25. april 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

BROJ 16

^A^AK, 25. APRIL 2014. GODINE

CENA 30 DIN.

Gorwi Milanovac sve~ano proslavio Dan op{tine i 199. godi{wicu Takovskog ustanka

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

PRIORITETI RAZVOJ PRIVREDE I NOVA RADNA MESTA

Antonina Petkovi} Gimnazijalka koja je osvojila modnu scenu sveta

strana 26.

Zbog nepovoqne hidrolo{ke situacije, stanovni{tvo upozoreno na opasnost od eventualnih poplava

PA@WA

!

strana 3.

WEN DOM OSTAO I O I B E J U ^A^KU

OBILNIJE PADAVINE DO KRAJA MESECA! Nevreme u Ivawici ima karakteristike elementarne nepogode

strana 13.

Slede}i broj „^a~anskog glasa” }e iza}i u petak 9. maja. Dok kulture, 5. maj, 20 ~asova, koncert sa gostima iznena|ewa

„^A^ANSKA OLUJA”

ALEKSANDRA BRKOVI] I BEND „URAGAN”

NAJVE]E [TETE NA VO]NIM ZASADIMA strana 30.

Lu~ani

ZA PRVE MERE SANACIJE POSLEDICA POPLAVE NEOPHODNO 43 MILIONA DINARA strana 29.

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com


2

MARKETING

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE


3

GRAD

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

ZBOG NEPOVOQNE HIDROLO[KE SITUACIJE, STANOVNI[TVO UPOZORENO NA OPASNOST OD EVENTUALNIH POPLAVA maju}i u vidu najave meteorologa da do 28. aprila {irem podru~ju Srbije prete obilnije padavine, koje mogu dovesti do izlivawa lokalnih vodotoka, nadle`ni iz slu`be za bezbednost i odbranu gra|ana i imovine pri Gradskoj upravi za op{te i zajedni~ke poslove i JP “Gradac” uputili su obave{tewe javnosti i apel stanovni{tvu da blagovremeno preduzmu sve neophodne mere, da bi svoja doma}instva i imawa za{titili od eventualnih poplava i predupredili te`e posledice i {tete od vremenskih nepogoda. Tim povodom i, kako su rekli, na osnovu ovla{}ewa gradona~elnika Vojislava Ili}a, Neboj{a Jovanovi} i Neboj{a Jelu{i}, generalni i tehni~ki direktor “Gradca” i Bratislav Ze~evi} iz nadle`ne Gradske uprave, odr`ali su prekju~e KZN i putem medija informisali gra|ane o naredbi Vlade Srbije i rukovodioca odbrane od poplava iz Vodoprivrednog preduze}a “Morava”. Rukovodstvima mesnih zajednica upu}en je apel da na svojim teritorijama, posebno u blizini vodotoka (kanala, potoka i reka) poja~ano prate intenzitet proticawa povr{inskih voda, kako bi blagovremeno mogli da obave{tavaju nadle`ne slu`be i preduze}a o eventualnim problemima, izlivawu vode iz korita i opasnostima od plavqewa. I svi `iteqi na gradskom i seoskom podru~ju, posebno oni koji su prethodnih godina bili na “udaru” velikih padavina, obave{teni su da se o~ekuje nepovoqna hidrolo{ka situacija, da bi pro~istili vodotoke u blizini svojih ku}a i wiva, pripremili i napunili vre}e peskom i preduzeli druge preventivne mere. Po Jelu{i}evim re~ima, i sa nadle`nima iz javno komunalnih

I

OBILNIJE PADAVINE DO KRAJA MESECA

preduze}a dogovoreno je da budu pripravna 24 sata i organizuju mobilne ekipe i sredstva, u ciqu anga`ovawa na spre~avawu te`ih posledica potencijalnih poplava i sanaciji {tete. Ova zadu`ewa dobili su prioritetno lokalna JKP “Komunalac”, ”Vodovod”, “Gradsko zelenilo” i mr~ajeva~ki “Moravac”. I ostale firme koje poseduju sredstva i opremu - pumpe ve}eg kapaciteta, gra|evinsku mehanizaciju i vozila treba da ih, sa raspolo`ivim qudstvom, anga`uju na spre~avawu poplava, ili, pak, sanirawu posledica, rekao je Jelu{i} i apelovao na gra|ane da sve probleme, koje mogu izazvati eventualno obilnije padavine,

predvi|ene do 28. aprila, prijave nadle`nima, putem telefona 064 - 8148039 i telefona Operativnog centra Sektora za vanredne situacije 032 -1985. - U nadle`nosti lokalne samouprave su vodotoci drugog reda, odnosno svi, osim Zapadne Morave, Kamenice i ^emernice. Re~ je o pritokama ovih reka na gradskom i seoskom podru~ju, Lozni~koj, Ateni~koj reci, Lupwa~i, kanalima, potocima. U zavisnosti od toga gde se padavine budu “eksponirale” kao najja~e, mogu se dogoditi problemi. Opasnost, dakle preti, zbog ~ega i upozoravamo, posebno me{tane koji su tokom prethodnih godina imali problema, da preduzmu

preventivne mere, da bi se za{titili od eventualnih poplava i posledica - apelovao je Jelu{i}. Gra|ani bi narednih dana trebalo da obrate pa`wu i na stawe kanala i re~ica, ~ija su korita zatrpana sme}em, savet je Bratislava Ze~evi}a, koji je rekao da je lokalna samouprava blagovremeno preduzela sve preventivne mere i da su nadle`na preduze}a na najkriti~nijnim lokacijama ve} deponovala ve}i broj vre}a napuwenih peskom. Po{to i Vatrogasnoj brigadi i Sektoru za varedne situacije nedostaje qudstvo, koje bi bilo anga`ovano u odbrani od poplava, nadle`ni iz lokalne samouprave

su zapo~eli formirawe jedinica civilne za{tite op{te namene. Javno preduze}e “Gradac” je “veliki broj radnih sati potro{ilo na ~i{}ewu kanala i korita sekundarnih vodotoka i na poku{ajima da edukuje stanovni{tvo” , da bi koliko - toliko iskorenilo ru`ne navike i pona{alo se urbano u urbanoj sredini, podsetio je direktor “Gradca” Neboj{a Jovanovi}: “Mnogi gra|ani koriste javne povr{ine, kanale i re~ice kao smetli{ta, {to je pora`avaju}e. Odgovornost svih nas je da {titimo svoje okru`ewe i odgovorno se odnosimo prema wemu.” M. N.

GRADSKO VE]E SE OGLASILO NENADLE@NIM U POSTUPKU PRODAJE „@ITOPROMETA”

DA LI JE POLITIKA „U[LA” U PRIVREDU? adzorni odbor JP “Gradac” zatra`io je da se Gradsko ve}e izjasni, da li ovo preduze}e, kao jedan od tri poverioca, treba da prihvati ponudu Mlinsko pekarske industrije “Pobeda” iz Aran|elovca za kupovinu “@itoprometa” u ste~aju. Posle du`e rasprave na posledwoj sednici gradske Vlade, u kojoj su dominirale sumwe da je “politika ume{ala prste u privredu”, i da “Gradac” `eli “da podeli odgovornost”, zakqu~eno je da GV nije ovla{}eno da daje, ili ne daje saglasnost javnim preduze}ima i ustanovama da prodaju deo imovine ste~ajnog du`nika. - Na pet javnih oglasa o prodaji “@itoprometa” niko od potencijalnih kupaca se nije javio i posledwi put, metodom javnog prikupqawa pisanih ponuda,

N

aran|elova~ka “Pobeda” je ponudila cenu od 50 miliona dinara, koja je ni`a od 50 odsto od procewene vrednosti imovine. S obzirom na to da je ponu|ena cena ni`a od polovine od procewene vrednosti, o ponudi se mora izjasniti odbor poverilaca, odnosno dati saglasnost da se na ovaj na~in zavr{i prodaja ste~ajnog du`nika. Od pet ~lanova odbora poverilaca, dva su u ste~aju i ne}e se izja{wavati, a preostala tri su Agencija za osigurawe i finansirawe izvoza, Dunav osigurawe i ovda{wi “Gradac”. Da bi prodaja bila realizovana po ovoj ceni, neophodno je da se sva tri poverioca izjasne da prihvataju ponudu objasnila je gradski javni pravobranilac Katarina Novakovi}. Ona je podsetila da je odgova-

raju}im planskim aktom predvi|ena gradwa Ulice 10 na delu nepokretnosti, koje je vlasni{tvo “@itoprometa”, za{ta je neophodno izuzeti nepunih 27 ari gra|evinskog zemqi{ta i magacin povr{ine oko 300 kvadrata. Imaju}i u vidu tr`i{nu vrednost zemqi{ta, i nalaz ve{taka, “Gradac” je uradio preliminarnu procenu vrednosti i do{ao do cifre od 71 milion dinara. Nadzorni odbor je, me|utim, “doveo u vezu” ste~ajni postupak i izvla{}ewe nepokretnosti neophodnih za gradwu Ulice 10, nagla{ava Novakovi}ka i citira zakqu~ak NO JP “Gradac”: - “Gradac” }e otkupiti dug ste~ajnog du`nika u iznosu od 9,6 miliona dinara, prema ste~ajnom peveriocu, ukoliko se eventualno prihvatawe ponude ozna~enog ponu|a~a uslovi time

da se vrednost zemqi{ta i objekta plati u iznosu od 8,18 odsto od utvr|ene vrednosti, na dan procene. Gradski javni pravobranilac je naglasila da ne postoji zakonska mogu}nost da se budu}i kupac uslovi da plati zemqi{te i magacin, neophodne za gradwu “desetke”, jer se ni dva postupka ne mogu dovoditi u vezu, niti jedan uslovqavati drugim: “Po zakonu o eksproprijaciji, predvi|eno je da se izvla{}ene nepokretnosti pla}aju po tr`i{noj vrednosti na dan izvla{}ewa, zbog ~ega se budu}i kupac ne mo`e uslovqavati da prihvati bilo koju cenu, koja je ni`a od tr`i{ne, da bi, eventualno u zamenu za to, bila prihva}ena ponuda o kupovini preduze}a.” Javno preduze}e “Gradac” potra`uje dva odsto od ukupnih du-

gova “@itoprometa”, objasnio je Ostoja Mijailovi}, ~lan GV, resorno zadu`en za privredu, upozoriv{i da GV nije nadle`no, niti da ima pravo da od nekoga tra`i da se odrekne svojih prava i potra`ivawa. Naglasio je i da, kada je zemqi{te u pitawu, potencijalni kupac kupuje pravo kori{}ewa, a ne vlasni{tvo i insistirao da aktuelna vlast ne dozvoli da se “politika ume{a u privredu”, ve} da se ovaj postupak okon~a na zakonit na~in i obezbede radna mesta za pedesetak sugra|ana. Podsetio je i da je za programe zapo{qavawa ove godine izdvojeno 35 miliona dinara, a da u konkretnom slu~aju postoje {anse da bude otvoreno oko 50 radnih mesta koja bi “ko{tala” Grad, odnosno wegovo JP, tri miliona dinara. M. N.


4

POLITIKA

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

NA DVODNEVNOM ZASEDAWU ODBORNICI SG USVOJILI IZVE[TAJE O POSLOVAWU NEKOLIKO JP I USTANOVA prvom delu posledweg skup{tinskog zasedawa, odr`anog pro{le srede, odbornici su dosta vremena “potro{ili” raspravqaju}i o predlo`enom dnevnom redu, odnosno o predlozima wegovih dopuna i izmena. Tako je Bo{ko Obradovi}, {ef odborni~ke grupe “Dveri” predlo`io da jedna sednica lokalnog parlamenta bude posve}ena raspravi, kako je rekao, o pq~ka{kim privatizacijama u ^a~ku, zahtevaju}i da gradsko rukovodstvo predlo`i program revitalizacije kolektiva uni{tenih u tom procesu promene vlasni{tva. Po{to je izrazio uverewe da }e taj predlog prihvatiti i ostale odborni~ke grupe, predsednik SG Veqko Negovanovi} je predlo`io Obradovi}u da obrazlo`en predlog dostavi “koordinaciji”, odnosno gradskom rukovodstvu. Aleksandar \enadi} iz iste odborni~ke grupe je zatra`iio izve{taj o tome {ta je aktuelna vlast uradila u borbi protiv korupcije i kriminala, odnosno povodom svega onoga {to je obe}ala u predizbornoj kampawi. Institucija odgovora na odborni~ka pitawa prakti~no vi{e ne postoji, konstatovao je odbornik LDP Stojan Markovi} i insistirao na odgovoru na pitawe, {ta je lokalna vlast preduzela povodom “slu~aja sugra|anke Zagorke Maslarevi}”, kojoj nadle`ni nisu pomogli da re{i problem proki{wavawa u stanu u kome `ivi”. Odbornik “Dveri” Aleksandar Tanaskovi} pitao je, da li su i koji ve}nici “u sukobu interesa” i da li su u tom slu~aju odluke za koje su oni glasali neva`e}e? Jole Pe{i} iz odborni~ke grupe “Zajedno za Srbiju” tra`io je da SG na slede}oj sednici bude predo~en izve{taj o zapo{qavawu u pred{kolskim usta-

U

KULTURA U SENCI KANCELARIJE ZA MLADE novama “Radost” i “Moje detiwstvo”, a Radisav Rackovi} (Dveri) informaciju o podeli podsticajnih sredstava u poqoprivredi za 2012. godinu, o tome {ta rade tri kancelarije za razvoj sela, koliko ima i kako i {ta rade zemqoradni~ke zadruge u ^a~ku. Po{to su doneli odluku o verifikaciji mandata odborniku Tihomiru \urovi}u, odbornici su glasali za izmene odluke o osnivawu Doma zdravqa i statuta ove zdravstvene ustanove, koja je “pre{la u nadle`nost” Grada. Podu`a rasprava vo|ena je povodom izve{taja o pro{logodi{wem radu JKP “Parking servis”, koga je obrazlo`io direktor Zoran Blagojevi}. Iako je preduze}e realizovalo 98,85 osto planiranih poslova i aktivnosti i ostvarilo prihod od oko 55 i rashode od 46 miliona dinara, odbornici su izneli brojne primedbe i tra`ili odgovore na mnoga pitawa, koja se prevensteno ti~u unapre|ewa poslovawa i uvo|ewa savremenog na~ina naplate usluga, putem SMS sistema. Pojedini odbornici su zamerili nadle`nima u ovom JKP {to nedovoqno odr`avaju parkirali{ta, na kojima ima dosta udarnih rupa, posumwali da postoje takozvane la`ne mese~ne karte, da je planirano pove}awe povr{ina na kojima }e biti napla}ivano parkirawe, da }e SMS sistem biti uveden, kada ovo JKP bude privatizovano, da je nastavqena praksa postavqawa “politi~kih direktora” i zapo{qavawa

radnika preko Omladinske zadruge, ~ija je sudbina neizvesna… Odgovaraju}i na pitawa i primedbe, direktor Blagojevi} je, pored ostalog, istakao da }e sistem naplate putem SMS, biti uveden na “otvorenim”, a ne i na tri zatvorena parkirali{ta i da nije re~ o zakonskoj obavezi, ve} o primeni pozitivnih iskustava iz gradova u okru`ewu, u kojima je naplata usluga, zahvaquju}i ovom sistemu, pove}ana za 40 do 50 odsto. Naglasio je i da }e JP “Gradac” anga`ovati izvo|a~e radova za popravku udarnih rupa i rekonstrukciju parkirali{ta, da se parkirawe na prostoru rezervisanom za invalide ne napla}uje, da nova sekretarica nije primqena u stalni radni odnos, ve} da je anga`ovana kao “pomo}no osobqe”… Tokom prvog dana 30. skup{tinskog zasedawa, koje je u sredu, posle pauze prekinuto, zbog nedostatka kvoruma, i nastavqeno su-

tradan, dominirala je rasprava o izve{taju o pro{logodi{wem radu Doma kulture, koji je “pao u senku” informacije o aktivnostima Kancelarije za mlade, odnosno wenog koordinatora Aleksandra Simonovi}a. Ova ustanova je, da podsetimo, pre godinu dana “pripojena” Domu kulture, ali je nedavno zatvorena, zbog toga {to nije dobijena saglasnost nadle`ne vladine komisije o prijemu koordinatora u stalni radni odnos. U radu Doma kulture lane su najve}u pa`wu publike privukla dva programa: letwi dani kulture i filmski program, rekao je, pored ostalog, direktor Dragojlo Jerotijevi}, naglasiv{i da se u ovoj ustanovi takore}i svakodnevno “ne{to de{avalo”, da je nabavqena vredna oprema i da su zaposleni profesionalno obavili svoj posao. Lokalna vlast “nema sluha za mlade i ona ubija wihov entuzijazam”, kritika je \or|a [ipeti}a iz odborni~ke grupe “Dveri”, a ocena dr Milana Roganovi}a iz iste grupacije da je Dom kulture “dao veliki doprinos kulturnom imixu Grada”. On je ukazao na alarmantan podatak da je pretpro{le sedmice u ^a~ku ro|eno 14 beba, a umrlo 44 lica, insistiraju}i da se ve}a pa`wa, pored ostalog, posveti i predavawima i stalnoj pri~i o natalitetu, jer, u protivnom, “ne}emo imati za koga da organizujemo tribine i pi{emo strategije.” Ponuda Doma kulture je ozbiqna i raznovrsna, po-

sebno kulturno obrazovni program, koji “obra|uje” ozbiqne i originalne teme, pohvala je {efa ove odborni~ke grupe Bo{ka Obradovi}a, koji smatra da Kancelarija za mlade, za ~iji lo{ rad nije kriv koordinator, ve} aktuelna vlast, “koja ju je posledwa otvorila, a prva zatvorila”, nije trebalo da bude otvorena u sklopu ove ustanove. Zaposleni su neadekvatno nagra|eni za svoj rad, mi{qewe je Gordane Ciki} Plazini} (SNS), koja se zalo`ila da nadle`ni urgiraju u Republici da kancelarija ponovo bude otvorena i zaposlen koordinator. Nedopustivo je da iz buxeta ove ustanove samo 20 odsto sredstava odlazi na realizovawe programa, rekao je Aleksandar Tanaskovi} (Dveri), argumentuju}i tvrdwe o neodgovornom odnosu vlasti prema mladima, pored ostalog, i podatkom da se Nadzorni odbor ustanove, koga imenuje SG, sastao samo jednom pro{le godine. Kancelarije za mlade su bile “politi~ki projekti biv{e vlasti”, od kojih nisu svi mladi qudi imali koristi, uverewe je Vladice Gavrilovi}a (NS), koji je podsetio da je vladaju}a koalicija tri puta predlagala da ova ustanova bude otvorena u sklopu GU za dru{tvene delatnosti. Jedan od krivaca za ovakvu

sudbinu kancelarije i uop{te, za lo{e stawe u kulturi, je “gradski ministar za kulturu”, koji uglavnom ne prisustvuje sednicama GV i nadle`nih radnih tela, kada se razgovara o problemima u oblasti za koju je resorno zadu`en, ocena je Stojana Markovi}a (LDP). Iako su se u~esnici u raspravi “ogradili”, smatraju}i da “svu krivicu ne bi trebalo svaliti na koordinatora”, Aleksandar Simonovi} se, ipak, osetio “prozvanim”, zbog ~ega je, odgovaraju}i na brojna pitawa i kritike, naglasio da je godinu dana radio sam, “bez kqu~nih dokumenata i zakonskih okvira”, da je razgovarao sa mladima u {kolama i na fakultetima, po{tovao wihove predloge i mi{qewa o predavawima, tribinama i festivalima koji su pro{le godine organizovani i “razmewivao” iskustva sa svim ustanovama i organizacijama koje “imaju veze sa mladima”, u~estvovao u izradi Lokalnog akcionog plana za mlade od 2014. do 2019. godine... Me|utim, u tom “samostalnom radu” nije imao adekvatnu podr{ku, a ~esto se suo~avao i sa nezainteresovano{}u nadle`nih, koji su mogli da doprinesu boqem radu ustanove, rekao je Simonovi}. M. N.


5

POLITIKA

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

U NASTAVAKU PREKINUTE 30. SEDNICE SG UPU]ENE ZAMERKE NA ODNOS LOKALNE UPRAVE PREMA KULTURI

ZADOVOQNI IZVE[TAJIMA RADA USTANOVA KULTURE astavak 30. sednice Skup{tine Grada u ~etvrtak zapo~eo je utvr|ivawem kvoruma od 58 prisutnih odbornika, zbog koga je zasedawe prethodnog dana bilo prekinuto, po{to je neodgovornim napu{tawem sednice nakon 45minutne pauze bilo onemogu}eno dono{ewe odluka u lokalnom parlamentu. Po{to su se na dnevnom redu na{li izve{taji o radu ustanova kulture u 2013. godini, gotovo svi odbornici zapo~iwali su svoje diskusije re~ima “Zadovoqstvo je...”, {to se ipak veoma retko ~uje sa skup{tinske govornice, i to u konsenzusu pripadnika pozicije i opozicije. To saglasje usledilo je nakon izlagawa direktorki onih institucija koje su stekle status Ustanova kulture od nacionalnog zna~aja, Umetni~ke galerije “Nade`da Petrovi}” i Narodnog muzeja, posle kojih se diskutovalo sa istim zadovoqstvom i o izve{taju Me|uop{tinskog istorijskog arhiva za Grad ^a~ak i op{tine Gorwi Milanovac i Lu~ani. Izve{taji su usvojeni ve}inom glasova, kao i godi{wi izve{taji SCS “Mladost”, LAP za mlade 2014-2019, Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu, Predlog odluke o davawu saglasnosti na Plan i Program rada Ustanove za kulturno obrazovnu delatnost “Kosta Novakovi}” ^a~ak za 2014, kao i izve{taj o radu u protekloj i Predlog odluke o davawu saglasnosti na plan i Program rada D.O.O. “Nau~no tehnolo{ki park ^a~ak” za 2014. godinu, koji su se na{li na dnevnom redu ovog zasedawa. ODBORNICI DVERI TRA@E VI[E NACIONALNIH SADR@AJA Kao karakteristike izve{taja UG “Nade`da Petrovi}” iz 2013. direktorka Milica Petornijevi} je izdvojila raznovrsnost programa upu}enih prema razli~itim korisnicima, od publike do stru~ne javnosti i likovne kritike, 11

N

gostovawa svih zbirki Umetni~ke galerije u zemqi i inostranstvu, i programsko aktivirawe Galerije “Risim” za razne gra|anske inicijative, u kojoj je pro{le godine realizovano vi{e od 90 programa. Izlo`ba iz galerijske zbirke Karikature Pjera Kri`ani}a izazvala je veliko interesovawe u Beogradu, kao i izlo`ba ~a~anske umetnice Katarine Alempijevi},

koja je uvr{tena u deset najboqih u Srbiji u protekloj godini i bila u konkurenciji za “Politikinu nagradu”. Kolekcije Umetni~ke galerije oboga}ene su i za novih 30 eksponata, od kojih je samo jedan otkupqen, a ostali su poklon Galeriji od u~esnika brojnih programa, istakla je Milica Petronijevi} i dodala da u strukturi finansijskih sredstava ova ustanova ima najboqi prosek, jer 64 odsto novca odlazi na li~ne dohotke, a peostali deo na programe. U~e{}em u manifestacijama No} muzeja i Letwi dani kulture, Umetni~ka galerija je zajedno sa Narodnim muzejom dala svoj doprinos kulturnom o`ivqavawu prostora Rimskih termi, dok je sa Gradskom bibliotekom realizovana retrospektivna izlo`ba povodom jubilarnog 50. Disovog prole}a. Analiza finansijskog izve{taja kod gotovo svih ustanova kulture, koje su uspe{no poslovale, navela je odbornike na diskusiju, kako se sa tako malo sredstava, koja su i ove godine u

buxetu bila restriktivna, uspelo realizovati toliko programa. Razlozi su otkriveni u entuzijazmu, stru~nosti i ugledu qudi koji vode ove ustanove. Sugestiju na rad Ustanova kulture od nacionalnog zna~aja imao je odbornik Aco \enadi} (Dveri srpske), koji je insistirao na vi{e nacionalnih sadr`aja u programima Galerije, iako ona prati savremenu likovnu scenu, {to bi, po wegovom mi{qewu, trebalo da bude obaveza, napomenuv{i da “nije u izve{taju video nijednu izlo`bu ikona u ovom prostoru, po kojima smo poznati u svetu, a mi se ovde ne{to stidimo”. Bo{ko Obradovi} (Dveri srpske) se slo`io sa \enadi}em da bi u Ustanova od nacionalnog zna~aja morala imati i programe posve}ene nacionalnoj umetni~koj istoriji i umetnicima, a re~eno je i da u tom pogledu predwa~e Muzej i Arhiv, i sugerisao da se ovakvim programima i mladi nacionalno obrazuju, {to je u nekim zemqama i formalna obaveza. Detaqne izve{taje o aktivnostima ustanova na

~ijem su ~elu podnele su i Delfina Raji}, direktorka Narodnog muzeja i Lela Pavlovi}, direktorka Me|uop{tinskog istorijskig arhiva. Dok je Raji}ka istakla da je deo aktivnosti Muzeja projektno finansiralo i Ministarstvo kulture, da Muzej ba{tini jednu od bogatijih muzejskih biblioteka u zemqi, i da svako odeqewe ostvaruje rezultate u svom domenu, od istori~ara, arheologa, paleontologa do etnologa i konzervatora, napomiwu}i da je realizovano 18 izlo`bi, {to iz redovnog programa, {to i gostuju}ih. Diskusiju o ovom izve{taju pokrenule su cifre o broju posetilaca. Delfina Raji} je istakla da je pro{le godine stalnu postavku Muzeja u konaku posetilo 4.937 lica, a galerijski prostor 6.490. Dr Milan Roganovi} (Dveri srpske) je pohvalio rad Narodnog muzeja upravo zbog ~uvawa nacionalne svesti, insistiraju}i na tome “da se nikad kultura i umetnost ne ispuste iz sfere interesovawa, da nam ne bi sutra neko pri~ao o novim tendencijama, a znamo da je svaka na{a taraba starija od mnogih dr`ava i da civilizacijski gledano, mi ne bismo dovde do{li da nismo negovali kulturna dostignu}a”. “NEVIDQIVO” ANG A @ O V A W E POMO]NIKA GRADONA^ELNIKA Da su ~a~anske ustanove kulture “boqi, kvalitetniji, uspe{niji i efikasniji deo ovog grada”, da se nalaze “me|u najboqim u dr`a-

vi, jer posti`u ozbiqne i vidqive rezultate na dr`avnom nivou” potvrdio je i Bo{ko Obradovi} (Dveri srpske) uprkos “evidentnom odsustvu brige gradskih vlasti za kulturu, koju tretira kao mawe bitnu delatnost”, napomiwu}i da “mi ovde nemamo koordinirani rad sa ustanovama kulture i da je ta funkcija pomo}nika gradona~elnika naro~ito za kulturu, problem u ovom gradu unazad bar deset godina”. Obradovi} je pitao i da li je zanemarena saradwa izme|u ustanova kulture i Turisti~ke organizacije, kao i saradwa sa {kolama, jer su aktivnosti ovih ustanova zna~ajan segment nacionalnog obrazovawa mladih i studenata i da bi posete ovim programima morale biti obaveza za {kolsku omladinu. Tim pre {to ove i naredne godine obele`avamo vi{e zna~ajnih istorijskih jubileja. Aleksandar Tanaskovi} (Dveri srpske) je svoju diskusiju zapo~eo citiraju}i vladiku Nikolaja re~ima “Dok se Srbija stvarala, veliki qudi su `iveli u malim ku}ama”, ali se iz finansijskih izve{taja ovih ustanova najboqe vidi odnos i lokalne uprave i republike prema ovoj va`noj delatnosti. “Gledaju}i strukturu prihoda i prose~nu platu od 39.000 dinara, moramo se zapitati s kakvim to entuzijazmom

ovi qudi rade”, pitao je Tanaskovi}. Dok je dr Slavica Dragutinovi} (SNS) primetila da su programi uspe{no realizovani uprkos umawenim sredstvima, koja, po wenom mi{qewu, nisu presudna da bi se dobro radilo, zadovoqstvo izve{tajima izrazio je i Dragan Andri} (DS), napomiwu}i da “entuzijazam zaposlenih i rukovodilaca ne mogu dugo trajati” i uputio kritiku na rad pomo}nika gradona~elnika za oblast kulture re~ima da “ne vidimo rezultate wegovog anga`ovawa”. Odbornica Nove DS Sawa Azawac [i{ovi}, znaju}i da godinama kubure sa prostorom, je postavila pitawe direktorki Narodnog muzeja, da li je ne{to preduzeto u pogledu re{avawa tog problema. Nakon izlagawa direktorke Me|uop{tinskog istorijskog arhiva Lele Pavlovi}, koja je temeqno predstavila vidqive i nevidqive aktivnosti ove ustanove koja ~uva, obra|uje i preuzima arhivsku gra|u sa teritorije Moravi~kog okruga, odbornik Dveri Radisav Rackovi} je naglasio da je ova ustanova aktivno ukqu~ena u rad Odbora za proslavu 200. godi{wice Drugog srpskog ustanka i Boja na Qubi}u, i podsetio da su direktorke ustanova kulture upozoravale jo{ pre pet, {est godina na blagovremenu pripremu proslave ovog velikog jubileja, izraziv{i bojazan da je kasno, i da je “gradska vlast u tom smislu uradila ono najgore, a to je, da nije uradila ni{ta”, jer je za tu proslavu ve} trebalo animirati Republiku i ministarstva. Komentari{u}i niske plate u ustanovama kulture Aco \enadi} (Dveri srpske) je istakao da “za ovaj ozbiqan rad, qudi moraju biti i ozbiqno pla}eni”. Z. L. S.


6

GRAD

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

GRADSKO VE]E USVOJILO IZVE[TAJE O POSLOVAWU NEKIH JAVNIH PREDUZE]A I USTANOVA I RASPRAVQALO O PLATAMA ZAPOSLENIH U OVIM KOLEKTIVIMA

BIBLIOTEKA NAJPOSE]ENIJI JAVNI SERVIS

Na prvoj sednici odr`anoj posle uskr{wih praznika, Gradsko ve}e je u utorak usvojilo i uputilo SG na razmatrawe izve{taje o pro{logodi{wem radu “Regionalnog centra za upravqawe otpadom Duboko”, JKP “Gradsko zelenilo”, Gradske biblioteke “Vladislav Petkovi} Dis”, “Turisti~ke organizacije ^a~ka” i Gradske stambene agencije. Gradski ve}nici su utvrdili i predlog programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta, predlog odluke o auto taksi prevozu na teritoriji Grada i akta koji reguli{e uslove i na~in letovawa dece u odmarali{tu “Ov~ar” u Ulciwu. Doneta su i dva re{ewa o upotrebi sredstava teku}e buxetske rezerve i vo|ena izuzetno zanimqiva rasprava o izve{taju javnih preduze}a i ustanova o broju zaposlenih u ovim kolektivima i wihovim platama.

nost konkretne i potpune podatke. Za razliku od ovog, izve{taj o pro{logodi{wem radu Gradske biblioteke “pobrao” je pohvale ~lanova Gradskog ve}a. Direktorka Danica Ota{evi} je

ostale priredbe koji najmawe doprinose {irewu kulture, o~uvawu jezika i tradicije srpskog naroda. Ukazala je i na problem nedostatka prostora koji bi, ako se imaju u vidu napori gradskog rukovodstva i

mesto planiranih 90, regionalna deponija “Duboko” u 2013. godini je primila 68 hiqada tona otpada, od ~ega je, zbog toga {to u svim gradovima i op{tinama nije “za`iveo” sistem primarne selekcije, izdvojeno i za tr`i{te pripremqeno samo 1.932 tone selektovanog materijala, referisao je direktor Nedeqko Milosavqevi}. Naglasio je da je kroz centar za selekciju pro{la samo tre}ina prikupqenog sme}a, odnosno da su dve tre}ine “zavr{ile” na deponiji i da se dosledno sprovode sve mere predvi|ene planom ispitivawa i monitoringa. Preduze}e je, istakao je Milosavqevi}, ostvarilo dobit od 76 miliona dinara, koja je usmerena za otplatu tre}e rate kredita, koju su, do iznosa od 123 miliona dinara, “dopunili” gradovi i op{tine osniva~i regionalne deponije. “Gradsko zelenilo” je u 2013. godini ostvarilo prihod od oko 90 miliona dinara, od kojih 50 “otpada” na RJ “Grobqe”, rekla je prezentuju}i izve{taj direktorka Jasminka Lazi}. Firma je posebnu pa`wu posvetila modernizaciji elektronskog sistema, zahvaquju}i kome }e biti otklowene nepravilnosti i neslagawa izme|u stvarnog i kwigovodstvenog stawa, odnosno broja i statusa grobnih mesta, rekla je, pored ostalog, Lazi}ka, napomenuv{i i da je JP lane “izgubilo” jedan radno pravni spor, i da je sudbina preostalih pet neizvesna. Svetlanu Paunovi} je zanimalo za{to je velika razlika u platama zaposlenih, koji imaju iste koeficijente za obra~un zarada, Bratislava Jugovi}a da li

u iscrpnom izlagawu, pored ostalog, naglasila, da su dve celine ove ustanove, ~iji rad je pro{le godine obele`ila uspe{na organizacija jubilarnog, 50. Disovog prole}a, progla{ene nacionalnim dobrom od posebnog zna~aja, da je ustanova neke svoje programe prezentovala u Republici Srpskoj i da }e u avgustu kulturu ^a~ka predstaviti i u Temi{varu. Naglasila je da je svaki dinar dobijen iz buxeta, resornog ministarstva i za realizovawe projekata namenski potro{en, {to je, uostalom, potvrdila i kontrola buxetske inspekcije. Biblioteka je u 2013. bila najvi{e kori{}en lokalni servis, jer je gra|anima pru`ila 305.000 usluga, odnosno izdala 205.000 kwiga i ~asopisa. U ~etiri ogranka u seoskim odeqewima ima 1.100 ~lanova, koji su “pozajmili” vi{e od 20 hiqada naslova, rekla je Ota{evi}ka, insistiraju}i da lokalna vlast ubudu}e vi{e podr`ava manifestacije ove i drugih ustanova kulture, a mawe “Kupusijade”, sabore i

obe}awa resornog ministra, trebalo da bude re{en narednih godina, i kadrova, zbog kojih mogu biti dovedeni u pitawe odr`avawe glavnih manifestacija i realizacija nose}ih programa ustanove. U saradwi sa ugostiteqskim preduze}ima i srodnim ustanovama iz ~itavog regiona TO^ je nastojao da na brojnim sajmovima i stru~nim skupovima u zemqi i svetu promovi{e ^a~ak i wegove turisti~ke potencijale. To je, pored ostalog, rezultiralo pove}awem turisti~kog prometa, odnosno broja no}ewa za oko 12 odsto, rekao je direktor ustanove Dragomir Savi}, oceniv{i i da je u 2013. do{lo do delimi~ne konsolidacije u radu TO^. Ona je ostvarila ukupan prihod od 47 miliona dinara, od ~ega su buxetska sredstva 25, a sopstvena oko 15,5 miliona dinara. Milijan Mini} je

U

je definitivno utvr|en broj grobnih mesta, na{ta je odgovorio Radomir Kru{~i} - po wegovim tvrdwama, ima ih 22.700. “U odbranu” rukovodstva “Zelenila” stao je Miladin Ristanovi}, istakav{i po-

datke o pove}awu plana prihoda i ocenu da je u ovom JKP “su`en prostor za boqe poslovawe”, dok je Nemawa Trnavac insistirao da poslovodstvo analizira koeficijente za obra~un zarada i iznese u jav-

