27. decembar 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 27. DECEMBAR 2013. GODINE

64

U novogodi{wem dvobroju na

strane

www.viza-nekretnine.co.rs

CENA 30 DIN.

Qubivoje R{umovi}

PISAWE JE MOJ @IVOT A @IVOT JE IGRA

POKLON KALENDAR ZA 2014! tel. 226-000; 346- 000

BROJ 51

Slede}i broj „^a~anskog glasa” izlazi 10. januara

strana 17.

Mr Mira Milinkovi}

VO]ARSTVO JE UNOSAN POSAO

strana 15.

Priznawe nedeqnika „Vreme” uredniku ~asopisa „Gradac”

BRANKO KUKI], LI^NOST GODINE

strana 22.

CENTRUM

Da li su pirotehni~ka sredstva ukras praznika?

069 - 310-04-60 032 - 310-460

www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

PETARDE NISU IGRA^KE!

strana 11.


2

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


3

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

vih dana posetili smo pred{kolce u vrti}u “Majski cvet”, grupu od 29 mali{ana koje “vode” vaspita~ice Sne`a Drami}anin i Dana Kur~ubi}. Deca ve} u`ivaju u novogodi{wem ambijentu, uz jelke i ukrase, i naravno u “dru{tvu” Deda Mraza. Zajedno sa vaspita~icama, mali{ani su organizovali priredbu i izlo`bu crte`a sa novogodi{wim motivima, a na{im ~itaocima, sa osmehom i razdragano{}u, kakvi su samo deci svojstveni, po`eleli su sre}nu Novu 2014. godinu! [ta sve mi odrasli `elimo, te{ko da bi nam pomogao jedan Deda Mraz, ma koliko dobar bio, ali evo {ta su ovi mali{ani odgovorili na pitawe: Kakav poklon o~ekujete?

O

Tamara Maru{i}: - Pravu ku}nu pudlicu.

Jana Simovi}: - Malu ~upavu belu kucu, pravu.

Ivona Spasojevi}: - Neku lutkicu i delfina.

Jelena [vabi}: - Kowi}a sa ra{irenim krilima i repi}em sa kikicama.

An|ela Petkovi}: - Poklone, bojice, lutke i bebu, bata ili seku.

Ilija Stepanovi}: - Kamion i bager na daqinski.

Milan Bogi}evi}: - Avion na daqinski.

An|ela Todorovi}: - Kuhiwski pribor za devoj~ice.

Pavle [vabi}: - “Doba zmajeva”.

Vawa Jovanovi}: - Za mene i brata po dva auti}a na daqinski.

Mihailo Simi}: - Male tegove, da radim ve`be.

Mateja Avei}: - Neke poklone, samo pipne{ i iza|e kliker.

Jovan Miti}: - Kamion i auto na daqinski.

David Preli}: - @elim auto.

Sara Raki}evi}: - Nekog medu. Na|a Munitlak: - @elim barbiku.

Matija Axemovi}: - Kamion na daqinski i auto.

Milica Ru`i~i}: - Stikere i barbiku.

Nikola Nikoli}: - Nekog sme{nog kuvara kome ulaze mu{ice u supu.

Aco Milo{evi}: - CD “Ninxa Korwa~a”, broj 5. Uro{ Ani~i}: - Dva auta na daqinski, za mene i brata.

Zoran Kne`evi}: - Veliki kamion, sa prikqu~kom na struju, da mogu da u|em.

Tea Matovi}: - @elim medu. David Begeni{i}: - Neke lego kocke. DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

5

POLITIKA

ODBORNICI SG U SREDU DONELI ODLUKU O BUXETU GRADA ZA 2014. GODINU

NI RAZVOJNI, NI INVESTICIONI, ALI REALAN Iako je “iznu|en”, jer je projektovan na osnovu zakona i drugih propisa Ministarstva finansija, buxet Grada ^a~ka za 2014. godinu je realan i “odgovoran”, a prihod od 3,550 milijardi dinara ravnomerno raspore|en, {to }e omogu}iti da, kao i ove, i slede}e godine, blagovremeno budu izmirivane obaveze prema svim korisnicima. Ovaj stav vladaju}e ve}ine u gradskoj Skup{tini, koja je u sredu, 25. decembra, na 25. zasedawu, usvojila predlog odluke o buxetu za 2014. godinu, me|utim, nisu podr`ali predstavnici opozicionih stranaka, oceniv{i da je odluka prepisana iz prethodne i da novi buxet nije ni razvojni, ni investicioni, niti da ima viziju razvoja Grada. skoro jedno~asovnom obrazlagawu predlo`ene odluke na~elnik GU za finansije Zoran Todosijevi} je naglasio da je buxet za 2014. godinu projektovan u iznosu od 3,550 milijardi dinara, od kojih su izvorni prihodi Grada 3,079 milijardi dinara, iz Republike 145,6 miliona dinara i od indirektnih korisnika ne{to vi{e od 294 miliona dinara. Po{to je naglasio da je buxet za narednu godinu skoro identi~an ovogodi{wem, koji je, ina~e, dobro planiran i realizovan i da }e oko 200 miliona dinara namenskih, a neiskori{}enih sredstava, biti preneto u gradsku kasu za 2014, Todosijevi} je istakao i ~iwenicu da se Grad lane nije zadu`ivao, niti da planira da i slede}e godine uzima kredit za kapitalne i druge investicije. Iako }e prihodi biti realno mawi, prvenstveno zbog smawewa takozvanih transfernih sredstava za oko 287 miliona dinara, primawa su prili~no ambiciozno planirana, smatra on, jer se pretpostavqa da }e “minus” biti nadome{}en iz nekih rezervi, kakva je, na primer, i naplata duga po osnovu poreza na zarade od kompanije “Sloboda”. Na~elnik resorne GU je mnogo vi{e govorio o rashodnoj strani buxeta, naglasiv{i da }e, osim zapo{qavawa, u 2014. godini biti ograni~ena i masa sredstava za plate radnika u ustanovama i gradskim upravama, u kojima je, ina~e, stalno zaposleno 607 qudi i 51 lice na odre|eno vreme, {to je znatno mawe od zakonskog maksimuma. Detaqno je obrazlo`io i planirana izdvajawa u osnovnom, sredwem i pred{kolskom obrazovawu, sportu, kulturi, poqoprivredi, socijalnoj i primarnoj zdravstvenoj za{titi, za koju je, po{to je pre{la u nadle`nost lokalne samouprave, predvi|eno 25 miliona dinara. Buxet za 2013. godinu je bio dobar, kvalitetan i uspe{no je realizovan, a sva JP su pozitivno poslovala, ocenio je i gradona~elnik Vojislav Ili}, naglasiv{i da je, zahvaquju}i dobroj saradwi sa resornim ministarstvima i Vladom Srbije od Republike dobijeno vi{e od 100 miliona dinara za zavr{etak zna~ajanih investicija. Uz pomo} dr`ave u 2014. bi}e okon~ani radovi na zgradi Muzi~ke {kole, fiskulturne sale u Mr~ajevcima, Gradskom stadionu, uveren je Ili} koji je jo{ nagla-

U

NEVASPITAWE

sio da }e, zahvaquju}i najvi{e anga`ovawu gradskog rukovodstva, biti obezbe|eno oko 40 miliona evra za revitalizaciju kanala za navodwavawe. Najavio je i da }e danas biti potpisan memorandum o javno privatnom partnerstvu sa potencijalnim investitorima iz Arapskih Emirata, zainteresovanim za ulagawe oko 40 miliona evra u izgradwu solarne elektrane na lokaciji “Preli}i”. Buxet je projektovan po principu “ce|ewa suve drenovine”, jer su prakti~no od dinara, pravqena dva, smatraju odbornici vladaju}e ve}ine, koji su pohvalili napore i rad finansijera i rukovodstva jer su, u uslovima krize i u situaciji kada je Republika “zadr`ala” ve}i deo transfera, uspeli da izbalansiraju primawa buxeta i potrebe svih korisnika. Oni smatraju i da su buxet diktirali zakoni, uputstva, preporuke Vlade Srbije, da je ura|en po svim pravilima i principima ekonomske nauke i da je prili~no uravnote`en. Pove}awe osnovnog prihoda od poreza na zarade, {to se mo`e posti}i pove}awem zaposlenosti, smatraju oni, mora biti imperativni zadatak lokalne vlasti. Bitno je i {to je gradska kasa zadr`ala socijalni karakter, i {to su zna~ajna sredstva (22 miliona dinara) izdvojena za tro{kove prevoza lica starijih od 65 godina, stipendije studentima, za sport, besplatno letovawe pred{kolaca, za pomo} novoro|en~adima, porodiqama, nezaposlenim trudnicama, smatraju odbornici vladaju}e koalicije. Oni tvrde i da je buxet “odgovoran”, sredstva ravnomerno raspore|ena i da je ambiciozan, uprkos smawewu transfernih sredstva i prihoda od poreza na zarade. Nasuprot predstavnicima vladaju}e koalicije, opozicija je predlog odluke o buxetu ocenila kao “novogodi{wu i bo-

`i}nu bajku”, kao ku}u koja je oronula i svake godine sve vi{e propada, dok wen doma}in samo redovno pla}a ra~une, a pare koje mu uzima Republika, nadokna|uje “preko le|a gra|ana”, pove}awem lokalnih poreza i poskupqewem komunalnih usluga. Nisu prihvatili ni konstataciju da su JKP pozitivno poslovala, jer su potro{ila velika sredstva iz buxetskih subvencija, koja je trebalo usmeriti, na primer, za pomo} poqoprivrednicima koji su pretrpeli velike {tete od grada. Opozicioni odbornici su negodovali i zbog toga {to o predlogu odluke o buxetu nije bila organizovana javna rasprava, jer ga je, kako je prime}eno, “vlast krila kao zmija noge”. Zamereno je GV i vladaju}oj koaliciji {to je od 36 predlo`enih, prihvatila samo jedan amandman opozicije, a finansijerima {to su 200 miliona dinara namenskih, a neutro{enih sredstava, koja }e biti preneta u kasu za 2014. godinu, iskazali kao suficit. Buxet nije “{tedno kreditna zadruga”, re~eno je, zbog ~ega je te pare trebalo upotrebiti za investicije koje bi donele dobrobit gra|anima. Zamereno je i {to su planirana ogromna sredstva (22 miliona dinara) za tro{kove prevoza lica starijih od 65 godina, koja ih, izra~unato je, ne mogu potro{iti za godinu dana, pod uslovom i “da ne izlaze iz autobusa”. Porazna je ~iwenica da su za 30 odsto smawene subvencije za poqoprivrednike, a pove}ana sredstva za nabavku protivgradnih raketa, od kojih su, kako je re~eno, i “Dodole efikasnije”. Nedopustivo je {to je za kulturne manifestacije, po kojima se grad “prepoznaje”, predvi|eno samo 9,5 miliona dinara, a za “svirke na Trgu i Kupusijadu” vi{e od pet miliona dinara, jo{ jedna je zamerka opozicije, koja smatra

DVERIMA NA ^AST Vladaju}a ve}ina je jedinstvena u nameri da spre~i opoziciju da iznosi istinu o ovom gradu i dr`avi, rekao je {ef odborni~ke grupe Dveri Bo{ko Obradovi}: “Nama slu`i na ~ast to {to smo radili na sve~anoj sednici SG, {to smo pokazali mi{qewe ogromnog broja ^a~ana i imali hrabrosti da ka`emo istinu o ovom re`imu koji godinu i po dana uni{tava Srbiju. Nikoga nismo fizi~ki ugrozili, niti maltretirali, ve} smo izrazili protest zbog sramne odluke koja ne slu`i na ~ast ni predlaga~ima, ni vladaju}oj koaliciji”, rekao je Obradovi}, naglasiv{i da je “neko Tomislavu Nikoli}u morao da skrene pa`wu na sva izneverena predizborna obe}awa i da su tu obavezu upravo imale Dveri.” U znak protesta {to je Obradovi} na adresu predsednika Nikoli}a uputio jo{ neke uvrede, ve}ina odobrnika iz vladaju}e koalicije je napustila skup{tinsku salu, u koju se vratili kada je zapo~et rad prema usvojenom dnevnom redu sednice.

U li~no i ime skup{tinske ve}ine, koja je glasala da zvawe po~asnog gra|anina na sve~anoj sednici SG, odr`anoj 18. decembra, bude dodeqeno Tomislavu Nikoli}u, predsednik SG Veqko Negovanovi} je na po~etku 25. zasedawa izrazio ogor~ewe zbog reagovawa odbornika Dveri: - Uvredili ste instituciju predsednika dr`ave, odbornike koji su u legalnoj demokratskoj proceduri usvojili taj predlog, tim pre {to ste i vi imali dovoqno vremena da u istoj toj proceduri obrazlo`ite za{to ste protiv takve odluke. Svojim krajwe nevaspitanim nastupom uvredili ste sve koji su prisustvovali sve~anoj sednici. Ono {to ste uradili na sve~anoj sednici SG je vrhunac nepo{tovawa i prema ostalim odborni~kim grupama. Negovanovi} je zamolio odbornike Dveri da ubudu}e “vode ra~una o ugledu skup{tinskog doma” i ustvrdio da je sve~ana sednica “prekretnica” i najavio da }e se ubudu}e odbornici vladaju}e ve}ine prema Dverima pona{ati “onako kako se oni prema wima pona{aju”. Potvrdio je sumwe da je on pozvao policiju, da bi spre~la eventualne nerede, uveren da je ciq Dveri bio, ne samo da izraze negodovawe, ve} da prekinu sve~anu sednicu. da je, osim kulture, o{te}eno i informisawe. Savet za privredu nije u~estvovao u kreirawu buxeta, primetili su predstavnici opozicije i ocenili da buxet nema viziju, ne sadr`i predloge i ideje koji bi doprineli napretku, razvoju privrede, novom zapo{qavawu, niti re{avawu prioritetnih problema i potreba. Buxet je prepisan, “ne prepoznaje mlade”, za koje je, od 3,5 milijardi dinara, izdvojeno samo 13 miliona dinara i to za u~eni~ke i studentske stipendije”. Malo pa`we je posve}eno i staroj populaciji, “kojoj nisu potrebni samo dom i besplatan prevoz”. Neke tvrdwe opozicije poku{ao je da demantuje zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}, podsetiv{i da je ovogodi{wi buxet realno ostvaren, da nije bio marketin{ki, da je sve vreme bio likvidan i da su obaveze prema korisnicima redovno izmirivane. Buxet za 2014, pak, je ambiciozno projektovan, imaju}i u vidu smawewe izvornih prihoda, naglasio je on i kao imperativ aktuelnog gradskog rukovodstva istakao obavezu da doprinese pove}awu naplate lokalnih prihoda. Smawewe poreza na zarade i parafiskalnih nameta su mere koje doprinose direktnom rastere}ewu privrede, smatra Lukovi}. Grad }e obezbediti i 35 miliona dinara za podsticaj zapo{qavawa i do 2015. godine opremiti industrijske zone za otvarawe novih proizvodnih pogona i radnih mesta, najavio je zamenik gradona~elnika. M. N.


6

GRAD

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

GRADSKO VE]E U PONEDEQAK DALO SAGLASNOST NA PROGRAME POSLOVAWA JAVNO KOMUNALNIH PREDUZE]A

CENE NOVE, A PROBLEMI STARI

ahvaquju}i razdvajawu kreditnih obaveza, koje }e ubudu}e “teretiti” buxet devet osniva~a regionalne deponije “Duboko” i stvarnih tro{kova, cena odvo`ewa i deponovawa sme}a na ovu lokaciju }e, umesto 29,5, u 2014. godini iznositi 15 evra po toni. Ovaj dogovor postignut je, zahvaquju}i prvenstveno rukovodstvu ^a~ka, ~ije je, ina~e, u~e{}e u finansirawu ovog infrastrukturnog objekta najve}e (skoro 27 odsto), ~ulo se, pored ostalog, na sednici GV od 23. decembra, tokom rasprave o programu poslovawa JKP “Duboko” za 2014. godinu. Direkor Nedeqko Milosavqevi} je tom prilikom naglasio da }e kqu~na investicija u slede}oj godini biti otkup zemqi{ta za pro{irewe “tela” deponije i da je obezbe|ewe sredstava za to, uslov i da {vedska agencija SIDA za realizaciju ovog projekta izdvoji 1,5 miliona evra. “Bode o~i” podatak da je ovo JKP ve} zaposlilo 79 qudi, zapazio je Milijan Mini}, a zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}, da su osim broja zaposlenih, pove}ane i zarade, zbog ~ega je insistirao da ubudu}e o svemu tome odlu~uje iskqu~ivo Koordinaciono telo. Gradsko ve}e je dalo saglasnost i odbornicima na razmatrawe uputilo i program poslovawa JKP “^a~ak”, koje }e, kako je naglasio direktor Obrad Stevanovi}, na kraju 2013. iskazati pozitivne finansijske rezultate i ostvariti dobit od oko dva miliona dinara, odnosno da je u narednoj planiran ukupan prihod od oko 685 i dobit od 3,6 miliona dinara. Ve}nici su dali

Z

saglasnost i na odluku o ceni grejawa za tarifne kupce, koje je uslovqeno, podsetio je Stevanovi}, poskupqewem gasa i elektri~ne energije. Re~ je ustvari samo o pove}awu varijabilnog dela cene sa 5,33 na 5,52 dinara po kilovat ~asu. Rasprava o programu poslovawa JKP “Gradsko zelenilo” iznela je na videlo brojne probleme sa kojima se ovaj kolektiv suo~ava i tokom posledwe godine, kada se na wegovom ~elu nalazi novo rukovodstvo. ^ulo se, pored ostalog, da jo{ ne postoji realna evidencija o broju grobnih mesta i da je neshvatqivo i nedopustivo da se “operi{e” sa podacima od 10 do 15 hiqada (!), da mere preduzete za pove}awe naplate

PO^ELO DA RADI KLIZALI[TE

STUDENTI PRVI PROBILI LED ove godine je na terenima Sportsko rekreativnog centra “Mladost” otvoreno klizali{te nekoliko dana pre zimskog raspusta. Od utorka je dostupno za sve posetioce, a dan pre led su prvi isporobali studenti Fakulteta tehni~kih nauka u ^a~ku. Kao i pro{le godine, cene su ostale nepromewene. Sat i po klizawa ko{ta 150 dinara, a klizaqke je mogu}e iznajmiti uz kupqenu ulaznicu i bilo koji identifikacioni dokument. - Kako se kod nas klima iz godine u godinu mewa, izgleda da }e klizawe |acima

I

biti jedna od retkih zimskih zanimacija. Trebalo bi bez problema da odr`avamo led u danima kada je temperatura u plusu, a nadamo se da ne}e biti ba{ ekstremnih dnevnih temperatura. To bi ve} moglo da izazove probleme - ka`e Aco Jakovqevi}, direktor SRC “Mladost”. Za sve posetioce klizali{te je otvoreno svakodnevno od 12 do 20 ~asova. Sportski centar omogu}io je i profesorima da u prepodnevnim satima dovode u~enike i organizuju besplatnu {kolu klizawa. Z. J.

POPULISTI^KI I POLITI^KI Od 36 amandmana, koje su na predlog odluke o buxetu za 2014. godinu, dostavili odbornici “Dveri”, DS- a, SDP, “LDP - Zeleni” i nove odborni~ke grupe “Zajedno za Srbiju”, Gradsko ve}e je prihvatilo samo jedan. Re~ je o predlogu DS-a da buxetska sredstva namewena za funkcionisawe Turisti~ke organizacije od 4,6 miliona dinara, budu “svedena” na 3,7, a razlika od 900.000 dinara upotrebqena za ugradwu be`i~nog interneta u Gradskom parku. Za to su se, podsetili su Nemawa Trnavac i Bratislav Jugovi}, oni “borili” mesecima, ali su od nadle`nih gradskih uprava dobijali odgovor da za ovu investiciju nisu planirana finansijska sredstva, te da je, najbla`e re~eno, nekorektno {to }e ta ideja biti realizovana, po{to ju je prakti~no “ukrala” opozicija. Po{to je na~elnik GU za finansije detaqno obrazlo`io sve ostale amandmane, oceweno je da je ve}ina nerealna, da neki nisu ni pravno mogu}i, ili najkra}e, {to je konstatovao Zvonko Mitrovi}, da su uglavnom svi politi~ki i populisti~ki.

prihoda od zakupa i odr`avawa grobnih mesta jo{ nisu dale o~ekivane rezultate. Brojne kritike ve}nici su uputili i na predlog odluke o kori{}ewu buxetske pomo}i, u iznosu od ~etiri miliona dinara, predlo`iv{i u jednom trenutku da ona i ne bude “prosle|ena” odbornicima SG. Pare iz gradske kase, firmi su, ina~e, neophodne za “usagla{avawe” fizi~kog i fakti~kog stawa grobnih mesta i parcela, wihov popis i obezbe|ewe video nadzora za poslovne objekte na grobqu. Drugi deo buxetske pomo}i trebalo bi da bude iskori{}en za tro{kove bu{ewa bunara i obezbe|ewe vode za zalivawe biqaka u rasadnicima i staklenicima ovog JKP. Uprkos nezadovoqstvu stawem u kolektivu, GV je dalo saglasnost i na pove}awe cena pogrebnih usluga i odr`avawa grobqa za 5,5 odsto, u skladu sa projektovanom stopom rasta potro{a~kih cena u ovoj godini. Na posledwoj sednici gradske Vlade data je salasnost i na program poslovawa JKP “Moraavc”, koje planira da na kraju slede}e godine iska`e dobit od oko 2,6 miliona dinara, zahvaquju}i prvenstveno pove}awu prihoda od odr`avawa sistema “Kuki}i”, lokalnih i nekategorisanih puteva, javnih povr{ina, popravke mre`e... Po{to nije ni kadrovski, ni materijalno opremqeno da “upravqa” i sistemom “Kuki}i”, iz koga se vodom snabdeva oko 1.000 korisnika iz sedam sela, GV je odlu~ilo da ovom JKP bude izdvojena buxetska pomo} od pet miliona dinara. Ova sredstva su neophodna za nabavku teretnog vozila, plato prikolice, putni~kog vozila i rezervnih delova. Data je i saglasnost na odluku Nadzornog odbora preduze}a da voda za doma}instva i prvu kategoriju potro{a~a iz privrede i vanprivrede poskupi za 11, odnosno 5,6 odsto za drugu i tre}u kategoriju potro{a~a u privredi i vanprivredi. Na osnovu odluke NO i saglasnosti GV, me{tani Mr~ajevaca i okolnih sela pla}a}e za 20 odsto skupqe i usluge izno{ewa i deponovawa sme}a. M. N.

HUMANITARNA AKCIJA VB LIZINGA I KOLA SRPSKIH SESTARA

NEKA SE SVAKO DETE RADUJE BO@I]U B lizing i Kolo srpskih sestara i ove godine organizuju humanitarnu akciju “Neka se svako dete raduje Bo`i}u”. Akcija }e trajati do 5. januara, a organizatori pozivaju ~a~anske privrednike i sugra|ane da im pomognu da na najve}e hri{}anske praznike Badwi dan i

V

Bo`i} nijedno dete u ^a~ku ne gladuje. Po re~ima Igora Jerini}a iz VB lizinga, za sada je odziv privrednika odli~an. Svi zainteresovani da u~estvuju u ovoj humanitarnoj akciji mogu se javiti organizatorima na telefone 032/ 24-89-00, 032/3207-89 i 060/ 20-24-624.


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

7


8

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


9

DRU[TVO

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

POD NADZOROM ^A^ANKE SNE@ANE MARKE[I], RADNICI PREDUZE]A “PUTEVI” ZAVR[AVAJU REKONSTRUKCIJU GLAVNE ULICE U QUBOVIJI

[EFICA SA LOPATOM U RUKAMA

ahvaquju}i relativno povoqnim vremenskim prilikama, radnici ~a~anskog preduze}a “Putevi” privode kraju rekonstrukciju Ulice vojvode @ivojina Mi{i}a, glavne saobra}ajnice u Quboviji. Sa kolegama svakodnevno na terenu je i {efica, kako je zovu i radnici i me{tani, ^a~anka Sne`ana Marke{i}. Ro|ena je u ^a~ku 1964. godine i jo{ kao osnovac, dok je posmatrala izgradwu puta kroz svoje selo, po`elela je da bude gra|evinac. U radnom veku bila je rukovodilac mnogih radova, poverenih preduze}u “Putevi”, provode}i skoro svakodnevno vreme na terenu sa putarima koji je izuzetno uva`avaju i po{tuju. Udata je, majka dvoje dece i baka troje unu~i}a, {to je ni u poodmaklim godinama radnog sta`a nije “odvratilo” od te{kog terenskog posla. Ne kontroli{e ona i samo nadgleda radove, ve} ~esto uzme lopatu u ruke i “barabar” sa mu{kim delom eki-

Z

pe radi na saobra}ajnicama i drugim objektima. Posle radnog vremena, koje ~esto traje i vi{e od deset sati, pri~a kako je zavolela niskogradwu: - Slu~ajno. Kada je gra|en put kroz moje selo, bilo mi je interesantno da posmatram proces izgradwe. To mi je privla~ilo pa-

`wu, iako sam tek i{la u tre}i razred osnovne {kole. U isto vreme mnogo sam volela i biologiju i ve} sebe zami{qala kao biologa u nekom institutu. Zbog toga sam prilikom upisa u sredwu {kolu, ponela dokumenta i krenula u ~a~ansku Gimnaziju, `ele}i da upi{em smer citologija i

citogenetika. Me|utim, kada sam stigla pred komisiju, kao da me je neko uzeo pod ruku i izveo iz prostorije u kojoj je ona primala

dokumenta. Iza{la sam i u kwi`ari kupila novu prijavu i upisala se u Gra|evinsku {kolu, smer niskogradwa. I nisam se pokajala. U onda{we Preduze}e za puteve “Titovo U`ice”, kao pripravnik do{la je 1987. godine i po~ela da “pe~e zanat” i gradi karijeru na prvom gradili{tu, putu Qeqej - Srezojevci. Posao je vodio sa gradili{ta na gradili{te, da bi stigla i do Qubovije, pri~a Sne`ana, uverena da su za uspeh u poslu najva`niji dobra komunikacija sa kolegama, predstavnicima nadzora, investitorima i pretpostavqenima: “Va`ni su i dobra organizacija posla, razumevawe, strpqewe, upornost. Ovaj posao zahteva dosta odricawa, zbog ~ega malo vremena provodim sa porodicom i suprugom.

