28. novembar 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXII, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

Zoran Martinovi}, Nacionalna slu`ba za zapo{qavawe

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs Slobodan Jolovi}, na~elnik Moravi~kog okruga

BROJ 46

^A^AK, 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

CENA 30 DIN.

Direktor Doma zdravqa dr Aleksandar Pajovi}

strana 6.

POVOQNIJI INVESTICIONI I PRIVREDNI AMBIJENT

strana 3.

„^orba” odu{evila ^a~ane

VE^E POZITIVNE ENERGIJE I NAJLEP[IH EMOCIJA

ZA KOMBINAT U GU^I POSTOJI RE[EWE strana 19.

strana 9.

DA PACIJENTI OSETE PROMENE

Iz porodi~nih albuma Jelen super liga

strana 25.

^A^ANSKI OPAN^AR

MILAN PETROVI] SURXO strane 10. i 11.

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

„ZEBRE” GASE VATRU „ZMAJEVA” Karate

BORAC POBEDNIK PREMIJER LIGE

strana 24.


2

MARKETING

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE


3

GRAD

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

NA SEDNICI GV RAZMATRANI AMANDMANI NA PORESKE STOPE I IZMENE PRAVILNIKA ZA POMO] POPLAVQENIMA

VE]I POREZ FIZI^KIM LICIMA N

a 100. sednici Gradskog ve}a, od`anoj 26. novembra, nisu prihva}eni amandmani na predlog odluke o visini stope poreza na imovinu na teritoriji ^a~ka koje su ulo`ili odbornici Dragan Vu~eti} i Aleksandar Tanaskovi}. U jednom od amandmana predlo`eno je da pravnim licima umesto 0,4 poreska stopa bude 0,3 odsto. Kako je i Vu~eti} naveo u obrazlo`ewu dostavqenom ve}nicima, u 2015. privredni ambijent ne}e biti boqi, nego u prethodnom poslovnom periodu. Svako dodatno optere}ewe onemogu}ava privrednike da redovno izmiruju poreske obaveze. Odbornici su ulo`ili i amandman da fizi~kim licima stopa bude 0,22, a ne 0,32 odsto. - To bi se direktno odrazilo na nivo poreskog prihoda. Na osnovu izvr{enih simulacija, utvr|eno je da }e poreski prihodi od fizi~kih lica biti vi{i za {est, sedam odsto. Kada je re~ o privrednim subjektima, prose~ne prometne vrednosti su znatno ni`e ove godine, na-

ro~ito u ~etvrtoj i petoj zoni, tako da }e biti i umawewe poreza na imovinu pravnih lica i to }e stimulativno delovati na privredna dru{tva. Procena je da }e oko 30 miliona biti mawi porez na imovinu pravnih lica, a uve}awem za fizi~ka lica, prihodi u buxetu }e biti otprilike na pro{logodi{wem nivou - re~i su zamenika gradona~elnika Radenka Lukovi}a. Na sednici Gradskog ve}a prihva}en je amandman za promenu koeficijenta za utvr|ivawe poreza na imovinu pravnim subjektima za nepokretnosti obveznika koji vode poslovne kwige. Wima }e koeficijent biti korigovan u zavisnosti u kojoj se poreskoj zoni nalaze. Za prvu zonu va`i}e koeficijent jedan, a za ostale mawi. Odbornik Vu~eti} zahtevao je da u predlogu odluke bude izbrisan znak procenat, jer je su{tina u brojevima iskazanim kao koeficijentima, a ne stopama. POMO] ZA POQOPRIVREDNIKE Ve}nici su u sredu razmatrali i izmenu “pravilnika

o pomo}i za uklawawe i ubla`avawe posledica nastalih prirodnom ili drugom nezgodom”, kao i podeqenoj humanitarnoj pomo}i. Kako je objasnio {ef za pravne poslove Gradske uprave za lokalni ekonomski razvoj Vladimir Gojgi}, veliki broj poqoprivrednika ~ija su imawa stradala u poplavama nije podnelo pismene zahteve za od{tete. Po{to u gradskom buxetu ima {est miliona dobijenih od donacija za ugro`ene, svi mogu ravnopravno da konkuri{u za sredstva. Kada je re~ o humanitarnoj pomo}i, Gojgi} posebno napomiwe onu koja je stigla od Kancelarije za obnovu Vlade Srbije. - Gradska uprava za LER bila je nadle`na za evidenciju o{te}enih stambenih objekata. Doneto je 487 re{ewa, a u me|uvremenu je bilo 25 `albi za koje je postupak u toku. O{te}eni su svrstani u prvu i tre}u kategoriju. Za tre}u, ugro`eniju kategoriju Kancelarija za obnovu je uplatila 176 miliona, a za prvu 62.500.000 dinara. Kako LER nema arhitekte i gra|e-

vinske in`ewere, kategorizaciju je obavila gra|evinska komisija, koju je odredio [tab za vanredne situacije - podse}a Vladimir Gojgi}. [TA JE SULUDO? Na samom po~etku sednice ve}nik Rade Kru{~i} hteo je da uputi primedbu na prethodno zasedawe GV. Kada je malo kasnije do{ao do re~i, reagovao je na izjavu na~elnika Gradske uprave za lokalnu poresku administraciju Du{ka Savkovi}a. Savkovi} je pre sedam dana

~a~anskim medijima izjavio da je ove godine predlo`eno vi{e poreskih zona i pomenuo da je Kru{~i} predlo`io i {estu zonu na rubnom podru~ju. - To bi automatski povuklo cene iz najopremqenije zone, {to bi bilo suludo i nema razloga.. - nastavio je Savkovi}. Sporna re~ za Kru{~i}a bila je suludo i upitao je da li je suluda konstatacija da Cagawe ne pripadaju Ov~ar Bawi, da ^a~ak ima Ibarsku magistralu. Na kraju Kru{~i} je pomenuo i slu~aj bahatog op-

ho|ewa na~elnika prema stranci koja ga je u kancelariji zatekla sa podignutim nogama na stolu... „To nije istina”, demantovao je Savkovi}. Kru{~i}evu primedbu podr`ao je ve}nik Milijan Mini} koji je napomenuo da je prethodne ve~eri na strana~kom sastanku ~uo dosta primedbi na Savkovi}a. Ve}nik Nemawa Trnavac predlo`io je da jedno zasedawe Gradskog ve}a bude posve}eno ~lanovima koji bi otvoreno govorili o svemu {to im je na srcu. Z. J.

DIREKTOR NSZ ZORAN MARTINOVI] ODR@AO SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA LOKALNIH SAMOUPRAVA MORAVI^KOG OKRUGA oran Martinovi}, direktor Nacionalne slu`be za zapo{qavawe, u utorak je, u sali Gradskog ve}a, odr`ao sastanak sa predstavnicima lokalnih samouprava Moravi~kog okruga. Tema sastanka je bila uskla|ivawe ciqeva politike zapo{qavawa, a me|u prioritetima u narednom periodu trebalo bi da budu decentralizacija i prepoznavawe lokalnih potreba tr`i{ta rada. - Pohvalno je {to veliki broj lokalnih samouprava ve} du`i niz godina prepoznaje politiku zapo{qavawa i u svojim buxetima izdvaja zna~ajna sredstva za novo zapo{qavawe. Samo u ovoj godini je 46 lokalnih samouprava potpisalo sporazume sa NSZ, a wihovim posredstvom je izdvojeno vi{e od 500 miliona dinara, {to je veoma zna~ajan podsticaj finansirawa politike zapo{qavawa, imaju}i u vidu da je sa centralnog nivoa u ovoj godini izostala podr{ka - rekao je, izme|u ostalog, Zoran Martinovi}. Tokom ove godine NSZ je lokalnim samoupravama

Z

STVOREN POVOQNIJI PRIVREDNI I INVESTICIONI AMBIJENT

pru`ala stru~nu i tehni~ku podr{ku, a finansirawe lokalnih akcionih planova zasnivalo se iskqu~ivo iz buxeta lokalnih samouprava, podsetio je direktor i dodao: - U narednoj godini o~ekujemo zna~ajniju podr{ku buxeta za mere aktivne politike zapo{qavawa, u skladu sa iznosom koji je predvi|en akcionim planom za 2015. Mo`e se o~ekivati podr{ka svim lokalnim samoupravama koje budu zainteresovane za zajedni~ko ulagawe sredstava, i sa centralnog i sa nivoa lokalnih samouprava, ~ime }e biti obuhva}eno vi-

{e lica, nego ove godine, koja se nalaze na evidenciji NSZ. Prema wegovim re~ima, posebna pa`wa naredne godine bi}e posve}ena preduze}ima u restrukturirawu, bi}e obezbe|ena sredstva za otpremnine firmama koje nemaju budu}nost, a nakon toga preduzete i dodatne mere kako bi se “vi{kovi” aktivirali. Stopa nezaposlenosti za tre}i kvartal, prema anketi koju sprovodi Republi~ki zavod za statistiku, je 17,6 odsto i ona je za 3,2 odsto mawa u odnosu na prvi kvartal ove godine.

- Nekoliko elemenata je rezultiralo ovakvu sliku, pre svega stvoren je povoqniji privredni i investicioni ambijent u kome se mo`e i o~ekivati pove}awe privrednih aktivnosti. Zakon o radu mo`e pozitivno da uti~e na pove}awe zapo{qavawa. Izmene zakona o doprinosima za obavezno socijalno osigurawe i o porezima na dohodak gra|ana ve} su dali svoje rezultate. Svakako je veliki uticaj i inspekcije rada na smawewe rada u neformalnom sektoru, {to je tako|e uticalo na pove}awe zapo{qavawa. Naravno, i sezonski poslovi imaju svoj uticaj, ali imaju}i u vidu da su oni bili prisutni i ranijih godina, ne mo`emo im dati ve}i zna~aj, nego merama koje je Vlada Republike Srbije preuzela u ovoj godini - kazao je Martinovi}. Na evidenciji NSZ krajem oktobra je bila 741.000 nezaposlenih lica. Visoka je

stopa nezaposlenosti mladih uzrasta od 15 do 24 godine, podsetio je direktor dodaju}i da je ona sa 50 odsto, koliko je bila prethodnih godina, smawena na blizu 42 odsto. - Ako posmatramo lica do 30 godina, na na{oj evidenciji ih ima 196.000, a ranijih godina ih je bilo vi{e od 200.000. Karakteristika tr`i{ta rada je niska kvalifikaciona struktura. Oko 32 odsto svih nezaposlenih ima prvi ili drugi stepen stru~ne spreme, a 54 odsto sredwu stru~nu spremu. Oni nemaju odgovaraju}a znawa i ve{tine koje tr`i{te rada mo`e da prihvati - rekao je Martinovi}, napomiwu}i

da trenutno najbr`e posao dobijaju in`eweri informacionih tehnologija, elektrotehnike, elektronike, stru~waci iz oblasti finansija, ra~unovdstva, kwigovodstva, farmaceuti, lekari sa specijalizacijama, in`eweri sa odre|enim licencama, a u okviru zanata kerami~ari, varioci i kuvari. Direktor Filijale NSZa u ^a~ku Sa{a Obradovi}, rekao je da je u Moravi~kom okrugu nezaposleno 20.480 lica, {to je za 1.500 osoba mawe nego u januaru. U ^a~ku je na evidenciji Nacionalne slu`be 10.660 osoba, {to je za 1.000 lica mawe od po~etka godine. N. R.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“ Registarski broj: BD 82596/2007

www.caglas.rs CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd Nedeqno ISSN 0350-9613 COBISS.SR - ID 15955970


4

POLITIKA

SAOP[TEWA ODBORNI^KE GRUPE DVERI

GRADSKI ODBOR DS PODNEO AMANDMANE NA PREDLOG SETA PORESKIH ODLUKA

POVE]AWE POREZA RU[I STANDARD ^A^ANA a konferenciji Gradskog odbora Demokratske stranke u ^a~ku, organizovanoj u utorak, glavna tema bio je set poreskih odluka koje su se na{le na dnevnom redu sednice Gradske skup{tine odr`ane u ~etvrtak. Predstavnici ove stranke istakli su da je gradska vlast vaqanu odluku o pove}awu zona za naplatu poreza, sa tri na pet, uni{tila odlukom o promeni poreskih stopa, koje }e se za privredu uve}ati za oko 33, a za gra|ane ~ak 45,5 odsto. Demokrate glavni razlog pove}awa poreskih obaveza, vide u sve mawem prilivu sredstava iz republi~kog fonda u buxet Grada, {to, oni smatraju, gradska vlast `eli da nadoknadi “direktnim udarom na buxet gra|ana i privrede ^a~ka”. - Za 37. sednicu Skup{tine grada predvi|en je set poreskih odluka za privredu, ali i za gra|ane. Poresko optere}ewe za privredu bi}e ve}e za 33,33 odsto nego {to je bilo u prethodnoj godini, dok }e se poreske obaveze gra|ana pove}ati za 45,5 posto. Na primer, onaj ko je pla}ao 10.000 dinara poresku obavezu, sada }e je pla}ati 14.500. Tako da u slede}oj godini, kada se smawuju penzije i plate u javnom sektoru, dolazi do poreskih optere}ewa, {to normalno dovodi do ru{ewa standarda na{ih gra|ana - rekao je Dragan Vu~eti} odbornik u Skup{tini Grada. Demokratska stranka podnela je amandmane na predlog seta poreskih odluka. - Za amandman kojim se predvi|a smawewe poreskih stopa kod privrede nije glasala koalicija na gradskom nivou, ali je Savet za buxet i finansije prihvatio amandman koji

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

OSTAVKA DU[KA SAVKOVI]A re godinu dana ~a~anska vlast, koja se krila pod imenom Du{ka Savkovi}a, na~elnika Gradske uprave za lokalnu poresku administraciju, ube|ivala nas je da grad mora da bude jedna poreska zona i da nije mogu}e podeliti ga na vi{e zona. Kao odbornici opozicije ukazivali smo da je to besmislica i da - kao i u svim drugim op{tinama - grad mo`emo podeliti na vi{e poreskih zona, jer nije logi~no ni normalno da se isti porez napla}uje u prigradskim naseljima i ekstrazoni u strogom centru grada. Na~elnik Savkovi} nas je tada ube|ivao da mora jedna zona i da ne}e do}i ni do kakvog pove}awa poreza za gra|ane i privrednike na{eg grada. Vrlo brzo smo se uverili da ne govori istinu i da je veliki broj sugra|ana dobio ve}i obra~un poreza. Ovih dana smo dobili i dokaz da je mogu}e grad podeliti u vi{e poreskih zona, kao {to je uostalom urbanisti~ki podeljen na vi{e gra|evinskih zona. Dokaz je do{ao ni mawe ni vi{e nego od strane vlasti, koja za nastupaju}u skup{tinsku sednicu izlazi sa predlogom poreskog obra~una u vi{e gradskih

P

N

se odnosi na smawewe poreskih optere}ewa za gra|ane koji imaju najmawu vrednost poreske imovine. Su{tina ovog amandmana je da se najsiroma{niji slojevi stanovni{tva, koji poseduju nekretnine za{tite od pove}awa poreza, tako {to }e se teret prebaciti na najbogatiji sloj stanovni{tva, za koji je Demokratska stranka predlo`ila da se poreska stopa pove}a na maksimalno zakonom propisani nivo - rekao je Vu~eti}, nagla{avaju}i da pove}awe poreskih stopa podr`avaju privrednici koji “vlast tap{u po ramenu”, a poreske obaveze ne izmiruju. Jedna od tema konferencije bila je i poslovawe JP “Gradac”, u kome se direktor “pona{a kao da je to wegovo privatno preduze}e”, kako je istakao predsednik GO DS Dragan Brajovi}, o ~emu su odbornici Demokratske stranke tako|e govorili na zasedawu Skup{tine. I. M.

zona. Kao da ni{ta nije bilo pre godinu dana, i kao da smo svi mi maloumni, vlast se pravi luda i izlazi sa re{ewem koje je opozicija predlagala pre godinu dana, a za koje je sama vlast tvrdila da je nemogu}e. Da bismo iza{li iz ovog za~aranog kruga drskosti, bahatosti i bezobrazluka, tra`imo ostavku na~elnika gradske uprave za lokalnu poresku administraciju Du{ka Savkovi}a, koji mora da odgovara za ovu obmanu gra|ana i privrednika u na{em gradu. Tako|e, pozivamo sve o{te}ene sugra|ane i privrednike da nam se jave u kancelariju Pokreta Dveri u ^a~ku, ako su imali problem sa pove}anom naplatom lokalnog poreza u 2014. godini, kako bismo wihove slu~ajeve izneli na nastupaju}oj skup{tinskoj sednici i ukazali na sve zloupotrebe koje ~ini ova vlast koja traje ve} 18 godina. Da se razumemo, vlast Nove Srbije ne bi opstala da je 2008. godine nije spasao SPS, a 2012. godine SNS. Zato u delovawu lokalnog SPS-a i SNS-a vidimo glavne krivce za{to smo jo{ uvek taoci bra}e Ili}a i wihove vlasti u na{em gradu.

NACIONALNI BLOK JE ALTERNATIVA I LO[OJ VLASTI I OPOZICIJI okrajinska vlast predvo|ena Bojanom Pajti}em izgubila je legitimitet, a nacionalni blok }e na vanrednim pokrajinskim izborima zabele`iti odli~an rezultat, re~eno je na prvoj zajedni~koj tribini koju su u prepunom amfiteatru hale SPENS organizovale Demokratska stranka Srbije i Pokret Dveri. - Ho}e da promene identitet srpskog naroda u Vojvodini i da stvore nov dunavski ili panevrospki identitet. Zajedno }emo zaustaviti taj proces i srpska Vojvodina ponovo }e biti centar nacionalnog bu|ewa u Srbiji istakao je Ivan Kosti} iz Pokreta Dveri. \or|e Vukadinovi}, osniva~ i glavni urednik Nove srpske politi~ke misli rekao je da se iz Velike narodne skup{tine u Novom Sadu 1918. godine mo`e izvu}i vi{e poruka.

P

- Kao narod smo skloni velikim uzletima koji se ogledaju u paroli ”ne mo`e nam niko ni{ta”, ali i vrlo brzim padawem u apatiju. Treba da se klonimo krajnosti i da marqivo radimo na ostvarivawu nacionalnih ciqeva - ukazao je poznati politiki analitiar. Bo{ko Obradovi}, ~lan stare{instva Pokreta Dveri zapo~eo je izlagawe stihovima Disa iz pesme ”Na{i dani”. ”Ova pesma je nastala 1911. i govori o slabostima na{eg naroda i politi~ke elite. Me|utim, nakon samo godinu dana, ta generacija zapo~ela je osloba|awe Srbije i u ratovima do 1918. godine ostvarila najve}e vojni~ke pobede u istoriji srpskog naroda - rekao je Obradovi}, o{tro kritikuju}i pokrajinsku administraciju i postavio pitawe koji je wen smisao u situciji kada ona

pqa~ka Vojvodinu i poku{ava od we da stvori dr`avu u dr`avi. Danas smo do{li da odu`imo dug na{im precima, ali i da govorimo o sada{wnosti i budu}nosti koja je neizvesna sa aktuelnom vla}u. ”Kada je Ustavni sud na inicijativu DSS i uz pomo} profesora ^avo{kog oborio Statuv Vojvodine postalo je jasno da je pokrajinska vlast postala neligitimna. Zbog toga zahtevamo raspisivawe vanrednih pokrajinskih izbora. Me|utim, ni{ta se ne}e posti}i ako se lo{a Pajti}eva vlast zameni lo{om vla{}u koju }e predstavqati SNS. Zato smo stvorili nacionalni pokret ~ije jezgro ~ine DSS, Dveri i istaknuti srpski intelektualci. Na izbore }emo iza}i ja~i jer idemo zajedno, jer gledamo {ta nas spaja - rekla je predsednica DSS Sanda Rakovi} Ivi}.

DONACIJA FORUMA @ENA SDP [KOLI „1. NOVEMBAR” ovodom Svetskog dana deteta, predstavnice Foruma `ena Gradskog odbora SDP posetile su 20. novembra [OSO “1. novembar” i predale skromnu pomo} u sanitetskom materijalu. Ovom akcijom, re~eno je, reorganizovan i odbor SDP u ^a~ku zapo~iwe niz akcija

P

koje su prevashodno namewene socijalno ugro`enim grupama stanovnika. Me|u prioritete ove politi~ke stranke spada i briga o deci sa posebnim potrebama i skretawe pa`we javnosti na wihove probleme. E.V.


5

GRAD

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

PREKR[AJNI SUD ORGANIZOVAO “DAN OTVORENIH VRATA SUDA”

RAZUMI PRAVOSU\E

ovodom obele`avawa Evropskog dana civilne pravde, Prekr{ajni sud u ^a~ku u saradwi sa USAID Projektom za reformu pravosu|a i odgovornu vlast, pro{log ~etvrtka je organizovao “Dan otvorenih vrata suda”. Manifestacija je organizovana u ciqu informisawa gra|ana i neposrednog upoznavawa sa radom suda, sa jedne strane, i pravima i obavezama gra|ana u ostvarivawu sudske za{tite, sa druge strane. - Ciq manifestacije je upoznavawe gra|ana sa na~inom funkcionisawa sudova, organizacijom rada i nadle`nostima, kako bi oni mogli {to lak{e, efikasnije i bez lutawa da ostvare neka svoja prava i obaveze koje imaju u sudovima. Program smo prilagodili mladim qudima, u~enicima zavr{nih razreda sredwih {kola, kako bismo ih zainteresovali za pravosudne profesije - rekla je, izme|u ostalog, Branka Mitrovi}, sudija Prekr{ajnog suda. Pored predstavnika

P

USAID Projekta za reformu pravosu|a i odgovornu vlast, ovu manifestaciju je podr`alo i Udru`ewe sudija prekr{ajnih sudova. Prisutni su mogli da ~uju kra}e izlagawe Vesne Tomqanovi}, rukovodioca internog tima za nasiqe u porodici Centra za socijalni rad u ^a~ku, o saradwi ove ustanove sa Prekr{ajnim sudom u prekr{ajnim postupcima vr{wa~kog nasiqa i nasiqa u porodici. Dubravka Aksentijevi}, {ef Odseka za strance, suzbijawe ilegalnih migracija i trgovinu qudima, govorila je o prekr{ajnim postupcima u wenom delokrugu, a Vesna Lazovi}, poverenik Ministarstva pravde za alternativne krivi~ne sankcije u Okru`nom zatvoru u ^a~ku, o alternativnim sankcijama i radu u javnom interesu. Teme Borka Lazovi}a, komandira saobra}ajne policije SPI ^a~ak, bile su postupak dobijawa voza~ke dozvole, probna voza~ka dozvola i upravqawe vozilom pod dejstvom alkohola.

Vladimir @ivanovi}, profesor gra|anskog vaspitawa, ka`e da je “Dan otvorenih vrata suda” veoma zna~ajan za u~enike Gimnazije, pre svega maturante koji planiraju da upi{u prava. - U~enici su u pratwi sudija videli prostorije

suda, pisarnicu, arhivu i sve ono sa ~ime }e sutra u poslu morati da se susre}u. U okviru nastave gra|anskog vaspitawa, odnosno u sklopu na{e kreativne sekcije, dobili smo zadatak da uradimo jednu malu predstavu, koja je simulacija realnog su|ewa. U~enici

PREKR[AJNO ZAKONODAVSTVO Goste i u~esnike programa, kao i u~enike Gimnazije, pozdravila je Danka Gruji~i} \or|evi}, predsednica Prekr{ajnog suda u ^a~ku. Prekr{ajni sudovi postupaju po 271 zakonu i 800 podzakonskih akata, a kazna rada u javnom interesu bi}e uvedena za mnoge prekr{aje iz tih zakona, kao alternativna sankcija, odnosno zamena za zatvorsku ili nov~anu kaznu, podsetila je predsednica Danka Gruji~i} \or|evi} i dodala: - Prekr{ajno zakonodavstvo {titi i dru{tvo i pojedince od svake vrste samovoqe 24 ~asa. Dok spavate Zakon o javnom redu i miru {titi vas da vas neko ne uznemirava. Kada iza|ete na ulicu opet se suo~avate sa prekr{ajima iz oblasti saobra}aja. Na radu vas {titi Zakon o zabrani zlostavqawa, kao i Zakon o radu. U trgovini se suo~avate sa prekr{ajima, na fudbalskoj utakmici isto, kao i u banci gde nam tra`e podatke koje ne bi smeli. Naravno, najve}a odgovornost je na nama, ali najzna~ajnija preventiva na kojoj treba raditi jo{ sa malom decom, u {kolama, je ukazivawe na pravila pona{awa, da bi na taj na~in za{titili imovinu i qude.

Danka Gruji~i} \or|evi}, predsednica Prekr{ajnog suda u ^a~ku

su, pripremaju}i predstavu, mogli da saznaju kako izgleda jedan sudski proces, koji termini se koriste, koja je uloga sudije, zapisni~ara, ko je okrivqeni, ko je o{te}eni, kakva su pravila pona{awa na sudu. Pored toga {to su zadovoqili kreativnu komponentu i `equ za igrawem, u~enici su uspeli i da pone{to nau~e o sudskom procesu - kazao je profesor @ivanovi}. Simulaciju su|ewa u prekr{ajnom postupku izveli su u~enici ~etvrtog

razreda Gimnazije, a jednoj od wih, Vasiliji Zo}evi}, pripala je uloga sudije: - U ovom slu~aju je u~estvovalo nas sedmoro. Drago mi je {to su moji drugari mogli da vide kako je biti o{te}en, okrivqen, kako izgleda su|ewe. Pogotovu je bitno i zanimqivo za one koji razmi{qaju o tome da upi{u prava. U~enici su u okviru programa manifestacije, u kvizu pod nazivom “Razumi pravosu|e”, mogli da provere svoje znawe. N. R.

U ULICI BATE JANKOVI]A POSTAVQENE LED SVETIQKE

U[TEDA ELEKTRI^NE ENERGIJE ahvaquju}i zameni uli~nih svetiqki sa natrijumovim izvorima, novim u LED tehnologiji, u{tede}e se, kako u potro{wi elektri~ne energije, tako i u odr`ava-

tiqki, tj. da smawuje ili pove}ava osvetqenost. Zamewene svetiqke sa natrijumovim izvorima bi}e ugra|ene na drugim lokacijama, gde su postavqene `ivine svetiqke, pa o~eku-

wu celog sistema osvetqewa grada, istakao je Zoran Petrovi}, in`ewer elektrotehnike iz JP “Gradac”, u sredu tokom zamene 13 svetiqki u Ulici Bate Jankovi}a: - Kona~no }e nadle`na slu`ba u JP “Gradac” mo}i da “upravqa” osvetqewem, da vr{i redukciju tokom no}i bez iskqu~ewa sve-

jemo i dodatnu u{tedu. Osim u Bate Jankovi}a, ukupno 215 svetiqki u LED tehnologiji bi}e postavqene u centralnim gradskim ulicama, u Svetozara Markovi}a, Cara Lazara, Vojvode Stepe, Kneza Milo{a, Nemawinoj, Svetog Save, Dragi{e Mi{ovi}a, Lominoj i Milo{a Obili}a.