DIREKTORSKE PLATE VE]E OD GRADONA^ELNIKOVE Direktori ve}ine javnih preduze}a koja su do pro{le godine, kada su na zahtev gradskog rukovodstva racionalizovala poslovawe i tro{kove i zna~ajno poskupela usluge, takore}i `ivela zahvaquju}i subvencijama iz gradskog buxeta, imaju ve}e plate od prvog ~oveka Grada. Na spiskovima dostavqenim Gradskom ve}u “vode” ~elnici regionalnih JP “Rzav” i “Duboko”, koji su u decembarskim kovertama odneli oko 110, odnosno 100 hiqada dinara. Za wima mnogo ne zaostaju ni rukovodioci pojedinih lokalnih JKP, sa primawima od 90 do 100 hiqada dinara. Da zlo bude ve}e, i prvi saradnici ovih ~elnih rukovodilaca imaju, za dana{we prilike, povisoke zarade, dok, sa druge strane, odnos izme|u najvi{ih i najni`ih u mnogim kolektivima iznosi jedan prema pet. Ne{to “skromniji” u odre|ivawu zarada bili su upravni odbori ovda{wih ustanova, koji su direktorima “odredili” plate od 60 do 80 hiqada dinara. Zbog svega ovoga, GV je zakqu~ilo da pozove direktore JP i ustanova, ~iji je Grad osniva~, insistira da racionalizuju i ovaj vid potro{we i “uspore” rast zarada menaxmenta, tim pre {to su one nesrazmerno visoke i u pore|ewu sa onima u gradskim upravama, a posebno u privatnom sektoru.

zamerio {to je vi{e od pet miliona dinara izdvojeno za organizovawe “Kupusijade” i Sabora frula{a u Prislonici, a Svetlana Paunovi} je insistirala na anga`ovawu ve}eg broja obu~enih i licenciranih vodi~a, jer TO^ zapo{qava samo jednog takvog, mada, prema tvrdwama direktora Savi}a, taj posao veoma kvalitetno obavqa jo{ ~etvoro zaposlenih radnika. Od 19 stambenih agencija u Srbiji, ~a~anska je osnovana me|u prvima 2005. godine, i za proteklo vreme rukovodila je gradwom stanova za izbegla lica i lokalno socijalno ugro`eno stanovni{tvo, prema programu SIRP, u nasequ “Ko{utwak”, koje sve vreme i odr`ava i reguli{e odnose sa zakupcima. Osim toga, nadzirala je i gradwu 24 stana na “Obre`u”, koje je Republi~ka agencija stanovawa finansirala sa 47 miliona dinara, dok je preostala sredstva obezbedio Grad, neki su od pokazateqa o radu u 2013. godini, koje je ve}nicima prezentovao direktor Milan Dra{ki}. On je najvio da }e, ~im nova Republi~ka vlada usvoji uredbu, SG doneti pravilnik o davawu ovih stanova u zakup. Gradsko ve}e je utvrdilo i predlog programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta za teritoriju grada. Re~ je o 308,19 hektara, koje }e putem javnog nadmetawa biti dato na kori{}ewe ovda{wim poqoprivrednicima. Ovaj predlog bio je povod da Svetlana Paunovi} zatra`i da gradsko rukovodstvo {to pre organizuje izradu strategije ruralnog razvoja, koja kasnije mo`e biti usagla{ena sa nacionalnim dokumentom. M. N.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


7

DRU[TVO

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

PREDLO@ENA NOVA ODLUKA O AUTO TAKSI PREVOZU o{to zakon ne dozvoqava ograni~avawe i smawewe broja taksi prevoznika (u ^a~ku ih ima oko 540), {to je bio jedan od osnovnih zahteva predstavnika ve}ine od 20 ovda{wih udru`ewa, koji su zapretili {trajkom i blokadom gradskih saobra}ajnica, Gradska uprava za inspekcijski nadzor je predlo`ila novu odluku o auto taksi prevozu. U woj su predvi|eni svi uslovi koje mora da ispuwava preduzetnik, privredno dru{tvo ili drugo pravno lice, registrovano za obavqawe ove delatnosti i obaveze auto taksi prevoznika. Osnovni razlog za izmenu prethodnog skup{tinskog akta, donetog 2011. godine, je obaveza utvr|ivawa najni`e ekonomske cene taksi prevoza, na osnovu koje, obja{wava na~elnik GU Milovan Eri}, prevoznik utvr|uje svoje cene usluga i overava ih u GU za lokalni ekonomski razvoj: - Ekonomski najni`a cena odre|uje se

P

TAKSISTI SA FAKULTETSKOM I DIPLOMOM O[ na osnovu tarife za start, ~ekawe, vo`wu po kilometru, tokom vikenda, praznika i no}u, od 22 do 5 ~asova, cene prevoza prtqaga... Utvr|ivawe ove cene predstavqa jednu od mera kojom bi trebalo da se spre~i nelojalna konkurencija me|u taksi udru`ewima i “samostalcima”. Ovu odluku bi, u roku od 15 dana, trebalo da usvoji SG i na osnovu we, svako taksi udru`ewe, ili samostalni prevoznici }e mo}i da donesu svoje cenovnike, odnosno istaknu cene koje mogu biti samo vi{e od ekonomski najni`ih, ili do nivoa koje tr`i{te mo`e da “podnese”. Odlukom su predvi|eni i dodatni uslo-

OBILNE PADAVINE TRNAVCIMA PONOVO DONELE PROBLEME SA VODOM

VODA U TRNAVI MIKROBIOLO[KI I FIZI^KO-HEMIJSKI

NEISPRAVNA! osle obilnih ki{a voda sa izvori{ta Trnavsko vrelo, iz koga se snabdeva vi{e od 500 doma}instava u Trnavi, jo{ uvek je higijenski neispravna. Prema re~ima dr Vesne Mani}, specijaliste higijene u Zavodu za javno zdravqe ^a~ak, izvori{te Trnavsko vrelo je podlo`no uticaju povr{inskih i atmosferskih voda, zbog ~ega ~esto dolazi do zamu}ewa. - U subotu, 19. aprila, izvr{eno je uzorkovawe vode i rezultati laboratorijskih ispitivawa su pokazali i mikrobiolo{ku i

P

fizi~ko-hemijsku neispravnost. Dok se ne stabilizuju vremenski uslovi i ne izvr{i ispirawe ~itavog vodovodnog sistema, ne

mo`e se sa sigurno{}u tvrditi da se voda mo`e koristiti za pi}e - izjavila je dr Mani}. N. R.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

vi, me|u kojima je i obaveza prevoznika da polo`i ispit o poznavawu Grada i propisa iz oblasti taksi prevoza i bezbednosti saobra}aja. Novina je i usagla{avawe kaznenih odredbi sa Zakonom o prekr{aju, koji je stupio na snagu 1. marta ove godine, nagla{ava Eri}: “Zakonom o prekr{ajima je predvi|eno da se nov~ana kazna mo`e propisati u rasponu od 5.000 do 150.000 dinara za fizi~ka, ili odgovorno lice, od 50 hiqada do dva miliona dinara za pravno lice i od 10 do 500 hiqada dinara za preduzetnike. Gradska Skup{{tina, me|utim, mo`e propisati nov~ane kazne u rasponu od minimalnih, do polovine najvi{ih iznosa, {to je u ovoj odluci i predlo`eno.” Predlaga~ odluke je zapo~eo pregovore sa nadle`nima u Ma{insko saobra}ajnoj {koli, koja o~ekuje da dobije odobrewe Ministarstva prosvete za organizovawe polagawa ispita o poznavawu grada, ulica, lokacija na kome se nalaze javne ustanove, preduze}a, organi Grada, pravosudne, zdravstvene, ustanove socijalne za{tite i propisa iz bezbednosti u saobra}aju, TP banka trenutno u svojoj ponudi ima veoma atraktivan i tra`en proizvod - Otvoreni ke{ kredit u dinarima. Kredit se odobrava klijentima u radnom odnosu i penzionerima sa teku}im ra~unom u OTP banci ili drugim bankama, i preduzetnicima - pau{alcima. Nakon odobrewa kredita, klijent slobodno raspola`e novcem kada i

O

ka`e Eri}, najavquju}i da }e Gradsko ve}e usvojiti pravilnik o programu i na~inu polagawa ispita za obavqawe taksi prevoza, koga bi prevoznici trebalo da polo`e za godinu dana. Ne skrivaju}i nezadovoqstvo {to GV nije prihvatilo predlog nadle`ne GU da taksi voza~i moraju imati zavr{en najmawe tre}i stepen stru~ne spreme, Eri} ka`e da mu je neshvatqivo da se u 21. veku za obavqawe bilo kog posla tra`i diploma osmogodi{we {kole. Upravo je ona, po mi{qewu ve}ine ~lanova Gradskog ve}a, dovoqna da bi gra|ani mogli da “taksiraju”, jer bi, u protivnom, i da su i ovi uslovi poo{treni, mnogi qudi ostali bez posla, {to lokalna vlast, u uslovima velike nezaposlenosti i krize, ne bi smela da “podsti~e” svojim odlukama, ~ulo se, pored ostalog, na posledwoj sednici gradske vlade, na kojoj je kao argument protiv “ograni~avawa” stru~ne spreme potrebne za obavqawe taksi prevoza, navedena i ~iwenica da se wime, na`alost, bave i in`eweri i ekonomisti, koji nisu profesionalni voza~i. M. N.

OTVORENI KE[ KREDIT OTP BANKE kako wemu odgovara (mo`e da uplati odmor, opremi stan, obnovi garderobu...). Tako|e, ukoliko kreditna sposobnost do dozvoqava, mogu}e je istovremeno dobiti novac na teku}i ra~un i refinansirati postoje}e kreditne obaveze. Iznos kredita je od 20.000

do 5.000.000 dinara (za iznos kredita do 1.200.000 dinara potrebni su samo administrativna zabrana na zaradu i menica), a najdu`i rok otplate je 96 meseci. Jo{ jedna prednost ovog kredita OTP banke je i brz proces odobravawa i realizacije kredita.


8

DRU[TVO

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

IZ NEOBJAVQENOG RUKOPISA DOBRIVOJA JOVANOVI]A

MOJE DVE REKE

MORAVA I SENA rene{ li, drumom ili vozom, od U`ica ka ^a~ku, mora}e{ da pro|e{ kroz Ov~arsko - kablarsku klisuru i primeti{ kako su se, da bi savladali tesnac izme|u Ov~ara i Kablara, stisli i reka Morava i drum i `elezni~ka pruga. O{tar, sve` vetri} te miluje po licu, udi{e{ pre~i{}en planinski vazduh. Posmatra{ {umovitu stranu Ov~ara i ogoqene stene Kablara, a kad pogled usmeri{ dole na reku, ugleda{ srebrne brzake i plavo - zelenu boju mirne vode. Ako ima{ sre}u da ovuda pro|e{ pe{ice, mo}i }e{ da iskoristi{ i ~ulo sluha, da ~uje{ stalno `uborewe reke, hujawe vetra kroz klisuru i druge zvuke koji se me{aju u jedinstven govor Prirode. Kad jednom do`ivi{ sva ova uzbu|ewa, bi}e ti jasno za{to je izgra|en toliki broj manastira ba{ u Ov~arsko kablarskoj klisuri. Ako si vernik, u govoru Prirode prepozna}e{ poruke Svevi{weg. Ako si zainteresovan za istoriju i borbu naroda ovog kraja za opstanak, Ov~arsko - kablarska klisura }e i o tome imati {ta da ti ka`e.

K

U MORAVU SAM SE ZAQUBIO U DETIWSTVU Ov~arsko - kablarska klisura se prote`e sve do sela Me|uvr{ja, a onda Morava nastavqa svoj tok kroz ~a~ansku kotlinu. Drum i `elezni~ka pruga produ`avaju zajedno sa rekom ka ^a~ku, a {irina kotline im omogu}ava da se komotnije razmeste u prostoru. Moje rodno selo se

nalazi u centru tog “^a~anskog raja”, a ku}a u kojoj sam ro|en sme{tena je u najlep{em delu Beqine. Sa prostora ispred we se mo`e sagledati naj{ira i najlep{a panorama ~a~anskog kraja. Ko sa ovog mesta bar jednom vidi Moravu, zaqubi}e se u ovu lepoticu i ne}e prestati da je voli do kraja `ivota. Imao sam ne{to vi{e od tri i po godine kada me majka prvi put povela na reku. Toga dana oprala je dva velika vunena gubera vodom sa izvora koji se nalazi na na{em imawu, i odlu~ila da ih ispere moravskom vodom. Podigla je na rame obramicu na ~ijim krajevima su se cedili pote{ki mokri guberi, a meni je dala prakqa~u da je ponesem. Oko podneva, po upeklom avgustovskom suncu, silazimo majka i ja niz Eri}a plandi{te. Pro|emo ku}u Jule i Bogosava Petrovi}a, pa`qivo pre|emo xadu i eto nas na obali Morave, ta~nije - na desnoj obali desnog rukavca Rastoka. Naziv Rastoke se odnosi na ceo prostor pred nama, zajedno sa ostrvom. Morava je lepa od izvora do u{}a, Rastoke su wen najlep{i deo. Bio sam uzbu|en kad sam se na{ao pred vodenicom Rajka Raketi}a. Majka je sa razlogom svratila u vodenicu. Pozdravila se sa ~ika Rajkom i pitala ga da li je samleveno pola xaka na{eg kukuruza, koji je moj brat Mirko ju~e doneo. „Jeste, samleven je. Pre desetak minuta doveze Dragi{a Eri} kolima svoja dva xaka kukuruza, pa natovarismo na wegova prazna kola va{e bra{no. Nije mu te{ko,

prolazi pored va{eg dvori{ta“, uzvrati vodeni~ar i ubedi majku da mene ostavi kod wega dok ona ispere gubere i prostre ih na u`arene oblice da se su{e. „Vidi{, Zorka, koliko se Doco zagledao u moju vodenicu da oko ne mo`e od we da odvoji. Idi, zavr{i poso, pa se vrati po wega“. Poslu{a ga moja majka, a ~ika Rajko me uhvati za ruku, povede ka vodenici i usput prokomentarisa: - Nisi ti prvi de~a~i} koji kad ugleda vodenicu zaboravi da je na Moravu po{ao da se kupa i sun~a. Dok je majka ispirala gubere, on mi je pola sata obja{wavao od ~ega je napravqena vodenica, kako meqe kukuruz, p{enicu, ra`, ovas. VODENICA JE VELIKO ^UDO - Vodenicu dr`e na vodi dva velika drvena ~amca i ne dozvoqavaju joj da potone na dno. Da brzak ne odnese vodenicu, oba ~amca su ~eli~nim u`adima ~vrsto vezanim za ono deblo na obali. Jel’ ih vidi{? Odavde se jednim delom vidi i vitlo koje brzak Morave svojom snagom okre}e - otpo~e Rajko nezaboravnu pri~u. Pre nego {to stupismo na specijalno napravwen drveni mosti}, koji povezuje obalu sa vratima vodenice, vodeni~ar primeti u {ta sam se zagledao, pa }e re}i: „Gleda{ u jata ribica, vidi{ kako u`ivaju u ~istoj vodi Morave. One krupnije ribe su tamo iza vodenice, gde je voda dubqa.“ Sa malo straha, a podosta uzbu|ewa, pre|oh mosti} i

na|oh se u unutra{wosti vodenice, koju je ~inila samo jedna prostorija. Za mnom u|e doma}in i nastavi da mi otkriva velike tajne: - Odavde vidi{ delove vitla. Ovaj otvor mi slu`i da nadgledam wegov rad. Doco, krajevi osovine vitla le`e u le`i{tima koja su dobro pri~vr{}ena za ~amce i koja povremeno podmazujem katranom, da se osovina nesmetano okre}e. Vidi{ i sam kako {iroke daske, zakovane za paoke vitla, jedna za drugom zarawaju u brzak. Sa osovine se preko onih drugih zup~anika prenosi snaga koja pokre}e vodeni~ki kamen. On u centru ima kru`ni otvor, u koji pada `ito iz povelikog drvenog levka. Suvo zrnevqe `ita, kad se na|e izme|u nepokretnog ravnog kamena i pokretnog vodeni~kog kamena, pretvara se u bra{no koje se, da ne bi izlazilo na sve strane, ovom specijalno izra|enom ogradom usmerava ka predwem delu, ispod koga se nalazi drveni sanduk koji ga prihvata. Videv{i ovo i ~uv{i {ta mi ~ika Rajko napri~a o jadnom `itu, postade mi jasno za{to moja majka, kad govori o svome mukotrpnom detiwstvu u [qivovcu kod Kragujevca, pri~u obavezno zavr{ava re~ima: “Samo {to me vodeni~ki kamen nije mleo.“ Moj doma}in uze drvenu posudu u obliku vaqka, napuni je kukuruzom i sasu `ito u levak. Re~e da se ta posuda zove bu~uk. - Video si sad za {ta sam ovu posudu upotrebio. Me|utim, kad ne koristim kantar pri uzimawu ujma, koristim

Vodenica na Moravi

bu~uk. Na svakih devet bu~uka bra{na, jedan pripada vodeni~aru. Ovoliko je uzimao i Mladen, od koga sam kupio vodenicu. Kad punim bu~uk bra{nom, koristim ovu veliku drvenu ka{iku. Evo ovako...“ ^ika Rajko je prekinuo pri~u o svojoj vodenici kada je na obali primetio Svetislava Eri}a, koji je stigao sa xakom `ita na ramenu. KUPAWE U ZABARKU Jo{ jedno veliko uzbu|ewe istog dana. Majka, malte-

ne na prepad, svu~e sve sa mene, uvede me u vodu, okvasi me i istrqa sve do pojasa, a onda me uze za ruku i povede preko rukavca. Woj je voda dosezala do ispod kolena, meni do pojasa. Na ovom mestu, nizvodno, rukavac se ra{irio i postao pli}i nego na mestu gde se nalazi vodenica. Voda je bila topla i prijala mi. Do obale drugog rukavca morali smo bosi, preko ~istih u`arenih kamenih oblica raznih veli~ina i boja. [to bli`e obali, oblice sve sitnije, a na kraju


9

DRU[TVO

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

IZ NEOBJAVQENOG RUKOPISA DOBRIVOJA JOVANOVI]A

smo gazili po sitnom pesku. Dok mi je ~ika Rajko pri~ao o wegovoj vodenici, majka je ve} isprala gubere i stavila ih na u`arene oblice da se su{e, bi}e lak{e za no{ewe uz Eri}a plandi{te. Nije propustila da me upozori da sam jo{ uvek mali da bih se kupao u dubqoj vodi i brzaku. - Bi}e i toga, kad malo odraste{ i nau~i{ da pliva{. Za tebe je sada da se kupa{ u zabarku. To {to vidi{ pred tobom ogra|eno krupnim oblicama, to je zabarak. Kleknuh i pru}ih se svom du`inom. „Ovo je pravo u`ivawe“, rekoh u sebi, a majku upitah ko je napravio zabarak za kupawe male dece. - Zabarak nije pravqen sa namerom da se u wemu kupaju deca, ve} su ga ribari napravili da love ribu „na zabarak“. Za pecawe „na zabarak“ potreban je specijalni ko{ od vrbovog pru}a. - Mama, zna{ li ti kako se peca riba u zabarku? - ^ula sam kad kom{ija Milutin Ne{kovi} pri~a. U vreme kad nema kupa~a na Moravi on u zabarak pospe malo hrane kojom namami krupnije ribe. On se onda ne~ujno prikrade, da ga ribe ne primete, i kad stavi ko{ na vrata zabarka, kud }e jadnice nego u ko{. Preko ograde od kamenih oblica ne mogu. Ko{ je, vide}e{ kod Milutina, tako napravqen da riba mo`e da upliva u wega, ali ne mo`e da se vrati natrag. RASTOKE, PLA@A MOJE MLADOSTI Majka me je i slede}ih godina vodila sa sobom na reku. Ona nikad nije i{la na Moravu sa ciqem da se kupa i sun~a. Okupa se i sun~a dok ispira gubere ili ve{. Ponekad, pred {i{awe, na Moravu teramo sve ovce, da ih okupamo u plitkom delu brzaka. Uz moju i pomo} mog brata Milisava, majka, okrenuta nizvodno, jednu po jednu ovcu uhvati za predwe noge,

okrene je na le|a, promuqa levo - desno i pusti je da iza|e iz vode. - Nisu one tako prqave, kupam ih da se malo rashlade na ovolikoj `egi. Vole one da se kupaju - govorila bi moja neumorna majka. Kad se u leto poberu stabqike konopqe, onda se, pre trqewa, pove`u u snopove i odvoze na Moravu da u vodi odstoje nekoliko dana, a taj proces se nazivao ki{eqewe konopqe. Vidovdan 1931. godine sam zapamtio ne samo po tome {to sam toga dana dobio svedo~anstvo o zavr{enom prvom razredu osnovne {kole, ve} i po tome {to su majka i otac ba{ u to vreme stekli poverewe u mene i dozvolili mi da na kupawe idem samostalno, da me niko ne „vodi na Moravu“. U {koli uzesmo svedo~anstva, upoznasmo roditeqe sa ocenama, ru~asmo i sjatismo se na Moravu dok je jo{ pr`ilo popodnevno sunce. Oti{ao sam od ku}e samo sa Milisavom, a na pla`i Rastoke zatekosmo i mlado i staro. Niko nije postavqao pitawe za{to je bilo uglavnom mu{ko dru{tvo. Od mojih i Milisavqevih {kolskih drugova na pla`i se pojavi{e Dragan Eri}, Bogosav Eri}, @ivorad Petrovi}, Milorad Vuksanovi}, Jordan Vuksanovi}. Kad ugledah Qubi{u Ne{kovi}a i Stevana Lazovi}a osetih sigurnost, jer su obojica bili dosta stariji od mene i u`ivali ugled najboqih pliva~a i skaka~a. Imaju i iskustvo u spasavawu slabih pliva~a od davqewa u vodi. Za neke kupa~e doznadosmo da su do{li ~ak iz ^a~ka da bi se kupali na najlep{oj pla`i Morave. Odva`niji i boqi pliva~i plivaju niz brzak, a neki se kupaju na delu gde je voda mirna i gde se postepeno zalazi u dubinu. U`ivao sam u ovom raju tokom celog raspusta. Nau~i me Milisav da dobro plivam i u mirnoj vodi i niz brzak.

Da ska~em sa obale u duboki vir nau~io me je Stevan Lazovi}, ali se toga leta nisam usu|ivao da ska~em kad moj u~iteq nije prisutan. Krajem avgusta, Stevan je spasao `ivot mome ro|aku Filipu Obradovi}u, koji se davio i zvao u pomo}. I narednih godina sam letwi raspust provodio u`ivaju}i na Rastokama. Sve do 6. aprila 1941. godine, kada se „^a~anski raj”, zajedno sa celom Srbijom, pretvorio u pakao. NISMO JOJ ZAHVALILI NA DAROVIMA Moravu do`ivqavam kao `ivo stvorewe koje traje vekovima, ose}am wenu qubav i brigu prema biqnom, `ivotiwskom svetu i qudskim bi}ima. Ona nas podse}a da Priroda ~ini sve da na planeti Zemqi odr`i svemirski red i harmoniju. Zaqubqen u Moravu, ~esto sam je slu{ao kako govori: - Vi, qudska bi}a, od mene uzimate ribu, rakove i druge `ivotiwe koje `ive u mojoj vodi i hranite se wima. Pojite stoku, kupate se u tople dane, sun~ate se i u`ivate na mojim pe{~anim pla`ama. Donosite prqav ve{ da ga perete na mojim brzacima. Devojke, spremaju}i se za udaju, peru i bele platna na mojim kamewarima. Odvodite mi vodu i zalivate poqa u vreme su{nih dana, uzimate mi iz korita pesak za gradwu ku}a i puteva. Plovite mojom vodom i gradite vodenice na mojim brzacima, a od bra{na koje se u wima mewe mesite hleb. Kazala mi je da voli qude i raduje se {to mo`e toliko da nam pru`i. I ne samo da nam mnogo daje, nego za nas i danono}no radi. Ona, naime, pre svega `eli da bude uredna, da bude ~isto sve {to je ~ini Moravom - voda, korito i priobaqe. Zbog toga stalno donosi novi pesak i oblutke i wima zaravwuje neravnine nastale na mestima odakle su joj qudska bi}a, za svoje po-

trebe, uzimala pesak i kamewe. Morava pro~i{}ava vodu, spira i odnosi prqav{tinu koju donose i ostavqaju qudi u vodi i na obali. Obavqa ona to slede}i univerzalne, prirodne zakone, a oblaci joj priti~u u pomo} u izvanrednim situacijama, koje qudi sve ~e{}e prouzrokuju dovla~e}i gomile |ubreta, pa ~ak i uginule `ivotiwe, i bacaju}i otpad u weno korito. Trudi se Morava da to nekako protera kroz sebe i da pomo}u ki{e spira prqav{tinu i sve drugo {to zaga|uje pla`u, ali se dogodi da pojedinci preteraju i dovedu u pitawe opstanak wenog `ivog sveta. E, to ona ve} ne mo`e da podnese. Kad ugleda mrtve ribe i `abe kako plutaju po povr{ini wene vode, razbesni se i pozove oblake da po{aqu velike pquskove. Ogromne padavine o~iste obalu, ali se korito prepuni, reka se izlije i poplavi oranice, dvori{ta i zgrade. Nastanu velike {tete, pla~u qudska stvorewa zbog uni{tenih wiva i ku}a, a pla~e i Morava {to je morala da posegne za kaznom. - Koliko sam tada quta ne marim da li su poqa zasejana ili nisu. Jedne godine sam u tom mome gnevu pokidala i ~eli~nu u`ad kojima je vodenica Rajka Raketi}a, iz Beqine, bila privezana za obalu. Odnese je bujica, pretumba nekoliko puta i razbaca delove na sve strane - ispri~ala mi je reka u poverewu. Nisam mogao a da joj ne uzvratim: - Nije to bila samo vodenica Rajka Raketi}a. Bila je to vodenica moje mladosti i mladosti mojih vr{wka. U PARIZU SAM ZAVOLEO SENU Mnogo godina kasnije, kada sam bio zaposlen u Institutu „Boris Kidri~” u Vin~i dva puta sam bio na specijalizaciji u Francuskoj, u Institutu za nuklearne nauke u Sakleu. Prvi put - 1956,

drugi put - 1959. godine. Oba puta sam stanovao u sredi{tu Pariza, u 5. arondismanu, koji se grani~i sa levom stranom reke Sene. Stipendija je bila skromna, ali dovoqna da platim hotel, hranu i da mi ostane za „turisti~ke“ tro{kove. Pamtim dobro dan kada sam, odmah nakon {to sam dobio kqu~ od hotelske sobe i u woj razmestio stvari, iza{ao na ulicu i sa xepnom kwi`icom „Vodi~ kroz Pariz“ zapo~eo razgledawe grada. Pro{etah se najpre ulicom Rue des Ecoles, a onda vidim da su mi u blizini bulevari Sen Mi{el i Sen @ermen. Posetih i wih, i ~ak se usudih da u jednom kafeu sednem za sto i naru~im prvu kafu na francuskom jeziku: „Un caffe s`il vous plait“. Iz mape Pariza vidim da su blizu i katedrala Notr dam, Botani~ka ba{ta, Univerzitet Sorbona, Panteon, Luksembur{ki park... Ni Ajfelova kula nije daleko, kao ni turisti~ke atrakcije sa desne strane reke Sene - Luvr, Jelisejska Poqa, Kapija pobede, Monmartr, Pigal...Tu je i reka Sena, koja deli Pariz na severni i ju`ni deo, sa ure|enim kejovima i trideset mostova. Sve znamenitosti sam posetio vi{e puta, sa suprugom Milenom ili kolegama koji su tako|e bili na specijalizaciji. U`ivao sam ne samo u lepotama istorijskih zdawa i umetni~kih dela, nego i u {etwama ulicama i talasawu sada{wosti ovoga grada. Pridru`io sam se qudima koji su shvatili da onaj ko upozna Grad svetlosti ima dve domovine, jednu u kojoj je ro|en i drugu domovinu Pariz. U svakoj sam stekao po jednu reku qubimicu. U Srbiji Moravu, a u Francuskoj Senu. Prelazio sam Senu preko svih pariskih mostova, {etao wenim kejovima i pa`qivo slu{ao wena kazivawa o pro{losti. - Te~em ovako, od izvora do u{}a, od kako sam nastala, od vremena postawa i te}i }u dok je sveta i veka. Du`ina mog `ivota se meri milenijumima. Kao da je ju~e bilo kad su Kelti naseqavali moja priobaqa i kada su na Gradskom ostrvu gradili tvr|avu Lutece, koju su kasnije Rimqani nazvali Lutecia. Pamtim ja i vremena mira i vremena ratova. Pamtim Galske ratove, Atilu, rimsku vladavinu i wen kraj. Pamtim stogodi{wi rat, verske ratove i stra{nu Bartolomejsku no}. Pamtim vladavinu Luja XIV, Francusku revoluciju i pad Bastiqe. Pamtim muke imigranata iz svih krajeva sveta koji su u Parizu tra`ili uto~i{te i novi `ivot. Pamtim... UZAJAMNA QUBAV SENE I PARI@ANA Svakog dana brojni turisti iz celoga sveta pose}uju

Pariz, prelaze preko mostova na Seni i {etaju wenim obalama, i svima se ~ini da im ona dr`i predavawa iz nacionalne i svetske istorije. U~inilo mi se i da odgovara na postavqena pitawa, pa sam je jednom prilikom zapitao da li je weni sugra|ani nekad uvrede, pa se ona razbesni i kazni ih poplavom. Odgovorila mi je da je svega toga bilo, ali u davna vremena. - Danas izme|u mene i qudi vlada uzajamna qubav. Postoje qudi koji ne znaju koliko sam im potrebna, ali svima se najvi{e dopadam kada je moja voda ~iste, a obale uredne. Zato me neguju, od izvora do u{}a. Ne samo mene, nego i Marnu, Loaru, Ronu i druge moje sestre u Francuskoj. Mog vrlog prijateqa iz Srbije sigurno interesuje i na~in odr`avawa ~isto}e re~ne vode i obala. Glavni deo posla obavqamo mi, reke, u saradwi sa oblacima, onako kako nam je odre|eno pri stvarawu sveta. Qudskim bi}ima je ostavqeno da nam samo malo pripomognu, da ne ostavqaju otpatke na na{im obalama, da ne izlivaju zaga|enu i otrovnu vodu u na{a korita, da nam ne uni{tavaju biqni i `ivotiwski svet. Kao da je ~ovek namerno stavqen pred veliku ku{wu. Ponu|ene su mu dve mogu}nosti - da se prikloni Dobru ili da odabere Zlo, da na planeti Zemqi stvore raj ili da je pretvori u pakao mudrovala je moja nova qubimica. @eleo sam da saznam i kako je qude mogu}e nau~iti da ne zaga|uju reke. - Kaza}u ti kako su to postigli `iteqi Pariza. Jednom re~ju: obrazovawem. Zbog ~ega u Parizu postoje Sorbona i drugi univerziteti i {kole, ako ne zato da bi se na wima sticala znawa, koja nisu ni{ta drugo do iskustva brojnih generacija - zaokru`ila je reka svoju pri~u. Kada sam se, po zavr{etku specijalizacije, vratio u Beograd shvatio sam da sam od boravka u Parizu imao vi{estruku korist. Istra`ivawa u laboratoriji za elektroniku, kojom je rukovodio gospodin Henri Gijon, rezultirala su radovima koji su mi objavqeni u italijanskom nau~nom ~asopisu “Il Nuovo Cimento” i engleskom “Electronic Engineering”. Imao sam sre}u i da zavirim u ogromno kulturno i istorijsko blago koje Grad svetlosti ~uva u svojim nedrima, ali, pre svega, da upoznam i zavolim Senu. Grdno }ete pogre{iti ako pomislite da je nova qubav potisnula staru, da je lepota Francuskiwe Sene u~inila da zaboravim srpsku lepoticu Moravu. Kako vreme prolazi, wih dve se sve ~e{}e susre}u u mojim mislima, kao {to se susre}u i se}awa na moj zavi~aj i prestonicu Francuske.


10

DRU[TVO

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

ODR@AN PRVI OVOGODI[WI SAJAM ZAPO[QAVAWA

SUSRET POSLODAVACA I NEZAPOSLENIH LICA

acionalna slu`ba za zapo{qavawe Filijala ^a~ak, organizovala je, pro{le sedmice, u holu Doma kulture, prvi ovogodi{wi Sajam zapo{qavawa. Zahvaquju}i dobrim iskustvima prethodnih sajmova, Nacionalna slu`ba je odlu~ila da ponovo na ovaj na~in pove`e poslodavce i nezaposlena lica i omogu}i poslodavcima da u neposrednom razgovoru sa kandidatima odaberu najboqe radnike. - Odziv poslodavaca je bio zadovoqavaju}i, {tavi{e dobar u ovim kriznim vremenima, kada traje borba da se sa~uva svako radno mesto. Uglavnom se tra`e proizvodna zanimawa. I odziv gra|ana je kao {to vidite dobar i svima `elim sre}u u potrazi za poslom. Nadam se da }emo do kraja godine

N

organizovati jo{ dva sajma zapo{qavawa - rekao je Sa{a Obradovi}, direktor NSZ Filijale ^a~ak. Zamenik gradona~elnika ^a~ka Radenko Lukovi}, istakao je da je lokalna samouprava, zajedno sa Nacionalnom slu`bom za zapo{qavawe, prepoznala ~iwenicu da je nezaposlenost na podru~ju Moravi~kog okruga, a posebno grada ^a~ka, jedan od problema ~ije je re{avawe prioritetno. Lukovi} je, izme|u ostalog, podsetio da }e grad i u narednom periodu izdvajati novac za zapo{qavawe, a da su za nezaposlene ovakve manifestacije dobar na~in da do|u do posla. - Grad ^a~ak na vi{e na~ina `eli da pospe{i i podr`i programe zapo{qavawa. Smawili smo optere}ewe privrede. Ove godine bu-

xet grada ^a~ka samo po tom osnovu je mawi za oko 500 miliona i mi sa zadovoqstvom to isti~emo, jer znamo u kom pravcu su ta sredstva usmerena. S duge strane, u buxetu smo ove godine za aktivne mere zapo{qavawa izdvojili oko 35 miliona dinara, 25 miliona je nameweno za nova zapo{qavawa i samozapo{qavawa, pet miliona za javne radove i pet miliona za prekvalifikaciju. Po~etkom maja }emo oglasiti javni poziv za one koji `ele da konkuri{u u projektima novog zapo{qavawa i samozapo{qavawa, odnosno za dodelu tih sredstava. Pored toga, grad ^a~ak pru`a logisti~ku podr{ku za o`ivqavawe preduze}a koja se nalaze u statusu ste~aja, likvidacije, ili reorganizacije. Realno je o~ekivati da

EKONOMSKA [KOLA TRE]A NA REGIONALNOJ EKONOMIJADI

subotu, 12. aprila iz Beograda se vratila ekipa Ekonomske {kole, sa plaketom za osvojeno tre}e mesto na Ekonomijadi. Ekonomsku {kolu iz ^a~ka predstavqali su u~enici Angelina @ivkovi} 4-1, \or|e Lukovi} 4-2 i Du{an Vuji~i} 4-6 sa mentorom Ivanom Milisavqevi}, profesorom ekonomske grupe predmeta i direktorom Vladanom Nicovi}em. Ekonomijada predstavqa susret ekonomskih {kola iz regiona. U~esnici ovogodi{we Ekonomijade bile su {kole iz Qubqane, Zagreba, Tuzle, Sarajeva, Bawa Luke, Podgorice, ^a~ka i Beograda. Pored {kola takmi~ara, na Ekonomijadi su u~estovale i {kole posmatra~i iz Strumice, Bjelovara i Aran|elovca. Ciq Ekonomijade je razmena iskustva izme|u direktora, profesora i u~enika ekonomskih {kola iz regiona biv{e SFRJ, uspostavqawe saradwe me|u {kolama, a pre svega dru`ewe u~enika. Doma}in Ekonomijade, ove godine bila je Druga ekonomska {kola iz Beograda.

