29.mart 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.caglas.rs

GODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 29. MART 2013. GODINE

Marko Mitrovi}, poqoprivrednik iz Qubi}a

BROJ 12

^a~ak dobija atletsku stazu

CENA 30 DIN.

Miroslav Ili} odr`ao humanitarni koncert

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

NA POTEZU PRIKUPQENO NEOPHODNA GRAD I 400.000 DINARA VE]A POMO] ATLETSKI ZA LE^EWE DR@AVE SAVEZ MR^AJEV^ANKE Protivgradni strelci: NAJAVQUJU KOLEKTIVNI OTKAZ

strana 14.

strana 15.

strana 31.

strana 10.

///////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Na 50. Disovom prole}u

SABRANA DELA VINAVERA

strane 18. i 19.

Uspe{na premijera doma}eg pozori{nog komada

SIN DOMA]EG IZDAJNIKA

strana 21.

U susret 53. Draga~evskom saboru

SME[TAJ TRUBA^A PRIORITET Fotoreporta`a sa Sajma automobila u Beogradu strane: 35, 36. i 37.

strana 29.

FONDACIJA „DRAGICA NIKOLI]” FINANSIRA]E GRADWU NOVOG ILI REKONSTRUKCIJU POSTOJE]EG PORODILI[TA

PO^ETAK RADOVA VEROVATNO U JUNU

strana 3.


2

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 29. MART 2013. GODINE


PETAK 29. MART 2013. GODINE

3

POLITIKA

FONDACIJA “DRAGICA NIKOLI]” FINANSIRA]E GRADWU NOVOG, ILI REKONSTRUKCIJU POSTOJE]EG PORODILI[TA U ^A^ANSKOJ BOLNICI

PO^ETAK RADOVA NAJVEROVATNIJE U JUNU

edna od prvih i najlep{ih investicija koju }e u ovoj godini finansirati Fondacija “Dragica Nikoli}”, ~iji je osniva~ supruga predsednika Srbije Tomislava Nikoli}a, bi}e izgradwa novog, ili rekonstrukcija postoje}e zgrade porodili{ta u ~a~anskoj Bolnici. To je u izjavi za medije potvrdila “prva dama” Srbije, posle razgovora sa gradskim ~elnicima, kome su pro{log petka prisustvovali i ministar gra|evinarstva i urbanizma Velimir Ili} i direktor Saobra}ajnog instituta CIP Milutin Igwatovi}. - U ^a~ku }emo najverovatnije graditi novo porodili{te. Qudi iz gradskog rukovodstva su obe}ali da }e nam u svemu pomo}i, da bismo {to pre obezbedili dozvole i ostalu dokumentaciju. Arhitekte iz Saobra}ajnog instituta CIP }e pregledati postoje}e porodili{te i predlo`iti na kojoj lokaciji bi mogao da se gradi novi objekat. Ovo }e biti jedan od prvih i, verujem, najlep{ih zadataka na{e fondacije. Nikoli}ka je najavila da }e fondacija pozvati sve qude, me|u kojima i udru`ewe `ena, koji budu mogli i `eleli volonterski da pomognu, da ovaj veliki i zna~ajan posao {to pre bude realizovan. Planirano je da projektant odmah uradi projektnu doku-

J

VLADA PODSTI^E GRA\EVINARSTVO Odgovaraju}i na neka pitawa novinara, ministar Ili} je rekao da je ^a~ak dobio zna~ajna sredstava od nadle`nog ministarstva za gradwu nekoliko infrastrukturnih i komunalnih objekata, prvenstveno zbog toga {to je konkurisao dobrim projektima. Posledwih meseci u Grad se iz republi~ke kase slilo vi{e od 100 miliona dinara, tvrdi on i podse}a da je 47 miliona dinara nameweno za program takozvanog socijalnog stanovawa, odre|ena suma za “srpsku ku}u”, jo{ 30 miliona za gradski stadion. “Sredstva su dobili svi gradovi i op{tine koji su imali papire i dokumentaciju. Samo u jednom danu raspodeqeno je ju~e 240 miliona dinara. To je znak da aktulena Vlada podsti~e gra|evinarstvo i da `eli da Srbija krene. I predsednik Srbije se maksimalno anga`uje da aerodrom u La|evcima bude pretvoren u moderan i savremeni kargo centar, povr{ine od oko 30 hiqada kvadrata, koji }e pokriti veliki deo Srbije. Zahvaquju}i tome, vi{e ne}e biti problema sa malinarima i proizvo|a~ima drugog vo}a, koje }e iz ovog centra odlaziti u izvoz, uglavnom u Rusiju,” uveren je Ili}.

mentaciju, da bi ve} u junu i izvo|a~ radova bio uveden u posao. Fondacija “Dragica Nikoli}”, ina~e, okupqa veliki broj stru~nih qudi, a odluke o tome {ta }e se i gde wenim sredstvima graditi, ne donosi ni osniva~, ni direktor fondacije, ve} wen Stru~ni savet, naglasila je Nikoli}ka. Najavila je pritom da }e ove godine “u}i u sva porodili{ta u Srbiji”, sagledati stawe u wima i predlo`iti da budu ure|ena i rekonstruisa-

SKLOPQEN PREDUGOVOR SA KINEZIMA Pro{le sedmice je sklopqen predugovor sa kineskom bankom o obezbe|ewu dodatnih 340 miliona dolara za gradwu auto - puta, tako da je finansijska konstrukcija za gradwu deonice do Obrenovca prakti~no zatvorena, rekao je ministar Ili}, uveren da }e radovi po~eti najkasnije za 90 dana i da }e gradwa koridora 11 te}i “punom parom”: - Trenutno pregovaramo i o~ekujemo da za nekoliko meseci bude postignut i dogovor o gradwi deonice od Preqine do Po`ege, mosta na Savi i ulaza u Beograd. U pregovore, tako|e sa kineskom kompanijom, svi smo ukqu~eni, po~ev od ministarstva, do Vlade i kabineta predsednika dr`ave.

na, i to od temeqa do krova. Ova godina }e prakti~no biti u znaku porodili{ta, rekla je ona i nagovestila skoriji po~etak radova i na ovim bolni~kim odeqewima u Vrawu i Leskovcu. Ministarstvo gra|evinarstva i urbanizma podr`ava akcije ove fondacije, zbog ~ega }e joj pru`iti i

neophodnu pomo} prilikom obezbe|ewa dokumentacije i infrastrukturnog ure|ewa i opremawa, obe}ao je ministar Velimir Ili}: “Razgovarali smo i o obezbe|ewu nekoliko stanova za stru~wake, da bi Bolnica mogla da dovede i stambeno zbrine najboqe doktore. Grad ima 12 slobodnih, velikih stanova i

spremni smo da neke od wih ustupimo lekarima, koji bi pomogli da se podigne kadrovski nivo ~a~anske Bolnice.” On je najavio i da }e ministarstvo na ~ijem je ~elu, pokloniti opremu i ure|aje pomo}u kojih }e budu}e porodili{te, koje }e biti izgra|eno potpuno po principu “zelene gradwe”, dobijati grejawe iz podzemnih voda. Stru~na ekipa iz Instituta CIP }e ove sedmice ponovo posetiti porodili{te u ^a~ku i predlo`iti da bude izgra|ena potpuno nova, ili nadogra|ena postoje}a zgrada, rekao je direktor Milutin Igwatovi}, a narodni po-

slanik i ~lan skup{tinskog Odbora za zdravstvo dr Aleksandar Radojevi} je, po{to je izrazio zadovoqstvo {to }e posle 32 godine, prvi put u bolni~kom krugu biti izgra|en novi objekat, rekao: “Raduje to {to }e se oni koji dolaze na svet, ra|ati u novom porodili{tu. Predlo`io sam da projektanti predvide i mogu}nost nadogradwe ovog odeqewa, da bi se u nekom budu}em vremenu, kada bude bilo sredstava, dogradio paviqonski i neuslovan deo Bolnice, i stvoreni boqi uslovi za gra|ane, korisnike primarne zdravstvene za{tite”. M.N.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi}, Irena Milo{evi} i Negovan [uti} (fotoreporter). ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

redakcija@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

POLITIKA

PETAK 29. MART 2013. GODINE

OBELE@ENA 14. GODI[WICA OD PO^ETKA NATO AGRESIJE NA SRJ

ZLO^IN PROTIV SRBIJE I SRPSKOG NARODA

omemorativnom sve~ano{}u kojoj su prisustvovali predstavnici Moravi~kog upravnog okruga, Grada, Udru`ewa ratnih vojnih invalida, SUBNOR- a, Vojske Srbije, Policijske uprave, ~lanovi porodica poginulih boraca, Dru{tva za negovawe tradicija oslbodila~kih ratova Srbije do 1918. godine, Udru`ewa rezervnih vojnih stare{ina, u nedequ je polagawem cve}a i venaca ispred spomenika `rtvama ratova od 1991. do 1999. godine, u malom parku pored `elezni~ke stanice, obele`ena 14. godi{wica od po~etka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Prisutnima se obratio zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}, podsetiv{i na nesumwivu ~iwenicu da su napadi NATO alijanse predstavqali zlo~in protiv Srbije i srpskog naroda: - ^a~ak i wegovi gra|ani bili su, na`alost, me|u prvima na udaru. Ve} prvog sata te ve~eri, 24. marta 1999. godine, zloslutne ptice koje su poletele iz Alijana, zasule su projektilima podru~je na{eg grada. Mu~ki ispaqene tomahavk rakete, padale su po na{im ku}ama. Zahvaquju}i juna~kom otporu na{eg naroda, veri u uspeh i mudrim takti~kim odlukama, odbraweni su na{a zemqa i grad od neuporedivo ja~eg neprijateqa. Ipak, 78 dana napada iz vazduha nije moglo pro}i bez `rtava. ^a~ak je jedan od gradova koji je najvi{e stradao u NATO agresiji, izgubiv{ 11 svojih gra|ana, civila, i nekoliko policajaca i vojnika. Na`alost, to nije i kona~an broj `rtava, rekao je Lukovi}, jer u godinama koje su usledile posle agresije, drasti~no je pove}an broj gra|ana obolelih od raznih vrsta karcinoma. Za tu epidemiju odgovorni

K

su, opravdano se sumwa, upravo hemijske reakcije prilikom eksplozije projektila i osiroma{eni uranijum kojim su puweni NATO projektili. - Privredni kapaciteti na{eg Grada pretrpeli su enormna razarawa. U vi{estrukim bombardovawima uni{teni su giganti “Sloboda”, Tehni~ki remontni zavod, “Cer”... Kao da je neko sistemski `eleo da uni{ti na{ Grad. Bile su potrebne mnoge godine da privreda, prethodno iscrpqena ekonomskim sankcijama, ponovo stane na noge, da bi optere}ena svetskom

ekonomskom krizom i lo{im privatizacijama, ponovo posrnula. I danas, kao da nas ponovo bombarduju, poku{avaju}i politi~kim ucenama da nam uzmu deo teritorije Srbije, Kosovo i Metohiju kao duhovno sredi{te srpskog naroda - naglasio je zamenik gradona~elnika, oceniv{i da ono {to nisu uspeli ratom, sada ho}e da urade na perfidan na~in u mirnodopskim uslovima. Me|utim, srpski narod, uveren je on, nikada ne}e dozvoliti da ostane bez svog duhovnog identiteta, bez sr`i svoje dr`avnosti. “Na to nas opomiwu nevine `r-

tve koje su pale za o~uvawe slobode. Herojski i nepokolobiv duh na{e nacije i na{ih sugra|ana poma`u nam da istrajemo u tome i da budemo svoji na svome, ne podle`u}i nikakvim pritiscima. Rukovodstvo Grada ^a~ka za to ima snage i verujem da zajedni~kim snagama mo`emo da pobedimo sva isku{ewa i doprinesemo boqem `ivotu u na{em Gradu”, zakqu~io je Lukovi}. Nikola Davidovi}, predsednik Udru`ewa ratnih vojnih invalida i predstavnik porodica poginulih, podsetio je da je NATO alijansa, pre 14 godina, bez odobrewa UN, zapo~ela napad na SRJ pod nazivom “Milosrdni an|eo”, u kome su o{te}eni infrastruktura, {kole, zdravstvene ustanove, medijske ku}e, spomenici kulture i drugi objekti koji nisu kori{}eni u vojne svrhe: “Srbija je pretrpela velike qudske `rtve, a kao i svi ratovi i ovaj je ostavio veliki broj poginulih i invalida. Samo u ^a~ku ima 59 ratnih vojnih invalida i 83 ~lana porodica poginulih boraca,” rekao je Davidovi} i zahvalio lokalnoj samoupravi na pomo}i koju pru`a ovoj kategoriji invalida. Sat pre komemorativne sve~anosti na istom mestu po~ast `rtvama agresije odali su predstavnici Gradskog odbora Ravnogorskog pokreta, Dveri srpskih i Udru`ewa Branioci otaxbine, koji su organizovali i parastos `rtvama svih ratova od 1991. do 1999. godine: “Okupili smo se danas da se molimo Gospodu Bogu za spasewe du{e svih `rtava koje su svoje `ivote dali u ratovima od 1991. do 1999. godine i da se molimo da vi{e nikada ne bude `rtava zbog uzaludne politike re`ima koji je na vlasti,” rekao je tom prilikom Dragan ]endi}, predsednik GO Ravnogorskog pokreta u ^a~ku. M. N.

GRADSKI ODBOR DSS-A OBELE@IO 14 GODINA OD PO^ETKA AGRESIJE

NIKAD U NATO

od sloganom “Nikad u NATO”, Gradski odbor Demokratske stranke Srbije obele`io je u nedequ na Gradskom trgu 14. godi{wicu od po~etka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, poru~iv{i aktuelnoj vlasti da odustane od evroatlanske politike i da se “okrene narodu Srbije.” Na ovaj na~in DSS je, kako je rekao potpredsednik stranke i narodni poslanik Miroslav Petkovi}, pozvao “sve misle}e i qude svesne ozbiqnosti situacije u kojoj se dr`ava Srbija nalazi, da se vrate svojim vrednostima, po{tovawu Ustava i stvarawu jedne boqe, savremene, moderne i vojno i politi~ki neutralne Srbije.” Svima je jasno da je stravi~nim i divqa~kim bombardovawem NATO `eleo da stvori svoju dr`avnu tvorevinu na teritoriji ju`ne srpske pokrajine, podsetio je Petkovi}, ukazuju}i na “tu`nu ~iwenicu da Vlada Srbije ovih dana pregovara sa predstavnicima Pri{tine o uspostavqawu dobrosusedskih odnosa i ukidawu srpskih institucija na severu Kosova i Metohije: - Ovu godi{wicu po~etka NATO agresije do~ekujemo u te{kim okolnostima, pre svega zbog stava aktuelne vlasti u Beogradu da postoji mogu}nost dogovora u ta-

P

kozvanim pregovorima sa predstavnicima Pri{tine. Bojimo se da }e Vlada Srbije podle}i pritiscima EU i Va{ingtona za dobijawe datuma za pristupawe jednoj razvalini, kao {to je EU, i prihvatiti da se na severu KiM ukinu srpske institucije i da se kona~no, po `eqi Zapada, uspostave dobrosusedski odnosi izme|u Srbije i Srbije. To je ne{to {to DSS nikada nije prihvatio i protiv toga }emo se uvek boriti izjavio je Petkovi}, uveren da se srpski narod mora okrenuti sebi, a ne da moli EU da mu pomogne. On je podsetio da je Narodna skup{tina, na inicijativu DSS-a, usvojila Deklaraciju o vojnoj neutralnosti Srbije i da }e insistirati da bude doneta sli~na deklaracija i o politi~koj neutralnosti. DSS je jedina parlamentarna stranka u Srbiji koja “jasno i glasno ka`e” da Srbija nikad ne treba da u|e u NATO i postane ~lanica EU, rekao je predsednik Gradskog odbora DSS Milan Bojovi}: - Na{a je obaveza da se setimo svih nedu`no strada-

lih `rtava i svega {to je prethodilo 14. godi{wici bombardovawa. Moramo da ka`emo da ta agresija, uslovno re~eno, jo{ traje, {to se vidi i po razornim posledicama po ekonomiju i srpsku privredu, a posebno po zdravqe stanovni{tva, o ~emu svedo~e podaci iz medija da su maligna oboqewa pove}ana za 200 odsto! Na tako ne{to ne mo`e se }utati, zbog ~ega je na{a obaveza da pozovemo aktuelnu vlast da se okrene sebi i svom narodu, ispo{tuje wegovu izbornu voqu i opredeqnost za vojnu i politi~ku neutralnost, a ne za evroatlanske integracije i ~lanstvo u EU. M. N.


5

GRAD

PETAK 29. MART 2013. GODINE

GRADSKO VE]E TEK U TRE]EM „POKU[AJU” DALO SAGLASNOST NA OVOGODI[WI PROGRAM POSLOVAWA JKP „GRADSKO ZELENILO”

SPORNE CENE, INVESTICIJE, ZAPO[QAVAWE bog neuskla|enosti pojedinih delova programa sa odlukom o buxetu za 2013. godinu i programom poslovawa JP “Gradac”, posebno onih u kojima je re~ o cenama usluga, planiranim investicijama i zapo{qavawu, Gradsko ve}e je dva puta vra}alo “na doradu” ovogodi{wi plan poslovawa JKP “Gradsko zelenilo”, da bi kona~no na wega dalo saglasnost na posledwoj sednici, odr`anoj pro{log petka. Obrazla`u}i program, direktorka Jasminka Lazi} je, pored ostalog, istakla da preduze}e planira da u ovoj godini u radni odnos na odre|eno vreme primi devet, i jednog radnika na neodre|eno vreme. Osim redovnog teku}eg odr`avawa svih gra|evinskih objekata i usavra{avawa kadrova u skladu sa tehnolo{kim dostignu}ima, strate{ki ciq firme, rekla je ona, bi}e “pra}ewe konkurencije i obezbe|ewe {to boqih pozicija na tr`i{tu.” Govore}i o planiranim investicijama, naglasila je da je u ovoj godini neophodno sanirati kapelu, popraviti o{te}ene saobra}ajnice na grobqu i izgraditi jednu novu, adap-

Z

tirati mokri ~vor u upravnoj zgradi i rekonstruisati dvori{nu ogradu. Re~ je o investicijama koje preduze}a planira da finansira sopstvenim sredstvima, a uz pomo} buxeta da realizuje zapo~et projekat energetske efikasnosti, odnosno nabavku instalacija i kotla za grejawe upravne zgrade i prate}ih objekata iz bio mase. Osim toga, planirano je da za ure|ewe novih zelenih povr{ina i sadwu 100 stabala u gradu bude utro{eno milion dinara. Direktorka Lazi} je posebno potencirala “procenu rizika”, odnosno ote`avaju}e okolnosti koje mogu

da ugroze poslovawe preduze}a, me|u kojima su najozbiqniji nasle|eni sudski sporovi iz radnih odnosa, od kojih za pojedine ve} postoje izvr{ne presude. Kako se tokom rasprave ~ulo, oni }e firmu u ovoj godini ko{tati skoro 10 miliona dinara. Osim toga, i zastarela oprema predstavqa jednu od ote`avaju}ih okolnosti u poslovawu, rekla je direktorka i po{to je ustvrdila i da firma, zbog udaqenosti upravne zgrade od centra grada, ima pove}ane tro{kove, “razqutila” gradona~elnika Vojislava Ili}a: “Da li biste hteli da je premestimo na Trg?”

NEGOVAWE SLOBODARSKIH TRADICIJA ru{tvo za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova Srbije do 1918. godine za Moravi~ki okrug ovogodi{we svoje aktivnosti usmerava ka nekolikim manifestacijama i pokloni~kim putovawima. Najpre, 27. aprila, bi}e u ^a~ku obele`ena 84. godi{njica smrti vojvode Stepe Stepanovi}a. Kao i ranijih godina, u~estvova}e predstavnici desetak gradova i op{tina. Zajedno sa istoimenim beogradskim dru{tvom, ^a~ani planiraju i putovanja u inostranstvo. @eqa je organizatorâ da po~etkom juna budu pose}ena srpska vojni~ka grobqa u Tunisu: u gradovima Bizerti, Menzel Burgibi i Susu. Tako|e, Dru{tvo nastoji da po{aqe delegaciju u Pariz, gde bi ona, 14. jula, na nacionalni praznik Francuske, posetila Srpsko grobqe u obli`wem Tijeu. U septembru predstoji pose}ivawe srpskih vojni~kih grobaqa u Gr~koj: grobqa na Zej-

D

tinliku u Solunu, zatim po~ivali{ta umrlih boraca Drinske divizije u mestu Agios Mateos na ostrvu Krfu, kao i mauzoleja sa kriptom na ostvrcetu Vidu, do kojeg se sti`e pokloni~kim preplovqavawem dela Krfskog kanala i Plave grobnice. U programu je i u~e{}e na komemorativnim sve~anostima koje se krajem avgusta prire|uju na ma~vanskom bregu Tekeri{, u znak se}anja na heroje Cerske bitke. Polovinom decembra, u Lazarevcu se odr`ava komemoracija u slavu junaka Kolubarske bitke. Planirano je u~e{}e ^a~ana i na tom skupu. Ina~e, ~a~ansko Dru{tvo za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova Srbije do 1918. godine postoji i deluje ve} vi{e od pola veka. Osim aktivista i ~lanstva, u akcije Dru{tva ukqu~uju se i drugi zainteresovani gra|ani, to jest ustanove i radne organizacije. B. Jevtovi}

Qudi iz Gradskog ve}a, zadu`eni za funkcionisawe javnih preduze}a su se prili~no namu~ili, dok sa menaxmentom JP i odgovornima iz GU za lokalni ekonomski razvoj nisu izbalansirali program ovog JKP, da bi revidovali brojne pozicije i “izvukli maksimum iz postoje}e situacije”, objasnio je Miladin Ristanovi}, a zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} ocenio nekorektnim poku{aj menaxmenta da “razvojnost buxeta dovodi u vezu sa razvojno{}u programa firme.” Odgovaraju}i na pitawe Ostoje Mijailovi}a, na kojim poslovima }e biti anga`ovano 10 novih radnika, koji je insistirao i da JP tra`i saglasnost Gradskog ve-

}a za novo zapo{qavawe, Lazi}ka je rekla da je re~ o radnicima u novootvorenoj cve}ari, prodavnici organske hrane, grobarima i finansijskom direktoru. Gradsko ve}e je na pro{lonedeqnoj sednici dalo saglasnost “Gradskom zelenilu” da cene pogrebnih usluga i odr`avawa grobqa pove}a za 5,5 odsto, uprkos obrazlo`ewima da su kalkulativne cene skoro za 20 odsto vi{e i da su ove koje primewuje ~a~ansko JP, ni`e od onih koje va`e u ve}ini gradova u Srbiji. Gradsko ve}e je utvrdilo i predlog odluke da za eks-

ternu reviziju zavr{nog ra~una buxeta Grada za 2012. godinu bude anga`ovan najpovoqniji komercijalni revizor. Doneto je re{ewe da iz teku}e buxetske rezerve bude izdvojeno 68.000 dinara za nabavku devet softvera, neophodnih za funkcionisawe automatskih meteorolo{kih stanica, i 725.641 dinar za nabavku aparata video gastroskop, kojim }e Zdravstveni centar prakti~no “zaokru`iti” opremu (kolonoskop), za koju je tako|e na ovoje buxetskoj poziciji nedavno obezbe|eno oko 2,9 miliona dinara. M.N.

DANAS ZASEDAJU ODBORNICI GRADSKE SKUP[TINE

O STATUTU, IZVE[TAJIMA, IMENOVAWIMA... ude}i po obimnom dnevnom redu, koga je za dana{we - 13. zasedawe gradske Skup{tine, predlo`io predsednik Veqko Negovanovi}, ~lanovi Gradskog ve}a su bili veoma vredni izme|u dve sednice lokalnog parlamenta. Osim mnogih tema koje su iskqu~ivo u wihovoj nadle`nosti, “prou~ili” su i odbornicima na razmatrawe i usvajawe prosledili vi{e od 20, uglavnom predloga odluka i izve{taja i programa poslovawa javnih preduze}a i ustanova. Posle ove sednice Grad bi trebalo da dobije izmewen i dopuwen Statut, kao najvi{i pravni akt lokalne samouprave, uskla|en sa odredbama pet zakona i drugim dokumentima, bitnim za funkcionisawe Grada. Neke od osnovnih izmena su, da podsetimo, pove}awe broja ~lanova Gradskog ve}a sa devet na 11 i odredba koja predvi|a da zborovi

S

gra|ana mogu punova`no da odlu~uju, ukoliko im prisustvuje 10 odsto, ili najmawe 30 bira~a. Odbornici bi trebalo da usvoje i odluke o besplatnoj pravnoj pomo}i gra|anima i uslovnom otpisu kamata i mirovawu poreskog duga, na osnovu koje je rok za izmirewe obaveza produ`en do 31. marta. Grad }e Ustanovi za dnevni boravak dece, mladih i odraslih sa smetwama u razvoju “Zra~ak” preneti na kori{}ewe novoizgra|eni objekat, predlo`ilo je odbornicima GV i dalo “zeleno svetlo” i izve{tajima o pro{logodi{wem poslovawu javnog preduze}a “Rzav”, “Gradac” i “Vodovod”. Po{to je tri puta detaqno razmatralo, maksimalno korigovalo i sa odlukom o buxetu uskladilo program poslovawa JKP “Gradsko zelenilo”, GV je i ovaj dokument uputilo na ocenu odbornicima. Oni }e da-

nas raspravqati i o izve{taju i planu Centra za socijalni rad i dati saglasnost na Statut novoosnovane Pred{kolske ustanove “Moje detiwstvo”, koji je Gradsko ve}e jednom vra}alo “na doradu”. Narodni predstavnici u lokalnoj Skup{tini }e i danas “kadrovati”, odnosno odlu~ivati o predlozima Komisije za kadrove i mandatno - imunitetska pitawa, koja je pored ostalog, predlo`ila da Katarina Novkovi}, koja je do sada obavqala tu funkciju, bude ponovo imenovana za Gradskog javnog pravobranioca, Milan Dra{ki} za direktora Gradske stambene agencije, a Aco Jakovqevi} za direktora Ustanove za fizi~ku kulturu SC “Mladost”. Komisija je predlo`ila da Delfina Raji} i u narednom ~etvorogodi{wem mandatu obavqa du`nost direktora Narodnog muzeja i da poziciju ~elnog rukovodioca “Turisti~ke organizacije ^a~ka”, umesto Miodraga Stevani}a, zauzme Dragomir Savi}. M.N.


6

PETAK 29. MART 2013. GODINE

DRU[TVO

RADNICI FH PRO[LE SUBOTE ODR@ALI DVOGODI[WI “PARASTOS” FABRICI Pro{le subote, na dan kada se navr{ilo dve godine od kako je u Fabrici hartije, zbog nedostatka obrtnih sredstava i iskqu~ewa struje, prekinuta proizvodwa, nekoliko desetina radnika je, paqewem sve}a ispred velike Titove slike, odr`alo “parastos” firmi. Ovaj, vi{e o~ajni~ki, nego simboli~an potez preduzeli su, po{to su, kako ka`u, izgubili i posledwu nadu da }e dr`ava i Agencija za privatizaciju kona~no re{iti pravni status preduze}a, {to je osnovni preduslov za izlazak iz krize, pronala`ewe novog strate{kog partnera i obnavqawe proizvodwe. adnike koji odavno nisu prolazili kroz fabri~ke kapije, do~ekala je i “umrlica” zalepqena na spomeniku osniva~a fabrike, narodnog heroja Bo`a Tomi}a, na kojoj je podse}awe da je FH privatizovana 17. jula 2007. godine i “umrla” 23. marta 2011: “Pro{lo je {est godina tuge i bola, a oni koji su je uni{tili i daqe sede u svojim foteqama. I daqe im je omogu}eno da bez iole stida uni{tavaju na{e fabrike, ubiraju plodove svoga nerada i u`ivaju u wima.” U potpisu: o`alo{}eni, prevareni i poni`eni radnici Fabrike hartije sa svojim porodicama. Milo{ Tripkovi}, predsednik Samostalnog

UMESTO FIRMI,

POMEN LO[OJ PRIVATIZACIJI sindikata, koji je organizovao jo{ jedan u nizu protestnih skupova, u ime radnika koji “to nisu, jer nemaju ni radna mesta, ni zarade”, pored ostalog, je rekao da je zaposlenima “oduzeto {est godina `ivota”, jer im toliko nije upla}ivan radni sta`. On je naglasio da nije re~ o politi~kom protestu, jer su radnicima Fabrike hartije prakti~no krivi svi oni koji su dozvolili da bude prodata 2007. godine bugarskoj kompaniji “^estjim”, kojoj je dr`ava, ina~e, 17 puta produ`avala rok da ispuni ugovorne obaveze. Iako je Agencija za privatizaciju od 2008.

smo na mnoga vrata, ukazivali na brojne neparvilnosti, ali Agencija je dozvolila ve}inskom vlasniku i da obaveze prema radnicima ispuwava putem pozajmica i ~ak mu je, po{to je prekinuta proizvodwa, jo{ dva puta produ`avala rokove za ispuwewe ugovora.” Neshvatqivo je, smatra Tripkovi}, da Agencija ne re{ava pravni status fabrike, i u situaciji kada se pojavio novi zainteresovani kupac. Osim nere{enog statusa firme, veliki problem predstavqaju i dugovawa prema biv{em vlasniku, koji na ime pozajmica i svojih poverilaca -

do 2012. godine obavqala kontrolu, dozvolila je da ve}inski vlasnik radnicima ne ispla}uje platu i doprinose. “Danas smo ovde da odamo po{tu jednoj od najstarijih fabrika papira u Srbiji, koja nije stajala ni u vreme Drugog svetskog rata i tokom NATO agresije, fabrici koja je svojevremeno proizvodila i papir za novac. Kucali

“}erki firmi” potra`uje oko sedam miliona evra, ka`e Tripkovi}. Najgore je {to 262 radnika dve godine nemaju plate (pro{log aprila primili su pola martovske zarade iz marta 2011. godine), a od Nove godine ni zdravstveno osigurawe. Za razliku od Tripkovi}a, zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} i

R

direktor Dragan Milenovi} pokazuju vi{e optimizma, kada je re~ o daqoj sudbini fabrike. Grad }e i ubudu}e davati logisti~ku podr{ku radnicima, materijalno pomagati u skladu sa mogu}nostima i zalo`iti se da bude izna|eno najboqe re{ewe, obe}ao je Lukovi}: - Voleo bih da ovo danas ne bude pomen fabrici, ve} lo{im privatizacijama, postupcima i nestru~nosti svih onih koji su je doveli u ovakvo stawe. Najboqe re{ewe je da fabriku preuzme novi strate{ki partner, koji je najavio dolazak ve} tokom ove sedmice. Me|utim, wegov prvi i osnovni uslov je da se elimini{u obaveze i prava biv{eg vlasnika i da dr`ava radnicima pove`e sta`. Osim pokretawa osnovnog, potencijalni strate{ki partner namerava da uvede i dopunske programe - proizvodwu elektri~ne energije i distribuciju vi{ka pare u sistem

za grejawe grada, i aktivirawe kapaciteta od 1.000 tona za su{ewe {qive i drugog vo}a i povr}a. Da se radi o ozbiqnom partneru, svedo~e i wegove namere da u krugu fabrike podigne i pak centar. U protivnom, mora biti zapo~et ste~ajni postupak, {to je boqe i izvesnije od trenutnog statusa reorganizacije, u kome radnici nemaju plate, osigurawe, niti o wima i za{titi imovine bilo ko brine. Ugovor sa bugarskom firmom “^estjim” raskinut je u decembru pro{le godine, po{to od 2011. nije ispo{tovala jo{ tri dopunska roka za ispuwewe ugovornih obaveza, podsetio je direktor Dragan Milenkovi}: “Poku{avali smo i sami da pokrenemo fabriku, ali za to nije bilo {ansi, jer su iskqu~eni i struja i voda. Pre nekoliko meseci dve - tri firme iz Beograda su bile zainteresovane da pokrenu delove proizovdwe u fa-

brici - jedna proizvodwu sredwe finog papira, druga toalet paira, ali i za to nismo mogli da na|emo zajedni~ki jezik sa Agencijom. Sada se kona~no pojavila firma, ~iji su vlasnici na{i qudi koji rade u inostranstvu, koja se bavi proizvodwom i distribucijom hrane, uglavnom u Rusiju. Ona je zainteresovana i za aktivirawe energane za proizvodwu struje i pare, i podizawe novih pogona, uglavnom su{ara za vo}e i povr}e.” I Milenkovi} veruje da su namere ovog potencijalnog partnera iskrene i realne, ali ne i dr`ave i Agencije za privatizaciju, od kojih on izri~ito zahteva da, pre nego {to preuzme fabriku, budu eliminisani goru}i problemi: povezan sta` radnicima, re{en status fabrike i dugovawa prema biv{em vlasniku, koji je sva svoja ulagawa definisao kao pozajmice. M. N.

PROLE]NA AKCIJA U MESNOJ ZAJEDNICI „3. DECEMBAR”

AMBICIOZNI PLANOVI NOVOG RUKOVODSTVA a ne}e sedeti skr{tenih ruku i ~ekati da im pomogne neko sa strane, pokazalo je novoizabrano rukovodstvo Mesne zajednice „3. decembar” proteklog vikenda. Anga`ovawem ~lanova Saveta MZ, stanovnika tog dela grada, pa ~ak i dece, o~i{}en je prostor oko objekta u Balkanskoj ulici gde se odr`avaju sastanci i sportsko igrali{te, popularno „Medicinsko”, u neposrednoj blizini. Porede toga {to su uklonili svo nagomilano |ubre, popravqene su dve kapije, ograda i postavqen obru~ na ko{, kako

D

bi teren bio u funkciji. Stare tuje ispred prostorija Mesne zajednice zamewene su novim sadnicama. Ovu akciju pohvalili su i pripadnici komunalne policije. - Ovo je tek po~etak i ne}emo se zaustaviti samo na tome – isti~e predsednik Saveta MZ „3. decembar” Violeta Markovi}. – Radimo na projektu „Teretana na otvorenom”, ve} smo predali zahtev za donaciju Balkanskom fondu za lokalnu inicijativu i o~ekujemo odgovor za par nedeqa. Pomo} nam je obe}ala i lokalna samouprava. Nameravamo da

„teretanu na otvorenom” izgradimo na postoje}im sportskim terenima kod zgrade biv{eg „Drvoimpeksa”. Kako ka`e agilna predsednica, zahvaquju}i anga`ovawu organizatora ko{arka{kog turnira „Zicer”, koji se tradicionalno odr`ava tokom leta na igrali{tu kod prostorija MZ „3. decembar”, ove godine je od firme „Ceresit” dobijena donacija od 100.000 dinara kako bi se upotpunili sadr`aji na igrali{tu, a brojna publika mogla komfornije da prati nadmetawe pod obru~ima.


PETAK 29. MART 2013. GODINE

7

DRU[TVO

PREDSTAVQEN PROJEKAT „@ENE NAPREDUJU U IZGRADWI KAPACITETA NA LOKALNOM NIVOU ZA RODNO BALANSIRANE EKONOMSKE TOKOVE” dru`ewe poslovnih `ena Srbije ve} 15 godina radi na ekonomskom osna`ivawu `ena, a ove godine je kao “krovna” organizacija akcenat stavila na projekte udru`ivawa i ja~awa kapaciteta lokalnih udru`ewa u Srbiji. - Upravo i ciq projekta “@ene napreduju u izgradwi kapaciteta na lokalnom nivou za rodno balansirane ekonomske tokove” je da se {to vi{e osna`e lokalna udru`ewa, da bi mogla da uti~u na kreirawe ekonomske politike u gradovima i op{tinama. Drugi ciq je da se udru`ewa me|usobno i sa krovnom organizacijom {to boqe umre`e i na taj na~in lak{e uti~u na lokalne samouprave i qude koji donose odluke prilikom kreirawa ekonomske politike, koja obavezno mora sadr`ati i rodnu komponentu - rekla je Olivera Popovi}, potpredsednica Udru`ewa poslovnih `ena Srbije. Osim ovog, UP@S, podse}a Popovi}ka, realizuje jo{ nekoliko zna~ajnih projekata, me|u kojima je veoma va`an program osna`ivawa kapaciteta malih i sredwih preduze}a, koji, pored ostalog, predvi|a i implementaciju sedam principa koje je

U

DA @ENE VI[E KREIRAJU EKONOMSKU POLITIKU

propisala Evropska unija. On prakti~no treba da obu~i vlasnike preduze}a kako da ekonomski osna`e `ene, ne samo u wihovim firmama, ve} i u lokalnim zajednicama u kojima ona posluju. Ve} pet godina Udru`ewe poslovnih `ena “Nade`da Petrovi}” zagovara udru`ivawe i

SKRIVENA DISKRIMINACIJA U ekonomiji i biznisu jo{ uvek ima diskriminacije, ali je ona u posledwe vreme sve vi{e skrivena, smatra potpredsednica UP@S Olivera Popovi}: “Ne postoji toliko otvorena diskriminacija. Ona je mnogo vi{e skrivena, ~ak do te mere da je ~esto ni `ene ne prepoznaju. Zbog toga je veoma bitno da se kroz udru`ewa one same osna`e i da se podigne svest, ne samo kod qudi u lokalnim samoupravama, dr`avnim upravama i donosiocima odluka, ve} i kod drugog dela stanovni{tva, svih mu{karaca.”