Z

Sredstva za LED svetiqke su obezbe|ena iz gradskog buxeta, iz pozicije “Nabavka opreme u{teda elektri~ne energije”. Milan Bojovi}, pomo}nik gradona~elnika za oblast mesne samouprave i infrastrukture, podsetio je da je ^a~ak za ove namene izdvojio 10 miliona dinara, dodaju}i da }e Grad i u narednom periodu, u skladu sa raspolo`ivim sredstvima, podr`avati aktivnosti u ciqu u{tede elektri~ne energije. - Na teritoriji Grada ^a~ka ima oko 20.000 sijali~nih mesta na kojima se koriste klasi~ne sijalice za uli~no, dvori{no i parkovsko osvetqewe. Proceweno je da se oko 55 miliona dinara godi{we potro{i za utro{ak elektri~ne energije od osam miliona kilovat ~asova. Zahvaquju}i ovogodi{woj zameni svetiqki, slede}e godine bi}e u{te|eno oko 1.400.000 dinara za struju rekao je Dragan Nikoli} iz Gradske uprave za lokalni i ekonomski razvoj. N. R.


6

ZDRAVSTVO

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

ALEKSANDAR PAJOVI], DIREKTOR DOMA ZDRAVQA, O OBNOVI I OTVARAWU AMBULANTI, PRIJEMU NOVIH RADNIKA, FUNKCIONISAWU STOMATOLO[KE SLU@BE

NAJVA@NIJE DA PACIJENTI OSETE PROMENE azdvajawem Zdravstvenog centra ^a~ak na posebne organizacione jedinice (Bolnica ^a~ak, Dom zdravqa ^a~ak, Dom zdravqa Lu~ani i Dom zdravqa Ivawica), i ~a~anski Dom zdravqa funkcioni{e kao posebno pravno lice. Krajem pro{le i u toku ove godine sprovedene su pravne procedure, usagla{en je Statut sa Ministarstvom zdravqa, u skladu sa pravilnikom i zakonom. Po ukwi`ewu Doma zdravqa kao posebnog pravnog subjekta, zvani~no je prestao da postoji Zdravstveni centar, a grad je dobio dve ustanove, Bolnicu koja je u nadle`nosti Ministarstva zdravqa i Dom zdravqa koji je pod ingerencijom Grada ^a~ka. Dom zdravqa se najve}im delom finansira iz dr`avnog buxeta, odakle se obezbe|uje novac namewen za lekove, plate zaposlenih i energete, dok lokalna samouprava finansira materijalne tro{kove, odnosno poma`e u investicionom odr`avawu objekata i nabavci medicinske i druge opreme potrebne za rad, ka`e dr Aleksandar Pajovi}, direktor ove gradske ustanove. - Iako je Dom zdravqa zvani~no izdvojen od Nove

R

godine, od 1. jula funkcioni{e sa posebnim ra~unom. Statutom je sve podeqeno, a pravna, finansijska i tehni~ka slu`ba su ostale zajedni~ki servis, {to se pokazalo kao nedostatak u radu. U dogovoru sa rukovodstvom grada i direktorom Bolnice, zaposleni u ovim slu`bama bi}e “podeqeni” - napomiwe dr Aleksandar Pajovi}. Dom zdravqa i 31 ambulanta, koliko ih je na teritoriji ^a~ka, ispunili su sve planirane obaveze, ka`e direktor i najavquje novine koje }e poboq{ati kvalitet usluga u primarnoj zdravstvenoj za{titi. - Obaveze iz prethodnog plana smo ispunili, a najbitnije je da na{i gra|ani osete da se ne{to promenilo. Uspeli smo da raspi{emo sve javne pozive, dosta opreme smo ve} nabavili i mnoge investicije realizovali. Ovih dana zapo~e}emo rekonstrukciju ambulanti u Slatini i Zabla}u, kao jednu veliku investiciju, za koju je planirano {est - sedam miliona dinara, a za narednu godinu je planirana i adaptacija ambulante u Preqini. Idu}e godine }e biti otvorene i zdravstvene stanice u Lugovima i Atenici. Zamewen je toplovod u Domu zdravqa, saniran krov koji

je proki{wavao, asfaltiran prilaz na{oj ustanovi. Nabavili smo vozilo za potrebe Patrona`e i Slu`be ku}ne nege i jedan slu`beni auto za Dom zdravqa. Ove godine smo dobili [kodu Fabiu od firme Auto^a~ak, a od Rotari kluba aparat za analizu krvne slike. Tako|e smo nabavili deo opreme za Stomatolo{ku slu`bu, savremeni ultrazvuk za potrebe ginekologije, EKG aparate, defibrilatore, “sitnu” opremu. Zamenili smo deo ra~unarske opreme, server koji je bio nedovoqne snage da bi sve ambulante bile

umre`ene, zatim HTZ opremu koja nije nabavqana 20 godina - navodi direktor Pajovi} i dodaje da }e za ove namene iz gradskog buxeta i za narednu godinu biti opredeqeno oko 25 miliona dinara. Osim {to }e biti ura|ena projektna dokumentacija, u 2015. godini }e mo`da zapo~eti izgradwa ambulante u Qubi}u. Na javnoj raspravi }e biti odlu~eno da li }e se graditi na novoj lokaciji, ili }e postoje}i objekat biti rekonstruisan. Ambulanta u Qubi}u, kao kapitalna investicija Grada ^a~ka, trebalo bi da

ZA POTREBE ^A^ANA U BEOGRADU

C

ji se nalaze u beogradskim klinikama. Ve} godinama imamo odli~nu saradwu sa Institutom, tako da svi na{i sugra|ani koji imaju nekoga u Beogradu kome je

neophodna krv, mogu pozvati Crveni krst ^a~ak, a mi }emo daqe koordinirati sa Institutom, kako bi dragocena te~nost stigla do onih kojima je naj-

potrebnija - rekla je Biqana Davidovi}. Ona je naro~ito pohvalila ~a~anske Gimnazijalce, koji se posebno isti~u u ovim akcijama, a dobitnici su plakete, koju im je 17. decembra pro{le godine uru~io gradona~elnik Beograda. Pored ove dobrovoqne akcije prikupqawa krvi, Crveni krst je organizovao jo{ jednu ju~e u Elektrodistribuciji ^a~ak, a prikupqene jedinice prosle|ene su Bolnici u na{em gradu. I. M.

radnicima ispla}uju iz prihoda Doma zdravqa. Prema re~ima na{eg sagovornika, trenutno je 19 neugovorenih radnika u Slu`bi stomatologije. - Odlukom Vlade, pre nekoliko godina, odre|ena grupa radnika je bila progla{ena na izvestan na~in za “vi{ak”, odnosno morali su sami da zara|uju svoj novac. Zbog neuskla|enog Zakona o radu, do{lo je do brojnih tu`bi stomatologa u ~itavoj Srbiji. Mnogim domovima zdravqa su blokirani ra~uni. Sre}om, mi smo reagovali na vreme i od septembra redovno, iz sopstvenih sredstava, ispla}ujemo plate podsetio je dr Aleksandar Pajovi}. Poboq{awe usluga i daqe }e biti prioritet Doma zdravqa, ka`e direktor i nagla{ava da }e i ubudu}e imati izuzetnu saradwu sa rukovodstvom Grada ^a~ka, gradona~elnikom, predsednikom Skup{tine i stru~nim slu`bama grada. N. R.

U GALERIJI „RISIM”

IZLO@BA “PROTIV SIDE” ovodom 1. decembra, Me|unarodnog dana borbe protiv side, Zavod za javno zdravqe ^a~ak je u utorak uve~e, u Galeriji “Risim” otvorio izlo`bu umetni~kih radova u~enika umetni~kog odeqewa Ma{insko-saobra}ajne {kole i Umetni~ke {kole na aktuelnu temu, kao rezultat zajedni~ke akcije ovih ustanova. Izlo`ba }e biti otvorena do srede 31. decembra, kada }e u 12 ~asova biti progla{ewe najboqeg rada. I. M.

P

DOBROVOQNA AKCIJA DAVAWA KRVI

rveni krst ^a~ak je u saradwi sa Institutom za transfuziju krvi Srbije ove nedeqe organizovao jesewu akciju dobrovoqnog davawa krvi od punoletnih u~enika svih sredwih {kola u ^a~ku. Jedinice krvi, prikupqene ovim putem namewene su za le~ewe na{ih sugra|ana u Beogradu, kako isti~e Biqana Davidovi}, sekretar Crvenog krsta ^a~ak. - Sva prikupqena krv bi}e prosle|ena Institu za transfuziju u Beogradu, odakle }e mo}i da bude upotrebqena za ^a~ane ko-

dobije De~je odeqewe, laboratoriju i ekipu Hitne pomo}i koja bi intervenisala na tom podru~ju. Nova organizacija }e, prema re~ima direktora, doprineti poboq{awu koje }e osetiti svi pacijenti, ne samo u gradu, ve} i u selima. Najverovatnije }e biti formirane mobilne ekipe, koje }e tokom dana odlaziti u dve seoske ambulante. U razgovoru za “^a~anski glas”, direktor Pajovi} je najavio prijem novog kadra za pojedine slu`be: - Ove godine je u zdravstvu Srbije dva puta bilo prijema zdravstvenih radnika, jednom 1.100 i drugi put 303, ali mi nismo dobili nijednog. O~ekujemo nove prijeme, mnogo je radnika oti{lo u penziju. Nove kadrove }emo rasporediti na najboqi na~in, da pacijenti budu zadovoqni, a radnici podjednako optere}eni. U ovoj zdravstvenoj ustanovi nije zanemaren ni problem stomatologa, ve} se plate “neugovorenim”


7

SELO

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

ODR@ANA 32. SEDNICA SAVETA ZA POQOPRIVREDU SKUP[TINE GRADA ^A^KA

PIJA^NI BAROMETAR

NEOPHODNA EFIKASNIJA ZA[TITA OD BIQNIH BOLESTI I [TETO^INA

POVR]E krompir 50 pasuq 320 - 340 paprika 100 - 140 paradajz 100 krastavac 100 praziluk 70 - 80 tikvice 180 brokoli 250 rotkvice 40 kupus 40 karfiol 180 per{un 30 {argarepa 70 - 80 cvekla 50 rotkva 50 zelena salata 30 - 40 crni luk 30 - 60 beli luk 400 korni{oni 120 spana} 100 VO]E suve {qive 350 - 450 gro`|e 180 - 220 jabuke 50 - 60 kru{ke 100 - 150 mu{mule 150 {ipurak 120 malina 150 ju`no vo}e 100 - 300 orasi 1.500 MLE^NA PIJACA projino bra{no 80 pili}i 350 jaja 12 - 16 kajmak 600 - 700 sir 300 - 400 pr{uta 1.300 - 1.700 slanina 350 - 800 suxuk 850 STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici 180 - 200 prasi}i 230 ovce 140 jagwad 280 - 330 p{enica 23 kukuruz 24 je~am 25

a 32. sednici Saveta za poqoprivredu Skup{tine grada, odr`anoj u ponedeqak, razmatrana je samo jedna ta~ka dnevnog reda - analiza stawa i predlog mera za funkcionisawe Prognozno-izve{tajne slu`be biqnih bolesti i {teto~ina na teritoriji grada ^a~ka, koja je u vezi sa me|unarodnim projektom Exchange 3 - razvoj sistema integralne za{tite poqoprivredne proizvodwe od bolesti, {teto~ina i elementarnih nepogoda. Ovaj projekat, koji je ra|en sa ~e{kim partnerom, zavr{en je 2011. godine. Finansirala ga je Evropska unija, a participirao je i grad ^a~ak. Profesor dr Drago Milo{evi}, predsednik Saveta za poqoprivredu Skup{tine grada, istakao je da je odmah po zavr{etku projekta ovaj sistem trebalo da funkcioni{e, ali su prvi rezultati usledili 2012. godine. - Videli smo kakva je situacija kada je re~ posebno o biqnim bolestima. Ima-

N

li smo epidemiju biqnih bolesti, mnogih zna~ajnih gajenih biqaka. Dovoqno je pomenuti ~a|avu krastavost jabuke i plamewa~u krompira. Epidemija samo ove dve biqne bolesti je odnela ovogodi{wi rod, pa smo sa proizvodwom krompira gore pro{li nego onih su{nih godina. Tako|e, i kada je re~ o proizvodwi jabuka. To pokazuje da na teritoriji grada ^a~ka mo-

ramo da uspostavimo sistem prognoze biqnih bolesti i {teto~ina - istakao je dr Drago Milo{evi}. Prognozu biqnih bolesti i {teto~ina na teritoriji Republike Srbije, odnosno grada ^a~ka, sprovodi Poqoprivredna savetodavna i stru~na slu`ba, a nalogodavac je Ministarstvo poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine. Grad ^a~ak ima i obavezu

proisteklu iz ovog projekta da sprovodi sistem prognoze, posebno biqnih bolesti. - Tim povodom je kupqeno osam automatskih meteorolo{kih stanica koje su raspore|ene na teritoriji grada. Predvi|eno je da se za sada prognoziraju upravo ove dve bolesti, ~a|ava pegavost jabuke i plamewa~a krompira. Va`no je da postoji dobra voqa i Po-

qoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be i Gradske uprave - kazao je dr Drago Milo{evi}, podsetiv{i da je u sistemu integralne za{tite prognoza, posebno bolesti, veoma zna~ajna, zbog racionalne upotrebe pesticida, {to doprinosi efikasnijoj za{titi gajewa biqaka, proizvodwi zdravstveno bezbedne hrane i za{titi `ivotne sredine. N. R.


8

MARKETING

PETAK 28. NOVEMBAR 2014.


9

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

oliko je ^a~anima bio potreban koncert kakav je u petak, 21. novembra, odr`an u Velikoj sali Doma kulture, dokazuje i ~iwenica, da je “Ribqa ^orba” ponovo trebalo da nastupi na istom mestu, 1. decembra ove godine, ali je koncert otkazan. Vidno raspolo`eni, ~lanovi jednog od najve}ih rok sastava, kako Srbije, tako i prostora biv{e SFRJ, uz dva bisa, svirali su vi{e od dva i po sata, pred prepunom salom. Koncert je odr`an u okviru turneje „^orba se ~uje i bez struje“. Tokom najve}eg dela koncerta, skoro niko nije sedeo. Publika je „na nogama“ i uz neprestane ovacije u`ivala u pa`qivo odabranim pesmama, koje su u najlep{em smislu i u novim, akusti~nim verzijama, opisale ~itav umetni~ki opus “Ribqe ^orbe”. - Atmosfera je bila stvarno fantasti~na. Napravili smo odli~an izbor pesama, i qudi su bili odu{evqeni. Ovo je potpuno novi pristup ~itavoj stvari. Uradili smo nove aran`mane i ubacili dve nove pesme „ Od gre{ke do gre{ke“ i „Voleo sam te“. Koliko vidim, qudi su presre}ni. Dobro je {to smo privukli i publiku, koja mo`da nije dolazila na ne-

K

„RIBQA ^ORBA” U ^A^KU

VE^E POZITIVNE ENERGIJE I NAJLEP[IH EMOCIJA ke ^orbine koncerte, kada smo svirali na festivalima... Tu je bila i ne{to starija publika, koja se u`elela “^orbe”, tako da sve proti~e super - rekao je Mi{a Aleksi}, basista. ^lanovi sastava “Ribqa ^orba” su nakon trideset {est godina karijere , po prvi put re{ili da odr`e akusti~ne koncerte. Na koncertu je nastupio i vokalni trio, kao i kamerni guda~ki orkestar, uz ~iju su pratwu sve pesme dobile novu „dimenziju“. - Obi~no, kada se sviraju “unplugged” koncerti, ta akustika se nekako vi{e bazira na „sporim“ pesmama. Balade su te, koje najboqe „le`e“ uz akustiku. Kada svirate brze pesme, malo je te`e izvesti solo na akusti~noj gitari. Me|utim, mi smo napravili takav odabir pesama, koje su dobre i kada se „br`e“ odsviraju. Neke pesme su neverovatno zanimqive u ovim aran`manima. Po mom mi{qewu, pesma „Osta}u slo-

bodan“, mnogo boqe zvu~i u ovoj verziji. Tako da, neka iznena|ewa se jednostavno dese - ka`e Mi{a. Prvi akusti~ni koncert na turneji „^orba se ~uje i bez struje“ odr`an je 31. oktobra u prepunom Sava Centru u Beogradu, pred oko 4.000 qudi. Pored qubiteqa „^orbine“ muzike, javnih li~nosti, prijateqa, kako iz ~itave Srbije, tako i iz inostranstva, i kolega muzi~ara, na{ao se i ~uveni \or|e Marjanovi}, sa kojim je grupa sara|ivala tokom turneje po Rusiji. - \or|e je legenda i mi ga obo`avamo. On je sigurno na{a najve}a zvezda, kada je pop muzika u pitawu. U Sava Centru je bilo zaista puno gostiju, i bilo je fenomenalno. Iskreno govore}i, imali smo veliku tremu. To su nam bila prva dva “unplugged” koncerta. Sada je sve mnogo lak{e. Kada smo „pregurali“ Sava Centar, i kada smo uspeli da napravimo dobru atmos-

feru, ~ini mi se da je svaki naredni koncert sve boqi i boqi. Dokaz za to je i koncert u ^a~ku. Planiramo da odr`imo i dva „elektri~arska“ koncerta u Rumuniji, i u Poqskoj. Sledi do~ek Nove godine, a posle toga, u januaru, obi~no pravimo malu pauzu. Nastavqamo od februara, od Dana zaqubqenih. Imamo u planu i Bawa Luku, a zatim i Skopqe. U Srbiji }emo napraviti jo{ desetak koncerata, a u planu su i nastupi u inostranstvu - ka`e

Mi{a Aleksi}. Tokom koncerta u ~a~anskom Domu kulture, niko nije skrivao emocije. Naro~ito Bora, koji je svoje bavqewe muzikom zapo~eo u trinaestoj godini u ^a~ku, u grupi “Hermelini”. Pored Bore (bas gitara i vokal), u grupi su svirali i Prvoslav Savi} (ritam gitara), Borko Ili} (solo gitara), Aca Dimitrijevi} (bubwevi). Bora je zatim svirao i u grupama: “De~aci sa Morave”, “Vesnici Qubavi”, “Safiri”, “^a-

~anski plemi}i”... Nastup “Ribqe ^orbe” u ^a~ku bio je jedan od onih koji se zauvek pamte. Tome u prilog, govori i emocija koju je nakon koncerta opisao jedan ^a~anin: “Ovo ve~e je bilo nezaboravno! “Ribqa ^orba” je neponovqiva, a ja sam ponosan na svoj grad, i na to {to je Bora ovde ro|en!” Bora \or|evi} je, obra}aju}i se publici u ^a~ku, pred kraj nastupa rekao: “Qubav ovde zaista stanuje!”


10

DRU[TVO

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

IZ PORODI^NIH ALBUMA

SE]AWE NA ^A^ANSKOG OPAN^ staroj ~a~anskoj mahali Palilule, predratnoj Sarajevskoj ulici, a danas Ulici Vojvode Stepe, na pola puta od restorana „Belvi“ do „Slobodine“ raskrsnice, uvu~ena u prostrano senovito dvori{te puno zelenila i ru`a, vi{e od osam decenija vremenu odoleva porodi~na ku}a Milana Petrovi}a Surxa, u kojoj danas `ive wegovi potomci. Na fasadi, desno od ulaznih vrata, stoji spomen - plo~a na kojoj pi{e: „Decembra 1939. godine u ovoj ku}i odr`ana je konferencija Komunisti~ke partije na kojoj je izabran Mesni komitet u ^a~ku i dr`ano vi{e sastanaka ~lanova KPJ na kojim su organizovali svoj ilegalni rad. / 4. jula 1957. / Op{tinski odbor Saveza boraca NOR-a ^a~ak“. Za ovu ku}u vezan je jo{ jedan va`an doga|aj: prvog oktobra 1941. godine, kada je oslobo|en ^a~ak, u woj je, pre polaska na Kraqevo, logorovao Draga~evski partizanski bataqon.

U

STARA I IMU]NA FAMILIJA Petrovi}i su stara porodica iz Dqina, a me|u wenim pripadnicima se ~uva predawe da su potomci Strahiwi}a Bana i da su jo{ u vreme turske vladavine `iveli u ovom kraju. U draga~evsko selo Rtare doseqava se Teofilo oko 1835. godine i naseqava u ku}u svog zeta \oka Stankovi}a - Vrani}a. \oko nije imao dece, te dovodi u ku}u {uraka Teofila i po smrti mu ostavqa imovinu. Teofilo u nekim dokumentima nosi prezime Ani~i}. Sa suprugom Vasilijom izrodio je sinove Sa-

vu, Pavla i Iliju. Teofilo Petrovi} bio je uzoran doma}in - prema popisu stoke u Rtarima iz 1860. godine, posedovao je dva kowa, 12 goveda, 14 sviwa i ~etiri ovce. Ilija (umro 1887), tre}i sin Teofila i Vasilije, ven~ava se 21. aprila 1863. sa \ulkom, k}erkom Antonija Mirkovi}a iz Rtara. Kum je Savo Markovi} iz Dqina. Izrodili su Qubomira, Kovinu, Vasiliju, Jovana, Jevta, @ivojina, Katarinu, Miqka, Obrada, Dragomira i Vasilija. Qubomir i Vasilije tako|e su imali po jedanaestoro dece. Vasilije, sin Ilije i \ulke, i Jelenka, k}i Lazara i Stanije Jevremovi} iz Zeoka, ven~avaju se 3. novembra 1891, a kum je @ivojin Kruni} iz Rtara. Imali su Rajku, Aleksu, Vu~ka, Milojka, Milana, Petra, Milunku, Radoja, Andriju, Desanku i Trifuna. Svi stari Petrovi}i u`ivali su veliki ugled, a ekonomski predstavqali jaka doma}instva. Petrovi}a danas ima oko petnaest porodica, najvi{e u ^a~ku, zatim u Beogradu, a u Rtarima svega nekoliko, uglavnom stara~kih. Krsna slave ove familije je Sveti Jovan Zlatousti, koja “pada” u novembru. OPAN^AR PO ZANATU, KOMUNISTA PO IDEOLOGIJI Vasilijev sin Milan (1902 - 1941) kao de~ak dolazi iz rodnih Rtara u ^a~ak da izu~i te`ak i zbog male zarade ne ba{ unosan opan~arski zanat, koji u~e uglavnom seoska deca. Suo~en sa te{ko}ama i nepravdama kroz koje prolaze {egrti i mla|i radnici, on kao mlad

opan~arski radnik 1927. godine prilazi komunisti~kom pokretu. Ubrzo postaje uticajan ~lan KPJ, te u~estvuje u brojnim akcijama koje organizuju sindikat i Partija. Svoju aktivnost intenzivira od 1930. godine, kada u ^a~ak sti`e opan~arski radnik Ranko Vreqanski i postaje mu najboqi drug. U Milanovoj ku}i okupqaju se partijski i sindikalni prvaci radi dogovora o akcijama, a tu je skrivan i razni propagandni materijal. Policija dr`i Milana na oku i ~esto mu pretresa ku}u, ali on je nepokolebqiv i sve aktivniji. U~esnik je mnogih demonstracija i {trajkova uo~i Drugog svetskog rata. U jesen 1931. me|u 76 radnika u~estvuje u vrlo jakom, dobro organizovanom i do tada najve}em {trajku opan~ara. Dok je {trajk jo{ trajao, wih dvanaest, me|u kojima i Milan, osnivaju Prvu opan~arsku zadrugu, ulo`iv{i i li~na nov~ana sredstva. Zadruga se nalazila u centru ^a~ka, na mestu gde je danas najstarija robna ku}a „Partizan“. Kvalitetnom proizvodwom i ni`im cenama Zadruga se brzo afirmi{e, te jedva sti`u da zadovoqe potra`wu obu}e i zato primaju jo{ 15 radnika. Opan~arski esnaf slavio je Svetog Savu. Svake godine se za tu priliku birao doma}in, koji priprema sve}u, nosi kola~ i barjak (sa izvezenim simbolima svog zanata) u crkvu na osve}ewe, do~ekuje goste i svoju du`nost predaje drugom doma}inu za slede}u godinu, vode}i ra~una da to bude imu}niji majstor. Godine 1936, kada je izbio

Sa ven~awa Leposave (Petkovi}) Vukoti} i Quba Radovi}a, ^a~ak 1923. Ispred sede Leposavina deca iz prvog braka, Nikola i Jelka Vukoti}.

Porodi~na ku}a Petrovi}a, Ulica vojvode Stepe

Milan Petrovi} (1902-1941), oko 1925.

poznati {trajk radnika u Fabrici hartije, Milan se solidari{e sa {trajka~ima, pru`aju}i im ne samo moralnu podr{ku, ve} i aktivno u~estvuju}i u sakupqawu pomo}i. On je, kao blagajnik, aktivan i u sindikatu Fudbalskog kluba „Borac“, te se wegovo ime danas nalazi na spomeniku pored „Bor~evog“ stadiona kraj Morave. Radnici drugih struka i intelektualci, poput dr Dragi{e Mi{ovi}a, Milo{a Mini}a, Milke Jankovi} i Milice Pavlovi}, sve ~e{}e dolaze u Zadrugu i diskutuju o polo`aju radnika i omasovqewu KPJ. Zadruga postaje steci{te borbe za poboq{awe polo`aja radnika, a kada izbija Drugi svetski rat, veliki broj zadrugara odlazi u NOB. I za vreme

rata u slobodnom ^a~ku 1941. godine, Zadruga povremeno radi kao obu}arsko - opan~arska radionica, snabdevaju}i borce obu}om. Po oslobo|ewu, biva obnovqena i postoji do 1952. godine. BRAK SA RO\AKOM VLADISLAVA PETKOVI]A DISA Milanovo srce osvojila je mlada i lepa Jelka (1912 1945), k}i ovda{weg opan~ara Rada Vukoti}a i Leposave, ro|ene Petkovi}, ~iji je otac Krsta bio ro|ak pesnika Vladislava Petkovi}a Disa. Tokom Prvog svetskog rata Rade se, kao kaplar u XVII puku I poziva, hrabro borio u bitkama vo|enim 1914. i dva puta bio rawen - na Kostajniku i Bu~evu. Poginuo je na polo-

`aju Kriva Feja kod Vrawske Bawe, a podaci se nalaze u Spomenici junacima izginulim i pomrlim u ratovima za oslobo|ewe i ujediwewe 1912-1918. iz ^a~ka i ~a~anske crkvene op{tine (^a~ak, [tamparija Stevana Mati}a, 1922), koja se ~uva u fondu legata Milivoja i Bo`idarke Filipovi} u Nau~nom odeqewu Gradske biblioteke. Leposava se nakon mu`evqeve pogibije preudaje za Qubomira Quba Radovi}a, a fotografija sa ven~awa u ^a~ku, iz 1923. godine, sa~uvana je u albumu porodice Petrovi}. Decembra 1931. Milan i Jelka dobijaju k}er Emiliju - Milu, a ven~avaju se 6/19. juna 1932. u hramu Svetog Vavedewa u Pakovra}u. Ven~ava ih sve{tenik Milorad J. Krsti}, kum na ven~awu je Bogdan Nikitovi}, {ofer, a stari svat Radovan Vasi}, opan~ar, obojica iz ^a~ka. Sada porodi~an ~ovek, Milan 1933. godine zida za ono vreme solidnu ku}u od ru~no pe~ene cigle. Cigla je pravqena u wivi iza dvori{ta, na velikom par~etu zemqe, nekada tako|e Milanovom vlasni{tvu, koje se pru`alo sve do Morave. Ku}a je tokom decenija vi{e puta renovirana, uglavnom zadr`avaju}i prvobitni izgled. U dnu dvori{ta nalazila se {tala, u kojoj se {tavila ko`a i ~uvao materijal za izradu opanaka. Kao karakteristika ve}ine tada{wih ku}a, u dowem, ekonomskom delu dvori{ta postojali su poqski WC i pumpa za vodu. Ode}a i ve{ peru se ru~no, iskuvavawem u aluminijumskim loncima, a kori{}en je pera}i sapun doma-


PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

11

DRU[TVO

IZ PORODI^NIH ALBUMA

ARA MILANA PETROVI]A SURXA posredno pred smrt, postala upravnik Po{te.