I suprug je gra|evinski tehni~ar i zahvaquju}i, pored ostalog, i tome u svemu se razumemo i me|usobno poma`emo.” Iako radi posao koji se smatra “mu{kim”, a u preduze}u “Putevi [trabag” je jedina `ena izvo|a~, nikada, tvrdi, nije osetila nekakvu rodnu diskriminaciju, ve} je uvek imala podr{ku svih u~esnika u poslu. I sa me{tanima i predstavnicima vlasti u svim lokalnim sredinama, kao i u Quboviji, u kojoj je provela nekoliko meseci, ostvarivala je lepu saradwu. Ovo mesto sa manastirima, prirodnim lepotama, bistrim “kao suza” rekama Qubovijom i Qubvi|om, naprosto su je o~arali, zbog ~ega namerava da u ovom prelepom kraju naredne godine provede godi{wi odmor. M. Mali{i}

IVAN PAUNOVI] NOVI STARE[INA ^A^ANSKE CRKVENE OP[TINE Po blagoslovu episkopa Jovana {umadijskog i administratora `i~kog, u utorak je u crkvi Svetog Vaznesewa izvr{ena primopredaja du`nosti stare{ine ^a~anske crkvene op{tine. Umesto dosada{weg stare{ine Sa{e Jolovi}a, postavqen je tridesetsedmogodi{wi Ivan Paunovi} iz ^a~ka. Sve{tenik Pauno-

vi} je 11 godina slu`bovao u U{}u kod manastira Studenica, a od 15. jula ove godine je pri hramu Svetog Vaznesewa. Sa{a Jolovi} je vi{e od 10 godina obavqao du`nosti stare{ine ^a~anske crkvene op{tine, a razdvajawem dosada{we dve funcije, namesni~ke i stare{inske, ostaje na mestu namesnika.

PREDAVAWE U MA[INSKO - SAOBRA]AJNOJ [KOLI

O ETICI KAO NA^INU @IVOTA

ovodom 2.400 godina od osnivawa Platonove akademije u staroj Gr~koj, Bojan Nedeqkovi}, profesor filozofije u Ma{insko - saobra}ajnoj {koli odr`ao je u ponedeqak predavawe “Etika (vrlina) kao na~in `ivota”. Obja{wavaju}i zna~aj ove godi{wice, Nedeqkovi} ka`e da Platonovu akademiju vaqa shvatiti kao prvu sredwu {kolu, odnosno univerzitet u svetskoj istoriji obrazovawa, po{to su pre we postojale samo privatne {kole, koje su napla}ivale svoje usluge. Platon je, nagla{ava predava~, bio prvi mislilac koji je smatrao da bi {kole trebalo osnivati kao dr`avne institucije, kako bi obrazovawe postalo dostupno svakom mladom ~oveku. Kao drugi razlog za pre-

P

davawe Nedeqkovi} navodi 75. godi{wicu Filozofskog dru{tva Srbije, koje su 1938. godine osnovali Branislav Petronijevi} i Justin Popovi}. Predavawem Bojana Nedeqkovi}a ozna~en je po~etak rada novog kabineta za u~enike saobra}ajne struke

u Ma{insko - saobra}ajnoj {koli u ^a~ku, koja je ove godine obele`ila 110 godina postojawa. Sli~no predavawe on je po~etkom decembra odr`ao u Kulturnom centru u Gorwem Milanovcu. E. V.


10

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


11

GRAD

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

DA LI SU „UKRAS“ PRAZNIKA PIROTEHNI^KA SREDSTVA?

PETARDE NISU IGRA^KE

d Nikoqdana do Jovandana zvuci petardi i druge pirotehnike odjekuju ~a~anskim ulicama. Nova godina, po oba kalendara, kao i pravoslavni Bo`i} gotovo da ne pro|u bez vesti da je neko, a ~esto su to deca, zavr{io u bolnici zbog ponekad i veoma te{kih povreda, od ovih za mnoge roditeqe „bezazlenih igra~aka“. Lekari i nadle`ni u policiji ipak upozoravaju da treba biti obazriv, jer posledice mogu biti veoma kobne. Prodavci na uli~nim tezgama jo{ su „tihi“, ali u ^a~ku se ve} mogu videti mali{ani, pa i stariji, kako bacaju petarde po centralnim gradskim ulicama, a na meti su i fontana na trgu, ulazi u stambene zgrade, pa i {kolska dvori{ta. Iako su kazne za ilegalnu prodaju pirotehni~kih sredstava veoma visoke i kre}u se do 150.000 dinara, kako se bli`i novogodi{wa no} uli~nih trgovaca koji pirotehniku otvoreno, a ponekad i drsko, nude „za male pare“ sve je vi{e. Komandir Policijske ispostave u ^a~ku Tihomir Salevi} ka`e da

O

promet pirotehni~kih sredstava nadzire i kontroli{e Sektor za vanredne situacije Moravi~kog okruga u saradwi sa ~a~anskom policijom. -Vr{i se obilazak objekata gde se prodaju ova sredstva, a naj~e{}e su to prodavnice gde se prodaju novogodi{wi ukrasi, kao i radwe koje su specijalizovane za prodaju takvih proizvoda. Za promet ovih sredstava potebne su odgovaraju}e dozvole i saglasnosti. U ^a~ku postoje tri prodavnice u kojima se vr{i prodaja vatrenog oru`ja i municije i one imaju uslove i odobrewe i za to – ka`e komadir Salevi}. I za kontrolu i nadzor tezgi gde se nelegalno prodaju pirotehni~ka sredstva zadu`eni su policajci i protivpo`arni inspektori, a od pre nekoliko godina i komunalna policija. -Ukoliko se na tezgama prona|u ovakva sredstva, ona se odmah oduzimaju, sa~iwava se slu`bena bele{ka i protiv prodavaca se podnose prekr{ajne prijave, u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru i Zakonu o prometu pirotehni~-

kih sredstava. Kazne su nov~ane i kre}u se od 10 do 150 hiqada dinara, a krivi~ne prijave se podnose za opasnija sredstva i tada su kazne milionske – obja{wava Salevi}, napomiwu}i da je pro{le godine podneto dvadesetak prekr{ajnih prijava i da u posledwih nekoliko godina nije bilo krivi~nih prijava. On smatra da je svake godine na ulicama sve mawe ovih prodavaca, kao i povreda izazvanih nepravilnom upotrebnom ili neispravnom pirotehnikom. -Svaku povredu zadobijenu od ovih sredstava bolnica nam prijavquje. Pro{le godine bilo je svega dve, i to lake povrede, u vidu opekotina na rukama. Ali treba biti veoma obazriv. Pre desetak godina imali smo te{ku povredu bubne opne, jer je ~oveku petarda eksplodirala neposredno ispred lica. Posebno treba biti pa`qiv sa decom, koja se ~esto „juna~e“ ko }e du`e da dr`i petardu u ruci. Ako ih ve} daju deci, roditeqi moraju biti uz wih – upozorava Salevi} i ka`e da su posebno opasna „improvizo-

Tihomir Salevi}

vana“ pirotehni~ka sredstava. Upotreba pirotehni~kih sredstava zabrawena je u zatovrenom prostoru, kao i u sredini gde mo`e izazvati uznemirewe ili povre|ivawe drugih, odnosno na mestima gde je vi{e qudi, poput trgova, ulica. Komadir Tihomir Salevi} priznaje da se petarde upravo najvi{e i bacaju na ulicama i trgu. Ali, iako je grad gotovo potpuno „pokriven“ video kamerama, koje su u nadle`nosti policije, Salevi} ka`e da postoje zakonske prepreke za ka`wavawe prekr{ioca. -To {to policajac vidi treba neko i da posvedo~i, a naj~e{}e niko ne}e da se pojavi kao „o{te}eni“. Kamere na trgu ne zna~e mnogo no}u, a posebno za novogo-

di{wu no} kad je na tom prostoru mnogo qudi. Identifikacija je veoma te{ka, zbog ~ega je potrebno da neko svedo~i, a takvih gotovo da nema - ka`e Salevi}. Na urgentnom odeqewu ~a~anske Bolnice i u Slu`bi hitne pomo}i tako|e ka`u da u posledwih nekoliko godina nema pove}anog broja povre|enih od pritotehni~kih sredstava. - Iako se ta sredstva koriste u prevelikoj koli~ni i nekontrolisano, to su uglavnom lak{e povrede od petardi, u vidu opekotina po {akama. Pacijenti su naj~e{}e adolescenti, ali ima i dece. Pre tri godine imali smo pacijenta koji je imao te{ku povredu {ake – ka`e na~elnica Urgentnog odeqewa dr Biqana Ko~o-

DO^EK NOVE 2014. GODINE NA GRADSKOM TRGU

UZ VATROMET, „ZA X”, „TEATAR DUR” I TRUBA^E K ao i prethodnih godina Grad ^a~ak je pokroviteq do~eka Nove godine na Gradskom trgu, dok je tehni~ka organizacija, ovoga puta, pripala Kancelariji za mlade. Program }e po~eti oko 22 ~asa, a nastupi}e rok sastav “Za

X”, grupa “Teatar Dur” i truba~ki orkestar “Mile Stani}”. ^a~ani }e u novogodo{woj no}i u`ivati u dobrom provodu i pozitivnim vibracijama, a ta~no u pono} i u vatrometu. - Sredstva za do~ek Nove

godine, oko milion dinara, obezbedio je Grad ^a~ak, a tehni~ku organizaciju preuzela je Kancelarija za mlade, {to podrazumeva i obezbe|ewe i anga`ovawe ekipa protivpo`arne za{tite i Hitne pomo}i, koje }e de`urati u

novogodi{woj no}i na koncertu. Izabrali smo na{e popularne grupe i truba~e, koji garantuju kvalitetan program i dobar provod - izjavio je za “^a~anski glas” Aleksandar Simonovi}, koordinator Kancelarije za mlade, pozvav{i gra|ane da 2014. godinu do~ekaju na Gradskom trgu. N. R.

vi}. Dr Zorica ^akajac Krupe`, na~elnica Hitne pomo}i, koja u ovoj slu`bi radi dve decenije, ka`e da je ranijih godina povreda od pirotehnike bilo mnogo vi{e. -Primetili smo da je posledwih godina ipak mnogo mawe povre|enih. Me|u wima bilo je i dece, ali sre}om sve se zavr{ilo sa opekotinama. [to se ti~e novogodi{wih praznika mnogo vi{e problema imamo sa nasiqem, posebno mladih qudi u pijanom stawu. Mnogo je povreda u tu~ama, uglavnom tupim predmetima. Ima i kontuzovanih od alkohola, a doga|alo se da zbog previ{e alkohola devoj~ice zavr{e na intenzivnoj nezi - ka`e dr ^akajac Krupe`. V. T.


12

POLITIKA DEMOKRATE NEZADOVOQNE PREDLOGOM ODLUKE O BUXETU ZA 2014. GODINU

REPUBLICI PARE,

GRADOVIMA NOVE OBAVEZE bog izmene zakonskih propisa, za koje su u Narodnoj skup{tini Srbije glasali i ~a~anski poslanici, Grad }e u narednoj godini biti uskra}en za takozvana transferna sredstva u iznosu ve}em od 300 miliona dinara. Umesto 1,431 milijardu dinara, koliko je u ovoj godini ubrano od poreza na zarade, u narednoj }e u gradsku kasu sa vi{eg nivoa vlasti biti vra}eno oko 1,2 milijarde dinara, upozorio je odbornik DS Dragan Vu~eti}, na KZN odr`anoj u ponedeqak. Osim od ovog poreza, mawi priliv para bi}e i od PDV i drugih da`bina koji se tako|e transferi{u ka Gradu, {to potvr|uje podatak da je lane ^a~ak dobio 343, a da je planirano da naredne godine po ovom osnovu “prihoduje” oko 287 miliona dinara. Zbog ovih i ~iwenice da }e od 1. januara biti pove}an i porez na osnovne prehrambene proizvode i da je najavaqeno poskupqewe komunalnih usluga, Vu~eti} je pesimisti~ki prognozirao da }e 2014. biti izuzetno te{ka godina i za Grad i wegove `iteqe, jer }e nameti biti sve ve}i, a transferi sve mawi. Da bi ilustrovao koliko je lo{ odnos Repu-

Z

blike prema ^a~ku, naveo je nekoliko gradova (Kraqevo, Leskovac, Trstenik, Vaqevo...) koji dobijaju znatno vi{e sopstvenih sredstava iz republi~kog buxeta, on je podsetio i da je 2011, kada je DS bila u lokalnoj vlasti, ^a~ku vra}eno 430 miliona dinara. “Sada je re~ o centralizaciji para i decentralizaciji obaveza i zadu`ewa, kao {to su preuzimawe brige o Domu zdravqa, odr`avawu lokalnih i drugih puteva. Dok pare odlaze u Republiku, sve vi{e obaveza se prenosi lokalnoj samoupravi,” smatra Vu~eti}. Zbog svega ovoga odborni~ka grupa DS je podnela oko 20 amandmana na predlog odluke o buxetu za 2014, rekao je predsednik GO stranke Dragan Brajovi}, izraziv{i sumwu da vladaju}a ve}ina u SG nijedan od wih ne}e prihvatiti i optu`iv{i ovda{we narodne poslanike {to “se nisu borili za ^a~ak, da bi povra}aj sredstava bio ve}i.” - Na{im amandmanima predvideli smo i neke privredne aktivnosti, poput u~e{}a Grada u izgradwi veletr`nice u Beogradu. Mi jesmo opozicija, ali konstruktivna, koja zna da gleda u budu}nost.

Iz predloga buxeta, me|utim, ona se ne vidi, jer se ne vidi ni pravac u kome Grad treba da ide - da li }e biti grad industrije, turizma, poqoprivrede... Iz ovog buxeta se ne vidi budu}niost Grada, koja je alarmantna - upozorava Brajovi}. Predlog odluke o buxetu kritikovao je i Ivan Star~evi}, portparol GO DS, koji smatra da se “buxet iz godine u godinu preslikava, da nema investicija, novih radnih mesta i da se wegovim ostvarewem ne}e poboq{ati polo`aj ni jedne dru{tvene grupe.” Govore}i o unutarstrana~kim aktivnostima, naglasio je da “zaokru`en” izbor predsednika mesnih odbora, da je izvr{ena revizija ~lanstva, “poja~an” rad sa gra|anima, kojima je, na primer, GO DS omogu}io besplatne preventivne preglede u mesnim zajednicama. Stranku je napustilo samo desetak ~lanova, ali su joj se prikqu~ili i novi. On je najavio da }e u januaru i februaru biti konstituisani svi strana~ki organi i da }e partija potpuno spremna u}i u izbornu utakmicu, ukoliko u martu eventualno budu raspisani vanredni parlamentarni izbori. M. N.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

PREDSTAVQEN NOVI EKONOMSKI MANIFEST POKRETA DVERI

SRPSKI INTERES IZNAD

SVIH INTERESA

“Skoro tri godine posle objavqivawa novog narodnog dogovora i ulaska Pokreta Dveri u politiku objavqujemo novi ekonomski manifest i daqe razvijamo osnovne programske ta~ke na{eg ekonomskog programa sa kojim izlazimo pred javnost i na slede}e izbore”, najavio je Bo{ko Obradovi}, ~lan Stare{instva Dveri, na konferenciji za novinare, odr`anoj u utorak. Prema wegovim re~ima, jedini put ka re{avawu mnogih sudbonosnih ekonomskih i drugih dr`avnih pitawa je osloba|awe iz za~aranog kruga i napu{tawe nametnutog, kolonijalnog ekonomskog sistema, te vra}awe suvereniteta i kontrole nad na{om ekonomijom, nacionalnom valutom, privredom i prirodnim resursima. Obradovi} je istakao da je potrebno uvesti novi model ekonomije i organizacije primereniji dr`avi u razvoju, u kome }e se umesto “sebi~nih interesa stranaca, tajkuna i politi~ke oligarhije” zadovoqavati ekonomski interesi gra|ana Srbije. Predstavqaju}i novi

ekonomski manifest i predizborni program Dveri 2014, koji donosi “revolucionarni zaokret kao jedinu {ansu za ekonomski spas Srbije”, na konferenciji su govorili i ~lanovi Ekonomskog saveta, Danilo Tvrdi{i}, mr Predrag Mitrovi} i Aleksandar Tanaskovi}, uz prisustvo ~lana Stare{instva i Uprave rukovodstva Dragana Vesovi}a. Kako je re~eno, Srbiji je potreban ekonomski model koji je zasnovan na sopstvenom privrednom razvoju, ~iji bi rezultat bio razvoj industrije u oblastima koje bi obezbedile veliki broj stabilnih radnih mesta. “Kroz supstituciju uvoza, doma}om proizvodwom u buxet bi se vratili i poreski prihodi od li~nih dohodaka radnika u proizvodwi, jer se oni sada kroz kupovinu strane robe i finansirawe plata stranih radnika odlivaju ka buxetima dr`ava iz kojih tu robu uvozimo”, ~ulo se, izme|u ostalog, na konferenciji. Centralna ekonomska ideja Dveri, kako je istak-

nuto, je da se za svaki proizvod, sirovinu, uslugu ili rad, koje je mogu}e obezbediti iz doma}ih izvora, finansirawe obavi iz sredstava koja bi se preko Razvojne banke Srbije i doma}ih banaka namenski dobijala iz strogo kontrolisane primarne emisije. Dr`ava bi morala da daje podsticaje, poreske olak{ice, kao i da selektivno kreditira privredne grane koje su nosioci razvoja i suspstitucije uvoza. Kqu~nu ulogu razvoja srpske privrede Pokret Dveri vidi u okretawu Srbije ka evroazijskim integracijama, Rusiji, Carinskoj Uniji i drugim vidovima ekonomske saradwe na Istoku, gde Srbija ima ogromnu {ansu za plasirawe svojih proizvoda i nala`awe zajedni~kih politi~kih i ekonomskih interesa. Na ruskoj i isto~noj strani sveta danas se nalazi mnogo ve}e tr`i{te, za nas otvorenije, tamo se prave novi investicioni fondovi, mogu dobiti povoqniji krediti i o~ekivati ve}a ekonomska saradwa, zakqu~ili su ~elnici Pokreta Dveri. N. R.

SKUP[TINA DRU[TVA „^A^ANSKA P^ELA” Skup{tina Dru{tva p~elara “^a~anska p~ela” bi}e odr`ana 29. decembra, u 9 ~asova, u sali Skup{tine grada. Dru{tvo }e organizovati i predavawe za p~elare, koje }e odr`ati mr @arko Stepanovi}, na temu “Apiterapijske metode i recepture za izradu preparata na bazi proizvoda medonosne p~ele”. Ispred skup{tinske sale, Petar Pantovi}, vlasnik S.Z.R. PAN “\M”, vr{i}e zamenu voska.


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

13


14

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

15

SELO

MR MIRA MILINKOVI], ^LAN SAVETA ZA POQOPRIVREDU GRADA ^A^KA O VO]ARSTVU

JEDNA OD NAJPERSPEKTIVNIJIH

GRANA POQOPRIVREDE - Porodi~na gazdinstva {tite tradiciju i doprinose uravnote`enom o~uvawu resursa. To je prilika za ja~awe lokalne ekonomije, naro~ito kada se mere agrarne politike kombinuju sa merama socijalne za{tite - smatra mr Mira Milinkovi} o}arstvo je jedna od najperspektivnijih grana poqoprivrede, s obzirom na to da sa mawih povr{ina, za razliku od `itarica i povr}a, mo`e da se ostvari ve}i prihod za porodi~na gazdinstva. Period ostvarivawa prihoda je ne{to du`i, nego kod `itarica i povr}a, koje su jednogodi{we biqne vrste. Za vo}arstvo je karakteristi~an period od ~etiri - pet godina, u zavisnosti da li je re~ o jabu~astom, jagodastom ili ko{ti~avom vo}u, odnosno kada je period prorodevawa i kada se mo`e ostvariti ekonomska dobit. - Ali, potrebna su velika ulagawa, da poqoprivredna gazdinstva, u periodu kada ne ostvaruju prihod od vo}arstva, budu ekonomski sposobna i imaju sredstva koja mogu da ula`u, kako u obradu zemqi{ta, odnosno savremenu agrotehniku, tako i u

V

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRU@IVAWU - Na{a zemqa je od aprila 2008. godine, pa sve do 1. januara 2014. godine u fazi prelaznog sporazuma. Po isteku tog perioda, 1. januara 2014, ukidaju se carine na uvoz roba iz EU. Naravno i poqoprivreda je obuhva}ena tim sporazumom, a odre|eni proizvodi }e i daqe biti za{ti}eni. To je jedna od ote`avaju}ih okolnosti za na{e poqoprivrednike, jer }e u}i proizvodi iz zemaqa EU. Ali, pitawe je koliko }e na{i poqoprivrednici biti spremni da izvoze, koliko su konkurentni sa cenom i kvalitetom na evropskom tr`i{tu. U svakom slu~aju otvara im se tr`i{te koje broji vi{e od 500 miliona stanovnika i koje je ekonomski stabilnije nego na{e. To je velika prilika, ali ~ini mi se da je potrebno jo{ ulagawa da bi na{i poqoprivrednici zaista mogli da budu konkurentni - smatra sagovornica. podizawe visokokvalitetnih zasada, odgovaraju}eg sortimenta, a zatim i u obradu. U posledwe vreme je nezamisliva vo}arska proizvodwa bez sistema za navodwavawe i protivgradnih mre`a, koje smawuju procenat {tete od elementarnih nepogoda, su{e i grada, a samim tim obezbe|uju i ve}i sadr`aj hraniva u biqkama, kroz sisteme za navodwavawe. Najve}i problem mladih

poqoprivrednika i vo}ara je kako obezbediti po~etna sredstva da bi mogli da zasnuju odre|ene povr{ine, bar od jedan do pet hektara savremenog zasada jabu~astog ili ko{ti~avog vo}a. Kada je re~ o jagodastom vo}u u pitawu su neke mawe povr{ine, na primer od 0,3 do dva hektara - isti~e mr Mira Milinkovi}, ~lan Saveta za poqoprivredu Grada ^a~ka. Interesantno je da se u posledwe vreme znatna koli~ina kapitala iz drugih grana privrede, na primer gra|evine, ili trgovine, sve vi{e preliva u vo}arstvo, ka`e na{a sagovornica. Ona smatra da je pohvalno {to sve vi{e privrednika zasniva velike i savremene zasade, jer se na taj na-

U SISTEMU PDV-A - U ~a~anskom kraju, kako zbog tradicije, tako i zbog ekonomski jakih vo}ara, veliki broj poqoprivrednika je u sistemu PDV-a, odsnosno vodi poslovne kwige. Poqoprivrednici ne treba da se pla{e, jer }e u sistemu PDV-a, kao pravna lica, imati odre|ene pogodnosti. Oni koji budu plasirali visokokvalitetne plodove, ne treba da se pla{e za plasman. Oni poqoprivrednici koji su “mali”, mo`da bi trebalo da procene da li `ele da ulaze u ovu utakmicu, da budu tr`i{no orijentisani, ili }e imati gazdinstva kojima treba neka druga vrsta pomo}i, da se udru`uju i bave preradom. To su dva koncepta razvoja obja{wava na{a sagovornica.

