24. oktobar 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

BROJ 41

^A^AK, 24. OKTOBAR 2014. GODINE

CENA 30 DIN.

Gradsko rukovodstvo tel. 226-000; 346- 000

ZADOVOQNI U^INKOM DVOGODI[WE VLADAVINE

www.viza-nekretnine.co.rs

Iz porodi~nih albuma

SE]AWE NA VOJNE PITOMCE - MEDICINARE IZME\U DVA RATA

strana 3.

strane 10. i 11.

Aco Ja}imovi}, {ef Odseka za suzbijawe op{teg kriminaliteta

Radovi na odbrambenom bedemu pored ^emernice

ZAPLEWENE VELIKE KOLI^INE NARKOTIKA strana 6.

Na Talpama, na obali Zapadne Morave

strana 32.

UPECALI [ARANA OD 17 KILOGRAMA

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

strana 4.

ZAPO^ETA SANACIJA O[TE]EWA Gorwa Gorevnica

ZAVR[ENO ^I[]EWE BRANE I NASIPAWE PUTEVA

strana 13.


2

MARKETING

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE


3

POLITIKA

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

AKTUELNO GRADSKO RUKOVODSTVO ZADOVOQNO U^INKOM DVOGODI[WE VLADAVINE Uprkos brojnim problemima i elementarnim nepogodama koje su pogodile ~itavu Srbiju i ^a~ak, javna preduze}a i ustanove, koji posluju pod okriqem Grada, dobro su funkcionisali u proteklom periodu i blagovremeno i kvalitetno su realizovali planirane programe. Gradska vlada je odr`ala 96 sednica, na kojima je razmatrala vi{e od 1.000 tema i povodom wih donela odgovaraju}e odluke i zakqu~ke. Tokom protekle dve godine gradski parlament je zasedao 35 puta i tako|e usvojio brojne odluke od izuzetnog zna~aja za `ivot gra|ana i funkcionisawe lokalne samouprave. U ovom periodu gradski buxet je, {to je veoma va`no, sve vreme bio likvidan i zahvaquju}i tome i potrebe svih buxetskih korisnika su redovno izmirivane. vim konstatacijama gradona~elnik Vojislav Ili} je na konferenciji za novinare u utorak sumirao rezultate dvogodi{weg rada aktuelne gradske vlasti, naglasiv{i da su Grad u tri navrata, u aprilu, maju i septembru, zadesile poplave i da je materijalna {teta koje su one nanele stanovni{tvu ovog kraja procewena u iznosu od oko 1,5 milijardi dinara. -Najugro`enijim doma}instvima pomogli smo sredstvima iz buxeta Grada i novcem dobijenim od Republike i brojnih donatora i zahvaquju}i tome zna~ajno je stabilizovano stawe na poplavqenom podru~ju, na kome }e se posledice nepogoda, ipak, ose}ati, du`i niz godina. Lokalna samouprava }e i ubudu}e celokupnu pomo} od Republike i donatora upu}ivati na poplavqeno podru~je i gra|anima kojima je ona najpotrebnija - rekao je gradona~elnik Ili}, izraziv{i zahvalnost svim donatorima i prijateqima iz inostranstva, kojima }e povodom obele`avawa Dana Grada, kako je najavio, biti uru~ene zahvalnice. Govore}i o radu javnih preduze}a i ustanova, ~iji je Grad osniva~, Ili} je podsetio da su u JP krajem pro{le godine izabrani direktori i organi upravqawa, oceniv{i da je wihov rad unapre|en, da su ona pro{lu godinu zavr{ila sa pozitivnim rezultatima poslovawa, koji se o~ekuju i na kraju 2014. Po{to je izrazio uverewe da u narednom periodu ne}e do}i do zna~ajnijeg poskupqewa komunalnih usluga, gradona~elnik Ili} je napravio “pre-

O

OBEZBE\EN NESMETAN RAD JP I USTANOVA

sek” rada svih lokalnih JKP i ustanova, potenciraju}i wihove investicione i redovne aktivnosti u oblasti komunalnog odr`avawa i programe ustanova, po kojima je ^a~ak prepoznatqiv i izvan granica Srbije. On je najavio da }e resorno ministarstvo obezbediti deo sredstava za adaptaciju zgrade Doma vojske, namewene za Gradsku biblioteku, da }e drugo ministarsvo, nakon rebalansa republi~kog buxeta, obezbediti sredstva za dovr{etak sportske hale i u~ionica u O[ u Mr~ajevcima i da }e Grad u buxetu za 2015. planirati novac za nabavku eneterijera za Muzi~ku {kolu, ukoliko ga ranije ne obezbedi Republika. Osim u kulturu, pred{kolsko, osnovno, sredwe obrazovawe i socijalnu za{titu, Grad ula`e zna~ajna sredstva i u sport, za{titu `ivotne sredine, podsticaje u poqoprivredi i re{avawe problema nezaposlenosti, podsetio je Ili} i naglasio da lokalna samouprava brine i o primarnoj zdravstvenoj za{titi, o ~emu, pored ostalog, svedo~i podatak da }e u ovoj godini iz buxeta biti opredeqeno 25 miliona dinara za nabavku vozila, opreme za domove zdravqa i rekonstruukciju ambulanti na gradskom i seoskom podru~ju. Grad su tokom ove godine posetili amabasadori Rusije, Belorusije, Nema~ke, Kipra, Austrije, Turske, brojne strane delegacije, predstavnici resornih ministarstava, dr`avni sekretari, privredne delegacije, sumirao je jo{ neke aktivnosti gradskog rukovodstva gradona~elnik Vojislav Ili}, konstatuju}i da je sve {to je ura|eno, rezultiralo time da je ^a~ak la-

ZBOG ^EGA SU NEZADOVOQNI PRIVREDNICI Pojedini privrednici nisu bili zadovoqni diskusijama nekih odbornika i to nezadovoqstvo su “preneli” na gradsko rukovodstvo, jer kada je trebalo da uka`u na wegove konkretne propuste, nisu imali odgovor, rekao je Lukovi}, odgovaraju}i na novinarsko pitawe o “sukobu” vlasti i privrednika koji tiwa du`e vreme. On isti~e i da rukovodstvo Grada ne osporava predlog poslovnih udru`ewa o izboru novog predsednika Saveta za privredu i tvrdi da je samo mawi broj privrednika pro{le godine platio ve}i porez nego prethodne, odnosno ve}e iznose samo oni koji su u strukturi imovine imali vi{e komercijalnog, nego proizvodnog i magacinskog prostora. “Na sastanku sa privednicima ni jednog momenta nismo osetili da postoji wihovo nezadovoqstvo, niti da mi ko~imo wihov razvoj, da nekoga reketiramo, uzimamao novac. Radimo sve u skadu sa zakonom, da bismo stvorili privredni ambijent, privukli doma}e i strane investitore i maksimalno olak{ali rad privrednicima u ovom gradu, prepoznatqivom po preduzetni{tvu i uspe{nim malim i sredwim preduze}ima”, odgovorio je i gradona~elnik Ili}.

NARU[EN KOALICIONI SPORAZUM? Gradski odbor URS nije dobio zvani~no obave{tewe od svog ~lana Qubodraga Grbi}a da je pre{ao u SNS, odgovorio je, zate~en pitawem novinara, zamenik predsednika SG Vladan Mili} iz URS, kome je ta funkcija pripala na osnovu koalicionog sporazuma ~lanica vladaju}e koalicije, na osnovu koga je i jedno mesto u Gradskom ve}u zauzeo Qubodrag Grbi}, kao ~lan Ujediwenih regiona. Dok je pomo}nik gradona~elnika Radenko Lukovi} sugerisao novinarima da odgovor na ovo pitawe zatra`e od poverenika GO SNS, predsednik SG Negovanovi} je imao “spreman odgovor”: - Li~no sam ~uo da je Grbi} pre{ao u SNS. Smatram da je tim wegovim ~inom naru{en koalicioni sporazum, koji je, pored ostalog, ta~no definisao koliko koja partija ima ~lanova i u Gradskom ve}u. O~ekujem da }e kolege iz URS sazvati sastanak potpisnika koalicionog sporazuma i da }emo se svi izjasniti o ovim promenama. ne progla{en za najboqu lokalnu samoupravu u regionu i Srbiji i poneo visoko priznawe - nagradu “kapetan Mi{a Anastasijevi}”. Posle letwe pauze, pro{log meseca odr`ana je prva jesewa sednica SG, na kojoj je doneta odluka o rebalansu buxeta, zahvaquju}i kojoj bi ova poslovna godina trebalo da bude zavr{ena bez finansijskih problema i, {to je tako|e veoma va`no, na taj na~in je stvorena dobra baza za projektovawe buxeta za 2015. godinu, optimisti~ka su o~ekivawa predsednika SG Veqka Negovanovi}a, koji je najavio da }e 36. sednica SG najverovatnije biti odr`ana slede}e srede i da bi na woj trebalo da budu usvojeni planovi generalne regulacije “Centar”, “Qubi} - Trbu{ani” i naseqa Mr~ajevci. Po{to je ocenio da }e do kraja godine za lokalni parlament biti dosta posla, zamolio je odbornike “da se naoru`aju strpqewem, da bi sve {to ih o~ekuje uradili i zavr{ili na najboqi na~in, a sve u ciqu stvarawa uslova da Grad funkcioni{e bez ve}ih problema.”

Buxet za 2014. godinu projektovan je u iznosu od 3,550 milijardi dinara, odnosno wegova prihodna strana je ambicioznije planirana za oko 450 miliona dinara, iako je o~ekivan mawi priliv od poreza na zarade i zbog ukidawa naknade za kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta i skra}ewa transfera od Republike. Po{to u potpunosti nije realizovana ideja o agresivnijoj naplati buxetskih prihoda, {irewu mre`e korisnika i ve}oj podr{ci Republike, ura|en je rebalans gradske kase i prihodi umaweni za oko 230 milioan dinara. Bez obzira na to, buxet je investicioni, socijalno odgovoran programski raznovrstan, tro{kovno racionalan, likvidan, nisko zadu`en i odr`iv, ocena je zamenika gradona~elnika Radenka Lukovi}a, koji je naglasio da su zbog smawewa prihodne strane samo “usporene” neke investicione aktivnosti. Izgradwa koridora 11, Moravskog koridora, kargo centra, samo su neke od kapitalnih investicija koje mogu dovesti strane investitore u ~a~anski kraj, smatra Lukovi} i podse}a da je donet GUP ^a~ka, da je Grad obezbedio podsticaje i sve investitore koji zapo{qavaju vi{e od 50 radnika, oslobodio obaveze pla}awa nakande za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta. Zna~ajna sredstva iz buxeta izdvojena su i za sprovo|ewe mera aktivne politike zapo{qavawa, podsetio je Lukovi}, naglasiv{i i da je usporen rast cena komunalnih usluga za privredne subjekte. Osim toga, u proteklom periodu Grad je vodio uravnote`enu politiku i kada je re~ o porezima, kazao je on, i najavio da }e naredne godine biti predvi|eno “kvalitetnije zonirawe”, odnosno umesto tri, predvi|eno najverovatnije sedam zona za utvr|ivawe poreza na nepokretnosti. - Preduze}a “Prvi maj” i “Slovas” su uvedena u proces reorganizacije, iz ste~aja su pokrenuti “Sto~ar” i “@itopromet”, ogla{ena je prodaja “Sto~ara”, za koga }e nadmetawe biti odr`ano 17. novembra. O~ekujemo da uskoro bude ogla{ena i prodaja Fabrike hartije, ~ija je procewena vrednost pet miliona evra i objavqeni oglasi i za prodaju “Niskogradwe”, PKS - a, Veterinarske stanice, procewene na 350 miliona dinara. Bitno je naglasiti da FRA radi, da zapo{qava 600 radnika i da ima zainteresovanih kupaca za dokapitalizaciju, ili strate{ko partnerstvo, {to nagove{tava da }e proces restruktuirawa fabrike uspe{no biti zavr{en. Zahvaquju}i anga`ovawu gradskog rukovodstva, tokom ove dve godine obezbe|eno je pozitivno poslovawe javnih preduze}a, kojima su postepeno smawivane subvencije, a sa druge strane dozvoqeno zna~ajno poskupqewe usluga, podsetio je Lukovi}, najaviv{i da }e ona naredne godine poslovati bez pomo}i Grada i uz eventualne korekcije cena samo do nivoa godi{we inflacije. U ^a~ku nema rizika od frontalnog gubqewa radnih mesta, uveren je Lukovi}, koji tvrdi i da je na evidenciji Tr`i{ta rada smawen broj nezaposlenih za 1.098 lica, ali i kada je o privredi i zapo{qavawu re~, zakqu~uje: “Jo{ smo daleko od dobrog, ali su pomaci vidqivi”. M. N.


4

DRU[TVO

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

ZAPO^ETA SANACIJA O[TE]EWA NA ODBRAMBENOM BEDEMU PORED ^EMERNICE U BALUGI (PREQINSKOJ)

DA SE NE PONOVE NI ’65, NI 2014!

o{to je nedavno potpisan ugovor sa izvo|a~em radova, u utorak je zapo~eta sanacija deonice odbrambenog bedema pored ^emernice, u Balugi (preqinskoj), na mestu gde se ukr{taju kanal i reka, kod takozvanog sifona. Vrednost radova koje finansira Vlada Japana je oko 40 miliona dinara i oni bi, kako je najavila Jovanka ]irkovi}, {ef ~a~anske RJ “Srbijavode”, koja gazduje slivom Zapadne Morave i ^emernicom, trebalo da budu okon~ani za 120 radnih dana, ukoliko vremenske prilike budu i{le na ruku radnicima Vodoprivrednog preduze}a “Morava”, anga`ovanim na ovom zna~ajnom poslu. Kako je objasnila ]irkovi}ka na gradili{tu, koga su u utorak posetili gradona~lenik Vojislav Ili}, wegov zamenik Radenko Lukovi}, pomo}nik Milan Bojovi} i Milijan Mini}, ~lan GV zadu`en za investicije, re~ je o hitnim interventnim radovima: - Oni podrazumevaju “zatvarawe” svih o{te}ewa na bedemu, od kojih je jedno ve} sanirano pre dva meseca. Ovo je drugo najve}e o{te}ewe nasipa, na mestu gde se kanal za navodwavawe ukr{ta sa koritom reke ^emernice. Interventni radovi }e biti obavqeni na mestima proboja, nasipawem zemqanog glinovitog materijala i podizawem posebnog za{titnog objekta od krupnih komada kamena. Osim toga, predvi|eno je i ~i{}ewe sprudova

P

i uklawawe drve}a na ~itavoj deonici, koje je tako|e uticalo da velike vode preliju nasip. [ef RJ “Srbija vode” u ^a~ku podsetila je da je tokom majskih poplava ^emernica “stigla” do krune nasipa i, iako ne postoji vodomerna stanica koja permanentno meri proticaj vode u ovoj reci, ocenila da je tada on iznosio oko 300 kubika, {to je na nivou stogodi{wih voda ^emernice. Re~ je o buji~nom vodotoku, koji u periodu velikih ki{a, kakve su bile u maju, brzo i jako narasta i prakti~no za nekoliko sati dosti`e svoj maksimum. Zbog toga u takvim slu~ajevima prkti~no i nema uspe{ne odbrane od poplava, ukoliko ranije nisu obavqeni preventivni radovi, odnosno obezbe|eni dobra proto~nost korita i neo{te}eni i funkcionalni nasipi, objasni-

la je Jovanka ]irkovi}. Sanacija bedema pored ^emernice obavqa se na osnovu odluke Vlade Srbije o otklawawu posledica poplava i zahvaquju}i donaciji Japana, dodao je Rade Radovanovi}, direktor ovda{weg VP “Morava”, kome je poveren ovaj zna~a-

PA[]E IM VELIKO BREME SA VRATA Stanovnici Baluge su pretrpeli najve}e {tete od majskih poplava, a jedno od najugro`enijih je bilo doma}instvo predsednika MZ Slavka Borisavqevi}a: - Zahvaquju}i lokalnoj samoupravi i resornom ministru Velimiru Ili}u, preduze}e “Srbijavode” je zapo~elo sanaciju o{te}ewa bedema pored ^emernice, koja se izlila i pre dvadesetak dana i poplavila, na svu sre}u, samo poqoprivredno zemqi{te. Nadam se da }emo posle ovoga, skinuti veliko breme sa vrata i da ubudu}e ne}emo strahovati svaki put kada padne ki{a i sa ovog bedema gledati kolika je ^emernica- sa olak{awem pri~a Borisavqevi}, nezadovoqan radom nadle`nih komisija i raspodelom pomo}i, jer su, kako ka`e, ve}a sredstva dobijali gra|ani koji uop{te nisu, ili su mawe stradali od onih najugro`enijih.

jan posao: - Predvi|ena je sanacija svih deset proboja nasipa, od kojih su ~etiri bila ve}a od po 100 metara, na deonici od u{}a ^emernice u Moravu, do mosta u Preqini, du`ine 5,3 kilometra. Zavr{etkom ovih radova pored sifona, bi}e sanirana sva o{te}ewa i nakon toga vi{e ne}e biti

opasnosti od izlivawa, barem vode maweg ranga od one koja je bila u maju. Planirano je i se~ewe drve}a na ~itavoj deonici od ove lokacije u Balugi, do mosta u Preqini i ~i{}ewe forlanda, odnosno prostora izme|u re~nog korita i nasipa. Zahvaquju}i tome, bi}e obezbe|en ve}i proticajni profil u re~-

nom toku, a proi{irewem i nadvisivawem nasipa i boqa za{tita - objasnio je Radovanovi} zadatak izvo|a~a radova i podsetio da je zbog nedostatka sredstava u ranijem periodu, izostalo se~ewe drve}a i ~i{}ewe prostora izme|u korita i nasipa, {to je bio jedan od razloga zbog koga je ^emernica napustila korito i poplavila Balugu, Kowevi}e i delove Preqine. Pre nego {to su “zatvoreni” proboji na bedemu, gradsko rukovodstvo i lokalno stanovni{tvo su strepeli od novih padavina i poplava, jer bi sve {to je sanirano i popravqeno na poplavqenom podru~ju, ponovo “oti{lo u vodu”, komentar je gradona~elnika Vojislava Ili}a, koji je izrazio zahvalnost nadle`nima iz JP “Srbijavode” i Vladi Japana koja je obezbedila 40 miliona dinara za otklawawe posledica nezapam}enih nepogoda. Od velikih poplava 1965. godine, ^emernica je na mestu kod sifona tri puta probijala nasip, a samo u aprilu, maju i septembru ove godine 12 puta, podse}a Milijan Mini}, ~lan GV resorno zadu`en za investicije: - Lokalna samouprtava }e sa preduze}em “Srbijavode”, koja gazduje ovim vodotokom, ulo`iti maksimalne napore da osposobi bedeme, kako se nikada ne bi ponovila ni ’65, ni 2014. godina. M. N.

U NTP ODR@ANA RADIONICA „PRETRA@IVAWE BAZA PATENTNE DOKUMENTACIJE” ciqu informisawa privrednih dru{tava i drugih korisnika o kori{}ewu patentnih informacija u poslovawu, Regionalna privredna komora Kraqevo, u saradwi sa Zavodom za intelektualnu svojinu Republike Srbije i Nau~no tehnolo{kim parkom ^a~ak, pro{le sedmice je organizovala radionicu “Pretra`ivawe baza patentne dokumentacije”. Po`elev{i dobrodo{licu u~esnicima radionice, direktorka Nau~no tehnolo{kog parka Danijela Milo{evi}, istakla je da je ova samo jedna u nizu, koje }e biti organizovane u NTP sa Zavodom za intelektualnu svojinu, a koje }e imati za ciq da obu~e {to ve}i broj korisnika kako da sami pristupe i pretra`e patentne baze, odnosno kako da provere sve parametre inovativnih re{ewa za koje su zainteresovani. Na radionici je bilo re~i o

U

ZA RE[AVAWE PROBLEMA U ISTRA@IVAWU I RAZVOJU NOVOG PROIZVODA

zna~aju patentnih informacija za poslovawe i istra`ivawe, osnovnim funkcijama slobodno dostupne baze i primerima pretra`ivawa. Zna~aj patentnih in-

formacija sadr`anih u nacionalnim i me|unarodnim bazama ogleda se u tome {to one mogu biti izvor za re{avawe problema u istra`ivawu, razvoju novog pro-

izvoda, pitawima da li povre|ujete ne~ija patentna prava, naglasila je Danijela Zlati} [uti} iz Zavoda za intelektualnu svojinu. Tako|e, podsetila je ona, baze patenata su ~esto i jedini izvor informacija o pojedinim tehni~kim re{ewima, a mogu pru`iti i informacije o aktivnostima stvarnih i potencijalnih konkurenata. - Polaznici ove radionice mogu da nau~e kako da pretra`e bazu patentne dokumentacije, odnosno kako mogu da prona|u re{ewa koja su slobodna za kori{}ewe, da ne bi tro{ili svoje vreme i novac za istra`ivawe ne~ega {to ve} postoji. Zatim, mogu da vide {ta je konkurencija smislila ili patentirala, i da pri-

mene u svom radu ukoliko, naravno, ne kr{e tu|a prava. Polaznici mogu nau~iti tehnike kako da pristupe ogromnoj slobodnoj dostupnoj bazi patentne dokumentacije. U bazi patenata se nalazi vi{e od 85 miliona dokumenata, a najstariji dokument je s po~etka 19. veka. Tu se nalazi dokumentacija iz svih razvijenih zemaqa sveta, kao i doma}a patentna dokumentacija - rekla je Danijela Zlati} [uti}, napomiwu}i da }e predstavnici preduze}a mo}i da saznaju kako da do|u do nekog re{ewa koje im je interesantno, kako na najboqi na~in da iskoriste tehni~ke informacije i eventualno, ako imaju nova re{ewa, da odlu~e i da patentiraju sopstveni pronalazak. N. R.


5

GRAD

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

ZA DEVET MESECI OVE GODINE PRIHODI I PRIMAWA BUXETA OSTVARENI U IZNOSU OD DVE MILIJARDE I 17 MILIONA DINARA

OD POREZA NA ZARADE SKORO 800 MILIONA DINARA radska uprava za finansije pripremila je i ~lanovima Gradskog ve}a na sednici, odr`anoj 20. oktobra, prezentovala izve{taj o izvr{ewu buxeta od 1. januara do 30. septembra ove godine. Kako je referisao na~elnik Zoran Todosijevi}, ukupni prihodi i primawa buxeta za devet meseci iznosili su 2.017.231.655 dinara, {to predstavqa 63,72 odsto od gradske kase, koja je posle rebalansa, projektovana na godi{wem nivou u iznosu od 3,318 milijardi dinara. Kao i u prethodnim izve{tajnim periodima, i ovog puta najve}i prihod ostvaren je od poreza na zarade - 797,8 miliona dinara, naglasio je Todosijevi} i potencirao i druge izvore: - Od poreza na samostalne delatnosti ostvaren je prihod od 83, a od poreza na imovinu 141 milion dinara, od ~ega je jedna polovina od fizi~kih, a preostala suma od pravnih lica. Teku}i transferi od vi{ih nivoa vlasti, odnosno povra}aj sredstava od PDV a iznosio je za devet meseci 215,7 miliona, dok je Grad od Republike dobio oko 8,8 miliona dinara “namenskih” sredstava. Od naknade za kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta ostvaren je prihod od 37,5, a od naknade za ure|ewe 91,1 milion dinara. Govore}i o rashodnoj strani buxeta i izdacima, na~elnik GU za finansije je istakao da su rashodi iznosili 1,998 milijardi dinara, ili 60,23 odsto. Osnovno i sredwe obrazovawe su u ovom periodu ko{tali Grad oko 118, odnosno 46 miliona dinara, dok su ustanove kulture potro{ile 101, a fizi~ka kultura 58 miliona dinara. Kao najve}i buxetski korisnici pred{kolske ustanove su dobile 264 miliona dinara, dok su iz sopstvenih izvora obezbe-

G

dile 136. Za tro{kove dnevnog boravka dece ometene u razvoju izdvojeno je 24, a za socijalnu za{titu 53,8 miliona dinara. Za devet meseci ove godine zna~ajna sredstva su opredeqena i za gradwu infrastrukture, vra}awe dela kredita za izgradwu regionalne deponije “Duboko”, gradskog stadiona, fiskulturne sale i u~ionica u Mr~ajevcima (53 miliona), objekta Muzi~ke {kole (71 milion dinara), za radove u sklopu prve faze izgradwe prihvatili{ta za nezbrinute `ivotiwe (dva miliona dinara)... U ovom izve{tajnom periodu Grad je otplatio kredit od 68,5 i duguje jo{ 132,8 miliona dinara, a na kraju devetog meseca na ra~unu je bilo

245,8 miliona dinara, naglasio je na~elnik Todosijevi}. Verovatno zbog toga {to su relativno skoro i ve}nici i odbornici temeqno raspravqali o re-

VI[E O STANOVIMA, NEGO O BUXETU I PLANOVIMA Ni posle razmatrawa dopuwenog izve{taja o stanovima u svojini Grada, koga su tra`ili od Gradske uprave za urbanizam, ~lanovi GV nisu dobili odgovore na sva pitawa i dileme. I daqe je ostalo nejasno da li Grad raspola`e sa 21, 31 ili ~ak i vi{e stanova, po kom pravnom osnovu ih gra|ani koriste, da li su sa svim zakupcima produ`eni ugovori, ko vodi evidenciju o wihovim dugovawima...? Oceweno je kao “neprimereno i degutantno” da jedan od najve}ih stanova, povr{ine 73 kvadrata, koristi gradski javni pravobranilac i zahtevano da se ispita da li eventualno ima sli~nih slu~ajeva i da budu predvi|eni stro`iji i pravi~niji kriterijumi prilikom raspodele ovih stanova, namewenih za raseqavawe (Bratislav Jugovi}). Neozbiqno je to {to za ~etiri stana nema nikakve dokumentacije, {to se Grad nedoma}inski odnosi prema svojoj imovini i neke stanove izdaje na odre|eni rok, neke bez ikakvog pravnog osnova (Milijan Mini}). Ne treba “izdvajati samo javnog pravobranioca”, ve} se za sve zakupce moraju primeniti isti kriterijumi, da niko ne bi bio o{te}en, tim pre {to me|u korisnicima ima najvi{e lica u stawu socijalne potrebe, smatra Nemawa Trnavac. Neprimereno je to {to pravobranilac duguje za grejawe gradskog stana koga koristi, {to }e mu “vezati ruke kada bude zastupao interese Grada”, upozorio je dr Milan Plazini}, a Svetlana Paunovi} ocenila neshvatqivim da niko ne vodi evidenciju o dugovaweima zakupaca, koja su dostigla iznos od skoro 1,7 miliona dinara. Posle podu`e rasprave, GV je zakqu~ilo da GU za lokalni ekonomski razvoj, u saradwi sa Centrom za socijalni rad, razmotri mogu}nost naplate zakupnine od svih du`nika i zadu`ilo poslovodstva JKP da precizno evidentirju sva dugovawa za komunalne usluge i u skladu sa gradskim i odlukama preduze}a naplate, ili eventualno otpi{u zaostala potra`ivawa.

