo poslovnog karaktera pa su predstavnici “P~elice” imali dovoqno vremena da posete {tandove brojnih kolega iz razli~itih delova sveta, ali i da se posvete aktivnostima na sopstvenom {tandu. Program je najvi{e privukao iz-

S

dava~e iz Rusije, Ukrajine, Poqske, Bugarske, Rumunije, i biv{ih jugoslovenskih republika. Me|utim, za pojedine naslove, poput edicije kwiga „Pri~e iz {ume” i slikovnica „Bajke i mitovi naroda sveta”, vladalo je interesovawe i izdava~a iz [panije, Italije, Brazila, Kine, Indije i drugih dr`ava koje su poslale svoje predstavnike u Bolowu. ^etiri hale velikog sajamskog kompleksa u Bolowi bile su steci{te najpoznatijih svetskih izdava~a, pisaca, prevodilaca, ilustratora i distributera kwiga za decu. Odr`ana su brojna predavawa i debate o savremenim tokovima kwi`evnosti za decu, a tradicionalno su progla{eni najboqi izdava~i, autori i ilustratori u vi{e kategorija. E.V.

preminuo 1928. godine. Krsta Dragomirovi} je bio o`ewen Milicom, starijom k}erkom vojvode Stepe Stepanovi}a (mla|a Danica je bila supruga divizijskog generala Jovice Jovi~i}a), i sa wom, verovatno, imao troje dece - Pribislava, Ru`icu i Milevu. Pribislav je maturirao u Gimnaziji u ^a~ku, zavr{io za lekara i po~eo da se bavi hirurgijom, ali se ve} prilikom prvih intervencija povredio iglom i umro od posledica infekcije. O Kostinim i Mili~inim k}erkama podaci su veoma oskudni, ali svi su izgledi da ni wima sre}a nije bila naklowena. U vreme restrikcije struje u Beogradu, po~etkom devede-

setih godina pro{log veka, dnevne novine su objavile kratku vest: Starica koja je `ivela sama zaspala je uz upaqenu sve}u i izgorela u po`aru koji je zahvatio ceo stan. Zajedno sa k}erkom dr Dragomirovi}a i unukom vojvode Stepe, u nepovrat je oti{la drgaocena dokumentacija o dvema zna~ajnim porodicama, koje je ona godinama marqivo prikupqala i ~uvala. Krsta Dragomirovi} je sahrawen u porodi~noj grobnici Velisava Milovanovi}a, sreskog na~elnika u penziji i, po svemu sude}i, tasta Stepe Stepanovi}a, odnosno oca wegove supruge Jelene. Emilija Vi{wi}

ODR@ANO OP[TINSKO TAKMI^EWE RECITATORA

OKRU@NO SUTRA U GORWEM MILANOVCU Ku}i jugoslovensko - norve{kog prijateqstva sutra }e se takmi~iti recitatora, osnovci i sredwo{kolci koji su na op{tinskim nadmetawima postigli najboqe rezultate. Op{tinsko takmi~ewe, 45. po redu, u ^a~ku je odr`ano 29. marta, u tri uzrasne kategorije. Od takmi~ara mla|eg uzrasta za okru`no su se plasirali Tara Gugovi} i Duwa Krsmanovi} (O[ “Filip Filipovi}”), kao i \ur|a Bjeli}, iz O[ “Milica Pavlovi}”). U sred-

U

woj kategoriji, me|u u~esnicima od petog do osmog razreda osnovne {kole, najuspe{niji su bili Lazar Gli{i} (O[ “Filip Filipovi}”), Vladimir Kandi} (O[ “Milica Pavlovi}”) i Dragana Stojanovi}, u~enica O[ “Tanasko Raji}”. U takmi~ewu sredwo{kolaca “prolaz” za okru`no takmi~ewe obezbedili su Jovan Kova~evi} (Kwi`evna omladina), gimnazijalci Jovana Ratkovi} i Uro{ Tomqanovi}, kao i Aleksa Karaji} iz Prehrambeno - ugostiteqske {kole.


16

SELO

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

PRAVILNIK O USLOVIMA I NA^INU OSTVARIVAWA PRAVA NA KREDITNU PODR[KU POQOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA

VI[ESTRUKA NAMENA SUBVENCIONISANIH KREDITA inistarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Srbije donelo je Pravilnik o uslovima i na~inu ostvarivawa prava na kreditnu podr{ku poqoprivrednim gazdinstvima. Pravo na kreditnu podr{ku ostvaruju fizi~ka lica, nosioci komercijalnog porodi~nog poqoprivrednog gazdinstva, preduzetnici i pravna lica. Ukupan iznos kredita za fizi~ka lica, preduzetnike i pravna lica je do 5.000.000 dinara, a za zemqoradni~ke zadruge, kojima se tako|e dodequju ovi krediti, do 15.000.000 dinara. Krediti, koji se odobravaju na rok od jedne do tri godine sa grejs periodom (odlo`eno pla}awe) do godinu dana, koji je obuhva}en periodom otplate, odobravaju se i ispla}uju u dinarima, bez valutne klauzule. Kamatna stopa je ~e-

M

tiri odsto na godi{wem nivou za kredite u sto~arstvu i {est odsto za kredite plasirane u razvoj ratarstva, povrtarstva, cve}arstva, vo}arstva, vinogradarstva, kao i za ulagawa u poqoprivrednu mehanizaciju i opremu. - Ovi krediti su sa stanovi{ta roka otplate nepovoqniji za nabavku skupqih ma{ina, opreme i mehanizacije, ali u zavisnosti od obima proizvodwe i finansijske mogu}nosti gazdinstva, mo`da }e nekome i za ove namene biti povoqni. Va`no je ista}i da su ovi krediti bez takozvane devizne, valutne klauzule, odnosno da nisu vezani za evro, {to je jedna od wihovih velikih povoqnosti. Ako se uzme u obzir da je inflacija projektovana od ~etiri do {est odsto ove godine, kao i da se kamatna stopa kredita kre}e tako|e od ~etiri do {est procenata, poqoprivred-

Radovan [evarli} ni proizvo|a~i ne}e trpeti kursne razlike, odnosno ne}e biti pod pritiskom promene kursa. U pravo zbog toga {to su kamatne stope veoma povoqne, ovi krediti su najpovoqniji na tr`i{tu, pa je i intere-

ZA[TITA P[ENICE I JE^MA

VREME ZA SUZBIJAWE KOROVA rvi topli dani intezivirali su porast useva p{enice i je~ma, ali i korovskih biqaka, pa je ovo period odabira herbicida za za{titu ovih useva od korova. Osnovna mera za suzbijawe korova u usevima gustog sklopa je primena odgovaraju}ih herbicida, ka`e Vesna Ni{avi} Veqkovi}, savetodavac iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne

P

slu`be, zadu`ena za oblast za{tite biqa. Na{a sagovornica podse}a da su u usevima ve} prisutne neke korovske biqke: mi{jakiwa, veronika, goru{ica, mrtva kopriva, a predstoji i nicawe palamide, prilepa~e, poponca... Ona isti~e da je upravo ovo vreme kada treba izvr{iti suzbijawe korova i na taj na~in spre~iti wihovu konkurenciju gajenim biqkama. - Poqoprivredni proizvo|a~i treba da znaju da postoje}i herbicidi za suzbijawe korova u p{enici i je~mu deluju samo na korove koji su nikli. Pre dono{ewa odluke o primeni herbicida obavezno je utvrditi prisustvo korova na svakoj par-

celi i odrediti da li postoji realna potreba za wihovo suzbijawe. Prilikom odabira herbicida treba obratiti pa`wu na fazu razvoja useva i vrstu korova koji su prisutni u usevu. Neki herbicidi se mogu primeniti do faze drugog kolenca, to su herbicidi na bazi 2.4 D, kombinacija 2.4 D 2 etilheksilestar + florasulam (Mustang), aminopiralid K so + florasulam (Lancelot 450 WG)... Ukoliko se p{enica i je~am nalaze u fazi drugog kolenca ili je pro{la ova faza, potrebno je prednost dati herbicidima koji se mogu primeniti do lista zastavi~ara, kao {to su preparati na bazi metsulfuron - metila (Tezis), tribenuron - metila (Granstar Extra), fluroksipir - metila (Bonaca, Tomigan 250EC), kombinacija jodosulfuron metila - Na + amidosulfurona (sekator OD). Treba obratiti pa`wu da preparati na bazi metsulfuron - metila i tribenuron metila slabije deluju na prilepa~u, a imaju odli~no delovawe na palamidu, dok preparat na bazi fluroksipir metila slabije deluje na palamidu, a odli~no suzbija prilepa~u i poponac. Kada vr{imo izbor herbicida treba da obratimo pa`wu, ne samo na fazu razvoja p{enice i je~ma, ve} i na prisutne i dominantne korove u usevu, i po potrebi kombinovati herbicide - obja{wava Vesna Ni{avi} Veqkovi}, napomiwu}i da ukoliko je u usevu p{enice i tritikalee prisutan divqi ovas, ova korovska biqka mo`e se suzbiti preparatom Pallas 75 WG do faze razvoja useva do drugog kolenca, pri ~emu proizvo|a~i treba da znaju da se ovaj herbicid ne sme primeniti u je~mu. N. R.

sovawe poqoprivrednika veliko - ka`e Radovan [evarli}, savetodavac iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak, zadu`en za oblast agroekonomije. On napomiwe da krediti za razvoj sto~arstva, izme|u ostalog, obuhvataju nabavku kvalitetnih priplodnih junica, muznih krava, tovnih grla u govedarstvu, ov~arstvu i kozarstvu, kao i da se mogu koristiti za p~elarsku proizvodwu i ribarstvo. [evarli} isti~e da kod ovih kredita mora postojati osigurawe za predmet kupovine, za {ta se vr{i povra}aj sredstava. Namena kredita za razvoj ratarstva obuhvata nabavku semena i sadnog materijala za ratarstvo, vo}arstvo, vinogradarstvo, povrtarsto i cve}arstvo, svih vrsta mineralnih |ubriva i sredstava za za{titu biqa. - Krediti se mogu koristiti i za investiciona ulagawa u poqoprivrednu mehanizaciju i opremu, {to podrazumeva nabavku mehanizacije i opreme za proizvodwu `itarica, industrijskog, lekovitog, aromati~nog i za~inskog biqa, odnosno traktora i traktorske kabine, mehanizacije za predsetvenu obra-

du zemqi{ta, setvu i za{titu, opreme za ~uvawe, preradu i pakovawe, traktorske prikolice, kombajne, bera~e za kukuruz. Tako|e, wihova namena obuhvata i nabavku mehanizacije i opreme za proizvodwu vo}a, povr}a i ukrasnog biqa, opreme za su{are za `itarice, uqarice, povr}e, vo}e i lekovito biqe, mehanizacije i opreme za navodwavawe i za sto~arsku proizvodwu, opreme za silose, kontrolu `itarica i uqarica prilikom prometa... - navodi na{ sagovornik. [evarli} obja{wava da Ministarstvo poqoprivrede subvencioni{e samo kamatnu stopu, a glavnicu kredita obezbe|uju komercijalne banke. Prema wegovim re~ima, o~ekuje se potpisivawe ugovora sa poslovnim bankama, nakon ~ega }e biti poznata procedura za odobrewe kredita, kao i banke koje }e ih odobravati. Da li }e poqoprivredni proizvo|a~ dobiti kredit ili ne, zavisi}e od banke koja donosi kona~nu odluku. Va`no je da proizvo|a~ ima registrovano doma}instvo i da je gazdinstvo u aktivnom i komercijalnom statusu, podse}a na{ sagovornik. N. R.

PIJA^NI BAROMETAR POVR]E krompir 40 pasuq 300 - 350 paprika 350 paradajz 180 - 220 krastavac 200 praziluk 80 rotkva 50 tikvice 160 brokoli 300 kupus 20 - 50 karfiol 250 per{un 30 {argarepa 50 - 60 cvekla 50 spana} 80 zelena salata 30 crni luk 30 - 70 beli luk 400 - 500 rotkvice 30

VO]E suve {qive 200 - 300 jabuke 20 - 50 jagode 350 ju`no vo}e 80 - 200 orasi 700 - 800

MLE^NA PIJACA projino bra{no 80 - 90 pili}i 350 - 370 jaja 6 - 12 kajmak 500 - 600 sir 250 - 400 pr{uta 1.300 - 1.600 slanina 800 suxuk 850

STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici - nema prasi}i 260 - 280 ovce - 130 jagwad - 280 p{enica 25 je~am 25 kukuruz 22

KONKURS UPRAVE ZA POQOPRIVREDNO ZEMQI[TE ZA IZGRADWU SISTEMA ZA NAVODWAVAWE

PRIJAVE DO 5. MAJA ravo na sredstva za izgradwu sistema za navodwavawe imaju fizi~ko lica koje je upisano u Registar kao nosilac ili ~lan komercijalnog porodi~nog poqoprivrednog gazdinstva u aktivnom statusu i koje je vlasnik zemqi{ta, zakupac poqoprivrednog zemqi{ta u dr`avnoj svojini i ~lanova udru`ewa vodokorisnika, ka`e Radovan [evarli}, savetodavac iz PSSS ^a~ak. - Od dokumentacije je potrebno prilo`iti: zahtev poqoprivrednika ili zahtev udru`ewa vodokorisnika, glavni projekat izgradwe sistema za navodwavawe overen i potpisan od strane odgovornog projektanta koji poseduje odgovaraju}u li-

P

cencu, dokaz o predatom zahtevu za izdavawe lokacijske dozvole, fotokopiju Izvoda o registraciji privrednog subjekta izdatog od strane Agencije za privredne registre (za pravna lica zakupce poqoprivrednog zemqi{ta u dr`avnoj svojini), izjavu poqoprivrednika, odnosno odgovornog lica da pod krivi~nom i materijalnom odgovorno{}u tvrdi da po nekom drugom osnovu ne koristi bespovratna sredstva za izgradwu istih delova sistema za navodwavawe i potvrde Uprave za trezor da su predmetne parcele upisane u Registar, u aktivnom statusu registrovanog komercijalnog porodi~nog poqoprivrednog gazdinstva, odnosno regi-

strovanog poqoprivrednog gazdinstva, a za ~lanove udru`ewa vodokorisnika dostavqaju se potvrde o aktivnom statusu registrovanih poqoprivrednih gazdinstava ~lanova udru`ewa vodokorisnika - obja{wava [evarli}. Prihvatqivi tro{kovi za izgradwu sistema za navodwavawe kod fizi~kih lica su 300.000 dinara po hektaru, a kod udru`ewa vodokorisnika prihvata se tro{ak od 20.000.000 dinara po jednom projektu. Prijave na konkurs podnose se Poqoprivrednoj savetodavnoj i stru~noj slu`bi ^a~ak, zakqu~no sa 5. majem, a svi zahtevi }e biti posebno bodovani, ka`e [evarli}. N. R.


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

17

OBRAZOVAWE

PROFESOR DRAGAN MATIJEVI]: RADOST JE KAD SU \ACI VE]I OD U^ITEQA I BOQI OD RODITEQA

KOSMI^KA BORBA, ALI UVEK SA SRE]NIM ISHODOM Danas se, ne retko, mo`e ~uti da u~enici nisu kao {to su nekad bili, da su drski i bezobrazni prema nastavnicima, da masovno izostaju sa ~asova. Da li su bezazleni trikovi i dosetke iz “Lajawa na zvezde” i “[e{ira profesora Koste Viju}a” samo promenili formu, ili se mladi danas zaista obesno pona{aju, poku{ali smo da saznamo od profesora koji su zadobili poverewe i po{tovawe u~enika. Da li smo i koliko pravedni prema dana{woj generaciji, da li pro{lost gledamo pomalo romanti~nim o~ima, ili smo jednostavno zaboravili {ta je mladost? “Mladost, to su radosti pre~este i prenagle; svi izvori optimizma otvoreni; a san stavqen iznad istine, i qubav iznad `ivota. To su namere od kojih su uvek polovina herojskih a polovina razbojni~kih... Svaki je okvir uzak, i svaka se reka daje presko~iti. Svaka ideja je prestarela, i svaki je autoritet nasiqe”. To je mladost za Jovana Du~i}a, a sli~no mi{qewe dele i na{i sagovornici ~uveni profesor filozofije Dragan Matijevi} i mladi profesor sociologije i gra|anskog vaspitawa Vladimir @ivanovi}. oznato je da je profesor filozofije Dragan Matijevi}, jedan od najomiqenijih nastavnika u Gimnaziji, {to je pre desetak godina potvrdila i anketa u ovoj sredwo{kolskoj ustanovi. Upravo to mu je bila “najboqa preporuka” za na{eg sagovornika, jer ~ini se da nikada nije bilo lako, a posebno ne danas, zadobiti qubav i po{tovawe |aka. Iako je profesor ve} tri decenije, podse}a da je |ak bio skoro 20 godina i, kako ka`e, “nije bio neka cve}ka, katkad nemiran, katkad mawe miran”. Kada uporedi wegovu generaciju sedamdesetih godina, sa generacijom svoje dece koja su {kolu zavr{ila pre desetak godina i dana{wim |acima, ka`e, nema neke prevelike razlike. Ono {to je, po wegovom mi{qewu, ograni~avaju}i ili sputavaju}i faktor sve dece, jesu wihove godine. Sva deca u tom uzrastu otprilike se pona{aju na sli~an na~in. Postoje neki izuzeci ili incidenti, ali to generalno ne uti~e na op{te stawe u pona{awu dece, ka`e pro-

P

fesor nagla{avaju}i da su dana{wi |aci veoma pristojni i vaspitani. “Ponekad sam sklon da ka`em i za svoju i za dana{wu decu da su oni boqi i vaspitaniji, nego {to sam ja bio u wihovim godinama”, isti~e profesor Matijevi}. - Generalni problem nije u komunikaciji profesor - |ak, jer je to jedna kosmi~ka borba koja se vodi od kada {kola postoji, ali uvek sa sre}nim ishodom. Problem je na relacijama deca - roditeqi i roditeqi - profesori. Sa generacijom dana{wih roditeqa, do{lo je do

Dragan Matijevi}

sloma sistema vrednosti u zemqi, koji je za sobom povukao i lom institucija, koje su nosioci pravih vrednosti. Jedna me|u tim institucijama, koja je ~uvar sistema moralnih vrednosti i svih drugih, jeste i {kola. Dakle, druga~iji je odnos, ne samo prema {koli, nego i prema crkvi, akademiji nauka, bolnici, dr`avi, vlasti. Zbog toga {to se roditeqi nisu sna{li, problem imaju i deca, a i profesori - smatra Matijevi}.

NAJVA@NIJE JE BITI DOBAR ^OVEK Svojstveno je roditequ da bude neobjektivan, da voli svoje dete, ali time {to }e ga previ{e za{tititi ne ~ini mu nikakvu uslugu, osim “medve|e”, podse}a na{ sagovornik. Pogotovu, ka`e, ne treba da ga previ{e za{titi od wegovih u~iteqa, koji mu ustvari `ele dobro i kojima je posao da ga u~ine dobrim ~ovekom. Mo`e da bude dobar |ak ili vrlo dobar, svejedno je, ali najva`nije je da je dobar ~ovek, isti~e profesor. - ^ujem kako kolege ka`u “nemamo mi problema sa decom, ve} sa roditeqima koji ih previ{e {tite”. Svako mora da radi svoj deo posla. Mi smo ~uvari znawa, autoriteta profesora, a i autoriteta roditeqa. Profesori kao duhovni roditeqi i biolo{ki roditeqi moraju jedni druge da ~uvaju, jer smo ustvari isti organizam, samo u dva dela. Na`alost, ima roditeqa koji u nama vide neprijateqe. Ali, podseti}u vas na pismo koje je vladar sveta Aleksandar Makedonski iz Persije, napisao wegovom u~itequ Aristotelu u Atini, odnosno na

wegovu zavr{nu re~enicu: “Zahvaqujem svojim roditeqima {to su mi obezbedili `ivot, ali nadasve svojim u~iteqima koji su mi obezbedili lep `ivot”. Dakle, va`ni su jedni, ali va`ni su i drugi. Mnoge kolege ka`u da su danas deca boqa od svojih roditeqa. To je odli~no. Mi se radujemo kada su |aci ve}i od svojih u~iteqa, a deca boqa od svojih roditeqa, jer to je proces koji se naziva napredak - nagla{ava profesor Matijevi}. Posao nastavnika je ustvari zanat, kao {to je pekar ili kova~, smatra na{ sagovornik. U poslu, ka`e, mora{ da bude{ i {egrt i kalfa, pa tek na kraju da postane{ majstor. - Svako dete je individua za sebe i mora{ prona}i na~in da se svakom u~eniku prilagodi{. Va`no je da ti |aci veruju i da znaju da im misli{ dobro. Nesporno je da }e biti incidenata, uvek imate takvih slu~ajeva, u svakom dru{tvu, svakoj zajednici. Ali, uvek treba da se vodi ra~una o ve}ini, o op{tem interesu. Osnovni problem savremenog obrazovawa jeste {to zanemaruje ve}inu, ve} se bavi incidentima. Deca najboqe kupuju poverewe svojih roditeqa prema profesorima, ako se deci dopada u~iteq, svakako }e se dopadati i roditeqima - ka`e profesor, poru~uju}i mladim kolegama da moraju da imaju poverewe u starije kolege, da ih i daqe do`ivqavaju kao u~iteqe u svom poslu, jer {egrti i kalfe jo{ uvek moraju da u~e od svojih majstora. “Ne zato {to su majstori stariji i pametniji, nego samo zbog toga {to su iskusniji”, zakqu~uje Dragan Matijevi}, ~ija se mudrost, izme|u ostalog, zasniva i na stalnoj vezi sa mladima, jer zahvaquju}i woj nikada nije napu{ten, nego je, naprotiv, tra`en i voqen profesor.

BUNT JE KARAKTERISTIKA ADOLESCENATA ^iwenica je da se sve mewa i da ni{ta nije kao {to je nekad bilo, a samim tim ni dru{tvo u kome `ivimo. Poznato je da qudi svoje pona{awe prilago|avaju uslovima vremena, odnosno okolnostima da bi pre`iveli. Sa stanovi{ta starijih generacija, pona{awe dana{we omladine mo`da nije prihvatqivo, ili dovoqno u~tivo, ali je funkcionalno, smatra Vladimir @ivanovi}, profesor sociologije i gra|anskog vaspitawa. Ovog mladog profesora, u~enici Gimnazije tako|e vole. Iako ima samo tri godine prosvetnog iskustva, nema problema sa |acima, jer se trudi da im ~asove u~ini interesantnim, a sitne provokacije, koje su deo ovog posla, re{ava na duhovit na~in. - Kada pogledate kakvi se modeli nude, mladi sti~u utisak da je danas va`no biti prodoran, pa vrlo ~esto ne prave razliku izme|u prodornosti i bahatosti ili primitivizma. Moma Kapor je u jednoj svojoj kwizi vrlo duhovito rekao, da

od kada on pamti, stariji se uvek `ale na mlade. I kao dete, a i kasnije kao starija osoba, mogao je da ~uje: “Da, mladi danas nisu ono {to su nekad bili”. Smatram da je to generalna karakteristika qudskog roda, jer }e to isto sutra govoriti dana{wa omladina. Malo smo nepravedni prema ovoj generaciji, mo`da previ{e kudimo - ka`e profesor @ivanovi}, napomiwu}i da su mediji tome mnogo doprineli, zato {to mawe govore o uspesima na{ih |aka, nego o nekim devijantnim pojavama. On smatra da bi za

Vladimir @ivanovi}

psihologe, sociologe i teoreti~are medija bilo dobro pitawe za{to je devijantno pona{awe vest, a osvajawe zlatne medaqe u sportu, kwi`evnosti, u kreativnim ili drugim takmi~ewima ne privla~i toliko pa`we? - Karakteristika adolescenata je bunt. Oduvek mladi qudi imaju potrebu za buntom, za suprotstavqawem, da izraze svoj identitet, do|u do nekog polo`aja u dru{tvu. To je karakteristika mladosti, koja je danas vidqivija nego {to je nekada bila, zahvaquju}i dru{tvenim mre`ama. Mladi svoju potrebu da budu druga~iji, da se suprotstave autoritetima koje predstavqaju {kole i roditeqi, odnosno bunt koji izra`avaju na razne na~ine vrlo lako snime i oka~e na dru{tvene mre`e. Toga je bilo uvek. Uvek je postojao neko ko }e uraditi ne{to mimo pravila, s tim {to je nekada o tome znao mawi broj qudi - podse}a profesor @ivanovi}. Kada je re~ o odnosu profesor - u~enik, na{ sagovornik smatra da `ivimo u vremenu u kome su patrijarhalne stege popustile, u kome sama ~iwenica da je neko profesor, ili da je stariji, ne podrazumeva i nu`no po{tovawe i uva`avawe: - Danas se za qubav i po{tovawe u~enika morate izboriti, pre svega, svojim znawem, umewem i qubavqu, kao i brigom prema svojim |acima. Najzad, u haosu poreme}enih vrednosti i u sukobu mladala~kih interesa, profesor je i karika pomirewa. Stoga je i jedan veliki stub poretka i harmonije, ne samo {kole i porodice, ve} ~itavog dru{tva. N. R.