PODR[KA UDRU@EWA OD VELIKOG ZNA^AJA Vesna Jovanovi}, vlasnica privatne firme “Asist centar”, koja se bavi informatikom, informati~kim tehnologijama i konsaltingom u okviru informaciono komunikacionih tehnologija, ka`e da joj je prilikom pokretawa biznisa od izuzetne pomo}i bila podr{ka Udru`ewa poslovnih `ena i da bi bez we, mnogi projekti ove firme na druga~iji i te`i na~in bili realizovani. Udru`ewe pru`a podstrek svim preduzetnicama u Srbiji i ima izuzetnu i zna~ajnu viziju o razvoju ovog prostora, smatra Jovanovi}ka: - Moja iskustva su pozitivna jer sam, osim te, imala i podr{ku porodice i najbli`eg okru`ewa i {to je veoma va`no, na startu sam imala i odre|eni broj klijenata. Za preduzetnike je najva`niji taj prvi korak, odnosno uspostavqawe po~etne saradwe sa klijentima i qudima kojima su nameweni na{i proizvodi i usluge.

osna`ivawe `ena i osnivawe “`enskih” preduze}a, a ove u saradwi sa UP@S realizuje projekat “@ene napreduju”, koji se,

osim u ^a~ku, sprovodi i u Kragujevcu, Ni{u, Vaqevu i Novom Pazaru. Wega finansira Delegacija Evropske unije u Srbiji i

Kancelarija za saradwu sa civilnim dru{tvom, u okviru IPA “Programa podr{ke civilnom dru{tvu 2011 - 2013”. - Shvatili smo da se moramo udru`ivati, ukoliko `elimo ne{to da promenimo, da napredujemo i da ostvarimo na{e ciqeve, a samim tim i da uti~emo na grupe koje odlu~uju o tim ciqevima. To mo`emo najboqe preko udru`ewa i umre`avawem sa ostalim srodnim organizacijama. Upravo ovaj projekat koga UP@ “Nade`da Petrovi}” realizuje sa Udru`ewem poslovnih `ena Srbije, bavi se osna`ivawem `ena i poma`e im da realizuju svoje ciqeve i uti~u na sve one od kojih to zavisi - rekla je Gorana Tanaskovi}, direktorka Udru`ewa poslovnih `ena “Nade`da Petrovi}” i lokalna koordinatorka projekta “@ene napreduju”. Osim ~lanica udru`ewa, prezentaciji programa i radnom sastanku, na kome je Lola Milojevi} iz beogradske kompanije “Meri Plan” govorila o “javnom zagovarawu”, a Vesna Jovanovi}, vlasnica firme “Asist centar” iz Beograda, o informacionim tehnologijama i wihovoj primeni, prisustovale su i `ene preduzetnice i vlasnice ovda{wih firmi. M. N.

POTPISAN MEMORANDUM O SARADWI KOMPANIJA „NIS” I „AUTO^A^AK”

DOBRI AUTOMOBILI, KVALITETNO GORIVO emorandum o saradwi ozvani~io je partnerstvo kompanije “NIS”, uvoznika i prodavca goriva na na{em tr`i{tu i “Auto^a~ka”, zvani~nog distributera [kodinih vozila. U ime svojih firmi, u ponedeqak na Beogradskom sajmu, Memorandum su potpisali generalni direktori “NIS-a” Kiril Krav~enko i “Auto^a~ka” Milun Todorovi}. Obostrana saradwa prevashodno je usmerena na potro{a~e kojima }e biti preporu~ivani dobri automobili i kvalitetna goriva. - Zajedno }emo se pojavqivati na tr`i{tu. Mi

M

}emo svojim kupcima preporu~ivati wihovo gorivo, maziva i motorna uqa, posebno xi-enerxi i nisotek, koja su vrlo kvalitetna i proizvedena po svim evropskim standardima, a oni }e na svojim benzinskim stanicama reklamirati [kodina vozila - objasnio je Du{an Cincar, direktor marketinga kompanije “Auto^a~ak”. Saradwa ove dve kompanije datira nekoliko decenija. Pro{le godine krunisana je jednim velikim poslom. - Potpisali smo ugovor o prodaji i servisirawu 300 [kodinih vozila. Bio nam je to najve}i poduhvat u

Milun Todorovi} i Kiril Krav~enko

posledwih pet godina. Oni su i ranije kupili 150 na{ih vozila, a koliko su bili zadovoqni pokazuje i taj ugovor o 300 novih. Saradwa izme|u “Auto^a~ka” i [kode, koja u Srbiji ima 35 prodajnih i servisnih centara i kompanije NIS sa 350 maloprodajnih objekata je obaveza koja mora biti ispo{tovana i prevashodno usmerena na na{e korisnike. Ciq je da i oni i mi poboq{amo kvalitet svojih usluga - rekao je Milun Todorovi}. Saradwa izme|u dve kompanije odvija}e se pod sloganom: ”Najboqi se prepoznaju”. I za “NIS” korisnik je na vrhu prioriteta.

- Ponosni smo {to je [koda izabrala ba{ nas za partnera. Siguran sam da }e se na{a saradwa samo razvijati, a za to imamo dosta mogu}nosti. “NIS” te`i stabilnom i konstantnom razvoju koji, pre svega, podrazumeva odgovornost prema potro{a~ima i napredak u skladu sa wihovim o~ekivawima. To je zajedni~ki interes “NIS-a” i “Auto^a~ka” , koji su sinonim za kvalitet - napomenuo je Kiril Krav~enko. Kupci }e u salonima “Auto^a~ka” imati posebnu pogodnost. Dobi}e karticu za kupovinu 10 litara evro dizela ili evro premijuma BMB 95. Z. J.


8

GRAD

PETAK 29. MART 2013. GODINE

DRU[TVO ZA ZA[TITU @IVOTIWA „KO[UTWAK”

PROTEST PROTIV NASIQA

NAD @IVOTIWAMA

ru{tvo za za{titu `ivotiwa „Ko{utwak“ je pro{le subote, na Gradskom trgu, organizovalo protest protiv zlostavqawa `ivotiwa, pozivaju}i nadle`ne u gradu, a ujedno i sve `iteqe ovog podru~ja da po{tuju i primewuju Zakon o dobrobiti `ivotiwa. - Ho}emo da skrenemo pa`wu da se nad `ivotiwama vr{i nasiqe i da je trovawe `ivotiwa protivzakonito. Lokalne vlasti u gradovima Srbije su bile du`ne da u skladu sa Zakonom o dobrobiti `ivotiwa naprave azile do juna pro{le godine. U ^a~ku nije ni{ta ura|eno na tom planu. Niko nije ka`wen za zlostavqawe `ivotiwa i niko ne propagira odgovorno vlasni{tvo. Koliko god je nas koji bismo hteli da spasimo `ivotiwu na ulici i da je nahranimo, deset puta je vi{e qudi koji }e izbaciti ku}nog qubimca. Mi propagiramo sterilizaciju da ne bi bilo ne`eqenih mladunaca, koje }e neodgovorni vlasnici ostavqati po parkovima, ispred vrata zgrada i na ulicama kod kontejnera. @elimo da propagiramo kako bi trebalo da se pona{a odgovorni vlasnik. Da bismo to realizovali, iza nas mora da stane neko ko }e ispo{tovati taj zakon, da kazni one koji izbacuju i truju `ivotiwe - istakla je Du{anka Gavran Braji}, ~lan Dru{tva za za{titu `ivotiwa “Ko{utwak”, apeluju}i na sve vlasnike pasa ili ma~aka, koji nemaju dovoqno sredstava da se na adekvatan na~in brinu o wima, da se obrate Dru{tvu, kako bi se organizovale akcije prikupqawa hrane. I preudomqavawe je jedan od na~ina pomo}i da se zbrinu ku}ni qubimaci, jer postoje qudi koji im mogu dati novo uto~i{te u svojim domovima. Sterilizacija pasa je u ^a~ku besplatna i wu pla}a Monika Brukner, koja je postigla dogovor sa veterinarom Ceri}em da pru`a ovu vrstu usluge. Postoje i donatori, koji svakog meseca izdvajaju sredstva za nabavku hrane za napu{tene `ivotiwe i wihove mladunce o kojima se ovo dru{tvo stara. Trenutno ~lanovi Sekcije za za{titu `ivotiwa brinu

D

o 15 {tenaca, pa tim pre i ovu priliku nisu propustili da za wihovu negu prikupe koliko-toliko sredstava. Organizatori protesta su uputili apel svim mladim qudima da im se pridru`e, ukoliko vole `ivotiwe i imaju snage i voqe da se bore za wihovu dobrobit. Povodom odr`anog protesta, a i zbog

~iwenice da iz dana u dan na ulicama ^a~ka ima sve vi{e napu{tenih `ivotiwa, pitali smo i nadle`ne u lokalnoj samoupravi kakve su mogu}nosti da na{ grad uskoro dobije azil za pse. - Psi lutalice su prenosioci neizle~ive zarazne bolesti besnila i raznih vrsta parazita. Zbog neodgovornog pona{awa vlasnika prema `ivotiwama, na pod-

I @IVOTIWE IMAJU DU[U Protestu na Gradskom trgu su prisustvovali brojni qubiteqi `ivotiwa, koji su tom prilikom do{li sa svojim ku}nim qubimcima. - Ja `ivim u kraju grada gde ima mnogo napu{tenih pasa i ma~aka. Stra{an je ose}aj kada se svaki dan suo~avate sa wihovom patwom. I `ivotiwe su `iva stvorewa i potrebna su im nega i pa`wa. Tu`no je {to se pojedinci neodgovorno pona{aju prema wima. Ako ne mogu da im uka`u pa`wu, neka im bar obezbede elementarne uslove za `ivot. Ako je neko nabavio ku}nog qubimca, trebalo bi da se brine o wemu, a ne da ga izbacuje na ulicu. Podr`avam sve inicijative kojima se ukazuje na nehuman odnos prema `ivotiwama. Ovo je pravi na~in da se uti~e na svest qudi i rekla bih da pri~a polako postaje sve ozbiqnija. Na dobrom smo putu da ostvarimo zna~ajniji pomak u ovoj oblasti - ka`e Vera Pe{akovi} iz ^a~ka. - Akcija je izvanredna. Trebalo bi da bude jo{ masovnija i nadam se da }e veoma brzo qudi uvideti koliko je zna~ajno imati odgovoran odnos prema `ivotiwama. Smatram da bi na ovom mestu trebalo da bude mnogo vi{e qudi, kojima je bavqewe `ivotiwama posao. Kada bi se svi ukqu~ili, bilo bi daleko boqe, jer svojim primerom uti~emo na druge da nam se prikqu~e. Najva`nija je dobra voqa. Potrebno je da svi u~estvuju u zbriwavawu napu{tenih ku}nih qubimaca u granicama svojih mogu}nosti - isti~e Dragana Kne`evi}, koja ne propu{ta ovakve skupove i svaku priliku koristi da qudima u svom okru`ewu uka`e na problem nezbrinutih `ivotiwa.

ru~ju grada krstare ~opori pasa koji predstavqaju opasnost za gra|ane. I sami psi trpe posledice neadekvatnih uslova za `ivot, kao {to su glad, izlo`enost bolestima i parazitima, udarima automobila i napadima od strane pojedinih gra|ana. Grad ^a~ak je u pro{loj godini samo na ime od{tete gra|anima po osnovu ujeda pasa isplatio devet miliona dinara. Za tretman pasa lutalica u azilu za pse u Po`egi u 2012. izdvojeno je tri miliona dinara. Ovi podaci nam najboqe govore da je neophodno da se u {to kra}em roku izgradi prihvatili{te za pse i ostale nezbrinute `ivotiwe. Na taj na~in bismo postigli vi{estruki efekat: smawili bismo rizik po zdravqe gra|ana, adekvatnim tretmanom produ`io bi se `ivotni vek nezbrinutih `ivotiwa, a Grad bi zna~ajno umawio tro{kove - istakla je Mirjana \okovi}, pomo}nik gradona~elnika za oblast ekonomskog razvoja i za{tite `ivotne sredine. Ona je dodala da se izgradwa i funkcionisawe prihvatili{ta ne mogu finansirati sa buxetske pozicije za za{titu `ivotne sredine, jer je ta delatnost u nadle`nosti Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede. Upravo zbog toga, Grad ^a~ak }e neophodna sredstva obezbediti kroz projektnu aktivnost sa inostranim partnerom. Realizaciju projekta }e svojim buxetskim sredstvima pomo}i i Ministarstvo energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine. Razgovori su ve} obavqeni, a deo novca bi}e obezbe|en i iz gradskog buxeta sa pozicije namewene komunalnim delatnostima. Kako isti~e Mirjana \okovi}, Grad ^a~ak je ve} obezbedio lokaciju za izgradwu prihvatili{ta, a gra|ani koji `ive na tom prostoru dali su svoju saglasnost.

GRADSKI ODBOR ZELENIH SRBIJE OBELE@IO SVETSKI DAN VODA I DVE GODINE POSTOJAWA ovodom Svetskog dana voda, 22. marta, i dve godine postojawa, Gradski odbor Zelenih Srbije organizovao je pro{log petka konferenciju za novinare, na kojoj je posebno istaknut zna~aj o~uvawa vodnih resursa. Zeleni Srbije podr`avaju ideju “izlaska grada na obale Morave”, ali istovremeno apeluju na gra|ane da ne stvaraju divqe deponije, kako ne bi naru{ili prirodni eko-sistem. - U svom programu smo ukazali na vodu, kao jedan od najbitnijih resursa, a shvataju}i wen zna~aj, mi smo izabrali ba{ 22. mart kao Dan osnivawa Gradskog odbora. Osim {to je

P

^A^AK - GRAD NA MORAVI danas Svetski dan voda, ~itava 2013. godina posve}ena je saradwi dr`ava u oblasti voda. Zeleni }e u Gradskoj skup{tini, a i {ire, podr`avati pribli`avawe gradova vodi. Mi smo pobornici ideje ^a~ak - grad na Moravi. Smatramo da stanovnici grada, koji ima ovakav geografski polo`aj, koga jedna reka prakti~no grli, kao Morava ^a~ak, moraju da iza|u i pru`e ruke reci, da priobaqe u~ine {to pogodnijim za upotrebu, kako za rekreaciju, tako i za ekonomsku korist. U svrhu

afirmacije te ideje u~estvovali smo u svim manifestacijama, poput Moravske regate i Pliva~kog maratona, ali smo se i trudili da uka`emo na probleme, kao {to je bio pomor {aranske mla|i u decembru, na brani u Parmencu rekao je, izme|u ostalog, predsednik GO Zelenih Srbije Du{ko Brkovi}. Predsednik je podsetio da je ostvarena saradwa i sa zelenima {irom Evrope, istakav{i da su Zeleni Srbije posebno ponosni na akciju kojom se zabrawuje uzgoj genetski modifikova-

ne hrane, {to je rezultiralo usvajawem dekleracije o slobodnoj zoni od GMO u 25 gradova na{e zemqe. Preduze}e “Vodovod” ^a~ak redovno kontroli{e ispravnost vode za pi}e, a prema re~ima diplomiranog hemi~ara Mire Domanovi}, {efa Slu`be za sanitarnu kontrolu, gra|ani piju kvalitetnu vodu. Ona je istakla da u Srbiji, Vaqev~ani i ^a~ani piju najboqu vodu, {to pokazuju svakodnevna ispitivawa koja se vr{e na nekoliko lokacija u na{em gradu.

- U “Vodovodu” se svaki dan rade analize kvaliteta vode, kao i u JP “Rzav”. ^a~ak se uglavnom snabdeva vodom sa regionalnog sistema “Rzav”, oko 80 - 85 odsto stanovni{tva, dok se jedan deo grada snabdeva vodom sa bunara u Beqini i Prijevoru. Sa na{ih izvori{ta vodom se snabdeva “Sloboda” i naseqe oko “Slobode”. Imamo izuzetan kvalitet vode. Od nekoliko hiqada analiza, koje se godi{we urade u na{oj laboratoriji, imamo oko pet-{est neispravnih uzoraka i to na banalne para-

metre, kao {to je prisustvo broja `ivih bakterija. Odre|en broj analiza radi i Zavod za javno zdravqe, kao na{a javna kontrola. Zavod, na primer, od hiqadu uzoraka koje uradi godi{we, na|e da su neispravna dva, a to je oko 0,19 odsto, a po pravilnicima o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi}e dozvoqeno je pet procenata neispravnih uzoraka - naglasila je Mira Domanovi}. Omladina Gradskog odbora Zelenih Srbije, povodom Svetskog dana voda, na brani na Moravi, organizovala je akciju lepqewa flajera sa ekolo{kim porukama. N. R.


PETAK 29. MART 2013. GODINE

9

OBRAZOVAWE

OD TEHNI^KOG FAKULTETA U ^A^KU DO UNIVERZITETA TVENTE U HOLANDIJI

@EQA MU JE DA U HOLANDIJI I OSTANE a zvawem profesora tehnike i informatike, ste~enom na TF-u, Nikola Radojkovi} se zaposlio u Osnovnoj {koli “Ivan Milutinovi}” u Beogradu, a po{to je, tako|e na ~a~anskom fakultetu, okon~ao master studije, `eleo je da mu slede}i korak bude doktorat. Kao i ve}ina pripadnika wegove generacije, koji su u prethodnom {kolovawu postizali odli~ne rezultate, bio je uveren da je za wega odlazak u svet jedini pravi potez. Holandiju mu je preporu~io drug koji je u toj zemqi ve} zapo~eo doktorske studije, a do detaqnijih informacija o holandskim fakultetima u sferi matematike, informatike i kompjuterske nauke do{ao je putem interne-

S

ta. Poslao je prijave na nekoliko strana, a sa Univerziteta Tvente, koji je tra`io kadar za rad na projektu iz oblasti takozvanih pametnih mre`a, stigao mu je potvrdan odgovor. Usledio je intervju (preko skajpa) i poziv da u Holandiji prezentuje svoj master rad. Od oktobra pro{le godine Nikola je u gradu En{edeu i tamo }e ostati ~etiri godine, koliko i traju doktorske studije. Ovih dana ga susre}emo na biv{em fakultetu, jer je, do{av{i u ^a~ak da poseti porodicu, po`eleo da se vidi i sa profesorkom Sne`anom Dragi}evi}, koja mu je bila mentor dok je pripremao master rad. - Naravno da je potreban izvestan period adap-

tacije, ali studenti iz Srbije se brzo sna|u u inostranstvu. Holandija je divna, sre|ena i ure|ena zemqa, a qudi gostoprimqivi, srda~ni i bez predrasuda prema strancima. Svi|a mi se {to je tamo sve prilago|eno modernom ~oveku i {to se vreme ne gubi na neva`ne stvari - iznosi Nikola svoje utiske o novom prebivali{tu. @ivi u kampusu, u neposrednoj blizini fakulteta, i ima status zaposlenog ~oveka, ~ija radna nedeqa traje 38 sati. - Projekat na kome radim sa jo{ nekoliko kolega je deo ve}eg projekta, a odnosi se na racionalnu potro{wu elektri~ne energije i gasa u ku}ama i poslovnim objektima, pomo}u be`i~nih mre`a koje kon-

troli{u rad ure|aja. Uslovi za istra`iva~ki rad su izvanredni, svi profesori sa mog smera, odseka za kompjutersku arhitekturu za ugradne sisteme, uvek su dostupni i veoma spontani u opho|ewu. Nema sujete niti titulirawa, studenti se profesorima obra}aju imenom. Komuniciramo na engleskom, ali sam po~eo da u~im holandski. Imam pravo da te~aj poha|am besplatno. Holan|ani veoma cene kada vide da se neko trudi da nau~i wihov jezik. Za svoj rad, ina~e, primam platu i sa wom mogu da pokrijem sve tro{kove. Tamo je sve jeftinije nego u Srbiji. Odnosi izme|u univerziteta i doktoranata su, nagla{ava Nikola, jasno definisani.

Profesorka Sne`ana Dragi}evi} i Nikola Radojkovi}

- Mi u projekat ula`emo svoj rad i stru~no znawe, a za uzvrat sti~emo doktorat. Daqe obaveze jedni prema drugima nemamo. Dvadesetosmogodi{wi Nikola Radojkovi} ne krije da bi voleo da ostane u

inostranstvu, a koliko je wegova `eqa blizu realnosti najboqe govori ~iwenica da su u Holandiji veoma tra`eni stru~waci iz oblasti energetike i informatike. E. V.

ODR@AN SIMPOZIJUM “SAVREMENA KWI@EVNOST ZA DECU”

U^ESTVOVALI KRITI^ARI, PISCI I NASTAVNICI utori simpozijuma o savremenoj kwi`evnosti za decu, koji je 22. marta odr`an na Tehni~kom fakultetu u ^a~ku, su kwi`evni kriti~ar i pisac Qubomir ]orili}, nastavnica srpskog jezika Mila Mutavxi} i prosvetni savetnici Danijela Kova~evi} Miki} i Sla|ana Mijatovi}.

A

Sa istorijskim razvojem ove vrste kwi`evnosti prisutne, mahom profesore srpskog jezika, u~iteqe i vaspita~e, upoznao je Qubomir ]orili}. On je, prethodno, razre{io terminolo{ku dilemu, rekav{i da odrednica “de~ija kwi`evnost” nije pravilna i da se literatura namewenu mla|oj populaciji mora nazivati kwi-

`evno{}u za decu. Ona je, naglasio je kwi`evni kriti~ar, izborila svoj status, ima smisaoni i estetski profil, stekla je svoje ~itaoce i tuma~e, i funkcioni{e kao vid umetnosti ravnopravan kwi`evnosti za odrasle. O temi “Najlep{im pri~ama za decu i mlade u nastavi i vannastavnim aktivnostima” govorila je

Danijela Kova~evi} Miki}. Izlagawe Sla|ane Mijatovi} odnosilo se na pri~e za decu ~iji su autori Momo Kapor i Nedeqko Popadi}, a doprinos simpoziju, kao gosti, dali su i kwi`evnici - Nedeqko Popadi}, Blagoje Bakovi}, Bo{ko @ivanovi} i Rade \ergovi}. E. V.

NA FESTIVALU KREATIVNOSTI U^ESTVUJU I ^A^ANSKI GIMNAZIJALCI

NOV PRISTUP NASTAVI GRA\ANSKOG VASPITAWA Dana{wi sredwo{kolci vape za sadr`ajima i metodama koje }e im boravak u {koli u~initi interesantnijom i podsta}i ih da razvijaju kreativnost. Gra|ansko vaspitawe pru`a za to velike mogu}nosti, smatra profesor Vladimir @ivanovi}, pod ~ijim mentorstvom se grupa gimnazijalaca priprema da, po prvi put, u~estvuje na Festivalu kreativnosti u Beogradu. estival kreativnosti }e, u organizaciji Izdava~ke ku}e “Klio” i Nevladine organizacije “Biblioteka plus”, biti odr`an 25. maja u Beogradu, a pred u~esnicima, u~enicima sredwih {kola, je zadatak da poruku i sadr`aj kwige, koju odaberu me|u ponu|enih deset,

F

prika`u kroz neki od drugih medija. Ekipa u~enika Gimnazije, podstaknuta profesorom gra|anskog vaspitawa Vladimirom @ivanovi}em, odlu~ila je da, po prvi put, u~estvuje na Festivalu, tako {to }e probleme koje u kwizi “Sami zajedno” pokre}e ameri~ki antropolog [eri Terkl preto~iti u dokumentarno animirani film. Ova, izuzetno aktuelna i provokativna kwiga, suo~ava nas sa neveselom budu}no{}u savremenog ~oveka. Pisana jednostavnim jezikom, ona nudi {okantnu pri~u o robotima dana{wice (takozvanim socijabilnim robotima) koji izgledaju kao qudi, pona{aju se kao qudi i nude se ~oveku kao zamena za qudsko dru{tvo. Naj~e{}e su nameweni usamqenim i starim osobama, kao i onima koji imaju problem u pronalasku odgovaraju}eg partnera. [eri Terkl predvi|a da dete koje odrasta na Fejsbuku, koje radije

komunicira putem dru{tvenih mre`a nego u`ivo, ima dobre {anse da izraste u ~oveka sa patolo{kom sklono{}u da ne`ive objekte, odnosno robote, tretira kao `ive i da sa wima gradi bliske odnose. Autorka kwige upozorava da dolazi vreme kada }emo ma{ine tretirati kao subjekte, a jedni druge kao objekte. U svesti na{ih gra|ana roboti naj~e{}e

predstavqaju nau~no - fantasti~ne kreature kojima pripada daleka budu}nost. Malo je, me|utim, poznato da danas u Srbiji postoji vi{e od 30 robota zaposlenih u industriji. U Livnici u Se~wu robot opslu`uje liva~ke prese, u Beogradu roboti pakuju kafu i deterxent za prawe ve{a, u Zemun u sastavqaju vodomere, u U`icu prave kotlove za grejawe, u Kuli poliraju

vodovodne cevi... Stru~waci predvi|aju da }e u narednih nekoliko godina do}i do masovnije robotizacije srpske privrede. Roboti su poslodavcima veoma isplativi, jer su br`i i jeftiniji od qudske radne snage. Zato bismo s pravom mogli postaviti pitawe ho}e li se, na ovaj na~in, pove}ati ionako visoka stopa nezaposlenosti u na{oj zemqi.

Dvoume}i se izme|u ove i kwige “Geopolitika emocija”, koju je napisao Dominik Mojsi, ekipa gimnazijalaca (Ikonija Jefti}, Filip Ristovi}, Nemawa Milosavqevi}, Tijana Paji} i Maja Stojanovi}) opredelili su se za delo “Sami zajedno”, jer ih je osim savremenosti problema privukla i wena, veoma upozoravaju}a poruka. Oni su pripreme za snimawe filma ve} zapo~eli, a u utorak su ih posetili Zoran Hamovi}, direktor “Klia” i Stanko Crnobrwa, televizijski i filmski rediteq. Oni su se upoznali sa dosada{wim aktivnostima grupe u~enika i dali im korisne savete, a Stanko Crnobrwa je, uz to, u Galeriji “Nade`da Petrovi}” odr`ao predavawe pod nazivom ”Estetika televizije i novih medija”. Kao uvod u predavawe, u~enici koji poha|aju ~asove gra|anskog vaspitawa predstavili su pomenutu kwigu ameri~kog antropologa. E.V.


10

DRU[TVO

PETAK 29. MART 2013. GODINE

U ^A^KU ODR@AN FESTIVAL „VITE[KIH VINA”

PRVA LIGA SRPSKOG VINARSTVA

estival “Vite{kih vina” odr`an je pro{log petka u holu ~a~anskog Doma kulture. Re~ je o delu projekta koji finansira Evropska unija, a naziva se “Lanac vrednosti za visokokvalitetna srpska vina “Vite{ko vino” u okviru koga se odvija i ovaj festival, koji }e posetiti 15 gradova Srbije, me|u wima je kao trinaesti po redosledu bio i ^a~ak. U projekat je konkursom ukqu~eno 35 vinarija i 50 vinogradara. To su male vinarije kapaciteta od 15.000 do 50.000 boca godi{we, a na sajmovima se pojavquju u razli~itom sastavu. Za wih se nabavqa oprema, a stru~nu pomo} u podrumima i vinogradima dobijaju i od profesora Poqoprivrednog fakulteta. Projekat podrazumeva i marketin{ki deo posla, {tampani materijal i sajt, a zanimqivo je da je ciq celog projekta promocija srpskih vina, jer su na{i vinari, uprkos kvalitetnim sortama u nezavidnoj situaciji, u odnosu na uslove uvoza inostranih jeftinih vina lo{ijeg kvaliteta, rekao je u ime organizatora Festivala Sa{a

fla{e i etikete, ali ne mo`e da ukrade ukus - ka`e Milorad Mi}a Mini}, iz sela Tr`ac iz Aleksandrovca @upskog, vlasnik Vinske ku}e “Mini}” koja postoji ve} nekoliko generacija, drugi ~ovek u Srbiji koji je na{ao smelosti da stavi vino u bocu, onda kada to dr`ava nije dozvoqavala, a proizvo|a~ je ~uvenih vina “Prokupac” i “Tamjanika” od istoimenih, autohtonih sorti gro`|a sa za{ti}enim geografskim poreklom. Prvu dozvolu za proizvodwu vina ova poro-

F

Paunovi} i istakao da se pred ^a~anima na{la prva liga srpskog vinarstva. Svoja vina u Domu kulture izlo`ilo je petnaestak vinarija iz Srbije, a na {tandovima se na{lo oko sto razli~itih vrsta vina, najve}im delom poreklom iz @upe. Festival je trajao od 15 do 21 ~as, a ulaz i degustacija su bili besplatni za sve posetioce. - Ja sam jednu plemenitu, ali na`alost zaboravqenu sortu vratio u `ivot, tamjaniku. Dr`ava

je prepoznala to {to mi radimo i Ministarstvo se zalo`ilo da propagira tu sortu gro`|a, tako da je sada petnaestak hektara zasa|eno ovom sortom. U celoj pri~i nije dobro {to mnogi qudi svoja vina zovu “Tamjanikom”, a da ona to zapravo nisu. To je specifi~na sorta gro`|a koja daje prepoznatqiv miris, po ukusu je izuzetno dobra i uglavnom je to ja~e, belo vino, a qubiteqi vina idu za ukusom. Mo`e neko da “ukrade” i naziv vina i izgled

PROTIVGRADNI STRELCI NAJAVQUJU KOLEKTIVNI OTKAZ

ZAHTEVAJU POVE]AWE NAKNADA I BOQU OPREMU ripadnici protivgradne za{tite u ^a~ku, posle nedavno odr`anog sastanka pred po~etak sezone, najavili su podno{ewe kolektivnog otkaza, zbog lo{ih uslova rada. Protivgradni strelci zahtevaju pove}awe nov~ane naknade za svoj rad, ve}i broj protivgradnih raketa i boqu opremu. Radojko Petronijevi}, jedan od pripadnika protivgradne za{tite iz Ri|aga, isti~e da Grad ~a~anskim strelcima izlazi u susret, pa uvek dobiju sedam - osam raketa. Me|utim, stanice iz drugih op{tina dobijaju po tri - ~etiri rakete, {to je nedovoqno za adekvatno dejstvovawe. - Primawa od Republike su ve} posledwih {est godina 4.000 dinara. Mi smo potceweni za svoj rad, a ne nagra|eni. Niko od nadle`nih iz Republike i iz Hidrometeorolo{kog zavoda ne poku{ava da problem re{i na vi{em nivou. Re{avawe problema ostaje na nivou lokalnih samouprava. Problem je i predajnik za radiostanicu, pet - {est stanica uop{te ne ~uje komandu iz U`ica. Godinama smo poku{avali da vratimo predajnik na Ov~ar, me|utim niko od nadle`nih nam ne izlazi u susret - ka`e Petronijevi}, nagla{avaju}i da su ~a~anski strelci tra`ili sastanak sa gradona~elnikom Vojislavom Ili}em, kako bi i gradska vlast dr`avnim institucijama ukazala na wihove probleme.

P

Grad ^a~ak se mo`e pohvaliti da je me|u boqima u Srbiji, s obzirom na to koliko ula`e u protivgradnu za{titu, ali ostali gradovi i lokalne samouprave nemaju dovoqno sredstava, ka`e Vesna Pavlovi}, {ef Slu`be za razvoj poqoprivrede. - Dr`ava ove godine nije odvojila dovoqno sredstava, tako da smo dobili zahtev od Sektora za vanredne situacije da, ukoliko mo`emo, nabavimo rakete i obezbedimo sredstva za naknadu strelaca. Grad ^a~ak je jedan od retkih gradova, koji godinama unazad ula`e u protivgradnu za{titu, obezbe|uju}i sredstva za naknade i rakete. Prema wenim re~ima, sistem protivgradne za{tite funkcioni{e jedinstveno i da bi moglo adekvatno da se dejstvuje potrebno je da svi u okru`ewu imaju optimalan broj raketa. Me|utim, problem je u tome {to nisu isti uslovi rada u svim gradovima i op{tinama, odnosno {to nisu svi mogli da nabave dovoqan broj protivgradnih raketa. Ni{ta ne zna~i dobra protivgradna za{tita u ^a~ku, ako na podru~jima iznad kojih se stvaraju gradonosni oblaci, strelci ne mogu po wima da dejstvuju. - Nije dovoqno da ^a~ak ima 20 raketa, ako op{tine koje nas okru`uju nemaju dovoqan broj raketa i strelci ne mogu da dejstvuju u pravom trenutku. Ako se gradonosni oblak ne razbije u pravom trenutku, grad }e se

izru~iti kod nas. Ono sa ~im raspola`u u protivgradnom centru, tri rakete po stanici, nedovoqno je za neki optimalni rad - obja{wava Vesna Pavlovi}. Ona podse}a da su protivgradni strelci zahvalni na pomo}i Grada, ali i da nisu zadovoqni nadoknadom koju dobijaju od Republike, koja se pet godina nije mewala. Grad ^a~ak, pored toga {to izdvaja 5.000 dinara za pripadnike protivgradne za{tite, na kraju sezone dodatno stimuli{e gorivom one koji su udaqeni od stanica. Tako|e, Grad ula`e i u sanaciju protivgradnih stanica i prilaznih puteva, napomiwe Pavlovi}eva. - Protivgradni strelci rade odgovoran posao i u te{koj su situaciji, jer wihove probleme odgovorne institucije ne re{avaju. U nadle`nosti su Sektora za vanredne situacije, a sklapaju ugovor sa Republi~kim hidrometeorolo{kim zavodom. Strelci smatraju da je poni`avaju}e, da budu anga`ovani ceo mesec, 24 sata de`urni, da na teren izlaze i dejstvuju u svim uslovima i da za taj rad budu pla}eni 4.000 dinara. Posao nije lak i veoma je odgovoran, a za tih {est meseci, koliko traje sezona, strelci ne mogu nigde da odu od ku}e. Ukoliko se ne re{i problem wihovih nadoknada i broja raketa, pripadnici protivgradne za{tite spremni su da daju kolektivni otkaz ka`e Vesna Pavlovi}. N. R.

dica je dobila daleke 1936. godine. Me|u izlaga~ima su bili i mladi proizvo|a~i vina iz @upe, koja je svojevrsni centar vinarstva. In`ewer prehrambene tehnologije Radovan \or|evi} (1982) }e uskoro doktorirati na katedri za tehnologiju vrewa Poqoprivrednog fakulteta u Beogradu. Osniva~ je Vinarije “^okot” u selu Starci kod Aleksandrovca, namerava stru~no da se bavi proizvodwom vina i nada se ve}oj finansijskoj podr{ci dr`ave u ravijawu posla. Milan Spasi} iz Vinarske ku}e “Spasi}”, selo Tr`ac, ceo `ivot je, ka`e, proveo u vinogradima i podrumu uz oca i ujaka i proizvodwu vina. Ka`e da mu ograni~ene koli~ine sirovine umawuje mogu}nosti izvoza, a nove mere dr`ave kojima su prepisani ne~iji zakoni, to dodatno ote`avaju. Ipak, vaqa re}i da su mladi qudi u `upskom kraju prepoznali sebe u ovom poslu, pa bi ih u vreme privredne depresije i uga{ene proizvodwe svakako vaqalo podr`ati. Z. L. S.

OBAVE[TEWE REPUBLI^KOG ZAVODA ZA STATISTIKU

U TOKU ANKETA O RADNOJ SNAZI Statisti~ki Zavod Ma|arske, sa partnerima Republi~kim zavodom za statistiku, Institutom dru{tvenih nauka i op{tinom Kawi`a pokrenuo je SEEMIG - strate{ki projekat. Ovaj projekat je finansiran u okviru Programa Evropske unije, koji se odnosi na upravqawe migracijama i posledicama migracija u Jugoisto~noj Evropi, a traje do 30. novembra 2014. Ciq SEEMIG- a je boqe razumevawe dugoro~nih migracionih i demografskih promena u okviru qudskih resursa u Jugoisto~noj Evropi, kao i wihovog uticaja na tr`i{ta radne snage, kako bi se obezbedila pouzdana osnova za dono{ewe strategija i politika kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Deo projekta je pilot istra`ivawe “Migracije“ koji se sprovodi zajedno sa anketom o radnoj snazi, u periodu od 25. marta do 7. aprila 2013. godine, na uzorku od 10.309 doma}instava. Svrha pilot istra`ivawa je da se proceni broj qudi koji su oti{li u inostranstvo, kao i da se utvrde razlozi wihovog odlaska. Neki od podciqeva ovog istra`ivawa su da se smawi broj qudi koji odlaze u inostranstvo stvarawem boqeg ekonomskog okru`ewa u zemqi, kao i povratak emigranata u zemqu, ~ije bi ste~eno znawe, iskustvo i strani jezik mogli na najboqi na~in da se iskoriste u Srbiji. Upitnik Migracije se popuwava samo za lica starija od 15 godina u slu~ajevima kada doma}instvo ima jednog ili vi{e ~lanova koji povremeno rade u inostranstvu; jednog ili vi{e ~lanova koji su oti{ali i `ive u inostranstvu pre mawe i/ili pre vi{e od godinu dana; brata ili sestru, polubrata ili polusestru bilo kog ~lana doma}instva koji `ivi u inostranstvu. Najva`niji deo upitnika, koji se zove “Kontakt informacije” ima za ciq da se do|e do kontakata osoba koje su u inostranstvu, a koje su ranije spomenute u upitniku. Na osnovu kontakt adrese, u daqim koracima je planirano direktno kontaktirawe prethodno identifikovanog migranta putem mejla, kako bi mu se naknadno prosledio upitnik koji se odnosi na dodatna migraciona obele`ja.


11

MODA

PETAK 29. MART 2013. GODINE

MODNA KU]A „LUNA”, DOBITNIK PRIZNAWA „NAJBOQE IZ SRBIJE”, U KATEGORIJI NAJBOQI LOKALNI BREND ZA 2012. GODINU

UZ NOVE MODELE I [AMPAWAC, „LUNA” PRIZVALA PROLE]E Beogradu, u “Klubu poslanika”, po~etkom marta su po deveti put dodeqena priznawa “Najboqe iz Srbije”. Modna ku}a “Luna” iz Po`arevca dobila je priznawe “Najboqe iz Srbije”, za najboqi lokalni brend u 2012. godini. Ciq ove akcije je promovisawe vrednosti doma}e privrede i tr`i{nog na~ina razmi{qawa, ista}i i nagraditi prepoznatqive brendove koji su pokreta~ uspe{ne privrede i uticati na promenu svesti potro{a~a u davawu prednosti doma}im proizvodima. Nagrade “Najboqe iz Srbije” u 20 kategorija, dodelili su Privredna komora Srbije, Ministarstvo spoqne i unutra{we trgovine i telekomunikacija i dnevni ekonomski list “Privredni pregled”. U konkurenciji za izbor najboqih brendova u Srbiji u~estvovalo je vi{e od

U

100 kompanija. Povodom nagrade koju je dobila, Modna ku}a “Luna” {irom Srbije u svojim radwama organizuje dru`ewe za kupce. - Ovo je na~in da se “Luna” odu`i svojim kupcima.