U

Doma}ini su se potrudili da gostima organizuju bogat program za dru`ewe. Do~ekali su goste odli~no pripremqenom priredbom, omogu}ili su svim u~enicima da predstave svoj grad i {kolu u sve~anoj sali op{tine Vo`dovac, a zatim organizovali panoramsko razgledawe Beograda. Drugog dana Ekonomijade, gosti i doma}ini su prisustvovali predavawu u Narodnoj banci Srbije i posetili Konak knegiwe Qubice i Sabornu crkvu. U~enike iz regiona ugostio je i Ekonomski fakultet, koji je organizovao prigodno predavawe i u~enike obradovao lepim poklonima. Centralni doga|aj Ekonomijade, kviz Pametna ekonomija, po~eo je u subotu, posledweg dana dru`ewa. U~enici su pokazali znawe, ali i fer i korektan odnos prema drugim takmi~arima. Pobednik ovogodi{we Ekonomijade bila je Druga ekonomska {kola, dok je drugo mesto pripalo {koli iz Podgorice. Dru`ewe se nastavqa i slede}e godine, kada }e doma}ini Ekonomijade biti {kola iz Qubqane.

ove godine {ansu dobiju mladi qudi u preduze}ima “@itopromet”, u jednom delu PKS-a, Fabrici hartije, “Sto~aru”, Veterinarskoj stanici - rekao je Radenko Lukovi}. Na manifestaciji se predstavilo 40 poslodavaca sa podru~ja Moravi~kog okruga, koji su iskazali po-

trebu za zapo{qavawe 180 lica razli~itih obrazovnih profila i stepena stru~ne spreme (za diplomirane in`ewere ma{instva, ekonomiste, menaxere prodaje, grafi~are, ma{inske, hemijske i medicinske tehni~are, CNC operatere, metalogloda~e), kao i za radna mesta na kojima }e biti an-

ga`ovane osobe sa invaliditetom. Prema evidenciji Nacionalne slu`be za zapo{qavawe, na teritoriji Moravi~kog okruga je trenutno 22.000 nezaposlenih, dok je na podru~ju grada ^a~ka 12.181 nezaposleno lice. N. R.

NA OP[TINSKOM I OKRU@NOM TAKMI^EWU „MALI PJER”

NAGRADE ZA NAJBOQE KARIKATURE

~enicima koji su osvojili prva tri mesta na op{tinskom i okru`nom takmi~ewu za najboqu karikaturu, ~iji su inicijatori organizacija “Prijateqi dece Srbije” i Ministarstvo prosvete, u utorak su, u prostorijama Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu, dodeqene nagrade. Na konkursu je u~estvovalo 60 u~enika iz ^a~ka i Lu~ana, a na republi~ko takmi~ewe oti}i }e wih sedam. U kategoriji od prvog do ~etvrtog razreda prvo mesto je zauzela Maja Je~meni}, iz O[ “Sveti Sava”, drugo Monika Mei}, u~enice O[ “Milan Blagojevi}”, a tre}e mesto - David Dimitrijevi}, koji poha|a O[ “Branislav Petrovi}” u Slatini. U starijoj uzrasnoj kategoriji, od petog do osmog razreda, prvo mesto je pripalo Andrijani Poli} (O[ “Milan Blagojevi}”), drugo - Tamari Rakovi} (O[ “Gora~i}i” u Gora~i}ima), dok tre}e mesto dele Mina Lazovi} (O[ “Milica Pavlovi}”) i Teodora Trifunovi} (O[ “Branislav Petrovi}). Od strane Regionalnog centra najboqi u~esnici takmi~ewa nagra|eni su kwigama, a u realizaciji konkursa u Moravi~kom okrugu i izboru radova tako|e su bili anga`vani [kolska uprava u ^a~ku, Aktiv nastavnika likovne kulture Moravi~kog okruga i “Prijateqi dece ^a~ka”. E. V.

U

DANAS U DOMU KULTURE

SAJAM VIRTUELNE PRIVREDE

organizaciji Ekonomske {kole, danas }e u Domu kulture, biti odr`an Sajam virtuelne privrede. Sajam }e biti takmi~arskog karaktera, a u~estvova}e u~enici ekonomskih {kola iz ^a~ka, Gorweg Milanovca, Kraqeva, U`ica, Ariqa i Po`ege. U 11,15 ~asova, sajam }e otvoriti na~elnik [kolske uprave u ^a~ku Danilo Beodranski, a prisustvova}e poslodavci preduze}a u kojima u~enici obavqaju praksu, predstavnici Privredne komore i udru`ewa Forum preduzetnika grada ^a~ka.

U


PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

MARKETING

11


12

MARKETING

UPIS 2014/15.

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

poru~iti telefonom: 032 302-782 i 222-321. [kolarina za samofinansirawe iznosi 70 000 dinara i pla}a se u 10-12 rata.

VISOKA [KOLA TEHNI^KIH STRUKOVNIH STUDIJA ^A^AK

BESPLATNA PRIPREMNA NASTAVA– PRIKQU^ITE SE! [kola i ove godine organizuje besplatnu pripremnu nastavu za polagawe prijemnog ispita za upis u prvu godinu studija, koju dr`e nastavnici i asistenti {kole. Besplatna pripremna nastava se realizuje u prostorijama {kole, svake subote po slede}em rasporedu:

MODERNA ZNAWA U [KOLI SA TRADICIJOM! Visoka {kola TSS ^a~ak ve} 54 godine uspe{no {koluje in`ewerski kadar za potrebe privrede. Budu}im studentima nudimo studije po akreditovanim studijskim programima, na osnovnim i specijalisti~kim studijama i sticawe diplome strukovnog in`ewera. Na studije mogu konkurisati kandidati za zavr{enim trogodi{wim ili ~etvorogodi{wim sredwim obrazovawem. Visoka {kola tehni~kih strukovnih studija u {kolskoj 2014/2015. godini upisuje 386 studenata na slede}e akreditovane studijske programe: 1. ELEKTROTEHNIKA I RA^UNARSTVO Modul 1: Elektroenergetika (50 buxet) Modul 2: Elektronika i ra~unarstvo (30 buxet) 2. MA[INSTVO I IN@EWERSKA INFORMATIKA Modul 1: In`ewerska informatika (60 buxet) Modul 2: Proizvodno ma{instvo (20 buxet) 3. GRAFI^KA TEHNIKA (40 buxet) 4. PROIZVODNI MENAXMENT (60 buxet) Studije traju tri godine i diplomirawem se sti~e 180 ESP bodova. Kako se upisati? Kandidati pola`u prijemni ispit iz MATEMATIKE ili TESTA ZNAWA, po izboru. Polagawe prijemnog ispita organizuje se po~etkom jula (prvi rok) i septembra (drugi rok) svake godine u terminima koje objavi Ministarstvo prosvete. Zbirka za pripremu prijemnog ispita mo`e se nabaviti u [koli ili

Drugi termin za pripremnu nastavu odr`a}e se u junu mesecu i odvija}e se radnim danima, za one koji se kasnije opredele.

DOKUMENTA POTREBNA ZA PRIJAVU NA KONKURS - Prijavni list (na obrascu [kole), - Kopije svedo~anstava svih razreda sredwe {kole (orginali na uvid), - Kopija diplome zavr{ene sredwe {kole (original na uvid), - Kopija izvoda iz mati~ne kwige ro|enih (original na uvid), - Dokaz o uplati naknade za polagawe prijemnog ispita na teku}i ra~un [kole 840-998666-72. Za{to upisati studije na V[TSS? [kola budu}im studentima nudi: - studirawe na dr`avnoj, akreditovanoj visoko{kolskoj ustanovi, - programe usagla{ene sa zahtevima privrede, - kompetentan nastavni kadar, - opremqene u~ionice i laboratorije, - stru~nu praksu u najboqim firmama u okru`ewu, - saradwu sa ustanovama u inostranstvu, - biblioteku sa prostranom u~ionicom, - partnerski odnos sa studentima, - u~e{}e studenata u radu organa [kole, - nagrade i priznawa najboqima. Dobrodo{li! Za sve informacije: 032- 222-321, 302-755 www.visokaskolacacak.edu.rs


13

DRU[TVO

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

ANTONINA PETKOVI]: GIMNAZIJALKA KOJA JE OSVOJILA MODNU SCENU SVETA Sa samo sedamnaest godina, Antonina `ivi izme|u svetskih metropola, za koje je vezuje uspe{na karijera manekenke, i rodnog grada, gde vanredno zavr{ava tre}i razred gimnazije

nogo smo fascinantnih pri~a ~uli i pro~itali o Antonini Petkovi}, manekenki koja je na modnu scenu stupila pre dve godine, gotovo slu~ajno i bez velikih o~ekivawa, a ve} nosi modele najpoznatijih svetskih kreatora i sara|uje sa qudima koji su koliko ju~e bili samo deo ma{te anonimne devoj~ice iz Ulice Sime Sarage u ^a~ku. Optere}eni predrasudama koje vladaju o svetu visoke mode, o~ekivali smo osobu “punu sebe”, koja sa visine gleda na sivu ~a~ansku svakodnevicu, a susreli se sa qupkom i pristupa~nom devojkom, odevenom u krajwe jednostavne, ali pa`qivo odabrane “komade”, i bez trunke {minke na licu. Iz Wujorka je stigla uo~i praznika da bi se u miru porodi~ne ku}e pripremila za polagawe ispita u Gimnaziji, po{to je,

M

zbog velikih obaveza na drugoj strani, morala da pre|e na vanredno {kolovawe. - @urim, ~eka me drugarica da prove`bamo informatiku - ka`e gimnazijalka, koja je i u sredwoj {koli, a i ranije, dok je bila |ak Osnovne {kole “Milica Pavlovi}”, re|ala petice. Ima samo sedamnaest godina, 55 kilograma i 180 cm “u visinu”. Oduvek je, ka`e, bila visoka i tanka, pa joj je okolina ~esto govorila da je ro|ena za manekenku. - Sve je to ulazilo u moju de~iju glavu, pa sam i sama po~ela da ma{tam o manekenskom pozivu. Ali, nisam o~ekivala da }u raditi revije u Wujorku i slikati se za naslovnice modnih ~asopisa - se}a se Antonina svojih prapo~etaka. Kada je, me|utim, bila u osmom razredu snovi su po~eli da se pretvaraju u stvarnost. - Na televiziji sam videla reklamu agencije Models Inc. - Elite Model Look koja je po Srbiji organizovala kastinge za izbor novih lica, i prijavila se. U{la sam u finale, nisam postala lice 2011. godine, ali sam zauzela tre}e mesto i potpisala ugovor sa agencijom. U februaru 2012. dobila sam poziv da idem u Pariz, na Fashion week (Nedeqa mode), gde sam provela dve i po sedmice. Tada sam imala samo 15 go-

WEN DOM JE BIO I OSTAO U ^A^KU

dina i nisam mogla da u~estvujem na revijama, ali sam i{la na kastinge i upoznala qude koji biraju devojke za revije. Vratila sam se ku}i, nastavila {kolovawe, i u avgustu proslavila 16. ro|endan. Ve} u septembru od Elite Model Look iz Pariza stigao mi je poziv za revije Vivian Vestvud i Aleksisa Mabila. Kasnije sam, posredstvom beogradske agencije, stupila u vezu sa agencijom The Society iz Wujor-

ka - upoznaje nas Antonina sa svojom kratkom, ali veoma uspe{nom karijerom. Prokrstarila je modnim pistama Wujorka, Londona, Milana i Pariza, gde se odr`avaju glavne svetske revije, nosila modele vrhunskih dizajnera, bila ekskluzivni model Toma Forda, postala za{titno lice kampawe za Elite Model Look 2014 za ~itav svet. U januaru je potpisala ugovor sa presti`nom modnom ku}om “[anel” i zapo~ela saradwu sa ~uvenim Karlom Lagerfeldom, koji je po wenim merama osmislio nekoliko modela, prikazanih na modnoj reviji u Parizu. Iza Antonininog uspeha stoje velika odricawa i naporan rad, naro~ito u toku Nedeqe mode, kada wen radni dan po~iwe u {est ujutru i traje do kasno uve~e. Posao manekenke, obja{wava ona, osim nastupa na revijama, obuhvata kastinge, fitinge (probe modela tokom pripreme revije), slikawe za magazine i kampawe za dizajnere, {minkawe i frizirawe pred nastup, putovawa iz grada u grad, odr`avawe proporcija i kondicije uz pomo} zdrave ishrane i fizi~kih ve`bi... Zahvaquju}i mladosti, qubavi prema poslu i dobroj organizaciji, na{a sugra|anka uspeva da savlada prepreke i sa~uva energiju

i vedrinu. - Nije lako, ali je veoma zanimqivo. Upoznala sam mnoge zemqe i drage qude, stekla nova iskustva, koja su me u~inila bogatijom. U po~etku su roditeqi morali da mi finansijski poma`u, a sada uspevam da se “pokrijem”- ka`e devojka koja najve}i deo godine provodi u Wujorku, koji joj je od svih stranih gradova najvi{e prirastao za srce i u kome je, me|u koleginicama iz Francuske i Amerike, stekla nova prijateqstva. A kada, u pauzi izme|u poslovnih obaveza, do|e u zavi~aj, o~ekuju je roditeqi - Svetlana i Sa{a, stariji brat Lazar, drugarice i drugovi iz {kole. - Staro dru{tvo mi najvi{e zna~i. Definitivno. Odmah se preorijenti{em, kao da nisam ni odlazila, jer ovde je moj dom i moja porodica - priznaje neumorna putnica i obave{tava nas da ve} po~etkom maja ponovo odlazi u svet. Najpre u [paniju, gde je o~ekuje slikawe za sajt “Zare”, a odatle u Wujork gde ostaje do kraja jula. - Potom }u videti, ni{ta se ne zna - ka`e Antonina i napomiwe da se o svim va`nim potezima dogovara sa mati~nom agencijom Models Inc. - Elite Model Look iz Beograda. E. V.


14

MARKETING

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE


PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

PRAVOSLAVQE

15


16

MARKETING

marketing 032/342-276

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE - Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

Kontakt telefon 063 635 033

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE


17

ZDRAVSTVO

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

U MZ “3. DECEMBAR” ODR@ANA TRIBINA

EVROPSKA NEDEQA IMUNIZACIJE

ZNA^AJ VAKCINACIJE ZA ZDRAVQE POPULACIJE S vake godine u aprilu obele`eva se Evropska nedeqa imunizacije, ~iji je ciq da uka`e qudima na vrednosti koje mogu imati od imunizacije, kao procesa koji je u skladu

sa ostalim zdravstvenim aktivnostima. Imunizacija, zajedno sa uvo|ewem ispravne vode za pi}e i sa pronalaskom antibiotika, najvi{e je uticala da se u 20. veku produ`i qudski vek. Smatra se da se qudski

vek produ`io za vi{e od 10 godina, zahvaquju}i pre svega ovim merama, koje su naizgled jednostavne. Ali, wihov nedostatak tokom 19. i 18. veka, i naravno ranije, uzrokovao je brojna oboqevawa i veliku smrtnost, kao i skra}ewe prose~nog `ivotnog veka, rekao je Aksentije To{i}, specijalista epidemiologije Zavoda za javno zdravqe ^a~ak, na konferenciji za novinare, odr`anoj pro{le sedmice, povodom Evropske nedeqe imunizacije. - Posledwih nekoliko godina, svedoci smo sve ~e{}eg omalova`avawa i izra`enih sumwi u imunizaciju, odnosno vakcine kao medicinskog sredstva. To se u Srbiji, a i u svetu, najvi{e pokazalo 2009. godine, prilikom proizvodwe vakcine protiv meksi~kog gripa, kada su se pojavila razna pitawa, da li se za kratko vreme mo`e proizvesti vakcina, da li je kvalitetna, da li je u sebi sadr`ala odre|ene supstance

koje su mogle da ugroze `ivot ~oveka. Na primer, u Moravi~kom okrugu smo te godine dali vi{e od 2.500 vakcina protiv meksi~kog gripa, a niko nije imao ne`eqene reakcije, niti bilo kakve probleme i posledice - podsetio je epidemiolog Aksentije To{i}. Me|utim, te godine je, ka`e To{i}, zabele`en neuobi~ajeno visok procenat qudi koji su imali odre|ene komplikacije od gripa, zbog kojih su morali da budu prikqu~eni na respiratore, jer im je disajna funkcija bila ugro`ena, a i smrtnost je bila pove}ana. Ali, da su se vakcinisali ne bi imali nikakvih komplikacija, tvrdi To{i}. - To se odnosi i na ostale vakcine, naro~ito namewene deci, koja u obaveznom programu imaju sistem imunizacije. Re~ je o odli~nim vakcinama, koje spre~avaju bolesti koje bi mogle da naprave velike probleme u zdravstvenom sistemu. Nema nikakve dileme da li de-

ca treba ili ne treba da se vakcini{u, jer je re~ o vakcinama koje na{a i druge ustanove proizvode ve} decenijama. One, ne samo da spre~avaju nastanak osam osnovnih bolesti, nego je i pro{iren kalendar imunizacije. Ne postoji nijedan razlog zbog koga bi roditeqi trebalo da brinu kad dovedu decu u dispanzer zbog vakcine, koju je propisalo i odobrilo Ministarstvo zdravqa - kategori~an je epidemiolog Aksentije To{i}, nagla{avaju}i da je imunizacija dece cepivom DiTePer izuzetno zna~ajna zbog toga {to {titi od mnogih smrtonosnih bolesti, kao {to je, na primer, tetanus. To{i} je tako|e istakao i zna~aj petovalentnih vakcina. Re~ je o vakcini sa pet komponenti, koja decu {tite od difterije, tetanusa, velikog ka{qa, hemofilus influence B(HIB) i de~je paralize, a mali{ani se umesto vi{e puta, “bockaju” samo jednom. N. R.

OBELE@EN ME\UNARODNI DAN ZA[TITE OD BUKE

BUKA, NE@EQENI I NEPRIJATNI ZVUK ovodom, 20. aprila, Me|unarodnog dana za{tite od buke, predstavnici Zavoda za javno zdravqe ^a~ak, pro{log ~etvrtka su kod fontane u Gradskom parku, odr`ali konferenciju za novinare, na kojoj su podsetili da je zvuk po prirodi sastavni deo svakodnevnog `ivota i ~ovekovog okru`ewa. Buka je ne`eqeni i neprijatni zvuk, svuda je oko nas. Po definiciji, svaki zvuk, bez obzira na wegov intenzitet, koji nas ometa u nekim na{im aktivnostima, ili nam smeta na bilo koji na~in, predstavqa buku. - Ono {to je va`no kada govorimo o buci je da je ona na lestvici ekolo{kih ~inilaca {tetnih po zdravqe na drugom mestu, iza aerozaga|ewa. Upravo zbog toga su instituti, zavodi i ostale ustanove zapo~ele merewe buke i za{titu i prevenciju stanovni{tva. Buka mo`e da ima {tetni uticaj na zdravqe ~oveka, da izazove poreme}aj sna, depresiju, stres, da deluje na pove}awe holesterola i triglecirida u organizmu, a dugotrajna izlo`enost buci dovodi i do kardiovaskularnih bolesti. Veliki je broj poreme}aja koje buka izaziva, a naj~e{}e toga nismo ni svesni - istakla je dr Qiqana Pi{~evi} Moji}evi}, {ef Odeqewa za promociju zdravqa.

P

NAJ^E[]A OBOQEWA PROSTATE

organizaciji Mesne zajednice “3. decembar”, pro{le sedmice, odr`ana je tribina pod nazivom “Naj~e{}a oboqewa prostate”, a predava~ je bio dr Darije Jeftovi}, specijalista urologije. Prostata je `lezda koja predstavqa deo mu{kog reproduktivnog sistema. Ona proizvodi materije koje ulaze u sastav ejakulata. Normalno, prostata je veli~ine i oblika kestena. Nalazi se u dubini karlice ispod mokra}ne be{ike. Statistike su pokazale da od svih unutra{wih organa ~oveka prostata naj~e{}e oboleva. - Razlikujemo vi{e vrsta oboqewa prostate, to su pre svega hroni~na oboqewa i uve}awe prostate koje je karakteristi~no posle 45. godine `ivota. Kod ovih oboqewa javqaju se problemi sa mokrewem, u toku no}i vi{e puta, zatim u~estalo mokrewe, pe~ewe pri mokrewu i pojava krvi u mokra}i - napomiwe dr Darije Jeftovi}. Kroz prostatu prolazi mokra}na cev, takozvana uretra koja transportuje mokra}u od be{ike do otvora na vrhu mu{kog polnog organa. Prostata je sa~iwena od `lezdanog, mi{i}nog i vezivnog tkiva. Podeqena je na zone, predwu, perifernu, centralnu i prelaznu. Svaka zona ima svoje karakteristike i razli~it zna~aj u smislu funkcije i oboqevawa. - Treba ista}i, {to va`i i za druga oboqewa, a naro~ito kod oboqewa prostate, da je veoma bitno da se pacijent {to pre javi lekaru. Ukoliko se javi na vreme i pravilno postavi dijagnoza, le~ewe je veoma uspe{no za sve vrste oboqewa prostate. U krajwem slu~aju ako do|e do najgoreg, do karcinoma prostate, mo`e se br`e reagovati i rezultati le~ewa su mnogo boqi - isti~e dr Jeftovi}. Funkcija prostate nije do kraja razja{wena. Produkti prostate ulaze u sastav ejakulata. U semenoj te~nosti se nalaze materije koje imaju razna biolo{ka dejstva. Sekret prostate sadr`i i materije koje {tite reproduktivne i mokra}ne puteve od infekcije.

U

OTVOREN KONKURS

„ZDRAV OSMEH, LEP OSMEH“ Zakonska regulativa doprinosi za{titi zdrvqa qudi od buke putem primene odre|enih mera. Pored Zavoda za javno zdravqe, kao ovla{}ene akreditovane zdravstvene ustanove, koja vr{i merewe buke, i gradska uprava, odnosno lokalna zajednica izdvaja sredstava za odre|ene programe merewa buke, koji imaju za ciq da sagledaju stawe u na{em gradu, intenzitet buke na odre|enim lokacijama, rekla je, izme|u ostalog, dr Milka Levajac, specijalista higijene. - Na osnovu rezultata sagledavamo stawe i preduzimamo odre|ene mere koje }e doprineti smawewu intenziteta buke na odre|enim lokacijama, odnosno zonama na{eg grada. Zatim planiramo razvoj i budu}nost grada u pogledu pove}awa tihih zona, kao {to je Gradski park istakla je dr Milka Levajac. U 2012. godini, najkriti~nije loakcije po odstupawu od dozvoqenog nivoa buke, bila su merna mesta na raskrsnicama kod Medicinske {kole, O[ “Milica Pavlovi}” i vrti}a “Mali kapetan”. N. R.

nstitut za javno zdravqe “Dr Milan Jovanovi} Batut”, mre`a instituta i zavoda za javno zdravqe i Stomatolo{ki fakultet u Beogradu uz podr{ku Ministrstva zdravqa raspisuju konkurs “Zdrav osmeh, lep osmeh”. Konkurs je namewen deci u vrti}ima i u~enicima osnovnih {kola koji }e povodom Nedeqe zdravqa usta i zuba pisati literarne sastave i crtati likovne radove. Nedeqa zdrvqa usta i zuba bi}e obele`ena od 19. do 25. maja. Po tri najboqa likovna rada u kategoriji pred{kolskog uzrasta i po tri najboqa literarna i likovna rada u kategoriji u~enika od prvog do ~etvrtog i od petog do osmog razreda osnovne {kole i vrti}i mogu dostaviti ovda{wem Zavodu za javno zdravqe, Centaru za promociju zdravqa sa naznakom “Za konkurs XXIX Nedeqa zdravqa usta i zuba” do 16. maja 2014. godine. Likovni radovi bi trebalo da budu ura|eni na formatu maksimalnih dimenzija 35x50 centimetara. Najboqi likovni i literarni radovi bi}e izabrani na nivou okruga, a zatim dostavqeni Institutu za javno zdravqe “Dr Milan Jovanovi} Batut” do 1. juna i bi}e u konkurenciji za izbor na republi~kom nivou.

I


18

INTERVJU

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

RAZGOVOR O NOVOM ROMANU „TALASI BEOGRADSKOG MORA” DRAGANA JOVANOVI]A DANILOVA

PRI^E O FENOMENIMA PRESTONICE `im jedno vertikalno sondirawe tih beogradskih identiteta. U svakom slu~aju, Beograd je grad veoma bogate istorijske i kulturne sedimentacije. Uprkos tom nasle|u i bogatstvu, ~iwenica je da Beograd i nije ba{ ~esto junak doma}e literature? - Ovaj grad nije dovoqno istra`en u kwi`evnosti. Zapawuju}e je malo toga ura|eno o Beogradu, jedino se Svetlana Velmar Jankovi} bavila Beogradom, bavio se i Milorad Pavi}, Momo Kapor je pisao beogradske pri~e, a Mihajlo Panti} se bavio Novim Beogradom, evo, i ova kwiga mu je posve}ena.

- Tragedija savremene kwi`evnosti sastoji se u tome da je prestala da gleda u `ive qude. Pisac mora da pi{e istinu, a roman mora da prika`e realan socijalni kontekst vremena na koje se odnosi, jer samo pri~e mogu zaustaviti vreme - ka`e kwi`evnik i likovni kriti~ar Dragan Jovanovi} Danilov, ~ija su mnoga poetska i prozna dela, priznaje, nastala u vozu, na relaciji Po`egaBeograd. unak wegovog novog romana, koji je sa~iwen od mozaika pri~a je Beograd, sa svim svojim svetlim i tamnim stranama, dakle grad, kome je voda dala sjaj, ali sve se zavr{ava talasima. Osim savremenih pri~a socijalne tematike, koje su zabele`ene na beogradskim pijacama, kroz perspektivu i ovovremenog i onovremenog, kroz razglednice i antikvitete, uspomene kojih se stari, siroma{ni qudi danas odri~u budza{to zarad pukog pre`ivqavawa, tu su i pri~e o poznatim, ali i obi~nim qudima. Mozaik romana ~ine portreti raznih tipova junaka, od obi~nog berberina, izumiteqa ma{inice za {i{awe Nikole Buzumi}a iz Iriga, koji zahvaquju}i svom patentu postaje milioner Xon Smit, do Leonida [ejke i balerine Smiqane Manduki}... Roman “Tala-

J

si beogradskog mora”, ~iji je izdava~ “Vulkan”, predstavqen je nedavno u organizaciji Kwi`evnog programa Doma kulture. Danilova, koji je poznat ~a~anskoj publici, je predstavila urednica Milkica Mileti}, odlomke je ~itala @ivka Dmitrovi}. Re~ je, kako ka`e autor, o jednom “kaleidoskopskom, lavirintskom romanu”, u kome on sagledava Beograd iz najrazli~itijih uglova, tragaju}i za wegovim fenomenima, tu su i beogradske pijace, podzemqe, besku}nici... Glavni junak je dakle sam grad, a kako se tu ukla-

paju talasi iz naslova? - Hteo sam da ispri~am pri~u o Beogradu kroz more najrazli~itijih pri~a, roman je napravqen u obliku 16 talasa, i kqu~ni simbol su talasi, bidu}i da je tu nekada bilo more. Kwiga po~iwe sa talasom i zavr{ava se sa tim simbolom, koji vra}a u pro{lost, a glavni protagonisti romana su jedan sredove~an ~ovek i devojka ^arna, pola Srpkiwa, pola Ruskiwa, koja uvodi tog glavnog junaka u pro{lost Beograda, vodi ga u neka nedoku~iva mesta, u Rimski bunar i ponovo vra}a u sada{wost. Hteo sam da pru-

Jedna od centralnih tema romana je i bombardovawe Narodne biblioteke Srbije 6. aprila 1941. godine, kada je uni{teno vi{e od 300.000 naslova, a me|u wima i neprocewiv fond starih raritetnih kwiga. Kao pisac postavqate hipoteti~ko pitawe, pa i mi Vama, da li su mo`da i gde sa~uvane te kwige, po{to je,

navodite, nestao kontigent sanduka spremqenih za evakuaciju neposredno pre bombardovawa 1941? - To je centralna tema, i junak ovog romana je opsednut da sakupi sve te kwige koje su izgorele. On pronalazi katalog, koji je za sebe sa~inio jedan savesni bibliotekar, naravno, ta pri~a je izmi{qena potpuno, mada su mnoge stvari i dokumentarne i ja sam navodio koje su, tako da je on na kraju rekonstruisao tu spaqenu biblioteku. Postoje tragovi za tu vrstu rekonstrukcije, ali to bi bilo jedno veliko istra`ivawe, tako da je to zavr{ena pri~a za mene. Ovo je, tako|e, i pri~a o lovcima na kwige. U Beogradu postoji bar pet, {est qudi koji se bave starim i vrlo skupim kwigama, i koji `ive od toga. Oni su, pre svega, veliki znalci kwige, a dragoceni su zbog toga {to, po tavanima, podrumima i td. pronalaze prava blaga. Ovo je i kwiga o sakupqawu neobi~nih eksponata, starih razglednica na beogradskim pijacama, wihovih poruka, rukopisa, svedo~ewa... Da li ste mo`da razmi{qali da posebnu kwigu posvetite ovoj temi? - To je dobro pitawe. ^ovek treba da pi{e ono {to `ivi i {to poznaje. Jesam, razmi{qao sam da ba{ Bajlonijevoj pijaci posvetim jednu posebnu kwigu, iako se du`im i sa qudima na Kaleni}evoj i Cvetkovoj pijaci. Jedna od mojih ideja je da napi{em

kwigu o bazarima sveta, po{to sam posetio pijace Tunisa, Turske, Egipta... Biva li iko imalo mudriji u ovom “proro~i{tu”? One su ogledala naroda, naro~ito ono {to narod pri~a, i onda pijace na severu, i da to bogato dokumentujem fotografijama. Taj `ivot tu vri, svi qudi hrle na te pijace, pijaca je srce svakog grada, a jedna od naj~udesnijih za mene je ba{ ta pijaca u glavnom gradu Tunisa, gde se ~ak nalazi Ulica mar{ala Tita... [ta reflektuje takva slika? - Qudi govore onako kako hodaju. ^ovek iz ravnice govori sporo, hoda sporo. Oni sa brdovitih, tvrdih podloga su br`i, a qudi koji `ive pored mora imaju govorni melos. Na pijaci sam prona{ao razglednicu upu}enu nekoj gospo|i Gini B. Petrovi}, upu}enu 4. aprila 1941. godine, dakle, dva dana uo~i bombardovawa... Trebalo je da ode na sastanak... Gde je taj ~ovek, gde je ta `ena, jesu li svoje tajne odneli u grob? I takve pri~e “~uvaju” uspomene koje nalazim na pijacama... A poezija... - Ono {to radim jo{, to je jedna antologija pesama o Beogradu. Jo{ uvek ga istra`ujem, tu }e naro~ito biti zastupqeni pesnici koji sad stvaraju, zna~i od Laze Kosti}a, Crwanskog do danas, jer mi nemamo takvu antologiju, a svi veliki gradovi je imaju. I Berlin, i Pariz, i London.. Zorica Le{ovi} Stanojevi}

KONCERT GUDA^KOG KVARTETA U UMETNI^KOJ GALERIJI kamernoj atmosferi Umetni~ke galerije „Nade`da Petrovi}“ u utorak je odr`an koncert guda~kog kvarteta “Anime”. Kvartet ~ine Du{ica Mladenovi}, violina, Mina Mladenovi}, violina, Marina Popovi} Antonijevi}, viola i Teodora Nikoli}, violon~elo. Na programu su bila dela Jozefa Hajdna (Guda~ki kvartet op. 76 br. 2) i Dmitrija [ostakovi~a (Guda~ki kvartet op. 110 br. 8). ^lanice kvarteta „Anime“ nastupaju u najpoznatijim orkestrima u Srbiji: Beogradska filharmonija, Guda~i „Svetog \or|a“, Orkestar SNP u Novom Sadu, orkestar Opere „Madlenianum“, „Stanislav Bini~ki“ itd. Du{ica Mladenovi} je od 2011. ~lan Beo-

U

gradske filharmonije, anaga`ovana je kao profesor violine u M[ “Petar Kowovi}”, bila je stipendista Fonda za mlade talente, koncertmajstor Nema~koskandinavskog omladinskog orkestra u Berlinu, a za wen trio violina “Dominante”, muziku su pisali irski kompozitori. Mina Mladenovi} je zavr{ila Akademiju umetnosti u Novom Sadu. ^lan je violinskog dua sa Angelinom Novakovi} sa kojom aktivno nastupa od 2008. godine. Nastupala je kao solista sa orkestrom AUNS i orkestrom Camerata Academica iz Novog Sada. Trenutno se bavi pedago{kim radom u M[ “Stanislav Bini~ki”. Marina Popovi} Antonijevi}, je diplomirala na FMU u Beogradu u klasi

„ANIME” prof. Jasne Maksimovi} (2010), nakon ~ega je upisala master studije u Krstiansandu (Norve{ka) i postala stipendista te dr`a-

ve. Bila je u klasi prof. Bård Monsen, a diplomirala je u klasi prof. Adam Grüchot (2012). Za vreme studija, po~iwe da svira i

violu i da nastupa u kamernim sastavima. Bila je koncert majstor CEI-Youth Orchestra-Italy i ~lan DeutschSkandinavische Jugend-Phil-

harmonie (2006) s kojim je nastupala u Berlinskoj filharmoniji. Osvajala je nagrade na takmi~ewima u zemqi, kako iz violine i klavira, tako i kao kamerni muzi~ar. Jedna je od 204 dobitnika u akciji za najzaslu`nije i najuspe{nije gra|ane Srbije. Dobitnik je stipendije za 1.000 najboqih studenata i stipendije za poslediplomske studije u inostranstvu. Teodora Nikoli} je muzi~ko obrazovawe stekla u Beogradu. Stalni je saradnik orkestra i opere Madlenianum i orkestra Doma Vojske “Stanislav Bini~ki”. Brojne nastupe je ostvarila sa KO Guda~i “Svetog \or|a”. Trenutno je zaposlena kao ~lan orkestra Srpskog Narodnog pozori{ta u Novom Sadu. Z. L. S.


PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

arodi koji zaboravqaju svoju pro{lost, ne}e imati ni budu}nost – upozoravao je Ja{a Tomi}. Teku}a 2014. je godina kada se proslavqa sto godina od po~etka Velikog rata i velikih pobeda srpske vojske, ali i godina kada se poku{ava revidirati na{a istorija od pora`enih snaga iz tog rata. Na`alost, reviziju slavne istorije srpskog naroda iz Prvog svetskog rata ^a~ani su ve} jednom do`iveli. Godine 2014, navr{ava se 85 godina od smrti slavnog vojskovo|e, na{eg sugra|anina, vojvode Stepe Stepanovi}a. Da se podsetimo, legendarni srpski vojskovo|a, pobednik sa Jedrena, Pirota, Cera i Dobrog Poqa, ro|en je u Kumodra`u, Beograd, 28. februara/12. marta 1856. U Beogradu je zavr{io gimnaziju i artiqerijsku {kolu. Kao pitomac u~estvovao je u ratovima od 1876. do 1878. i 1885/6. ^in generala dobio je 1907. Kao komandant Druge armije u~estvuje u Prvom balkanskom ratu sa Turcima (1912), Drugom balkanskom ratu sa Bugarima (1913) i Prvom svetskom ratu sa Austro – Nemcima i Bugarima i dobio je najve}e priznawe koje se mo`e dati jednom vojskovo|i – vojvodski ~in. Sa svojom Drugom armijom, pomognut dvema francuskim divizijama, izvr{io proboj na glavnom sektoru Solunskog fronta. Odlikovan je Srebrnom i Zlatnom medaqom za hrabrost, Takovskim krstom IV, III i II reda, Belim orlom V, IV i I stepena i mnogim drugim odlikovawima (Orden Svetog Save I stepena, Kara|or|eva zvezda III, II i I stepena) uz mnoga strana odlikovawa. Posle razre{ewa du`nosti komandanta Druge armijske oblasti u Sarajevu 12. novembra 1919. odlu~uje da svoje penzionerske dane provede u ^a~ku. Izbor grada ^a~ka za mesto stalnog stanovawa i ve~ni po~inak bila je velika ~ast za ^a~ane i brojne pripadnike X pe{adijskog puka kojim je vojvoda Stepa komandovao. Lokalna vlast, odnosno Op{tinski odbor je na svojoj sednici, 9. juna 1925. godine, doneo odluku da se ulica Sarajevska promeni u naziv Vojvoda Stepa. Svoju odluku Op{tinski odbor je dostavio i vojvodi Stepi sa obrazlo`ewem:...cene}i Va{e velike zasluge za osve}ewe Kosova i za jedinstvo na{eg naroda: Srba, Hrvata i Slovenaca, i da bi se sa~uvala ve~ita uspomena prema Vama.... Iako je zauzimao najvi{e polo`aje u vojsci, do kraja `ivota ostao je skroman, povu~en. Takvim su ga zapamtili `iteqi ^a~ka, gde je `iveo sve do svoje smrti 27. aprila 1929. Dan nakon smrti vojvode Stepe, 28. aprila, na inicijativu Narodne odbrane, odr`an je zbor vi{e od 200 gra|ana ^a~ka, u sali hotela Kren, na kome je odlu~eno: Da se u gradu ^a~ku stalnom mestu `ivqewa neumrlog Vojvode Stepe – mestu u kome je wegovo telo na{lo i ve~ni odmor – podigne takav spomenik-dom u kome bi se smestio muzej i sva kulturna nacionalna vite{ka, humana dru{tva u varo{i ^a~ku. U tom ciqu da bi ovaj spomen-dom bio delo i celokupnog naroda zbor je izabrao slede}i {iri Odbor za podizawe spomenika Vojvodi Stepi, stavqaju}i mu u du`nost da se taj odbor konstitui{e i stvori izvr{ni odbor, koji }e na se primiti du`nost prikuipqawa priloga iz cele dr`ave, kako bi spomen-dom bio dostojan imena narodnog velikana. U {iri odbor su u{li: veliki `upan Ra{ke oblasti, komandant mesta, predsednik op{tine ^a~ak, dr Mihailo Radovi}, in`. Svetolik Stankovi}, dr Vitomir Govedarovi}, hirurg, penzioneri Savko Filipovi}, Milivoje Filipovi} i Brana Obradovi}, trgovci Ra{a Gavrovi}, Nikola Nikoli}, Dragi{a Terzi}, ^eda Soluji}, Miodrag Vasi}, advokat, g|a Vojinovi}ka, g|a Terzi}ka, Vladimir Vojinovi}, direktor, i predstavnici brojnih udru`ewa i dru{tava iz varo{i ^a~ak. Dan kasnije, 30. aprila 1929, sahrawen je vojvoda Stepa Stepanovi}. Sve radwe u va-

N

DRU[TVO

(NE)ZAHVALNI ^A^ANI

ro{i bile su zatvorene od 12 ~asova do kraja sahrane, a {kole nisu radile. U varo{i su bile istaknute dr`avne i crne zastave u znak `alosti za velikim vojskovo|om. Sahrani su prisustvovali kraq Aleksandar Kara|or|evi}, patrijarh i mnoge druge li~nosti. ^a~ani se legendarnom vojskovo|i odu`uju sedam godina kasnije. Godine 1936. lokalna vlast zapo~iwe gradwu nove osnovne {kole na Vasiki}a imawu, ugao dana{wih ulica Episkopa Nikifora Maksimovi}a i Bir~aninova. U toku jula 1936. kada je lokalna vlast odlu~ivala o preduzima~u koji }e graditi {kolu, Odbor za podizawe spomenika Vojvodi Stepi odlu~uje da prikupqeni novac preda Gradskom poglavarstvu za podizawe nove {kole. Odbor je od osnivawa 28. aprila 1929. pa sve do ga{ewa, odnosno predaje prikupqenog novca Gradskom poglavarstvu 30. marta 1937. odr`ao ukupno 18 sednica. Me|utim, Odbor u narednim godinama nije uspeo da prikupi `eqenu sumu, a kao uzrok su naveli privrednu krizu. U nemogu}nosti da izvr{i voqu gra|ana ^a~ka, na sednici Odbora od 26. jula 1936. doneta je jednoglasna odluku „da se sva gotovina ovog odbora preda Gradskom poglavarstvu grada ^a~ka za podizawe zgrade za osnovnu {kolu u ^a~ku i umoli Gradsko poglavarstvo, da nova osnovna {kola nosi naziv „Vojvode Stepe“ i da se u novoj {kolskoj zgradi stavi vojvodina bista.“ Za izvr{ewe ove odluke odre|en je izvr{ni odbor koji su sa~iwavali Radivoje Pantovi}, kao predsednik uprave, Radojko Soluji}, predsednik gradske op{tine, Svetolik Stankovi}, narodni poslanik i Radomir ]elovi}, banski ve}nik. Izvr{ni odbor je poslao 21. avgusta i 30. septembra 1936. dopis banu Drinske banovine da odobri odluku zbora gra|ana ^a~ka. Banska uprava je 8. oktobra 1936. ovaj predmet dostavila Gradskom poglavarstvu na izve{taj da li op{tina usvaja odluku Odbora za podizawe spomenika Vojvodi Stepi od 21. jula 1936. Gradsko ve}e je na sednici odr`anoj 18. oktobra 1936. prihvatilo predlog u celosti. Ovu odluku je odobrila Banska uprava aktom II br. 29611/36 27. oktobra 1936. Odluka Gradskog ve}a je dostavqena Odboru 3. novembra iste godine. Da bi ispunilo predloge Odbora, Gradsko poglavarstvo je 5. novembra 1936. tra`ilo od Dr`avnog Tehni~kog Zavoda u Kragujevcu izve{taj o ceni izrade biste Vojvode Stepe sa poprsjem u prirodnoj veli~ini. Na osnovu predloga Mesnog {kolskog odbo-

ra u ^a~ku (br. 911 od 30. decembra 1936) i banovine Drinske, Ministarstvo prosvete – odeqewe za osnovnu nastavu je dostavilo re{ewe O.N. Br. 691 od 4. januara 1937. godine, po kome }e nova zgrada osnovne {kole nositi naziv „Dr`avna narodna {kola „Vojvode Stepe“ u ^a~ku“. Izvr{ni odbor Odbor za podizawe spomenika Vojvodi Stepi Stepanovi}u doneo je 6. marta 1937. odluku, po{to su ispuweni svi zahtevi i uslovi Odbora od strane Gradskog poglavarstva, da se celokupna gotovina prikupqena za podizawe spomenika preda blagajni Gradskog poglavarstva u ^a~ku. Na sednici istog odbora 24. marta 1937. podnet je izve{taj blagajnika Jaroslava Pavlovi}a o stawu blagajne na taj dan – 1. ulog kod Hipotekarne banke sa kamatama – 38.107, 50; 2. ulog kod Po{tanske {tedionice sa kamatama – 53.59,50; 3. ulog kod ~a~anskog Kreditnog zavoda - 626, 30; 4. u gotovini – 67,82. Tada je re{eno da se sva gotovina u iznosu od 91.861, 42 dinara i arhiva preda Gradskom poglavarstvu uz pismenu potvrdu prijema. Primopredaja, uz pismenu potvrdu predsednika Gradske op{tine Radojka Soluji}a, izvr{ena je 30. marta 1937. Godine 1937. ~a~anska prosveta imala je dva razloga za slavqe. Prvi, proslava stogodi{wice ~a~anske Gimnazije, a drugi otvarawe nove zgrade osnovne {kole. Proslava Gimnazije, od 16. do 18. oktobra 1937, propra}ena je i osve}ewem nove narodne {kole „Vojvoda Stepa“. Osve}ewe nove {kole je bio sastavni deo proslave Gimnazije, a pokroviteq sve~anosti je bio Wegovo veli~anstvo Kraq Petar II Kara|or|evi}. Sve~ano otvarawe {kole zakazano je za 17. oktobar 1937. Brojne zvanice i visoki gosti stigli su tih dana u grad ^a~ak, me|u wima i ministar prosvete Kraqevine Jugoslavije Dimitrije Magara{evi}, ~a~anski ministar po{ta i telegrafa Vojko ^vrki}, koji su posle proslave u Gimnaziji prisustvovali i sve~anom otvarawu nove osnovne {kole u ^a~ku. Sve~ani ~in pu{tawa u rad ozna~en je presecawem vrpce na kapiji dvori{nog ulaza, koje je obavio ministar prosvete Dimitrije Magara{evi}. Potom je u holu zgrade otkrivena spomen-plo~a. Na plo~i je bio urezan tekst da je Spomen-{kola Vojvoda Stepa podignuta za vreme vlade kraqa Petra II, namesnika, predsednika vlade i Gradskog ve}a. Plo~a je za vreme i nakon Drugog svetskog rata bila, sre}om, samo zamalterisana. Nakon Drugog svetskog rata komunisti~ka vlast, u te`wi da formira novo dru-

19

{tvo, poni{tavala je i mewala sadr`aj pro{losti i nametala nove vizije i dru{tvene vrednosti. Uticaj na svest mnogih generacija najvi{e se ispoqavao brojnim manifestacijama, podizawem spomenika, davawem imena ulicama po partizanskim borcima, preduze}ima i posebno {kolama. Tako je prvobitna spomen-{kola, Dr`avna narodna {kola „Vojvode Stepe“ u ^a~ku, od 1954. do 1959. mewala ~etiri puta naziv – Osnovna {kola II (25. avgust 1954), O[ „Jovan Jovanovi} Zmaj“ (1. novembar 1954), Tre}a osmogodi{wa {kola (29. avgust 1955) i posledwi naziv, O[ „Milica Pavlovi}“ (10. april 1959) po narodnom heroju, ~ije ime i danas nosi. Nakon posledwe promene naziva {kole ustanovqen je i Dan {kole, 8. jun, kao dan pogibije narodnog heroja Milice Pavlovi} Dare. U velikoj `eqi i brzini da zacementiraju pro{lost {kole i se}awe na legendarnog vojskovo|u, potkrala se i jedna velika gre{ka, a to je bio Dan {kole (8. jun) koji se pogre{no slavio preko 50 godina. Neumawuju}i `rtvu Milice Pavlovi}, ipak je i woj naneta velika {teta, datum pogibije je 27. jun 1944. Iste 1959. godine postavqena je i jedna mawa plo~a sa natpisom: U PROSTORIJAMA OVE [KOLE PRED DRUGI SVETSKI RAT MILICA PAVLOVI] – DARA ODR@AVALA JE ILEGALNE SASTANKE SA RADNICIMA OVOG KRAJA, 8. jun 1959. godine Pionirski odred „Milica Pavlovi}“. Skrivawe ili zacementirawe pro{losti, kao u slu~aju imena spomen-{kole posve}ene vojvodi Stepi, rezultat je vremena u kome se istorija pode{avala potrebama vladaju}ih politi~kih i ideolo{kih krugova u gradu i zemqi uop{te. Mo`e potrajati du`e ili kra}e, a onda kad-tad probijaju svi skriveni i zabraweni detaqi pro{losti. Ali i tada se pode{ava prema `eqi vladaju}ih krugova. I tako je 17. oktobra 1989. godine, u okviru obele`avawa 60 godi{wice smrti na{eg vojvode Stepe, u staroj {koli otkrivena zamalterisana spomen-plo~a. Dve godine kasnije, 18. avgusta 1991, otkriven je i spomenik kod Po{te. Prilikom proslave 70-ice rada O[ „Milica Pavlovi}“, 2007. godine ponovo je sve~ano otkrivena plo~a iz 1937. Plo~a koja je dugo bila sakrivena, stoji ponovo u punom sjaju i veli~ini pored male plo~e, koja nije zacementirana, postavqene 1959. i posve}ena Milici Pavlovi}. Velika plo~a, posve}ena velikoj li~nosti iz srpske istorije, je znak zahvalnosti gra|ana ^a~ka i dr`ave. Mawa plo~a, posve}ena je narodnom heroju jednog vremena i jedne ideologije. U me|uvremenu, od 2000. godine bilo je i poku{aja da se vrati prvobitni naziv {kole, Dr`avna narodna {kola „Vojvode Stepe“ u ^a~ku, od strane Komisije za odre|ivawe naziva i obele`avawa ulica, trgova i zgrada na teritoriji op{tine ^a~ak (2000, 2002) i [kolskog odbora (2002). Poku{aje je ko~io zakon po kome na teritoriji jedne op{tine ne mogu postojati isti nazivi za dve ili vi{e osnovnih {kola. Na teritoriji ^a~ka postoji jo{ jedna osnovna {kola koja nosi naziv Stepa Stepanovi} od 1960. godine, u Gorwoj Gorevnici. I pored ~iwenice da je {kola u ^a~ku spomen {kola i zadu`bina, pa ~ak ni nazivi nisu skroz isti, ostalo je samo na poku{ajima. Godina 2014, kada proslavqamo 85 godina od smrti vojvode Stepe Stepanovi}a, treba da bude i godina povratka prvobitnog naziva u spomen-dom {kolu, koju su izgradili gra|ani ^a~ka u znak zahvalnosti prema svom sugra|aninu. Vaspitno-obrazovne ustanove treba da budu izvan svake politike, {to dana{wi zakoni i nala`u. [kole treba da nose imena li~nosti ~ija dela `ive kroz vekove, a ne imena pojedinaca koji su pripadali odre|enoj partiji ili ideologiji. Goran Davidovi} istori~ar-vi{i arhivist Me|uop{tinski istorijski arhiv ^a~ak


20

KULTURA

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

POKLON KWIGE

PREDAVAWE O KORISTIMA I ZLOUPOTREBAMA HIPNOZE

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

SRE]A JE U NAMA, A NE U [ARENIM LA@AMA OKO NAS

Sara [eridan

STIHOVI U PESKU ri~a o jednom od prvih Evropqana koji je pre{ao Arabijsko poluostrvo. Ona je bila robiwa. On je bio wen gospodar. Oboje su ~eznuli za slobodom... Godine 1833. okrutni lovci na robqe odlaze sa svojim plenom i odvode ih zauvek, daleko od doma i porodice. Otimaju Zinu, odva`nu i odlu~nu abisinsku lepoticu, iz rodnog sela, i posle mu~nog putovawa prodaju je kao robiwu na tr`nici u Maskatu.Mladi poru~nik britanske mornarice Xejms Rejmond Velsted naumio je da osigura prisustvo Britanaca na Bliskom istoku i donese slavu i bogatstvo svom brodu i kraqici. Me|utim, planovi padaju u vodu kada dvojica wegovih oficira nestanu tokom misije u pustiwi. Neo~ekivanim spletom okolnosti, Zina postaje robiwa poru~nika D`ejmsa, dok on kre}e u misiju spasavawa na zabrawenom i neprohodnom tlu ju`ne Arabije. Pomo}i }e mu beduini, dobri poznavaoci pustiwe, qudi koji nikako ne smeju otkriti wegov pravi identitet...Zina i Xejms postaju sve bliskiji, ali kako iza svakog ugla vreba nova opasnost, nijedno od wih ne zna kakva ih budu}nost ~eka dok putuju nestalnom, nepredvidivom pustiwom. Da bi zbacila okove sa sebe, mora}e da izabere pravi put. Da li }e se sudbina promeniti ili }e za wima ostati samo izbrisivi trag stopa u pesku?

P

noge predrasude i zablude o hipnozi, kao tehnici kontrole uma koja je obavijena velom tajne, ali i ~esto zloupotrebqavana dovele su pred brojnu ~a~ansku publiku zainteresovanu za ovu intrigantnu temu Anu Mileti} Milovanovi}, psihologa i psihoterapeuta. Koliko smo i na koji na~in u savremenim uslovima svi zapravo hipnotisani, kako hipnoti{emo sami sebe i kako programiramo svoju decu, neka su od pitawa koja je postavila Verica Kova~evi}, urednica Kulturno-obrazovnog programa Doma kulture, koji je organizovao ovo predavawe. - Hipnoza je stawe pove}ane sugestibilnosti u kome zaobilazimo onaj

M

NE PREPORU^UJE SE... Hipnoterapija se ne preporu~uje kod qudi koji imaju neku vrstu psihoze, kod onih koji su zavisni od psihoaktivnih supstanci, nije je mogu}e sprovesti kod qudi koji su ispod prose~nog intelektulnog funkcionisawa toliko da ne mogu razumeti instrukcije koje se daju, detetu ispod pet godina recimo, zatim qudima koji imaju epi napade, itd. Na pitawe o vra}awu u svoje reinkarnacije pod hipnozom, Ana Mileti} ka`e da se ne bavi regresivnom terapijom, jer smatra da ona mo`e imati vi{e {tetnih efekata nego koristi, a prise}awe na pro{le `ivote, uzima sa rezervom, po{to na{ mozak ima potrebu da osmi{qava i sebi obja{wava ono {to je neobja{wivo, a ipak je “prika~en” na kolektivno nesvesno.

kriti~ki faktor na{eg uma i kao i svaka tehnika mo`e se upotrebiti na korist ili zloupotrebiti. Kada govorimo o koristima, onda govorimo o hipnoterapiji koja nam mo`e pomo}i u prevazila`ewu strahova, pobedi lo{ih navika, nadrastawu nekih ograni~avaju}ih uverewa, sticawu samopouzdawa, osloba|awu od bola itd. Kada je re~ o zloupotrebama, one su svuda prisutne, na`alost, u svakodnevnom “ispirawu mozga” putem raznih propagandnih poruka preko medija, bilo onih koje nam sugeri{u da kupimo odre|ene proizvode, kao da se mo`e kupiti sre}a, bilo da glasamo za nekoga ili da usvajamo neke dru{tvene vrednosti koje su za nas navodno boqe, a pri tom da `ivimo sve gore i gore - rekla je, pored ostalog, Ana Mileti} Milovanovi}. Zamenili smo `eqe i potrebe, i metodom “kuvane `abe”, izgubili onu duhovnu dimenziju, ne shvataju}i da smo sami kreatori svoje li~ne sre}e, koja se ne ogleda u deset pari cipela

i najskupqem telefonu ili automobilu, tvrdi psihoterapeut, jer “Sre}a je u nama, mi je stvaramo, a ne u {arenim la`ama oko nas”, ka`e Ana. - Neki trenuci u `ivotu mogu biti ta~ka sloma ili ta~ka rasta, a hipnoza mo`e da pomogne ukoliko `elite da vam pomogne. Vera u izle~ewe je va`an segment izle~ewa, svi lekovi su u nama, kao {to su i sve bolesti u nama. Niko od nas nema stalan uvid u realnost, svi mi imamo posrednu sliku realnosti. Snaga voqe se ne mo`e me{ati sa snagom sugestije, kao {to ni hipnozu ne treba me{ati sa snagom voqe, koja nema nikakav uticaj prilikom ulaska u hipnoti~ki trans kada je “otpu{ten” kriti~ki um. Sa podsvesnim umom komunicira hipnoterapeut, kada se dobiju hipnoti~ke instrukcije, tu nije potrebna nikakva snaga voqe ka`e predava~. Hipnoza postoji od postanka ~oveka, jer qudi su negde od samog po~etka nau~ili da ulaze u stawa transa, koja su i nekada{wi vra~evi koristili zarad nekih efekata, a hipnoterapija je najve}i zamah dobila sa Englezom Miltonom Eriksonom, koji je u pro{lom veku ustanovio osnove ove terapije, ste~ene na li~nom iskustvu. Govore}i o tome kako “programiramo” decu, Ana Mileti} tvrdi da deca upijaju na{e modele i poruke. Detetu ne treba ponavqati ishod koji kod wega ne `elimo, ve} obrnuto. Kod samohipnoze Ana Mileti} tvrdi: “Ako sebi stalno ponavqamo ne{to, onda }e tako i biti. Ako verujete da ne{to mo`ete i ako verujete da ne{to ne mo`ete, u pravu ste!” Z. L. S.

IZLO@BA “AVIJACIJA U ^A^KU (1912-1999)” U NARODNOM MUZEJU

POVEST ISPRI^ANA KROZ MAKETE

PRI^E IZ VILINSKOG SVETA: RU@ICA ISPUWAVA @EQU

a`eta istorija razvoja vazduhoplovstva Srbije i Jugoslavije od 1912. do 1999. godine, ukqu~uju|i i ~a~ansku pri~u o ovoj temi, uz detaqnije sagledavawe uloge qudi na{eg grada i kraja u svemu tome, predstavqena je kroz izlo`bu Maketarskog kluba “^a~ak”, koja je re-

S

Dan je Prole}nog bala i u vazduhu se ose}a ~arolija... Kada mala vila Ru`ica ugleda usamqenu devoj~icu kako zami{qa `equ pored Vilinskog drveta, po`ele}e da joj pomogne. Da li }e Ru`ica uspeti da prona|e devoj~ici drugaricu i stigne na bal? alizovana u saradwi sa Narodnim muzejom i otvorena pro{le srede u Galeriji ove ustanove. Pravqewe vi{estruko umawenih maketa aviona raznih tipova i namena, koji su se nalazili u sastavu na{eg vazduhoplovstva kroz istoriju, predstavqa poseban vid odnosa i ~uvawa kulturno-istorijske ba{tine. Me|u izlo`enim eksponatima nalaze se i modeli koji su bili sa suprotne strane, a upotrerbqeni su u napadima na na{u zemqu u Prvom i Drugom svetskom ra-

tu, kao i za vreme NATO agresije 1999. godine, rekla je direktorka Muzeja Delfina Raji} i naglasila da je ova izlo`ba prilika da se podsetimo da je Kraqevina Jugoslavija, izme|u dva svetska rata, imala razvijenu vazduhoplovnu industriju, kao i da je u martu i aprilu 1941. godine u Qubi}u bila operativna komanda mo}ne 4. Vazduhoplovne brigade Jugoslovenske vojske sa 705. eskadrilom i 49 modernih bombardera, od kojih je deo bio razme{ten na aerodromu u Preqini. - Prvi put su srpski avioni upotrebqeni u borbenim dejstvima u martu 1913. kada su upu}eni u pomo} crnogorskim trupama prilikom opsade Skadra. Tokom tih letova nesre}no je poginuo narednik Mihailo Petrovi} i on je bio prva `rtva vojnog vazduhoplovstva u svetu, koja je nastradala na borbenom zadatku. Tokom Prvog svetskog rata Srbija je uz pomo} saveznika, prvenstveno Francuske, osposobila znatan broj pilota i ostalog osobqa i nabavila avione koji su dejstvovali tokom Velikog rata i proboja Solunskog fronta. Posle Velikog rata, u Kraqevini Jugoslaviji vazduhoplovstvo je preraslo u samostalni rod vojske, koji je tada imao ~etiri brigade sa osam pukova i brojalo oko 5.000 qudi, me|u wima i 2.000 pilota i vi{e od 1.000 aviona, a istovremeno je stvarana i doma}a avioindustrija... Na{a izlo`ba prikazuje i jedan mra~an deo na{e istorije 1999. godine, kada su dejstvima iz vazduha na{em gradu naneta ogromna razarawa, a pale su i qudske `rtve. @elimo da se tako ne{to vi{e nikada i nikome ne dogodi - rekao je, pored ostalog, Milan Kosi} u ime Dru{tva maketara “^a~ak” otvaraju}i ovu izlo`bu. Z. L. S.


21

KULTURA

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

SAVETNICA PREDSEDNIKA SRBIJE STANISLAVA PAK U GRADSKOJ BIBLIOTECI

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

PRIZNAWE NA SVETSKI DAN KWIGE a Svetski dan kwige, 23. aprila, Gradsku biblioteku “Vladislav Petkovi} Dis” posetila je Stanislava Pak Stankovi}, savetnica predsednika Republike Srbije Tomislava Nikoli}a. Dobrodo{licu go{}i, Disovim stihovima po`elela je bibliotekar Biqana Raji~i}, kao i direktorka ~a~anske Biblioteke Danica Ota{evi}, uz prigodno podse}awe na pesni~ka imena koja ~uva zavi~ajna ba{tina ^a~ka, koja su ugra|ena u srpsku poeziju, {to ovaj grad ~ini ponosnim i va`nim mestom na kulturnoj mapi Srbije. Stanislava Pak je tom prilikom simboli~no poklonila dve kwige Gradskoj biblioteci. Re~ je o naslovima “U potrazi za mudro{}u” i “Enciklopedija krvnih grupa”. - U `eqi da nastavite da budete ovako istrajni i puni qubavi i da i daqe prenosite qubav prema kwizi, zaista imam veliku ~ast i zadovoqstvo da danas otvorim dve izlo`be, danas, kada imamo sve mawe vremena za ~itawe. Posebno je veliki problem {to mladi sve mawe ~itaju, izlo`eni isku{ewima zabavnih sadr`aja. Zato je na nama da ih motivi{emo, inspiri{emo da ~itaju, da budu obrazovani, pametni qudi, mentalno zdravi. Tu je jedna od posebnih inspiracija i to je jedan od razloga {to smo mi u kabinetu predsednika Nikoli}a izabrali ba{ ^a~ak i ba{ ovu Biblioteku, da do|emo da obele`imo Svetski dan kwige – rekla je Stanislava Pak i obra}aju}i se direktorki Biblioteke ~estitala i istakla wen entuzijazam, kojim uspe{no godinama, ne samo u ^a~ku, ve} i okolini {iri qubav prema kwizi, {to je pokazateq da uporan i istrajan rad mogu doneti uspeh. Govore}i o zna~aju i ulozi kwige i ~itawa, Stanislava Pak je citirala [ekspirove re~i: “Neznawe je pro-

Xefri Ar~er

N

O^EVI GRESI

kletstvo, a znawe nas nosi na krilima do nebeskih visina”. Danica Ota{evi} je predo~ila savetnici Pak da Gradska biblioteka u ^a~ku za svoju godinu osnivawa uzima 1848. i jedna je od najzna~ajnijih mati~nih biblioteka u Srbiji i objavila da je upravo na Svetski dan kwige Ministarstvo kulture obradovalo sve biblioteke u Srbiji. ^a~anskoj je dostavqen spisak od oko 2.300 kwiga za otkup od 240 izdava~a i distributera iz pro{logodi{we izdava~ke produkcije, a na{a Biblioteka za tu svrhu ima fond od 923.000 dinara. Svetski dan kwige i autorskih prava proglasio je UNESCO 1995. godine. Tim povodom u Biblioteci su otvorene dve izlo`be, jedna je posve}ena stogodi{wici po~etka Prvog svetskog rata sa eksponatima iz legata Filipovi}a, a priredila ju je bibliotekar Marijana Matovi}, a druga je posve}ena 450. godi{wici od smrti Vilijama [ekspira, kome se, po istorijskim izvorima, podudaraju datum ro|ewa i datum smrti, 23. april. Isti datum je i dan smrti Migela de Servantesa. Autor ove izlo`be je bibliotekar Tijana Mutavxi}. [ekspira je prvi u Srbiji prevodio pesnik Laza Kosti} jo{ 1861. godine, a [ekspirovi komadi su standardno bili aktuelni i na na{im prostorima, tako da je 1976. Dramski studio Doma kulture postavio na scenu “Ri~arda Tre}eg”. Z. L. S.

IZLO@BA ^A^ANKE TAWE GAVROVI] U DOMU KULUTURE

NEZADR@IVA UNUTRA[WOST ruga samostalna izlo`ba, a prva u rodnom gradu, ~a~anske umetnice Tawe Gavrovi}, diplomca na odseku za zidno slikarstvo Fakulteta primewenih umetnosti u Beogradu postavqena je u gorwem holu Doma kulture pro{le srede. Postavkom pod nazivom “Nezadr`iva unutra{wost” obuhva}ene su slike i objekti, ra|eni kombinovanom tehnikom, kori{}ewem raznih materijala od akrila i uqa, do aplicirawa gipsanih formi, `ice i tkanine. Po re~ima same umetnice, ovi radovi su nastali preispitivawem li~nosti

D

i identiteta, u potrebi da sebe iska`e kao pojedinca i umetnika koji se suo~ava i bori sa sopstvenim ne-

vo je drugi roman u serijalu Saga o Kliftonovima, sage koja }e o`iveti sto godina porodi~ne istorije kako bi razotkrila pri~u o sudbini Harija Kliftona kakvu ni on sam ne bi mogao zamisliti. Njujork, 1939. godine. Tom Bred{o je uhap{en. Optu`en je za ubistvo svog brata. Kada mu se Sefton Xelks, vode}i advokat s Menhetna, ponudi da ga besplatno zastupa, Tom, budu}i bez prebijene pare, nema izbora do da prihvati wegove usluge i poveruje kako }e mu on obezbediti bla`u kaznu. Xelks nestaje nakon {to Toma izvedu na sud, proglase krivim i odrede mu kaznu, a jedino {to Bred{o mo`e u~initi kako bi dokazao svoju nedu`nost jeste da otkrije svoj pravi identitet, a zakleo se da to ne}e u~initi kako bi za{titio `enu koju voli. U epskom nastavku Sage o Kliftonovima porodi~na odanost stavqa se na najve}a isku{ewa dok se tajne otkrivaju a radwa preme{ta s bristolskih zabitih ulica u direktorske kancelarije na Menhetnu. Pridru`ite se sjajnom pripoveda~u na putovawu na kojem nema znakova za zaustavqawe niti }orsokaka.

O

mirima, ose}awima, strahovima, seksualno{}u, granicama i izborima. Karakteristi~no za radove

Tawe Gavrovi} je da se na wima nalaze i gipsani otisci delova li~nog tela koji izrawaju iz povr{ine slike. Prisutnost seksualnosti i tela upu}uju na opozicije tradicionalnomoderno, zarobqeno-oslobo|eno, a sve je povezano sa ulogom `ene u savremenom dru{tvu i izrazitim kontrasnim dinamizmom, rekla je Vesna Petrovi}, glavni urednik programa Doma kulture, citiraju}i istori~ara umetnosti Julku Marinkovi}, koja u umetni~kom rukopisu ove mlade ^a~anke prepoznaje osobenu poetiku. Z. L. S.

Paulo Koeqo

PRIRU^NIK ZA RATNIKA SVETLOSTI atnik svetlosti je onaj ko je kadar da pronikne u ~udo `ivota, da se bori do kraja za ne{to u {ta veruje i najzad da za~uje zvona koja bruje s dna mora… Priru~nik za ratnika svetlosti zami{qen je kao vodi~ uz roman Alhemi~ar. On sadr`i jedinstvena uputstva kako da svaki ~ovek otkrije ratnika svetlosti u sebi, {ta mu je uop{te potrebno da postane ratnik: da pre svega po{tuje `ivot, da ume da prihvati svaki neuspeh, da ciq wegove potrage bude ostvarewe sebe kao osobe kakva `eli da bude. U ovoj jednostavnoj i neponovqivoj kwizi ~italac }e otkriti spoj istinske humanisti~ke filozofije i hvalospeva ~ovekovom pregnu}u. Dok se Koeqove ~udesne parabole, mudre i poetske izreke, kao zasebne celine, smewuju jedna za drugom kao kakvi savremeni psalmi, pisac nas poziva da svoj `ivot usaglasimo sa svojim snovima, da prigrlimo neizvesnost i nepredvidqivost `ivota kao neminovnost i ne ustuknemo pred izazovima sopstvene i neponovqive sudbine.

R


22

TV PROGRAM

TV PROGRAM PETAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 12:00 DOBRO DO[LI -r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 IZBOR 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - repriza 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SERIJA - repriza 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 Dokumentarni program 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

- TV GALAKSIJA 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 NEDEQA 08:15 OGLASI 08:45 DE^IJI FILM 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 JAVNA RE^ -r. 15:00 KULTURNI INTERVJU -r. 15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA-r. 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 VEZE 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 PORODI^NI MAGAZIN 21:00 FILM 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti -

09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 JAVNA RE^ 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strast 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk i papri~ica 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -r.

14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 Beli luk i papri~ica 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA -r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 RE^ VI[E 13:30 OGLASI 14:10 VI[E OD SPORTA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA -Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA

20:00 MO SPORT 20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA 21:00 KULTURNI INTERVJU 21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA -r. 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 DOBRO DO[LI 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NA[E SELO-r. 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1


PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

23

REPORTA@A

^A^ANIN IVAN STEPANOVI] O SVOJOJ PRVOJ REVIJI NA FE[N SELEK[NU

DEDIN TALENAT

O K ^ I N T E M I “U LUDILO” MLADOG DIZAJNERA a 24. Fe{n Selek{nu koji je odr`an od 6. do 16. aprila, u Belekspo centru u Beogradu, predstavili su se, izme|u ostalih, kreatorke Marija Ivankovi} Juri{i}, Jelena Jakovqevi} i Sanda Ristovski, kao i mladi talenti, diplomci i studenti modnog dizajna. Na ovoj manifestaciji, na kojoj su prikazani aktuelni modni tokovi i trendovi, u~estvovao je i dvadesetdvogodi{wi ^a~anin Ivan Stepanovi}. Na{ sugra|anin je u decembru diplomirao modni dizajn, na Visokoj tekstilnoj {koli u Beogradu, a ve} po~etkom aprila se predstavio na reviji pod nazivom “Mladi talenti”. Kako nam prenosi utiske, publika je pru`ila veliku podr{ku mladim talentima, a svi modeli su bili podjednako kvalitetni, zanimqivi i originalni. Revija je bila dinami~na i interesantna, upravo zbog toga

N

{to je bilo 12 izlaga~a, tako da su posetioci mogli da vide najrazli~itije stilove i ideje. Naravno, i wegova tri modela su bila veoma zapa`ena, i on je, kao i ostali izlaga~i, jako zadovoqan, a za sav taj uspeh, kako ka`e, velike zasluge pripadaju organizatoru ove manifestacije, modnoj agenciji “Selekt”. - Ovo mi je bila prva revija, na Fe{n Selek{nu sam predstavio tri modela, dva `enska i jedan mu{ki. Inspiracija mi je bila kamewe. Sve modele sam predstavio kroz istu boju, ali razli~ite materijale, teksture. Hteo sam da predstavim svoju modnu marku 33. Opredelio sam se za crnu jer je elegantna, a kroz jednu boju, razli~itim formama, mo`ete da do~arate model. Drugu boju koristim malo, tek da se “provu~e” - obja{wava Ivan, napomiwu}i da uglavnom radi sa crnom, ili potpuno “ne-

Ivan Stepanovi} sa svojim modelom

normalnom kombinacijom boja, da vri{te, odudaraju od svega”, {to, naravno, sve zavisi od trenutka stvarawa. Dizajnirawem se bavi ve} tri godine, a reviju je pripremao oko dva meseca. @eleo je, ka`e, neobi~ne, druga~ije modele, koji nisu svakodnevni: - Ovi modeli su kombinacija materijala i formi. Pojedini delovi, koji su 3D oblici, odudaraju od same haqine, a neke delove sam pravio od `ice. Sama konstrukcija materijala je neobi~na. Mu{ki model ~ine duks, majica i farmerke, koje sam uklopio da se “sla`u, utapaju”. Za na{eg sagovornika je lak{e i lep{e stvarati `enske modele, jer oni pru`aju vi{e slobode i eksperimentisawa tokom kreirawa. Veliki izazov Ivan vidi u tome {to mo`e da stvara modele koje niko nije predstavio: - @elim da vidim kako }e qudi da prihvate moje modele, jer kreirawem ispoqavam svoju unutra{wost, a umetni~ko ludilo izbacujem iz sebe ba{ kroz ode}u, ili bilo koji drugi dizajn. Da je Fe{n Selek{n za wega bio veliki izazov u kome je u`ivao, govori i ~iwenica da za oktobar priprema novu reviju. I pripreme imaju svoju dra`, potvr|uje na{ sagovornik i dodaje da proces stvarawa nije jednostavan: - Prvi crte` se dugo razra|uje. Uradi se 10 - 15 modela, a izaberu se tri. Ustva-

ri, sve po~iwe od inspiracije, a potom slede dizajn, odvajawe palete boja, birawe najkvalitetnijih materijala, manekenki, smi{qawe frizure, {minke, da bi se do{lo do revije. Ivan ima dva strana uzora, a to su Frankie Morello i Gareth Pugh, dopadaju mu se wihovi modeli, jer su neobi~ni i nisu mnogo prihva}eni. Iako je mo`da Frankie Morello vi{e komercijalizovan, dopada mu se wegova smela kombinacija boja i materijala. Treba znati kombinovati svilu i ko`u, uop{te neobi~ne stvari, ka`e mladi dizajner, koji `eli da se i u budu}nosti bavi modom, jer je za wega ona zanimqiva i uzbudqiva. Iako je zavr{io Tehni~ku {kolu, ka`e, da se jednog dana bukvalno ne{to u wemu prelomilo da se u `ivotu bavi dizajnom. Roditeqi su tada podr`ali wegov san, a on danas planira drugu reviju. Neobi~ne modele stvara u porodi~noj ku}i, a wegovi najva`niji saradnici su kroja~i - sestra Jasmina i deda Milinko Stevan~evi}, stari ~a~anski {najder. Nesporno, talenat je nasledio od dede, koji se i u 81. godini `ivota i daqe bavi {ivewem. Zbog povremenih sugestija, ~esto dolazi do sukoba izme|u dedinog iskustva i Ivanovog savremenog kreirawa. “Ali, dedina pomo} mi puno zna~i”, nasmejano isti~e mladi dizajner. N. R.