18

ZDRAVSTVO

VIRUSNE INFEKCIJE KOD DECE

ZDRAVA ISHRANA I BORAVAK NA SVE@EM VAZDUHU irusne infekcije su naj~e{}e infekcije kod dece. Javqaju se od uzrasta novoro|en~eta i odoj~eta, do adolescentnog perioda. Naj~e{}e su kod odoj~eta i malog deteta (do sedme godine), da bi se sa sazrevawem re|e javqale. Mogu se ispoqiti kao inaparentna - “neprimetna” infekcija, ili se javiti sa razli~itom te`inom klini~ke slike, ka`e dr Vesna Mladenovi}, na~elnica De~jeg odeqewa ~a~anske Bolnice. - Kada je re~ o uzrastu novoro|en~eta mogu se ispoqiti na samom ro|ewu, ili neposredno nakon toga, i naj~e{}e nastaju intrauterino (tokom trudno}e). Tada su naj~e{}i uzro~nici cytomegalovirus, Herpes simplex virus tip 1 i 2, Varicella-zoster (virus ov~jih bogiwa), Rubella, Virusi hepatitisa ili HIV-a. Kada se dogodi takva infekcija posledice po plod mogu biti fatalne, dete se mo`e roditi sa ozbiqnim anomalijama centralnog nervnog sistema, oka, jetre, plu}a i drugih organa. Za neke od navedenih infekcija postoje efikasni lekovi, ali neki, na`alost, izazovu trajna o{te}ewa. Zato je od neprocewivog zna~aja zdravqe majke tokom trudno}e, higijena trudno}e, {to podrazumeva pravilnu ishranu majke, psihosomatsko zdravqe, normalan dnevni ritam majke, higijenu u u`em smislu - obja{wava na~elnica, napomiwu}i da je neposredno po ro|ewu, novoro|en~e u kontaktu sa okolinom izlo`eno virusima. S obzirom na nezrelost imunog sistema, virusne infekcije u tom periodu mogu imati buran tok i te{ku klini~ku sliku, ka`e doktorka i dodaje da se u praksi ~esto susre}u sa respiratornim virusnim infekcijama, koje u tom periodu mogu biti i `ivotno ugro`avaju}e. Stoga bi bilo po`eqno ograni~iti kontakte novoro|en~eta sa ve}im brojem qudi, isti~e dr Mladenovi}. U periodu odoj~eta, do navr{ene prve godine `ivota, naj~e{}i izaziva~i su respiratorni virusi: respiratorni sincicijelni virus (naj~e{}i uzro~nik bronhiolitisa i virusne upale plu}a), adenovirusi, enterovirusi, rota virus (izaziva crevnu infekciju, dete lako dehidrira), herpes simplex virus tip 6 i sli~no, obja{wava na~elnica, napomiwu}i da ove infekcije mogu biti pra}ene izrazito povi{enom temperaturom, osipom po ko`i... - Od prve do sedme godine kolektivni boravak u vrti}ima pogoduje {irewu ovih infekcija. Smatra se da dete u takvim uslovima “ima pravo” na osam do 10 respiratornih infekcija tokom godine, s obzirom na to da se prenose kapqi~nim

V

putem (kijawe, ka{qawe). U ovom uzrastu, pored navedenih, javqaju se infekcije virusima izaziva~ima bogiwa, enterovirusne infekcije, rota virusne infekcije, nora virus, virusi gripa i parainfluence (~esto se manifestuje naglo nastalim laringealnim, promuklim ka{qem), re|e se sre}e virus mononukleoze (Epstein-Barr). Ve}ina virusnih bolesti podrazumeva samo simptomatsku terapiju, tj. nema potrebe za primenom antibiotika. Naprotiv, to mo`e ponekad biti i kontraproduktivno. Antivirusni lekovi se daju samo izuzetno. Osnova je prevencija, {to nas opet vra}a na higijensko-dijetetetski re`im, unos dovoqne koli~ine te~nosti, prawe ruku, pravilnu higijenu nosa i usne dupqe, odgovaraju}u ishranu bogatu vitaminima sa mawom koli~inom {e}era. Multivitaminski sirupi su diskutabilnog efekta, s obzirom na to da je wihova bioiskoristqivost niska (od unete koli~ine vitamina u organizmu se iskoristi mawe od jedne desetine) - nagla{ava dr Vesna Mladenovi}. U {kolskom i adolescentnom uzrastu dominiraju respiratorni virusi, herpes grupa, Hepatitis virusi, a ne treba zanemariti i mogu}nost HIV infekcije. Ipak, ovaj uzrast re|e oboleva od virusnih bolesti. U prevenciji i iskorewivawu nekih virusnih bolesti de~jeg uzrasta, koje su imale tokom istorije visoku stopu smrtnosti, nezamenqivu ulogu je imala sistematska imunizacija, tj. redovno vakcinisawe, podse}a na~elnica. - Dakle, virusi su svuda oko nas, genetski su stariji stanovnici planete od nas, qudska civilizacija je sa wima pre`ivela, te ih se ne treba pani~no pla{iti. Zdrava, balansirana ishrana sve`im namirnicama, unos dovoqne koli~ine ispravne vode, boravak na sve`em vazduhu, kao i psiholo{ka stabilnost su elementi za uspostavqawe prirodne otpornosti organizma - isti~e dr Vesna Mladenovi}. N. R.

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

SVETSKI DAN ZDRAVQA, 7. APRIL, OBELE@AVA SE POD SLOGANOM “VEKTORSKE ZARAZNE BOLESTI: MALI UBOD, VELIKA OPASNOST”

MALARIJA, NAJSMRTONOSNIJA

vetski dan zdravqa, 7. april, ove godine je posve}en vektorskim zaraznim bolestima i obele`ava se pod sloganom “Vektorske zarazne bolesti: mali ubod, velika opasnost”. Svetska zdravstvena organizacija zna~ajan datum u kalendaru zdravqa posve}uje ovoj temi zbog rastu}eg javno zdravstvenog zna~aja, koji ova grupa bolesti ima tokom protekle dve decenije. Ovogodi{wa kampawa obele`ava se sa ciqem podizawa svesti o zna~aju vektorskih zaraznih bolesti i mogu}im posledicama po zdravqe qudi, kao i podizawe nivoa znawa o mogu}nostima wihove prevencije. Specifi~ni ciqevi ovogodi{we kampawe usmereni su na mere prevencije namewene stanovni{tvu u sredinama u kojima su vektorske zarazne bolesti endemski prisutne, putnicima u me|unarodnom saobra}aju, kao i unapre|ewu intersektorske saradwe u ciqu prevencije, spre~avawa i suzbijawa vektorskih zaraznih bolesti. Tim povodom, u ponedeqak, 7. aprila, bi}e organizovane razne aktivnosti, podela propagandnog materijala u zdravstvenim ustanovama okruga, konferencija za medije, tribina u Gimnaziji, a Odeqewe za promociju zdravqa i PU “Radost” bi}e na sportskom terenu “Mladost”, najavquje dr Qiqana Milovanovi}, PR Zavoda za javno zdravqe ^a~ak. Ina~e, vektorske zarazne bolesti su bolesti ~iji uzro~nik (bakterija, virus, rikecija, parazit) izvesno vreme, pre nego {to dospe u svog doma}ina, provede u vektoru (komarac, krpeq i

S

razli~ite druge vrste insekata). Nakon takozvanog spoqa{weg perioda inkubacije (vreme neophodno da vektor postane zarazan), vektor prenosi uzro~nika zaraznih bolesti na osetqivog doma}ina (~ovek, `ivotiwa) ubodom, odnosno ujedom. Inficirani vektori naj~e{}e do`ivotno prenose uzro~nika. Vektorske zarazne bolesti su karakteristi~ne za tropske i subtropske oblasti, podru~ja sa lo{im higijensko sanitarnim uslovima, kao i za podru~ja na kojima je zdravstveno bezbedna voda za pi}e te{ko dostupna. Me|utim, evropskom regionu preti pojava novih vektorskih zaraznih bolesti, dok se vektorske bolesti, za koje se smatralo da su suzbijene, ponovo javqaju. Tome u prilog govori neo~ekivana pojava malarije u zemqama i oblastima u kojima je bila elimisana. Faktori koji su doprineli ovakvoj epidemiolo{koj situaciji su klimatske promene, intenzivan me|unarodni saobra}aj, {irewe uzro~nika i vektora na nova geografska podru~ja, ~e{}e izlagawe qudi divqim `ivotiwama i insektima, promene u uzro~nicima. Navedeni faktori predstavqaju izazov u prevenciji i kontroli vektorskih zaraznih bo-

lesti. Vektorske zarazne bolesti ~ine 17 odsto globalnog optere}ewa zaraznim bolestima. Najsmrtonosnija me|u wima je malarija, od koje u svetu godi{we umre 1,2 miliona qudi, prete`no afri~ke dece mla|e od pet godina. Prema procenama SZO, vi{e od 2,5 milijarde qudi, u vi{e od 100 zemaqa sveta je pod rizikom obolevawa od denge, dok oko 1,3 miliona qudi {irom sveta godi{we oboleva od laj{manijaze. Groznica Zapadnog Nila je zna~ajan javnozdravstveni problem, kako u EU i zemqama u okru`ewu, tako i u na{oj zemqi. Vi{e od polovine svetske populacije je u opasnosti od obolevawa od ovih bolesti, a u~estala putovawa, trgovina i migracije u~inile su da opasnost od ovih bolesti bude jo{ ve}a. Na teritoriji Republike Srbije registruju se prete`no slu~ajevi obolevawa od lajmske bolesti, importovane malarije i ko`ne laj{manijaze. Prema podacima Instituta za javno zdravqe Srbije “Dr Milan Jovanovi} Batut“ u 2012. godini, na podru~ju Republike Srbije, prijavqena su ukupno 974 slu~aja obolevawa od bolesti iz ove grupe. N. R.

AKCIJA DOBROVOQNOG DAVAWA KRVI

KOD KAFI]A MAN^ULA rveni krst ^a~ak i Slu`ba za transfuziju krvi ~a~anske Bolnice, u saradwi sa moto klubovima ^a~ka (MC Man~ula, MC Froks, MK Varjak, MK Dragons, MC Beli orlovi i MK Vukovi), sutra }e na gradskoj pla`i, kod kafi}a Man~ula, or-

C

ganizovati akciju dobrovoqnog davawa krvi. Akcija }e biti realizovana od 12 do 16 ~asova, a organizatori podse}aju sugra|ane da na{ humani gest nekome mo`e spasiti `ivot. N. R.


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

19

KULTURA

VELI^ANSTVEN KONCERT HORA VIVA VOX U ^A^KU

OVACIJE ZA MO] I LEPOTU QUDSKOG GLASA

or VIVA VOX odr`ao je pro{log petka svoj prvi i veli~anstven koncert u ~a~anskom Domu kulture, na koji je egzaltirana doma}a publika odgovorila ovacijama. Jo{ jednom se potvrdilo kolika je i dokle mo`e da dosegne mo} i dinamika qudskog glasa, bilo da je re~ o tananim akordima ili prodornom, silovitom kre{endu. Kao izuzetan profesionalac i perfekcionista pokazala se osniva~ i prvi ~ovek hora Jasmina Lovren, dirigentkiwa, koja je pored brojnih nastupa i planova, kao “ono najlep{e u horu izdvojila dru`ewe me|u mladim qudi-

H

ma, koje stvara utisak da godine ne prolaze”, istakav{i da je zbog obaveza 40 peva~a u horu, studenata i ve} zaposlenih, te{ko organizovati vi{e koncerata. Napomiwu}i da im je “pravo u`ivawe” gde god da nastupe, Jasmina Lovren je istakla da je pro{logodi{wi nastup u Generalnoj Skup{tini UN u Wujorku bio kruna wihovog uspeha, kada su se ose}ali “veli~anstveno, odgovorno i ponosno prema svojoj zemqi Srbiji”, {to im je dalo “jo{ ve}u motivaciju i obavezu da ostanu zanimqivi i {to im za sada uspeva”, jer se od tada za ovaj hor mnogo vi{e zna, ali da imaju `equ da

VA@NI ^A^ANI - Marko i Ivan su zajedno solisti u pesmi “Chop Suey” grupe System of a Down. Ivan je solista u na{em prvom i najve}em hitu “Du hast” grupe Rammstein, kao i u pesmi “Use somebody” grupe “Kings of Leon”. Marko peva solo u pesmi “The Circle of Life” iz Diznijevog Lion King-a, kao i u jednom od na{ih najve}ih hitova, “The Prodigy Mix”. Kao {to vidite, va{i ^a~ani su veoma va`ni ~lanovi na{e grupe - rekla je PR hora VIVA VOX, simpati~na Milica Damjanovi}. Ivan Propadovi}, Jasmina Lovren i Marko ^apqi}

pevaju i u Australiji, Latinskoj Americi i {irom sveta. Poznati svetski muzi~ki hitovi podigli su ~a~ansku publiku na noge, tra`en je i bis, a posledwa numera bila je “Show must go on” grupe Queen, premijerno je izvedena upravo u na{em gradu, {to je ~uvano kao iznena|ewe i poklon za ^a~ane. Solisti nekoliko pesama bili su i ^a~ani Ivan Propadovi} i Marko ^apqi}, koji nisu krili radost {to nastupaju u zavi~aju. Dok je Ivan naglasio da je zaista te{ko uskladiti obaveze svih ~lanova hora i organizovati ovako perfektno pripremqene nastupe, Marko je duhovito komentar{u}i kriterijume za “~lanstvo” u

dru{tvo “Voksovaca” rekao da “prvo moraju biti malo “}aknuti”, pa posle toga imati dovoqno smisla za muziku”. Komentari{u}i repertoar, dirigentkiwa Lovren uvek ka`e “neka to bude iznena|ewe”, ali na pitawe {ta ve}ina najvi{e voli da peva odgovara, da je to Ger{vinova “Boemska rapsodija”, kao i pesma po kojoj su postali prepoznatqivi i popularni “Du hast”, u kojoj je solista na{ Ivan. A Marko dodaje, da nikada nije lako izabrati pravu pesmu, jer se dilema javqa izme|u li~nih `eqa i onoga {to mo`e horski zvu~ati dobro, a sve to na kraju “prelomi” aran`er, koji sve najboqe ~uje i zato je wegova uvek posledwa. Z. L. S.

IZLO@BA FOTOGRAFIJA VOJISLAVA PE[TERCA U [PANSKOM KULTURNOM CENTRU „SERVANTES” U BEOGRADU

ARHITEKTURA VALENSIJE U OBJEKTIVU U [panskom kulturnom centru “Servantes” u Beogradu pro{log utorka otvorena je izlo`ba umetni~kih fotografija Vojislava Pe{terca, Kandidat majstora fotografije Foto Saveza Srbije i umetnika Internacionalne Federacije umetni~kih fotografa - AFIAP, ro|enog u ^a~ku 1951. godine, u kome i sada `ivi i stvara. Izlo`bu “GRAD umetnosti i nauke Valensija 2012.” su otvorili konzul [panije i direktor ovog Centra Antonio Lasaro Gasolo i Branimir Karanovi}, poznati srpski grafi~ar i fotograf, profesor Fakulteta primewenih umetnosti. ^ast da sebe, svoj grad, ali i Srbiju predstavi u jednom inostranom kulturnom centru Pe{terac je zavredeo svojim ciklusom od oko 30 crno-belih fotografija, nastalih za samo dva sata boravka na licu mesta u Valensiji pre dve godine, kada je zabele`io svoju fascinaciju monumentalnim i atraktivnim arhitektonskim kompleksom, izgra|enim u futuristi~kom stilu, koji nosi naziv “Grad umetnosti i nauke” i predstavqa jedan od najve}ih nau~nih i kulturnih centara u Evropi. Prizori ovog izuzetnog kompleksa savremene {panske arhitekture nisu promakli iskusnom oku ^a~anina. Pe{terac je svojim majstorskim improvizovawem na sebi svojstven, “intuitivno-impresionisti~ki na~in i na jednoj su`enoj tematskoj osnovi, otkrio rasko{an, neobi~an svet prizora arhitekture Santjaga Kalatrava i Feliksa Kandela, u kome se ru{e vremenske granice, gde je u sada{wosti video budu}nost, a u betonu i gvo`|u `ivot,”

{wim anga`manom u Foto kino klubu “^a~ak” daje veliki doprinos afirmaciji fotografske umetnosti Srbije, istakao je profesor Karanovi}. Za svoj umetni~ki opus Pe{terac je poneo vi{e presti`nih priznawa. Izlo`ba u “Servantesu” }e biti otvorena do kraja aprila. Z. L. S. VODI^ KROZ KULTURNA DE[AVAWA DOM KULTURE - PETAK 4. april - KIRIJA , pozori{na predstava u produkciji "Slavija teatra" iz Beograda Velika sala u 20:00 - PONEDEQAK-PETAK 7-11. april - SAVREMENI [PANSKI FILM (Ne pla{i se, Proda}e i ki{u, Sne`ana i sedam patuqaka, Za 80 dana, Ro|aci). Program realizovan u saradwi sa Institutom Servantes u Beogradu Mala sala u 20:00 - PONEDEQAK 7. april - PUTUJU]A IZLO@BA ]IRILICE - izlo`ba i predavawe o istoriji }irili~nog pisma. Predava~i: profesor Ivan Stratimirovi} i mr Dragoqub P. Anti} Klub Doma kulture u 19:00

zabele`ila je Milica ]osi}. Ceo kompleks zauzima prostor dug dva kilometra, a ~ini ga vi{e impresivnih gra|evina: Muzej nauke “Princ Filip”, Interaktivni centar, “Oceanografik” - najve}i akvarijum, Palata umetnosti “Kraqica Sofija” i vi{enamen-

ska palata za koncerte i druge kulturne doga|aje “Agora”, a atraktivni detaqi ovih futuristi~kih objekata zabele`eni su okom Vojislava Pe{terca. - Wegov fotografski instinkt i talenat za uo~avawe vizuelno privla~nih motiva nikada ga ne napu{ta. Putovawa u nove gradove i predele i susreti sa qudima za wega su oduvek bili fascinacija i pokreta~ka energija za nove kreativne projekte kojima uvek dominira autenti~an na~in vi|ewa i subjektivan do`ivqaj sveta - rekao je prilikom otvarawa izlo`be Karanovi}. Vi{e od ~etiri decenije Vojislav Pe{terac neguje svoj osobeni izraz u umetni~koj fotografiji, permanento izla`u}i u zemqi i inostranstvu, i svojim dugogodi-

- UTORAK, 8. april - TALASI BEOGRADSKOG MORA, predstavqawe romana autora Dragana Jovanovi}a Danilova Likovni salon u 19:30 NARODNI MUZEJ - IZLO@BA "PROTA RADOSAV SIMI]", Galerija Narodnog muzeja; - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a: radnim danima od 9 do 17, subotom i nedeqom od 9 do 13 ~asova; ponedeqkom izlo`beni prostor nije otvoren za posete; GRADSKA BIBLIOTEKA „VLADISLAV PETKOVI] DIS“ - Utorak, 8. april u 19 ~asova - Kwi`evno ve~e "PESME BOLA I PONOSA" posve}eno pesnicima Disu i Milutinu Boji}u, stradalim u Prvom svetskom ratu; O Disu govori prof. dr Jovan Pej~i}, stihove kazuje Nenad Mari~i}, glumac Narodnog pozori{ta u Beogradu i gimnazijalci; Sala Skup{tine Grada.


20

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Robert Ladlam

BORNOV DVOBOJ akon {to je pre`iveo opasnu zasedu, Born }e morati da odglumi smrt i preuzme novi identitet. U wegovom mutnom se}awu krije se brutalna slika ubijene mlade Trejsi Aterton, trgovca umetni~kim delima. Po{to obe}a da }e osvetiti wenu smrt, ona mu predaje neobi~no izgraviran prsten – mo}ni artefakt za koji su mnogi spremni da ubiju. Sada je Born re{en da prona|e vlasnika prstena i otkrije wegovu pravu svrhu, me|utim, kada po~ne da kopa po pro{losti, ~ekaju ga neverovatna otkri}a... Obru~ istrage sve se vi{e su`ava i vodi do Arkadina, zlokobnog ruskog pla}enika koji je kao i Born pro{ao tajni program obuke za hladnokrvne, pla}ene ubice u slu`bi CIA. Obojica su istrajni, dovitqivi, vladaju savr{enim sposobnostima, ve{tinama i snagom. Postaje vi{e nego o~igledno da wihov susret nije slu~ajan i da je neko namerno spojio wihove sudbine. Oni su marionete u rukama nekog ko savr{eno manipuli{e wihovim `ivotima, nekoga ko gospodari odlukama. Kucnuo je ~as da se Born suo~i sa naopasnijim protivnikom: svojom pro{lo{}u.

N

Natanijel Hotorn

SKERLETNO SLOVO ada je bliskost zabrawena a strast je greh, qubav je najdrskiji zlo~in od svih. Nezaboravan klasik vodi ~itaoca kroz moralne dileme i posrnu}e, a ose}awa krivice, besa, odanosti i osvete prevazilaze granice svih vremena. U XVII veku u Salemu mladu Jastiru Prin stavqaju na stub srama i primoravaju je da nosi skerletno slovo zbog toga {to je prequbnica. Ona ra|a vanbra~no dete, ali dugih sedam godina ne `eli da otkrije ko je otac deteta. Javno poni`ena i odba~ena, zarobqena u krugu dru{tvenih pravila, Jastira se oslawa na snagu svog duha. Beznade`an ose}aj sramote, o~ajawa i usamqenosti u~ini}e je sna`nom, a skerletno slovo poslu`i}e za ulazak tamo gde se druge `ene nisu usudile da kro~e. Skoro vek i po Hotornovo remek-delo pamte i ~itaoci i kriti~ari. U jednom od najve}ih ameri~kih pripoveda~kih dostignu}a, greh, krivica i iskupqewe utkane kroz pri~u o prequbi, otkriveni su izuzetnim psiholo{kim prodorom u qudsku du{u.

K

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

KULTURA

IZLO@BA ^AJETINSKE BIBLIOTEKE O PROTI RADOSAVU SIMI]U U NARODNOM MUZEJU

DUHOVNIK, NEIMAR I DOBROTVOR

- Pet razreda Gimnazije Radosav Simi} je u~io u ^a~ku, po{to ga je kao jedno od desetoro dece Pavla Simi}a i Jovane, usvojio stric Krsta, ko~ija{ i zakupac po{te u ^a~ku, ovde poznatiji kao Kosta, po{to nije imao dece

“Mali dug velikom duhovnom ocu”, protojereju stavroforu Radosavu Simi}u, srpskom duhovniku, neimaru i dobrotvoru, odu`ilo je Zavi~ajno odeqewe Biblioteka “Qubi{a R. \eni}” iz ^ajetine tematskom izlo`bom od 75 fotografija i brojnih dokumenata, koja je postavqena u Galeriji ~a~anskog Narodnog muzeja. Autorke izlo`be i teksta kataloga su direktorka Biblioteke u ^ajetini Sne`ana \eni} i Bosa Rosi}. Prota Radosav Simi} je ro|en 5. avgusta 1882. godine u selu Brane{ci u Srezu zlatiborskom, pet razreda Gimnazije je u~io u ^a~ku, po{to ga je kao jedno od desetoro dece Pavla Simi}a i Jovane, usvojo stric Krsta, ko~ija{ i zakupac po{te koji je `iveo u ^a~ku, jer nije imao dece (^a~ani su ga zvali Kosta), a staru Bogosloviju zavr{ava u Beogradu 1902. godine. Radio je ~etiri godine kao u~iteq, a godinu dana proveo je i u vojsci. Episkop @i~ki Sava De~anac rukopolo`io ga je 1907. godine u ^a~anskoj crkvi za |akona, a mesec dana kasnije i

u ~in sve{tenika, s kojim je postavqen u Sir~anskoj parohiji. Osnovao je 1910. i bio na ~elu jedne od najboqih i najve}ih zemqoradni~kih zadruga u srezu @i~kom, obrazovao je peva~ko dru{tvo “Sveti Ilija.” Slu`bovao je i u Roga~ici, Prawanima, Dowoj Kravarici, Sir~u kod Kraqeva, U`icu, 1915. je sa srpskom vojskom pre{ao Albaniju, a tokom Prvog svetskog rata bio sve{tenik u izbeli~kim srpskim kolonijama u Mondofenu u Francuskoj, gde je ostao do decembra 1918. U tom surovom izbeli{tvu nisu ga napu{tale vera, pribranost i briga za qude, kroz nastojawe da im, kao istinski duhovni otac, oja~a uverewe da }e se jedog dana ipak vratiti u Otaxbinu. - Veli~ina prote Radosava Simi}a ogleda se u tome {to je ~itav svoj `ivot posvetio stalnoj brizi za svo-

ju duhovnu decu. On im je olak{avao surove uslove opstanka, pru`ao hri{}ansku utehu, {irio znawa, podizao {kole, ~esme, gradio puteve, obnavqao crkve i prosve}ivao narod, ~ime je ostavio trajnu uspomenu i dubok trag u svom narodu. U mirnim i nemirnim vremenima, u dobrom i lo{em usudu, u duhu vere i milosr|a, on je tu jevan|eqsku qubav za bli`we ose}ao kao svoju svetu du`nost, {to je i bila su{tina wegovog bi}a. Spada u red onih sve{tenika koji su ostavili trajan trag u SPC - rekla je direktorka \eni}, otvaraju}i izlo`bu. Crkvene vlasti su ga za vredan sve{teni~ki i dru{tveni rad odlikovale crvenim pojasom, kamilavkom, ~inom prote i naprsnim krstom, kao najve}im crkvenim priznawem. Gra|anske vlasti odlikovale su ga Ordenom Svetog Save IV i V reda, ordenom Jugoslovenske krune V reda, Albanskom spomenicom i srebrnom medaqom Crvnog krsta. Prota Radosav Simi} umro je 1966. godine u U`icu, a sahrawen je u Beogradu. Izlo`ba }e biti postavqena do sredine aprila. Z. L. S.