~in obezbe|uju kvalitetni plodovi. Oni naj~e{}e, ka`e, imaju dovoqno sredstava da ulo`e i po 20.000 eura u jedan hektar savremenog zasada. - Me|utim, dr`ava i lokalna samouprava treba da obrate pa`wu posebno na mla-

de privrednike, odnosno vo}are i da podr`e mala i sredwa porodi~na gazdinstva. Porodi~na gazdinstva {tite tradiciju i doprinose uravnote`enom o~uvawu resursa. To je prilika za ja~awe lokalne ekonomije, naro~ito kada se mere agrarne politike kombinuju sa merama socijalne za{tite. Zato stalno potenciramo na kreditima koji su povoqni i na subvencijama,

caja smawi za 30 procenata, samim tim ne o~ekuje se da iznos subvencija od strane Grada bude ve}i od 25 miliona. Kada uzmemo u obzir sve grane poqoprivrede koje treba podr`ati kroz buxet, vidimo da ne}e biti puno sredstava za podsticaje koji se odnose na protivgradne mre`e, sisteme za navodwavawe, kupovinu nove opreme i mehanizacije. Posebno kada su u pitawu neke ve}e investicije. Grad je optere}en i kupovinom protivgradnih raketa, jer dr`ava za to ne mo`e da izdvoji sredstva. Nadam se da }e dr`ava na}i re{ewe da se prevazi|e zabriwavaju}i naredni period. Na{a sagovornica smatra da je neophodna podr{ka dr`ave u izgradwi velikih skladi{nih kapaciteta, gde bi ve}i broj poqoprivrednika mogao da skladi{ti svoje proizvode po sistemu javnih skladi{ta. To bi tako|e bio i na~in udru`ivawa poqoprivrednika o kome sve vreme govorimo, napomiwe ona. Ipak, poqoprivrednici, posebno mladi vo}ari se “oslawaju” jedni na druge. Iako nisu udru`eni, oni prenose znawa, a kada }e se udru`iti to zavisi od wih, odnosno kada budu stekli poverewe u onoga ko ih bude predvodio, ka`e mr Mira Milinkovi}. Prema wenim re~ima, pored kvaliteta sortimenta i krupno}e plodova, za vo}arsku proizvodwu treba obezbediti i zdravstvenu bezbednost i ~uvawe plodova. Kva-

PRETPRISTUPNA SREDSTVA IPARD-A? - Goran @ivkov je izjavio da je Srbija je u martu 2012. godine postala kandidat zemqa za ~lanstvo u EU, ~ime je ispuwen jedini politi~ki uslov, da mo`e da dobija pretpristupna sredstva EU namewena poqoprivredi i ruralnom razvoju. Ali, dr`avna administracija o~ito nije odradila posao kako treba, tako da po svoj prilici Srbija u naredne tri godine ne}e mo}i da o~ekuje sredstva iz IPARD fondova. To jo{ uvek nije potvr|eno, ali bi bilo jako lo{e za nas, za na{u poqoprivredu, jer je o~ito da nemamo previ{e na{ih sredstava - ka`e mr Mira Milinkovi}.

ali da se odrede adekvatni kriterijumi, jer samo na taj na~in mo`emo dobiti gazdinstva koja su zaista tr`i{no orijentisana. ^itave generacije se trude da steknu dovoqno sredstava za savremene zasade ka`e mr Mira Milinkovi}. Razvoj vo}arstva je, kako ka`e, najve}u ekspanziju imao u posledwih pet - {est godina, i to upravo zahvaquju}i podsticajima nadle`nog ministarstva, jer su znatna sredstva izdvojena za subvencije za podizawe zasada, protivgradne mre`e, sisteme za navodwavawe i za opremu i mehanizaciju. Jako veliki rizik je, smatra ona, {to ministarstvo vi{e ne izdvaja sredstva za kreditnu podr{ku, ni dugoro~nu, ni kratkoro~nu: - Ministarstvo nije izdvajalo sredstva ove godine, a ~ini mi se da ne}e ni slede}e. Tako|e, ni op{tina ne izdvaja takva sredstva. Sve su mawi podsticaji ministarstva. O~ito je da smo u kriznoj buxetskoj godini. Od strane Ministarstva finansija predlo`eno je da se iznos podsti-

litetan plod je potrebno sa~uvati odre|eni period, da bi on mogao da postigne cenu na tr`i{tu, u prole}e, ili zimu. Upravo je to jedan od razloga zbog koga je vo}arstvo perspektivna grana, ali potrebna su velika ulagawa u ~itavom lancu, od proizvodwe, do plasmana proizvoda, napomiwe sagovornica. - Jako je bitno da proizvod bude visokog kvaliteta u pogledu zdravstvene bezbednosti ploda, posebno ako se izvozi na inostrano tr`i{te, jer postoje standardi koji se moraju ispo{tovati i koji su znatno stro`iji nego u na{oj zemqi. ^esto poqoprivrednici smatraju da }e lako izvesti svoje vo}e na podru~je Ruske Federacije. Me|utim, EU je uskladila svoje standarde sa Ruskom Federacijom, tako da postoje odre|eni pesticidi koji se mogu koristiti do 2015. godine. Ali, posle toga mi moramo potpuno uskladiti za{titu vo}a sa standardima EU i Ruske Federacije - isti~e mr Milinkovi}. N. R.


16

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

17

INTERVJU

QUBIVOJE R[UMOVI], JEDAN OD NAJ^ITANIJIH SAVREMENIH PISACA

„PISAWE JE MOJ @IVOT,

A @IVOT JE IGRA” Kwiga Qubivoja R{umovi}a “Vidovite pri~e”, sa ilustracijama Du{ana Petri~i}a, progla{ena je za najboqu de~ju kwigu 58. Me|unarodnog beogradskog sajma kwiga (to priznawe ravnopravno je podeqeno i delu Dejana Aleksi}a “Koga se ti~e kako `ive pri~e”). Neobi~an, radoznali de~ak Vid susre}e svoje prijateqe, `ivotiwe, i u igri i razgovorima sa wima saznaje odgovore na mnoga va`na pitawa o `ivotu. Autora ove kwige, jednog od najpoznatijih savremenih pisaca i pesnika, Qubivoja R{umovi}a, ba{ kao i wegovog glavnog junaka Vida, ne treba posebno predstavqati. Nagrada je bila povod vi{e za razgovor sa piscem, koji je omiqen gotovo svim ~itaocima, bez obzira na uzrast. U intervjuu za “^a~anski glas”, pored ostalog, Qubivoje R{umovi} otkriva da je smisao `ivota igra, u raznim oblicima i oblacima! Vi{e od pola veka se bavite kwi`evnim stvarala{tvom. Kako ste postali pisac i uspeli da opstanete kao jedan od naj~itanijih? - Nema {kole u kojoj se u~i za pisca. Ja sam pisac samouk. Zavoleo sam pesme Branka ]opi}a i Zmaja Jove u detiwstvu. Zavoleo sam kwigu kao predmet, po~eo da formiram biblioteku. Otac je imao razumevawa za tu moju de~a~ku qubav. Svaki put kad se vra}ao iz Po`ege, U`ica ili ^ajetine, donosio je beli p{eni~ni somun i kwigu. Broj jedan u toj mojoj de~a~koj biblioteci nosi jedan strip “Tri ugursuza”. Broj dva je kwiga “Velika trka eksera i potkovice”, broj tri “Pri~e o stvarima”, i tako daqe. Voleo sam da ~itam, i pesme i prozu, ali sam po~eo da pi{em stihove, igraju}i se sa drugarima. To je ona igra: Ka`i powava! – Powava! – Majka ti je drowava! Bilo je tu i nekih bezobraznih pesmuqaka, pa nam je sve to u~iteqica Milica uhvatila, i nije nas kaznila, nego nam je dala zadatak da napi{emo po jednu pesmu o Zlatiboru. Moja pesma je dobila nagradu Pionirskih novina, grafitnu olovku sa gumicom, i to je bilo presudno: ja sam doneo odluku da nastavim da pi{em! I danas se dr`im te odluke, i naravno, pi{em i daqe i o~ekujem nagrade za svoje pisawe! Nove tehnologije sve vi{e

zamewuju kwige. Koliko su kwige danas cewene, ne samo kod nas, ve} uop{te u svetu? - Kwiga u raznim oblicima postoji preko dve i po hiqade godina, a kompjuter oko ~etrdeset! Kompjuter je samo jo{ jedna korisna sprava za nas koji pi{emo, ali i za poslovne qude. Decu bi trebalo u~iti da oni budu gospodari kompjuterima, a ne obratno. Kao voda i vatra, tako je i kompjuter dobar sluga, a lo{ gospodar! Kwige su i daqe nezamenqivi nosioci lepih literarnih tvorevina, narodnog pam}ewa i svake druge vrste znawa! Naravno, ne treba mewati kwigu, treba mewati sistem obrazovawa kod nas, koji se, definitivno, nalazi u devetnaestom veku! Najboqi obrazovni sistem u Evropi trenutno je u Finskoj. Tamo nema ocena u {kolama, i nema ponavqawa razreda. Trebalo bi obavezno pro~itati kwigu Pasi Salberga “Finske lekcije”, pa polako krenuti u reformu na{eg obrazovnog dinosaurusa! Kako da motivi{emo decu da vi{e ~itaju kwige? - Treba deci u najranijem detiwstvu omiliti kwigu kao predmet, ~itati im lepe sadr`aje, uvek imati kwigu u rukama dok im se pri~a ne{to zanimqivo, da deci ostane u svesti da se te lepe stvari nalaze u kwigama. Treba se posvetiti tome, nije to toliko te{ko roditeqima ako imaju

voqu i razumevawe. Objavili ste oko 90 kwiga, uglavnom za decu. Svaka je na svoj na~in posebna, razli~itih formi, stilova. Kako ste uspeli da ne li~e jedna na drugu? - To se mo`e nazvati mojom gre{kom. Imao sam neku maniju, ili fiks ideju, da ni jedna moja naredna kwiga ne sme da li~i na onu prethodnu. Naravno, to nije moglo do kraja da se ispo{tuje, pogotovo kad su po~eli da {tampaju moje kwige u lektirama, uglavnom piratski, bez pitawa, i kad su po~eli da daju naslove, koje ja ni u snu ne bih stavio na svoju kwigu! Ipak, dok sam mogao po{tovao sam tu svoju nastranost. Tako je nastala kwiga “Zov tetreba”, sa malo slobodnijim, ~ak i lascivnim pesmama. Onda kwiga “Sjaj na pragu”, koja je sadr`ala dva sonetna venca, od kojih je jedan bio skroz nov po tome {to su soneti, umesto ~etrnaest, imali osamnaest stihova, tri katrena i dve tercine. I najzad kwiga “Pesme uli~arke”, u kojoj su naslovi pesama bile fotografije. Mo`da bi boqe bilo da sam rano usvojio jednu formu, jedan stil, i tamburao na tome do kraja. Takvi, vidim, vrlo brzo postaju Akademici. U julu ste objavili “Vidovite pri~e” namewene deci, ali i wihovim roditeqima. Koje ste `ivotne poruke, ovom zabavnom i mudrom kwigom, hteli da uputite ~itaocima svih uzrasta? - Ne volim da obja{wavam „{ta je pisac hteo da ka`e“! Ho}u da svaki ~italac ima svoje mi{qewe o kwizi, o poruci koju mu {aqem. ^itaocu }e biti ~udno ako ka`em da su to basne u kojima se qudima daju osobine qudi, a `ivotiwama osobine `ivotiwa! Ne}e razumeti igru. Ali, kad pro~ita zna}e {ta sam hteo da ka`em. Sad pi{em nastavak te kwige. Zva}e se “Vid iz Talambasa”, i to }e (hajde da ka`em, pa {ta bude!) biti basne u kojima se qudima daju osobine `ivotiwa! Va{a kwiga “Ku}a sa oku}nicom” govori o smislu `ivota i postojawa, o patri-

jarhalnim vrednostima kojih danas vi{e nema. [ta je po Va{em mi{qewu smisao `ivota? - Smisao `ivota je, definitivno, IGRA! Igra u raznim oblicima i oblacima! Kao {to igrom mu`jaci, ili `enke, prizivaju qubav, iz koje }e se stvoriti novi `ivot, tako igrom sudbine, ili slu~aja, ili |avoqom igrom, taj `ivot mo`e biti prekra}en i uni{ten! Ratne igre, sportske igre, igre na sre}u, igre prirodnih elemenata, igre sa pravilima i bez pravila... Sve je to `ivot, i smisao `ivota je sve to! Igra! ^ak i najtvr|a ozbiqnost, kad se ozbiqno ra{~lani, vidi se da je to samo trik, gaf, finta, dribling, smicalica! Autor ste kultnih emisija, kao {to su “Fazoni i fore”, “Hajde da rastemo”, “Hiqadu za{to”... Na televiziji su de~ji i obrazovni program prava retkost, dok je sve vi{e rijaliti {oua. Kako se boriti protiv banalizovanih programa? - Vrlo jednostavno. Treba se boriti nebanalizovanim autorima, i nebanalizovanim urednicima, i nebanalizovanim vlasnicima televizija. Ali, te{ko ih je danas na}i. Ovo je vreme u celini banalizovano. Takav period su nam nabacili vlasnici svetske vlasti, fireri Novog svetskog poretka. Mi, kao ku~i}i, {enimo pod wihovim {argarepama. To je deo velike globalne igre. Ali i mi, maleni i nemo}ni, tra`imo ulogu u toj igri, kojoj nismo dorasli. Bojim se, izigra}e nas! Farma po Farma, Veliki brat po Veliki brat, dok nas sasvim ne zaglupe! A kad nas zaglupe – da}e nam crveni karton i poslati nas u aut! Me|u Va{im mnogobrojnim nagradama su i dve me|unarodne. Dobili ste za celokupno stvarala{tvo za decu nagradu “Puqa” u Bariju i nagradu UNESKO-a za “Bukvar de~jih prava”, na svetskom konkursu za kwigu koja propagira mir i toleranciju. Da li se one po ne~emu izdvajaju, i koliko Vam ova, i ~ija priznawa, uop{te, zna~e? - Svaku nagradu od nagrade odvaja jedno malo slovo

„a“. Svaka nagrada mi je navla~ila na vrat nove neprijateqe, zavidqivce i protivnike. Kao u svakoj igri i u ovoj postoje navija~i. A na{ je mentalitet pun rupa, pa kroz jednu od tih rupa vire oni koji navijaju za slabije i g l u pqe. A

Qubivoje R{umovi} je ro|en u Qubi{u, na Zlatiboru, 1939. godine. [kolovao se u Qubi{u, ^ajetini, U`icu i Beogradu, gde je 1965. godine diplomirao komparativnu kwi`evnost na Filolo{kom fakultetu. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, a 1965. se zaposlio u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu, kao urednik i autor emisija “Subutom u dva”, “Dobro jutro deco” i “Utorak ve~e - ma {ta mi re~e”. Potom je na televiziji radio poznate serije “Dvogled”, “Hiqadu za{to”, “Hajde da rastemo”, “Fazoni i fore”. Objavio je oko 90 kwiga, najvi{e za decu, me|u kojima su najpoznatije: “Ma {ta mi re~e”, “Jo{ nam samo ale fale”, “Domovina se brani lepotom”... Dobitnik je brojnih kwi`evnih nagrada. Pisao je i pozori{ne drame. Bio je direktor pozori{ta “Bo{ko Buha”, a sada je predsednik Kulturnoprosvetne zajednice Srbije. Jedan je od osniva~a i prvi predsednik Odbora za za{titu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijateqi dece Srbije.

sve u ime humanizma. Bavili ste se i sportom, osniva~ ste, takmi~ar i prvi predsednik Karate kluba Crvena zvezda. Odakle qubav prema karateu i kako ste uspevali da se podjednako uspe{no posvetite i sportu i pisawu? - Sport je igra, a mene igra interesuje, igra u svakom obliku, to sam ve} rekao! Ja sam po~eo da pi{em pesmuqke igraju}i se sa drugarima u osnovnoj {koli u Qubi{u. Tu igru sam nastavio u Gimnaziji u U`icu, pa na Fakultetu u Beogradu. I danas, kad za`elim da se igram, ja uzmem olovku i hartiju i pi{em

pesme ili pri~e. A u pesmama i pri~ama se igram re~ima, smislom, formom, porukama i dvosmislenostima. Pisawe je moj `ivot, a `ivot je igra, kao {to sam rekao. [ta o~ekujete u 2014. i {ta biste po`eleli na{im ~itaocima za Novu godinu? - O~ekujem da zavr{im kwigu “Vid iz Talambasa”, i da moj mladi vinograd rodi, pa da za svetog Jovana 2015. imam svoje vino! Va{im ~itaocima bih po`eleo dobre novinare, urednike i vlasnike “^a~anskog glasa”! Ako vas ve} ~itaju, da bar ~itaju uqudne, hrabre i mudre tekstove! Nela Radi~evi}


18

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

19

REPORTA@A

IZ PORODI^NIH ALBUMA

SA^UVAO FOTOGRAFIJE IZ RADNOG LOGORA U SKELI a li je osnivawe zavoda za prevaspitavawe omladine, tokom okupacije, bio na~in da se Vlada nacionalnog spasa, na ~ijem je ~elu bio general Milan Nedi}, obra~una sa prokomunisti~ki nastrojenim omladincima ili put da ih za{titi od daqeg hap{ewa i fizi~kog uni{tewa? Zaslu`uju li wihovi osniva~i mesto me|u kvislinzima ili spasiocima srpske omladine? Pitawa ove vrste spadaju u domen istori~ara i zahtevaju neostra{}eni pristup, u kome, umesto ideologiji, glavno mesto mora da pripadne nauci. Zbog toga su istorijska dokumenta od velikog zna~aja, a u wih svakako spada fotografija nepoznatog autora, koja od zaborava ~uva 14 ~a~anskih

D

vio Mija Stefanovi}, nose}i nekakvu tablu i obru~. “Niko nije hteo da igra ko{arku, a mene je uzeo po{to sam bio visok 190 cm. Obja{wavao mi je {ta je ko{arka i onda sam se zainteresovao za wu”, prisetio se ~ovek koji je sportu posvetio ~itav `ivot. Iz Skele je preba~en u radni logor u Smederevskoj Palanci, gde je upravniku, koji je tako|e voleo ovaj sport, predlo`io da se napravi igrali{te za ko{arku. U “Politici” ~itamo i da je Kerko bio pionir ~a~anske ko{arke, da je predvodio tim “Borca”, kada je po~etkom leta 1945. godine u Kragujevcu odigrao prvu zvani~nu utakmicu u svojoj istoriji i pobedio “Zastavu” sa 16 : 14. Diplomirao je na DIF - u u Beogradu, doktorirao sa temom iz oblasti

Iz radnog logora u Skeli, 1942. godine. S desna na levo: Aleksandar Kerkovi}, Branko V. Radi~evi}, Slovenac Bero{, Momo Leposavi}, Zoran Maksimovi}, Mi}o Cvijovi}, Aco ]eramilac, Aco Vilotijevi}, To{o Todorovi}, Mikica Mitrovi}, Mom~ilo Soluji}, Branko To{i}.

3

6 14 13

5

11

4

2

1

10 12

9

8 7

1. Upravnik logora Hini}, 2. To{i}, 3. Obrenovi}, 4. Vilotijevi}, 5. Suboti}, 6. Maksimovi}, 7. Radi~evi}, 8. Todorovi}, 9. Leposavi}, 10. ]eramilac, 11. Mitrovi}, 12. Soluji}, 13. Kerkovi}, 14. Bero{

mladi}a, nastala 1942. godine u selu Skela kod Obrenovca. Objavqena je u listu “Politika”, 16. oktobra ove godine, uz ~lanak “Ko{arka{ka karijera zapo~eta u logoru”, u kome su zabele`ene uspomene Aleksandra Kerkovi}a, univerzitetskog profesora u penziji i “jedinog `ivog ko{arka{a starijeg od srpske ko{arke”. Devedesetjednogodi{wi Kerkovi}, poreklom ^a~anin, a Ni{lija po gradu u kome je proveo ve}i deo `ivota, se}a se da se sa ko{arkom prvi put sreo 1942. godine u radnom logoru, gde se nalazio na prevaspitavawu. Jednog dana, kazuje on, u Skeli se, u svojstvu instruktora za sport, poja-

fizi~ke kulture, bavio se sportom, predavao na Filozofskom fakultetu u Ni{u, napisao 26 kwiga i dobio mnoga priznawa. Ali, vratimo se fotografiji nastaloj pre vi{e od sedam decenija. Aleksandar Kerkovi} je, zabele`eno je u “Politici”, prvi s desna, do wega je potowi kwi`evnik Branko V. Radi~evi}, a ispred svih “pitomaca” - dana{wi akademik Zoran Maksimovi}. Imena ostalih mladi}a otkrio nam je Radovan Suboti}, arhitekta u penziji i `iteq Beograda, koji je i sam, kao predratni komunista i |ak ~a~anske gimnazije, bio upu}en na prevaspitavawe u Skelu. Pored Branka Radi~evi}a je

mladi} sa prezimenom Bero{, Slovenac po narodnosti, a slede: Momo Leposavi}, Mi}o Cvijovi}, Aco ]eramilac, Aco Vilotijevi}, To{o Todorovi}, Mikica Mitrovi}, Mom~ilo Soluji}, Branko To{i} ... Ovo je samo deo ^a~ana koji su za vreme okupacije kopali nasip pored Save. Na drugoj fotografiji, koja je sa~uvana u Suboti}evom albumu, vidi se kompletan sastav, sa upravnikom Hini}em, kao i deo nedovr{enog objekta (magacina ili {kole) u kome su mladi}i bili sme{teni. - Hrana i sme{taj su bili lo{i, radili smo naporno, a prevaspitavawe kroz predavawa i druge kulturne aktivnosti je

i{lo te{ko. Iako smo bili mladi, studenti ili gimnazijalci, iza sebe smo imali po nekoliko godina levi~arskog sta`a i nije nas bilo lako preusmeriti. Primirimo se, ali nastavimo da mislimo po svom. Mora se, ipak, priznati da je veliki broj omladinaca u zavodima za prevaspitavawe spasen od zatvora i fizi~ke likvidacije - svedo~i Suboti}. Fotografija je, nagla{ava on, nastala samo nekoliko dana pre nego {to je u Skelu “banula” specijalna policija i wega, Bratislava Bu}a Obrenovi}a, Milutina Babovi}a Bapca i Milomira Nenadi}a Tuku sprovela u Beograd, gde su u zatvoru na Obili}e-

Radni logor u Velikom Gradi{tu

vom vencu proveli nekoliko meseci. Suboti} smatra da je svu ~etvoricu iz zatvora specijalne policije izbavila uprava radnih logora, da bi potom, slabi i iscrpqeni, bili sme{teni u bolnicu radi oporavka. Po izlasku iz bolnice, on je upu}en u radni logor u Veliko Gradi{te i u wemu ostao vi{e od godinu dana.

- Kopali smo nasip na Dunavu i bili sme{teni u velikom plovnom objektu sa prilaznom rampom. Kreveti su bili od dasaka, na sprat, a i po izgledu smo li~ili na zatvorenike iz nema~kih logora - kazuje Radovan Suboti}, potkrepquju}i svoje uspomene po`utelom fotografijom iz Velikog Gradi{ta. Emilija Vi{wi}


20

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

21

KULTURA

PROFESOR DR @ARKO TREBJE[ANIN: KO SU DANAS UZORI MLADIH U SRBIJI?

MEDIJSKE „FATAMORGANE”, INSTANTI I „[ARENE LA@E”

Doga|aj koji je nedavno napunio veliku salu Doma kulture mladim qudima, a pri tom nije bio koncert neke estradne zvezde, bila je tribina profesora dr @arka Trebje{anina na temu “Ko su danas uzori mladih u Srbiji?” Kao gost Kulturno-obrazovnog programa, psiholog i univerzitetski profesor dr @arko Trebje{nin, posebno posve}en izu~avawu teorija li~nosti, govorio je o kulturolo{kom fenomenu savremenog doba, kultu slavnih, zasnovanom na istra`ivawima koja su kroz decenije unazad ukazala na dobre i lo{e identifikacije i idole generacija od sedamdesetih godina do danas.

socijalnoj psihologiji uzorima se smatraju odabrane osobe sa kojima postoji socijalni kontakt, direktna interakcija, a idoli su slavne i popularne li~nosti iz javnog `ivota i istorije. Deca i mladi se sa uzorima identifikuju, a idole imitiraju. Urednica programa Verica Kova~evi} je predstavqaju}i svog gosta, pored ostalog pitala, mogu li roditeqi uticati na promenu idola svoje dece i kakva je uloga dru{tva, vr{waka i medija u isticawu odre|enog tipa uzora, i mogu li ti uzori biti boqi od danas ponu|enih, recimo, estradnih zvezda? - O~igledno da je savremeni ~ovek izgubio onu izvornu religioznost i odnos sa Bogom, ili kao u antici, odnos sa bogovima, koje su danas te zvezde zamenile. I sam naziv “zvezde”, ta metafora, govori koliko se ti qudi uzdi`u u nebesa. Tim pri~a-

U

svojim talentima, ume}ima, znawem, uporno{}u, radom, ili svojim qudskim vrlinama, i bili su itekako uva`avani i po{tovani. To su bili i nau~nici, dr`avnici, umetnici, pisci i sli~no, a danas su sasvim drugi, jer mewa se uop{te zna~ewe pojma slavan, pogotovu konotacija. Danas, kada je neko slavan, u najmawu ruku, to je sumwivo - rekao je profesor Trebje{anin.