Petrovi}i - Milan i Jelka. Wihova deca, Vasilije i Emilija, stoje ispred Jelke. Na Gradskom bedemu 1941.

}e izrade. Milan i Jelka gaje sviwe i koko{ke, jer prikupqawe tek snesenih koko{jih jaja Milanu pri~iwava veliko zadovoqstvo. Mada zanatlija, Milan je upam}en kao izuzetno uredan i doteran - sa obaveznim odelom, belom ko{uqom, kravatom i besprekorno ispeglanim {avovima pantalona, ~ak i na radnom mestu. U to vreme, u wihovoj ulici nema trotoara, pa je posle ki{e gotovo nemogu}e izbe}i blato i mno{tvo bara. Ostala je zagonetka kako je Milan i po takvom vremenu ku}i uvek dolazio ~istih cipela i pantalona. Prvog dana 1934. godine u ovoj ku}i ro|en je sin Vasilije - Vaso, a kr{ten iste godine, 9. decembra (26. novembra po starom kalendaru, na dan Svetog Jovana Zlatoustog, krsne slave Petrovi}a) u hramu Svetog Vaznesewa u ^a~ku. Krstio ga je Gojko V. \uki}, sve{tenik, a kuma na kr{tewu je Darinka Nikitovi}, supruga Bogdana Nikitovi}a. U ku}i Petrovi}a, jednoj od boqe stoje}ih u ^a~ku, nema oskudice - za ru~ak su na stolu, me|u ostalim jelima, ~esto supa i torta, a deci se kupuje ~okolada. Kao mu{ko dete, a uz to mla|e i bole{qivo, Vaso je o~ev mezimac. Za razliku od nesta{nog Vasa, Mila je ozbiqna, mirne naravi, te }utke

trpi Vasove }u{ke. Prilikom odlazaka u posete, majka bi deci obla~ila garderobu lep{u od one za svaki dan, naj~e{}e „matroska“ odela. Me|utim, dok bi se majka spremila, Vaso bi po pravilu, tr~e}i za loptom, isprqao prazni~no odelo. Za ovakve i sli~ne „podvige“ od majke ~esto dobija batine, ali od oca nikada. Petrovi}i me|u retkima u tada{wem ^a~ku imaju radio-aparat nema~ke proizvodwe, ~uveni „Blau Punkt“. Malobrojni `ivi savremenici i danas se se}aju Milana kao ~estitog i ozbiqnog ~oveka i Jele kao veoma dru{tvene, vesele i temperamentne `ene. Povremeno odlaze na zabave sa muzikom i plesom, a jedno od omiqenih mesta im je restoran „Belvi“, nedaleko od wihove ku}e. Ostalo je zapam}eno da je Jela, veoma otvorena i nesebi~na `ena, jednom prilikom prepravila svoju bluzu za jednu od zaova sa sela, koja se spremala za odlazak na svoj prvi va{ar. Svom mu`u je pru`ala veliku pomo} u partijskom radu, te je zbog toga ~esto zatvarana. Za ono vreme obrazovana `ena, sa polo`enom velikom maturom u ~a~anskoj Gimnaziji, Jela pre rata radi u Po{ti, koja se nalazila u palati Dragomirovi}, ali gubi posao zbog komunisti~kog delovawa, da bi nakon oslobo|ewa, ne-

PRVA @RTVA FA[ISTA U DRAGA^EVU Kada je 1939. ubijen doktor Dragi{a Mi{ovi}, Milan je bio ~lan Odbora za sahranu, te ga hapsi policija. Povezan je i sa pristalicama Partije u selu. Kao ~lan Odbora za podizawe spomenika dr Mi{ovi}u, u~estvuje u prikupqawu priloga za wegov spomenik, organizovanom u ~itavoj Srbiji. Kamen za spomenik doterali su otac Radisava Nedovi}a iz Rtara, Svetislav, i ujak Radovan Milo{evi} iz rudnika u Negri{orima, iznad Dramli}a kafane. Me|utim, nisu smeli da prevoze dawu kroz grad zbog policije, ve} no}u, seoskim putem ka grobqu. Nema~ke trupe prelaze granicu Sovjetskog Saveza 22. juna 1941, pa CK KPJ izdaje proglas komunistima i proletarijatu Jugoslavije, pozivaju}i ih da se stave u mobilno stawe i hitno pripreme za te{ke borbe. Istog dana Okru`ni komitet KPJ za ^a~ak dr`i sastanak na kome razmatra situaciju posle napada Nema~ke na SSSR, te je doneta odluka o hitnom prikupqawu oru`ja i druge vojne opreme, kao i formirawu udarnih desetina radi pripreme za oru`ane akcije. Zahvaquju}i svojim qudima u policiji, Okru`ni komitet KPJ saznaje za spisak komunista koje policija namerava da uhapsi, te najve}i deo komunista hitno prelazi u ilegalu. Izbegavaju}i hap{ewe, 24. juna u Rtare je stigla grupa ~lanova KPJ, koja se smestila u ku}u Vu~ka Petrovi}a, Milanovog brata. U prvoj grupi bili su Milan i Jela, Radmila Lala Ivkovi}, Ranko Vreqanski i \or|e \oko Milovanovi}. Wima su se kasnije pridru`ili Ratko Mitrovi}, Milan Bata Jankovi} i Dragan Vrani}. Uz pomo} agenata, 27. avgusta 1941. oko 50 nema~kih vojnika dolaze kamionima u Rtare, opkoliv{i ku}u gde su bili Milan Petrovi} i Ranko Vreqanski, koji uspeva da se spase, ali Nemci rawavaju i ubijaju Milana nadomak rodne ku}e, uzev{i mu revolver, sat i nov~anik. Potom pale Petrovi}a ku}u i pomo}ne zgrade koje su najpre opqa~kali, uzev{i sve vrednije stvari i ve}u koli~inu hrane, ne dozvoqavaju}i uku}a-

nima da bilo {ta iznesu. Potom hapse Milanovog brata, suprugu i jo{ dvojicu seqaka kom{ija. Stradav{i kao prva `rtva fa{ista u draga~evskom kraju, Milan je sutradan sahrawen na grobqu Rajkova~a u Rtarima. Posle rata podignut mu je spomenik u blizini rodne ku}e, a 1984. bista ispred Zadru`nog doma u Rtarima, koju je isklesao Rade Jovan~evi}. VASA I MILU ZADESILA SUDBINA SIRO^ADI Kada je ostala udovica sa dvoje male dece, Jelka je bila prinu|ena da u Rtarima ide u nadnicu. Trezvena, mudra i realna, }utke podnosi svoje stradawe. Mnogi se i danas se}aju da je ova, za ono vreme avangardna `ena, ro|ena i stasala na ~a~anskoj kaldrmi, radila u vrsti barabar sa mu{karcima, od pojedinih ~ak i br`e. Sa retko otmenim dostojanstvom ~uvala je svoju duhovnu lepotu i ponos, dok su wene seoske jetrve sedele u hladovini i ~e{qale raspletenu kosu. Dok Vaso, kao dete palog borca, sa ostalom ratnom siro~adi neko vreme boravi u Bugarskoj, wegova majka Jela je pod nerazja{wenim okolnostima ubijena u dvori{tu porodi~ne ku}e 22. avgusta 1945. godine. Danas Jelka Petrovi} po~iva na novom ~a~anskom grobqu sa majkom Leposavom, o~uhom Qubomirom, polubratom Milo{em i sinom Vasom. Rano ostav{i bez oba roditeqa, Mila i Vaso odrastaju sami, bez i~ije pomo}i, trpe}i glad i nema{tinu. Ipak, do~ekali su kraj rata, postav{i ~estiti i ceweni gra|ani. Vaso zavr{ava prvi i drugi razred osnovne {kole u Markovici, a onda prelazi u ^a~ak, gde mu je u~iteq Borko Todorovi}. Po zavr{etku osnovne {kole, dve godine poha|a Dr`avnu mu{ku gimnaziju, a {kolske 1947/1948. upisuje se u tre}i razred Stru~ne {kole za u~enike u industriji i zanatstvu u ^a~ku. Ispit za zanatskog pomo}nika iz elektromehani~arskog zanata pola`e 1952, izu~iv{i zanat kod @ivorada Milenkovi}a, poznatijeg kao majstor @ika, jednog od prvih elektri~ara u ^a~ku. Vaso najpre radi u Fabrici hartije, potom u „Ceru“, „Slobodi“, „Litopapiru“,

Vasilije Petrovi} sa ocem Milanom pored Morave, ^a~ak 1941.

a najdu`e u Fabrici piva gde je i penzionisan. Mila, koja je radni vek provela u ~a~anskoj Po{ti, udala se za Milovana Govor~ina i rodila k}erku Jelku (1956), od koje }e dobiti dvoje unu~adi. Vasilije iz braka sa Miroslavom Mirom (k}erkom Ma{ana

fesora orijentalne filologije na Filolo{kom fakultetu u Beogradu, gde je i magistrirala arapski jezik. Sada sa majkom `ivi u ku}i Petrovi}a, u kojoj je Vaso sa svojom porodicom proveo ceo `ivot, a u woj i preminuo 2011. godine. Danas jedna ulica u ^a~ku

Vasilije Petrovi} (1934 - 2011) ispred spomenika ocu Milanu, Rtari 1992.

Rako~evi}a, u~iteqa iz Kola{ina, koji se pre Drugog svetskog rata sa porodicom doselio u ^a~ak), medicinskom sestrom, ima dve }erke - Slobodanku (1963) i Marijanu (1965). Slobodanka je diplomirala na Agronomskom fakultetu u ^a~ku, udata je i `ivi u Zemunu, ima dva sina i }erku. Marijana je stekla zvawe pro-

nosi ime Milana Petrovi}a Surxa, a u porodi~noj arhivi wegovih potomaka ~uva se nekoliko predratnih fotografija i li~nih dokumenata, me|u kojima i Legitimacija Kraqevine Jugoslavije, izdata 26. marta 1938. Marijana Matovi} i Emilija Vi{wi}


12

KULTURA

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Elizabet Elo SEVERNO OD RAJA Hrabra junakiwa pove{}e vas u neverovatnu avanturu i otkriti vam zastra{uju}u istinu. Negde daleko, me|u neukrotivim talasima severnog Atlantika, Pirio Kasparov i wen blizak prijateq Ned do`ive}e brodolom. Nakon {to Ned nestane bez traga u ledenom prostranstvu, Pirio nekim ~udom uspeva da pre`ivi. Me|utim, nikako se ne miri sa ~iwenicom da je Nedova smrt slu~ajna i duboko u sebi veruje da ni{ta nije onako kako izgleda. Uz pomo} radoznalog novinara Rasela Parnela, Pirio kre}e u neo~ekivanu avanturu. Klupko smrtonosne zavere se odmotava, a put ih vodi do pustih obala nepristupa~nog vodenog prostranstva u kojem se kriju neverovatna saznawa. Progowena senkama pro{losti, Pirio }e morati da veruje svojim instinktima. Da li }e je oni prevariti?

Stiv Beri PAKLENA ODAJA Ve} decenijama, istori~ari umetnosti i kolekcionari iz ~itavog sveta poku{avaju da prona|u ]ilibarsku sobu, jedno od najve}ih blaga ~ove~anstva i „osmo svetsko ~udo“. Sada dva mo}na ~oveka sa istim ambicijama i istim ciqem ponovo pokre}u potragu. Rej~el Katler `ivi u Atlanti, ima uspe{nu karijeru i predivnu decu. Me|utim, sve se mewa iz korena posle iznenadne smrti wenog oca, koji za sobom ostavqa tragove neverovatne tajne o ]ilibarskoj sobi i wenoj neprocewivoj vrednosti. O~ajni~ka `eqa da otkrije istinu, zbog koje su neki spremni da po~ine surova ubistva, otisnu}e Rej~el i wenog biv{eg supruga Pola duboko u mra~nu pro{lost. Dok se klupko jedne od najve}ih svetskih misterija odmotava u podmukloj igri bezobzirnih ubica, Rej~el i Pol upleteni su u lov na blago epskih razmera. Da li smo na pragu istine o ~uvenoj pri~i za koju svet veruje da je samo mit?

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

FOTOGRAFIJE PRE FOTOGRAFIJA U GALERIJI „RISIM”

DAGEROTIPIJE IZ ZBIRKE FOTOMUZEJA Izlo`ba „Fotografije pre fotografija: dagerotipije” iz zbirke Fotomuzeja iz Beograda, ~iji je autor istori~arka umetnosti Milena Gwatovi}, postavqena je od 12. novembra u centralnom prostoru Galerije „Risim“, a posle pro{logodi{we premijerne izlo`be u Muzeju istorije Jugoslavije, ^a~ak je jedan od devet gradova u Srbiji u kojima ovi specifi~ni i retki eksponati gostuju. Izlo`ba je deo projekta “Prezentacija kolekcije dagerotipija u muzejima u Srbiji”, koji je podr`alo Ministarstvo kulture RS. Vlasnik kolekcije dageroptipija je Fotomuzej – Udru`ewe za prikupqawe i prezentaciju istorijske gra|e, osnovano 2012. godine sa ciqem da fotografiju kao istorijski i kulturolo{ki artefakt prikupi, sistematizuje, defini{e i prezentuje javnosti. Izlo`ba dagerotipija kao minijaturnih prete~a fotografije, izuzetno osetqivih na svetlost, je izlo`ba crnim platnom pokrivenih eksponata, po{to do danas nije prona|en na~in da se spre~i wihovo propadawe prilikom izlagawa svetlosti, koja kod qubiteqa umetnosti izaziva radoznalost i svojevrsno uzbu|ewe otkrivawa jednog skrivenog i unikatnog sveta. Prvu poznatu fotografiju napravio je Nicefor Nieps 1826. godine u Francuskoj na plo~i od legura kalaja i olova, na kojoj je uspeo da fiksira, odnosno dugotrajno sa~uva

sliku premazuju}i plo~u rastvorom od asfalta i slikarske smole omek{ane u lavandinom uqu – takozvanom rastvoru bitumena. Po{to Nieps nije uspeo da svoj pronalazak komercijalizuje potpisao je ugovor sa Lujom Dagerom koji usavr{ava proces proizvodwe fotografije na posrebrenom metalu i ovom patentu1837. godine daje ime “dagerotipija” odnosno “Dagerov otisak”. Pojava fotografije kao statusnog simbola u 19. veku ugro`ava portretiste, pa ~ak i velike umetnike, a “dageromanija” uzima maha zajedno sa rastu}om `eqom pripadnika gra|anskog dru{tva i elite da do|u do svoje individualne i reprezentativne predstave i slike o sebi namewene drugima. Prve dagerotipije u Srbiji na~inio je 1840. trgovac Dimitrije Novakovi}, mada nijedna nije sa~uvana, pa ~ak ni pejza` Beograda koji je poklonio knezu Mihailu Obrenovi}u. Anastas Jovanovi} 1841. poku{ava da na~ini knezov portret koji nije bio “osobito uspe{an”, a zna~ajne radove na na{im prostorima ostvarili su i putuju}i dagerotipisti. Ipak, danas nema saznawa da je sa~uvana neka dagerotipija za koju se sa sigurno{}u mo`e tvrditi da je snimqena na prostoru Kne`evine Srbije, re~eno je prilikom otvarawa ove raritetne izlo`be. Z. L. S.

PREDSTAVQEN JEDINSTVENI VODI^ „SVI SRPSKI MANASTIRI”

DUHOVNO NASLE\E SABRANO SA SVIH MERIDIJANA wiga “Svi srpski manastiri”, koju potpisuju Slobodan Radovanovi}, Stefan Roksandi} i Dragoslav Bokan, zajedni~ki projekat Izdava~ke ku}e “Magic map” i “Blica”, predstavqena je pro{log ponedeqka ~a~anskoj publici u organizaciji Kulturno-obrazovnog programa Doma

K

kulture. Re~ je o multimedijalnoj publikaciji, jedinstvenom vodi~u koji poklonike verskog turizma i kulturno-istorijskih znamenitosti upu}uje na svet srpskih 460 manastira i 260 manastiri{ta lociranih u zemqi i {irom sveta. Posebnu vrednost daje joj ~iwenica da su prvi put na jednom mestu,

na savremen, jezgrovit, sa`et i pouzdano informativan na~in popisana sva na{a svetili{ta od Arizone i Ilinoisa do Republike Srpske, Crne Gore, Srbije, Nema~ke, Francuske, [vedske, drugih delova Amerike, Kanade, Australije… -Kwigu je oblikovalo deset stru~waka razli~itog profila, zahvaquju}i kojima, pored teksta koji se odnosi na svaku pojedina~nu svetiwu, publikacija sadr`i i wihove fotografije, kartu prilaza i deteqne {eme lokacije kao i QR kod koji sve zainteresovane putem smart telefona, tableta ili GPS navigatora vodi pravo pred vrata ovih drevnih ogwi{ta i svetili{ta hri{}anske vere i na{e duhovne kulture, svakog od svetili{ta na{e hri{}anske vere – rekao je Slobodan Radovanovi}, direktor IK “Magic map”, isti~u}i da su manastiri idealna mesta za molitvu i meditaciju, da su gra|eni po pravilu u najlep{im prirodnim pejza`ima i da je ova publikacija poziv u samo sredi{te srpske kulture i hri{}anske civilizacije. Tek sabirawem “Svih srpskih manastira” na jednom mestu, sti~emo predstavu o veli~ini i vrednosti na{eg sakralnog i kulturnog nasle|a. Kwiga je objavqena sa blagoslovom Wegovog preosve{tenstva srpskog patrijarha Irineja, a omogu}i}e svima koji to `ele da brzo stignu do odredi{ta i u wemu se du`e zadr`e, jer ne}e morati da gube vreme u tragawu za wihovim lokacijama. Z. L. S.


SLIKE I OBJEKTI KATARINE I STANI[E RADOJLOVI] U LIKOVNOM SALONU

SENKE SNOVA I TI[INE zlo`bu dogovorenu pro{le godine sa umetnicom Katarinom Radojlovi} (1966 - 2014), vanrednim profesorom Fakulteta umetnosti u Ni{u na likovnom odseku, pretekla je letos kobna sudbina. Katarina Radojlovi} je ro|ena u Ni{u, zavr{ila je Fakultet primewenih umetnosti u Beogradu, a magistrirala na Fakultetu likovnih umetnosti 1996. Za `ivota je imala petnaestak samostalnih izlo`bi i u~estvovala na vi{e kolektivnih u zemqi i inostran-

I

stvu. Radovala se umetnica ovom susretu sa ~a~anskom publikom u Likovnom salonu Doma kulture, i da bi wena `eqa bila ispo{tovana, odlu~eno je da gost ove postavke bude i wen suprug Stani{a Radojlovi} (1967), tako|e akademski slikar, koji je magistrirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, zastupqen sa mawim brojem radova, rekla je otvaraju}i postavku Vesna Petrovi}, glavni programski urednik Do-

ma kulture i urednik Likovnog programa. Rad Katarine Radojlovi} sastoji se od nekoliko delova, a inspirisan je Pozori{tem senki, Papirnim pozori{tem i ritualnim figurama starih civilizacija. Ona u svom umetni~kom postupku istra`uje zna~ewe pokreta tela, neverbalne komunikacije i odre|ene konvencionalnosti pokreta u teatru i plesu, a lutke na crte`ima stavom i pokretom sugeri{u svoju emocionalnu poziciju. Radovi ve}ih dimenzija tematski naslovqeni “Mese~eve pri~e”ura|eni su razlivawem papirne pulpe,a bave se mitovima postawa i pri~ama o herojima. U drugom segmentu su radovi na platnu istih dimanzija koji se bave odnosom vidqivog i nevidqivog, svesnog i nesvesnog, znanog i zaboravqenog, dok je ornament tertiran kao pismo nevidqivog, onostranog i prepoznatog u snovi|ewima. Ovaj segment izlo`be obuhva}en je naslovom “Otisak senke”. Tre}i deo postavke nazvan “ Senke snova i ti{ine”, ~ine najnoviji, ali na`alost, posledwi radovi Katarine Radojlovi}. Re~ je o akvarelima ra|enim na perforiranom papiru koji simboli{u wena razmi{qawa i borbu sa bole{}u, rekla je Vesna Petrovi}, dodav{i da umetnici i wihova stvarala~ka misao zaista `ive u wihovim delima. Stani{a Radojlovi} je u~esnik brojnih doma}ih i me|unarodnih likovnih kolonija, a za svoj rad je ~esto nagra|ivan. ^lan je grupe mozai~ara “ Ametist”, autor mozai~kog platoa de~jeg parka ^air u Ni{u, jedan od osniva~a umetni~ke radionice “Lazarus” koja je `ivopisala veliki saborni hram u Ni{u i autor projekta kamenog dela ikonostasa za hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene u ovom gradu. Z. L. S.

“NOVI RADOVI” MARGARETE JELI] U UMETNI^KOJ GALERIJI “NADE@DA PETROVI]”

“PIJETA, KOLA^I]I I PHOTO BOOTH” ultimedijalnu izlo`bu “Novi radovi” Margarete Jeli}, umetnice iz Beograda, postavqenu u Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}”, ~ine tri celine ”Pijeta”, “Kola~i}i” i “Photo booth”. Mikelan|elova “Pijeta” sme{tena u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu, jedna je od kqu~nih i uticajnih slika u kulturama onih savremenih dru{tava “~iji identiteti jo{ nose tragove hri{}anskog humanizma integrisanog u umetnost, kwi`evnost i filozofsku misao. Mo`da je i to razlog zbog koga toliko savremenih umetnika ose}a izazov da sa tom slikom u~ini ne{to {to se svodi na weno ponavqawe, ponovno postavqawe te scene, ili samo nekih elemenata wenog shematskog predstavqawa, u vr{ewu neke vrste “subverzivnog prezna~avawa.” To ~ini i Margareta Jeli} u svojoj “Pijeti”. sa sobom i Mihailom Jovanovi}em. Oboje u dve video projekcije sa zvukom, dve fotografije velikog formata u pozi biblijskih figura, sa notom melanholije, prikazuju le`e}u polugolu mu{ku i sede}u `ensku figuru u ambijentu grobqa.

13

KULTURA

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

M

U drugoj celini “Kola~i}i”, junakiwa Margaretinih crtanih filmova Marta, postala je vlasnica poslasti~arnice, pokazuju}i svoju kreativnost u slatki{ima za svaku priliku, ma{tovito ukra{enim uz mogu}nost da kupci i sami izaberu dekoraciju. “Ovaj poslati~arski univerzum je zasnovan na lako poverqivom principu ponude i potra`we, u kojem je precizno definisan odnos izme|u naru~ioca i izvr{ioca radova i u kojem zahtev prvog ne ograni-

~ava imaginaciju drugog.” “Photo booth” je serija autoportreta koje je umetnica snimila kompjuterskom kamerom. Postupak popularno nazvan “selfie” ne zahteva nikakav umetni~ki talenat, a prose~an snimak obi~no predstavqa autora u najboqem izdawu. Ali, Margaretina serija autoportreta ne slu`i tom ciqu, jer ona na wima ne “izbegava” lo{e dane, ni lo{e svetlo, ne trudi se da sakrije tragove godina ni svega onog {to nas mewa tokom `ivota, a umetni~ku dimenziju ovom opusu daje potraga za odgovorima na univerzalna egzistencijalna pitawa. Margareta Jeli} (1967) je ro|ena u Beogradu, diplomirala je slikarstvo na Fakultetu primewenih umetnosti, magistrirala je na interdisciplinarnim magistarskim studijama na Univerzitetu umetnosti u Beogradu , na grupi za Vi{emedijsku umetnost, a doktorirala je na grupi za Teoriju umetnosti i medija 2008. na istom univerzitetu brani i drugi doktorat 2009. na grupi za Vi{emedijsku umetnost. Od 1991. izla`e redovno na samostalnim i grupnim izlo`bama. Z. L. S.

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i od naredne srede u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Karmen Posadas NEVIDQIVI SVEDOK Uzbudqiva pri~a koja nam na maestralan na~in pribli`ava jednu kqu~nu istorijsku epizodu, ubistvo ruske carske porodice i pobedu Boq{evi~ke revolucije. Izuzetno uverqiva i skladna kombinacija stvarnosti i fikcije u romanu o kraju jednog doba i slomu jedne porodice. Jedan starac le`i u bolnici, u dalekom Urugvaju, svestan da je na izmaku `ivota. Da bi ispunio davno obe}awe dato Raspu}inu, toj fantasti~noj i kontroverznoj li~nosti ~ija su sudbina i smrt umnogome povezani sa sudbinom Romanovih, on `eli da ostavi svedo~anstvo o doga|ajima ~iji je neposredni svedok bio: o posledwim godinama Nikolaja II i wegove porodice. Jer samo je jedan ~ovek izvukao `ivu glavu iz Ku}e posebne namene u kojoj su ubijeni Romanovi: Leonid Sedwev, petnaestogodi{wi kuhiwski pomo}nik, carevi}ev drug u igri i prijateq velikih knegiwa. Na sam dan ubistva otpu{ten je sa posla i tako mu je poklowen `ivot. Veran do samog kraja, platonski zaqubqen u jednu veliku knegiwu, Leonid }e nam iz prve ruke ispri~ati kako se odvijao `ivot u dvorcu, kako je izbila revolucija i {ta se potom doga|alo carskoj porodici. Neka saznawa stekao je oslu{kuju}i razgovore kroz ventilacione otvora pe}i i cevi a neka u direktnim razgovorima sa ~lanovima carske porodice za koju je bio toliko vezan. Dok su ga godinama kasnije progawali duhovi pro{losti, Leonid je nastavio da prou~ava Romanove ~itaju}i wihove memoare, dnevnike, pisma i druge istorijske dokumente. Sada, na samrti, ovaj nevidqivi svedok kazuje nam wihovu pri~u.

Edvard Raderfurd RUSKA, I i II tom Veli~anstveni roman Ruska obuhvata vi{e od 1800 godina ruske istorije, politike i kulture, od drevnih nomadskih plemena iz Evroazijske nizije do dana{wih dana. Ova pri~a prati prepletene sudbine pet porodica: plemi}a Bobrovih, kmetova Romanovih, Kozaka Karpenkovih, staroveraca Suvorinih, industrijalaca i za{titnika umetnosti; i napokon, Popovih, parohijskih sve{tenika i revolucionara. Ovo je pri~a o Rusiji preto~ena u o~aravaju}i roman... `ivopisna istorijska predstava prikazana sa zadivquju}im pojedinostima i stra{}u. Autor bestselera London i Wujork, pi{e veli~anstvenu sagu, raznovrsnu poput same Rusije. ^itaoci }e u`ivati u ovoj dugoj i zanimqivoj pri~i. Ruska je napisana tako da se brzo i lako ~ita i neprestano dr`i pa`wu ~itaoca.