GRAFIKE NOVOSA\ANKE JELENE SREDANOVI] U LIKOVNOM SALONU

OBLACI elena Sredanovi} (1981), akademski grafi~ar iz Novog Sada i stru~ni saradnik na katedri za grafiku Akademije umetnosti u ovom gradu, pre pet godina izlagala je u Likovnom salonu Doma kulture svoj ciuklus drvoreza pod nazivom “Otisci prirode”, kada su se na wenim grafikama na{li odsjaji i treperewe vodenih povr{ina, prelamawe svetlosti i odrazi grawa. I novom izlo`bom, “Oblaci i refleksije”, koja je otvorena u utorak, ostala je verna svom izboru motiva, prirodi. Novi ciklus grafika nastajao je od 2011. godine, a neke od grafika nastale su tokom wenog rezidencijalnog boravka u Bilbao Arte fondaciji u [paniji, gde je kombinovala dve suprotne tehnike, drvorez i digitalnu {tampu. - I u ovom ciklusu Jelena Sredanovi} ne odstupa od svog principa preklapawa otisaka, pri ~emu ta transparentnost doprinosi utisku tananosti. ^isto}a wenog lirskog izraza podse}a na najpoznatije ja-

J

I REFLEKSIJE panske grafike ra|ene tehnikom drvoreza. Oblaci su inspirisali i pesnike, i svoje mesto na{li u zen pri~ama i haiku poeziji. U toj filozofiji, oblak je simbol slobode, ne{to {to je bez korena, {to nije vezano za tlo i ne poznaje granice, kao {to ni u umetnosti nema granica rekla je, otvaraju}i izlo`bu, Vesna Petrovi}, glavni urednik programa i dodala da je re~ o suptilnim grafikama u boji. - Od samog po~etka mog umetni~-

kog rada mene su interesovale slike promenqivosti prirode. A oblaci, zapravo jesu slike prirode, koje se stalno mewaju i to su neponovqivi oblici, koji nastaju i nestaju, ali nikad zapravo ne nestaju potpuno. Te slike promena, koje mene interesuju, poku{ala sam da transponujem u svom radu - ka`e umetnica, koja je za svoj rad dobila vi{e nagrada. Z. L. S.


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

GRADSKA BIBLIOTEKA ZAPO^ELA OBELE@AVAWE GODI[WICE PO^ETKA VELIKOG RATA

POVRATAK IZ ZABORAVA RADOJA M. JANKOVI]A C

iklus kulturnih sadr`aja posve}enih obele`avawu godi{wice po~etka Prvog svetskog rata Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” zapo~ela je u okviru 51. Disovog prole}a promocijom romana “Dani i godine” Radoja M. Jankovi}a, oficira, kwi`evnika i diplomate u Americi i Albaniji, ro|enog 1879. godine u ^a~ku, preminulog 1943. u Beogradu. Ovaj svojevrsni ~as istorije, odr`an pro{log ~etvrtka u Galeriji Muzeja, podsetio je na jo{ jednog zaslu`nog ^a~anina, koga je nepravedno prekrio zaborav. O drugom izdawu kwige, koju je pro{le godine objavio “Magelan pres”, govorili su Milan Todorovi}, vlasnik ove izdava~ke ku}e, Vladimir Dimitrijevi}, profesor Gimnazije i Danica Ota{evi}, direktorka Biblioteke i pisac predgovora ovog izdawa, a najavqena profesor dr Vidosava Jankovi}, k}erka znamenitog ^a~anina,

uprkos `arkoj `eqi da do|e u zavi~aj svoga oca, bila je spre~ena. Odlomke iz romana kazivali su bibliotekari Qubi{a ]irkovi} i Marija Radulovi}, koja je ujedno pro~itala i pismo profesorke Vidosave, koja, sticajem okolnosti, nikada nije upoznala svoje ~a~anske korene. A upravo zahvaquju}i woj, Gradska biblioteka ba{tini bogatu zaostav{tinu wenog oca (fotografije, dokumenta, pisama, odlikovawa), kao i deo filma iz 1936. o ispra}aju Radoja M. Jankovi}a iz Amerike na du`nost

U „^A^ANSKOM GLASU” 1934. GODINE Odlomak iz pisma Radoja M. Jankovi}a koje je objavio “^a~anski glas” 15. maja 1934. godine u tekstu “^a~anski kraj je jezgro na{eg naroda”: “Ja se ponosim da sam ^a~anin. Smatram da je taj kraj, nesumwivo, jezgro na{eg naroda. Ja sam mnogo puta u `ivotu, prate}i kretawa i dela qudi iz tog kraja, ~inio upore|ewa sa drugim krajevima na{e lepe zemqe i stekao uverewe, da je taj kraj slemewa~a na{e narodne ku}e. Kraj izme|u Ov~ara i Kablara, Jelice i odonud, pa preko Ro|evi}a, Morave i Vujna ka Rudniku i Suvoboru, i malo odonud, to je sto`er na{e Dr`ave u svakom pogledu. To je kraj, koji izgleda mi, mo`e na sebe da uzme najte`e odgovornosti. Ne velim da u na{oj zemqi nema toga jo{, ali ovaj kraj, po seqacima, po na~inu doma}instva, po `eni, po {kolovanim qudima, vojsci, politici i drugom, po dnevnom jeziku, obi~aju itd. - ide ispred ostalih krajeva. Nek mi se ne zameri na ovom mi{qewu.”

ambasadora Kraqevine Jugoslavije u Albaniju, koji je u sklopu ovog programa prikazan. Prezentaciju je pripremio Aleksandar Vukajlovi}. Kwigu pripovedaka “Dani i godine”, prvi put objavqenu 1926. godine u Beogradu, Prosvetni savet uvrstio je u {kolsku lektiru kao najboqi uxbenik istorije i priru~nik za upoznavawe sopstvenog naroda. Ali, na wu i wenog autora potom pada mrak, sve do 2013. godine, kada se u susret obele`avawu godi{wice Balkanskih i Prvog svetskog rata, pojavquje ovo izdawe, u kome major Jankovi} svedo~i kao u~esnik prelomnih ratnih i diplomatskih doga|aja na po~etku 20. veka, rekla je, pored ostalog, Danica Ota{evi} i dodala da je “na`alost, visoko i vi{estruko odlikovani oficir srpske vojske, zaboravqen na svim poqima na kojima je ostavio veliki trag”. I kao {to je sam autor napisao u posveti na svom rukopisu: “Bezbrojnim neznanim juna{tvima i nepomenutim imenima posve}ujem ovu kwigu”, ovo delo sadr`i autenti~na svedo~ewa o bitkama sa Ma~kovog kamena, Tekeri{a, Suvobora, iz Albanije, sa Krfa... Tu su pisani spomenici junacima, topografski zapisi o bitkama, qudima, ratu i stradawima, slike kojih nema u uxbenicima, herojstva pradedova o kojima nam nisu pri~ali... U istom odeqewu u {estom razredu ~a~anske polugimnazije {kolske 1896/97. godine bilo je 12 |aka, osmoro je zavr{ilo godinu, a petorica vojnu {kolu. [estorica daju svoje `ivote za Otaxbinu. Sa Radojem M. Jankovi}em u~ili su: Vladislav Petkovi} Dis, pesnik, Dragomir Vukovi}, brigadni general, Dragutin St. Gavrilovi}, pe{adijski pukovnik, Jovan Simovi}, pe{adijski narednik, Mihailo Gavrovi}, kowi~ki major, Radovan Bogi}evi}, artiqerijski pukovnik. O toj generaciji ostali su da svedo~e upravo Radovan Jankovi}, major i opunomo}eni ministar i Miloje Jovanovi}. Radoje M. Jankovi} je ro|en 8. oktobra 1879. godine u ^a~ku kao ~etvrto dete kafexije Milivoja, kasnije dr`avnog slu`benika, i majke Milke, k}erke sve{tenika Sretenovi}a. Porodica Jankovi} poreklom je iz Lasca. Pri~u o wemu otkrila je i publikovala pre nekoliko godina bibliotekar Olivera Nedeqkovi}, a sa ove kwi`evne ve~eri potekla je inicijativa da se po ovom zaslu`nom i uglednom ^a~aninu, nazove jedna ulica. Z. L. S.

U BIBLIOTECI OBELE@EN SVETSKI DAN DE^JE KWIGE

NA ANDERSENOV RO\ENDAN od parolom “Od ~itawa se raste!”Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” obele`ila je u sredu, 2. aprila Svetski da de~je kwige. Ovaj dan se u svetu obele`ava od 1967. godine, a 2. april je izabran kao datum ro|ewa ~uvenog danskog kwi`evnika i pisca bajki Hansa Kristijana Andersena. Kao ciqevi obele`avawa ovog praznika u svetu i kod nas isti~u se promocija kwi`evnosti za decu i skretawe pa`we javnosti na potrebe najmla|ih ~italaca. Pored dru`ewa sa kwigom za najmla|e, u De~jem odeqewu

P

21

KULTURA

Gradske biblioteke, kada su do~ekali mali{ane, wih 40 sa roditeqima i besplatno ih u~lanili, iz vrti}a “Mali kapetan” PU “Moje detiwstvo”, bibliotekari su Svetski dan de~je kwige proslavili i sa najmla|im sugra|anima, dve jaslene grupe vrti}a “Bambi” Pred{kolske ustanove “Radost”. Uz prelistavawe slikovnica, najmla|ima je prikazana i lutkarska predstava “Bakin ro|endan”, nastala u kreativnim radionicama Gradske biblioteke. Z. L. S.

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Vawa Buli}

DOSIJE BOGORODICA Triler koji odgovara na pitawe kakva je sudbina dve najve}e hri{}anske svetiwe koje su nekad {titile malte{ke vitezove, a danas su u posedu dinastije Kara|or|evi}. ^udnom igrom sudbine ili Bo`je promisli, dve najve}e hri{}anske svetiwe – desna ruka Jovana Krstiteqa i ~udotvorna ikona Bogorodica Filermosa – na{le su se u Cetiwu. Pro}i }e skoro ~etvrt veka dok kona~no ne iza|u na svetlost dana... Jedna od wih, me|utim, sada je oskrnavqena: iz Bogorodi~ine ogrlice ukradeni su jedan dijamant i veliki plavi safir neprocewive vrednosti. Ova vest podsta}i }e novinara Novaka Ivanovi}a da krene u potragu za ukradenim draguqima. Na tom opasnom pohodu Novak postaje talac me|unarodne zavere u ~ijoj senci je mladi arapski princ, {kolovan u Americi, koji, iako protivnik terorizma, do`ivqava napad Amerike na Irak kao ponovni rat hri{}ana i muslimana.

Svetlana Velmar-Jankovi}

DOR]OL Prozno putovawe ulicama Dor}ola koje su dobile imena po znamenitim istorijskim li~nostima. [ta je zajedni~ko likovima ustanika, zadu`binara, trgovaca, pesnika, prevodilaca, pa i gr~kih nacionalnih heroja, koji nas pose}uju na stranicama kwige pri~a Dor}ol? Ko su i kakvi su bili Gospodar Jovan i Gospodar Jevrem, Sima Terd`uman i Uzun Mirko, Vasa ^arapi} i vojvoda Dobra~a, Zmaj od No}aja i Riga od Fere, Kapetan Mi{a i Zmaj Jova? Sve su to protagonisti pri~a kojima Svetlana Velmar-Jankovi} rasvetqava `ivopisnu i bogatu povesnicu Dor}ola, najstariju gradsku ~etvrt prestonice. Ovom kwigom, koja je dobila „Andri}evu nagradu“ za najboqu kwigu pri~a, Svetlana Velmar-Jankovi}, po re~ima kriti~ara, „op~inila je ~itaoce prenose}i ’dobri duh Dor}ola’ u kqu~ pomo}u kojeg u naznakama i kroz sivilo stvarnosti uspevamo da u|emo u rasko{ pro{losti“.


22

TV PROGRAM

TV PROGRAM PETAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 12:00 DOBRO DO[LI -r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 IZBOR 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - repriza 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SERIJA - repriza 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 Dokumentarni program 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

- TV GALAKSIJA 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 NEDEQA 08:15 OGLASI 08:45 DE^IJI FILM 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 JAVNA RE^ -r. 15:00 KULTURNI INTERVJU -r. 15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA-r. 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 VEZE 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 PORODI^NI MAGAZIN 21:00 FILM 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti -

09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 JAVNA RE^ 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strast 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk i papri~ica 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -r.

14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 Beli luk i papri~ica 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA -r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 RE^ VI[E 13:30 OGLASI 14:10 VI[E OD SPORTA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA -Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA

20:00 MO SPORT 20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA 21:00 KULTURNI INTERVJU 21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA -r. 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 DOBRO DO[LI 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NA[E SELO-r. 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

23

INTERVJU

^A^ANKA HELENA PETROVI], O ISKUSTVU I @EQAMA MLADE GLUMICE

OTPLESALA

U GLUMU

profesionalac zanatski i qudski insistirao? - Zavr{ila sam glumu u klasi doajena glumi{ta Predraga Ejdusa. Bio je strog, precizan, ta~an, surov, ali pravi~an. Ni{ta nije prepu{tao slu~aju i probe su se zavr{avale onda kada je profesor bio siguran da smo svi do jednog sa klase dobro „izneli“ svoje zadatke. Doga|alo se da zaboravimo na vreme, pa smo se nekada ku}i vra}ali u ranim jutarwim satima, mo`ete onda zamisliti koliko smo puta ponavqali scene. Moram priznati da nisu svi studenti imali sre}e da im profesor glume bude Predrag Ejdus. Kom `anru kao glumica nagiwe{? Koju scenu preferira{: pozori{nu, filmsku, televiziju... Postoji li uloga koju bi `elela da igra{? - Nemam poseban `anr koji preferiram, `elela bih u svakom da se oprobam. Koliko volim pozori{te, toliko volim i film i televiziju. Igraju}i razli~ite likove za mene je nebitno da li sam u pozori{tu, na filmu, ili televiziji, bitno je samo

Mandi}em Mandom, Neboj{om Glogovcem i mnogim drugim... Za mene kao mladu glumicu na po~etku karijere, bilo je od izuzetnog zna~aja samo posmatrati i upijati gluma~ke ve{tine i transformacije poznatih srpskih velikana. U pozori{tu “Vuk Karaxi}” bila je na repertoaru moja diplomska predstava „Brod Qubavi“. Bila sam anga`ovana kao plesa~ i u {ou „Tvoje lice zvu~i poznato“. [ta je san mladog glumca u vremenu hiperprodukcije svih profesija, kada nema mnogo posla za mlade nigde, pa ni u velikim centrima? - San mladog glumca je da `ivi u pravno ure|enoj dr`avi, u kojoj }e se izuzetna pa`wa poklawati svakom vidu umetnosti. Mi{qewa sam da bi dr`ava trebalo da planira i izdvaja vi{e nov~anih sredstava kako bi mogle da se snimaju dobre serije, filmovi, re`iraju pozori{ne predstave, a sve u duhu podizawa svesti naroda i razlikovawa umetnosti od estrade. ^a~ak nema profesionalno pozori{te, a sude}i po broju

do`iveti preobra`aj kada zaboravite da imate svoje ime, ve} ste Nora, Nina ili Jelena Andrejevna. Dosada{wi anga`mani, iskustva... - U filmu „Gu~a“ rediteqa Du{ana Mili}a imala sam plesnu ulogu, u seriji “Selo gori, a baba se ~e{qa“ Rado{a Baji}a igrala sam medicinsku sestru, u seriji i filmu „Led“ rediteqke Jelene Baji} igrala sam prodavca karata na `elezni~koj stanici, u istorijskoj sagi o Drugom svetskom ratu „Ravna gora“, rediteqa Rado{a Baji}a, tuma~ila sam istorijski lik Veselinke Malinske, komunistkiwe. Zahvaquju}i seriji “Ravna gora” igrala sam zajedno sa najve}im srpskim glumcima: Draganom Bjelogrli}em, Miloradom

mladih koji studiraju i zavr{avaju umetni~ke fakultete, imao bi kadrovsku bazu da i tu pri~u vrati na dnevni red? Da li bi se vratila u rodni grad i pomogla sa svojim kolegama da se u ^a~ku ponovo osnuje profesionalno pozori{te? - Moram priznati da sam o tome razmi{qala tokom studija, a i sada. Razgovarala sam sa kolegama koji su istog mi{qewa da ^a~ak zaslu`uje da ima svoje pozori{te i spremna sam da se u budu}nosti za to i borim. Bilo bi lepo videti plakate na kojima pi{e „^a~ansko narodno pozori{te“, sa predstavom u izvedbi ~a~anskog gluma~kog ansambla...

-- ^a~ak ^a~ak zaslu`uje zaslu`uje da da ima ima svoje svoje pozori{te pozori{te -- ka`e ka`e Helena Helena elenu Petrovi} mnoge generacije mladih u rodnom gradu, ali i {ire, prepoznaju kao atraktivnu devojku koja pleni svojim temperamentom, markantnom pojavom crnke u prelepim kostimima u kojima se pojavqivala kao plesa~ica ~a~anskog Plesnog kluba “Luna”. Ta scenska svetla su jo{ u ranoj mladosti odredila wen `ivotni put. Diplomirala je glumu u klasi barda srpskog glumi{ta Predraga Ejdusa i ve} ostvarila nekoliko po~etni~kih uloga u aktuelnim serijama i filmovima, sara|uju}i, {to je jo{ va`nije, sa vode}im re`iserima. Za mladog i ambicioznog ~oveka, koji po

H

pravilu ma{ta o velikoj karijeri, Helena Petrovi} stoji ~vrsto na zemqi, realna je i neoptere}ena... To potvr|uje i weno zrelo razmi{qawe kroz odgovor na pitawe o obnavqawu profesionalnog pozori{ta u ^a~ku. U tom stavu ogleda se i su{tinski odnos jednog profesionalca prema umetnosti ili bilo kojoj vrsti posla: “Nema velikih i malih uloga, postoji dobro ili lo{e ura|en posao!” Budu}nost je sigurno pred wom... Stasala si u ^aku i ostala prepoznatqiva po anga`ovawu u Plesnom klubu “Luna”. Koliko je ovaj afinitet uticao na izbor budu}e profesije? [ta ti je ples zna~io i doneo u karijeri? - Moji prvi plesni koraci uz prepoznatqivu melodiju iz ~uvenog mjuzikla Meri Popins „Chim Chim Cheree“ zauvek su me vezali za podijum i daske koje `ivot zna~e. Plesni klub “Luna” je zapravo moja odsko~na daska u plesnoj karijeri. U klubu sam provodila sate i sate treniraju}i, po zavr{etku ~asova u Gimnaziji, dok su moji drugari odlazili ku}i, ja sam odlazila na probe, ali pored toga, tu sam

stekla prijateqe za ceo `ivot. Sve pehare, medaqe i priznawa, ne bih mogla da dobijem bez divnih trenera koje sam imala. Moj prvi trener je bila Ina Eri}, koja me je nau~ila osnovnim koracima, a kasnije je posao glavnog trenera preuzela Marija Lazarevi}. Zahvaquju}i plesu upoznala sam mnoge narode, razne kulture, specifi~nosti i posebnosti pojedinih narodnosti, stekla prijateqe {irom Evrope. Emotivan je bio moj rastanak sa gradom u kojem sam odrasla i zavolela ples, ali istovremeno je bio i neizbe`an. Odlazim u Beograd i nastavqam ples u ~uvenom Plesnom klubu “Vra~ar”, ali sam jo{ uvek emotivno vezana za, kako ja ~esto ka`em - moj Plesni klub “Luna”, i rado se odazivam svakom pozivu da u~estvujem u koncertima i nastupima. Ko je otkrio tvoj gluma~ki talenat, gde si prvi put stala na scenu i koja uloga je to bila? - Gluma~ki talenat prepoznala je uciteqica Dana, kada smo igrali predstavu za Dan {kole pod nazivom „Biber~e“, dramskog pisca Qubi{e \oki}a. Tada sam bila pohvaqena za najboqe odigranu ulogu majke. Imala sam sre}e da se deo filma „@ivot je ~udo”, svetskog rediteqa Emira Kusturice snimao ba{ u ^a~ku, kada sam kao statista sa zadatkom, imala jednu re~enicu koja je za mene zna~ila mnogo. Naime, tog momenta bila sam sigurna da je moj poziv gluma. I tako je i bilo. Zavr{la si glumu u klasi sjajnog Predraga Ejdusa. Koliko si nau~ila od ovog velikog ~oveka i glumca, na ~emu je kao pedagog i

Zorica Le{ovi} Stanojevi}


24

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE


25

KUHIWA

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

GLAVNO JELO

WEGU[KI ODREZAK

HOTEL LIVADE

80 grama sviwskog karea, 20 grama wegu{kog pr{uta, 20 grama ka~kavaqa, so, bra{no, jaje, prezla

PILE]I FILE U PAN^ETI 80 grama pile}eg filea, 40 grama pan~ete

SOS OD PE^URAKA 500 grama sve`ih pe~uraka, 10 grama pan~ete, pavlaka za kuvawe

PUWENI KROMPIR

VO]NO GNEZDO

50 grama kajmaka, 20 grama ka~kavaqa

ME[ANA SALATA • Paradajz, krastavac, vitaminska /sve` kupus, qubi~asti kupus, {argarepa, zelena salata, sok od limuna, maslinovo uqe / • Hleb - proja

KALATEA (CALATHEA)

POLO@AJ Idealno mesto za kalateu je vrlo svetlo mesto, ali ne izlo`eno direktnom suncu (ideano je da bude na isto~nom ili zapadnom prozoru). Leti biqka podnosi povi{enu vla`nost do 30 C, a zimi 18 C. ZALIVAWE Potrbna joj je ravnomerna vla`nost zemqe i visoka vla`nost vazduha (oro{avawe) - preterana

koli~ina vode mo`e izazvati truqewe korena. PRIHRANA Od prole}a do jeseni prihrawuje se svakih 8 do 10 dana, a zimi jednom nedeqno. KLATEA KROKATA mo`e da cveta u prole}e (naranxasti cvetovi) samo ako je prezimela na temperaturi ve}oj od 19 C i da je izlo`ena suncu vi{e od deset sati.

HLADNO PREDJELO •Sviwska pr{uta •Gove|a pr{uta •Wegu{ki pr{ut •Rolovana {unka sa kajmakom i ajvarom •Pile}a salata / pile}e belo meso, majonez, kisela pavlaka, za~in / Kajmak Feta sir Puweno jaje i kulen, majonez

NAPRAVITE SRCE OD BARENOG JAJETA Pratite brojeve na fotografijama i vrlo jednostavno }ete napraviti bareno jaje u obliku srca.

50 grama mlevene plazme, sok od pomoranxe, 100 grama {laga, 100 grama kisele pavlake, 100 grama raznog vo}a, 50 grama vo}nog sladoleda Priprema: Sjediniti mlevenu plazmu i sok od pomoranxe. Mikserom umutiti {lag i mleko. Dodati kiselu pavlaku i sjediniti fil. Na mlevenu plazmu premazati onu masu, ukrasiti sa svih strana, iseckati razno vo}e, u sredinu servirati jednu kuglu vo}nog sladoleda.

ako se ne preporu~uje da se vi{e puta koristi isto uqe za kuvawe, ponekad nemamo izbora. U tom slu~aju u wemu prvo propr`ite malo |umbira, jer }e on pokupiti sve mirise i ukuse od prethodnog kuvawa.

I

a se ne bi raspalo tvrdo kuvano jaje, no` kojim se se~e prethodno pokvasiti toplom vodom.

D

zagorelu {erpu sipati pola sir}e, pola vodu, zagrejati do kqu~awa i ostaviti tako 5 minuta, zatim je sklonite sa vatre i ostavite 30 minuta.

U

iris ribe - Ukloni}ete ga ako ruke dobro istrqate soqu, pa potom operete u hladnoj vodi. Da bi se uklonio miris morske ribe sa posu|a, treba sudove dobro izbrisati talogom od crne kafe, pa ih zatim oprati u hladnoj vodi.

M


[TA DECA KA@U:

26

[ta zna~i otkrivawe?

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

DE^IJA STRANA

Nevena Ru`i}: - Otkrila sam Natu da stalno nosi bebu i spava sa wom. Mislila sam da medved ne spava zimi i leti, da nikad ne spava, a sad sam otkrila da spava zimi, zato {to mu je hladno.

Bojana Ne{ovi}:

- Andrijana se sakrila, a ja sam je otkrila mojoj drugarici Marijani.

Marija Mari}:

- Otkriti ne{to zna~i kad ti prona|e{, a onda sazna{ {ta je to.

Viktor Gladanac:

Marta Vidojevi}:

Andrijana Obrenovi}:

- Otkrio sam nove unutra{we organe, nau~io sam o novim ~ulima {to do sada nisam znao.