KO SU SLAVNI QUDI? Oni koji se nalaze u medijima. “Slavna li~nost je osoba koja je poznata po svojoj poznatosti”, bez obzira {ta je tome povod. To mogu biti i kriminalci, i neki qudi koji su pukim slu~ajem do{li na naslovne strane. To se doga|a u ovo doba potro{a~ke kulture. Kada govorimo o tome ko su slavne li~nosti, veliko je pitawe i da li su oni uop{te li~nosti, jer li~nost podrazumeva da neko ima karakter, vrline, da je po ne~emu jedinstven, da ima svoj integritet, a danas su to qudi koji imaju samo poznato ime, nekakav imix, a u su{tini su daleko od toga da imaju li~nost u punom smislu te re~i. Iza wih ne stoji neko delo, ne stoji znawe, nego samo prosto prisustvo u medijima. Odgovaraju}i na pitawe za{to je zna~ajno prou~avati slavne, profesor Trebje{anin je istakao da upravo “Odnos prema slavi i slavnima u svetu i kod nas pru`a kqu~ za razumevawe dru{tva i vremena u kome `ivimo. Imaju}i u vidu sve ve}u ulogu medijskih li~nosti u modernom `ivotu, smatramo da aspiracije

UZORI MLADIH U SRBIJI SEDAMDESETIH GODINA 20. VEKA: Godine 1978. uzori mladih u Srbiji rangirani po redosledu bili su: 1. J. B. Timo (90%); 2. Nikola Tesla; 3. Xon Travolta; 4. Merlin Monro; 5. Brus Li; 6. Zdravko ^oli}; 7. Dragan Xaji}; 8. Marija Kiri; 9. Desanka Maksimovi}; 10. Milena Dravi}. UZORI DEVEDESETIH: 1. Madona; 2. Mili{ Obili}; 3. Monika Sele{; 4. Silvester Stalone; 5. Dragan Stojkovi} Piksi; 6. Dra`a Mihailovi}; 7. Mel Gibson; 8. Darko Pan~ev; 9. Vojislav [e{eq; 10 Sveti Sava, sledi Nikola Tesla itd. UZORI POSLE 2000. GODINE: Prema istra`ivawu iz 2003. godine, uzori su bili: 1. Madona; 2. Zoran \in|i}; 3. Bil Gejts; 4. Xenifer Lopez; 5. Ceca Ra`natovi}; 6. Aleksandar \or|evi}; 7. Vlade Divac, jo{ nekoliko istaknutih sportista, pa 8. Slobodan Milo{evi}. UZORI 2013: 1. An|elina Xoli; 2. Lejdi Gaga; 3. Ceca Ra`natovi}; 4. Jelena Karleu{a; 5. Novak \okovi}; 6. Seka Aleksi}; 7. Bora \or|evi}; 8. Ivan Ivanovi} ma o navodnim “zvezdama” ~asopisi di`u svoje tira`e, a emisije rejting, a pitawe je koliko u tim fabrikovanim pri~ama ima istine. Stvaraju se novi mitovi, kultovi zvezda, slike koje se dr`e kao ikone u stanovima, prodaju se wihove “relikvije”, obavqaju hodo~a{}a do groba (Elvis Prisli, Merlin Monro). Taj kult zvezda postao je zamena, supstitut za religiju, a fan klubovi su neka vrsta savremene svetovne sekte. Nekada, biti slavna li~nost imalo je sasvim druga~ije zna~ewe, nije mogao svako biti slavan. To su bili istinski poznati, ~uveni i veliki qudi, {to danas nije slu~aj. Oni su slavu mogli da zaslu`e

prema slavi uti~u na vrednosne ciqeve velikog broja qudi, a naro~ito mladih”, pi{e prof. dr Maja Vukadinovi}, teoreti~ar medija, u svojoj kwizi “Zvezde supermarket kulture” (Klio, 2013). Mladi qudi, koji jo{ uvek tragaju za li~nim identitetom, upravo u medijskim li~nostima nalaze svoje uzore, prema kojima oblikuju svoje pona{awe, na~in `ivota, uverewa i svoju li~nost.

KO SU CELETOIDI? Isti~u}i da se kulturolo{ki fenomen slavnih prou~ava, ne samo u svetu, nego i kod nas, prof. Trebje{anin je, pozivaju}i se na nau~nu studiju o medijskim li~no-

stemu vrednosti, a opet, one su rezultat dubqih dru{tvenih promena.

POSLEDICE NAOPAKIH VREDNOSTI I R\AVIH UZORA

stima i celetoidima koju je objavila dr Maja Vukadinovi}, rekao da su: “Dana{we medijske slavne li~nosti qudi bez su{tine, bez identiteta i integriteta, oni su prazna qu{tura. Te zvezde su neka vrsta fatamorgane, medijski proizvedene “{arene la`e”. Danas, instanti postaju slavni, potpuno anonimni, bezli~ni, netolerantni, amoralni pojedinci, ~esto upravo zato {to su i ne~asni, sebi~ni, bestidni, spremni na bezobzirno takmi~ewe da bi do{li do popularnosti. Oni su junaci crne hronike, kvizova ili filmske “zvezdice”. Nazivaju se celetoidi, zato {to su to anonimni, obi~ni qudi koji bez dobrog razloga i bez prave zasluge postaju slavni. To su “junaci rijalitija”, starlete, dobitnici na lutriji, svi oni koji “igraju samo jedno leto”. Govore}i o profesijama savremenih uzora Trebje{anin je istakao da su to pre svega, poznate medijske li~nosti. Ali, istra`ivawe je pokazalo da su to naj~e{}e qudi bez temeqnog obrazovawa, bez pravog dela i bez neke odre|ene profesije i jasnog zanimawa. Tu su li~nosti sa estrade, manekeni, glumci, peva~i, muzi~ari, voditeqi, sportisti, u~esnici rijaliti programa, politi~ari. A na “repu” su nau~nici, umetnici, istorijske li~nosti i drugi qudi iz elitne kulture.

UZORI I SISTEM VREDNOSTI Rang lista medijskih li~nosti kao odre|eni izbor uzora otkriva kriterijume i sistem vrednosti u jednom dru{tvu i jednom vremenu. Koje vrednosti i vrednosne orijentacije se kriju iza ovakve dana{we preferencije uzora i medija. To su: Uspeh, slava (kult slave, orijentacija na uspeh i promociju); Luksuz, u`ivawe, zabava (hedonisti~ka orijentacija i laka zabava); Novac, bogatstvo (utilitaristi~ka orijentacija); Mo} (orijentacija na dominaciju)

KAKVO DRU[TVO, TAKVI UZORI Zanimqivo je ova nova istra`ivawa uzora i osobina kojima se dive mladi danas uporediti sa onim dobijenim iz ranijih istra`ivawa. Pre tridesetak i vi{e godina glavni razlozi zbog koji se sredwo{kolci dive uzorima su: sna`ne li~nosti (koje odlikuju kreativnost, upornost, marqivost), humanost (dobrota, pravi~nost, qubav, tolerancija) i intelektualne sposobnosti (inteligencija, znawe, mudrost), a mnogo mawe je zna~ajan presti` (mo}, slava i bogatstvo). Na osnovu ovih promena u hijerarhiji uzora me|u mladima mo`emo otkriti promene u wihovom si-

Alkoholizam - najrasprostrawenija toksikomanija, bolest zavisnosti od preterane upotrebe alkoholnih pi}a; Narkomanija - hroni~na intoksikacija nastala dugotrajnom, neodoqivom zloupotrebom razli~itih droga; Posledice toksikomanija su naru{avawe fizi~kog, psihi~kog zdravqa i socijalnih odnosa, razarawe li~nosti; Kockawe - nesposobnost kontrole i uzdr`avawa od kockawa u sve ve}e uloge, {to vodi lagawu, moralnom propadawu, kriminalu i razarawu porodi~nih i drugih va`nih odnosa; Zavisnost od interneta - prekomerno zadr`avawe i surfovawe po internetu, koje naru{ava odnos sa realno{}u i sa drugim zna~ajnim osobama. Nasiqe - zastra{ivawe i zlostavqawe slabije i nemo}nije osobe, od strane mo}nije i to svesno, namerno i ~esto.

JEDAN POZITIVAN PRIMER: NOVAK \OKOVI] Svetla ta~ka me|u uzorima mladih danas je sportista Novak \okovi}. Osobine i vrednosti koje ga oli~avaju kao pozitivan primer su: izvanredan talenat; upornost, marqivost; uravnote`enost, stabilnost; posve}enost poslu; hrabrost, sr~anost; po{tewe, ~etitost; patriotizam; humanost, altruizam; plemenitost, vite{tvo; duhovitost, spontanost.

KAKVI SU NAM UZORI POTREBNI? Potrebni su nam novi uzori koji predstavqajun sasvim druge vrednosti nego ovi dana{wi. Potrebni su nam nesebi~ni, altruisti~ki uzori, kojima je stalo do napretka ~itave zajednice. Umesto bezobzirnih, pohlepnih, netrpeqivih i agresivnih potrebni su nam qudi koji neguju empatiju, saose}awe i toleranciju, po{tovawe onih koji su druga~iji. Ne trebaju nam idoli koji su primitivni, glupi, neobrazovani, nego obrazovani, mudri qudi. Veliki i ugledni mogu biti i sasvim “obi~ni” qudi: sudije, vaspita~i, u~iteqi, lekari, slikari, kroja~i, zidari, kuvari... Pravi uzori su svi oni koji svoj posao obavqaju s qubavqu, posve}eno{}u, strpqivo, po{teno i ~asno. To su moralni, odgovorni, plemeniti, velikodu{ni, po`rtvovani i nepotkupqivi qudi, koji imaju svoju misiju i ~vrst karakter. O nesebi~nim i mudrim qudima se malo zna, jer medije ne interesuje lepo, qudsko, duhovno, pametno, nego ono {to je nastrano, nakazno, zlo, animalno, primitivno, glupo i ludo, istakao je pored ostalog dr @arko Trebje{anin. Z. L. S.


22

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

KULTURA

NEDEQNIK „VREME” ODAO PRIZNAWE UREDNIKU ^ASOPISA „GRADAC”

BRANKO KUKI] LI^NOST GODINE - U kulturi nema demokratije. U kulturi postoje samo vrednosti, postoji kvalitet - ka`e za “Glas” Kuki}

a~anski kwi`evnik i urednik Izdava~ke ku}e i istoimenog ~asopisa “Gradac”, koji }e naredne godine obele`iti 40 godina trajawa, Branko Kuki}, progla{en je za “Li~nost godine” ve}inom glasova ~lanova uredni{tva nedeqnika “Vreme”. Kao i prethodnih godina, kriterijum za ovu nagradu bio je “pozitivan doprinos unapre|ewu dru{tvenih institucija u javnom interesu”. Kako navode u ovom nedeqniku, Branko Kuki} je i “ove godine odr`ao i nastavio kulturnu misiju, pokazuju}i da se vrhunska kultura mo`e stvarati u kontinuitetu, bez obzira na spoqa{we okolnosti. Kuki} ve} ~etiri decenije pokazuje da je tako ne{to mogu}e raditi izvan glavnih kulturnih centara i bez podila`ewa trendovima i neukusu, ostavqaju}i dragocen i neizbrisiv trag u srpskoj kulturi”. Na vest koja je obradovala kulturnu javnost ^a~ka, ~estitali smo na{em sugra|aninu ovo veliko priznawe i pitali ga kako se ose}a kao “Li~nost godine”? - S jedne strane sam, iskreno da vam ka`em, iznena|en. Pogotovu {to je to priznawe dobio neko ko, eto 40 goidina poku{ava

^

da u kulturi napravi neki pomak. Ja sam 40 godina poku{avao da ne{to pomerim i kada to, na neki na~in u|e u javnost, to je u jednom prili~no konfuznom vremenu, koje je pogubilo odre|ene koordinate i odre|ene vrednosti, zna~ajan podatak. Pogotovu kad je re~ o jednom ~asopisu koji nije, tako da ka`em, “masovna” pojava, nego je ne{to {to je specifi~no i {to pripada odre|enom krugu qudi koji dr`e do vrednosti i dr`e do kulture, i do ne~ega {to je va`no za svaku kulturu - rekao je “Glas” Branko Kuki}. Na pitawe kako je bilo istrajati u toj kulturnoj misiji tokom ~etiri decenije u kojima su se promenile dr`ave, politi~ka ure|ewa i sistemi vrednosti, Kuki} je odgovorio: - Osnovno {to ja nagla{avam u demokratiji, ako mi `ivimo u demokratiji, to je da u kulturi nema demokratije. U kulturi postoje samo vrednosti, postoji kvalitet. Sve ostalo bude i pro|e, a kvalitet po dobrom pravilu stalno ostaje. U tom smislu, ja se i ne obazirem mnogo na nekakve promene u tom politi~kom svetu, iz prostog razloga {to politi~ari tu budu, zavr{e neke svoje poslove i odu daqe, a ipak, neke vrednosti, pogotovu u kulturi, ostaju za neke budu}e generacije. Do sada je objavqeno 193 broja ~asopisa “Gradac”, koji je osnovan 1974. godine, a izdava~i su ~a~anski Dom kulture i Umetni~ko dru{tvo “Gradac”. Posledwi broj, objavqen pre mesec dana posve}en je temi “Dendizam”, a novi, koji }e se pojaviti po novogodi{wim praznicima ima}e za temu “Detiwstvo”. Priznawe “Li~nost godine” nedeqnik “Vreme” dodequje od 2001. godine, a do sada su ga dobili: Bo`idar \eli}, Mla|an Dinki}, Qiqana Rai~evi}, Rasim Qaji}, Vladimir Vuk~evi}, Zdravko Pono{, Sowa Liht, Vigor Maji}, Milica Delevi}, Dragan \ilas, Ivan Tasovac, a pro{le godine episkop lipqanski Jovan. Z. L. S.

GRADSKA BIBLIOTEKA UGOSTILA POETSKO-VINSKI KABARE JELENE LUKI]

POEZIJA KOJA SE PIJE I [APU]E oetsko-vinski kabare “Kad se vrati Rozmari”, svestrano talentovane kwi`evnice Jelene Luki} (Markovi}), U`i~anke ro|ene u ^a~ku, uz sve}e i vino, muziku na gitari i stihove koji se pevu{e i {apu}u, bio je nesvakida{wi sladuwavi do`ivqaj poezije, koji je povodom Da-

P

na grada za ~a~ansku publiku priredila Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis”. I ambijent biv{eg kluba Doma kulture otkrio je ponovo svoje intimisti~ko lice, i mo`da je pravo mesto za jednu malu scenu, kakva nedostaje na{em gradu. Otmeno je sve to izgledalo u re`iji umetnice koja je dobila nagradu “Mladi Dis” 2002. godine u

svom rodnom gradu, iako je u wemu ba{ malo `ivela. Jelena Luki} potpisuje osim kwiga poezije i vi{e proznih dela, drama, romana, a bavila se i novinarstvom. Za roman “Escajg za teletinu”dobila je presti`nu nagradu u Zagrebu, a drame su joj izvo|ene na biv{em jugoslovenskom prostoru i u Be~u. Svoju stvarala~ku avanturu nastavila je dodavawem dramskih elemenata svojoj poeziji, a poetsko-vinski kabare “Kad se vrati Rozmari” je prvi kwi`evni program koji se pre dve godine na{ao na redovnom repertoaru Narodnog pozori{ta u U`icu i uop{te na repertoaru jednog profesionalnog pozori{ta u Srbiji. Da wena poezija dopore do publike pomogli su joj glumica Andrijana Simovi} i na gitari Nikola Pejovi}. Plenila je Jelena svojim dosetkama na ra~un mu{ko-`enskih qubavnih odnosa, bivala i samokriti~na, i zavodqiva, i pomirqiva u svojim pesni~kim kolebawima i priznawima, i vra}ala veru u qubav songom koji je bio lajt motiv ~itave ve~eri: “Vratila sam tvoju sliku, vratila u ram”... Z. L. S.

IZLO@BA “MLADI 2013.” U UMETNI^KOJ GALERIJI

URBANA VIZIJA (^A^KA)

akva vizuelna, umetni~ka i moderna re{ewa pojedinih segmenata javnog prostora u na{em gradu nude mladi ~a~anski umetnici i in`eweri arhitekture, ukqu~eni u projekat ove godine, mo`e se videti u Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}”, u kojoj je povodom Dana grada postavqena tradicionalna izlo`ba “Mladi 2013”. Ovogodi{wa izlo`ba naslovqena tematski kao “Urbana vizija”, ~iji je kustos Marija Radisav~evi} Rakovi}, tretira problem oplemewivawa javnih povr{ina u gradu, kao i polo`aj umetnika u kreirawu urbanisti~kih sadr`aja u svom okru`ewu. Izlo`ba tradicionalno okupqa mlade umetnike iz lokalne sredine i studente umetni~kih fakulteta, na kojoj su se tokom vremena izdvojili neki, danas ve}, afirmisani talenti. Izlo`eni su radovi Olge Eresenkov, Maje Zori}, Stefana Marijanovi}a, Rada Mutapovi}a, Ivane Nikoli} i Milo{a Pajevi}a, koji su kreirali i ponudili zanimqiva re{ewa pasa`a, platoa ispred rob-

K

nih ku}a u centru grada, kru`nih tokova, murala... Projekat su podr`ali JP “Gradac” i Ministarstvo kulture rekla je direktorka Umetni~ke galerije Milica Petronijevi}, a podr{ku u realizaciji nekog od ponu|enih idejnih re{ewa na ovoj izlo`bi, dao je prilikom otvarawa postavke, i direktor ovog javnog preduze}a Neboj{a Jovanovi}. U ime mladih autora obratio se Stefan Marijanovi} re~ima: “Nekad mala podr{ka zna da bude velika nada za budu}nost”. Izlo`ba “Mladi” je prakti~no nastavak projekta Letweg kluba mladih umetnika, koji je u okviru Umetni~ke galerije “Nade`da Petrovi}” realizovan 2009. godine, radi animirawa i evidentirawa likovnih umetnika do 30 godina starosti u na{oj sredini. Otvarawe izlo`be muzi~ki su oplemenili Mina Matija{evi}, Stevan Milijanovi} i Aleksandar Alempijevi}. Z. L. S.

PREDSTAVQEN 42. ZBORNIK NARODNOG MUZEJA

RAZNOVRSNE TEME I IZAZOVI

ovi, 42. Zbornik Narodnog muzeja, nau~na publikacija visoko kotirana u muzejskoj delatnosti Srbije predstavqen je u okviru proslave Dana grada. O sadr`aju Zbornika govorila je Delfina Raji}, glavni urednik izdawa i direktor Narodnog muzeja, koji ima status ustanove od nacionalnog zna~aja, a o koncepciji, istori~ar dr Milo{ Timotijevi}. On je istakao da je re~ o jednom od najcitiranijih ~asopisa sa na{ih prostora u svetu, ~iji je poseban kvalitet kontinuitet publikovawa, i rekao da se saveremena strategija kulturne politike zasniva na ~etiri osnovna principa, a to su: o~uvawe i promocija kulturnog identiteta, promocija kulturne raznolikosti, podsticawe i razvoj stvarala{tva i promocija u~e{}a u kulturnom `ivotu. O zna~aju ove publikacije govorio je i Neboj{a Cveji}, istori~ar iz [apca, koji je naglasio da su objavqeni radovi toliko sadr`ajni i temeqni, da bi mogli biti i samostalna izdawa, {to nije iznena|ewe za Zbornik ~a~anskog Muzeja, koji se izdvaja i po vizuelnom identitetu i po sadr`aju, kao jedan od najzna~ajnijih nau~nih ~asopisa u zemqi. Publikacija sadr`i 12 stru~nih tekstova iz obla-

N

sti paleontologije, arheologije, istorije, etnologije i konzervacije. Biqana ^kowevi} pi{e o lobawi bizona iz paleontolo{ke zbirke Narodnog muzeja, koji svedo~i o surovim klimatskim uslovima tokom ledenog doba; mr Katarina Dmitrovi} i dr Rastko Vasi} obra|uju slu~ajni nalaz gvozdenog ma~a sa teritorije Draga~eva; Mirjana Joveli} potpisuje prilog o “prou~avawu zna~aja politi~kog faktora u razvoju vojne uniforme od Prvog srpskog ustanka do Drugog svetskog rata; Bogdan Trifunovi} analizira rodoqubivu poeziju u vreme Balkanskih ratova kroz Disovu kwigu “Mi ~ekamo cara”; Milan Li{an~i} u radu “Ameri~ko dru{tvo u me|uratnom periodu u romanima Frensisa Skota Ficxeralda i Xona [tajnbeka” analizira dru{tveno-ekonom-

ske i ideolo{ke karakteristike SAD u periodu od 1918. do 1941. god; dr Milo{ Timotijevi} analizira “Patriotski” i “realan” prostor: podru~je planine Rudnik u Kraqevini Jugoslaviji (1918-1941); Miroslav Puri} pi{e o “Organizovawu okupacionih zona i vlasti na Kosmetu 1941”. Dr Svetislav Markovi}, dr Ilija Popovi}, Miloje Ostoji} i Bratislav Stojiqkovi} u radu “Demografske promene u naseqima op{tine Ivawica posle Drugog svetskog rata”, istra`uju stalne migracije, koje su posledwih decenija dovele do opadawa populacije u gotovo svim planinskim selima i celom Moravi~kom kraju; Dr Milo{ Radovanovi} pi{e o “Vodenicama i mlinovima na ~a~anskom podru~ju”, a Ivana ]irjakovi} predstavqa “Zanate za obradu drveta iz Etnolo{ke zbirke ~a~anskog Muzeja”. Nata{a Krsti} i Slobodan Bogojevi} opisuju konzervatorsko-restauratorski postupak tri rimske bronzane posude iz na{eg Muzeja; Aleksandar Maru{i} u svom radu “[ta nam Zbornik kazuje o sebi” analizira sva dosada{wa izdawa sumiraju}i najzna~ajnije podatke, a publikacija se zavr{ava izve{tajem o radu u prethodnoj godini, koji posledwih sedam godina potpisuje Delfina Raji}. Z. L. S.