@elimo ovu nagradu da podelimo sa na{im kupcima, jer smo je tako i dobili. Nagrada se osvaja upravo zahvaquju}i glasovima javnosti. Ina~e, “Luna” je poznata po brizi o kupcima i wihovim `eqama, za{ta je

OD ZANATSKE RADIONICE DO KOMPANIJE Modna ku}a “Luna” nastala je 1990. godine kao mala zanatska radionica. Danas je to kompanija koja zapo{qava vi{e od 130 zaposlenih, izra|uje kompletan program `enske konfekcije uz prate}i akcesoar i posluje kroz svoj lanac ekskluzivnih maloprodajnih objekata, na najatraktivnijim lokacijama u Mariboru, Roga{koj Slatini, Podgorici, Budvi, Bijeqini, Novom Sadu, Beogradu, Po`arevcu, ^a~ku, Leskovcu, Kragujevcu, Novom Pazaru i na Zlatiboru. Kao izvozno orijentisana kompanija “Luna” danas izvozi vi{e od 40 odsto svog asortimana. “Lunine” kreacije su trenutno prisutne u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Norve{koj.

ve} i nagra|ivana prethodnih godina - izjavila je Katarina Tri~kovi}, marketing menaxer Modne ku}e “Luna”, u sredu uve~e pri dru `e wu sa kupcima u ~a~anskoj radwi, koja se nalazi na po~etku Gradskog {etali{ta. U opu{tenoj atmosferi, uz kola~e, pi}e i neizbe`ni {ampawac, predstavqena je nova prole}na kolekcija, kao i deo letwe. Novim modelima Modne ku}e “Luna”, ma-

nekenke, ~a~anske gimnazijalke, Neda, Jelena i Julijana prizvale su prole}e i leto i odu{evile prisutne dame. Modeli

veselih desena i boja, kao i ne{to kla si~ ni jih, prilago|eni su potrebama `ena, pogotovu poslovnih dama, pru`aju}i ose}aj savr{ene udobnosti tokom celog dana. Prelepe modele, koji su tek nekoli-

ko dana u radwi, kupci su te ve~eri mogli da dobiju uz popust od 15 odsto. I novom kolekcijom prole}e - let o , Mod na ku}a “Luna” j e do kazala da prati potrebe `ena, da kreira modele od najkvalitetnijih prirodnih materijala, udobne, elegantne i sofisticirane. Dosledno

grade}i brend prepoznatqiv po originalnosti i kvalitetu, ova modna ku}a konstanto dokazuje kvalitet svog poslovawa. O uspehu Modne ku}e “Luna” svedo~e i brojna priznawa, me|u kojima su: Godi{wa nagrada Regionalne privredne komore Po`arevca (2007), Cvet uspeha za `enu zmaja (2008), Regionalna nagrada ’’Biznis partner 2011’’ u oblasti modne industrije, Oktobarska nagrada Grada Po`arevca za ostvarene izvanredne privredne rezultate (2011). N. R.


12

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 29. MART 2013. GODINE


13

TURIZAM

PETAK 29. MART 2013. GODINE

U PONUDI ATRAKTIVNE MORSKE, ALI I USKR[WE DESTINACIJE

„AUTOPREVOZTURIST” SPREMAN ZA LETO

BUDIMPE[TA

BE^ utoprevozturist”, kao i ostale turisti~ke agencije, ve} nudi letwe aran`mane zanimqive za razli~ite ukuse na{ih sugra|ana. Kao i prethodnih nekoliko godina, i daqe je najaktuelnija destinacija za letwi odmor gr~ka obala, naro~ito takozvani kontinentalni deo Gr~ke, ka`e Mira Mitrovi}, komercijalni direktor “Autoprevozturista”: - Kada ka`emo kontinentalni deo Gr~ke mislimo na Paraliju, Olimpik Bi~ i Leptokariju. Tako|e, u ponudi imamo i Halkidiki, ne{to luksuzniju destinaciju od prethodne. Nudimo aran`mane sa autobuskim, ali i sa sopstvenim prevozom. “Autoprevozturist” je svojim putnicima obezbedio polaske iz ^a~ka. Najpopularnije cene su svakako one za predsezonu, odnosno jun, od 69 evra pa na vi{e. U punoj sezoni, cena po osobi u dvokrevetnom apartmanu sa ura~unatim prevozom iznosi od 170 do 200 evra. Pored Gr~ke, aktuelno je i daqe crnogorsko primorje, gde “Autoprevozturist” nudi svoje kapacitete u [u{wu i ^awu. Mnogima je Crna Gora “najzahvalnija” destinacija za letovawe, pre svega zbog blizine, a i pogodna je za one koji se odlu~e za miris mora u posledwem trenutku. - U Crnoj Gori nudimo aran`mane sa polupansionom i punim pansionom, jer su oni zanimqivi, pre

A

RIM marketing 032/342-276

[U[AW

LEPTOKARIJA

PARALIJA svega, porodicama sa mla|om decom. Cene punih pansiona u {picu sezone su oko 260 evra po osobi, a deca imaju veoma zna~ajne popuste - ka`e Mira Mitrovi}. Uz Crnu Goru i Gr~ku, u ponudi su i aran`mani za Tursku, a ovog leta ponovo je aktuelna destinacija Tunis.

Me|utim, dok ne po~ne leto i ne odemo na godi{we odmore, trenutno su aktuelne prole}ne, odnosno prvomajske ture. “Autoprevozturist” nudi svima zanimqive evropske destinacije poput Be~a, Budimpe{te, Praga, Istanbula i Venecije, sa polascima iz ^a~ka, ali i onima sa “dubqim” xepom atrak-

tivne avinske ture za Rim, Pariz i London. - Ovi aran`mani su sa polascima ve} od 24. aprila do 6,7. maja, mada }emo wih imati i kasnije u ponudi. Ali, naro~ito su popularni u ovom periodu, jer nas o~ekuje {est, sedam neradnih dana za praznike, pa se mo`emo lako organizovati i odlu~iti za neko zanimqivo putovawe - ka`e Mira Mitrovi}. Aran`mani za Veneciju i Budimpe{tuu su sa dva ili tri no}ewa, sa veoma povoqnim cenama, do 100 evra, u koje su ukqu~eni sme{taj i prevoz, dok aran`man za Istanbul podrazumeva ~etiri no}ewa. U “Autoprevozturistu” ka`u da jo{ uvek ima na{ih sugra|ana koji sebi mogu da priu{te putovawe u Pariz ili London, avionom, a najjeftiniji od tih aran`mana je onaj za Rim, koji ko{ta 245 evra. I. M.


14

PETAK 29. MART 2013. GODINE

DRU[TVO

MIROSLAV ILI] ODR@AO HUMANITARNI KONCERT

PRIKUPQENO 400.000 DINARA ZA LE^EWE MR^AJEV^ANKE OBOLELE OD RAKA

Odziv je bio ve}i od o~ekivanog. Prodate su sve ulaznice, a dvoranu je ispunila pozitivna energija, ka`e organizator koncerta Nemawa Cveti}. ahvaquju}i novcu od prodatih karata, pedesetogodi{wa Biqana Stanojevi}, iz Mr~ajevaca, mo}i }e da ve} 21. aprila ponovo ot-

Z

putuje u Moskvu, gde je u februaru ove godine na klinici doktora Borisova zapo~ela terapiju iwekcijama hlorina. - Ose}am se odli~no, koncert mi je ulio novu snagu. Sigurno da mi je novac neophodan, ali mi isto toliko zna~i podr{ka qudi, od kojih mnoge i ne poznajem - ka`e Biqana i dodaje da ju je ovaj doga|aj preporodio. Osim Miroslava Ili}a, u velikoj dvorani ~a~anskog Doma kulture, 26. marta nastupili su peva-

~i Nemawa Kujunxi}, Miroslav Milinkovi} i Sne`ana Kockar, orkestar “Be}ari”, peva~ka grupa “Srpski jelek” i kulturno - umetni~ka dru{tva “Radi{a Po{ti}” i “Bambi”. - @elela sam da na koncertu, iako je u wegovoj pozadini te{ka bolest, ne prevagnu crne misli i tuga ve} radost i vedro raspolo`ewe. Svoje `eqe sam saop{tila svima sa kojima sam uo~i nastupa peva~a razgovarala, a i sama sam zapevala i nastojala

da doprinesem prijatnoj atmosferi - rekla nam je Biqana posle koncerta. Pre tri i po godine ona je saznala da boluje od karcinoma grli}a materice, a operacije i hemoterapije nisu joj donele ozdravqewe. Kada od zvani~ne medicine vi{e nije mogla mnogo da o~ekuje, saznala je za doktora Borisova. Ku}na terapija je dala odli~an rezultat, iznemogla `ena je uspela da se pridigne iz kreveta, ali je za daqe le~ewe bilo potrebno otputovati u Moskvu,

za{ta Biqana, ~ija invalidska penzija ne prelazi 12.000 dinara, nije imala sredstava. Porodica je ozbiqno po~ela da razmi{qa o prodaji ku}e, ali Biqanine kom{inice Gina i Aleksandra nisu to dozvolile. One su organizovale prikupqawe novca u svom mestu i tako joj omogu}ile da u februaru ode u Rusiju i primi prvu iwekciju. Koncert u Domu kulture je jo{ jedan dokaz qudske humanosti i solidarnosti. Re~i zahvalnosti Biqana upu}uje

svim u~esnicima, kao i onima koji su na drugi na~in doprineli da koncert uspe. Me|u wima je publika, fudbalski klub “Orlovac”, koji je obezbedio autobus za prevoz Mr~ajev~ana, taksisti i mle~ni restoran u kome je Biqana radila, Grad ^a~ak, Dom kulture zbog besplatno ustupqene sale, {tamparija ACEKO, student Nemawa Cveti} i agencija wegovog brata „Ars Balkanika” iz Beograda, za izuzetno dobru i gratis organizaciju. E.V.

foto: Nikola Kujunxi}

APLAUZ ZA SOLIDARNOST I HUMANOST iroslav Ili} je u utorak ponovo podigao prepunu dvoranu ~a~anskog Doma kulture na noge, kao jedan

M

od u~esnika humanitarnog koncerta koji su Mr~ajev~ani organizovali za svoju bolesnu sugra|anku Biqanu Stanojevi}. Tokom gotovo

sat vremena wegovog programa egzaltirana publika je bila u prilici ne samo da igra i peva, ve} i da bira koje pesme }e im Miroslav pevati. Ili} je sino} izjavio da je u svojoj karijeri podr`ao nebrojeno mnogo humanitarnih koncerata, naro~ito tokom devedesetih godina i na {irem prostoru, ali da je ove ve~eri najve}i aplauz za solidarnost i humanost za-

slu`ila publika. - S pravom ka`em, iako nerado o tome pri~am, imam 63 godine i 40 sam proveo u ovom zanatu, kad bi se za sve te godine i{~eprkalo koliko je ko i {ta radio u humanitarne svrhe i koji su to efekti bili, odgovorno tvrdim da sam ja {ampion nad {ampionima. Od 1993. do 2000. godine to je bio jedan aktivan humanitarni rad, u posebnim okolnosti-

ma za dru{tvo, ali ja nisam `eleo da se o tome mnogo pri~a, jer ja to ose}am i radim kao ~ovek i to me ispuwava. Ve~eras nisam samo ja zaslu`io aplauz, ve} i svi oni koji su kupovinom ulaznice dali svoj doprinos ovoj humanitarnoj akciji, koja }e o~igledno uspeti. Oni su zaslu`ili najve}i aplauz - rekao je uo~i koncerta Miroslav Ili}. Predstoje mu uobi~ajene

aktivnosti, gostovawa po klubovima {irom Balkana, ukqu~uju}i, osim biv{ih republika, i Bugarsku i Rumuniju, dobija puno poziva i iz Zapadne Evrope, ali sve to je ve}, ka`e, pro{ao i dovoqno mu je da radi na ovim na{im, balkanskim prostorima. Planira da, pored tradicionalnog beogradskog koncerta u decembru, snimi jo{ neku novu pesmu. Z. L. S.


15

SELO

PETAK 29. MART 2013. GODINE

MARKO MITROVI], POQOPRIVREDNIK IZ QUBI]A, O POLO@AJU PROIZVO\A^A

PIJA^NI BAROMETAR POVR]E

POQOPRIVREDA VI[E NIJE “POSEJ, KOPAJ, OBERI I PRODAJ” Od sedamdesetih do devedestih godina pro{log veka, dr`ava je preko svojih poqoprivrednih ogranizacija i zadruga vi{e brinula o poqoprivrednicima, pre svega o sto~arima. Danas o kompletnoj organizaciji proizvodwe, po~ev{i od nabavke, upravqawa, kalkulacije i prodaje, mora da brine sam farmer. Problem sto~arstva je kompleksan i zahteva ulagawe velikih sredstava i re{avawe prvenstveno na nivou dr`avnih institucija, a potom i ni`ih instanci. Delimi~no bi mogao biti re{en organizovawem u jake asocijacije koje bi zastupale wihove interese, imale jedinstven nastup na tr`i{tu, konstantne koli~ine i kvalitet, smatra tridesettrogodi{wi Marko Mitrovi}, poqoprivredni proizvo|a~ iz Qubi}a, ~ija se porodica tradicionalno bavi sto~arstvom, ratarstvom, vo}arstvom i povrtarstvom. orodica Mitrovi}, otac Milutin i sinovi Marko i Nikola, obra|uju oko 80 do 90 hektara {to sopstvene, {to zemqe u zakupu i dr`avnog zemqi{ta, i proizvode stotine tona hrane godi{we. Godinama unazad bave se proizvodwom mleka. Nabavili su neophodnu mehanizaciju, izgradili {tale i pomo}ne objekte i postepeno pove}avali stado. Mese~no proizvedu oko 10.000 litara mleka, koje isporu~uju “Imleku”. Iako se po{tuju ugovorne obaveze, nisu zadovoqni saradwom samo zbog cene sirovog mleka. Ipak, najva`nije je, kako ka`e Marko, da je mleko koje isporu~uju dobrog kvaliteta. Ovo doma}instvo nije imalo problema ni sa sto~nom hranom, jer je proizvode u velikim koli~inama, konsultuju poqoprivredne stru~wake i vode ra~una o ishrani stoke. Uz ekonomske probleme i veliki pritisak javnosti, poslovawe je gotovo na pozitivnoj nuli, tvrdi na{ sagovornik. Sto~ni fond Mitrovi}a sastoji se od 40 bikova, 12 junica, desetak teladi, 25 muznih krava i osam kowa. - Primarne su nam ratarske kulture, po{to imamo 100 grla, proizvodimo hranu za stoku, za sopstvene potrebe, a naravno vi{ak prodajemo. Posledwe dve-tri godine smo sejali 25 hektara p{enice, sedam - osam zobi, 32 kukuruza, pod lucerkom je posejano osam hektara. Svake godine sejemo hektar - dva krompira, stara navika. Imamo i desetak - dvanaest hektara livada koje kosimo. Hrana za stoku nije problem, jer smo proizveli veliku koli~inu i imamo zaliha iz prethodne godine. Oko 350 litara dnevno proizvedemo mleka. Uzorci mleka koje smo davali na analizu pokazuju da je dobrog kvaliteta. Ali, te{ko funkcioni{emo sa ovim cenama. Pre tri - ~etiri godine litar sirovog mleka je bio 36 dinara, kada je litar nafte bio 70, kilogram kukuruza 10, soje 35, a sada imamo 39 dinara za litar mleka, nafta je 150, soja 85, kukuruz 30 dinara. Mleko je ~isto, bakteriolo{ki ispravno, po{tujemo sve standarde, higijena objekata je na visokom noivou. Godinama unazad otkupna cena mleka ne pokriva proizvodne tro-

P

krompir 40 - 70 dinara pasuq 300 paprika 350 paradajz 220 krastavac 300 praziluk 80 - 100 rotkva 50 tikvice 280 brokoli 250 kupus 20 - 30 karfiol 250 - 300 per{un 30 {argarepa 40 - 60 cvekla 60 prokeq 250 zelena salata 15 - 25 spana} 50 - 100 crni luk 40 - 60 beli luk 300 - 500 VO]E

{kove. Dugogodi{wa nebriga dr`ave u~inila je svoje, ugasile su se brojne sto~arske farme {irom Srbije - ka`e Marko. Poqoprivrednici nemaju nikakvu sigurnost za svoj proizvod, smatra na{ sagovornik i isti~e da je neophodno podsticawe razvoja primarne proizvodwe mleka, kao i svih oblasti poqprivrede: - Ne ka`em da treba da se obogatimo za godinu dana, ve} samo da normalno `ivimo od svog rada. Obra|ujemo skoro 100 hektara zemqe, a kada treba da kupimo ma{inu koja ko{ta 10.000 evra, dolazimo u situaciju da tra`imo kredit. Ima{ voqu da stvara{ i napreduje{, odu{evqava{ se kada kupi{ ma{inu iz uvoza, i to

SEDAM MEDAQA ZA DAN Mitrovi}i su i veliki qubiteqi kowa, posebno tridesetjednogodi{wi Nikola, koji je ranije, zajedno sa bratom, ~esto odlazio na takmi~ewa {irom Srbije, naj~e{}e u Vojvodinu. Re~ je o paradnom takmi~ewu. Nikola poseduje vi{e od 150 medaqa, zlatnih, srebrnih i bronzanih. Osvajao je i po sedam medaqa u jednom danu. Ranije su imali lipicanere, ali kako je re~ o veoma skupom i zahtevnom hobiju, ili sportu, danas u svojim {talama imaju osam kowa, uglavnom radnih. Nikola i Marko najavquju da }e 20. aprila, na hipodromu u Preqini, prvi put u ^a~ku, biti organizovano takmi~ewe kowa u povla~ewu balvana, na kome }e u~estvovati oko 40 pari kowa iz cele Srbije.

polovnu, na primer ’75. godi{te, a na kraju {ta dobije{... Stalno nam govore da imamo evropsku cenu sirovog mleka, mo`da i ja~u, ali {ta je sa ostalim parametrima proizvodwe? Da li je zatajila mlekarska industrija, ili dr`ava sa subvencijama? Ne znam. Ta~no je da sli~nu cenu sirovog mleka imaju Hrvati, ali imaju i 16-17 evrocenti po litru od dr`ave, to je 20 dinara, a mi dobijamo sedam dinara od dr`ave. O polo`aju proizvo|a~a mleka, stawu u ovoj delatnosti, problemima i mogu}nostima za wihovo re{ewe, na prvom mestu mora da brine dr`ava isti~e Marko. Mitrovi}i su izgradili savremenu {talu za dr`awe stoke i prate}e objekte za mleko, koji zadovoqavaju tra`ene standarde, nabavili neophodnu mehanizaciju i do sada u sto~arsku proizvodwu investirali mnogo. Ulagali su uglavnom iz sopstvenih prihoda, svake godine u granicama mogu}nosti, a ponekad su koristili i subvencije dr`ave. Jo{ pre tri - ~etiri godine planirali su da pove}aju proizvodwu na 1.000 litara mleka dnevno, ali kakva je ekonomska situacija... - Imamo radne navike, ni{ta nam nije te{ko, uvek mislimo bi}e boqe... A i brat i ja imamo po dva sina, imamo i za koga da stvaramo. Ranije se govorilo poqoprivreda je “posej, kopaj, oberi i prodaj”. Me|utim, sada poqoprivredni proizvo|a~ mora sve da zna, da bude ukqu~en u kompletnu proizvodwu, od po~etka do kraja. Mora da vodi ra~una koju sortu kukuruza }e da poseje, o |ubrivu koje treba baciti, o adekvatnom prskawu... Na primer, vo}e se prska po pet, {est, deset puta godi{we, treba znati koji se preparati koriste i kada. Ako zakasne samo dva dana, mogu da izgube veliku koli~inu roda. Na{e doma}instvo ima oko ~etiri hektara vo}a, svega po malo, hektar i po jabuke, po 50 ari kru{ke, {qive, breskve, vi{we, tre{we, kajsije. Prodajemo 80 odsto roda. Da bi dobili dobru koli~inu i kvalitet proizvoda, o svakom koraku proizvodwe mora se voditi ra~una. Naravno, poma`u nam stru~waci, savetnici, za{titari, ali u prizvodwi je 80 odsto samostalnih odluka proizvo|a~a. [kolovan za{titar primewuje znawe iz kwige, {to apsolutno treba raditi, ali 50 odsto stvari zavisi od parametara na terenu - zakqu~uje na{ sagovornik. N. R.

suve {qive 250 - 300 jabuke 50 - 80 kru{ke 100 ju`no vo}e 80 - 200 orasi 1.000 MLE^NA PIJACA

projino bra{no 80 - 100 pili}i 350 jaja 12 - 14 kajmak 500 - 700 sir 200 - 400 pr{uta 1.200 - 1.800 slanina 300 - 800 suxuk 800 STO^NA PIJACA

teli}i - nema tovqenici - nema prasi}i 230 - 250 ovce 170 jagwad 250 - 270 p{enica 33 je~am 33 kukuruz 33


16

PETAK 29. MART 2013. GODINE

ZDRAVSTVO

U TOKU DOBROVOQNA AKCIJA DAVAWA KRVI U ^A^ANSKIM SREDWIM [KOLAMA

PORUKA OVOGODI[WEG SVETSKOG DANA VODA JE SARADWA NA SVIM NIVOIMA

ZA ZA[TITU VODNIH RESURSA S vetski dan voda obele`en je 22. marta, a ove godine je posve}en saradwi, jer su Ujediwene nacije donele odluku da 2013. bude Me|unarodna godina saradwe u oblasti voda. Ciq obele`avawa ovog dana je da istakne va`nost vodnih resursa i potrebe za wihovim odr`ivim upravqawem, kao i da se predstave aktivnosti koje se preduzimaju u ovoj oblasti. - Odluka o saradwi nam pru`a priliku da tokom cele godine raznim projektima i aktivnostima, ja~amo svest i saradwu na svim nivoima, povezuju}i sve sektore i institucije, kako bi se ukazalo na potrebe zajedni~kog delovawa u ciqu o~uvawa vodnih resursa. Zbog jedinstvenog, multidisciplinarnog pristupa, koji povezuje prirodne i dru{tvene nauke, obrazovawe, kulturu i komunikacije, za{tita i o~uvawe vodnih resursa podrazumeva sve aspekte saradwe - rekla je dr Vesna Mani} iz ZZJZ ^a~ak. Preduslov za pouzdanost ispitivawa kvaliteta voda su osposobqene akreditovane laboratorije, koje rade u skladu sa normativima ISO/17025, {to je na podru~ju Moravi~kog

SREDWO[KOLCI

ZNAJU [TA JE HUMANOST

Gimnazijalci dobrovoqni davaoci

ao i svakog prole}a, i ove sedmice je Institu za transfuziju krvi Srbije, u saradwi sa Crvenim krstom ^a~ak organizovao akciju prikupqawa krvi od punoletnih u~enika ~a~anskih sredwih {kola. - Odaziv je odli~an. Krvi nam uvek treba. Nakon ovakvih akcija pravimo zalihe za leto, period godine kada uvek vlada nesta{ica krvi. Prikupqenu krv obra|ujemo u Institutu, a zatim {aqemo na razne klinike gde je potrebna. Krv se ispituje na hepatitis B i C, sifilis i HIV. Ukoliko su rezultati pozitivni, {aqemo pismo davaocu da se ponovi testirawe rekla je dr Mira [abani

K Rzav

okruga, obezbe|eno u laboratorijama Zavoda za javno zdravqe ^a~ak. Stru~ne slu`be Zavoda, ostvaruju saradwu na svim nivoima, istakla je dr Mani}: - Na republi~kom nivou, sara|ujemo sa republi~kim inspekcijskim slu`bama, a na lokalnom, sa Gradom ^a~kom i op{tinama Gorwi Milanovac, Ivawica i Lu~ani.

Tako|e, imamo i odli~nu saradwu sa {kolskim i pred{kolskim ustanovama. Posebna saradwa sa javnim komunalnim preduze}ima, konstantno obezbe|uje uredno snabdevawe stanovni{tva vodom za pi}e najvi{eg kvaliteta. Svim sugra|anima informacije o kvalitetu vode dostupne su na sajtu Zavoda za javno zdravqe ^a~ak. I. M.

N

svaka dva sata. Ovo }e pomo}i u kontroli krvarewa, smawewu bola, kao i smawewu mogu}nosti nastanka daqeg o{te}ewa tkiva. ^vrsto zavijte ~itav sko~ni zglob i potkolenicu,{to }e pomo}i da otok dr`ite pod kontrolom. Podignite nogu iznad nivoa srca kako bi se smawio otok.

KAFA I BANANE PROTIV GLAVOBOQE

z preventivnih razloga, svakog jutra bi uz

I

prvu kafu trebalo pojesti po jednu bananu, pa }e dan pro}i bez glavoboqe. Iako glavoboqe mogu imati razli~ite uzroke nastanka, kalijum je presudan za wihovo otklawawe. Ovog minerala najvi{e ima u kafi i bananama. Kako tvrde stru~waci, da biste spre~ili neprijatne bolove u glavi, jutro

zapo~nite {oqicom instant kafe, jer ona u sebi sadr`i najve}i procenat kalijuma. Oni koji ne konzumiraju kafu mogu dan da zapo~nu bananom. Osim banane, solidne izvore kalijuma sadr`e i gra{ak, mleko, soja, avokado, brokoli, arti~oka, krompir, paradajz, pomoranxa i kajsija.

veza, ve}ina sredwo{kolaca nam je rekla da krv daje znaju}i da je ona nekom potrebna u trenucima borbe za `ivot. - Zna~i mi {to ne}u i}i u {kolu tri dana, ali radim ovo iz humanih razloga. Znam kako je to kada je nekome potrebna krv, jer je bila neophodna mojoj majci nakon operacije - rekao nam je gimnazijalac Mihailo. Jana, koju smo tako|e zatekli u redu “dobrovoqaca�, rekla je da su weni razlozi iskqu~ivo humani i to potvrdila time {to je pro{le godine tako|e u~estvovala u ovoj akciji, a nije izostajala iz {kole, iako su joj slobodni dani sledovali. I. M.

PET NAPITAKA KOJI VRA]AJU U FORMU

LED ZA ISTEGNUTI ZGLOB eopreznim hodawem ili hodawem u cipelama na koje se jo{ nismo navikli, mo`e da do|e do istegnu}a zgloba. Povreda ligamenata izaziva kidawe malih krvnih sudova, bol i krvarewe u tkivima. Odmah nakon povre|ivawa, trebalo bi oti}i kod fizioterapeuta da bi se izbeglo produ`ewe simptoma i o{te}ewa, a rehabilitacija mo`e da zapo~ne odmah. Mirujte i pokre}ite zglob samo do granica bola. Odmah nakon povrede primenite led ili pakovawa smrznutog gela obmotanih pe{kirom po 20 minuta, na

iz Instituta za transfuziju, nagla{avaju}i da je ^a~ak grad sa najvi{e dobrovoqnih davalaca u celoj Srbiji. Igor \okovi}, volonter Crvenog krsta ^a~ak rekao je da ova organizacija uvek u~estvuje u akcijama dobrovoqnog davawa krvi. - Uloga na{ih volontera je da motivi{u potencijalne davaoce i da poma`u zaposlenima u Institutu za transfuziju. U~estvujemo i u javnom informisawu, predavawima u {kolama ka`e Igor i dodaje da je ^a~ak jedan od gradova u kome se javqa najvi{e sredwo{kolaca koji daruju svoju dragocenu te~nost. Iako dobijaju tri slobodna dana od {kolskih oba-

ko `elite da se vratite u formu na zdrav i lak na~in, postoji nekoliko jednostavnih pi}a koja }e vam pomo}i da se ose}ate odmornije i da boqe ve`bate.

A

Sok od cvekle Iako wegov ukus o d b i j a mnoge, sok od cvekle ima magi~na svojstva za ja~awe krvne slike. Obiluje nitratima koji olak{avaju protok krvi do mi{i}a, daju}i vam snagu da istrajete u ve`bawu. Ne zaboravite ni to da je poboq{an protok krvi najboqi na~in da se re{ite celulita. Kafa Kofein usporava proces tro{ewa glikogena, dragocene

rezerve energije u organizmu, i daje vam gorivo da u ve`bama izdr`ite du`e nego obi~no. Kokosovo mleko Ovaj neobi~ni napitak bogat je kalijumom, {to smawuje mi{i}ne gr~eve i sve to uz minimalan unos kalorija. Kokosovo mleko se posebno preporu~uje onima koji se intenzivno bave jogom ili pilatesom. ^okoladno mleko Iako ga ~esto izbegavamo u strahu od kalorija, kada je ve`bawe u pitawu kalorije i nisu tako l o { a stvar, ako

dolaze iz pravih namirnica. Na na{u veliku radost, ~okoladno mleko je upravo jedna od wih. Me{avina ugqenih hidrata i proteina iz ~okoladnog mleka poma`e zaceqewu mikro-povreda mi{i}a koje nastaju prilikom intenzivne ve`be i dovode do upale. U roku od 45 minuta nakon ve`be popijte ovaj napitak kako biste dozvolili telu da u kqu~nom momentu do|e do pravih hranqivih sastojaka. Bezalkoholno pivo Iako ima mnogobrojna blagotvorna dejstva na zdravqe i lepotu, intenzivna ve`ba privremeno slabi imunitet. Kada se nakon ve`bawa osetite pomalo slomqeno, povremeno sebe nagradite bezalkoholnim pivom – wegovo antiinflamatorno dejstvo }e vam pomo}i da se osetite boqe.


PETAK 29. MART 2013. GODINE

17

ZDRAVSTVO

OBELE@EN ME\UNARODNI DAN BORBE PROTIV TUBERKULOZE U celom svetu 24. mart obele`ava se kao Me|unarodni dan borbe protiv tuberkuloze. Srbija, koja spada u evropske dr`ave sa niskom stopom oboqewa od ove bolesti, tako|e obele`ava ovaj dan. U ^a~ku je Me|unarodni dan borbe protiv tuberkuloze obele`en 22. marta u Medicinskoj {koli. Pored Zavoda za javno zdravqe ^a~ak, u akciji obele`avawa u~estvovali su i volonteri Crvenog krsta i u~enici Medicinske {kole. a temu “Tuberkuloza - prevencija i le~ewe” volenteri Crvenog krsta su delili promotivni materijal, a sredwo{kolci su zajedno sa profesorkom Oliverom Eri} odr`ali predavawe. Davne 1882. godine, ba{ 24. marta, Robert Koh je prvi put, putem obi~og mikroskopa video bakteriju tuberkuloze, {to je u~inilo veliki pomak u le~ewu ove bolesti, podsetila je doktorka Qiqana Moji}e-

VA@NO JE ZNATI

[TA JE TUBERKULOZA vi} iz Odeqewa za promociju zdravqa ZZJZ ^a~ak. Srbija spada u evropske dr`ave sa niskom stopom oboqewa od tuberkuloze. Prema podacima iz 2011. godine u Srbiji su obolela 1.443 gra|anina, dok je taj broj pre tri godine bio 1.500. - Tuberkuloza predstavqa zaraznu bolest, koja je jo{ uvek aktuelni medicinski problem, jer oko jedne tre}ine stanovni{tva je zara`eno bacilom tuberkuloze. Proceweno je da se svake godine javqa 8,4 miliona novih slu~ajeva tuberkuloze i da oko 2 mi-

liona obolelih umire. Na regionalnom sastanku Svetske zdravstvene organizacije u Berlinu 2007. godine je sa zabrinuto{}u konstatovano da tuberkuloza predstavqa rastu}u pretwu za bezbednost zdravqa u evropskom regionu. Razlozi su vi{estruki, pre svega doktrine i primene le~ewa tuberkuloze nisu bile najadekvatnije. Normalno, lek za tuberkulozu u smislu antibiotika postoji, ali je ona i daqe aktuelan medicinski problem, zato {to je dolazilo do zloupotrebe ovih antibiotika, dakle nije se le~ilo

N

SIMPTOMI TUBERKULOZE Simptomi tuborkuloze plu}a su ka{aq koji traje du`e od tri nedeqe, a ne prolazi od uobi~ajene terapije, pra}en iska{qavawem krvi, bolovima u grudima i ote`anim disawem. Kod drugih organa simptomi su otok limfnih ~vorova, jak bol u grudima pri dahu, glavoboqa, povra}awe, uko~en vrat i pospanost ukoliko do|e do meningitisa. Mokrewe krvi kada tuberkuloza “napada” bubrege, bolni otok zglobova kada su zara`eni kosti i ki~ma. - Ali, po~etak bolesti predstavqaju op{ti simptomi koji su te{ko prepoznatqivi. To su gubitak apetita, mr{avqewe, brzo zamarawe, no}no znojewe, grozni~avost i povi{ena temperatura - upozorava dr Mi{ovi}.

prema postulatima - rekla je dr Ana Mi{ovi} iz Centra za kontrolu zaraznih i nezaraznih bolesti ZZJZ. ZA EDUKACIJU GRA\ANA Doktorka Mi{ovi} je naglasila da se ovaj dan obele`eva da bi se stanovni{tvo {to vi{e edukovalo o ovoj zaraznoj bolesti. - Tuberkuloza je zarazna bolest i prenosi se putem vazduha. Izuzetno retko, ona mo`e da se prenese putem zara`enog mleka. Izvor zaraze je osoba koja je

obolela od plu}ne tuberkuloze, a put {irewa je aerogeni. Tuberkuloza naj~e{}e zahvata plu}a, jer se {iri putem vazduha i u organizam ulazi preko plu}a, ali mo`e da zahvati i druge organe, kao {to su limfne `lezde, plu}na i sr~ana maramica, bubrezi, kosti, jajnici i mozak - rekla je dr Mi{ovi}. Ona je istakla da faktore rizika za zarazu predstavqa HIV infekcija, koja ina~e smawuje imunitet organizma, kao i razna druga stawa koja uti~u na pad imuniteta, kao {to su {e}erna bolest ili karcinom. Tako|e, me|u faktore rizika spadaju i smawena telesna te`ina, zloupotreba alkohola ili droge, aktivno pu{ewe, socijalno ugro`ene kategorije stanovni{tva, kao i stanovawe u zajednici sa TB bolesnikom. Kako bismo se za{titili od ove infekcije potrebno je, pre svega, identifikovati zarazne tuberkulozne bole-

snike, izolovati ih i le~iti, pregledati ~lanove porodice i redovno provetravati i osun~avati prostorije, rekla je dr Mi{ovi}. PROJEKTIMA KROZ BORBU SA TBC Broj obolelih od ove bolesti u Srbiji je smawen uz podr{ku Globalnog fonda za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije. Taj fond je od 2002. godine Srbiji poklonio 33 miliona dolara za projekte u borbi protiv HIV infekcije i tuberkuloze. Sa Globalnim fondom je 2010. godine potpisan novi ugovor, kada je po~eo projekat pod nazivom: “Ja~awe i pove}awe dostupnosti dijagnostike i le~ewa tuberkuloze i multirezistentne tuberkuloze sa naglaskom na najostqivije populacije”. Zavod za javno zdravqe ^a~ak je preko svoje laboratorije za dijagnostiku TBC direktno ukqu~en u sprovo-

|ewe projekata Globalnog fonda. - U mikrobilo{koj laboratoriji, sme{tenoj u ~a~anskoj Bolnici, vr{i se dijagnostika poslatih uzoraka na prisustvo mikobakterium TBC, a pozitivne kulture se {aqu na identifikaciju i test rezistencije u Nacionalnu referentnu laboratoriju. O rezultatima rada obave{tava se direktno Ministarstvo zdravqa, a rad laboratorije je pod stalnim nadzorom eksperata ovla{}enih od Ministarstva zdravqa - rekla je doktorka Tawa Bo{kovi}, specijalista mikrobiologije iz Centra za mikrobiologiju ZZJZ. Ona je naglasila da je u 2012. godini obra|eno 1.811 uzoraka, od ~ega je kod 29 pacijenata dijagnostikovan MTBC (bakterija koja je uzro~nik tuberkuloze), a kod jednog pacijenta zabele`en je MDR TBC (multurezistentni soj). I. M.

ISTRA@IVAWE

KAKO STRES I DEPRESIJA UTI^U NA SRCE eliki broj qudi pati od sr~anih bolesti, a novo istra`ivawe otkriva da stres i depresija mogu da utrostru~e rizik od smrti izazvane bolestima srca. Osobe koje pate od sr~anih bolesti su ~esto pod velikim nivoom stresa. Wihovo zdravstveno stawe pove}ava rizik od nastanka depresije, {to ne ide u prilog ve} oslabqenom srcu. “Sve osobe koje pate od

V

sr~anih bolesti treba redovno da pose}uju lekara i nau~e da kontroli{u stres i lo{e raspolo`ewe”, ka`e profesorka Lejn Votkins, koja je dodala da, “ako osoba primeti da je ~esto lo{e raspolo`ena, svakako treba da se obrati stru~waku koji }e joj pomo}i.” U istra`ivawu je u~estvovalo vi{e od 900 osoba sa sr~anim bolestima, a prose~na starost u~esnika je bila 62 godine.

Oni su ispuwavali anketu koja je sadr`ala pitawa o nivou anksioznosti i depresije pre koronarne angiografije, postupka koji mnogim osobama predstavqa veliki izvor stresa. Rezultati ankete su pokazali da 90 osoba pati od hroni~ne anksioznosti, wih 60 od depresije, a ~ak 99 wih od oba poreme}aja. Od 133 osobe, koje su umrle tokom trogodi{weg istra`ivawa, wih 55 je patilo

od anksioznosti, depresije ili oba stawa. ^ak 93 osobe su umrle samo zbog sr~ane bolesti, odnosno ni jedno drugo zdravstveno stawe nije bilo uzrok smrti. Osobe koje pate od anksioznosti ili depresije treba svakodnevno da prate svoje zdravstveno stawe. Idealno bi bilo kada bi posetile stru~waka koji }e ih savetovati i preporu~iti im razne metode i lekove pomo}u kojih }e zna~aj-

no smawiti nivo anksioznosti i simptome depresije. I. M.

SKUP[TINA DRU[TVA Dru{tvo za borbu protiv {e}erne bolesti ^a~ak, 1. aprila u 19 ~asova odr`a}e skup{tinu Dru{tva u svojim prostorijama (Balkanska 9.).