- Kada nekom otkrijem tajnu. Otkrila sam da je Janko ponekad nemiran, ustao je kada je mama rekla da legne.

- Mama mi nije rekla za tortu kad mi je bio ro|endan, a ja sam je otkrila.

Pred{kolska grupa vrti}a “Mali kapetan�, vaspita~ica Ane Naran~i} i Vesne Vu~kovi}.

PRED[KOLSKA USTANOVA "NA[A RADOST" LU^ANI

POSETA FARMI eca i vaspita~i starije jaslene grupe PU "Na{a radost" posetili su nedavno jedno seosko doma}instvo. Mali{ani su imali priliku da bli`e upoznaju doma}e `ivotewe i wihove karakteristike. Mala ekskurzija do obli`ewe farme uprili~ena je za 16 mali{ana, a na wihovom putu u sjajnu avanturu pratili su ih vaspita~i, dve medicinske sestre, dva roditeqa i stru~ni saradnik. Iako deca do tada nisu imala mnogo iskustava vezanih za selo, znala su od kojih se `ivotiwa dobijaju mleko, meso, jaja... Kako ka`u vaspita~ice, odgovori su zaslu`ili ~istu peticu. Nezaboravni provod kod gostoqubivih doma}ina i daqe je tema svakodnevnih de~jih razgovora.

D

PRED[KOLSKA USTANOVA "SUNCE" GORWI MILANOVAC

RANO UJUTRU BRZI VOZ SE KRE]E, HAJDE, DECO, DA BEREMO CVE]E... ekreaciju za najmla|e u obdani{tu osmislile su dve Sne`ane, vaspita~ice koje ih redovno uvode u svet bajki. Uz zanimqive pesmice, klinci i klinceze se spretno pewu na sprave i provla~e ispod mosti}a i za wih to predstavqa pravo u`ivawe. Koliko su zabavne de~je igre i koliko im radosti donose - najboqe govore {iroki de~ji osmesi! Osim zanimqivih pesmica i igre, vaspita~ice mali{ane uvode i u svet boja, pa su svi zajedno oslikali svoje stare benkice, kapice i zeke. Pogledajte sami, na wihovim kreacijama mogu da im pozavide i veliki modni dizajneri.

R


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

MARKETING

marketing 032/342-276

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE - Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

Kontakt telefon 063 635 033

27


28

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

LU^ANI

PRED[KOLSKA USTANOVA „NA[A RADOST” OBELE@ILA SVOJ DAN

U DUHU MUZI^KIH I MODNIH

TRENDOVA PRO[LOSTI KULTURNI VODI^ LU^ANA Program De~jeg vrti}a “Na{a radost“ 7. april u 12 ~asova, Centar za kulturu u Gu~i U sklopu proslave Dana vrti}a, pored sve~anosti u Lu~anima, ova ustanova organizuje program i u Gu~i, u sali Centra za kulturu, 7.aprila u 12 ~asova.U prigodnom programu, koji su osmislili vaspita~i, uz vesele note i igru, najmla|i stanovnici Op{tine pokaza}e svoje ume}e.

red{kolsaka ustanova „Na{a radost“ iz Lu~ana, proslavila je 45. ro|enadan. Sve~ana priredba ogranizovana je u Domu kulture u Lu~anima i ona predstavqa va`an kulturni doga|aj za celu op{tinu. Prigodni program povodom ro|endana Pred{kolske ustanove su pripremili deca i vaspita~i. Sala Doma kulure je bila popuwena do posledweg mesta. Osim dece i vaspita~a, u realizaciji predstave na svoj na~in su u~estvovali i roditeqi, koji su najve}im delom finansirali garderobu dece za izlazak na binu. Tema ovogodi{we priredbe bio je „Vremeplov“. Deca su, zajedno sa vaspita~ima, na simboli~an na~in prikazala {ta je bilo popularno u pret-

P

hodnim decenijama, koju su muziku voleli da slu{aju wihovi roditeqi i {ta je bilo najpopularnije kod najmla|ih. Sve to su verodostojno prikazali na sceni svojim kostimima, uz popularne muzi~ke numere. Mladi vaspita~i su bili na bini zajedno sa decom i svojim prisustvom upotpunili ceo do`ivqaj pro{lih vremena. - Priredbe koje organizuje Pred{kolska ustanova su na~in da se zahvalimo svim svojim saradnicima koji nam poma`u u realizaciji vaspitno-obrazovnih aktivnosti. Na na{e priredbe rado dolaze i predstavnici Op{tine, javnih preduze}a, vaspitno-obrazovnih institucija i drugih ustanova, sa kojima tokom godine sara|ujemo. Takvi doga|aji su i lep povod da pozovemo i na{e penzi-

Prvi vrti} u draga~evskom kraju osnovan je 1. aprila 1969. godine u Lu~anima i u wemu je boravilo {ezdeset mali{ana. Monta`ni objekat za sme{taj dece u Gu~i podignut je 1972. godine. U wemu je bilo sme{teno stotinak de~aka i devoj~ica. Vrti} je imao ure|eno dvori{te i moderne sprave za igru. Kako je vreme odmicalo, monta`ni objekti su postajali pretesni za dnevni boravak dece, {to je uslovilo i izgradwu savremenijih objekata za tu namenu. Novi vrti} u Lu~anima izgra|en je 1980. godine, a u Gu~i tri godine kasnije. U Pred{kolskoj ustanovi “Na{a radost” u Lu~anima svakodnevno boravi oko 36O mali{ana, razvrtanih u 20 vaspitnih grupa. Vaspitnoobrazovni rad se realizuje za decu do pet godina. U oba obdani{ta postoje po dve jaslene grupe - mala|a i starija. Osim standardnog rada, ova ustanova uspe{no realizuje i pripremni pred{kolski program. Priprema i realizacija vaspitno-obrazovnih aktivnosti zavisi od uzrasta dece i zasnovana je na savremenim metodama pedago{ke prakse, uz kreativno anga`ovawe vaspita~a. Proces vaspitnog rada je pra}en stalnim unapre|ivawem i stru~nim usavr{avawem vaspita~a i medicinskih sestara na stru~nim predavawima u Ustanovi ili seminarima koje je akreditovalo nadle`no ministarstvo. Tokom godine u vrti}ima konstantno traje upis dece. Grupe su uvek pune, ponekad i malo brojnije, ali opet sve u dozvoqenim granicama. onere, koji rado dolaze da se dru`e sa decom i kolegama. Posebnu ~ast ukazali smo Adamu Ikodinovi}u, koji je donirao stan Pred{kolskoj ustanovi, i za ovaj sve~ani dan doneo 350 ~okolada da obraduje mali{ane - rekla je Qiqana Dmitri}, direktorka Pred{kolske ustanove “Na{a radost”, komentari{u}i lepu praksu, koju neguje wihova ustanova. U realizaciji priredbe u~estvovale su sredwe, starije i pred{kolske grupa iz oba vrti}a, a to je ukupno oko 200 dece. V. S.

Koncert u~enika Muzi~ke {kole „Dr Vojislav Vu~kovi}“ ^a~ak, odeqewa u Gu~i i Lu~anima, odsek harmonika 15. april u 19 sati, Centar za kulturu u Gu~i U saradwi Centra za kulturu i sport op{tine Lu~ani u Gu~i i Muzi~ke {kole „Dr Vojislav Vu~kovi}“ iz ^a~ka u utorak, 15. aprila, u 19 sati u sali Centra za kulturu u Gu~i, bi}e prire|en koncert polaznika ove {kole, dece iz Gu~e i Lu~ana.

„Raspevano Draga~evo“ - 22. april u 18 sati, pozornica Centra za kulturu u Gu~i „Raspevano Draga~evo“ je smotra izvornog narodnog stvarala{tva, na kojoj nastupaju truba~i, peva~i, igra~i, svira~i na starim instrumentima, kaziva~i narodnih mudrosti i predawa, zdravi~ari i kulturno-umetni~ka dru{tva. Prva smotra odr`ana je 1961. godine i traje do dana{weg dana. Organizuje se na tre}i dan Vaskrsa. Narod draga~evskog kraja ima sklonost ka pesmi, igri, obi~ajima... Peva se tokom veseqa, dok se radi u ku}i, ore, kopa... Manifestacija “Raspevano Draga~evo” se organizuje da bi se taj lepi obi~aj sa~uvao. Ove godine smotra se odr`ava po 54. put. U programu }e u~estvovati truba~ki orkestri, draga~evske peva~ke grupe, solisti na fruli, kaziva~i zdravica i kulturno-umetni~ko dru{tvo „Abra{evi}“ iz ^a~ka, kao i ogranak ovog KUD-a iz Gu~e. Organizator manifestacije „Raspevano Draga~evo“ je Centar za kulturu i sport op{tine Lu~ani.

BIOSKOP Na bioskopskom repertoaru Centra za kulturu i sport u Gu~i tokom aprila bi}e prikazan i najnoviji bioskopski hit rediteqa Sr|ana Dragojevi}a Atomski zdesna.


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

29

LU^ANI

ZAPO^ETA IZGRADWA SEOSKOG VODOVODA U KAONI @iteqi Kaone godinama unazad mu~e muku sa nesta{icom vode. Tokom leta wihovi bunari mahom presu{uju, pa su prinu|eni da vodu donose ili prevoze traktorima do svojih doma}instava. Iako su postojali dobri izgledi da se wihov dugogodi{wi problem razre{i jo{ devedesetih godina pro{log veka, vodovod nije izgra|en, a na podru~ju sela postoje dva dobra izvori{ta. Zahvaquju}i anga`ovawu rukovodstva lokalne samouprave, pri~a o zdravoj pija}oj vodi za me{tane Kaone postala je definitivno realnost. Nedavno je u ovom selu zapo~eta prva faza izgradwe vodovoda. Izvori{ta”Mala” i “Brezje” raspola`u kapacitetom od 2,5 litara vode u sekundi, {to dnevno iznosi vi{e od 200 kubika, tako da mogu da podmire potrebe svih doma}instava u Kaoni, pa ~ak i delu Milatovi}a. Kaoni `ivi oko 650 me{tana. Iako je ovo draga~evsko selo nekada bilo op{tina i svrstavalo se me|u veoma razvijene sredine, u proteklih dvadesetak godina nije mnogo napredovalo, ka`e predsednik Saveta mesne zajednice Milivoje Rajovi}. U selu ima mnogo stara~kih doma}instava i {ezdesetak ne`ewa. Mnogo mladih je u proteklom periodu napustilo rodna ogwi{ta. Vodosnabdevawe je najve}i problem me{tana, jer tokom leta nemaju vode ni za najelementarnije po-

U

ZA DVA I PO MESECA VODA U 40 DOMA]INSTAVA

trebe, a da se ne govori o navodwavawu useva, a zna se da wihovi glavni prihodi poti~u od poqoprivrede. - Da bi se mladi qudi opredelili za `ivot u selu, neophodno je da imaju obezbe|ene dobre uslove za `ivot. Imamo struju i telefone, ali za normalan `ivot nam je, pre svega, neophodno stabilno snabdevawe vodom i boqe stawe puteva. Ekonomska kriza jeste, u neku ruku, usporila odliv mladih qudi sa sela, ali ne zna~i da }e se ovakav trend nastaviti i u budu}em periodu, ukoliko ne obezbedimo elementarne uslove za `ivot me{tana ka`e Rajovi}. On nagla{ava da izgradwa vodova predstavqa temeq budu}eg razvitka sela. - Qudi iz Kaone vuku vodu za potrebe svojih doma}instava cisternama,

danas u 21. veku, a na svom podru~ju imaju dva dobra izvori{ta. To je sasvim neverovatna situacija. U Kaoni sam ro|en i ovde sam rastao. Se}am se da je ovo selo {ezdesetih i sedamdesetih godina pro{log veka bilo jedno od naprednijih mesta i to ne samo u na{oj op{tini, ve} i na podru~ju zapadne Srbije. Poqoprivreda je cvetala. Zemqoradni~ka zadruga se bavila otkupom svih mogu}ih poqoprivrednih proizvoda: krompira, jabuke, maline, pe~uraka, rakije... Imala je ~etrdesetak radnika i mno{tvo kooperanata. Sa nestankom zadruge, za `iteqe Kaone su nastupila te{ka vremena, jer su morali, osim o proizvodwi, da razmi{qaju i o prodaji svojih proizvoda. Akcija za izgradwu seoskog vodovoda je pokrenuta jo{ 1988. godine. Preduze}e “Milan Bla-

gojevi}” je planiralo da u Kaoni otvori svoj pogon za proizvodwu cev~ica za sokove, a osnovni uslov je bio da se obezbedi voda isti~e Slobodan Kori}anac, ~lan Op{tinskog ve}a. On dodaje da je projektna dokumentacija za seoski vodovod ura|ena 1989, a kapta`a i bazen su zavr{eni 1991. ili 1992. godine. Radovi su obustavqeni zbog ekonomske krize. Kako isti~e Kori}anac, zahvaquju}i rukovodstvu lokalne samouprave, ovih dana zapo~eta je prva faza izgradwe vodovoda u ovom selu. U prvoj fazi izgradwe vodovoda bi}e ura|eno 2.700 metara vodovodne mre`e. Procewena vrednost ove investicije je 6.800.000 dinara. Zahvaquju}i povoqnoj ponudi izvo|a~a radova beogradske kompanije “Telegrup”, po-

ZAVR[ENA AKCIJA „DRAGA^EVO RU@OM OGRA\ENO“

ZA LEP[E DRAGA^EVO U

saradwi sa preduze}ima “Agromobil” iz Gu~e i “Monteagro” iz Beograda, koja su obezbedila 4.000 sadnica ru`a, u proteklih desetak dana Turisti~ka organizacija op{tine Lu~ani je organizovala akciju “Draga~evo ru`om ogra|eno”. U ponedeqak, 24. marta, u dvori{tu Muzeja trube u Gu~i radnici TO “Draga~evo” su delili sadnice gra|anima Gu~e, a u utorak, 25. marta, ista ovakva akcija je organizivana i ispred Doma kulture u Lu~anima. Pokazalo se da su `iteqi Draga~eva bili veoma zainteresovani da zasade ru`e i ulep{aju svoje `ivotno okru`ewe. Sadni materijal je, tako|e, uru~en svim osnovnim i sredwim {kolama, vrti}ima, javnim ustanovama, preduze}ima i institucijama u op{tini.

Ciq akcije je da se javne povr{ine i dvori{ta, kao i prostori ispred stambenih zgrada, {to lep{e urede. Ina~e, re~ je o vi{egodi{wim sadnicama, tako da akcija nema jednokratni karakter, a mo`e se o~ekivati weno negovawe i u budu}em periodu, o ~emu je i postignut dogovor sa darodavcima, ka`u u Turisti~koj organizaciji “Draga~evo”. Kreatori akcije su se potrudili da ona dobije i dostojan naziv. Kao moto akcije upotrebili su stihove poznate pesme o Draga~evu “Draga~evo ru`om ogra|eno, pola ru`om, pola bosiokom”. Kako najavquju organizatori, u slede}oj akciji }e gra|anima i institucijama, pored sadnica ru`a, deliti i seme bosioka. V. S.

~etni radovi ko{ta}e 4.200.000 dinara. Planirano je da se prva faza radova zavr{i za 75 dana. Investitor radova je op{tina Lu~ani i kako isti~e Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine, rukovodstvo lokalne samouprave je jo{ pro{le godine dogovorilo sa me{tanima ovog sela da se voda sa izvori{ta sa ovog podru~ja iskoristi za vodosnabdevawe doma}instava Kaone, Vlasteqice i dela Milatovi}a, kako bi se wihov dugogodi{wi problem definitivno razre{io. Vi{e od 200 potencijalnih korisnika se izjasnilo da svojim sredstvima u~estvuje u izgradwi vodovoda, a u~e{}e iznosi izme|u 400 i 500 evra. Kada se zavr{i prva faza izgradwe vodovoda, a to zna~i za dva i po meseca, vodu }e dobiti 40 doma}instava u Kaoni. Budu}i korisnici novog vodovoda su, tako|e, {kola, ambulanta, prodavnice i ugostiteqski objekti, koji su godinama unazad radili ote`ano zbog nedostatka vode u su{nom periodu godine. Izrada projekatne dokumentacije za drugu fazu izgradwe vodovoda je privedena kraju i ko{tala je oko dva miliona dinara. U toku je i razre{avawe imovinsko-pravnih odnosa za izradu kapta`e na drugom izvori{tu. Kako isti~e Kori}anac, lokalna samouprava je i u ovoj godini obezbedila 6.000.000 dinara za daqu izgradwu vodovoda. Realizacijom druge

faze investice, vodu }e dobiti jo{ 170 doma}instava Kaone i dela Milatovi}a. Predsednik op{tine se nada da }e izgradwa vodovoda biti zavr{ena u nekom optimalnom roku i da }e oko 200 doma}instava sa tog podru~ja na taj na~in trajno razre{iti problem vodosnabdevawa. Nakon zavr{etka prve faze 40 doma}instava }e dobiti vodu. Izgradwa vodovoda se finansira buxetskiim sredstavima Op{tine, ali i u~e{}em me{tana. Kako isti~u nadle`ni u lokalnoj samoupravi, da bi investiciju izneli do kraja, neophodna im je pomo} Republike ili donatora. Kako ka`e Kori}anac, kada se zavr{i prva faza izgradwe vodovoda, bi}e raspisan tender za izgradwu bazena kapaciteta 100 kubika vode na brdu u Pajovi}ima, odakle }e voda slobodnim padom stizati do svih doma}instava u Kaoni. Celokupan projekat vodosnabdevawa je vredan oko 134 miliona dinara, ali se nadle`ni u Op{tini nadaju da }e izgradwa ovog vodovoda ko{tati upola mawe, jer su u predra~unu zara~unate maksimalne cene. S obzirom na to da firme u dana{wim uslovima privre|ivawa nemaju mnogo posla, o~ekuje se da }e na tendereru u~estvovati sa daleko povoqnijim ponudama, {to bi pojeftinilo izgradwu seoskog vodovoda. V. S.


30

GORWI MILANOVAC

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

GIMNAZIJA „TAKOVSKI USTANAK” DRUGI PUT U^ESTVUJE U PROJEKTU ME\UNARODNE RAZMENE U^ENIKA

SPECIJALNI PRIJEM ZA \AKE IZ NEMA^KE P redsednik op{tine Milisav Mirkovi} uprili~io je u ponedeqak, 31. marta, prijem za 11 u~enika iz nema~kog grada Barleben, koji }e do kraja nedeqe biti gosti Gorweg Milanovca i wihovih vr{waka iz Gimnazije “Takovski ustanak”. Predsednik op{tine je gostima iz Nema~ke po`eleo dorodo{licu i dobru saradwu sa vr{wacima iz gorwomilanova~ke op{tine, dodaju}i da }e ovakve akcije uvek imati podr{ku lokalne samouprave. Predlo`eno je, tako|e, da se predstavnici lokalne vlasti ukqu~e u organizovawe planiranih do~eka {kolskih delegacija, u ciqu razmene pozitivnih i primewivih iskustva iz vi{e oblasti. Gimnazija “Takovski ustanak”, ve} drugu godinu za redom, u~estvuje u projektu “Konekting klasrum”, koji podrazumeva me|unarodnu razmenu u~enika odeqewa koji poha|aju na-

KULTURNI VODI^ GORWEG MILANOVCA Izlo`ba o Merlin Monro - subota, 5. april, u 19 sati, Likovna galerija Timoti Gaskin, umetnik iz SAD u subotu, 5. aprila od 19 sati u Likovnoj galeriji Kulturnog centra predstavi}e izlo`bu slika na temu “Merlin Monro”. Merilin Monro bila je ameri~ka filmska glumica, peva~ica, model i zabavqa~ica. Filmsku karijeru je po~ela 1947. malim ulogama, a pa`wu publike i kriti~ara privukla je sporednom ulogom u kultnom filmu “Sve o Evi”, sa Beti Dejvis u glavnoj ulozi.

Izlo`ba “@elezni~ka 35” - subota, 5. april, Galerija Doma kultura stavu na dva jezika. Ovakve posete {kolskih delegacija predstavqaju izuzetno iskustvo za |ake i ne{to {to }e pamtiti ~itavog `ivota, jer ovakvim uzajamnim posetama na najlep{i na~in mogu da upoznaju kulturu drugog naroda. U~enici iz Nema~ke,

zajedno sa vr{wacima iz gorwomilanova~ke Gimnazije, poseti}e aktiviste Crvenog krsta. Prodajom razglednica na gradskom trgu, poku{a}e da prikupe sredstva za Udru`ewe roditeqa dece ometene u razvoju. Gosti iz Nema~ke }e posetiti Mokru Goru i

Ostrvicu, a krajem nedeqe svojim doma}inima }e prezentovati dokumentarni film koji }e snimiti tokom svog boravka u Srbiji. Gorwomilanova~ki gimnazijalci }e u junu krenuti u uzvratnu posetu u~enicima iz Barlebena. V. S.

ODR@ANA 41. SEDNICA OP[TINSKOG VE]A U GORWEM MILANOVCU

USVOJEN NACRT LOKALNOG

AKCIONOG PLANA Gorwem Milanovcu je u ponedeqak, 31. marta, odr`ana 41. sednica Op{tinskog ve}a. Osim razmatrawa i usvajawa izve{taja o radu Doma zdravqa i Apotekarske ustanove za prethodnu godinu,

U

~lanovi Ve}a su diskutovali i o raspisivawu referenduma u Prawanima, ali i problemu vodosnabdevawa u varo{ici Rudnik. Me{tani Prawana }e imati priliku da se 2, 3, i 4. maja na referen-

dumu izjasne o raspisivawu samodoprinosa. U narednih pet godina trebalo bi da se prikupi vi{e od deset miliona dinara od sredstava prikupqenih samodoprinosom. Nezadovoqstvo me{tana Rudnika

zbog nesta{ica vode, izra`eno na nedavno organizovanom skupu, dospelo je i na dnevni red Op{tinskog ve}a. Ve}nici su zadr`ali stav da je jedino mogu}e i trajno re{ewe ovog problema dovo|ewe rzavske vode u

rudni~ku varo{icu, a da bi se uspe{no realizovao jedan takav projekat, pored lokalne samouprave i me{tana, neophodno je da u wemu u~estvuju Republika i zainteresovani rudni~ki privrednici. Kako je istakao predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, problem vodosnadbevawa Rudnika mora da se re{i, ali bez uplitawa politike. Porukom Ive Andri}a „Mladost je sre}no doba u kome ~ovek po~iwe da veruje u sebe, a jo{ nije prestao da veruje drugima“, zapo~ela je izlagawe na~elnica dru{tvenih delatnosti o Nacrtu lokalnog akcionog plana za mlade op{tine Gorwi Milanovac u periodu 2014 - 2018. godine. Ovim akcionim planom su definisane konkretne mere koje }e pomo}i zapo{qavawe, samozapo{qavawe, ali i podsticawe preduzetni{tva kod mladih Milanov~ana. Milanova~ki ve}nici su usvojili i predlog odluke da se komunalna taksa ubudu}e pla}a do 15. u mesecu. Kada ovaj predlog pro|e skup{tinsku proceduru, odluka o naknadama za kori{}ewe gradskog gra|evinskog zemqi{ta bi}e ukinuta, jer je ova vrsta prinadle`nosti postala sastavni deo poreza na imovinu gra|ana. V. S.

Kulturni centar Gorwi Milanovac predstavi}e u sutra, 5. aprila, u 20 sati u Galeriji Doma kulture izlo`bu “@elezni~ka 35”. Re~ je o izlo`bi radova mali{ana iz Gorweg Milanovca, koji su se tokom bombardovawa Savezne Republike Jugoslavije, pre petnaest godina, skrivali u skloni{tu @elezni~ke ulice. “Sve se zbilo i dogodilo u skloni{tu zgrade, ovde kod nas u @elezni~koj 35. Kada se za~uju sirene, mi deca, sada ve} odrasli qudi, odlazili smo u ovo na{e skloni{te. Da bi nekako ti sati br`e pro{li, do{li smo na ideju da slikamo, da se bavimo umetno{}u i na taj na~in pobedimo i strah i vreme neizvesnosti, vreme rata. Od ideje pa do danas pro{lo je 15 godina. Mi smo bombardovawe, bar mislimo pobedili na ovaj lep na~in i posle toliko godina re{ili smo da se podsetimo tog vremena. Ponosni smo na Vojkana, Draganu, Katarinu i Tijanu, koji su krenuli stazama umetnosti, kao i na Milenu, Jeku, Katarinu, Desanku i Slavicu kojima je slikawe hobi. Verujemo da je ba{ to vreme provedeno u skloni{tu mnogima bila `ivotna prekretnica. Ovde, u skloni{tu rodila se kod mnogih qubav za umetnost, a prizna}ete qubav pobe|uje sve”, isti~u autori izlo`be.

Promocija kwige “Sa~uvana ogwi{ta – Leu{i}i” - ponedeqak, 7. april, 19 sati u Domu kulture Povodom stogodi{wice od po~etka Prvog svetskog rata i Dana op{tine Gorwi Milanovac, Kulturni centar u ponedeqak, 7. aprila, u 19 sati u sali Doma kulture organizuje promociju kwige “Sa~uvana ogwi{ta – Leu{i}i”, autora @ivka Peri{i}a, novinara i publiciste iz Gorweg Milanovca. Re~ je o kwizi koja predstavqa svojevrsnu hroniku stradawa me{tana Leu{i}a i okolnih sela u Prvom i Drugom svetskom ratu. Posebni prilozi kwige su imena svih izginulih u oba rata, kao i imena stradalih `ena u Drugom svetskom ratu iz op{tine Gorwi Milanovac.