DELA IZ SPOMEN ZBIRKE BOGI]A RISIMOVI]A U GRADSKOJ GALERIJI U U@ICU

“RISIMOVA PLAVA LINIJA” NA \ETIWI d 7. do 28. novembra u Gradskoj Galeriji u U`icu postavqena je izlo`ba “ Slike iz Spomen zbirke Bogi}a Risimovi}a Risima”, kojom je Umetni~ka galerija “ Nade`da Petrovi}”iz ^a~ka kulturnoj javnosti grada na \etiwi omogu}ila celovit uvid u bogat opus ovog zna~ajnog srpskog slikara druge polovine pro{log veka. Izlo`bu ~ine 24 slike podeqene u ~etiri tematsko poetske celine kojima se prati razvoj i sagledavaju dometi Risimovog slikarstva. U elektronskoj formi predstavqeni su i wegovi crte`i i prikazana poetizovana dokumentarna filmska pri~a o ovom umetniku “ Risimova plava linija” ~iji je autor Qubi{a ]irkovi}. Postavku je otovrila autor izlo`be i kustos zbirke Julka Marinkovi}, muzejski savetnik, nakon ~ega je odr`ala i predavawe o Risimovom stvarala{tvu u formi vo|ewa kroz izlo`bu navode}i pored ostalog da Risimovi}

O

“pripada prvim generacijama mladih {kolovanih slikara, koji su po~etkom pedesetih godina pro{log veka u uzavreloj atmosferi op{teg dru{tvenog, ekonomskog i kulturnog poleta u~estvovali u stvarawu nove umetni~ke scene, razvijaju}i se i sazrevaju}i uporedo sa pojedina~nim oblicima posleratnog modernizma srpskog i jugoslovenskog slikarstva”. Tokom tri i po decenije umetni~kog rada Risimovi} je pro{ao osoben, slo`en i celovit razvojni put u kojem mu je zavi~aj bio ishodi{te i nepresu{na ikonografska potka u stvarawu ~istog jezi~kog prostora i put ka integralnom i univerzalnom umetni~kom delu, istakla je Julka Marinkovi}. Z. L. S.

VODI^ KROZ KULTURNA DE[AVAWA PETAK, 28. DECEMBAR 2014. - IZLO@BA LIKOVNE KOLONIJE ''^A^AK 2014'' Milunovi} (Pariz/Beograd). Likovni salon u 19:00 PETAK, 28. NOVEMBAR 2014. - ''SAVR[EN KROJ'' komedija u produkciji Zvezdara teatra iz Beograda (Igraju Slobodan Boda Ninkovi} i Dragan Petrovi} Pele) Velika sala u 20:00 UTORAK, 2. DECEMBAR 2014. - ISHRANA BUDU]NOSTI - MEWAJU]I SEBE, MEWAMO SVET - predavawe (predava~ dr Boro M. Vuja{in, prim. med. II.) Velika sala u 19:30 ^ETVRTAK, 4. DECEMBAR 2014. - ME\UNARODNI SALON FOTOGRAFIJE ''^A^AK 2014'' Sredwi i gorwi hol u 19:00


14

DRU[TVO

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

ZAVR[EN 8. ME\UNARODNI FESTIVAL ANIMACIJE ANIMANIMA

ZADR@AN DOBAR KVALITET PROGRAMA Z

a 8. Me|unarodni festival animacije ANIMANIMA, koji je nedavno zavr{en, organizatori ka`u da je uspeo da zadr`i postignuti standard kvaliteta programa, uprkos neugodnoj situaciji u kojoj su se na{li zbog umawenih sredstava, koja su uslovila izostanak takmi~arskog programa. I pored toga, svi ostali programi su i kao celina, i pojedina~no doprineli da kvalitet ovog Festivala ostane na po`eqnom nivou, izjavio je za na{ list umetni~ki direktor Milen Alempijevi}. - Programi koje je na{a publika mogla da vidi bili su u odre|enom smislu i ekskluzivni, zbog toga {to su predstavqali srpske premijere, ili sadr`aje koji se na na{im prostorima vrlo retko mogu videti, za razliku od nekih drugih zemaqa u Evropi. Prevashodno dugometra`ni film “Prevara” Bila Plimtona, nagra|eni filmovi sa festivala animacije u Ansiju, retrospektivni program Normana Meklarena, kao i izuzetnu predstavu Zoomwooz, koju su predstavili

[panci Karla Kraht i Andres Beladijes. Re~ je o izuzetnom umetni~kom performansu koji su oni nazvali “Bioskop u`ivo”, koji je za na{e kulturne prilike po svemu neobi~an i potpuno iznena|uju}i - ka`e Alempijevi}. Multimedijalni performans je bio kombinacija bioskopskog izvo|ewa u`ivo koje odra`ava u su{tini funkcionisawe qud-

skog dru{tva i sistema u wegovom okru`ewu. Video, predstava, muzika, kompjuteri, svetla, senke, crte`i, likovi, siluete... sve ovo slu`i svrsi stvarawa virutelnog sveta, koji iznena|uju}e podse}a na na{, qudski. Publika je tokom Festivala mogla da u`iva i u izlo`bi Ivana Stojkovi}a, koja predstavqa radove iz oblasti animacije,

ilustracije i stripa, rezultat wegovog autorskog i komercijalnog rada u proteklih nekoliko godina. Radovi su predstavqeni u vidu {tampanih predlo`aka, originalnih radova i projekcije, i uz gotovo svaki je bio izlo`en i propratni materijal, koji je obuhvatao skice, studije, probne radove, uzorke paleta, tekstura i sav ostali materijal nastao u procesu rada. Na taj na~in izlo`ba ne samo da predstavqa publici celokupan stvarala~ki proces i boqe upoznaje gledaoca sa prirodom profesije, ve} i prikazuje dva na~ina stvarawa usredsre|eni, kontrolisani, ciqni i prohtevima klijenta ograni~eni, ali i spontani, nesputani, istra`iva~ki usmeren rad, navodi se u katalogu festivala. Kao prate}i program, predstavqena je i kwiga “Umetnost preterivawa”, za koju autor Milen Alempijevi}, ka`e da je “nastala kao posledica `eqe da se estetici i poetici savremenog autorskog animiranog filma, neiscrpnom panoptikumu ideja i

vizura, pristupi s namerom da krajwi rezultat bude kwiga koja }e pozvati na nova ili ponovna gledawa”. - Tematski raspon kwige obuhvata tuma~ewa fenomena gradova kao najprotivre~nijih simbola savremenog dru{tva; koegzistencije animalnog i humanog sveta; odnosa i veza izme|u animiranog filma i xeza kao muzi~kog idioma koji je revolucionisao poimawe popularne muzike; poetika pojedinih autora iz zemqe i sveta, diskurs o ulozi i funkciji lutke - subjekta, u narativu animiranog filma - ka`e Alempijevi}. Vin}enco \anola, rediteq i teoreti~ar animacije iz Torina je na{im najmla|im sugra|anima odr`ao radionicu na kojoj je ura|en animiran film, koji }e biti jo{ jedan zna~ajan materijal u video arhivu Studija za animaciju “Animatik” Doma kulture, koji je u saradwi sa Festivalom ANIMANIMA organizovao ovogodi{wu radionicu. N. R.

JEZI^KA [KOLA BLACKBIRD ZVANI^NI CENTAR ZA PRIPREMU ME\UNARODNIH ISPITA UNIVERZITETA U KEMBRIXU

PROMOVISAWE ME\UNARODNIH STANDARDA ve godine, u do sada najve}em obimu u ^a~ku, bilo je organizovano testirawe za glavne me|unarodne ispite Univerziteta u Kembrixu. Od septembra, {kola stranih jezika Blackbird postala je zvani~ni Centar za pripremu Kembrixovih ispita, kao jedan od nekoliko u na{oj zemqi. Ovo presti`no zvawe koje je {kola dobila od jednog od najpriznatijih svetskih centara za testirawe i sertifikaciju znawa engleskog jezika, usledilo je upravo kao rezultat vi{egodi{weg rada i ulagawa u kvalitet nastave u {koli Blackbird. Centar za pripremu ispita }e tokom ove {kolske godine sprovoditi niz aktivnosti na popularizaciji me|unarodnih standarda, kao i pripremi i prijavi kandidata. Ina~e, ova jezi~ka {kola aktivno promovi{e va`ne me|unarodne standarde, koji su programski ugra|eni u nastavu {kole. - U teku}oj {kolskoj godini, na{a {kola }e u ulozi Centra za pripremu Kembrix ispita sprovoditi niz aktivnosti usmerenih ka informisawu potencijalnih i pripremi registrovanih kandidata, koji }e u ovoj godini polagati neki od Kembrixovih ispita. Imamo dobre rezultate po broju prijavqenih kandidata, uspe{nost od 100 odsto na polagawu i name-

O

ravamo da u toku ove godine jo{ vi{e popularizujemo, promovi{emo i pove}amo kvalitet rada i broj kandidata. U junu 2015. ponovo }emo imati ispitni rok za sredwo{kolce, odnosno odrasle, za neke od vode}ih ispita Univerziteta u Kembrixu (FCE, CAE, CPE), a prijave kandidata bi}e u martu. Krajem godine organizova}emo i redovno godi{we testirawe za decu, tzv. Cambridge Young Learners. Prijave za de~ji junski ispitni rok bi}e u aprilu. Bitno za ovu {kolsku godinu je i probno testirawe koje organizuje ispitni centar Exalibur. Testovi u ovom besplatnom testirawu se pregledaju u Kembrixu, pri ~emu kandidati dobijaju povratnu informaciju o svom u~inku. Ovo va`no testirawe }e biti organizovano u aprilu, za sve zainteresovane kandidate sa potrebnim nivoom znawa - ka`e Qubomir Vasojevi}, vlasnik jezi~ke {kole Blackbird. Centar za pripremu me|unarodnih ispita Univerziteta u Kembrixu, pri jezi~koj {koli Blackbird, tokom ove {kolske godine popularizova}e va`ne me|unarodne standarde, sa ciqem da se individualnim kandidatima olak{a orijentacija i priprema za izabrani ispit i ostvarewe {to boqih rezultata. Najve}i broj ovih aktivnosti

je besplatan i namewen potencijalnim kandidatima razli~itog uzrasta i po~etnog nivoa znawa, napomiwe Vasojevi}. - Blackbird kao Centar za pripremu Kembrixovih ispita ima moduse za saradwu

nom u fazi pripreme kandidata. Jezi~ka {kola Blackbird je ponosna na dosada{we rezultate, posebno na znawe kandidata koji su polagali ispite. - Mi }emo u ovoj godini imati u ponudi redovne te-

Po`egi. Za one koji postignu najboqe rezultate predvi|ene su vredne nagrade koje ukqu~uju stipendije za izabrani Kembrix ispit, kao i besplatne kurseve za pripremu ispita - podse}a Vasojevi}. Priprema za Kembrixove ispite ~ini samo jedan deo nastave. [kola ima i niz drugih aktivnosti za popularizaciju u~ewa jezika uop{te, na na~in koji je

svrsishodan, ali i dinami~an, zabavan i kreativan. [kola za strane jezike Blackbird organizuje izlete u vezi sa jezi~kim projektima, kao i zanimqive letwe {kole, kako bi deca bila motivisana za dugoro~no u~ewe jezika. Kreativne aktivnosti daju kvalitet na duge staze i poma`u da znawe stranog jezika bude na visokom nivou, isti~e na{ sagovornik. N. R.

RASPISAN LITERARNI KONKURS ZA U^ENIKE

TEME VEZANE ZA PRVI SVETSKI RAT sa svima koji su zainteresovani, sa pojedincima, u~enicima u dr`avnim osnovnim i sredwim {kolama, kao i sa jezi~kim {kolama i profesorima i nastavnicima koji spremaju |ake za ove ispite. Ve} imamo uspe{nu saradwu sa velikim brojem {kola i nastavnika, a pozivamo sve zainteresovane da nas kontaktiraju, otvoreni smo za saradwu sa svima koji `ele da zajedno postignemo jo{ boqi kvalitet i ve}i broj kandidata za Kembrixove ispite - ka`e Qubomir Vasojevi}. Aktivnosti {kole i Centra preklapaju se uglav-

~ajeve za pripremu ovih ispita, jer smatramo da su dobri i efikasni. U fazi od prijava (marta, aprila) do polagawa ispita (juna), ima}emo posebnu ponudu mini te~ajeve za one kojima je potrebna mala priprema, na osnovu prethodno proverenog znawa. Pored toga, nastavi}emo tradiciju zapo~etu pre ~etiri godine u dr`avnim {kolama. Ove godine }emo {kolska takmi~ewa “Cambridge selection” organizovati uporedo za u~enike osnovnih i sredwih {kola u ^a~ku, Kraqevu, Gorwem Milanovcu, Ivawici, Ariqu, U`icu i

oodom 20. novembra, Svetskog dana deteta, i stogodi{wice Prvog svetskog rata, Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu raspisao je literarni konkurs za u~enike osnovnih i sredwih {kola sa teritorije Republike Srbije. U~enicicima od prvog do ~etvrtog razreda data je mogu}nost da biraju izme|u tema “Istinita pri~a moje mame/ bake”, “Za{to volim svoga dedu” i “Dogodilo se na dana{wi dan”. Za u~esnike koji poha|aju vi{e razrede osnovne {kole predvi|ene teme su: “Fotografija koju sam posmatrao sa suzama u o~ima” i “Moja porodica i ja smo ponosni na svoje pretke”, a za sredwo{kolce - “Plava grobnica - ~uvar dostojanstva i istine” i “Veliki rat u mom se}awu”. Konkurs je otvoren do 15. decembra, a radove, otkucane i pod {ifrom (na posebnom papiru napisati ime u~enika, odeqewe, naziv {kole, mesto i broj telefona ustanove) slati na adresu: Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu, 32.000 ^a~ak, Cara Du{ana bb. E. V.

P


PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

PRAVOSLAVQE

15


16

SAOBRA]AJ

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

OSTALA JO[ DVA DANA ZA BESPLATNU PROVERU ISPRAVNOSTI VOZILA saradwi sa Automoto savezom Srbije i Asocijacijom tehni~kih pregleda vozila, Minisatrstvo unutra{wih poslova pokrenulo je preventivno-propagandnu akciju “Ispravno vozilo - bezbedno vozilo”. Akcija je po~ela u ponedeqak i traja}e do subote, 29. novembra. “Osnovni ciq je besplatno proveriti tehni~ku ispravnost vozila da bi uo~ene neispravnosti blagovremeno bile otklowene i tako se stvorili povoqni uslovi za bezbedno odvijawe saobra}aja. Na ovaj na~in znatno bi se pove}ao

U

POLICIJA POJA^ALA KONTROLU SAOBRA]AJA stepen ispravnosti vozila na na{im putevima”, navedeno je izme|u ostalog u saop{tewu Policijske uprave ^a~ak. Tokom akcije saobra}ajna policija }e poja~ano kontrolisati vozila i voza~e, posebno na putevima i ulicama u naseqenim mestima i voza~ima ukazivati na zna~aj ispravnosti vozila u saobra}aju. Naro-

USKORO IZMENE ZAKONA O BEZBEDNOSTI SAOBRA]AJA

PRIMENA OD NOVE GODINE Srbiji je ove godine smawen broj saobra}ajnih nesre}a, ali i daqe najvi{e mladih qudi strada u saobra}aju. Samo ove godine u saobra}ajnim nezgodama poginulo je 76 osoba mla|ih od 25 godina. Zato je ovih dana po hitnom postupku formirana radna grupa koja bi u najkra}em mogu}em roku trebalo da predlo`i izmene Zakona o bezbednosti saobra}aja da bi on mogao da stupi na snagu od 1. januara. Radna grupa odr`ala je prvi sastanak 26. novembra, a ~ine je predstavnici Ministarstva saobra}aja, unutra{wih poslova, roditeqi sredwo{kolaca. Kako je najavila ministarka gra|evine, saobra}aja i infrastrukture Zorana Mihajlovi}, bi}e ograni~ewa, ve}ih kazni, “nulte tolerancije” za alkohol, a ulo`i}e se i veliki napori u edukaciju, prevenciju i za{titu mladih voza~a. Ideja je da se osobama mla|im od 21 godine zabrani upravqawe motornim vozilom snage

U

ve}e od 1.400 kubika, da ne smeju da voze od 23 do 6 ~asova, kao i da kazne budu udvostru~ene ako se u vozilima nalaze i maloletna lica. Hitne izmene Zakona inicirala je saobra}ajna nezgoda na Adi Huji, pro{log vikenda, u kojoj je `ivot izgubilo troje mladih qudi. Na`alost, ovo nije bila jedina nezgoda u posledwe vreme sa tragi~nim posledicama po mlade. - Mladi bi trebalo da voze da bi u~ili i sticali iskustvo, ali ne mogu da voze automobile koji }e ih dovesti u situaciju da na~ine te{ku saobra}ajnu nesre}u. Predvi|ena je i boqa edukacija, jer se dobar voza~ ne ra|a, on se stvara - izjavila je za medije Zorana Mihajlovi} i napomenula da o~ekuje podr{ku nadle`nih institucija, roditeqa, sredwo{kolaca i sredstava javnog informisawa. Od kada su predlo`ene izmene Zakona, me}u prvima stigla je podr{ka Strukovnog udru`ewa policije.

~ita pa`wa bi}e posve}ena ispravnosti ure|aja za upravqawe i zaustavqawe, za spajawe vu~nog i prikqu~nog vozila, pneumatika, svetlosno-signalnih i ure|aja za pogon na sabijeni ili te~ni gas, kao i po{tovawe saobra}ajnih pravila. Ukoliko policajci posumwaju na tehni~ku ispravnost ure|aja za upra-

vqawe i zaustavqawe vozila, voza~i }e se upu}ivati na kontrolni tehni~ki pregled na kome }e prisustvovati i policijski slu`benici. U slu~aju da kvarovi budu potvr|eni, bi}e preduzete mere prekr{ajnog progona uz primenu posebnih mera bezbednosti iskqu~ewe vozila iz saobra}aja. Zbog u~iwenih prekr{aja, kada je re~ o nepo{tovawu saobra}ajnih pravila, prema voza~ima }e se preduzeti zakonom predvi|ene mere. Prva dva dana trajawa akcije “Ispravno vozilobezbedno vozilo” u ~a~anskoj poslovnici Automotosaveza Srbije tehni~ku ispravnost svojih vozila proverilo je svega desetak voza~a. Direktor AMSS u ^a~ku Vladan Sekuli} podse}a sve zainteresovane da su poslovnice u ^a~ku (Moravska ulica) i u Preqini otvorene od 7 do 19 ~asova. - Verovatno jo{ uvek mnogi voza~i nisu saznali

DU@A PUTOVAWA ZIMI

PONETI VRE]ICE SA PESKOM ILI NE? bog iznenadne magle, me}ave, sne`nih nanosa ili poledice zimska putovawa se mogu pretvoriti u pravu no}nu moru. Sve te vremenske pojave usporavaju vo`wu, naro~ito u planinskim predelima i ponekad stvaraju kilometarske kolone. Osim strugalice za led, upaqa~a ili {ibice, kablova za startovawe motora, sajle za vu~u i rezervnih ~izmi i garderobe, malo koji voza~ u prtqa`niku ponese lopatu ili mawi a{o{. Mnogo prostora ne zauzimaju ni vre}ice za pesak, a dosta mogu da koriste. Pesak slu`i za posipawe ispod pogonskih to~kova, ukoliko se vozilo zaglavi u snegu i u slu~aju da je kolovoz zale|en. Iako takve situacije nisu ~este, nisu ni nemogu}e, a vre}ice sa peskom mogu biti spasonosni teret. Trebalo bi ih dr`ati {to bli`e pogonskim to~kovima, jer je tako vozilo boqe optere}eno i gaze}a povr{ina guma boqe prijawa na kolovoz. Na taj na~in pove}ana je i stabilnost vozila. Pesak za posipawe klizavih kolovoza mo`e zameniti i {qaka, ali zbog wene specifi~ne te`ine ne mo`e da bu-

Z

de upotrebqena kao koristan teret. Kako su mrazoviti dani sve bli`i, nije na odmet pomenuti i da je na zale|enim kolovozima neophodno izbegavati brzu i o{tru vo`wu. Nije preporu~qivo ni naglo pokretati volan, niti otpustiti kva~ilo, {to tako|e va`i i za pritiskawe pedala, ko~nice ili gasa. Svi ti pokreti trebalo bi da budu ne`niji i bla`i. ^ak ni gas ne sme da se naglo prekida, da ne bi do{lo do izrazitog usporavawa vo`we i opasnog zano{ewa na klizavom i zale|enom kolovozu. Zale|enim gradskim ulicama najboqe je voziti u drugom stepenu prenosa da bi se za usporavawe prvenstveno koristio motor.

za ovu akciju. Pozivamo ih da besplatno provre tehni~ku ispravnost svojih vozila i da im uka`emo na eventualne propuste. Na{a tehni~ka slu`ba im je na raspolagawu od jutra do ve~eri - nagla{ava Sekuli}. Voza~ima koji su do sada prekontrolisali svoja vozila, uglavnom su uo~ene nepravilnosti na sistemima za osvetqewe i pneumaticima. Organizatori nastoje i da realizacijom ove akcije stvore navike kod voza~a da redovno kontroli{u ispravnost automobila i da budu sigurni da u saobra}aju u~estviju sa potpuno ispravnim vozilima. Akcija je aktuelna dva puta godi{we, uo~i letwe i zimske sezone i jedna je od najzna~ajnijih za pove}awe bezbednosti u saobra}aju. U prethodnim akciji, prema podacima AMSS, neku

neispravnost je imalo 27 odsto pregledanih vozila. U najve}em broju slu~ajeva uo~eni su problemi u funkcionisawu ure|aja za zaustavqawe, svetlosne signalizacije i ure|aja za upravqawe. Z. J.

SAOP[TEWE POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

ZAPLENILI CIGARETE ripadnici Policijske uprave ^a~ak, Policijske stanice u Ivawici, presekli su pro{le sedmice jo{ jedan lanac krijum~arewa akciznom robom i zaplenili cigarete u vrednosti ve}oj od 500 hiqada dinara. Prilikom kontrole putni~kog motornog vozila tutinskih registarskih oznaka, policija je u Ivawici prona{la i oduzela 4.080 paklica cigareta „a{ima“,

P

„fast“ i „merlin“, bez akciznih markica i neophodne dokumentacije. Policijski slu`benici su, uz saglasnost nadle`nog tu`ioca, saslu{ali dve osobe, jednu iz Tutina i drugu iz Novog Pazara, zbog postojawa osnova sumwe da su izvr{ili krivi~no delo nedozvoqena trgovina i protiv wih }e biti podnete krivi~ne prijave.


PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

MARKETING

17


18

LU^ANI

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

SA SEDNICE PRIVREMENOG ORGANA U LU^ANIMA

DOPUWENA ODLUKA O STIPENDIRAWU DEFICITARNOG KADRA a sedmoj sednici Privremenog organa op{tine Lu~ani, kojom je predsedavao mr Milo{ Velanac, doneta je, izme|u ostalih, i odluka kojom se predvi|a obaveza lokale samouprave da utvrdi eroziona podru~ja na svojoj teritoriji i za wih propi{e protiverozivne mere. Kako je re~eno na sednici, tom odlukom }e biti ubrzani tehni~ki i biotehni~ki radovi u za{titi povr{inskog sloja zemqi{ta, posebno na privatnim posedima, {to }e unaprediti kvalitet zemqi{ta, poqoprivredne proizvodwe i {umarstva. ^lanovi Privremenog organa su dopunili odluku o stipendirawu deficitarnog kadra za potrebe op{tinske uprave, javnih preduze}a i ustanova. Predvi|eno je finansirawe {kolovawa |aka generacije, apsolvenata sa prose-

N

Milo{ Velanac, predsednik Privremenog organa

PRIVREMENI ORGAN OP[TINE LU^ANI O FINANSIJSKIM EFEKTIMA DRAGA^EVSKE TRUBA^KE SMOTRE

DOBIT 54. SABORA DVA MILIONA DINARA ajve}a manifestacija trube, 54. Sabor truba~a u Gu~i, okon~ana je sa jedva dva miliona dinara dobiti. Od 37 miliona dinara, koliko je op{tini Lu~ani doneo 50. Sabor, ponovo se prihodi Draga~evskog sa-

N

nansija o poslovawu Sabora truba~a u tri razli~ita perioda, koji se vezuju za tri predsednika op{tine. U periodu od 1992. do 1996. godine, u vreme Tadi}a, Sabor je imao dobit od 72 hiqade evra. U periodu od 1997. do 2004. godine, kada

gotovo da nije bilo infrastrukturnih ulagawa, zakqu~ili su ~lanovi Privremenog organa. Zbog opadawa saborskih prihoda, Privremeni organ je doneo novu odluku o Saboru i ovu najve}u manifestaciju truba{tva vratio u nadle-

Nenad Matija{evi}, direktor “Direkcije za igradwu”, u izjavi za “^a~anski glas” navodi da su, nakon pu{tawa u probni rad vodovoda u Velesu i Draga~ici, na kojima se jo{ uvek razre{avaju mawi tehni~ki problemi, vodu dobila i doma}instva u Negri{orima. Ekipe javnih preduze}a “Direkcija” i “Komunalac” rade na ispitivawu vodovodnih sistema u Markovici, Rtarima, delu Du~alovi}a i Tijawa i wihovom pu{tawu u probni rad. Radnici su neprekidno na terenu, kako bi u {to kra}em vremenskom periodu otklonili sve uo~ene probleme na pojedinim delovima sistema vodosnabdevawa. Paralelno sa radovima na terenu, stru~ne slu`be “Direkcije” jo{ od po~etka septembra pripremaju projektno-tehni~ku dokumentaciju za tehni~ki prijem ~itavog vodovodnog sistema. Matija{evi} isti~e da se “rzavka” u doma}instvima do kojih je stigla jo{ uvek ne koristi za pi}e, ve} iskqu~ivo kao tehni~ka voda, {to ostaje na snazi sve dok se ne obave dezinfekcija vodovodnog sistema i sve neophodne analize wene ispravnosti.

kom ocena iznad devet, kao i studenta na master, specijalisti~kim i doktorskim studijama. Prema ovoj odluci, pravo na stipendiju imaju studenti sa fakulteta ~iji je osniva~ Republika Srbija, koji imaju prebivali{te na teritoriji op{tine Lu~ani. Predsednik Milo{ Velanac i ~lanovi Privremenog organa su istakli da }e Javno preduze}e “Direkcija” do kraja godine intenzivno raditi na otvarawu seoskih vodovoda, koji pripadaju sistemu vodasnabdevawa “Rzav”, i wihovoj obaveznoj dezinfekciji, kako bi se obezbedila zdravstveno ispravna pija}a voda u selima na teritiji op{tine Lu~ani. Privremeno ve}e je razmatralo i predlog odluke o obrazovawu Saveta za zdravqe. Na sednici je data saglasnost na odluku Nadzornog odbora JP “Direkcija” i razmatotren izve{taj o op{tinskoj upravi, sa presekom stawa i obaveza do kraja 2014. godine. Privremeni organ je uskladio postoje}u odluku o auto-taksi prevozu sa odredbama Zakona o prevozu u drumskom saobra}aju. V. S.