18

KULTURA

esvakida{wi doga|aj za qubiteqe kwi`evnosti i saznawa bilo je kwi`evno ve~e “Zanosi i prkosi Stanislava Vinavera”, nazvano po analogiji sa wegovim ~uvenim delom, posve}enom Lazi Kosti}u. Ve~e je pro{le srede organizovala Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” u okviru 50. Disovog prole}a u Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}” , a povodom objavqivawa prvog kola sa devet, od planiranih 18 kwiga Sabranih dela ovog istaknutog srpskog intelektualca. Izdava~i su JP “Slu`beni glasnik” i Zavod za uxbenike i nastavna sredstva. Sabrana dela Stanislava Vinavera, koja su na posledwem, 57. Beogradskom sajmu kwiga progla{ena izdava~kim poduhvatom godine, priredio je profesor dr Gojko Te{i}, a urednica svih devet kwiga je Milka Zja~i} Avramovi}. Pored wih, o Vinaveru su te ve~eri iscrpno i posve}eno govorili Milica Bakovi}, bibliotekar savetnik i mr Vladimir Dimitrijevi}, profesor ~a~anske Gimnazije, odlomke je kazivao Qubi{a ]irkovi}, a u muzi~kom delu programa nastupila je solistkiwa Jana Mili{i}. Ovo je bila prva

N

IZDAVA^KI PODUHVAT SRBIJE NA 50. DISOVOM PROLE]U

ZANOSI I PRKOSI STANISLAVA VINAVERA PATRIOTIZAM

PROJEKCIJE NAGRA\ENIH FILMOVA U GALERIJI „RISIM”

[EST DECENIJA „KRATKOG METRA“ rojekcija nagra|enih filmova sa Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometra`nog filma odr`ana je pro{log petka u Galeriji „Risim“, u okviru filmskog programa UG „Nade`da Petrovi}“, uz o~ekivano slabiju posetu publike zbog odigravawa utakmice Hrvatska-Srbija u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo. Urednik filmskog i video programa ove ustanove Predrag @ivkovi}, podsetio je prisutne na dugu tradiciju i bogatu istoriju ovog festivala i najavio odr`avawe ovogod{weg, jubilarnog 60. po~etkom aprila u Beogradu.

P

Jedno od najzna~ajnijih izdawa Festivala bilo je ono iz 1999. godine, koje uprkos bombardovawu NATO-a nije otkazano, a odr`ano je od 14. do 19. aprila u prostoru Doma omladine umesto u Domu sindikata. Usledila je projekcija nagra|enih filmova sa 59. „Kratkog metra“, a drugi deo nagra|enih filmova bi}e prikazan u petak, 5. aprila. Tokom maja, ~a~anskoj filmskoj publici predstavi}e se i nagra|eni sa ovogodi{weg Festivala, uz gostovawe Janka Baljka, umetni~kog direktora Festivala i Dragana Marinkovi}a, direktora Direkcije FEST-a. Z. L. S.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske

PETAK 29. MART 2013. GODINE

- vodoinstalaterske - zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

promocija Vinaverovih dela u Srbiji nakon beogradske. Stanislav Vinaver bio je jedan je od zaslu`nih intelektualaca svoga doba, “evropsko ime srpske kulture”, detaqno je izu~avao srpsku literaturu “od Krm~ije i Svetog Save do modernog izraza”, bio je najizrazitiji branilac avangarde u me|uratnoj kritici, koji je uticao i na to da Disova poezija dobije odgovaraju}e mesto u srpskoj kwi`evnosti i wegovim kwigama. Brane}i Disa jo{ 1920. godine Vinaver isti~e da je pesimizam u srpsku kwi`evnost do{ao iz narodnih pesama i da je on “znak mladosti jedne literature koja uvek po~iwe protestom”. Ba{ kao i Disov, i Vinaverov `ivotopis je pun smrti, iz `ivota je oti{ao u 65. godini, umro je u Ni{koj Bawi 1. avgusta 1955. godine, istakla je, pored ostalog, Milica Bakovi}. Bio je iskreni i zaneseni zaqubqenik u Srbiju, polemi~an, uvek “nestrpqiv, grozni~av i zanesen”, kako ga opisuje Radomir Konstantinovi}, negiran i prihva}en istovremeno i dubqe shva}en tek onda kada vi{e nije mogao svoje protivnike ni~im da iznenadi, navodi Milka Zja~i} Avramovi}. O studentskom tragawu za Vinaverovim delima, ~udnom patriotizmu i vernosti duhu slobode, dubokom ose}aju za srpsku kulturu koju otkriva kao tre}u dimenziju, evropejstvu i svedo~ewima wegovog sina

Osvedo~eni patriotizam porodice Vinaver potvr|uju ~iwenice. Stanislav je ro|en 1. marta 1891. u [apcu, a poti~e iz jevrejske porodice iz Poqske. Otac Avram Josif Vinaver, lekar, posle prele`anog tifusa 1915. umire kao sanitetski major od malarije u \ev|eliji i po sopstevnoj `eqi je sahrawen sa srpskim vojnicima u zajedni~koj grobnici. Majka Ru`a, pijanistkiwa i profesor klavira umire u nema~koj gasnoj komori 1942. godine. I sam Stanislav Vinaver, |ak Sorbone, na kojoj studira matematiku, fiziku, filozofiju i klavir, u~estvuje kao dobrovoqac srpske vojske u Balkanskim ratovima i jedan je od 1.300 kaplara ~uvenog Skopskog |a~kog bataqona u Prvom svetskom ratu. Vi{e puta je rawavan. U vreme Oktobarske revolucije 1917. odlazi u Rusiju gde u Petrogradu upoznaje Aleksandra Bloka, skupqa ju`noslovenske borce za Solunski front i sa grupom srpskih vojnika se 1919. vra}a preko Carigrada u Beograd. Tokom Drugog svetskog rata odveden je u zarobqeni~ke logore (Osnabrik, Strasbur, Berkenbrige), i u tom periodu nastaje kwiga svedo~anstava o `ivotu u nema~kim logorima “Godine poni`ewa i borbe: `ivot u nema~kim oflazima”. Svih tih godina rata i mira neumorno pi{e eseje, kwi`evne biografije i polemike i prevodi sa francuskog, engleskog, ruskog, ~e{kog, poqskog i nema~kog jezika, a dobar je poznavalac i latinskog i starogr~kog jezika. Vuka, govorio je profesor Vladimir Dimitrijevi}, zahvaliv{i vi{e puta Te{i}u {to je prire|ivawem ovih Sabranih dela postao “veliki podvi`nik srpske slovesnosti”. Kao jednu od najzna~ajnijih Vinaverovih osobina Dimitrijevi} isti~e i nesebi~nost, koju je pokazao naro~ito posle Nastasijevi}eve smrti. Z. L. S.


PETAK 29. MART 2013. GODINE

19

INTERVJU

PROFESOR DR GOJKO TE[I], PRIRE\IVA^ SABRANIH DELA STANISLAVA VINAVERA - Vinaver je bio ~udo srpske kulture, u najlep{em zna~ewu te re~i, jedan od onih koji je sinteza svih znawa, svih ume}a, najve}i Evropejac u srpskoj kulturi, a istovremeno i najve}i Srbin u evropskim razmerama. - Nije uzmicao ni pred kakvim institucijama, ni pred kakvim autoritetima, umeo je narodski re~eno, svakome da skre{e u brk, da se bori za ono {to zaista jesu najzna~ajnije vrednosti jedne kulture. - Bio je avangardan u svakom smislu te re~i - rekao je dr Gojko Te{i} rofesor dr Gojko Te{i} je prire|iva~ kompletnog opusa velikog srpskog i evropskog intelektualca Stanislava Vinavera (1891-1955), kojim je, prema sopstvenim re~ima “inficiran” jo{ od gimnazijskih dana. Vinaver je pri~a koja je obele`ila wegov `ivot, a zahvaquju}i qudima iz na{eg kraja, Slobodanu Gavrilovi}u i Milo{u Albijani}u, posle vi{edecenijske upornosti, ova dela su ugledala svetlost dana. Po ~emu je Vinaver zna~ajan za srpsku kulturu i kakav je Te{i}ev li~ni odnos prema ovom eruditi poreklom iz ugledne jevrejske porodice, diplomcu Sorbone, poznavaocu svih oblasti umetnosti, srpskom dobrovoqcu u Balkanskim ratovima, avangardnom intelektualcu, poligloti, razgovaramo nakon promocije prvog kola Sabranih dela u ^a~ku...

P

^iwenica je da je Vinaver bio uskra}en mnogim posleratnim generacijama. Ko je bio Stanislav Vinaver, kakve su wegove zasluge za srpsku kwi`evnost i, uop{te, duhovni korpus srpskog naroda? - Vinaver je bio ~udo srpske kulture, u najlep{em zna~ewu te re~i, jedan od onih koji je sinteza svih znawa, svih ume}a, neko ko je u intelektualnom smislu nadi{ao vreme u kome je `iveo i stvarao. Sve ono {to je najzna~ajnije u Evropi i u svetu, uneo je u srpsku kulturu, ali i ono {to je najzna~ajnije u srpskoj kulturi trudio se da

NAJVE]I EVROPEJAC U SRPSKOJ KULTURI to poka`e pred svetom. Dakle, on je najve}i Evropejac u srpskoj kulturi, a istovremeno i najve}i Srbin u evropskim razmerama. Kad to ka`em, mislim pre svega na onu ~iwenicu koja Vinavera isti~e u prvi plan, a to je modernost u naj{irem zna~ewu te re~i. Bio je zaista ~udesni po{tovalac tradicije, kulture, umetnosti i vrednosti onoga kome je pripadao. Ono {to je neverovatno to je, da on svojim poreklom nije ispuwavao ni jedan jedini uslov, otac lekar i majka pijanstkiwa iz Var{ave, ali to pokazuje koliko je to nebitna ~iwenica, koliko je posve}enost onim vrednostima i onoj kulturi u ~ijim okvirima se stvara, zapravo ono {to ga odre|uje. Bez obzira {to mu materwi jezik nije bio srpski, usu|ujem se re}i, da je u srpskoj kwi`evnosti i kulturi u naj{irem smislu re~i, u~inio vi{e, jer je stvorio toliko kovanica i bio od onih jezikotvoraca, posve}enika, zaqubqenika u modernu tradiciju i tradicionalne vrednosti, koje su zaista bile vrednosti u evoropskim i svetskim razmerama. U ~emu se ogleda wegov avangardizam u vremenu u kome je `iveo i stvarao i za{to je bio skrajnut? - Skrajnut je bio, pre svega, zbog autenti~nosti, zbog individualnosti i posebnosti, zbog odre{itosti i otresitosti u svakom smislu. On nije uzmicao ni pred kakvim institucijama, ni pred kakvim autoritetima, umeo je narodski re~eno, svakome da skre{e u brk, da se bori za ono {to zaista jesu najzna~ajnije vrednosti jedne kulture, dakle, za svaku vrstu modernosti, ali ne sa `eqom da je pretvori u dogmu. Bio je avangardan u svakom smislu te re~i, neko, ko je verovatno bio jedinstven u poznavawu ve}ine delatnosti qudskog duha. Oti{ao je da studira matematiku, fiziku i klavir na Sorboni, dakle, prirodne nauke, posvetio se filozofiji i muzici, verovatno je jedinstven u srpskoj kulturi i po tome {to je pisao o svih sedam umetnosti, i zato je najve}i Evropejac u srpskoj kultu-

ri, a istovremeno i najve}i Srbin u evropskim razmerama. Bio je vrstan poznavalac istorije i istorije umetnosti, kulture ovoga naroda, {to je pokazao na najlep{i mogu}i na~in u svom delu “Zanosi i prkosi Laze Kosti}a”. Dakle, avangardan i u stvarala~kom smislu, jer je isku{avao i eksperimentisao u vremenima kada je to bila neka vrsta mode, ali u wegovom slu~aju ne radi se o modi, nego o majstorstvu da se taj eksperiment, radikalizam, pretvori u umetni~ku ~iwenicu. Pomenuli smo “Zanose i prkose Laze Kosti}a”. [ta je to {to ~ovek koji dr`i do svog obrazovawa mora pro~itati od Vinavera? - Niste nai{li na nekoga ko }e vam dati pravi odgovor. Dakle, moj jedini odgovor je pro~itati Vinavera u celini. Tek }e se tada shvatiti koliko je on jedna izuzetna ~iwenica. To nije stvar samo pri-

strasnosti, nego je stvar ~iwenice da je on zaista u svakom svom segmentu poseban. Kad pi{e o muzici, pozori{tu, filmu, kad pi{e poeziju, putopise… Svaki wegov putopis je posebna pri~a, iz te, takozvane, putopisa~ke strasti i op~iwenosti odre|enim kulturama, vidi se koliko je on u svakoj velikoj evropskoj kulturi bio zapravo kao kod svoje ku}e. Vinaver nigde nije bio stranac. U Francuskoj se {kolovao i Francusku je do`ivqavao kao sopstvenu kulturu, u Nema~koj kulturi je `iveo kao u mati~noj kulturi, zbog porekla svojih roditeqa, pre svega majke. Kad je oti{ao u SSSR, nastaju “Ruske povorke”, ~udesna kwiga op~iwenosti vrednostima te neobi~ne kulture koja do`ivqava sa Oktobarskom revolucijom jedan vihor, za neke i apokalipsu, itd. Dakle, Vinaver je ~udo nad ~udima, u najlep{em smislu te re~i i wega treba

i{~itati od prve do posledwe stranice. Koliko je wegovom zaista autenti~nom ponirawu u vrednosti srpske kulture doprinelo dru`ewe sa Mom~ilom Nastasijevi}em, koji je imao sli~ne reference? - Naravno da je to ona podudarna ta~ka. Ve~eras je ovde bilo toliko podudarnosti koje su me zbunile, jer su svi govornici u su{tini ukazali na vrlo va`ne, bitne ~iwenice, i svi su se na neki na~in u svojim iskazima podudarili, kao da su se dogovarali, a nisu, {to samo pokazuje, da su svi u Vinavera uronili sa jednom stra{}u, koja je meni vrlo dobro znana. Nastasijevi} je za Vinavera “svetac srpskog jezika”. Dakle, ako Stanislav Vinaver za nekog to ka`e, onda se mo`e govoriti o jednoj vrsti ~udesne podudarnosti. Dakle, ta dva velikana su se duboko uronila u tradiciju svih izuzetnih vrednosti, u arhetipe srpske kulture, i svako je na svoj na~in tu kulturu ~itao i na svoj na~in ostavio toliko ~udesne dokumente o woj, i o toj tradiciji, kojoj su pripadali. Ta vrsta poeti~ke, intelektualne, stvarala~ke podudarnosti jeste ne{to {to je mo`da mene ve~eras u podudarnosti govornika navelo da tvrdim da se mo`e govoriti o “komedijantu slu~aju” koji sve re`ira, i ovo je zasigurno, jedna od najuzbudqivijih kwi`evnih ve~eri kojima sam prisustvovao, i po prvi put bio toliko zbuwen, da nisam nikada ovako govorio kao {to sad govorim vama. Zbog ~ega se Vinaver sukobqavao sa plejadom savremenika, {ta su bile sporne ta~ke wihovih gledi{ta u domenu kulture? - Sporna ta~ka kod onih koji su ga napadali, bio je odnos prema tradiciji. Pripisivan mu je konzervativni duh, regresivne vrednosti i tako daqe, {to je potpuna besmislica. Neko, ko je izrastao iz tradicije i pritom ostao izuzetno moderan i pokazao tu vrstu iskonskog po{tovawa prema svim modernim vrednostima sopstvene tradicije, bio je dovoqan razlog da su ga i Milan

Bogdanovi}, i Marko Risti}, i Velibor Gligori} i drugi `estoko napadali. Sama ~iwenica da je Vinaver do`iveo to {to je do`iveo, i da je u su{tini wegov `ivot skra}en zbog ratova koje je vodio i u kojima je ostao dosledan do kraja, doveli su me po prvi put do jereti~kog iskaza da je, mo`da, Vinaver najkrivqi zato {to je decenijama bio pre}utan, i mo`da }e ovaj povratak u srpsku kulturu biti wegova prava rehabilitacija. Drago mi je da se to dogodilo u ^a~ku, jer Dis je za wega bio jedna od onih metafora moderne vrednosti, kojoj je on posvetio u najranijoj stvarala~koj fazi tekst, potom i u ranim dvadesetim godinama, kada su se doga|ale te avangardne, prevratni~ke manifestacije u srpskoj kulturi. Koliko Vam je vremena potrebno da priredite i drugo kolo sabranih dela Stanislava Vinavera? - Drugo kolo je u su{tini privedeno kraju, i ono {to je meni jako drago, jedan od govornika ovde u ^a~ku, Vladimir Dimitrijevi} je prepoznao da je pri~a o Vinaveru zapravo zajedni~ki poduhvat, ne samo mene kao prire|iva~a, nego i urednice Milke Zja~i} Avramovi} koja je zaista ulo`ila toliko truda da se to ni~im ne mo`e opisati, a taj trud je upisan i u ono {to je vizuelni izgled i ure|ewe dela. Tako da sam ja po prvi put, kao neko ko je bio posve}en uredni~kim poslovima bio po strani, u~estvovao sam u prikupqawu gra|e koju su oblikovali drugi i to je neobi~no va`no, i to je jedan od onih detaqa koji se upi{e u neku, odnosno moju `ivotnu pri~u. Na`alost, trenutni zastoj postoji, nadam se da }e drugo kolo iza}i u toku ove ili po~etkom slede}e godine, najve}i deo poslova je obavqen. I tu }e biti, uslovno re~eno, “{okantnih novina” koje }e obradovati Vinaverovce, ili one posve}enike, kojima je svaka vrsta otkri}a jedna vrsta u`ivawa i strasti, koje pokazuju da kwi`evnost kao ~iwenica nije mrtva, niti }e ikada biti. Zorica Le{ovi} Stanojevi}


20

PETAK 29. MART 2013. GODINE

KULTURA

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Monika Makinerni

LOLINA TAJNA bajkovitim predelima juga Australije, porodica Kvinlan godinama vodi u{u{kan, provincijski motel, a niko ne voli to mesto vi{e od Lole, simpati~ne i vragolaste Irkiwe, `enske glave porodice. Zbog toga }e svi weni ro|aci biti prili~no iznena|eni kada od wih bude tra`ila da Bo`i} provedu na nekom drugom mestu. Lola je oduvek imala talenat za raznorazne smicalice i urnebesne igrarije – na kraju krajeva, uspela je da lukavstvom pomiri svoje tri zava|ene unuke. Kako se bli`i vreme praznika, Lola smatra da svemu treba dodati jo{ malo uzbu|ewa i zato odlu~uje da u motel pozove grupu stranaca. Ho}e li se oni sprijateqiti, ho}e li me|u nekima od wih sevnuti varnice, ho}e li se neki zaqubiti? Dok broji dane do wihovog dolaska, drama u Lolinoj porodici preti da poremeti wene paklene planove: `ivot donosi neo~ekivane obrte sudbine, a Lola }e otkriti da je ona ta koju ~eka najve}e iznena|ewe.

U

Amanda Kvik

PLAVO JE ZA SRE]U ovoj o~aravaju}oj pri~i o misteriji i romansi, qubavnici i privatni istra`iteqi – Lavinija Lejk i Tobajas Mar~ – nastavqaju svoj uzbudqivi odnos, slasnu me{avinu opasne profesije, uzavrelih strasti, a sada i – ubistva. Kao da smisao za posao i nos za nevoqe nisu dovoqni da razlikuju Laviniju Lejk od drugih `ena, ona je uz to i ve{ta hipnotizerka. Niko to ne zna boqe od Tobajasa Mar~a, kog je potpuno op~inila. Me|utim, Lavinija je odustala od svojih mo}i u korist wihovog partnerstva, koje obezbe|uje „diskretnu privatnu istragu za ugledne ~lanove dru{tva“. Ali kada je Selest Hadson, supruga porodi~nog prijateqa i kolege hipnotizera, prona|ena ubijena, s kravatom oko svog lepog vrata, Lejk i Mar~ kre}u u napetu potragu za ubicom. Brojni nemilosrdni i opasni likovi – u koje mo`da spada i o`alo{}eni suprug – tra`e Selestinu neprocewivo vrednu narukvicu, za koju se veruje da poseduje legendarne mo}i. Uskoro }e se okomiti i na Tobajasa i Laviniju, dok ih istraga bude vodila od blistavih balskih dvorana uglednog dru{tva do najmra~nijih dubina qudske psihe.

U

NEMAWA KUJUNXI] PROMOVISAO SPOT ZA PESMU “MORAVA”

PUT KOJIM SE RE\E IDE

romociji video spota Nemawe Kujunxi}a za pesmu “Morava”, u izdawu TV Galaksija 32, osim saradnika i gostiju, prisustvovali su i narodni peva~i Dobrivoje Topalovi} i Aleksandar Ili}, koji su izrazili veliko zadovoqstvo {to se jedan mlad ~ovek, u vreme instant popularnosti, opredelio za pravu srpsku, narodnu muziku. Ustvrdiv{i da }e Nemawa sigurno napraviti lepu karijeru, poznati peva~ Dobrivoje Topalovi}, koga ve} nazivaju narodnom legendom, po`eleo je mladom kolegi da nikada ne zaboravi gde je ro|en i odakle je, odnosno da pored populranih pesama, ne zaboravi “Moravu”. Aleksandar Ili} je na konferenciji za novinare, odr`anoj u ponedeqak u “^olakovoj kafani”, istakao da je “Morava”, iako snimqena pre {est godina, dokaz da dobra pesma nema rok trajawa. - Nemawa Kujunxi} je ve} uspeo zato {to se opredelio za te`i put, za put kojim se re|e ide, sporije napreduje, ali je zato svaki postignuti rezultat veoma zna~ajan. Dana{wi mladi peva~i se uglavnom odlu~uju za instant popularnost i za pesme koje imaju ograni~eni rok trajawa - rekao je Ili}, ~estitav{i mladom ~oveku

P

NEMAWA I “MORAVA” - Pesma “Morava” je nastala sticajem okolnosti, na nagovor Mi{e Mijatovi}a, rekao mi je da ima pesmu za mene. Tada sam bio mlad i pomalo sumwi~av. Me|utim, kada sam otpevao pesmu, kada je ona ugledala svetlost dana, videli smo da je rezultat dobar. Nisam je mnogo reklamirao, promovisao, ali na{la je svoj put i postala, nadam se, hit - rekao je Nemawa Kujunxi}, nagove{tavaju}i da }e album biti druga~iji, moderniji, ali i da }e istovremeno ostati veran svom stilu. Jednostavno, kako ka`e, “bi}e za svakoga po ne{to”.

{to je opevao svoj zavi~aj, jer, kako ka`e, “{ta je ~ovek bez zavi~aja”. - ^ovek bez zavi~aja nije ni{ta, bez obzira na to gde bili, kakve lepote sveta videli, ipak se svi vra}amo svojim korenima, odakle smo krenuli. Ovaj kraj ne mora da brine za budu}nost. Iako je odavde potekao veliki broj peva~a, Nemawa je na dobrom putu da ostane upam}en kao kvalitetan izvo|a~ prave srpske, narodne muzike - istakao je Aleksandar Ili}. Dokumentaristi i qubiteqi Morave imaju podatak da je ovu reku opisalo oko 100 izvo|a~a, odnosno tekstopisaca, sa vi{e od 150 pesama, a promovisani spot je ilustrovan sa predivnim kadrovima i slikama na najlep{em i najznamenitijem toku Morave, u Ov~arsko-kablarskoj klisuri, u na{oj Svetoj Gori. Izdava~ je TV Galaksija, {to ne ~udi, s obzirom na to da je bila prva privatna produkcija, koja je devedesetih godina imala vi{e od 50 izdawa. Mi{ula Petrovi}, osniva~ i direktor TV Galaksija, istovremeno je bio i vlasnik tada{we izdava~ke ku}e “Zvuci galaksije”, koja nije promovisala samo narodnu muziku, ve} i izvo|a~e i pesme zabavne, rok i klasi~ne muzike. - Nemawa je mlad i talentovan peva~ koji je preuzeo te`ak zadatak - da otpeva pesmu, srpsku “dvojku” o najlep{e opevanoj reci, na{oj Moravi. Iako je spot radila odli~na ekipa,

bio sam iznena|en zbog velikog interesovawa qudi, ~ak se jednog dana javilo 26 gledalaca sa molbom da im nare`emo spot “Morava”. O~igledno je da imamo populaciju za ove, lepe pesme. Bilo bi dobro da na teritoriji Milanovca, Jagodine, Kragujevca, Kraqeva i ^a~ka osnujemo izdava~ku ku}u, koja }e izdavati samo srpske, narodne, odnosno pesme moravskog podnebqa - rekao je izme|u ostalog Mi{ula Petrovi}, direktor TV Galaksija. Mi}o Kujunxi}, koji je tako|e kroz mnoge pesme opevao Moravu, istakao je da je veoma ponosan kao otac jednog mladog peva~a, koji je preuzeo veliko breme na sebe, zapo~ev{i karijeru sa ovakvom pesmom: - To ne zna~i da ne treba da peva i one populrane pesme, ali ne treba ni be`ati od zavi~ajnih korena. Pesma “Morava” `ivi ve} {est godina i popularna je i bez velikog reklamirawa. Na RTS-u i Radio Beogradu je ~esto emitovana, pa smo Nemawa, kolege sa TV Galaksija i ja odlu~ili da snimimo i spot. Istakav{i da je izuzetna ekipa snimala spot, Kujunxi} je podsetio da je za kameru bio zadu`en Ra{o [underi} i zahvalio svim saradnicima, navode}i i tehni~ku podr{ku, me|u kojima su: kafana “^olak”, restoran “Dom”, “BetoSan” ^a~ak i manastir “Nikoqe”. N. R.

Pri~e iz „autobusa“

ZANIMQIV PREDLOG a uobi~ajenom pri~om i zanimqivim predlogom do{ao je u ponedeqak u redakciju “Glasa” na{ sugra|anin Milija Vu~eti}. Hteo je da nam se izjada, a problem koji je imao, je zapravo svakodnevna mora mnogih ^a~ana i `iteqa okolnih sela. Putovao je pro{log petka na relaciji Sloboda - Zabla}e (via Slatina) s kraja na kraj relacije. Tra`e}i Ulicu Vere Vuji~i} sa jednim prijateqem, morao je da se vrati pe{ice od {kole “Ratko Mitrovi}” do “Belvija”, po{to nijedno od autobuskih stajali{ta nije obele`eno, a kamoli pokriveno, pa qudi nisu znali gde da iza|u iz prevoza. Dodu{e, nisu ni pitali, a pitawe je da li voza~i, koji se ~esto mewaju, znaju gde se nalaze ba{ sve ulice u ^a~ku. Pita se Vu~eti}, kao i mnogi od nas bezbroj puta ranije, ko je zato nadle`an. Uz to se kao problem redovno postavqa gu`va na stajali{tu kod “Solida”, re~e mi koleginica, ~esto autobusi ne mogu da pri|u putnicima od parkiranih taksi vozila. Imao je Vu~eti} jo{ primedbi. @ao mu {to se i Gradski park sve slabije odr-

S

`ava, nema osvetqewa na nekoliko svetiqki, travwaci su zapu{teni, klupe pohabane, a staze do parka i oko wega pune sme}a. Ni bandere se ne svi|aju Vu~eti}u, i jo{ mnogo toga bi s malo truda moglo da izgleda mnogo lep{e, pa zato predla`e da bi pored svih organizacija i udru`ewa koji ne{to rede ili ne rade, Grad trebalo da osnuje dru{tvo “O~istimo ^a~ak”. Mo`da bi tu rezultati rada bili vrlo brzo o~igledni. Z. L. S.


PETAK 29. MART 2013. GODINE

21

KULTURA

USPE[NA PREMIJERA DOMA]EG POZORI[NOG KOMADA

„SIN DOMA]EG IZDAJNIKA”

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21~.

Trejsi [evalije

POSLEDWI BEGUNAC

a ^a~ku nedostaje pozori{te potvrdila je i izuzetno dobro pose}ena predstava “Sin doma}eg izdajnika” nastala u produkciji lokalnog i od nedavno Teatra “Estet” (biv{i ilegalci “Otpisani”), koja je premijerno izvedena u ponedeqak na velikoj sceni Doma kulture. Predstava je ura|ena po tekstu ^a~anina Aleksandra Be}i}a, pisanog na ijekavskom dijalektu, {to nije bila prepreka u wenoj realizaciji. Veoma profesionalan utisak ostavili su re`ija Ba}ka Bukumirovi}a, odgovaraju}a gluma~ka podela i autorska muzika Rastka Radi~evi}a,

D

koja ~ini ve}i deo predstave i daje joj dinamiku. Predstava je pripremqena za relatvno kratko vreme, od 23. januara, sa samo jednom generalnom probom sa tehnikom, i svakako

ALEKSANDAR BE]I], AUTOR TEKSTA Odsustvo autora teksta na premijeri nije bilo prepreka da Aleksandra Be}i}a, koji posledwih desetak godina `ivi i radi kao novinar u Beogradu, pitamo koliko je autobiografskog uneo u ovu pri~u, koja se doga|a u Sarajevu, bliskom i wemu i wegovom ocu Zoranu, profesionalnom glumcu sarajevskog pozori{ta. - Tekst nije autobiografski. To {to sam glavnom junaku dao ime mog oca i devoja~ko prezime moje majke, kao i {to sam mu poklonio moj ro|endan, su jedine podudarnosti. Naravno, predstava je ispri~ana kroz perspektivu novinarske redakcije, ali je to svet u kome sam ja ceo svoj `ivot. Ipak, tekst govori o dve stvari: o ratu i manipulaciji. A rat je nemogu} bez manipulacije. Jer, kako biste bez manipulacije ubedili nekoga da uzme pu{ku i krene na neki front na kom }e pucati u osobu koju nikad nije video? Na pitawe da li postoji obrazac za takvu manipulaciju, Be}i} odgovara: - Obrazac za svaku manipulaciju postoji, o to je Noam ^omski odavno pisao. Mediji i medijski poslenici su samo egzekutori iste. Na `alost, direktni razlozi za uplitawe u to sveop{te kolo u kom svi stvaraju r{um su krajwe banalni i svode se na prodaju “vere za ve~eru”... A kreatori manipulacije su nevi|eno zadovoqni, jer smo mi zapaqivi i podlo`ni dejstvovawu za male pare i “vi{e ciqeve”. Da ovo ne}e biti jedini susret sa Be}i}em na sceni, nagove{tavaju i wegovi novi radovi. - Pi{em. Zavr{io sam romane koji se zovu “Tre}i ~in” i “Evo, za{to te volim”, kao i drame “Telefon” i “Dan kada se nisam probudio”. Trenutno radim na romanu koji se zove “Tre}a komanda”. Ambicije? Nau~io sam da je mudro pre}utati odgovor na takvo pitawe.

zaslu`uje da bude reprizirana. Tekst je pisan kao radio drama, a re`ijski postupak je bio televizijski, rekao je nakon premijere Ba}ko Bukumirovi}, kome je ovo jubilarna 20. re`ija u ^a~ku, a tri je uradio na strani. I sam je nosilac jedne od glavnih uloga, u ovom komadu igra urednika Envera. Osnovna tema postavke su mediji, koliko i kako mogu uticati na ratna zbivawa, izazvati rat, a osnovna ideja bila je da li se mediji bave “prodajom du{e”, {ta biva sa wima posle rata i da li se i daqe bave na isti na~in manipulacijama? U re`iji je izbegnut stereotip na koji se rade ratne drame, ta podela na dobre i lo{e momke, rekao je Bukumirovi}, a veliku pomo} mu je u tom poslu pru`io dugogodi{wi prijateq, jo{ iz vremena Dramskog studija Doma kulture, prvak kraqeva~kog pozori{ta Zoran Damjanovi}, kome je ovo prva gluma~ka saradwa sa rodnim ^a~kom. Igrao je u ovom komadu oca glavnog junaka, novinara Zorana, kome je svoj lik uspe{no pozajmio Darko Nicovi}. U ulozi sekretarice Tawe ubedqivo se sna{la Kristina Popovi}, autenti~no je na sceni izgledao u ulozi oficira Branko Todorovi}, kao {to je uverqiv bio i Boris Kapetanovi} u ulozi agenta. Svoj doprinos uspehu predstave dali su i akteri Udru`ewa qubiteqa umetnosti “Moravsko predve~erje” Stevo Markovi} kao prvi islednik i @arko Majstorovi}, kao jedan od vojnika, drugi je bio Qubomir Mi}evi}. U ulozi spikera predstave na{ao se Du{an Jakovqevi}, {to mu ni izvan komada, profesionalno nije strano. Organizator predstave je bila Mikica Aleksandri}, a za rasvetu i ton su bili zadu`eni Nedeqko Vu~i}evi} i Vojkan Petrovi}. [minku je radila Jelena Mi}ovi}. Sve u svemu, kompletna doma}a produkcija. Zna~i, mo`e se! Z. L. S.

Najboqe {to je Trejsi [evalije napisala od „Devojke sa bisernom min|u{om“. Izdava~ka ku}a „Laguna“, upravo je objavila novi roman bestseler autorke Trejsi [evalije, „Posledwi begunac“ koji se bavi temama sa ameri~kog kontinenta. Trejsi [evalije, koja je pre dve godine posetila Beograd, svojim novim romanom „Posledwi begunac“ prvi put zalazi u ameri~ku pro{lost i na gotovo neverovatan na~in prepli}e pri~e o kvekerskim doseqenicima i odbeglim robovima. Sme{ten u guste {ume i suncem okupana kukuruzna poqa Ohaja, ovaj `ivopisni roman pripoveda o zlim qudima i neustra{ivim `enama, o iznena|uju}im brakovima i ~udnovatim prijateqstvima, i o izuzetnoj mo}i prkosa. Radwa je sme{tena u polovinu 19. veka kada mlada kvekerka Onor odlu~uje da sa sestrom ode u Ameriku. Sestru tamo o~ekuje verenik, a Onor }e nakon velikog razo~arawa koje ostavqa za sobom otpo~eti novi `ivot. Na putu se sestra razboli i umire a Onor, potpuno sama na drugom kraju sveta odlu~uje da ode u Ohajo i na|e wenog verenika. Nova zemqa sa potpuno druga~ijim obi~ajima, geografijom, hranom, i svime {to se mo`e zamisliti, za Onor predstavqa egzistencijalni i duhovni izazov. Re{ena da prihvati situaciju koju joj name}e sudbina, Onor se trudi da se uklopi u novu kvekersku zajednicu i prona|e u woj svoje mesto. Paralelno s pri~om o wenom unutra{wem preobra`aju u novom svetu te~e pri~a o posledwim godinama ropstva i tajnom udru`ewu koje je pomagalo odbeglim robovima da se prebace iz Amerike u Kanadu. Moralna na~ela koja joj nala`e vera podsti~u je da se i sama pridru`i ovom pokretu i tako sebe i svoju novu porodicu dovodi u opasan polo`aj.

Xejms Paterson

ZLI VUK Izuzetno uzbudqivo i napeto! Za qubiteqe dobrih kriminalisti~kih zapleta sti`e novi roman D`ejmsa Patersona iz serijala o Aleksu Krosu u izdawu Lagune, „Zli vuk“, koji o~ekivano donosi mnoga uzbu|ewa, obrte i nepredvidqive ishode. Majstor u stvarawu napete atmosfere jo{ jednom nas uvodi u mra~ni svet zlo~ina. Ne bi li vi{e vremena provodio s porodicom, detektiv Kros je pre{ao iz va{ingtonske policije u FBI i prvi slu~aj koji dobija jesu neobi~ne otmice za koje niko ne tra`i otkup. Kidnapovani nikad vi{e nisu prona|eni, ali kidnaperi prave gre{ke i ostavqaju tragove i o~evice na mestima otmice. Krosov glavni neprijateq i meta istrage sada je kum ruske mafije, neuhvatqivi, mo}ni i tajanstveni Vuk. Usred rada na ovom zamr{enom slu~aju, Kros se suo~ava sa zastarelim metodima, neodlu~no{}u i nelojalno{}u u FBI-ju, ali preti mu i veliki udarac na porodi~nom planu. Iznenada se pojavila wegova biv{a velika qubav s kojom ima sina – malog Aleksa. Ona se naprasno oporavila od trauma zadobijenih kad je nekoliko godina ranije i sama kidnapovana i `eli da uzme dete. Po{to je napisao nekoliko uspe{nih trilera, Paterson je ranih devedesetih do{ao na ideju da kreira lik afroameri~kog heroja u okviru tog `anra. Ideja je rezultovala nizom bestselera, ~iji je glavni akter, forenzi~ki psiholog Aleks Kros, postao jedan od najpoznatijih likova u detektivskoj literaturi i inspiracija za dva filma, Poqubi devojke, 1997. i Prikrade se pauk, 2001, oba sa Morganom Frimenom u glavnoj ulozi. D`ejms Paterson `ivi u Palm Bi~u na Floridi, gde radi kao direktor marketin{ke agencije.