31

GORWI MILANOVAC

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

NA FESTIVALU POZORI[NOG STVARALA[TVA „[KOLSKA SCENA” NASTUPILO OKO 150 U^ENIKA

POZORI[NE PREDSTAVE ZA PAM]EWE!

vogodi{wu „[kolsku scenu“, festival pozori{nog stvarala{tva gorwomilanova~kih u~enika osnovnih i sredwih {kola otvorili su u ponedeqak, 31. marta, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} i direktor Kulturnog centra Dragan Arsi}, po`elev{i svim u~esnicima puno uspeha u izra`avawu gluma~ke darovitosti. - Ciqajte na Mesec! Ako i proma{te - bi}ete me|u zvezdama - poru~io je u~esnicima festivala direktor Kulturnog centra, dodaju}i da dok ~ovek u~i i ima `equ da se usavr{ava u bilo kojoj oblasti - on mo`e uspeti. Mali{anima iz vrti}a, u~esnicima manifestacije, i wihovim roditeqima predsednik op{tine je obe}ao svesrdnu pomo} i neophodnu podru{ku u daqem radu. - O~igledno je da omladina Gorweg Milanovca voli gluma~ki poziv i ima dara za tu vrstu umetnosti. To potvr|uju brojna priznawa ne samo amatera, ve} i brojnih gorwomilanova~kih profesionalnih glumaca u beogradskim pozori{tima. Zato }emo i daqe pomagati ovakve ma-

O

nifestacije. Vrlo brzo }emo raditi i na tome da kultura ovog grada dobije novi Dom kulture, jer to zaista i zaslu`uje - rekao je predsednik op{tine Mirkovi}. Organizatri festivala su Milanova~ko pozori{te i Kulturni centar. Programom manifestacije obuhva}eno je 12 predstava, od kojih su tri revijalne. Ovogodi{wi pozori{ni festival su vrlo uve`banim i duhovitim nastupom otvorili polaznici PU „Sunce“, uzrasta ~etiri i pet godina, kola` programima „Sve boje prole}a“„ i „ Stru~wak za spavawe”. Osim u klasi~nim pozorisnim komadima: „Koncert za Nevenu“ (Tode Nikoleti}), „Je`eva ku}ica“ (Branko ]opi}), „^udesni san malog \or|a“ (Maja Radoman Cveti}anin), „Moja mama je klinceza“ (Savo [kobi}), „Sedam Sne`ana i patuqak“ (Tode Nikoleti}), „[kolsko zvonce“ (Momir Dragi}evi}), „Pokondirena tikva“, odlomak (Jovan Sterija Popovi}) i „Pri~a o princu jedincu“ (Branko Stevanovi}), posetioci manifestacije su u`ivali i u lutkarskoj predstavi „Tri praseta“ (Lucija Tasi}).

ME\UNARODNI BIJENALE UMETNOSTI MINIJATURE

SVE^ANO PROGLA[EWE POBEDNIKA 8. APRILA ulturni centar Gorwi Milanovac u utorak, 8. aprila, u 13 ~asova, u konferecijskoj sali Turisti~ke organizacije Srbije (^ika Qubina 8, drugi sprat) u Beogradu, organizuje konferenciju za novinare povodom otvarawa 12. Me|unarodnog bijenala umetnosti minijature u Gorwem Milanovcu. Tom prilikom bi}e saop{tena i imena nagra|enih umetnika. Ova najve}a i najobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata, pod pokroviteqstvom op{tine Gorwi Milanovac i Ministarstva kulture i informisawa Republike Srbije ulazi u dvadesetpetu godinu postojawa. U osam izli`benih kategorija: slikarstvo, grafika, skulptura, crte`, primewena umetnost, fotografija, intermedija i sakralna umetnost bi}e predstavqeno 828 radova, koje potpisuje 526 autora iz 28 zemaqa. Prihva}eni su samo originalni radovi, nastali u posledwe dve godine, oceweni kao dela visokog umetni~kog i profesionalnog dometa. Spisak svih izlaga~a nalazi se na sajtu: www.kcgm.org.rs. Na konferenciji }e govoriti Ja-

K

U predstavama je nastupilo oko 150 u~enika iz osnovnih {kola „Ivo Andri}“, „Takovski ustanak“, „Kraq Aleksandar Prvi“, „Mom~ilo Nastasijevi}“, „Desanka Maksimovi}“ i „Arsenije Loma“ . Revijalnu predstavu „Pogodi ko nam dolazi u tim“ odigra}e u~esnici projekta Crvenog krsta „Promocija humanih vrednosti“ prilikom sutra{we sve~ane dodele nagrada u 18 sati, koja }e ozna~iti i kraj manifestacije. Najboqa predstava, najboqa mu{ka i najboqa `enska uloga, bi}e progla{eni po starosnim kategorijama. Mla|im osnovcima pripa{}e i nagrada za iskazanu gluma~ku darovitost “Bora Atanaskovi}”. Prenosivi Gran pri, rad Dragana Driwakovi}a, umetnika iz Gorweg Milanovca, od 2010. godine dodequje se i za najboqu lutkarsku predstavu. Ovogodi{wi pozori{ni festival, osmi po redu, realizuje se pod pokroviteqstvom op{tine Gorwi Milanovac, preduze}a “Tapa-Tapa” i Fonda „Takovo“. V. S.

ZAVR[ENO OP[TINSKO TAKMI^EWE „PESNI^E NARODA MOG“

PROGLA[ENI NAJBOQI RECITATORI

ulturni centar Gorwi Milanovac, u saradwi sa Savezom amatera Srbije u petak, 28. marta, organizovao je op{tinsko takmi~ewe recitatora “Pesni~e naroda mog”. Na smotri, odr`anoj u Norve{koj ku}i, u tri starosne kategorije, predstavili su se pobednici nedavno odr`anih {kolskih nadmetawa recitatora. U kategoriji mla|ih osnovaca plasman na okru`nu smotru izborili su: Petar Arsi} (O[ ”Kraq Aleksandar I”, Gorwi Milanovac), Kristina Kova~evi} (O[ “Desanka Maksimovi}i”, G. Milanovac) i Mina Nedeqkovi} (O[ Kraq Aleksandar I”, G. Milanovac). U kategoriji recitatora od 5. do 8. razreda najboqi me|u najboqima bili su: Iva Gavrilovi} (O[ Kraq Aleksandar I”, G. Milanovac), Doroteja Ili} (O[ “Mom~ilo Nastasijevi}”, G. Milanovac) i Obrad Radevi} (O[ “Mom~ilo Nastasijevi}i”, G. Milanovac). Odlukom `irija: Ane Barali}, profesora srpskog jezika i kwi`evnosti, Sla|ane Mijatovi}, profesora srpskog jezika i kwi`evnosti i Branke Vukovi}, diplomiranog filologa svetske kwi`evnosti, op{tinu Gorwi Milanovac na okru`noj smotri recitatora predstavqa}e i Jovana Panti} u~enica ET[ “Kwaz Milo{” iz Gorweg Milanovca. Okru`na smotra recitatora “Pesni~e naroda mog” bi}e odr`ana u sutra u Gorwem Milanovcu.

K

dranka Dostani}, predsednik Organizacionog odbora, Dragan Arsi}, direktor Kulturnog centra Gorwi Milanovac, Zdravko Vu~ini}, istori~ar umetnosti iz Beograda, i predsednik Umetni~kog saveta Kulturnog centra Rajka Bo{kovi}, istori~ar umetnosti, vi{i kustos Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i ~lan

`irija 12. Bijenala. Konferenciji }e prisustvovati Milan Mileti}, slikar, pokreta~ Bijenala, Neboj{a Savovi} Nes, vajar, tako|e pokreta~ Bijenala i Nikola Kusovac, istori~ar umetnosti, likovni kriti~ar i predsednik `irija prvog Bijenala. V. S.


32

IVAWICA

PLANINE, VE^ITI IZAZOV

„^OVEK I PLANINA“ rajem pro{le sedmice Ivawica je bila steci{te planinara iz ~itave Srbije. Povod je bio Godi{wa skup{tina Planinarskog saveza Srbije, kojoj je prisustvovalo oko 150 predstavnika planinarskih klubova. Tim povodom organizovana je Planinarska tribina pod nazivom “Planine, ve~iti izazov”, a u Plavoj sali Doma kulture je otvorena izlo`ba “^ovek i planina”. Pored ostalog, planinari su u`ivali i u projekciji planinarskog filma, predstavqawu nove kwige o planinarewu, a bilo je re~i i o “Planinarskom glasniku”, koji postoji punih 20 godina. Izborna skup{tina Planinarskog saveza Srbije odr`ana je u subotu, 29. marta, u Ivawici. Osim {to su prisustvovali skup{tini, spasioci

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

SADNICE KUPINE SVE TRA@ENIJE

PODI@U SE NOVI I PRO[IRUJU POSTOJE]I ZASADI

K

bog pro{logodi{we visoke otkupne cene kupine, koja se kretala od 160 do 200 dinara za kilogram, u ivawi~kom kraju raste interesovawe za uzgoj ovog vo}a. Podi`u se novi i pro{iruju postoje}i zasadi, {to potvr|uje i Zoran Radovanovi}, vlasnik “Florive”, jedinog ovla{}enog zastupnika za prodaju sadnica kupine “loh nes”. Uz napomenu da su u pitawu sertifikovane sadnice, on ka`e da je wihova prodaja ve}a nego prethodnih godina. Radovanovi} podse}a da je ova sorta najboqa za plasman kako u sve`em, tako i u zamrznutom stawu, ali i za preradu. Cena sadnica kretala se od 1,30 do 1,50 evra. Proizvo|a~i kupina uveliko se pripremaju za ovu sezonu i nadaju se da }e im se ona i ove godine isplatiti.

Z

Gorske slu`be spasavawa Srbije su ispred Doma kulture, izveli pokaznu ve`bu spasavawa u urbanim uslovima. Prema scenariju ve`be, usled zemqotresa do{lo je do uru{avawa dela stepeni{ta u zgradi. Tom prilikom je te{ko povre|ena jedna osoba. Kontaktirana je Gorska slu`ba spasavawa Srbije, jer je re~ o zahtevnoj spasila~koj operaciji u vertikalnim uslovima, gde je potrebno primeniti specifi~no

znawe, tehniku i opremu za spasavawe sa visina. Spasioci }e, po dolasku na mesto nesre}e, povre|enom najpre ukazati prvu pomo}, spakovati ga u nosilo i, pomo}u sistema tirolske traverze, spustiti sa terase sedmog sprata do platoa ispred Doma kulture, odakle }e unesre}enog preuzeti vozilo Hitne pomo}i. Ovaj doga|aj podr`ali su Vlada Republike Srbije i Ministarstvo omladine i sporta.

KONA^NO POBEDA „JAVOR MATISA“

IZUZETNO VA@NI BODOVI “Javor Matis” je do{ao do izuzetno va`nih bodova savladav{i ~etvrtoplasirani “Novi Pazar” sa 1:0. Gol, svoj prvi u dresu Ivawi~ana, postigao je Stanimir Milo{kovi}, u 45. minutu. Tako je posle skoro osam meseci “Javor” kona~no uspeo da pobedi na doma}em terenu. Posledwi put je kod ku}e slavio 11. avgusta pro{le godine, kada je u prvom kolu savladao “Crvenu zvedu”, sa 4:2. “Javor” je pobegao sa pretposledweg mesta na tabeli i sada je na 13. poziciji sa 20 bodova.

NAGRA\EN GIMNAZIJALAC MILAN ZARI\

„NAJLEP[E PEVAJU ZABLUDE“ a tradicionalnom kwi`evnom konkursu “Gordana Brajovi}”, Centra za kulturu i umetnost iz Aleksinca i “Ve~erwih novosti”, u~enik ~etvrtog razreda, ivawi~ke gimnazije, Milan Zari} osvojio je tre}u nagradu. Priznawe mu je doneo prozni rad “Najlep{e pevaju zablude”. Ovo je wegovo prvo u~e{}e na nekom konkursu, pa je bio vi{e nego iznena|en nagradom. Milan je odli~an u~enik, a da “razvija” literarni talenat poma`e mu profesorka Ilinka Ocokoqi}. Ka`e da pi{e svaki dan, pa }e ohrabren ovim uspehom nastaviti da {aqe svoje radove na konkurse. Konkurs nosi ime na{e poznate pesnikiwe za decu i novinarke Gordane Brajo-

N

vi}. Ona je ro|ena u Subotincu kod Aleksinca, a svetsku kwi`evnost zavr{ila je u Beogradu. Aleksin~ani je i danas pamte i ka`u da je va`no da se qudi podsete ko je bila i koliki je wen doprinos kwi`evnosti.

TRI PRVA MESTA OSNOVACA U STREQA[TVU

BRIQIRALI NA OKRU@NOM PRVENSTVU vawi~ki osnovci briqirali su na okru`nom prvenstvu u streqa{tvu u Gorwem Milanovcu. Osnovci su osvojili tri prva mesta: u mu{koj i `enskoj konkurenciji ekipno, a Jelena Nestorovi} - pojedina~no, potvrdio je nastavnik fizi~kog u O[ “Milinko Ku{i}” Bo{ko Kalu{evi}.

I NA REGIONALNOM SAJMU U^ENI^KIH KOMPANIJA U NOVOM PAZARU

ZAPA@EN NASTUP „ORIONA“ vawi~ka u~eni~ka kompanija “Orion” imala je zapa`en nastup na Regionalnom sajmu u~eni~kih kompanija, nedavno odr`anom u Novom Pazaru. Ekolo{ka saksija od novinskog

I

papira, vode i cementa izazvala je interesovawe posetilaca, ali nije osvojila nagradu. Profesorka informatike Ana Stameni}, ka`e da ih je to oneraspolo`ilo,

ali ne i obeshrabrilo, pa }e nastaviti sa takmi~ewima. Inovativne proizvode i usluge predstavilo je 26 ekipa iz devet op{tina. Boje Ivawice branili su: Katarina Lukovi}, Jelena Kruni}, Gordana Tewovi}, Jovana Ja}ovi}, Vawa Ne{ovanovi} i Du{an Savi}. Ina~e, prvo mesto na ovom sajmu je osvojila u~eni~ka kompanija “Fit and Sweet” iz Sredwe {kole „Sveti Ahilije“ iz Ariqa. Ovi sredwo{kolci se u okviru svoje kompanije bave proizvodwom ~okoladiranog vo}a i sokova u prahu. Na sajmu su posebnu pa`wu privukli lizalicama od su{enih malina prelivenih ~okoladom. Organizator takmi~ewa bila je globalna neprofitna organizacija “Dostignu}a mladih u Srbiji”, ~iju aktivnost finansiraju poslovna zajednica, razne fondacije i pojedinci.

Trener malenih ivawi~kih strelaca Milan Parezanovi} je vi{e nego

zadovoqan i najavquje da }e dobru tradiciju nastaviti na dr`avnom takmi~ewu u Smederevu, koje }e biti odr`ano danas, 4. aprila. Ivawicu su predstavqali: Jelena Nestorovi}, Danica Popovi}, Danijela Mi}i}, Nikola Novakovi}, Tomislav Mileti} i Goran Novakovi}.

ODR@ANA SKUP[TINA CRVENOG KRSTA

SREBRNE ZNA^KE [KOLAMA I DOMU ZDRAVQA p{tinska organizacija Crvenog krsta odr`ala je pro{log ~etvrtka, u sali SO Ivawica, svoju redovnu Godi{wu skup{tinu. Na sednici su usvojeni izve{taji o radu i finansijskom poslovawu, kao i plan aktivnosti i finansijski plan za ovu godinu. Doneta je i odluka o raspisivawu izbora za nove ~lanove Skup-

O

{tine za naredni ~etvorogodi{wi period, kao i odluka o sastavu i na~inu wihovog izbora. Tom prilikom, potpredsednica ove organizacije Milanka Kolarevi}, uru~ila je srebrnu zna~ku Crvenog krsta Srbije {kolama “Milinko Ku{i}”, “Kirilo Savi}”, “Sreten Lazarevi}”, Tehni~koj, kao i Domu zdravqa.


POVE]ANA PONUDA KROMPIRA NA TR@I[TU

KROMPIR OD 24 DO 30 DINARA

ovoqne vremenske prilike za ranu proizvodwu, visoke dnevne temperature i ~esto neuslovna skladi{ta, prinudile su proizvo|a~e da znatno ranije tr`i{tu ponude ve}e koli~ine krompira pro{logodi{weg roda. Kod mnogih proizvo|a~a je on ve} proklijao i po~eo da dehidrira. Kao rezultat pove}ane ponude na tr`i{tu, krompir se na veliko nudi po ceni od 24 do 30 dinara po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta, ka`e Nenad Ne{ovi} iz Poqoprivredne savetodavne stru~ne slu`be Kraqevo. - U zemqama EU, odakle

P

uvozimo beli jelovni krompir, on je znatno skupqi od doma}eg, ali je trend da se i daqe uvozi, jer ga nema dovoqno na doma}em tr`i{tu. Taj uvoz optere}uje tr`i{nu cenu sa 13 evrocenti po kilogramu, tako da on nije konkurentan doma}em krompiru po ceni, ve} samo po kvalitetu. Tako|e, napomiwem da su rezerve crvenog jelovnog krompira mawe, nego {to je uobi-

~ajeno i verovatno }e biti istro{ene u narednih mesec - dva, a rani krompir se ne koristi za kuvawe, pa }e biti znatno skupqi od krompira pro{logodi{weg roda - izjavio je Ne{ovi}.

KMF IVAWICA I KMF KRAGUJEVAC 2011 IGRALI NERE[ENO

IVAWICA ^EKA ODLUKU SAVEZA

posledwem kolu Regionalne futsal lige KMF Ivawica i KMF Kragujevac 2011 igrali su u nedequ nere{eno 3:3. Ivawi~ani su, ipak, drugi i nisu se direktno

U

33

IVAWICA

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

ba{ verovali. Mada je to nama i bio ciq. No ostaje `al {to na kraju, ipak nismo izborili prvo mesto, jer smo to mogli - ka`e trener Krivoku}a. Predsednik Radomir

Prva futsal liga, pa su dva mesta upra`wena u drugoj ligi Zapadne Srbije. To automatski zna~i da prve dve ekipe iz Tre}e Regionalne futsal lige Zapadne Srbije ulaze u vi{i

VISOKI ZVANI^NICI POSETILI IVAWICU

IVAWI^KA (POQO)PRIVREDA U EVROPI? redstavnici Ministarstva poqoprivrede i Evropske komisije iz Brisela, zadu`eni za poqoprivredu i ruralni razvoj i iz direktorata za pro{irewe Evropske unije posetili su u ponedeqak ivawi~ki kraj. Gostovali su u nekoliko gazdinstava u Radaqevu, koja se bave uzgojem vo}a i povr}a, a potom pogledali i prezentaciju op{tine Ivawica. Ova delegacija je u~estvovala na manifestaciji “Ariqska (poqo)privreda u Evropi”, koja je odr`ana od 31. marta do 2. aprila. Tom prilikom, wima su predstavqeni Strategija razvoja poqoprivrede op{tine Ariqe, prioriteti razvoja sela i projekat osnivawa Regionalnog centra za uzgajawe jagodastog vo}a. Zahvaquju}i anga`ovawu predsednika UO Fonda za razvoj poqoprivrede Zorana Radovanovi}a, ova delegacija je posetila i Ivawicu. Radovanovi} ka`e da im je osnovni ciq privla~ewe stranih investicija i poboq-

P

{awe uslova `ivota u ruralnim podru~jima. - @eleli smo da poka`emo na{u raznovrsnu proizvodwu, ne samo poqoprivrednu, ve} i industriju i prate}e delatnosti. Zato je va`no da na pravi na~in to predstavimo i ostvarimo dobre kontakte u ciqu privla~ewa investicija i poboq{awa `ivota na na{im prostorima - naglasio je Radovanovi}.

PO@AR NA GRABOVICI

IZGOREO KROV KOTLARNICE po`aru koji je izbio u ponedeqak ujutro, posle ~etiri ~asa, izgoreo je krov kotlarnice na Grabovici, u ku}i M. T. Vatra je zahva-

U

tila piqevinu i ivericu, vrata od kotlarnice, a nagorela je i strana putni~kog automobila, parkiranog u wenoj neposrednoj blizini. Komandir Vatro-

gasne jedinice Radenko Spasovi} ka`e da su dojavu o po`aru dobili u ~etiri sata i devet minuta, a u ~etiri sata i 18 minuta na lice mesta stigla su tri vatrogasca, sa dva vatrogasna vozila. Po`ar je lokalizovan pet minuta kasnije, a potpuno uga{en u {est sati i 15 minuta. Zahvquju}i intervenciji vatrogasaca, po`ar nije zahvatio ku}u. Uzrok po`ara i {teta bi}e poznati nakon uvi|aja.

REGISTROVANO OKO 4.700 GAZDINSTAVA ponedeqak je istekao rok za obnovu i registraciju poqoprivrednih gazdinstava. U ivawi~koj op{tini pro{le godine registrovano je 4.539 gazdinstava, a ove im se pridru`ilo 200 novih, dok je desetak izbrisano iz registra. Mnogi su iskoristili posledwi dan da obnove postoje}u registraciju, ili da se prvi put upi{u u registar. Upis u Registar poqoprivrednih gazdinstava je uslov za kori{}ewe sredstava za sve vidove podsticaja i premija iz agrarnog buxeta.

U plasirali u Drugu ligu, ali se o~ekuje da }e zbog pro{irewa Prve lige, dva prvoplasirana u}i u drugu. - Moglo je naravno i boqe, ali {ta je tu je. Da nam je neko kazao na po~etku sezone da }emo se boriti za prvo mesto, ne bismo mu

Li{anin ka`e da je i ovo veliki uspeh, imaju}i u vidu ~iwenicu da klub postoji oko osam meseci i probleme sa kojima se suo~avao. Kako Ivawi~ki radio nezvani~no saznaje od nadle`nih fudbalskih saveza, ove godine se pro{iruje

rang - drugu ligu. U ovom slu~aju to su KMF Aran|elovac i KMF Ivawica. Formalna odluka o ovome jo{ nije doneta, jer se ~eka kraj fudbalske sezone, obja{wavaju iz Saveza.

LAZAR MOJSILOVI] NA MATEMATI^KOJ OLIMPIJADI

PRVO MESTO NA DR@AVNOM TAKMI^EWU

akon osvojenog prvog mesta na dr`avnom takmi~ewu iz matematike, u~enik ~etvrtog razreda ivawi~ke Gimnazije Lazar Mojsilovi} pozvan je da u~estvuje na Srpskoj matemati~koj olipijadi, koja }e biti odr`ana 5. i 6. aprila u Novom Sadu. Srpska matemati~ka olimpijada je izborno takmi~ewe. Na ovom takmi~ewu bi}e formirana ekipa u~enika koja }e Srbiju predstavqati na Balkanskoj i Me|unarodnoj matemati~koj olimpijadi.

N

IZLO@BA „^OVEK I PLANINA”

FOTOGRAFIJE KILIMANXARA I MONT EVERESTA zlo`ba fotografija Neboj{e Bo{waka iz Kikinde, pod nazivom “^ovek i planina”, gostova}e jo{ nekoliko dana u Ivawici. Fotografije najvi{ih planinskih vrhova, Kilimanxara i Mont Everesta, izlo`ene su u holu Doma kulture, a mogu se pogledati svakog dana, od 11 do 19 ~asova. Prema re~ima predsednika Planinarskog dru{tva “Golija” Aleksandra Markovi}a, ovo je jo{ jedna potvrda da su Ivawi~ani bili dobri doma}ini ovogodi{we Skup{tine Planinarskog saveza Srbije. - Do nas sti`u samo re~i hvale i kada je

I

re~ o organizaciji, atmosferi, gostoprimstvu. Kolege mi ka`u da smo postavili visoke standarde za narednog doma}ina. Naravno, nama je drago da smo na ovaj na~in doprineli promociji svog grada, op{tine i na{ih planinskih lepotica ka`e Markovi}. Na ovoj Skup{tini Markovi} je izabran za ~lana Upravnog odbora Planinarskog saveza Srbije, a Milan Kruni} za ~lana Ve}a ~asti. Izvor: Ivawi~ki radio Strane pripremila: Nela Radi~evi}


34

MALI

OGLASI

OGLASI

KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2. Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675 PRODAJEM stan na Alvaxinici, name{ten. Tel: 064/36-66-325 NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM nov trosoban stan od 93 m2 na Vinari kod Gradskog parka, prvi sprat, CG, dve terase. Tel. 064/ 317-1701 PRODAJEM trosoban stan od 70 m2, 37. 000 evra. Tel. 060/ 7676-064 PRODAJEM trosoban stan u centru, VP, gas, pogodan za poslovni prostor, sa zidanom gara`om. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan od 82 m2 u U~iteqskoj ulici, cg, lift. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban stan od 63 m2 u {irem centru, CG, 29.500 E. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dvosoban komforan stan od 62. 80 m2. Cena 30. 000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2. Cena 26. 000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2. Cena 29.500 evra. Mo`e korekcija. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, cena 30. 000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2. Cena 27. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan od 51 m2, u Nemawinoj ulici, 23. 000 E. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2 u Lu~nim zgradama. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2, cena 28. 000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban stan od

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG, GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE.