balansu godi{weg buxeta, izostala je ve}a rasprava o devetomese~nom izve{taju, pa je tako na 95. sednici prihva}en samo predlog Svetlane Paunovi} da TO^ u roku od 10 dana pripremi kompletnu informaciju i ra{~lani prihode i rashode ostvarene na manifestacijama “Kupusijada” i Sabor frula{a, koje su, ina~e, Grad ko{tale pet miliona dinara. ^lanovi GV su, uglavnom uz pohvale, utvrdili predlog petog, od {est planova generalne regulacije, kojima }e prakti~no biti razra|en GUP ^a~ka do 2015. godine. Jedan od najkompleksnijih, kada je re~ i o povr{ini koju “tretira” i predvi|enim sadr`ajima, je upravo PGR “Centar” koga je u ponedeqak prezentovala glavni urbanista iz JP “Gradac” Tatjana Simonovi}. Naglasila je, pored ostalog, da ovaj planski dokument “pokriva” podru~je od 901,60 hektara u katastarskim op{tinama ^a~ak, Prijevor, Trbu{ani, Qubi} i Beqina, da su planeri predlo`ili rekonstrukciju gradskog centra i pove}awe za 30 hektara, {to }e se posti}i wegovim “prelaskom” na qubi}ku stranu grada. Postoje}i gradski park bi}e prekategorisan u reonski, a novi gradski podignut pored Morave, pre-

ma Trbu{anima, zamisao je obra|iva~a ovog PGR, koji je predlo`io i izme{tawe oglednih poqa Instituta za vo}arstvo na lokaciju “Rasadnika” i podizawe botani~ke ba{te na wihovom mestu. Stanovawe visokih gustina predvi|eno je na obodu gradskog centra, a mawa gustina i porodi~no stanovawe na periferiji, rekla je Simonovi}ka, naglasiv{i da su sve javne funkcije prilago|ene stanovawu, a da su poslovne zone predvi|ene uglavnom uz dr`avni put, Ulicu 10, reku Lupwa~u, mawi sportski centri u Ko{utwaku i Beqini i pet javnih gara`a, od kojih podzemna na sada{wem parkingu ispred “lu~ne zgrade”. Stru~waci iz JP “Gradac” uradili su i predlog PGR za naseqeno mesto Mr~ajevci koji je, ocenili su, veoma specifi~an, pored ostalog i zbog toga {to se podru~je, povr{ine 673,30 hekatra, koje ovaj planski akt obra|uje, nalazi na trome|i ^a~ka, Kraqeva i Kragujevca, odnosno u KO Mr~ajevci i delovima katastarskih op{tina Dowa Gorevnica, Katrga i Be~aw. Centar naseqa bi, izme{tawem iz wega dr`avnog puta i uvo|ewem vi{e funkcija, dobio na kvalitetu, smatraju planeri, koji su, naglasila je Tatjana Si-

monovi}, predvideli i pro{irewe pe{a~kih zona, unapre|ewe administrativnog i kulturnog centra mesta, podizawe parka, parking gara`a... Novina u ovom planskom dokumentu su industrijske zone, turisti~ki i sportski sadr`aji, ruralni tip stanovawa po obodima naseqa, kao i predlog da komunalne zone i reka Bukovac budu razra|eni posebnim planovima detaqne regulacije. Po{to Nau~no tehnolo{ki park koristi 138 kvadrata poslovnog prostora, koga je na upravqawe i kori{}ewe od Grada dobilo JKP “Komunalac”, a potrebno mu je najmawe 150, da bi bio registrovan kao ustanova za inovativno nau~nu delatnost, GV je prihvatilo predlog gradskog javnog pravobranioca da mu ovo preduze}e ustupi jo{ oko 55 kvadratnih metara u zgradi biv{eg “Tehnosa”. Ve}nici su na sednici u ponedeqak doneli i odluku da Grad pribavi u javnu svojinu poqoprivredno zemqi{te od 2, 25 kvadratnih kilometara u Balugi (qubi}koj), na kome }e, na osnovu re{ewa resornog ministarstva, biti izvedena geolo{ka, geotermalna i balneolo{ka ispitivawa, radi utvr|ivawa uslova i mogu}nosti za gradwu bawskog, SPA i velnes centra. M. N.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


6

DRU[TVO

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

ACO JA]IMOVI], [EF ODSEKA ZA SUZBIJAWE OP[TEG KRIMINALITETA PU ^A^AK, O BORBI PROTIV NARKOMANIJE borbi protiv narkomanije Policijska uprava ^a~ak posti`e dobre rezultate, s obzirom na to da je u posledwe vreme bilo vi{e zaplena droge. [ef Odseka za suzbijawe op{teg kriminaliteta PU ^a~ak Aco Ja}imovi}, potvr|uje da policija ima razloga da bude zadovoqna rezultatima rada na suzbijawu narkomnije, jer je tokom devet meseci ove godine otkriveno 88 krivi~nih dela u vezi sa drogom, ~ak 33 odsto vi{e nego 2013. Prema wegovim re~ima, od po~etka godine zapleweno je vi{e od 160 kilograma raznih narkotika, od kojih je najvi{e opojne droge skank. Samo u pet zaplena oduzeto je vi{e od 150 kilograma skanka. Tako|e, podse}a Ja}imovi}, od po~etka ove godine je zapleweno i oko 60 grama heroina i mawe koli~ine ostalih narkotika (ha{i{a, amfetamina). Posledwih meseci policija je zaplenila velike koli~ine narkotika, jer je suzbijawe narkomanije bio i bi}e jedan od najprioritetnijih zadataka policije, isti~e na{ sagovornik. Na pitawe da li se “narko tr`i{te” mewa, Ja}imovi} ka`e da su stalne akcije policije usmerene na otkrivawe organizovanih grupa i prodavaca narkotika, tzv. dilera droge i presecawe lanaca krijum~arewa opojnih droga. - Anga`ovan je i ve}i broj policijskih slu`benika koji se bave ovom problematikom. Na{ ciq je da prese~emo kanale kojima droga dolazi u ruke dilera, odakle se distribuira u`ivaocima. Zaplenama ve}ih koli~ina narkotika,

U

ZAPLEWENE VELIKE KOLI^INE NARKOTIKA

kao {to smo imali u maju 16 kilograma opojne droge skank, zatim u junu - 67 kilograma iste droge, u avgustu - 42 kilograma, a po~etkom oktobra - oko 32 kilograma opojne droge skank, poslali smo poruku svima da ne ra~unaju da je bavqewe trgovinom narkoticima “unosan biznis”, ve} kriminal protiv koga ne}emo posustati. S druge strane, uporedo sa merama i aktivnostima kojima se presecaju krijum~arski kanali droga, policija stalno sprovodi i preventivne aktivnosti, koje su usmerene pre svega na mlade, koji potencijalno mogu biti `rtve narko-dilera. Preduzimamo sve da uka`emo mladim qudima na opasnost i zlo koje donosi eksperimentisawe sa narkoticima, kao i koji su pr-

vi koraci pomo}i sebi ili drugome ukoliko se na|u u tom, kako ~esto ka`emo, “za~aranom krugu narkomanije” - napomiwe Aco Ja}imovi}. Prema podacima na{eg sagovornika, ~a~anska kriminalisti~ka policija je tokom devet meseci podnela 72 krivi~ne prijave protiv 84 lica zbog postojawa osnova sumwe da su izvr{ili krivi~na dela neovla{}ena proizvodwa i stavqawe u promet opojnih droga, neovla{}eno dr`awe opojnih droga i krivi~na dela omogu}avawe u`ivawa opojnih droga. Kada je re~ o zastupqenosti droga u na{im {kolama, {ef Odseka za suzbijawe op{teg kriminaliteta, isti~e da policijski slu`benici linije za suzbijawe krijum~arewa i

narkomanije, u saradwi sa policijskim slu`benicima koji rade na suzbijawu maloletni~ke delikvencije, u sklopu preventivnog rada obilaze {kole, obavqaju razgovore sa pedagozima, psiholozima i direktorima {kola o svim problemati~nim situacijama. - Tako|e, bavimo se preventivnim radom na edukaciji omladine i nastavnog osobqa u {kolama na teri-

na teritoriji Grada ^a~ka. Dakle, imamo stalne kontakte sa svim relevantnim {kolskim telima, ali i sa u~enicima. Svakodnevno obilazimo {kole i {kolske okoline i tu se vr{e kontrole. Ja}imovi} podse}a da gotovo nema dr`ave koja se na neki na~in ne {titi od zloupotreba droga kroz pozitivno zakonodavstvo i to vrlo strogim sankcijama. I to dovoqno govori

skih mera svih subjekata dru{tva na wegovom re{avawu, a naro~ito zaustavqawu najte`ih posledica, rasta kriminaliteta i smrtnosti mladih. Krivi~na dela u vezi sa drogom u krivi~nom zakonodavstvu Republike Srbije spadaju u grupu krivi~nih dela protiv zdravqa qudi, jer se radi o krivi~nim delima koja su upravqena protiv `ivota i zdravqa, odnosno telesnog integri-

toriji Grada ^a~ka. Osim predavawa u~enicima na temu izgleda psiho-aktivnih supstanci, izgleda predmeta koji slu`e za upotrebu narkotika, pona{awu lica koja su pod dejstvom narkotika, kao i o na~inima pakovawa i prodaje psiho-aktivnih supstanci, predavawima je bilo obuhva}eno nastavno i nenastavno osobqe svih osnovnih i sredwih {kola

o ozbiqnosti i opasnosti od ove pojave, nagla{ava na{ sagovornik. - Problem narkomanije zbog wene ekspanzije, ugro`avawa zdravqa qudi, a posebno dece i omladine, podsticawa svih drugih vidova i vrsta kriminaliteta i drugih asocijalnih pona{awa postao je fenomen dana{wice koji zahteva preduzimawe energi~nih organizovanih i plan-

teta. Osim toga, ovim krivi~nim delima ugro`ava se i bezbednost zemqe u celini. Imaju}i u vidu rasprostrawenost i sve {tetne posledice narkomanije, kao negativne dru{tvene pojave, ovoj problematici Policijska uprava u ^a~ku pridaje veliki zna~aj ka`e Aco Ja}imovi}, {ef Odseka za suzbijawe op{teg kriminaliteta. N. R.

NAGRADA ZA TURISTI^KU ORGANIZACIJU ^A^KA I REZULTATI PROMOCIJE NA ME\UNARODNOM TR@I[TU

KVALITETNO PREDSTAVQAWE ZNAMENITOSTI GRADA I OKOLINE a Desetoj izlo`bi turisti~kih publikacija Srbije, odr`anoj 16. i 17. oktobra u Kru{evcu, pored izlo`be najboqeg {tampanog materijala, organizovan je i konkurs za izbor najboqih turisti~kih publikacija u osam kategorija. Na konkurs se prijavilo 30 turisti~kih organizacija iz Srbije, me|u kojima i Turisti~ka organizacija ^a~ka. Stru~ni `iri doneo je odluku da u kategoriji Turisti~ke mape, drugu nagradu dobije Turisti~ka organizacija ^a~ka za turisti~ko-planinarsku kartu Ov~arsko-kablarska klisura.

N

- Najnovije {tampano izdawe Turisti~ke organizacije ^a~ka pripremqeno je u saradwi sa firmom “Intersistem kartografija” iz Beograda. Sadr`i kartografski prikaz za{ti}enog podru~ja Ov~arsko-kablarska klisura, turisti~ke sadr`aje i sve neophodne informacije na srpskom i engleskom jeziku o planinarskim stazama, sa wihovim opisom i tehni~kim karakteristikama, uz adekavatan izbor prate}ih fotografija - obja{wava Gordana Majstorovi}, rukovodilac slu`be za marketing TO^. Turisti~ka organizacija ^a~ka je ove godine, pored nagra|ene

mape, u okviru izdava~ke delatnosti {tampala promotivni materijal na srpskom i engleskom jeziku, “Restorani i sme{taj u Ov~arsko-kablarskoj klisuri”, “Manastiri Ov~arsko-kablarske klisure”, kao i kataloge za medicinski turizam i prirodne karakteristike za{ti}enog podru~ja, podse}a Gordana Majstorovi}. Ona isti~e da su nova izdawa, uz postoje}a koja se odnose na Gorwu Trep~u i Grad ^a~ak, doprinela kvalitetnom predstavqawu turisti~kih znamenitosti grada i okoline. - Rezultat promocije na nema~kom turisti~kom tr`i{tu je

organizovan boravak ve}eg broja grupa iz Nema~ke (u odnosu na prethodni period), koji su ove godine posetili Ov~arsko-kablarsku klisuru i to posredstvom velikih nema~kih turoperatora Wikinger i Ikarus i na{e receptivne agencije Robinson iz Beograda. Tekst o turisti~koj ponudi ^a~ka, nakon predstavqawa na{e turisti~ke ponude u Berlinu ove godine, mo`e da se pro~ita u on line izdawu Agencije za odnose sa javno{}u Mascontour koju u Nema~koj anga`uje Turisti~ka organizacija Srbije ka`e Gordana Majstorovi}. N. R.


7

DRU[TVO

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

POKLON NOVE SRBIJE AMBULANTI NA ALVAXINICI

PROMENE U DEMOKRATSKOJ STRANCI SRBIJE

STOLICE ZA KU]NU NEGU PROBU\ENI NOVA NADA radski odbor Nove Srbije poklonio je ambulanti na Alvaxinici i Slu`bi ku}nog le~ewa 20 kancelarijskih stolica. - Kao dru{tveno odgovorna stranka, trudimo se da sledimo humanitarne principe. Znamo koliko ^a~anima zna~i ku}na nega i zato smo se opredelili da im poklonimo ove stolice. Nadam se da }e nov name{taj koristiti i pacijentima i zaposlenima - izjavio je portparol GO NS Milan Dra{ki}. Direktoru Doma zdravqa dr Aleksandru Pajovi}u poklon je uru~io predsednik Nove Srbije u ^a~ku

G

dr Petar Jankovi}, nekada{wi lekar Slu`be ku}nog le~ewa. Pou~en sopstvenim iskustvom, dr Jankovi} je zahvalio lekarima i medicinskim tehni~arima koji svakodnevno zbriwavaju te`e pacijente, slabo pokretne ili nepokretne. Nedavno je i kompanija “Auto^a~ak” ovoj slu`bi

poklonila “Fabiju”. Kada je re~ o primarnoj zdravstvenoj za{titi, iz gradskog buxeta je u 2014. i za 2015. opredeqeno po 25 miliona dinara. Taj novac bi}e iskori{}en za odr-

“Fabije” i jedno slu`beno vozilo, kao i najsavremeniji ultrazvuk za Ginekolo{ki dispanzer. Ultrazvu~ni aparat ko{tao je ~etiri milona. Ulo`ena su sredstva i za potrebe

`avawe ambulanti na gradskom i seoskom podru~ju i nabavku opreme. - Za renovirawe ambulanti u Zabla}u i Slatini bi}e ulo`eno sedam miliona. Oko milion dinara potro{i}emo za neophodnu rekonstrukciju objekata Doma zdravqa, De~jeg dispanzera i Medicine rada. Nabavqene su tri

Stomatolo{ke slu`be i nabavku sitnog inventara. Slede}e godine ulaga}emo u obnovu svih objekata Doma zdravqa, kapitalna investicija bi}e rekonstrukcija ambulante u Trnavi, a planiramo i otvarawe zdravstvenih stanica u Atenici i Lugovima... naveo je dr Aleksandar Pajovi}. Kako je najavio, slede}e godine bi}e ura|en projekat za obnovu ambulante u Qubi}u. Da li }e biti rekonstruisan stari ili izgra|en novi objekat, kona~nu re~ da}e stru~waci. Ipak, prema najavama nadle`nih, me{tani Qubi}a i okolnih mesta ima}e savremeniju zdravstvenu stanicu 2016. godine. Z. J.

KOD OSOBA SA O[TE]ENIM SLUHOM NEOPHODNO JE NA VREME PREDUZETI ODGOVARAJU]E MERE

BESPLATNA PROVERA SLUHA U ^A^KU edna u pet osoba preko 55 godina starosti ima neke pote{ko}e sa sluhom, a kako godine prolaze taj odnos se pove}ava na jednu osobu od tri. Jasniji sluh pravi razliku u velikom broju situacija u komunikaciji sa familijom i prijateqima, prilikom gledawa televizije, u~e{}em u sao-

J

bra}aju i dr. Kod osoba sa o{te}enim sluhom neophodno je na vreme preduzeti odgovaraju}e mere ukoliko su potrebne. Sli~an otpor je pre nekoliko decenija postojao prema no{ewu nao~ara i qudi su morali da pretrpe niz neprijatnosti da bi danas no{ewe nao~ara postala sasvim

normalna stvar. Osobe koje sumwaju na ozbiqnije o{te}ewe sluha mo}i }e da urade besplatnu proveru u poslovnoj jedinici Audiovoxa u ^a~ku, na adresi Kraqa Petra I br. 30. Zakazivawe termina je potrebno izvr{iti telefonom na broj 032 / 347 – 885, radno vreme je od 9 do 16 ~asova.

„DANI DR DRAGI[E MI[OVI]A”

POSVE]ENI VASKULARNOJ HIRURGIJI odru`nica Srpskog lekarskog dru{tva, Zdravstveni centar ^a~ak, Zavod za javno zdravqe i Dru{tvo privatnih doktora medicine i stomatologije danas, u hotelu “Morava”, organizuju tradicionalnu manifestaciju “Dani dr Dragi{e Mi{ovi}”.

P

Ove godine predavawa }e biti prevashodno posve}ena vaskularnoj hirurgiji, kao i reumatologiji, stomatologiji i istoriji medicine. Govori}e na{i najpoznatiji stru~waci u ovim oblastima, a prva predavawa po~iwu u 14 ~asova.

I STARA ENERGIJA

“O~ekujemo da }e promene koje su se dogodile u Demokratskoj stranci Srbije podrazumevati da }e ubudu}e umesto ’salonaca’ stranku voditi borci”, rekao je Milan Bojovi} predsednik Gradskog odbora DSS-a na konferenciji za novinare, odr`anoj u sredu, povodom izve{taja sa 12. Skup{tine DSS-a, izbora predsednika i konstituisawa strana~kih organa. - Na 12. Skup{tini DSS pobedila je demokratija, a ~lanovi su dvotre}inskom ve}inom za predsednicu izabrali dr Sandru Ra{kovi} Ivi}. Optu`be koje biv{i ~lanovi DSS-a upu}uju novom rukovodstvu, a samim tim i skup{tinarima i ~lanovima stranke da smo izneverili program DSS-a, apsolutno “ne stoje”, jer su, pre svega, oni izneverili DSS - istakao je Bojovi}, o~ekuju}i da }e, kao izabrani ~lan Glavnog odbora, opravdati podr{ku stranke i gradskog ogranka u ^a~ku. On je izrazio nadu i da }e sa ostalim ~lanovima Glavnog odbora iz Moravi~kog okruga, Goranom Dimi}em (^a~ak), Milanom Sari}em (Draga~evo) i Zoranom Mihaqincem (Ivawica), dostojno predstavqati MO, kao centralni deo Srbije. Bojovi} je najavio da DSS-u predstoji i nova Skup{tina na kojoj }e se mewati statut, ali samo u pravcu demokratizacije stranke, sa ciqem da ne upravqa jedan ~ovek, odnosno jedna `ena, ve} Skup{tina, kao najvi{e telo stranke, odnosno da donosi odluke demokratskim glasawima na sed-

nicama GO i voqom ~lanova stranke. DSS `eli da se te`i{te delovawa stranke vrati na ~lanove, kao nosioce svih aktivnosti na terenu i na one koji su najzaslu`niji za izborni uspeh, ili eventualno neuspeh, istakao je Bojovi}. Potpredsednik DSS-a Miroslav Petkovi}, podsetio je da su se u stranci dogodile velike kadrovske promene i da je zna~ajno podmla|eno rukovodstvo. Petkovi} je naglasio da novo rukovodstvo `eli jaku, odlu~nu, gra|ansku, stabilnu, stranku desnog centra, u kojoj }e biti i koju }e podr`avati najboqi, najsposobniji, najugledniji i najkulturniji ~lanovi ovog dru{tva. - @elimo i radi}emo mnogo na tome da ~lanstvo u DSS-u bude pitawe ~asti i stvar presti`a. Su{tina svega {to smo uradili na 12. Skup{tini su promene koje podrazumevaju promenu predsednika, na~ina opho|ewa, komunikacije me|u qudima, vra}awe me|usobnog poverewa, demokratizaciju i decentralizaciju stranke, slobodu u delovawu i samostalnost u odlu~ivawu svih op{tinskih i gradskih odbora DSS-a. Probu|eni su nova nada i stara energija koja je kod nas postojala. O~ekuje nas promovisawe na{e politike i reorganizacija stranke. Svi koji su spremni za veliki rad i za ozbiqne promene u dru{tvu i dr`avi, dobrodo{li su u DSS - rekao je, izme|u ostalog, Miroslav Petkovi}. N. R.


8

GRAD

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

ODR@AN OKRUGLI STO “SISTEMI PODR[KE OSOBAMA SA INVALIDITETOM I STARIJIM U LOKALNOJ ZAJEDNICI”

NEOPHODNA VE]A PODR[KA DRU[TVA

organizaciji institucije Za{titnika gra|ana Republike Srbije, pro{log petka je odr`an okrugli sto pod nazivom “Sistemi podr{ke osobama sa invaliditetom i starijim u lokalnoj zajednici”. Na okruglom stolu su u~estvovali zamenica za{titnika gra|ana Vladana Jovi}, predstavnici grada ^a~ka, Centra za socijalni rad, Nacionalne slu`be za zapo{qavawe, zdravstvene ustanove i nevladinih organizacija koje zastupaju interese osoba s invaliditetom i starijih. Prema re~ima zamenice Za{titnika gra|ana Vladane Jovi}, ciq okruglog stola je da podstakne i otvori razgovor izme|u u~esnika, o pravima osoba sa invaliditetom, o problemima sa kojima se oni i starije osobe suo~avaju, kao i na~inima prevazila`ewa postoje}ih problema u ovim oblastima. Glavna tema okruglog stola su bili sistemi podr{ke, odnosno {ta je to {to lokalna zajednica mo`e da im pru`i, da bi oni ostvarili wihovo pravo na `ivot u zajednici, ka`e Vladana Jovi} i nagla{ava: - Ustvari, ono {to je Republika Srbija ratifikovanim konvencijama, osobama sa invaliditetom garantovala kao pravo, da mogu birati gde }e da `ive, kako }e da `ive, da mogu samostalno da `ive. Ali, naravno, dru{tvo treba da im obezbedi i podr{ku. Sva obaveza je “pala” na lokalne samouprave, odnosno na wihovo okru`ewe gde `ive. Zamenica Za{titnika gra|ana isti~e da su najve}i problemi sa kojim se susre}u osobe sa invaliditetom i starija lica, zapo{qavawe i nepristup~anost javnih ustanova. O tome, ka`e ona, dr`ava treba da vodi vi{e ra~una. - Na`alost, iako zakoni postoje, oni se ne primewuju adekvatno. Postoji pravilnik koji utvr|uje standarde. Ali, neke stvari se naprave naizgled pristupa~nim, a one su ~esto ~ak vrlo opasne. Tu nam ~esto zataje inspekcijske slu`be, odnosno one ne vr{e svoja ovla{}ewa. Za{titnik gra|ana je pokrenuo projekat “Mapa pristupa~nosti”. Posledwih nekoliko meseci smo prikupqali podatke, od op{tina i drugih organa dr`avne i javne uprave, {ta

U

U ^ITAONICI BIBLIOTEKE Danica Ota{evi}, direktorka Biblioteke, navela je akcije i projekte koje je ustanova u prethodnom periodu sprovela, kako bi ukqu~ila kroz inkluziju kwigom u svoju ~itala~ku porodicu i lica sa posebnim potrebama. - Ovakvi sastanci predstavnika Za{titnika gra|ana u lokalnim sredinama treba da poboq{aju zakonsku regulativu i omogu}e ve}u pravnu sigurnost svih gra|ana, a posebno starih osoba i lica sa invaliditetom. Odeqewe Za{titnika gra|ana dostupno je `iteqima Moravi~kog okruga ponedeqkom i ~etvrtkom, od 13 do 15 ~asova, u ~itaonici Gradske biblioteke, u Gospodar Jovanovoj broj 6 - podsetila je Danica Ota{evi}. je to {to su u svom okru`ewu napravili pristupa~no. Dobili smo vrlo za~u|uju}e podatke, ~ak i taj da mnogi nisu ni znali {ta zna~i pristupa~nost - rekla je, izme|u ostalog, Vladana Jovi}. Da bi gra|ani lak{e mogli da se izbo-

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

re za svoja prava, Za{titnik gra|ana je uspostavio partnerske odnose sa 15 gradova u Srbiji, u kojima gra|ani mogu da komuniciraju sa slu`benicima ove institucije. Napravqen je projekat sa bibliotekama, gde gra|ani mogu da se obrate Za{titniku gra|ana, koji ima sedi{te u Beogradu, ka`e Vladana Jovi} i dodaje: - I u Biblioteci Grada ^a~ka postoji prostorija i bibliotekar koji je obu~en kako da pomogne gra|anima. Oni mogu, veoma povoqno, putem skajpa da komuniciraju sa zaposlenima u stru~noj slu`bi Za{titnika gra|ana. Generalno je mali broj pritu`bi iz ^a~ka. Mislim da gra|ani ne znaju svoja prava, ali problemi su svuda isti. Pomo}nik gradona~elnika za dru{tvene delatnosti Aleksandar Da~i}, ka`e da se lokalna samouprava maksimalno trudi da unapre|uje socijalnu za{titu. Pored finansirawa projekata udru`ewa koja okupqaju osobe sa invaliditetom, on posebno navodi subvencije za zapo{qavawe invalidnih lica. - Grad ^a~ak finansira programe, projekte udru`ewa putem javnih konkursa, po~etkom svake godne. Postoji niz olak{ica i pri zapo{qavawu. Kada je re~ o starijim osobama, briga za stare nije u buxetskom smislu opredeqena, ali je populacija na{ih starijih sugra|ana itekako ukqu-

~ena u sve segmente rada lokalne samouprave. [to se ti~e arhitektonskih barijera, ve} smo ne{to uradili u prethodnom periodu, a radi}emo i ubudu}e. U planu je postavqawe lifta u O[ “Dragi{a Mi{ovi}”, zatim postavqawe rampi, a poznato je da lokalna samouprava finansira i usluge li~nih asistenata. To je ne samo dobra voqa, ve} i zakonska obaveza Grada, koju mi po{tujemo - rekao je Da~i}. Dragana Maksimovi} iz Centra za samostalni `ivot osoba sa invaliditetom, ka`e da se godinama pri~a o istim problemima: - Svake godine pri~amo o istim problemima, a veoma malo se re{i. Najve}i problemi su i daqe arhitektonske barijere, onemogu}eno nam je da u|emo u institucije koje su nama od `ivotnog zna~aja, da se zaposlimo, le~imo, kao i svi ostali gra|ani. Sve javne institucije su nam ili delom pristupa~ne, ili nepristupa~ne. Uglavnom su nam pristupa~na prizemqa ustanova i institucija, tako nam je u svim sferama dru{tva. N. R.


PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

PRAVOSLAVQE

9


10

DRU[TVO

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

IZ PORODI^NIH ALBUMA

SE]AWE NA VOJNE PITOMCE Od 140 vojnih pitomaca - medicinara, koji su studirali izme|u dva svetska rata, 50 ih je radilo na medicinskim fakultetima {irom Jugoslavije, petorica su postali eksperti Svetske zdravstvene organizacije, a svi - dobri i ceweni stru~waci u svojim oblastima. Neki od wih su potekli iz ^a~ka ili ih je za ovaj grad vezivalo gimnazijsko {kolovawe. oziv vojnog lekara u nekada{woj Srbiji nije bio nimalo privla~an, jer je rad pri vojsci daleko naporniji, a mogu}nost zarade mawa nego u civilnim ustanovama. Iako je i ranije bilo poku{aja, a i delimi~nih re{ewa, da se stipendirawem studenata medicine obezbedi lekarski kadar za potrebe vojnog saniteta, do sistematskog i dugoro~nog pristupa ovom problemu dolazi tek 1929. godine, kada se u Beogradu osniva Internat vojnih pitomaca medicinara, kao zasebno odeqewe Glavne vojne bolnice. Nalazio se u zgradi Vojnohigijenskog zavoda, a za upravnika je postavqen |eneral dr \or|e Proti}, koji je, pri otvarawu, kazao da je internat nastao na predlog na~elnika sanitetskog odeqewa Ministarstva vojske i mornarice, u ciqu stvarawa {to spremnijih sanitetskih oficira. Zadatak pitomaca bio je da, pored sticawa znawa na Medicinskom fakultetu, “jo{ u toku studija budu upoznati sa vojnomedicinskim predmetima i slu`bom vojnih lekara”, na

P

kursevima u vojnoj bolnici i praksi u ambulantama. Od wih se, tako|e, tra`ilo da savladaju jedan strani jezik (~asove francuskog i nema~kog u internatu su im dr`ali “naro~iti nastavnici”), kao i pravila lepog pona{awa. PRIMANI SAMO NAJBOQI U^ENICI Pitomci su birani konkursom, a kandidata su morali da imaju odli~an uspeh u sredwoj {koli i dobar rezultat na prijemnom ispitu iz srpskohrvatskog jezika i fizike. Pro{irewem Glavne vojne bolnice dobijene su prostrane i svetle spava}e sobe, kuhiwa sa trpezarijom, u~ionice, velika ~itaonica i biblioteka. U dvori{tu Internata nalazile su se gimnasti~ke sprave, a u krugu bolnice tenisko igrali{te. Osim stana, hrane i odela - uniforme, pitomci su dobijali kwige i mese~ni xeparac. Imali su potpunu slobodu kretawa, uz obavezu da uniformu nose ne samo na predavawima i ve`bama, ve} i prilikom izlaska u varo{. Preko raspusta su slati u vojne bolnice, na praksu, a stari-

Beograd 1940. Vojni pitomci - studenti medicine (VII klasa) ispred zgrade Internata: Aleksandar Nikoli}, Slavko Panteli}, Svetozar Savin, Srboqub Stojiqkovi}, Aleksandar Sofroni}, Miodrag An|elkovi}, Milo{ Bo`ani}, Ilija Toma{evi}, Vladimir ^ade`, Bogdan Lastavica, Dragan Popovi}, Dimitrije Kobilarev, Nikola Stankovi}, Boris Haram{ak i Borisav Jovanovi}.

ji studenti su upu}ivani u Francusku, gde su u velikim bolnicama sticali dodatna znawa i usavr{avali strani jezik. Zbog veoma povoqnih uslova studirawa, interesovawe maturanata za prijem u vojne medicinare je bilo veoma veliko, pa je komisija imala te`ak zadatak da me|u odli~nim kandidatima odabere najboqe. Od {kolske 1929/30. do 1940/ 41. godine kroz Internat je pro{lo sedam klasa pitomaca. U periodu od 1932. do 1936. konkurs nije

Aleksandar Sofroni}, Miodrag Mihailovi}, Dimitrije Kobilarev, Vladimir ^ade`, Ilija Toma{evi}, Aleksandar Nikoli}, Bogdan Lastavica, Borisav Jovanovi}, Miodrag An|elkovi}. U sredwem redu: Dragan Popovi}, Svetozar Savin i Aleksandar Jovanovi}. U dowem redu: Sreten Popovi}, Slavko Panteli} i Srboqub Stojiqkovi}.

raspisivan, jer se smatralo da “da }e se prijemom gotovih lekara iz gra|anstva dobiti jeftinije i br`e vojni lekari”, ali, kako je odziv lekara za rad u vojnom sanitetu bio slab, 1937. je obnovqen prijem pitomaca. Godine 1940. primqena je i prva klasa studenata veterine i farmacije. Internat je radio sve do Drugog svetskog rata, a {ta se potom de{avalo saznajemo iz kwige “Kru{eva~ki zapisi” (Beograd, 2010), ~iji je autor dr Stevan Litviwenko, jedan od nekada{wih pitomaca, kasnije epidemiolog, {ef epidemiolo{ke slu`be Saveznog zavoda za zdravstvenu za{titu i ekspert SZO u Iraku i Pakistanu. Na univerzitetu su, se}a se Litviwenko, prestala predavawa, internat raspu{ten, a pitomci su, re{ewem ministra vojske i mornarice, 1. aprila upu}eni, kao lekarski pomo}nici, u garnizone {irom tada{we Kraqevine Jugoslavije, gde ih je i zatekao po~etak rata. Posle kratkog aprilskog rata i kapitulacije zemqe, doju~era{wi studenti kre}u razli~itim i neizvesnim putevima. Neki su odvedeni u zarobqeni{tvo, neki nestali, a neki umrli ili poginuli tokom rata. Grupa od dvadesetak pitomaca, uglavnom izbeglih iz krajeva koji su posle ulaska

nema~ke vojske pripali Bugarskoj, NDH ili Ma|arskoj, na{li su sme{taj u delu prostorija nekada{weg Internata, koji je, iako raspu{ten, ostao slobodan, jer su Nemci zauzeli samo deo Glavne vojne bolnice, a u ve}ini odeqewa le~eni su na{i vojnici, povratnici iz zarobqeni~kih logora i pripadnici poqske stra`e. Internat je prikqu~en bolni~koj kuhiwi, tako da su u wemu mogli da borave biv{i pitomci. Oni su bili zaposleni u Glavnoj bolnici, a povremeno upu}ivani na rad u karantinske stanice du` desne obale Drine, formirane radi prihvata i sanitetske obrade izbeglica iz Bosne, gde je pegavi tifus ~esto poprimao epidemijske razmere. Neki od starijih pitomaca su tokom rata uspeli ~ak da overe petu godinu i, preko posebno organizovanih kurseva na Medicinskom fakultetu, diplomiraju i steknu zvawe lekara. ZNA^AJAN DOPRINOS RAZVOJU MEDICINE Prikupqaju}i gra|u o nekada{wim stanarima Internata, Litviwenko je do{ao do saznawa da je 45 biv{ih pitomaca, od ukupno 140 koliko ih je diplomiralo, stiglo do zvawa profesora na VMA i fakultetima {irom Jugoslavije, da su trojica u{la u SANU, petorica se svrstala me|u eksperte

SZO, a dvojica bila na du`nosti pomo}nika ministra zdravqa. Gotovo su svi postali upravnici klinika, odnosno instituta, ili na~elnici odeqewa. - Visoki stru~ni i nau~ni renome, koji su svojim radom i rezultatima stekle ustanove i slu`be vojnog saniteta na prostoru biv{e Jugoslavije, velikim delom je zasluga lekara poteklih od generacija vojnih medicinara upisanih na Medicinski fakultet u Beogradu izme|u dva svetska rata. Ovi lekari su, tako|e, dali veliki doprinos razvoju gra|anske zdravstvene slu`be, a posebno su ostavili zna~ajan trag u edukaciji, odnosno usavr{avawu brojnih generacija studenata i lekara - zakqu~uje Litviwenko. ^A^ANI ME\U PITOMCIMA Na dugom spisku pitomaca, koji je Litviwenko sa~inio i, uz prilog “Internat vojnih pitomaca - medicinara izme|u dva svetska rata i wegova uloga u razvoju vojnog saniteta”, objavio u “Vojnosanitetskom pregledu” (~asopis lekara i farmaceuta Vojske Jugoslavije) 2003. godine, pronalazimo i imena lekara koji su potekli iz na{eg kraja ili ih je za ^a~ak vezivalo gimnazijsko {kolovawe. Najvi{e ih je iz IV klase, koja je u Internat stigla 1937. godi-


11

DRU[TVO

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

IZ PORODI^NIH ALBUMA

MEDICINARE IZME\U DVA RATA ne. Radojko Azawac je postao ftiziolog, profesor Vojno - medicinske akademije u Beogradu i pukovnik, po ~inu. Wegova familija vodi poreklo sa Javora, kao i preci Milana \ur~i}a, specijaliste medicine rada, koji je najpre bio zaposlen u Ivawici, a potom u

zdravstvenoj stanici fabrike “14. oktobar� u Kru{evcu. Radojko Kosti} je radni vek proveo kao ftiziolog u Ra{ki i Vaqevu, a odrastao je u Qubi}u, kod ^a~ka, gde mu se otac Nenad doselio iz draga~evskog sela Rti. Ovoj generaciji pitomaca pripada i Dobrivo-

je Jokanovi}, profesor i upravnik Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu. Wegov otac Petar, u~iteq i {kolski nadzornik, poti~e iz ivawi~kog sela Er~ege. Kraqev~anin Dragoqub Popovi} ]e}a u ^a~ku je poha|ao posledwe razrede

Miodrag Nikoli}, Radoslav Bo{kovi}, Dragoqub Panteli}, Ratomir Anti}, Milan Su{a, Du{an Uro{evi}, Miodrag Bogdanovi}, ^edomir Bajtaji}, Branislav Stefanovi}. Dowi red: Vladislav Varagi}, Jovan Jorda~evi}, Milo{ Me|edovi} i Du{an Jovanovi}.

gimnazije. Po zavr{etku studija medicine bavio se parazitologijom, postao na~elnik parazitolo{kog odeqewa Zavoda za zdravstvenu za{titu Srbije i ekspert SZO za malariju u [ri Lanki. Na spisku pitomaca ~etvrte klase je i Milo{ Kuburovi}, koji nije stigao da izgradi lekarsku karijeru, jer se za vreme rata razboleo od pegavog tifusa i umro. Godine 1938, u petoj klasi pitomaca, studije medicine zapo~eo je Reqa Nedeqkovi}, specijalista interne medicine koga }e `ivotni i profesionalni put odvesti u SAD. Ro|en je u selu Virovo, kod Ariqa, kao prvo od devetoro dece u porodici Ilije Nedeqkovi}a, a medicinom se bavio i wegov brat Sre}ko, poznati kardiolog i {ahista. Reqa je, po sopstvenoj `eqi, sahrawen u rodnom selu, a iz fonda koji nosi wegovo ime nagra|uju se najboqi u~enici Gimnazije u ^a~ku, ~iji je i on bio |ak. [estoj klasi pitomaca (1939. godine) pripadao je

Dimitrije Kobilarev, Bogdan Lastavica, Slavko Panteli}, Srboqub Stojiqkovi}, Aleksandar Nikoli}, Aleksandar Jovanovi}, Aleksandar Sofroni}, Dragan Popovi}, Bora Jovanovi}, Ilija Toma{evi} Sreten Popovi} i Miodrag An|elkovi}.

Radivoje Deni}, sanitetski major koji je pre{ao u gra|anstvo i radio u ^a~ku, kao ginekolog. Naredne godine, stanovnici Internata su postala dvojica Nikoli}a, koji nisu u srodstvu, ali su obojica gimnaziju zavr{ili u ^a~ku. Aleksandar Nikoli} je ro|en u Ivawici, specijalizirao je socijalnu medicinu, radio u rodnom mestu, gde i danas `ivi, a neko vreme je bio na du`nosti pomo}nika ministra zdravqa SR Srbije. Poro-

dica Miodraga Mila Nikoli}a u ^a~ak se doselila iz Sarajeva, a wegov otac Nenad je bio {umarski in`ewer. Studije medicine, zapo~ete u Beogradu, Miodrag }e, posle rata zavr{iti u Be~u, gde je ostao do kraja `ivota. Sreten Popovi}, iz Zabla}a, tako|e je pripadao sedmoj klasi vojnih pitomaca medicinara. On, me|utim, nije postao lekar, ve} je zavr{io studije ekonomije. Radio je i `iveo u Kraqevu. Marija Bokarev Emilija Vi{wi}


12

OBRAZOVAWE

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

O[ “MILICA PAVLOVI]” PROSLAVILA 77. RO\ENDAN

UZ OTVARAWE SPORTSKIH TERENA I POZORI[NU PREDSTAVU kola, koja je je po~ela da radi 17. oktobra 1937. godine, pod imenom “Narodna {kola vojvode Stepe”, da bi 1959. ponela sada{we ime, danas ima 1.302 |aka, raspore|enih u 47 odeqewa, a broj novoupisanih u~enika se svake godine pove}ava. Povodom 77. godi{wice,

[

otvoreni su sportski tereni, obnovqeni zahvaquju}i finansijskoj pomo}i Naftne industrije Srbije, u okviru projekta “Parterno ure|ewe sportskih terena za ko{arku, rukomet, odbojku i fudbal”. ^estitaju}i u~enicima i nastavnicima Dan {kole, predstavnik ove kompanije Zoran Gruji~i} je rekao da

NIS ve} {est godina u~estvuje u ovakvim projektima i da je do sada pomogao 11 {kola u Srbiji. - Ovo je pravo ulagawe, jer }e mladi qudi kroz sport razvijati takmi~arski duh i do}i do uspeha u `ivotu naglasio je Gruji~i}, na sve~anosti kojoj su, osim roditeqa u~enika, nastavnika i gostiju iz drugih

{kola, prisustvovali predstavnici lokalne uprave. Direktor {kole Mirko Lazovi} je ukazao i na projekat “Nabavka i ugradwa {kolskih ormari}a”, zahvaquju}i kome je {kola, sredstvima Ministarstva prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja, nabavila 333 ormari}a i na taj na~in olak{ala |acima torbe. Lazovi} je podsetio i na uspehe u~enika u prethodnoj godini: - Na{i |aci su postigli zavidne rezultate na svim nivoima takmi~ewa, a wih 12 je u~estvovalo na republi~kim takmi~ewima. Na{a ko{arka{ka ekipa je osvojila drugo mesto u republici, a u~enica sedmog razreda Katarina Sekuli}

prvo mesto u atletici. Posebno bih izdvojio uspeh na zavr{nom ispitu, po kome su u~enici osmog razreda najboqi u Okrugu. Za Dan {kole u~enici su,

sa profesorkom srpskog jezika Bojanom Nik{i}, pripremili pozori{nu predstavu “Vlast”, po tekstu Branislava Nu{i}a. E.V.

POVODOM EVROPSKOG DANA PROGRAMIRAWA Predavawe “Roboti su me|u nama” odr`ao je Kosta Jovanovi}, asistent na Odseku za signale i sisteme Elektrotehni~kog fakulteta u Beogradu, a potom je organizovana radionica u okviru koje su sredwo{kolci iz ^a~ka i Ivawice sastavili i programirali svog lego robota osta Jovanovi} je jedan od na{ih najperspektivnijih roboti~ara, asistent na fakultetu i u~esnik vi{e evropskih projekata. U biv{oj {koli je boravio 17. oktobra, sa timom ETF, da bi povodom Evropskog dana programirawa sredwo{kolcima odr`ao predavawe “Roboti su me|u nama”. - Robotika je veoma interesantna oblast, od koje se mnogo o~ekuje i koja sva-

K

MANIFESTACIJA „SVET ROBOTIKE” U GIMNAZIJI kim danom postaje sve aktuelnija. @eqa nam je da sada{wi u~enici budu upoznati sa onim {to ih u narednom periodu, kada budu studirali i po{to steknu diplomu, o~ekuje u oblasti in`ewerstva - kazao je Jovanovi}, izraziv{i zadovoqstvo {to se manifestacija “Svet robotike” odr`ava u ^a~ku, u kome je on odrastao i {kolovao se do odlaska na fakultet. Kosta Jovanovi} je ukazao na zna~aj beogradske {kole robotike, podsetiv{i da je prvu bioni~ku ruku, koja nikada nije konstruisana, izumeo Rajko Tomovi}, dok je drugi nau~nik u ovoj oblasti, Miomir Vukobratovi}, osmislio logaritam po kome hodaju humanoidni roboti. Posle predavawa, gimnazi-

jalci iz ^a~ka i Ivawice, kao i u~enici Tehni~ke i Ma{inske {kole u~estvovali su u radionici “Moj logo robot” i, uz pomo} demonstratora, prilo`enih uputstava i kompleta, pravili i programirali svoj robot, a potom ga, koriste}i ste~eno znawe i ve{tinu, samostalno reprogramirali. Najuspe{nija u ovim po-

slovima je bila ekipa ~a~anske Gimnazije, a {kola je kao nagradu dobila robot koji }e biti kori{}en u nastavi informatike. Manifestaciju “Svet robotike” podr`ali su Centar za promociju nauke i Erste banka, a uloga doma}ina pripala je Vladimiru @ivanovi}u, profesoru gra|anskog vaspitawa u Gimnaziji. E.V.

PO^ELA IZGRADWA PARKA ZNAWA roz zajedni~ki projekat Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu i Tehni~ke {kole, u ^a~ku je po~ela izgradwa Parka znawa, u kome }e se nalaziti trodimenzionalna nastavna sredstva za izu~avawe prirodnih nauka. - Ideju smo preuzeli od Regionalnog centra u [apca, koji je u svom dvori{tu oformio Park znawa. Bi}e to divna, ambijentalna u~ionica, oboga}ena idejama nastavnika osnovnih

K

i sredwih {kola, visoko{kolskih ustanova i drugih institucija u gradu - ka`e direktorka centra Gorica Stanojevi}. Za gradwu Parka, koji }e se nalaziti u dvori{tu Tehni~ke {kole, Geografsko dru{tvo iz ^a~ka je, preko projekta NIS -a, obezbedilo 280.000 dinara, a za ostatak novca postarali su se Regionalni centar i donatori. Radovi bi trebalo da budu zavr{eni do kraja novembra. E.V.


13

SELO

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

U GORWOJ GOREVNICI USPE[NO ZAVR[ENO ^I[]EWE BRANE I NASIPAWE NEKATEGORISANIH PUTEVA, O[TE]ENIH U MAJSKIM POPLAVAMA

PIJA^NI BAROMETAR POVR]E

ME[TANI VI[E NE STRAHUJU OD NOVIH PADAVINA Gorwoj Gorevnici su pre desetak dana uspe{no zavr{ene akcije ~i{}ewa brane na Gorevni~koj reci i podasipawa nekategorisanih puteva, koji su znatno o{te}eni tokom majskih poplava. Kao isti~e, Miroslav \erovi}, predsednik Saveta MZ, uz podr{ku gradskog rukovodstva i javnih preduze}a, koja su obezbedila neophodne ma{ine za sve predvi|ene radove, na potesu [evarice podubqeno je re~no korito, tako da se Gorevni~ka reka vratila u svoj pre|a{wi tok. Me{tani Gorwe Gorevnice su se u 2012. godini na referendumu izjasnili za uvo|ewe samodoprinosa u visini od dva odsto na neto zarade zaposlenih i da nije bilo toga, kako tvrdi \erovi}, mnoge aktivnosti u ovom selu ne bi bile realizovane, a posebno ova najnovija. Brojna mesta u Srbiji su se ove godine suo~ila sa poplavama, a me|u wima je i Gorwa Gorevnica. Voda iz ^emernice je ugrozila poqoprivredne kulture na stotinak hektara najplodnijeg zemqi{ta. I Gorevni~ka reka je u vi{e navrata, u nekim ranijim periodima, pokazivala svoje }udi. Upravo zbog toga je sedamdesetih godina pro{log veka ura|ena brana u zaseoku Ba~evci, da bi zadr`avala {qunak i muq u kriti~nim periodima bujawa Gorevni~ke reke. I ove godine, brana je spasila poqoprivredno zemqi{te, ali su je muq, {qunak i raznorodni otpad gotovo zatrpali, pa u tavom stawu u narednom periodu i ne bi mogla imati za{titnu funkciju. - U prethodnom periodu smo iskoristili 500 kubika nagomilanog peska za nasipawe jednog atarskog puta, a u najnovijoj akciji izvukli smo 800 kubika {qunka tokom ~i{}ewa brane i zahvaquju-

U

}i tome podasuli 17 nekategorisanih puteva. Rukovodstvo Grada je podr`alo na{e aktivnosti. Imali smo na raspolagawu bager, koji nam je obezbedio “Vodovod”, tako da smo uspeli da zavr{imo sve planirane aktivnosti. O~istili smo branu i ujedno popravili seoske puteve, koji su jo{ u maju jako o{te}eni. Dugujemo veliku zahvalnost i rukovodstvu JP “Gradac”, koje je maksimalno otpratilo sve na{e aktivnosti i obezbedilo nam grejder za rasturawe {qunka i vaqawe puteva. Akciji su se pridru`ili firma DMD

krompir 50 pasuq 340 - 400 paprika 80 - 120 paradajz 100 - 120 krastavac 70 praziluk 100 tikvice 70 - 80 plavi patlixan 60 brokoli 200 boranija 100 kupus 30 - 40 karfiol 70 - 80 per{un 30 {argarepa 80 cvekla 60 zelena salata 30 - 40 crni luk 60 beli luk 400 korni{oni 80 spana} 100 VO]E

menskom periodu u Gorwoj Gorevnici je ura|eno mnogo. JP “Gradac” je saniralo sve o{te}ene saobra}ajnice u selu, a uspe{no je zavr{ena i akcija ~i{}ewa tri putna pravca. Osim toga, Gorevni~ka reka je tokom majskih poplava, na potesu [evarice, u du`ini od 150 metara, promenila svoj tok i zauzela plodno zemqi{te. Zahvaquju}i odgovaraju}oj mehanizaciji, koju su obezbedili Grad i javna preduze}a, re~no korito je podubqeno i Gorev-

KOP iz Dowe Gorevnice, koja je donirala 100 kubika {qunka za predvi|ene radove, i me{tani sela, koji su svojim traktorima vukli materijal i popravqali puteve. Sada svi u selu mogu da predahnu i bez strepwe do~ekaju hladnije dane, ali i prole}e, koje uvek mo`e biti kriti~no zbog topqewa snega ili obilnijih ki{a - ka`e \erovi}, dodaju}i da su presudnu ulogu u svemu tome, ipak, imala sredstva samodoprinosa, bez kojih bi ova akcija, u ovako te{kim ekonomskim uslovima, bila mnogo te`e organizovana. Kako navodi \erovi}, u relativno kratkom vre-

ni~ka reka je vra}ena u svoj tok. Me{tani Gorwe Gorevnice su nedavno realizovali jo{ jednu uspe{nu akciju. Re~ je o kr~ewu parcele za pro{irewe seoskog grobqa, koju je Mesnoj zajednici poklonio Radisav Popovi}, koji trenutno `ivi u [vajcarskoj. Ina~e, Gorwa Gorevnica ima 390 doma}instava, u kojima `ivi oko 1.500 stanovnika. Ono {to posebno raduje Gorevni~ane je ~iwenica da se u wihovoj {koli, iz godine u godinu, uve}ava broj prvaka, tako da je svaki dinar koji se ulo`i u infrastrukturno opremawe sela izvesna vrsta garancije da }e mladi sve ~e{}e ostajati na svojim ogwi{tima. Savet Mesne zajednice priprema nove projekte, koji }e biti realizovani u narednom periodu. Ipak, za me{tane Gorwe Gorevnice trenutno je najva`nije da se pre po~etka zime saniraju o{te}ewa na vodovodnoj mre`i, kako bi imali sigurno vodosnabdevawe. Ina~e, vodom sa vodovoda “Ba~evci” snabdeva se 570 doma}instava Lugova i Gorwe Gorevnice. Re~ je o dva vodovodna sistema sa istog izvori{ta. V. S.

sve`e {qive 80 suve {qive 300 - 400 gro`|e 100 jabuke 60 - 100 kru{ke 80 - 180 lubenice, diwe 10 ju`no vo}e 100 - 300 orasi 1.000 - 1.100 MLE^NA PIJACA

projino bra{no 80 - 90 pili}i 350 - 370 jaja 9 - 14 kajmak 600 - 700 sir 300 - 400 pr{uta 1.300 - 1.700 slanina 400 - 800 suxuk 850

STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici - nema prasi}i 190 - 2— ovce 130 jagwad 280 p{enica 23 kukuruz 24 je~am 25


14

TV PROGRAM

TV PROGRAM

- TV GALAKSIJA 23:15 Program Srbija na dlanu 1

PETAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 12:00 DOBRO DO[LI -r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 IZBOR 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - repriza 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SERIJA - repriza 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 Dokumentarni program 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

NEDEQA 08:15 OGLASI 08:45 DE^IJI FILM 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 JAVNA RE^ -r. 15:00 KULTURNI INTERVJU -r. 15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA-r. 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 VEZE 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 PORODI^NI MAGAZIN 21:00 FILM 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2

19:35 MERIDIJANIMA 20:00 JAVNA RE^ 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strast 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk i papri~ica 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -r. 14:50 DOKUMENTARNI FILM - ZASTAVA FILM - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 Beli luk i papri~ica 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA -r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 RE^ VI[E

13:30 OGLASI 14:10 VI[E OD SPORTA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA -Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 MO SPORT 20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA 21:00 KULTURNI INTERVJU 21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA -r. 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 DOBRO DO[LI 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NA[E SELO-r. 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1


15

REPORTA@A

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

MLADENA GOJKOVI] PONOVO SA TROJKAMA IZ DOWE VRBE

ZAHVALNOST ZA DOBRO^INSTVO POSLE 23 GODINE eptembra te 1991. godine, koja je na balkanskom prostoru sve vi{e zaudarala na barut, “Ve~erwe novosti” objavile su reporta`u o sre}i koja se dogodila porodici Bainovi} iz Dowe Vrbe, selu iza Kraqeva u pravcu Vrwa~ke Bawe. Rodile su se mu{ke trojke: Slavi{a, Sla|an i Sini{a. Zbog rizika, poro|aj je obavqen u Beogradu. Otac Milo{ je ostao bez posla u “Prvoj petoletci”. Majka tek ro|enih de~aka Jasminka, bila je na bolovawu. U zajedni~kom doma}instvu su `iveli i baka i deka, Milo{evi roditeqi. Sedam ~lanova porodice, takore}i bez prihoda, a ni pelene nisu dobili za tri bebe. “Sre}a u nesre}i”, bio je naslov pomenutog teksta, koji je listaju}i novine pro~itala na{a humana sugra|anka Mladena Gojkovi}, predsednica KUD “Srpski jelek”. Dirnuta wihovom sudbinom, ve} u oktobru je sa, danas

S

pokojnim suprugom @ikom, prikupila sve {to je mogla od svog starijeg unuka, kolica, garderobu, pelene, kupila sredstva za higijenu i sve {to je potrebno bebama u prvim mesecima `ivota i uputila se na nepoznatu adresu. Ispostavilo se posle toliko godina da je to bila jedina pomo} koju je porodica Bainovi} ikada dobila u podizawu svoje troje dece. Usledile su te{ke godine za ~itavu zemqu i narod, a ratno okru`ewe i sankcije primorale su svakoga da se pozabavi sopstvenom mu-

kom. Ali... Sredinom ovog leta, na Aran|elovdan u julu, sredwi po redosledu ro|ewa me|u trojkama, Sla|an, stigao za `enidbu. Za wega i izabranicu Stefanu organizovana je svadba. Me|u muzi~arima je bio i ~uveni ~a~anski harmonika{ i peva~ Qubi{a Brkovi}. Otac Milo{ pri~ao je de~acima ko im je jedini pomogao kada su se rodili i ta pri~a im se urezala u pam}ewe. Po{to je peva~ bio ^a~anin, pitali su ga za Mladenu i zatra`ili da im dostavi wen broj tele-

fona. Od tog trenutka pri~a o trojkama iz Dowe Vrbe se nastavqa posle 23 godine. Otac Milo{ je pozvao telefonom Mladenu, ne o~ekuju}i da }e ih se odmah setiti, obavestio je da je o`enio “sredweg” sina i da bi svi `eleli, a naro~ito deca, da je upoznaju i zahvale za ono {to je u~inila za wih, onda kada je bilo najpotrebnije. Ganuta pozivom i se}awem na humanost, koju ina~e pru`a u raznim situacijama, ne o~ekuju}i zahvalnost, Mladena Gojkovi} je krajem septembra sa nekoliko ~lanova svog KUD-a krenula put Dowe Vrbe. - Doma}in nas je do~ekao na magistrali, a susret je bio veoma dirqiv i srda~an, ispuwen suzama. Uz pri~u i prise}awe na sve muke koje su pre`iveli. A kako je to realno izgledalo, ilustrovao je Milo{ jednom, u nizu situacija koje su podneli. Kada je trebalo trojke odvesti u Beograd na kontrolu, niko nije imao sredstva da plati ni kola, ni gorivo, koje se tada ve} prodavalo u

fla{ama pored puta, tako da su on, supruga i wegova sestra, svako sa po jednom bebom u naru~ju krenuli u Beograd autobusom. Do~ekali su nas doma}inski, kao najdra`e goste, a dogovoreno je da se prijateqstvo ne prekida - pri~a Mladena svoje utiske i dodaje, da se ovaj dirqivi trenutak uz harmoniku, pretvorio u veseqe. Okupile su se i kom{ije, da upoznaju Mladenu, poznatu ve}

{irom Srbije po izvornoj pesmi i kulinarskim ve{tinama, tako da je petnaestak qudi uz pesmu slavilo nezaboravqenu humanost. Trojke su danas momci od 23 godine, za primer, zavr{ili su {kole, rade. Slavi{a je ugostiteq i radi u Beogradu, Sla|an je automehani~ar u Kragujevcu, a Sini{a se sa Vi{om poslovnom zaposlio u istom gradu. Z. L. S.