24

MARKETING

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE


Ono {to ve} decenijama hiqade nau~nika nije uspelo da re{i, da otkloni nedostatke Vankelovog ili motora sa unutra{wim sagorevawem, izgleda da je na dohvatu ruke ~a~anskim inovatorima. Zajedno sa pronalaza~ima iz Beograda, Subotice, Novog Sada i drugih gradova, ^a~ani su osnovali Udru`ewe za realizaciju interakcijskih turbo astroidnih ma{ina “Ritam”. Trenutno rade na vi{e projekata, a glavno “zamor~e” im je motor sa unutra{wim sagorevawem koji bi, ukoliko se poka`e kao pravi, kod nas mogao da izazove ve}i privredni bum.

INOVACIJE UDRU@EWA „RITAM”

NA PUTU RE[EWA DECENIJSKE ZAGONETKE Marinko Markovi}

Neboj{a Trifunovi}, Quban Vulovi}, Qiqana Vasovi}

a inicijativu konstruktora-tehnologa i inovatora Neboj{e Trifunovi}a pro{log leta je osnovano Udru`ewe “Ritam” koje je okupilo ma{inske in`ewere, doktorante ma{instva, elektro in`ewere, arhitekte. Imaju i jednog magistra sa Harvarda. Za sada se finansiraju zahvaquju}i ~lanarinama i vrlo retkim donatorima. Uspeli su u Srbiji da patentiraju i glavni projekat, motor sa unutra{wim sagorevawem, a

N

25

DRU[TVO

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

da bi ga za{titili na svetskom nivou potrebno im je mnogo vi{e novca, za sada nedosti`nih 50 hiqada evra. - Glavna delatnost su nam inovacije u prirodnim i tehni~kim naukama. Svaki projekat koji radimo baziran je na energetskoj efikasnosti i konstrukciji ma{ina za transportna vozila - obja{wava Quban Vulovi}, predsednik udru`ewa. Tu energetsku efikasnost, koja

je nezamisliva bez za{tite `ivotne sredine i inovaciju u industriji motora mogao bi da donese i usavr{eni Vankelov, odnosno motor sa unutra{wim sagorevawem. Nekoliko decenija u nazad Vankelovi motori su prona{li primenu u Mazdinim vozilima, ali ne i u {iroj auto industriji. - Mi smo uspeli da otklonimo nedostatke Vankelovog motora koji godinama zaokupqa mnoge

nau~nike i stru~wake raznih svetskih instituta. Poznato je koji su wegovi glavni nedostaci, problemi podmazivawa, zaptivawa, odnosno nedostatak adekvatnog prostora za sagorevawe. Osim ovoga, radimo i na projektima zasnovanim na iskori{}ewu sun~eve energije, autogenerativnim pumpama, pneumopumpama, pneumomotorima... - navodi Neboj{a Trifunovi}. Projekte Udru`ewa “Ritam” za sada su podr`ali Institit za fiziku, beogradski Ma{inski fakulteta i ostale relevatntne nau~ne institucije. O wihovom radu informisani su i stru~waci ~a~anskog Nau~no-tehnolo{kog parka. - Impresionirni smo wihovom uporno{}u i dugotrajnim radom. Ne mo`emo mi da im potvrdimo opravdanost projekata, ali smo savetovali da se prijave na takmi~ewa za tehnolo{ke inovacije da bi eventualno prikupili sredstva za rad ili da konkuri{u na inostranim konkursima koji nude finansijsku podr{ku za razvoj novih ideja ka`e direktor Nau~no-tehnolo-

{kog parka Danijela Milo{evi}. Zahvaquju}i pojedinim ~lanovima “Ritma” koji su nekada ili trenutno rade u najpoznatijim auto kompanijama, za inovacioni pomak Vankelovog motora saznali su “Por{e” i “BMW”. Ukoliko doka`u wegovu opravdanost i funkcionalnost, ove dve kompanije spremne su da u ^a~ku pokrenu proizvodwu tih motora. To bi otvorilo nove mogu}nosti ne samo inovatorima. Do neke nove fabrike - put je vrlo dug. Celokupan glavni projekat trebalo bi da bude zavr{en do kraja godine, potom novi pronalazak mora biti ispitan... Za celokupnu proceduru je potrebn i veliki novac, {to }e udru`ewu, kome su ~lanarine osnovni izvor prihoda, biti vrlo te{ko. Za sada nisu dobili ni finansijsku potporu lokalne sampuprave, a retki su i privrednici koji razumeju wihove projekte i u wima vide perspektivu. U svakom slu~aju, neophodna im je {ansa, jer ko je iz prve razumeo i ve}a dostignu}a koja su pokretala svet? Z. J.


26

GORWI MILANOVAC

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

GORWI MILANOVAC SVE^ANO PROSLAVIO DAN OP[TINE I 199. GODI[WICU TAKOVSKOG USTANKA

PRIORITETI - RAZVOJ PRIVREDE I NOVA RADNA MESTA izom prigodnih manifestacija u Gorwem Milanovcu su obele`eni Dan op{tine i 199. godi{wica Drugog srpskog ustanka. Sve~anoj sednici Skup{tine op{tine, odr`anoj u Domu kulture 23. aprila, prisustvovali su predstavnici Vlade i Vojske Srbije, Srpske pravoslavne crkve, patrijarh srpski Irinej i episkop {umadijski Jovan, na~el-

Usmerili smo zna~ajna sredstva na podizawe na{ih poqoprivrednih potencijala. U oblasti socijalne politike i za{tite, posebnu pa`wu posve}ujemo obezbe|ivawu boqih uslova za `ivot i rad na{ih gra|ana - rekao je Mirkovi} u svom kratkom osvrtu na prethodni period. Stvarawe boqeg privrednog ambijenta, privredni razvoj takovskorudni~kog kraja i stvara-

nik Moravi~kog okruga, gradona~elnici i predsednici susednih lokalnih samouprava, strane delegacije prijateqskih op{tina iz Bugarske, Norve{ke, Republike Srpske, Makedonije, Crne Gore i Slovnije, kao drugi uva`eni gosti iz zemqe i inostranstva. Centralna proslava je organizovana u Takovu. Polagawem cve}a i lovorovih venaca na spomenik ustanicima obele`ena je 199. godi{wica od po~etka borbe za kona~no oslobo|ewe Srbije od Turaka. Dr`avnu ceremoniju polagawa venaca povodom godi{wice Drugog srpskog ustanka organizovao je Odbor za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova Srbije. Pozdravqaju}i prisutne goste na sve~anoj sednici, Milisav Mirkovi}, predsednik op{tine, istakao je da je 23. april dan kada se sumiraju rezultati rada u prethodnom periodu. - Svojim rezultatima uvrstili smo se u red boqih lokalnih samouprava u Srbiji. Udru`ili smo sve snage i raspolo`iva sredstva i rezultati nisu izostali. U ovim ekonomski te{kim vremenima, na{a privreda posluje uspe{nije od drugih. Dobro rade i na{a javna preduze}a.

we uslova za nova zapo{qavawa osta}e prioriteti lokalne samouprave i u narednom periodu. Osim investicija koje su ve} zapo~ete, planirane su i nove, me|u kojima su najva`nije po~etak rekonstrukcije gorwomilanova~kog Doma kulture, izgradwa vodovoda ka Rudniku i {kole u Semedra`i.

N

[EST ZLATNIH I ^ETIRI SREBRNE PLAKETE Povodom Dana op{tine, istaknutim pojedincima i organizacijama predsednik op{tine Mirkovi} uru~io je presti`na priznawa. Dobitnici zlatnih plaketa “Takovski ustanak” su Petra{in Jakovqevi}, generalni direktor Kompanije „Metalac“ i predsednik Regionalne privredne komore Kraqevo, Jovan ^ekovi}, vlasnik uspe{ne “JoMil grupe”, ro|en u Ko{tuni}ima, Dragi{a Kova~evi}, vlasnik i direktor SOS kanala, ro|en u Nevadama, Milanova~ko amatersko pozori{te, Crveni krst Gorwi Milanovac i Teodora Trifunovi}, odbojka{ica iz Gorweg Milanovca. Srebrne plakete su uru~ene Mesnoj zajednici Boqkovci, Ru`i Puri}, profesoru srpskog jezika i kwi`evnosti iz Gorweg Milanovca, Du{ku

Antonijevi}u, poqoprivrednom proizvo|a~u iz Qevaje i Zorici Markovi}, poqoprivrednici iz Semedra`i. U ime dobitnika priznawa govorio je Petra{in Jakovqevi}, generalni direktor Kompanije „Metalac“. On je istakao da im je lokalna samouprava ukazala veliku ~ast, jer ih je svrstala u red dosada{wih dobitnika presti`nih op{tinskih nagrada, koji su u svom radnom veku dali nemerqiv doprinos privrednom, kulturnom, politi~kom i sportskom razvoju, ali i afirmaciji gorwomilanova~kog kraja u zemqi i svetu. - Ovo priznawe za mene predstavqa veliku ~ast, ali i obavezu da u svom budu}em radu pru`im podjednako veliki doprinos razvoju na{e lokalne zajednice i podizawu kvaliteta `ivota u woj - rekao je Jakovqevi}. - Mnogo mi zna~i ovo priznawe. Da sam ga dobio u Beogradu ili Zemunu, ne

bi mi toliko zna~ilo kao ovo koje poti~e iz moga kraja. Bilo gde da odem, moji koreni su uvek ovde. Srce mi je u Ko{tuni}ima i Gorwem Milanovcu. Mnogo sam truda ulo`io da zajedni~kim snagama rudni~ko-takovski kraj uzdignemo i smatram da smo u tome i uspeli - rekao je u svojoj izjavi za “^a~anski glas” Jovan ^ekovi}, vlasnik uspe{ne “JoMil grupe”. On je dodao da je u postoje}im uslovima privre|ivawa, i u pore|ewu sa nekim drugim sredinama, veoma zadovoqan tempom privrednog razvoja gorwomilanova~kog kraja. Sve~ani doga|aj su svojim nastupom na sceni Doma kulture uveli~ali pijanista Marija Tiosavqevi}, violinista Dragutin Pavlovi}, seniorski takmi~arski plesni par prvog dr`avnog ranga iz Plesnog studija “Luna” i ~lanovi peva~ke grupe Kulturnoumetni~kog dru{tva “[umadija”.

PO^AST HRABRIM TAKOVSKIM USTANICIMA Dr`avnoj ceremoniji polagawa venaca na spomen-obele`je ustanicima Drugog srpskog ustanka u Takovu prisustvovali su ministar prosvete Tomislav Jovanovi}, patrijarh srpski Irinej, predstavnici Vojske Republike Srbije, susednih gradova i op{tina, verskih zajednica i brojni uva`eni gosti iz zemqe i inostranstva. Re~i dobrodo{lice uputio im je predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, podse}aju}i ih na istorijski trenutak u kome je na Saboru, kod crkve u Takovu, Milo{ Obrenovi} sve~ano objavio da se di`e novi narodni ustanak. Tako|e je istakao da Republiku Srbiju i gorwomilanova~ku lokalnu samoupravu o~ekuje veoma odgovoran zadatak da naredne godine obele`e 200. godi{wicu Drugog srpskog ustanka. - Nikada ne smemo da zaboravimo ovaj znameniti

istorijski doga|aj i qude koji su bili spremni da `rtvuju svoje `ivote za veliku slobodarsku ideju i da nam za svagda ostave primer kako treba voleti svoju rodnu grudu. Trebalo bi da podignemo barjak svog identiteta, da ka`emo sebi i drugima ko smo, {ta imamao i {ta `elimo. I na{a dr`ava treba da se obrati danas svom narodu, toj izvornoj snazi, koja je ja~a od svake druge. Mi po{tujemo Evropu i smatramo da smo u woj. Evropa je na{e podnebqe i `elimo da budemo deo te velike evropske porodice naroda, ali ne obezglavqeni - li{eni glave, srca, sopstvene kulture, istorije i svoga Kosova. Ne mo`emo da zamislimo Srbiju bez svoje kolevke Kosova i Metohije i to moramo jasno da ka`emo svom okru`ewu - poru~io je sa Takovskog grma patrijarh srpski Irinej. Okupqenim gra|anima u Takovu obratio se i ministar prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja Tomislav Jovanovi}, osvrnuv{i se na prelomni istorijski doga|aj koji se upravo na ovom mestu odigrao na Cveti 1815. godine i u~inio da se slobodarski plamen na na{im prostorima rasplamsa. - Takovski ustanak je sudbonosni politi~ki momenat, ~iji su uzroci i posledice vodili obnovi srpske dr`avnosti. On nas ~ini istinskim potomcima takovskih junaka. Na{a je du`nost da danas, ovde u Takovu, uka`emo i na potrebu istorijskog pomirewa nekada{wih protivnika i iska`emo po{tovawe prema postradalima u vi{evekovnim srpsko-otomanskim sukobima. Ti vojni okr{aji predstavqaju istorijsku opomenu, koja zahteva su{tinsko promi{qawe. Takovo je upravo mesto odakle bi trebalo uputiti nanovo apel mira i poruku izmirewa, saradwe i zajedni~ke izgradwe budu}nosti - rekao je ministar Jovanovi}, posebno nagla{avaju}i da je Srbija moderna pravna dr`ava, opredeqena da `ivi u miru, saradwi i prijateqskim odnosima sa susednim i drugim evropskim narodima. V. S.


27

GROWI MILANOVAC

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

BIOGRAFIJE DOBITNIKA OP[TINSKIH PRIZNAWA

NOSIOCI ZLATNIH I SREBRNIH PLAKETA „TAKOVSKI USTANAK” K

ako je istaknuto prilikom uru~ivawa presti`nih op{tinskih priznawa, dobitnik zlatne plakete Petra{in Jakovqevi} je, odmah nakon diplomirawa na Ma{inskom fakultetu u Beogradu, 1981. godine, in`ewersku karijeru zapo~eo u “Metalcu”. Pre{ao je sve stepenice, od glavnog in`ewera tehnologije mehani~ke obrade limova, preko vode}ih pozicija u tehni~koj pripremi i sektoru proizvodwe, do funkcije generalnog direktora „Metalca“, koju je preuzeo 1. aprila 2005. godine. Jakovqevi}, danas aktivno u~estvuje u radu menaxerskih i privrednih oraganizacija i asocijacija. ^lan je Skup{tine i Upravnog odbora Privredne komore Srbije, Udru`ewa korporativnih direktora, predsednik Odbora metalne i elektro industrije, a bio je i ~lan Upravnog odbora Srpske asocijacije menaxera. Dobitnik je priznawa “Kapetan Mi{a Nastasijevi}” i zlatnika za preduz etni~ku kulturu u 2006. godini, kao najboqi menaxer u regionu. Jovan ^ekovi}, vlasnik uspe{ne “JoMil grupe”, ro|en je u Ko{tuni}ima. Osnovnu {kolu zavr{io je u Prawanima, a sredwu tehni~ku u Gorwem Milanovcu. Diplomirao je na Vojno tehni~koj akademiji u Zagrebu, nakon ~ega po~iwe bogatu vojnu, in`ewersku i diplomatsku karijeru. Vojska, diplomatija, „Jugoimport - SDPR“ nisu ga udaqili od rodnog sela kojem se uvek vra}ao i gde je zaquqao kolevku etno-turizma. Kao neimar Fabrike zdrave hrane „Grab“, proizvodwu zasniva na kooperaciji sa poqoprivrednicima iz Ko{tuni}a i okolnih sela. Dragi{a Kova~evi}, vlasnik i direktor SOS kanala, ro|en je u Nevadama. Zavr{io je Fakultet organizacionih nauka u Beogradu. Jo{ kao osnovac bio je saradnik “De~jih novina”, a punu afirmaciju u novinarskom pozivu stekao je u redakciji Studija B. Zahvaquju}i kvalitetnom radu, sa mesta urednika sportske redakcije stigao je do pozicije generalnog direktora Studija B. Dobitnik je nagrade “Zlatni mikrofon” Udru`ewa

sportskih novinara, kao i “Majske nagrade”. Objavio je dve kwige: “Jugoslovenski fudbalski klubovi” i “Derbi”. Iako ovaj poznati sportski novinar, jo{ od 1969. godine ne `ivi u Gorwem Milanovcu, nikada nije zaboravio svoj zavi~aj. Milanova~ko amatersko pozori{te u raznim formama organizacije postoji od 1903. godine. Najpre je radilo u okviru KUD “Abra{evi}”, zatim u sklopu Kulturnog centra, a od 2003. funkcioni{e kao udru`ewe gra|ana sa ciqem da opstane kao pozori{te sna`nog i prepoznatqivog kulturnog identiteta. Uvek je nastojalo da publici, prvenstveno mladima otkrije pozori{nu umetnost kao vid komunikacije i dijaloga. Ukqu~ivawe pozori{ne umetnosti u programe obrazovnih institucija, edukacija dece, mladih i odraslih, ali i

poboq{awe wihovog me|usobnog razumevawa - misija je Milanova~kog pozori{ta od wegovog osnivawa do dana{wih dana. U proteklih deset godina Pozori{te je na scenu postavilo tridesetak predstava razli~itog `anra i pozori{nog izraza. Wegovi ~lanovi su pokreta~i „[kolske scene“ - festivala pozori{nog stvarala{tva u~enika osnovnih i sredwih {kola sa podru~ja op{tine Gorwi Milanovac. Dobitnici su brojnih priznawa i nagrada. Crveni krst Gorwi Milanovac je humanitarna i dobrovoqna organizacija osnovana 1876. godine. Od svog nastanka do danas pru`io je veliki doprinos u popularisawu dobrovoqnog davala{tva krvi. U saradwi sa Slu`bom za transfuziju krvi Op{te bolnice Gorwi Milanovac u~estvovao je u organizovawu akcija dobrovoqnog dava-

wa krvi. Promovisao je zdrave stilove `ivota i u~estvovao u prevenciji bolesti zavisnosti. Jedna od osnovnih oblasti wegovog delovawa je obuka stanovni{tva za pru`awe prve pomo}i u okolnostima svakodnevnih nezgoda u ku}i, na radnom mestu ili u saobra}aju, ali i u situacijama masovnih nesre}a, elementarnih nepogoda, tehnolo{ko-tehni~kih nesre}a i ratnih sukoba. Ova humanitarna organizacija redovno organizuje aktivnosti u okviru Meseca solidarnosti i programe pomo}i za socijalno najugro`enije porodice u najudaqenijim seoskim sredinama. Tu su i program narodnih kuhiwa i akcija „Jedan paketi} - puno qubavi“. Dugogodi{wi volonter Crvenog krsta Gorwi Milanovac, Radivoje Dragojlovi}, povodom 130. ro|endana ove organizacije, napisao je monografiju „Hro-

nika milanova~kog Crvenog krsta“. Teodora Trifunovi}, odbojka{ica iz Gorweg Milanovca je ~lan seniorske ekipe Odbojka{kog kluba „Takovo-Zvezda Helios“, na poziciji prima~a servisa. Igrala je u reprezentaciji Srbije na evropskom prvenstvu za igra~ice do 20 godina, koje je odr`ano u Bugarskoj, gde je osvojila 9. mesto. Teodora je nosilac priznawa Sportskog saveza „Najuspe{nija sportistkiwa op{tine Gorwi Milanovac“ za 2011. godinu. Redovan je student druge godine Prirodno-matemati~kog fakulteta u Kragujevcu i pru`a dobar primer mladima da sport i studije mogu i}i podjednako uspe{no. Kako je istaknuto na sve~anoj sednici prilikom uru~ivawa srebrnih plaketa, Boqkovci su nekada imali svoju op{tinu. Posle Drugog svetskog rata, selo je pripadalo qi{koj op{tini, a danas je to jedno od ve}ih naseqenih mesta gorwomilanova~kog podru~ja. Mesna zajednica Boqkovci znatnu pa`wu posve}uje izgradwi i odr`avawu lokalnih i nekategorisanih puteva, kao i u rekonstrukciji i adaptaciji seoskog Doma kulture, koji je centar okupqawa i odr`avawa lokalnih priredbi i drugih sadr`aja koji su interesantni za mlade. U selu se nalazi ~etvorogodi{wa osnovna {kola i izdvojeno odeqewe Pred{kolske ustanove

„Sunce“. Boqkov~ani se uglavnom bave ratarstvom, vo}arstvom i sto~arstvom. Ru`a Puri}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti, zavr{ila je jezi~koprevodila~ki smer u Tehni~koj {koli u Gorwem Milanovcu, a Filolo{ki fakultet u Beogradu, smer srpski jezik i kwi`evnost. Danas je zaposlena u Osnovnoj {koli „Sveti Sava“ u Gorwem Milanovcu. Pored znawa koje nesebi~no pru`a u~enicima, profesorka Ru`a kod dece razvija qubav prema pisanoj re~i i materwem jeziku. Kao plemenita i vredna osoba vr{i izuzetan vaspitni uticaj na mla|e generacije. Du{ko Antonijevi}, mladi poqoprivrednik iz Qevaje, obra|uje desetine hektara svoje zemqe i isto toliko zemqe koju uzima u zakup. Uspe{an je u proizvodwi krompira i mleka. Posti`e prinose kao ratari u Vojvodini. O`ewen je i otac dvoje dece. Zorica Markovi} iz Semedra`i rodom je iz [arana. Zavr{ila je sredwu tekstilnu {kolu. U Modnoj konfekciji „Rudnik“ radila je do 1997. godine. Danas je nosilac poqoprivrednog gazdinstva. Poseduje 14 muznih krava, {est junica i mati~no stado ovaca od 20 grla. Wena porodica obra|uje oko 18 hektara sopstvene i oko osam hektara zemqe uzete u zakup i jedna je od rekordera u proizvodwi mleka. V. S.


28

LU^ANI

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

SMOTRA NARODNOG STVARALA[TVA “RASPEVANO DRAGA^EVO” U GU^I dobrom raspolo`ewu protekla je jo{ jedna tradicionalna smotra narodnog stvarala{tva “Raspevano Draga~evo”, uprili~ena tre}eg dana Vaskrsa, 22. aprila, na pozornici Centra za kulturu u Gu~i. U programu su u~estvovali truba~ki orkestri Moravi~kog okruga, draga~evske peva~ke grupe, solisti na fruli, kaziva~i zdravica i kulturno-umetni~ko dru{tvo „Abra{evi}“ iz ^a~ka, kao i ogranak ovog KUD-a iz Gu~e. Organizator manifestacije „Raspevano Draga~evo“ je Centar za kulturu i sport op{tine Lu~ani. Prva smotra “Raspevano Draga~evo” odr`ana je 1961. godine. Manifestacija je negovana sve do dana{wih dana i tradicionalno se organizuje na tre}i dan Vaskrsa. Narod draga~evskog kraja ima

U

IZVORNIJE NEGO RANIJE

sklonost ka pesmi, igri, obi~ajima, pa je i wegovo bogato stvarala{tvo preto~eno u “Raspevano Draga~evo”, kako bi se sa~uvali od zaborava lepi prastari obi~aji. Kako isti~e

tra je u po~etku imala takmi~arski karakter i pamti da je 1973. godine osvojio prvo mesto. „Nekada smo se za nastupe specijalno pripremali, jer su postojala predtakmi~ewa. Manifestacija je kasnije poprimila revijalni karakter i danas uglavnom ovde dolazimo po pozivu organizatora. U po~etku je ova popularna draga~evska smotra bila zasnovana na kombinaciji izvorne i moderne muzike. Vremenom je izvorno na-

ili ~etiri puta i da ga za wu ve`u samo pozitivni utisci. Volim izvornu muziku i raduje me {to Draga~evo neguje ovakve manifestacije. Nastupao sam ovde sa ocem i uvek sam se dobro proveo. U`ivao sam u starim izvornim pesmama draga~evskog kraja , rekao je mladi draga~evski truba~. On je istakao da bi bilo dobro da se u narednom periodu animira vi{e mladih qudi da se bave izvornim muzicirawem i

rodno muzicirawe prevagnulo i smatram da je to daleko boqe , rekao je Simenunovi} u izjavi koju je dao za na{ list pre nastupa na smotri. Mladi truba~ Dragan Pavlovi}, iz Gu~e, isti~e da je na smotri Raspevano Draga~evo” nastupao tri

na taj na~in doprinesu o~uvawu bogate kulturne ba{tine. “Raspevano Draga~evo”je proteklo u dobrom raspolo`ewu i posetilaca i u~esnika manifestacije, a dobri utisci bi}e sa~uvani do novog dru`ewa. V. S.

Adam Tadi}, direktor Centra za kulturu i sport, „Raspevano Draga~evo” traje koliko i Sabor truba~a u Gu~i. Sve izvorne peva~ke grupe koje su na woj u~estvovale, nastupale

TRUBA^KI ORKESTRI MORAVI^KOG OKRUGA IZVUKLI KOMPOZICIJE Pre po~etka manifestacije, seniorski truba~ki orkestri Moravi~kog okruga su u prostorijama Centra za kulturu izvukli kompozicije sa kojima }e nastupiti na predtakmi~ewu u Kotra`i, koje }e biti odr`ano 7. jula. Orkestri koji se plasiraju za daqe takmi~ewe, nastupi}e na Saboru truba~a, koji se ove godine odr`ava od 6. do 10. avgusta. Pravilnikom o organizaciji takmi~ewa predvi|eno je da svi truba~ki orkestri u svim predtakmi~arskim centrima izvuku izvorne pesme najmawe 60 dana pre organizovawa predtakmi~ewa. Svaki orkestar na predtakmi~ewu, a zatim i na finalnom takmi~ewu, izvodi po jednu kompoziciju koju je zadao stru~ni `iri i jednu po slobodnom izboru. Goran Rankovi}, kapelnik orkestra iz Gu~e, smatra da je `rebawe dobar na~in odabira izvornih pesama za nastup na najve}oj truba~koj smotri u svetu, jer to oboga}uje program Sabora. Nema ponavqawa pesama, {to je ranije predstavqalo veliki problem. Na ovakav na~in truba~ki orkestri neguju izvorno stvarala{tvo svoga kraja i ne postoji mogu}nost da truba~i, recimo iz Vrawa, sviraju draga~evske pesme, ili one koje su svuda popularne, iako ne pripadaju wihovoj tradiciji. Organizatori takmi~ewa su odli~no re{ili dugogodi{wi problem izbora izvornih pesama , rekao je Rankovi}. On je, tako|e, pozdravio odluku organizatora da ukine bara`, jer truba~ki orkestri, koji nisu direktno pro{li na predtakmi~ewu u finalni deo takmi~ewa Sabora truba~a, gube vreme, koje bi mo`da mogli da iskoriste za pla}ene nastupe na veseqima.

su i na truba~koj smotri i takva praksa se odr`ala do dana{wih dana. Kako ka`e frula{ @arko Simeunovi}, prvi put je u~estvovao na ovoj manifestaciji pre 40 godina. Od tada nije propustio ni jedno „Raspevano Draga~evo“. Uvek ga sa nestrpqewem i{~ekuje. Smo-

UDRU@EWE SAMOUKIH SLIKARA I VAJARA USPE[NO ORGANIZOVALO KREATIVNU RADIONICU

SPRETNE RUKE O@IVQAVAJU STARE MOTIVE dru`ewe samoukih slikara i vajara Draga~eva organizovalo je, tre}eg dana Vaskrsa, u svojim prostorijama u Gu~i kreativnu radionicu “Magi~na mo} ruku”. Program radionice je obuhvatio vi{e prezentacija, me|u kojima su izrada kerami~kih predmeta, postupak pustovawa vune, savla|ivawe razli~itih tehnika veza... Za sve qubiteqe slikarstva, ~lanovi Udru`ewa su organizovali i specijalnu likovnu radionicu. Program je oboga}en i etnoigrama pod nazivom “Narodna tradicija”. Za u~esnike radio-

U

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 ili 065 844 12 60

nice uprili~ena je i specijalna izlo`ba likovnih radova, predmeta od keramike, vezenih pe{kira i keceqa. U~esnike kreativne radionice su pozdravili kwi`evnik Nikola Nika Stoji} i Sne`ana Kosti}, predsednik Upravnog odbora Udru`ewa samoukih slikara i vajara, koji su podsetili prisutne da je bogata istorijska i kulturna ba{tina draga~evskog kraja neiscrpan izvor inspiracije za qude koji u sebi nose stvarala~ki poriv. Ujedno su istakli i potrebu da se pripadnici mla|ih generacija u {to ve}em broju zainteresuju za u~e{}e u ovakvim kreativnim radionicama, jer }e na taj na~in upotpuniti i obogatiti svoje slobodno vreme.

Danijela Golubovi} Ze~evi}, diplomirani kerami~ar, poku{ala je da Draga~evke zainteresuje za jo{ jedan oblik likovnog izra`avawa, kako bi u narednom periodu organizovala specijalno za wih radionicu keramike. Du{ica Jovanovi} je odr`ala interesantnu prezentaciju zaboravqene stare tehnike pustovawa vune, koja bi Draga~evkama mogla da ispuni slobodno vreme. Osim u`ivawa u radu, dobile bi veoma funkcionalne vunene predmete da ukrase svoj prostor. Kako ka`e, predmete od pustovane vune mogle bi da ponude i tr`i{tu, tako da bi dobile i jedan novi prostor za skromnu dopunu ku}nog buxeta. V. S.


PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

29

LU^ANI

OP[TINSKA KOMISIJA ZA PROCENU [TETE OBI[LA POPLAVOM UGRO@ENO PODRU^JE

ZA URGENTNU SANACIJU NEOPHODNO 43 MILIONA Velika poplava koja je u periodu od 16. do 21. aprila zadesila op{tinu Lu~ani nanela je ogromnu materijalnu {tetu pojedinim doma}instvima, poqoprivrednim kulturama i saobra}ajnicama na ugro`enom podru~ju. Reka Bjelica je na delu svog toka u du`ini od 20 kilometara ugrozila stanovni{tvo, oranice, livade, privredne objekte, a velike {tete su pretrpela sela \era}, Vi~a, Turica i Puhovo. Poplava, izazvana izlivawem reke Bjelice i wenih pritoka, kao i Zapadne Morave, nanela je ogromna o{te}ewa stambenim i ekonomskim objektima, op{tinskim i nekategorisanim putevima na ugro`enom podru~ju. Usled vodene bujice, aktivirala su se neka stara, ali i pojavila nova klizi{ta. O{te}eno je sedam mostova, a na 12 putnih pravaca vodena stihija je pri~inila velike {tete. Stradale su i poqoprivredne kulture. Prema procenama Op{tinske komisije, koja je obi{la teren odmah nakon povla~ewa vode i uradila prvu procenu nastale {tete, za sanaciju posledica elementarne nepogode, neophodno je 43 miliona dinara. Izve{taj sa terena rukovodstvo lokalne samouprave ve} je prosledilo nadle`nim dr`avnim organima. ako je istakao Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine, u svojoj izjavi, koju smo dobili neposredno pre zakqu~ewa ovog broja “^a~anskog glasa”, zbog nestabilnih vremenskih prilika Op{tinski {tab za vanredne situacije pomno prati stawe na terenu. Zbog novih padavina, u ~etvrtak, 24. aprila, reka Bjelica se ponovo izlila na u{}u u Zapadnu Moravu, ali ovoga puta u mawoj meri. - Formirali smo tri komisije koje se bave procenama {tete na stambenim i poslovnim objektima, infrastrukturnim objektima i poqoprivrednim kulturama. Prve procene su ve} ura|ene, ali ukupna {teta bi}e poznata tek nakon potpune stabilizacije vremenskih prilika. Zatra`ili smo pomo} od nadle`nih dr`avnih organa za radove koji su najurgentniji. Smatrali smo da je prioritetno da se obezbedi urgentna pomo} za ugro`ene porodice, poqoprivrednike i sanaciju o{te}ewa na infrastrukturi, a za to nam je neophodno 43 miliona dinara - izjavio je Sretenovi}, dodaju}i da }e sanirawe kompletnih posledica poplave ko{tati znatno vi{e. Nadle`ni u lokalnoj samoupravi, sa Op{tinskim {tabom za vanredne situacije, odmah su reagovali i preduzeli sve me-

re kako bi pomogli ugro`enim stanovnicima na poplavqenom podru~ju. Ugro`eno podru~je lu~anske op{tine u najkriti~nijim danima posetili su ministri Neboj{a Rodi}, Dragan Glamo~i}, Aleksandar Anti} i Velimir Ili}. Ministar odbrane Neboj{a Rodi} je, tom prilikom, izjavio da su iz republi~kog buxeta davno opredeqena sredstva za ~i{}ewe toka Bjelice, ali da se ne zna gde su ona zavr{ila. Komentari{u}i izjavu ministra Rodi}a, Sretenovi} je istakao da je na mesto predsednika op{tine do{ao 2012. godine i da od tada do dana{wih dana na ovom podru~ju nije bilo poplava, tako da nije postojala potreba da dr`ava izdvaja sredstva za te namene. - [to se ti~e prethodnog perioda, mogu da ka`em, a na osnovu provere podataka

plavila dve ku}e i jedan ekonomski objekat. Voda je prodrla i u dve ku}e u Gu~i i Dqinu. Najve}a o{te}ewa pretrpele su prizemne ku}e, kao i prizemqa spratnih ku}a. Prodirawe vode u stambene prostorije dovelo je do podizawa parketa i laminata, vla`ewa zidova, uni{tavawa poku}stva. Na teritoriji Op{tine devet ku}a je ugro`eno od klizi{ta aktiviranih usled poplave. Za otklawawe posledica elementarne nepogode na stambenim, pomo}nim i ekonomskim objekti-

u finansijskom odeqewu Op{tinske uprave, da je u godinama kada je bilo poplava na ovom podru~ju Republika izdvojila odre|ena sredstva za sanaciju wihovih posledica, a na koji su na~in ona utro{ena, o tome nemam nikakva saznawa. Tada nisam bio na ~elnoj poziciji u Op{tini, tako da se ne ose}am odgovornim i to bi trebalo da utvrde nadle`ni organi - istakao je Sretenovi}. Prema izve{taju Op{tinske komisije, u selu \era}, najkriti~nijoj ta~ki poplavnog talasa, voda je ugrozila 12 ku}a i jedan poslovni prostor, dok je u Vi~i po-

ma prema prvim procenama neophodno je oko pet miliona dinara. Za sanaciju klizi{ta, o{te}ewe mostova i odrona na op{tinskim i nekategorisanim putevima neophodno je obezbediti 28 miliona dinara. Ukupna povr{ina poplavqenog poqoprivrednog zemqi{ta na teritoriji op{tine Lu~ani je 350 hektara, i to na teritoriji mesnih zajednica Dqin, \era}, Krstac, Puhovo, Turica, Gu~a, Kotra`a, Rti, Vi~a i @ivica. Na bazi do sada prikupqenih podataka sa terena i delimi~nog obilaska, od ukupne povr{ine poplavama ugro`enog podru~ja, 80 hektara otpada na poorane, obradive, ali nezasejane parcele, a 163 je nepoorano obradivo poqopri-

vredno zemqi{te. Poplava je nanela {tetu poqoprivrednim usevima na 106 hektara. U strukturi {tete dominira ona koja je nastala na kulturama i zasadima, na ukupno 106,5 hektara, {to iznosi oko sedam i po miliona dinara. Krompir je pretrpeo velika o{te}ewa, koja se na nekim parcelama kre}u i do 40 odsto i na bazi dosada{wih ulagawa poqoprivrednika pri~iwena {teta iznosi oko dva miliona dinara. O{te}eni su i parcele pod `itaricama i krmnim biqem, a visina {tete procewuje se na pribli`no dva i po miliona dinara. Vodena stihija je nanela i zna~ajna o{te}ewa maliwacima i drugom jagodi~astom vo}u, kao i povrtarskim kulturama. Za sanaciju nastalih {teta samo na poqoprivrednom zemqi{tu, kako procewuje komisija, neophodno je vi{e od deset miliona dinara. Mili} Domanovi}, predsednik Saveta za selo, je istakao da je lokalna samouprava izdvojila zna~ajna sredstva za podsticaje agraru, ali je poplava poqoprivrednike dovela u veoma te{ku situaciju. Kako je naveo, i devizni priliv od poqoprivrede }e u ovoj godini biti znatno mawi u odnosu na prethodne sezone. Da bi se problem plavqewa ovog podru~ja u kriti~nim periodima godine trajno razre{io, neophodno je temeqno ~i-

K

{}ewe i ure|ewe korita reke Bjelice, od u{}a u Zapadnu Moravu, pa uzvodno u du`ini od ~etiri kilometra, prema postoje}em projektu JP „Srbijavode“. Osim toga, dr`avni put od Kratovske stene do Gu~e trebalo bi da se rekonstrui{e, kao i mostovi u Dqinu i Krstacu. Kako se navodi u zahtevu za odobravawe republi~kih sredstava za sanirawe posledica poplave, koji je rukovodstvo op{tine Lu~ani uputilo Vladi Republike Srbije, op{tina Lu~ani }e u otklawawu nastale {tete u~estvovati sredstvima iz buxetske rezerve. Predsednik op{tine Mladomir Sretenovi} je rekao da [tab za vanredne situacije danono}no prati stawe na terenu zbog nestabilnih vremenskih prilika, a vanredna situacija }e ostati na snazi sve dok u potpunosti ne pro|e opasnost od poplava. V. S.