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

23


24

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

25


26

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

Virusne infekcije disajnih puteva su naj~e{}e bolesti u sezoni od septembra do aprila. Da li }e organizam oboleti od virusne infekcije, zavisi od imunolo{kog stawa organizma, epidemiolo{ke situacije okoline (porodica, obdani{te, {kola, radno mesto, javni saobra}aj), ali i od faktora koji pove}avaju rizik oboqevawa (pu{ewe, aerozaga|ewe, stawe uhrawenosti, atopijska-alergijska konstitucija, uro|ene mane, imunodefizijencije). Naj~e{}e obolevaju deca zbog nezrelog imunolo{kog stawa organizma, uzrasta i anatomskih osobenosti respiratornog trakta. Procewuje se da je oko 90 odsto infekcija RT kod dece virusne etiologije ka`e za “^a~anski glas” pedijatar pulmolog dr Vera Markovi}. ostoji ogroman broj virusa, a svaki ima po vi{e serotipova. Jo{ je va`nija wihova antigenska varijabilnost, {to zna~i da isti virus mo`e ponovo da inficira istu osobu. Dve su kqu~ne osobine ovih virusa, kratka inkubacija po infekciji i kontagioznost, pa se infekcije obi~no javqaju u obliku epidemija, naro~ito u hladnim i vla`nim mesecima od jeseni do prole}a, obja{wava dr Vera Markovi}, pedijatar - pulmolog. Doktorka isti~e da se virusi prenose vazdu{nim putem od inficirane osobe (kijawe, ka{aq), ili direktnim putem, sa inficiranog materijala, ko`e, predmeta, podloge: - Oni se vezuju za target }elije, replikuju se i napadaju druge }elije i prelaze na druge osobe. Za razliku od bakterija, virusu je potreban doma}in, odnosno organizam ~oveka, da bi se razmno`avao, zato slabije i kra}e ostaje u spoqnoj sredini. Izlu~ivawe virusa iz sekreta nosa od momenta infekcije po~iwe za sedam, osam sati, a mo`e se osloba|ati nekoliko dana, do nekoliko nedeqa, pa i godina, posle akutne infekcije. U organizmu se poneke vrste virusa mogu zadr`ati i do`ivotno, recimo herpes virus, virus vari~ele u latentnom obliku. Najpoznatiji virusi u javnosti su rinovirusi, RSV, adeno-

P

27

ZDRAVSTVO

DR VERA MARKOVI] O VIRUSNIM INFEKCIJAMA

NAJVA@NIJE ODMARAWE I UZIMAWE TE^NOSTI

PREVENCIJA Prevencija virusnih infekcija podrazumeva redovnu higijenu ruku, pokrivawa usta maramicom pri ka{qu, higijensko odlagawe kontaminiranog materijala i izlu~evina. Izbegavawe odlaska kod inficiranih osoba, kao i da se inficirane osobe mawe kre}u me|u zdravim licima, tj. da budu u ku}i do ozdravqewa. Tako|e je va`na i pravilna ishrana bogata vitaminima, mineralima, oligoelementima i antioksidantima, kao i pravilno obla~ewe i higijena ode}e, stana i kolektiva, podse}a dr Vera Markovi}.

virusi, parainfluenca virusi, influenca, herpes virusi, Coxaci virusi, metapneumovirus, virusi koji izazivaju osipne groznice. Virusi mogu izazvati infekciju svakog organa, kao i wegovo obolevawe. Naj~e{}e su, naro~ito u ovom periodu, infekcije disajnih puteva (respiratorne infekcije) i organa za varewe (gastroenteritisi). - Skoro svi virusi izazivaju sli~ne tegobe, odnosno daju sli~nu simptomatologiju u vidu kijavice, gu{oboqe, ka{qa, ote`anog disawa, svirawa u grudima, povi{ene temperature, ospi, glavoboqe, bolova u mi{i}ima, pospanosti, malaksalosti, smawewa apetita, povra}awa i proliva. Kod respiratornih bole-

STOMA^NI GRIP U kolektivima su ~e{}i i virusni gastroenteritisi (bolest `eluca i creva), a zbog simptomatologije ga u narodu nazivaju “stoma~ni virus” ili “stoma~ni grip”. - Virusni gastroenteritis je bolest digestivnog sistema (`eluca i tankog creva) uzrokovana naj~e{}e rota, adenovirusima i norvirusima. Infekcija se prenosi preko kontaminirane hrane ili vode, predmeta i osoba koje su obolele direktnim kontaktom. Zbog simptomatologije virusni gastroenteritis se u narodu naziva “stoma~nim gripom”, iako uzro~nik nije iz grupe influenca virusa. Glavni simptomi su iznenadna muka, povra}awe, u~estale vodenaste stolice, bolovi u stomaku, mi{i}ima, slabost, lako povi{ena temperatura. Virus se dokazuje izolacijom virusa iz stolice PCR metodom, ali se retko rade zbog skupe metode. Le~ewe se sastoji u dobroj nadoknadi te~nosti, koja se gubi povra}awem i prolivom. Primewuju se oralni rastvori za rehidraciju (orosal), a napajawe se vr{i na pet, deset minuta po jedna kafena ka{ika, a u te`im slu~ajevima se sprovodi venska rehidracija rastvorom glukoze i elektrolita - napomiwe dr Vera Markovi}. Doktorka nagla{ava da dijetetski re`im podrazumeva izbegavawe sve`eg vo}a i povr}a, masne i za~iwene hrane, mleka, a da su fermentizovani mle~ni proizvodi dozvoqeni (jogurt, kiselo mleko). Uzimati tost i dvopek, ~aj, supe, pe~ene jabuke, bareno povr}e, pirin~ane ka{e, savetuje doktorka. Prevencija virusa se sprovodi prawem ruku sapunom, izbegavawem kontakta sa bolesnom osobom i kontaminiranim predmetima, odr`avawem higijene stana, ode}e i hrane.

sti, tipi~na bolest traje nekoliko dana, ali se pojedini simptomi bolesti mogu zadr`ati i do dve i vi{e nedeqa (kijavica i ka{aq). Kod dece, zbog nezrelosti imunog sistema, koji se tek “u~i” da se brani od virusa, virusne infekcije su ~e{}e, du`e traju i imaju te`u klini~ku sliku, a mogu i ~e{}e da dovedu do komplikacija i do superinfekcija. Zato je potrebno da pedijatar, na osnovu dobro uzetih podataka od roditeqa, detaqnog pregleda, proceni da li da uzme brze laboratorijske analize, kao {to su kompletna krvna slika i CRP, postavi pravilnu dijagnozu i ukqu~i terapiju, ali uz pra}ewe stawa deteta do izle~ewa. Kompletna ispitivawa, u smislu odre|ivawa vrste virusa i komplikovanijih dijagnosti~kih metoda, odre|uje lekar - ka`e dr Vera Markovi}. Kao naj~e{}e klini~ke manifestacije akutnih virusnih infekcija doktorka navodi: akutni nasofaringitis, akutni sinusitis, akutni faringitis, laringitis, traheitis, akutni bronhitili ili bronhitis (u uzrastu do dve godine), pneumonije (upale plu}a), akutni gastroenteritis. Akutni nasofaringitis po u~estalosti zauzima prvo mesto me|u akutnim virusnim infekcijama. U narodu je poznat kao “prehlada”. Tipi~na klini~ka slika je, obja{wava, curewe iz nosa, suzewe, ka{aq, glavoboqa, drhtawe, slabost sa povi{enom temperaturom ili ne. Tegobe traju od dva do sedam dana, a mogu se ponoviti dva do {est puta u hladnom periodu, a u kolektivu i desetak puta godi{we. - Terapija virusnih infekcija je simptomatska i potpuna. Podrazumeva davawe antipiretika i analgetika, nazalnih dekongestiva (kapi u nos), koriste

se i antihistaminici (aerius, pressing), LTRA, naravno C i drugi vitamini, ali najboqe u obliku vo}a i povr}a. Najva`nije je odmarawe (le`awe) i uzimawe te~nosti. Antibiotici ne skra}uju tok bolesti niti spre~avaju komplikacije, pa ih ne treba davati. Mogu se ukqu~iti antioksidansi i probiotici. Ako bolest traje du`e od uobi~ajenih pet do sedam dana, javiti se lekaru radi korigovawa

VAKCINACIJA - Vakcinacije protiv virusnih infekcija (osipnih groznica) kod dece se vr{e po kalendaru vakcinacije, a kod odraslih su svedene na vakcinu protiv gripa. Vakcini{u se hroni~ni bolesnici, imunodeficijenti, stariji od 65 godina, re|e deca koja imaju neku hroni~nu bolest, ili su posebno ugro`ena. Vakcinom se sti~e imunitet za dve tri nedeqe od aplikacije, a postvakcinalni imunitet traje do 12 meseci, a ponavqa se svake godine, upravo zbog osobine antigenske varijabilnosti virusa. Efikasnost vakcine je diskutabilna (obole}e ili ne), ali je sigrno te`ina bolesti bla`a i mogu}nost komplikacija mawa - ka`e dr Markovi}. terapije, ili ukqu~ivawa dijagnosti~kih metoda kojima }e lekar iskqu~iti ili potvrditi mogu}e komplikacije - isti~e dr Vera Markovi}. Postoje antivirusni lekovi, ali su skupi, nisu dostupni {iroj populaciji, a i wihov u~inak nije impozantan. N. R.


28

SAOBRA]AJ

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

U DANIMA PRAZNIKA

POJA^ANA KONTROLA SAOBRA]AJA o~i i za vreme novogodi{wih i bo`i}nih praznika Policijska uprava u ^a~ku poja~a}e kontrolu u svim oblastima javne bezbednosti. U dane praznika bi}e intenziviran i saobra}aj na svim putnim pravcima, naro~ito ka turisti~kim centrima i Crnoj Gori. U ciqu nesmetanog i bezbednog odvijawa saobra}aja, saobra}ajna policija }e non-stop sprovoditi niz mera, kao {to su pru`awe pomo}i u~esnicima u saobra}aju, spre~avawe i otkrivawe te`ih prekr{aja. Kontro-

wa, nepropisnog preticawa... - Posebno `elim da napomenem da trenutni vremenski uslovi druga~ije uti~u na kretawe vozila, pre svega zbog pada temperature, obla~nog vremena, smawewa vidqivosti, magle. Zbog svega ovoga putevi su ~esto mokri i klizavi. Ujutru, a i u ostalim delovima dana mogu}i su magla i padavine, {to dodatno smawuje vidqivost i zato `elim da podsetim voza~e da je obaveza kori{}ewa kratkog i dnevnog svetla po danu propisana Zakonom o bezbednosti sa-

la }e biti usmerena na prekr{aje koji ugro`avaju bezbednost saobra}aja, poput upravqawa vozilom pod dejstvom alkohola, neprilago|ewe brzine kreta-

obra}aja na putevima. U uslovima smawene vidqivosti posebno je va`no pridr`avati se ove zakonske odredbe kako bi vozila na putevima bila {to uo~-

U

qivija - ka`e Radosav Bo{kovi}, na~elnik Saobra}ajne policije PU ^a~ak. On savetuje voza~e da posebno budu oprezni na deonicama na kojima su ve}e krivine, one sa radijusom, na kojima zbog ve}e brzine kretawa vozila mo`e do}i do smawewa upravqivosti. U takvim situacijama nije retka pojava ni

gubitak kontrole nad vozilom, sletawe sa puta, naletawe na drugo vozilo ili ~eoni sudari. - Moram posebno da istaknem i da zaustavni put vozila na vla`nom kolovozu mo`e biti du`i i za vi{e od 50 odsto, u zavisnosti od brzine kretawa, vrste vozila i stawa pneumatika. Zaustavni put je

jo{ ve}i, ukoliko je pove}ana i brzina kretawa vozila. Vremenski uslovi zahtevaju jo{ ve}u opreznost za volanom, vo`wu smawenom brzinom, bez naglog ko~ewa i neophodno je uvek odr`avati adekvatno rastojawe od drugih vozila - napomiwe Bo{kovi}. Od 1. novembra je obavezna i upotreba zimske opreme, posebno pneumatika koji su prilago|eni sne`nim padavinama, zale|enim kolovozima i niskim temperaturama. Zimske gume nisu samo obaveza, ve} omogu}avaju ve}u bezbednost kretawa vozila. Pre-

na put krenu odmorni, da po{tuju saobra}ajne propise, da brzinu svog vozila prilagode stawu i uslovima na putu, da se uzdr`e od nepropisnog i nebezbednog preticawa i da pravilno koriste sigurnosne pojaseve. Sve u~esnike u saobra}aju molimo i da ne upravqaju vozilima, ako konzumiraju alkohol, da budu oprezni, savesni prema sebi i drugima da bi svoje u~e{}e u saobra}aju u~inili {to bezbednijim, jer nesavesni voza~i su pretwa za sve. Ne bismo smeli da zaboravimo ni da su u vozilima naj~e{}e ~lano-

poruka voza~ima je i da, zbog vremenskih uslova, provere ispravnost brisa~a vetrobranskog stakla, dopune te~nost za prawe ovog stakla i prekontroli{u svetlosno signalne ure|aje. Pre polaska na put, trebalo bi proveriti i tehni~ku ispravnost vozila. - Apelujem na voza~e da

vi porodica ili bliski prijateqi voza~a koji bi tako|e trebalo da budu svesni rizika kojim se izla`u voze}i se sa osobom koja ne po{tuje saobra}ajne propise. Svim gra|anima `elim da lepo provedu praznike i pre svega bezbedno - poru~uje Radosav Bo{kovi}. Z. J.


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

29


30

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


31

REPORTA@A

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

STANIMIR MINI], IZ DOWE TREP^E, VI[ESTRUKI DOBITNIK SAJAMSKIH NAGRADA ZA NAJBOQU RAKIJU U 2013. GODINI, GOVORI O TAJNAMA SVOG USPEHA tanimir Mini} iz Dowe Trep~e, ina~e gra|evinac u penziji, proizvodwom rakije je po~eo da se bavi osamdesetih godina pro{log veka i to iz hobija. Kako je vreme odmicalo, bio je sve ve{tiji u proizvodwi na{eg omiqenog alokoholnog pi}a, tako da je polako postao prepoznatqiv po {qivovici odli~nog kvaliteta. Za razliku od brojnih proizvo|a~a rakije sa na{ih prostora, imao je sna`nu `equ da u svakoj novoj sezoni napravi bar mali iskorak. Hteo je da se oproba i u proizvodwi drugih vrsta rakija, {to je za wega bio istinski izazov. Za Mini}evo ozbiqnije bavqewe ovim vidom proizvodwe bila je presudna 2005. godina, kada je prvi put odlu~io da “odmeri” svoju prepe~enicu sa drugim proizvo|a~ima rakija. Od tada, pa sve do danas, uzorci wegovih rakija su mu donosili brojne nagrade na me|unarodnim i regionalnim sajamskim smotrama i lokalnim manifestacijama, tako da “Mini}eva ku}a rakije” ima ~ime da se pohvali. Starim nagradama, ove godine pridru`ile su se i nove i, kako ka`e na{ poznati ~a~anski proizvo|a~ rakije, 2013. mu je bila beri}etna, da beri}etnija ne mo`e biti. Vo}e je odli~no rodilo. Bilo je kvalitetno i slasno, tako da je imao odli~an materijal za vrhunske rakije. Godina je bila blagorodna i kada se govori o rezultatima wegovih sajamskih nastupa. Na 80. Me|unarodnom poqoprivrednom sajmu u Novom Sadu, gde je u~estvovalo vi{e od 100 izlaga~a rakija, Stanimir je osvojio tri nagrade, Veliku zlatnu, Zlatnu i Srebrnu medaqu za {qivovicu, duweva~u i viqamovku. I Udru`ewe proizvo|a~a vina i rakija iz Kwa`evca Mini}u je dodelilo Veliku zlatnu medaqu za {qivovicu, Zlatnu za rakiju od duwe i Srebrnu za viqamovku, ~ime se nanovo ispostavilo da “trep~anske kraqice” ne-

S

PRIZNAWA GODE, ALI I OBAVEZUJU!

maju premca. Na Me|unarodnom takmi~ewu u Kwa`evcu je u~estvovalo 88 vrsnih proizvo|a~a rakije i vina. Na Sajmu {qiva u Ose~ini, uzorci iz “Mini}eve ku}e rakije” su opet bili najboqi. Pored velikih zlatnih medaqa za rakije od kajsije i kru{ke taki{e, Mini}u je pripao i pobedni~ki pehar za najboqu srpsku {qivovicu. Mini}eve rakije progla{ene su najboqima i na 50. jubilarnoj berbi gro`|a u Topoli. U konkurenciji od 154 izlaga~a odnele su tri nagrade: {ampionski pehar za {qivu i zlatne medaqe za duwu i lozu. Mini} je proizvodwu rakije registrovao po~etkom 2009. godine. Kako tvrdi, na podru~ju Moravi~kog okruga danas postoji tek desetak registrovanih proizvo|a~a rakije, od nekada{wih 400. Mogu}nost da se zaradi od ovog posla je sve mawa, a obaveze proizvo|a~a su vidno narasle, tako da su samo najuporniji opsta-

li. Kako isti~e Mini}, kontrolu proizvodwe rakije na ovom podru~ju radi Poqoprivredna stru~na i savetodavna slu`ba iz U`ica i svaki izlazak na teren, pored svih redovnih obaveza, koje ina~e imaju registrovani proizvo|a~i rakija, napla}uje 6.000 dinara. Kad se sve to sabere, rad Stru~ne slu`be, akcizna markica, kwigovo|a i sve drugo {to je obavezno, pola fla{e rakije ide dr`avi, a ona druga polovina proizvo|a~u da pokrije sve proizvodne tro{kove i ostvari kakvu-takvu zaradu. - Pretpostavqam da se moja qubav prema ovom tradicionalnom srpskom ume}u proizvodwe rakije javila sama po sebi, jer su moj

otac, deda, a i pradeda svi voleli da popiju po neku rakiju, a znali su i da je ispeku. Voleli su Mini}i da se okupe u vo}waku i kraj kazana. Baba je rodila mog oca, ka`u, kraj kace. Jo{ kao dete sam posmatrao lampek i poku{avao da shvatim na koji na~in se proizvodi rakija. Kasnije me je `ivot odveo u druge vode. Dok sam bio zaposlen, nisam imao toliko vremena da se posvetim kazanu i pe~ewu rakije. Ipak, pokazalo se, ako imate dar i voqu da se bavite nekim poslom - nikada nije kasno da mu se posvetite - ka`e Stanimir. Pitali smo ga i koja je {qiva najboqa za rakiju. Odgovorio nam je da su najboqe stare autohtone sorte “crvena ranka”, “{umadinka”, “ maxarka”, “okrugla trnova~a”, “vaqevka”... Kada je dostigao vrhunski kvalitet {qivovice, kako isti~e

na{ doma}in, `eleo je da se oproba i u proizvodwi drugih rakija. Kada su po~ela da pristi`u priznawa i nagrade za rakije od kru{ke i duwe, odmah se zaneo novim idejama. U “Mini}evoj ku}i rakije” sezona proizvodwe po~iwe sa prvim tre{wama i vi{wama, a zavr{ava se mu{mulom. Kako koje vo}e stasava - priprema se za rakiju. I ove godine je, kako ka`e, bio suo~en sa novim izazovima. Eksperimentalno je proizveo medova~u i rakije od ribizle i borovnice. - Kada neki posao radite sa qubavqu, uspeh }e garantovano do}i. Proizvodwa rakije me odmara i u`ivam u tome. Nikad dosta rakija. Uvek postoji neki novi izazov i to me nosi. Za mene zarada nije nikada bila presudni motiv da bih se bavio ovim poslom. Prevashodna mi je uvek bi-

la qubav prema ovom vidu proizvodwe. Pored kazana sam uvek o`ivqavao one stare upe~atqive slike iz moje rane mladosti, kada sam se divio ume}u onda{wih kazanxija - isti~e Stanimir. On dodaje da je od samog po~etka nastojao da unapredi svoju proizvodwu. Tako je i me|u prvima u Srbiji investirao tridesetak hiqada evra u nabavku savremene destilerije. Zahvaquju}i tom poduhvatu, wegove rakije i posti`u vrhunski kvalitet. Pored ugostiteqa u ^a~ku, Kraqevu, Kragujevcu i Beogradu, koji redovno kupuju Mini}eve rakije, za “kapqicu” iz Trep~e su zainteresovani i brojni qubiteqi na{eg nacionalnog pi}a iz inostranstva. Probni uzorci su stigli do Norve{ke i Rusije. Mnogi strani turisti su posetili “Mini}evu ku}u rakije” i svima se, bez izuzetka, svidela Mini}eva rakija. Ipak, kako isti~e Stanimir, za neki ozbiqan izvozni posao bile bi mu neophodne daleko ve}e koli~ine ovog pi}a. S druge strane, ovde na doma}em tr`i{tu, najve}i problem predstavqa naplata robe. Upravo zbog toga, ka`e, nerado sklapa nove poslove, jer je mnogo sigurnije raditi sa proverenim kupcima. Sve ove godine proizvodwe rakije, kako isti~e Mini}, iako su obele`ene napornim radom, za wega predstavqaju “slatke muke”, jer je u ovom poslu maksimalno u`ivao. Sve one silne nagrade koje je osvajao, obavezivale su ga da se potvr|uje svake sezone nanovo. Svaki put je poku{avao da nadma{i postignute li~ne rekorde i to ga je vodilo i sna`ilo u svim poduhvatima. Sve u svemu, zadovoqan je postignutim rezultatima, ali bi bio jo{ sre}niji kada bi znao da }e wegovim stopama jednoga dana krenuti unuk ili unuka. V. S.


32

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

33


34

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

35


36

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

37

GORWI MILANOVAC

ODR@ANA SEDNICA OP[TINSKOG VE]A

USVOJENI PROGRAMI POSLOVAWA JAVNIH PREDUZE]A I USTANOVA ZA 2014. GODINU

^lanovi Op{tinskog ve}a Gorweg Milanovca su na svom zasedawu, odr`anom 17. decembra, razmatrali 28 ta~aka dnevnog reda, me|u kojima i predloge programa poslovawa javnih preduze}a i ustanova za 2014. godinu. Kako je istakao direktor Rajko Ne{kovi}, Javno komunalno preduze}e “Gorwi Milanovac” }e i u narednoj godini nastojati da obezbedi sve {to je neophodno, kako bi se zadovoqile potrebe korisnika komunalnih usluga, kao i tehni~ko-tehnolo{ko i ekonomsko jedinstvo komunalnog sistema.

irektor Javnog preduze}a za izgradwu Bo`idar Vu~eti} je istakao da su zacrtani ciqevi usmereni ka postizawu optimalnih rezultata u odr`avawu i sanaciji ulica, trotoara, ki{ne kanalizacije, wihovoj izgradwi, regulaciji potoka, izgradwi javne rasvete, postavqawu saobra}ajne signalizacije, izradi planske dokumentacije, kao i projekata za objekte komu-

D

nalne infrastrukture. Finansijski plan za 2014. je u odnosu na ovu godinu umawen za oko 42 miliona dinara, jer se od Nove godine ukida nadoknada za gra|evinsko zemqi{te. Naredna godina za Javno preduze}e za puteve bi}e jubilarna, jer }e u woj obele`iti deceniju svog postojawa. - Potrudi}emo se da i u narednoj godini zacrtane ciqeve ostvarimo. Nastavi}emo asfaltirawe lokalnih i ne-

REKONSTRUKCIJA SPOMEN KOMPLEKSA „BRDO MIRA“

kategorisanih puteva, wihovo nasipawe, kopawe kanala, izgradwu propusta, a odr`a}emo i dobru saradwu sa rukovodstvima mesnih zajednica - rekao je direktor ovog preduze}a Jovica Carevi}. Program rada za narednu godinu JP „Sportsko-rekreativni centar“ bazirao je na radu sportskih objekata koji mu pripadaju i pru`awu usluga korisnicima u oblasti sporta, rekreacije, kulture i zabave. - Zahvaquju}i lokalnoj samoupravi, koja je za klizali{te izdvojila dva miliona dinara, na{i sugra|ani }e ove zi-

me u`ivati u ~arima klizawa, tako da }e svoje slobodno vreme mo}i da iskoriste za vema kvalitetnu rekreaciju - naglasio je direktor Mileta Bogdanovi}. Javno preduze}e za vodosnabdevawe „Rzav“ Ariqe, kako je istakao direktor Qubo Lazovi}a, nastoja}e da i u narednoj godini obezbedeti redovno snabdevawe pija}om vodom svih svojih korisnika u gradu ^a~ku i op{tinama Ariqe, Po`ega, Lu~ani i Gorwi Milanovac. Cena “rzavske” vode bi}e ista i u narednoj godini. Preduze}e }e, tako|e, nastaviti i aktivnosti na daqoj izgradwi brane „Svra~kovo“. Gorwomilanova~ki Dom zdravqa posluje kao samostalna zdravstvena ustanova od 2009. godine. Za wegovo funkcionisawe sredstva obezbe|uju Republika i lokalna samouprava. U buxetu za 2014. godinu za Dom zdravqa }e biti opredeqeno sedam miliona dinara, a sredstva }e, kako je istakla dr Dragica Topalovi}, direktor ove zdravstvene ustanove, biti upotrebqena za nabavku jednog vozila za potrebe hitne pomo}i, medicinsku i administrativnu opremu, za usavr{avawe zaposlenih i nabavku sitnog invetara. Na sednici su razmatrani i usvojeni i planovi rada ustanova kulture, Pred{kolske ustanove “Sunce”, Turisti~ke organizacije i Sportskog saveza op{tine. V. S.

VEST

ISPLATA STIPENDIJA splata u~eni~kih i studentskih stipendija u op{tini Gorwi Milanovac po~ela je 20. decembra.U~eni~ke stipendije dobilo je 16 gorwomilanova~kih u~enika. Wima su istovremeno ispla}ene stipendije za septembar, oktobar i novembar. U~eni~ke stipendije su 3.000 dinara mese~no, tako da je lokalna samouprava za wihovu redovnu isplatu u {kolskoj 2013/2014. obezbedila 480.000 dinara. In~e, u~eni~ke i studentske stipendije se ispla}uju za 10 meseci. Za op{tinske stipendije konkurisalo je 133 studenta, a uslove je ispunilo 120. Pravo na studentske stipendije steklo je 30 studenata druge godine i wihove stipendi-

I

edavno zapo~etim radovima u spomen-kompleksu „Brdo-mira“, po~ela je realizacija projekta rekonstrukcije svojevrsnog muzeja pod vedrim nebom, na povr{ini od ~etiri i po hektara. Ova jedinstvena prostorna celina upotpuwena je spomen obele`jima iz razli~itih perioda. Preure|ewem Spomen-parka bi}e uspostavqeno jedinstvo arhiktekture, skulpture i vrtne umetnosti. Novim sadnicama bi}e zameweno 1.015 be`ivotnih i o{te}enih stabala, tako da }e Spomen-park dobiti sasvim druga~iji izgled. Odr`ivost vrtne vegetacije bi}e obezbe|ena instalacijama za zalivawe. Odlukom predsednika op{tina Milisava Mirkovi}a, formirana je komisija, na ~elu sa dr Slobodanom Vu~i}evi}em, koja je imala zadatak da utvrdi razlog su{ewa stabala u Spomen-kompleksu “Brdo mira”. Nakon sagledavawa stawa, ura|en

N

je projekat za rekonstrukciju Spomen-parka. Kompletan prostor Spomen-parka bi}e o`ivqen dodatnim sadr`ajima za svrhe turizma i rekreacije, bez naru{avawa ambijenta mira i dostojanstva Spomen-parka. Trim staze bi}e modernizovane u skladu sa konfiguracijom terena uz postavqawe infopunktova i klupa. Letwa u~ionica, odnosno amfiteatar na otvorenom, omogu}i}e odvijawe nastave za dva {kolska odeqewa. Dostojanstvo spomenika i lepota vrtnog rastiwa i staze bi}e istaknuti specijalnom rasvetom. Na odre|enim mestima bi}e postavqen prate}i urbani mobilijar sa putokazima i informativnim panoima. Kompleks }e biti obezbe|en adekvatnom ogradom i kapijama, ~esmom, sanitarno-higijenskim objektima i na vi{e lokacija oko kompleksa bi}e odre|en parking prostor. V. S.

je iznose po 4.700 dinara mese~no. Stipendije dobijaju 34 studenta tre}e godine i oni mese~no dobijaju po 5.200 dinara. Studenti ~etvrte godine, kojih je ukupno 17, primaju mese~ne stipendije u visini od 5.700 dinara. Pravo na stipendije ostvarila su po dva studenta sa pete i {este godine studija, 12 studenata master studija (3 plus 2), 11 studenata master studija (4 plus 1), sedam apsolvenata i pet studenata na doktorskim studijama. Wihove stipendije se kre}u od 5.700 do 7.300 dinara. Za studentske kredirte, iz op{tinske kase mese~no se izdvaja 652.500 dinara. V. S.