16

KULTURA

SPOMENICA ^A^ANSKOG MUZEJA PREDSTAVQENA U ATRIJUMU NARODNOG MUZEJA U BEOGRADU

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Ana Velozo

DALEKA ZVEZDA ukob dve kulture i zanosna lepota obavijeni su te{kim velom tajne. Pojavila se niotkuda, nije ni sawao da uop{te postoji, a onda je bujica najdivnijih ose}awa potekla davno presahlim koritom sre}e. Uprkos nagovoru da se o`eni drugom `enom, Migel je shvatio da je samo jedna zarobila wegovo srce. Dona Ambi nijedna druga nije bila ravna. Ali iza tajanstvene maske nesta{ne i pomalo vragolaste devojke krila se ne`na du{a `ene koja je ve} bila ne~ija... Opaka bolest i odlu~ni neprijateqi udru`ili su se svom silinom da sru{e svet u kojem je `ivela qubav.

S

Sandra Braun

BEZ OKLEVAWA psesivna potraga za istinom koja nema cenu. Belami Liston Prajs imala je samo dvanaest godina kada je wena starija sestra Suzan ubijena. Tornado je uni{tio mesto zlo~ina, zajedno sa Belaminim se}awem {ta se tog dana zapravo dogodilo. Osamnaest godina kasnije, Belami pod pseudonimom objavquje roman koji svedo~i o ubistvu. Me|utim, wen identitet se otkriva i ona postaje meta misterioznog progonioca `eqnog osvete. Zajedno sa duhovima pro{losti i Dentom Karterom, prvobitno osumwi~enim za Suzanino ubistvo, Belami saznaje nove pojedinosti o zlo~inu koje donose neo~ekivane opasnosti i bacaju sumwu na qude koji su joj najdra`i. Progowena bledim se}awima i rastrzana ose}awima koja gaji prema Dentu, Belami ne}e dozvoliti da je bilo {ta zaustavi na putu ka surovom ubici. Osim ako on ne bude br`i…

O

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

[EST DECENIJA RIZNI^AR KULTURNOG NASLE\A wiga „Spomenica Narodnog muzeja u ^a~ku, 1952-2012“, nastala povodom obele`avawa 60. godi{wice osnivawa i rada ove zna~ajne ustanove kulture, predstavqena je pro{le srede u Atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu, u prisustvu predstavnika Ministarstva kulture i informisawa, Grada Beograda i Grada ^a~ka, ustanova kulture i darodavaca. Spomenica na 356 strana ilustrovana sa vi{e od 150 fotografija, obuhvata istorijat i aktivnosti muzeja od wegovog osnivawa 30. avgusta 1952. godine, kada je odlukom Narodnog odbora osnovan, sa zadatkom da prikupqa, obra|uje, ~uva i izla`e muzejsku pro{lost trnavskog, qubi}kog, takovskog, draga~evskog i moravi~kog kraja. Danas je Narodni muzej ustanova kompleksnog tipa, profesionalni ~uvar pokretnih kulturnih dobara na teritoriji Moravi~kog okruga, sa svim svojim odeqewima (paleontologiju, arheologiju, istoriju, istoriju umetnosti, etnologiju,

K

konzervaciju i istorijsku biblioteku), a ba{tini materijalno i duhovno nasle|e ovog kraja. Spomenica je prva publikacija monografskog tipa posve}ena jubileju ustanove, a potpisuju je kustosi Muzeja i saradnici iz [apca, rekla je, pored ostalog, pozdravqaju}i prisutne direktorka Delfina Raji}. O zna~aju muzejske delatnosti i Spomenici ~a~anskog muzeja, tom prilikom govorili su mr Bojna Bori} Bre{kovi}, direktor Narodnog muzeja u Beogradu, profesor dr Dragan Bulatovi} i dr Milo{ Timotijevi}. Oni su u svojim besedama posvedo~ili o dosa-

da{wim dometima muzeolo{kog i nau~nog stvarala{tva zaposlenih, ~uvawu postoje}ih i prilivu novih muzejskih eksponata kojih je sada vi{e od 20.000, dinami~noj izlo`benoj delatnosti (za 60 godina organizovano 456 izlo`bi), 77 arheolo{kih iskopavawa od ukupno 136 izvedenih na teritoriji ~a~anskog kraja, brojnim istoriografskim istra`ivawima u zemqi i inostranstvu kao i razvoju svih komunikacija. Poseban pe~at u radu Narodnog muzeja daje bogata izdava~ka delatnost u kojoj dominiraju: “Zbornik radova” progla{en za nau~nu pu-

blikaciju i kapitalne monografije “^a~anski kraj od praistorije do sredweg veka”, “Ov~arsko kablarski manastiri i crkve” i “^a~anski kraj u ustancima i ratovima 1804-1941”. Muzejska biblioteka poseduje 10.216 kwiga i 562 naslova doma}ih i stranih ~asopisa i novina, koji je svrstavaju me|u bogatije u zemqi. Za postignute rezultate Narodni muzej je dobio vi{e zna~ajnih priznawa, me|u wima i Vukovu nagradu, a Odlukom Vlade Srbije 30. aprila 2013. godine stekao je status Ustanove kulture od nacionalnog zna~aja. Z. L. S.

REDAK JUBILEJ ME\U FOLKLORNIM ANSAMBLIMA

KUD „DULE MILOSAVQEVI] @ELE” SLAVI 80. RO\ENDAN

VODI^ KROZ KULTURNA DE[AVAWA DOM KULTURE Petak, 24. oktobar 2014. - KIDS FEST - De~ji filmski festival (animirani film RAJSKO PUTOVAWE, sinhronizovan); velika sala u 13 i 20 ~asova Petak, 24. oktobar 2014. - Izlo`ba slika dr Bojana Ota{evi}a iz Kragujevca; Likovni salon u 19 ~asova Ponedeqak, 27. oktobar 2014. - MOJ SIN SAMO MALO SPORIJE HODA - pozori{na predstava u produkciji Beogradskog dramskog pozori{ta; Igraju: Milo{ Bikovi}, Vesna ^ip~i}, Dejan Mati}, Jelisaveta Ora{~anin...); veika sala u 20 ~asova

UD “Dule Milosavqevi} @ele” }e sutra u 19 ~asova odr`ati svoj jubilarni koncert povodom obele`avawa 80 godina od osnivawa ovog, `elezni~kog kulturno umetni~kog dru{tva. Re~ je o jednom od najstarijih dru{tava, ne samo u ^a~ku, ve} i Srbiji, a okvirna statistika bele`i da je kroz wega za osam decenija pro{lo vi{e od 5.000 ~lanova, qubiteqa tradicionalne igre i pesme. ^lanovi “@ela” bili su pored ostalih i primadona Radmila Bako~evi}, Bora \or|evi} i Dobrivoje Topalovi}, ali i mnogi drugi. Aktuelna generaciji “@elovih” folkloraca danas broji 250 aktivnih ~lanova, grupisanih u nekoliko formacija: {kola folklora, pripremni asnsambl, prvi izvo|a~ki, veteranski, narodni orkestar i me{ovita izvorena peva~ka grupa. U toku ove godine “@ele” je odr`ao svoj tradicionalni Svetosavski koncert, u~estvovali su na Festivalu “Jaseni~ko prelo” u Smederevskoj Palanci, koji spada u najpresti`nije manifestacije u zemqi, gde su u jakoj konku-

K

renciji osvojili prvo mesto i imali najboqeg igra~a. U planu je odr`avawe Okru`ne smotre folklora po~etkom novembra, posle ~ega }e uslediti turneja u Nema~koj, na poziv srpskog kluba “Nikola Tesla” iz okoline [tutgarta. - U programu jubilarnog koncerta u~estvova}e ~lanovi svih sekcija od najmla|ih do veterana. Veliku pomo} za organizovawe proslave dobili smo od Grada i Doma kulture, bez kojih ovaj koncert ne bi bio odr`an - ka`e Vojin Jakovqevi}, predsednik dru{tva i dodaje da im je u tehni~kom smislu u toku ove godine najvi{e pomogao Neboj{a Jovanovi}, direktor JP “Gradac”. Jedini gosti ovog koncerta }e biti KUD “Veterani Grada ^a~ka”, planirano je da se na sceni pojave svih 250 ~lanova, a ulaznice su ve} u prodaji u prostorijama KUD-a. Tako|e, u toku je upis novih ~lanova, koji se mogu prijaviti u prostorijama dru{tva, na “@elovom” igrali{tu, radnim danima od 19 do 22 sata. Z. L. S.


PROFESOR DR BO[KO SUVAJXI], GOST GRADSKE BIBLIOTEKE O JEZIKU I PISMENOSTI POVODOM 150. GODI[WICE SMRTI VUKA KARAXI]A

PROMENIO JE NA[ KULTURNI OBRAZAC S to pedesetu godinu od smrti srpskog prosvetiteqa Vuka Stefanovi}a Karaxi}a (17871864), utemeqiva~a srpskog kwi`evnog jezika i reformatora pravopisa, Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” obele`ila je u utorak, u sali Skup{tine grada, predavawem profesora Filolo{kog fakulteta i predsednika UO Vukove zadu`bine “NE DA SE, ALI ]E SE DATI!” - Vuk je bio savremen i nama blizak i zbog toga {to je svoje duhovno uzrastawe platio porodi~nom `rtvom, ali je postao sto`erna figura za nas u Evropi, promenio je na{ kulturni obrazac, a to nije mogao bilo ko. Poku{aj da se do|e do svih Srba, bilo gde, i poku{aj da se deluje integrativno i identitetski jeste hvale vredan poduhvat i jeste poduhvat koji predstavqa promenu kulturnog obrasca, koji podrazumeva gubqewe ne~ega, ali su mnogo ve}i dobici, jer smo zahvaquju}i wemu mi tada bili kao narod najbli`i Evropi. Vuk je imao zna~ajne prethodnike, pre svega Savu Mrkaqa, wegova je odrednica “jedan glas jedno slovo”, ali on nije istrajao u svojoj reformi, veliki je doprinos i Jerneja Kopitara, koji je s Vukom blisko sara|ivao, savetovao ga, usmeravao. Jedna od prelomnih kwiga srpske kulture bila je Vukova “Pjesnarica”, ali najzna~ajnija je svakako “Srpski rije~nik” iz 1818. godine, uz nemerqiv doprinos Jerneja Kopitara i \ure Dani~i}a. One su pokazale mogu}nosti srpskog jezika, {ta on sve mo`e da obuhvati, da to nije samo jezik govedara, pastira i ratara, ve} da se tim jezikom mogu izraziti i najapstraktniji pojmovi, da je so~an, `iv... Vukova deviza koja treba da bude i na{a deviza je “Ne da se, ali }e se dati!” - naglasio je profesor Suvajxi} i najavio da }e u godini velikih jubileja Vukova zadu`bina kona~no zavr{iti sabrana dela Vuka Karaxi}a, koja su zapravo `ivotno delo Goluba Dobra{inovi}a.

17

KULTURA

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

dr Bo{ka Suvajxi}a na temu “Jezik i pismenost”, u prisustvu velikog broja u~enika. O Srbiji u doba Vukovog ro|ewa, wegovoj i biografiji predava~a, govorila je bibliotekar savetnik Milica Bakovi}. Istovremeno je odr`ana i video prezentacija “Nikoqskog jevan|eqa”, rukopisne kwige iz 14. veka, ~iji se original nalazi u Biblioteci “Ser ^ester Biti” u Dablinu, a ~iju je digitalnu kopiju ~a~anska biblioteka dobila 2005. godine. O ovom vrednom sredwovekovnom rukopisu prvi zapis objavio je u “Danici” 1826. godine upravo Vuk Karaxi}, nakon {to ga je 1820. prona{ao rasuto u manastiru Nikoqe u Ov~ar Bawi, po kome je i dobio ime, istakla je direktorka biblioteke Danica Ota{evi}, dok je Vukov zapis o ovom Jevan|equ pro~itao Qubi{a ]irkovi}. Vuk Stefanovi} Karaxi}, filolog, reformator srpskog jezika, sakupqa~ narodnih umotvorina, pisac prvog re~nika i pismenice, dobitnik nekoliko po~asnih doktorata, ro|en je u Tr{i}u 26. oktobra/6. novembra 1787. godine, a umro je u Be~u, 7. februara 1864. Wegove kosti prenete su u Beograd 1897. i sa velikim po~astima sahrawene u porti Saborne crkve pored Dositeja Obradovi}a. - Na razme|i 17. i 18. veka Dunavom i Savom i{la je ne samo politi~ka granica izme|u Austrije i Turske, ve} i kulturna, izme|u Evrope i Azije. Srpske pokrajine u Austriji nalazile su se u zoni prosve}ene evropske kulture, a one u Turskoj, bile su pod dominacijom muhamedanskog istoka. I ekonomski, i politi~ki, i duhovno, to su bila dva sveta. Za

Ogranak Vukove zadu`bine u ^a~ku - Udru`ewe “^uvari dela Vuka Karaxi}a” povodom Vukovog ro|endana i Dana Grada, 18. decembra, raspisuje tradicionalni literarni i likovni

NAGRADNI KONKURS za u~enike osnovnih i sredwih {kola Srbije, Republike Srpske i Crne Gore Teme: 1. “Moj zavi~aj” (za uzrast od 1. do 4. razreda) 2. “Zaboravqene srpske re~i” (za uzrast od 5. do 8. razreda) 3. “Solunci u pri~ama i legendama” (za sredwo{kolce)

obrazovani svet Srbija je bila “terra inkognita” - besputna i zaostala zemqa, “ku`na Tursaka”, kako su je neki pogrdno nazivali, u koju se retko ko usu|ivao da pre|e. U 18. veku Evropa nije znala ko su Srbi. Ali, posle Vuka, nestala je ta istorijska i psiholo{ka granica i Srbiju pohode mnogi evropski pisci i istori~ari. Nesporno, u Srbiji ustani~kog vremena, utemeqeno je i Vukovo nacionalno uverewe, slede}i Herderova shvatawa o narodnom duhu kao osnovi nacionalne kulture i kwi`evnosti. Celog `ivota tragao je za onim {to su Srbi bili, da bi i tim putem odredio wihov nacionalni identitet. U to romanti~arsko vreme, po~etkom 19. veka, najve}i duhovi evropske nauke i kwi`evnosti interesuju se za srpsku istoriju i narodno pesni{tvo: Pu{kin, Gete, Lamartin, Valter Skot, [arl Nodije, Prosper Merime, Nerval, Mickijevi~, Ranke, bra}a Grim, [afarik, Vaclav Hanke, Srezwevski i mnogi drugi - istakla je Milica Bakovi}, napomiwu}i da je vezu sa ~a~anskim krajem ostvarila Vukova k}erka Mina, udajom za Aleksu Vukomanovi}a, bratanca knegiwe Qubice, koja po~iva na Savincu, nedaleko od Gorweg Milanovca. Da je te{ko o Vuku re}i ne{to novo, potvrdio je profesor dr Bo{ko Suvajxi}, ali analiziraju}i wegov stvarala~ki put iz ove perspektive, on je istakao da je “Vuk bio putnik, istra`iva~, moderan, kad modi vreme bilo nije, po tome {to se nije slepo dr`ao jednog stava, {to se mewao i pokazivao nepresu{nu `equ za u~ewem i saznawem.” Z. L. S.

Konkurs traje do 20. novembra 2014. godine. Najuspe{niji radovi }e biti nagra|eni na tradicionalnoj priredbi “Mladi ~uvari narodne kulture” u decembru. Napomena: [kole i kulturno - umetni~ka dru{tva koja `ele da u~estvuju u priredbi mogu se prijaviti na adresu Ogranka. Potpisane radove poslati na adresu: Ogranak Vukove zadu`bine (za nagradni konkurs) mr Grozdana Komadini} Ul. Pigova 4/15 32000 ^a~ak tel: 032/343 104; mob: 064/26 80 403

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i od naredne srede u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Mihail Gorba~ov

SAM SA SOBOM Autobiografija posledweg predsednika SSSR-a ~ita se kao avanturisti~ki roman o nastojawu da se bez krvi preuredi i promeni oko{tali sistem vlasti u Sovjetskom Savezu. Nezaobilazno svedo~anstvo o autenti~nim demokratskim snagama ro|enim u vreme stvarawa, razvoja i najzad raspada Isto~nog bloka i sovjetske imperije u drugoj polovini XX veka. Za svoju prekretni~ku politiku i ukidawe blokovske podele sveta Gorba~ov je nagra|en Nobelovom nagradom za mir 15. oktobra 1990. godine. Moj ciq je bio da likvidiram komunizam i diktaturu nad celim narodom. Mihail Gorba~ov „^ovek koji je prestrojio sebe i svet“ mo`da je najboqi opis autora ove kwige, posledweg sovjetskog predsednika, ruskog dr`avnika koji je okon~ao „Hladni rat“, tvorca „perestrojke“ i „glasnosti“. Ispisuju}i uzbudqivu i pitku povest o svom `ivotu (od de~a~kih dana, siroma{tva u jednom zakavkaskom selu, te{kih godina Staqinovog terora i herojskog otpora wegovih sunarodnika nema~kom agresoru, do vremena studija prava u Moskvi i napredovawa na lestvici sovjetske komunisti~ke nomenklature do samog vrha vlasti sredinom 1980-ih godina), Mihail Gorba~ov je istovremeno odao i du`no po{tovawe svojoj generaciji i svojim istomi{qenicima koji su se, iznutra, opirali staqinisti~kom nasle|u. Posve}ena Gorba~ovqevoj `ivotnoj saputnici Raisi Maksimovnoj, ova autobiografija ~ita se gotovo kao avanturisti~ki roman o jednom ogromnom i neprekidnom `ivotnom naporu da se bez krvi preuredi i promeni oko{tali, nefunkcionalni i neproduktivni sistem vlasti u Sovjetskom Savezu, koji je ve} bio na izdisaju, i predstavqa jedinstveno svedo~anstvo o autenti~nim demokratskim snagama koje su se ra|ale u vreme stvarawa, razvoja i najzad raspada „Isto~nog bloka“ i sovjetske imperije u drugoj polovini XX veka.

Gabrijela Zevin

SABRANA DELA EJ XEJ FIKRIJA Bestseler broj 1 New York Timesa. Bajkovita i zabavna pri~a, nimalo sentimentalna, optimisti~na kad je re~ o kwigama i kwi`arama i kwigoqupcima. Podse}a nas upravo na to za{to ~itamo i za{to volimo da ~itamo. Ovo je i pri~a o tome kako neo~ekivana qubav mo`e da vas spase i vrati u `ivot. U svom oma`u kwi`arama Gabrijela Zevin savr{eno opisuje radost povezivawa qudi i kwige, predstavqa nam interesantne likove, kwi`arski posao, kritike nekih klasi~nih dela, duhovito opisuje klubove ~italaca i promocije kwiga... Izbledeli natpis iznad trema viktorijanske ku}e u kojoj je sme{teno Ostrvo kwiga. Na natpisu pi{e: NIJEDAN ^OVEK NIJE OSTRVO; SVAKA KWIGA JE JEDAN SVET. Ej Xej Fikri upravo }e otkriti {ta to zna~i. Ej Xej Fikri je vlasnik oronule kwi`are i antikvarnice Ostrvo kwiga. Nedavno mu je preminula `ena. Ukrali su mu omiqeni primerak prvog izdawa Kolrid`evog Tamerlana. @ivot mu se raspada. Amelija tako|e trguje kwigama. Ima veliko srce i dosadan `ivot. Maju je neko ostavio u Fikrijevoj kwi`ari. Ona je beba. Uz wu je ostavqena samo poruka. [ta se to dogodilo u kwi`ari {to je zauvek promenilo sudbine ovo troje naizgled obi~nih, ali izuzetnih likova? Ovo je pri~a o tome kako neo~ekivana qubav mo`e da vas spase i vrati u `ivot, sme{tena u svetu koji ne}ete `eleti da napustite, sa junacima koje }ete odmah zavoleti.


18

SAOBRA]AJ

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

DA LI JE NEOPHODNO PROVERAVATI KUPCE AUTOMOBILA?

UBIJAJU I PI[TOQ I AUTOMOBIL obzirom na ~iwenicu da prema svim dosada{wim pokazateqima, u saobra}aju strada 36 odsto qudi i to najvi{e na drumovima, profesor Saobra}ajnog fakulteta i predsednik Komiteta za bezbednost saobra}aja Milan Vujani}, postavio je, gostuju}i nedavno u ^a~ku, pitawe za ozbiqno razmi{qawe - da li je neophodno proveravati i kupce automobila. - Kada zatra`ite dozvolu za pi{toq, policija se o vama detaqno raspita. Ko proverava koliko je ura~uwiva i da li je sklona nasiqu osoba koja kupuje au-

S

tomobil? Ne mo`ete posedovati pi{toq, ako za wega nemate dozvolu, a za volan sedaju i qudi koji nisu polo`ili voza~ki ispit, pojedinci ~esto i u alkoholisanom stawu. Ne mo`emo zanemariti ni podatak da od vatrenog oru`ja strada mawe qudi, nego u saobra}aju. Trenutno u Srbiji `ivot izgubqen u saobra}aju vredi milion evra, u Norve{koj milion i trista hiqada, a uskoro bi trebalo da bude duplo vredniji. Naravno da je `ivot neprocewiv, a u saobra}aju }emo ga sa~uvati i ako se dobro obrazujemo pre nego {to sednemo za volan, kao i

Prof. dr Milan Vujani}

pravim saobra}ajnim vaspitawem - ka`e profesor Vujani}. Kao jednu od najnebezbednijih saobra}ajnica u na{oj zemqi, on je naveo Ibarsku magistralu. Najgori potez, po wegovom mi-

{qewu, bio bi da ova magistrala dobije novi asfalt, a sve ostalo da ostane isto. - Da bismo imali bezbednije saobra}ajnice neophodan nam je dobar put, ali i nova vozila i voza~i

spremni za zadatke koji ih o~ekuju. Jo{ uvek su u saobra}aju ~esti prizori voza~a koji kucaju poruke na mobilnom telefonu. To su neobrazovani qudi i ne znaju {ta zna~i posedovati saobra}ajno obrazovawe. Konkretno, na Ibarskoj magistrali dozvoqena je brzina od 80 kilometara na sat. U jednoj sekundi, pri toj brzini, automobil pre|e 22 metra. Dok voza~ skrene pogled na telefon, izgubi sekundu i po. Za to vreme, kada vozi i 50 kilometara na sat, on pre|e 33 m i ako mu drugo vozilo iza|e u susret, nema {anse da spre~i sudar. Ibarska magistrala je puna opasnosti

koje nisu usagla{ene sa dozvoqenom brzinom kretawa - napomiwe Vujani}. U ciqu unapre|ewa saobra}ajnog obrazovawa, Agencija za bezbednost saobra}aja i Komitet pokrenuli su kampawu koja je prevashodno usmerena na decu u vrti}ima i ni`im razredima osnovnih {kola. Kako mnogi od wih jo{ ne znaju da ~itaju, zajedno sa wima obrazova}e se i odrasli koji }e im tuma~iti osnovne saobra}ajne lekcije. Krajwi efekti saobra}ajnog obrazovawa i vaspitawa trebalo bi da budu druga~iji i lep{i prizori na na{im ulicama i magistralama. Z. J.

U SKLADU SA EVROPSKIM PRAVILIMA gencija za bezbednost saobra}aja naru~ila je projekat “Pra}ewe osnovnih obele`ja saobra}ajnih nezgoda u Srbijisa CADaS preporukama Evropske komisije”. Realizacija ovog projekta prakti~no ozna~ava formirawe osnove za unapre|ewe bezbednosti saobra}aja kod nas. Jedna od aktivnosti Agencije je i stvarawe jedinstvene baze podataka od zna~aja za bezbednost u saobra}aju. Ta baza podataka mora sadr`ati informacije o saobra}ajnim nezgodama, o putevima, u~esnicima u nezgodama... Neke od novina koje su predvi|ene odnose se na preciznije definisawe mesta saobra}ajne nezgode, evidentirawe oznaka na kolovozu, bele`ewe podataka o tome da li se nezgoda dogodila na mostu, u tunelu, u zoni radova... Osim toga, predlo`eno je evidentirawe podataka o tipu nezgoda i o manevru u~esnika pre ne`eqenog doga|aja. Novi set podtaka

A

DETAQNIJE O SAOBRA]AJNIM

NEZGODAMA

sadr`a}e i informacije o kori{}ewu sistema pasivne za{tite, psihofizi~ko

stawe voza~a pre nezgode, svrsi putovawa... Uva`avaju}i model Velike

Britanije, predlo`eno je i bele`ewe ~inilaca koji su doveli do nezgode. Prema

AUTOMOBILIZAM

@EQKO PONOVO VICE[AMPION SRBIJE osle {ampionske 2012. i vice{ampionske titule u 2014. reli voza~ iz ^a~ka @eqko \unisijevi} zavr{ava aktuelnu sezonu na drugom mestu i u pojedina~noj i u ekipnoj konkurenciji u novoj klasi E1. Ove godine vice{ampionsku titulu uspeo ja da izbori u vrlo jakoj konkurenciji. Do kraja prvenstva @eqka o~ekuje jo{ jedna trka. Predstoje}eg vikenda takmi~i}e se u Lukovskoj Bawi. Z. J.

P

projektu, u uticajne ~inioce ubrajaju se sve okolnosti koje su dovele do nezgode i koje je policijski slu`benik izdvojio na osnovu utvr|enih “dokaza za vreme i nakon uvi|aja i na osnovu izjava svedoka ili u~esnika”. Jedan od rezultata projekta je “Priru~nik za pra}ewe osnovnih obele`ja saobra}ajnih nezgoda u Srbiji, u skladu sa CADaS preporukama Evropske komisije” namewen ~lanovima

uvi|ajnih ekipa koje prikupqaju podatke na mestu nezgode. Projektom je predlo`en CN obrazac koji ima za ciq da pojednostavi prikupqawe podataka. Na~in pra}ewa obele`ja o saobra}ajnim nezgodma predlo`en je u ciqu poboq{awa obima i kvaliteta analiza koje mogu biti sprovedene, kao i za uspostavqawe uporedivosti i harmonizacije podataka o saobra}ajnim nezgodama na evropskom nivou.


PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

19


20

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE


PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

MARKETING

21


22

GORWI MILANOVAC

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

ODR@ANA SEDNICA SO GORWI MILANOVAC

USVOJEN TRE]I REBALANS BUXETA

e}inskom odlukom odbornika lokalnog parlamenta op{tine Gorwi Milanovac u utorak, 21. oktobra, usvojen je, tre}i po redu, rebalans ovogodi{weg buxeta, kojim je predvi|eno uve}awe za 35 miliona dinara. Uve}awe je planirano najpre od sredstava poreza na imovinu, kao i drugih poreza, i teku}ih namenskih republi~kih transfera i sli~no. Zahvaquju}i rebalansu buxeta, Op{tinskoj upravi, javnim preduze}ima i ustanovama bi}e omogu}ena dodatna sredstva za realizaciju planiranih aktivnosti. Predsednik op{tine Milisav Mirkovi} je istakao da su bilasirana sredstva isplanirana na bazi realnih izvora i ostvarqiva, a bi}e usmerena na zavr{etak mnogih investicija koje su zapo~ete “na sve strane”, na ~itavom podru~ju op{tine Gorwi Milanovac. Odbornik Bo{ko Milovanovi} je pohvalio rad Op{tine i wenih korisnika, konstatuju}i da kad ima rebalasa - ima i para, {to je dobro za lokalnu zajednicu. Milovanovi} je, tako|e, govorio o aktuelnom problemu prevoza gra|ana u gradskoj i me|ugradskoj mre`i. On je zakqu~io da u narednom periodu taj posao mora ozbiqnije da se obavqa, nego {to je to bilo do sada, posebno ako se uzme u obzir ~iwenica da se za prevoz izdvajaju velika sredstva, koja na godi{wem nivou iznose 25 milona dinara. Predsednik op{tine je rekao da }e vrlo brzo biti poznat novi prevoznik. Naveo je da su u tu proceduru morali da u|u zbog zahteva direktora

V

“Autoprevoza” da raskinu me|usobni ugovor, jer je ovom dugogodi{wem prevozniku ovaj posao ekonomski neisplatqiv, posebno ako nije u vezi sa u~eni~kim prevozom, koji je nedavno, po zavr{enom konkursu, poveren „Konvoj travelu“, kao povoqnijem ponu|a~u, za dva miliona dinara. Pozitivne ocene direktora {kola, u~enika i roditeqa za uslugu u~eni~kog prevoza, najboqi su pokazateqi o ozbiqnosti novog prevoznika, rekao je Mirkovi}. Odbornici lokalnog parlamenta su usvojili i odluku o finansijskoj podr{ci za novoro|enu decu na gorwomilanova~koj teritoriji, kojom se podsti~e ra|awe. Izmenom ove odluke, neophodno je da se za ovu vrstu podsticaja u buxetu za narednu godinu obezbede ve}a sredstva. U skladu sa predvi|enom izmenom, majka ostvaruje pravo na podsticajna sredstva pod uslovom da ima prebivali{te na gorwomilanova~koj teritoriji na dan ro|ewa deteta.

DONACIJA JAPANA

TRI MILIONA EVRA ZA SANACIJU PRIOBAQA! a donatorskoj konferenciji za otklawawe posledica poplava, odr`anoj u Briselu 16. jula, Vlada Japana se obavezala da }e obezbediti sredstva u iznosu od pet miliona evra za obnovu poplavqenih podru~ja u Republici Srbiji. Iz ovih sredstava, oko tri miliona evra bi}e utro{eno za realizaciju projekta sanacije re~nih

N

nasipa, re~nog priobaqa i re~nih korita u Vaqevu, Krupwu, Loznici, Ose~ini, ^a~ku i Gorwem Milanovcu.

Odbornici su, nakon video prezentacije, usvojili i Plan generalne regulacije za predeo Ravne Gore, o kome su govorili na~elnik urbanizma Zoran Driwakovi} i arhitekta „Urbanprojekta“ iz ^a~ka Ankica Milinkovi}. Nacrt ovog plana je prethodno razmatrala i usvojila Komisija za planove, a prema re~ima izlaga~a, svi zainteresovani za ovaj ravnogorski predeo, plan su mogli da vide i putem javnog uvida. Teme skup{tinskog zasedawa bile su i izmene programa poslovawa i finansijskih planova pojedinih javnih preduze}a, do kojih je do{lo zbog promena na pojedinim pozicijama u okviru plana poslovawa. Odbornici su usvojili predloge izmena u Javnom preduze}u za izgradwu, lokalnom preduze}u za puteve

i JP “Sportsko-rekreativni centar” Gorwi Milanovac. Kod Javnog preduze}e za puteve izmene se odnnose na plan izgradwe i teku}e odr`avawe puteva za ovu godinu. Planirana sredstva za asfaltirawe lokal-

nog puta u Svra~kovcima, u iznosu od 10,5 miliona dinara, koja je obezbedila Republika, bi}e preusmerena na asfaltirawe drugih putnih pravaca u Velere~i, [ilopaju i Brusnici. Naime, ovo lokalno putno preduze}e ima plan da asfaltira 24 kilometra lokalnih puteva u ukupno 23 mesne zajednice, a vrednost radova je 92.395.500 dinara. Pojedini putni pravci su zavr{eni, a za nekolicinu wih u toku su postupci javnih nabavki, rekao je direktor preduze}a Jovica Carevi}. On je dodao da }e tokom oktobra i novembra zacrtani plan biti u pot-

kanalizacije u gradu za koju je predvi|eno 700.000 dinara. Sredstva }e biti preusmerena na sanaciju Mileti}a potoka, Ulice Rajka Milovanovi}a, pristupne saobra}ajnice Mlakovac i ure|ewe korita reke Ba~kovac. Tako|e, sa odre|enih pozicija, na kojima su ostala neutro{ena zna~ajna buxetska sredstava, po zavr{enim postupcima javnih nabavki novac }e biti utro{en za neke druge namene. Gorwomilanova~ki odbornici su uvojili i nekoliko predloga re{ewa Komisije za kadrovska, administrativna i mandatno-

punosti realizovan. Kod JP za izgradwu prisutne su ve}e izmene na pozicijama sanacije korita reke Despotovice, za koju je opredeqeno tri miliona dinara buxetskih sredstava, i ~i{}ewa ki{ne

imunitetska pitawa, kojim se mewaju ~lanovi radnih tela SO Gorwi Milanovac, ~lanovi upravnih i nadzornih odbora javnih preduze}a i ustanova, kao i ~lanovi {kolskih odbora.

U^ENICI O[ “MOM^ILO NASTASIJEVI]” PODNELI ZAHTEV LOKALNOJ SAMOUPRAVI

@ELE OGRA\ENO I OSVETQENO DVORI[TE! a~elnici Op{tinske uprave op{tine Gorwi Milanovac Gorici Petrovi} ove sedmice je zvani~nim slu`benim putem preko pisarnice Op{tinske uprave stigao zahtev pisan de~jim rukopisom, a koji su podneli u~enici Osnovne {kole “Mom~ilo Nastasijevi}”, sa molbom da se u wihovoj {koli ogradi i osvetli {kolsko dvori{te. Prema re~ima na~elnice Gorice Petrovi}, i ovaj najnoviji, kao i svi ostali zahtevi koji sti`u u Op{tinsku upravu, bi}e ozbiqno razmotren. Nakon toga }e uslediti poziv u~enicima da do|u na sastanak u lokalnu samoupravu, ili }e predstavnici op{tine oti}i u posetu ovoj {koli, da na licu mesta razgovaraju sa u~enicima o wihovim predlozima.

N


23

GORWI MILANOVAC

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

U^ENICI IZ ITALIJE POSETILI PREDSEDNIKA OP[TINE

POHVALE QUBAZNIM DOMA]INIMA U~enicima iz Italije, koji zahvaquju}i projektu “Interkultura” borave u Gorwem Milanovcu, srda~nu dobrodo{licu po`eleo je i predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, koji je specijalno za wih uprili~io prijem u svom kabinetu. Sedmodnevni boravak za 15 u~enika i dva profesora iz Italije organizovala je gorwomilanova~ka Gimnazija. Predsednik op{tine je u~enicima iz Italije i wihovim profesorkama italijanskog i engleskog jezika govorio o geografskim, demografskim, istorijskim, kulturolo{kim i privrednim karakteristikama Gorweg Milanovca. Najvi{e je pa`we posvetio aktivnostima Op{tinske uprave, koje se sprovode u ciqu zaustavqawa odlaska mladih u ve}e gradske centre. Ina~e, projekat “Interkultura” ve} drugu godinu za redom uspe{no realizuje Gimnazija „Takovski ustanak“ uz svesrdnu pomo} profesora francuskog i

italijanskog jezika Olivere Stefanovi} i Marije Veqovi}. Kroz ovaj projekat relizovano je vi{e me|unarodnih razmena u~enika. Na jednogodi{wem {kolovawu u Gorwem Milanovcu bio je u~enik sa Tajlanada, a pro{log meseca su u gostoprimstvu Gorwomilanov~ana u`ivale i ~etiri u~enice iz [vjacarske. Po~etkom ovog meseca Sloveniju su posetila 32 u~enika gorwomilanova~ke Gimnazije, koji su ~etiri dana boravili kod svojih vr{waka u bratimqenom Slovew Gradecu. Trenutno se u dvojezi~nom odeqewu gorwomilanova~ke Gimnazije {koluje u~enik iz Italije Tobias Kolan|elo, koji je za samo dva meseca boravka u Gorwem Milanovcu po~eo uspe{no da se sporazumeva sa svojim vr{wacima na srpskom jeziku. Pored Tobiasa, protekle nedeqe je jo{ 15 wegovih vr{waka, iz grada Rieti u sredi{woj Italiji, imalo priliku da upozna obrazovni sistem gorwo-

milanova~ke Gimnazije, doma}u kuhiwu, istoriju i kulturu Gorweg Milanovca, sportski, ali i neizostavni no}ni `ivot mladih u Gorwem Milanovcu. Pri-

re~ju opi{e svoj boravak u Gorwem Milanovcu. Sude}i prema wihovim reakcijama, boravak u Srbiji je na wih ostavio mno{tvo sna`nih utisaka, tako da sve

kilograma vi{e, me|usobnim simpatijama i svemu onome {to su kroz program posete mogli da vide. Posetili su privredna dru{tva, sportske objekte, zna-

likom posete predsedniku op{tine, u~enici iz Italije su svoje utiske, na nagovor svojih profesora, prenosili kroz „igru prideva“. Naime, svako od wih je imao zadatak da jednom

{to su do`iveli nije moglo da se opi{e samo jednom re~ju. Odu{evqeno su govorili o qubaznosti porodica kod kojih su sme{teni, doma}oj hrani, od koje su svi dobili po par

menita turisti~ka mesta... Profesorka Rinaldu~i prenela je pozdrave wihovog gradona~elnika predsedniku Mirkovi}u i zakqu~ila da poseta lokalnoj samoupravi najboqa potvr-

da da op{tinsko rukovodstvo podr`ava ovakve projekte. Paralelno sa ovom posetom Gimnaziji, u toku su i pripreme u~enika Ekonomske {kole za uzvratnu me|unarodnu posetu vr{wacima u Nema~koj, tako da }e 28. oktobra krenuti na put ka Galdenu. U Nema~koj }e boraviti 11 u~enika i profesori Jasmina Vuji~i} i \or|e Talovi}. Gorwomilanova~ki sredwo{kolci }e odsesti u ku}ama u~enika, a put }e trajati pet dana. - Novina u odnosu na raniji period je to {to }e na{i u~enici imati donaciju od nema~ke organizacije „Pa{a“, ~iji smo ~lan, a sredstva smo dobili zahvaquju}i projektu. Svaki u~enik }e imati na raspolagawu 100 evra kada stigne u Nema~ku. Kriterijum za odabir u~enika je bio da su predhodne godine ugostili u~enika iz Geldena, da su u~estvovali u izradi projekta i u~ewe nema~kog, kao drugog stranog jezika - rekla je profesorka Vuji~i}.

JP ZA PUTEVE USPE[NO REALIZUJE PLANIRANE AKTIVNOSTI

NA PRAGU OSTVAREWA OVOGODI[WEG PLANA! Gorwomilanova~ko JP za puteve uspe{no realizuje Plan izgradwe i teku}e odr`avawe puteva za 2014. godinu, poru~uju iz tog preduze}a. Svi predvi|eni radovi se odvijaju prema utvr|enoj dinamici. Koriste}i povoqne vremenske uslove za ovo doba godine, ovo gorwomilanova~ko preduze}e trenutno radi put u Gojnoj Gori, preciznije, putni pravac Gojna Gora - Jan~i}i, u du`ini 800 metara. Ukupna vrednost radova iznosi tri miliona dinara. Prema re~ima direktora JP za puteve Jovice Carevi}a, nedavno je zavr{en put u Dru`eti}ima, u zaseoku Milisavqevi}a i Bralovi}a, u du`ini od 900 metara, za koji je utro{eno 3.375.000 dinara op{tinskih buxetskih sredstava. Prema sprovedenom postupku javnih nabavki, izabrani izvo|a~ radova bila je gorwomilanova~ka gra|evinska firma „Svin“. Prema planu gorwomilanova~kog putarskog preduze}a, predvi|eno je da se tokom ove godine asfaltira 24 kilometra lokalnih puteva u 23 mesne zajednice, a ukupna vrednost

radova iznosi 92.395.500 dinara. Za sada se planirane aktivnosti realizuju predvi|enom dinamikom. Neki putni pravci su zavr{eni, a za neke su u toku postupci javnih nabavki

zbog izmena u planu, rekao je direktor preduze}a Jovica Carevi}, izra`avaju}i uverewe da je sasvim izvesno da }e godi{wi plan u potpunosti biti ispuwen, jer }e, ako je verovati najavama meteorologa, zahvaquju}i lepom vremenu gra|evinska sezona biti produ`ena. Na posledwem zasedawu SO Gorwi Milanovac, odbornici su usvojili predlog nadzornog organa lokalnog preduze}e za puteve

premne aktivnosti. Prema wihovom planu, bi}e ura|ena rekonstrukcija putnog pravca Svra~kovci Gorwa Crnu}a - Vra}ev{nica. Procewuje se da }e ovim putnim pravcem biti poja~ana frekvencija saobra}aja u 2015. godini, zbog obele`avawa dva veka od podizawa Drugog srpskog ustanka, jer se povodom ovog zna~ajnog jubileja o~ekuje daleko ve}a pose}enost konaka Milo{a Obrenovi}a i manastira Vra}ev{nica.

za izmenu i preusmeravawe novca u delu planiranih sredstva za asfaltirawe lokalnog puta u Svra~kovcima, u iznosu od 10.515.000 dinara. U sklopu programa priprema za obele`avawe Drugog srpskog ustanka, ta sredstva bi}e preusmerena za asfaltirawe drugih putnih pravaca i to trasom stare pruge u Velere~i, [ilopaju i Brusnici. [to se ti~e putnog pravca u Svra~kovcima, ~ije se asfaltirawe finanisira republi~kim sredstvima, nedavno je Javno preduze}e “Putevi Srbije” otpo~elo neophodne pri-


24

LU^ANI

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

CENTAR ZA KROMPIR U GU^I I KMETIJSKI INSTITUT U SLOVENIJI POTPISALI SPORAZUM O SARADWI

NOVA [ANSA ZA OPSTANAK NAU^NO-ISTRA@IVA^KE USTANOVE!

o~etkom ovog meseca svetlost dana je ugledao sporazum o nau~no-istra`iva~koj, stru~noj i tehni~koj saradwi, ~iji su potpisnici Centar za krompir u Gu~i i Kmetijski institut Slovenije. Ovim sporazumom su utvr|eni mogu}i na~ini me|usobne saradwe dve nau~no-istra`iva~ke ustanove. Kako je navedeno u tekstu sporazuma, istra`iva~i Kmetijskog instituta i draga~evskog Centra za krompir }e u~estvovati u realizaciji postoje}ih i budu}ih dr`avnih i me|unarodnih projekata, posebno uzimaju}i u obzir programe pretpristupnih fondova EU. U narednom periodu, ukoliko se stvore neophodni uslovi, bi}e intenzivirana saradwa potpisnica sporazuma i to kroz razmenu stru~nih iskustava, zajedni~ko u~e{}e stru~waka u re{avawu problema iz prakse, razvijawe saradwe na poqu sertifikacije proizvodwe semenskog krompira po metodologiji Evropske unije, ostvarivawe me|ulaboratorijske sprege u kontroli kvaliteta sadnog materijala, zajedni~ko kori{}ewe raspolo`ivih resursa oba nau~no-istra`iva~ka centra, kao i tr`i{ta tre}ih dr`ava u privrednoj i nau~noj saradwi. Ipak, da bi ovaj sporazum bio realizovan, neophodno je da resorno ministarstvo i Vlada Republike Srbije podr`e ovu inicijativu, kako bi za`ivela, ka`e Mili} Domanovi}, v. d. direktor Centra za krompir, preciziraju}i da je neophodno da se, pre svega, razre{e sta-

P

tus Centra i imovinskopravni odnosi, odblokira `iro-ra~un i poja~a kadrovska struktura zaposlenih.

RUKA PRIJATEQSTVA - Na{e finansijske probleme ne mogu da re{avaju Slovenci. Oni su nam pru`ili ruku prijateqstva, sa `eqom da na{e nau~no-istra`iva~ke ustanove uspostave dugoro~nu i obostrano korisnu saradwu. Da li }emo iskoristiti {ansu da realizujemo sporazum zavisi od nadle`nih u dr`avi. Trebalo bi, tako|e, da uradimo monografiju o krompiru u Srbiji. Ako su to mogli da urade Crnogorci, za{to ne bismo mogli i mi da pripremimo jednu takvu studiju, ukqu~uju}i i anga`ovawe svih na{ih starih kultivara, koji su izuzetno bitni za selekciju starih sorata krompira, kako bismo sistematizovali taj genetski potencijal koji posedujemo i za{titili na{u proizvodwu. Postoje na{e stare sorte krompira, koje bi trebalo sa~uvati. Saradwa sa Slovencima donela bi nam veliku prednost, jer bismo imali priliku da iskoristimo wihovo bogato iskustvo, koje su stekli u kori{}ewu sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Mogu}nosti su velike i otvorene. Ovaj sporazum posmatram kao pru`enu ruku prijateqstva od strane Evropske unije, ali da li }e saradwa za`iveti, zavisi od toga da li }e resorna ministarstva na{ih dr`ava verifikovati ovaj sporazum - ka`e Domanovi}, nagla{avaju}i da }e presudnu ulogu u uspostavqawu saradwe imati razre{avawe

statusa Centra za krompir, gde bi trebalo da se donese odluka da li }e ova ustanova ostati u okriqu Ministarstva nauke i tehnologije, ili }e potpasti pod ingerenciju Ministarstva poqoprivrede, koje bi konkretno u slu~aju ovog ili sli~nih sporazuma pru`alo boqe mogu}nosti za wihovu realizaciju, {to je ve} potvr|eno u praksi pojedinih evropskih dr`ava. Centar za krompir je registrovan kao razvojni i proizvodni centar i bilo bi prirodnije da radi u okviru Ministarstva poqoprivrede, obja{wava Domanovi}. U draga~evskoj nau~noistra`iva~koj ustanovi, koja se vi{e decenija bavila proizvodwom, kontrolom i pra}ewem proizvodwe semenskog i jelovnog krompira na podru~ju ~itave Srbije, ranije je bilo zaposleno tridesetak radnika, a danas ih je samo {estoro. Da bi ova nau~noistra`iva~ka ustanova mogla ponovo da radi trebalo bi da oja~a kadrovsku strukturu prijemom biologa, tehnologa, mikrobiologa i agronoma, koji bi mogli da prate evropske standarde u oblasti proizvodwe

krompira. Postoje}a fitopatolo{ka laboratorija za proizvodwu bezvirusnog sadnog materijala, agrohemijska laboratorija i oprema za ispitivawe tehnolo{kih svojstava krompira, koje su svojevremeno bile posledwa re~ tehnologije, mogle bi i daqe da se koriste, uz mawe ili ve}e inovirawe. Budu}u proizvodwu krompira, koja bi se odvijala pod okriqem Centra, trebalo bi zasnovati na kooperaciji sa poqoprivrednicima, isti~e Domanovi}. Moravi~ki okrug mogao bi da postane nosilac proizvodwe semenskog krompira. Tako|e, on dodaje i to da bi bilo po`eqno da se slovena~ke sorte krompira polako ubace na uvoznu listu Srbije i da se narednih godina smawi uvoz semenskog materijala iz Holandije i Nema~ke.

OBJEDIWENA KONTROLA A da bi Centru za krompir ponovo trebalo pru`iti {ansu da radi, smatra i Milutin Jankovi}, dugogodi{wi direktor ZZ “Vo}ar Draga~evo” iz Kotra`e. On isti~e da se kontrola pro-

izvodwe krompira na podru~ju Srbije ne obavqa u jednom centru, {to bespotrebno uve}ava tro{kove. Svaki organizator proizvodwe mora da pokrije tro{kove kontrole i postkontrole semenskog krompira, koju obavqaju ovla{}ene institucije. - Smatram da bi kontrolu i postkontrolu semenskog krompira trebalo staviti pod jednu kapu, kao {to je to nekada bilo. Centar za krompir mo`e da obezbedi sve uslove za to, a prednost pripada ovoj draga~evskoj ustanovi upravo zbog toga {to se nalazi tamo gde je i proizvodwa. Organizatore proizvodwe semenskog krompira mnogo ko{ta sistem kontrole koji se trenutno primewuje. Visoki su i tro{kovi transporta uzoraka, a za tako ne{to ne postoji opravdawe - ka`e Jankovi}. Da podsetimo, skoro svi radnici Centra za krompir su krajem 2010. godine progla{eni tehnolo{kim vi{kom. Ra~un Centra je blokiran jer ustanova nije ispla}ivala zarade i radnicima duguje prema izvr-

{nim sudskim presudama 22 miliona dinara. Na osnovu zakqu~ka Vlade Republike Srbije, za inovacioni centar u Gu~i je svojevremeno formirana radna grupa, koja je vodila pregovore sa beloruskim partnerom o zajedni~kom ulagawu u istra`iva~korazvojne aktivnosti, ali nije do{lo do realizacije aran`mana. U proteklih nekoliko godina odr`ano je vi{e sastanaka na republi~kom nivou na kojima su razmatrana mogu}a re{ewa, koja bi bila spasonosna za Centar za krompir u Gu~i. - Na osnovu plana odr`ivog poslovawa, predlagali smo vi{e puta predstavnicima nadle`nih ministarstava da nas ukqu~e u inovacione projekte i da nam vrate kontrolnu funkciju u proizvodwi krompira, koju smo sre}nih godina imali. Uzeli smo u obzir zahteve proizvo|a~a da se pitawe kontrole proizvodwe objedini na jednom mestu. Imali smo kadrove, prostor i laboratorijsku opremu. ^itav poslovni prostor Centra je projektovan i gra|en u skladu sa potrebama laboratorija. Predlagali smo da se aktivira laboratorija za kulturu tkiva i da nas ukqu~e u monitoring proizvodwe konzumnog krompira prema propisima Evropske unije. Nagla{avali smo i zna~aj o~uvawa autohtone sorte krompira “Jelica”, koja je veoma pogodna za na{e podnebqe. Na{i dosada{wi napori da Centar za krompir o`ivimo nisu urodili plodom, ali, uprkos tome, gajimo nadu da nadle`ni u dr`avi ne}e dozvoliti da propadne i ova na{a najnovija inicijativa da se realizuje saradwa sa slovena~kim Kmetijskim institutom, koji nam je ponudio ruku prijateqstva - nagla{ava Domanovi}. V. S.


25

LU^ANI

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

PRIPREME ZA REALIZACIJU PROJEKTA URE\EWA VODOTOKA REKE BJELICE

NAKON UKLAWAWA RASTIWA, PO^IWE ^I[]EWE RE^NOG KORITA! op{tini Lu~ani uveliko teku pripreme za ure|ewe korita reke Bjelice. Javno preduze}e “Srbijavode” }e ve} narednih dana prezentirati projekat Generalnog ure|ewa vodotoka reke Bjelice i wenih pritoka. Nakon toga, kada vremenske prilike dozvole, planirano je da se gra|evinskim ma{inama zapo~ne ~i{}ewe korita Bjelice. Po~ev od u{}a u Zapadnu Moravu, uzvodno u du`ini od tri i po kilometra, ve} je zapo~eto ukla-

U

wawe rastiwa na obalama Bjelice. - Ovih dana smo zapo~eli pripreme za ure|ewe korita reke Bjelice i ~i{}ewe wenih obala. Projekat }e biti realizovan zahvaquju}i donaciji Kanade, u visni od 38 miliona dinara. JP “Srbijavode” je sprovelo neophodnu zakonsku proceduru, kako bismo definitivno mogli da zapo~nemo ovaj veliki i veoma zna~ajan posao za sve plavne zone Draga~eva, koje su ove godine u vi{e navrata bile zahva}ene poplavama. Predstavnici JP

“Srbijavode” }e ve} narednih dana prezentirati projekat generalnog ure|ewa vodotokova za podru~je Lu~ana i susednih lokalnih samouprava. Ima}emo priliku da im iznesemo sve ono {to smo u ovogodi{wim poplavama sagledali kao problem na podru~ju Draga~eva, a mo`da nije obuhva}eno Generalnim projektom - istakao je predsednik op{tine Mladomir Sretenovi}. Novosadsko preduze}e “Hidrozavod” uradilo je projekat ure|ewa korita reke Bjelice i on je trenut-

no na tehni~koj kontroli u “Srbijavodama”, a nakon toga }e biti prezentiran u op{tini Lu~ani. Narednih dana bi}e formirana komisija u ~ijem sastavu }e biti predstavnici lokalne samouprave, op{tinskih javnih preduze}a i privrednici, kako bi se, nakon temeqne analize uo~enih problema na plavnom podru~ju, postoje}i projekat nadogradio, sve u ciqu {to boqeg ure|ewa vodotoka reke Bjelice i wenih pritoka. V. S.

SLOVENA^KI POQOPRIVREDNI STRU^WACI POSETILI DRAGA^EVO I ^A^AK

ZA KORAK BLI@I KONKRETNOJ SARADWI G

rupa od 47 slovena~kih poqoprivrednih stru~waka iz Poqoprivredno-{umarskog zavoda Ptuj, na ~elu sa direktorom Andrejom Reberni{ekom i vo|om savetodavne slu`be Peterom Pribo`i}em, posetila je 16. i 17. oktobra ^a~ak i Lu~ne. Wihovo putovawe je organizovano kao uzvratna poseta Ekolo{kom dru{tvu “Draga~evo” i Udru`ewu poqoprivrednika Draga~eva iz Gu~e, ~iji su ~lanovi od 21. do 23. avgusta gostovali u Ptuju, {tajerskoj, podravskoj i prekmurskoj Sloveniji. Podru~je Ptuja je najrazvijenija slovena~ka poqoprivredna regija i ujedno najve}i proizvo|a~ hrane. Poqoprivredno-{umarski zavod Ptuj, sa vi{e od 100 zaposlenih stru~waka, predstavqa jednu od najve}ih i najuspe{nih javnih agrarnih ustanova u Sloveniji. U okriqu Zavoda rade: Selekcijska slu`ba za sviwarstvo i govedarstvo, sa najrazvijenijom selekcijom simentalske rase goveda u Sloveniji, laboratorije za analizu mleka i zemqi{ta, Centar za osemewavawe, Savetodavna slu`ba... Slovena~ki poqoprivredni stru~waci su najpre posetili Zemqoradni~ke zadruge ‘’^a~anska jabuka’’ u Dowoj Trp~i, gde ih je direktor Tomislav Jeli} upoznao sa radom Zadruge, vo}arskom proizvodwom u ~a~anskom kraju, kao i prednostima koje pru`a hladwa~a sa savremenim ULO sistemom hla|ewa i ~uvawa vo}a.