22

VODI^

Dom kulture

PETAK 29. MART 2013. GODINE

Utorak, 2. april - Koncert JOVANA KOLUNXIJE, velika sala u 20 ~asova

Petak, 29. mart - “GOVORNA MANA”, komedija u produkciji Narodnog pozori{ta Beograd, velika sala u 20 ~asova

Sreda, 3. april - CIVILIZACIJA I @ENA - kwi`evno ve~e Aleksandre Sla|ane Milo{evi}, Likovni salon u 19 ~asova

KAFE “[TO DA NE” - Petak, 29. mart - Svirka “ACOUSTIC BAND”, 22 ~asa

Petak i subota, 5. i 6. april - “FALSIFIKATOR” - igrani film Gorana Markovi}a, velika sala u 20 ~asova

Ponedeqak, 1. april - DE^IJE IGRE - izlo`ba akvarela Nenada Mari}a, akademskog slikara iz ^a~ka, Likovni salon u 19 ~asova

PIVNICA „CITY PUB” Gospodar Jovanova 22, telefon 032/228 - 310

GRADSKA BA[TA - Svakog petka i subote GIPSY ALEKSI]I, broj za rezervacije 063-620-333

Narodni muzej - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~asova, vikendom od 9 do 13 ~asova

- Izlo`ba "Jugoslovensko francuski odnosi 1918-1941"

- Umetni~ka galerija „Nade`da Petrovi}”: Izlo`ba "Razlike u istom" Galerije savremene umetnosti iz Ni{a

GALERIJA “RISIM” - Petak, 29. mart “FILMSKI PETAK”, Festival “PRVI KADAR”, Sarajaveo, 19 ~aso-

Gradska biblioteka „V. P. DIS“

Telefoni:

032/22 36 08 34 09 60

PRIPREMILA: Irena Milo{evi}

Istorijski arhiv

KLUB “VELVET” - Petak, 29. mart - Gostuje Vuka{in Braji}, 22 ~asa - Subota, 30. mart - KU]NA MUZIKA, 22 ~asa

Restoran „ROMANSA" - Qubiteqi starogradske muzike dobrodo{li su svake ve~eri od 17 ~asova

“SRPSKI PAB” - Petak, 29. mart - Svirka benda “POGRE[ILA RODA”, 22 ~asa - Subota, 30. mart - Svirka benda “ZA[TO DA NE”, 22 ~asa

Restoran "STARI GRAD" - Svakog vikenda starogradska svirka

Kafana „PALILULAC“ - Svakog vikenda nastupa orkestar "[e{ir moj"

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// - TV GALAKSIJA PETAK 29. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 12:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 13:00 NIKO KAO JA-R. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 ARHIVA EPERHIJE @I^KE 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SUBOTA 30. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 PLANETA SEZAM 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 ARHIVA EPARHIJE @I^KE -R. 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 VI PITATE, MI TRA@IMO ODGOVOR 21:00 SUPER 70 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 NEDEQA 31. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 CRTANI FILM 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM 15:30 VEZE 16:15 PROSLAVA 20 GODINA TELEVIZIJE-DIREKTAN PRENOS 18:30 DRAGA^EVSKI HORIZONTI 19:00 AUTOBILBORD 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 KONCERT 23:00 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 PONEDEQAK 1. 4. 2013. 08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-R. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 BIOGRAFIJE 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 DRAGA^EVSKI HORIZONTI-R. 16:45 SERIJA - IZLOG STRASTIR. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 DOKUMENTARNI FILMOVI - ZASTAVA FILM 20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:45 TREND SETTER 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU UTORAK 2. 4. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRAST 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT

11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT-R. 14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD -R. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 SRBIJA I SVET 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SREDA 3. 4. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 PLANETA SEZAM -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI

17:45 TV MEDIKUS-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 ^ETVRTAK 4. 4. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -R. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-R. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-R. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1


PETAK 29. MART 2013. GODINE

23

KULTURA

U NARODNOM MUZEJU EKSKLUZIVNA IZLO@BA REPLIKA STILSKOG NAME[TAJA I SRPSKIH OGLEDALA

„RUKODEQE” DU[ANA MILISAVQEVI]A

osle premijerne izlo`be u Galeriji RTS-a u Beogradu, pro{log ~etvrtka u Galeriji Narodnog muzeja otvorena je ekskluzivna izlo`ba “Rukodeqe” Du{ana Milisavqevi}a, protomajstora Srpske pravoslavne crkve, na kojoj su predstavqene replike stilskog name{taja sa evropskih dvorova, crkvenog mobilijara i prvi put, starih srpskih ogledala sa likovima srpskih plemkiwa, ukra{enih nacionalnim motivima i slikarskim perima Pe|e Todorovi}a, Savi}a, Labusa... Autor ovih luksuznih eksponata je stru~wak za barok i dizajner dvorskog i crkvenog mobilijara u hramovima, episkopskim i vladi~anskim dvorovima {irom zemqe i sveta, od Kraqeva i manastira @i~e, Saborne crkve u Beogradu, Crkve Svetog Vasilija Ostro{kog na Be`anijskoj kosi, hrama Svetog Tome na Novom Beogradu, bogomoqa [ida, Karlovaca, Bijeqine, do Be~a, Osla, Ahena, ruskih crkava i ^ikaga. Jedan od wegovih eksponata je i vladi~anski tron u pozlati u manastiru Blagove{tewe kablarsko, istakla je direktorka ~a~anskog Muzeja Delfina Raji}, po`elev{i dobrodo{licu gostima i posetiocima i iz okolnih gradova, podsetiv{i da je Du{an Milisavqevi} nosilac vi{e crkvenih priznawa - Gramata, a najve}e mu je dodelio Patrijarh srpski Pavle 2003. godine, kada ga je proglasio protomajstorom Srpske pravoslavne Crkve i srpskim dobrotvorom Prvog reda. Otvaraju}i izlo`bu, istori~ar umetnosti Du{an Milovanovi}, kao jedan od najboqih poznavalaca crkvene umetnosti

P

u Srbiji, je rekao da je Milisavqevi} osnovao Humanitarni fond “Sveti Nikola” sa dobronamernim qudima kao “nasu{nu potrebu da se donekle odu`i Tvorcu za sva dobra kojim ga je podario u talentima, zdravqu, porodi~nim radostima, ste~enim imawima, ugledu i slavi”, kao plodovima wegovg rada vi{e od tri decenije. Humanitarni fond stipendira talentovane, siroma{ne u~enike na umetni~kim {kolama i akademijama, a ~a~anskoj publici prepoznatqiv je po prethodnim

prodajnim izlo`bama slika na{ih najve}ih majstora, prire|ivanim u Likovnom salonu Doma kulture. Izlo`bom “Rukodeqe” Milisavqevi} je `eleo da uzvrati ~a~anskoj publici na gostoqubqu koje mu je vi{e puta ukazano, rekao je Milovanovi} i po`eleo Milisavqevi}u “obiqe dobre energije i snage da istraje u ovom plemenitom poslu” i sa~uva od zaborava i unapredi drvorezbarewe kao umetnost predaka, koja je izgubila korak pred agresivnom industrijom.

“Rukodeqa” Du{an Milisavqevi} je na kraju i sam rekao da izradi svakog komada pristupa tako da ga se ne postidi, a da onaj ko ga gleda pomisli na najboqa vremena izrade ovakvih eksponata. Ukazao je na autenti~ne dvorske replike zlatnih stolica @an Batista iz 1787. (postoje samo ~etiri replike u svetu, dve su ra|ene za Mariju Antoanetu), crne stolice Luja 16. i dr, ali i na na{e, autenti~ne barokne vizantijske ornamente i intervencije na{ih najve}ih slikara. Qubav prema nacionalnom stilu i veri, vodile su ga kroz na{u te{ku, bremenitu i potiskivanu istoriju, a sve {to je uradio, ka`e, nastalo je strpqivim odricawem i u~ewem u `eqi da sa svojim saradnicima doprinese o~uvawu na{e umetni~ke tradicije, zbog koje nam mnogi u svetu zavide. U wegovoj Umetni~koj radionici “Sveti Nikola”, drvorezbarskim alatom nastalo je vi{e od 800 replika razli~itih komada dvorskog name{taja, pre svega Luvra i Versaja, koji se nalaze prete`no u privatnim kolekcijama, a autor se posebno ponosi onim komadima koji imaju obele`je nacionalnog stila. Saradnici ove radionice od po~etka su bili: Mili} od Ma~ve, Stankovi} mla|i, Tikalo, Basara, Gluva~ki, Gvozdenovi} i drugi. Sve~anost otvarawa izlo`be su svojim nastupom opelemenili u~enici Muzi~ke {kole: trio flauta, Mina Cvetkovi}, Kristina Kova~evi} i An|ela Todorovi} i Miodrag Renduli} na gitari. Izlo`ba }e biti otvorena do 16. aprila. Z. L. S.


24

RECEPTI

PETAK 29. MART 2013. GODINE

GLAVNO JELO NA VODI

SO^IVO NA VODI

Priprema: Potrebno je: So~ivo operite, nalijte 300 gr so~iva vru}om vodom i prokuvajte struk praziluka par minuta, pa ocedite. glavica crnog luka Nalijte drugu vodu, doda1 ve}a {argarepa jte ka{i~icu vegete i vegeta vratite na vatru. Crni per{un luk, {argarepu i praziluk biber (beli i zeleni deo) o~istite i sitno iseckajte, pa dodajte so~ivu. Kuvajte otklopqeno dok so~ivo ne omek{a i voda ne uvri bar na tre}inu. Pazite da se so~ivo ne prekuva i ne raspadne. Doterajte ukus za~inima, ubacite sitno iseckan per{un, prome{ajte i skinite sa vatre.

DESERT KOLA^ OD KOKOSA I JABUKA NA VODI

Priprema: Pome{ati u Sastojci: 125 g kokosovog bra{na posudi kokosovo bra{no, 120 g belog bra{na tip belo bra{no, fruktozu 500 ({e}er) i vanilin {e}er, 120 g fruktoze {to ~ini me{avinu za jedan vanilin {e}er koru. Jabuke narendati, ~etiri jabuke cimeta dodati po `eqi suvo vo}e suvog vo}a i fruktozu. U vatrostalnu frutoze ili {e}er po ~iniju slo`iti red ukusu me{avine za koru i blago je potapkati i na wu staviti red jabuka i tako sve dok ima materijala. Posledwi red je me{avina za koru (kao gore na slici). U zagrejanoj rerni na 180 stepeni pe}i kola~ 40-ak minuta. Se}i ga na kocke kad se prohladi.

PUDING POTKOVICE

Bra{no stavite u posudu Potrebno: za mu}ewe, dodajte ostale 220 g bra{na sastojke i mikserom (nas120 g margarina tavcima za testo) zamesite 100 g {e}era testo. Od testa oblikujte 1 kesica praha za puding vaqak debqine 2 cm. Se}i od vanile 2 `umanceta komade i oblikovati male 2 ka{ike mleka potkovice. Dva pleha od rerne oblo`ite sa papirom Za posipawe: 100 g {e}era u prahu za pe~ewe. Slo`iti 1 kesica vanilin {e}era potkovice prave}i razmak. Rernu zagrejati na 180 °C i pe}i 12-15 minuta. Pe~ene ostavite da se malo ohlade u plehu, pa ih pospite sa {e}erom u prahu pome{anim sa vanil {e}erom.

NA UQU

ZA GURMANE

Potrebno je: Priprema: 2 pastrmke bra{no, so Filete pastrmke Za umak: posoliti, uvaqati u 2 dl belog vina, ili bra{no i ispr`iti na {ampawc beli, biber, 2 zagrejanom maslinovom ~ena belog luka (sitno uqu. Pr`iti ih sa svake iseckanog), maslinovo strane po 3 minuta na sredwoj temperaturi, izva- uqe, 1 ka{ika gustina Prilog: 1/2 kg krompiditi i ostaviti na toplom. ra, so, maslinovo uqe Na masno}i od pastrmke, propr`ite seckani beli luk, ~im zamiri{e, dodajti gustin i biber. Krompir skuvati u slanoj vodi i preliti maslinovim uqem. Preliti vinom i kratko prokuvati. Umakom preliti pastrmke i poslu`ite s vru}im kuvanim krompirom.

Priprema: Filete Potrebno je: operite, osu{ite, isecite 50 g pile}ih fileta 100 g praziluka na kockice i pospite 100 g o~i{}enog bra{nom. Praziluk isenepr`enog kikirikija cite na koluti}e i dobro 1 ka{ika bra{na operite pod mlazom vode, a 50 ml soja sosa beli luk iseckajte. Na 2 ~ena belog luka ugrejanom uqu kratko 1 ka{i~ica |umbira u propr`ite kikiriki, izvaprahu dite ga i stavite na tawir. 2 ka{i~ice bra{na 100 ml vode Na istoj masno}i pr`ite 50 ml vina piletinu oko 10 minuta, pa 1 ka{i~ica vegete je izvadite i stavite na 100 ml uqa tawir. Ponovo na istoj masno}i propr`ite praziluk, vratite piletinu i kikiriki i sve dobro prome{ajte. Bra{no razmutite s vodom, dodajte beli luk, soja sos, |umbir, vino i vegetu. Ovom me{avinom zalijte propr`enu piletinu i sve jo{ kratko prokuvajte.Piletina s kikirikijem slu`i se topla uz bareni pirina~.

PASTRMKA U UMAKU OD VINA

!

SAVETI

SUPA ]E BITI UKUSNIJA - Ako se pripremi od dve – tri vrste mesa, npr. june}e, tele}e i koko{je, kao i vi{e vrsta zeleni. PR@ENI KROMPIR BI]E UKUSNIJI - Ako se doda jedan stru~ak ruzmarina.

PILE]E MESO BI]E BELO, SO^NO I MEKO - Ako se prema`e limunovim sokom pre nego {to se stavi da se pr`i. DA SE KOLA^ NE BI ZALEPIO - Pri istresawu toplog kola~a iz kalupa, dasku treba ovla{ posuti kristal {e}erom.

Tup no` nao{tri}ete ako se~ivom nekoliko puta pre|ete preko ispup~enog oboda na dnu porculanskog tawira. Da ~a{a ne bi pukla kada u wu uspete vru}u te~nost ~a{u postavite na drvenu podlogu i vla`an salvet, a u wu stavite ka{i~icu. Pre sipawa mo`ete tako|e ~a{u zagrejati na pari.

PILETINA SA KIKIRIKIJEM


25

BA[TE I BALKONI

PETAK 29. MART 2013. GODINE

KAKO DA STVORITE SOPSTVENI RAJ

ZELENILO U POSLOVNOM PROSTORU obne biqke se danas sve mawe gaje samo po ku}ama. Sve vi{e se saksijsko biqe i cve}e koriste za ulep{avawe kancelarija, hotela i javnih objekata. Bilo da je re~ o samostalnom poku{aju sekreatrice da gajewem jedne biqke ulep{a svoje radno okru`ewe, ili o odluci na nivou kompanije da se unapredi izgled ulaznog hola va`ne zgrade, pomo}u zelenog aran`mana koji su odabrali stru~waci, zelena invazija osvojila je i veliki broj trgovinskih objekata. Mnogo je razloga za sveprisutnost saksijskog cve}a, ali ose}aj prijatnosti koje prirodno zelenilo izaziva, kao i sposobnost biqaka da “umek{a” o{tre linije savremenog kancelarijskog prostora i wegove opreme, spadaju me|u glavne na listi. Kako menaxeri kompanija uvi|aju koliko uspe{nije wihovi zaposleni rade u ugodnom, ~ak i ozelewenom okru`ewu, tako kancelarijske biqke od

S

An|elija Milojkovi}, pejza`ni arhitekta

gde se tra`i razgranata forma. Biqke koje imaju o{tro nazubqene listove, iako odli~no izgledaju kao pojedina~ni primerci, ne treba da stoje na putu prolaznicima. Za grupe koje se formiraju od primeraka jedne vrste, sanseverija mo`e da bude odli~an izbor ukoliko se nekoliko odraslih biqaka sa listovima visine metar, do metar i dvadeset centimetara postave zajedno. Mnoge od visoko rastu}ih dracena mogu se upotrebiti na isti na~in, a {iqato li{}e vrste - dracena marginata mo`e da izgleda veoma privla~no u dobro osvetqenim prostorima.

Pripremila: N. R. USLOVI I NEGA

presti`nog luksuza “prerastaju” u neophodnost u psiholo{kom smislu. Biqke ~ak mogu imati zna~ajne upotrebne vrednosti, kada se postavqaju kao paravani ili pregrade u prostranim kancelarijskim prostorijama bez zidova. Kada se biraju biqke za kancelariju, veoma je va`no da one budu u saksijama koje imaju bar 15 centimetara u pre~niku, jer }e se boqe prilagoditi novom okru`ewu, nego mlade biqke u veoma malim saksijama. Drugo, treba izbegavati vrste kojima pogoduju ni`e temperature, poput cisusa i br{qana.

Biqkama u kancelarijama su potrebni isti uslovi kao i biqkama koje se gaje u zatvorenom prostoru: odre|ena koli~ina svetla, sve` vazduh (bez promaje), stabilna temperatura vazduha od oko 18 stepeni i bri`qivo zalivawe. Nedostatak svetla nije ~est problem u novim zgradama, koliko mogu biti vreli sun~evi zraci {to pr`e kroz velike prozore. Jo{ {tetniji je vi{ak toplote od centralnog grejawa, u kombinaciji sa suvim vazduhom i duvanskim dimom. Da bi izbegli nepovoqne uslove najva`niji je odabir otpornih biqaka. Koliko god da su krotoni, dracene i kalateje vesele i uzbudqive zbog svojih boja, za po~etak je mnogo racionalnije i prakti~nije odlu~iti se za otpornije biqke. Treba posmatrati kako one reaguju na postoje}e uslove i tretman u periodu od par meseci, pa tek posle toga izabrati egzoti~nije vrste. Ukoliko firma nema osobu zadu`enu da se stara o zelenilu u kancelarijama, sklapawe ugovora o odr`avawu predstavqa dobar na~in da bilo koja ve}a grupa biqaka bude u dobroj formi.

NAJPOGODNIJE BIQKE Za specijalne efekte formiraju se razli~ite grupe od sobnih biqaka, ali u velikim prostorijama sa visokim plafonima jednak efekat se posti`e kada se koriste veliki pojedina~ni primerci, ili grupe nekoliko biqaka iste vrste. Velike biqke poput {eflera, filadendrona, spadaju me|u najpodesnije tamo

VREMENSKA PROGNOZA Petak, 29. mart

Sun~ano

Subota, 30. mart

VREMENSKA PROGNOZA Nedeqa, 31. mart

VREMENSKA PROGNOZA Sreda, 3. april

Utorak, 2. april

Ponedeqak, 1. april

^etvrtak, 4. april

180C

200C

180C

100C

170C

100C

80C

90C

70C

20C

80C

40C

Obla~no

Ki{a

Obla~no

Obla~no

Ki{a

60C 30C

Ki{a


26

DE^IJA STRANA

PETAK 29. MART 2013. GODINE

NA[A DECA

VRTI] „NEVEN”, MALI[ANI UZRASTA PET I [EST GODINA

ne`ana Nolovi} i Mirjana Jovanovi} vode tridesetoro mali{ana u starijoj grupi, uzrasta pet i {est godina. - Lepo je raditi sa decom, ona su najiskrenija.

S

Svaki dan proveden sa wima je novo iskustvo. Pratimo wihov rast, upoznajemo wihove individualne karakteristike. Zajedno sa roditeqima unapre|ujemo wihov razvoj i uti~emo na

to da se formiraju u dobre li~nosti - ka`e vaspita~ica Sne`ana. Decu u ovom uzrastu najvi{e interesuju igre uloga, kada opona{aju odrasle, naro~ito ~lanove svoje porodice.

[TA JE PORODICA?

Na|a Kolarevi} - Porodica je najboqa i ona treba da se voli.

Dejana Propadalo - Moja porodica su mama, tata i tri brata.

Julijan Teo Petrovi} - Porodica mora da se ~uva, da se lepo igramo i da se ne bijemo.

marketing 032/342-276

^UDESNI SVET @IVOTIWA

KRAVE ZNAJU KAD ]E KI[A erovali ili ne, krave su iskusni i veoma precizni meteorolozi. one, naime, mogu da predvide kada }e pasti ki{a, pa tada imaju obi~aj da legnu na zemqu. Istra`ivawe nau~nika iz Arizone i Misurija pokazalo je

V

da nije u pitawu neutemeqeno narodno verovawe, ve} se obja{wewe wihove “vidovitosti” nalazi u wihovim telesnim odlikama. Prou~avawem telesne temperature krava zakqu~eno je da one legnu na zemqu kada zahladni, ka-

ko bi {to mawi procenat wihove ko`e ostao izlo`en spoqa{wosti, jer time gube mnogo toplote. Ki{nom vremenu prethodi sni`ewe vazdu{nog pritiska i sni`ewe temperature, {to krave uspevaju da osete na vreme.

PLAVA MLE^NA @ABA mazonska mle~na `aba `ivi u pra{umama oblasti Amazonije, a poznata je i kao “plava mle~na `aba”. Ova neobi~na vrsta ime je dobila po specifi~nim {arama koje prekrivaju weno telo, a koje podse}aju na mlazeve mleka. Mla|e `abe imaju ne{to intenzivnije {are, kontrastnih boja, ali se taj kontrast vremenom ubla`ava, pa odrasle mle~ne `abe imaju {are sivkastosme|ih nijansi. Ova `abica nije naro~ito izbirqiva u jelu. Hrani svim vrstama insekata koje mo`e da na|e.

A

Matija Medi} - Porodica su mama, tata i brat. Oni se vole.

Janko Mandi} - Porodica je kad neko ide u grad da zaradi pare i da kupimo da jedemo.

David Gojkovi} - To je kad mama kuva hranu, brat i ja se igramo, a tata nas grli i mazi.


PETAK 29. MART 2013. GODINE

ODR@ANA SEDNICA SKUP[TINE OP[TINE

OBELE@ENA 14. GODI[WICA BOMBARDOVAWA

USPOMENE ZA NEZABORAV

SMENE I POSTAVQEWA

Na pro{lonedeqnoj sednici Skup{tine op{tine smeweni rukovodioci iz Demokratske stranke, a postavqeni ~lanovi Srpske napredne stranke ajva`nija odluka odbornika koja je doneta na zahtev jedne tre}ine ~lanova op{tinskog parlamenta je smena dosada{weg predsednika Skup{tine Mihaila Vu~eti}a, koji je ~lan Demokratske stranke. Umesto wega, izabrana je Jadranka Dostani}, ~lanica Srpske napredne stranke. Sa funkcije sekretara Skup{tine smewena je Vesna Savi}, a na weno mesto postavqen Aleksandar Jevtovi}. Smene su usledile i u Op{tinskom ve}u, pa

N

su novi ve}nici postali Desimir Jovanovi} iz Nove Srbije, i Radovin Veselinovi} i Jezdimir Stepanovi} iz Srpske napredne stranke. Prema novopotpisanom koalicionom dogovoru, promeweno je i nekoliko direktora javnih preduze}a i ustanova. Umesto dosada{weg direktora Javnog preduze}a za izgradwu op{tine Milo{a Todosijevi}a, izabran je Bo`idar Vu~eti}, dok je na mesto direktora gorwomilanova~kog Kulturnog centra imenovan Dragan Arsi}, umesto dosada{weg direktora Neboj{e Gojkovi}a. Do kadrovskih promena do{lo je i u Centru za socijalni rad, u kome je dosada{weg ~elnog rukovodioca Sne`anu Radenkovi}, zamenio ~lan Nove Srbije Radovan Driwakovi}. G. T.

POSETA PREDSTAVNIKA SPORTSKOG SAVEZA SRBIJE

MILANOVAC KAO PRIMER poseti Gorwem Milanovcu bili su generalni sekretar Sportskog saveza Srbije Dane Korica i predsednik komisije za vrhunski sport Miodrag [ebek. Oni su primqeni u kabinetu predsednika op{tine Milisava Mirkovi}a, gde su upoznati sa najnovijim aktivnostima lokalne samouprave, vezanim za razvoj sporta u Rudni~ko takovskom kraju. - Nama u Sportskom savezu Srbije je dobro poznato koliko lokalna samouprava i gorwomilanova~ka privreda ula`u u razvoj ovda{wih sportskih klubova. Da bismo saznali tu ~iwenicu, dovoqno je da pogledamo tabele u raznim sportovima i da vidimo da su u ve}ini gorwomilanova~ki klubovi i sportisti u samom vrhu. O tome dovoqno svedo~e kugla{i, fudbaleri, rukometa{ice, odbojka{i i odbojka{ice, atleti~ari, karatisti i mnogi drugi sportisti koji {irom zemaqske kugle pronose svetlo ime gorwomilanova~kog sporta - istakao je tom prilikom sekretar Sportskog saveza Dane Korica.

U

27

GORWI MILANOVAC

Gosti iz Beograda su istog dana prisustvovali i sednici Sportskog saveza Op{tine Gorwi Milanovac, na kojoj je Miodrag [ebek, pored ostalog, rekao: - Gorwomilanova~ka op{tina se izdvaja od mnogih sredina u na{oj zemqi, ne samo po finansijskoj pomo}i klubovima i sportskim organizacijama, nego i po ulagawu u infrastrukturu. Dovoqno je samo pogledati kompleks pored Despotovice, gde se nalaze sportska hala „Breza“, moderan stadion fudbalskog kluba „Metalac“, stadion „Takovo“, mini pi~ teren za mali fudbal, bazen, trim staza i jo{ propratnih sadr`aja. Sve je to izgra|eno ili renovirano u posledwih nekoliko godina, {to Gorwi Milanovac stavqa u red vode}ih lokalnih sredina po ulagawima u sport. Dodatnu pohvalu zaslu`uje i ovda{wi Sportski savez, jer je sredstva opredeqena od lokalne samouprave na pravi i efikasan na~in raspodelio ovda{wim klubovima i organizacijama. G. T.

^etrnaest godina od po~etka NATO bombardovawa Savezne Republike Jugoslavije obele`eno je u ~itavoj zemqi, pa i u Gorwem Milanovcu. Tim povodom, predstavnici lokalne samouprave, Vojske Srbije, ratnih vojnih invalida, i porodica poginulih tokom ratova od 1991. do 1999. godine, polo`ili su vence na spomen kompleks na Brdu mira u Gorwem Milanovcu. - I ove godine osve`avamo se}awe na bolne dane tokom kojih je ~itava ze-

mqa krvarila, ali ujedno i bila jedinstvena u `eqi da se sve {to pre zavr{i, naravno uz {to mawe gubitke. Ipak, za 78 dana agresije, u Srbiji je stradalo dve i po hiqade qudi, dok je raweno ili povre|eno ~ak 12 hiqada stanovnika na{e zemqe. I op{tina Gorwi Milanovac je pretrpela gubitke, jer su na Kosovu ginuli sinovi ovog kraja, ali je, osim razarawa tehni~kih objekata na Rudniku, bila po{te|ena te`ih oblika bombardovawa. Nadamo se da se tih dva

i po meseca ne}e nikad i nikom ponoviti i da }e se na{a zemqa i daqe razvijati u duhu dobrosusedskih odnosa i stvarawa pozitivne atmosfere sa zemqama {irom sveta- rekao je predsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi}, po{to je polo`io venac na spomenik na Brdu mira. U ime Vojske Srbije venac je polo`io komandant gorwomilanova~kog Garnizona potpukovnik Nedeqko Planojevi}. G. T.

ODR@ANA 14. SEDNICA SKUP[TINE OMLADINSKE TERENSKE JEDINICE CRVENOG KRSTA

IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO kup{tina Omaldinske terenske jedinice “Stevan Jakovqevi}”, pri gorwomilanova~kom Crvenom krstu, imala je na nedavno odr`anoj 14. sednici goste iz 19 organizacija iz Srbije i Makedonije. Osnovni posao bio je izbor novog rukovodstva Omladinske terenske jedinice. Za predsednika organizacije izabrana je Marija Lero, a za potpredsednika Milica Mi{ovi}. Za sekretara ove organizacije ~lanovi su izabrali Nauma Simovskog, dok je odgovornost za posao blagajnika preuzela Tamara Bo`ovi}. Tom prilikom je odr`ano i predavawe za sve prisutne, na temu „Na{a uloga u borbi protiv bolesti zavisnosti“, o kojoj su govorili Beka Sari} i Dragoslav [ekularac. Najvi{e re~i bilo je o opasnostima koje droga, cigarete i alkohol izazivaju, pre svega, kod mla|e populacije. Tokom predavawa i diskusije o ovim temama predstavqen je i niz mera kojima se tre-

S

ba boriti protiv ovih bolesti, a ujedno je i najavqena prole}na akcija prikupqawa krvi, tokom koje }e dobrovoqni davaoci imati priliku da u Gorwem

Milanovcu, Prawanima i drugim mestima op{tine ispune svoju humanu misiju i daruju krv svima kojima je ona potrebna. G. T.


28

LU^ANI

PETAK 29. MART 2013. GODINE

ODR@ANA 27. SEDNICA OP[TINSKOG VE]A U LU^ANIMA

USVOJENI IZVE[TAJI O RADU CENTRA ZA SOCIJALNI RAD I DE^JEG VRTI]A O

p{tinsko ve}e je na svojoj 27. sednici usvojilo predlog Vlade kojim se produ`ava rok za otpis kamata i mirovawe duga pravnih i fizi~kih lica do 31. marta. Ve}nici su razmatrali i izve{taj Komisije o izgradwi sportske hale u Lu~anima, u kome su precizno navedene sve nepravilnosti prilikom projektovawa i anga`ovawa izvo|a~a radova. Konstatovano je da se povodom uo~enih nepravilnosti adekvatno reaguje. Na ovoj sednici Op{tinskog ve}a data je i saglasnost na odluku da se iskazani gubitk u poslovawu JP “Rzav” Ariqe u 2011. i 2012. godini pokrije iz kapitala preduze}a, koji }e nakon toga biti umawen. Prihva}ena je i informacija o aktivnostima na izgradwi brane “Svra~kovo”, koja ukazuje da se u narednom periodu o~ekuje intenzivirawe radova. Predlog za kori{}ewe sredstava za unapre|ewe `ivotne sredine u mesnim zajednicama je vra}en slu`bi na doradu, uz napomenu da se mesnim zajednicama dozvoli da same raspore|uju svoja sredstva za

odvo`ewe otpada i o~uvawe `ivotne sredine. Ina~e, za realizaciju ovog programa planirana su sredstva iz buxeta Op{tine u ukupnom iznosu od 7.370.000 dinara. Sredstva za usluge o~uvawa `ivotne sredine, kako je planirano, mogu se koristiti za izgradwu ekolo{kih ostrva, ~i{}ewe divqih deponija, vodotokova, nabavku kontejnera, filtera za pre~i{}avawe otpadnih gasova od sagorevawa ugqa, izradu pro-

jekata kanalizacione mre`e, pre~i{}avawe otpadnih voda i sli~no. Ve}e je dalo saglasnost na godi{wi plan rada Op{tinskog {taba za vanredne situacije op{tine Lu~ani i prihvatilo izve{taj o radu. ^lanovi Ve}a su pohvalili na~in na koji je izve{taj ura|en, jer u sebi sadr`i temeqnu analizu. U okviru ove ta~ke istaknuto je da dr`ava isporu~uje minimalni broj raketa lokanim samoupravama, pa je i

za ovu godinu neophodno obezbediti dodatan broj protivgradnih raketa. Konstatovano je i da protivgradni strelci imaju malu naknadu za svoj rad i da bi trebalo da se lokalna samouprava anga`uje da im se obezbede dopunska sredstva, kako bi se bar pokrili tro{kovi goriva za odlazak do protivgradnih stanica. Tako|e, ~lanovima ve}a je predstavqen i izve{taj o radu Centra za socijalni rad. U wemu se na-

vodi da je tokom 2012. godine usluge ove ustanove koristilo 1.450 gra|ana. Pored pada broja stanovnika, na ovom podru~ju je evidentiran i porast broja socijalno ugro`enih lica. Zbog svega toga, lokalna samouprava je poja~ala finansijska davawa najugro`enijima, anga`ovala ve}i broj gerontodoma}ica za najstarije i opredelila finansijska sredstva za svako ro|eno dete na teritoriji op{tine. Op{tinsko ve}e je prihvatilo i finansijski izve{taj de~ijeg vrti}a “Na{a radost” za prethodnu godinu. Na sednici Op{tinskog ve}a utvr|eno je i re{ewe o raspodeli sredstava udru`ewima gra|ana. Prioritet u podeli sredstava imala su udru`ewa ~iji su ~lanovi bolesna ili lica sa hendikepom. ^lanovi Op{tinskog ve}a su razmatrali i prihvatili uputstvo o pona{awu zaposlenih u op{tinskoj upravi, javnim preduze}ima i ustanovama. Milojko Panteli} je predlo`io da se iz teksta izbri{u stavke koje se odnose na javna preduze}a, jer se ova problematika

posebno ure|uje aktima tih preduze}a, ili da se taj deo teksta preformuli{e i plasira u formi preporuke. Radovan Ili} je rekao da kodeks pona{awa treba da bude jedinstven, jer svi koji su navedeni u tekstu predloga finansiraju se iz op{tinskog buxeta. Na ovoj sednici razmatran je i zahtev preduze}a “MB-Namenska” za pomo} u sanaciji vrelovodne mre`e koja je u dotrajalom stawu, posebno na pojedinim delovima gde cevi ~esto pucaju i gubi se velika koli~ina vode i energije. Pomo} je prvenstveno neophodna za iznala`ewe sredstava u resornim ministarstvima, kako bi se revitalizovala ~itava toplovodna mre`a u Lu~anima. Sa dnevnog reda sednice Op{tinskog ve}a skinut je predlog odluke o auto-taksi prevozu, jer je u me|uvremenu stigla sugestija taksi prevoznika da se odr`i zajedni~ki sastanak sa predstavnicima Op{tine i nakon toga pripremi finalna verzija teksta, koja }e se na}i pred op{tinskim ve}nicima na nekom od narednih zasedawa.

POQOPRIVREDNO SAVETOVAWE

SUBVENCIJE USMERAVATI NA ISPLATIVE PROJEKTE N

a savetovawu, koje je pro{log ponedeqka odr`ano u zgradi Na~elstva u Gu~i, stru~waci Poqoprivredno savetodavne i stru~ne slu`be u ^a~ku govorili su o novom Zakonu o podsticajima poqoprivredi i ruralnom razvoju. O vrstama subvencija, koje predvi|a nova zakonska regulativa govorio je Radovan [evarli} i tom prilikom istakao da je bitno da sve lokalne samouprave na podru~ju Srbije iz svojih agrarnih buxeta investiraju sredstva u oblasti koje se ne podudaraju sa republi~kim programima, jer }e u protivnom prekr{iti zakon. Kako je istakao na ovom stru~nom skupu predsednik Op{tine Mladomir Sretenovi}, lokalna samouprava je u pro{loj godini za podsticaj poqoprivredi izdvojila 12 miliona dinara. Najvi{e sredstava je utro{eno za subvencionisawe nabavke semena ozimih strnih `ita. Poqoprivrednici Draga~eva su koristili podsticajna sredstva i za nabavku sadnica i osemewavawe doma}ih `ivotiwa. Na adresu Komisije za dodelu podsticajnih sredstava prispelo je vi{e od 2.700 zahteva proizvo|a~a, a to najboqe potvr|uje koliko je te{ka situacija u ovoj oblasti privre|ivawa. Ove godine agrarni buxet iznosi 18

miliona dinara, a na koji na~in }e sredstva biti utro{ena, odlu~i}e komisija. Sretenovi} je dodao da bi va`nu ulogu u razvitku poqoprivrede ovog kraja mogao imati Centar za proizvodwu krompira i da predstavnici lokalne samouprave nastoje da se ova institucija ponovo aktivira. O~ekuje se zvani~an odgovor iz nadle`nih ministarstava. O`ivqavawe Centra uslovilo bi i ve}a ulagawa u proizvodwu krompira, koja je za ove prostore tradicionalna i po kojoj je Draga~evo poznato. - [to se ti~e sredstava iz agrarnog buxeta Op{tine, ove godine }emo se potruditi da ih jo{ boqe iskoristimo. Nastoja}emo da se sredstva ne rasplinu. Usmeri}emo ih na projekte koji }e nam se vi{estruko isplatiti kroz koju godinu. Zato smo i formirali posebnu radnu grupu za programe, koje }e lokalna samouprava subvencionisati, kako se oni ne bi podudarali sa republi~kim. Za sve podsticajne mere agrarnog buxeta Op{tine bi}e neophodna saglasnost resornog ministarstva rekao je Mili} Domanovi}, predsednik Saveta za selo, nagla{avaju}i da dr`ava vi{e ne subvencioni{e nabavku kre~nog materijala za kalcifikaciju zemqi{ta. S obzirom da je zemqi{te na podru~ju Dra-

ga~eva veoma kiselo, poqoprivrednici }e biti prinu|eni da ovu meru finansiraju iz sopstvenih sredstava. Zbog ekonomske krize i ~iwenice da su sela sve siroma{nija, predlo`eno je da lokalna samouprava subvencioni{e nabavku kre~nog materijala, kako bi se smawila kiselost zemqi{ta i postigli boqi efekti u proizvodwi. Bilo je govora i o drugim mogu}nostima podr{ke kao {to su sabirni centri za poqoprivredne proizvode, su{are i

projekti u oblasti sto~arstva. Domanovi} je ovom prilikom predlo`io da se inicira i formirawe Centra za organsku proizvodwu za Moravi~ki okrug, kao {to je to ura|eno u U`icu, jer draga~evski kraj ima dobre predispozicije upravo za ovakve tendencije. Organizatori ovog stru~nog skupa bili su Fond za poqoprivredu i Savet za selo, uz punu podr{ku predstavnika lokalne samouprave.


PETAK 29. MART 2013. GODINE

29

LU^ANI

U SUSRET 53. DRAGA^EVSKOM SABORU TRUBA^A

OBJEKAT ZA SME[TAJ TRUBA^KIH ORKESTARA PRIORITET

- U posledwih desetak godina Sabor truba~a je uvek imao izuzetno dobre finansijske efekta, tako da pri~e o lo{em poslovawu, koje se povremeno ~uju, nemaju nikakvu opravdanost. Saborski prihodi su iz godine u godinu rasli, tako da su za jubilarni 50. Sabor dostigli 74 miliona. Pro{logodi{wi prihodi od ove manifestacije su iznosili oko 64 miliona. Sve te godine obele`ene su i zna~ajnim investicijama. U 2010. godini zaokru`en je ~itav kompleks posve}en trubi i truba{tvu. Zavr{eni su Muzej trube i wegovo dvori{te, plato ispred pozornice, motel “As”, bazen za plivawe, i sportski centar sa pozornicom koja se radila dvadeset godina. Rashodi 52. Sabora truba~a su iznosili oko 48 miliona dinara i u wih su ura~unate i investicije. Me|u wima posebno izdvajam adaptaciju bioskopske sale, u koju je ulo`eno oko 18,6 miliona dinara. Dakle, tokom svih ovih godina se investiralo u saborsku infrastrukturu, kako bi se obezbedili uslovi primereni jednoj smotri ovakvog tipa. Sada nam je prioritet da obezbedimo sme{taj za truba~ke orkestre tokom Sabora. Imamo ozbiqnu dilemu i razmi{qamo da li za tu svrhu da adaptiramo zgradu [taba teritorijalne odbrane ili da otkupimo Hotel “Zlatna truba”, koji je trenutno u ste~aju. Tokom narednog meseca zna}emo konkretno koja }e od ovih opcija biti izvodqiva - istakao je Adam Tadi}, direktor Centra za kulturu i sport, dodaju}i da bi za kompletnu rekonstrukciju [taba teritorijalne

iblioteka u Gu~i poseduje veoma bogat kwi`ni fond sa oko 32.000 naslova. U pro{loj godini ova biblioteka je postala bogatija za hiqadu i po novih naslova. Kwige su nabavqene iz otkupa Ministarstva kulture u ukupnoj vrednosti od 400.000 dinara. Sredstva za nabavku kwiga u pribli`no istoj vrednosti izdvojila je i lokalna samouprava. - Najvi{e kwiga je nabavqeno na Sajmu u Beogradu, jer smo na taj na~in iskoristili mogu}nost da po povoqnijim cenama kupimo ve}i broj aktuelnih naslova i tako na najboqi mogu} na~in obogatimo na{ kwi`ni fond. Nabavili smo sve romane Mi}e Milovanovi}a, koji se u na{oj biblioteci ubraja me|u naj~itanije pisce. Imamo najtra`enije doma}e romane, tako da su na{i korisnici zadovoqni - isti~e Slavko Radosav~evi}, direktor Biblioteke u Gu~i, dodaju}i da je bogatiji kwi`ni fond pozitivno

B

Adam Tadi}

odbrane trebalo obezbediti oko pedeset miliona dinara, dok bi otkup hotela i wegova adaptacija ko{tali znatno mawe. “Zlatna truba” se nalazi u strogom centru varo{ice, ima 100 le`aja i dobar parking prostor. Organizatori manifestacije se nadaju da }e problem sme{taja truba~a, ukoliko bude sve teklo kako je

predvi|eno, biti razre{en mo`da i pre po~etka 53. saborovawa. Objekat bi trebalo da ima sme{tajni kapacitet od 200 le`aja. Draga~evski sabor truba~a se odr`ava od 5. do 11. avgusta. Prema najavama organizatora, u Gu~u }e i ove godine do}i najboqi truba~ki orkestri, koji }e se nadmetati za presti`ne nagrade, kao i poznate li~nosti iz sveta umetnosti, muzike i filma. U programu }e u~estvovati i proslavqeni truba~ki orkestri Dejana Petrovi}a, Dejana Lazarevi}a, Bobana Markovi}a... Nastupi}e i pro{logodi{wi pobednici. Zavr{etak Sabora bi}e obele`en koncertom Gorana Bregovi}a i Orkestra za svadbe i sahrane. Poseban segment programa bi}e posve}en izlo`bama narodnog stvarala{tva, slikarima, vajarima, istori~arima, kwi`evnicima... Kulturno-umetni~ki program tokom svih dana Sabora obilova}e brojnim nastupima

kulturno-umetni~kih dru{tava i pojedinca. Izvornost je osnovna nit koja }e biti protkana u prete`nom broju saborskih de{avawa. I za mlade }e biti prire|eni adekvatni kulturni i zabavni sadr`aji. Kako isti~e Adam Tadi}, i pored nastojawa da se programom ispo{tuje {to vi{e ukusa, Sa-

godine u godinu, manifestacija privla~i sve vi{e mladih. Poku{avamo da kvalitetnim i sadr`ajnim programom zadovoqimo zahteve svih posetilaca, a da pri tome sa~uvamo izvornost kao osnovnu nit ili sto`er saborskih de{avawa. Poku{avamo da idemo u korak sa vremenom, ali i da sa~uvamo tradiciju ovog kra-

Hotel „Zlatna truba“

bor truba~a }e zadr`ati svoje osnovno obele`je, po kome se i izdvajao tokom svih proteklih godina. - @elimo da svi posetioci Gu~e odavde odu zadovoqni. Imamo goste iz celog sveta. Manifestaciju prate brojni mediji. Tokom 52. Sabora truba~a ovde je boravilo vi{e od 370 akreditovanih novinara iz razli~itih zemaqa sveta. Mislim da je manifestacija interesantna za razli~ite starosne grupe i da svako u wenom programu mo`e da odabere ono {to mu se najvi{e dopada. Iz

ja, ujedno i Sabora. - ka`e Tadi}, analiziraju}i program predstoje}eg Draga~evskog sabora truba~a. On je izrazio i nadu da }e od crkvenih vlasti sti}i odobrewe da se deo programskih sadr`aja 53. Sabora truba~a priredi u crkvenoj porti, kao {to se to praktikovalo nekih ranijih godina. Tu bi bila sme{tena mala pozornica za izvo|ewe narodne i duhovne muzike, izlo`beni {tandovi starih zanata i neki drugi interesantni sadr`aji, koji se idealno uklapaju u takav ambijent.