30

IVAWICA

inistar poqoprivrede Dragan Glamo~i} posetio je ivawi~ku op{tinu, kako bi se na licu mesta uverio kave je {tete maliwacima naneo nenadani sneg u aprilu. Tom prilikom istakao je da nije realno o~ekivati nov~ana sredstva iz buxeta Srbije za nadoknadu {tete, jer je on ve} prili~no ugro`en. - Poqoprivreda je takva, uvek rizik postoji. \avo ne miruje, pao sneg u aprilu i vidite {ta se dogodilo. Ono {to ja zameram mnogim poqoprivrednicima je {to ne osiguravaju svoje useve, jer mi u Ministarstvu imamo bespovratna sredstva za te namene. Pri~am sa uzgajiva~em u Ariqu i obja{wavam mu, ali on i pored svega ne}e da osigura maline. U Despotovu smo pro{le godine imali ogromne {tete od grada, i oni su sve naplatili. Re~ je o ozbiqnim osiguravaju}im ku}ama koje su zainteresovane da daju donacije za protivgradnu za{titu, jer su izra~unali da im je jeftinije tako, nego da pla}aju od{tete od grada. Najboqe bi bilo ka-

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

MINISTAR POQOPRIVREDE DRAGAN GLAMO^I] POSETIO IVAWICU

M

OSIGURAJTE MALIWAKE

da nepogode nikoga ne bi zadesile u narednom periodu, ali to nije realno. Srbije nije Nema~ka i Francuska, ovde je takvo podnebqe da se ne mo`e bez osigurawa - rekao je ministar. Glamo~i} je napomenuo da }e do}i do promene zakona kojim je predvi|eno niz podsticajnih mera, u vezi sa uzgojem maline. Me|utim, neki novac mo`e se o~ekivati tek kroz godinu,

dve iz predpristupnih fondova EU. - Mi smo siroma{na zemqa, ne mo`emo puno. Ono {to mo`emo uraditi je promena navika kada je u pitawu uzgoj malina. Ne mo`emo gajiti samo vilamet, moramo u}i u proizvodwu nekih drugih stonih sorti, primeniti nove tehnologije i i}i na sertifikovani sadni materijal. U Srbiji jo{ uvek radimo po

JAVOR OPET PORA@EN

ZA^EQE TABELE okviru 24. kola Jelen Super lige fudbaleri Javor Matisa pora`eni su na gostovawu u Beogradu od Rada, sa 1:0. Beogra|ani su postigli pogodak iz penala u 43. minutu. Dosu|en je nakon {to je lopta pogodila Josovi}a u ruku, a strelac je bio Lukovi}. Tako je Rad do{ao do tre}e uzastopne pobede i prepustio Javoru za~eqe tabele.

U

SVETLANA GLAVINI], PONOVO PREDSEDNICA DRU[TVA ZA CEREBRALNU I DE^IJU PARALIZU IVAWICE

^ETVRTI MANDAT a redovnoj godi{woj skup{tini Dru{tva za cerebralnu i de~iju paralizu Ivawice, jednoglasno su usvojeni finansijski i izve{taj o radu za pro{lu godinu, plan i program za ovu. Dosada{wa predsednica diplomirani defektolog Svetlana Glavini}, dobila je poverewe za ~etvrti mandat, reizabrano je i pet dosada{wih ~lanova Upravnog odbora, a izabrana su i dva nova – Qiqana Mijailovi} i Danijela

N

Popovi}. Doneta je i odluka da se svi ~lanovi samozastupaju, osim kad su maloletni ili im je oduzeta poslovna sposobnost.

sistemu dede i pradede. Ne ide tako vi{e. Dolazi period kada }e se sve vi{e raditi, a sve mawe zara|ivati. I sve }e biti ve}i rizik. Nisam sre}an zbog toga, ali to je realnost. Nisam sre}an ni {to je zakon takav kakav je, ali ga moram po{tovati dok se ne izmeni. Iako je buxet tanak, Vlada je spremna da u~ini sve {to je u wenoj mo}i, ali mi nemojte dola-

ziti sa spiskom lepih `eqa, jer ja nisam ~arobwak. Konkretni predlozi bi}e saslu{ani - rekao je Glamo~i}. Predsednik op{tine Ivawica Milomir Zori}, rekao je da }e {teta u maliwacima sigurno biti vi{a od 10 miliona evra, ali i da su svesni situacije u republi~kom buxetu. Stoga o~ekuju da Vlada na neki drugi na~in pomogne op{tinama koje su zadesile vremenske nepogode. - Pomo} pri re{avawu problema atarskih puteva, investicije koje su ve} u toku me|u kojima je i vodovod i sli~no… Evidentno je da je u vi{im predelima na{e op{tine {teta u maliwacima ogromna, samo u Ivawici je 1.249 hektara zemqe pod ovim vo}em. Novonastala situacija je psiholo{ki dotukla qude koji su o~ekivali prihode iz

svojih maliwaka - rekao je Zori}. On je istakao da je pro{le nedeqe bio na terenu i u svim selima maline su ve} bile obra|ene i povezane. - Veliku nadu na{i me{tani su polagali u ovogodi{wi rod. Sva malina koja je iznad 500 metara je dobrim delom mehani~ki o{te}ena, vo}e tako|e. Vide}emo za sedam do deset dana kakva je situacija. Ivawica je me|u ve}im op{tinama u Srbiji i sigurno je ova {teta nama katastrofalna - rekao je prvi ~ovek op{tine Milomir Zori}. Narodna poslanica Nevenka Milo{evi} pozdravila je prisutnu delagaciju i istakla da je posebno raduje ~iwenica {to }e mo}i timski da deluje u ciqu dobrobiti ivawi~ke op{tine.

NEVREME IMA KARAKTERISTIKE ELEMENTARNE NEPOGODE evreme, koje je zadesilo ivawi~ku op{tinu, ima sve karakteristike elementarne nepogode. Za samo 48 sati koliko je sneg neprekidno padao uni{ten je sav trud i ulagawe poqoprivrednika, prvenstveno malinara u vi{im predelima. Rod }e biti za 60 - 70 odsto mawi, pa }e biti izgubqena polovina od dvadesetak miliona evra godi{wih prihoda od maline, {to je veliki udarac za op{tinu, izjavio je predsednik op{tine Ivawica Milomir Zori}. On je dodao da }e se lokalna samouprava, posle kona~ne procene {tete, obratiti za pomo} nadle`nima iz oblasti poqoprivrede: - Najvi{e {tete je na vo}nim zasadima, na {qivama i jabukama, ali posebno brine {teta na malinama naro~ito u vi{im predelima. Obi{ao sam teren, a i qudi se neprekidno javqaju i saop{tavaju da je na pojedinim parcelama uni{teno i do 80 odsto zasada, kao {to je slu~aj na podru~ju Palibr~kog groba. Velike su {tete i na podru~ju Bratqeva, Er~ega, Kumanice, Ku{i}a, Koviqa, Kati}a. Ovo je elementarna nepogoda. U posledwih mesec dana sam bio ~esto na terenu i bilo je zaista milina videti kako su qudi lepo obradili i vo}wake i maliwake. Sav taj trud je uni{ten i to je veliki udarac za op{tinu, jer rod }e biti sigurno 60 - 70 odsto mawi. Malina je ili osnovni, ili dopunski izvor prihoda za gotovo 90 odsto stanovni{tva. Imaju}i u vidu da }e se prepoloviti godi{wi prihod od 15 - 20 miliona evra od maline, to }e uticati na celokupnu ekonomsku situaciju u op{tini. Ne mo`emo

N

NAJVE]E [TETE NA VO]NIM ZASADIMA

ni{ta protiv vi{e sile. Jedino posle kona~ne procene, mo`emo da se obratimo za pomo} nadle`nima iz oblasti poqoprivrede izjavio je Zori} za Ivawi~ki radio. Ovakvo nevreme uo~i Uskrsa ne pamte ni stariji me{tani sela podno Golije i Javora. Predsednik Saveta MZ Bratqevo Dragi{a Poledica, smatra da }e im nevreme odneti 40 odsto roda maline. - Imam 57 godina, a tako ne{to pred Uskrs ne pamtim. Malinu je upropastio. Ve}e lastare je pokidao, polomio. [qive, tako|e. Struje nema, telefoni ne rade. Ponestalo je i drva za ogrev. Putevi su neo~i{}eni. Mu~imo se izjavio je Poledica. Predsednik MZ Ku{i}i Rado-

van Ze~evi}, ka`e da su qudi koristili lepo vreme, povezali malinu, a sada se pitaju da li }e i{ta i ubrati. Posledice neo~ekivanih sne`nih padavina bile su takve da su ekipama ovda{weg pogona Distribucije, u pomo} stizale kolege iz ^a~ka i Gu~e. Iako su svi dr`avni i regionalni putevi prohodni, saobra}aj se ote`ano odvija. Ekipe putara su non-stop na terenu sa svom raspolo`ivom mehanizacijom. „Apelujemo na voza~e da koriste zimsku opremu, prilagode vo`wu uslovima na putu i ulo`e dodatni oprez zbog mogu}ih odrona i izvaqenih stabala u putnom pojasu“, poru~uju iz Direkcije za izgradwu.


ZAKQU^AK [TABA ZA VANREDNE SITUACIJE

OSPOSOBITI PUTEVE R azmatraju}i posledice elementarne nepogode koja je zadesila ivawi~ku op{tinu proteklih dana, [tab za vanredne situacije je u utorak doneo zakqu~ak da je u ovom trenutku prioritet da se osposobe putevi i omogu}i qudima pristup ku}ama. Direkcija za izgradwu zadu`ena je da anga`uje sve rasplo`ive kapacitete, qudstvo i mahanizaciju. - Jo{ uvek se sagledavaju posledice ove elementarne nepogode. Na podru~ju ~itave op{tine o{te}eni su lokalni i nekategorisani putevi. Na stotine hektara poqoprivrednog zemqi{ta pored Studenice i Moravice je poplavqeno. Gde god je nai{la bujica, odnela je poqoprivredne useve. Najpre od snega, a

VASKR[WI TURNIR U MALOM FUDBALU ZA SREDWO[KOLCE

POBEDILE „BITANGE“

a ovogodi{wem tradicionalnom Vaskr{wem turniru u malom fudbalu za sredwo{kolce, na Mini pi~ terenu O[ “Milinko Ku{i}”, ekipa “Bitange” osvojila je prvo mesto od ukupno devet ekipa, koje su se takmi~ile za titulu najboqeg. Drugo mesto zauzela je ekipa “Prijateqi Ivawice”. Po zavr{etku turnira podeqene su nagrade, pehari i diplome najboqima. Za najboqeg igra~a progla{en je Lazar Mitrovi}. Najboqi strelac Stefan Poledica postigao je sedam golova, a najboqi golman je Gradimir Parezanovi}. Organizator turnira po {esti put za redom bila je Lokalna kancelarija za mlade.

N

potom od poplava stradali su maliwaci i vo}waci obja{wava na~elnik [taba za vanredne situacije Budislav Vuka{inovi}. [tete se prijavquju mesnim zajednicama, koje potom spiskove dostavqaju op{tini. Direktor Direkcije za izgradwu Vladimir Glavi-

ni}, ka`e da su svi putevi, osim dr`avnog puta Ivawica - U{}e, prohodni. Kada je o lokalnim putevima re~, najvi{e problema napravili su zapu{eni kanali i propusti nakon {to je bujica nanela zemqu i drve}e, ali se radnici Direkcije maksimalno anga`uju na wihovom ~i{}ewu.

U OKVIRU AKCIJE “NA POLA PUTA”

ISKAZANE @EQE ZA “NU[I]IJADU”

Ivawi~ani su u okviru akcije “Na pola puta“, dobili priliku da se izjasne koje bi sadr`aje voleli da vide na ovogodi{woj “Nu{i}ijadi”, ostave svoje predloge, primedbe i sugestije o samoj organizaciji najpopularnijeg ivawi~kog festivala. Me|u prvim `eqama varo{ana bili su bendovi “Frajle”, “Kerber”, “Smak”, peva~ice Aleksandra Radovi} i Lena Kova-

~evi}, peva~ Vlado Georgijev, glumci Rade [erbexija, Milo{ Bikovi} i Sergej Trifunovi}. Interesovawe je ponovo iskazano za nastup Darka Rundeka, ali i za vi{e pozori{nih predstava. Po re~ima koordinatora akcije Marka Andrejevi}a, Ivawi~ani `ele da sve ostane po starom, ali jedna od sugestija je da ugostiteqski objekti rade sa muzikom u`ivo, {to je i svojstveno festivalu. Ovogodi{wa “Nu{i}ijada” odr`a}e se posledweg vikenda u avgustu. Slavi}e dva jubileja, 150 godina od ro|ewa pisca Branislava Nu{i}a i pet godina postojawa obnovqenog festivala u Ivawici.

U ME\URE^JU ODR@AN FESTIVAL

„SELU U POHODE“ a drugom vaskr{wem festivalu „Selu u pohode“ u Me|ure~ju, prema oceni `irija, ovogodi{wu titulu pobednika odnela je crnogorska mu{ka peva~ka grupa “Plu`ina” iz istoimenog mesta. Na ovogodi{wem takmi~ewu u~estvovalo je 18 peva~kih i folklornih grupa iz Kragujevca, U`ica, Aran|elovca, Ariqa i drugih gradova Srbije, ali i kulturno-umetni~ka dru{tva iz Gora`da i Vi{egrada. Ovu manifestaciju za~inilo je i gostovawe poqskog kulturno - umetni~kog dru{tva „Dolina Duwanac“ iz Novog So~a, koji su bili u ~etvorodnevnoj poseti Me|ure~ju. Organizatori ovog takmi~ewa, Mesna zajednica “Me|ure~je”, O[ „Vu~i} Veli~kovi}“ i KUD „\erdan“ Ivawica, zadovoqni su odzivom grupa, s obzirom na vremenske uslove prethodnih dana.

N

31

IVAWICA

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

PROIZVODWA KULTIVISANE [UMSKE JAGODE

UZGOJ „REGINE” UNOSAN POSAO roizvodwom kultivisane {umske jagode sorte “regina”, u kooperaciji sa porodi~nom firmom „Floriva“ iz Radaqeva, koju je pionirski na ovim prostorima po~ela pre pet godina da uzgaja, danas se bavi vi{e od 250 proizvo|a~a {irom Srbije, sa tendencijom {irewa u Crnoj Gori i BiH. Pro{le godine proizvedeno je tridesetak tona, po otkupnoj ceni od 4,5 evra, {to je vo}arima donelo oko 130 hiqada evra. Na redovnoj godi{woj prezentaciji rasadnika u prisustvu brojnih kooperanata, kupaca i saradnika, direktor „Florive“ Zoran Radovanovi}, predstavio je asortiman sadnica jagodastog vo}a, uslove i na~ine saradwe. Tom prilikom podsetio je da wihova firma obezbe|uje sve, od kvalitetnih, serifikovanih sadnica, preko opreme za plastenike, do logisti~ke podr{ke, isti~u}i da je ovo vrlo unosan posao. - Ovo je vrlo perspek-

P

tivna proizvodwa, naro~ito na povr{inama od pet do deset ari, {to mo`e porodica da uradi. Sa pet ari mo`e se dobiti do 3.000 evra. Naredne godine ula`e se samo u za{titu i

prihrawivawe - naglasio je Radovanovi}. Nakon prezentacije uru~ene su zahvalnice i simboli~na nagrada - rakija od {umske jagode, jedinstven proizvod ove firme, najvrednijim kooperantima. Priznawe je najpre dobio Nikola Bo{kovi}, prvi kooperant „Florive“, zahvaquju}i kome je danas Osonica, selo sa najve}im brojem proizvo|a~a “regine” u Srbiji. Osim wega, nagra|eni su i kooperanti sa najve}im i najkvalitetnijim prinosima. Vi{e o ovoj temi mo`ete ~uti u nedequ, 27. aprila, u emisiji „Selo moje“, na talasima Ivawi~kog radija, od 10,30 ~asova.

OD 5. MAJA PREDAJA ZAHTEVA ZA REGRESIRANO GORIVO

PRAVO NA 3.000 DINARA PO HEKTARU rema re~ima Nenada Ne{ovi}a, saradnika u Poqoprivrednoj savetodavnoj stru~noj slu`bi Kraqevo, zahtevi za subvencije po hektaru, gorivo i |ubrivo uz fiskalne ra~une predaju se od 5. maja. Ministarstvo poqoprivrede donelo je pravilnik o uslovima i na~inu ostvarivawa prava na regres za gorivo, kao i pravilnik za |ubrivo. Registrovani poqoprivredni proizvo|a~i imaju pravo na kori{}ewe regresa za gorivo i |ubrivo ako ga kupe do 15. novem-

P

bra. Svako registrovano gazdinstvo ima pravo na 3.000 dinara po hektaru za kupovinu dizel goriva i 3.000 dinara po hektaru za kupovinu mineralnog |ubriva. Regres za kupqeno gorivo odobrava se u visini od 50 dinara po litru kupqenog goriva, odnosno, odobrava se regres u visini od 10 dinara po kilogramu kupqenog |ubriva. Izvor: Ivawi~ki radio Strane pripremila: Nela Radi~evi}


32

SPORT

PETAK 25. APRIL 2012. Страну припремио М. Ристић

СУПЕР ЛИГА СРБИЈЕ Јавор Матис-Слобода Поинт

0:1 (0:0)

ПРВА ЛИГА

Борац-Смедерево 1:0 (0:0)

Стадион: Градски. Гледалаца: 500. Судија: Лазар Трипковић (Краљево). Стрелац: Шуњеварић у 75. минуту Борац: Петрић, Живковић, Милутиновић, Обрадовић, Драшковић, Радосављевић, Шуњеварић, Зоћевић (Јевтовић), Ђенић (Јованчић), Стојановић, Николић (Стаменковић) Смедерево: Милошевић, Лукић, Благојевић, Петрушић, М. Ристић, Д. Ристић (Павић), Миљковић, Радосављевић (Чокић), Вићентијевић (Цветковић), Стојановић, Вукашиновић

Стадион: Крај Моравице. Гледалаца: 1.800. Судија: Дејан Димитријевић (Лозница). Стрелац: Јовановић у 86. минуту Јавор Матис: Мишић, Гојачанин, Миловић, Валиђо, Милетић, Видић, Ивеља (Доцић), Веселиновић, Милошковић, Дражић (Стојаковић), Рачић Слобода Поинт: Ранковић, Терзић, Раковић, Ловрић, Гојковић, Максимовић, Окуно (Јовановић), Ћовин (Миличић), Кнежевић, Жеравица, Тијаго 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Црвена звезда Партизан Чукарички Јагодина Војводина Вождовац Нови Пазар Раднички (Н) Напредак Спартак Слобода Поинт Доњи Срем ОФК Београд Рад Раднички 1923 Јавор Матис

25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25

20 2 3 54 20 17 5 3 46 18 12 5 8 29 27 11 7 7 33 26 10 10 5 31 25 10 5 10 29 26 10 5 10 27 26 8 10 7 23 20 8 7 10 34 34 7 9 9 17 26 7 6 12 20 28 6 8 11 27 34 7 3 15 23 36 7 3 15 15 31 5 8 12 23 44 4 9 12 18 28

62 56 41 40 40 35 35 34 31 30 27 26 24 24 23 21

+34 +28 +2 +7 +6 +3 +1 +3 0 -9 -8 -7 -13 -16 -21 -10

Резултати 25. кола: Спартак-Раднички 1923 Вождовац-Чукарички Доњи Срем-Нови Пазар Црвена Звезда-Раднички (Н) Напредак-Партизан Јагодина-Рад Јавор Матис-Слобода Поинт Војводина-ОФК Београд

0:0 2:0 2:1 2:0 2:0 3:1 0:1 2:0

СРПСКА ЛИГА „ЗАПАД“ Крушик-Полет 2:1 (1:1) Металац-Инђија 3:0 (2:0) Стадион: Металца. Гледалаца: 2.000. Судија: Игор Пауновић (Кладово). Стрелци: Панић у 18, Стојковић у 32, Симов у 75. минуту Металац: Ђогатовић, Ћирковић, Симовић (Симов), Влашић, Гојак, Седлар, Панић, Стојковић (Милошевић), Ивановић, Динчић, Лукић (Луковић) Инђија: Станивуковић, Пејић, Станковић, Јовић, Милашиновић, Симоновић, Томчић, Кривокућа, Босанчић (Димитрић), Лемајић (Рајак), Павковић (Киш)

Младост-Долина 2:1 (0:0) Стадион: Младости. Гледалаца: 300. Судија: Игор Коцић (Власотинци). Стрелци: Милосављевић у 57. из пенала, Живадиновић у 62. минуту за Младост, Мемовић у 87. за Долину. Младост: Јанковић, Петровић, Големић, Зоњић, Радин, Милуновић, Аврамовић, Стојановић (Тешић), Милосављевић, Ковачевић (Живадиновић), Пешић (Гаврић) Долина: Пустињаковић, Баштованов, Чижик (Спасовски), Костић, Матић (Мамић), Адвиго, Вејновић, Мемовић, Миливојев (Ковачевић), Добрић, Караџић

ПРВА ЛИГА

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Младост (Л) Металац (ГМ) Слога (К) Бежанија Борац Слога (ПМ) Синђелић Пролетер БСК Борча Радник Јединство Путеви Телеоптик Смедерево Тимок Долина Инђија

Резултати 24. кола:

Телеоптик-Синђелић 2:2 Металац (ГМ)-Инђија 3:0 БСК Борча-Слога (ПМ) 5:1 Јединство Путеви-Бежанија 0:0 Пролетер-Тимок 2:1 Борац-Смедерево 1:0 Младост (Л)-Долина 2:1 Слога (К)-Радник 1:0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24

14 13 11 9 10 10 9 8 8 8 7 7 7 6 6 6

5 5

5 6

5 10 7 5 6 8 7 6 8 7 6 9 7 5

8 5 7 9 9 8 9 10 9 10 11 9 11 13

32 30 31 29 20 28 28 36 27 25 22 27 21 18 25 25

15 9 24 21 17 31 24 29 35 30 30 28 28 28 35 40

+17 +21 +7 +8 +3 -3 +4 +7 -8 -5 -8 -1 -7 -10 -10 -15

47 44 38 37 37 35 33 32 31 30 29 28 27 27 25 23

Ваљево. Гледалаца: 400. Судија: Далибор Трифуновић (Краљево). Стрелци: Симић 45. Петрашевић у 64. за Крушик, а Куљанин у 34. минуту за Полет Крушик: Војисављевић, Стефановић, Живановић, Томић, Симић, Ђурђевић,

Чишић (Плећић), Петровић, Анђелић, Нешић (Тешић), Петрашевић (Марковић) Полет: Радаковић, Вељовић, Луковић, Калајановић, Перишић, Радисавчевић, Нешовић, Николић (Стојић), Василић, Протић (Живковић), Куљанин

Слобода-Партизан 2:1 (0:1) Стадион Слоге у Пожеги. Гледалацаца: 200. Судија: Марко Рацић (Петровац). Стрелци: Грбовић у 81. и Пантовић у 86. за Слободу, Јовановић у 25. минуту за Партизан Слобода: Топаловић, Николић, Антић, Радовановић,

Резултати 22. кола:

Крушик-Полет Слобода-Партизан Рудар-Мачва Лозница-Железничар Сељак-ГФК Јасеница 1911 Шумадија-Победа Шапине-Бане Јошаница-Млади Радник, 3 16

Полет Слобода

Колаковић, Зарић, Пантовић, Вељовић (Салкановић), Анев, Вукадиновић (Кораксић), Димитријевић (Грбовић) Партизан: Ђорђевић, Јовановић, Пјевић, Гајовић, Љубисављевић, Радојковић, Буњић, Чабак, Оташевић, Чаровић (Бижић), Шћеповић

Резултати 21. кола:

2:1 2:1 0:2 1:0 2:1 2:4 4:0 30.04.

22 13 4 22 3 5

Железничар-Слобода 8:0 Полет-Сељак 3:0

5 28 11 +17 14 13 46 -33

43 14

ЗОНА „МОРАВА“ Резултати 21. кола: Орловац-Драгачево Таково-Полет

Резултати 22. кола:

3 4 5 10

Таково Полет Орловац Драгачево

22 22 22 22

12 9 8 6

5 6 7 7

5 7 7 9

30 30 30 31

17 24 26 25

+13 +6 +4 +6

41 33 31 25

0:0 2:1

Полет-Рудар 3:0 Омладинац-Тутин 4:1 Арсенал-Орловац 2:1 Драгачево-Слобода 1:1 Шумадија 1903-Карађорђе 4:0 Водојожа-Трепча 1:2 Славија-Мокра Гора 3:0 Металац-Таково 0:1


33

SPORT

PETAK 25. APRIL 2014.

Страну припремио М. Ристић

Пуна мрежа Бресничана: радост домаћина у Горњој Горевници

ЛИГА ФС МОРАВИЧКОГ ОКРУГА

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Младост (П) Рудар Овчар Спартак (-1) Младост (А) Јединство (К) Доња Врбава Миоковци (-1) Слатина Напредак Пријевор Јединство (ГГ) Бацковац Јунајтед Морава Омладинац Горушица (-1)

Резултати 21. кола: Младост (А)-Слатина Младост (П)-Спартак Горушица-Јединство (К), Пријевор-Доња Врбава Јединство (ГГ)-Рудар Бацковац Јунајтед-Овчар Миоковци-Омладинац Морава-Напредак 21 21 21 21 21 20 21 21 21 21 21 21 21 21 21 20

14 13 11 10 10 10 9 9 8 7 7 6 5 5 5 3

2 4 7 6 5 4 4 5 4 5 3 4 6 4 4 3

5 4 3 5 6 6 8 7 9 9 11 11 10 12 12 14

46 37 33 40 31 36 26 31 24 34 33 27 34 30 27 22

21 17 16 22 25 29 25 38 30 28 34 31 54 36 49 56

2:0 2:3 30.04. 2:0 4:1 1:1 3:2 4:0

+25 +20 +17 +18 +6 +7 +1 -7 -6 +6 -1 -4 -20 -6 -22 -34

44 43 40 35 35 34 31 31 28 26 24 22 21 19 19 11

ГРАДСКА ФУДБАЛСКА ЛИГА ЧАЧКА

Општинска лига Горњи Милановац

Резултати 18. кола:

Резултати 18. кола:

Задругар-Парменац Морава-Полет Будућност-Премећа Планинац-Ракова Чачак 94-Вујан, Лугови-Кеј

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Парменац Вујан Кеј Планинац Чачак 94 Будућност Ракова Задругар Лугови Морава Премећа (-1) Стрелац (-2) Полет (Г) (-1)

0:2 2:1 2:2 3:0 одложено 3:0

17 16 16 9 16 8 17 7 15 7 16 6 17 6 16 6 16 6 16 6 17 5 16 4 17 1

1 3 2 3 3 5 5 3 3 3 5 1 3

0 4 7 7 5 5 6 7 8 7 7 11 13

73 30 33 23 23 37 26 23 29 29 26 16 23

Шумадија-Озремица Брезак-Таковски Устанак Мајдан-Млади Рудар Шилопај-Озрен Луњевица-Младост 09 Омладинац-Велереч 94,

12 19 27 26 31 29 23 23 36 42 33 39 51

+61 +11 +6 -3 -8 +8 +3 0 -7 -13 -7 -23 -28

49 30 26 24 24 23 23 21 21 21 19 11 5

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Луњевица Мајдан Озрем ПМХ Брезак Јабланица Шумадија (-1) Омладинац Велереч 94 Млади Рудар (-4) Шилопај Младост 09 Озремица Таковски Устанак

17 13 17 13 17 11 16 8 16 6 16 7 16 6 15 6 17 6 17 6 16 4 17 2 17 0

4:1 2:1 4:1 1:3 1:0 одложено

2 1 3 4 5 2 4 3 5 1 5 2 1

2 3 3 4 5 7 6 6 6 10 7 13 16

41 50 43 24 41 30 28 22 24 25 13 16 10

10 18 22 19 28 31 30 23 26 37 21 50 52

+31 +32 +21 +5 +13 -1 -2 -1 -2 -12 -8 -34 -42

ФУДБАЛСКИ ВОДИЧ ЗА ВИКЕНД

СУПЕР ЛИГА СРБИЈЕ 26.04.2014 | 16:30 26.04.2014 | 16:30 26.04.2014 | 16:30 26.04.2014 | 16:30 26.04.2014 | 16:30 26.04.2014 | 16:30 26.04.2014 | 16:30 26.04.2014 | 16:30

Раднички 1923 ОФК Београд Слобода Поинт Рад Партизан Раднички (Н) Нови Пазар Чукарички

26. коло -

Војводина Јавор Матис Јагодина Напредак Црвена звезда Доњи Срем Вождовац Спартак

СРПСКА ЛИГА ГРУПА „ЗАПАД“ 27.04.2014 | 11:00 27.04.2014 | 16:00 27.04.2014 | 16:00 27.04.2014 | 16:00 27.04.2014 | 16:00 27.04.2014 | 16:00 27.04.2014 | 16:00 27.04.2014 | 16:00

Шапине Бане Партизан Железничар Победа Млади радник ГФК Јасеница 1911 Полет

: -

Рудар Слобода Лозница 1919 Шумадија Јошаница НД 2011 Сељак Крушик Мачва

ЛИГА ФС МОРАВИЧКОГ ОКРУГА 27.04.2014 | 27.04.2014 | 27.04.2014 | 27.04.2014 | 27.04.2014 | 27.04.2014 | 27.04.2014 | 27.04.2014 |

16:00 16:00 16:00 16:00 16:00 16:00 16:00 16:00

Слатина Напредак Омладинац Овчар Рудар Доња Врбава Јединство (К) Спартак

-

ОПШТИНСКА ЛИГА ЛУЧАНИ 26.04.2014 | 16:30 27.04.2014 | 16:30 27.04.2014 | 16:30 27.04.2014 | 16:30 27.04.2014 | 16:30 25.04.2014 | 16:30

23. коло

22. коло

Морава Миоковци Бацковац Јунајтед Јединство (ГГ) Пријевор Горушица Младост (П) Младост (А)

16. коло

Слога

-

Градина

Брезова Котража Братство Јелица Дедиње Јунајтед

-

Јединство (П) Раднички Бјелица Врело Прилике

ПРВА ЛИГА СРБИЈЕ 26.04.2014 | 26.04.2014 | 26.04.2014 | 26.04.2014 | 26.04.2014 | 26.04.2014 | 26.04.2014 | 26.04.2014 |

16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30

Младост (Л) Долина Смедерево Радник Тимок Бежанија Инђија Слога (ПМ)

25. коло -

ЗОНА „МОРАВА“ 27.04.2014 | 26.04.2014 | 26.04.2014 | 27.04.2014 | 26.04.2014 | 27.04.2014 | 27.04.2014 | 26.04.2014 |

16:00 16:00 16:00 16:00 16:00 16:00 16:00 16:00

Славија Мокра Гора Трепча Карађорђе Слобода Орловац Тутин Рудар

23. коло -

ГРАДСКА ЛИГА ЧАЧAK 27.04.2014 | 27.04.2014 | 27.04.2014 | 27.04.2014 | 26.04.2014 | 27.04.2014 |

16:00 16:00 16:00 11:00 16:00 16:00

Будућност Премећа Вујан Полет (Г) Парменац Кеј

Младост 09 Велереч 94 Озрем ПМХ Млади Рудар Таковски Устанак Озремица

Металац Водојажа Шумадија 1903 Драгачево Арсенал Омладинац Полет Таково 19. коло

-

ОПШТИНСКА ЛИГА ГОРЊИ МИЛАНОВАЦ 27.04.2014 | 15:30 27.04.2014 | 15:30 27.04.2014 | 15:30 26.04.2014 | 15:30 27.04.2014 | 15:30 27.04.2014 | 15:30

Телеоптик Борац Слога (К) Пролетер Јединство Путеви Металац (ГМ) БСК Борча Синдјелић

Планинац Чачак 94 Морава Задругар Стрелац Ракова

19. коло

-

Омладинац Шилопај Мајдан Брезак Шумадија Јабланица

41 40 36 28 23 22 22 21 19 19 17 8 1


34

SPORT

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

KO[ARKA

CRNOKOSA POBEDILA BORAC osle odli~ne partije protiv Partizana, ko{arka{i Borac Mocart sporta nisu uspeli da savladaju naizgled lak{e protivnike FMP i Crnokosu. U ~etvrtom kolu Super lige Crnokosa je

P

trijumfovala u ^a~ku 72:80 (20:21,12:24, 21:15, 19:20). Iako su gosti dobro otvorili utakmicu, u prvoj ~etvrtini se rezultat lomio i na jednoj i na drugojstrani. Ve}u prednost tim iz Kosjeri}a ostvario je u drugom kvartalu i na od-

Borac Mocart sport: Avramovi}, Maravi} 14, Mareqa, Stevovi} 7, Dumi} 7, Pe{akovi} 22, Albijani} 14, Cvetkovi} 8, Radovi}.