PRODAJEM U GORWOJ TRNAVI ISPOD PLANINE JELICE, KU]U OD 2 SOBE, KUHIWE, LETWIKOVCA I GARA@E, I 12 ARI VO]WAKA MLADE [QIVE STERLEJKE, ^A^ANSKA RODNA, ORASI I 9 ARI [UME BAGREM. TEL. 064/ 198-3-844

065/2004-115 Marija

IZDAJEM jednosoban stan sa parnim grejawem, Nemawina ulica, kod {kole “ Milica Pavlovi}”. Povoqno. Tel. 032/345-738, 062/550933 PRODAJEM plac od 24 ara u Qubi} poqu, ispod sto~ne pijace, kod kanala. Tel. 061/61-61-222 49 m2, cena 25. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 43 m2 + 10 m2. Cena 29. 500 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM HITNO dvoiposoban stan na Alvaxinici. Cena 35. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvoiposoban stan od 66 m2 u blizini O[ Dragi{e Mi{ovi}. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvoiposoban stan od 65 m2. Cena 36.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvoiposoban stan od 54 m2, 29.000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM povoqno dvosoban stan od 51 m2, kod Medicinske {kole. Tel. 065/ 608-2-644 PRODAJEM jednoiposoban stan od 46 m2 u Aveniji 1, sa CG. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43 m2, noviji u {irem centru. Cena 25. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM jednoiposoban stan od 36 m2, u blizini pijace, ul. S. Markovi}a. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednosoban stan, noviji u strogom centru, drugi sprat, kompletno name{ten. Tel. 064/ 189-24-20 PRODAJEM jednosoban stan od 36 m2, kod H. Morave, TA, terasa. Tel. 065/ 346-541 PRODAJEM jednosoban stan od 45 m2. Cena 25. 000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM jednosoban stan

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski od 34 m2 u blizini Medicinske {kole. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM novu garsoweru u Beogradu, na Vra~aru, prvi sprat, odmah useqiva. Cena 38. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM na Novom Beogradu - Be`anijska kosa na placu od 400 m2, dve zasebne prizemne ku}e ( 49 m2 i 54 m2) dva parking mesta i gara`a, vlasni{tvo - legalizovano, 9 linija gradskog prevoza. Tel. 064/ 219-85-99 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, VP, Qubi} kej. Cena 18. 500 evra. Tel. 063/ 349-333 PRODAJEM garsoweru od 24 m2 na Keju, povoqno. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 73 m2 + 6 m2, strogi centar, CG, 43. 000 E. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 56 m2, 1. sprat, CG, kod Medicine rada. Tel. 064/ 141-4-324 PRODAJEM stan od 54 m2 u centru grada. Cena 22. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 51 m2 u strogom centru, cena 480 evra/ m2. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 48 m2 na Avlaxinici. Cena 30.500 evra. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dvori{ni stan od 47 m2, 26. 000 evra. Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM stan od 43 m2 u blizini H. Morave. Cena 24. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM povoqno nov stan od 38 m2 u blizini {kole “M. Pavlovi}”. Tel. 064/ 673-2969 PRODAJEM stan od 33 m2 , sa novim stvarima u Qubi}skoj ulici. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM - MEWAM dve ku}e na Avlaxinici. Mogu} svaki dogovor. Tel. 063/ 843-0214 PRODAJEM luksuznu ku}u od 300 m2 u Pakovra}u. Tel. 060/ 55-89-248 PRODAJEM ku}u od 240 m2, Po+Pr+Pk, sa 2. ara placa,

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. sre|ena, sa stvarima. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM ku}u od 200 m2, Po+Pr+PK, 6.8 ari placa, kod “Slobode”. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM novu ku}u od 160 m2 kod O[ “ Ratko Mitrovi}”. Cena 85.000 evra. Tel. 060/ 55-89-248 PRODAJEM ku}u od 90 m2, 89 ari placa, Pakovra}e, svi prikqu~ci, 24.000 evra. Tel. 065/ 345-541-1 PRODAJEM ku}u od 80 m2+Pk, 4 ara placa i pom. objekti, u Prijevoru. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM ku}u od 40 m2 na bedemu, plac 4 a. Cena 16. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u na Zlatiboru, kod Titove vile od 80 m2, plac 6 a. Cena 70. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM ku}u od 80 m2, Baluta Zabla}ka, {tala 200 m2, plac 26 ari. Tel. 061/ 185-3-754 PRODAJEM ku}u u Ov~ar Bawi od 80 m2, plac 3 a, kod bazena. Cena 25. 000 evra. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 5 ari placa, vlasnik, cena 16. 000 evra. Tel. 064/ 666-3-268 PRODAJEM vikendicu sa 15 ari placa u Loznici. Tel. 064/ 46-21-222 PRODAJEM vikendicu u Pakovra}u, sa 38 ari placa. Cena 8.500 E. Tel. 065/ 346-5411 PRODAJEM brvnaru od 40 m2. Tel. 064/ 267-99-69 PRODAJEM vikendicu od 60 m2, na jezeru u Me|uvr{ju na 5 ari placa, vlasnik. Tel. 064/ 666-3-268 PRODAJEM lokal od 49 m2 kod “Prezidenta”, do ulice. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM lokal od 25 m2 nova gradwa, pogodan za sve delatnosti preko puta restorana “ Talija”. Cena 20. 500 evra. Tel. 064/ 103-0-066 PRODAJEM nov, odmah useqiv lokal od 37 m2 u Obili}evoj ulici. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM nov lokal od 41 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM na Zlatiboru stan od 47 m2. dvoiposoban, 3. sprat sa name{tajem. Cena 47. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 NEKRETNINE - IZDAVAWE IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, Zvezdara, do marketa “Supervero”. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM dvosoban noviji nename{ten stan. Tel. 065/ 346541 IZDAJEM dvosoban nename{ten stan u Ciganmali sa ili bez grejawa. Tel. 064/ 411-4-996 IZDAJEM jednosoban name{ten stan. Tel. 065/ 346541-1 IZDAJEM nov, kompletno name{ten jednosoban stan, klima, CG, KTV, ulica Qubi}ska. Tel. 064/ 403-7-359

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

IZDAJEM u Beogradu jednoiposobni kompletno name{ten stan, CG, dobra lokacija, Vra~ar, vlasnik. Tel. 064/ 396-5-610 IZDAJEM name{tenu garsoweru, CG, Qubi} kej. Tel. 346-460, 062/ 346-460 IZDAJEM name{tenu garsoweru kod Vukovog spomenika u Beogradu, na du`e. Tel. 064/ 250-9-119 IZDAJEM nename{ten stan od 45 m2 sa CG, Nemawina ulica. Tel. 064/ 158-9-363 IZDAJEM sobu za devojke, u~enice, KTV, kupatilo, upotreba kuhiwe, ul. S. Prvoven~anog. Tel. 032/ 373571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM name{ten stan od 40 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 065/ 346-541-1 IZDAJEM name{ten deo ku}e kod Bolnice. Tel. 062/ 362-082 IZDAJEM zasebnu name{tenu ku}u od 50 m2, u blizini kafane “ Belvi”. Tel. 064/ 2519-676 IZDAJEM lokal od 25 m2 nova gradwa, pogodan za sve delatnosti preko puta restorana “ Talija”. Cena 120 evra. Tel. 064/ 103-0-066 IZDAJEM halu od 200 m2, ulica Kneza Milo{a. Tel. 063/ 349-333 PLACEVI PRODAJEM placeve u centru Kotra`e, selo 7. km udaqeno od Gu~e, pored puta, dva placa jedan pored drugog ukupne povr{ine 16, 81 ar, i jedan plac sa druge strane puta, ukupne povr{ine 6.26 ari. Tel. 064/ 1188485 PRODAJEM placeve 3 km od grada, iza Spomen Parka. Tel. 062/ 96-42-896 PRODAJEM livadu od 54 ara, pored seoskog puta, 2 km od puta Vu~kovica – D. Dubac. Cena 300 evra. Tel. 064/ 12-41806 PRODAJEM plac od 28 ari, Qubi} brdo, mogu}nost prodaje jo{ placeva. Cena 5.000 evra. Tel. 063/ 868-1-371 PRODAJEM plac od 25 ari, mo`e i u delovima, u Kulinova~kom poqu. Tel. 064/ 471-74-83 PRODAJEM plac od 5 ari u Qubi}u, ulica 1300 Kaplara, sa temeqom . Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM placeve od 5 do 10 ari kod “Slobode”. Tel. 064/ 474-0-580 PRODAJEM imawe od 0. 90 ha u Pridvorici, dozvoqena gradwa. Mogu}a zamena. Tel. 065/ 60-86-977 PRODAJEM parcelu 1,20 ha u Preqini, blizu “ Intereksa”, udaqena oko 50 m od magistralnog puta. Tel. 065/ 517-4957 IZDAJEM 1 ar ogra|enog placa, pogodan za postavqawe monta`nog objekta, na kraju Balkanske ulice. Tel. 060/ 3638-612 RAZNO PRODAJEM biciklu sa 18 brzina, Monti Bike. Cena 4. 000 dinara, o~uvana. Tel. 062/ 360880 PRODAJEM polovnu svetle}u reklamu. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM cerova drva u oblom stawu za ogrev, povoqno. Tel. 032/ 877-382 PRODAJEM nove drvene ukrasne oklagija garni{ne. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM bagremove direke. Tel. 032/ 877-382 PRODAJEM hitno i povoqno

inventar za kafi}. Tel. 060/ 063-8-122 PRODAJEM balirano seno. Tel. 063/ 614-586 PRODAJEM drvene police raznih veli~ina. Tel. 063/ 8434-149 PRODAJEM dve cisterne za vodu. Tel. 063/ 614-586 PRODAJEM fasadnu ciglu crvene boje u Gorwoj Gorevnici. Tel. 062/ 244-307 PRODAJEM {tence sibirskog hasnika, vakcinisani, stari pet nedeqa. Cena 70 evra. Tel. 064/ 974-5-471 PRODAJEM trosed, dvosed i fotequ, vrlo povoqno. Tel. 032/ 365-679 PRODAJEM drvenu o~uvanu tezgu za trgova~ke radwe. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM kaveze za koke nosiqe od 60 i 120 komada, proizvo|a~ “ Vos” @abaq. Tel. 032/ 381-459, 063/ 648-573 PRODAJEM belu pamu~nu kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM traktorsku korpu, cena 150 evra. Tel. 066/ 910-9-889 PRODAJEM gusani radijator, povoqno. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM internet domene borac.football i sloboda.football. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM vrata bez rama. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM metalnu gara`u. Cena 300 evra. Tel. 069/ 310-0867 OTKUP starih dotrajalih, neispravnih i havarisanih vozila. Tel. 065/ 548-5-855 POTREBNA izno{ena obu}a i ode}a za decu od 12 godina. Tel. 064/ 102-2-759 AUTOMOBILI PRODAJEM Golf 1, 81. God., registrovan do januara 2015. Cena 350 evra. Tel. 062/ 360880 PRODAJEM Golf 2, benzingas, registrovan do januara 2015. godine, nove gume. Mo`e zamena za Golf 4 ili Audi A4, uz moju doplatu. Tel. 064/ 25515-17 PRODAJEM Pasat 1.8 GL, sa ugra|enim plinom, registrovan do jula 2014, u odli~nom stawu. Tel. 063/ 635894, 032/ 333-604 USLUGE USLUGE pobijawa cevi za vodu – pumpa u dvori{tu 6/4 i 2 cola. Tel. 064/ 373-0-156 USLUGE zavarivawa gusa i aluminijuma. Tel. 066/ 910-9889 USLUGE masa`e u va{em domu, dolazim na poziv. Tel. 063/ 861-3-243 USLUGE ko{ewa i ra{~i{}avawa zapu{tenih i zaraslih travnatih povr{ina profesionalnim trimerima. Tel. 065/ 458-6-162 DAJEM ~asove matematike. Tel. 060/ 558-9-296 MEDICINSKA SESTRA nudi pomo} u ~uvawu dece i starih lica. Tel. 065/ 668-8-319 ZAPOSLEWE POTREBAN doktor stomatologije sa radnim iskustvom za rad u stomatolo{koj ordinaciji. Tel. 063/ 843-4-149 LI^NI OGLASI DRAGU devojku od 39 - 42 godine, koja `eli porodicu, upoznao bi situirani intelektualac. Tel. 064/ 149-7-961


35

SPORT

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

^A^AK DOMA]IN KO[ARKA[KOG PRVENSTVA

KO[ARKA

PO^IWE SUPER LIGA

osledwe, 26. kolu, Ko{arka{ke lige Srbije Borac Mocart sport je overio pobedom protiv FMP-a. Budu}i superliga{ savladao je jo{ jednog novajliju u eliti sa 85:76 (23/24, 18/17, 27/11, 17/24). Ovu utakmicu ^a~ani su dobili relativno lako, no{eni ogromnom podr{kom publike koja ni ovoga puta nije izostala. Iako je takmi~ewe u KLS zavr{eno tek pro{le sedmice, nema vremena za predah. U prvom kolu ko{arka{ke Super lige Srbije Borac Mocart sport gostuje Crvenoj zvezdi. Utakmica }e biti odigrana sutra u Beogradu. U drugom kolu ^a~ani igraju kod ku}e protiv Partizana. Uo~i prvenstva u Super ligi Borac Mocart sport je poja~ao svoju ekipu. Pre nekoliko dana stigao im je centar Dra{ko Albijani} koji je igrao za Leotar, Slobodu iz Tuzle, rumunski Asesoft. Posledwi anga`man Albijani} je imao u Zriwskom iz Mostara. - Ovo je za mene izazov, po{to je Super liga jaka i DRUGA MU[KA LIGA nadam se da }u opravdati U 22. kolu ko{arka{i Mladopoverewe. Poznato je da je sti izgubili su od Kolubare ^a~ak grad ko{arke, da iz Lazarevca sa 75:86. Mlanavija~i vole i poznaju dost je i daqe na 14. poziciji ovu igru. Trudi}u se da ih sa 27 bodova. U narednom kolu obradujem dobrim partigostuje Moravi iz Vladi~inog jama. Voleo bih da budemo Hana. me|u prva ~etiri tima, a da li }e tako biti, ostaje PRVA REGIONALNA da vidimo - rekao je za LIGA ZAPAD Mocart sport Dra{ko Ko{arka{i @elezni~ara izAlbijani}. gubili su u Velikoj Plani sa Osim Albijani}a, ovih 84:68. @elezni~ar je {esti sa dana u Borac Mocart 33 boda, a slede}u utakmicu sport stigao je i Aleksanigra u nedequ kod ku}e. Me~ dar Mareqa, nekada{wi @elezni~ar Sloga Despotoigra~ Sloge Kraqevo, vac bi}e odigran u Prehrambeno-ugostiteqskoj {koli u {panske Mursije, make18 ~asova. donske Strumice. Z. J

OSNOVCI ODMERILI SNAGE

P

DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD ^a~ak 94 pobedio je @elezni~ar iz Lajkovca, 70:58, a trijumfovao je i ^a~ak basket tim nad Klikom iz Ariqa, 82:92. ^a~ak basket tim je ~etvrti na tabeli sa 29, a ^a~ak 94 {esti sa 25 bodova. U 20. kolu Druge regionalne lige Zapad ^a~ak basket tim do~ekuje Loznicu, a ^A 94 gostuje ekipi MO15 u [apcu. KADETSKA LIGA Borac Mocart sport pora`en je od Partizana, 77:46. U 20. kolu ^a~ani do~ekuju Beograd. Utakmica }e biti od-

igrana u nedequ, 6. aprila, u hali KK Borac. Po~etak je u 16,30 ~asova. Borac Mocart sport zauzima devetu poziciju sa 26 bodova i pobeda protiv Beograda zna~ila bi im za plasman u zavr{nicu osam najboqih ekipa. JUNIORSKA LIGA Ko{arka{i Mladosti nastavqaju pobedni~ku seriju. U 21. kolu su dobili Nibak u Ni{u, 67:80, a u nedequ, u 14 ~asova, u hali “Mladost” do~ekuju Vojvodinu. Juniori Mladosti su ~etvrti na tabeli sa 36 bodova.

ATLETIKA

JELENA DOBACILA LI^NI REKORD a Zimskom prvenstvu Srbije u baca~kim disciplinama, odr`anom nedavno u Sremskoj Mitrovici, atleti~arka Slobode Jelena Vu~i}evi} dostigla je li~ni rekord baciv{i kopqe 46,70 metara. Taj rezultat bio je dovoqan za prvo mesto. - Mislim da je mogla da baci 48,49 m, ali kako se sprema za letwu sezonu, zadovoqni smo trenutnim rezultatom. Na{ ciq je da ove godine baci 50 m, {to je i norma za mla|e seniorsko Evropsko prvenstvo, koje }e

N

biti odr`ano naredne godine. Jelena ozbiqno trenira tek godinu dana, tako da je ovo veliki uspeh. Koliko `eli da dostigne normu, pokazuje i ~iwenica da svaki dan putuje u Gorwi Milanovac na treninge - ka`e Jovan \uki}, Jelenin trener. Najuspe{niji atleti~ar Slobode Nemawa Koji} trenutno je sa trenerom Slobodanom Nixovi}em u Ju`noafri~koj Republici, gde se sa Emirom Bekri}em priprema za predstoje}e Evropsko prvenstvo u Cirihu.

ZAVR[ENA ZIMSKA LIGA TENISKIH VETERANA

UBEDQIV TRUJUMF SA[E TOMA[EVI]A sportskom centru Kolos ovih dana je zavr{ena Zimska liga teniskih veterana. Ubedqivo je pobedio Sa{a Toma{evi} koji u liga{kom delu nije do`iveo nijedan poraz, a u polufinalu doigravawa savladao je Vladimira Dubu. U drugom polufinalu Neboj{a

U

Rackovi} je bio boqi od Predraga Ikodinovi}a. Finalni me~, odigran pred velikim brojem qubiteqa tenisa, doneo je dosta uzbu|ewa i kvalitetnu igru. Toma{evi} je savladao Rackovi}a sa 2:0, po setovima 6:3, 6:4.

a{ grad bio je 2. i 3. aprila doma}in Prvenstva Srbije u ko{arci za u~enike osnovnih {kola. U~estvovalo je devet ekipa od kojih dve iz ^a~ka, u~enici osnovnih {kola “Milica Pavlovi}” i “Vuk Karaxi}”. Prvenstvo je odigrano u halama “Mladost” i KK Borac i Prehrambenougostiteqskoj {koli. Na sve~anom otvarawu u sredu prisustvovao je i sekretar Saveza Srbije za {kolski sport Bora Stankovi}, a u ime gradskog rukovodstva takmi~are su pozdravili Vladica Gavrilovi}, predsednik Komisije za sport i Nemawa Trnavac, ~lan Gradskog ve}a. U finalu su se ju~e sastali “Milica Pavlovi}” ^a~ak i “Sveti Sava” Ni{. Z. J.

N

^ETIRI MEDAQE ZA ^A^ANE tleti~ari ^AAK-a osvojili su ~etiri medaqe u trci drugog kola Kros lige Srbije u Smederevskoj Palanci. Marjan Milovankovi} osvojio je bronzu u konkurenciji u~enika drugog razreda, dok je Ogwen Nikoli} bio najboqi kod ~etvrtaka. Zlatna medaqa je pripala i starijem pioniru Bogdanu Jokovi}u, a srebrna mla|oj juniorki Jovani Xamba{evi}. Takmi~ewe Kros lige bi}e nastavqeno u subotu, 5. aprila, u Boru.

A

ODBOJKA

BORCU IZMI^E PRVA LIGA dbojka{ice Borca izgubile su u 22. kolu Druge lige Zapad od Zlatibora u ^ajetini sa 3:0. Boqe sre}e nije bila ni Sloboda S. Wih je pobedio Tajm istim rezultatom 3:0. U sredu se Borac kod ku}e sastao sa Ekonomcem i ovu utakmicu izgubio sa 3:1. Posle ove pobede, Ekonomac je prili~no odmakao i sve je bli`i vi{em rangu takmi~ewa. Borac je ostao na drugom mestu, dok je Sloboda osma sa 19 bodova. U subotu }e u U`icu biti odigrano finale Regiona Zapadna Srbija za pionirke. Kao prvoplsirane, na ovom takmi~ewu u~estvuju i odbojka{ice Borca.

O

„ZLATNI POJAS” OVOG I NAREDNOG VIKENDA

SUTRA POLETARCI, PIONIRI I NADE o prvi put ove godine “Zlatni pojas ^a~ka” bi}e odr`an prvog i drugog vikenda u aprilu. U~estvova}e karatisti iz 20 evropskih zemaqa, a sutra u hali KK Borac snage }e odmeriti poletarci, pioniri i nade, deca od {est do 12 godina. Slede}eg vikenda, 12. i 13. aprila, takmi~i}e se se-

P

niori, mla|i seniori, juniori i kadeti. Prvog dana bi}e poznato i koji seniori }e u~estvovati na Evropskom prvenstvu u Finskoj. Sve~ano otvarawe 43. “Zlatnog pojasa ^a~ka” je u subotu 12. aprila, u 18, 30 ~asova, kada su na programu i finalne borbe. Sastaju se Srbija Nema~ka, Srbija - Rusija, Srbija - Austrija... Z. J.

KARATE

TRIJUMF SLOBODE NA ME]AVNIKU eti Kup Me}avnika od`an je 30. marta pod pokroviteqstvom Emira Kusturice. Takmi~ili su se klubovi iz republike Srpske, Crne Gore i Srbije. ^a~ak su predstavqali karatisti Slobode koji su i ovaj put postigli odli~ne rezultate i potvrdili dobru formu pred Prvenstvo Srbije. Zlatne medaqe u borbama osvojili su junior Marko Raji~i} (+70 kg), kadet Vladimir Savi} (-50 kg) i pionir Andrej Gruji~i} (-30 kg). Pionirka Milica Polu`i} (+35) bila je druga i pripala joj je srebrna medaqa. Srebro u katama pripalo je Luciji Gruji~i}, Todoru Vasilijevi}u i Andrijani Milo{evi}, a bronza Nikoli Sari}u, Eleni Milo{evi} i Bogdanu ]iri}u.

P


36

MARKETING

^A^ANSKI GLAS MARKETING 032/342-276

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

MARKETING

37


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

MARKETING

38


39

SPORT

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

FK BORAC

POBEDILI IN\IJU udbaleri Borca savladali su In|iju u 20. kolu Prve lige Srbije sa 1:0 (0:0). Jedini gol za ^a~ane postigao je \okovi} u 55. minutu iz jedanaesterca. - Znali smo da je Borac pod velikim pritiskom i hteli smo da ga kaznimo.

F

Nismo uspeli - ukratko je prokomentarisao trener In|ije Milo{ Veselinovi}. - Bili smo svesni da bi sve, osim pobede, za nas bila katastrofa. Dali smo sve od sebe, ali je te{ko igrati pod imperativom pobede. Ovaj trijumf nam dosta zna~i za povratak samopouzdawa i nadam se da

PETROVI] POTVRDIO OSTAVKU Od 27. marta Ilija Petrovi} vi{e nije predsednik Upravnog odbora Fudbalskog kluba Borac. Neopozive ostavke na funkcije predsednika i ~lana UO Borca Petrovi} je podneo jo{ po~etkom marta zbog li~nih razloga. Kako je naveo u pismu upu}enom gradskom rukovodstvu i upravi kluba, nada se da }e ovaj wegov li~ni i moralni ~in pokrenuti nadle`ne da odavno uo~eni vitalni i statusni problemi budu re{eni na na~in koji }e omogu}iti normalan rad, ostvarewe zacrtanih ciqeva i o~uvawe renomea Borca. Kada budu ispuweni navedeni uslovi, Petrovi} najavquje i da }e zakazati sednicu Skup{tine FK Borac, ~iji je predsednik. Pode}a i da je sednicu Skup{tine mogu}e zakazati na osnovu ~lana 34, Statuta kluba.

}emo tako i nastaviti - rekao je trener Borca Bogi} Bogi}evi}. Posle 20 odigranih prvenstvenih utakmica Borac je {esti sa 29 bodova. Prva dva mesta na tabeli zauzele su na{e kom{ije Mladost i Metalac. Ekipa iz Lu~ana ima 40, a iz Milanovca 37 bodova. U 21. kolu fudbaleri Borca gostuju Be`aniji. Utakmica }e biti odigrana u ponedeqak, 7. aprila. - Be`anija je najboqe startovala u prvih pet kola u prole}nom prvenstvu i do{la je do pozicije koja direktno vodi u bara`. Mi `elimo da pruzmemo to mesto od wih. ^iwenica je da imamo problema zbog povreda i `utih kartona, ali smo generalno kvalitetan tim i mo`emo da ih dobijemo - ka`e igra~ Borca Ivica Milutinovi}. I kod wega je izuzetno prisutna `eqa za pobedom, iako u ponedeqak najverovatnije ne}e igrati zbog parnih `utih kartona. U istoj poziciji je i \okovi}, dok \eni} jo{ uvek ima problema sa povredom. Be`anija je trenutno tre}a sa 32 boda. Z. J.