BIBLIOTEKA U GU^I

ZA GODINU DANA HIQADU I PO NOVIH NASLOVA

Nova izdawa Biblioteke u Gu~i

uticao i na interesovawe ~italaca. ^lanovi Biblioteke, kojih ukupno ima 720, mogu da koriste kompjutere i Internet besplatno. Ciq ove ustanove je da u narednom periodu korak po korak u|e u elektronsku obradu kwiga, da se ukqu~i u savremene elektronske sisteme, kako bi i ~itaoci iz Gu~e mogli da koriste ponu|ene sadr`aje doma}ih i evropskih biblioteka. Biblioteka ima i bogat zavi~ajni kutak, a kwige, ~asopise i kataloge vezane za Draga~evo i Draga~evce, kojih ima oko 800, naj~e{}e koriste studenti i sredwo{kolci,

kako bi kvalitetno uradili svoje seminarske ili diplomske radove. Biblioteka se bavi i izdava~kom delatno{}u. Pro{le godine je objavqena kwiga “Gu~a kroz vekove” autora Nike Nikole Stoji}a i Jovi{e M. Slavkovi}a. O~ekuje se wena promocija. Povodom 120. godi{wice bune u Gora~i}ima {tampano je novo izdawe kwige “Gora~i}ka buna”. Autori ove kwige su Radovan M. Marinkovi}, kwi`evnik iz ^a~ka, i wegov sin Zoran. Promocija kwige }e biti organizovana 17. maja u Gora~i}ima, u okviru manifestacije Sabor {aha.


30

SPORT

PETAK 29. MART 2013. GODINE

KOM[IJSKI DERBIJI BORCA I SLOGE

KO[ARKA[I TRIJUMFOVALI, FUDBALERI IGRALI BEZ GOLOVA rvi su pro{le subote kom{ijski derbi sa kraqeva~kom Slogom kod ku}e odigrali fudbaleri Borca, nere{eno 0:0. Iako su najavqivali pobedu, ^a~anima posle ove utakmice ostaje jedan bod i {an-

P

sa mawe za prelazak u Super ligu. Borac je imao vi{e prilika svih 96 minuta, ali je lopta poga|ala stativu, ili zavr{avala iznad gola Sloge. - Dva puta je Borac pogodio pre~ku, lopta je {etala po liniji i nije htela u gol. Znam da su o~ekivali tri boda, ipak mislim da je utakmica bila prava takmi~arska. Moji momci su pokazali veliku borbenost i agresivnost, dobili smo bod koji nam dosta zna~i za opstanak u ligi. Osvojiti bod protiv Borca, koji je mo`da peti klub u Srbiji, veliki je uspeh - izjavio je trener Sloge Ne{ko Milovanovi}. - Sportski je nadati se pobedi, posebno kada igramo kod ku}e. [teta je {to u jesewem delu sezone nismo imali ve}u zalihu bodova, da bismo sada mogli da igramo rastere}enije. Na ovoj utakmici smo bili smu{eni, nismo imali sre}e. Ali, ne mo`emo se vaditi na sre}u. Nismo zaslu`ili da pobedimo, ~im nismo po-

stigli gol - prokomentarisao je trener Borca Zoran Wegu{. Iako je utakmica pro{la bez golova, bilo je incidenata. U 88. minutu Nikoli} (Borac) dobija `uti, a posle me|usobnog ko{kawa obe ekipe, @ivanovi} drugi

`uti i crveni karton. Borac je {esti na tabeli Prve lige Srbije sa 30 bodova.

ZAVR[ILI SEZONU POBEDOM Ko{arka{i Borac Mocart sporta okon~ali su prole}no prvenstvo ubedqivom pobedom na doma}em terenu protiv Sloge, 99:77 (17/13, 34/16, 26/26, 22/22). Doma}ini su dobro otvorili utakmicu, odmah poveli, a pravi zamah u igri pokazali u drugoj ~etvrtini. U posledwih deset minuta prvog poluvremena Kraqev~ani su uspeli da postignu svega tri poena. Gosti su se u drugom poluvremenu probudili, ali Borac Mocart sport je uspeo mirno da zavr{i igru i rezultatski odmakne protivniku. - Do{li smo na jedno od najte`ih gostovawa i nismo ispunili dogovor iz svla~ionice. Poklekli smo, oni su nas pretr~ali i u

Fudbal PRVA LIGA SRBIJE 20. kolo Radni~ki Nova Pazova - Borac (odlo`eno) ^ukari~ki - Mladost Lu~ani 4:1 Metalac GM - In|ija 3:0

svakom elementu bili boqi. Krivo mi je {to nismo pobedili posledwu utakmicu - rekao je Mili} Blagojevi}, jedan od najefikasnijih igra~a Sloge. Po broju postignutih poena i indeksu korisnosti u gostuju}oj ekipi, osim Blagojevi}a, istakli su se Marko Popovi} (29/30) i Aleksandar Mareqa (15/11). - Dominirali smo od prvog do posledweg minuta i pobedom zavr{ili sezonu. @ao nam je {to nismo igrali Super ligu. Na kraju smo se bar pobedom odu`ili navija~ima koji su bili uz nas od po~etka prvenstva - prokomentarisao je igra~ BMS Milivoje Bo`ovi}. U doma}oj ekipi Miqan Radisavqevi} je imao NBA

Ko{arka DRUGA LIGA SRBIJE

RAZVOJNA LIGA - Pobeda protiv Sloge je nagrada vernoj publici koja je prepoznala na{e probleme. Samo smo ~etiri puta mewali tim. Druga ~etvrtina je bila presud-

na, ali smo mi imali boqu realizaciju za tri poena, pokrivenost u skokovima. Wihove polukontre ka`wavali smo kontrama, {to je rezultiralo visoku prednost - vi|ewe je utakmice trenera Borac Mocart sporta Ra{ka Boji}a. Nakon 26 odigranih kola BMS zauzima osmo mesto na tabeli Ko{arka{ke lige Srbije sa 39 bodova. Posle kra}e pauze, u aprilu sledi Razvojna liga. Bi}e to {ansa za mla|e igra~e koji su u prvenstvu imali mawu minuta`u na terenu. U seniorskom timu BMS igraju tri juniora, Stefan Mitrovi}, Vuk Gari} i Milo{ Pavlovi}. Z. J.

VELIKI USPEH ^LANOVA UDRU@EWA PARAPLEGI^ARA

BRONZA ZA TAWU I VLADANA lanovi Udru`ewa paraplegi~ara ^a~ka i igra~i Stonoteniskog kluba invalida ^a~ka “^A” Tawa Mika{evi} i Vladan Petkovi} postigli su ovog mesesca veliki uspeh u dresu reprezentacije. Tawa je zajedno sa Sawom Mijatovi} (STKI Zrewanin) i severnokorejankom Kim Ok osvojila bronzu u ekipnom takmi~ewu u kategoriji od jedan do pet `ene-invalidska kolica na

^

22. kolo Crnokosa Kosjeri} - Mladost ^a~ak 75:47 Mladost je na 13. mestu sa 30 bodova. 23. kolo Mladost - Meridijana, 29. mart, hala “Mladost”, 19,30. PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD

21. kolo Borac – Proleter, nedeqa, 15,30 Mladost Lu~ani - Metalac GM

ve~e, postigao je 31 poen, Dra{ko Radovi} 18, a Nemawa Prolovi} 14. - Moja ekipa je, izgleda, zavr{ila sezonu pretpro{log vikenda.Druga ~etvrtina je najgora koju smo odigrali. Verovatno se odli~na igra Borca uklopila u na{e sivilo i nije moglo da bude druga~ije - re~i su trenera Sloge Nikole \oki}a.

22. kolo @elezni~ar - Prva Petoletka 98:70 6. @elezni~ar 35 bodova. 23. kolo @elezni~ar – Svilajnac, 31. mart, Prehrambeno-ugostiteqska {kola, 18 ~asova.

Svetskom kupu u stonom tenisu u Ma|arskoj. Vladan je na Svetskom kupu u stonom tenisu u Italiji zajedno sa Goranom Perli}em (STKI Zrewanin) u ekipnom takmi~ewu u kategoriji dva mu{karci - invalidska kolica, osvojio tako|e bronzu. Wih dvoje }e se ve} za vikend takmi~iti na Republi~koj ligi osoba sa invaliditetom u Leskovcu.

DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD 18. kolo Mionica - ^a~ak 94 79:63 7. ^a~ak 94 25 bodova. 19. kolo ^a~ak 94 - Loznica, 30. mart, hala “Borac”, 19 ~asova.

Borac Mocart sport - Mega Vizura, 29. mart, hala Borac, 17 ~asova ABS KADETSKA LIGA

HEBA JUNIORSKA LIGA

19. kolo Vr{ac - Mladost ^a~ak 71:80 Vojvodina Srbijagas - Borac Mocart sport 73:43 4. Mladost 34 boda Borac Mocart sport 29 bodova

21. kolo @itko Basket - Borac Mocart sport 106:81 6. Borac Mocart sport 33 boda. 22. kolo

20. kolo Mladost - Mega Vizura, utorak, 9. april, 19 ~asova Borac Mocart sport Vr{ac, 30. mart, hala “Borac”, 13 ~asova.


PETAK 29. MART 2013. GODINE

^A^KU POTREBNA NOVA ATLETSKA STAZA

NA POTEZU GRAD I ATLETSKI SAVEZ tletska staza, rekonstrukcija postoje}e ili izgradwa nove, bila je glavna tema sastanka generalnog sekretara Atletskog saveza Srbije Slobodana Brankovi}a i gradskog rukovodstva. Sastanak je odr`an pre dva dana, a kako je tada obe}ao nekada{wi dr`avni rekorder i evropski prvak u sprinterskim disciplinama Slobodan Brankovi}, ve} danas u ^a~ak dolaze in`eweri Atletskog saveza koji }e proceniti u kakvom je stawu staza i {ta je neophodno uraditi. - Mi }emo povu}i prvi potez. U petak {aqemo stru~wake i verovatno za desetak dana }emo imati jasan plan, da li je potrebna rekonstrukcija ili izgradwa nove staze, u koliko faza }e radovi biti izvedeni i koliko }e oni ko{tati. Kada budemo imali takav plan, podeli}emo uloge i zadatke, {ta }e biti obaveza grada, a {ta

31

SPORT

A

ZAVR[EN PROJEKAT „ZDRAVO RASTIMO”

BICIKL ZA MILICU edmaci iz tri ~a~anske osnovne {kole, “Vuk Karaxi}”, “Sveti Sava” i “Tanasko Raji}”, u~estvovali su u realizaciji projekta “Zdravo rastimo”. Projekat su pokrenuli Atletski savez Srbije i

S

Karaxi}” Milica Mi}ovi} uradila je test bez gre{ke i osvojila maksimalan broj poena. Kako nije bila jedina, `rebom je odlu~eno da joj pripadne druga nagrada, bicikl. Atletski klub Sloboda, koji je u ^a~ku bio nosilac

Milica sa nastavnicom Verkom Drobwak

Atletskog saveza. Nama }e pomo}i donator i sponzori, a o~ekujemo i podr{ku Ministarstva za sport i omladinu - izjavio je Brankovi}. Savez je inicijativu za obnovu atletske staze pokrenuo jo{ pre nekoliko godina, ali zbog krize za to nije bilo finansijskih mogu}nosti. - Grad ove godine nije izdvojio sredstva za obnovu ili izgradwu staze, ali, ako to bude potrebno, moramo ih izna}i. Najverovatnije }e zavr{na faza

biti izgradwa zatvorenog prostora, tako da }emo imati stazu u hali. Namera grada je da ula`e u sportsku infrastrukturu - re~i su Radenka Lukovi}a, zamenika gradona~elnika ^a~ka. Sastanak generalnog sekretara AS i gradskog rukovodstva odr`an je i na inicijativu AK Sloboda. Tom prilikom potvr|eno je i da nova atletska staza ne}e biti namewena samo sportistima, ve} svim ^a~anima i rekreativcima. Z. J.

kompanija “Nestle”. Deca su u~ila o zdravom `ivotu, naro~ito o pravilnoj ishrani. Posle predavawa, polagala su zavr{ni test. U~enica O[ “Vuk

projekta, uprili~io je u sredu sve~anu dodelu nagrade za Milicu u Studentskom centru. Na sve~anosti je prisustvovao i generalni sekretar Atlet-

OKRU@NA LIGA

SUTRA VELIKI DERBI derbiju 16. kola Okru`ne lige Mladost iz Atenice je pora`ena od Jedinstva iz Kowevi}a, 2:1. Spartak je do boda protiv Jedinstva iz Gorwe Gorevnice stigao golom najboqeg strelca ekipe Nikole Jovanovi}a, kome je ovo 11. pogodak u sezoni. Pre po~etka utakmice, generalni sekretar Fudbalskog saveza Moravi~kog okruga Milo{ Stevani} uru~io je, u ime Saveza, loptu kapitenu Spartaka Dra{ku Simovi}u. Do veoma va`na tri boda u borbi za opstanak stigli su fudbaleri Vujna i

U

2:1 4:0 0:0 1:0 3:0 0:1 2:1 1:2

4. Polet 27 bodova 12. Sloboda 16 bodova

17. kolo Vodoja`a - Orlovac Trep~a - Polet (T) 0:1 Prijevor - Sloboda (G) Omladinac (Z) - [umadija 1903

17. kolo, subota i nedeqa, 15,30 Mladost - Vujan Jedinstvo K - Brezak Dowa Vrbava - Luwevica Miokovci - Rudar Kotra`a Franc komerc - Spartak Jedinstvo GG - Napredak Slatina - Draga~evo, subota Morava - Ov~ar

ma, uvesti ih u igru sa zdravim vr{wacima, podeliti lopte {kolama i klubovima. Sva deca iz takozvanih “me{ovitih ekipa” igra}e u Mini maksi, Fer plej i Ligi

3:0 0:1 1:1

7. Polet (T) 26 bodova 12. Orlovac 20 14. Prijevor 14 15. Omladinac (Z) 12

Brezaka, koji su na svom terenu savladali sa 2:1 Ov~ar, odnosno Dowu Vrbavu. Kiks lidera Slatine, koji su u Svra~kovcima igrali bez golova, iskoristilo je Draga~evo i ubedqivom pobedom protiv Morave, smawilo zaostatak za liderom na samo dva boda. Ve} u subotu sledi veliki derbi Okru`ne lige Slatina - Draga~evo.

LOPTE ZA [KOLU „1. NOVEMBAR” S

1:1

ZONA MORAVA

KAKO FUDBAL SPAJA?

ektor za bazi~ni fudbal Fudbalskog saveza Srbije i Specijalna olimpijada realizuju projekat “Fudbal spaja”. Ciq je pribli`iti fudbal deci sa posebnim potreba-

FUDBAL SRPSKA LIGA ZAPAD 17. kolo Sloboda ^a~ak - @elezni~ar Polet Qubi} - Partizan BB 1:0

18. kolo, nedeqa, 15,30 Mladi radnik - Polet Qubi} Seqak - Sloboda

Spartak - Jedinstvo GG

16. kolo, subota i nedeqa, 14,30 Vujan - Ov~ar Draga~evo - Morava Napredak - Slatina Spartak - Jedinstvo GG Rudar - Kotra`a Franc komerc Luwevica - Miokovci Brezak - Dowa Vrbava Mladost - Jedinstvo K

skog saveza Slobodan Brankovi}. Savez je sa jednom od najpoznatijih svetskih kompanija za proizvodwu slatki{a pokrenuo i Nestle ligu, ~iji je nastavak bio projekat “Zdravo rastimo”. - Nestle atletska liga je najmasovnije {kolsko takmi~ewe. Pro{le godine je okupila vi{e od 800 u~enika koji su se takmi~ili u razli~itim atletskim disciplinama. Bila su to deca od petog do osmog razreda. U realizaciji projekta “Zdravo ratimo” u~estvovalo je 450 sedmaka iz tri {kole, a nadam se da }e u narednom periodu prikqu~iti i ostale ~a~anske {kole - rekao je Slobodan Nixovi}, trener AK Sloboda. Kako je najavio, uskoro bi trebalo da bude sproveden i projekat “Kids atletics”, a svesrdu pomo} realizatorima, u ime Sportsko rekreativnog centra “Mladost”, obe}ao je direktor Aco Jakovqevi}. Z. J.

“Deci s qubavqu”. Realizuju}i projekat “Fudbal spaja” predsednik Sektora za bazi~ni fudbal Qubodrag Stani} i predsednik Fudbalskog saveza ^a~ka Ne-

nad Stankovi} posetili su u sredu u~enike [kole za osnovno i sredwe obrazovawe “1. novembar” i podelili im fudbalske lopte.

18. kolo, nedeqa, 15 ~asova Slavija - Omladinac Polet (T) - Tutin Orlovac - Kara|or|e Omladinac - Prijevor GRADSKA LIGA 12. kolo, subota i nedeqa, 15, 30 Parmenac - Rakova (s) Zadrugar - Morava (n) Budu}nost - Preme}a (n) Mladost - Malba (n) Planinac - ^a~ak 94 (n) KUP MORAVI^KOG OKRUGA U finalu Kupa Fudbalskog saveza Moravi~kog okruga sastaju se Sloboda ^a~ak i Takovo Gorwi Milanovac. Finalna utakmica bi}e odigrana u sredu, 3. aprila, u 15,30 ~asova u ^a~ku.


32

SPORT

PETAK 29. MART 2013. GODINE

SE]AWE: 14 GODINA OD AGRESIJE NATO PAKTA NA SRBIJU

NAJUSPE[NIJI SPORTISTI MORAVI^KOG OKRUGA

FUDBALERI SLATINE, MARIJA RAKI] I MILOVAN MILOVI]

rema odluci Izvr{nog odbora Udru`ewa sportskih novinara Moravi~kog okruga najuspe{niji klub u 2012. godini je FK Slatina, za najuspe{niju sportistikiwu progla{ena je Marija Raki}, ~lanica [ahovskog kluba Jelica, a za najuspe{nijeg sportistu Milovan Milovi}, fudbaler Javora. Novinari }e Slatini uru~iti nagradu ve} sutra, kada igraju prvenstvenu utakmicu sa Draga~evom u 17. kolu Okru`ne lige. Ove godine klub slavi {est decenija postojawa i dugo je jedan od vode}ih u Zapadnoj Srbiji. Jesewe prvenstvo zavr{io je na prvom mestu. Za uspeh su najzaslu`niji igra~i FK Slatina: Mili}evi}, Tomovi}, Andri}, [tavqanin, Bojovi}, Drulovi}, Bogi}evi}, Jeli~i}, Kur}ubi}, Zlati} i drugi. Zasluge pripadaju i treneru Draganu Jeli}u i ~lanovima Upravnog odbora FK Slatina. Klub uspe{no vodi i mla|e selekcije, a uprava se pobrinula za rekonstrukciju stadiona, nabavila pomo}nu opremu i druge rekvizite.

Milovan Milovi}, kapiten FK Javor, igrao je i za Partizan, Vojvodinu, OFK Beograd i jednu sezonu u inostranstvu. Nekoliko puta je odlazio iz Javora i uvek se vra}ao. U protekloj sezoni je jedan od najzaslu`nijih igra~a za osvajawe dobre pozicije Javora u Super ligi, a u Kupu Srbije klub je stigao do polufinala.

P

Marija

Marija Raki} je jedna od najboqih {ahistkiwa u Srbiji. Pro{le godine je osvojila titulu dr`avne {ampionke, a kao ~lanica Jelice iz Gora~i}a, doprinela je da klub zauzme tre}e mesto u Srbiji. U `enskoj reprezentaciji Marija je na [ahovskoj olimpijadi u Antaliji osvojila ~etiri poena iz sedam partija. [ahovski savez ju je proglasio za najboqu u ovom delu Srbije. Marija je u 2012. bila i najboqa sportistkiwa Draga~eva, a uspe{na je i na vi{e `ivotnih poqa. Uskoro }e zavr{iti Ekonomski fakultet u Beogradu. Woj }e nagrada biti uru~ena 17. maja na Turniru “Kumovi”.

Milovan

Za sve {to je postigao, progla{en je za najboqeg sportistu Ivawice u 2012. Milovi} je za Javor odigrao vi{e od 200 zvani~nih utakmica. Wemu }e spoortski novinari nagradu dodeliti 3. aprila, kada }e biti odigrana utakmica Javor - Jagodina.

BICIKLISTI OTVORILI SEZONU

DOBRO, ALI MO@E BOQE eniorska ekipa BK Borac, posle uspe{nih priprema U Crnoj Gori i Hrvatskoj, sezonu je otvorila nastupom na trci Ko{ice - Mi{kolc, u sklopu Euro tura, klase 1.2. Udarna reprezentativna trojka Borca, Zekavica, Stefanovi}, Danilovi}, na ovoj trci je bila poja~ana pro{logodi{wim prvakom Srbije Nikolom Kozomorom. Staza od Ko{ica u Slova~koj do Mi{kolca u Ma|arskoj bila je duga 120 kilometara. Biciklisti su vozili po vrlo hladnom vremenu. Sa starta je krenulo 12 ekipa iz Slova~ke, Ma|arske, Rumunije, Ukrajne, Mol-

S

davije i Srbije. U prvoj fazi trke odvojilo se pet takmi~ara, me|u kojima nije bilo biciklista Borca. - To se dogodilo prevashodno iz takti~kih razloga, jer je na{oj ekipi ovo bio prvi start u sezoni i jo{ nisu stekli neophodno samopouzdawe. U kasnijoj fazi ravnopravno su se nosili sa konkurencijom i poku{avali da nadoknade izgubqeno na startu. Nisu uspeli da dostignu odbegle takmi~are koji su prvi do{li na ciq - ka`u biciklisti. Na ciq su stigli sa velikom grupom i sprint je odre|ivao redosled. Jovan Zekavica, koji je poznat kao do-

bar sprinter, imao je dva kilometra pre ciqa gumi defekt i zauzeo je 12 mesto. Stefan Stefanovi} i Marko Danilovi} su tako|e bili sa velikom grupom i osvojili 18, odnosno 19 mesto. Iako se nastup ~a~anskih biciklista mo`e solidno oceniti, {teta je {to nije bilo boqih rezultata. U nastavku sezone, Zekavica i Stefanovi} nastupaju 30. i 31. marta na dve jake trke u Italiji za reprezentaciju Srbije. Prvi nastup na doma}im trkama na{i biciklisti }e imati 6. aprila u sklopu Lige Srbije u Novom Sadu.

KARATE KLUB SLOBODA

NOVE MEDAQE IZ SUBOTICE aratisti KK Sloboda takmi~ili su se pro{log vikenda na 14. Me|unarodnom turniru u Subotici. U~estvovalo je vi{e od 1.600 takmi~ara, a borci Slobode su nastavili da re|aju uspehe. Marko Raji~i} je u te`inskoj kategori-

K

ji plus 70 kilograma osvojio prvo mesto, dok je u apsolutnoj bio tre}i. U obe kategorije imao je `estoku konkurenciju. Andrej Gruji~i} je u katama zauzeo tre}e mesto.

„FUDBAL IZME\U DVE SIRENE“ vake godine, od 1999. do danas, u ove dane budi se se}awe na doga|aje koji su iznenadili ~itav svet. Ve} na samom po~etku NATO agresije na na{u zemqu i kampawe besomu~nog, nasumi~nog bombardovawa vojnih i civilnih ciqeva {irom tada{we SR Jugoslavije, nazvane “Milosrdni an|eo”, na trgovima, mostovima i sportskim terenima {irom Srbije, nesputana mladost je prkosila mo}noj sili. Na{ grad je u tim danima bio aktivan u~esnik te akcije, ~iji je ciq bio da se po{aqe jedinstvena poruka agresoru i izrazi srpski ponos, koji niko ne mo`e da slomi. Jedna od tih sportskih manifestacija, koja je trajala tokom ~itavog rata, a zabele`ile su je doma}e i strane medijske ku}e, bio je poduhvat “Fudbal izme|u dve sirene”, osmi{qen od strane Aleksandra Ivkovi}a – [erifa, koji je i u tim te{kim danima, kada deca nisu i{la u {kole, mali{anima omogu}io da bar za kratko zaborave na svakodnevnu strepwu za goli `ivot. - U po~etnim danima agresije fudbal se aktivno igrao, ali polako, sa intenzivirawem bombardovawa, te aktivnosti su stale – prise}a se Ivkovi}. - Na igrali{tu Borca kraj Morave okupqali su se i daqe samo najmla|i. Oni iz udaqenijih krajeva grada zbog zabrane roditeqa, iz straha po bezbednost, nisu bili redovni ili su prestali da dolaze. Mali fudbaleri su bili prepla{eni i na prvi znak sirene prekidali smo treninge i odlazili tr~e}i u skloni{ta. U takvim okolnostima u meni se rodila ideja da za decu iz udaqenijih krajeva grada i drugih klubova organizujem rad na wihovom terenu. Mnogi su to odmah prihvatili i pomogli u realizaciji, a po{to se treniralo bukvalno izme|u znaka za prestanak i po~etak opasnosti, akciju sam nazvao “Fudbal izme|u dve sirene”. Moram da istaknem da su momci iz Borca vrlo brzo okupili svoje drugare iz ostalih klubova, kao i one mali{ane koji nisu aktivno trenirali, ~ime su zajedno sa trenerima dali veliki doprinos uspehu ~itavog poduhvata. Saose}ao sam sa svom decom koja su se odazvala akciji, bio sam svestan da dane provode u patwi, nadi i i{~ekivawu da zlikovci prekinu svoj krvavi pir. Bila im je prekinuta bezbri`na mladost. Moj `ivot je fudbal, pa sam osetio kao svoju du`nost da im posvetim pa`wu organizovawem treninga u ovim ratnim uslovima, a za wih u tom uzrastu nije bilo ve}e radosti od dru`ewa sa loptom. Aktivnosti smo organizovali u raznim delovima grada, a izuzetnu pomo} i podr{ku su mu pru`ili lokalni mediji TV “Galaksija” i list “^a~anski glas”. Posvetili su nam veliku pa`wu, pa su donacije u vidu fudbalskih lopti stizale sa svih strana. Da rat nije igra Ivkovi}e se na sopstvenoj ko`i uverio u vi{e navrata. Raznose}i na bicikli lopte po okolnim naseqima do`iveo je da ga u Beqini, blizu “Vodovoda”, detonacija izazvana eksplozijom “tomahavka” baci na obli`wu ogradu: - To su stvari koje se ne zaboravqaju. De~aci su se razbe`ali sa terena, lopte su ostale razbacane po livadi. Ali, to je trajalo samo trenutak. Brzo su se vratili, po-

S

kupili svoje omiqene fudbalske rekvizite i brzo tr~e}i ponovo pobegli u sigurnost podruma obli`wih ku}a. Suze su mi navrle na o~i kada je jedan od tih mali{ana poqubio “fudbal” i tada sam shvatio da im je lopta najboqi drug. Sigurno sam u toj situaciji i sam pogre{io, po{to se u to vreme nije smelo izlaziti na otvoreno, zbog opasnosti od bombardovawa, ali nisam mogao da odbijem wihov poziv. Na svu sre}u, sve se dobro zavr{ilo. Pomenuo bih jo{ jednu sli~nu situaciju. Grupica de~aka se okupila u Trnavi i poslali su jednog od roditeqa da me dovede na igrali{te. U me|uvremenu se oglasila sirena i po~elo je bombardovawe “Remonta”. Svestan da ne bi trebalo tako da postupim, ipak sam seo u kola i krenuli smo, jer jednostavno takav poziv se ne odbija. Protutwali smo pored razru{enih objekata koji su goreli i stigli do fudbalskog te-

VELIKA PODR[KA [erifu je u to vreme sada ve} pokojna majka bila `iva, ali prili~no bolesna i vezana za postequ. Rastrzan izme|u obaveza prema roditequ i sportskog anga`mana usmerenog ka najmla|ima u ratnim uslovima, nije se bilo lako odlu~iti {ta je pre~e. Presudilo je to {to ga je majka molila da ide i bude podr{ka deci, dok su o woj brigu vodile kom{ije.

rena na kome je ~ekao ve}i broj mali{ana. Povremena nadletawa aviona samo su nam na kratko prekidala ovo na{e lepo dru`ewe. Prilikom svih tih susreta hrabrio sam decu da ne klonu duhom i gotovo svaki na{ rastanak bio je u suzama, uz obe}awe da }emo se uskoro ponovo videti - nastavqa svoju pri~u Aleksandar Ivkovi}. “Pao” je i dogovor da se po okon~awu ratnih neda}a svi ponovo okupe na zajedni~kom ru~ku, {to je kasnije i realizovano. Kada je rat zvani~no zavr{en u hotelu “Morava” na okupu se na{lo vi{e od 1.000 de~aka iz celog grada, radovalo se, veselilo i dru`ilo. - Meni je srce tada bilo puno. Samo onaj ko ose}a de~ju radost, mo`e da ka`e da poznaje de~iju du{u. Ja sam u tim momentima imao pome{ana ose}awa, me{ali su se i radost i tuga zbog graje malih fudbalera. Moram ista}i da sve ovo ne bi bilo mogu}e uraditi bez svesrdne podr{ke brojnih prijateqa iz grada. Tu pre svega mislim na trenere mla}ih kategorija, koji su osetili potrebu da ~ak rizikuju}i ponekada svoj `ivot budu na usluzi najmla}ima. Po{tovali smo jedan drugog, `iveli i radili za svaki na{ klub. Smatram da smo time na najboqi mogu}i na~in iskazali svoju qudsku i moralnu vrednost u tim te{kim danima za ~itavu zemqu, bili svetao primer svima. Moram da naglasim da sam odmah po okon~awu rata svesno odbio ponu}enu zna~ajnu pomo} ambasada zemaqa koje su u~estvovale u nano{ewu bola na{oj mladosti. Ivkovi} planira da narednih dana ponovo okupi sve aktere ovih doga}aja, kako bi se zajedno podsetili de{avawa od pre 14 godina, uz poruku – NE PONOVILO SE.


PETAK 29. MART 2013. GODINE

33

HOROSKOP

HOROSKOPSKI ZNAK OVAN

Ovo je sad ve} toliko poznato, ali vaqa jo{ jednom napomenuti. Ovnovi su neverovatno tvrdoglavi. Ne samo {to }e se uplitati u teme o kojima ni{ta ne znaju samo da bi vam dokazali da niste u pravu, nego nikada ni po koju cenu ne}e poslu{ati va{ savet, ma kako on dobar bio. Oni moraju sami u sve da se uvere. Mo`ete da im drobite od jutra do sutra da vru}a ringla ne bi ba{ trebalo da se pipa, oni }e je svejedno pipnuti. Jedna od brojnih izjava Arete Frenklin, koja je u vi{e navrata uvr{tavana u najboqe peva~e rokenrola

Osobe ro|ene u periodu od 21. marta do 20. aprila. Planeta: Mars. Ovan je fizi~ki lep, ozbiqan, stabilan, preduzimqiv, impulsivan, pametan, svojeglav i energi~an. Poseduje najvi{e energije, pa je uvek u nekoj borbi i aktivnosti. Veliku pa`wu posve}uje porodici. Voli zdravu ishranu i prirodu. Mana - ponekad nemaju voqe da ne{to privedu kraju. Parola ovnova je “Ja!”.

vnovi se odli~no snalaze u ulozi {efa i vo|e, budu}i da im po{tivawe autoriteta nije ja~a strana. Takmi~arskog su duha i vole izazove, ali te{ko podnose poraze. U komunikaciji s okolinom su direktOVAN – OP[TI HOROSKOP ni i ~esto im nedoIme: Lat. ime Aries dolazi od Aresa, staje takta i diplorimskog boga rata, a zna~i Ovan {kobawastoj” macije, ali su po{tePlaneta: Mars kombinaciji doni i iskreni, pa izbeBoja: Crvena bro izgledati. gavaju zakulisne @ivotiwa: Ovan Savr{ene za igrice. Ovnovi su Metal: Gvo`|e sposobni i energi~ni Drago kamewe: Dijamant, i crveno kame- wih su pantalone (ili sukwa) radnici koji se ne zawe sa visokim strudovoqavaju osredwim Biqke: Rotkvica, ~i~ak kom, ko{uqa kore{ewima, tako da Najnepravednija izreka o Ovnu: ja je uskla|ena uvek u svemu `ele biOvan je sebi~na `ivotiwa. ti najboqi. Ambici@eli rezultate sada. Kakva korist od to- sa pantalonama, ozni su i spremni na ga {to je tempirana bomba, kada nikada pa ~ak i najjednostavnija bela, naporan rad kako bi ne}e biti aktivirana. vrtoglave potostvarili uspeh. petice i moderIdealna zanimawa: direktor, profesionalni vojnik, pro- na ko`na ta{na. Sve ovo bi}e dovoqno da fesionalni sportista, policajac, hirurg, `ena Ovan bude u prvom planu, vrlo seksenovinar, satiri~ar, glumac, elektroteh- pilna i da sija kao kakva zvezda sa crvenog ni~ar, radnik u metalurgiji i industriji. tepiha. @ene ovnovi vole da privuku paNajmawe pogodna zanimawa: sva zani- `wu okoline, volimo crveni ru` ba{ na mawa koje podrazumevaju timski rad, str- wihovim usnama, a one ga obo`avaju. Genepqewe i toleranciju, negovateq, diploma- ralno, wihov za{titni znak jeste crvena boja, vole i crnu boju, a lepo im pristaje i ta, administrator, dr`avni slu`benik. qubi~asta. Ako ove dame obuku haqinu, ona mora da bude makar od prijatnog matePOSTAVQA MODNE TRENDOVE Ako se povede pri~a o modi i stilu ode- rijala i da li~i na uniformu ili jednovawa, rekli bismo da je predvodnik u ~i- stavnog kroja, da prati liniju tela, skroz tavom Zodijaku osoba ro|ena u znaku Ovna uska, malo ispod kolena. ili ona dama koja ovaj znak ima nagla{en u svom natalu MORAJU BITI PRVI U SVEMU Ovan je prvi znak Zodijaka, i samim kroz podznak tim, kao i svako mladun~e, svestan iskquili Veneru. ~ivo samoga sebe. Nije da vi ne postojite, Ovde je re~ o ali, nekako, ipak niste toliko zanimqivi trendseterkakao {to je on. Wegove potrebe, misli, ma. @ene koje prohtevi i problemi }e uvek biti na prsu u stawu da postavqaju modne trendove (Viktorija Bekam) i svakako budu u prvom planu, kako god bile obu~ene i gde god se pojavile. ^esto `ene iz na{eg svakodnevnog `ivota, koje nose u sebi Viktorija Bekam energiju znaka Hju Hefner Ovna budu prepoznatqive upravo po svom dobrom ukusu, uvek u trendu, hrabro nose sve ono {to se tek pojavilo na tr`i{tu i vom mestu i to morate da prihvatite. Razutako ru{e barijere i osloba|aju ostatak mite ih, oni moraju da budu prvi u svemu, Zodijaka da slobodno ponesu upravo to oni nama, ostalim znakovima, kr~e put. Vinsent van Gog je napravio fine temeqe {to je sada najmodernije. One su savremene `ene, besprekorno si- za ostatak ekspresionista koji }e se javigurne u sebe koje }e i u nekoj potpuno “mu- ti tek u narednom veku. Kada tako sagleda-

O

te stvari, morate da mu oprostite {to je dovodio ostale slikare do ludila, svog brata, sestru i uop{te svoje okru`ewe, pa i samog sebe. Vredelo je! Jedna od najlep{ih, iako ponekad zastra{uju}ih osobina Ovnova jeste wihova upornost. Oni ~esto vrlo jasno vide svoj ciq, a i da ga ne vide, sigurno vam to ne bi priznali. Spremni su da idu do krajwih granica da bi ga ostvarili. Ovo ponekad mo`e da bude kobno po ceo svet, kao {to je to bilo sa Adolfom Hitlerom. S druge strane, mo`e da produ`i i ulep{a `ivote, kao {to je to Hju Hefner u~inio. Gde bi svet bio bez ze~ica?