ODR@ANA IZBORNA SKUP[TINA OP[TINSKOG ODBORA SPS - A bora svode na “pozitivnu nulu”, ocenio je Privremeni organ op{tine Lu~ani. ^lanovi Privremenog organa su istakli da je praksa “pozitivne nule” u poslovawu Sabora bila prisutna sve do kraja 90-tih godina, kada je op{tinska vlast bila u sli~nom sastavu kao doskora{wa. Kako se isti~e u saop{tewu koje je stiglo u redakciju “^a~anskog glasa”, Skup{tina op{tine Lu~ani je svojevremeno usvojila informaciju slu`be fi-

je predsednik op{tine bio Ili}, dobit manifestacije je uve}ana na 328 hiqada evra, a kada je op{tinska vlast na ~elu sa Slobodanom Jolovi}em donela odluku kojom se Sabor truba~a stavqa pod konrolu Op{tine, dobit je dostigla dva miliona evra (od 2004. do 2011. godine). Od 2012. godine Sabor je ponovo vra}en pod okriqe Centra za kulturu i wegovi prihodi su kontinuirano opadali. Na teritoriji op{tine Lu~ani u tom periodu

`nost i pod kontrolu op{tine Lu~ani. Ina~e, Draga~evski sabor truba~a je kao jedinstvena manifestacija u zemqi, koja okupqa do pola miliona posetilaca, najzna~ajniji finansijski izvor op{tine Lu~ani. ^itava saborska infrastruktura je izgra|ena zahvaquju}i saborskom novcu. Tako|e, kapitalne investicije na teritoriji op{tine imale su upori{te u saborskoj dobiti, navodi se u saop{tewu. V. S.

SLAVKO RADOSAV^EVI] NA ^ELU LU^ANSKIH SOCIJALISTA a redovnoj izbornoj skup{tini Op{tinskog odbora SPS, odr`anoj u sredu, 19. novembra, u velikoj sali Centra za kulturu i sport op{tine Lu~ani u Gu~i, za novog predsednika Op{tinskog odbora izabran je diplomirani ekonomista Slavko Radosav~evi} iz Gora~i}a. On }e zameniti Adama Tadi}a koji je ovu partiju u Draga~evu

N

predvodio u vi{e mandata. Pored predsednika, izabrani su i novi Op{tinski odbor i Izvr{ni odbor OO SPS Lu~ani. Pored ovih odluka, predlo`eni su i kandidati za najodgovornije funkcije u Socijalisti~koj partiji Srbije. Za predsednika partije predlo`en je jednoglasno Ivica Da~i}, a za potpredsednike dr Dijana Vukomanovi}, dr Sne`ana

Bogosavqevi} - Bo{kovi}, Branko Ru`i}, dr @arko Obradovi}, Milutin Mrkowi} i dr Ivica Ton~ev. U saop{tewu se navodi da je za predsednika Izvr{nog odbora GO SPS predlo`en \or|e ^abarkapa, za ~lana Izvr{nog odbora GO Jovica Carevi}, a za ~lana Predsedni{tva te stranke Veqko Negovanovi}. V. S.


19

LU^ANI

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

SLOBODAN JOLOVI], NA^ELNIK MORAVI^KOG UPRAVNOG OKRUGA: ZA INDUSTRIJSKI KOMBINAT U GU^I POSTOJI RE[EWE

KONA^NA ODLUKA U DECEMBRU lobodan Jolovi}, na~elnik Moravi~kog upravnog okruga, na sastanku sa predstavnicima Nacionalne slu`be za zapo{qavawe je istakao da }e op{tina Lu~ani na}i re{ewe za Industrijski kombinat u Gu~i i izrazio uverewe da }e radnici Livnice, koji su pokretawem ste~aja dobili otkaze, ponovo biti vra}eni na posao. - Uporedo sa ste~ajnim postupkom, koji je Privredni sud pokrenuo, nameravamo da pokrenemo i proizvodwu u Industrijskom kombinatu. U tom smeru, prona{li smo odgovaraju}a strate{ka re{ewa i ve} smo postigli odre|ene dogovore sa Aleksi}em, vlasnikom preduze}a “Alfa” Vrawe, i generalnim direktorom RTB Bor i odmah nakon formirawa Odbora poverilaca bi}e odr`an, ve} sredinom decembra, zajedni~ki sastanak, kome }e prisustvovati predstavnici Ministarstva privrede, op{tine Lu~ani i biv{ih radnika Livnice. Sud je za 8. decembar zakazao Skup-

S

{tinu poverilaca, koja bi trebalo da izabere svoj odbor. Vlasnik “Farmakoma” Miroslav Bogi}evi} je podneo `albu na prvostepenu presudu i ja se nadam da }e Apelacioni sud u Beogradu do 8. decembra doneti odluku o tome, kako bi

Odbor poverilaca {to pre mogao da razmotri predlog i donese odluku da se gu~ka livnica izda u zakup preduze}u “Alfa” iz Vrawa - rekao je Jolovi} u svojoj izjavi za “^a~anaski glas”. On je dodao da vrawska “Alfa” proizvodi {porete na ~vr-

sto gorivo, a poznato je da je Industrijski kombinat imao odli~an izvozni program pe}i i kamina. RTB Bor bi trebalo da uposli kapacitete Livnice stopostotno, a proizvodwa bi u najboqem slu~aju mogla biti pokrenuta i pre Nove go-

dine. Da podsetimo, Privredni sud u ^a~ku je 30. oktobra otvorio postupak ste~aja nad Industrijskim kombinatom u Gu~i, koji je od aprila 2006. godine poslovao u sastavu koncerna “Farmakom MB” [abac. Postupak ste~aja je pokrenut na predlog Me|unarodne finansijske korporacije (IBC) iz Va{ingtona, a razlog wegovog otvarawa je trajna nesposobnost pla}awa. Na osnovu re{ewa o otvarawu ste~aja, pozvani su svi poverioci da prijave svoja potra`ivawa u roku od 120 dana. Istim re{ewem je odre|eno i prvo poverila~ko ro~i{te za 8. decembar, kao i ro~i{te za ispitivawe prijavqenih potra`ivawa za 18. maj 2015. godine. Me|unarodna finansijska korporacija iz Va{ingtona, kao razlu~ni poverilac koncerna “Farmakom MB”, podnela je predlog za uvo|ewe ste~aja 16. juna. Grupa banaka, u kojoj su, pored Svetske, Komercijalna, Intesa i ^a~anska banka, odobrila je 2011. godine kredit kon-

cernu “Farmakom MB” u iznosu od 120 miliona evra. “Farmakom” je stavio hipoteku na nepokretnu imovinu svojih preduze}a, koja je procewena na 240 miliona evra, ~ime je garantovao vra}awe kredita. Ina~e, pe}i Industrijskog kombinata “Gu~a” su poga{ene 3. juna ove godine, kada je utro{en i posledwi kilogram sirovina. Gu~ka livnica je osnovana 1958. godine. Bila je jedini proizvo|a~ flotacionih kugli u Srbiji. Za sedam godina, koliko je radio u sastavu velikog koncerna “Farmakom MB” iz [apca, Kombinat je zna~ajno pove}ao plasman proizvoda na doma}em i stranom tr`i{tu. Stari proizvodni program pokrivao je potrebe doma}e rudarske industrije i Elektroprivrede Srbije, a nova livnica, sa dve savremene univerzalne proizvodne linije, mogla je da zadovoqi potrebe automobilske, traktorske i industrije motora, pa sve do termo programa. Proizvodwa pe}i i kamina pokrenuta je 2011. godine. V. S.

FABRIKA “MILAN BLAGOJEVI] - NAMENSKA” OBEZBEDILA STIPENDIJE ZA U^ENIKE S[ “DRAGA^EVO” U LU^ANIMA u~ansko preduze}e “Milan Blagojevi} Namenska” je i ove {kolske godine obezbedilo stipendije za u~enike nove generacije prvog razreda hemijske struke, obrazovnog profila hemijsko-tehnolo{ki tehni~ar. U izdvojenom odeqewu Sredwe {kole “Draga~evo” u Lu~anima, od 19 u~enika odeqewa 1/4, stipendije je dobilo wih deset. Angelina Jova{evi}, zamenik direktora {kole, isti~e da su pro{le godine

L

SPREMNI DA OPRAVDAJU UKAZANO POVEREWE! potpisani prvi ugovori o stipendirawu u~enika prve generacije obrazovnog profila hemijsko-tehnolo{ki tehni~ar i da se ova lepa praksa i daqe nastavqa. - Potpisnici pro{logodi{wih i ovogodi{wih ugovora o stipendirawu imaju obavezu da opravdaju ukaza-

no poverewe i mi }emo im u tome pomo}i, jer je na{ ciq da od tih mladih li~nosti stvorimo qude spremne da odgovore na sve `ivotne izazove, da uspe{no zavr{e sredwu {kolu, vi{e {kole i fakultete i da se nakon toga kao mladi i perspektivni stru~waci vrate u Draga~evo i pru`e svoj puni doprinos kako Fabrici, koja ih je stipendirala, tako i na{em mestu kao nosioci privrednog, kulturnog i javnog `ivota - rekla je Angelina Jova{evi}, posebno nagla{avaju}i da je preduze}e “Milan Blagojevi} - Namenska” u ovim ekonomski te{kim vremenima prepoznalo potrebu da pru`i potporu obrazovawu. - Ovaj smer pru`a {irok spektar op{teg i stru~nog obrazovawa i omogu}uje nam daqe {kolovawe na velikom broju fakulteta. Dobar je i zbog toga {to nam nakon zavr{etka {kole

pru`a mogu}nost da se zaposlimo, {to je veoma zna~ajno za sve mlade qude u dana{wim uslovima `ivota. Stipendije predstavqaju veliki podsticaj da napredujemo u sticawu novih saznawa, kako bismo po zavr{etku {kolovawa bili spremni da se ukqu~imo u proces proizvodwe - ka`e u~enik Igor Matija{evi}, novi korisnik stipendije. U~enici Sredwe {kole “Draga~evo” na kraju {kolske godine imaju i obaveznu praksu u Fabrici, kako bi se upoznali sa tehnolo{kim procesima u hemijskoj industriji, {to tako|e, predstavqa veliku prednost u wihovom {kolovawu. U S[ “Draga~evo” izra`avaju veliku zahvalnost preduze}u “Milan Blagojevi} - Namenska” i veruju da }e wihova saradwa biti daqe veoma uspe{na, a da }e stipendirawe u~enika postati lepa i vi{estruko

Angelina Jova{evi}, zamenik direktora {kole

korisna tradicija, koja }e pru`iti veliki doprinos

razvoju draga~evskog kraja. V. S.


20

GORWI MILANOVAC

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

ODR@ANA SEDNICA OP[TINSKOG VE]A U GORWEM MILANOVCU

PRIHVA]EN MASTER PLAN ODR@IVOG RAZVOJA PLANINE RUDNIK V e}nici gorwomilanova~ke op{tine na svom pro{lonedeqnom zasedawu razmatrali su 18 ta~aka dnevnog reda. Me|u prvim ta~kama dnevnog reda, razmatran je nacrt strate{kog Master plana odr`ivog razvoja planine Rudnik od 2014. do 2024. godine, koji je predstavio Slobodan Vu~i}evi}, doktor {umarstva i ~lan ekspertskog projektnog tima za izradu plana, ina~e ro|eni Milanov~anin. Vu~i}evi} je istakao da je Master plan Rudnika tek drugi po redu takav planski dokument u Srbiji, posle Master plana Fru{ke Gore, koji na sveobuhvatan i precizan na~in prikazuje sve kapacitete planine Rudnik i {ireg podru~ja zahvata plana koje obuhvata delove op{tina Gorwi Milanovac, Topola, Kni} i Qig i gradova Kragujevac i ^a~ak. Master plan pru`a stru~ne i argumentovane predloge razvoja u svim oblastima, koji su polazna osnova za razradu konkretnih projektata i aplicirawe za kori{}ewe sredstva iz fondova EU. ^lanovi Op{tinskog ve}a su podr`ali Master plan i u formi predloga uputili ga Skup{tini na razmatrawe.

IZMENE LOKALNOG PLANA ZA ZAPO[QAVAWE Op{tinsko ve}e je razmatralo i usvojilo izmene Lokalnog plana za zapo{qavawe, koje se sastoje u preraspodeli planiranih sredstava za pojedine podsticajne mere. Tako je iznos za samozapo{qavawe pove}en sa pre|a{wih milion na 1.760.000 dinara. Sredstva koja su namewena za podsticaje poslodavcima smawena su sa ~etiri miliona na 900 hiqada di-

nara, a za mere stru~ne prakse iznos je uve}an na 4.340.000 dinara. Preraspodela je izvr{ena nakon sagledavawa konkretnog interesovawa za pojedine mere, kako bi Lokalni plan za zapo{qavawe bio maksimalno operativan. Zna~ajna novina za podnosioce zahteva za legalizaciju, ~iji su objekti delom zauzeli javnu povr{inu, jeste utvr|ivawe predloga odluke kojom se Op{tinsko ve}e odre|uje kao nadle`ni organ za odlu~ivawe o izdavawu saglasnosti za upis prava svojine za objekte koji su izgra|eni na povr{inama javne namene. Shodno tome, ovla{}uje se Op{tinsko ve}e da odlu~uje o konkretnim slu~ajevima u kojima postoji zauze}e javnih povr{ina privatnom izgradwom i predvi|a mehanizme da se, pod ta~no odre|enim uslovima, ovo zemqi{te mo`e otu|iti privatnim vlasnicima. Ciq odluke je pravno definisawe relacija koje u du`em vremenskom periodu postoje na terenu i predstavqaju smetwu za definisawe vlasni~kih odnosa izme|u privatnih lica i

organa javne vlasti. Postoje uslovi koji u ovakvim slu~ajevima svakako moraju biti ispuweni, a nakon toga vlasnik zemqi{te pribavqa po tr`i{nim uslovima i sam finansira celokupnu neophodnu dokumentaciju i pojedina~ne planske akte.

POMO] ZA POQOPRIVREDNIKE! Op{tinsko ve}e je, shodno Programu pomo}i op{tine Gorwi Milanovac, jednoglasno donelo re{ewe na osnovu kojeg }e ~ak 533 poqoprivredna proizvo|a~a, koji su pretrpeli {tetu od ovogodi{wih poplava i klizi{ta, dobiti pomo} u vrednosti od 200 dinara po aru, za povr{ine na kojima su bile zasejane `itarice i lucerka ili zasa|eno vo}e, osnosno 4.000 po ba{ti i 5.000 dinara po plasteniku. Sredstva su raspodeqena na osnovu zapisnika inspekcijskih slu`bi o registrovanoj {teti. S obzirom na to da jo{ uvek ima rapolo`ivih sredstava za ovu vrstu pomo}i, o~ekuje se da }e

NEDEQA, 30. NOVEMBAR, U 16 SATI, MODERNA GALERIJA

SLIKE I SKULPTURE VLADIMIRA MITROVI]A ladimir Mitrovi}, umetnik iz Trnave na Zlatiboru, predstavi}e u nedequ, 30. novembra, u Modernoj galeriji Kulturnog centra svoje slike i skulpture. Re~ je o umetniku koji se stvarala{tvom bavi od

V

1969, a aktivno izla`e od 1972. godine. Do sada je ostvario preko pedeset samostalnih i u~estvovao na nekolko desetina kolektivnih izlo`bi u Srbiji, biv{oj Jugoslaviji i inostranstvu. Dobitnik je velikog broja nagrada i

priznawa za ostvarenu umetni~ku delatnost. U rodnom selu, ve} 22 godine organizuje Likovnu koloniju „TRNAVA“. Organizator izlo`be je Kulturni centar, a otvarawe je u 16 sati.

na narednoj sednici Op{tinskog ve}a biti usvojeno dopunsko re{ewe o wihovoj raspodeli. Pomo} bi trebalo da dobiju poqoprivredni proizvo|a~i koji su pretrpeli {tete, ali nisu stigli da u prvom krugu raspodele dostave tra`enu dokumentaciju. Kako je re~eno na sednici Op{tinskog ve}a, potpisan je ugovor sa novoizabranim autoprevoznikom za lokalni saobra}aj, preduze}em “Konvoj travel”, prema kome gorwomilanova~ki penzioneri stariji

od 65 godina dobijaju povlasticu da se besplatno voze u lokalnom saobra}aju do kraja ove godine. U okviru informacije o preduzetim merama i aktivnostima na uklawawu i ~i{}ewu divqih deponija na teritoriji op{tine Gorwi Milanovac, kao i merama prevencije nastanka novih, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} je naglasio da je neophodno da se u narednom periodu intenzivira rad Ekolo{ke kancelarije na planu edukacije stanovni{tva i po-

dizawa ekolo{ke svesti. Na sednici Op{tinskog ve}a su, izme|u ostalog, imenovani i ~lanovi radnog tela za regulatornu reformu, na ~elu sa Goricom Petrovi}, na~elnicom Op{tinske uprave. Zadatak ovog tela je da stalno prati a`urirawe zakona i shodno tome po utvr|enom postupku obavqa a`urirawe op{tinskih procedura kroz Elektronski registar. Me|u ta~kama dnevnog reda na{la su se i uobi~ajena buxetska re{ewa, izve{taj Komisije za naknadu {tete od ujeda pasa lutalica i mawa usagla{avawa finansijskih planova pojedinih mesnih zajednica i javnih preduze}a kako bi se na najboqi na~in iskoristila opredeqena buxetska sredstva do kraja godine. U ciqu informisawa ve}nika i zainteresovane javnosti, a na osnovu zahteva predsednika op{tine, stru~ne slu`be Op{tinske uprave pripremile su informaciju o zaradama izabranih, imenovanih i postavqenih lica u op{tini Gorwi Milanovac, kao i naknadama za rad ~lanova pojedinih komisija.

PROGRAM MANIFESTACIJE “ONI SU NAM DARIVALI SLOBODU”

RUDNI^KO-TAKOVSKI KRAJ U OSLOBODILA^KIM RATOVIMA SRBIJE Utorak, 2. decembar, u 19 sati, Galerija Muzeja okviru manifestacije “Oni su nam darivali slobodu”, koju u spomen na junake rudni~ko-takovskog kraja tokom Velikog rata Srbije i u ~ast stogodi{wice Rudni~ke ofanzive organizuju Kulturni centar i Muzej rudni~ko-takovskog kraja, u utorak, 2. decembra, u Galeriji Muzeja, kustos-istori~ar Aleksandar Maru{i} odr`a}e predavawe pod nazivom “Rudni~ko-takovski kraj u oslobodila~kim ratovima Srbije 1912-1918”. Predavawe govori o sudbonosnim doga|ajima srpske istorije i prati put vojnih

U

obveznika Rudni~kog okruga kroz balkanske i Prvi svetski rat. Bi}e govora i o tokovima najva`nijih bitaka Prvog svetskog rata, kao i o biografijama oficira koji su imali presudnu ulogu u gra|ewu slobode, a poti~u sa ovih prostora (Quba Mili}, Spasoje Te{i}, Bo`idar Terzi}...). Predavawe }e obuhvatiti i `ivot obi~nih qudi tokom rata: reakcije na mobilizaciju, dolazak vojske i doga|eje koji su usledili, sve do oslobo|ewa Gorweg Milanovca 22. oktobra 1918. godine. Predavawe }e upotpuniti projekcija dokumentarne televizijske emisije “Milanov~ani u ratu 1912 - 1918”, autora Predraga Lo{i}a.

SVE^ANOST U ^AST STOGODI[WICE RUDNI^KE OFANZIVE Sreda, 3. decembar, u 12 sati, Dom kulture Boqkovci a stogodi{wicu Rudni~ke ofanzive, Dru{tvo za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova Srbije do 1918. godine - podru`nica Gorwi Milanovac, u sredu, 3. decembra, u 12 sati u Domu kulture u Boqkovcima organizuje sve~anost u okvi-

N

ru koje }e biti prikazan dokumentarni film “Kolubarska bitka”. Tom prilikom, Slobodan \uki}, profesor strategije vojne istorije na Vojnoj akademiji, odr`a}e predavawe na temu Rudni~ke ofanzive. Sve~anosti }e prethoditi slu`ba u Crkvi u Boqkovcima i polagawe venaca na svim va`nim spomen obele`jima u op{tini Gorwi Milanovac.


21

GORWI MILANOVAC

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

PROJEKAT “NA[A IMOVINA PODR@AVA NA[ RAZVOJ”

POPIS IMOVINE PRIVEDEN KRAJU

a 5. koordinacionom sastanku timova iz partnerskih op{tina Lu~ani, Ariqe i Gorwi Milanovac, koje zajedni~ki realizuju projekat “Na{a imovina podr`ava na{ razvoj, u sredu, 26. novembra, razgovaralo se o dosada{wim rezultatima rada i predstoje}im zadacima. Op{tina Gorwi Milanovac je bila doma}in susreta, a prisutne goste, u ime predsednika op{tine, pozdravila je na~elnica Op{tinske uprave Gorica Petrovi}, po`elev{i im uspe{an i rad. O projektu su govorili koordinatori ispred svojih op{tina. - U toku je deseti mesec trajawa projekta i rezultati u kreirawu elektronske baze podataka su vidqivi. Popis imovine zapo~et je jo{ 2008. godine, i op{tina Gorwi Milanovac je do sada uspe{no obavila veliki deo posla. Ovaj

N

projekat nam je dao “vetar u le|a” u ovom procesu, tako da smo skoro do{li do samog kraja procesa unosa podataka u

bazu, sa svim prate}im karakteristikama predmeta imovine - rekla je koordinator projekta ispred op{tine Gorwi

Milanovac Du{ica Ne{ovi}. Op{irnije o projektu govorili su i Aleksandar Lukovi}, kordinator iz op{tine Lu~ani, kao i Srboqub Matovi}, predstavnik op{tine Ariqe. Kako je najavqeno na sastanku, u daqoj realizaciji projekta predstoji geodetsko snimawe vodovodne mre`e u sve tri op{tine. U projektnim aktivnostima je planirano je da se u op{tini Gorwi Milanovac snimi 21 kilometar vodovodne mre`e. Tokom sprovo|ewa postupaka javnih nabavki i sprovedenih tendera, do{lo je do pojave odre|enih vi{kova sredstava, tako da se i wihov utro{ak na{ao na dnevnom redu odr`anog koordinacionog sastanka. Delegaciji Evropske unije poslati su zahtevi i zatra`ena je saglasnost za wihov utro{ak i ujedno produ`etak trajawa projekta.

AMBASADOR POQSKE POSETIO RENOVIRANU [KOLU U GORWIM BAWANIMA mbasada Poqske donirala je {koli u Gorwim Bawanima 10.560 evra za zamenu prozora, oluka i obnovu fasade. Osnovnu {kolu u Gorwim Bawanima trenutno poha|a 48 |aka, me|u kojima su i dva prvaka, a naredne godine bi}e ih sedmoro. Zahvaquju}i pro{logodi{woj i ovogodi{woj donaciji Ambasade Poqske, {kola je dobila potpuno nov izgled. - Ambasada Poqske je najpre pomogla u rekonstrukciji {kole u Prawanima, a pro{le i ove godine u Gorwim Bawanima. O~ekujemo da }e u 2015. podr`ati i rekonstrukciju {kole u Boqkovcima. Tokom naredne godine iz op{tinskog bud`eta obezbedi}emo sredstva za sanirawe mokrih ~vorova u {koli u Gorwim Bawanima, ~ime }emo zaokru`iti kompletno ure|ewe {kolskog objekta - rekao je ovom prilikom predsednik op{tine Milisav Mirkovi}.

A

NAJAVQENE NOVE DONACIJE! Goste iz ambasade, lokalne samouprave i roditeqe u~enika, u ime doma}ina, pozdravila je direktorka O[ “Takovski ustanak” Branka @i`ovi}. - Posle godinu dana imamo ~ast da ponovo ugostimo ambasadora Poqske u Beogradu Aleksandra He~ka i wegove saradnike. Pro{le godine smo u isto vreme predstavili projekat zamene vrata na {kolskoj zgradi, koji je u potpunosti finansiralo Ministarstvo inostranih poslova Republike Poqske. Vrednost investicije je 7.680 evra. [kolski tim za razvojno planirawe uradio je projekat sa kojim smo konkurisali kod Ambasade Poqske i na na{e veliko zadovoqstvo i on je prihva}en. Vrednost novog projekta iznosila je 10.560 evra i zahvaquju}i odobrenim sredstvima u {koli je zameweno 35 prozora, po-

stavqeni su novi oluci, snegobrani, a obnovqena je i fasada - istakla je direktor {kole Branka @i`ovi}. - Zahvalni smo vam na pomo}i koju Vlada Poqske pru`a na{oj op{tini, a verujem da }emo sara|ivati i u budu}e kroz neke

druge projekte. Kao lokalna samouprava spremni smo da u wima u~estvujemo finansijski, te da zajedni~ki gradimo neke nove objekte. Jo{ jednom zahvaqujem na onome {to ste uradili za me{tane ovog kraja, prvenstveno za decu, ali i za lokalnu samoupra-

vu - rekao je predsednik op{tine Mirkovi}. Kako je istakao ambasador He~ko, mo`da ova pomo} i nije velika, ali je dobar korak za budu}u saradwu. - Ube|en sam da u narednom periodu mo`emo unaprediti na{u saradwu i

na drugim poqima. Veliki broj poqskih turista svake sezone prolazi Ibarskom magistralom na letovawe na Jadran i u Gr~ku, tako da bi trebalo da pri~amo o turisti~koj ponudi za wih, kako bi novac ostao u va{oj op{tini. Kolega iz Italije mi je rekao da ima 600 italijanskih preduze}a u Srbiji, a Poqska jedno, ali ima 400 hiqada qudi koji idu kroz Srbiju i ne znaju ni{ta o woj, osim puteva. O turisti~kim potencijalima va{e zemqe pri~ao sam sa na{im predstavnicima nadle`nog ministarstva, tako da bi bilo dobro da Poqaci naredne sezone posete neka va{a etno-sela - naglasio je ambasador. Sve~anost povodom zavr{nih radova u {koli upotpuwena je prigodnim programom u kome su u~estvovali u~enici {kole.

PROGRAM MANIFESTACIJE „ONI SU NAM DARIVALI SLOBODU”

FOTO MONOGRAFIJA „RAVNA GORA” ^etvrtak, 4. decembar, u 19 sati, sve~ana sala Gimnazije oto monografija “Ravna Gora”, autorsko delo istori~ara dr Milo{a Timotijevi}a i fotografa Sa{e Savovi}a bi}e predstavqena u ~etvrtak, 4. decembra, u sve~anoj sali Gimnazije. Milo{ Timotijevi} prikazuje Ravnu Goru kao (ne) poznatu planinu, od praistorije do dana{weg doba. Pri~aju}i o woj, govori i o 10 sela, od kojih su {est u op{tini Gorwi Milanovac. Fotomonografija “Ravna Gora” predstavqa poku{aj da se ~itaocu - posmatra~u do~ara sva prirodna lepota i osobenost ove nepozna-

F

te planine, koja je do sada “~itana i gledana kroz prizmu ideologije”. Namera izdava~a i autora bila je da se Ravna Gora do~ara onakvom kakva je bila, ostala i jeste, ali i kakva bi mogla biti u budu}nosti. Kwiga je {tampana na oko 290 strana i ilustovana je sa190 fotografija. Recezent izdawa je dr Kosta Nikoli}, a monografiju je objavilo JP “Slu`beni glasnik” iz Beograda. Muzej rudni~ko-takovskog kraja i Kulturni centar promociju organizuju u okviru obele`avawa stogodi{wice Kolubarske bitke.