MOTOKROS

^A^AK PRVI U EKIPNOJ KONKURENCIJI

NAJUBEDQIVIJI KEJ I LUGOVI

GRADSKA LIGA 15. kolu Gradske lige ^a~ka najubedqivije pobede postigli su Kej i Lugovi. Kej je savladao Moravu rezultatom 6:2, a Lugovi Strelac sa 4:1. Pobeda Parmenca vi{e nije nikakvo iznena|ewe. Ovoga puta slavio je protiv Budu}nosti sa 3:1, dok je Rakova savladala Zadrugar, 1:0. Nere{enim rezultatom

zavr{ene su utakmice Vujan - Planinac, 1:1, Polet Preme}a 0:0. 16. KOLO Nedeqa, 6. april, 15,30

SRPSKA LIGA ZAPAD SLOBODA SE POMERILA SA MRTVE TA^KE

TABELA 3. Takovo 4. Orlovac 6. Polet T 15. Draga~evo

U

Posle du`eg vremena, Sloboda je slavila i to na svom terenu. U utakmici 18. kola srpske lige Zapad pobedila je GFK Jasenicu 1911 sa 3:1. ^a~ani su i daqe 16. na tabeli sa sedam bodova. Sloboda u narednom kolu gostuje Mladom radniku. Polet iz Qubi}a u 18. kolu nije trijumfovao. Izgubio je na gostovawu u Loznici 1:0. Polet je drugi na tabeli sa 34 boda. U 19. kolu Polet do~ekuje [umadiju. ZONA MORAVA 18. KOLO Arsenal - Polet T Draga~evo - Takovo Slavija - Orlovac

1:0 2:0 1:2

Planinac - Lugovi Strelac - Rakova Zadrugar - Kej ^a~ak 94 - Parmenac Budu}nost - Polet Gori~ani Preme}a - Vujan

31 29 26 17

19. KOLO Orlovac - Vodoja`a Rudar - Draga~evo Takovo - Arsenal Polet - Omladinac OKRU@NA LIGA 17. KOLO Goru{ica - Slatina 1:2 Prijevor - Mladost P 0:1 Jedinstvo GG - MladostA1:0 Backovac junajted - Spartak 3:0 Miokovci - Jedinstvo K Morava - Dowa Vrbava 0:0 Napredak - Rudar 2:0 Omladinac - Ov~ar 0:2 TABELA 1. Mladost P 2. Ov~ar

38 34

TABELA 1. Parmenac 2. Vujan 3. Rakova 4. Kej 5. ^a~ak 94 6. Planinac 7. Budu}nost 8. Zadrugar 9. Morava 10. Preme}a (-1) 11. Lugovi 12. Strelac (-2) 13. Polet (-1)

40 27 23 23 21 20 19 18 18 14 12 8 5

3. Rudar 4. Spartak 5. Dowa Vrbava 6. Jedinstvo K 7. Napredak 8. Mladost A 9. Miokovci (-1) 10. Slatina 11. Prijevor 12. Backovac 13. Morava 14. Jedinstvo GG 15. Omladinac 16. Goru{ica

34 28 28 27 24 23 23 23 20 17 16 15 15 12

18. KOLO Nedeqa, 6. april, 15,30 Slatina - Omladinac Ov~ar - Napredak Rudar - Morava Dowa Vrbava - Miokovci Jedinstvo K - Backovac junajted Spartak - Jedinstvo GG Mladost A - Prijevor Mladost P - Goru{ica

MALI FUDBAL

PRVOLIGA[I ZA LUKU a prvoj trci Otvorenog {ampionata u Moto krosu, u Horgo{u, voza~ AMK ^a~ak Mili} Zimowi} osvojio je prvo mesto u najmla|oj klasi

N

MX65 i nagovestio da je prava mlada nada. U klasi MX85 Milo{ Radulovi} je bio drugi, a Milan Stojanovi} {esti u klasi MXB. U ekipnoj konkuren-

ciji, u A klasi, AMK ^a~ak je bio prvi. Slede}a trka }e biti odr`ana 25. aprila na stazi u Svetozar Mileti}u.

KAJAK

OGWEN U JUNIORSKOJ REPREZENTACIJI d slede}e sezone u ^a~ku }e igrati najboqi futsal klubovi Srbije. Fontana je pobedom nad Ma{incem u Kragujevcu obezbedila plasman u Prvu futsal ligu i potvrdila dominaciju u Zapadnoj Srbiji. - Odli~nu sezonu krunisali smo na najboqi mogu}i na~in, pobedom nad direktnim rivalom u borbi za Prvu futsal ligu. Uprkos tome {to je Fudbaslki savez regiona Zapadna Srbija poku{ao da nas udaqi od plasmana u elitu ~udnim odlukama u korist na{eg konkurenta, dokazali smo da smo najboqi na terenu. Prole}ni deo prvenstva smo odigrali bez gre{ke, zabele`ili svih devet

O

akmi~ari Kajak kluba ^a~ak u~estvovali su 30. marta na izbornoj trci za juniorsku reprezentaciju Srbije. Trka je odr`ana u Bajinoj Ba{ti u disciplinama spust klasik na pet hiqada i spust sprint

T

na 500 metara. ^a~anin Ogwen Perovanovi} bio je tre}i u klasiku i peti u spustu. U ukupnom plasmanu Ogwen je zadovoqio kriterijume selektora Milana Mandi}a koji ga na stavio na spisak reprezen-

tativaca i pozvao na drugu izbornu trku. Ona }e biti odr`ana u Bawaluci 18. i 19. aprila i to je prava prilika da se Ogwen izbori za opstanak u reprezentativnom timu.

pobeda i nadoknadili {est bodova zaostatka za Ma{incem. U Kragujevcu smo imali podr{ku navija~a koji su nam i ovaj put bili {esti igra~. Moram da pohvalim sve svoje igra~e koji su vratili klub u dru{tvo najboqih - re~i su sportskog direktora Fontane Milo{a Stevani}a. Posle plasmana u elitu, uspe{nu sezonu fudbaleri Fontane upotpuni}e }e u subotu, 5. aprila, humanitarnom utakmicom na kojoj }e prikupqati pomo} za Luku Marke{evi}a. Mladi} je oboleo od multiple skleroze i za le~ewe mati~nim }elijama potrebno mu je pet hiqada evra. Fontana se sastaje sa reprezentacijom MUP-a.


40

OGLASI

AGENCIJA www.stannekretnine.rs

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

\OR\EVI] NEKRETNINE

HITNO-TROSOBAN STAN, 2. SPRAT, CENTAR HITNO-NOVIJI STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, BLI@E CENTRA

HITNO!! Prodajem dvosoban stan na Qubi} keju, 2. sprat, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena – POVOQNO! STANOVI - P-20 m2, ul. Nemawina, 6. sprat, CG, renoviran, 17.000 evra - P-25 m2, Alvaxinica, 1. sprat, TA, 15.500 evra - P-29 m2, Hotel Morava, NOV, 3. s- prat, 19.000 evra sa - PDVom - P-28 m2, Hotel Morava, 5. sprat, 19.000 evra - P-31 m2, Obili}eva, 2. s- prat, 17.000 evra - P-30 m2, 1. s- prat, CG, terasa, 24.000 evra - P-32 m2, centar, 2. s- prat, CG, 18.000 evra - P-34 m2, centar, 1. s- prat, CG, 23.000 evra - P-36 m2, centar, 2. s- prat, CG, 28.000 evra - P-36 m2, Nemawina, 1. s- prat, renoviran, sa novim stvarima, 26.000 evra - P-38 m2, Medicinska {kola, 3. s- prat, renoviran, 24.000 evra - P-40 m2, centar, 4. s- prat, CG, sa stvarima, renoviran, 31.000 evra - P-43 m2, nov, centar, 3. sprat, lift, CG, 36.000 evra sa PDV-om - P-44 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa, 25.000 evra - P-45 m2, nov, Obili}eva, prizemqe, za - poslovni - prostor, 35.000 evra

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

- P-39 m2, Vinara, 8. s- prat, CG, terasa, 24.000 evra - P-48 m2, centar, 4. s- prat, CG, terasa, 33.000 evra - P-45 m2+13m2, Nemawina, dupleks, 5. s- prat, lift, CG, 30.000 evra - P-50 m2, Hotel Morava, TA, 2. s- prat, 30.000 evra - P-52 m2, Qubi} kej, 3. s- prat, TA, terasa, 28.000 evra - P-55 m2, Qubi} kej, 2. s- prat, CG, terasa, 30.000 evra - P-54 m2, centar, 1. s- prat, CG, terasa, za - poslovni - prostor, 28.000 evra - P-50 m2, Qubi} kej, 2. s- prat, CG, terasa, noviji, 33.000 evra - P-55 m2, Nemawina, prizemqe, TA, terasa, 32.000 evra - P-52 m2, Obili}eva, 1. s- prat, TA, terasa, 30.000 evra - P-60 m2, Balkanska, 4. s- prat, CG, nov, 33.000 evra - P-66 m2, centar, 1. s- prat, CG, terasa, - pogodan za - poslovni prostor, 50.000 evra - P-68 m2, centar, 2. s- prat, TA, terasa, 40.000 evra - P-69 m2, centar, 1. s- prat, gas, - pogodan za - poslovni - prostor, 43.000 evra - P-70 m2, Qubi} kej, 3. s- prat, CG, terasa, 42.000 evra - P-72 m2, Avenija 2, 2. s- prat, CG, terasa, 37.000 evra - P-76 m2, Hotel Morava, 5. s-

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

prat, CG, terasa, odmah useqiv, 38.000 evra - P-76 m2, Balkanska, 2. s- prat, CG, 2. terase, 40.000 evra - P-77 m2, centar, 3. s- prat, CG, terasa, 50.000 evra - P-78 m2, Vinara, 6. s- prat, lift, CG, 2. terase, 46.000 evra - P-90 m2, Hotel Morava, CG, lift, terasa, gara`a iza zgrade, 50.000 evra KU]E - P-60 m2 ( - P+1), - plac 10 a, Pakovra}e, 18.000 evra - P-70 m2, - plac 4.13 a, kod Proletera, 42.000 evra - P-125 m2, - plac 5 a, centar, blizu KMN-a, dogovor - P-80 m2, - plac 3 a, Trbu{ani, 21.000 evra - P-92 m2, - plac 5 a, {kola “ R. Mitrovi}”, 45.000 evra - P-98 m2, - plac 2 a, kod Bor~eve hale ili zamena za stan - P-105 m2 ( - P+1), - plac 2 a, Amixina, 50.000 evra LOKALI - P-38 m2, nov, Obili}eva, 40.000 evra - P-18 m2, Qubi} kej, 18.000 evra - P-49 m2, Alvaxinica, 38.000 evra - P-72 m2, S. Markovi}a ( mogu}a - podela na dva lokala od - po 36 m2 sa mokrim ~vorom)

STANOVI P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor.

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvoso-

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

ban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD

CENTAR , stan od 94 m2, Palmoti}eva, sre|en, salonac. GARSOWERA nova, 18 m2, 22.000 evra, Vo`dovac DUPLEKS 96 m2, sa gara`om, kod Arene, ukwi`en

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P=18 m2, 5. sp. Nemawina, 16. 000 eura P=29 m2, 3.sp. Avenija 2, 22. 000 eura P=30 m2, 1.sp. K.V.P, 21. 000 eura P=26 m2, 3.sp. Kej, 17. 500 eura P=17m2, priz. Balkanska, 9.500 eura P=19 m2,13 sp. Kneza Milo{a, 17. 000 eura P=27m2, 2 sp.Centar, 20. 000 eura JEDNOSOBNI P=40 m2, 8.sp. Vinara, 25.500 eura P=35 m2, 4.sp. Kej, 18. 000 eura P=38 m2, 3.sp. H.Morava, 24. 000 eura P=34 m2, 1.sp Centar, 23.200 eura P=42 m2, 4.sp. Med.{kola, 21. 000 eura P=37 m2,1.sp. CENTAR, 33.300 eura P=45 m2, 2.sp. Sv.Save, 25.500 eura P=34 m2, 2.sp.Sv.Save, 22. 000 eura DVOSOBNI P=40 m2, vp.nov Centar, 34. 000 eura P=54 m2, 3.sp. Avlaxinica, 31.000 eura P=49 m2, 2.sp. Sv.Save, 28. 000 eura P=45 m2, 2. sp.Nemawina, 25.000 eura P= 57 m2, 5.sp. Nemawina, 29. 000 eura P=57 m2, priz. sp. Avenija 2, 31.000 eura P=47 m2, 3.sp. Merkator, 35. 000 eura P=53 m2, 2.sp. Nemawina,32. 000 eura P=42 m2, 5.sp.Avlaxinica, 27.000 eura P=60 m2, 1.sp.H.Morava, 30.000 eura P=63 m2, 3.sp.Avlaxinica, 38. 000 eura P=60 m2, 4.sp.Avlaxinica, 37. 000 eura P=60 m2, 1. sp. Obili}eva, 40. 000 eura P=65 m2, 1.sp. H.Morava, 31. 000 eura P=54 m2, 5.sp.Avenija 1, 35. 000 eura P=48 m2, 1.sp.nov, Centar, 38. 000 eura TROSOBNI P=66 m2, 7.sp. H.Morava, 34. 000 eura P=68 m2, 3.sp.Nemawina, 41. 000 eura

P=65 m2, 2.sp. Centar, 38. 000 eura P=70 m2, 2.sp. Kej, 43. 000 eura P=71 m2, 3 sp. Obili}eva - Nov- 780 E + PDV P=78 m2, 1.sp. H.Morava, 66. 000 eura P=67 m2, 4.sp. Avlaxinica- Nov 44. 000 eura P=65 m2, vp. Centar, 45. 000 eura P=76 m2, 3.sp. Balkanska, 43. 000 eura P=76m2, 5.sp. Autoprevoz, 37. 000 eura P=81 m2 , 1.sp. K.V.P. 47. 000 eura P=120 m2 , 6.sp. Sv. Markovi}a, 61. 000 eura P=58 m2, 4.sp. Kej , 35. 000 eura KU]E P=138 m2, Solunska, plac 2,5 a, 70. 000 eura P=340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60. 000 eura P=230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78. 000 eura P=125 m2, Centar, plac 4,5a, 120. 000 eura P=100 m2, Kru`ni put, plac 10 ari, 39. 000 eura P=105 m2, D.Trep~a, plac 6 a, 12. 000 eura P=80+120 m2 , Balkanska, plac 5 ari, 40.+ 50. 000 eura P=90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50. 000 eura P=80 m2, Bolnica, plac 4,22 a, 37. 000 eura P=220 m2, Ko{utwak, plac 6 ari, 53. 000 eura P=60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25. 000 eura P=65 m2, D.Mi{ovi}, plac 5a, 36. 000 eura P=81 m2, 7.jula, plac 5a, 41. 000 eura P=80 m2, S. Breg, plac 3a, 36. 000 eura P=104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82. 000 eura P=100 m2, Bazeni, plac 2,2 a, 45. 000 eura P=75 m2, Solunska, plac 6 ari, 60. 000 eura P= 50 m2, D.Trep~a, plac 15 ari, 8. 500 eura P=100 m2, Trnava, plac 70 m2, 35. 000 eura

P- 26 m2, Qubi} kej, prizemqe, TA, cena: 18 500 eura P- 20 m2, novija gradwa, 5.sprat, sa stvarima P- 20 m2, Nemawina, CG, cena: 16 500 eura P- 25 m2, Alvad`inica, 1.sprat, cena: 15 500 eura P- 30 m2, Avenija 2, 3.sprat, CG, cena: 22 500 eura P- 32 m2, Nemawina, 4.sprat, CG, cena: 21 000 eura P- 34 m2, kod Hotel Morave, TA, 2.sprat, cena: 22 500 eura P- 34 m2, Nemawina, CG, 5.sprat, cena: 20 500 eura P- 42 m2, kod Medicinske, 5.sprat, cena: 21 000 eura P- 43 m2, Balkanska, 4.sprat, cena: 22 000 eura P- 38 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, TA, cena: 25 000 eura P- 37 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 39 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Hotel Morava, 4. prat, cena: 26 000 eura P-43 m2, kod O[ Milice Pavlovi}, 5.sprat, cena: 27 000 eura P- 47 m2, Qubi} kej,

fasadna cigla, CG, cena: 29 500 eura P- 47 m2, Svetozara Markovi}, nov, CG, cena: 36 000 eura P- 49 m2, centar, kod parka, 5.sprat, lift, CG, cena: 30 000 eura P- 41 m2, Qubi} kej, 5.sprat, lift, CG, cena: 26 000 eura P- 45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Qubi} kej, TA, 4.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 46 m2, renoviran, Nemawina, 2.sprat, CG P- 48 m2, novija gradwa, Alvad`inica, 4.sprat, CG, cena: 30 500 eura P- 47 m2, Hotel Morava, 1.sprat, TA, cena: 27 000 eura P- 51 m2, Kalu|erice, 6.sprat, CG P- 52 m2, Nemawina, 3.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 54 m2, Centar, 1.sprat, TA, cena: 22 000 eura P- 51 m2, Qubi} kej, CG, nov, cena: 27 500 eura P- 55 m2, Qubi} kej, renoviran, TA, cena: 26 000 eura P- 56 m2, Avenija 2, 6.sprat, CG, lift, cena: 32

000 eura P- 57 m2,Ciglarska,nov,4.sprat, mo`e subvencionisani kredit, 35 000 eura P- 62 m2, Hotel Morava, 8.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 51 m2, Centar, 4.sprat, TA, cena: 26 000 eura P- 63 m2, Alvad`inica, 3.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 52 m2, Avenija 1, 5.sprat, CG, cena: 36 000 eura P- 68 m2, Centar, 1.sprat, cena: 40 000 eura P- 83 m2, strogi centrar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P- 68 m2, Centar, 2. lifta, CG, cena: 37 000 eura P- 64 m2, Hotel Morava, CG, cena: 35 000 eura P- 71,20 m2, Obili}eva, nov, odmah useqiv, 2.sprat, cena: 800 eura/m2 P- 68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 600 eura/m2 P- 90 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena. 47 000 eura PLAC 5 ari , u Qubi}u, ulica 1300 kaplara. Na placu ima temeq 10 x 11 m. Cena 8.500 evra. Tel. 064/ 673-2-969


41

OGLASI

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

Na osnovu Odluke o bud`etu grada ^a~ka za 2014. godinu ("Sl. list grada ^a~ka", br. 26/13), a u skladu sa Programom mera podr{ke za sprovo|ewe poqoprivredne politike i politike ruralnog razvoja za podru~je teritorije grada ^a~ka za 2014. godinu i finansijskim planom za poqoprivredu, a na osnovu pozicije za ve{ta~ko osemewavawe krava

Grad ^a~ak ogla{ava: JAVNI POZIV ZA PRIKUPQAWE PONUDA Predmet javnog poziva je usluga za ve{ta~ko osemewavawe krava plotkiwa na teritoriji grada ^a~ka, elitnim semenom bikova simentalske rase. Ponu|a~i }e koristiti elitna semena bikova "Mandat" i "Mannheim" iz SVC "Velika Plana", SVC "Krwa~a" po preporuci centra i "Raigras V 1131" i "Humel" firme doo "Semex". Pravo u~e{}a na javnom pozivu imaju veterinarske ambulante i veterinarske stanice koje su registrovane na teritoriji grada ^a~ka, i imaju re{ewe Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srbije za obavqawe ovih poslova. U ponudi dati cenu osemewavawa sa PDV-om po jednom grlu. Pla}awe se vr{iti mese~no po dostavqenom izve{taju o ura|enom osemewavawu sa podacima za svako grlo. Uz ponudu je potrebno dostaviti: re{ewe o registraciji, re{ewe Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srbije za navedene poslove i uverewe o pla}enim doprinosima i porezu ne starije od 6 meseci. Rok za dostavqawe ponuda je 7 (sedam) dana, od dana objavqivawa u listu"^a~anski glas". Ponude dostaviti u zatvorenoj koverti na pisarnicu ({alter 8) Gradske uprave grada ^a~ka ili po{tom na adresu: Gradska uprava za lokalni ekonomski razvoj grada ^a~ka, @upana Sracimira 2, najkasnije do 12,00 ~asova posledweg dana roka.Na koverti obavezno nazna~iti "U~e{}e po javnom pozivu za ve{ta~ko osemewavawe"- ne otvaraj, kao i podatke o ponu|a~u (ta~an naziv, adresa i telefon). GRADONA^ELNIK GRADA ^A^KA Mr VOJISLAV ILI]

AGENCIJA

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE HITNO!!! PRODAJEM DVOSOBAN STAN OD 56 M2 NA PRVOM SPRATU, 21.500 E STANOVI P- 30 m2, 3. sprat, CGkalorimetri, Avenija 2, 22.500 E P-29 m2, 5. sprat, CG, kod H. Morave, 20.000 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Nemawina, 23.500 E P-31 m2, 7. sprat, CG, Avlaxinica, nov, mogu}nost subvencije, 22.000 E P-43 m2, 3. sprat, TA, Qubi} kej, 20.000 E P-41 m2, 1. sprat, eta`no, kod H. Morave, 22.000 E P-40 m2, prizemqe, TA, B. Jankovi}a, 30.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Avlaxinica, nov, mogu}nost subvencije, 31.000 E P-49 m2, 5. sprat, CG, kod Brvnare, 32.000 E P-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, 36.000 evra P-47 m2, 1. sprat, CG, Obili}eva-nov, 41.000 E, sa PDV-om P-58 m2, VP, eta`no, {iri centar, 28.000 E

P-52 m2, 7. sprat, CG, Avlaxinica, nov, mogu}nost subvencije, 37.000 E P-57 m2, 6. sprat, CG, Avenija 2, 29.500 E P-60 m2, 1. sprat, TA, kod M.Pavlovi}, 35.000 evra P-74 m2, 2. sprat, CG, Obili}eva, 49.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod Gradskog parka, 62.000 E KU]E P-60 m2, 5 ari placa, Avenija, 35.000 E P-60 m2, 40 ari placa, Slatinska bawa, 13.000 E P-50 m2, 60 ari placa, Kuki}i, sre|ena P-110 m2, 34 ara placa, Loznica, 20.000 E P-90 m2, 4 ara placa, Qubi}, 32.000 E P-80 m2+PK, 4 ara placa, Prijevor, 50.000 E P-120 m2, 5 ari placa, Qubi}, 50.000 E

P-120 m2, 8 ari placa, kod po{tinog magacina, 45.000 E P-200 m2+PK, 18 ari placa, Qubi}, 51.000 E IMAWA 2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 15.000 E sa stvarima 90 m2, 89 ari, Pakovra}e, 24.000 E 2 ku}e, 1.89 ha, Pakovra}e, 43.000 E 180 m2, 2 ha, Ka~ulice, 16.000 E 90 m2,2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pomo}nih objekata, 35.000 evra 50 m2, 90 ari, Gorwa Gorevnica, 26.000 E 80 m2, 1.75 ha, Prijevor, 45.000 E LOKALI P-37 m2, Obili}eva, 41.000 E P-60 m2, Bate Jankovi}a, 52.000 E P-49 m2, B. Oslobo|ewa, 36.000 E

STANOVI P-27.4 m2, 5.sprat, CG, nov, Alvaxinica, 730 E+PDV P-34 m2,CG, Nemawina, 21.000 E P- 35 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 24.000 E P-26 m2, PR, TA, Qubi} kej, 18.500 E P-48 m2, 7. sprat, CG, {iri centar, 26.500 E P-46 m2, 1. sprat, CG, nov, Obili}eva, 800 E + PDV P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija 2, 22.500 E P-41 m2, 6. sprat, Qubi} kej, 25.000 E P-34 m2, 3. sprat, TA, Nemawina, 18.500 E P-52 m2, 2. sprat, TA, Hotel Morava, 27.000 E P-60 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 35.000 E P-67 m2, 4. sprat, CG, Avenija 2, 39.000 E P-56 m2, 4.sprat, CG, H.Morava, 35.000 E P-50 m2, 1.sprat, CG, Qubi} kej,

30.000E P-57 m2, 4.sprat, CG, Avenija 2, 31.000 E P-54 m2, 5. sprat, CG, Avenija 1, 33.000 E P-47 m2, 2. sprat, CG, Nemawina, 29.900 E P-53 m2, 12.sprat, CG, Qubi} kej, odli~an, 31.000 E P-73 m2+ 6 m2,1. sprat, CG, Alvaxinica, 59.000 E P-68 m2, 1. sprat, CG, Qubi} kej, 45.000 E P-64 m2, 4.sprat, CG, nov, kod H. Morave, 37.000 E

KU]E P-80 m2, 4.3. ari placa, Atenica, 35.000 E P-60 m2, 6.3. ari placa, Atenica, 29.000 E P-160 m2, 17 ari placa, Atenica, 32.000 E P-70 m2+ 90 m2, 3.5 ari placa, Kqu~ka, 22.000 E P-290 m2, PR+2, novo, 135.000 E


42

OGLASI

Na osnovu ~lana 28. i 31. Statuta Ustanove kulture od nacionalnog zna~aja Umetni~ka galerija "Nade`da Petrovi}" ^a~ak ("Sl. list op{tine ^a~ak", br. 8/2006 i "Sl. list grada ^a~ka", br. 7/2011, br. 3/2013 i br.26/2013), a u skladu sa ~lanovima 35. i 36. Zakona o kulturi ("Sl. glasnik RS", br.72/2009) i Odluke o raspisivawu konkursa za imenovawe direktora Ustanove kulture od nacionalnog zna~aja Umetni~ka galerija "Nade`da Petrovi}" ^a~ak (br. 110 od 25. 03. 2014. godine), Upravni odbor raspisuje

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

SC „MLADOST“ ^A^AK raspisuje OGLAS za izdavawe u zakup SC „Mladost“ ^a~ak izdaje u zakup

JAVNI KONKURS ZA IMENOVAWE DIREKTORA USTANOVE KULTURE OD NACIONALNOG ZNA^AJA UMETNI^KA GALERIJA „NADE@DA PETROVI]“ ^A^AK NA MANDATNI PERIOD OD ^ETIRI GODINE

lokacije na gradskoj pla`i, sa po~etnim cenama, i to: - lokacija I i II (ugostiteqski sadr`aji) 530.000,00 rsd. - lokacija III (ugostiteqski sadr`aj) 160.000,00 rsd. - lokacija IV (ugostiteqski sadr`aj) 250.000,00 rsd. Naknada za utro{enu struju pla}a se pau{alno u ukupnom iznosu od 36.000,00 rsd u tri jednake rate. Vreme trajawa zakupa: 15. 5. 2014 - 1. 9. 2014.