Nakon toga, poqoprivredni stru~waci iz Slovenije su posetili Atomsku bawu u Gorwoj Trep~i, gde im je predstavqen zdravstveni i turisti~ki programom ovog poznatog bawskog le~ili{ta. Direktor Poqoprivredno stru~ne i savetodavne slu`be iz ^a~ka Sla|ana Petri} i weni saradnici Radovan [evarli} i Borko Ivanovi} su kolegama iz Ptuja predstavili poqoprivredu Moravi~kog okruga, rad PSSS, kao i aktuelne dr`avne mere podr{ke razvoju agrara. Poqoprivredni stru~waci iz Ptuja i ^a~ka su razmenili brojne informacije o sli~nostima i razlikama u organizaciji i radu poqoprivrednih slu`bi u Srbiji i Sloveniji. Otvorena su pitawa i mogu}nostima saradwe u zajedni~koj izradi i realizaciji projekata, koje finansira Evropska unija ili drugi fondovi. Grupa iz Slovenije je posetila i “Mini}evu ku}u rakije” u Dowoj Trep~i. Poznati ~a~anski proizvo|a~ Stanimir Mini} im je predstavio svoj program vo}nih rakija, posebnu pa`wu posve}uju}i prepe~enicama koje su na brojnim me|unarodnim takmi~ewima osvojile vredna priznawa. U dvori{tu “Mini}eve ku}e rakije”, gostima iz Slovenije je prezentiran i proizvodni program preduze}a “Polo” iz Zabla}a. Prilikom posete poqoprivrednom gazdinstvu Milana Tajsi}a, u draga~evskom selu Puhovo, slovena~ki poqoprivredni stru~waci su imali pri-

liku da probaju ~uveni draga~evski sir i kajmak i da se na licu mesta upoznaju sa procesom proizvodwe ovih tradicionalnih proizvoda. Ina~e, porodica Tajsi} se bavi proizvodwom i preradom mleka. Na farmi gaje deset krava i tri junice simentalske rase. Dnevno prera|uju oko 300 litara mleka u sopstvenoj mlekari. Slovenci su posetili i preduze}e za proizvodwu semenskog i merkantilnog krompira ‘’Agromobil’’ u zaseoku Vrawica, kod Gu~e. Milo{ i Ratko Vuki}evi} su govorili o proizvodwi semenskog i merkantilnog krompira na podru~ju Draga~eva i saradwi sa poqoprivrednim proizvo|a~ima, skladi{tewu, sortirawu, pakovawu i prodaji ovih proizvoda. Za goste iz Slovenije je organizovan sme{taj u Konaku Miloja i Jelene Udovi~i} „Zlatibor“ u Gu~i, i spe-

cijalna ve~era, u kojoj su dominantno mesto imali tradicionalni srpski specijaliteti: sir, kajmak, pr{uta, proja, svadbarski kupus, pe~ewe, doma}i kola~i... Za dobro raspolo`ewe gostiju i doma}ina pobrinu se truba~ki orkestar Gvozdena Rosi}a iz Rtiju. Udru`ewe ‘’Bosiqak’’ iz ^a~ka i tkaqe iz Doweg Dubca su za goste organizovli izlo`bu `enskih rukotvorina i proizvoda od tekstila, drveta, pe~ene gline i stakla. Gosti iz Slovenije su posetili Gu~u - Muzej Draga~evskog sabora truba~a i Crkvu Svetog Arhangela Gavrila. U zgradi Na~elstva u Gu~i, predstavnici preduze}a “Basna” iz ^a~ka Balz i Vesna Baur i dr Stevan Babi} su poqoprivrednim stru~wacima predstavili vrednosti agrougqa u poqoprivredi i sto~arstvu, koje se ogledaju u uve}anoj razmeni ka-

tjona do 50 procenata, smawewu upotrebe mineralnih |ubriva od 10 do 30 odsto, smawewu temperature zemqi{ta, pove}awu vla`nosti zemqi{ta i rodnosti biqaka, smawewu emisije metana i brojnim drugim prednostima. Kako je najavqeno na prezentaciji, proizvodwa agrougqa bi uskoro trebalo da bude pokrenuta u draga~evskom selu Vi~a, a slovena~ki stru~waci su pokazali veliko interesovawe za ovaj proizvod i saradwu sa poslovodstvom “Basne”. Kako je istakao Du{an Ivanovi} iz Ekolo{kog dru{tva “Draga~evo”, poqoprivredni stru~waci iz Slovenije su bili odu{evqeni prirodnim leptama i potencijalima koje poseduju draga~evski i ~a~anski kraj. Imali su priliku da se upoznaju sa organizacijom poqoprivredne proizvodwe i dostignu}ima u oblasti agrara. Pro-

bali su tradicionalne draga~evske proizvode, a neke od wih su i poneli u svoj zavi~aj. - O~ekujem da }e, nakon ove posete, jasno biti iskristalisanii konkretni predlozi za na{u budu}u saradwu, koja je u ovom trenutku najrealnija na poqu izrade i realizacije zajedni~kih projekata, koje finansiraju EU, ali i drugi fondovi za razvoj sela, poqoprivrede, seoskog turizma, ekologije, kulture i drugih oblasti. Gosti iz Slovenije su pozvali svoje doma}ine iz Draga~eva da slede}e godine posete Dr`avno takmi~ewe najboqih proizvoda poqoprivrednih gazdinstava Slovenije ‘’Dobrote slovena~kik kmetija’’, koje se odr`ava od 21. do 24. maja. Doma}in ovog presti`nog takmi~ewa bi}e Zavod u Ptuju. V. S.


26

IVAWICA

MILICA RADIVOJEVI], PREDSEDNIK IVAWI^KOG ODBORA ADVOKATSKE KOMORE ^A^AK

„ADVOKATURA STALA U ODBRANU PRAVNE SIGURNOSTI” dvokati protestuju ve} vi{e od mesec dana. Me|u wima je i ivawi~ki odbor sa 23 ~lana, kao jedan od 13 odbora Advokatske komore ^a~ak, koja okupqa 650 pripadnika ove profesije. Predsednik ivawi~kog odbora Milica Radivojevi} isti~e da su dosada{wi protesti, ukqu~uju}i i ispred Vlade Srbije, imali za ciq izra`avawe nezadovoqstva aktulenom situacijom u advokaturi. - Prvi zahtev je da se minimalnom izmenom Zakona o javnim bele`nicima i prate}eg seta zakona bez naru{avawa su{tine uvedenog javnog bele`ni~kog sistema uvede mogu}nost sastavqawa ugovora od strane advokata, a potom overe od strane notara. Advokati nemaju ni{ta protiv notara, ali se borimo za za{titu ustavnog poretka i slobodu gra|ana Srbije da prilikom sastavqawa ugovora izaberu ko }e ih zastupati. Osim toga, tra`imo izmene propisa iz oblasti poreske politike sa ciqem da svako plati porez srazmerno dobiti koju ostvaruje. Tre}i zahtev advokata odnosi se na smenu aktuelnog ministra pravde - obja{wava Radivojevi}eva. Ona napomiwe da je ovom obustavom rada advokatura stala u odbranu

A

pravne sigurnosti: - Pravna sigurnost je u o~ima ve}ine gra|ana puka teorijska formula. Me|utim, bez pravne sigurnosti nema nijedne druge sigurnosti, pa ni egzistencijalne. Poku{aj ograni~ewa prava advokata se ne ti~u same advokature, ve} svih gra|ana, s obzirom na to da advokatura nije sama sebi svrha, ve} je za{tita qudskih prava svih gra|ana. Radivojevi}eva ka`e da se strankama za vreme obustave rada daju pravni saveti i sa~iwavaju pismena (`albe, tu`be) za koje je ostavqen odre|en zakonski rok, kako stranke ne bi trpele pravne posledice. Advokati ne idu na ro~i{ta, a stranke imaju mogu}nost izbora, ukoliko procene da mogu i}i bez advokata, oni odlaze na ro~i{ta. U drugom slu~aju tra`i se odlagawe su|ewa.

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

PO^ELE PRIPREME ZA REKONSTRUKCIJU TROTOARA U „VENIJAMINA MARINKOVI]A“

SLEDE]E SEDMICE POSTAVQAWE BEHATONA P o{to su zamewene vodovodne cevi, po~ele su pripreme za rekonstrukciju trotoara u Ulici Venijamina Marinkovi}a, od zgrade op{tine do „Ivawi~anke“. Deonica je duga oko 280 metara i tu bi trebalo da bude postavqeno oko 600 kvadrata behatona, ka`e upravnik gradwe preduze}a „Putevi“ Mile Arapo-

vi}. Ove nedeqe bi}e ura|ene pripreme za uklawawe postoje}eg asfaltnog trotoara i postavqawe novih ivi~waka i tampona. Na ovim poslovima anga`ovano je sedam osam putara, a idu}e nedeqe, kada po~ne postavqawe behatona, bi}e ih duplo vi{e, najavquje Arapovi}.

SREBRNA MEDAQA ZA DALIBORA DANILOVI]A NA ME\UNARODNOM MATEMATI^KOM TURNIRU

POZNAT PO BRZOM MNO@EWU VELIKIH BROJEVA alibor Danilovi}, u~enik drugog razreda ivawi~ke Gimnazije, osvojio je srebrnu medaqu na Me|unarodnom matemati~kom turniru u Vidinu, u Bugarskoj, zvani~no je potvr|eno iz wegove {kole. Wega je delio samo jedan poen od zlatne medaqe. Uspeh je, kako isti~e, tim ve}i {to on i wegovi drugovi nemaju uslove kakvim raspola`u u~eni-

D

ci, recimo, matemati~kih gimnazija ili inostrane {kole. Turnir je odr`an pro{log vikenda, a u~estvovali su predstavnici Bugarske, Rumunije, Rusije i Srbije, koju su predstavqali |aci iz Ivawice i Zaje~ara. Pored Dalibora, boje ove Gimnazije i op{tine branilo je jo{ petoro u~enika koji su ostvarili zavidne rezultate. Danilovi} je odli~an

u~enik, koji je ipak, kako ka`e, posve}en pre svega matematici i fizici. Sve {to se odnosi na ove predmete do`ivqava kao izazov, pa rado poma`e svojim drugovima, ali i ostalima da ih savladaju. Poznat je po brzom i lakom mno`ewu velikih brojeva i tu sposobnost je, ka`e, nasledio od svog oca. Izvor: Ivawi~ki radio

POSLEDWA KWIGA DELIMIRA STI[OVI]A „MASKOVA POD JAVOROM I MU^WEM”

HRONIKA SELA I RODOSLOVI 17 FAMILIJA rofesor Delimir Sti{ovi} ve} 25 godina bavi se istra`ivawem porekla familija, rodoslova i hronike sela moravi~kog kraja. Do sada je obradio, sam, ili sa koautorima, pet sela iz ivawi~ke op{tine: Brezove, [arenika, Preseke, Mo~ioca i Maskove. U kompletirawu kwiga kori{}ena je raznovrsna literatura, mati~ne kwige ven~anih, ro|enih i umrlih, popisi stanovni{tva, podaci sa spomenika i iskazi svake porodice. Nastali su zapisi o `iteqima nastawenim izme|u Javora, Mu~wa, Kukutnice i Mali~a, o wihovoj istoriji, geografskim i biolo{kim odlikama ovog prostora. Ali, pored ovoga, zna~ajne su i pri~e qudi o wihovom `ivotu i bitisawu wihovih porodica. Mada mu~an, ~esto naporan i dugotrajan posao, koji zahteva

P

potpuno predavawe urawawu u pro{lost rodnog kraja da bi se ona {to vernije, autenti~nije prikazala, rad na ovim kwigama hronikama sela sa rodoslovima autorima je pri~iwavao istovremeno i veliko zadovoqstvo, naro~ito onda kada bi nai{li na zanimqive dokumente, ili kad bi im “po{lo” za rukom da otkriju ne{to davno zaboravqeno o pojedinim qudima. Da bi uradio rodoslove 136 familija sa hronikama Sti{ovi} je 15 godina, putuju}i od ku}e do ku}e, pri ~emu je posetio 753 doma}instva, uzimaju}i podatke o porodicama. Navedena brojka se odnosi samo na doma}instva koja egzistiraju u ovih pet sela. U istra`ivawu su obuhva}ene i odseqene porodice. Sti{ovi} je, uglavnom, pe{ke zavirio u svaki kutak Brezove, [arenika, Preseke, Mo~ioca i Maskove i bio na

pragu sva~ije ku}e. Proveo je dosta vremena i u arhivama. I tamo je pronalazio ~esto zanimqive podatke. Sve ovo je ra|eno kako bi se autenti~no, istinito prikazala pro{lost sela i weni `iteqi, i da bi se gre{ke svele na najmawu meru. Samo tako se mo`e imati upe~atqiva slika o zemqi-

{tu, prirodi, o qudima u uslovima u kojima `ive. Tom prilikom autor saznaje o wihovim radostima, blagodetima prirode, ali i o nevoqama koje snalaze qude. Treba napomenuti da je Sti{ovi} uradio hroniku sa rodoslovima “[arenik” sa Milanom R. Milo{evi}em, a “Preseku” sa prof. dr Sre}kom ]ur~i}em. Posledwa kwiga Delimira Sti{ovi}a “Maskova pod Javorom i Mu~wem” objavqena je u leto 2014. godine. Ona sadr`i hroniku ovog sela i rodoslove 17 familija. Svaka porodica je pra}ena u kontinuitetu od 200 - 250 godina do danas. Tako|e i u ostalim hronikama istra`eni su domovi u istom trajawu. Posebna pa`wa posve}ena je odseqenim. U hronici je pisano, pored ostalog, o Austro-turskim ratovima 16831699, 1716-1718, 1737-1739/ U kojima su u~estvovali i Srbi/ Prvi

srpski ustanak, Javorski rat 1876, Prvi balkanski i Prvi svetski rat. Nijedan rat nije mimoi{ao planinu Javor i selo Maskovu. Treba znati da je Maskova bila na granici Otomanske imperije sve do 1912. godine. Obradom kwige “Maskova pod Javorom i Mu~wem” Sti{ovi} je kona~no istra`io celu Brezova~ku parohiju, koju ~ine ovih pet sela. Napomenu}emo da je u ovom delu Srbije obra|en region od 14 sela. Sem pomenutih pet sela hronike imaju: “Prilike, Radaqevo i Dubrava” - autor Dragoqub M. Vujovi}, “Brekovo” - Milan i Milojko \okovi}, “Bjelu{a” Dimitrije Radosavqevi}, “Dobra~e” - prof. dr Sveto Petrovi}, “[titkovo” - Milosav Obu}ina, “Visoka” - Vuk Aleksi} i “Trudovo” - Jordan Topalovi}.


27

IVAWICA

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

NASTAVQENA IZGRADWA REZERVOARA „CENTAR”

INTENZIVIRANI RADOVI NA ATARSKIM PUTEVIMA

ZAVR[ETAK RADOVA ZA 35 DANA

VREDNOST INVESTICIJE 19.913.000 DINARA

zgradwa rezervoara “Centar” u ivawi~kom nasequ Bukovica nastavqena je posle nepovoqnih vremenskih prilika. Po zavr{etku pripremnih radova, ure|ewa pristupnog terena i dubinskog iskopa, radnici preduze}a “Standard invest grup” betoniraju zidove dve komore. Nalivawe betona radi ekipa radnika sa tri miksera i pumpom za beton, ka`e {ef gradili{ta firme “Standard invest grup” Vladimir Borisavqevi}. - Obe komore imaju zapreminu od po 1.000 kubnih metara. Trenutno radimo na prvoj komori i na gradili{tu je anga`ovano oko 15 radnika. Nakon nalivawa nastavi}emo da radimo zidove do ispod plo~e. Po zavr{etku plo~e na prvoj, prelazi se na izgrawu temeqa druge komore - obja{wava Borisavqevi}. Izgradwa rezervoara je zapo~eta junu, a rok za zavr{etak radova je 90 dana. Me|utim, u~estale padavi-

seoskim mesnim zajednicima intenzivirani su radovi na atarskim putevima. Trenutno su radovi na putu u zaseoku Bjelakovac u Brezovi, potom na pravcu Anatema – Maskova, putu za Ugqare u Ostatiji, Bel~evi}ima u Brusniku, putu za \oki}e, Arbuli}e i Peri{i}e u Devi}ima. Pro{le nedeqe zavr{eno je ure|ewe puta za Vrletnice u Pridvorici. Ukupna vrednost investicije, kojom je ove godine obuhva}eno 16 pravaca, je 19.913.000 dinara. U finansirawu, sa 70 odsto sredstava, u~estvuje Ministarstvo poqoprivrede, dok ostatak obezbe|uje op{tina. Ovim radovima predvi|ena je popravka makadamskih puteva, nasipawe, is-

U

I

ne uveliko su usporile dinamiku radova. - Dok smo izvodili zemqane radove vreme je bilo izuzetno lo{e. Iskopali smo preko ~etiri hiqade kubika zemqe i imali smo mnogo zastoja. Kona~no smo do~ekali lepo vreme i o~ekujemo da }emo za 35 - 36 dana zavr{iti ovaj posao isti~e Borisavqevi}. Izgradwa ovog objekta od 2.000 kubnih metara, na „Streli{tu“, ima}e ulogu da odr`i pritisak vode u samom gradu i obezbedi uredno snabdevawe potro-

{a~a od Bukovice do Prilika. Rezervoar nije namewen samo za vodosnabdevawe `iteqa ovih naseqa, ve} ~itave Ivawice. On }e odr`avati balans rezervoaru na Mrko~evcu, pa }e se time pove}ati pritisak u svim visinskim zonama oko Ivawice. Vrednost ove investicije je ne{to vi{e od 43 miliona dinara. Polovinu sredstava obezbedila je Direkcija za vode, a drugu polovinu op{tina Ivawica iz buxeta.

ODR@AN NAU^NI SKUP O ZDRAVQU SEOSKOG STANOVNI[TVA

ZAPO^ETI PREVENTIVNE PREGLEDE dravstveno stawe seoskog stanovni{tva, problemi u ostvarivawu prava na zdravstvenu negu, kao i mogu}a re{ewa tih problema, bili su tema nau~nog

Z

AKTIVNOSTI CRVENOG KRSTA IVAWICA

PREDAVAWA, RADIONICE, AKCIJE vetski dan hrane, 16. oktobar, obele`io je i Crveni krst Ivawice. Tim povodom, u saradwi sa Patrona`nom slu`bom Doma zdravqa, organizovano je predavawe za u~enike osnovnih {kola. Nizom edukativnih radionica, koje }e odr`ati wihovi obu~eni volonteri, bi}e obele`eni i naredni zna~ajni datumi, ka`e sekretar Crvenog krsta Ankica Mojsilovi}. - Tom prilikom {tampali smo edukativne liflete sa piramidom pravilne ishrane, sa namirnicama koje su zdrave i ko-

S

je treba jesti. Po{to je 18. oktobar Evropski dan protiv trgovine qudima, organizovane su edukativne radionice za osmake i u~enike zavr{nih razreda sredwe {kole, ali i za pred{kolce. To su radili na{i volonteri koji su bili na obuci na nacionalnom kampu za vr{wa~ke edukatore. Spremamo se za novu akciju dobrovoqnog davawa krvi po~etkom novembra u kojoj }e, tako|e, zna~ajnu ulogu odigrati vr{wa~ki edukatori - obja{wava Mojsilovi}eva.

kopi kanala i postavqawe propusta, obja{wava Mi{ko Parezanovi} iz Direkcije za izgradwu.

skupa koji je, u organizaciji Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti i Medicinskog fakulteta u Beogradu, odr`an 21. i 22. oktobra. Dvodnevni skup u prostorijama SANU, okupio je pored doma}ih, stru~wake iz Italije, Hrvatske, BIH i Makedonije. Ovo je prvi put u Sr-

biji da se neko kompleksno bavi pitawem zdravqa seoskog stanovni{tva. Imaju}i u vidu wegov zna~aj, na skup su pored predstavnika Ministarstva zdravqa, bili pozvani i predstavnici Ministarstva rada i Ministarstva poqoprivrede, ka`e predsednik Odbora za selo SANU prof. dr Dragan [kori}. - Na{a je `eqa da se, uz podr{ku Ministarstva zdravqa, {to pre pokrenu preventivni pregledi i procena zdravstvenog stawa i radne sposobnosti poqoprivrednika, za spre~avawe povreda na radu i trovawa pesticidima. U tom ciqu bi trebalo primewivati epidemiolo{ke ankete, preventivne preglede i s wima povezane zdravstveno - promotine aktivnosti u lokalnim seoskim sredinama. Ideja je da mo`da studenti {este godine Medicinskog fakulteta volonterski rade na selu. Time bi dobili veliko iskustvo, a pomogli bi seoskom stanovni{tvu - izjavio je [kori} za Ivawi~ki radio.

GIMNAZIJA OBELE@ILA SVETSKI DAN HRANE

„BRINI „BRINI O BOGDAN CIVRI] OSNOVAO FOND ZA U^ENIKE O[ O ZEMQI, ZEMQI, “MAJOR ILI]” NAHRANI NAHRANI ZA NAJBOQE MATEMATI^ARE SVET“ SVET“

Bogdan Civri}, penzionisani u~iteq iz Ku{i}a, osnovao je Fond za u~enike O[ „Major Ili}“, koji postignu najboqe rezultate iz matematike. Donirao je 200.000 dinara i poru~io da }e se truditi da Fond uve}a, {to li~nim sredstvima, {to uz pomo} donatora. - Za ovu {kolu sam mnogo vezan i mnogo joj dugujem. Sredstva sam prvobitno planirao za obnovu {kole u Milanxi, gde smo supruga Jelena i ja bili posledwi u~iteqi. Me|utim, kako do toga nije do{lo osnovao sam Fond. Predavao sam matematiku

i imao zapa`ene rezultate, pa sam `eleo da na ovaj na~in podstaknem dobre matemati~are i |ake generacije - izjavio je Civri} za Ivawi~ki radio.

Svojim radom na osnivawu Fonda i ulagawem li~nih sredstava, Bogdan Civri} postao je jo{ jedan svetli primer i trajni uzor svima, koji se bave prosvetnim radom, ka`e predsednik Ivawi~kog dru{tva u~iteqa Milan Parezanovi}. On podse}a da je Bogdan, kao posledwi u~iteq najstarije {kole u ivawi~kom kraju, iako u devetoj deceniji, odu{evio u~esnike pro{logodi{we tribine pod nazivom „Od Milanxanske {kole do univerziteta u prirodi“. Tribina je odr`ana u okviru “Nu{i}ijade”.

ovodom Svetskog dana hrane u ivawi~koj Gimnaziji je odr`ano niz predavawa i radionica. O ovoj temi najpre je govorila profesorka biologije Tawa Peri{i}. Kako je izjavila za Ivawi~ki radio, iako to nije predvi|eno nastavnim programom, ona koristi svaku priliku da im uka`e na zna~aj pravilne ishrane za wihov rast i razvoj. Osim profesorke Peri{i}, gimnazijalcima se obratila i dr Danijela Tripkovi}, a nakon predavawa oni koji su `eleli, mogli su da izmere pritisak i te`inu.

P

Istra`ivawa pokazuju da sve kategorije stanovni{ta u Srbiji imaju lo{e navike u ishrani, {to zna~ajno pove}ava rizike oboqevawa od bolesti srca, krvnih sudova, ali i malignih bolesti. Ove godine Svetski dan hrane obele`en je pod sloganom “Brini o zemqi, nahrani svet”, s akcentom na zna~ajnu ulogu porodi~ne poqoprivrede, kao dominantne forme proizvodwe hrane. U Srbiji se Svetski dan hrane obele`ava od 2001. godine, uz podr{ku Ministarstva zdravqa Republike Srbije. Izvor: Ivawi~ki radio


28

OGLASI

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

Na osnovu ~lana 8. stav 2. Odluke o finansijskoj podr{ci u~enicima i studentima, („Sl. list grada ^a~ka“, br. 19/2013 i 7/2014), Komisija za finansijsku podr{ku u~enicima i studentima grada ^a~ka raspisuje

KONKURS ZA DODELU FINANSIJSKE PODR[KE STUDENTIMA I U^ENICIMA IZ BUXETA GRADA ^A^KA ZA [KOLSKU 2014/2015 GODINU Finansijska podr{ka studentima i u~enicima obuhvata: 1. studentsku stipendiju koja se ispla}uje u 10 jednakih mese~nih rata u {kolskoj godini, 2. jednokratne nagrade za studente prve godine studija i u~enike osnovnih i sredwih {kola, 3. tro{kove {kolovawa u {kolama za talente (sme{taj u u~eni~kim domovima). I USLOVI ZA DODELU FINANSIJSKE PODR[KE 1. Pravo na studentsku i u~eni~ku stipendiju imaju: 1.a. studenti osnovnih akademskih i integrisanih akademskih studija na fakultetima ~ije se studije finansiraju iz buxeta Republike Srbije, sa ostvarenom prose~nom ocenom 8,50 i preko, u toku {kolovawa, po~ev od druge godine studija, pod uslovom da daju godinu za godinom i da imaju najvi{e jedan nepolo`en ispit iz prethodnih godina, - nezaposleni student prve godine master akademskih studija na fakultetu ~iji je osniva~ Republika Srbija, sa ostvarenom prose~nom ocenom 8,50 i preko u toku {kolovawa pod uslovom da je davao godinu za godinom na fakultetu ~iji je osniva~ Republika Srbija, da nije navr{io 27. godina `ivota odnosno student druge godine master akademskih studija i prose~no ostvarenom ocenom 8,50 na osnovnim akademskim studijama i prvoj godini master akademskih studija pod uslovom da je davao godinu za godinom, - student osnovnih akademskih i integrisanih akademskih studija na fakultetu ~ije se studije finansiraju iz buxeta Republike Srbije, po~ev od druge godine studija, pod uslovom da daje godinu za godinom i da ima najvi{e jedan nepolo`en ispit iz prethodne godine studija, ako je oboleo od te{ke i trajne bolesti ili je invalidno lice kao posledica uro|ene ili postraumatske sekvele koja zahteva trajno medicinsko pomagalo, - nezaposleni student prve godine master akademskih studija na fakultetu ~iji je osniva~ Republika Srbija, pod uslovom da je davao godinu za godinom na fakultetu ~iji je osniva~ Republika Srbija, da nije navr{io 27. godina `ivota, odnosno student druge godine master akademskih studija pod uslovom da je davao godinu za godinom na fakultetu ~iji je osniva~ Republika Srbija, da nije navr{io 27. godina `ivota i ako je oboleo od te{ke i trajne bolesti ili je invalidno lice kao posledica uro|ene ili postraumatske sekvele koja zahteva trajno medicinsko pomagalo, Te{ke i trajne bolesti u smislu alineja 3. i 4. su: - trajna, hroni~na, bubre`na insuficijencija kod koje je indifikovana dijaliza ili transplantacija bubrega, - maligne bolesti - na skali Karnofskog zbir `ivotne sposobnosti ve}i od 60%, - multipla skleroza, - autizam - intelektualno visokofunkcionalne, - slepilo - amaurosis, - gluvo}a - kofozis, - hroni~ni hepatitis, - hroni~na opstruktivna bolest plu}a, - {e}erna bolest - dijabetes melitus, - maligna hipertenzija, - hemofilija, - HIV, - epilepsija, - cisti~na fibroza, - sistemske autoimune bolesti, - progresivne neuromi{i}ne bolesti, cerebralna paraliza, paraplegija, tetraplegija, - te{ke reumatske bolesti i komplikacije 1.b. u~enici osnovnih i sredwih {kola koji poha|aju {kole za talente sa prose~nom ocenom 4,50 i vi{e, ostvarenoj u prethodnoj {kolskoj godini i to: Muzi~ka {kola u ]upriji i sredwe muzi~ke {kole ~iji je osniva~ Republika Srbija, Matemati~ke gimnazije, Filolo{ke gimnazije i Sredwa baletska {kola. 2. Pravo na finansijsku podr{ku u vidu jednokratne nagrade imaju: - studenti prve godine koji su pri upisu na osnovne akademske ili integrisane akademske studije na fakultetima ~iji je osniva~ Republika Srbija na kona~noj rang listi ostvarili 95 i vi{e bodova, - u~enici osnovnih i sredwih {kola koji su na republi~kim {kolskim takmi~ewima iz nastavnih predmeta, a po Programu i kalendaru takmi~ewa Ministarstva prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja osvojili prvo, drugo ili tre}e mesto, 3. Pravo na tro{kove {kolovawa u {kolama za talente ( sme{taj u u~eni~kim domovima) imaju: - u~enici osnovnih i sredwih {kola koji poha|aju {kole za talente. Gradona~elnik Grada zakqu~uje Ugovor o sme{taju u domu za svaku {kolsku godinu posebno sa {kolom ili sa domom za sme{taj u~enika. II VISINA STIPENDIJE ODNOSNO NAGRADE Stipendija se ispla}uje u visini: - studentu 8.000,00 dinara mese~no - u~eniku 4.000,00 dinara mese~no Nagrada se ispla}uje u visini 12.000,00 dinara