STVORENI ZA [OU BIZNIS Ovnove nikada ne}ete videti slabe, oni `ele da ih uvek vidite kao predvodnike spremne za borbu. Upravo zato ne ~udi {to je svet {ou-biznisa prepun pripadnika ovog znaka. Za Marlona Branda je ~itava

Sara Xesika Parker dekada {ezdesetih bila tragi~na. Nije se znalo koji film mu je gori, a ve} 1972. godine dobija uloge u “Kumu” i “Posledwem tangu u Parizu”. Sara Xesika Parker, tako|e ovan, vi{e voli sama da se ope~e i da se uveri da ne{to ne vaqa

TVRDOGLAVOST Ukoliko uspete da zadobijete wegovu pa`wu, budite sigurni da }e vas obo`avati i uzdizati u nebesa. Hvali}e svaku va{u re~enicu, uvek }e imati vremena da vas saslu{a i potrudi}e se da vam stavi do znawa da }e za vas u~initi sve {to treba. Re`iser Akira Kurosava se maltene klawao Xonu Fordu. Kada su se upoznali, Akira ga je toliko op~inio svojim {armom da je Ford bio neobi~no fin prema wemu. To je ona prokleta karakteristika Ovnova, trepnu dva puta i vi im date da vas pregaze, ako im se to ho}e u tom trenutku.

glasi: “Odrastawe je te{ko. Pravite gre{ke. Poku{avate da nau~ite ne{to iz wih, ali kada ne nau~ite – boli jo{ vi{e. ” Iako su vrlo uporni, istrajni i odaju sliku nepobedivih, zapravo su poprili~no osetqivi i ne znaju najboqe da se nose sa bolom, {to ne zna~i da }ete imati ~esto prilike da ih vidite saterane u }o{ak. A i ovakvi periodi su veoma prolazni, nemaju oni vremena toliko dugo da se mlate sa melanholijama i depresijama. Ometa ih u osvajawu sveta.

ONI SU PREDVODNICI Ka`u da je Ovan pun predrasuda. Nisu oni toliko puni predstavova koliko qude jasno razgrani~avaju na prijateqe i neprijateqe. Kod wih nema one sive zone, {to je mo`da i dobro. Isto tako, pripadnici ovog znaka ne umeju da la`u, tragi~no je koliko su lo{i u tome, mada im mi ~esto to dopu{tamo samo zato {to su presme{no slatki kada se kobeqaju u la`i. Kada malo boqe razmislite, za{to bi lagali? Ionako u`ivaju da prepri~avaju svoje podvige i da se hvale istima. Kako su sami seRene Dekart bi najinteresantiji, potpuno o~ekivano je upravo jedan Ovan postavio sebe u centar univerzuma. Rene Dekart je svojom ~uvenom re~enicom: “Cogito ergo sum” odbacio sredwevekovno teocentri~no sagledavawe, i postavio subjekat, odnosno sebe, u centar sveta. Ovnovi su predvodnici i upravo zato }e imati bizarnu potrebu da vas {tite i da vas prosvetquju ~ak i onda kada vam to nije potrebno ni u najavi. Vrlo iskreno veruje u to da mo`e sve da uradi boqe od vas i zato i nema potrebe da se sad vi tu ne{to me{ate. Ako ste mu interesantni, podi}i }e vam zlatni oltar. Iskren, pun energije, optimista i idealista uvek spreman na pokret }e vas ponekad iscrpeti jer ne}ete imati snage da ga ispratite.


34

OGLASI

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

PETAK 29. MART 2013. GODINE

032/222-552 064/158-93-63 063/691-761

060/34-33-290 064/137-41-37 064/146-87-31 064/146-87-31

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!

STANOVI P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena 19.000 eura P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500 eura P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000 eura P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Cena 17.500 eura P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena 21.500 eura P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena 20.000 eura P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500 eura P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 19.000 eura P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 24.000 eura P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000 eura P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena 37.000 eura P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov. Cena 40.000 eura P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena 34.000 eura P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500 eura P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|ewa. Cena 33.000 eura P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 31.000 eura P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 29.000 eura

KU]E P- 138 m2, Med. {kola, plac 2.5 ari. Cena 70.000 eura P- 340 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 60.000 eura P- 230 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 78.000 eura P- 125 m2, Centar, plac 2.6 ari. Cena 125.000 eura P- 110 m2, Centar, plac 1.4 ara. Cena 75.000 eura P- 105 m2, D. Gorevnica, plac 6 ari. Cena 35.000 eura

P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 32.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena 34.000 eura P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000 eura P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena 45.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 46.000 eura P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000 eura P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena 55.000 eura P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 80.000 eura P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 eura P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena 48.000 eura P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 eura P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Cena 39.500 eura P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000 eura P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 65.000 eura P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena 24.500 eura P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena 21.500 eura P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 22.000 eura

P- 50 m2, Parmenac, plac 3.5 ari. Cena 18.000 eura P- 90 m2, Ri|age, plac 13 ari. Cena 30.000 eura P- 62 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 35.000 eura P- 80 m2, kod Bolnice, plac 4.22 ara. Cena 37.000 eura P- 210 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 150.000 eura P- 100 m2, Kowevi}i, plac 9.77 ari. Cena 41.000 eura P- 50 m2 + 35 m2, Kneza Milo{a, plac 3.70

ari. Cena 35.000 eura P- 100 m2, Mojsiwe, plac 10 ari. Cena 30.000 eura P- 60 m2, S. Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 200 m2, ^. Bataqon, plac 6 ari. Cena 45.000 eura. P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura

AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

STANOVI P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 21.000 eura P-36 m2, 4. sprat, CG, noviji, lift, Qubi}ska. Cena 24.000 eura P-37 m2, 3. sprat, CG, renoviran, H.Morava. Cena 24.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor.

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260, 063/ 1275-630

P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor.

STANOVI: P=19 m2, Nemawina, 6.sprat, lift, CG, cena: 17 500 eura P=23 m2, nova, ulica Svetozara Markovi}, prizemqe P=24 m2, Avenija 1, u zgradama od fasadne cigle, CG P=34 m2 u Qubi}skoj ulici sa CG, cena: 21 000 eura P=37 m2 na Qubi} keju, 4.sprat, cena: 21 000 eura P=34 m2 sa CG u Nemawinoj ulici, cena: 20 500 eura P=37 m2 na Qubi} keju u zgradama od fasadne cigle sa CG, cena: 23 500 eura P=30 m2, novija gradwa, grejawe na gas, 2. Sprat, [iri centar, cena: 21 000 eura P=34 m2, u blizini Nemawine, 2.sprat, cena: 18 500 eura P=26 m2 sa stvarima, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 18 500 eura P=30 m2, novija gradwa, Topli~ka ulica, cena: 23 000 eura P=36 m2, Avenija 1, CG, prizemqe, cena: 22 500 eura P=45 m2, Nemawina ulica, 4.sprat, CG, cena: 26 500 eura P=43 m2, u blizini Nemawine ulice, cena: 26 000 eura P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat, cena: 28 000 eura

P=43 m2 + 9 m2, [iri centar, lift, 6.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=38 m2, Alvaxinica, 4.sprat, sa stvarima P=32 m2, 6.sprat, Svetozara Markovi}a, cena: 20 000 eura (sa stvarima) P=45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 29 000 eura P=48 m2, Obili}eva-nov, prizemqe, cena: 800 eura/m2 + PDV P=48 m2, Obili}eva-nov, 3.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat, lift, CG, cena: 38 000 eura P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat, cena: 31 000 eura P=58 m2, Centar, 2 lifta, CG, cena: 31 000 eura P=62,8 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=55 m2, u blizini Nemawine ulice, 3.sprat, cena: 31 000 eura P=54 m2, Qubi} kej, u zgradama od fasadne cigle, 4.sprat, CG, cena: 35 000 eura P=60 m2, nov, Balkanska ulica, 3.sprat, CG, cena: 33 000 eura P=59 m2 sa stvarima, Industrijski prolaz, 1.sprat, cena: 22 000 eura P=60 m2, Alvaxinica, 2.sprat, novija gradwa, cena: 40 000 eura P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat, 2 lifta, CG, cena:

KU]E: P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000 eura P=70 m2 + 4,75 ari placa, kod {kole Tanasko Raji}, cena: 36 000 eura P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25 000 eura 2 prizemne ku}e na 6 ari placa na

P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske

34 000 eura P=65 m2, Hotel Morava, 1.sprat, cena: 34 000 eura P=55 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, cena: 36 000 eura P=58 m2, Avenija 2, lift, CG, cena: 36 000 eura P=55 m2, Qubi} kej u zgradama od fasadne cigle, renoviran, 1.sprat, CG P=52 m2, Alvaxinica, 3.sprat, nov, cena: 30 000 eura P=57 m2, nov, Qubi}ska ulica, 3.sprat P=63 m2, Centar-ulica Gospodar Jovanova, 2.sprat, cena: 50 000 eura P=68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 41 000 eura P=81 m2, [iri centar, 1.sprat, CG, cena: 50 000 eura P=74,35 m2, Avenija 2, 1.sprat, CG, cena: 650 eura/m2 P=85 m2, Svetozara Markovi}, 3.sprat, novija gradwa, CG P=76 m2, Balkanska ulica, CG, 3.sprat, cena: 47 000 eura P=73 m2, nov, [iri centar, nov, 2.sprat, cena: 42 000 eura P-30 m2 u blizini Radi{e Po{ti}, CG. Cena 19.500 eura P-78 m2 Stari Autoprevoz, renoviran, CG, 1. sprat. Cena 50.000 eura P-26 m2 u ulici Vojvode Stepe , 1. sprat, EG. Cena 21.000 eura P-64 m2, Stari Autoprevoz, visoko prizemqe. Cena 39.000 eura

Alvad`inici, cena: 56 000 eura Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari zemqe, cena: 20 000 eura P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog puta, cena: 45 000 eura 2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvad`inica, cena: 67 000 eura

Bolnice. Cena 36.000 eura P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari Qubi}. Cena 77.000 eura POSLOVNI PROSTOR MAGACIN 204 m2, 8.21 ari placa, ukwi`en, kod Sto~ne pijace. Cena dogovor. BEOGRAD BEOGRAD, Slavija /Deligradska/ P90 m2, 4. sprat, kompletno renoviran. Cena dogovor. BEOGRAD, Autokomanda, garsowera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda, jednoiposoban 43 m2, nov. Cena 1.700 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda , jednoiposoban 47 m2, nov. Cena 1.700 e/m2


PETAK 29. MART 2013. GODINE

AUTOMOBILI „AUTO^A^AK” PREDSTAVIO NOVU OKTAVIJU

35

[KODIN HIT U PRODAJI

marketing 032/342-276

brzo posle `enevske premijere, [koda Oktavija tre}e generacije predstavqena je i na {tandu “Auto^a~ka” dan uo~i otvarawa beogradskog Sajma automobila. Cena osnovnog modela od 105 kowskih snaga je 12.490 evra. Ostali su skupqi u zavisnosti od motora i paketa koji su u ponude. Nova Oktavija proizvedena je sa dva dizel motora, od 105 i 150 kowskih snaga, kao i ~etiri benzinca, dva od 1.200, po jedan od 1.400 i 2.000 kubika. Motor nove Oktavije A7, lak{i je za 103 kilograma od prethodnih modela i po svim savremenim standardima, ~uva `ivotnu sredinu. [to je najva`nije, mali je potro{a~ goriva. - Danas su i najjednostavniji automobili nezamislivi bez klime i elektronskih podiza~a stakla. Najopremqenija vozila imaju ksenon farove, led-diode, parking senzore i ostale elektronske sisteme. Novi model polako dosti`e visoku sredwu klasu, a po ceni ostaje u sredwem rangu. Tre}a verzija Oktavije je i za devet centimetara du`a, a ve}i je i prostor za putnike. Otprilike, u konkurenciji je sa Hjundaijem, Meganom, Astrom, Pe`oom 308. Po dimenzijama je ve}a od wih, a jeftinija ka`e Slobodan Spasovi}, direktor prodaje u kompaniji “Auto^a~ak”. Osim ve}eg prostora u unutra{wosti vozila, putnici i voza~i }e u novoj Oktaviji mo}i da odla`u svoj pribor bez bojazni da }e pasti pri brzoj vo`wi ili iznenadnom ko~ewu. Na plafonu putni~ke kabine nalazi se ve}a pregrada za sun~ane nao~are, nosa~ reflektuju}eg prsluka je ispod voza~evog sedi{ta, a mawa kutija za otpad u unutra{wosti tapaciranih vra-

U

ta. U kabini je jo{ nekoliko mawih pregrada za odlagawe garderobe i ostalih sitnica koje putnici nose sa sobom. Unapre|en je i prtqa`nik. Osim ve}eg prostora, sadr`i elemente za odlagawe prtqaga, a pod je oblo`en dvostranim oblogama. Proizvo|a~i i dileri o~ekuju da nova Oktavija bude hit u prodaji i dostigne popularnost prethodna dva modela, koja su polako na tr`i{tu pretekla i Fabiju. - Fabrika je napravila idealan automobil. Na{i kupci }e imati velike pogodnosti. Osim sajamskog popusta, ~este su i akcije u na{im prodajnim salonima. Nova Oktavija u prodaji je od pro{log ~etvrtka - potvrdio je vlasnik “Auto^a~ka”Milenko Kosti}. Pro{la 2012. godina bila je vrlo uspe{na za [kodu. Kompanija je prodala vi{e od 900 hiqada automobile. Najboqa tr`i{ta za [kodina vozila bila su u Kini, Nema~koj i Rusiji. - Pro{le godine zapo~eli smo i novu strategiju koju zovemo “Ofanziva novih proizvoda”. Predstavili smo Sitigou i Rapid, a sada i novu Oktaviju. Nadam se da }e biti uspe{na, kao i prva dva modela rekao je na te~nom srpskom jeziku Zdenek Truksa, ~e{ki predstavnik [kode. Kako najavquju [kodini proizvo|a~i i dileri, ove godine bi na tr`i{tu trebalo da se na|u nova Fabija, Superb, Oktavija karavana. Na 51. Sajmu automobile u Beogradu kompanija “Auto^a~ak” izlo`ila je i najnovije modele Jeti, Rapid, Oktaviju, Superb. Z. J.


36

AUTOMOBILI

PETAK 29. MART 2013. GODINE

SAJAM AUTOMOBILA U BEOGRADU

a Beogradskom sajmu automobila, od 22. do 31. marta, predstavilo se vi{e od 300 auto ku}a, ovla{}enih dilera, proizvo|a~a i prodavaca prate}e opreme. Prodavci ka`u da ve}ina modela ima pristupa~nu cenu za

N

51.

marketing 032/342-276

srpskog kupca. Pojedini prodaju i po nekoliko desetina vozila dnevno. Ve}ina kupaca sa parama ve} je bezecovala ili uzela svoje qubimce, a drugima predstoji samo da gledaju i luksuz i ono {to je nazovi, pristupa~no.


37

AUTOMOBILI

PETAK 29. MART 2013. GODINE

BOGATA PONUDA OPELA I [EVROLETA NA SAJMU AUTOMOBILA

ADAM, MALI CAR

ao i sva ostala nova Opelova vozila, Adam se na 51. Beogradskom sajmu automobila

K

pojavio odmah po{to je premijerno prikazan na Sajmu u @enevi. Mawi gradski automobil, Adam

PRVI STUDENT FORMULA TIM PREDSTAVIO SVOJU KONSTRUKCIJU

je izme|u A i B segmenta, u konkurenciji je sa Minijem ili Fijatom 500. - Sigurno }e zainteresovati na{e kupce po osobinama, ceni i kvalitetu. Opel je na Sajmu u Beogradu predstavio i Moku, brata blizanca [evroleta Trakse, Astru, Insigniu... Svi automobili imaju dodatni sajamski popust, od 180 do 800, na ve} postoju}i od dve do pet hiqada evra ka`e Milija Kosti}, vlasnik firme “Interauto trade”, ovla{}enog dilera Opela i [evroleta. Adama, kao i ostale Opel automobile, prikazane na Beogradskom sajmu,

BOLID IZ STUDENTSKE RADIONICE

ije najnoviji hit wihove “kompanije”, poseduje samo neophodnu opremu, ima mesta jedino za voza~a, wegova spoqa{wost ne {qa{ti od luksuza, ali bolid prvog Student formula tima privla~i veliku pa`wu posetilaca 51. Sajma automobila. Grupa studenata Ma{inskog, Saobra}ajnog i Fakulteta organizacionih nauka izlo`ila je stari model formule. Onaj koji je ve} pro{ao takmi~ewa u Engleskoj i Italiji, ali, kako po propozicijama na svakoj slede}oj trci ne mogu voziti isti bolid, studenti konstrui{u novi. - Prvi Student formula tim ima i nekoliko podtimova, zadu`enih za dizajn, pogon, marketing... Pro{le godine smo u~estvovali na dve trke i bili smo u prvoj polovini tabele. U 2013. nas o~ekuju takmi~ewa u Ma|arskoj, ^e{koj i ponovo u Engleskoj i Italiji. U timu imamo pet voza~a i sve sami radimo. Poma`u nam Ministarstvo prosvete, Rektorat Beogradskog univerziteta, Auto moto savez Srbije. Ciq nam je da ove godine na takmi~ewima budemo me|u deset najboqih - ka`e Milan Caran, student ma-

N

{instva. Od nedavno u Formula timu je i Andrija Veseli, poreklom ^a~anin. Andrija studira na katedri za motorna vozila Ma{inskog fakulteta. Uspeo je da spoji i struku i veliku strast za automobile. Planira i da ove godine bude u takmi~arskom timu, mo`da i kao voza~. - U ^a~ku sam zavr{io osnovnu i sredwu {kolu. Majka mi je ^a~anka, otac Beogra|anin. Sada svi `ivimo u Beogradu, ali ^a~ak obo`avam - pokazuje Andrija svoju privr`enost na{em gradu, {to wegovom timu daje jo{ ve}i zna~aj. Svaka pa`wa i finansijska podr{ka su im preko potrebni, ne samo u glavnom gradu. Studentska formula ima motor Jamahe R6 od 600 kubika, ubrzawa od ~etiri do 100 sekundi. Studenti ka`u da su na ovom modelu uvideli ranije propuste i ispravi}e ih na novom bolidu koji }e biti jo{ br`i. Ugradi}e i usisni kolektor. Uveliko se pripremaju za nova takmi~ewa u Evropi, ali u Srbiji nemaju mnogo prilika da voze svoju konstrukciju. Samo na retkim karting stazama. Z. J.

kupci }e mo}i da pogledaju i testiraju u salonu firme “Interauto trade” u Preqini. Kao i na Sajmu, akcije i popusti za Opel automobile va`i}e u prodajnim salonima u ^a~ku, Kru{evcu i Kragujevcu. Premijerno u Beogradu su prikazani i [evroletovi modeli Traksa, Malibu, Kruz karavan. Tu su i donekle korigovani Spark i Kamara. - Prodaja Trakse u Srbiji po~iwe od 1. aprila. Po~etna cena je 16.399 evra za model 1.6 od 115 kowskih snaga, sa predwom vu~om, klimom i dodatnom opremom. Kruz ko{ta 12.669

evra, Aveo 9.760 i Spark 7.999. Cene su ono {to na{e kupce najvi{e zanima, a mi im nudimo pristupa~ne i kvalitetne automobile smatra Mile Ivkovi}, regionalni menaxer [evrolet vozila. Opel i [evrolet vozila u svim centrima u Srbiji imaju obezbe|en servis. Kako ka`u disrtibuteri, kupci su uglavnom zadovoqni i nemaju pritu`bi, a automobili imaju petogodi{wu garanciju. - [evrolet je brend koji za ulo`eni novac, daje mnogo. Na{i automobili su pre svega bezbedni, svi imaju pet zvezdica, osim

Sparka sa ~etiri zvezdice. Za srpsko tr`i{te najatraktivniji su Kruz iz C segmenta, koji izgleda jo{ ve}i, ali i Aveo, B segment, u trenutku servisirawa bio je najbezbedniji automobil, ima maksimalnu opremu i vrlo je bezbedan potvr|uje Miroslav Vrcin, [evroletov develop menaxer. Z. J.

INTERAUTO TRADE

EKSTRA AKCIJA

SERVISIRAWA VOZILA

CENE SERVISIRAWA CENE SERVISIRAWA

OPEL VOZILA

CHEVROLET VOZILA

SPARK 0.8 --- 5.990 din AVEO 1.2 --- 6.990 din CRUZE 1.6 --- 9.190 din cene su sa PDV-om

U cenu servisirawa ura~unati motorno uqe, filter uqa, goriva, vazduha, rad i PDV, kao i besplatan pregled, dijagnostika i prawe vozila. ponuda se odnosi na vozila van garantnog roka. Telefoni: 032/382-192, 032/380-000

ASTRA H 1.4 - 6.090 din ASTRA G 1.4 - 6.490 din CORSA C 1.2 - 6.190 din ASTRA G 1.7 - 7.490 din CORSA D 1.2 - 6.190 din VECTRA C 2.0 - 8.790 din

cene su sa PDV-om


38

TEHNIKA

PETAK 29. MART 2013. GODINE

PREPORUKA SEDMICE

GIGASET - NEMA^KI KVALITET I NA SRPSKOM TR@I[TU dravo [umadinac, kako je, {ta ima novo u na{em mestu? Pi{em ti iz Nema~ke, jer mi Zvonko re~e da ti sa telefonom ne{to nije uredu. Za{to ne uzme{ neki drugi? Evo ovi Germani, radan i pametan narod, smisli{e telefone dobre kao ona tvoja duweva~a. Gigaset mu ime i ima vi{e sorti, ko jabuka u na{oj wivi. Mawi, ve}i, sla|i, kiseliji, za svakog po ne{to. Ja sam sebi kupio dva, neka i deca imaju svoj kada pri~aju sa bakom u selu. Ima oznaku bog te kao da je hibridni kukuruz, Gigaset A410. Stavio sam i slike da vidi{ i da se divi{ dok ne bude{ i ti kupio. Vidi samo ekran, kada neko pozove i on zasvetli kao Petrijine (one lepotiwe) o~i da me gledaju. A i napravi{e ga tako da mi nao~are ne trebaju da vidim ko zove. Dugmi}i veliki kao dugme od ko{uqe, nema da proma{i{ nikad kad nekog zove{, mekani i prijatni za dodir kao ko`a mlade devojke.. he he. A zvuk {ta o wemu re}i, kad pri~am sa nekim okre}em se, jer

Z

mislim da je sa mnom u prostoriji a ima i jedna mnogo dobra stvar {to oni zovu “slobodne ruke�, stisne{ jedno dugme i mo`e{ na cirkularu da se~e{ drva i pri~a{ sa mnom, a telefon stoji negde pored tebe. [to ima domet, slobodno mo`e{ da ga stavi{ u xep od ko{uqe i ode{ kod Miroslava u kafanu, sedi{ pije{ sa momcima i odgovara{ na pozive. A i ne zra~i ko ovi ostali, mnogo pametan telefon, ~im ne pri~a{ on se sam iskqu~i i kad te neko pozove sam ukqu~i. Imenik, celo selo da stavi{ u wega. ^uo sam da u Srbiji neka velika kompanija, ~ini mi se da se zove PC Centar, pribavqa te telephone, a da kod tebe u mestu prodaje firma Uspon. Idi odmah kupi jedan, da se ispri~amo ko qudi, ba{ sam se u`eleo da ti ~ujem glas, a bogami i one tvoje duweva~e. Ostaj mi zdravo, pa da slu{awa.. Kao i kvalitetan rod... vredi - GIGASET

marketing 032/342-276

Na osnovu ~lana 13. stav 2. Pravilnika o kriterijumima i postupku dodele sredstava za finansirawe potreba u oblasti sporta ("Sl. list grada ^a~ka" broj 1/2013, 2/2013 i 7/2013), Gradsko ve}e grada ^a~ka raspisuje

JAVNI KONKURS ZA DODELU SREDSTAVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA KOJIMA SE OSTVARUJE OP[TI INTERES U OBLASTI SPORTA NA TERITORIJI GRADA ^A^KA U 2013. GODINI 1. Predmet ovog konkursa je dodela sredstava sportskim organizacijama za realizaciju programa kojima se ostvaruje op{ti interes u oblasti sporta na teritoriji grada ^a~ka u 2013. godini.

12) periodi~na testirawa, sakupqawe, analiza i distribucija relevantnih informacija za adekvatno zadovoqavawe potreba gra|ana u oblasti sporta na teritoriji grada ^a~ka, istra`iva~ko-razvojni projekti i izdavawe sportskih publikacija; 13) unapre|ivawe stru~nog rada u~esnika u sistemu sporta sa teritorije grada ^a~ka i podsticawe zapo{qavawa visokokvalifikovanih sportskih stru~waka i vrhunskih sportista; 14) racionalno i namensko kori{}ewe sportskih sala i sportskih objekata u javnoj svojini, kroz odobravawe wihovog kori{}ewa za sportske aktivnosti i dodelu termina za trenirawe u~esnika u sistemu sporta;

3. Raspodela sredstava vr{i se na osnovu slede}ih kriterijuma: - ranga takmi~ewa; - postignutih rezultata; - broja takmi~ara u redovnom sistemu takmi~ewa; - tro{kova takmi~ewa.

2. Pravo na dodelu sredstava sportske organizacije mogu ostvariti za: 4. Osnovni uslovi za dodelu sredstava su: 1) podsticawe i stvarawe uslova za unapre|ewe sporta za sve, odnosno bavqewa gra|ana sportom, posebno dece, omladine, `ena i osoba sa invaliditetom; 2) organizaciju sportskih priredbi od posebnog zna~aja za grad ^a~ak; 3) sportski razvoj talentovanih sportista i unapre|ewe kvaliteta stru~nog rada sa wima; 4) u~e{}e sportskih organizacija sa teritorije grada ^a~ka u klupskim takmi~ewima; 5) pred{kolski i {kolski sport; 6) delatnost organizacija u oblasti sporta ~iji je osniva~ ili ~lan grad ^a~ak; 7) aktivnosti sportskih organizacija, sportskih dru{tava, udru`ewa, granskih i teritorijalnih sportskih saveza na teritoriji grada ^a~ka od posebnog zna~aja grad ^a~ak, u zavisnosti od toga da li je sportska grana od zna~aja za grad ^a~ak koja je kategorija sportske grane, koliko sportista okupqa, u kojoj meri se unapre|uje stru~ni rad, u kom rangu takmi~ewa sportska organizacija u~estvuje i u kojoj meri se pove}ava obuhvat bavqewa gra|ana sportom; 8) unapre|ewe za{tite zdravqa sportista i obezbe|ivawe adekvatnog sportskozdravstvenog obrazovawa sportista, posebno mladih, ukqu~uju}i i antidoping obrazovawe; 9) stipendirawe za sportsko usavr{avawe kategorisanih sportista, posebno perspektivnih sportista; 10) spre~avawe negativnih pojava u sportu; 11) edukacija, informisawe i savetovawe gra|ana, sportista i ostalih u~esnika u sistemu sporta o pitawima bitnim za odgovaraju}e bavqewe sportskim aktivnostima i delatnostima;

- da je sedi{te podnosioca Programa na teritoriji Grada, - da je podnosilac Programa osnovan u skladu sa propisima kojim je ure|eno wegovo osnivawe; - da se Program realizuje na teritoriji Grada. 5. Pravo na dodelu sredstava nemaju sportske organizacije kojima su sredstva za realizaciju programa kojima se ostvaruje op{ti interes u oblasti sporta na teritoriji grada ^a~ka u 2013. godini ve} dodeqena. 6. Konkursnu dokumentaciju sportske organizacije mogu preuzeti na pisarnici Gradske uprave grada ^a~ka, na {alteru broj 8 ili na sajtu www.cacak.org.rs (prijava i Pravilnik). 7. Konkurs je otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u listu "^a~anski glas". 8. Prijave na konkurs, u zatvorenoj koverti, dostaviti na adresu: Gradsko ve}e grada ^a~ka - Komisija za sport, ul. @upana Stracimira broj 2, sa naznakom "NE OTVARAJ - PRIJAVA NA KONKURS". PREDSEDNIK GRADSKOG VE]A mr Vojislav Ili}


39

OGLASI

PETAK 29. MART 2013. GODINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

HITNO PRODAJEM DVOSOBAN STAN NA BEDEMU 3. SPRAT, GAS, U DOBROM STAWU, POVOQNO STANOVI MEWAM ili prodajem apartman 31.5 m2, 3. sprat, CG, terasa, lift. Zgrada gra|ena 2007.godine, nalazi se iznad pijaca u Vrwa~koj Bawi. Prodaje se kompletno name{ten. Mogu}a zamena za stan u ^a~ku, mawi, dvosoban. P- 37 m2, Hotel Morava, 3. sprat, CG, terasa. Cena 24.000 eura P-46 m2, ulica Nemawina, CG, terasa, lift. P-40 m2, centar, 5. sprat, CG, lift. P-40 m2, Avenija 2, CG, lift. Cena 18.000 eura. P-55 m2, 1. sprat, starija gradwa, centar. Cena 20.000 eura P-55 m2, Q.Kej, nov, useqiv od 01.07.2013, dve spava}e sobe, lift, terasa. Cena 38.500 eura / sa PDV / P-58 m2, ulica Svetog Save , 1. sprat, CG, terasa, lift. Cena 34.000 eura P-63 m2, 3. sprat, dvoiposoban, CG, kod {kole Filip Filipovi}. Cena 28.000 eura P- 62 m2, ulica Svetog Save, 9. sprat, lift, CG, terasa. Cena 32.000 eura P- 28 m2, nov, 2. sprat, gas, {iri centar. Cena 15.000 E P- 26 m2, nov, 3. sprat, CG, centar. Cena 23.000 E /PDV/ P- 30 m2, noviji, 4. sprat, CG, H.Morava. Cena 22.000 E P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej. Cena 23.000 E P- 38 m2, 3. sprat, CG, lift, Avenija 1. Cena 26.000 E P- 34 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 25.000 E P- 34 m2, 4. sprat, CG, lift, centar. Cena 22.000 E P- 36 m2, 6. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 25.000 E P- 45 m2, 2. sprat, CG, Nemawina. Cena 33.000 E P- 43 m2, 4. sprat, TA, Centar. Cena 29.000 E P- 46 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 29.000 E P-45 m2, 5. sprat, CG, Medicinska {kola.Cena 23.000 E P- 50 m2, 1.sprat, TA, Balkanska. Cena 27.000 E P- 52 m2, 3. sprat, gas, centar. Cena 34.000 E P- 52 m2, 6. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 31.000 E P- 52 m2, 6.sprat, CG, lift, Kalu|erice. Cena 34.000 E P- 55 m2, 4. sprat, CG, lift, Q.Kej. Cena 36.000 E

P- 57 m2, 3. sprat, CG, centar. Cena 40.000 E P- 58 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 33.000 E P- 63 m2, 1. sprat, TA, Hotel Morava. Cena 40.000 E P- 60 m2, nov, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 E P- 60 m2, 4. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 42.000 E P- 66 m2, 1. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 45.000 E P- 69 m2, 4. sprat, CG, Avenija 1. Cena 45.000 E P- 68 m2, 1. sprat, gas + gara`a, centar. Cena 47.000 E P- 70 m2, 2. sprat, CG, lift, Q. Kej. Cena 47.000 E P- 77 m2, 4. sprat, CG, lift, Centar. Cena 50.000 E P- 76 m2, 5. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 42.000 E P- 75 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 47.000 E P- 80 m2, 4. sprat, CG, Q.Kej. Cena 47.000 E P- 92 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 70.000 E P- 80 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 70.000 E / PDV / P- 83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 E P- 77 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 65.000 E /PDV/ P- 103 m2, 1. sprat, dupleks, cg, Nemawina. Cena 80.000 E P- 120 m2, 3. sprat, dupleks, CG, Hotel Morava. Cena 75.000 E P-25 m2, 1. sprat, TA, Alvaxinica / name{tena ili nename{tena/ .Cena dogovor. P- 23 m2, 1. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 19.000 E. P- 28 m2, 5. sprat, TA /gas/, Hotel Morava. Cena 19.000 E P-38 m2, VP, CG, terasa, Avenija 1. Cena 25.000 E P-35 m2, 4. sprat, TA, Q. Kej. Cena 22.000 E P- 40 m2, 4. sprat, CG, terasa, centar, renoviran sa name{tajem. Cena 36.000 E P-48 m2, 4. sprat, CG, terasa, Nemawina. Cena 28.000 E P-45 m2, VP, nov / u izgradwi, useqiv u maju /, centar 800 e/ m2. Povra}aj PDV. P-47 m2, 2. sprat, CG, ulica Obili}eva, noviji . Cena 36.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2,

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE

STANOVI name{ten. Cena 32.000 E P-57 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2. Cena 32.000 E P-52 m2, 3. sprat, TA, terasa, Qubi} kej. Cena 28.000 E P-54 m2, 9. sprat, CG, terasa, lift, centar. Cena 31.000 E P-58 m2, 7. sprat, CG, terasa, lift, Qubi} kej / pogled na Moravu /. Cena po dogovoru P-65 m2, 1. sprat, CG, terasa, renoviran, Hotel Morava. Cena 45.000 P-50 m2, 4. sprat, gas, terasa, noviji / sa stvarima /, Hotel Morava. Cena 32.000 E P-60 m2, 4. sprat, CG, nov, Balkanska. Cena 33.000 E P-90 m2, CG, lift, terasa, gara`a, Hotel Morava. Cena 53.000 E KU]E P- 92 m2, plac 5 a, {kola R.Mitrovi}. Cena 50.000 E P- 120 m2 / P+PK/ , plac 2 ara, Obili}eva. Cena 50.000 E P- 70 m2, plac 4.13 ari, Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000 E P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha / vo}wak, {uma /, Teo~in. Cena 15.000 E P- 100 m2 /P + 1 /, plac 12 a, Prijevor. Cena 18.000 E P- 30 m2, plac 25 a. Trnava. Cena 11.000 E P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari, Qubi}. Cena 80.000 E LOKALI P- 20 m2, nov, centar, CG. Cena 30.000 E P- 25 m2, Car Lazar, CG. Cena 22.000E P- 71 m2 /P+1/, centar, plac 1 a. Cena 80.000 E P- 134 m2, dva nivoa, cg, Nemawina. Dogovor. P- 105 m2 /SU+PRIZ/, CG, H.Morava. Cena 60.000 E P- 49 m2, Alvaxinica, CG. Cena 38.000 E P- 61 m2, Hotel Morava, CG. Cena 45.000 E / PDV/ P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena 20.000 E PLACEVI P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 70.000 E P- 40 a, kod Bolnice. Dogovor P- 1 ha, 10 a, Preqina / kru`ni tok/. Dogovor. P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa glavnog puta. Cena 400 e/ar

P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-33 m2, 5.sprat, CG, B.Jankovi}, nov. Cena 21.000 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-48 m2, 12. sprat, CG, Vinara. Cena 26.000 eura P-49 m2, VP, Hotel Morava. Cena 25.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000 eura P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura

KU]E P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura


40

LU^ANI

MALI OGLASI PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, UKWI@EN POSLOVNO STAMBENI OBJEKAT U TRNAVI (kod Trnavske reke uz regionalni put) 600 m/2, NA DVA NIVOA, POGODAN ZA SVE DELATNOSTI I ZA STANOVAWE. Telefon: 032/221400, mob. 064/12-41806, preko celog dana. NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM garsoweru kod Vojnog odseka, povr{ine 26 m2, 1. sprat, EG. Cena 21.000 eura. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM garsoweru sa CG u Nemawinoj ulici, 6. sprat, lift, povr{ine 19 m2. Tel. 064/ 158- 9-363 PRODAJEM novu, odmah useqivu garsoweru P- 29 m2, 3. sprat, lift, CG, Avenija 2. Tel. 064/158-9- 363 PRODAJEM jednosoban stan u Pri{tinskoj ulici , P- 37 m2, 2. sprat. Cena 24.000 E. Tel. 063/691-761 PRODAJEM jednosoban stan P- 37 m2, 3. sprat, CG, kod Hotel Morave. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan u dobrom stawu kod Hotel Morave, CG, terasa. Cena 24.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM jednosoban stan , 4. sprat, CG, fin raspored, u blizini Medicinske {kole. Vredi pogledati. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM jednosoban stan Skopska 4. sprat, CG, povr{ine 30 m2. Cena 19.500 eura. Tel. 032/ 348-927 PRODAJEM jednosoban stan u centru ^a~ka, Gradsko {etali{te. Cena po dogovoru. Tel. 066/ 366-235 PRODAJEM dvosoban stan kod Hotel Morave, noviji, sa name{tajem. Cena 25.000 E. Tel. 064/317 -1 701 PRODAJEM dvosoban stan na Alvaxinici, bez posrednika, 2. sprat, ima lift. Tel. 060/ 506-5-511 PRODAJEM dvosoban stan

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735 IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR, POVR[INE 250 m/2, U STROGOM CENTRU GRADA. MOBILNI: 063/609 784. 40 m2 u Aveniji 2, CG, lift, terasa. Povoqno. Cena 18.000 eura. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM dvosoban stan 46 m2 u Nemawinoj ulici , kod {kole M.Pavlovi} . Tel. 011/ 237-9-031, 061/ 2916-355 PRODAJEM dvosoban stan 53 m2 sa gara`om u Beogradu, ulica Suboti~ka. Tel. 063/ 743-5-546 PRODAJEM dvoiposoban stan P- 57 m2, odmah useqiv u Qubi}skoj ulici, dogovor. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM nov dvoiposoban stan P- 52 m2 na Alvaxinici, 3. sprat. Cena 30.000 eura. Tel. 064/ 158 -9 -363 PRODAJEM renoviran trosoban stan P- 78 m2 na 1. spratu, stari Autoprevoz, CG. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM trosoban stan kod {kole Filip Filipovi}, 3. sprat, CG, terasa. Cena 28.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan, 4. sprat, gas, name{ten, kod Hotel Morave. Cena 33. 000 E. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan kod Medicinske {kole, povr{ine 76 m2, 2 sprat, CG, 2 terase, podrum. Cena 47.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan u centru grada, P- 75 m2 sa CG, povoqno. Tel. 064/ 1589-363 PRODAJEM trosoban stan P-68 m2 sa CG, u Nemawinoj ulici, 3. sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM trosoban stan P- 69 m2, nov, 2. sprat, CG, lift, Alvaxinica, kod Merkatora. Tel. 060/ 349-8490 PRODAJEM stan u strogom