IZME\U TRUBE I TI[INE Sreda, 3. decembar, u 19 sati, Galerija Muzeja spomen na junake rudni~ko-takovskog kraja tokom Velikog rata, u sredu, 3. decembra, u galeriji Muzeja bi}e predstavqena izlo`ba izuzetne tematike pod nazivom “Izme|u trube i ti{ine ratni slikari od 1912. do 1918. godine”. Autor postavke je Zdravko Vu~ini}, istori~ar umetnosti iz Beograda. Izlo`ba obra|uje potresne ratne slike srpske vojske tokom Prvog svetskog rata i prela-

U

ska Albanije. Postavka ima 29 umetni~kih dela, koja potpisuju: @ivorad Nastasijevi}, Vasa Pomori{ac, Dragomir i Mali{a Gli{i}, Vasa E{ki}evi}, Emanuel Ma{a Muanovi}, Danica Jovanovi}, Milo{ Golubovi}, Kosta Josipovi}, Veqko Stanojevi}... Umetni~ka dela poti~u iz 10 privatnih kolekcija. Postavku upotpuwuju originalni predmeti iz herojskog perioda srpske istorije. Otvarawe izlo`be upotpuni}e nastup hora O[ “Desanka Maksimovi}”, pod rukovodstvom profesora razredne nastave Mirjane Vu~eti}. Organizatori izlo`be su Muzej rudni~ko-takovskog kraja i Kulturni centar.


22

IVAWICA

ZATRA@ENA NOVA POMO] ZA [KOLU U BELOJ CRKVI

AMBASADOR POQSKE U MO^IOCIMA ovodom uspe{ne trogodi{we saradwe izme|u O[ „Mi}o Matovi}“ u Kati}ima i ambasade Poqske u Srbiji, izdvojeno osmogodi{we odeqewe ove {kole u Mo~iocima, u ponedeqak je posetio ambasador Aleksandar He}ko. On se tada upoznao sa tim na koji su se na~in iskoristile dosada{we donacije u iznosu od oko 24.000 evra, a od ambasadora je i zatra`ena pomo} za adaptaciju ruinirane {kole u zaseoku Bela Crkva, za {ta bi bilo potrebno oko 12.000 evra. - Oni `ele da finansiraju {kolicu u Beloj Crkvi koja je u jako lo{em stawu i koju smo iselili u parohijski dom. Mi smo tri godine dobijali male grantove od wih, 2.200 evra za Mo~ioce, 8.200 evra za zamenu podova u Kati}ima

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

ZAVR[ENO REDOVNO GODI[WE PORIBQAVAWE

PU[TENO 18.000 JEDINKI PASTRMKE

P

Parku prirode „Golija“, kojim gazduje JP „Srbija{ume“, zavr{eno je redovno godi{we poribqavawe. U bistre reke ove planinske lepotice pu{teno je 230 kilograma ili 18.000 jedinki mla|i autohtone poto~ne pastrmke, prose~ne te`ine 12 grama. Investicija je vredna 570 hiqada dinara, a posao je bio poveren mrestili{tu „Braduqica“ d.o.o. koje posluje u okviru organizacije sportskih ribolovaca „Moravica“ iz Ivwice. “Bilo je anga`ovano dvadesetak radnika, a uslovi su bili idealni”, rekao je direktor Parka prirode „Golija“ Rade Vrani}. Polovina ili 9.000 je-

U i ove godine 10.200 za zamenu prozora. Nova donacija je tako|e u okviru malih grantova, 12.000 evra. [kola u Beloj Crkvi ima {est u~enika i perspektivu za naredne godine. Trudi}emo se da te mlade qude zadr`imo i da im stvorimo uslove za `ivot i rad rekao je direktor Mileta Karaklaji}.

Za uglednog gosta iz Poqske {kola je priredila prigodan program, a potom i sve~ani ru~ak. Pored donacije iz Poqske, {kola ovih dana o~ekuje i pomo} od resornog ministarstva u iznosu od 400.000 dinara za zamenu dotrajalog krova na centralnoj {koli u Kati}ima.

USKORO ZAVR[ETAK REZERVOARA NA BUKOVICI

BOQE VODOSNABDEVAWE

dinki pu{teno je u Moravicu (Gle|i~ka i Vu~a~ka reka), Studenica je poribqena u Devi}ima na mestu Ledni vir, Sastavci – Ostatija i Sastavci-Brusnik i Brusniku. Druga polovina pu{tena je u reku Studenicu na mestu Slatina kod Savo{nice, manastira „Studenice“ u op{tini Kraqevo, u op{tini Ra{ka poribqena je Brvenica kod manastira Gradac i u Novom Pazaru - De`evska reka na mestu Vranovina. - Golijski Park prirode je jako bogat vodama. Redovno vr{imo ispitivawe i poribqavamo i to iz jedinog registrovanog ribwaka sa poto~nom pastrmkom. Reke su ~iste, bistre.

PROBLEM BESPRAVNO PODIGNUTI OBJEKTI Prema Vrani}evim re~ima Golija se mo`e pohvaliti vodama kakvih retko gde ima, te stoga treba sve u~initi da se sa~uvaju. Me|utim, ve}i problem od ribokradica predstavqaju im bespravno podignuti objekti. Wih je na podru~ju ovog nacionalnog parka oko 500 (za 300 podnet zahtev za legalizaciju). Na ivawi~koj strani Odvra}enice ima 130 opremqenih i ~etrdesetak kod kojih su postavqeni temeqi. Na novopazarskoj vi{e od 200. Neki od wih su i u neposrednoj blizini izvori{ta. Ukoliko se ima u vidu da je teren podvodan, posebnu opasnost predstavqaju septi~ke jame pored „divqih“ vikendica, iz kojih se sadr`aji me{aju sa podzemnim vodama.

skoro }e biti zavr{en jedan od najve}ih rezervoara za vodu u Ivawici i okru`ewu kapaciteta 2.000 kubnih metara. Ovaj rezervoar se nalazi na Streli{tu, brdu iznad naseqa Bukovica, i wegovim pu{tawem u rad bi}e re{eno pitawe snabdevawa ivawi~ke op{tine vodom, prevashodno u visinskim zonama, ali i Radaqevu, Bukovici, Prilikama, Sewaku... Uz ve} postoje}e skladi{te za vodu na Mrko~evcu, Ivawi~ani }e imati kvalitetno i dobro snabdevawe na ~itavoj teritoriji - rekao je direktor Komunalnog preduze}a Milan Maslarevi}. - Su{tina ovog rezervoara je da se zaokru`i sistem vodosnabdevawa na teritoriji op{tine. Vi{e zone grada, koje su le-

U

ti imale slab pritisak vi{e ne}e imati tih problema. Ovaj rezervoar je na koti preliva od 515 metara. Ne samo da nam omogu}ava stabilnost u samom gradu, ve} omogu}ava da pro{irimo snabdevawe i na podru~ju Prilika, Radaqeva, Bukovice. Ovo je velika investicija od op{teg zna~aja - rekao je direktor Komunalnog preduze}a Milan Maslarevi}. Predra~unska vrednost ove investicije bila je 43 miliona dinara, ali nakon sprovedene javne nabavke za ~itav projekat bi}e izdvojeno 28 miliona. Polovinu sredstava obezbedila je republi~ka Direkcija za vode, a ostatak op{tina Ivanjica. Izvo|a~ radova je beogradska firma “Standard invest group“.

U PLANU „OSTRVA KONTEJNERA” omunalno javno preduze}e „Komunalno“ planira da u doglednoj budu}nosti smawi broj lokacija za kontejnere i da formira takozvana ostrva sa ve}im brojem posuda za odlagawe sme}a. Pomenutu ideju obrazla`u sve u~estalijim primedbama gra|ana. - Gra|ani zovu, nezadovoqni su. Svako

K

pita za{to je kontejner ba{ ispred wegovog ulaza. Tra`i}emo najboqe lokacije, dovoqno udaqene od stambenih objekata i na taj na~in prevazi}i postoje}u situaciju. Ali, koje }e to lokacije biti rano je govoriti, po{to je jo{ uvek samo re~ o planu - obja{wava direktor ovog preduze}a Milan Maslarevi}.

Kompletna riba je ~ipovana i poti~e iz prirode. Pro{le godine Bilo{ki fakultet iz Kragujevca izvr{io je ispitivawe i ustanovio da ima ~etiri, pet generacija pastrmki. Na{i ~uvari za{ti}enog prirodnog dobra zadu`eni su da pored redovnih, obavqaju i poslove ribo~uvara. Ima problema sa lovcima koji nisu upoznati da je zabrawen ribolov, ali za{titili smo dosta ka`e Vrani} i o~ekuje da }e slede}e godine u ovom nacionalnom parku biti odobren sportski ribolov. Park prirode „Golija“ zauzima povr{inu od 75.183 hektara na podru~ju pet op{tina (Ivawica, Kraqevo, Ra{ka, Novi Pazar i Sjenica). Najve}im delom, 41.306 hektara, je u ivwi~koj op{tini. U wemu se nalazi ~etvrtina biqnog sveta Srbije, koji neguju i ~uvaju uglavnom stara~ka gor{ta~ka doma}instva iz 32 sela i 150 zaselaka. Zbog izuzetne o~uvanosti izvornih prirodnih vrednosti, u okviru Parka prirode „Golija” Uneskov komitet je 2001. godine proglasio Rezervat biosfere Golija – Studenica, na povr{ini od 53.804 hektara.

ME[TANI DONATORI

RADAQEVCI OBNAVQAJU CRKVU a mestu nekada{we stare sale pored crkve u Gorwem Radaqevu izgra|ena je kapela. Me{tani, koji su i pokrenuli inicijativu, prikupili su 15.000 evra, a potom uz pomo} donatora firmi i pojedinaca, jo{ toliko. Nova kapela, povr{ine 24 sa 6,5 metara ima kancelariju za sve{tenika, magacin, veliku crkvenu salu, mokri ~vor i nadstre{nicu od tri metra. - Me{tani su se odmah odazvali ula`u}i minimalno 100 evra. Sada je ostalo da je opremimo. Pored toga po~eli su i obnovu crkve na seoskom grobqu, koja je posve}ena „Svetom \or|u“ i jedna je od najstarijih u ivawi~kom kraju - obja{wava predsednik Crkvenog odbora Zoran Radovanovi}. Za vreme vladavine Turaka po~etkom seobe Srba crkvu su me{tani zatrpali da ne bi bila uni{tena. Po~etkom 21. veka je otkopana i oformqeno je grobqe oko we, otprilike 1820. godine. Prva crkvena sala je napravqena 1964. godine, koja nije odolela zubu vremena, jer su zidovi po~eli da se uru{avaju. Ikonostas

N

od tre{wevog drveta, vredan oko 3.700 evra je ve} naru~en, za ikonopis }e biti potrebno oko 6.500 evra, a planirana je i restauracija zvonika. Ukupna vrednost investicije je oko 40.000 evra. Izvor: Ivawi~ki radio


23

IVAWICA

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

TRA@E PLATE I ODGOVORNOST DIREKTORKE

RADNICI JAVORA PONOVO [TRAJKUJU akon mesec i po dana {trajka oko 350 proizvodnih radnica konfekcije „Javor“ ponovo su se pro{log petka okupile ispred zgrade op{tinske uprave. Pored neispla}enih li~nih dohodaka i doprinosa za avgust i septembar, tra`e da se preispita poslovawe ove firme i odgovornost onih koji su doprineli wenom sunovratu. Pogotovo su, kako ka`u, kivne zbog }utawa nadle`nih o wihovim dosada{wim prijavama protiv biv{e direktorke Skarlet \oki}. Woj stavqaju na teret da je za ~etiri godine napravila ra~un za mobilni telefon od 2,5 miliona dinara, da je za oktobar, i to dan uo~i ostavke, unapred sebi isplatila platu, kao i dodatnih 300 hiqada dinara. Kako je predsednik op{tine Milomir Zori} bio slu`beno odsutan, obratio im se wegov zamenik Mi-

N

linko Mijailovi}. On je rekao da lokalna samouprava ~ini sve {to je u wenoj mo}i, kao i da su od Ministarstva privrede dobili uveravawe da }e pozitivno odgovoriti na “Javorov” zahtev za subvencije. Kada je o preispitivawu poslovawa i prijavi protiv \oki}eve re~, Mijailovi} je poru~io da je to u nadle`nosti dr`avnih organa. “Mora se znati ko je odneo pare, da se ispita stawe u zadwe tri godine poslovawa. Direktorka je dan uo~i ostavke isplatila sebi platu za oktobar, a radnici gladuju. Sramota. Ne~ija deca studiraju na Oksfordu, a na{a ne mogu ni u Srbiji, vra}amo ih sa fakulteta. Dva meseca se ni{ta ne reguli{e, niko nam se ne obra}a, a para nema” neki su od komentara koji su se moglu ~uti na protestu radnica ispred “Javora”.

- Ono {to je mogla lokalna samouprava da uradi to je uradila. Stali smo iza svih zahteva za koje imamo ingerenciju. Obe}ano je da }e vam biti pla}ena subvencija koju dr`ava nije dodeqivala ove godine. Va{i zahtevi vezani za smenu pojedinih qudi su urodili plodom. Za{titnik dr`avnog kapitala je podneo ostavku, predsednik Nadzornog odbora je

podneo ostavku. Vi ste podneli zahtev za pokretanje postupka MUP-u, on ga je prosledio tu`ila{tvu. Mi ne mo`emo dati nalog ni MUP-u, ni tu`ila{tvu, ali verovatno }e slu`be uraditi svoj deo posla. Vi tra`ite va{ novac, da li }e rukovodstvo uspeti da vam ga obezbedi, ja to ne znam. Op{tina tih para nema i ne}emo da vas la`emo, ali je ~iwenica da ste

u me|uvremenu izgubili ugovorene poslove. [to se ti~e realnih zahteva stojimo iza vas - poru~io je Mijailovi} radnicima. Radnice su ka`u, posledwu platu dobile po~etkom oktobra i to linerano po 10.000 dinara za avgust. Dok se ne{to ne re{i, najavile su svakodnevna okupqanja pred op{tinom, pa i radikalizaciju protesta.

Tokom ove sedmice odr`an je zajedni~ki sastanak op{tinskog i rukovodstva firme, uz prisustvo predstavnika radnika, {to je dogovoreno nakon razgovora prvog ~oveka op{tine Milomira Zori}a sa ~lanovima [trajka~kog odbora. - O statusu Javora nismo mogli da se izjasnimo zato {to su nam u Agenciji za privatizaciju rekli da nije zavr{en javni poziv. On }e biti raspisan 1. decembra za sve firme u restruktuiranju, a krajwi rok za zavr{etak je maj. “Javor” je predlo`en za strate{ko partnerstvo. Mo`da }e se neko pojaviti zainteresovan za neki drugi na~in - prodaja kapitala, kupovina firme, partnerstvo dr`ave, mislim da je to ne{to {to je najprihvatqivije, jer bi se onda “Javor” oslobodio obaveza - rekao je Zori}.

DANAS SEDNICA SKUP[TINE

IZBORNA KONFERENCIJA SPS

ednica Skup{tine op{tine Ivanjica, 17. po redu, zakazana je za petak, 28. novembar. Pred odbornicima }e se, izme|u ostalog, na}i predlog odluke o organizaciji i funkcionisawu civilne za{tite na teritoriji op{tine, informacije o preduze}u u restrukturiranju „Javor“ i ovogodi{wem stawu u malinarstvu u Ivawici, zatim Lokalni akcioni plan za unapre|ewe polo`aja Roma, kao i izve{taj i program rada Pred{kolske ustanove „Bajka“.

MILINKOVI] [ESTI PUT PREDSEDNIK

S

NAGRADA ZA TURISTI^KU ORGANIZACIJU a sedmoj izlo`bi suvenira i turisti~kih publikacija „Leskovac 2014” Turisti~ka organizacija Ivawice osvojila je drugu nagradu u kategoriji „Vi{elisna turisti~ka publikacija sa vi{e od 50 stranica“. Ovo je jo{ jedna u nizu nagrada koje je Turisti~ka organizacija dobila za propagandni materijal kojim se promovi{e turisti~ka ponuda Ivawice. Turisti~ka organizacija u~estvuje na 41. Me|unarodnom sajmu hrane, pi}a i opreme u Beogradu, koji traje do 29. novembra. Raznovrsnu ponudu iz ivawi~kog kraja predstavi}e na zajedni~kom {tandu Regionalne privredne komore U`ice. Pored toga u~estvova}e i na {estom Me|unarodnom sajmu turizma i seoskog turizma od 27. do 29. novembra u Kragujevca.

N

a osmoj izbornoj konferenciji, za predsednika Op{tinskog odbora SPS-a jednoglasno i kao jedini kandidat, izabran je Dragovan Milinkovi}. Wemu je ovo {esti mandat na ~elu stranke u Ivawici, a bi}e i ~lan glavnog odbora. On je podneo izve{taj o dosada{wem radu Odbora, nagla{avaju}i izgradwu objekata i putne infrastrukture, ali i zna~aj investirawa u poqoprivredu. Ovom prilikom predstavio je i plan za naredni

N

DAN BORBE NASIQA NAD @ENAMA Me|unarodni dan borbe protiv nasiqa nad `enama u Ivawici su obele`ili Kancelarija za mlade, Centar E8 i „Budi mu{ko klub“. U ciqu prevencije nasiqa nad `enama na {tandu u centru grada deqen je promotivni materijal. Pored toga, kredama su na asfaltu ispisivani slogani i poruke kojima su promovisani prave osobine mu{karaca i po{tovawe `ena.

period, prema kojem }e se zalagati za racionalno tro{ewe novca iz buxeta i re{avati problemi grana op{tine Ivawica. - Niko ne mo`e biti sre}an ako nisu svi zadovoqni, ako ne radimo u okru`ewu gde qudi redovno primaju platu, gde mogu da {koluju decu, gde mogu da imaju dobru zdravstvenu za{titu, gde se vodi briga o socijalnim slu~ejevima... Kao odborni~ka grupa u~ini}emo sve da se buxet {to boqe puni, ali i da se {to racionalnije tro{i, da se

za svaki dinar zna gde se ula`e - rekao je Milinkovi}. Novoizabrani potpredsednik Aleksandar Tripkovi} naglasio je zna~aj povezivawa poqoprivrednih proizvo|a~a sa resornim ministarstvom. Za sekretara Izvr{nog odbora izabran je Aleksandar To{i}, koji }e u kancelariji stranke primati zahteve i predloge gra|ana. Pored wih izabrani su Izvr{ni odbor, statutarna i nadzorna komisija i delegati za kongres.

KONKURS ZA STIPENDIJE p{tinska komisija za dodelu studentskih i u~eni~kih stipendija raspisala je konkurs za narednu {kolsku godinu. Bi}e stipendiran odre|en broj najboqih u~enika osnovnih i sredwih {kola i studenata iz Ivawice, koji se fi-

O

nansiraju iz buxeta. Pravo na stipendiju imaju u~enici osnovne {kole sa prose~nom ocenom 5,00 iz prethodne godine, zatim sredwo{kolci sa prosekom 4,80 odnosno 4,50 za proizvodna zanimawa, oni koji su osvojili i jedno od prva tri mesta na Repu-

bli~kom takmi~ewu, kao i studenti sa prosekom iznad 8,50. Prijave za konkurs mogu se podneti do 15. decembra. Za razliku od prethodnog konkursa, stipendije su izjedna~ene i iznose 8.500 dinara. Izvor: Ivawi~ki radio


24

SPORT

Borac - Smederevo 1953 73:66 (15/13, 18/20, 17/14, 23/19) Sudije: Ne{kovi}, Peceq, Sedlar Borac: Dumi} 7, Prolovi} 7, Mati} 9, Kne`evi} 2, Mitrovi}, Tresa~ 15, Popovi} 2, Cvetkovi} 16, Mi}i} 15. Smederevo: [parovi} 9, Lambi} 4, Anti}, Stevovi} 6, Stojadinovi} 10, Maksimovi}, Ili} 6, Radenkovi} 24, Dabovi} 2, Vujovi} 5. obedom protiv Smedereva, ko{arka{i Borca prekinuli su gubitni~ku seriju koja ih je pratila od starta prvenstva. Novi poeni popravili su ^a~anima i poziciju na tabeli Ko{arka{ke lige Srbije. Trenutno su deveti sa istim brojem poena. - Nadam se da }e nam nova pobeda dati nadu i {ansu da stignemo do vrha tabele i za-

P

KO[ARKA

PREKINULI GUBITNI^KU SERIJU uzmemo neku od prve ~etiri pozicije koje direktno vode u Super ligu. Zabele`ili smo va`nu pobedu, posle vi{e poraza. Ispo{tovali smo dogovor iz svla~ionice i u igru u{li motivisano prokomentarisao je igra~ Borca Filip Dumi}. Rezultatski prelom usledio je tek u tre}oj ~etvrtini, posle brojnih izjedna~ewa. Prvih 20 minuta kod doma}ina je samo Mi}i} ostvario dvocifreni u~inak, a u gostuju}oj ekipi Radenkovi}. U nastavku se probudio Tresa~ i pomogao ekipi da se, kolikotoliko, rezultatski odlepi, dok Dumi} hvata kqu~ne lopte. Rezultatsku razliku od devet poena, koju su ^a~ani uspeli da ostvare pred

uniori Borca pobedili su u petom kolu Mega Vizuru, 86:69. Sa devet bodova, koliko su do sada prikupili, dele drugo mesto sa Zemunom. U narednom kolu juniori }e kod ku}e igrati protiv kru{eva~kog Napretka. Na gostovawu u Leskovcu kadeti Borca su ispali iz pobedni~ke serije, izgubiv{i od Zdravqa rezultatom 86:72. Bez obzira na ovaj neuspeh, ^a~ani su se zadr`ali

J

na vrhu i imaju isti broj bodova (devet), kao i Crvena zvezda, Zemun i Sport’s world. Prilika da ponovo uhvate pobedni~ki ritam ~eka ih ovog vikenda, kada do~ekuju Zemunce, direktne konkurente za vrh table. Boqe sre}e nisu bili ni kadeti Mladosti u grupi B. U petom kolu pora`eni su od kraqeva~ke Sloge, 66:45. Mladost trenutno zauzima sedmu poziciju sa {est bodova, u {estom kolu do~ekuje Vizuru [ark.

TENIS

IVANA TRIJUMFOVALA U INDIJI eniserka iz ^a~ka Ivana Jorovi} osvojila je ovih dana turnir u Wu Delhiju. Ona je za sat i 14 minuta savladala Austrijanku Has sa 2:0 (6:2, 6:2). Turnir je odigran na tvrdoj podlozi za nagradni fond od 50 hiqada dolara.

T

AMERI^KI FUDBAL

NEPOBEDIVI RATNICI eniorska ekipa An|eoskih ratnika uspela je da zavr{i prvenstvo bez poraza i plasira se u Super ligu Srbiju. Maksimalan rezultat ostvarili su i juniori. Oni su pro{log vikenda u finalu savladali Divqe veprove iz Kragujevca, 38:8 i postali {ampioni Srbije. Hvata~ juniorske ekipe Ratnika Stefan Mitrovi} postao je najkorisniji igra~ finala i sezone i igra}e utakmicu protiv Amerokanaca u Dalasu. Najmla|i sastav Ratnika sa devet pobeda i dva poraza osvojio je bronzanu medaqu. U jednoj od najte`ih godina i kada je re~ o novcu, An|eoski ratnici ostvaruju najve}i uspeh.

S

kraj, presekla je trojka Radenkovi}a. Ipak, {ut za tri poena, kada je bilo potrebno, nije izneverio Bor~eve igra~e. - Borac je bio u te{koj situaciji, pet poraza i jedna pobeda i sigurno da su osetili jak pritisak. Pokazali su da vi{e `ele pobedu, a nama ostaje da se vratimo treninzima i ispravimo gre{ke kojih je bilo dosta - re~i su igra~a Smedereva Petra [parovi}a. Igra~e i stru~ni {tab Smedereva prvi veliki peh pogodio je pred polazak za ^a~ak, kada im se pokvario autobus i bili su prinu|eni da na utakmicu doputuju privatnim automobilima. Nova neo~ekivana okolnost koja PRVA LIGA ZAPAD

KADETSKA I JUNIORSKA LIGA

POVRATAK JUNIORA

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

STIGLI BODOVI IZ UBA

ih je sna{la, bila je lo{a igra. - Lambi} je bio povre|an, ali je dobro odigrao, [parovi} se vratio pre nekoliko dana, Stevovi} je izgoreo, Dabovi} pru`io lo{u partiju... Sramno smo se predstavili ~a~anskoj publici. Proba}emo da do kraja sezone zabele`mo jo{ neku pobedu, mada ovakva igra ne li~i na nas. Dolazi nam Konstantin, ekipa koja jo{ uvek nije do`ivela poraz - napomenuo je trener Smedereva Zoran Todorovi}. Iako su uzeli bodove, igrom Borca nije bio zadovoqan ni trener Ra{ko Boji}. - Bila je ovo utakmica ispod nivoa Ko{arka{ke lige. U na{em timu je primetno odsustvo Nikole Maravi}a i protiv Smedereva smo pokazali inferirnost u skoku.

Bojim se da }e nam {to pre biti neophodno poja~awe koje }e doprineti boqoj rotaciji u igri i poboq{ati u~inak u skoku. Va`no je da smo zabele`ili nove bodove, naro~ito zbog osetnog psiholo{kog pritiska - konsta-

DRUGA LIGA ZAPAD ^a~ak 94 savladao je Vladimirce, 81:68, u osmom kolu Druge regionalne lige Zapad i stigao do devetog mesta na tabeli sa deset bodova. U narednom kolu ^a~ak 94 bi}e slobodan.

elezni~ar je u osmom kolu na gostovawu pobedio Ub i u~vrstio se na ~etvrtom mestu. Slede}u utakmicu igra kod ku}e protiv [apca. Me~ @elezni~ar - [abac bi}e odigran u nedequ, 30. novembra, u Prehrambeno-ugostiteqskoj {koli. Po~etak je u 18 ~asova.

@

MALI FUDBAL

ZAVR[ENA PREMIJER KARATE LIGA SRBIJE hali Ko{arka{kog kluba Borac, 22. novembra, odr`an je zavr{ni turnir Premijer lige Srbije za seniore. Karate klub Borac u sastavu: Stefan Joksi}, Bogdan Mi{ovi}, Mihailo Vu~i}, Milo{ Vukoli}, Dejan Umi~evi}, Emir Kova~evi}, Nermin Ze}irovi}, \or|e Rangelov, Mihailo Josipovi} i Uro{ Mijalkovi}, ostvario je u veoma jakoj konkurenciji izvanredan rezultat osvojiv{i Premijer Ligu Srbije. Prvotimci Borca su u me~u sa ekipom Studentskog grada, koju trenira selektor srpske reprezentacije Goran [}epanovi}, vodili veliku borbu i na kraju ostvarili

U

BORAC POBEDNIK nere{en rezultat 2:2. Hajduk iz Kule ^a~ani su savladali rezultatom 3:1. U odli~nom me~u sa Dinamom iz Pan~eva, u ~ijem sastavu nastupaju tri reprezentativca, Bor~evi prvotimci su pokazali da su spremni za velike podvige. Dinamo su savladali sa 4:1. Posle sedam godina, Borac je ponovo {ampion Premijer lige. ^a~ansku ekipu u liga{kom takmi~ewu predvodio je stru~ni tim u sastavu: Milan Lakovi}, Simo Rai~i} i Slavoqub Piper. Da Borac ne bi trebalo da

FONTANA SLAVILA U NOVOM PAZARU udbaleri Fontane pobedili su u devetom kolu Prve futsal lige novi Pazar, 4:3. Zbog obaveza reprezentacije sledi pauza, a ^a~ani za dve nedeqe gostuju Mungosima u Beogradu. Posledwi me~ u 2014. pred svojim navija~ima Fontana }e odigrati 16. decembra sa ni{kim Vintersportom.