ODBOJKA

PIONIRKE BORCA U POLUFINALU DR@AVNOG PRVENSTVA roteklog vikenda zavr{eno je takmi~ewe u Drugoj ligi Zapad. U posledwem, 18. kolu, Borac je izgubio od Slobode sa 1:3. Sezonu je zavr{io na drugom mestu sa 35 bodova, dok je Sloboda {esta (26 bodova). U Regionalnoj ligi Zlatiborsko-Moravi~kog okruga u 18. kolu ^a~ak je izgubio od Forme, 2:3, Libero ^A 2

P

od Tare, 3:0, a Borac 2 od Lu~ana, 3:1. Na tabeli Borac 2 je peti sa 27, ^a~ak sedmi sa 13 i Libero ^A 2 deseti sa dva boda. Ovog vikenda pionirke Borca u Vaqevu igraju u polufinalu dr`avnog prvenstva. ^a~anke o~ekuju dueli sa Vaqevom, Partizanom i Tehni~arem iz Kragujevca.

Z. J.

mor oti{ao sa 13 poena prednosti. ^inilo se u nastavku da }e Borac uspeti da uhvati ritam i dostigne dvocifrenu prednost Crnokose. U drugom poluvremenu kulminira i atmosfera u hali KK Borac, izazvana pristrasnim sudijskim odlukama u korist gostiju. Prekid utakmice Zbog nedosu|enog penala nad Cvetkovi}em, u tre}em minutu posledwe ~etvrtine, reagovao je trener Borca Ra{ko Boji} i glavni

sudija Marko Juras mu dosu|uje tehni~ku gre{ku. Usledila je burna reakcija publike. U jednom trenutku na terenu su se na{le plasti~ne fla{e, loptice od papira, novine. Juras prekida utakmicu i zahteva da se isprazni deo tribine iznad Bor~eve klupe. Prekid je trajao petnaestak minuta, sve dok publika nije pre{la na drugu stranu dvorane, a za to vreme revoltirani navija~i skandirali su sudijama “Lopovi”, “Lopovi” i pevali lokalpatriotske pe-

DRUGA MU[KA LIGA Ko{arka{i Mladosti izgubili su od Pirota u 25. kolu 69:72 (19/20, 19/21, 12/14, 19/17). Mladost je i daqe na 14. mestu sa 31 bodom, a u narednom kolu Mladost igra protiv Proletera u Zrewaninu.

DRUGA REGIONALANA LIGA ZAPAD U posledwem kolu ^a~ak basket tim pobedio je u gradskom derbiju ^a~ak 94 89:74. Basket tim je sezonu zavr{io na petom mestu sa 32 boda, a ^a~ak 94 na sedmom sa 37 bodova.

PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD @elezni~ar je izgubio od Priboja 92:65. U 26. kolu do~ekuje Temni}. Utakmica }e biti odigrana u nedequ, 27. aprila, u Prehrambeno-ugostiteqskoj {koli. Po~etak je u 18 ~asova.

KADETSKA LIGA SRBIJE U posledwem, 22. kolu, Jedinstvene kadetske lige Borac Mocart sport do~ekuje Aktavis Akademiju. Utakmica }e biti odigrana danas u hali KK Borac. Po~etak je u 13 ~asova.

sme. Po{to je deo tribine ostao prazan, igra je nastavqena. Pre prekida, gosti su imali sedam poena prednosti koje ko{arka{i Borca nisu uspeli da stignu do kraja. Poneseni atmosferom - Stvarano je milina igrati u ovakvoj atmosferi, bilo da publika navija za ili protiv vas. Sve pohvale navija~ima. Mi smo odigrali dobro, pametno i motivisano. Bilo je tu gre{aka, ali uspeli smo da zabele`imo prvu pobedu u Super ligi. Slede}i protivnik nam je Metalac i poku{a}emo i protiv wih da poka`emo da igramo dobru ko{arku - prokomentarisao je igra~ Crnokose Bogi} Vujo{evi}. Atmosferu u hali KK Borac pohvalio je i trener Crnokose Blagoja Ivi}: - Gledao sam utakmicu sa Partizanom u kojoj je Borac bio fenomenalan. Naravno da su i publika i stru~ni {tab posle takve igre, o~ekivali da }e protiv nas biti lak{e. Mi smo odigrali zrelo, poka-

Crnokosa: Jawu{evi} 19, Vujo{evi} 18, Papi} 20, Milo{evi} 5, Radi} 5, Stanimirovi}, Rondovi} 4, Stanojevi} 5, Ogwenovi} 4.

zali da smo stabilni. Bilo je uspona i padova, ali sve je to igra. - Te`ak poraz, {teta zbog publike. U{li smo u drugo poluvreme sa 13 poena razlike i nismo uspeli da ih stignemo. Poku{a}emo da ispravimo dosada{we gre{ke i pru`imo boqe partije u nastavku - obe}ava kapiten Borac Mocart sporta Dra{ko Radovi}. Ra{ko Boji} je tri puta u trenerskoj karijeri dobio tehni~ku gre{ku od sudije Jurasa. - O~igledno smo podlegli atmosferi i od po~etka bili dekoncentrisani. Tragali smo za na{om prepoznatqivom igrom, dok je Crnokosa dobro otvorila utakmicu, stekla neophodnu sigurnost i bila boqa u nastavku. Ka`wavali su na{e proma{aje i dok smo mi hvatali ritam, oni su bili precizniji u {utu sa distance i za tri poena naveo je Boji}. Slede}u utakmicu Borac Mocart sport igra u ponedeqak, 28. aprila, protiv Mega Vizure.

Ok Borac

KARATE

KK NEMAWA

RVAWE

SEDAM ZLATA ZA SLOBODU

ZLATO ZA LEONARDA I NIKOLU

a 11. Turniru “Vrwa~ka Bawa open” karatisti Slobode su u ostvarili izuzetan uspeh. Proteklog vikenda u hali “Vlade Divac” okupilo se vi{e od 500 takmi~ara iz Srbije i Republike Srpske. Zlato u borbama uzeli su Marko Raji~i} (juniori +58 kg), Vladimir Savi} (kadeti 53 kg), Milica Polu`i} (pionirke +40 kg), Slobodan Luki} (pioniri - 40 kg) i Andrej Gruji~i} (pioni-

N

N

ri - 35 kg). U katama najboqi su bili pionirke Jefimija Jovanovi} i Lucija Gruji~i}. Srebro u katama pripalo je Veqku Jovanovi}u, Strahiwi Mari}u, a bronze Filipu Vlastelici, Borisu Mari}u, Mladenu Vu~kovi}u, Stefanu Milunovi}u, Luki Bojovi}u, Nikoli Sari}u, \or|u Mari~i}u i Matiji @ivoderu. Turnir u Vrwa~koj Bawi organizovao je KK Padobranac.

a prvom Fudokan kupu Lev~a, odr`anom u Rekovcu kod Jagodine, karatisti Nemawe osvojili su dva zlata. Leonardo Markovi} i Nikola Tepav~evi} bili su najboqi u katama pojedina~no. Na ovom takmi~ewu kao vrhovni sudija nastupila je trener KK Nemawa Zorana Koji}. Za mawe od mesec dana, 17. maja, karate klub Nemawa u Prehrambeno-ugostiteqskoj {koli organizuje drugi Memorijalni turnir. Karati-

BORAC NA DR@AVNOM PRVENSTVU subotu, 26. aprila, u Beogradu }e biti odr`ano prvo MMA dr`avno prvenstvo. Iz Rva~kog kluba Borac u~estvova}e tri takmi~ara u kategorijama do 70, 77 i 93 kilograma. Trener kluba Filip Veli~kovi} nastupi}e kao sudija. Prvo dr`avno prvenstvo organizova}e MMA savez Srbije.

U

sti kluba i daqe treniraju u Osnovnoj {koli “Filip Filipovi}” ponedeqkom od 19,45 ~asova i petkom od

20,15 i u Domu slepih utorkom i ~etvrtkom od 18 ~asova.


35

SPORT

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

^A^ANSKI PLANINARI NA DIV^IBARAMA

U GOSTIMA KOD VAQEVACA

Posle nepunih {est sati pe{a~ewa, ^a~ani su, polukru`nom stazom, stigli do Planinarskog doma, gde su doma}ini organizovali ru~ak za sve u~esnike, kao i takmi~ewe u kucawu uskr{wim jajima. Dru`ewe pod {atrom i uz muziku ulilo je novu snagu qubiteqima planinarewa, pa su se razli{li uz dogovor da se na istom mestu vide i slede}e godine. Tokom prvomajskih praznika planinari iz ^a~ka kre}u u nove pohode. Najpre }e, 2. maja na Zlatiboru u~estvovati u akciji koju PD “Rujno” iz U`ica organizuje u znak se}awa na svog ~lana Mi}a ]osi}a, preminulog pre dve godine. Dva dana kasnije, na Kopaoniku }e im dru{tvo praviti kolege iz PD “Srebrenac” iz Brusa.

laninarsko - smu~arsko dru{tvo ,,Magle{“ iz Vaqeva organizovalo je drugog dana Uskrsa dru`ewe na Div~ibarama, a osim doma}ina, u tradicionalnoj akciji su u~estvovali gosti iz [apca, ^a~ka i Gorweg Milanovca. ^lanovi PD “Kablar”, wih 43, prepe-

P

{a~ili su tog dana 16 kilometara. Krenuli su sa najvi{eg vrha Maqena, Kraqevog stola (1.104 m), a posle silaska do Crne Kamenice usledio je uspon na Veliki Maqen (970 m). Posle vi{ednevnih padavina, svima je prijao sun~an dan, a pogled na

KUP REKTORA

^A^ANI NAJBOQI

Avalu, Kosmaj, Bukuqu, Rudnik i druge predele doprinosio je vedrom raspolo`ewu planinara. Ostaci snega smewivali su se sa ozelenelim drve}em i biqkama u cvatu, a rezak vazduh delovao omamquju}e.

Za naredni mesec planiran je i pohod na Homoqske planine, u isto~noj Srbiji, koji }e trajati tri dana. E. V.

KUDO

KARA\OR\E NAJUSPE[NIJI U NI[U

Odbojka{ka ekipa FTN

a inicijativu U~iteqskog fakulteta u U`icu i Sportskog saveza studenata Univerziteta u Kragujevcu odr`an je 34. Kup rektora. Ovogodi{wi pobednici u generalnom plasmanu su studenti Fakulteta tehni~kih nauka u ^a~ku. Na takmi~ewu karakteristi~nom samo za Kragujeva~ki univerzitet u~estvovalo je vi{e od 800 studenata koji su se nadmetali u 13 disciplina po kup sistemu, fudbal, mu{ka i `enska ko{arka, mu{ka i `enska odbojka... Studenti FTN osvojili su zlato u ko{arci (mu{karci), odbojci (m) i {ahu (m), srebro u fudbalu, rukometu (m), {ahu (`) i stonom tenisu (`). U finalu odbojka{kog turnira FTN je u finalu savladao Prirodno mate-

N

a tre}em Otvorenom prvenstvu Srbije u Ni{u u~estvovala su ~etiri takmi~ara ~a~anskog Kudo kluba Kara|or|e. Najuspe{niji takmi~ar iz ^a~ka bio je Zoran Kizi} koji je u najja~oj apsolutnoj seniorskoj kategoriji bio prvi. On je i ranije osvajao brojne medaqe na doma}im i me|unarodnim borili{tima. Prvi je bio i Nikola @ivaqevi} u kategoriji kadeta indeks 240. U istom

N

Najboqi {ahisti

mati~ki fakultet sa 2:1. Ve~iti rivali Ekonomski faklultet iz Kragujevca i studenti iz ^a~ka sastali su se u ko{arka{kom finalu. ^a~ani su u neizvesnoj zavr{nici uspeli da odbrane titulu pro{logodi{weg prvaka. - Konkurencija u svim sportovima je bila vrlo jaka, a mi smo prezadovoqni osvajawem prvog mesta u ge-

neralnom plasmanu. Ulo`ili smo dosta truda u organizaciju i odabrali najboqe timove. Zlato je posle deset godina ponovo na na{em fakultetu. ^estitam takmi~arima i zahvaqujem rukovodstvu fakulteta i kolegama na podr{ci koju su nam pru`ili ka`e Nemawa Pavlovi}, predsednik Studentskog parlamenta FTN.

rangu Bogdan Rov~anin je zauzeo drugo mesto. Bez medaqe je u Ni{u ostao samo Vu~i} A|i} kome je ovo bilo prvo takmi~ewe. - Ovo je izuzetan uspeh i jo{ jedna potvrda dobrog rada - ka`e trener Kara|or|a Goran Jovi~i}. U toku je i upis novih ~lanova u KK Kara|or|e. Detaqnije informacije na telefone: 061/297-34-68 i 066/427-577.


36

MARKETING

^A^ANSKI GLAS MARKETING 032/342-276

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE


PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

37

MARKETING

VODI^ KROZ GRADSKA DE[AVAWA DOM KULTURE Petak-nedeqa, 25-27. april 2014. ZVON^ICA I VILA GUSARKA (3D) dugometra`ni animirani film, sinhronizovan; velika sala u 12 i 14 ~asova Petak-nedeqa, 25-27. april 2014. - RIO 2 (3D) - dugometra`ni animirani film, sinhronizovan; velika sala u 16 i 18 ~asova Petaknedeqa 25-27. april 2014. - ^UDESNI SPAJDERMEN 2 (3D) - igrani film rediteqa Marka Veba Velika sala u 20 ~asova

^A^ANSKI GLAS MARKETING 032 342 276

Ponedeqak, 28. april 2014. - "LET IZNAD KUKAVI^JEG GNEZDA", pozori{na predstava u produkciji Beogradskog dramskog pozori{ta; velika sala u 20 ~asova Utorak, 29. april 2014. - HUMANITARNI KONCERT BALETSKOG STUDIJA DOMA KULTURE ^A^AK I PLESNOG KLUBA ''LUNA''; velika sala u 20 ~asova

NARODNI MUZEJ IZLO@BA "AVIJACIJA U ^A^KU (1912-1999)" - POVEST ISPRI^ANA KROZ MAKETE, Galerija Narodnog muzeja; - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a: radnim danima od 9 do 17, subotom i nedeqom od 9 do 13 ~asova; ponedeqkom izlo`beni prostor nije otvoren za posete.

Dom kulture, 5. maj, 20 ~asova, koncert sa gostima iznena|ewa

"^A^ANSKA OLUJA" ALEKSANDRA BRKOVI] I BEND "URAGAN"


38

MARKETING

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE


OGLASI

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

39

Na osnovu ~lana 13. stav 2. Pravilnika o kriterijumima i postupku dodele sredstava za finansirawe potreba u oblasti sporta ("Sl. list grada ^a~ka" broj 1/2013, 2/2013, 7/2013 i 1/2014), Gradsko ve}e grada ^a~ka raspisuje

JAVNI KONKURS ZA DODELU SREDSTAVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA KOJIMA SE OSTVARUJE OP[TI INTERES U OBLASTI SPORTA NA TERITORIJI GRADA ^A^KA U 2014. GODINI 1. Predmet ovog konkursa je dodela sredstava sportskim organizacijama za realizaciju programa kojima se ostvaruje op{ti interes u oblasti sporta na teritoriji grada ^a~ka u 2014. godini. 2. Pravo na dodelu sredstava sportske organizacije mogu ostvariti za: 1) podsticawe i stvarawe uslova za unapre|ewe sporta za sve, odnosno bavqewa gra|ana sportom, posebno dece, omladine, `ena i osoba sa invaliditetom; 2) organizaciju sportskih priredbi od posebnog zna~aja za grad ^a~ak; 3) sportski razvoj talentovanih sportista i unapre|ewe kvaliteta stru~nog rada sa wima; 4) u~e{}e sportskih organizacija sa teritorije grada ^a~ka u klupskim takmi~ewima; 5) pred{kolski i {kolski sport; 6) delatnost organizacija u oblasti sporta ~iji je osniva~ ili ~lan grad ^a~ak; 7) aktivnosti sportskih organizacija, sportskih dru{tava, udru`ewa, granskih i teritorijalnih sportskih saveza na teritoriji grada ^a~ka od posebnog zna~aja za grad ^a~ak, u zavisnosti od toga da li je sportska grana od zna~aja za grad ^a~ak koja je kategorija sportske grane, koliko sportista okupqa, u kojoj meri se unapre|uje stru~ni rad, u kom rangu takmi~ewa sportska organizacija u~estvuje i u kojoj meri se pove}ava obuhvat bavqewa gra|ana sportom; 8) unapre|ewe za{tite zdravqa sportista i obezbe|ivawe adekvatnog sportskozdravstvenog obrazovawa sportista, posebno mladih, ukqu~uju}i i antidoping obrazovawe; 9) stipendirawe za sportsko usavr{avawe kategorisanih sportista, posebno perspektivnih sportista; 10) spre~avawe negativnih pojava u sportu; 11) edukacija, informisawe i savetovawe gra|ana, sportista i ostalih u~esnika u sistemu sporta o pitawima bitnim za odgovaraju}e bavqewe sportskim aktivnostima i delatnostima; 12) periodi~na testirawa, sakupqawe, analiza i distribucija relevantnih informacija za adekvatno zadovoqavawe potreba gra|ana u oblasti sporta na teritoriji grada ^a~ka, istra`iva~ko-razvojni projekti i izdavawe sportskih publikacija; 13) unapre|ivawe stru~nog rada u~esnika u sistemu sporta sa teritorije grada ^a~ka i podsticawe zapo{qavawa visokokvalifikovanih sportskih stru~waka i vrhunskih sportista; 14) racionalno i namensko kori{}ewe sportskih sala i sportskih objekata u javnoj svojini, kroz odobravawe wihovog kori{}ewa za sportske aktivnosti i dodelu termina za trenirawe u~esnicima u sistemu sporta; 3. Raspodela sredstava vr{i se na osnovu slede}ih kriterijuma: -

ranga takmi~ewa; postignutih rezultata; broja takmi~ara u redovnom sistemu takmi~ewa; tro{kova takmi~ewa.

4.

Osnovni uslovi za dodelu sredstava su:

da je sedi{te podnosioca Programa na teritoriji Grada, da je podnosilac Programa osnovan u skladu sa propisima kojim je ure|eno wegovo osnivawe; da se Program realizuje na teritoriji Grada. 5. Pravo na dodelu sredstava nemaju sportske organizacije kojima su sredstva za realizaciju programa kojima se ostvaruje op{ti interes u oblasti sporta na teritoriji grada ^a~ka u 2014. godini ve} dodeqena. 6. Konkursnu dokumentaciju sportske organizacije mogu preuzeti na pisarnici Gradske uprave grada ^a~ka, na {alteru broj 8 ili na sajtu www.cacak.org.rs (prijava, smernice i Pravilnik). 7. Konkurs je otvoren 8 (osam) dana od dana objavqivawa u listu "^a~anski glas". 8. Prijave na konkurs, u zatvorenoj koverti, dostaviti na adresu: Gradsko ve}e grada ^a~ka - Komisija za sport, ul. @upana Stracimira broj 2, sa naznakom "NE OTVARAJ - PRIJAVA NA KONKURS". PREDSEDNIK GRADSKOG VE]A mr Vojislav Ili}

POTREBAN PARTNER / INVESTITOR / ZA PROIZVODWU ROTACIONIH PLUGOVA [IRINE RADNOG ZAHVATA 1 DO 2 METRA. ROTACIONI PLUG KOPA^ICA, OBAVQA SVE TEHNOLO[KE OPERACIJE, OD ORAWA DO SETVE, U JEDNOM PROHODU. VI[E PUTA JE PRODUKTIVNIJA OD RAONOG PLUGA UZ UTRO[AK ZNATNO MAWE KOLI^INE GORIVA. KONTAKT TELEFON 065/ 21-11-936


40

OGLASI

AGENCIJA www.stannekretnine.rs

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

\OR\EVI] NEKRETNINE

HITNO-TROSOBAN STAN, 2. SPRAT, CENTAR HITNO-NOVIJI STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, BLI@E CENTRA

HITNO!! Prodajem dvosoban stan na Qubi} keju, 2. sprat, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena – POVOQNO! STANOVI - P-20 m2, ul. Nemawina, 6. sprat, CG, renoviran, 17.000 evra - P-25 m2, Alvaxinica, 1. sprat, TA, 15.500 evra - P-29 m2, Hotel Morava, NOV, 3. s- prat, 19.000 evra sa - PDVom - P-28 m2, Hotel Morava, 5. sprat, 19.000 evra - P-31 m2, Obili}eva, 2. s- prat, 17.000 evra - P-30 m2, 1. s- prat, CG, terasa, 24.000 evra - P-32 m2, centar, 2. s- prat, CG, 18.000 evra - P-34 m2, centar, 1. s- prat, CG, 23.000 evra - P-36 m2, centar, 2. s- prat, CG, 28.000 evra - P-36 m2, Nemawina, 1. s- prat, renoviran, sa novim stvarima, 26.000 evra - P-38 m2, Medicinska {kola, 3. s- prat, renoviran, 24.000 evra - P-40 m2, centar, 4. s- prat, CG, sa stvarima, renoviran, 31.000 evra - P-43 m2, nov, centar, 3. sprat, lift, CG, 36.000 evra sa PDV-om - P-44 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa, 25.000 evra - P-45 m2, nov, Obili}eva, prizemqe, za - poslovni - prostor, 35.000 evra

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

- P-39 m2, Vinara, 8. s- prat, CG, terasa, 24.000 evra - P-48 m2, centar, 4. s- prat, CG, terasa, 33.000 evra - P-45 m2+13m2, Nemawina, dupleks, 5. s- prat, lift, CG, 30.000 evra - P-50 m2, Hotel Morava, TA, 2. s- prat, 30.000 evra - P-52 m2, Qubi} kej, 3. s- prat, TA, terasa, 28.000 evra - P-55 m2, Qubi} kej, 2. s- prat, CG, terasa, 30.000 evra - P-54 m2, centar, 1. s- prat, CG, terasa, za - poslovni - prostor, 28.000 evra - P-50 m2, Qubi} kej, 2. s- prat, CG, terasa, noviji, 33.000 evra - P-55 m2, Nemawina, prizemqe, TA, terasa, 32.000 evra - P-52 m2, Obili}eva, 1. s- prat, TA, terasa, 30.000 evra - P-60 m2, Balkanska, 4. s- prat, CG, nov, 33.000 evra - P-66 m2, centar, 1. s- prat, CG, terasa, - pogodan za - poslovni prostor, 50.000 evra - P-68 m2, centar, 2. s- prat, TA, terasa, 40.000 evra - P-69 m2, centar, 1. s- prat, gas, - pogodan za - poslovni - prostor, 43.000 evra - P-70 m2, Qubi} kej, 3. s- prat, CG, terasa, 42.000 evra - P-72 m2, Avenija 2, 2. s- prat, CG, terasa, 37.000 evra - P-76 m2, Hotel Morava, 5. s-

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

prat, CG, terasa, odmah useqiv, 38.000 evra - P-76 m2, Balkanska, 2. s- prat, CG, 2. terase, 40.000 evra - P-77 m2, centar, 3. s- prat, CG, terasa, 50.000 evra - P-78 m2, Vinara, 6. s- prat, lift, CG, 2. terase, 46.000 evra - P-90 m2, Hotel Morava, CG, lift, terasa, gara`a iza zgrade, 50.000 evra KU]E - P-60 m2 ( - P+1), - plac 10 a, Pakovra}e, 18.000 evra - P-70 m2, - plac 4.13 a, kod Proletera, 42.000 evra - P-125 m2, - plac 5 a, centar, blizu KMN-a, dogovor - P-80 m2, - plac 3 a, Trbu{ani, 21.000 evra - P-92 m2, - plac 5 a, {kola “ R. Mitrovi}”, 45.000 evra - P-98 m2, - plac 2 a, kod Bor~eve hale ili zamena za stan - P-105 m2 ( - P+1), - plac 2 a, Amixina, 50.000 evra LOKALI - P-38 m2, nov, Obili}eva, 40.000 evra - P-18 m2, Qubi} kej, 18.000 evra - P-49 m2, Alvaxinica, 38.000 evra - P-72 m2, S. Markovi}a ( mogu}a - podela na dva lokala od - po 36 m2 sa mokrim ~vorom)

STANOVI P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor.

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvoso-

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

ban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD

CENTAR , stan od 94 m2, Palmoti}eva, sre|en, salonac. GARSOWERA nova, 18 m2, 22.000 evra, Vo`dovac DUPLEKS 96 m2, sa gara`om, kod Arene, ukwi`en

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P=18 m2, 5. sp. Nemawina, 16. 000 eura P=29 m2, 3.sp. Avenija 2, 22. 000 eura P=30 m2, 1.sp. K.V.P, 21. 000 eura P=26 m2, 3.sp. Kej, 17. 500 eura P=17m2, priz. Balkanska, 9.500 eura P=19 m2,13 sp. Kneza Milo{a, 17. 000 eura P=27m2, 2 sp.Centar, 20. 000 eura JEDNOSOBNI P=40 m2, 8.sp. Vinara, 25.500 eura P=35 m2, 4.sp. Kej, 18. 000 eura P=38 m2, 3.sp. H.Morava, 24. 000 eura P=34 m2, 1.sp Centar, 23.200 eura P=42 m2, 4.sp. Med.{kola, 21. 000 eura P=37 m2,1.sp. CENTAR, 33.300 eura P=45 m2, 2.sp. Sv.Save, 25.500 eura P=34 m2, 2.sp.Sv.Save, 22. 000 eura DVOSOBNI P=40 m2, vp.nov Centar, 34. 000 eura P=54 m2, 3.sp. Avlaxinica, 31.000 eura P=49 m2, 2.sp. Sv.Save, 28. 000 eura P=45 m2, 2. sp.Nemawina, 25.000 eura P= 57 m2, 5.sp. Nemawina, 29. 000 eura P=57 m2, priz. sp. Avenija 2, 31.000 eura P=47 m2, 3.sp. Merkator, 35. 000 eura P=53 m2, 2.sp. Nemawina,32. 000 eura P=42 m2, 5.sp.Avlaxinica, 27.000 eura P=60 m2, 1.sp.H.Morava, 30.000 eura P=63 m2, 3.sp.Avlaxinica, 38. 000 eura P=60 m2, 4.sp.Avlaxinica, 37. 000 eura P=60 m2, 1. sp. Obili}eva, 40. 000 eura P=65 m2, 1.sp. H.Morava, 31. 000 eura P=54 m2, 5.sp.Avenija 1, 35. 000 eura P=48 m2, 1.sp.nov, Centar, 38. 000 eura TROSOBNI P=66 m2, 7.sp. H.Morava, 34. 000 eura P=68 m2, 3.sp.Nemawina, 41. 000 eura

P=65 m2, 2.sp. Centar, 38. 000 eura P=70 m2, 2.sp. Kej, 43. 000 eura P=71 m2, 3 sp. Obili}eva - Nov- 780 E + PDV P=78 m2, 1.sp. H.Morava, 66. 000 eura P=67 m2, 4.sp. Avlaxinica- Nov 44. 000 eura P=65 m2, vp. Centar, 45. 000 eura P=76 m2, 3.sp. Balkanska, 43. 000 eura P=76m2, 5.sp. Autoprevoz, 37. 000 eura P=81 m2 , 1.sp. K.V.P. 47. 000 eura P=120 m2 , 6.sp. Sv. Markovi}a, 61. 000 eura P=58 m2, 4.sp. Kej , 35. 000 eura KU]E P=138 m2, Solunska, plac 2,5 a, 70. 000 eura P=340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60. 000 eura P=230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78. 000 eura P=125 m2, Centar, plac 4,5a, 120. 000 eura P=100 m2, Kru`ni put, plac 10 ari, 39. 000 eura P=105 m2, D.Trep~a, plac 6 a, 12. 000 eura P=80+120 m2 , Balkanska, plac 5 ari, 40.+ 50. 000 eura P=90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50. 000 eura P=80 m2, Bolnica, plac 4,22 a, 37. 000 eura P=220 m2, Ko{utwak, plac 6 ari, 53. 000 eura P=60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25. 000 eura P=65 m2, D.Mi{ovi}, plac 5a, 36. 000 eura P=81 m2, 7.jula, plac 5a, 41. 000 eura P=80 m2, S. Breg, plac 3a, 36. 000 eura P=104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82. 000 eura P=100 m2, Bazeni, plac 2,2 a, 45. 000 eura P=75 m2, Solunska, plac 6 ari, 60. 000 eura P= 50 m2, D.Trep~a, plac 15 ari, 8. 500 eura P=100 m2, Trnava, plac 70 m2, 35. 000 eura

STANOVI: P-24 m2, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 17 500 eura P-20 m2, Nemawina, cena: 16 000 eura P-34 m2, Balkanska, 2. sprat, cena: 22 000 eura P-42 m2, Hotel Morava, 1.sprat, cena: 21 000 eura P-27 m2, Strogi centar, 2.sprat, cena: 24 000 eura P-38 m2, kod O[ Milice Pavlovi} (nov), cena: 24 000 eura P-43 m2, Hotel Morava, 4.sprat, cena: 24 000 eura P-43 m2, [iri centar, prizemqe, cena: 25 000 eura P-45 m2, Nemawina, 4.sprat, cena: 26 500 eura P=51 m2, blizu Tempa, prizemqe, cena: 26 000 eura P=33 m2, Qubi}ska (sa stvarima), cena: 28 000 eura P-36 m2, Centar, blizu pijace, 2.sprat, cena: 28

000 eura P-51 m2, Centar, 4.sprat, cena: 25 000 eura P-46 m2, Avenija 1, 4.sprat, cena. 29 000 eura P-63 m2, Alvad`inica, 3.sprat, cena: 29 500 eura P=49 m2, Hotel Morava, 2.sprat, cena: 31 000 eura P-48 m2, Obili}eva (nov), 1.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P-55 m2, Nemawina, 3.sprat, cena: 33 000 eura P-58 m2, Avenija 2, cena: 29 500 eura P-59 m2, Alvad`inica (fasadna cigla), cena: 36 500 eura P-57 m2, Ciglarska (nov), 4.sprat, cena: 670 eura/m2+PDV P-65,50 m2, Centar (noviji), 3.sprat, cena: 37 000 eura P-66 m2, Kalu|erice, cena: 39 000 eura P-73 + 6 m2, Centar, CG, cena: 43 000 eura P-71 m2, Avenija 2,

1.sprat, cena: 45 000 eura P-89 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P-92,5 m2, Gradski bedem, 1.sprat, CG P-103 m2, Ciglarska (nov), 5.sprat, cena: 500 eura/m2 + PDV KU]E: P=120 m2, Gorwi Trbu{ani, plac 13 ari, cena: 20 000 eura P=65 m2, Atenica (kod {kole), plac 4,38 ari, cena: 31 000 eura P=70 m2, Qubi}, plac 4 ara, cena: 31 000 eura P=150 m2, Trnava, plac 10 ari, cena: 40 000 eura P=70 m2, Obili}eva, plac 4 ara, cena: 42 000 eura P=240 m2, Parmenac, plac 15 ari, cena: 65 000 eura P=180 m2, kod Slobodinog igrali{ta, plac 6,5 ari, cena: 75 000 eura


41

OGLASI

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Kompletnu ponudu Agencije „GA[O NEKRETNINE“ mo`ete videti na sajtu WEB NEKRETNINE.