PROJEKAT HIPO BIBLIOTEKE

NOVE KWIGE ZA BIBLIOTEKU „BRA]A NASTASIJEVI]“ ipo Alpe Adria banka iz Beograda uru~ila je nedavno gorwomilanova~koj Biblioteci „Bra}a Nastasijevi}“ donaciju vrednu 5.000 evra, zahvaquju}i kojoj je ova biblioteka obogatila svoj kwi`ni fond novim naslovima. Donacija je deo projekta HIPO BIBLIOTEKE, ~iji je ciq pove}awe fondova kwiga biblioteka u Srbiji. Realizacija projekta je simboli~no zapo~eta na Svetski dan kwige, 23. aprila, donacijom kwiga kraqeva~koj Narodnoj biblioteci „Stefan Prvoven~ani“. - Nakon Kraqeva i U`ica, donacije u

H

vrednosti od 5.000 evra uru~ene su i bibliotekama u Gorwem Milanovcu i Kru{evcu. Kwi`ni fond biblioteka u na{oj zemqi do kraja godine bi trebalo da se uve}a za oko 4.000 novih naslova zahvaquju}i donacijama Hipo Alpe Adria banke - istakla je Milica Stojiqkovi}, predstavnik Hipo Alpe Adria Banke. Realizacija projekta HIPO BIBLIOTEKE propra}ena je i nizom dodatnih aktivnosti ~iji je ciq podizawe svesti o zna~aju ~itawa, odlaska u biblioteku i kulture uop{te.


38

LU^ANI

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

ODR@ANA 43. SEDNICA OP[TINSKOG VE]A LU^ANA a 43. sednici Op{tinskog ve}a Lu~ana, odr`anoj u ponedeqak, 23. decembra, u zgradi Na~elstva u Gu~i, ve}nici su razmatrali 17 ta~aka dnevnog reda. Nakon usvajawa zapisnika sa prethodne sednice, razmatran je i usvojen izve{taj o funkcionisawu protivgradne za{tite na teritoriji Radarskog centra “U`ice” u 2013. godini. Kako je istakao Dragomir Krqanac, rukovodilac Radarskog centra “U`ice”, sezona protivgradne za{tite je protekla sa izrazito slabom snabdeveno{}u raketama. Radarski centar “U`ice” je sezonu zapo~eo sa ukupno 634 protivgradne rakete, od kojih su 196 iz pro{logodi{we nabavke op{tine Lu~ani i grada ^a~ka. Protivgradne stanice su bile snabdevene u proseku sa 4,9 raketa. Jedino su bile snabdevenije protivgradne stanice na podru~ju ^a~ka i Lu~ana. Radarski centar je naknadno dobio jo{ 380 raketa. Sezona je zavr{ena sa 3,4 rakete po stanici, odnosno sa ostatkom od 439. Protivgradne stanice na podru~ju op{tine Lu~ani, kojih ima 16, utro{ile su tokom dejstvovawa ukupno 65 raketa, {to u proseku iznosi ~etiri rakete po stanici. - Na podru~ju na{e op{tine u ovoj sezoni nije bilo nekih ve}ih {teta prouzrokovanih gradom. Zanimalo nas je koliko je raketa utro{eno u ovoj godini i kakva }e biti snabdevenost protivgradnih stanica u narednoj sezoni. I za narednu godina op{tina Lu~ani mora da obezbedi zna~ajan broj raketa, kako ne bismo do{li u situaciju da nam useve uni{ti grad. Preduze}e

N

“Milan Blagojevi} - Namenska” je najavilo da }e i za narednu protivgradnu sezonu obezbediti rakete koje nedostaju, {to predstavqa dragocenu pomo} lokalnoj samoupravi - rekao je Mladomir Sretenovi}. On je, tako|e, podsetio da je op{tina Lu~ani u ovoj godini izdvojila zna~ajna sredstva za naknade protivgradnih strelaca. Osim toga, iz buxeta su obezbe|ena i sredstva za sanaciju pristupnih puteva do protivgradnih stanica i sre|ivawe prostora oko lansirnih rampi. Ve}nici su dali svoju saglasnost i na cene grejawa u varo{ici Lu~ani. Na osnovu predloga stru~nih slu`bi preduze}a “Milan Blagojevi} - Namenska”, grejawe }e u ovoj sezoni biti skupqe za 4,5 odsto. Ukoliko Skup{tina usvoji ovaj predlog, gra|ani }e u ovoj zimskoj sezoni grejawe pla}ati 81,5 dinara po metru kvadratnom. Za poslovni prostor i povla{}ene korisnike primewiva}e se cena od 244,5 dinara po kvadratu. Kako su zakqu~ili ~lanovi Op{tinskog ve}a, u pore|ewu sa susednim gradovima, `iteqi Lu~ana }e se i daqe grejati po povoqnijoj ceni. Ve}nici su predlo`ili rukovodstvu “Namenske” da razmotri mogu}nosti da se snizi cena grejawa {kolama, Pred{kolskoj ustanovi i Domu zdravqa, jer ove ustanove spadaju u posebnu kategoriji korisnika. Na sednici je utvr|ena i odluka o postavqawu mawih monta`nih objekata tokom godine i posebno tokom Sabora truba~a. Kako su ocenili ve}nici, nadle`na slu`ba Op{tinske uprave je ponudila veoma dobra re{ewa i kada predlog odluke pro|e skup{tinsku proceduru, ova

NOVI KRITERIJUMI ZA MONTA@NE OBJEKTE

oblast }e biti odli~no ure|ena. O~ekuje se da }e “Direkcija za izgradwu” veoma brzo dostaviti nacrt odluke o kori{}ewu javnih povr{ina. Kada obe odluke dobiju “zeleno svetlo” od Skup{tine, uz ve} postoje}u odluku o Saboru, predstavqa}e dobar okvir za plansko postavqawe monta`nih objekata. Ve}e nije dalo podr{ku programima poslovawa javnih preduze}a “Direkcija za izgradwu” i “Komunalac” za 2014. godinu zbog odre|enih nedostataka. Oba dokumenta su vra}ena na doradu i to sa izuzetno kratkim rokom, kako bi na vreme bili spremni za skup{tinsko razmatrawe. Na doradu su vra}eni i pravilnici o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, kao i pravilnici o radu ovih preduze}a, jer su im neophodne, kako je istakao Sretenovi}, odre-

|ene korekcije. - Plate radnika u javnim preduze}ima ne mogu biti vi{e od plata zaposlenih u Op{tinskoj upravi, koje se “kroje” prema uredbama Vlade. Ve}nici smatraju da plate zaposlenih u op{tinskim javnim preduze}ima moraju biti upodobqene primawima u Op{tinskoj upravi, sa napomenom da “Komunalac”, koji radi na dohodovnom principu, mo`e ubudu}e, na osnovu rezultata rada, ispla}ivati i stimulativni deo radnicima, {to }e biti regulisano posebnim pravilnikom - naglasio je Sretenovi}, iznose}i razloge zbog kojih su pravilnici o sistematizaciji i radu vra}eni na doradu. Ve}nici su razmatrali i usvojili programe poslovawa Centra kulturu i sport, Biblioteke i Turisti~ke organizacije za 2014. godinu. V. S.

CENTAR ZA KULTURU I TURISTI^KA ORGANIZACIJA PRIPREMILI SPECIJALNI PROGRAM ZA PREDSTOJE]E PRAZNIKE

ZA NAJVESELIJI DO^EK - ^AROBNI ZVUCI TRUBE! entar za kulturu i sport i Turisti~ka organizacija op{tine Lu~ani organizuju specijalni program za predstoje}e novogodi{we i bo`i}ne praznike. Programski sadr`aji bi}e uprili~eni 30. i 31. decembra, 1. i 7. januara u Gu~i i 13.januara u Lu~anima. Program po~iwe otvarawem Novodi{weg bazara 30. decembra, u 10 ~asova, u dvori{tu Muzeja trube u Gu~i. Novogodi{wi bazar ima prodajni karakter i na wemu }e u~estvovati proizvo|a~i raznovrsnih predmeta doma}e radinosti i tradicionalnih proizvoda

C

sa podru~ja Draga~eva. Radno vreme bazara je od 10 do 18 ~asova. Program se nastavqa de~ijom predstavom “Brr, brrr, {to je hladno” u bioskopskoj sali Centra za kulturu i sport. U 13 ~asova bi}e organizovan do~ek Deda Mraza u dvori{tu Muzeja trube. Otvarawe izlo`be Udru`ewa samoukih slikara i vajara Draga~eva bi}e uprili~eno u zgradi Muzeja trube u 14 ~asova. Novogodi{wi bazar i izlo`ba bi}e otvoreni za posetioce i 31. decembra, od 10 do 18 ~asova. Program se nastavqa kod Spomenika truba~u organizovanim do~ekom Nove 2014. godine, sa

po~etkom u 23 ~asa, uz truba~ki orkestar Gorana Rankovi}a i vatromet. U saradwi sa Turisti~kom organizacijom op{tine Lu~ani, prvog dana 2014. godine, ugostiteqi iz Gu~e i okoline organizova}e “Ulicu otvorenog srca”, gde }e u Ulici Republike, ispred svojih ugostiteqskih objekata slu`iti hranu i prodavati unikatne rukotvorine, a ostvareni prihod bi}e upotrebqen za humanitarne svrhe. Na trgu, kod Spomenika truba~u, bi}e organizovana i proslava Bo`i}a, uz truba~ki orkestar Gorana Rankovi}a i tradicionalnu

vo`wu fijakerima ulicama varo{ice. U Lu~anima, na platou ispred Doma kulture, Centar za kulturu i sport i Turisti~ka organizacija op{tine organizuju do~ek Srpske nove godine, uz truba~ki orkestar Gorana Rankovi}a i prate}e programske sadr`aje. Program po~iwe u 23 ~asa. Organizatori programa pozivaju `iteqe Draga~eva da u`ivaju u specijalno pripremqenim programskim sadr`ajima tokom predstoje}ih novogodi{wih i bo`i}nih praznika. V. S.


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

39


40

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

41


42

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


NAJBOQI SPORTISTI 2013. ove godine nagrada najuspe{nije sportistkiwe ^a~ka pripala je atleti~arski Slobode Bojani Kali~anin. Bojana je nastavila seriju dobrih rezultata, ali i da obara sopstvene rekorde, najpre u produ`enom sprintu na 400 metara i sprinterskim disciplinama na 100 i 200 m. Bila je i me|u najboqim takmi~arkama Balkana na 400 metara. Vrlo brzo Bojana }e iz juniorske pre}i u seniorski rang takmi~ewa. - Ova nagrada mi dosta zna~i za daqi rad. Ve} od 1. januara ulazim u seniorski rang i taj prelaz }e biti malo te`i. Ambicije su mi da u 2014. ispunim normu za Evropsko prvenstvo mla|ih seniora koje }e 2015. biti odr`ano u Estoniji - ka`e Bojana. U godini pred nama Bojana se ne}e takmi~iti u konkurenciji mla|ih seniora, ali u seniorskom rangu je o~ekuje Balkansko prvenstvo i Kup Evrope. Pripreme su odavno po~ele i ona je skoro svaki dan sa klubom na atletskoj stazi. Posle Bo`i}a, klub nastavqa treninge u toplijim krajevima, u Baru.

I

OBARA SOPSTVENE REKORDE

Bojana je i pro{le godine progla{ena za najuspe{niju sportistkiwu ^a~ka. U me|u-

vremenu je zavr{ila sredwu {kolu i upisala Visoku poslovnu {kolu. Z. J.

JUNIORSKI VICE[AMPION re godinu dana dve najve}e novogodi{we `eqe ko{arka{a Milo{a Jankovi}a bile su da zaigra sa mladom reprezentacijom na Svetskom prvenstvu u Pragu i da iz Druge mu{ke lige pre|e u ja~i rang takmi~ewa. Obe su se ispunile. Sa mladom ko{arka{kom reprezentacijom osvojio je srebro, a iz ~a~anske Mladosti oti{ao je u Radni~ki iz Kragujevca. Trenutno je najmla|i igra~ Radni~kog. - Ima to svojih prednosti, naro~ito kod publike. Povla{}en sam i kod saigra~a, moram da uradim sve {to mi ka`u. Osim mene, od mla|ih igra~a tu je i Stevanovi}, jedini Kragujev~anin u klubu - ka`e Milo{. Od ove sezone Radni~ki je pojja~ao jo{ jedan ^a~anin, Marko Marinovi}. Pravu podr{ku kragujeva~ke publike Milo{ je dobio na dodeli nagrade najuspe{nijeg sportiste ^a~ka. Pro{log utorka, kada su najgra|eni ~a~anski sportisti, on je sa eki-

P

43

SPORT

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

pom bio u Turskoj. Pehar je dobio ~etiri dana kasnije, pred po~etak utakmice Radni~ki - MZT. Za ~etiri, pet meseci koliko je u Radni~kom, kao najmla|i igra~ ostvario je i solidnu minuta`u na terenu, po pet, {est minuta. Za Novu godinu Milo{ i ekipa ne}e imati odmora. Ve} mesecima ih prati ubita~an ritam, utakmice sredom i subotom, skoro svaki dan na to~kovima. - Mislim da su na{i posledwi porazi posledica umora. Pro{li smo u drugo kolo Evrokupa, {to nije lo{e. Uspeli smo da pobedimo ekipe kao {to su, Alba iz Berlina, francuski Strazbur, ukrajinski Himik Ju`ni. Gotovo sam siguran da je na{a pobeda na po~etku protiv Cibone bila donekle nerealna. Isuvi{e smo se potro{ili za tu pobedu - pri~a Milo{. U 2014. Milo{ }e napuniti 20 godina. Ove Nove godine ima i ne{to du`i spisak `eqa:

- Nadam se da }e mi Muta Nikoli} pru`iti ve}u {ansu u ekipi. Voleo bih da kvalitetno odigram dve sezone u Radni~kom i onda mogu da razmi{qam gde }u i kako daqe. @elim i da odem na Krf sa mladom reprezentacijom na Evropsko prvenstvo. Nadam se da }e nas i daqe predvoditi Dejan Mijatovi}. Pro{la je po~etna euforija u novom klubu, navikao sam se i na zgusnut raspored, tako da mi ostaje da u 2014. razmi{qam o nastavku

{kolovawa. Trebalo bi i da upi{em fakultet. Ako na Krfu ponove uspeh i Milo{ “opravda Mutino poverewe”, mo`da i on postane dvostruki dobitnik nagrade najuspe{niji sportista, a na putu je da bude karakteristi~an i po tome {to mu se ispuwavaju novogodi{we `eqe. - Jednostavno je, na snovima bi trebalo raditi - odgovara Milo{. Z. J.

NAGRADE ^A^ANSKOJ KO[ARCI

Iz sveta ko{arke nagrade Udru`ewa sportskih novinara dobili su klub Borac Mocart sport, trener Ra{ko Boji} i selektor mlade reprezentacije Srbije ^a~anin Dejan Mijatovi}. Selektoru je pripala posebna nagrada za srebro osvojeno ove godine u Pragu i fenomenalne finalne utakmice koju su mladi Srbi odigrali protiv Amerikanaca. Komplimenti za Dejana Mijatovi}a tada su stigli su i iz rivalskog tabora. Selektor mlade mlade ameri~ke reprezentacije Bili Donovan okarakterisao ga je kao velikog takti~ar koji odli~no predvodi svoj tim. - Srebro sa Svetskog prvenstva je veliki rezultat i prava afirmacija momcima koji imaju odli~ne sezone u svojim klubovima. Nagrada Udru`ewa sportskih novinara je veliko priznawe za mene. Dolazim iz grada ko{arke, {to do`ivqavam kao veliku obavezu da svake godine posti`em sve boqe rezultate. Ova medaqa sa Svetskog prvenstva uliva nadu da dobijamo novu generaciju igra~a koji }e ravnopravno mo}i da konkuri{u za seniorsku reprezentaciju - ka`e Mijatovi}. Najboqa mu{ka ekipa Borac Mocart sport u sezoni 2013/14. stigla je do samog vrha

Ko{arka{ke lige Srbije. Plasirali su se i u finale Kupa “Radivoja Kora}a” koje }e u februaru biti odigrano u Ni{u. Polako, ali sigurno, ostvaruju se wihove ambicije da zaigraju u Super ligi.

vi}a. “Odlikuje ga velika posve}enost ko{arci, smirenost, odanost i drugarski odnos sa igra~ima i vrhunska takti~ko - tehni~ka priprema”, navedeno je izme|u ostalog, u

Na kraju prethodne sezone Borac je bio osmi, a u Razvojnoj ligi tre}i. Kako je navedeno u saop{tewu Udru`ewa sportskih novinara, “iz utakmice u utakmicu Bor~eva hala je sve punija, ~ime se na{ grad mo`e podi~iti kao retko koji u Srbiji”. Ve} vi{e godina ekipu Borac Mocart sporta predvodi trener Ra{ko Boji}. Trenersku {kolu je najpre zapo~eo u mla|im selekcijama Borca, a kasnije otkrio velike igra~e poput Marinovi}a, Jorovi}a, Krsto-

obrazlo`ewu Udru`ewa sportskih novinara ^a~ka. Nagrada za najboqeg trenera Ra{ku Boji}u je stigla kao ro|endanski poklon. Iz sveta ko{arke su i nagra|eni dr Qubi{a Dmitrovi} i Zorica Jawi}. Dugogodi{wi lekar KK @elezni~ar i mla|ih selekcija Jugoslavije dobitnik je nagrade za `ivotno delo. Sekretaru Zorici Jawi} pripalo je priznawe za dve decenije rada u KK Borac Mocart sport. Z. J.


44

SPORT

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

DRUGA MU[KA LIGA

BORAC MOCART SPORT

PRVA POBEDA

U NASTAVKU SEZONE

drugi krug takmi~ewa u Ko{arka{koj ligi Srbije Borac Mocart sport je otvorio pobedom. Pro{log vikenda trijumfovao je u kom{ijskom derbiju protiv kraqeva~ke Sloge sa 65:69 ( 15/24, 15/17, 13/15, 22/13). Najboqi u~inak u na{oj ekipi imali su Mandi} 29, Pe{akovi} 18 i [qivan~anin 11 poena. U ekipi doma}ina istakli su se Otovi} sa postignutih 16 i Kqajevi} sa 14 bodova. Posle ove pobede, BMS je i daqe na vrhu i ima isti broj bodova (24), kao Meridijana i FMP. Sve tri ekipe ostvarile su isti skor od deset pobeda i ~etiri poraza. Narednu prvenstvenu utakmicu Ko{arka{i Borca igraju kod ku}e. U subotu, 11. januara, do~ekuju novo-

I

TABELA 7. @elezni~ar

KADETI POBEDILI NIBAK sadsku Vojvodinu. - Ni ovoga puta ne smemo da zanemarimo publiku. Imali smo veliku podr{ku na{ih sugra|ana pro{log vikenda u Kraqevu, a nadam se da }e ih i u 2014. biti sve vi{e na tribinama

Bor~eve hale. Hvala im od srca i svima upu}ujemo najlep{e ~estitke za predstoje}e praznike - ka`e u ime kluba direktor Borac Mocart sporta Marko Ivanovi}. Z. J.

U desetom kolu Kadetske lige Srbije Borac Mocart sport savladao je Nibak iz Ni{a sa 73:64 (21/15, 17/20, 17/6, 18/23). ^a~anskim kadetima ovo je druga uzastopna pobeda. Posledwe kolo prvog dela sezone igra}e 25. januara u Leskovcu. Prva utakmica kod ku}e, u nastavku sezone, kadete o~ekuje tek u februaru.

NA 33. KUPU REKTORA

borsko-Moravi~kog okruga ^a~ak je izgubio od Forme sa 3:1, Libero ^a 2 od Tare, 3:0, a Borac 2 je pobedio Lu~ane. Najboqe plasirana ekipa za sada je Borac, peto mesto, 17 bodova. ^a~ak je deveti sa devet, a Libero ^A 2 na posledwem, desetom mestu, sa negativnim skorom i utakmicom mawe. U desetom kolu ^a~ak do~ekuje Lu~ane, Borac 2 Slogu, dok Libero ^A 2 gostuje Ariqu.

^A^ANI DRUGI U GENERALNOM PLASMANU Takmi~ewe karakteristi~no samo za Univerzitet u Kragujevcu nedavno je odr`ano u organizaciji Fakulteta pedago{kih nauka iz Jagodine i Kragujeva~kog univerziteta. Uestvovalo je 600 studenata koji su se takmi~ili u 13 disciplina po kup sistemu. Ekipu ~a~anskog Fakulteta tehni~kih nauka predvodili su student prodekan Dejan Jevtovi} i predsednik Studentskog parlamenta

FTN Nemawa Pavlovi}. ^a~anima je pripalo drugo mesto u ukupnom plasmanu. Kapiten fudbalske ekipe FTN Dejan ]etenovi} progla{en je za igra~a turnira, a Dragan Jovanovi} za najstrelca. Dragan je po-

stigao sedam golova. U ukupnom plasmanu najuspe{niji je bio Ekonomski fakultet Kragujevac, a tre}e mesto je pripalo jagodinskom Fakultetu pedago{kih nauka.

PLASMAN STUDENATA FTN PRVO MESTO Mali fudbal Mu{ka odbojka Streqa{tvo (M) Ko{arka (M)

DRUGO MESTO Mu{ki rukomet @ensko streqa{tvo

REZULTATI TURNIRA „TROFEJ GU^A 2013”

SABOR DE^JEG FUDBALA vih dana u Gu~i je zavr{en 14. Me|unarodni de~ji fudbalski turnir “Trofej Gu~a 2013”. Takmi~ili su se pioniri i petli}i iz Srbije i zemaqa biv{e Jugoslavije. U konkurenciji pionira prvo mesto su osvojili NK Dravograd iz Slovenije i Sloga Sjenica, drugo OFK Kru{evac, a tre}e OFK Beograd. Najboqi igra~ je Kemal Papi}, FK Sloga, strelac Lazar Seleni}, FK Gu~a, a golman Mateu{ Viov{ek, NK Dravograd. Plakata za fer plej “Mijailo Kosti}” pripala je Borcu iz ^a~ka. Kod petli}a prvo mesto

18

Trinaesto kolo Temni} - @elezni~ar

LIBERO U GUBITNI^KOJ SERIJI

O

Ko{arka{i Mladosti izgubili su od Pirota u 12. kolu sa 94:82 (30/19, 18/23, 24/17, 22/23). I daqe su na posledwem mestu na tabeli sa 14 bodova. Naredni protivnik Mladosti je Proleter Naftagas. Utakmica }e biti odigrana u nedequ, 29. decembra, u 18 sati u hali “Mladost”. PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD Dvanaesto kolo @elezni~ar - Priboj 92:94

ODBOJKA

Odbojka{ice Libero ^A izgubile su i u 11. kolu Prve lige Srbije od Crnokose sa 3:0. Na kraju prvog dela sezone zauzimaju 11. mesto sa ~etiri boda. U narednom kolu gostuju Studentu. Sloboda S pobedila je Borac u gradskom derbiju sa 2:3. Borac je izbio na drugo mesto tabele Druge lige Zapad (19), a Sloboda je sedma (12). U desetom kolu Borac do~ekuje Gimnazijalaca, a Sloboda gostuje Ivawici. U devetom kolu Lige Zlati-

MLADOST PORA@ENA U PIROTU

je pripalo Partizanu, drugo Slogi iz Po`ege i tre}e FK Gu~a i OFK Po`ega. Najigra~ je Nikola [uti} (Partizan), strelac \or|e Jovanovi} (Sloga Po`ega), golman Aleksandar Simi} (Partizan). Plaketu “Mijailo Kosti}” dobio je OFK Po`ega. Osim glavnog turnira, odigrana su i dva Silver kupa, kvalifikacije petli}a i pionira za glavnu priredbu. Kod de~aka ro|enih 1999. pobedila je u`i~ka Sloboda, a u kategoriji 2001. godi{ta Mladost radost iz ^a~ka. Na “Trofeju” je odigrano i sedam prate}ih turni-

ra. U klasi 2006. godi{ta najdopadqiviju igru prikazali su ~a~anski Gau~os i OFK Po`ega. U klasi 2005. prvo mesto je osvojila Po`ega, dok je u zabavnim aktivnostima dominirala Gu~a. Kod 2004. godi{ta pobednik je Borac, a godinu dana mla|ih de~aka Po`ega. U klasi 2000. godi{ta prvo mesto pripalo je ekipi Mladost radost, dok je u kadetskoj ketegoriji najboqi bio Borac. Zlatna plaketa za veliki doprinos u razvoju de~jeg fudbala dodeqena je Fudbalskom savezu regiona Zapadna Srbija - Kragujevac i De~joj sportskoj

fer plej asocijaciji iz Beograda. Osim fudbala, na turniru su odr`ane likovne i edukativne radionice. Po re~ima organizatora, turnir je u potpunosti us-

peo i pretvorio se u pravi sabor de~jeg fudbala. U~estvovalo je 155 ekipa i vi{e od dve hiqade mladih fudbalera. Z. J.

DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD Jedanaesto kolo ^a~ak 94 - ^a~ak basket tim 73:84 TABELA ^a~ak basket tim 6. ^a~ak 94

17 15

Dvanaesto kolo Mionica - ^a~ak basket tim ^a~ak 94 - Vladimirci JUNIORSKA LIGA Deseto kolo Mladost - Nibak

73:61

TABELA 4. Mladost

16

Jednaesto kolo Vojvodina Srbijagas - Mladost

LIGA PETLI]A FSMO

BORAC PRVI Posle prvog dela sezone, u Ligi petli}a fudbalskog saveza Moravi~kog okruga fudbaleri Borca su prvi sa dva boda vi{e od drugoplasiranog Metalca iz Gorweg Milanovca. Bor~evi de~aci su zabele`ili 12 pobeda i samo jedan poraz. - Nijednog trenutka se ne osvr}em na tabelu, jer rezultat nije ciq u ovom uzrastu. Deca su dobra, a kada to ka`em zna~i da su ve}ina odli~ni |aci i vaspitani mladi qudi. Ako konkretno govorim o fudbalu, tehnika i kordinacija pokreta su kqu~ za daqi napredak u ovom uzrastu. Oni su u tom pogledu najvi{e napredovali - ka`e trener Bor~evih petli}a Ivan Mari}.


45

SPORT

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

INTERVJU: NENAD STANKOVI], PREDSEDNIK FUDBALSKOG SAVEZA GRADA ^A^KA

ORGANIZACIJA ZA PRIMER godini na izmaku Fudbalski savez ^a~ka nastavio je da poma`e klubove sa seoskog i gradskog podru~ja i da doprinosi omasovqewu najva`nije sporedne stvari na svetu. Naro~ita pa`wa posve}ena je deci, ali i na izgled sitnicama bez kojih je fudbal nezamisliv. Kako najavquje Nenad Stankovi}, u 2014. bi}e vi{e mladih fudbalera iz sela i gradova, a klubovi }e ravnopravno mo}i da konkuri{u svima u regionu. Na wima je da poka`u igru i rezultate.

U

U 2103. nisu zanemarene ni sudije. Organizovali ste {kole za fudbalske sudije. - Sudijska organizacija je realizovala dve {kole za fudbalske sudije. Obuka je trajala {est meseci, bilo je vi{e od 50 polaznika, a wih 35 je zavr{ilo {kolu. Aktivne sudije imale su dva puta sedmi~no treninge pod vo|stvom instruktora prve kategorije Fudbalskog saveza Srbije Petra Davidovi}a. Sve sudije marketing 032/342-276

Gradske lige dobile su kompletnu sudijsku opremu. Niste zapostavili ni trenere. - Odr`ana su dva seminara za polagawe trenerske UEFA “C” licence. Poha|alo ih je vi{e od 60 polaznika i svi su uspe{no zavr{ili obuku. Nedavno smo organizovali prijem za legendarnog Dula Savi}a i pomo}nika selektora mlade fudbalske reprezentacije Sr|ana Vasiqevi}a. Treneri i sudije su osnovali svoju organizaciju, gradski Fudbalski savez im je pomogao u pronala`ewu novih prostorija u kojima }e oni odr`avati nove obuke, predavawa i usavr{avawa. Moram da pomenem i izuzetnu anga`ovanost predsednika Trenerske organizacije Ne{ka Milovanovi}a. Koliko su turniri za najmla|e prevazi{li gradske, pa i srpske okvire? - Najboqi primer za to je tradicionalni turnir na BIP-ovom stadionu Memorijal „Jovan Gojkovi}”. Od

ove godine nosi naziv i po legendi ~a~anskog fudbala Vladimiru Tokovi}u Toku. Osim klubova iz Srbije, u maju ove godine do{li su nam i gosti iz ukrajinskog Muka~eva. Ali, ovo nije jedini de~ji turnir u ~ijoj organizaciji u~estvuje i FSG^. Pomogli smo vi{e gradskih i seoskih turnira. Jedan od posledwih primera je Prijevor. Naro~ito smo ponosni na ~iwenicu da je posle Prijevorskog turnira 20 de~aka iz ovog sela upisalo {kolu fudbala. Svi oni dobili su opremu od FSG^. U posledwem trenutku spasena je i Zimska liga, deo projekta “Deci s qubavqu”. - Pretilo joj je ga{ewe, ali je gradski Savez inicirao da ^a~ak i Gorwi Milanovac po prvi put zajedno u~estvuju u ovako velikom projektu, a odr`avawe lige pomo}i }e i na{ FSG. Deca odavde i iz Milanovca mo}i }e besplatno da koriste sportske hale u ovim gradovima. Po{to smo doprineli spasavawu Zimske lige, idejni tvorac projek-

ta “Deci s qubavqu” Aleksandar Ivkovi} imenovao je gradski Savez za doma}ina lige. Ona startuje 30. decembra i traja}e do aprila naredne godine. Koliko ste uspeli da se posvetite i ostalim klubovima Gradske lige? - U 2013. dobili smo dva nova ~lana, Lugove i Kej. Wima je Savez i finansijski pomogao. Svih 37 ~lanova na{e organizacije dobili su garniture {tucni, a klubovi Gradske lige

lopte. Igra je finalni rezultat. Zato smo se potrudili da svima omogu}imo da nemaju peripetije oko onoga {to je naizgled sitnica, ure|ewe stadiona. Po prvi put ove godine organizovali smo revijalnu utakmicu reprezentacije i prvaka GFL. Prvacima je pripala sportska oprema i po prvi put ustanovqen je trofej najboqem strelcu “Slobodan Ostoji} Ostoja” i nagrada za fer plej.

Po svim najavama kriza ne}e zaobi}i ni 2014. Kako daqe? - Planiramo da jo{ vi{e pomognemo na{e klubove. Naro~ito nam je va`no da {to vi{e de~aka i devoj~ica igra fudbal, da on zaista postane planetarna igra. Nadamo se i da }e Grad ^a~ak podr`ati vi{e projekata gradskog Fudbalskog saveza i da }emo zajedni~kim snagama popularisati fudbal. Z. J.


46

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

47


48

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

49


50

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

51


52

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

Gradsko ve}e grada ^a~ka, raspisuje: OGLAS ZA OTU\EWE GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U JAVNOJ SVOJINI I LOKACIJA PREDVI\ENA ZA IZGRADWU STAMBENO - POSLOVNOG OBJEKTA 1. Lokacija se nalazi u ulici Bulevar Vuka Karaxi}a, na KP br. 6140/1 KO ^a~ak, povr{ine 1802 m2 Navedena lokacija je obuhva}ena Odlukom o odre|ivawu delova Generalnog plana naseqa ^a~ak 2015. ("Slu`beni list Op{tine ^a~ak", broj 6/2001), koji se mogu primewivati do dono{ewa novog urbanisti~kog plana ("Slu`beni list Op{tine ^a~ak, broj 8/2003) i prema navedenoj Odluci nalazi se u zoni stanovawa oznake A2 gustine naseqenosti 200-300 st./ha. - koeficijent izgra|enosti 1.0-1.5; - procenat izgra|enosti zone 35-40% pod objektima, 1520% pod saobra}ajnicama i parking prostorima sa maks.1-1.2 parking mesta po stanu, 40-50% pod slobodnim javnim povr{inama (trgovi, pe{a~ke staze, de~ja igrali{ta, otvoreni tereni, zelenilo); - na lokaciji je predvi|en objekat spratnosti P+6 sa mogu}no{}u izgradwe podruma ili suterena, minimalna spratnost P+3 tako|e sa podrumom ili suterenom. Investitor je du`an da pribavi lokacijsku i gra|evinsku dozvolu od nadle`nog organa Uprave grada ^a~ka , a u skladu sa odredbama Zakona o planirawu i izgradwi. Po~etni iznos naknade za otu|ewe zemqi{ta iznosi 5.973.234,06 dinara. Iznos naknade za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta je 5.640,88 din/m2 neto povr{ine stambenog prostora, a za poslovni prostor je 8.361,32 din/m2 neto gra|evinske povr{ine. Kona~an obra~un naknade za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta utvrditi ugovorom u skladu sa kriterijumima i merilima propisanim Odlukom Skup{tine grada ^a~ka. II LOKACIJE PREDVI\ENE ZA IZGRADWU INDIVIDUALNIH STAMBENO - POSLOVIH OBJEKTA 1. Lokacija se nalazi u ulici broj "7" u Atenici, naseqe Obre`, na KP br.345/84, KP br.345/81 i KP br.345/67 K.O. Atenica, ukupne povr{ine 478,00m2. Katastarske parcele broj 345/84, 345/81 i 345/67 K.O. Atenica nalaze se u granicama Generalnog urbanisti~kog plana naseqa ^a~ka, a prema Odluci o odre|ivawu delova Generalnog plana naseqa ^a~ak 2015. godine (''Sl. list op{tine ^a~ak'' br.6/2001), koje se mogu primewivati do dono{ewa novog urbanisti~kog plana (''Sl.list op{tine ^a~ak'' br.8/2003). Navedena katastarska parcela nalazi se u zoni stanovawa gustine naseqenosti od 50-100 stanovnika po hektaru i mawim delom ispod 35 KV dalekovoda, planiranoj za porodi~no stanovawe. Na lokaciji je predvi|en objekat spratnosti P+Pk, gabarita 9,00h11,00m. Objekat postaviti u odnosu na gra|evinsku liniju prema saobra}ajnici koja je definisana grafi~kim prilogom. U objektu je dozvoqeno otvarawe lokala ili radionica maksimum do 30% povr{ine objekta. U objektima je dopu{teno razvijawe samo onih delatnosti koji ne proizvode buku i zaga|ewa bilo koje vrste, dakle trgovina, usluge i odre|enih proizvodnih delatnosti. Investitor je du`an da pribavi projekat preparcelacije i lokacijsku i gra|evinsku dozvolu, a u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi. Po~etni iznos naknade za otu|ewe zemqi{ta iznosi 1.130.250,17 dinara. Iznos naknade za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta je 3.864,67 din/m2 neto povr{ine stambenog prostora, a za poslovni prostor je 5.791,10 din/m2 neto gra|evinske povr{ine. Kona~an obra~un naknade za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta utvrditi ugovorom u skladu sa kriterijumima i merilima propisanim Odlukom Skup{tine grada ^a~ka. 2. Lokacija se nalazi u ulici broj "7" u Atenici, naseqe Obre`, na KP br.345/85, KP br.345/80 i KP br.345/68 K.O. Atenica, ukupne povr{ine 489,00m2. Katastarske parcele broj 345/85, 345/80 i 345/68 K.O.Atenica nalazi se u granicama Generalnog urbanisti~kog plana naseqa ^a~ka, a prema Odluci o odre|ivawu delova Generalnog plana naseqa ^a~ak 2015. godine (Sl. list op{tine ^a~ak br. 6/2001), koji se mogu

53

OGLASI

primewivati do dono{ewa novog urbanisti~kog plana (Sl.list op{tine ^a~ak br.8/2003).Navedena katastarska parcela nalazi se u zoni stanovawa gustine naseqenosti od 50-100 stanovnika po hektaru i mawim delom ispod 35 KV dalekovoda.,planiranoj za porodi~no stanovawe. Na lokaciji je predvi|en objekat spratnosti P+Pk, gabarita 9,00h11,00m. Objekat postaviti u odnosu na gra|evinsku liniju prema saobra}ajnici koja je definisana grafi~kim prilogom. U objektu je dozvoqeno otvarawe lokala ili radionica maksimum do 30% povr{ine objekta. U objektima je dopu{teno razvijawe samo onih delatnosti koji ne proizvode buku i zaga|ewa bilo koje vrste, dakle trgovina, usluge i odre|enih proizvodnih delatnosti. Investitor je du`an da pribavi projekat preparcelacije i lokacijsku i gra|evinsku dozvolu, a u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi. Po~etni iznos naknade za otu|ewe zemqi{ta iznosi 1.156.260,11 dinara. Iznos naknade za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta je 3.864,67 din/m2 neto povr{ine stambenog prostora, a za poslovni prostor je 5.791,10 din/m2 neto gra|evinske povr{ine. Kona~an obra~un naknade za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta utvrditi ugovorom u skladu sa kriterijumima i merilima propisanim Odlukom Skup{tine grada ^a~ka. 3. Lokacija se nalazi u ulici broj "7" u Atenici, naseqe Obre`, na KP br.345/86, KP br.345/79 i KP br.345/69 K.O. Atenica, ukupne povr{ine 487,00m2. Katastarske parcele broj 345/86, 345/79 i 345/69 K.O.Atenica nalazi se u granicama Generalnog urbanisti~kog plana naseqa ^a~ka, a prema Odluci o odre|ivawu delova Generalnog plana naseqa ^a~ak 2015. godine (Sl. list op{tine ^a~ak br.6/2001), koji se mogu primewivati do dono{ewa novog urbanisti~kog plana (Sl.list op{tine ^a~ak br.8/2003).Navedena katastarska parcela nalazi se u zoni stanovawa gustine naseqenosti od 50-100 stanovnika po hektaru i mawim delom ispod 35 KV dalekovoda.,planiranoj za porodi~no stanovawe. Na lokaciji je predvi|en objekat spratnosti P+Pk, gabarita 9,00h11,00m. Objekat postaviti u odnosu na gra|evinsku liniju prema saobra}ajnici koja je definisana grafi~kim prilogom. U objektu je dozvoqeno otvarawe lokala ili radionica maksimum do 30% povr{ine objekta. U objektima je dopu{teno razvijawe samo onih delatnosti koji ne proizvode buku i zaga|ewa bilo koje vrste, dakle trgovina, usluge i odre|enih proizvodnih delatnosti. Investitor je du`an da pribavi projekat preparcelacije i lokacijsku i gra|evinsku dozvolu, a u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi. Po~etni iznos naknade za otu|ewe zemqi{ta iznosi 1.151.531,03 dinara. Iznos naknade za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta je 3.864,67 din/m2 neto povr{ine stambenog prostora, a za poslovni prostor je 5.791,10 din/m2 neto gra|evinske povr{ine. Kona~an obra~un naknade za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta utvrditi ugovorom u skladu sa kriterijumima i merilima propisanim Odlukom Skup{tine grada ^a~ka. 4. Lokacija se nalazi u prigradskom nasequ Trbu{ani, Ulica br.3, na KP br.1095/6 u KO Trbu{ani, ukupne povr{ine 315 m2. Katastarska parcela broj 1095/6 K.O.Trbu{ani, obuhva}ena je Odlukom o odre|ivawu delova Generalog plana naseqa ^a~ak 2015. godine ("Sl. list op{tine ^a~ak", br.6/2001), koja se mo`e primewivati do dono{ewa novog planskog akta ("Sl. list op{tine ^a~ak" br.8/2003) i prema navedenoj odluci nalazi se u zoni stanovawa gustine naseqenosti 50 - 150 st./ha. - koeficijent izgra|enosti: 0,5 - 0,8 ; - stepen iskori{}enosti 40 %; - maksimalna spratnost P+2, odnosno tri eta`e. Dozvoqena namena objekta porodi~no stanovawe sa mogu}no{}u izgradwe poslovnih objekata koji ne ugro`avaju `ivotnu sredinu i funkciju stanovawa. Parkirawe vozila obezbediti na parceli ili u gara`i, koja ~ini sastavni deo sa osnovnim objektom. Investitor je du`an da pribavi lokacijsku i gra|evinsku dozvolu, a u skladu sa odredbama Zakona o planirawu i izgradwi. Po~etni iznos naknade za otu|ewe zemqi{ta iznosi 744.830,13 dinara. Iznos naknade za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta je 2.958,81 din/m2 neto povr{ine stambenog prostora, a za

poslovni prostor je 4.885,24 din/m2 neto gra|evinske povr{ine. Kona~an obra~un naknade za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta utvrditi ugovorom u skladu sa kriterijumima i merilima propisanim Odlukom Skup{tine grada ^a~ka. III - Izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za zakqu~ewe ugovora o otu|ewu gra|evinskog zemqi{ta u javnoj svojini izvr{i}e se prikupqawem ponuda. IV - Za u~e{}e u oglasu vr{i se i uplata garantnog iznosa u visini od 10% od po~etnog iznosa naknade za otu|ewe zemqi{ta ili bankarska garancija u visini garantnog iznosa. V - Oglas za prikupqawe ponuda objaviti u listovima ''^a~anski glas'' i ''Politika'' a otvarawe ponuda sprove{}e Komisija za gra|evinsko zemqi{te. VI - Rok za pono{ewe prijava na Oglas je 30 dana, od dana objavqivawa u listovima ''Politika'' i ''^a~anski glas''. USLOVI OGLASA Otu|ewe zemqi{ta u javnoj svojini }e se izvr{iti prikupqawem ponuda javnim oglasom, a zemqi{te se dodequje licu koje ponudi najve}i iznos naknade za zemqi{te. Prijave na oglas sa ponudom visine naknade podnose se u roku od 30 dana od dana objavqivawa oglasa u listu ''Politika'' i ''^a~anski glas''. Obrazac prijave mo`e se dobiti na pisarnici Skup{tine grada ^a~ka , {alter br. 9. Visina naknade za otu|ewe zemqi{ta u ponudi mora biti precizno odre|ena i ne mo`e biti ni`a od po~etne cene u oglasu. (Ponude koje sadr`e ''nudim 100,00 dinara po m2 vi{e od drugih ponu|a~a'' i sl. izraze smatra}e se nepotpunim i bi}e odba~ene). Uz prijavu se podnosi i dokaz o uplati garantnog iznosa za u~e{}e na oglasu, u visini od 10% od po~etnog iznosa naknade za otu|ewe zemqi{ta ili bankarska garancija u visini garantnog iznosa. Garatni iznos se upla}uje na teku}i ra~un Javnog preduze}a za urbanisti~ko i prostorno planirawe, gra|evinsko zemqi{te i puteve ''Gradac''^a~ak broj: 840-965804-09, sa naznakom "ZA OGLAS- NE OTVARATI" U~esniku kome se otu|i zemqi{te iz javne svojine, garantni iznos se zara~unava u iznos naknade za otu|ewe zemqi{ta, a u~esnicima koji nisu uspeli, garantni iznos se vra}a po zavr{etku postupka otu|ewa zemqi{ta. U~esnik kome je otu|eno zemqi{te iz javne svojine, a iz bilo kog razloga odustane od gradwe, na otu|enom zemqi{tu, garantni iznos se ne vra}a. U~esnik na oglasu, kome je otu|eno zemqi{te iz javne svojine, du`an je da u roku od 30 dana, od dana dobijawa re{ewa o otu|ewu zemqi{ta iz javne svojine, sa Javnim preduze}em za urbanisti~ko i prostorno planirawe, gra|evinsko zemqi{te i puteve ''Gradac'' ^a~ak, zakqu~i ugovor o otu|ewu zemqi{ta iz javne svojine, kojim }e se bli`e urediti uslovi otu|ewa zemqi{ta i obaveze zakupca, u pogledu privo|ewa nameni. Iznos naknade za otu|ewe zemqi{ta iz javne svojine pla}a se odjednom u celosti pri zakqu~ivawu ugovora ili u najvi{e {est mese~nih rata. U~esnik na oglasu kome je otu|eno zemqi{te u javnoj svojini, du`an je da zemqi{te privede nameni u svemu prema uslovima za ure|ewe prostora. Rok za privo|ewe nameni zemqi{ta je 5 godina, od pravosna`nosti re{ewa o otu|ewu zemqi{ta iz javne svojine. Obaveza investitora je da plati porez na prenos apsolutnih prava. Pored naknade za otu|ewe zemqi{ta, investitor pla}a i naknadu za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta saglasno Odluci o kriterijumima i merilima za utvr|ivawe naknade za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta. Prijave na oglas dostavqaju se u na adresu: Skup{tina grada ^a~ka -Gradska uprava za urbanizam, sa naznakom ''Prijava na oglas za otu|ewe gra|evinskog zemqi{ta iz javne svojine'', ulica @upana Stracimira broj 2, 32 000 ^a~ak ili direktno na pisarnicu Gradske uprave grada ^a~ka. Otvarawe ponuda izvr{i}e se 03. 02. 2014. godine u zgradi Grada ^a~ka na I spratu, soba broj 6, sa po~etkom u 11,00 ~asova, a svi u~esnici Oglasa mogu prisustvovati otvarawu ponuda. Bli`a obave{tewa o detaqima mogu se dobiti u JP ''Gradac'', telefon br.303-200 i 303-203.