F

ODBOJKA

LIBERO I BORAC U VRHU {estom kolu Druge lige Zapad za `ene Libero je pobedio Zlatar, 3:1, a Borac Tajm, 3:0. Sloboda S je pora`ena u Ivawici, 3:1. Posle dobrih serija na po~etku prvenstva, Libero je izbio na vode}u poziciju sa 15 bodova. U vrhu je i Borac koji je trenutno tre}i sa 13 bodova, dok je Sloboda S deveta. U sedmom kolu Borac igra na gostovawu protiv Zlatara, a u ^a~ku sledi gradski derbi Sloboda S - Libero ^A. Mu{ka ekipa Libero ^A izgubila je u {estom kolu Druge lige Zapad od Napretka 037, 0:3. Momci su za sada sedmi sa tri osvojena boda. U narednom kolu igraju sa Brezovicom.

U

Rai~i} (trener), Umi~evi}, Rangelov, Vukoli}, Mi{ovi}, Mijalkovi}, Lakovi} (trener), Vu~i}, Piper (predsednik KFS). Dowi red: Kova~evi}, Ze}irovi}, Joksi}, Josipovi}.

Piper, Strainovi}, Kova~evi}, Jovanovi}, Obradovi}, Mi{ovi}, Lakovi} (trener). Dowi red: Milovanovi}, Suboti}, Joji}, Nikoli}, ]endi}.

tovao je Boji}. U osmom kolu KLS Borac u Kraqevu igra protiv Sloge. - Razmi{qamo o Slogi i ove sedmice se intenzivno pripremamo za taj duel - povr|uZ. J. je trener Borca.

brine za svoju budu}nost pokazali su i rezultati prvenstva centralne Srbije za kadete, juniore i mla|e seniore, koje je odr`ano u ^a~ku 23. novembra. Ovo takmi~ewe bilo je ujedno i kvalifikacija za dr`avno prvenstvo. Takmi~ari Borca su osvojili {est zlatnih, ~etiri srebrne i tri bronzane medaqe u svojim te`inskim kategorijama i dva zlata u ekipnom sastavu u konkuren-

ciji mla|ih seniora i kadeta. Zlatne medaqe su osvojili Bojan Jovanovi}, Vuk Radojevi}, Emir Kova~evi}, Bogdan Obradovi}, Despot Mi{ovi} i Bogdan Mi{ovi}, a srebro David Piper, Du{an Popovi}, Stefan Milovanovi} i Milica Strainovi}, dok su bronze pripale Jovanu Smiqani}u, Anici Nikoli} i Filipu Joji}u.


25

SPORT

PETAK 28. NOVEMBAR 2014.

Страну припремио М. Ристић

ЈЕ­ЛЕН СУ­ПЕР ЛИ­ГА

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Борац

0:0

Раднички Ниш

Борац Вождовац Партизан Доњи Срем Рад Чукарички Раднички 1923 ОФК Београд

0:0 : 3:1 1:1 0:0 0:3 0:0 2:1

Раднички (Н) Нови Пазар Напредак Спартак Војводина Јагодина Црвена звезда Младост

Партизан Црвена звезда Војводина Чукарички ОФК Београд Нови Пазар Младост Јагодина Спартак Рад Доњи Срем Борац Вождовац Раднички (Н) Напредак Раднички 1923

ОФК Београд

13 13 13 13 13 12 13 13 13 13 13 13 12 13 13 13

11 8 8 6 5 6 5 5 4 4 4 2 3 3 2 1

2:1

1 4 2 4 6 2 2 2 5 3 3 6 2 2 4 4

1 1 3 3 2 4 6 6 4 6 6 5 7 8 7 8

32 15 24 21 17 17 14 16 11 18 12 11 10 10 9 2

8 4 11 13 15 12 16 19 14 19 20 14 20 21 17 16

+24 +11 +13 +8 +2 +5 -2 -3 -3 -1 -8 -3 -10 -11 -8 -14

13. коло

БО­РАЦ ГА­СИ ВА­ТРУ „ЗМА­ЈЕ­ВА“

Субота, 17 часова стадион крај Мораве

И

34 28 26 22 21 20 17 17 17 15 15 12 11 11 10 7

м­пе­ра­тив по­бе­де, или не­што дру­го, тек Ча­ча­ни ни­су ус­пе­ли да пре­ки­ну , де­вет ко­ла дуг низ без пр­вен­ стве­не по­бе­де. У ду­е­лу са Ни­шли­ја­ма, пру­жи­ли су јед­но од сла­би­јих из­да­ња од стар­та бор­би за бо­до­ве, до­зво­ ли­ли про­тив­ни­ку да бу­де опа­сни­ји пред го­лом Ни­ко­ле Пе­три­ ћа и за ни­јан­су бли­жи осва­ја­њу три бо­да. За од­ла­зак на ко­ли­ко-то­ли­ко, мир­ни­ји зим­ски од­мор, иза­ бра­ни­ци­ма Бо­ги­ћа Бо­ги­ће­ви­ћа пре­ко су по­треб­на три бо­да, у пре­о­ста­ла два ко­ла.Има­ју­ћи у ви­ду чи­ње­ни­цу, да у по­ след­њем је­се­њем ко­лу го­сту­ју не­при­ко­сно­ве­ним цр­но-бе­ ли­ма, шан­су за по­бе­ду су­пер­ли­гаш са Мо­ра­ве, ви­ди у ду­е­лу са Во­ждов­цем.Струч­ни штаб ће по­пу­лар­ним „Зма­је­ви­ма“, мо­ћи да су­прот­ста­ви тим, ја­чи за Ма­риа Бо­жи­ћа, ко­ји је због кар­то­на про­пу­стио утак­ми­цу са Рад­нич­ким.

ПРВА ЛИ­ГА СРБИЈЕ

15. коло

Младост

ПРИ­ЧА „СТА­ЛА“ У СА­МО ТРИ МИ­НУ­ТА

Металац (ГМ) Колубара Слобода Моравац Орион Слога (К) БСК Борча Бежанија Слога (ПМ)

Н

и­је прак­са ка­да су у пи­та­њу Лу­чан­ци, али се до­го­ди­ ло! У ду­е­лу са „Ро­ман­ти­ча­ри­ма“, Мла­дост је по­кле­ кла по­сле са­мо де­се­так ми­ну­та игре, до­зво­ли­ла ри­ва­лу да „екс­пре­сно“ по­стиг­не два по­гот­ка и прак­тич­но ре­ши пи­та­ње по­бед­ни­ка.По­го­дак Жи­ва­ди­но­ви­ћа у фи­ни­шу су­сре­та, до­нео је тра­чак на­де у пре­о­крет.Уче­ни­ци Не­на­да Ми­ло­ва­но­ви­ћа , ипак су Ка­ра­бур­му на­пу­сти­ли по­ра­же­ни, а шан­су за „по­ прав­ни“, има­ће у на­ред­ном ко­лу про­тив Рад­нич­ког у Ни­шу.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Јавор Матис Радник Металац (ГМ) Пролетер Слога (ПМ) Инђија БСК Борча Бачка (БП) Колубара Јединство Путеви Бежанија Слобода Мачва Моравац Орион Синдјелић Слога (К)

1:0 2:1 1:0 0:0 2:1 2:0 1:0 1:1 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

8 9 8 8 7 6 6 7 5 5 5 4 3 4 3 3

БОД ЗА ЈЕ­СЕ­ЊУ ТИ­ТУ­ЛУ

Радник Инђија Бачка (БП) Јавор Матис Мачва Синдјелић Јединство Путеви Пролетер 7 3 5 3 5 4 4 1 5 4 2 4 6 2 3 0

0 3 2 4 3 5 5 7 5 6 8 7 6 9 9 12

21 21 23 20 18 21 18 18 18 14 8 13 12 12 18 7

СРПСКА ЛИГА ЗАПАД

9 9 9 13 13 15 14 17 24 17 16 17 15 18 27 29

+12 +12 +14 +7 +5 +6 +4 +1 -6 -3 -8 -4 -3 -6 -9 -22

Ф

уд­ба­ле­ри Ја­вор Ма­ти­са, оправ­да­ли су уло­гу фа­во­ри­ та и по­лу­се­зо­ну без по­ра­за, окон­ча­ли на ли­дер­ској по­зи­ци­ји пр­во­ли­га­шког ка­ра­ва­на.Бо­д у Мр­шта­ни­ма и по­раз Рад­ни­ка у Гор­њем Ми­ла­нов­цу би­ли су до­вољ­ни Ива­њи­ча­ни­ ма да се до­мог­ну ти­ту­ле је­се­њег пр­ва­ка. 31 30 29 27 26 22 22 22 20 19 17 16 15 14 12 9

Н

К

а­ко је пр­вен­ство од­ми­ца­ло, та­ко су и Ми­ла­нов­ча­ни пру­жа­ли све бо­ље пар­ти­је, ре­ђа­ли по­ бе­де и пр­ви део пр­вен­ства за­вр­ши­ли на тре­ћем ме­сту, са са­мо два бо­да „ми­ну­са“ за ли­де­ром и „ми­ни­мал­ цем“ у од­но­су на Рад­ник из Сур­ду­ли­це.

15. коло

Полет 0:1 Лозница НИ­ЗАК ЈЕ­СЕ­ЊИ „ЛЕТ“ ПО­ЛЕ­ТА и­су се фуд­ ба­ле­ри По­ ле­та про­сла­ви­ли ове је­се­ни.Шт­а ви­ше, де­се­то ме­сто и де­вет­ на­ест бо­до­ва, за про­шло­го­ди­шњег ви­це­пр­ва­ка срп­ ско­ли­га­шког „За­ па­да“, скро­ман су учи­нак еки­пе од ко­је се оче­ки­ ва­ло ме­сто у во­ де­ћем квар­те­ту.

АУ­ТО­ГО­ЛОМ ДО „БА­РАЖ“ ПО­ЗИ­ЦИ­ЈЕ

Полет ГФК Ј.1911 Карађорђе Звижд Рудар Будућност К. Победа Јединство 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Лозница Железничар Јединство Будућност К. 2014 Семендриа 1924 Рудар Слога (П) Шумадија 1903 Звижд Полет Шумадија Победа Карађорђе Бане ГФК Јасеница 1911 Јошаница

0:1 1:1 2:1 1:0 5:0 1:2 1:0 2:0 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

12 9 8 7 7 7 6 6 6 5 5 4 3 4 3 1

Лозница Слога (П) Шумадија 1903 Бане Јошаница Железничар Шумадија Семендриа 1924 2 2 4 4 4 3 5 4 3 4 4 3 5 2 2 3

1 4 3 4 4 5 4 5 6 6 6 8 7 9 10 11

25 20 18 26 21 27 17 19 12 19 16 16 13 10 14 9

2 13 8 17 14 21 11 16 15 16 18 23 22 19 27 40

+23 +7 +10 +9 +7 +6 +6 +3 -3 +3 -2 -7 -9 -9 -13 -31

38 29 28 25 25 24 23 22 21 19 19 15 14 14 11 6


26

SPORT

PETAK 28. NOVEMBAR 2014.

Страну припремио М. Ристић

ЗОНА МОРАВА

МОРАВИЧКА ОКРУЖНА ЛИГА

15. коло

СЛО­БО­ДА НАЈ­БЛИ­ЖА ЛИ­ДЕ­РУ ПО­РАЗ НИ­ЈЕ „ПО­КВА­РИО“ ско­ли­гаш из Ве­ли­ке Ко­ло­ни­је, до­жи­ СЛА­ВЉЕ ПАР­МЕ­ЊА­НА До­веоју­че­јера­по­шрњиаз срп­ у Ко­сов­ској Ми­тро­ви­ци од Треп­че 0:2, али је је­сен за­вр­шио на дру­гом ме­сту, са три бо­да ма­ње од пр­ во­пла­си­ра­ног Ту­ти­на.Дра­га­че­во из Гу­че, пре­ма оче­ки­ва­њу, за­бе­ле­жи­ло је убе­дљив три­јумф про­тив „фе­њер­џи­је“, Ру­да­ ра из Ба­љев­ца 5:2.Ру­дар је у Бре­сни­ци, играо без го­ло­ва са Во­до­ја­жом из Гро­шни­це. По­ра­зе су до­жи­ве­ли, По­лет из Тр­бу­ша­на у Кра­гу­јев­цу, од Сла­ви­је 0:3, Ор­ло­вац, од Мо­кре Го­ре у Зу­би­ном По­то­ку 0:1 и Та­ко­во у Ла­ђев­ци­ма, од еки­пе Бра­ћа Ву­ко­вић 2:4.

Браћа Вуковић Драгачево Трепча Рудар (Бресница) Славија Мокра Гора Партизан Омладинац 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Тутин Слобода Славија Драгачево Мокра Гора Орловац Браћа Вуковић Таково Трепча Полет Партизан Металац Омладинац Водојажа Рудар (Бресница) Рудар (Баљевац)

4:2 5:2 2:0 0:0 3:0 1:0 2:0 1:0 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

10 8 7 8 7 7 6 7 7 6 6 6 5 4 2 0

ар­ме­нац је по­ра­жен у Сла­ти­ни, ни­шта бо­ље ни­су про­ шли Ми­о­ков­ци на го­сто­ва­њу у Сврач­ков­ци­ма.Во­де­ћи­ма се, као озби­љан кон­ку­рент у бор­би за пр­во ме­сто у на­став­ку пр­вен­ства, при­бли­жио Ов­чар из Мар­ко­ви­це.

1 4 5 1 3 3 5 1 1 4 3 2 3 5 6 1

4 3 3 6 5 5 4 7 7 5 6 7 7 6 7 14

27 21 17 25 25 19 23 28 21 19 22 19 19 18 18 10

13 12 10 27 15 12 18 21 15 19 22 21 27 21 28 50

+14 +9 +7 -2 +10 +7 +5 +7 +6 0 0 -2 -8 -3 -10 -40

Доња Врбава Јединство (К) Омладинац (З) Пријевор Напредак Спартак Слатина Младост (П) 31 28 26 25 24 24 23 22 22 22 21 20 18 17 12 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Парменац Овчар Миоковци Јединство (ГГ) Омладинац (З) Слатина Пријевор Доња Врбава Луњевица Јединство (К) Напредак Спартак Бацковац Јунајтед Котража Младост (П) Младост (А)

1:0 3:0 3:4 0:4 1:0 1:3 3:2 0:7 15 15 15 15 15 15 15 15 15 14 15 15 15 15 15 14

У

з­бу­дљив фи­ниш у Град­ској ли­ги Ча­чак, окон­чан је без из­не­на­ђе­ња.Је­се­њи ло­вор, пре­зи­ми­ће крај Сла­да­ре, уз на­го­ве­штај не­из­ве­сног про­лећ­ног де­ла пр­вен­ства.

Бацковац Јунајтед Котража Младост (А) Јединство (ГГ) Миоковци Луњевица Парменац Овчар

10 9 9 8 7 7 7 6 7 6 5 5 5 4 3 2

2 1 1 3 3 3 2 5 2 2 2 2 1 2 4 3

3 5 5 4 5 5 6 4 6 6 8 8 9 9 8 9

42 42 32 27 32 19 36 22 20 26 13 22 25 21 21 11

23 20 25 12 26 16 26 22 21 25 22 35 32 29 39 38

+19 +22 +7 +15 +6 +3 +10 0 -1 +1 -9 -13 -7 -8 -18 -27

15. коло

„СТВАР­НО, НАЈ­БО­ЉИ“ ЈЕ БИП

П

Таково Рудар (Баљевац) Слобода Водојажа Полет Орловац Металац Тутин

ГРАДСКА ЛИГА

15. коло

Будућност Морава (К) Премећа Стрелац Пријатељи Лугови Кеј

32 28 28 27 24 24 23 23 23 20 17 17 16 14 13 9

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

БИП Морава (К) Кеј Будућност Премећа Вујан Стрелац Морава (М) Лугови Задругар (-1) Чачак 94 Ракова (-1) Полет (-1) Пријатељи Планинац

3:0 2:1 2:1 3:1 0:2 3:0 8:0

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

Морава (М) Задругар Ракова Планинац БИП Вујан Полет

11 10 10 9 5 6 6 6 5 5 3 3 3 1 1

2 2 2 4 5 2 2 1 3 4 4 4 0 4 3

1 2 2 1 4 6 6 7 6 5 7 7 11 9 10

29 41 34 42 28 25 23 19 26 25 15 17 20 8 17

11 16 10 11 23 24 23 23 24 24 27 27 54 34 38

+18 +25 +24 +31 +5 +1 0 -4 +2 +1 -12 -10 -34 -26 -21

35 32 32 31 20 20 20 19 18 18 13 12 8 7 6

ЗА­БЛА­ЋЕ ОСВА­ЈА КО­ШАР­КА­ШКУ СЦЕ­НУ

НО­ВИ МОМ­ЦИ СА МО­РА­ВЕ

П

о­ја­ви­ли су се 2012, а ове го­ди­не у Дру­гој му­ шкој ли­ги За­пад ко­шар­ка­ши Мо­ра­ве из За­бла­ћа по­ка­зу­ју пра­ву сна­гу. Као мла­да еки­ па, већ се по­ла­ко ус­пи­њу ка вр­ху та­бе­ле. Сти­гли су до пе­те по­зи­ци­је и осво­ји­ли 11 бо­до­ва. Ни­је их сре­ћа пра­ ти­ла у осмом ко­лу у При­је­ по­љу, про­тив Ми­ле­шев­ца (90:74), иа­ко су чак и во­ди­ли убе­дљи­во, али су прет­ход­ ног ви­кен­да на свом те­ре­ну са­вла­да­ли ли­де­ра Клик из Ари­ља. Све утак­ми­це на ко­ји­ма је до­ма­ћин клуб из За­бла­ћа игра у Основ­ној шко­ли “Бра­

ни­слав Пе­тро­вић” у Сла­ти­ ни. Упра­ва клу­ба и игра­чи за­хва­љу­ју и пу­тем ме­ди­ја ди­рек­то­ру шко­ле Ла­за­ру Чи­ ки­ри­зу ко­ји им је омо­гу­ћио да ви­кен­дом ко­ри­сте но­во­и­ згра­ђе­ну спорт­ску са­лу. Још јед­на чи­ње­ни­ца нео­ спор­но иде у при­лог За­бла­ ћан­ци­ма. Фи­нан­си­ра­ју се уз по­моћ ен­ту­зи­ја­ста, не­ма­ју спон­зо­ре, а још увек не ко­ ри­сте ни сред­ства из град­ ског бу­џе­та. Ипак, не­до­ста­ так нов­ца и основ­них усло­ва за фун­скци­о­ни­са­ње клу­ба ни­су спре­чи­ли игра­че Мо­ра­ ве да се по­ла­ко пе­њу ка вр­ху и скре­ну па­жњу на се­бе. Уз

ка­пи­те­на Де­ја­на Са­ви­ће­ви­ ћа, за са­да не­за­у­ста­вљи­ву еки­пу пред­во­де: Иван Ге­ ма­ље­вић, Бо­јан Са­ви­ће­вић, Ми­лош Вук­са­но­вић, Ко­ста Ни­ки­то­вић, Да­вид Ри­ста­но­ вић, Сте­фан Ми­ло­вић, Урош Шар­ко­вић, Ни­ко­ла Илић, Жељ­ко Сти­шо­вић, Мар­ко Бо­ ри­са­вље­вић, Де­јан Бо­шњак, Вељ­ко Ива­но­вић и на­рав­но тре­нер Ми­лан Ву­чи­ће­вић. Не­го, пу, пу! Да их не урек­ не­мо сил­ним по­хва­ла­ма баш на по­чет­ку! У на­ди да су­је­ вер­је не­ће по­бе­ди­ти, ви­ди­ мо се сле­де­ће го­ди­не у ја­чој ли­ги. З. Ј.


OGLASI

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

27

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109, 065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: kulanekretnine@open.telekom.rs STANOVI P-20 m2, 13. sprat, CG, K. Milo{a, 17.000 E P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 21.000 E P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija, 22.500 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Balkanska, 23.500 E P-36 m2, 4. sprat, CG, Nemawina, 22.500 E P-43 m2, VP, TA, Alvaxinica, 21.000 E P-49 m2, 1. sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, kod O[ “Dr. D. Mi{ovi}”, 25.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 31.000 E P-63 m2, TA, Ov~ar Bawa, 18.500 E P-58 m2, CG, kej, 27.500 E P-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov, 36.000 E P-51 m2, PR, TA, centar, 39.000 E P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 37.000 E P-57 m2, PR, CG, Avenija, 28.500 E P-67 m2, 12. sprat, CG, Kej, dupleks, 43.000 E P-68 m2, 1. sprat, CG, Kej, 45.000 E P-71 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 46.000 E P-76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 51.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod gradskog parka, 62.000 E P-85 m2, 3. sprat, CG, S. Markovi}a, dupleks, 36.000 E P-89 m2, 2. sprat, CG, Gvo`|ar, 50.000 E P-92 m2, 1. sprat, CG, Gvo`|ar, 60.000 E P-95 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva, dupleks, 46.000 E P-95 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 75.000 E KU]E P-100 m2, 7 a, Vapa, 10.000 E P-60 m2, 15 a, Jezdina, 18.000 E

PRODAJEM dvosoban stan 58 m2, 10. sprat CG, Qubi}ski kej, ju`na strana, pogled na Moravu. Cena 26.000 eura. Tel. 064/834-51-49 IZDAJEM konforan name{ten stan od 35 m2 , sa TA pe} u u`em centru Beograda. Tel. 064/ 936-8-174 PRODAJEM PLAC OD 4.5 ARI NA DOBROJ LOKACIJI U QUBI]U, UL. 1300 KAPLARA. ULAZ SA PUTA. MOGU]I SVI PRIKQU^CI. CENA 12.000 E. TEL. 032/ 5813-869, 064/ 124-8-370 PRODAJEM pekaru GOREWE, polovna u odli~nom stawu. Tel: 062/807-94-45 PRODAJEM LIVADU OD 1.5 HA NA PUTU ZA PRIJEVOR, 6 KM OD ^A^KA ( STRUJA, VODA, ASFALT ). HITNO! TEL. 063/ 898-4-913 PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/ 11-88-485

P-80 m2, 80 a, Prislonica, 20.000 E P-80 m2, 1.5 a, kod Vojnog odseka, prizemni deo ku}e, 25.000 E P-129 m2, 1.5 a, kod ma{inske {kole, 26.000 E P-85 m2, 3.5 a, Atenica, kod {kole, 26.000 E P-90 m2, 11 a. Preqina, 36.000 E P-114 m2, 2 a, Amixina, 50.000 E P-78 m2, 5.23 a, {iri centar, 50.000 E P-90 m2, 3.8 a, Balkanska, 55.000 E P-66 m2, 4 a, kod bolnice, 45.000 E P-120 m2, 5 a, Qubi}, 50.000 E P-90 m2, Balkanska, 60.000 E P-80 m2, 2 a, centar, 60.000 E P-190 m2, 2.5 a, {iri centar, 70.000 E

IMAWA 50 m2, 1.14 ha, Zabla}e, 13.000 E 40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E 110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E 70 m2, 50 a, G. Atenica, 21.000 E 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pom. objekata, 28.000 E 50 m2, 90 a, G. Gorevnica, 26.000 E 70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E VIKENDICE 48 m2, 1.5 a, Ov~ar Bawa, 9.000 E 60 a, Kuki}i, 13.000 E 8 a, Jelica, 5.500 E IZDAVAWE 34 m2, name{tena garsowera, 100 E 50 m2 {iri centar, dvosoban name{ten, TA, 150 E

TRA@IM cimerku za stan u Beogradu, kod " Vukovog spomenika". Tel. 064/ 040-8-938 NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN JESEWI POPUST. TELEFONI 032/ 800-200 I 063/ 606 979

IZDAJEM STAN NOVOGRADWA OD 31 M2, 1. SPRAT, KOD "MERKATORA", PARNO GREJAWE SA UGRA\ENOM KLIMOM, LIFT, VELIKI PARKING. VRLO POVOQNO. TEL. 063/ 106-4280

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

Sportska relaks masa`a 064/27-23-470 032/357-887

OTKUP STARIH, DOTRAJALIH NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855

Prodajem lova~ku pu{ku, proizvo|a~ Zastava Kragujevac, kalibar 12, povoqno. Tel. 064/ 82-92-720

NA PRODAJU KU]A U SELU DQIN KOD LU^ANA SA 5 ARI PLACA. KU]A JE ODMAH USEQIVA. CENA PO DOGOVORU. TEL. 066/ 039-025

IZDAJEM JEDNOIPOSOBAN STAN PREKO PUTA RESTORANA "BRVNARA". TEL. 063/105-0-928

OGLA[AVAM neva`e}im ~ekove serijski broj 0000053201349 i 00000532101356 izdate od Banka Intesa, na ime Milijane Marinkovi}, 31215 Jelen Do

060/434-2-190

GARSOWERE 16m2, vp, 12000 eura , Centar U ponudi jo{ 10 garsowera JEDNOSOBNI STANOVI 32m2 , 5, 22000 eura, [iri centar 41m2, 7, lift, 23500 eura, Qubi} kej 50m2, 5, lift, 27000 eura, Vinara 30m2, 3, lift, 23000 eura, Vinara U ponudi jo{ 19 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 47m2, vp, 28000 eura, Qubi} kej 38m2, 6, lift, 27000 eura, Qubi} kej 50m2, 5, 23000 eura, Qubi} kej 43m2 , 4, lift, 32000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 18 jednoiposobna stana DVOSOBNI STANOVI 54m2, 2, 36000 eura, Hotel Morava 57m2 , 1, 31000 eura, Nemawina 53m2, vp, 30000 eura, Centar 61m2, 3, 36600 eura, Centar 64m2, 1, 38000 eura, Vinara 57m2, 1, 35000 eura, Avenija 44m2, vp, 25000 eura, Centar U ponudi jo{ 58 dvosobnih stanova DVOIPOSOBNI STANOVI 67m2, 4, 39000 eura, [iri centar 68m2, 1, 40000 eura, Centar

U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava. PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU www.gasonekretnine.com KOMPLETNU AGENCIJSKU PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU WEB NEKRETNINE.