060/434-2-190

CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA 032/374-508

GARSOWERE 23m2, vp, 21500 eura, [iri centar 30m2 , 3, lift, 22500 eura, Avenija U ponudi jo{ 6 garsowera JEDNOSOBNI STANOVI 38m2, 3, 21000 eura, Centar 38m2, vp, 22500 eura, Qubi} kej 32m2, 5, 23000 eura, [iri centar 43m2, 27000 eura , Avlaxinica U ponudi jo{ 16 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 35m2, 5, 24500 eura, [iri centar 53m2, 6, lift, 29500 eura, Restoran Brvnara 37m2 nov, 4, lift ,sa stvarima, 32000 eura, Avenija U ponudi jo{ 17 jednoiposobnih stanova

CENA FOTO OGLASA - ^etvrtina strane 500 rsd - Osmina strane 250 rsd - [esnaestina strane 150 rsd

DVOSOBNI STANOVI 49m2, 1, 25000 eura, Hotel Morava 57m2, 14, lift, 25000 eura, Hotel Morava 47m2, dvori{ni stan, 26000 eura, Hotel Morava 55m2, vp, 26000 eura, Qubi} kej 50m2, 4, 28000 eura, Nemawina 52m2, 3, lift, 28000 eura, [iri centar 57m2, 6, lift, 29500 eura, Avenija 56m2, 5, 30000 eura, [iri centar

AGENCIJA

SIGMA

57m2, 3, lift, 31000 eura, Avenija 63m2, 3, 31000 eura, Avlaxinica 55m2, vp, 32000 eura, [iri centar 49m2, 6, lift, 32000 eura, Nemawina U ponudi jo{ 47 dvosobnih stanova DVOIPOSOBNI STANOVI 54m2, 1, 29000 eura, Hotel Morava 64m2, 12, lift, 33000 eura, Hotel Morava 53m2, 1, 35000 eura, Hotel Morava 67m2, 7, lift, 37000 eura, [iri centar 54m2, 4, lift, 38000 eura, Qubi} kej 67m2, 4, lift, 45000 eura, Avlaxinica U ponudi jo{ 18 dvoiposobnih stanova TROSOBNI STANOVI 67m2, 4, 37000 eura, Hotel Morava 71m2, 1, 43000 eura, Avenija 80m2, 1, 44000 eura, Qubi} kej 78m2, vp , 45000 eura, [iri centar 71m2, 4, lift, 46000 eura, Avenija 80m2, 1, sa stvarima, 50000 eura , [iri centar 78m2 , 6, lift, 50000 eura, [iri centar U ponudi jo{ 34 trosobna stana U PONUDI NA[E AGENCIJE VELIKI IZBOR KU]A, PLACEVA, VIKEND KU]A I SEOSKIH DOMA]INSTAVA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE HITNO!!! PRODAJEM DVOSOBAN STAN OD 56 M2 NA PRVOM SPRATU, 21.500 E STANOVI P-29 m2, 5. sprat, CG, kod H. Morave, 20.000 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Nemawina, 23.500 E P-31 m2, 7. sprat, CG, Avlaxinica, nov, mogu}nost subvencije, 22.000 E P-43 m2, 3. sprat, TA, Qubi} kej, 19.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Avlaxinica, nov, mogu}nost subvencije, 31.000 E P-49 m2, 5. sprat, CG, kod Brvnare, 32.000 E P-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, 36.000 evra P-47 m2, 1. sprat, CG, Obili}eva-nov, 41.000 E, sa PDV-om P-52 m2, 7. sprat, CG, Avlaxinica, nov, mogu}nost subvencije, 37.000 E P-57 m2, 6. sprat, CG, Avenija 2, 29.500 E P-60 m2, 1. sprat, TA, kod M.Pavlovi}, 35.000 evra P-74 m2, 2. sprat, CG, Obili}eva, 49.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod Gradskog parka, 62.000 E P-36 m2, VP, TA, kod H. Morave, 25.000 evra P-43 m2, VP, TA, Avlaxinica, 21.000 evra

P-49 m2, 1 sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 evra P-84 m2, 1 sprat, CG, Avlaxinica, 50.000 evra KU]E P-60 m2, 40 ari placa, Slatinska bawa, 13.000 E P-110 m2, 34 ara placa, Loznica, 20.000 E P-80 m2+PK, 4 ara placa, Prijevor, 50.000 E P-120 m2, 5 ari placa, Qubi}, 50.000 E P-120 m2, 8 ari placa, kod po{tinog magacina, 45.000 E P-200 m2+PK, 18 ari placa, Qubi}, 51.000 E P-70 m2, 40 ari, Slatinska bawa, 13.000 evra P-60 m2, 5 ari, Prijevor, 21.000 evra P-208 m2, 6.8 ari, kod Slobode, 50.000 evra P-80 m2, 16 ari, Parmenac, 29.000 evra P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko poqe, 30.000 evra P-129 m2, 1.5 a, kod Ma{inske {kole, 25.000 evra P-80 m2, 2 a, centar, 60.000 evra P-200 m2, 10 a, Parmenac, 55.000 evra

P-140 m2, 5 a, Makedonska

STANOVI IMAWA 2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 15.000 E sa stvarima 90 m2, 89 ari, Pakovra}e, 24.000 E 2 ku}e, 1.89 ha, Pakovra}e, 43.000 E 180 m2, 2 ha, Ka~ulice, 16.000 E 90 m2,2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pomo}nih objekata, 35.000 evra 50 m2, 90 ari, Gorwa Gorevnica, 26.000 E 80 m2, 1.75 ha, Prijevor, 45.000 E LOKALI P-37 m2, Obili}eva, 41.000 E P-60 m2, Bate Jankovi}a, 52.000 E P-49 m2, B. Oslobo|ewa, 36.000 E VIKENDICE P-34+15 m2, 8 a, Prijevor, 17.000 evra 60 ari, Kuki}i, 13.000 evra 8 ari, Jelica, 5.500 evra

P-27.4 m2, 5.sprat, CG, nov, Alvaxinica, 730 E+PDV P-34 m2,CG, Nemawina, 21.000 E P- 35 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 24.000 E P-26 m2, PR, TA, Qubi} kej, 18.500 E P-48 m2, 7. sprat, CG, {iri centar, 26.500 E P-46 m2, 1. sprat, CG, nov, Obili}eva, 800 E + PDV P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija 2, 22.500 E P-41 m2, 6. sprat, Qubi} kej, 25.000 E P-34 m2, 3. sprat, TA, Nemawina, 18.500 E P-52 m2, 2. sprat, TA, Hotel Morava, 27.000 E P-60 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 35.000 E P-67 m2, 4. sprat, CG, Avenija 2, 39.000 E P-56 m2, 4.sprat, CG, H.Morava, 35.000 E P-50 m2, 1.sprat, CG, Qubi} kej,

30.000E P-57 m2, 4.sprat, CG, Avenija 2, 31.000 E P-54 m2, 5. sprat, CG, Avenija 1, 33.000 E P-47 m2, 2. sprat, CG, Nemawina, 29.900 E P-53 m2, 12.sprat, CG, Qubi} kej, odli~an, 31.000 E P-73 m2+ 6 m2,1. sprat, CG, Alvaxinica, 59.000 E P-68 m2, 1. sprat, CG, Qubi} kej, 45.000 E P-64 m2, 4.sprat, CG, nov, kod H. Morave, 37.000 E

KU]E P-80 m2, 4.3. ari placa, Atenica, 35.000 E P-60 m2, 6.3. ari placa, Atenica, 29.000 E P-160 m2, 17 ari placa, Atenica, 32.000 E P-70 m2+ 90 m2, 3.5 ari placa, Kqu~ka, 22.000 E P-290 m2, PR+2, novo, 135.000 E


42

OGLASI

MALI OGLASI DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM trosoban stan u centru, VP, gas, sa zidanom gara`om. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan od 80 m2, 3. sprat, lift, kompletno name{ten, na Alvaxinici. Tel. 064/ 011-36-36 PRODAJEM trosoban stan od 73 m2 + 6 m2, strogi centar. Cena 43.000 evra. Tel. 064/ 15893-63 PRODAJEM trosoban stan od 67 m2. Cena 37.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM trosoban stan od 62 m2. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvoiposoban stan od 66 m2 u Kalu|ericama. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvoiposoban stan od 54 m2. Cena 29.000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvoiposoban stan od 53 m2. Cena 35.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan kod Medicinske {kole. Cena 27.000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban komforan stan od 62.80 m2. Cena 30.000 evra. Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM dvosoban stan na Avlaxinici, u zgradama od fasadne cigle. Cena 36.500 eura. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan, vlasni{tvo. Tel. 064/ 134-1364 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, CG, O[ “Filip Filipovi}”. Cena 24.000E. Tel. 064/ 14-14-324 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2. Cena 30.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2. Cena 29.500 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2. Cena 31.000 evra. Tel. 060/ 767-6-064 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, 26.000 evra. Tel. 060/ 7676-064 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2. Cena 29.500 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2. Cena 28.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 51 m2 u centru grada. Cena 26.000. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2. Cena 28.000 evra. Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2. Cena 32.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2. Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675 49 m2. Cena 25.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 47 m2, nov. Cena 34.000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2. Cena 26.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, mawi, CG, Qubi} kej. Povoqno. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM jednosoban stan od 45 m2. Cena 25.000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM jednosoban stan od 43 m2. Cena 27.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednosoban stan od 36 m2, kod Hotela “ Morava”, TA, terasa. Tel. 065/ 346-541 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2, CG, Balkanska ulica. Cena 21. 700 evra. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM jednoiposoban stan od 36 m2, 2. sprat, CG, ul. Svetozara Markovi}a. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM jednoiposoban stan od 46 m2 u Aveniji 1. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM novu garsoweru u Beogradu, na Vra~aru, prvi sprat, odmah useqiva. Cena 38. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, VP, Qubi} kej. Cena 18.500 evra. Tel. 063/349-333 PRODAJEM garsoweru na Qubi} keju. Cena 15.000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM na Novom Beogradu - Be`anijska kosa na placu od 400 m2, dve zasebne prizemne ku}e ( 49 m2 i 54 m2 ) dva parking mesta i gara`a, vlasni{tvo - legalizovano, 9 linija gradskog prevoza. Tel. 064/ 219-85-99 PRODAJEM stan od 73 m2 + 6 m2, strogi centar, CG, lift. Cena 43.000 evra. Tel. 064/ 1589-363 PRODAJEM stan od 65.50 m2, centar. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 54 m2 u centru grada. Cena 22. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 51 m2 u strogom centru, cena 480 evra/ m2. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM noviji stan od 50 m2 sa kuhiwom, CG, lift, u`i centar ^a~ka. Tel. 063/ 686-129 PRODAJEM stan od 48 m2 , novija gradwa. Cena 30.500 evra. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 43 m2 u blizini Hotela “ Morava”. Cena 24. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 43 m2. Cena 21.000 evra. Tel. 065/ 346541-1 PRODAJEM stan od 43 m2 na Qubi} keju. Cena 19.000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM nov stan od 38 m2 u blizini {kole “M.Pavlovi}”. Tel. 064/ 67329-69

PRODAJEM U GORWOJ TRNAVI ISPOD PLANINE JELICE, KU]U OD 2 SOBE, KUHIWE, LETWIKOVCA I GARA@E, I 12 ARI VO]WAKA MLADE [QIVE STERLEJKE, ^A^ANSKA RODNA, ORASI I 9 ARI [UME BAGREM. TEL. 064/ 198-3-844

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM stan od 36 m2, dru sprat, novija gradwa, u blizini pijaca. Tel. 064/ 6732-969 PRODAJEM stan od 33 m2 , u Qubi}skoj ulici, novija gradwa, odli~an raspored. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvori{ni stan od 47 m2. Cena 26.000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM ku}u od 42 m2 u Ko{utwaku. Tel. 063/ 819-1-173 PRODAJEM ku}u od 120 m2 i 6.5 ari placa sa pomo}nim objektima, u blizini plave hale u Atenici. Tel. 064/ 67329-69 PRODAJEM prizemnu ku}u sa 4.5 ari placa u blizini {kole u Atenici. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM vikendicu sa 15 ari placa u Loznici. Tel. 064/ 46-21-222 PRODAJEM vikendicu u Pakovra}u, sa 38 ari placa. Cena 8.500 E. Tel. 065/ 346-5411 PRODAJEM doma}instvo u Lipnici sa 3.5 ha oku}nice. Tel. 063/ 652-804 PRODAJEM lokal od 25 m2 nova gradwa, pogodan za sve delatnosti preko puta restorana “ Talija”. Cena 20. 500 evra. Tel. 064/ 103-0-066 PRODAJEM - MEWAM dve ku}e na Alvaxinici. Mogu} svaki dogovor. Tel. 063/ 843-0214 NEKRETNINE - IZDAVAWE IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, Zvezdara, do marketa “Supervero”. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM name{ten dvosoban stan, CG, KTV, ul. S. Prvoven~anog. Tel. 064/ 82-92720, 032/ 373-571 IZDAJEM name{tenu garsoweru sa CG na Qubi} keju. Tel. 032/ 346-460, 061/ 815-4-395 IZDAJEM jednosoban name{ten stan. Tel. 065/ 346541-1 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Beogradu, kod Crvenog krsta, CG. Tel. 063/ 609-784 IZDAJEM trosoban stan od 80 m2, na Alvaxinici, kompletno lepo name{ten. Tel. 064/ 011-36-36 IZDAJEM nov name{ten jednosoban stan. Tel. 065/ 346-5411 IZDAJEM u Beogradu, Vra~ar jednoiposoban komforan stan, renoviran, CG, KTV, na du`i period. Tel. 064/ 396-5-610 IZDAJEM povoqno dvosoban

KUPUJEM BAGAT MA[INU ZA [IVEWE- VI[WA ILI SLAVICA. TEL. 061/ 229-1-801

PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, CG, O[ "Filip Filipovi}". Cena 24. 000 evra. Tel. 064/ 14-14-324 PRODAJEM plac od 17. 7 ari kod " Slobode", 2 km od centra. Cena 800 evra / ar. Asfalt do placa. Dozvoqena gradwa. Tel. 063/ 667-494, 063/ 667-484 Jovan nename{ten stan ili poluname{ten, sa grejawem. Tel. 032/ 537-2-816, 064/ 411-4-996 IZDAJEM jednosoban nov, name{ten stan, CG, KTV, lift, klima, centar. Tel. 064/ 403-7359 IZDAJEM sobu za devojke, u~enice, KTV, kupatilo, upotreba kuhiwe, ul. S. Prvoven~anog. Tel. 032/ 373571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM lokal od 25 m2 nova gradwa, pogodan za sve delatnosti preko puta restorana “ Talija”. Cena 120 evra. Tel. 064/ 103-0-066 IZDAJEM halu od 200 m2, ulica Kneza Milo{a. Tel. 063/ 349-333 PLACEVI PRODAJEM plac od 4 a, pored asfaltnog, glavnog puta Slatinska bawa. Cena dogovor. Tel. 063/ 375-405 PRODAJEM plac od 7 ari, 100 metara od {kole u Trnavi. Tel. 032/ 366-165 PRODAJEM placeve od 17 a i 7 a, u centru Kotra`e. Tel. 011/ 88-485 PRODAJEM parcelu 1.20 ha u Preqini blizu “ Intereksa”, udaqena od magistralnog puta oko 50 m. Tel. 065/ 517-4-957 PRODAJEM plac u Loznici, Topalovo brdo. Cena 800 evra ar. Tel. 064/ 758-76-61 PRODAJEM plac od 10 ari, voda i vajat, Trbu{ani kameni most. Tel. 060/ 754-5-011 PRODAJEM plac od 22 ara, Qubi} brdo, blizina rasadnika. Cena 5.500 evra. Tel. 063/ 868-1-371 PRODAJEM plac od 25 ari, mo`e i u delovima, u Kulinova~kom poqu. Tel. 064/ 471-74-83 PRODAJEM plac od 30 ari sa ku}om u Prijevoru na skretawu za {kolu, na trasi Koridora 11. Tel. 064/ 353-2709 PRODAJEM dve parcele ukupne povr{ine 1 ha 30 ari, u Gorwoj Gorevnici, pored puta. Tel. 032/ 880-339, 061/ 710-20-71 PRODAJEM imawe sa dve ku}e u Pakovra}u, pored {kole. Tel. 064/ 196-4-705 RAZNO PRODAJEM odli~nu cerovku 5. Tel. 064/ 417-5-628 PRODAJEM fotequ za masa`u, pru`a veliki broj kombinacija masa`a, kontrola preko daqinskog. Pogodna sa welnes i fitnes centre, kao i salone lepote. Tel. 064/ 945-6205

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

BEOGRADSKI PENZIONISANI LEKAR SA SUPRUGOM TRA@I PRAZAN DVOSOBAN KOMFORAN STAN OKO 55 M2, NA DU@I VREMENSKI PERIOD, NOVOGRADWA ILI NOVIJA GRADWA, NISKO PRIZEMQE, PARNO GREJAWE, TELEFON, BLI@E CENTRU. TEL. 032/ 3350-69, POSLE 17^ PRODAJEM stan na Alvaxinici, name{ten. Tel: 064/36-66-325 PRODAJEM lampe za kvarcovawe lica i tela marke Philips. Cena 8.5 evra komad. Tel. 063/ 74-94-846 PRODAJEM razne bicikle. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM sobnu biciklu za ve`bawe, veoma povoqno. Tel. 063/ 691-191 PRODAJEM dvori{ne prenosive su{ilice za ve{. Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM baliranu detelinu. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM povoqno balirano seno. Tel. 063/ 614-586 PRODAJEM 4 tepiha, TA pe} 4.5 kv, 2 police, 2 ormara, komplet stolariju sa dve ku}e i 2 kau~a. Tel. 060/ 805-6-782 PRODAJEM satelitski tawir komplet sa motorom, programiranim risiverom sa 6 satelita. Tel. 063/ 74-94-846 PRODAJEM postoqe za suncobrane. Tel. 032/ 374-125 PRODAJEM inventar za kafi}. Tel. 060/ 063-8-122 PRODAJEM dve viqu{ke sa amortizerima za Bike bicikle, po 15 evra. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM bagremove direke. Tel. 032/ 877-382 PRODAJEM 500 zna~ki iz stare Jugoslavije. Cena 75 evra. Tel. 063/ 74-94-846 PRODAJEM globalni domen gornjatrepca.com. Tel. 060/ 5589-296 PRODAJEM mobilni telefon LG 970. Cena 20 evra. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM mobilni telefon Nokia C6, 2 godine star, kamera 5 mp. Cena 50 evra. Tel. 063/ 74-94-846 PRODAJEM aparat za zavarivawe 220/380 W, stariji model, 500 ampera sa ormanom za prikqu~ak. Cena 190 evra.Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM novu traktorsku korpu, cena 150 evra. Tel. 066/ 910-9-889 PRODAJEM kamp ku}icu “ Treska” 2+1, u ekstra stawu, povoqno. Tel. 064/ 995-0-345 PRODAJEM mewa~ za Opel Kadet Kockicu. Cena 30 evra. Tel. 063/ 74-94-846 PRODAJEM {poret smederevac. Cena 40 evra. Tel. 062/ 8056-782 PRODAJEM vrata bez rama. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM metalnu gara`u. Cena 300 evra. Tel. 069/ 310-0867 PRODAJEM micelijum bukova~e i {itake prve generacije za najvi{e prinose. Tel. 010/ 324-895 PRODAJEM delove za Citroen C5, uvoz iz [vajcarske, dizeli, benzinci, sve na jednom mestu. Brza isporuka. Tel. 063/ 772-1-335 OTKUP starih dotrajalih,

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG, GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE. 065/2004-115 Marija

IZDAJEM jednosoban stan sa parnim grejawem, Nemawina ulica, kod {kole “ Milica Pavlovi}”. Povoqno. Tel. 032/345-738, 062/550933 neispravnih i havarisanih vozila. Tel. 065/ 548-5-855 MEWAM elektromotor od 2800 obrtaja za elektromotr od 4000 obrtaja. Tel. 063/ 749-4846 OGLA[AVAM neva`e}u tapiju na stan u ^a~ku, ulica Gavrila Principa 6/2 ( biv{a Pionirska ) na ime Srdanovi} Vojimir. Tapiju je izdao Op{tinski Sud u ^a~ku, a po{to je ukradena iz stana wena zloupotreba predstavqa krivi~no delo. Srdanovi} Dragan iz ^a~ka AUTOMOBILI PRODAJEM Ladu Nivu 1.7i, sa ABS-om. Kredit, lizing. Tel. 064/ 46-74-338 PRODAJEM Fiat 500 L. Tel. 064/ 46-74-338 USLUGE USLUGE zavarivawa gusa , aluminijuma i prohroma.... Tel. 066/ 910-9-889 USLUGE vo|ewa kwiga, povoqno, agencija. Tel. 064/ 196-4705 USLUGE prevoza iz ^a~ka do Aerodroma Beograd, po ceni od 45 evra. Tel. 062/ 372-063 USLUGE prevoza kamionom, povoqno. Tel. 062/ 889-5-195 USLUGE ~i{}ewa stambenog prostora, veoma povoqno, iskqu~ivo vikendom. Tel. 062/ 166-2-208 USLUGE ko{ewa i ra{~i{}avawa zapu{tenih i zaraslih travnatih povr{ina profesionalnim trimerima. Tel. 065/ 458-6-162 USLUGE sastavqawa svih vrsta ugovora, stru~no i povoqno. Tel. 062/ 166-2-208 ZAPOSLEWE POTREBAN posao u grafi~koj struci, flekso i sito {tampa. Imam radno iskustvo. Tel. 060/ 441-1-975 POTREBNA radnica za rad u ugostiteqskom objektu. Tel. 065/ 548-58-55 POTREBAN honorarni posao za studente. Tel. 065/ 993-3-369 POTREBNI zainteresovani polaznici za kurs {ivewa i modelovawa. Za najuspe{nije polaznike obezbe|eno radno mesto. Tel. 061/ 22-91-801 POTREBNA `ena za dnevnu brigu o starijoj `enskoj osobi u Atenici kod {kole. Tel. 064/ 146-7-227 LI^NI OGLASI DRAGU devojku od 39 - 42 godine, koja `eli porodicu, upoznao bi situirani intelektualac. Tel. 064/ 149-7-961


43

OGLASI / ^ITUQE

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). (MO@E I ZAMENA ZA STAN) Telefon za informacije: 064/985-98-03

OGLA[AVA PRODAJU 1. poslovnog prostora za koji nije utvr|ena delatnost, prvi sprat, broj posebnog dela 4, povr{ine 350 m2, na k.p. br. 4458/67 KO ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 17, upisan u Listu nepokretnosti 8380 KO ^a~ak. 2. Poslovnog prostora - zgrade poslovnih usluga, broj eta`a - prizemqe, broj zgrade 1, povr{ine u gabaritu 147 m2, na k.p. br.1530/2 KO Preqina i k.p. br.1530/2 KO Preqina i to zemqi{te pod zgradom-objektom od 147 m2 i zemqi{te uz zgraduobjekat od 850 m², sve upisano u Listu nepokretnosti 1176 KO Preqina. Po~etna prodajna cena za poslovni prostor pod ta~kom 1. je 4.092.690,00 dinara, a za poslovni prostor pod ta~kom 2. je 3.856.000,00 dinara. Prodaja se vr{i prikupqawem pisanih ponuda uz mogu}nost da ponu|a~i po jednom pove}aju cenu prilikom javnog otvarawa ponuda. Pravo u~e{}a imaju pravna i fizi~ka lica koja uplate depozit u iznosu od 10% od po~etne prodajne cene {to za poslovni prostor iz ta~ke 1. iznosi 409.269,00 dinara, a za poslovni prostor iz ta~ke 2. iznosi 385.600,00 dinara. Uplata depozita se vr{i na ra~un 155-01-07 poziv na broj: 58803000 (fizi~ka lica) ili 58805000 (pravna lica). Javno otvarawe ponuda i progla{ewe najpovoqnijeg ponu|a~a, izvr{i}e se u prostorijama ^a~anske banke a.d. ^a~ak, ulica Pivarska 1, dana 15. 5. 2014. godine u 13~, kancelarija broj 36. Ukoliko progla{eni kupac ne zakqu~i kupoprodajni ugovor pod uslovima iz prihva}ene ponude, u roku od 8 dana od dana dobijawa obave{tewa o izboru najboqeg ponu|a~a, gubi pravo na povra}aj depozita, a Banka mo`e proglasiti za kupca drugog najpovoqnijeg ponu|a~a. Ponu|a~ima koji nisu stekli status progla{enog kupca ili drugog najpovoqnijeg ponu|a~a, depozit se vra}a u roku od 3 radna dana, od dana izbora progla{enog kupca. Poslovni prostor se prodaje u vi|enom stawu. Porez na prenos apsolutnih prava i tro{kove overe potpisa na ugovoru, kao i ukwi`be, snosi kupac. Pisane ponude, sa dokazom o uplati depozita, mogu se dostaviti najkasnije do 13.5.2014. godine do 11 h li~no ili po{tom na adresu: ^A^ANSKA BANKA AD ^A^AK, Pivarska 1, sa naznakom "NE OTVARAJ ponuda za kupovinu poslovnog prostora". Za sve informacije zvati na telefon 032/302-130.

NAREDNI BROJ ^A^ANSKOG GLASA IZA]I ]E 9. MAJA 2014. SE]AWE

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK Dana 2. 5. 2014. godine navr{ava se TRI GODINE od kada nije sa nama na{ sin, suprug, otac i brat

S' qubavqu ~uvamo uspomene. Generacija Gimnazije 1986. 17680

Dana 4. 5. 2014. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

4. 5. 1999 - 4. 5. 2014. KO[ARE

SLAVKO KRUNI]

\OKO JANKOVI]

Dr RADOQUBA ]OJBA[I]A

Vreme prolazi ali se}awe na tebe ostaje u na{im srcima zauvek. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a neizmerna qubav ja~a od vremena i zaborava... Ostavio si za sobom neizbrisive tragove, se}awa koja ne blede, dobrotu koja se pamti. TVOJA PORODICA

Uspomenu na tebe s ponosom i qubavqu ~uvaju tata BAJO, mama QIQA i brat KI]O

17696

17697

30. 4. 2014. godine navr{ava se [EST GODINA od smrti na{eg dragog

SE]AWE

VLADIMIR TOKOVI]

^etrdesetodnevni pomen bi}e odr`an 1. 5. 2014. u 11 ~asova. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a neizmerna qubav, ja~a od vremena i zaborava. TVOJI: sin DEJAN i }erka DANIJELA sa porodicama 17859

Dana 4. 5. 2014. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog strica

JEROSLAVA OBRADOVI]A

2006 - 2014

MARINA RADISAVQEVI]

dr RADOQUBA ]OJBA[I]A iz ^a~ka

Da `eqe , snovi i qubav mogu vratiti nekog, ti bi bio prva osoba koja bi do{la nazad, i da se `ivi od toga, `iveo bi ve~no. sin URO[ i }erka IVANA

Sa ponosom i tugom Porodica OBRADOVI] iz Mili}evaca

S po{tovawem i zahvalno{}u, qubavqu i ponosom ve~ito }e `iveti u na{im srcima. Sinovice: MICA, NADA, ROSA, STOJA, RADA, CAKA i sinovac SRDAN sa porodicama

17695

17694

17691


44

^ITUQE

Dana 26.04.2014.godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti mog voqenog i nikada nepre`aqenog bratanca

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

SE]AWE

1. 5. 2004 - 1. 5. 2014.

QUBA \ALOVI]

DRAGANA KRUNI]A

BO@IDAR MILO[EVI]

1. 5. 2011 - 1. 5. 2014.

iz Dru`eti}a

Znao si koliko smo te voleli, ali nikada ne}e{ znati u kakvom bolu `ivimo. Po~ivaj u miru, bol je ostao kod nas. Tvoja tetka MILADA i te~o MI]ANA

Qubo, Vreme neumitno prolazi, a bez tebe je svakog dana sve te`e. Uspomenu na tebe zauvek ~uvaju majka IVANKA i sestra MILENA

17097

17693

SE]AWE

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi

dipl. ing. elektrotehnike

dipl. ing. {umarstva

ZORAN

MILORAD

31. 7. 1952 - 29. 4. 2004.

29. 11. 1917 - 9. 7. 2004.

WEGOVI NAJMILIJI

SE]AWE NA NA[E DRAGE

QUBOMIRA

RADMILU

20. 2. navr{ilo se 14 godina

24. 4. navr{ilo se 5 godina

SMIQKOVI]

RAKI]EVI]

Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wih ~uvaju wihovi najmiliji: }erke QIQANA i RADOJKA sa porodicama

VOLE VAS UVEK VA[I NAJMILIJI 17682

26. aprila 2014. godine nav{ava se TRIDESET GODINA od prerane smrti na{eg supruga i oca

17857

ROMAN KUZMANOVI] 1925 - 2014. iz Ostre

Dana 30. aprila 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od kada sa nama nije na{ voqeni suprug, otac, deda i brat

Preminuo na Vaskrs 20. 4. 2014. godine

ANDRIJE SIMOVI]A

Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi sa ponosom pri~amo i da te nikada ne zaboravimo. PORODICA

iz ^a~ka

17856

SE]AWE 27. 4. 2012 - 27. 4. 2014.

Sa qubavqu, ponosom i po{tovawem uspomenu na wega ~uvaju supruga VERA, sin VLADAN i }erka SLAVICA sa porodicama

Tvoji najmiliji NADA SA DECOM 17096

SE]AWE NA NA[E DRAGE RODITEQE

MOM^ILO ZELENOVI]

17086

Dana 28. 4. 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg voqenog

Navr{ava se DVE GODINE od smrti voqenog tate i dede. Uspomenu na wega, wegovu qubav i dobrotu, ~uvamo zauvek. Wegove: }erka SNE@ANA, unuke MA[A i MILICA 17095

DU[AN 1984 - 2014.

SAVETA 2009 - 2014.

DRAMI]ANIN Sin MIROSLAV i }erka SNE@ANA @IVANOVI] SA PORODICAMA

MILINKO ]IROVI] ]IRO

GODI[WI POMEN 29. aprila 2014. navr{ava se GODINA DANA od kada nije sa nama na{a

MILORADA PAVI]A Toga dana u 14.00 ~asova na Gradskom grobqu u ^a~ku, poseti}emo wegov grob i obaviti pomen. Postoji qubav koju smrt ne prekida i tuga koju vreme ne le~i... Osta}e{ ve~no voqen i nikada zaboravqen. Tvoje: supruga NADA, }erke SNE@ANA i JELENA

17093

Dana 26. 4. 2014. godine navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog

17088

QUBINKA VUJOVI]

VLADE MILOVANOVI]

iz Atenice

29. 4. 1996 - 29. 4. 2014.

MILANA BO[KOVI]A iz ^a~ka

Uspomenu na wega ~uva porodica BO[KOVI] 17860

Po dobru }emo te pamtiti, s ponosom pomiwati i s po{tovawem i qubavqu ~uvati od zaborava.

Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav ja~a od vremena i zaborava. Majka GORGINA sestra JAVORKA, zet RA[O, JOCA, SLA\A i LAZO

TVOJA PORODICA

17689

17690


45

^ITUQE

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

SE]AWE

MILICA [TRICL

Dana 17. aprila 2014. godine preminuo je na{ dragi

GODI[WI POMEN

PERO KOMNENI]

VOJO MARINKOVI]

1933 - 2014.

iz Slatine 1932-2014

Pro|e te{ka godina dana bez tebe maj~ice moja. U srcu i mislima osta}e{ ve~no voqena. Tvoja }erka MIRJANA

Sahrana je obavqena u subotu 19. aprila na ~a~anskom grobqu. Hvala ti za svu tvoju dobrotu i qubav koju si nam pru`io. Tvoji najmiliji porodice KOMNENI] i KA[OVI]

17688

17685

24. 4. 2013 - 24. 4. 2014.

SE]AWE

Vreme prolazi, ali se}awe na tebe ostaje zauvek u nama. Tvoji drugari: TOMO, RADE, MILIVOJE, RATKO, DESIMIR, SIMO, MI[O i MI]O 17081

Dana 29. aprila 2014. godine navr{i}e se TRI GODINE od smrti na{e drage

VOJIN PROPADOVI] 1. 5. 2013 - 1. 5. 2014.

MILUTIN TO[I] DANICE GOBEQI]

Voqeni moj tata

Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi sa ponosom pri~amo i da te nikada ne zaboravimo. TVOJI: STOJANKA, VOJISLAV, VESNA, MARINA, NADA, SAVO, MI[KO, \OLE, IVA, DRAGAN i MARIJA

PORODICA GOBEQI]

Svako dete zove tatu svoga, al ja nemam da zovem nikoga. Dok sam `iva ve~no }u da patim {to ne mogu da te vratim. U `ivotu svom bol }u sa sobom da nosim, jer se sa tobom tata ponosim. Tvoja }erka MILKA

17687

17686

17684

Dana 27. 4. 2014. navr{i}e se 40 dana od smrti na{eg dragog oca i supruga

1. maja navr{ava se PET GODINA od smrti na{eg voqenog

SE]AWE NA DRAGE RODITEQE

ARSENIJA ACA MATOVI]A

MILUTINA TO[I]A

iz ^a~ka

VERA

DRAGAN

2013 - 2014

2007 - 2014

Po~ivajte u miru. S po{tovawem i ponosom. Sin MI]O i }erka MILENA sa porodicama

Godinama i vremenom se ne zaboravqaju oni koji se vole. ^uvamo te kao najdra`u uspomenu i prenosimo je pokoqewima. TVOJI NAJMILIJI

Postoje rane koje vreme ne le~i, suze koje vetar ne bri{e, pogledi i srca u kojima `ivi{ ve~no. TVOJI NAJMILIJI: sin MILE, }erka MILKA i supruga RADA

17092

17091

17684

RADULOVI]

Dana 2. 5. 2014. godine navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog

OBRENA ^ORBI]A Godi{wi pomen dava}emo 27. 4. 2014. u 12 ~asova na ^a~anskom grobqu. S qubavqu uspomenu na wega ~uva}e WEGOVI NAJMILIJI 17080

SE]AWE 24.4.1974 - 24.4.2014 Dana 24. 4. 2014. godine navr{ilo se ^ETRDESET GODINA od smrti na{eg plemenitog oca

SLOBODANA ]UR^I]A SLOBA S po{tovawem }erke SNE@ANA i MIRA sa porodicama 17094

VLADAN @IVKOVI] VLA[O 25. 4. 1984 - 25. 4. 2014. Se}awe i qubav imaju snagu `ivota, a uspomene i misli ~uvaju te u na{im srcima. Tvoji: supruga STOJKA i sin DRAGI[A sa porodicom

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


46

^ITUQE

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

SE]AWE Dana 28. 4. 2014. navr{ava se SEDAM GODINA od smrti na{eg dragog

Dana 27. 4. 2014. godine navr{ava se {est meseci od smrti na{eg dragog

RADE DIMITRIJEVI] XONI

RADOQUBA MILI]A

iz Tijawa 28. 4. 1992 - 28. 4. 2014

iz Ro`aca 6. 6. 1922 - 27. 10. 2013.

Se}awe na wega i lepe uspomene zauvek ~uva}e }erke MIRKA i MILKA sa porodicama

Tu`an je 28 april za nas. Napustio si nas zauvek i ostavio da za tobom tugujemo. Sa ponosom te se se}amo i u srcu nosimo. Toga dana u 14 ~asova poseti}emo tvoju ve~nu ku}u i okititi cve}em. Tvoja majka VERA i brat VLADE sa porodicom

17084

17085

Dana 30. 4. 2014. godine navr{ava se OSAM GODINA od smrti mog sina

Pro{lo je {est meseci od smrti moga brata

DOBRIVOJA ARNAUTOVI]A

VLADIMIRA TOKOVI]A TOKA

MOM^ILA RAI^I]A ROCINA

Godine prolaze, nama sve tvoje nedostaje, ali qubav, ponos i se}awe na tebe uvek ostaje. TVOJI NAJMILIJI 17858

Uspomenu na tebe ~uva}e sestra Gordana sa porodicom

Godine prolaze, ali tuga i bol za tobom traja}e dok sam `iva. Nedostaje{ mnogo majci, sestri, tvojoj deci i unucima, u kojima tvoja majka jedino pronalazi utehu. Uspomenu na tebe ~uvaju majka JELICA i sestra GORDANA

17087

17087

Dana 24. 4. 2014. godine navr{ilo se [EST MESECI od smrti na{e drage

SLOBODANKE @IVKOVI] Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a neizmerna qubav ja~a od vremena i zaborava. TVOJI: sinovi MILADIN i MILENKO sa porodicama

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

17861

SE]AWE 28. 4. 2007 - 28. 4. 2014.

1. 5. 2011 - 1. 5. 2014.

DOBRIVOJE DOLE ARNAUTOVI]

QUBICA \ALOVI] ro|ena Kne`evi}

Sa ponosom i po{tovawem uspomenu na dragi lik na{eg prijateqa i saborca, ~uvamo od vremena i zaborava.

S qubavqu i po{tovawem SLAVKO i NEDA 17692

GRADSKI ODBOR NOVE SRBIJE ^A^AK


47

^ITUQE

PETAK 25. APRIL 2014. GODINE

U nedequ, 27. aprila 2014. navr{ava se [EST GODINA od trenutka kada nam je, podmukao i zao udes, nenadano i zauvek, oteo na{eg

23. 4. 2014. godine navr{ile su se pune TRI GODINE od kako nije sa nama na{ dragi

NEBOJ[U VUKOSAVQEVI]A,

QUBOMIR STANI[I]

- na{e radovawe, na{u sre}u, na{ oslonac, na{e uzdawe i nadawe!...

sanitetski pukovnik u penziji 1940 - 2011. Mnogo je qubavi i dobrote oti{lo sa tobom, a mi te sa ponosom ~uvamo u na{im srcima. Treba{ nam i uvek si sa nama. I kada nai|e sre}a i kada nai|e tuga. Za tobom }e zauvek `aliti tvoji najmiliji: Supruga ROSA, }erka SVETLANA, zet ZORAN, unuka JOVANA i unuk DRAGOSLAV

Vreme, koje neumitno proti~e, ispuwava nas neizmernim bolom i tugom, a rane u na{im du{ama ~ini i dubqim i neprebolnijim!... Kako zasko~iti toliku, i ukletu, prazninu, koja je ostala iza na{eg NEBOJ[E ?!... Sva na{a nadawa i lepote, kojima nas je, nesebi~no i mudro, blagosiqao, slila su nam se, samo, u tu`nu uspomenu, koja }e nas boleti - doveka!.... VE^NO NEUTE[NI: majka RADMILA, sestra BIQANA, otac MILADIN i brojna rodbina i prijateqi...

17683

Dana 29. aprila navr{ava se ^ETRDESET DANA od kada nas je napustio na{ otac i deda

Dana 26. 4. 2014. godine navr{avaju se TRI GODINE od kako nije sa nama na{a draga

MILO[ SIMOVI]

PETRA MARINKOVI]

iz Dowe Gorevnice

iz Trnave

Sa qubavqu i po{tovawem ~uva}emo uspomenu na tebe TVOJA PORODICA

Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi sa ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo. Tvoje sestre: JAWA, MARICA i brat VASILIJE sa porodicama

17083

17082

29. aprila 2014. navr{ava se DEVET GODINA od kada nije sa nama na{a voqena

STAKA JOVANOVI]

Mnogo nam nedostaje{. Uspomenu na tebe ~uva}e sin DARKO i unuk DANILO

Dana 23. 4. 2014. navr{ilo se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage

DOBRINKE VASIQEVI] TEOFILOVI] dipl. ekonomista u penziji Zahvalni za sve {to si u~inila za nas. Suprug ILIJA, sinovi NENAD, RATKO i RADI[A sa porodicama 17089

NAREDNI BROJ ^A^ANSKOG GLASA IZA]I ]E 9. MAJA 2014.

upl.


^ETVRTAK 25. APRIL 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.