54

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

OGLASI

Privrednom Dru{tvu “Spektar” d.o.o. ^a~ak potreban je Samostalni stru~ni saradnik Zadaci radnog mesta: - Vo|ewe poslova iz oblasti bezbednosti i zdravqa na radu (lice za bezbednost) drugim pravnim licima, - Izrada Akta o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini, - Obu~avawe (osposobqavawe) radnika iz oblasti bezbednosti i zdravqa na radu, - Izrada Pravilnika iz oblasti bezbednosti i zdravqa na radu, - Stru~no savetovawe i konsultacije iz oblasti bezbednosti i zdravqa na radu. Uslovi za u~e{}e na oglas su: - Visoka stu~na sprema VII stepen - Polo`en stru~ni ispit o prakti~noj osposobqenosti za obavqawe poslova bezbednosti i zdravqa na radu - Tri godine radnog iskustva na poslovima bezbednosti i zdravqa na radu - Voza~ka dozvola “B” kategorije Prednost imaju kandidati sa zvawem – diplomirani in`ewer za{tite na radu. Oglas ostaje otvoren do popune. Molbe sa li~nim podacima i dokazima o ispuwavawu uslova iz oglasa dostaviti na adresu “Spektar” d.o.o. ^a~ak, dr Dragi{e Mi{ovi}a 144/1, 32000 ^a~ak, ili na e-mail office@spektardoo.co.rs

Republika Srbija OP[TINA LU^ANI Op{tinska uprava Broj:353-11//13-04 Datum 25.12.13.g. Lu~ani

OBAVE[TEWE O PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA PROJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Obave{tava se javnost da je podnet zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta RADIO-BAZNE STANICE NA LOKACIJI CA 23 KOTRA@A investitora "TELEKOM SRBIJA" AD-DIREKCIJA ZA TEHNIKU ^A^AK Gospodar Jovanova 15. ~ija se realizacija planira na KP br.1942/1 KO Kotra`a na teritoriji op{tine Lu~ani. Uvid u podatke i dokumentaciju iz zahteva nosioca projekta, mo`e se izvr{iti u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Lu~ani, u ulici JA br. 5 u vremenu od 09 do 12 ~asova. U roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa zainteresovana javnost mo`e dostaviti mi{qewa o zahtevu za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu predmetnog projekta. Op{tinska uprava }e u roku od 10. dana od dana isteka roka iz stava 3. ovog obave{tewa doneti odluku o tome da li je za prilo`eni projekat potrebna procena uticaja na `ivotnu sredinu. OP[TINSKA UPRAVA

Republika Srbija OP[TINA LU^ANI Op{tinska uprava Broj:353-10//13-04 Datum 25.12.13.g. Lu~ani

OBAVE[TEWE O PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA PROJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Obave{tava se javnost da je podnet zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta RADIO-BAZNE STANICE NA LOKACIJI CA 22 VI^A investitora "TELEKOM SRBIJA" AD-DIREKCIJA ZA TEHNIKU ^A^AK Gospodar Jovanova 15. ~ija se realizacija planira na KP br.1253 KO Vi~a na teritoriji op{tine Lu~ani. Uvid u podatke i dokumentaciju iz zahteva nosioca projekta, mo`e se izvr{iti u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Lu~ani, u ulici JA br. 5 u vremenu od 09 do 12 ~asova. U roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa zainteresovana javnost mo`e dostaviti mi{qewa o zahtevu za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu predmetnog projekta. Op{tinska uprava }e u roku od 10. dana od dana isteka roka iz stava 3. ovog obave{tewa doneti odluku o tome da li je za prilo`eni projekat potrebna procena uticaja na `ivotnu sredinu. OP[TINSKA UPRAVA

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29.stav 1 Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl.glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA NIJE POTREBNA PROCENA UTICAJA OBJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-298/13-IV-201 kojim je utvr|eno da investitor PRIVREDNO DRU[TVO ZA TRGOVINU TRANSPORT, PROIZVODWU I USLUGE EKSPORT-IMPORT DOO, ^A^AK, nije du`an da izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu projekta benzinske stanice za snabdevawe motornih vozila gorivom, na katastarskoj parceli broj 2588/9 K.O. ^a~ak, u ulici \or|a Toma{evi}a broj 93 u ^a~ku Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh

GRADSKA UPRAVA ZA FINANSIJE GRADA ^A^KA @upana Stracimira br. 2. Objavquje OGLAS ZA PRIJEM U RADNI ODNOS NA ODRE\ENO VREME DO POVRATKA ZAPOSLENOG SA PORODIQSKOG ODSUSTVA, ODNOSNO SA RADA RADI NEGE DETETA JEDNOG IZVR[IOCA NA RADNO MESTO GLAVNI KONTISTA GLAVNE KWIGE TREZORA Uslovi: I Op{ti uslovi propisani zakonom: 1. da je dr`avqanin Republike Srbije, 2. da je punoletan, 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, 4. da nije osu|ivan za krivi~no delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est meseci ili za ka`wivo delo koje ga ~ine nepodobnim za obavqawe poslova u dr`avnom organu. II Posebni uslovi propisani Pravilnikom o unutra{wem ure|ewu i sistematizaciji radnih mesta Gradske uprave za finansije grada ^a~ka. 1. visoko obrazovawe iz nau~ne oblasti ekonomske nauke na studijama drugog stepena /diplomske akademske studije-master, specijalisti~ke akademske studije, specijalisti~ke strukovne studije/, odnosno zavr{en ekonomski fakultet u trajawu od najmawe 4 godine, 2. polo`en ispit za rad u organima dr`avne uprave, 3. najmawe 5 godina radnog iskustva u struci, Dokazi koji se prila`u uz prijavu na oglas - uverewe o dr`avqanstvu Republike Srbije, - izvod iz mati~ne kwige ro|enih, - uverewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti, - uverewe nadle`ne policijske uprave po mestu ro|ewa ili prebivali{tu da lice nije osu|ivano za krivi~no delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est meseci ili za ka`wivo delo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u dr`avnom organu, - diploma, odnosno uverewe o ste~enom visokom obrazovawu iz nau~ne oblasti ekonomske nauke na studijama drugog stepena /diplomske akademske studije-master, specijalisti~ke akademske studije, specijalisti~ke strukovne studije/, odnosno zavr{en ekonomski fakultet u trajawu od najmawe 4 godine, - uverewe o polo`enom ispitu za rad u organima dr`avne uprave, - dokaz o radnom iskustvu u struci. Napomena: Probni rad je obavezan za sve one koji prvi put zasnivaju radni odnos u Upravi za finansije. Probni rad traje tri meseca. Lica koja nemaju polo`en ispit za rad u dr`avnim organima mogu se primiti u radni odnos u Upravu pod uslovom da u toku probnog rada polo`e stru~ni ispit. Svi dokazi prila`u se u orginalu ili overenoj fotokopiji. Rok za podno{ewe prijava sa dokazima o ispuwavawu uslova je 8 dana od dana objavqivawa oglasa u listu ''^a~anski glas'' i na oglasnoj tabli Nacionalne slu`be za zapo{qavawe - Filijala ^a~ak. Prijavu i dokaze o ispuwenosti uslova oglasa dostaviti na~elniku Gradske uprave za finansije grada ^a~ka, Ulica @upana Stracimira br. 2, ^a~ak. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. GRADSKA UPRAVA ZA FINANSIJE GRADA ^A^KA


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

55


56

MARKETING

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

Sa neizmernim bolom i tugom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{a draga

57

OGLASI/^ITUQE

26. decembra 2013. godine, navr{ile su se TRI GODINE od smrti na{e drage

MILORAD MI]A NIKOLI] 27. 12. 1978 - 27. 12. 2013. Pro|e 35 godina od kako nisi sa nama. ^uvamo te u na{im srcima ve~no jer si to zaslu`io sa tvojom dobrotom i veselim tvojim dosetkama. TVOJI NAJMILIJI

QUBICA GRUJOVI] 1958 - 2013 iz ^a~ka preminula dana 15. 12. 2013. godine. Sahrana je obavqena 17. 12. 2013. godine na Vidovskom grobqu pored Crkve Lazarice .

16724

Pro{lo je 40 dana od smrti na{eg

Uspomene na wen vedar lik sa ponosom i qubavqu ~uva}emo od zaborava u svojim srcima. Zahvaqujemo se rodbini, kom{ijama i prijateqima na izrazima sau~e{}a. O@ALO[]ENI: majka MILENA, o~uh MILUTIN, suprug MILUTIN, sin MARKO, }erka MARIJANA, snaja SLAVICA, unuka NA\A, sestra SNE@ANA, brat ZORAN i ostala mnogobrojna rodbina

DRAGOSLAVE - DRAGE MITROVI] iz Qubi}a

Svetlim i izuzetnim tragom koji je ostao iza we, na{a Draga se upisala u ve~nu kwigu Nezaborava. Se}a}emo se uvek s ponosom i po{tovawem.

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

WENI NAJMILIJI - PORODICE: MITROVI], MILIVOJEVI], SPASOJEVI] i PIJANOVI] 16733

PREDRAGA MOSOVI]A RO\E iz Qubi}a Uspomenu na wega ~uvaju porodica Radulovi} i prijateqi iz UTR "Kod Vrapca"


58

^ITUQE

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

Drugog januara 2014. godine navr{ava se [EST MESECI od prerane smrti mog dragog supruga

Drugog januara 2014. godine navr{ava se [EST MESECI neizmerne tuge i bola

MILOJKO MI[ULA PETROVI]

MILOJKA MI[ULE PETROVI]A

Jo{ uvek ~ekamo da nam se vrati{. Beskrajno nam nedostaje{ Tvoja porodica: Supruga SMIQA, sin SA[A, }erka VAWA, zet NENAD, snaja MILENA, unuci ALEKSA, MILICA, MARTA i DIMITRIJE.

Dok sam `iva ne}u te pre`aliti. Supruga SMIQA

Drugog januara 2014. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti onih koji su bili uzdanica na{e televizije

Drugog januara 2014. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti

MILOJKA MI[ULE PETROVI]A MILOJKO MI[ULA PETROVI] Tog kobnog julskog dana, oti{ao si na put bez povratka. MI[EC sa porodicom

Dana 6. januara 2014. navr{ava se GODINA DANA od smrti na{e drage majke

MILENE ILI] iz Trbu{ana 7. 2. 1935 - 6. 1. 2013.

DRAGOSLAV JEVREMOVI] kamerman

vlasnika i direktora Ne dozvolimo da patina padne na wihova imena Kolektiv TV Galaksija 32, ^a~ak

SE]AWE 1. 1. 2014. navr{ava se {est meseci od kada nije sa nama na{ otac

MILOMIR MI[O REMOVI]

9-tog januara 2014. godine, navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog brata

VIDOJA NIKOLI]A

Uvek }e{ biti sa nama sa~uvana od zaborava. ]erke: RAZA i CECA sa porodicama.

1. januar 1994 - 1. januar 2014.

ROSA SAVI] iz Mili}evaca

Tvoj ~asni `ivot nesebi~nih dobrota i veliko srce osta}e nam u trajnom se}awu. TVOJI NAJMILIJI 16739

Dana 8. 1. 2014. navr{ava se 13 godina od smrti na{eg dragog i voqenog supruga, oca i dede

Vreme koje je pro{lo nije izbrisalo se}awe na tebe. K}erke LELA i RADA

SE]AWE na dragog dedu

SE]AWE 28. 12. 2003 - 28. 12. 2013.

MILOMIRA MI[A REMOVI]A

MILKA RADOJEVI]

Uvek }emo te nositi u na{im srcima. TVOJI: unuci MAKI, VEKI, JOCA i IVA SE]AWE 28. 12. 1988 - 28. 12. 2013.

@IVORAD @IKO AVRAMOVI]

DRAGANA KRSMANOVI]A Vreme prolazi, ali ti }e{ ve~no `iveti u na{im srcima. Tvoja supruga, deca, snaje i unu~ad. upl.

Uspomenu na wega s' ponosom i qubavqu ~uvaju sestre DRAGA i VINKA sa porodicama.

^ETVRT VEKA JE PRO[LO. NISMO TE ZABORAVILI. Supruga JELENA, sinovi SLOBODAN i BRATISLAV sa porodicama.

Deset godina je pro{lo od smrti na{e drage Milke. Sa ponosom je pomiwemo i u srcu nosimo. WENI NAJMILIJI

DRAGICA KLISARI] 28. 12. 2011 - 28. 12. 2013. Tu`ne su DVE GODINE kako si nas napustila, tako tiho kako si i `ivela. Iznenada si oti{la kao izuzetna `ena, voqena i obo`avana. Tugova}emo za tobom i ~uvati uspomenu kako si i bila izuzetna. TVOJI NAJMILIJI


59

^ITUQE

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

TU@NO SE]AWE 29. 12. 2005. - 29. 12. 2013.

1. 1. 1999. - 1. 1. 2014.

DARKO JELU[I]

VLADE BRKOVI]

S qubavqu i ponosom ~uvamo svaki trenutak proveden s tobom. Uvek si i bi}e{ zauvek u na{im srcima.

Voqen i nezaboravqen, i posle osam godina, od tvog nesre}nog stradawa. Uz ve~nu qubav, po{tovawe i tu`no se}awe, ostaje{ dragi na{ Vlade ve~no u na{im srcima.

Tvoji: tata, mama i brat.

Dana 20. 12. 2013. prestalo je da kuca plemenito srce na{e drage

MIQANE ]OSOVI] 1939 - 2013

TVOJI NAJMILIJI

SE]AWE 30. 12. 2009 - 30. 12. 2013.

9. 7. 2013 - 9. 1. 2014.

MILETI] MILIJAN MIKI

VELIMIR VEQO PANTOVI]

Majko hvala ti za sve! Lepe uspomene na wen vedar lik sa ponosom i qubavqu ~uva}e od zaborava u svojim srcima. ]erka ZORICA, zet JOVAN, unuci MARIJA i BOJAN, praunuci AN\ELA i MI]KO. SE]AWE na na{e drage roditeqe

DRAGIWA DRAGA 27.12.2003 - 27.12.2013.

Bio si po{tovan, uva`avan, voqen... bio si jak, ali ne ja~i od smrti. Uvek }emo te voleti. S qubavqu i zahvalno{}u, wegovi: RADE, BIQA i CANA 8. januara navr{ava se 40 najtu`nijih dana od kada se preselio u carstvo nebesko na{ an|eo

JA]IM 1.4.2004 - 1.4.2014.

VERA, ALEKSANDRA i BOJANA sa porodicama SE]AWE 24.12.2005 - 24.12.2013. g.

13.6.1991 - 24.12.2013. g.

DOBRILA

MIODRAG

NIKOLA MARI] iz ^a~ka

\UROVI] iz Gu~e Voqeni i po{tovani majko i o~e, hvala Vam za nesebi~nu qubav, podr{ku i sve trenutke do`ivqene zajedno. Bili ste i ostali temeqi na{e porodi~ne ku}e. Sa ponosom Vas nosimo i ~uvamo u na{im srcima. U ti{ini ve~nog mira neka Vas prati na{a qubav ja~a od vremena i zaborava. S qubavqu VA[I NAJMILIJI

Du{o, bio si jedinstven, jedan jedini i neponovqiv. Mnogo smo te voleli i zato }e{ ostati zauvek voqen i nikad pre`aqen. TVOJI: NENA, JELENA, VLADE i PERO

KARAJI] Mnogo, mnogo nam nedostajete. K}erke: MILENA i SNE@ANA

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


60

^ITUQE

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

8. JANUAR 2007 - 8. JANUAR 2014. NAVR[AVA SE SEDAM GODINA OD SMRTI NA[EG DEDE

MIQKA ^AKAREVI]A TVOJU DOBROTU I PLEMENITOST NIKADA NE]EMO ZABORAVITI. @IVE]E[ VE^NO U NA[IM SRCIMA. TVOJI UNUCI: SLOBODAN, VLADIMIR, BRATISLAV i PREDRAG


61

^ITUQE

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

31. 12. 2012. - 31. 12. 2013.

SE]AWE 27. 12. 2001 - 27. 12. 2013.

Dana 30. decembra 2013. godine navr{ava se GODINU DANA od kako nije sa nama na{ dragi

RADOJKO MILO[EVI]

SLAVKO PETROVI]

iz Parmenca Zauvek }e{ ostati u na{im mislima, se}awima i pri~ama. Wegovi najmiliji: supruga BELA, sinovi NE[O i MLA\O sa porodicama. Dana 31. 12. 2013. navr{ava se dvadeset godina od kako je umrla moja voqena majka

Ostala je qubav koju smrt na prekida i tuga koju vreme ne le~i. TVOJA PORODICA: supruga MACA, k}erka RADA i sin MILAN sa porodicama. upl.

Dana 26. 12. 2013. navr{ilo se 16 GODINA kako je umro na{

BATO DRAGIWA DRAGA TRIPKOVI]

JELA LAZOVI] Kada pitam za tebe svi u ku}i zaneme, vaqda }e mi re}i istinu kada za to do|e vreme. Oti{la si rano na nebo i to nije mala stvar, zato ti tamo {aqem pregr{t poqubaca na dar.

Plemenite du{e ve~no `ive, nijedno vreme ne mo`e da izbri{e bol i se}awe na tebe. Kormilar na{eg porodi~nog broda raspao se tra`e}i mir koji }e ga mo`da na}i.

S qubavqu i ponosom te se se}amo. Sin Qubi{a sa porodicom

Tvoja BUCKA sa decom.

16753

upl.

Dana 5. januara 2014. navr{avaju se DVE GODINE od prerane smrti na{e drage k}erke i sestre

26. 12. 2010.- 26. 12. 2013.

Svakoga dana u mislima ja ka tebi hrlim, da mi je bar jo{ jednom da te vidim i zagrlim.

DRAGAN ANASTASOV BUGIJA

Suvi{na je sada re~ svaka, puno mi nedostaje moja baka!

Dve godine nisi sa nama, ali si u na{im mislima. Puno nam nedostaje{.

Tvoj TEODOR 16745

Navr{ava se GODINA DANA od smrti na{e drage

KOVIQKE KORAKSI]

MILKE NOVI^I]

Nikada ne}emo prona}i dovoqno dobre re~i da ti iska`emo svu qubav i zahvalnost ba{ onako kako zaslu`uje{. Volimo te i u srcu nosimo. TVOJI NAJMILIJI

TVOJI: majka ZORA, sestra LENA i sestri} NEMAWA 16748

upl.

1. januara 2014. navr{ava se [EST GODINA od smrti na{eg dragog

ro|. Krxi} 10.1.1930 - 5.1.2013. Prijateqi i ro|aci }e te pamtiti po dobroti i plemenitosti. Tvojoj deci i suprugu ostale su velika tuga i praznina. Nema vi{e qubavi, ne`nosti i podr{ke koje si nam pru`ala svakodnevno. @ive}e{ zauvek u na{im srcima. TVOJA PORODICA 16744

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Dana 5. januara 2014. navr{avaju se DVE GODINE od smrti na{e voqene supruge i majke

RADA STOJKOVI]A iz Zabla}a Pro{lo je {est godina, pro}i}e jo{ mnogo, se}awe na tebe nikad ne}e. Mnogima je Nova godina najveseliji dan, a nama najtu`niji jer si nas napustio zauvek. Ka`u da vreme le~i sve, a istina je da te samo nau~i da `ivi{ s tim bolom. Ti postoji{ u svakoj na{oj suzi koja padne, u svakom trenu kad ti ime izgovorimo. Po~ivaj u miru i neka te an|eli ~uvaju a zauvek u srcima najmilijih: supruge MILOMIRKE, }erki ZORICE i VESNE, zeta MLADENA, unuke NATA[E, unuka NEBOJ[E i snaje KSENIJE.

MILKE NOVI^I]

Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wu ~uvaju weni najmiliji: suprug VLADAN i sin IVAN

16749

Dana 26. decembra 2013. navr{ilo se DVE GODINE od smrti

SE]AWE 30. 12. 2002 - 30. 12. 2013.

GORAN SPASOJEVI]

16747

RADULKA JEREMI]

28. 12. 1995 - 28. 12. 2013.

DEJANA JOKSI]A

ro|ena Vujovi}

Ni vreme, ni godine ne mogu promeniti bol za tobom. Tvoje mama BOSA i sestra GORDANA

Sa ponosom ~uvamo uspomenu na Tebe. Suprug DRAGAN, sin MIROSLAV i k}erka QUBINA sa porodicama.

a wegovom ocu DRAGOQUBU navr{ava se 20 dana od iznenadne smrti. S qubavqu porodica JOKSI]

upl.

16746

16743


62

^ITUQE

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

^ETRDESETODNEVNI POMEN na{oj dragoj majci, baki i svekrvi

28. decembra 2013. navr{ava se DESET GODINA otkako nije sa nama na{ sin, brat i ujak

ZORAN KAPLANOVI] iz Kowevi}a ro|en 1966. godine Deset godina nisi sa nama, ali si u na{im mislima i srcima. Puno nam nedostaje{. Svojom plemenitom du{om zaslu`io si ve~nu qubav i se}awe. TVOJI NAJMILIJI: otac RISTO, majka MILICA, sestra OLGICA, sestri~ine JELENA i MARIJA i zet BOBAN

DOBRILI GOJI STANOJEVI]

JEVREM \OKI]

1938 - 2013.

Tata, Jedino je bolest bila ja~a od tebe. Hvala ti {to si postojao. Tvoja VESNA sa SAVOM i RADOM 16735

16734

@ivimo u ti{ini i bolu. Prazno je i hladno bez tebe draga na{a majko, svima nam nedostaje{. Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u ~etvrtak, 2. januara 2014. godine u 13 ~asova na Gradskom grobqu u ^a~ku obele`iti tu`nih 40 dana od kako nisi sa nama. Tuguju: sinovi Aleksandar i Nenad, snaje Vesna i Zorica, unuke Ana, Milena i Kristina

Seti se, Gospode, usnulih slugu i slu{kiwe Tvoje

25 GODINA nije sa nama na{ voqeni

VERA VU^I]EVI]

MILAN ROQEVI]

30. 12. 2001 - 30. 12. 2013.

30. 12. 1988 - 30. 12. 2013.

MILANA

BOSIQKE

ZORANA

2000-2013.

2009-2013.

2010-2013.

JOVA[EVI] Nikada te ne}e zaboraviti tvoji najmiliji: \OR\E, KATARINA i QIQANA

koji usnu{e u pravoslavnoj veri, u nadi vaskrsewa u `ivot ve~ni. Upokoj ih, Bo`e na{, tamo gde sija svetlost lica Tvoga. Tebi slava sada i svagda. Amin! ]erke i sestre ZORA i RU@A sa porodicama

Vreme ne ubla`ava tugu i bol za tobom. Sve vi{e nam nedostaje{. S' ponosom i qubavqu nosimo te u na{im srcima. Tvoja majka MILICA i brat RAJKO

16736

16738

16725

Nedostaje{ nam mnogo.

2. januara 2014. godine bi}e 66 ro|endan mom sinu

30. 12. 2013. navr{ava se DEVET GODINA od kako nije sa nama na{a voqena

[ELOVI]I

RADMILA RADA TODOROVI]

DRAGOQUBU ZLATI]U

Dragi sine, oprosti mi vi{e nemam snage da se nosim sa bolom u du{i. Voqeni nikad ne umiru dok ima ko da ih voli.

RADE

GORAN

[ele moj

sine moj

Tvoju beskrajnu qubav, plemenitost i dobrotu ~uvamo od zaborava.

Tvoja majka DANICA

Du{a me boli, srce kuca, kuca}e dok sam `iva za Vas. Tu`na do groba Va{a MIRKA

16744

16730

STANISLAV NIKOLI]

26. 12. 2013. navr{ila se GODINA DANA od kada nije sa nama

UVEK SI U NA[IM MISLIMA. RADE i DAJANA 16737

16742

VOJKO RADULOVI] iz Rakove 6. 1. 2004 - 6. 1. 2014.

DRAGOVAN DAMQANOVI] ANO^KA

31. 12. 2009 - 31. 12. 2013.

TVOJI NAJMILIJI: brat STOJAN, snaja NACA i bratanac NENAD sa porodicom.

Nezaboravqen od nas `ive}e{ ve~no. Mirno po~ivaj Ane. TVOJI: supruga RADOVINKA, sin \OR\E, unuk LUKA, snaha DANIJELA

Deset godina je pro{lo kako nisi sa nama. Uspomenu na tebe ~uva tvoja porodica. Supruga DA[INKA i sin PREVISLAV sa porodicom. 16742

ZORAN VUJINOVI]

ZORAN VUJINOVI]

iz Mr{inaca 28. 12. 1991 - 28. 12. 2013.

VOJKO RADULOVI]

iz Mr{inaca 28. 12. 1991 - 28. 12. 2013.

iz Rakove 6. 1. 2004 - 6. 1. 2014.

^esto se pitamo da li je ba{ tako. Ne, nije moralo. Oti{ao si Ti a ubrzo posle tebe i mama. Mnogo nam nedostaje{. Sestre NADA i VERA sa porodicama.

Ka`u da vreme le~i sve, da }e posle mnogo godina na{ bol biti mawi. Ali, nije tako. @eleo si porodicu, dom...Za{to? Otac MILAN i brat DRAGAN sa porodicom.

16741

16740

Vreme koje je pro{lo nije umawilo bol i se}awe na tebe. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. TVOJA k}erka MILKA sa porodicom

NAREDNI BROJ ^A^ANSKOG GLASA IZLAZI U PETAK 10. JANUARA 2014.


63

^ITUQE

PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE

SE]AWE 29. 12. 1989 - 29. 12. 2013.

SE]AWE 31. 12. 2006 - 31. 12. 2013. Dana 31. 12. 2013. navr{ava se SEDAM GODINA od kako nije sa nama na{ dragi

ZORAN TANASKOVI] TANE Dvadeset ~etiri godine pro|e, kao da je ju~e bilo. Vreme ne ubla`ava bol za tobom. Sa ponosom i tugom ~uvamo te u na{im srcima.

MANOJLO MANE TATALOVI]

28. 12. 2013. navr{ava se DESET GODINA kako nije sa nama na{a majka

GINA NIKI]

TVOJI NAJMILIJI: majka MILENA, otac DRAGAN, supruga SLAVICA, sin DRAGAN, }erka MIMA sa porodicom i brat QUBO sa porodicom.

Dragi Mane, prolaze dani, meseci, godine, a ni jedan bez se}awa na Tebe. Traja}e{ u na{im srcima i mislima dok i mi `ivimo i postojimo. TVOJI NAJMILIJI: supruga VERA, deca QIQANA i MILAN sa porodicama.

Sa ponosom i neizmernom qubavqu ~uvamo te u na{im srcima.

16716

16732

16713

Dana 2. januara 2014. navr{avaju se DVE GODINE od smrti na{eg dragog

Bol nije u re~ima nego u srcu gde }e{ ostati zauvek voqen i nikad zaboravqen.

Dana 31. 12. 2013. navr{ava se GODINA DANA otkako nije sa nama voqeni otac i suprug

1. januar 2004 - 1. januar 2014.

TOMISLAV TOMO \UR\EVI]

DU[ANA MARTINOVI]A

QUBICA, DRAGICA i CICA

NOVICA NOVI^I]

Navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog Toma.

Tvoja sestra LELA

Uspomenu na wega ~uvaju wegovi najmiliji: supruga sa decom.

S' ponosom pamtimo wegovu dobrotu, snagu i plemenitost. Supruga CANA i k}erka ANA

16714

16731

16712

Pre ~etrdeset godina oti{ao je na{ tata

a pre {est godina oti{la je i na{a mama

RADA BO[KOVI]

SRETEN BO[KOVI]

Oti{li, a ostali zauvek, s nama, u nama. Sve te godine greje nas i ~uva wihova qubav. A sad nam je jo{ potrebnija. Ka}a i Mile sa decom upl.

SE]AWE NA NA[E DRAGE

DRAGOQUB - GARI 1994 - 2014

MILESA 1997 - 2014

MIODRAG 1996 - 2014

RAJKOVI] S' QUBAVQU I TUGOM ^UVAMO USPOMENU NA WIH. PORODICA RAJKOVI] IZ KOWEVI]A 16750

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


PETAK 27. DECEMBAR 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.