1.) Uslovi koje kandidat za direktora mora da ispuwava: Za direktora mo`e biti imenovano lice koje, pored op{tih uslova propisanih zakonom, ispuwava i slede}e uslove: -da ima visoko obrazovawe iz nau~ne oblasti Filozofije ili drugih Dru{tveno - humanisti~kih nauka, ste~eno na studijama drugog stepena (master akademske studije, specijalisti~ke akademske studije, specijalisti~ke strukovne studije), odnosno zavr{en Filozofski ili drugi fakultet u oblasti Dru{tveno - humanisti~kih nauka, u trajawu od najmawe ~etiri godine, - da ima polo`en stru~ni ispit iz muzeologije, - da ima tri godine radnog iskustva na poslovima kulture i - da poseduje organizatorske sposobnosti.

U~esnici u oglasu mogu biti samo pravna lica koja obavqaju ugostiteqsku delatnost. Ponude se podnose u zatvorenim kovertama naznakom "ne otvaraj-ponuda za zakup lokacije na gradskoj pla`i", uz prilo`en dokaz o uplati depozita i to u roku od 10 dana od dana objavqivawa oglasa (zakqu~no sa 14. 4. 2014.) na adresu: Sportski centar "Mladost" ^a~ak, Gradski bedem 2, 32000 ^a~ak. Depozit se upla}uje na teku}i ra~un SC "Mladost" br. 840-752668-90 sa naznakom "depozit za u~e{}e na oglasu". Visina depozita iznosi 50% od po~etne cene i ura~unava se u zakupninu izabranom ponu|a~u, a ostalim ponu|a~ima se vra}a. Ukoliko izabrani ponu|a~ ne uplati ponu|enu cenu u roku od 7 dana od dana zakqu~ewa ugovora, ugovor se raskida a depozit mu se ne vra}a. Otvarawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a je 17. 4. 2014. u 10 ~asova u prostorijama SC "Mladost" ^a~ak. Otvarawu ponuda mogu prisustvovati samo ovla{}eni predstavnici ponu|a~a. Zainteresovani mogu razgledati lokacije svakog radnog dana u vremenu od 13-14 ~asova. Neblagovremene i nepotpune ponude, kao i ponude u~esnika koji imaju neizmirene obaveze prema SC “Mladost” ^a~ak ne}e se razmatrati. Detaqnije informacije: u prostorijama SC “Mladost” ili na telefon 222-719.

2.) Dokazi koji se prila`u prilikom prijave na javni konkurs: Prilikom prijave na konkurs kandidati podnose: -predlog programa i razvoja Ustanove, za mandatni period od ~etiri godine, -kra}u biografiju koja treba da sadr`i elemente koji dokazuju stru~nost, rezultate prethodnog rada odnosno organizatorske sposobnosti, - original ili overenu fotokopiju diplome ili uverewa o ste~enoj stru~noj spremi, - dokaz o radnom iskustvu-overenu fotokopiju radne kwi`ice ili drugu potvrdu o radnom iskustvu u struci, - izvod iz mati~ne kwige ro|enih (original ili overena fotokopija). 3.) Rok i na~in podno{ewa prijave Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavqivawa. Prijava na konkurs, sa dokazima, podnosi se preporu~enom po{iqkom ili li~no na adresu: Ustanova kulture od nacionalnog zna~aja Umetni~ka galerija "Nade`da Petrovi}" ^a~ak Cara Du{ana, br. 6, 32 000 ^a~ak Neblagovremene i nepotpune prijave na javni konkurs ne}e se razmatrati. 4.) Podaci o izbornom postupku Upravni odbor Ustanove kulture od nacionalnog zna~aja Umetni~ka galerija "Nade`da Petrovi}" ^a~ak }e u roku od 30 dana od dana zavr{etka javnog konkursa izvr{iti izbor kandidata i predlog za imenovawe direktora dostaviti osniva~uSkup{tini grada ^a~ka.

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1 Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA NIJE POTREBNA PROCENA UTICAJA OBJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-18/14-IV-2-01 kojim je utvr|eno da investitor "Telekom Srbija" a.d. Beograd nije du`an da izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije na lokaciji „CA TRNAVA 2“ – CA77, CAU77, na k.p. 1813/3 KO Trnava, teritorija grada ^a~ka. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh

CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA 032/374-508

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). (MO@E I ZAMENA ZA STAN) Telefon za informacije: 064/985-98-03

CENA FOTO OGLASA - ^etvrtina strane 500 rsd - Osmina strane 250 rsd - [esnaestina strane 150 rsd


43

^ITUQE

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

POSLEDWI POZDRAV dragom

POSLEDWI POZDRAV dragom, sinu, bratu i stricu

POSLEDWI POZDRAV dragom bratu

MILOQUBU @IVKOVI]U @ILU

MILOQUBU @IVKOVI]U @ILU

MILOQUBU @IVKOVI]U @ILU

FUDBALSKI SAVEZ GRADA ^A^KA - STRUKOVNA ORGANIZACIJA SUDIJA

od sestre BOSE, zeta SRBA, sestri}a DEJANA i sestri~ine ZOKE sa porodicama.

od RAZUMENKE, SLAVOQUBA, MARKA i STRAHIWE

fak.

17048

17047

POSLEDWI POZDRAV voqenom dedi

Sa velikom tugom i bolom opra{tamo se od na{eg prijateqa i uva`enog ~lana

@ILU Unuk VUK 17046

Dana 26. aprila 2014. navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog supruga, oca, tasta, dede i pradede

LAZARA PLAZINI]A 7. aprila u 14 ~asova na Plazini}a grobqu u Guberevcima obavi}emo pomen. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da zajedno sa nama posete wegov grob. Iz na{ih `ivota nikada oti}i ne}e{. Kad god pogledamo u nebo znamo da si u na{oj blizini. Svaki dan u mislima s tobom, tvoji: supruga DU[ANKA, }erke SNE@ANA, VESNA, QIQANA, IRENA i JUCA sa svojim porodicama.

Dana 7. aprila 2014. navr{ava se 20 GODINA od smrti na{e drage

DRAGANE PLAZINI]

BORO ILI] Znao si koliko smo te voleli, ali nikad ne}e{ saznati u kakvom bolu `ivimo od kada te nema. Postoji ne{to {to ne umire, a to je qubav i se}awe na tebe. Tvoju dobrotu, plemenitost i beskona~nu qubav uvek }emo pamtiti. Sa qubavqu te ~uvamo u na{im srcima. Po~ivaj u miru, bol je ostao kod nas. Sinovica JOVANA i sinovac STEFAN

Dana 7. aprila 2014. navr{avaju se DVE GODINE od smrti na{eg dragog

Nedostaje nam tvoja re~. Snaha DU[ANKA, unuke SNE@ANA, VESNA, QIQANA, IRENA i JUCA sa svojim porodicama. Dana 18. aprila 2014. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog zeta, pa{enoga i te~a

VIDA RADOVI]A iz Re`evi}a Nisi me|u nama ali }e{ zauvek ostati u na{im srcima. Ta{ta DU[ANKA, svastike SNE@ANA, QIQANA, IRENA i JUCA, pa{enozi DRAGAN, MILAN i JANKO sa svojim porodicama.

MIQKA ALEMPIJEVI]A LIGURE Vreme prolazi ali tuga za tobom nikako. PORODICE ALEMPIJEVI], IVI], JAKOVQEVI] i GLI[I]

MILOQUBA @IVKOVI]A @ILA 1961 - 2014 GRADSKI ODBOR NOVA SRBIJA ^A^AK

Dana 25. marta 2014. godine, u 95-oj godini `ivota preminuo je na{ dragi

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

IVKO SRETENOVI] iz ^a~ka

11. 10. 2013 - 11. 4. 2014.

26. 4. 1985 - 26. 4. 2014.

@IVOJIN SKELI]

CANA

S qubavqu, po{tovawem i tugom va{a deca: }erke RADA, DRAGANA i QIQA, unuk BOBAN, unuke SNE@A, JECA i SA[KA i zetovi KULE i \OKO.

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Sahrana je obavqena 27. marta 2014. godine na ^a~anskom grobqu. Zahvalnost dugujemo prijateqima, kom{ijama i rodbini na izrazima sau~e{}a i prisustvu na sahrani. O@ALO[]ENI: }erka QIQANA, sin DRAGAN sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina. 17062


44

^ITUQE

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

POSLEDWI POZDRAV dragom prijatequ i drugu

POSLEDWI POZDRAV dragom mu`u i ocu

POSLEDWI POZDRAV od tvojih prijateqa iz FK "Autoprevoz" ^a~ak

MILOQUB @IVKOVI] - @IL MILOQUBU @IVKOVI]U - @ILU

MILOQUBU @IVKOVI]U - @ILU Supruga VESNA, sin MILO[, }erka MARIJA, snaja QIQA i zet @EQKO

Nikada te ne}e zaboraviti: PE[AK, PILOT, JOKSO, RA[KO, ]ENDO, DUTA, PIKSI, PR]O, VUKOTA, MESI, JABLANAC, KNEZ, QUBAN, IVAN, DARKO, ^ORA, SRE]KO

17045

17054

Dana 10. aprila navr{avaju se TRI TU@NE GODINE od iznenadne smrti na{eg voqenog

Predsednik Jak{a, trener Mi}ko, pom. trener ]iro, lekar Vukota, igra~i: Aco Vukadinovi}, Pani}, mali Marec, Vrabac, matori @il, Majstor, Mi{i}, Jovo, matori Marec, Vuk, Bekin, ^ora, Ta~kica, Krqa, Avram, Savo {pijun, Savo mali, Ra{o, Lari, Bo`ec, Pevac, Taso, Milo{ Trifunovi}, Mla|o, Pilot, Raco Milunovi}, Todor, Ti}o, [eki... A sad bi ti rekao: "Za{to ste ovog ili onog zaboravili?" I pored ostalog, i zato }e{ nam uvek nadostajati. 24. marta 2014. godine, prestalo je da kuca plemenito srce na{e voqene Like.

Dana 10. aprila 2014. navr{avaju se TRI TU@NE GODINE otkako nije sa nama

BORISLAVA BORA ILI]A Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je pomen istog dana u 14 ~asova na grobqu u Mr~ajevcima.

MILKA VASILI]

Tri godine je tuge, bola i bezuspe{nog navikavawa na `ivot bez tebe. Bio si sve {to se po`eleti mo`e, ~ovek koji se jednom ra|a. Dobar suprug, najboqi otac, dobar brat, najboqi stric i ujak, odan prijateq. S qubavqu, po{tovawem i ponosom ~uva}emo uspomenu na tebe. Zauvek snama u mislima i srcu ve~no tvoji supruga @AKLINA, }erka BOJANA i sin MILO[.

Vreme koje je pro{lo nije umawilo tugu, se}awe na tebe `ive}e u nama do kraja `ivota. Uvek }e te ~uvati od zaborava tvoja bra}a VUJICA i VOJISLAV i sestra VERICA sa porodicama.

upl.

upl.

SE]AWE Dana 11. aprila 2014. navr{ava se GODINA DANA od smrti moje

iz Trnave

BORO ILI]

MAWO, Ostavila si se}awa koje ~uvam u srcu zauvek, nejlep{a se}awa na detiwstvo i dobrotu koju svi pamte.

Tvoja deca sa porodicama. 17058

Dana 10. aprila 2014. navr{ava se GODINU DANA od kako nije sa nama na{a draga

Na{ dragi

MILO[ RANITOVI] 1926 - 2014

MAWE

Neka ti na{a tuga, bol i suze budu ve~na molitva za miran san. Ti{ino nebeska poqubi je i {apni joj lagano da }e zauvek biti voqena i nikad pre`aqena. Mnogo smo ponosni {to smo tvoji i nikad te ne}emo zaboraviti. Hvala ti za sve majko.

Preminuo 30. marta 2014. godine. Sahrana je obavqena u ponedeqak 31. marta u 14 ~asova, na sredwem qubi}skom grobqu u Qubi}u.

Tvoja NENA

S qubavqu, po{tovawem i ponosom ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoja }erka DRAGOSLAVA, zet MIQKO, unuci DU[AN i IVAN sa porodicama.

17053

17052

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

MARICA DOBRI^I] Ponosno }emo ~uvati uspomenu na tebe, tvoju plemenitost i neizmernu dobrotu. Mnogo nam nedostaje{. TVOJI NAJMILIJI: suprug ISIDOR, }erka ZORICA, zet MILORAD, unuka SAWA, unuk SR\AN i ostala rodbina. 17051


45

^ITUQE

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

SE]AWE na na{e drage roditeqe

7. aprila navr{ava se PET GODINA od smrti na{eg dragog

Pro{lo je 25 GODINA od kada je preminuo na{ tata

RADI[E NIKOLI]A (1936 - 2009) STANICU 5. 4. 2012 - 5. 4. 2014.

STANIMIRA 7. 4. 2009 - 7. 4. 2014.

MILISAV GLI[I] GILE

MARJANOVI] S'qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na wih. ]erke MILA, SLAVICA i SNE@ANA sa porodicama.

Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wega ~uvaju: supruga NADE@DA, sin GORAN, k}erka LIDIJA, snaja SAWA, zet @EQKO i unu~ad: LUKA, NA\A, AN\ELIJA i NIKOLA.

diplomirani ekonomista 2. 4. 1989. - 2. 4. 2014. Uspomenu ~uvaju }erke JASNA i MARIJA sa porodicama DAVIDOVI] i NE[OVI]

17043

upl.

upl.

U petak, 4. aprila 2014. godine u 11 sati na ^a~anskom grobqu dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom

U sredu, 9. aprila u pola 12 na grobqu u ^a~ku obavi}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom Vladu.

Navr{ava se GODINA

BRANI MARTI]

VLADAN VUKALOVI]

NENADU ZAGOR^I]U

Brano, svaki dan si prisutna u mom se}awu. Sestra ZAGA sa decom. 17034

(1939 - 2014) Navr{ava se DVANAEST GODINA kako nas je napustio Vreme prolazi a uspomenu na wega ~uvaju supruga BRANKA, }erke KAJA i MARIJA sa porodicama.

Jedinstvenom mu`u, tati, prijatequ i ~oveku! Vole te tvoje RADA, NATA[A i @EQKA.

17055

17055

Dana 29. marta 2014. godine navr{ilo se DESET GODINA od smrti na{e drage

SAVKE - SAJE NIKOLI]

RADE MILINKOVI] STRUJA

Supruga ZAGA sa decom. 17034

9. 4. 1999 - 9. 4. 2014.

Godine koje su pro{le nisu umawile qubav i se}awe na wu. Sa ponosom je pomiwemo. Weni: sestre MILUNKA, MITRA, EMILIJA, SLAVICA, BRANKA, DESANKA, sestri} ZORAN i ostala rodbina.

SE]AWE Uvek }emo te se se}ati sa ponosom, qubavqu i po{tovawem. U srcu te ~uvaju tvoji najmiliji. Sin ALEKSANDAR i supruga SOWA

16990

17034

8. aprila navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog

Dana 7. aprila 2014. navr{ava se TRINAEST GODINA od smrti

SLOBODANA KRSTI]A KRLA

TIJANE TOMI]

iz Dowe Je`evice Nedostaje{ nam puno jer vreme ne le~i tugu i ne bri{e se}awe na tvoj ~asni i po{teni `ivot. Po~ivaj u miru! TVOJI: supruga EMA, sin BANE, }erka BIQA i sestra SLAVICA sa porodicom. 17038

U subotu, 5. 4. 2014. godine u 12,30 ~asova obavi}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom suprugu, ocu, dedi i pradedi

Nedostaje nam na{ oslonac izvor energije i qubavi, svakog dana sve vi{e. Ponosni smo {to smo tvoji jer ti si na{a ponos i du{a, sve na{e. Tvoja najmilija deca

MILANKA \OKI]

iz Trbu{ana 1934 - 2014

u~iteqica u penziji

2. aprila navr{ila se GODINA DANA

SIBIN MIRKOVI] RAMO Dragi Sibinko, godina pro|e a se}awe na tebe ve~no }e trajati. MLA\O OSTOJI] sa porodicom. 17039

Dana 5. aprila 2014. godine navr{ava se OSAMNAEST GODINA od smrti na{eg dragog supruga i oca

SVETOZARA MARKE[EVI]A iz Prijevora Vreme prolazi, a se}awe ~uvaju supruga DARINKA i k}erke VESNA i TAWA sa porodicom.

Dana, 10. aprila 2014. navr{avaju se ^ETIRI GODINE od kada nije sa nama na{a draga

@ARKU KRSTOVI]U

MILE DRIWAKOVI]

17040

Dana 3. 4. 2014. navr{ava se 11 GODINA od prerane smrti na{e drage

VU^ICE JAKOVQEVI] I posle 11 godina se}awe na tebe postoji, jer si bila oli~ewe dobrote. MOLA i ACO 17041

Ponosni {to smo te imali, ve~no }emo te nositi u srcima. TVOJI NAJMILIJI

Tu`ni {to smo te izgubili, ponosni {to smo te imali. Nosimo te u srcu i ~uvamo od zaborava. TVOJI NAJMILIJI 17060

Godine prolaze ali tu`na se}awa i lepe uspomene na dragog zeta ostaju zauvek.

BOKI

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

Svakodnevno si sa nama i daqe kroz pri~u, mislima i u na{im srcima. Vole te tvoji DRA[KO, GOCA, NEMAWA i TODOR upl.


46

^ITUQE

Pro{lo je [EST GODINA a ti si svakodnevno u na{im mislima i pri~ama, ali te nema tamo gde nam najvi{e nedostaje{ u `ivotu

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

[ESTOGODI[WI POMEN

U nedequ, 6. aprila 2014. navr{ava se GODINA DANA od kako je preminuo na{ dragi suprug i brat

RADE MAKSIMOVI] MAKSO

RADE MAKSIMOVI] MAKSO

11. 4. 2008 - 11. 4. 2014. U petak, 11. aprila 2014. u 13 ~asova, obavi}emo [ESTOGODI[WI POMEN na ^a~anskom grobqu. Dani prolaze a nijedan bez suza i se}awa na tebe. Ostaju velike praznine, bol i tuga sa kojom `ivimo. Neute{ni roditeqi: majka NADA i otac MILOVAN

11. 4. 2008 - 11. 4. 2014. Re~i su siroma{ne da objasne bol, ti{ina je vrisak koji se najdaqe ~uje, da mogu da vratim vreme unazad, da mogu tebe da vratim ni{ta ne bih mewala samo bi te svojim `ivotom od smrti sa~uvala. Sa tugom u srcu zauvek te ~uva od zaborava tvoja sestra SNE@ANA sa porodicom.

Parastos je 5. aprila 2014. godine u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu. Pozivamo ro|ake i prijateqe da prisustvuju tom tu`nom pomenu. Tuguju supruga MILIJANA, sestre i bra}a.

upl.

17042

29. marta je bilo 40 dana od smrti mog dobrog devera i strica

Na{oj predivnoj majci, baki i prabaki

RADI BO[KOVI] 1926 - 2013. dava}emo {estomese~ni pomen 5. aprila u 11,30 sati na ~a~anskom grobqu.

DRAGAN CVETI]

MILOQUBA VUKOVI]A

7. 4. 2013 - 7. 4. 2014. Voqenoj mami

SLOBODANKI LUKI]

S qubavqu, weni najmiliji

Rado ga se se}aju: SLAVICA, MILENA, VLADIMIR i MILO[

Vreme koje je pro{lo nije umawilo tugu, prazninu i bol. Uvek }emo te se se}ati sa toplinom i ne`no{}u. Tvoja deca

17009

upl.

17031

U nedequ, 5. aprila u 12 sati obele`i}emo [EST MESECI od prerane smrti na{eg najdra`eg

DEJANA KI]ANOVI]A

U subotu, 5. aprila 2014. godine, navr{ava se DESET GODINA od kada nije sa nama na{a voqena majka

MILANKA LI[ANIN

MILOSAVA KOVA^EVI] BELA

iz Mr~ajevaca 2004 - 2014

iz ^a~ka 1947 - 2013

Sre}ni {to smo te imali, ve~no tu`ni {to smo te izgubili. TVOJI: IVANA, MIHAILO i MILAN

Ve~no }emo te voleti, pamtiti, s ponosom pomiwati i od zaborava ~uvati. WENI NAJMILIJI: }erka MIRJANA i sin BORIVOJE sa porodicama.

17032

17033

U subotu, 5. aprila 2014. navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage supruge, majke i bake

GEORGINE RAN\I] iz Lisa

Ni dani koji su pro{li ni oni koji dolaze nikada ne}e izbrisati se}awe na Tebe. Po~ivaj u miru. Suprug @IVOTA i }erka TINA sa porodicom.

Dana 9. aprila 2014. navr{ava se GODINA DANA od kada nije sa nama na{a draga sestra, majka, baka i supruga

Dana 8. aprila 2014. navr{ava se GODINU DANA od smrti na{e drage

BRANISLAVE MARTI]

Uvek si u na{im mislima i `ive}e{ ve~no u na{im srcima. Mi koji smo te voleli znamo koliko nam nedostaje{. Ve~no s tugom, tvoji najmiliji Dana 6. aprila 2014. navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog oca, supruga i dede

MILANA \. TE[I]A iz Br|ana 6. april 2013 - 6. april 2014.

Godina je pro{la a dragi lik sa ponosom zauvek }e ostati u na{em srcu, mislima i se}awima... ZAHVALNA PORODICA

Sve {to je qudsko i plemenito, bilo je u tvojoj du{i. Nikada ne mo`emo zaboraviti tvoj vedar duh i tvoju odanost prema nama. Neka tvoja dobra i plemenita du{a po~iva u ve~nom miru. Sin \OR\E, }erka DANA sa porodicama i supruga LEPOSAVA

17037

17036


47

^ITUQE

PETAK 4. APRIL 2014. GODINE

U subotu, 5. aprila 2014. godine, navr{ava se GODINA DANA od kada sa nama nije na{ dragi

3. 4. 2004 - 3. 4. 2014.

BRANKO JEREMI]

VERA SIMOVI]

iz Je`evice Svojim postojawem si nam pru`ao qubav, snagu i sigurnost, a odlaskom si nam doneo tugu, bol i nespokoj. Sre}ni smo {to smo te imali i ve~no }emo se tobom ponositi. Supruga MILA, }erka SNE@ANA, sin VLADIMIR, unu~ad MILICA, IVAN, MIHAJLO, AN\ELA, NEVENA i JANA, snaja IVANA i zet MIROSLAV upl.

BORO ILI]

GORAN IVANKOVI]

MILUN VUKOLI]

DRAGUTIN \OREM

I ovoga 10 aprilskog dana na mesto stradawa na{ih voqenih, pozivamo drugove, rodbinu i prijateqe da budu sa nama u 13 ~asova u Mr~ajevcima povodom pomena na{im ro|enim. Pro{le su tri najte`e i najtu`nije godine. Nismo Vas mogli sa~uvati od smrtnog zagrqaja ali }emo Vas ~uvati od zaborava. Samo jedan tren je bio dovoqan da se sve nade ugase. Ne postoje re~i kojima mo`emo ute{iti sebe, svoje porodice i iskazati tugu zbog va{eg odlaska. Hvala Vam na iskrenom i odanom prijateqstvu i qubavi. Zauvek }emo Vas pamtiti i pomiwati po dobroti i plemenitosti, ostaje nam samo da `ivimo u divnim se}awima na vreme provedeno zajedno. PO^IVAJTE U MIRU! UNAPRED ZAHVALNE O@ALO[]ENE PORODICE

DESET GODINA JE PRO[LO A BOL I TUGA NE PROLAZE. OSTAVILA SI TRAGOVE KOJI SE NE BRI[U. TVOJE IME I TVOJA DOBROTA OSTA]E U NA[IM SE]AWIMA DO KRAJA @IVOTA. SUPRUG MILAN I K]ERKE MIRJANA I QIQANA 17030


PETAK 4. APRIL 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.