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana centru 53 m2, kod Solida, gleda na Tempo. Cena 33.000 eura. Tel. 061/ 115 -9 863 PRODAJEM stan, ulica Svetog Save ,1 sprat, CG, povr{ine 62 m2. Cena 46.000 eura. Tel. 032/ 348-927 PRODAJEM stan P-30 m2, novija gradwa, 2. sprat, u {irem centru. Cena 21.000 eura. Tel. 063/ 691- 761 PRODAJEM nov stan 62 m2, dupleks, centar, odmah useqiv, CG, terasa. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM nov, odmah useqiv stan P-50.50 m2, u Qubi}skoj ulici, povoqno. Tel. 064/158- 9 -363 PRODAJEM stan od 46 m2 u Dubrova~koj ulici, 3 sprat, CG. Cena 35.000 eura. Tel. 228-457 PRODAJEM nov stan P- 60 m2 u Balkanskoj ulici, CG, cena 33.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan u ^a~ku, u ulici B. Jankovi}, 42 m2. Tel. 062/ 200-482 PRODAJEM stan 36 m2, centar, 4. sprat, lift, CG. Cena 24.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan u U~iteqskoj od 64 m2, bez posrednika. Tel. 063/ 844-2-791 PRODAJEM stan 27 m2, strogi centar grada, Gradsko {etali{te. Cena dogovor. Tel. 066/ 366- 235 PRODAJEM povoqno stan 30 m2 u blizini R. Po{ti}, CG. Cena 19.500 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan 75 m2, 1 sprat, CG. Cena 50.000 eura. Tel. 060/ 348-9-270, 032/ 228-457 PRODAJEM stan 37 m2, 3. sprat, CG, renoviran, bez posrednika. Tel. 063/ 7350-260 PRODAJEM nov stan P- 38 m2 kod {kole Milica Pavlovi}, 3. sprat. Cena 25.500 eura. Tel. 032/344630 PRODAJEM stan 62 m2, centar, 2. sprat, CG, pogodan za poslovni prostor. Cena 50.000 eura. Tel. 032/ 349-849 PRODAJEM stan P- 65 m2 kod Hotel Morave, 1. sprat. Cena 34.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan u strogom

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 MU[KARAC, 44 GODINE, UGOSTITEQSKI RADNIK, STAMBENO OBEZBE\EN / SA STANOM U U@EM CENTRU / KULTURAN, SPORTSKI GRA\EN, TRA@I ISKRENU @ENSKU OSOBU DO 37. GODINA, PO MOGU]STVU ZAPOSLENU, ISKQU^IVO RADI BRAKA. TEL. 064/ 1298633 PRODAJEM dve ku}e posebne stambene jedinice od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Povoqno. Vredi pogledati. Tel. 063/ 843-0-214 centru kod [ipada, 53 m2, tapija. Cena 33.000 eura. Tel. 061/ 115-9-863 PRODAJEM stan P- 42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska, bez posrednika. Tel. 063/ 7350-260 PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2 ara placa kod bioskopa Prag. Tel. 064/ 139-4-468 PRODAJEM dve ku}e u Atenici od 70 m2 i 90 m2. Cena 38.000 eura. Tel.348927 PRODAJEM ku}u P- 70 m2 na 4.75 ari placa u blizini {kole Tanasko Raji}. Cena 36.000 eura. Tel. 064/1589-363 PRODAJEM staru ku}u sa 1.5 ari placa u strogom centru grada. Tel. 063/8033-676 PRODAJEM ku}u u Pigovoj 11/2, kod Parka, odmah useqiva. Tel. 345-543 PRODAJEM ku}u P- 70 m2 na 4 ara placa u blizini Belvija. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u od 100 m2 u Ko{utwaku, preko puta Muzi~ke {kole. Tel. 064/ 864-7-271 PRODAJEM ku}u P- 80 m2 na 5 ari placa u Atenici. Cena 17.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM 2 ku}e sa imawem, u Pakovra}u, asfaltni prilaz. Vredi videti. Tel. 064/ 196-4-705 PRODAJEM dve ku}e - posebne stambene jedinice od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Povoqno. Vredi pogledati. Tel. 063/ 843- 0- 214 PRODAJEM seosko doma}instvo sa 60 ari zemqe, u Trnavi. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u u varo{ici u Kotra`i, sa 2 objekta, 40 ari placa, vo}wakom, {umom i livadom. Zainteresovani se mogu javiti direktno vlasniku na broj 0033604179475 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u. Tel. 060/ 558-9296 PRODAJEM vikendicu u Grabu, 80 m2, 46 ari placa sa 220 stabala {qiva i su-

PETAK 29. MART 2013. GODINE

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG JEZIKA ZA OSNOVCE - ^ASOVI GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE. 065/2004-115 Marija PRODAJEM malo kori{}enu fiskalnu kasu Galeb MP 55 sa GPRS. tel:060/388-22-99 PRODAJEM STAN DVOIPOSOBAN, 60M2, SOLITER „PROSVETA“, POVOQNO, BEZ POSREDNIKA. 063/611-497 OD 17-20 ^ASOVA. {arom. Cena 18.000 eura. Tel. 062/ 891-3-191 PRODAJEM poslovni prostor 200 m2 i 10 ari placa u Preqini. Tel. 061/111-6439. PRODAJEM poslovni objekat u Bajinoj Ba{ti u glavnoj ulici / kod Zelene Drine /, ukupne povr{ine 170 m2 na 6 ari placa. Tel. 064/ 5046-107 PRODAJEM lokal P- 30 m2, centar - Solid. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM povoqno wivu od 98 ari, u Viqu{i / 4 km od ^a~ka /, ispred puta, asfalt, naspram firme Precision. Tel. 064/ 939-8260 NEKRETNINE - IZDAVAWE - POTRA@WA IZDAJEM poslovni prostor 200 m2 i 10 ari placa, Preqina. Tel. 061/1116-439. IZDAJEM poslovno-magacinski prostor, magacin, hala, ^a~ak- Kru`ni put, povr{ine 280 m2, kancelarije 100 m2, plac 15 ari, ulaz direktno sa kru`nog puta. Tel. 063/ 885-2-977 IZDAJEM poslovni prostor od 80 m2, strogi centar, parking, povoqno. Tel. 064/ 102-2-759, 032/ 226417 IZDAJEM magacin sa 3 kancelarije, kod Hotel Morave, P- 180 m2. Cena dogovor . Tel. 063/ 429-704 IZDAJEM lokal u ^a~ku. Tel. 064/ 119-5-903 IZDAJEM lokal 18 m2, parking iza Doma kulture, povoqno. Tel. 063/ 381950 IZDAJEM lokal od 50 m2 u ^a~ku, pogodan za sve vrste delatnosti. Povoqno. Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM lokal u ulici Dragi{e Mi{ovi} 125, povr{ine 20 m2. Cena po dogovoru. Tel. 032/ 826-943, 064/ 450-3-085, 060/0826-585 IZDAJEM name{tenu gar-

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/8617 988 STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski.

soweru na Qubi} keju, ulica Danice Markovi} br. 80, 2. sprat, centralno grejawe. Tel. 064/ 829-2-725, 354285 IZDAJEM ku}u u Qubi}u kod zelene pijace. Tel. 064/ 842-3-736 IZDAJEM wivu 1.32 ha, potes Obre`. Tel. 064/ 535-4-453 IZDAJEM ku}u P-35 m2 kod zelene pijace u Qubi}u. Tel. 064/ 842-3-736 IZDAJEM nename{ten stan od 45 m2, u Nemawinoj ulici, kod O[ Milica Pavlovi}, parno grejawe, cena povoqna. Tel. 064/ 993-4038 i 032/ 345-738 IZDAJEM stan od 52 m2 u ^a~ku, B.V.Karaxi}a 19/32, nename{ten, sa parnim grejawem i kablovskom. Tel. 558-9-112 IZDAJEM trosoban name{ten stan kod R. Mitrovi} {kole, parno grejawe, kablovska, telefon. Cena 80 eura. Tel. 069/ 129-1-528 IZDAJEM sobu za studente i |ake , blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/ 977-0228 IZDAJEM sobu za dve u~enice, sa upotrebom kuhiwe i kupatila. Tel. 343-871 IZDAJEM sobe za u~enice u blizini Medicinske {kole. Za sve informacije telefon 032/ 373- 624 IZDAJEM dvosoban poluname{ten stan- ku}a, sve je odvojeno, poseban ulaz. Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM stan u u strogom centru , odmah useqiv. Tel. 061/ 115-9-863 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM prazan jednosoban stan u zgradi u Nemawinoj u ^a~ku. Tel. 063/ 844-2-574 IZDAJEM stan i lokale u ^a~ku, u Qubi}skoj 50. Tel. 032/343-667, 065/ 610-7999 IZDAJEM u strogom centru name{tenu kancelariju, telefon, mokri ~vor, povoqno. Tel. 064/ 102-2-759, 032/ 226-417 IZDAJEM nov prazan dvosoban stan, CG, klima, lift, na du`i vremenski period. Tel. 064/ 148-6-958 IZDAJEM dvosoban nename{ten stan, poseban ulaz, nova gradwa, ku}a. Tel. 332-671


IZDAJEM name{tenu garsoweru sa parnim grejawem, ulica Sin|eli}eva 83/1. Tel. 700-957, 063/ 700-0-425 IZDAJEM name{ten stan 64 m2 u U~iteqskoj ulici. Tel. 063/ 844-2-791 CRNA GORA, BAR, [u{aw, izdavawe privatnog sme{taja - soba, blizu pla`e. Tel. 38230350562 KUPUJEM stan do 40 m2, u`i centar, bez centralnog grejawa, do tre}eg sprata. Tel. 060/ 328-3892, 061/ 289-2-516 KUPUJEM stan bez posrednika, prednost nova gradwa. Tel. 063/ 815-0297 KUPUJEM mawi jednosoban stan, uslov CG i lift, bez posrednika. Tel. 063/ 220-808 KUPUJEM ku}u u gradskoj zoni, iskqu~ivo od vlasnika. Zvati posle 13 ~asova. Tel. 063/ 873-5-576 PLACEVI - PRODAJA PRODAJEM plac 15 ari u Miokovcima, na placu objekat od 10 m2, struja, voda. Mo`e zamena za auto. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM plac u Qubi}u, 5.5. ari. Tel. 061/ 111-6-439 PRODAJEM placeve od 4 ara i 30 ari, 100 m posle kamenog mosta u Trbu{a-

41

OGLASI

PETAK 29. MART 2013. GODINE

nima. Tel. 061/ 110-5134 PRODAJEM plac u Loznici, 15 ari, vo}e, pomo}ni objekat. Cena 3.500 eura. Tel. 062/ 891-3-191 PRODAJEM plac u ^a~ku, 13. ari, Atenica, Novo naseqe. Povoqno. Tel. 062/755-020 PRODAJEM plac 25 ari u Preqini. Tel. 064/ 1268-507 PRODAJEM plac u ^a~ku, kod Trnavske reke, 5 ari. Tel. 064/674-7-030 IZDAJEM plac od 15 ari sa objektom od 80 m2, kompletna infrastruktura, pogodan za stovari{te, auto-otpad, strugare itd. Cena povoqna. Mo`e na du`i period. Tel. 064/ 250-7-493 RAZNO PRODAJEM visoko kalemqene sadnice kajsije, podloga xenarika. Sadnice su vrhunskog kvaliteta, tolerantne na mrazeve / novosadske selekcije / . Tel. 064/ 305-8-984 PRODAJEM Virxinija duvan , ekstra kvalitet, blag, sitno se~en. Tel. 064/ 413-9-346 PRODAJEM Virxinija duvan, ekstra kvaliteta. Tel. 064/ 401-2-491 PRODAJEM ARONIJU mati~ni sok. Tel. 062/ 805-6-900, 032/ 344-840

PRODAJEM razne motore , reduktore, ventilatore, kompresor, CO 2 aparat. Tel. 032/ 367-657 PRODAJEM razne bicikle. Mo`e zamena. Tel.353-016, 063/ 749-4846 PRODAJEM motornu testeru Stil 041. Tel.353016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM crevo za vodu 50 m na kalemu.Tel. 064/ 995-0-345 PRODAJEM biciklu sa 21 brzinom Skot. Cena 175 E. Mo`e zamena za laptop. Tel. 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM Maunt bike. Tel. 063/ 801-0-511 PRODAJEM agregate. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM pe} na ~vrsto gorivo BUDERUS 4000 kcal/h, 70/55/40 m3. Cena 10.000.00. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM industrijsku ma{inu za {ivewe ko`e i krzna. Ispravna, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 6. kg. Cena 48 E. Mo`e zamena. Tel. 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM be`i~ni telefon Panasonik. Cena 15 E. Mo`e zamena. Tel. 353-016, 063/ 749-4846. PRODAJEM dvori{ne prenosive su{ilice za ve{. Telefon: 374-125.

Prodajem ku}u od 150 metara kvadratnih i 16 ari placa u Lipova~kim {umama, blizu motela [ari}. Telefon: 063 84 30 203

PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964 PRODAJEM toplotne pumpe snage 8-90 kv , solarni kolektori, fotonaponski paneli, hibridni solarni paneli. Tel. 062/ 108-0276, 032/ 741-582 PRODAJEM razne delove za Opel Kadet Kocku. Mo`e zamena. Tel.353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM galeriju za Opel Korsu. Tel. 032/ 334- 218, 064/ 201-8845 PRODAJEM kvalitetnu belu ~ipku, {irine 5 cm. Povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM polovnu ugaonu garnituru. Tel. 063/ 817-3-301 PRODAJEM pult drveni, du`ine 2 m. Tel. 064/ 255-1-457 PRODAJEM rashladnu vitrinu Soko, du`ine 1.5 m. Tel. 064/ 255-1-457 PRODAJEM dva nova, lepa balu~ana }ilima. Tel. 032/ 374-057 PRODAJEM neonke za kvarcovawe lica i tela 80-100 W, cena 9 e / komad. Mo`e zamena. Tel.353-016, 063/ 749-4846 PRODAJEM `i~ano staklo 9 E / m. Tel. 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM mobilni telefon Soni Erikson 770. Cena 30 E. Te. 353-016, 063/ 749-4-846. PRODAJEM satelitski tawir sa motorom i pozicionerom. Cena 90 E. Tel.353-016, 063/749-4846 PRODAJEM internet domen gornjimilanovac.org. Cena 3000 eura. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM internet domen cacak.financial. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM internet domen borac.football. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM fiskalnu kasu SHARP ER-A 277S. Tel. 064/ 255-1-457 PRODAJEM vagu Libelinu. Tel. 064/ 255-1-457

PRODAJEM metalne police za vo}e i povr}e. Tel. 064/ 255-1-457 PRODAJEM magnetnu traku za fitnes sa 8 brzina. Cena 120 E. Mo`e zamena za laptop. Tel.353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM zvu~ne kutije Jamma 200 v, 1.par. Cena 100 E. Mo`e zamena za laptop. Tel.353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM risiver satelit Optiboks. Tel. 353016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM ovce IL DE FRANCE, sa papirima. Tel. 064/ 913-6-902 PRODAJEM hranu za pse i ma~ke, mlevena piletina i junetina, izuzetnog kvaliteta. Cena 60 din / kg. Tel. 060/ 536-7-852 PRODAJEM 4 m3 jasenovih i bagremovih drva. Tel. 064/ 417-5-628 PRODAJEM suva drva. Tel. 556-1-495 PRODAJEM drva za ogrev, nisu cepana. Tel. 064/ 134-8-236 PRODAJEM ve}u koli~inu bagremovih direka , pogodnih za malinu i kupinu. Cena po dogovoru. Tel. 064/ 479-4-331 PRODAJEM baliranu lucerku, 220 bala. Zvati posle 19 ~asova. Tel. 032/ 548-1- 044 PRODAJEM sadnice malina Vilamet. Tel. 060/ 695-7-770 PRODAJEM sadnice maline Vilamet. Cena 10.00 dinara komad. Tel. 065/ 699-7-579 ARMIRA^I PRODAJEM ma{inu za ispravqawe betonskog gvo`|a, za uzengije, remu za savijawe i se~ewe i se~ku. Tel. 063/ 885-2-977 KUPUJEM radio za Fiat Pandu. Tel. 032/ 334-218, 064/ 201-8-845 KUPUJEM biciklu Maunt bike do 80 eura. Tel. 061/ 110-5-134 KUPUJEM klavir, mo`e zamena za saksofon, harmoniku ili violinu. Tel. 556-1-495 KUPUJEM elemente kaqeve pe}i. Tel. 034/ 381405, 064/ 154-7-307

KUPUJEM sadnice malina Tulamin. Tel. 712-198, 061/ 723-3-080 AUTOMOBILI - PRODAJA HITNO prodajem Z - 101, 1991. godi{te, Fiatov motor, prva farba. Cena po dogovoru. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM Z-101, 1984. godi{te, plin, dobar motor, nove gume, neregistrovan. Cena 250 E. Tel. 062/ 891-3-191 PRODAJEM VW Ceddu 2005. godi{te, teretni, pre{ao 122000 kilometara. Tel. 069/ 161-0-777 PRODAJEM Fiat Scudo produ`eni, 2002.godi{te. Tel. 069/ 161-0-777 PRODAJEM Jugo 55 , 92. godi{te sa plinom, tek registrovan. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM Jugo 55, 92. godi{te, plin, registrovan do 1.10.2013. god. Tel. 063/ 844-6-387 HITNO prodajem Reno 4, u dobrom stawu. Mogu} dogovor. Tel. 065/ 695-8950 PRODAJEM Alfa Romeo 164 spark. Povoqno. Tel. 332-195 PRODAJEM Pe`o 405, registrovan, plin, dobro stawe, podiza~i, centralna. Tel. 063/ 365-271 USLUGE NADOGRADWA , oja~avawe i izlivawe noktiju sa kvalitetnim silikonskim gelovima. Zaka`ite svoj termin na broj 064/ 353-7-871 ISKUSNA medicinska sestra pomagala bi oko ~uvawa Va{e bebe. Tel. 062/ 211-827 MEDICINSKA SESTRA nudi pomo} u ~uvawu dece, starih lica i pomo} u ku}i . Tel. 065/ 668-8-319 FITNES, aerobik, sve vrste ve`bi, anticelulit vibromasa`er. Cena 1000.00 dinara mese~no. Tel. 063/ 656-973

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03


42

OGLASI / ^ITUQE

IZRADA ma{inskih cementnih ko{uqica, izvo|ewe svih gipsanih radova, postavqawe zvu~ne , termo i hidro izolacije. Izvo|ewe svih vrsta betonskih radova. Tel. 064/ 615-2-763 IZRADA traktorskih korpi , rad 100 E. Tel. 066/ 910-9-889 NAJPOVOQNIJE kwigovodstvene usluge, jedan mesec gratis, osnivawe gratis. Tel. 064/196-4-705 DOMENSKA internet obuka, uz jedan kvalitetan komercijalni domen. Tel. 060/ 558-9-296 ^ASOVI elektronike i elektrotehnike za sredwo{kolce. Tel. 060/ 558-9-296 ^ASOVI interneta i domenske industrije. Mogu}nost zarade! Tel. 060/ 558-9-296 POTREBNA usluga sa muqnom pumpom i agregat za proizvodwu struje. Tel. 065/ 465-8-132

VR[IM usluge hladne depilacije, veoma povoqno + 100% higijenski. Cele noge 600 dinara, noge do kolena 300 dinara, ruke 300 dinara, nausnice 150 dinara. Zaka`ite svoj termin. Tel. 064/ 353-7871 VR[IM usluge ~i{}ewa kancelarijskog prostora, vrlo povoqno. Tel. 032/ 375-585 BRAVARIJA GUS, aluminijumsko zavarivawe. Tel. 066/ 910-9-889

PETAK 29. MART 2013. GODINE

MARKETING 032/342 - 276

ZAPOSLEWE TRA@IM posao u butiku ili nekoj sli~noj trgovinskoj radwi. Tel. 064/ 995-0-345 TRA@IM posao u kafi}u, butiku ili prodavnici. Mogu i decu da ~uvam. Tel. 061/ 136-8-294 POTREBAN gra|evinski izvo|a~ radova na objektu u Ko{tuni}ima. Tel. 712-198, 061/ 723-3-080

SE]AWE 30. marta dava}emo pola godine na{oj dragoj mami, baki i prabaki

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

U sredu 3. aprila 2013. navr{ava se DESET GODINA od prerane smrti na{e drage i voqene majke, supruge i snaje

.

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276 SE]AWE

MILKI STOJKANOVI]

VU^ICE JAKOVQEVI]

iz Atenice

iz Qubi}a

Pola godine je pro{lo a mi se jo{ ne mirimo sa tvojim odlaskom. Hvala ti na svemu draga na{a majko. Tebe nema ali se}awe na tebe je ve~no. Tvoje }erke ZORA i CMIQA, unuci i praunuk.

Sa osmehom na licu i vedrim pogledom `ivela si veoma kratko. Vreme prolazi a ti si uvek u na{im srcima i mislima. TVOJI NAJMILIJI: DANKA, ANDRIJA, VIDOJKO i STANISAVA.

upl.

15891

Koviqka Nikoli}

Gvozden Nikoli}

30. 3. 2008 - 30. 3. 2013.

4. 4. 2003 - 4. 4. 2013.

S qubavqu i po{tovawem ]erke, unuci, praunuci

Dana 4. aprila 2013. u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu obavi}emo ~etrdesetodnevni pomen na{em dragom

VLADANU CILU PI[^EVI]U Zajedno sa rodbinom, prijateqima i kom{ijama poseti}emo wegov grob i okititi cve}em. S qubavqu uspomenu na wega ~uvaju: supruga SOWA, k}erke SMIQANA i OLGA i zet MARTIN 15896


43

^ITUQE

PETAK 29. MART 2013. GODINE

IN MEMORIAM

POMEN 1980 - 2013 33 godine

1993 - 2013 20 godina

DRAGUTIN ]IRI]

VLADETA ]IRI]

SE]AWE na na{e drage roditeqe

MILOSAV NIKIFOROVI] 31. 3. 2012 - 31. 3. 2013.

@iveo si dostojanstveno, skromno i tiho oti{ao na ve~ni po~inak. Ostavio si tragove koji se ne bri{u i dobrotu koja se ne zaboravqa. Ako je smrt ja~a od `ivota, nije od qubavi i se}awa na tebe. NADA i MILOVAN NIKIFOROVI] sa porodicom

1. 4. 2003 - 1. 4. 2013. SLAVENKA

SELAKOVI]

Sa po{tovawem i qubavqu ~uvamo uspomenu na dragog pradedu, dedu i oca. QUBINKA VASILI] sa suprugom i decom

S ponosom i qubavqu nosimo vas u na{im srcima. PORODICE SELAKOVI], JEREMI], BOJOVI]

55897

55898

25. 3. 2013. u 15,30 ~asova prestalo je da kuca srce na{e

POSLEDWI POZDRAV kolegi

POSLEDWI POZDRAV

BORIKE PAUNOVI] BORE

DEJANU VUJOVI]U

BORIKI

ro|ena Gavrilovi} Ostali smo bez podr{ke, qubavi, topline, razumevawa. Sami ali jaki, sa verom u srcima ispuni}emo sva va{a o~ekivawa.

OD KOLEKTIVA VI[EG JAVNOG TU@ILA[TVA U ^A^KU

Sin CANE i }erka SLAVICA sa porodicama

fak.

upl.

od Canovih prijateqa iz "Zlatnog Praga" RAJKO, ]E]O, ZORAN, SPALE, PEJO, PREDO, DULE, SLAVKO, MI]O, SLAVICA, QIQA, [ARAC, VIDOJKO, JELAK, AXO, DODA, LACI, TUKA i ROKI

Dana 1. aprila 2013. navr{avaju se DVE GODINE od smrti na{e drage

POSLEDWI POZDRAV dragom kolegi

POSLEDWI POZDRAV dragom kolegi

6. 4. 1989 - 6. 4. 2013. KONSTANTIN

MILICE MICE ANDRI] Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na tebe. Sa ponosom te pomiwemo. TVOJI NAJMILIJI: suprug MILAN, sin GORAN, snaha NELA, unuke ISIDORA i SOFIJA i unuk NIKOLA 15895

Ugasila se moja rodna ku}a, umro je moj bratanac

DEJANU VUJOVI]U

DEJANU VUJOVI]U

KOLEKTIV VI[EG SUDA U ^A^KU

KOLEKTIV OSNOVNOG JAVNOG TU@ILA[TVA ^A^AK

fak.

fak.

SE]AWE 2. 4. 2003 - 2. 4. 3013.

POSLEDWI POZDRAV dragom prijatequ

RADI[A PETRI]

ARSU

Zauvek }e{ biti u na{im se}awima, mislima i srcima. Uspomenu ~uvaju supruga VERA i sin IVAN 55898

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

od SALA i ZDRAVKA

ARSO CVIJOVI]

Wegova nesre}na tetka MILICA CVIJOVI] - JA]IMOVI] sa NATICOM, CALOM i BOBANOM 15892

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


44

^ITUQE

Dragom bratu

PETAK 29. MART 2013. GODINE

Preminuo je na{

ARSU

ARSENIJE - ARSO D. CVIJOVI]

POSLEDWI POZDRAV od dru{tva iz „TANGA” ZORAN, MARKO, RA[KO RAI^I], SI]O - PU[KICA, MANE, PULE, PETKO, MIRO OCOKOQA, GRABOVAC, SAFTOR, RA[KO - KQUN, OBRAD, TRIKO[, NIKOLA - BIMBO, MI[KO - PEKAR i @IKO - STRUJA fak.

1964- 2013 iz ^a~ka

Na jednoj strani nas troje, a na drugoj bolest. Izgubile smo oslonac i podr{ku supruga i oca. Zauvek beskrajno tu`ne wegove NATA[A i SARA POSLEDWI POZDRAV na{oj

U petak 21. marta 2013. godine preminuo je

RAJKI \UKOVI] 1933 - 2013

Oti{la si tiho i ne~ujno, a nama ostavila tugu i bol u srcima. Uvek }emo te voleti i ~uvati uspomenu na tvoju beskrajnu qubav, dobrotu i podr{ku.

TVOJI: suprug MO[O, }erke MILKA i QIQA, unuci MIKI, NIXO i LANE, praunuk MILO[, zetovi i snaha

Ovim putem obave{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je dana 26. 3. 2013. iznenada preminula na{a draga supruga, majka, baka, svekrva i ta{ta

SLOBODANKA ]UR^I]

BO[KO STOJANOVI] Prof. dr

iz ^a~ka ro|ena 1947.

redovni profesor u penziji Fakulteta tehni~kih nauka u ^a~ku Posledwi pozdrav uva`enom profesoru i divnom ~uveku. Sa zahvalno{}u i tugom KOLEKTIV I STUDENTI FAKULTETA TEHNI^KIH NAUKA U ^A^KU fak.

a nas ostavi da za wom ve~ito tugujemo. Sahrana drage nam pokojnice je obavqena dana 28. 3. 2013. u 14 ~asova na ~a~anskom grobqu. Zahvaqujemo se svima koji su nam se pridru`ili u ovim tu`nim trenucima i izrazili nam sau~e{}e. Neute{ni: suprug PREDRAG, sin VLADIMIR, }erka SMIQKA, unuk \OR\E, snaja DANIJELA, zet ALEKSANDAR i ostala rodbina.


45

^ITUQE

PETAK 29. MART 2013. GODINE

Na{a `eqa i tuga

SE]AWE NA

\UKI] VASA

VENTISLAVA VASILI]A VEN]A

1978 - 2004 Draga Vaske „Kad se razvi i procveta sa dvadeset i pet leta divnu ru`u iz buketa otkide nam sudba kleta”.

iz Trnave 30. 3. 1924 - 7. 5. 2011. Dragi tata, Pro{lo je skoro dve godine od kada nisi sa nama. Stiglo je jo{ jedno prole}e u na{u Bawicu, ali ni{ta nije isto kao kada si ti bio sa nama. Dani prolaze, `ivot ide daqe. Se}awe na tebe, na{e razgovore, na vreme koje smo skupa proveli ne mogu se zaboraviti, kao ni tvoja qubav i pa`wa koju si pru`ao svima. ^uvaju te od zaborava }erka MILKA, zet RADE i unuci MAJA i MARKO

Da li je to sudbina? Ili pakost, ucena, progon, qubomora, mr`wa zlih qudi. Neka ih: sti}i }e ih tvoja dobrota, qubav, iskrenost, po{tovawe... a ti sine moj }e{ uvek ostati voqena u se}awu tvojih najmilijih. TVOJI: mama DRAGICA, tata JOVAN, sestre VERONIKA i NATA[A sa porodicama

fak.

15893

Dana 3. aprila 2013. godine, navr{ava se GODINA DANA od smrti na{e drage i voqene

31. marta 2013. navr{ava se PET GODINA od kada nije sa nama na{

DRAGO PRODANOVI] 2. 4. 2001. - 2. 4. 2013. Vreme brzo prolazi, kao i ovih 12 godina od kada nisi sa nama, ali mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te nikada ne zaboravimo. Toga dana u 14 ~asova bi}emo kraj tvoga groba.

MANDELINE MACE BO@I]

DRAGI[A BO[KOVI]

TVOJI NAJMILIJI

Uvek si u na{im mislima i `ive}e{ ve~no u na{im srcima. TVOJI: suprug \URO, }erka SLA\ANA, zet DRAGAN, unuk STEFAN i unuka AN\ELA

fak.

15898

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

Dana 30. 3. 2013. godine, navr{ava se 40 dana od upokojewa

DU[ANA V. ]IRKOVI]A 1922 - 2013 Pomen }e se odr`ati u 11 ~asova na starom ^a~anskom grobqu. Supruga MILICA sa porodicom 15894

Bez tebe, ali uvek sa tobom. @ivi{ i `ive}e{ ve~no u na{im srcima i uspomenama. TVOJA PORODICA 15894

ZAHVAQUJEMO SE POGREBNOM PREDUZE]U „PERO MARI]” - ^A^AK ZA PRU@ENE USLUGE POVODOM SAHRANE NA[E MAJKE DANICE GRUJOVI] IZ LOZNICE ZAHVALNA PORODICA GRUJOVI] 15896


46

^ITUQE

PETAK 29. MART 2013. GODINE

POSLEDWI POZDRAV drugu i prijatequ

SE]AWE

ARSENIJU CVIJOVI]U

od DARKA AKSENTIJEVI]A sa porodicom 15889

ALEKSANDAR 24. 7. 1975 - 24. 7. 2013.

KOVIQKA 8. 4. 1998 - 8. 4. 2013.

MILETA 3. 4. 2012 - 3. 4. 2013.

MILENKA 15. 4. 1978 - 15. 4. 2013.

BU\EVAC iz Gorwe Gorevnice

Dana 3. aprila navr{ava se 20 godina od smrti na{eg

S po{tovawem i qubavqu najmiliji PORODICE BU\EVAC i VASOVI]

MIRKA JOVI^I]A

55886

iz Graba 1938 - 1993 Sa qubavqu, ponosom i zahvalno{}u ~uvamo uspomenu na wega. Brat dr BO[KO JOVI^I] sa porodicom.

Dana 3. 4. 2013. navr{ava se GODINA od smrti mog supruga

Dana 3. 4. 2013. navr{ava se GODINA od smrti na{eg oca

15892

Dana 2. aprila 2013. godine, obavi}emo [ESTOMESE^NI POMEN na grobqu SANTUAN PARIZIJEN u Parizu na{oj dragoj

MIJOJLI GRA^ANAC ro|ena Jovanovi} 3. 12. 1946 - 3. 10. 2012. Prerano si nas ostavila. Hvala ti za qubav i lepe trenutke provedene sa tobom. U srcu te nosimo i sa ponosom pomiwemo. Po~ivaj u miru! O@ALO[]ENI: suprug MILOVAN, k}erka GORDANA, sin GORAN, bratanice ZORICA i VIOLETA sa porodicama. 15882

Navr{ava se TRINAEST GODINA od smrti na{e drage majke, bake i ta{te

OLGE RAKETI]

MILETE BU\EVCA

MILETE BU\EVCA iz Gorwe Gorevnice Tamo daleko - iza bezbroj planina, reka i poqana, u pustoj tu|ini 3. aprila 2012. godine, ispusti svoju plemenitu du{u, a mene ostavi u suzama i bolu. Neko re~e: vreme le~i rane, pru`a utehu i donosi zaborav - mo`da nekome, al' meni ne. Hvala ti za sve trenutke provedene sa tobom, hvala ti na savetima i brizi o meni, na tvojoj podr{ci. PO^IVAJ U MIRU! TVOJA supruga ROSA sa roditeqima. 55886

31. mart 2000 - 31. mart 2013.

Dana 5. aprila 2013. navr{ava se DESET GODINA od smrti na{e drage

MILOMIRKE KAPLAREVI] Se}awem na wenu qubav, po`rtvovanost i plemenitost, ~uvaju je od zaborava K}erke PELADIJA i MILANKA sa porodicama

Toga dana u 13 ~asova na grobqu u Mr{incima poseti}emo wegov grob i obaviti pomen. Deset godina je pro{lo a uspomenu na wega ~uvaju WEGOVI NAJMILIJI 15893

55886

Dana 29. marta 2013. navr{ava se DVANAEST GODINA od kako je na{ sin jedinac zauvek oti{ao

BOGOSAV BOBAN VUJOVI] iz ^a~ka Tuga ne prestaje, bol ne prolazi. Ostavio si nas da patimo i tugujemo za tobom. Tvoji najmiliji: majka MARA i otac KUZMAN

15885

15886

SE]AWE 29. mart 2001 - 29. mart 2013

MILUTINA VU^ETI]A DRAGI[E SMIQANI]A

Bio si na{a zvezda vodiqa, podr{ka i oslonac u `ivotu. Tvoj `ivot bio je ispuwen radom i brigom za nas. Molio si se za na{e zdravqe i spasewe, ali zato znamo da to i tamo ~ini{ - kle~e}i i mole}i se pred Gospodom za na{e zdravqe i opstanak. A mi }emo se moliti Gospodu da po~iva{ u miru. TVOJI: RADOVAN, RADOJKO i DRAGANA sa porodicama.

Godine koje su pro{le nisu umawile qubav i se}awe na tebe. Uspomenu ~uvaju: suprug MIQKO, k}erka RADA, sin RADENKO, unuci RODOQUB, IVAN, NEMAWA, BRANKO i NE[O, zet MI[O, snaha MILIJANKA i ostala rodbina.

SE]AWE na dragog supruga i oca

SE]AWE 30. marta 2013. navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog supruga, roditeqa i dede

iz Gorwe Gorevnice Dragi na{,

RADOVAN DRAMLI]

29. 3. 2001 - 29. 3. 2013.

Dvanaest godina nisi sa nama. Ono {to nam nedostaje svih ovih godina je tvoja dobrota i qubav. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. TVOJI NAJMILIJI: supruga DRINKA, k}i MIRJANA i sin RADOMIR sa porodicama.

Uvek }emo sa ponosom izgovarati tvoje ime. Neka te na{e misli zagrle, neka te na{e suze poqube, neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a beskrajna qubav. JOKA, JADRANKA i RADICA sa porodicama

15890

upl.


47

^ITUQE

PETAK 29. MART 2013. GODINE

3. 4. 2004 - 3. 4. 2013.

28. marta 2013. godine navr{ilo se DESET GODINA od smrti na{eg dragog

prof. dr

STANI[E A. PAUNOVI]A akademika Se}awa ne blede. S ponosom ~uvamo uspomenu na tatin plemeniti, skromni i po`rtvovani `ivot. Supruga VERA, }erka BIQANA, sin ALEKSANDAR, unuk LAZAR i snaha SVETLANA. 15884

SE]AWE na drage roditeqe, babu, dedu, tetku i sestru

VERA SIMOVI] BILA SI OLI^EWE NAJUZVI[ENIJIH QUDSKIH OSOBINA. NEKA TE U TI[INI VE^NOG MIRA PRATI NA[A BESKRAJNA QUBAV KOJA JE JA^A OD ZABORAVA.

MILUNIKA

MILORAD

4 godine

30 godina

ZORKA FRIDRIH ro|ena Marti} 10 godina

MARTI]

Godine prolaze, a uspomenu na na{e drage sa ponosom i qubavqu ~uvaju wihovi najmiliji - porodice: MARTI], FRIDRIH, COGOQEVI], ADAMOVI], PERI] i ostala rodbina.

SUPRUG MILAN I K]ERKE MIRJANA I QIQANA 15891

15586

SE]AWE

Dana 30. marta 2013. godine, navr{ava se 40 dana od smrti moje drage sestre

U subotu 30. marta, 2013. godine, u 12 ~asova na grobqu u ^a~ku obavi}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em

majka

otac

QUBICE QUBE DA[I] ro|ena Jovanovi} bankarski slu`benik u penziji iz ^a~ka

SLAVENKA

KOSTA

1. 4. 2003 - 1. 4. 2013.

6. 4. 1989 - 6. 4. 2013.

SELAKOVI] S' qubavqu i tugom brat MILOMIR sa porodicom

Ako je smrt bila ja~a od `ivota, nije od qubavi, po{tovawa i bola koje ose}amo za vama. Hvala mama i tata za sve {to ste u~inili za nas. Va{a deca sa porodicama 15887

15885.

1. 4. 2003 - 1. 4. 2013.

SE]AWE NA PETOGODI[WICU od smrti na{ih dragih roditeqa

QUBINKU \UNOVI]U \UNU

ZORAN ALEMPIJEVI]

14. 2. 1932 - 24. 2. 2013. PORODICA 15897

SE]AWE 31. 3. 2003 - 31. 3. 2013.

DOBRI[A POPOVI] iz Prijevora Pro{lo je DESET GODINA od tvog odlaska od nas. Nisi me|u nama, ali }e{ zauvek ostati u na{im srcima i qubav prema tebi }e ostati ve~na. Nikada te ne}emo zaboraviti, tvoja }erka MIRA sa porodicom iz Nema~ke. 15883

BOSIQKA

LAZAR

30. 3. 2008 - 30. 3. 2013

6. 10. 2008 - 6. 10. 2013

KOVA^EVI]

Dragi moj sine, danas se navr{ava DESET GODINA moje patwe, tuge i bola za tobom, za sre}om mojom.

Uspomenu na wih sa ponosom i qubavqu ~uvaju: sin MILO[ i }erka GORDANA sa porodicama

Tvoja nesre}na majka DOBRILA

15887

15888

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


PETAK 29. MART 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.