79m2, 4, 42000 eura, Qubi} kej 67m2 , 2, 27000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 27 dvoiposobnih stanova TROSOBNI STANOVI 78m2 , 3, 35000 eura, Hotel Morava 75m2, 5, 38000 eura, Hotel Morava 69m2, 5 , lift, 37000 eura , Qubi} kej 66m2 , 5, sa stvarima, 45000 eura, [iri centar 75m2, 2, nov, 52000 eura, [iri centar 84m2, 2, 42000 eura, Avenija 75m2, 4, 48750 eura, Centar U ponudi jo{ 47 trosobna stana ^ETVOROSOBNI STANOVI 73m2 , 1, lift, 55000 eura, [iri centar 120m2, 6, 36000 eura, Qubi} kej 71m2, 8, lift, 37000 eura, Avenija U ponudi jo{ 6 ~etvorosobnih stanova KU]E 45m2+15 ari , 4000 eura, Mili}evci 69m2+16,00 ari, 19000 eura , Jezdina 100m2+8,30 ari, 20000 eura, Ri|age 60m2+6 ari, 15000 eura, Trbu{ani 88m2+4,10 ari, 35000 eura, Atenica


28

OGLASI

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

060/349-8490 ^a~ak, Skadarska 20 (bojad`ijsko soka~e) HITNO! NOV, TROSOBAN STAN KOD HOTEL MORAVE, CG, TERASA. CENA 33.000 E AGENCIJA STAN STANOVI P-32 (20) m2, CENTAR, 2. SPRAT, CG, CENA 18.000 E P-27 M2, HOTEL MORAVA, 5. SPRAT, CENA 19.000 E P-31 M2, CENTAR, 5. SPRAT, TA, CENA 25.000 E P-34 M2, AVENIJA 2, 3. SPRAT, CG, LIFT, TERASA, ZGRADA OD FASADNE CIGLE., CENA 21.000 E P-34 M2, CENTAR, 1. SPRAT, CG, TERASA, CENA 32.000 E P-38 M2, QUBI] KEJ, PRIZEMQE, CG, CENA 21.000 E P-39 M2, QUBI] KEJ, 5. SPRAT, CG, SA NOVIM NAME[TAJEM, CENA 26.000 E P-40 M2, CENTAR, PRIZEMQE, POGODAN ZA POSLOVNI PROSTOR, CENA 26.000 E P-42 M2, QUBI] KEJ, 6. SPRAT, LIFT, TA, TERASA, CENA 25.000 E P-49 M2, NOVIJI, QUBI] KEJ, 2. SPRAT, CG, CENA 32.000 E P-49 M2 K.V. POPOVI]A, 6. SPRAT, LIFT, CG, CENA 29.000 E P-53 M2, HOTEL MORAVA, 1. SPRAT, LIFT, CG, TERASA, CENA 33.000 E P-53 M2, AVENIJA 1, 2. SPRAT, LIFT, CG, CENA

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

35.000 E P-58 M2, QUBI] KEJ, 6. SPRAT, LIFT, CG, TERASA, CENA 27.000 E P-60 M2, NOV, BALKANSKA, 4. SPRAT, CG, CENA 35.000 E P-60 M2, ALVAXINICA, 4. SPRAT, ZGRADA FASADNE CIGLE, CG, TERASA, CENA 38.000 E P-63 M2, HOTEL MORAVA, NOV, 4. SPRAT, CG, TERASA, CENA 33.000 E P-66 M2, CENTAR, 1. SPRAT, POGODAN ZA POSLOVNI PROSTOR, TERASA, CENA 47.000 E P-71 M2, ALVAXINICA, 1. SPRAT, CG, LIFT, TERASA, ZGRADA OD FASADNE CIGLE, CENA 45.000 E P-73 M2, ^ETVOROSOBAN, 1. SPRAT, CG, LIFT, DVE TERASE, KOD O[ “FILIP FILIPOVI]”, CENA 56.000 E P-76 M2, NOV, HOTEL MORAVA, 2. SPRAT, CG, TERASA, CENA 50.000 E P-78 M2, K.V. POPOVI]A, 6.SPRAT, CG, LIFT, TERASA, CENA 46.000 E P-82 M2, HOTEL MORAVA, 9. SPRAT, CG, TERASA, LIFT, CENA 45.000 E P-107 M2, CENTAR, 2. SPRAT, CG, DVE TERASE, KOMPLET RENOVIRAN, CENA 95.000 E P-115 M2, CENTAR, 2.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

SPRAT, CG, DVE TERASE, JUGOISTO^NO ORIJENTISAN. CENA DOGOVOR BEOGRAD-VRA^AR, NOVA GARSOWERA, 1. SPRAT, UL. GOSPODAR VU^I]A, ODMAH USEQIVA, CENA 35.000 E CRVENI KRST- NOV, TROSOBAN STAN, 1. SPRAT, CG, TERASA, ODMAH USEQIV, CENA 90.000 E KU]E P-80 M2, PLAC 1 A, CENTAR, CENA 40.000 E P-45 M2, PLAC 12 ARI, TRBU[ANI, CENA 12.000 E P-60 M2, PLAC 4 ARA, ALVAXINICA, CENA 50.000 E P-102 M2, PLAC 5.90 ARI, KOD HOTEL MORAVE. CENA 70.000 E ILI ZAMENA ZA DVA STANA LOKALI P-18 M2, QUBI] KEJ, CENA 16.000 E P-135 M2, RAKOVA, CENA 10.000 E P-169 M2, VIQU[A, PLAC 10 A, CENA 7000 E P-75 M2 + 120 M2, PLAC 3 ARA, OBILI]EVA, CENA 30.000 E

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

\OR\EVI] NEKRETNINE

SUPER MODERAN DELUKS STAN, 77 M2, 3 ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 SPAVA]E SOBE, 2 /KOD GLAVNE PO[TE/ KUPATILA, NOV, AVLAXINICA

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

STANOVI GARSOWERA , KOD BOR^EVE HALE, 3. SPRAT, TA, CENA 15.500 E JEDNOSOBAN STAN 30 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, VINARA, 23.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN 48 M2, VP, CG, KEJ, 29.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN, NOV, 44 M2, 1. SPRAT, LIFT, ODLI^AN, SIN\ELI]EVA, 42.000 E DVOSOBAN STAN 54 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, AVLAXINICA, 25.000 E

TROSOBAN STAN 69 M2, PR, CG, H. MORAVA, 47.000 E TROSOBAN STAN 68 M2, VP, CG, CENTAR, 43.000 E TROSOBAN STAN 80 M2, 4. SPRAT, CG, KEJ, 42.000 E STAN 92 M2, 3 SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, CG, ODLI^AN, CENTAR, 65.000 E STAN 84 M2, CENTAR, KU@E`EVA, 3. SPRAT, 46.000 E KU]E

DVOSOBAN STAN 59 M2, 2. SPRAT, CG, PODRUM, KOMPLETNO RENOVIRAN, KOD GRADSKOG PARKA, 45.000 E DVOSOBAN STAN 56 M2, 2. SPRAT, TA, B. JANKOVI]A, 31.000 E

QUBI] KEJ, 60 M2, 27.000 E GRADSKA BOLNICA 80 M2, 4.5 ARI PLACA, 36.000 E KMN 211 M2, 5. ARI PLACA, 80.000 E

DVOIPOSOBAN STAN 60 M2, 3. SPRAT, PARKING, PODRUM, STROGI CENTAR, NOVIJI, 45.000 E TROSOBAN STAN, 83 M2, 2. SPRAT, AVENIJA 2, 39.000 E TROSOBAN STAN 64 M2, 4. SPRAT, NOV, H. MORAVA, 33.000 E

CENTAR 2 ARA PLACA, 86 M2, 46.000 E, POGODNO ZA LOKAL I STANOVAWE LOKAL NOV, QUBI]SKA 31 M2, 32.000 E

032/344-630 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

Kosovski venac 21 (parking iza robne ku}e Partizanka) senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H.Morava, 14.000 eura P-18 m2, 5.sprat, R.Po{ti}, 17.500 eura P-29 m2, 3.sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 4. sprat, Merkator, 18.400 eura P-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 eura P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.000 eura P-19 m2, 13.sprat, K. Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2.sprat, centar, 24.0.000 eura JEDNOSOBNI STANOVI P-40 m2, 8.sprat, Vinara, 25.500 eura P-35 m2, 4.sprat, Kej, 16.500 eura P-38 m2, 3.sprat, Hotel Morava, 24.000 eura P-30 m2, prizemqe, Nemawina, 18.500 eura P-34 m2, 4.sprat, Nemawina, 21.000 eura P-39 m2, 3. sprat, centar, 27.000 eura P-45 m2, prizemqe, S.Save, 30.000 eura P-34 m2, 5.sprat, Balkanska, 22.000 eura P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 25.000 eura DVOSOBNI STANOVI P-53 m2, 3.sprat, Avenija 1, 35.000 eura P-54 m2, 2. sprat, Avlaxinica, 28.000 eura P-49 m2, 4. sprat, S.Save, 27.000 eura P-45 m2, 2.sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, prizemqe, Avenija 2, 28.000 eura P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 eura P-57 m2, 2.sprat, Nemawina, 30.000 eura P-56 m2, 4.sprat, H. Morava, 35.000 eura P-58 m2, 2.aprat, Kej, 34.000 eura P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 38.000 eura P-60 m2, 6. sprat, Avlaxinica, 35.000 eura P-60 m2, 1.sprat, Obili}eva, 40.000 eura P-58 m2, 6.sprat, Kej,31.000 eura P-65 m2, 4.sprat, Bawalu~ka, 30.000 eura P-48 m2, 1.sprat, nov, centar, 38.000 eura TROSOBNI STANOVI P-58 m2, 3.sprat, S.Markovi}a, 34.500 eura +PDV P-65 m2, 1.sprat, Sin|eli}eva, 40.000 eura P-67+18 m2, 12.sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3.sprat, nov Obili}eva, 54.600 eura P-78 m2, 1.sprat, H. Morava, 66.000 eura P-67 m2, 4.sprat, nov, Avlaxinica, 44.000 eura P-65 m2, 2.sprat, centar, 38.000 eura P-69 m2, 3.sprat, Avenija, 45.000 eura P-76 m2, 5.sprat, Autoprevoz, 37.000 eura

P-81 m2, 1.sprat, K.V.Popovi}a, 45.000 eura P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a,61.000eura P-83 m2, 2.sprat, Avenija 2, 39.000 eura KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2.5 ari, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4.5 ari, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 ari, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 ari, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 ari, 40.000+50.000 eura P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura P-80 m2, bolnica, plac 4.22 ara,37.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 ari, 36.000 eura P-80 m2, S.Breg, plac 3 ara, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 ari, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 ara, 45.000 eura P-50 m2, D. Trep~a, plac 15 ari, 8.500 eura P-100 m2, Trnava, plac 7 ari, 35.000 eura P-77 m2, G.Atenica, plac 19.5 ari, 20.000 eura OGLA[AVA SE: - KO Mr~ajevci, tovili{te za sviwe povr{ine 512 m2, prasi{te povr{ine 419 m2, zgrada ma{inska radionica sa gara`om, sve to na KP 1825 KO Mr~ajevci KO BALUGA OP[TINA ^A^AK , PARCELA UKUPNO 69.385 m2 i to: - KP. 27/1, povr{ine 33.800 m2, wiva 1.klase - KP. 27/1, povr{ine 9.696 m2, wiva 2.klase - KP. 27/9, povr{ine 2.000 m2, wiva2.klase - KP. 42/1, povr{ine 11.088 m2, wiva 2.klase - KP. 42/2, povr{ine 10.827 m2, wiva 2 klase - KP. 46/2, povr{ine 1.974 m2, wiva 2. klase Parcela u Preqini u povr{ini od 1.10 ha pogodna za izgradwu poslovnog prostora sa izlaskom na magistralu u frontu od 100 m. Cena 1300 E/ar, uz mogu}nost blage korekcije Plac u Ro{cima na jezeru, povr{ine 22 ara sa temeqom. Cena 10.000 E Ku}a u ul. 9. Jugovi}a, povr{ine 100 m2 na 3.14 ari. Cena 65.000 E

STANOVI: P=20 m2 na Qubi} keju, 4.sprat, cena: 15 000 eura P=30 m2, Avenija, nova, CG, cena: 21 000 eura P=34 m2, Avenija, fasadna cigla, CG, cena: 21 000 eura P=46 m2, Nemawina, CG, cena: 23 000 eura P=38 m2-nov, kod O[ Milice Pavlovi}, 3.sprat, cena: 24 000 eura P=45 m2, Hotel Morava, 5.sprat, cena: 25 000 eura P=49 m2, [iri centar, noviji, CG, cena: 30 000 eura P=48 m2, strogi centar, 1.sprat, cena: 29 000 eura P=66 m2, Gradsko {etali{te, 2.sprat, cena: 40 000 eura P=57 m2, Qubi} kej, CG, cena: 27 000 eura P=54 m2, Avenija 1, 5.sprat, cena: 34 000 eura P=66 m2, Kalu|erice, prizemqe, cena: 39 000 eura P=73 m2 + 6 m2, Strogi centar,

CG, cena: 43 000 eura P=69 m2, Qubi} kej, prizemqe, cena: 40 000 eura P=74 m2, Avenija, fasadna cigla, cena: 35 000 eura P=69 m2, Nemawina, odli~an, CG P=92,5 m2, Centar, 1.sprat, CG, 70 000 eura P=60 m2, Alvad`inica, fasadna cigla, renoviran, cena: 34 000 eura

KU]E: P=150 m2 + 12 ari placa, Zabla}e, cena: 15 000 eura P=70 m2 + 3,5 ara placa, Omladinska, cena: 28 000 eura P=70 m2 + 4 ara placa, Qubi}, cena: 31 000 eura P=150 m2 + 10 ari placa, Trnava, cena: 40 000 eura 2 ku}e u [irem centru na 5 ari placa, cena: 63 000 eura P=150 m2 + 6,5 ari placa, Hotel Morava, cena: 75 000 eura


PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

29

OGLASI

Ste~ajni upravnik ogla{ava izmenu u oglasu za prodaju imovine ste~ajnog du`nika neposrednom pogodbom koja je zakazana za 4. 12. 2014 godine za

Zanatska zadruga "Univerzal" ^a~ak raspisuje JAVNI KONKURS

ZZ "ZADRUGAR" u ste~aju iz ^a~ka, @elezni~ke kolonije 4 Tako {to u delu koji se odnosi na uplatu depozita mewa i treba da glasi: 2. u postupku prodaje na teku}i ra~un ste~ajnog du`nika br: 355-3200147022-08 kod Vojvo|anske banke ad Novi Sad, uplate nov~ani iznos od 5.000.000,00 dinara ili polo`e neopozivu prvoklasnu bankarsku garanciju naplativu na prvi poziv, najkasnije do 1. 12. 2014 godine. U obzir }e se uzeti samo bankarske garancije koje budu dostavqene ste~ajnom upravniku do 1. 12. 2014. godine do 15.00 ~asova U ostalom delu oglas ostaje kako je ve} ogla{eno. Ovla{}eno lice: Ste~ajni upravnik Ne{kovi} Mili}, kontakt telefon 063/285-617.

OBAVE[TEWE O PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA PROJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Obave{tava se javnost da je podnet zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta PROIZVODWA ARHITEKTONSKIH BOJA, KOLORANATA, TONERA I PREMAZA ZA DRVO investitora "MAXIMA" Lu~ani ~ija se realizacija planira na KP br. 1795/3 i 1798 KO Lu~ani na teritoriji op{tine Lu~ani. Uvid u podatke i dokumentaciju iz zahteva nosioca projekta, mo`e se izvr{iti u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Lu~ani, u ulici JA br. 5 u vremenu od 09 do 12 ~asova. U roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa zainteresovana javnost mo`e dostaviti mi{qewa o zahtevu za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu predmetnog projekta. Op{tinska uprava }e u roku od 10. dana od dana isteka roka iz stava 3. ovog obave{tewa doneti odluku o tome da li je za prilo`eni projekat potrebna procena uticaja na `ivotnu sredinu. OP[TINSKA UPRAVA

ZA IMENOVAWE DIREKTORA ZANATSKE ZADRUGE "UNIVERZAL" ^A^AK (reizbornost) 1. Uslovi za imenovawe direktora: - da je dr`avqanin RS - da ima vi{u ili visoku stru~nu spremu iz ekonomske, tehni~ke ili pravne oblasti - da ima najmawe 3 godine radnog iskustva na rukovode}im poslovima, odnosno zadacima iz oblasti privrede - da nije pravosna`no osu|ivan i da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak - da raspola`e ve{tinom rukovo|ewa i organizatorskim sposobnostima - da podnese program razvoja Zadruge i plan svog rada za period od 4 godine 2. Mesto rada: ^a~ak 3. Prijava na konkurs sadr`i: ime i prezime kandidata, datum i mesto ro|ewa, adresu stanovawa, podatke o obrazovawu, li~nu biografiju, podatke o du`ini i vrsti radnog iskustva, sa kratkim opisom poslova na kojima je kandidat radio do podno{ewa prijave na konkurs. 4. Dokazi koji se prila`u: uverewe o dr`avqanstvu RS, diploma o stru~noj spremi, isprave kojima se dokazuje radno iskustvo (potvrde, re{ewa i drugi akti iz kojih se vidi na kojim poslovima i u kom periodu je ste~eno radno iskustvo), uverewe da kandidat nije osu|ivan - izdatu posle datuma objavqivawa ovog konkursa, uverewe da se protiv kandidata ne vodi istraga i da protiv wega nije podignuta optu`nica - izdato posle datuma objavqivawa ovog konkursa. Svi dokazi se prila`u u originalu ili u overenoj fotokopiji. 5. Prijave sa dokazima o ispuwenosti uslova slati na adresu: Bra}e Gli{i}a broj 7, 32 000 ^a~ak, sa naznakom "za konkurs za izbor direktora". 6. Kontakt telefon za sve informacije: 032/224-011. 7. Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa javnog konkursa u listu "^a~anski glas". 8. Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati.

MALI OGLASI POTREBAN posao `enskoj osobi od 36 godina. Tel. 061/ 321-2-416 IZDAJEM ku}u u ^a~ku, u ulici Nade`de Petrovi} 17, nedaleko od "Kule". Ku}a je pogodna za razne ordinacije i agencijske poslove. Tel. 066/ 366-854 IZDAJEM u strogom centru lokal - 32 m2, pogodan za ugostiteqsku delatnost i sl. Tel. 064/ 10-22-759 PRODAJEM hektar zemqe na Grobnicama, tri kilometra od centra Gorweg milanovca 060/330-904-0 IZDAJEM stan u Beogradu 064/56-96-242 KUPUJEM TA pe} do 4,5 kw 064/133-72-86

CENE OGLASA ZA FIZI^KA LICA MALI OGLASI UOKVIRENI OGLASI

200 DIN. 400 DIN.

Sa neizmernim bolom i tugom obave{tavamo rodbinu, prijateqe i poznanike da je na{a draga

RADMILA KARAPAVLOVI] iz ^a~ka

posle kra}e bolesti preminula dana 25. novembra 2014. godine u 20.20 ~asova u 90-oj godini `ivota. Sahrana drage nam pokojnice obavqena je u ~etvrtak 27. novembra 2014. godine u 13.00 ~asova na ^a~anskom grobqu. O@ALO[]ENI: suprug MILOMIR, }erka VESNA, unuci VLADIMIR, MARIJA i ANA, sestri~ina MIMA, zet NE[O i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

SE]AWE 2. 12. 1994 - 2. 12. 2014.

IVAN VUKOMANOVI] Bio si i ostao deo nas, zauvek voqen i nikad zaboravqen. TVOJI NAJMILIJI 18108


30

^ITUQE

U subotu, 29. novembra 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od iznenadne smrti na{eg dragog

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

SE]AWE

POMEN

2004 - 2014.

1996 - 2014.

QUBINKA

MILORAD MINE

ro|ena Raki} iz Samaila

iz Samaila

TANASIJEVI] ^uvamo uspomenu na Vas, ~uvamo ku}u u kojoj i danas, posle deset, odnosno osamnaest godina `ivi sva qubav koju ste nam pru`ali istrajno, po`rtvovano, bezgrani~no. K}erka ZAGORKA, unuka VLADANKA, unuka BRATISLAVA sa porodicom i zet RANKO KOLOVI]

ZORANA BOJOVI]A iz ^a~ka Bio si Zoko uvek uz nas, na{ oslonac i veliki borac, pun dobrote i iskrenosti koju si nam darivao. Pored bolesti uvek si imao smisla i snage za {alu. Sve nam to sada mnogo nedostaje i uve}ava bol i tugu za tobom. Pamti}emo te dok postojimo i biti ponosni na tvoj lik. Tog dana u 12 ~asova dava}emo pomen. Ovom prilikom se zahvaqujemo kumovima, rodbini, prijateqima, kom{ijama, kolektivima, a posebno kolektivu Kompanije " Sloboda" ^a~ak, koji su podelili s nama bol. TVOJI: supruga DRAGICA, k}erka BIQANA, sin SLOBODAN, unuk LAZAR i zet MILO[

SE]AWE 5. 12. 2000 - 5. 12. 2014.

DRAGAN RAOVI] 2. 12. 1980 - 2. 12. 2014. U utorak, 2. decembra }emo se okupiti po 34. put na grobu moga brata i podeliti vi{edecenijsku tugu. Majka OLIVERA, brat ZORAN, snaha SLA\ANA i bratanac NIKOLA

VUKOMAN RAJI^I] KOMO

18112

18115

Pro{lo je ^ETRDESET DANA od kako nije sa nama

1. decembra navr{ava se 20 godina od kako nije sa nama na{ dragi

ZORAN BOJOVI] ZOKI

Vreme ne le~i tugu, ni bol, godine prolaze, a qubav i se}awe na tebe zauvek ostaje. Tvoji VLADE i CANA 18109

SLAVO RADOWI]

Dana, 25. novembra 2014. godine navr{ilo se TRI GODINE od smrti na{eg sina

Neka dani zajedni~kog dru`ewa i `ivota, otrgnu od zaborava na{eg dragog kolegu Zorana, a mi }emo se uvek setiti wegovog dela, lika i traga koji je ostavio u na{im `ivotima. KOLEGE i KOLEGINICE IZ R.J. 1170 SA "ZA[TITE" - KOMPANIJA " SLOBODA" ^A^AK

Prolaze godine, dani i no}i, al’ qubav za tobom nikad ne}e pro}i. Supruga GORICA, }erke MARINA i TAMARA sa porodicama

18116

18111

Dana, 2. 12. 2014. godine navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog

SE]AWE 1. 12. 1995 - 1. 12. 2014.

18121

Prerano si oti{ao. Godine ni dani koji prolaze, ne mogu izbrisati tugu koju nosimo. Porodice: ]OSI] i VASIQEVI]

Ve~no }emo pamtiti wegovu plemenitost, dobrotu, pa`wu, qubav, vedar duh i borbu za `ivotom. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav i se}awe ja~e od vremena i zaborava. WEGOVI: sestra MIQA, bra}a MILOSAV i RADOSLAV sa porodicama 18118

SE]AWE 1. 12. 1996 - 1. 12. 2014.

VEROQUB VITEZOVI] VITEZ Postoji ne{to te`e od smrti, a to je `ivot bez tebe. Supruga JELA i sin MIROQUB 18107

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Tuga i bol ne prolaze, ti si u na{im srcima. Tvoja majka DOBRILA i otac MIODRAG

SLOBODAN ]OSI] COLE

MILOVANA LUKOVI]A

DRAGANA KATANI]A

U utorak, 2. 12. 2014. godine, navr{ava se GODINA DANA, kada je zauvek oti{la od nas na{a voqena majka, baka i prabaka

18110

JULIJANA JULA TODOROVI]

SE]AWE 2. 12. 2009 - 2. 12. 2014.

BORO JOSIPOVI]

iz Prijevora

U utorak se navr{ava PET GODINA od kada nisi sa nama. S' ponosom uspomenu na tebe ~uvaju Supruga NADA, }erke MAJA i LELA, unuke LENA i DUWA i zet @EQKO

Liko na{a, osta}e{ zauvek u na{im srcima. TVOJE ]ERKE SA PORODICAMA 18113

POSLEDWI POZDRAV NA[EM DRAGOM

TU@NO SE]AWE 28. 11. 1993 - 28. 11. 2014.

MILUTINU GABOROVI]U

VLADIMIR ME^ANIN - VLADE ME^AK -

1934 - 2014. iz ^a~ka Bio si i ostao deo nas, zauvek voqen i nikad zaboravqen. TVOJI NAJMILIJI

Ve~no }emo ga se se}ati i voleti. WEGOVI: ACO i BOKI

18104

18103


31

^ITUQE

PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE

Dana, 30. 11. navr{ava se ^ETRDESET DANA od kako sam ostala bez mog voqenog i dobrog supruga

Dana, 25. novembra 2014. godine navr{ava se SEDAM GODINA od smrti na{eg dragog

Dana, 1. decembra 2014. godine navr{avaju se ^ETIRI GODINE od smrti moga sina

\OR\A BOGDANOVI]A iz ^a~ka 1939 - 2007 Sedam godina je pro{lo, a uspomenu na dragi lik s' qubavqu i ponosom ~uvaju wegovi najmiliji. Supruga IKONIJA, sin RATKO, }erka RADA, unuci FILIP, BOJAN i SRE]KO i ostala mnogobrojna rodbina

Dana, 26. novembra navr{ile su se DVE GODINE od smrti na{eg dragog

MILOVANA KLASANOVI]A

ALEKSANDRA MI]OVI]A Supruga PERSIDA 18105

1. 12. 2010 - 1. 12. 2014.

Dana, 2. 12. 2014. godine navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg

MIROSLAVA PLAVI[E [IBALI] iz Prijevora

JOVANA NOVAKOVI]A 1954 - 2004.

I posle deset dugih i hladnih zima, svaku pesmu, svaku pri~u, sustigne na{a suza...

S' ponosom te pomiwemo, zahvalni smo ti za sve {to si nam pru`io u `ivotu. Supruga ZORA, sinovi BOBAN i GORAN, snaha JELENA i unuke BOJANA i MINA

SE]AWE 1928 - 2004.

S' tugom, qubavqu i ve~itom prazninom PORODICA 18100

Dana, 30. novembra 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti mog dragog i voqenog brata

ALEKSANDRA MI]OVI]A

Toga dana iza}i }emo na wegov grob, okititi cve}em i evocirati uspomenu na wegovu dobrotu i plemenitost. ZAUVEK ZAHVALAN: brat ZORAN sa porodicom 18101

NOVEMBAR 2013 - NOVEMBAR 2014.

DESIMIR STAMBOLI] 10 godina je pro{lo, a uspomene na tebe sa ponosom i tugom nosimo u na{im srcima. ]erka MIRA sa porodicom 18114

Dana, 30. 11. 2014. godine navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog

TOMISLAVA PLANIN^I]A

@IVKA DRAGI]EVI]

ZORICA PETKOVI]

1920 - 2013.

ro|. DRAGI]EVI] 1949 - 2013. Se}awe na wih ~uva PORODICA

Uspomenu na Tebe ~uva supruga STANA, sin RADE, }erka AN\ELKA, snaha, zet i unu~ad

18106

18120

U nedequ, 30. novembra 2014. godine u 12 ~asova na grobqu u Miokovcima obavqam parastos. Pozivam rodbinu, kom{ije, prijateqe i kolege da prisustvuju tu`nom pomenu. Jedini moj, ne brojim godine jer ne mogu da prihvatim surovu istinu da te nema. Nadam se da si negde zalutao i da }e{ se nekada vratiti na tren da majku svoju obraduje{. Sine, ~uvam te u srcu i du{i, branim te od zaborava sve dok u meni postoji zadwi dan ovoga `ivota. Neute{na majka DU[ANKA


PETAK 28. NOVEMBAR 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.