III POTREBNA DOKUMENTA Prijava na konkurs (zahtev) Uz prijavu (zahtev) na konkurs potrebno je dostaviti slede}a dokumenta: Za u~esnike konkursa iz ta~ke 1. - potvrdu fakulteta o postignutim rezultatima u u~ewu i potvrdu o upisanoj godini studija, - potvrdu o broju nepolo`enih ispita iz prethodnih godina, - fotokopiju li~ne karte, odnosno o~itana li~na karta ( dve kopije) i indeksa za studente (li~ni podaci i overe semestara), - studenti master akademskih studija, potvrdu o uspehu na osnovnim studijama, potvrdu o upisu na master studije, potvrdu o uspehu na prvoj godini master akademskih studija i potvrdu da su nezaposleni (listing iz Fonda PIO), - izvod iz kwige ro|enih, - te{ka bolest i invalidnost dokazuju se lekarskim uverewem, - u~enici {kola za talente, potvrdu o prose~noj oceni ostvarenoj u prethodnoj {kolskoj godini i - potvrdu o upisanoj {kolskoj godini. - student iz ta~ke 1a u slu~aju te{ke bolesti i invalidnosti uz zahtev podnosi i nalaz i mi{qewe Interresorne komisije grada ^a~ka. U~esnici konkursa pod ta~kom 2. uz prijavu na konkurs dostavqaju: Studenti: - potvrdu fakulteta o ostvarenom broju bodova na kona~noj rang listi, kao i potvrdu fakulteta o upisanom fakultetu na kome je polagan prijemni ispit, - fotokopiju li~ne karte i indeksa. U~enici : - potvrdu {kole da je podnosilac prijave redovan u~enik, - dokaz o ostvarenim rezultatima na takmi~ewu. U~esnici konkursa pod ta~kom 3. uz prijavu na konkurs dostavqaju - potvrdu {kole da je podnosilac prijave redovan u~enik {kole za talente IV ROK I ADRESA ZA PODNO[EWE DOKUMENATA Rok za prijavqivawe na konkurs je od 30. oktobra do 30. novembra 2014. godine. Neblagovremena, nepotpuna i podneta od neovla{}enih lica dostavqena konkursna dokumentacija ne}e biti razmatrana. Studentu iz ta~ke 1. alineja 2.i 3. ove odluke stipendija se mo`e dodeliti i u toku {kolske godine na osnovu podnetog zahteva ako je bolest i invalidnost nastala nakon zakqu~ewa konkursa za odnosnu godinu i ako u bud`etu grada ima sredstava za ove namene. Uz zahtev student podnosi potvrdu fakulteta o upisanoj godini studija, fotokopiju li~ne karte, overenu kopiju indeksa, izvod iz kwige ro|enih, nalaz nadle`ne zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ Republika Srbija ili grad ^a~ak o te{koj bolesti i nalaz i mi{qewe Interresorne komisije. U~enik {kole za talente zahtev za ostvarivawe prava na besplatan sme{taj, mo`e podneti i u toku {kolske godine. Prijave na konkurs dostaviti na adresu : Gradska uprava za dru{tvene delatnosti grada ^a~ka, sa naznakom prijava na konkurs za finansijsku podr{ku, ^a~ak ul. @upana Stracimira broj 2. V OBUSTAVA ISPLATE STIPENDIJE I NEMOGU]NOST ISTOVREMENOG OSTVARIVAWA PRAVA NA STIPENDIJU Korisniku studentske odnosno u~eni~ke stipendije obustavqa se isplata odobrene stipendije u slu~aju neta~no prikazanih podataka, kada izgubi pravo na finansirawe {kolovawa iz buxeta Republike Srbije ili napusti redovno {kolovawe. Student, odnosno u~enik koji je ostvario pravo na studentsku, odnosno u~eni~ku stipendiju nema pravo na studentsku, odnosno u~eni~ku stipendiju ili kredit koji se finansira iz buxeta Republike Srbije. VI POSTUPAK I PRAVNO SREDSTVO Gradona~elnik donosi re{ewe o dodeli finansijske podr{ke na predlog Komisije za finansijsku podr{ku, i zakqu~uje ugovore sa kandidatima koji su ostvarili pravo na finansijsku podr{ku iz ~lana 5. ove Odluke. Lice koje se prijavilo na konkurs za dodelu finansijske podr{ke odnosno stipendije mo`e podneti prigovor na re{ewe o dodeli finansijske podr{ke Gradskom ve}u u roku od 8 dana od dana prijema re{ewa. Re{ewe Gradskog ve}a po prigovoru je kona~no. Komisija }e obavestiti u~esnike konkursa o rezultatima konkursa do 15. decembra 2014. godine. PREDSEDNIK KOMISIJE ZA FINANSIJSKU PODR[KU U^ENICIMA I STUDENTIMA Prof.dr Miroslav Spasojevi} s.r.


29

SPORT

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

KO[ARKA[KA LIGA SRBIJE BORAC - OKK BEOGRAD

91:86 (15/20, 28/19, 19/22, 17/18, 12/7) rugi poraz u novoj sezoni Borac je do`iveo na gostovawu u Beogradu. Posle neizvesne zavr{nice u regularnom delu me~a i nepreciznih penala doma}ina, Nemawa Prolovi} izjedna~ava rezultat i ^a~anima otvara novu {ansu za trijumf u nastavku. Ipak, u dodatnih pet minuta boqa koncentracija i ofanzivni skok doveli su Beogra|ane do prvog trijumfa u sezoni 2014/15. Po broju postignutih poena, u gostuju}oj ekipi istakli su se Prolovi} (13), Maravi} (17) i Kne`evi} (10), a naro~ito Mati} koji je ubacio 25 ko{eva. U doma}oj ekipi Malixan i

D

PORAZ U PRODU@ETKU

Radeti} su postigli po 19, Avramovi} i Mitrovi} po 13, dok je Selakovi} dao 11 ko{eva. U tre}em kolu Ko{arka{ke lige Srbije, 25. oktobra, Borac kod ku}e igra protiv kru{eva~kog Napretka. - Posle dva poraza, okrenuti smo slede}em protivniku sa `eqom da prekinemo gubitni~ki niz i zapo~nemo pobedni~ki ritam. I ranije sam govorio da nam raspored na po~etku prventstva nije i{ao na ruku. Konstantin je jaka i uigrana ekipa, koja je ve} tri godine na okupu, a verujem i da su pretedenti na najvi{i plasman. Beograd, tako|e ima velikih ambicija,

da izbori visoku poziciju i u|e u Super ligu Srbije. Kada je re~ o na{em narednom protivniku, Kru{evqani, iako su dva puta do sada pora`eni, zaslu`uju respekt. To je tim koji je dobro ukomponovao mladost i iskustvo. O~ekujem da mi u tu utakmicu u|emo motivisani i odigramo je na zadovoqavaju}em nivou i kona~no otvorimo pobedni~ku seriju. Wihova ekipa je znatno podmla|ena i osve`ena, imaju tri igra~a iz Mega Vizure, ali mislim da nam najve}a opasnost preti od doju~era{weg igra~a Borca Aca Mandi}a. Wegovo znawe i iskustvo mogu biti prevaga - ka`e Ra{ko Boji}, trener KK Borac. Ovih dana zbog bolesti Du-

{an Koji} nije trenirao, dok su ostali igra~i Borca

na okupu. Utakmica Borac - Napre-

dak po~iwe u 19 ~asova. Z. J.

REALIZACIJA PROJEKTA “ZAJEDNICI ZAJEDNO”

o{arka{ki klub Borac ugostio je 19. oktobra na revijalnom tur-

K

niru kadete Novog Sada i juniore Beograda. Prijateqski me~evi ekipa ^a~-

ka, Beograda i Novog Sada bili su sastavni deo projekta kompanije NIS “Zajednici zajedno”. Prihvataju}i projekat “Ko{arka kao na~in `ivota” NIS je izdvojio dva miliona dinara za izgradwu teretane i otvorenog igrali{ta ispred hale Borac. Kako najavquje direktor Borca Marko Ivanovi}, ona bi trebalo da bude zavr{ena do kraja meseca, a igrali{te ve} koriste najmla|i ^a~ani. - Pozivamo zaposlene u NIS-u da besplatno upi{u decu u na{u {kolu ko{arke, a svi radnici ove kompanije mo}i }e besplatno da koriste teretanu - napo-

SUSRETI BEOGRADA, NOVOG SADA I ^A^KA menuo je Ivanovi}. Revijalne utakmice kadetskih i juniorskih timova ^a~ka, Beograda i Novog Sada bile su i uvertira za predstoje}u sezonu u najja~im kadetskim i juniorskim ligama. Sa Beogra|anima u ^a~ku su pro{le nedeqe boravila i dva reprezentativca, osvaja~a medaqe na Svetskom prvenstvu. - U ova ru`na vremena, Borac je organizovao jedan zaista lep turnir. To je i prilika da mla|e genera-

cije vide kako smo se nekada dru`ili. Drago mi je da ovakvih manifestacija ima i drugim gradovima, a ne samo u Beogradu i Novom Sadu - re~i su Dragane Konti}, predsednice Skup{tine Ko{arka{kog saveza Beograda. - Hvala doma}inima i `eqa mi je da bude vi{e ovakvih skupova i dru`ewa. Na ovim turnirima rezultat je u drugom planu. Bitni su igra i prijateqstvo naglasio je Zlatko Boli}, predsednik Skup{tine Ko{arka{kog saveza Novog

DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD

Kadeti

Juniori

ODBOJKA

[AH

DU[AN ]ERIMAN POBEDNIK ATENI^KOG KUPA izdvojenom odeqewu Osnovne {kole “Sveti Sava” u Gorwoj Atenici nedavno je odr`an “[ah kup 2014”. U~estvovalo je 13 takmi~ara iz ^a~ka. Prvo mesto osvojio je Du{an ]eriman, drugi je bio Dragan Dukanac, a tre}i Dragomir Paunovi}. Turnir “[ah kup 2014” organizovala je omladina Atenice uz pomo} mati~ne mesne zajednice i sponzora. Z. J.

U

^a~ak 94 je izgubio od {aba~kog MO15, 75:80, a u ~etrtom kolu do~ekuje Klik iz Ariqa. Do sada su sakupili ~etiri boda i nalaze se na sedmom mestu

PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD @elezni~ar je na svom terenu pora`en od Priboja minimalnom razlikom, 79:80. Posle tri odigrana kola ^a~ani su peti na tabeli Regionalne lige Zapad sa osvojenih pet bodova. U ~etvtom kolu gostuju Zlataru u Novoj Varo{i. Sada. Osim Borca, u timu juniora ^a~ka na{li su se i ko{arka{i @elezni~ara, a novosadske kadete predstvqali su igra~i Novog Sada i ekipe Sport’s world. Treneri svih mla|ih ekipa iskoristili su revijalne utakmice da provere formu svojih ekipa i svi imaju iste ambicije, plasman u zavr{nicu najboqih. Z. J.

RUKOMET

PRVA LIGA ZAPAD @ENE

PRVA LIGA ZAPAD @ENE

Prvo kolo Libero ^A - Tara Borac - Gimnazijalac Zlatibor - Sloboda

^etvrto kolo Ko{utwak - Kwaz Milo{ 2 10:42 ^a~ak - Prijepoqe 28:19

3:0 2:3 3:0

Drugo kolo Tutin - Sloboda S Tara - Borac Ivawica - Libero ^A

Regionalna liga Zlatiborsko - Moravi~kog okruga Odbojka{ice ^a~ka u tre}em kolu do~ekuju Ariqe. Utakmica }e biti odigrana u nedequ, 26. oktobra, u Osnovnoj {koli “Dr Dragi{a Mi{ovi}”. Po~etak je u 12 ~asova.

Peto kolo Napredak 12 - Ko{utwak @upa - ^a~ak

Posle ~etiri odigrana kola ^a~ak je na drugom mestu sa {est, dok Ko{utwak jo{ uvek nije ukwi`io bodove. PRVA LIGA ZAPAD MU[KARCI U ~etvrtom kolu rukometa{i Mladosti izgubili su od Priboja, 28:25. Narednu utakmicu igraju kod ku}e protiv ekipe Knez Lazar. Mladost je trenutno ~etvrta sa {est osvojenih bodova.


30

SPORT

PETAK 24. OKTOBAR 2014.

Страну припремио М. Ристић

ЈЕ­ЛЕН СУ­ПЕР ЛИ­ГА

9. коло

ИЗ ДОЊЕГ СРЕМА, У ГОРЊИ ДОМ НА СТА­ДИ­О­НУ КРАЈ МО­РА­ВЕ ПРЕ­КИ­НУ­ТА УСПЕ­ШНА СЕ­РИ­ЈА ВОЈ­ВО­ДИ­НЕ

СВЕ­ТЛО ЗА ЧА­ЧА­НЕ

Доњи Срем

1:2

Младост

Напредак Нови Пазар Борац Вождовац Партизан Доњи Срем Рад Чукарички

3:1 1:0 1:1 1:0 1:0 1:2 1:1 4:1

Раднички (Н) Спартак Војводина Јагодина Црвена звезда Младост ОФК Београд Раднички 1923

ЗА НО­ВО­СА­ЂА­НЕ

Борац

1:1

П

ри­жељ­ки­ва­ли су фуд­ба­ле­ри Бор­ца по­ во­љан рас­плет ду­е­ла са Вој­во­ди­ном, ма­ло је не­до­ ста­ја­ло, да осво­је три бо­да, али су и не­ре­ше­ним ис­хо­дом по­твр­ди­ли, спрем­ност и ква­ ли­тет за рав­но­прав­ну бор­бу,

Војводина

са свим су­пер­ли­га­шма. Обо­стра­но до­бра игра, за­до­ во­љи­ла је нај­про­бир­љи­ви­је на­ви­ја­че.За­још два бо­да, мо­гу да жа­ле оба ри­ва­ла, али је, чи­ни се, ко­нач­них, 1:1, по­сле све­га ви­ђе­ног, нај­ре­ал­ни­ји ис­ход ме­ча.

Стрел­ци: 1:0 – С.Жив­ко­вић у 38. (из је­да­на­е­стер­ца), 1:1 – Га­ћи­но­вић у 57. ми­ну­ту. БО­РАЦ: Пе­трић, Бо­ра­ни­ ВОЈ­ВО­ДИ­НА: Ми­лин­ко­вићја­ше­вић (Ђо­ко­вић),С. Жив­ Са­вић, Пе­ка­рић, Али­во­дић, ко­вић, Ми­ле­тић, Гој­ко­вић, Пу­шка­рић, Ве­се­ли­но­вић, Бо­жић, Јо­ван­чић, Јев­то­вић Га­ћи­но­вић, На­стић, По­ле­та­ (Ма­шо­вић), Ми­ло­је­вић, Му­ но­вић, Тум­ба­се­вић, Ба­бић, тав­џић (Об­ра­до­вић), Ђе­нић. Но­ва­ко­вић (Лу­ко­вић).

ПРВА ЛИГА

ПЕ­ТИ РЕ­МИ ИВА­ЊИ­ЧА­НА

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Партизан Војводина Црвена звезда Чукарички ОФК Београд Спартак Нови Пазар Младост Рад Доњи Срем Борац Јагодина Напредак Вождовац Раднички (Н) Раднички 1923

8 9 9 9 8 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

8 7 6 4 4 4 4 4 3 3 2 2 1 2 2 1

0 1 2 3 3 2 1 1 2 2 3 2 4 1 0 1

0 1 1 2 1 3 4 4 4 4 4 5 4 6 7 7

24 19 12 16 14 7 11 11 14 6 7 9 7 7 8 2

5 7 3 10 9 7 9 12 15 13 9 15 11 16 18 15

+19 +12 +9 +6 +5 0 +2 -1 -1 -7 -2 -6 -4 -9 -10 -13

24 22 20 15 15 14 13 13 11 11 9 8 7 7 6 4

СРПСКА ЛИГА ЗАПАД

10. коло

10. коло

Јавор Матис

1:1

Бачка

ПО­ВЕ­ЛИ, ПА СТА­ЛИ ЖЕ­ЛЕ­ЗНИ­ЧАР 2:1

ПО­ЛЕТ

Н

и­је По­лет ус­пео да ма­те­ри­ја­ли­зу­је ре­зул­тат­ску пред­ ност, сте­че­ну по­сле че­тврт ча­са игре. Лај­ков­ча­ни су до из­јед­на­че­ња сти­гли, у фи­ни­шу пр­вог по­лу­вре­ме­на, у на­ став­ку ус­пе­ли да по­гот­ком у 65. ми­ну­ту, осво­је три бо­да.

О

че­ки­ва­ли су до­ма­ћи­ни те­жак ис­пит про­тив но­вај­ ли­је у ли­ги, али не и не­ре­шен ре­зул­тат, ко­ји их је по­но­во, три ко­ра­ка уда­љио, од ли­де­ра из Сур­ду­ли­це. Бач­ка је до од­ла­ска на од­мор на­го­ве­сти­ла не­из­ве­сност до кра­ја су­сре­та, што се и об­и­сти­ни­ло. Стрел­ци: 1:0 – Дин­чић у 67, 1:1 Зо­го­вић у 88. ми­ну­ту.

ЈА­ВОР МА­ТИС: Ђо­га­то­ вић, Го­ја­ча­нин, Јо­со­вић, Ми­ло­вић, Ко­ла­ко­вић, Иве­ља (Дин­чић), Ађу­ру, Ђо­кић, Че­ча­рић (Ву­јо­вић), Ми­ло­шко­вић (Жив­ко­вић), Дра­жић.

СКРО­МАН УЧИ­НАК МИ­ЛА­НОВ­ЧА­НА

Синђелић

1:1

Радник Бежанија Слога (ПМ) Пролетер Јединство Путеви Синђелић Мачва Јавор Матис

Металац

В

е­ро­ва­ли су фуд­ба­ле­ри Ме­тал­ца, да се са го­сто­ва­ња из Бе­о­гра­да, мо­гу вра­ти­ти са три бо­да.Од­же­ље­ног учин­ ка, де­ли­ло их је са­мо три ми­ну­та, ка­да је до­ма­ћин ус­пео да за­тре­се мре­жу Ми­ла­нов­ча­на за из­јед­на­че­ње. Стрел­ци: 0:1 – Мер­до­вић у 45, 1:1 – Мир­ко­вић у 87. ми­ну­ту. СИН­ЂЕ­ЛИЋ: Ра­дић, Пе­ тру­шић, Чи­кић (Ма­ло­вић), По­па­дић, Ма­рин­ко­вић, Пи­шче­вић, Ге­мо­вић, Ша­кић, Мир­ко­вић, Ка­ла­че­вић (Ра­ јић), Ка­ра­кла­јић (Звр­ко).

МЕ­ТА­ЛАЦ: Зо­го­вић, Ни­ко­ ди­је­вић, Вла­шић, Се­длар, Си­мов, Па­нић, Ива­но­вић, Мла­де­но­вић, Лу­ко­вић (Стој­ ко­вић), Мер­до­вић (Бр­кић), Ћир­ко­вић.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Радник Јавор Матис Инђија Слога (ПМ) Пролетер Бачка (БП) Колубара Металац (ГМ) БСК Борча Јединство Путеви Бежанија Мачва Моравац Орион Слобода Синђелић Слога (К)

БАЧ­КА: Дри­нић, Је­вић, Кли­су­ра, Ду­кић (Пе­шић), Зо­го­вић, Ра­до­ја, Ба­јић (Ву­ ка­но­вић), Илић, Че­ко­вић, Три­ву­но­вић, Р.Ив­ко­вић (С.Ив­ко­вић).

2:1 1:0 2:0 1:0 1:1 1:1 1:0 1:1 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

7 5 5 5 5 5 4 4 3 3 4 2 3 2 1 1

Стрел­ци: 0:1 – Не­шо­вић у 16, 1:1 – Не­дељ­ко­вић у 42, 2:1 – Д.То­мић у 65. ми­ну­ту. Же­ле­зни­чар: Јо­ва­но­вић, Ја­ко­вље­вић, Д.То­мић, Си­ мић, Па­у­но­вић (С.То­мић), Со­фро­нић (Са­јић), Не­дељ­ ко­вић, Ли­шче­вић, Ша­ли­пур, Ри­стић, Ива­но­вић (Лу­кић).

БСК Борча Слога (К) Моравац Орион Слобода Колубара Металац (ГМ) Инђија Бачка (БП) 2 5 4 2 2 1 3 4 4 4 1 4 1 3 2 0

1 0 1 3 3 4 3 2 3 3 5 4 6 5 7 9

18 16 16 13 10 15 10 13 13 10 6 8 9 10 10 3

5 8 8 11 8 11 15 7 12 12 11 9 11 13 20 19

+13 +8 +8 +2 +2 +4 -5 +6 +1 -2 -5 -1 -2 -3 -10 -16

Лозница Победа Јединство Семендриа 1924 Шумадија Железничар Јошаница Бане 23 20 19 17 17 16 15 13 13 13 13 10 10 9 5 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Лозница Јединство Шумадија 1903 Будућност К. 2014 Рудар Железничар Семендриа 1924 Звижд Слога (П) Победа Полет Шумадија Бане ГФК Ј. 1911 Карађорђе Јошаница

ПО­ЛЕТ: Ру­ме­нић, Ве­љо­вић (Ва­си­лић), Ђор­ђи­ло­вић, Лу­ ко­вић, Кне­же­вић, Ра­ди­сав­ че­вић, Не­шо­вић, Пе­тро­вић, Ка­ла­ја­но­вић, Кам­бе­ро­вић (Про­тић), Дра­ку­лић (Ми­ха­и­ ло­вић). 4:0 4:2 2:0 4:1 3:1 2:1 0:1 1:3

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

8 6 5 5 5 5 4 5 4 3 3 3 2 2 0 1

Будућност Крушик 2014 Рудар Звижд Карађорђе ГФК Јасеница 1911 Полет Слога (П) Шумадија 1903 1 3 4 3 2 1 3 0 2 3 3 3 2 1 5 2

1 1 1 2 3 4 3 5 4 4 4 4 6 7 5 7

19 12 17 13 17 13 11 10 13 13 11 8 6 8 6 6

2 3 9 8 13 10 8 10 10 12 13 12 13 19 16 25

+17 +9 +8 +5 +4 +3 +3 0 +3 +1 -2 -4 -7 -11 -10 -19

25 21 19 18 17 16 15 15 14 12 12 12 8 7 5 5


31

SPORT

PETAK 24. OKTOBAR 2014.

Страну припремио М. Ристић

ЗОНА МОРАВА

ЛЕП ПО­ГЛЕД ЧАЧАНА СА ВР­ХА ТА­БЕ­ЛЕ Таково Партизан Омладинац Тутин Металац Орловац Полет Водојажа 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Полет Орловац Тутин Слобода Мокра Гора Трепча Партизан Славија Омладинац Металац Таково Драгачево Браћа Вуковић Водојажа Рудар (Бресница) Рудар (Баљевац)

1:0 2:1 3:1 3:0 4:1 1:0 2:0 0:1 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

Мокра Гора Славија Рудар (Бресница) Трепча Драгачево Браћа Вуковић Рудар (Баљевац) Слобода

6 6 6 5 5 5 4 3 4 4 4 4 3 3 1 0

3 3 1 3 2 0 3 5 2 1 1 1 3 2 3 1

1 1 3 2 3 5 3 2 4 5 5 5 4 5 6 9

ОКРУЖНА ЛИГА

10. коло

17 13 19 12 17 14 14 11 13 15 13 12 13 10 13 3

9 5 11 7 7 9 12 9 14 16 14 19 12 14 22 29

+8 +8 +8 +5 +10 +5 +2 +2 -1 -1 -1 -7 +1 -4 -9 -26

ПУ­КЛЕ ТРИ „ПЕ­ТАР­ДЕ“ Бацковац Јунајтед Слатина Младост (П) Овчар Парменац Луњевица Миоковци Јединство (ГГ)

21 21 19 18 17 15 15 14 14 13 13 13 12 11 6 1

1 Пријевор 2 Парменац 3 Омладинац (З) 4 Јединство (ГГ) 5 Миоковци 6 Слатина 7 Овчар 8 Луњевица 9 Спартак 10 Доња Врбава 11 Јединство (К) 12 Напредак 13 Котража 14 Бацковац Јунајтед 15 Младост (П) 16 Младост (А)

10. коло

РУ­КО­МЕТ­НА ПО­БЕ­ДА МО­РА­ВЕ ИЗ КА­ТР­ГЕ

4:0 2:1 2:5 5:2 5:1 2:1 3:1 0:0 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

ГРАДСКА ЛИГА

10. коло

Спартак Напредак Пријевор Омладинац (З) Јединство (К) Доња Врбава Котража Младост (А)

6 6 6 6 6 5 5 5 4 3 3 3 3 3 2 0

2 2 2 1 1 3 1 1 2 4 2 2 1 0 3 1

2 2 2 3 3 2 4 4 4 3 5 5 6 7 5 9

26 27 25 17 22 12 28 12 17 11 19 8 14 20 17 3

11 14 17 7 18 7 16 12 22 13 23 17 21 23 24 33

+15 +13 +8 +10 +4 +5 +12 0 -5 -2 -4 -9 -7 -3 -7 -30

Лугови Кеј Полет Вујан БИП Планинац Ракова 20 20 20 19 19 18 16 16 14 13 11 11 10 9 9 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

БИП Морава (К) Кеј Будућност Стрелац Морава (М) Премећа Задругар (-1) Лугови Вујан Чачак 94 Ракова (-1) Планинац Полет (-1) Пријатељи

1:0 2:1 2:9 1:2 1:1 2:3 1:1 9 9 10 9 9 10 9 10 10 9 10 9 9 9 9

7 6 6 5 5 5 3 4 3 3 2 2 1 2 0

Стрелац Премећа Морава (К) Будућност Чачак 94 Морава (М) Задругар 2 2 2 3 2 0 4 2 2 2 3 3 2 0 3

0 1 2 1 2 5 2 4 5 4 5 4 6 7 6

21 31 17 24 19 16 16 20 16 15 11 10 11 11 4

4 9 9 8 12 17 10 19 17 16 21 18 23 32 27

+17 +22 +8 +16 +7 -1 +6 +1 -1 -1 -10 -8 -12 -21 -23

23 20 20 18 17 15 13 13 11 11 9 8 5 5 3

ФУДБАЛСКИ ВОДИЧ ЗА ВИКЕНД Јелен супер лига 25.10.2014 | 14:30 25.10.2014 | 14:30 25.10.2014 | 14:30 25.10.2014 | 14:30 25.10.2014 | 14:30 25.10.2014 | 14:30 25.10.2014 | 14:30 25.10.2014 | 14:30

Раднички (Н) ОФК Београд Младост Црвена звезда Јагодина Војводина Спартак Напредак

: : : : : : : :

Зона Морава 26.10.2014 | 13:30 25.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30 25.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30 25.10.2014 | 13:30

А

Слобода Рудар (Баљевац) Браћа Вуковић Драгачево Трепча Рудар (Бресница) Славија Мокра Гора

ко сте бар јед­ном ишли у Грч­ку на мо­ ре, мо­рао вам се оте­ ти по­глед пре­ма ги­гант­ском ма­си­ву Олим­па, пла­ни­не ко­ја се још из ан­тич­ких вре­ме­на сма­тра бо­жан­ском, пре­би­ва­ ли­шту пле­ја­де бо­го­ва пред­ во­ђе­не Зев­сом. Не­да­ле­ко од мор­ске оба­ле он се уз­ди­же го­то­во 3000м ка не­бу, па­ра­ ју­ћи вр­хо­ви­ма обла­ке. Стр­ме па­ди­не у до­њем де­лу об­ра­ сле су гу­стом шу­мом, ко­ја се пре­ма вр­ху про­ре­ђу­је, усту­ па­ју­ћи ме­сто ма­ки­ји, а по­том и го­лим сте­на­ма на са­мом вр­ху. Ни ми ни­смо одо­ле­ли ње­го­ вој древ­ној и ди­вљој ле­по­ти. Та­ко је гру­па од 28 пла­ни­на­ ра 24. сеп­тем­бра кре­ну­ла пут Грч­ке у ор­га­ни­за­ци­ји ПД „Ка­ блар“ из Чач­ка. По­сле ноћ­ног пу­то­ва­ња сти­ гли смо у сун­цем оба­сја­ни Олим­пик бич, љуп­ко ту­ри­ стич­ко ме­ста­шце сме­ште­но из­ме­ђу Па­ра­ли­је и Ка­те­ри­ ни­ја. Сме­сти­ли смо се у удо­ бан ма­ли хо­тел и чи­тав дан про­ве­ли ужи­ва­ју­ћи – не­ко на пла­жи, не­ко у шет­њи. На­ред­ног ју­тра, ау­то­бу­сом се пре­ко Ли­то­хо­ра, ва­ро­ ши на об­рон­ци­ма Олим­па, во­зи­мо до При­он ­ и­ја, тач­ке ода­кле се по­ла­зи на успон. Пе­ње­мо се сер­пен­ти­на­ма до 1100м, по облач­ном вре­ме­ ну, док ис­под нас у да­љи­ни

: : : : : : : :

Прва лига

10. коло Раднички 1923 Чукарички Рад Доњи Срем Партизан Вождовац Борац Нови Пазар

25.10.2014 25.10.2014 25.10.2014 25.10.2014 25.10.2014 25.10.2014 25.10.2014 25.10.2014

| | | | | | | |

14:30 14:30 14:30 14:30 14:30 14:30 14:30 14:30

све­тлу­ца мо­ре. Ау­то­бус се за­ус­ та­вља на пар­кин­гу, у усе­ку из­ме­ђу сте­на. Пу­та ви­ше не­ма, одав­ де се пе­ша­чи кроз шу­му ле­ пом, уре­ђе­ном и не су­ви­ше стр­мом ста­зом. За око 3 са­та, док се вре­ме ла­га­но ме­ња и по­чи­ње сит­на ки­ша, сти­же­мо до пла­ни­нар­ ског до­ма, на 2100м. Уре­дан, чист и до­ста ве­ли­ки, се ве­ ли­ком те­ра­сом са ко­је се по ле­пом вре­ме­ну си­гур­но пру­ жа из­ван­ре­дан по­глед на мо­ ре и Хал­ки­ди­ки. У ве­ли­кој и то­плој тр­пе­за­ри­ји пра­ви­мо пре­дах. То је вре­ме да се пре­за­ло­га­ји, по­пи­је не­што то­пло, да се пре­сву­че­мо и спре­ми­мо за успон до вр­ха. Вре­ме нам не иде на ру­ку, око до­ма су гу­сти обла­ци, али во­дич од­лу­чу­је да ипак кре­не­мо на успон, што ће се ис­по­ста­ви­ти као до­бра од­лу­ ка. Из­над до­ма је све ма­ње др­ве­ћа, хо­да­мо углав­ном по си­по­ро­ви­тој ста­зи, док нас ки­ши­ца на­та­па. Све бли­же вр­ху и тем­пе­ра­ту­ра је све ни­жа, по­чи­ње да ду­ва хла­ дан ве­тар, ко­ји се са сва­ким ко­ра­ком по­ја­ча­ва. На стр­мој ко­си­ни, за­вр­шном де­лу успо­ на пре­ма пре­во­ју Ска­ла, јак ве­тар мр­зне ли­це, а ки­ша пре­ла­зи у ле­де­ну. Не­ко­ли­ ци­на пла­ни­на­ра је још ус­пут од­у­ста­ла и вра­ти­ла се у дом,

: : : : : : : :

Радник Јавор Матис Мачва Синдјелић Јединство Путеви Пролетер Слога (ПМ) Бежанија

Oкружна лига

11. коло Таково Водојажа Полет Орловац Металац Тутин Омладинац Партизан

Бачка (БП) Инђија Металац (ГМ) Колубара Слобода Моравац Орион Слога (К) БСК Борча

11. коло

26.10.2014 26.10.2014 26.10.2014 26.10.2014 26.10.2014 26.10.2014 26.10.2014 26.10.2014

| | | | | | | |

13:30 13:30 13:30 13:30 13:30 13:30 13:30 13:30

Младост (А) Котража Доња Врбава Јединство (К) Омладинац (З) Пријевор Напредак Спартак

: : : : : : : :

Српска лига Запад 25.10.2014 | 14:00 25.10.2014 | 14:00 26.10.2014 | 11:00 25.10.2014 | 14:00 25.10.2014 | 14:00 25.10.2014 | 14:00 25.10.2014 | 14:00 25.10.2014 | 14:00

11. коло Бацковац Јунајтед Јединство (ГГ) Миоковци Луњевица Парменац Овчар Младост (П) Слатина

26.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30 26.10.2014 | 13:30

Шумадија 1903 Слога (П) Полет ГФК Ј. 1911 Карађорђе Звижд Рудар Будућност К. 2014

11. коло

: : : : : : : :

Лозница Бане Јошаница Железничар Шумадија Семендриа 1924 Јединство Победа

Градска лига

11. коло

Морава (М) Чачак 94 Будућност Морава (К) Премећа Стрелац Пријатељи

: : : : : : :

Ракова Планинац БИП Вујан Полет Кеј Лугови

НА ВРХУ ОЛИМПА

док укуп­но де­вет­на­ес­ то­ро из­ла­зи до Ска­ле. Око­ли­на је јед­но­лич­но си­ва, од ки­ше и ма­гле не ви­ди се да­ље од не­ко­ли­ко ме­та­ра. Ста­зе ко­је во­де пре­ма вр­хо­ви­ма Ско­лио и Ми­ти­кас се ов­де ра­зи­ла­ зе. По­сле кра­ћег пре­да­ха, 11 пла­ни­на­ра од­лу­чу­је да на­ ста­ви успон пре­ма Ми­ти­ка­су, док се оста­ли вра­ћа­ју. Ки­ша не пре­ста­је да па­да док се спу­шта­мо низ ку­ло­ар, а за­тим на­ста­вља­мо кре­та­ње пре­ко сте­на, вр­ло опре­зно. Дру­штво нам пра­ве и тро­ји­ца Ру­му­на ко­ји су нам се при­ дру­жи­ли на Ска­ли. Због обла­ка ви­дљи­вост је ма­ла. По­не­где се на­зи­ру про­ва­ли­је по­ред ко­јих про­ ла­зи­мо. Мо­жда је и до­бро

што све не ви­ди­мо. Оштре сте­не око нас из­гле­да­ју нео­ сво­ји­ве, али ипак над­јо­смо се на вр­ху. Ср­ца су нам пу­на, ве­ли­ка као Олимп. Ки­ша не па­да, али ве­тар је то­ли­ко јак да нам ру­ке дрх­те док фо­ то­гра­фи­ше­мо. По­пи­смо по гу­тљај „док­тор­ске“ ра­ки­је, па кре­ће­мо на­зад. Опре­зно и по­ла­ко, не­где - ско­ро пу­зе­ ћи по сте­на­ма, вра­ћа­мо се на Ска­лу, узи­ма­мо ства­ри ко­је смо ту оста­ви­ли и раз­дра­га­ но кре­ће­мо ка до­му. Око 17.30 смо сви у до­му, гре­је­мо про­мр­зле пр­сте и но­се­ве, су­ши­мо оде­ћу, од­ма­ ра­мо се и су­ми­ра­мо ути­ске. Ка­ко са­да при­ја та­њир то­пле су­пе или па­су­ља! У до­му има

пла­ни­на­ра са свих стра­на – до­ма­ћи­на Гр­ка, Ру­му­на, је­ дан Не­мац, јед­на Аме­ри­кан­ ка, дво­је на­ших зе­мља­ка из Ужи­ца... До­ста ра­но од­ла­зи­ мо на спа­ва­ње, све­тло се га­ си у 10 са­ти. Ју­тро до­но­си са­зна­ње да је од­лу­ка да се иде на врх, упр­ кос ло­шем вре­ме­ну, би­ла ис­ прав­на – у то­ку но­ћи па­ло је два-три сан­ти­ме­тра ле­де­ног сне­га, око до­ма се ко­ви­тла­ју обла­ци. Ипак, још по мра­ку, гру­пе од­ва­жних пла­ни­на­ра, до­бро об­у­че­них и уто­пље­ них, кре­ћу ка вр­ху. На­ша гру­па се по­сле до­руч­ ка спре­ма за по­вра­так. Ка­ко се спу­шта­мо ста­зом ко­јом смо ју­че до­шли, све је то­пли­ је и ве­дри­је, и око 10х смо већ код При­он ­ и­ја. Ау­то­бу­сом

од­ла­зи­мо до Ли­то­хо­ра, и по­ сле кра­ће па­у­зе и раз­гле­да­ ња „грч­ког Ша­мо­ни­ја“, про­ ду­жа­ва­мо до Олим­пик би­ча. Су­бо­та по­под­не и не­де­ља до по­ла­ска ре­зер­ви­са­ни су за од­мор и ужи­ва­ње на сун­ ча­ној оба­ли, по­се­ту окол­ним ме­сти­ма, ма­ло шо­пин­га. У не­де­љу око по­дне­ва, пу­ ни ути­са­ка, по­ла­зи­мо пре­ма Чач­ку. Би­ће ле­по вра­ти­ти се ов­де, да они ко­ји су ус­пе­ли да осво­је врх, то по­но­ве, и да они ко­ји ни­су, по­ку­ша­ју још јед­ном. На вр­ху Олим­па, та­мо где смо та­ко­ре­ћи ма­ло­пре би­ли, бли­ста снег. Ка­па од обла­ка кра­си врх. Ис­пра­ћа нас, ве­ ли­чан­ствен и мо­ћан, док нас ау­то­бус во­зи пре­ма Ср­би­ји.


32

SPORT

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

ZAVR[ENI RTS KROSEVI

^AAK ME\U USPE[NIJIM EKIPAMA veoma te{kim uslovima, atleti~ari ovda{weg kluba ^AAK postigli su zapa`ene rezultate i na ~etvrtom krosu

U

RTS-a u Kru{evcu pro{le subote. Organizatori takmi~ewa su prokopali stazu, u `eqi da bude {to boqa, ali je prethodno ve~e padala ki-

^ETIRI MEDAQE IZ ZAJE^ARA Prethodnog dana u Zaje~aru ^a~ani su osvojili tri zlatne i jednu bronzanu medaqu. Teodora Xambasevi} je bila tre}a u trci devoj~ica 2001. godi{te, dok su Ogwen Nikoli} (2003) i Bogdan Jokovi} (1999) prvi stigli na ciq. Bogdan je tr~ao na 1.200 metara. Jovana Xambasevi} je u takti~koj trci osvojila zlato u konkurenciji juniorki ro|enih 1997. godine.

{a i stvorila veliko blato. I u takvim uslovima Bogdan Jokovi} pobe|uje u trci pionira na 1.200 metara i osvaja ~etvrto zlato na RTS krosevima. Do tre}e pobede stigao je i Ogwen Nikoli} u trci mla|ih pionira na 800 m. Katarina Propadovi} je u uzbudqivoj zavr{nici po tre}i put osvojila srebro. Ona je tr~ala 800 m u kategoriji pionirki. Jovani Xambasevi} je prvo mesto izmaklo u samoj zavr{nici, ali i ona osvaja drugu srebrnu medaqu u trci juniorki na hiqadu metara. Prethodnog dana na krosu u Zaje~aru Jovana je povredila sko~ni zglob, {to je itekako uticalo na wen nastup slede}eg dana. Zapa`ene rezultate postigli su Iva Zelenovi} (~etvrto mesto u trci u~enica drugog razreda), Teodora Xambasevi}, Tijana Milunovi} i Marjan Milovankovi}. - Ove godine smo na RTS-

PLIVAWE

USPE[NI U LIGA[KOM TAKMI^EWU

~etvrtom kolu Lige Srbije u plivawu perajama i podvodnim ve{tinama zapa`ene rezultate postigli su i takmi~ari Ronila~kog kluba ^a~ak. Sva tri prva mesta ^a~ani su zauzeli u disciplini pilivawe na 50 metara. Prvi je bio Martin @ivkovi}, drugi Pavle Te{i}, a tre}i Aleksa Popovi}. U disiplini plivawe perajama \ur|ina Parezanovi} je u svojoj uzrasnoj kategoriji bila prva, dok je Nenad Stojkovi} na ciq stigao tre}i. Pliva~i ^a~ka istakli su se i u podvodnim ve{tinama.

U

ma. Sude}i po sve ve}em broju na{ih ~lanova, naziru se novi Bokiji, Ka}e, Ogiji, Joce, obe Tijane, Teodore, Ma-

kiji, Ive, Mine... U stvari, novi {ampioni - ka`e trener ^AAK-a Dragan Dukanac.

KK SLOBODA

BRONZA ZA KARATISTU SLOBODE a Svetskom prvenstvu u karateu u Krakovu ~lan ~a~anske Slobode Marko Raji~i} osvojio je bronzanu medaqu. Marko je nastupao u kategoriji juniora do 70 kilograma. Na takmi~ewu u

N

Poqskoj, koje je odr`ano pod pokroviteqstvom Federacije {otokan Ujediwenih nacija, borilo se vi{e od 200 karatista. U konkurenciji juniora bilo je 28 takmi~ara.

Osim Marka, u Poqsku su putovali trener Slobode Tomislav Dra{kovi}, Milica Polu`i}, Vladimir Savi} i Andrej Gruji~i}, koji se plasirao u ~etvrtfinale.

MARKU I POSEBNA NAGRADA arko Raji~i} osvojio je zlato u apsolutnoj kategoriji u borbama seniora na osmom Internacionalnom turniru “Trofej Krupwa”. Po{to je pokazao da je u odli~noj formi, Marku je pripala i posebna nagrada. Zlatne medaqe iz Krupwa su doneli i ostali takmi~ari “Slobode”. Mi-

M

lica Polu`i} je bila najboqa u borbamau konkurenciji pionirki +35 kilograma, kao i pionir Andrej Gruji~i} (- 40 kg). Zlato je u katama osvojila i poletarka Nika Radowi} \or|evi}, dok je Boris Mari} bio tre}i. Turnir “Trofej Krupwa” organizovao je KK Krupaw.

U~estvovalo je 300 karatista iz 22 kluba iz Republike Srpske i Srbije.

KK BORAC

BOGDAN VICE[AMPION BALKANA hrid je pro{log vikenda bio doma}in 16. Balkanskog {ampionata za seniore u karateu. U pojedina~noj i ekipnoj konkurenciji u~estvovalo je vi{e od 200 takmi~ara iz Turske, Albanije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Makedonije i Srbije. Srbija je progla{ena za najuspe{niju reprezentaciju na {ampionatu, a za na{u zemqu su se borili i karatisti Borca, Stefan Joksi}, Bogdan Mi{ovi}, Uro{ Mijalkovi} i Nermin Ze}irovi}. U izuzetno jakoj konkurenciji Bogdan Mi{ovi} je zauzeo drugo mesto u pojedina~noj konkurenciji u sredwoj kategoriji. Na [ampionatu u Makedoniji odr`an je i sastanak Karate federacije Balkana

O

Andrej \uri} je zauzeo drugo mesto, Martin @ivkovi} prvo, kao i \ur|ina Parezanovi}, Aleksa Popovi} je bio drugi i Pavle Te{i} tre}i. Takmi~ewe ~etvrtog kola Lige Srbije odr`ano je u

Kikindi. Pliva~i RK ^a~ak nastupili su u podmla|enom sastavu, sa ciqem da animiraju mlade da se bave sportovima na vodi. Slede}eg meseca ih o~ekuje dr`avno prvenstvo koje }e, tako|e biti organizovano u Kikindi.

UPECAN [ARAN OD 17 KILOGRAMA

KAKAV ULOV!!! ri stara prijateqa i pecaro{a, [qajo Barali}, Du{an Maksimovi} i Vukoman Tomovi} Budo, upecali su u ponedeqak na Talpama, na obali Zapadne Morave, {arana te{kog 17 kilograma i 100 grama. Po svoj prilici, to je do sada najve}i ulov u na{im krajevima. [aran dug metar i 10 centimetara, predao se ribolovcima posle 15 minuta borbe. - Najpre je zagrizao mamac koji je [qajo zabacio, a do {tapa je najbr`e stigao Budo. Pritekli smo svi u pomo} i zajedni~kim snagama ga izvukli na povr{inu pri~aju pecaro{i. Budo se prise}a i da su u prvi mah pomislili da nije neki krupan komad. Ali, kad su

ovim krosevima osvojili 16 medaqa, a 14 na{ih atleti~ara plasiralo se me|u prvih deset u razli~itim trka-

T

na kome je predsedavao ^a~anin Slavoqub Piper, generalni sekretar KFB. Aktuelne su i pripreme reprezentacije Srbije za pred-

stoje}e Svetsko prvenstvo u Bremenu koje }e biti odr`ano od 3. do 9. novembra. Na prvenstvu sveta nastupi}e i na{ Stefan Joksi}.

KK NEMAWA

DRUGI MEMORIJAL ZA NEMAWU aratisti Nemawe i ove godine su u Prehrambeno-ugostiteqskoj {koli organizovali drugi Memorijalni turnir “Nemawa Bulatovi}”. U ^a~ak je 18. oktobra stiglo 17 klubova iz vi{e gradova Srbije i Kosova. Takmi~ili su se u katama i ostalim fudokan disciplinama. - Ovaj turnir nam je ujedno i priprema za Evropsko prvenstvo koje }e krajem marta 2015. biti odr`ano u Napuqu, po{to se takmi~e i reprezentativci, a mla|im karatistima je odli~no iskustvo za daqi rad i napredak - rekao je Milo{ Seni}, predsednik Fudokan saveza Srbije. Otvaraju}i drugi Memorijal, ~lan Gradskog ve}a Nemawa Trnavac pohvalio je Zoranu Koji}, trenera KK Nemawa, jer godinama okupqa najmla|e i u~i ih ve{tinama kara-

K

izvukli {arana iz vode, imali su {ta da vide. - Odavno pecamo {arana ba{ na Talpama i napokon nam se trud isplatio - presre}an je [qajo.

- Pecam ve} 30 godina, ali ovako ne{to, stvarno jo{ nisam video. Ko zna {ta sve pliva na{om Moravom - nadovezuje se Du{an.

tea, ali i pravim vrednostima sportske borbe. Pojedinci su ve} izrasli u evropske i svetske prvake. - Svu qubav koju imala prema svom Nemawi, Zorana je prenela i drugoj deci - napomenuo je Trnavac. Memorijal je posve}en sinu Zorane Koji}, nekada{wem karatisti, po kome je klub dobio ime. Z. J.


33

OGLASI

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

Preduze}e Jevtovi} Auto d.o.o. iz ^a~ka, ovla{}eni prodavac i serviser Renault/Dacia vozila raspisuje konkurs za slede}e radno mesto:

Zanatska zadruga „Univerzal“ ^a~ak izdaje 2 slobodne kancelarije u zakup - u povr{inama od 15m2 i 20 m2. Lokacija - centar, sa parnim grejawem. Kancelarije se mogu pogledati od 8 do 14 ~asova radnim danima. Kontakt telefon: 344 - 997

PRODAVAC PUTNI^KIH I DOSTAVNIH VOZILA Ako ste: - Odgovorni i samoinicijativni - Spremni da radite u timu - Komunikativni i prodorni - Dinami~ni i ambiciozni - Ve{ti u pregovarawu - Sposobni da organizujete posao na terenu Ako posedujete: - najmawe 2 god. iskustva u prodaji, prednost u autoindustriji - Osnovno poznavawe motornih vozila, wegovih delova i na~ina funkcionisawa - Osnovno poznavawe doma}eg automobilskog tr`i{ta i poslovne korespodenci-

MALI OGLASI NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN JESEWI POPUST. TELEFONI 032/ 800-200 I 063/ 606 979

je - Znawe engleskog jezika - Poznavawe rada na ra~unaru - Voza~ku dozvolu B kategorije, prednost C kategorija Zaposlenima nudimo: - Da postanete deo uspe{nog tima - Da ostvarite uspe{nu poslovnu karijeru - Pravu priliku za ostvarivawe karijere uz stalnu obuku i usavr{avawe - Izazovan i dinami~an posao u profesionalnom okru`ewu Ako smatrate da ispuwavate sve gore navedene zahteve i mislite da ste prava osoba za ovaj dinami~an posao, molimo Vas da po{aqete svoj CV na slede}u adresu: Jevtovi} Auto d.o.o. Prislonica b.b., 32212 Preqina, ^a~ak ili elektronskim putem na: posao@jevtovic-auto.rs Rok za konkurisawe: 4. 11. 2014.

OGLA[AVA PRODAJU Putni~kog vozila [KODA Fabia Ambition 1.4, registarske oznake: ^A 010-FS, broj {asije: TMBND46YX64533621, broj motora BBZ150685, boja 1B `uta svetla metalizirana, snaga motora 74, pogonsko gorivo: bezolovni benzin, godina proizvodwe: 2005. Vozilo nije u voznom stawu. Po~etna prodajna cena vozila je 290.000,00 dinara. Prodaja se vr{i prikupqawem pisanih ponuda uz mogu}nost da ponu|a~i po jednom pove}aju cenu prilikom javnog otvarawa ponuda. Javno otvarawe ponuda i progla{ewe najpovoqnijeg ponu|a~a, izvr{i}e se u prostorijama ^a~anske banke a.d. ^a~ak, ulica Pivarska 1, dana 30. 10. 2014. godine u 11~, kancelarija broj 36. Kupac je obavezan da zakqu~i ugovor pod uslovima iz prihva}ene ponude, u roku od 3 dana od dana dobijawa obave{tewa o izboru najboqeg ponu|a~a, {to ako ne u~ini Banka mo`e proglasiti za kupca drugog najpovoqnijeg ponu|a~a. Vozilo se prodaje u vi|enom stawu. Porez na prenos apsolutnih prava snosi prodavac. Pisane ponude mogu se dostaviti najkasnije do 29.10.2014. godine na adresu: ^A^ANSKA BANKA AD ^A^AK, Pivarska 1, sa naznakom "NE OTVARAJ ponuda za kupovinu vozila". Za sve informacije u vezi sa vozilom zvati na telefon 063/669133.

IZDAJEM jednosoban renoviran stan na po~etku Cviji}eve ulice u Beogradu. Tel. 064/ 24/54/179, Ne{ovi} Emilija Savska 4

PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/ 11-88-485 IZDAJEM JEDNOIPOSOBAN STAN PREKO PUTA RESTORANA "BRVNARA". TEL. 063/ 105-0-928

PRODAJEM LIVADU OD 1.5 HA NA PUTU ZA PRIJEVOR, 6 KM OD ^A^KA ( STRUJA, VODA, ASFALT ). HITNO! TEL. 063/ 898-4-913

OBJAVQUJEM IZGUBQENOM RADNU KWI@ICU IZDATU NA IME BRATISLAVA TODOROVI]A, IZ ^A^KA, GU^KI PUT BR.1

IZDAJE SE JEDNOSOBAN NAME[TEN STAN OD 40 M2 U ZGRADI NOVIJE GRADWE U U@EM CENTRU ^A^KA. IMA LIFT, CG, KTV, KLIMU, INTERFON, VIDEO NADZOR. TEL. 064/ 403-7-359

PRODAJEM PLAC OD 48 ARI U TRNAVI, OKO 200 M OD [KOLE U BLIZINI PUTA. RE[ENI VLASNI^KI ODNOSI, UKWI@EN PLAC, POVOQNO. TEL. 063/759-1-714, 061/204-1-226

PRODAJEM dvosoban stan 58 m2, 10. sprat CG, Qubi}ski kej, ju`na strana, pogled na Moravu. Cena 26.000 eura. Tel. 064/834-51-49 KUPUJEM ORDEWE, MEDAQE, SABQE, JATAGANE, KUBURE, BAJONETE, KAME, KOKARDE I OSTALE STARE VOJNE PREDMETE. TEL. 032/ 372-155, 063/ 807-2-772

POTREBNA CIMERKA ZA STAN U BEOGRADU KOD VUKOVOG SPOMENIKA. TEL. 064/ 040-8-938

IZDAJEM STAN OD 46 M2 U CENTRU, 2. SPRAT, CG, KABLOVSKA. TEL. 064/ 182-8-378

PRODAJEM ve{ ma{inu BEKO, polovna, u odli~nom stawu. Tel: 062/807-94-45

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

IZDAJEM DVOSOBAN STAN U U@ICU, DVEMA STUDENTKIWAMA ILI MLA\EM BRA^NOM PARU. EKSTRA OPREMQEN, STROGI CENTAR, PREKO PUTA ZELENE PIJACE, LIFT, CG. TEL. 032/ 352-831, 064/ 46-76-844

OTKUP STARIH, DOTRAJALIH NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855

OD 7.11. DO 11.11.2014.GODINE (JESEWI RASPUST) BE^-PRAG-BUDIMPE[TA, TRI NO]EWA SA DORU^KOM U HOTELIMA SA TRI ZVEZDICE. POSETA TRI GRADA SA LOKALNIM VODI^IMA. CENA 93 EVRA + 5.000,00 DINARA, PLATIVO U 4 MESE^NE RATE. INFORMACIJE I REZERVACIJE NA TELEFON 345270, 341-177, KAO I KOD PROFESORA BRKOVI]A 064/ 153-8-096 ORGANIZATOR PUTOVAWA JAZZ TRAVEL ( TEMPO U ^A^KU)

PRODAJEM RODNE ZASADE, PARCELU VO]WAK-JABUKA, POKRAJ PUTA ZABLA]E JE@EVICA, POTEZ PAJOVI]I, PARCELU VO]WAK - [QIVE, POKRAJ PUTA, ZABLA]E JE@EVICA, POTEZ JEREMI]I, KAO I PLAC KRAJ PUTA I MOSTA U GORWOJ JE@EVICI. TEL. 060/ 661-8-835

CENA FOTO OGLASA - ^etvrtina strane 500 rsd - Osmina strane 250 rsd - [esnaestina strane 150 rsd

MARKETING 032/342-276


34

OGLASI

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

060/349-8490 ^a~ak, Skadarska 20 (bojad`ijsko soka~e) HITNO! KU]A 80 m2, plac 5.6 ari, kod O[ FILIP FILIPOVI]. CENA 50.000 E

STANOVI P- 20 m2, centar, 2. sprat, CG, cena 18.000 E P-27 m2, Hotel Morava, 5. sprat, cena 19.000 E P-31 m2, centar, 5. sprat, TA, cena 25.000 E P-34 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa, cena 32.000 E P-38 m2, Qubi} kej, prizemqe, CG, cena 23.000 E P-37 m2, Qubi} kej, VP, CG, cena 20.000 E P-39 m2, centar, 3. sprat, CG, cena 25.500 E P-40 m2, centar, prizemqe, pogodan za poslovni prostor, cena 26.000 E P-42 m2, Qubi} kej, 6. sprat, lift, TA, terasa, cena 25.000 E P-45 m2, Nemawina, noviji, 4. sprat, lift, CG, cena 34.000 E P-49 m2, noviji, Qubi} kej, 2. sprat, CG, cena 32.000 E P-49 m2, stari Autoprevoz, 4. sprat, CG, terasa, cena 25.000 E P-49 m2, K.V. Popovi}a, 6. sprat, lift, CG, cena 32.000 E P-52 m2, Hotel Morava, 6. sprat, lift, CG, terasa, cena 33.000 E P-53 m2, Avenija 1, 2. sprat, lift, CG, cena

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

35.000 E P-53 m2, Alvaxinica, 3. sprat, CG, lift, terasa, cena 25.500 E P-52 m2, nov, Alvaxinica, 3. sprat, EG, cena 33.000 E P-58 m2, Qubi} kej, 10. sprat, lift, CG, terasa, cena 30.000 E P-60 m2, nov, Balkanska, 4. sprat, CG, cena 32.000 E P-60 m2, Alvaxinica, 4. sprat, zgrada od fasadne cigle, CG, terasa, cena 38.000 E P-61 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa, lift, cena 36.000 E P-63 m2, Hotel Morava, nov, 4. sprat, CG, terasa, cena 33.000 E P-66 m2, centar, 1. sprat, pogodan za poslovni prostor, terasa, cena 47.000 E P-66 m2, O[ Filip Filipovi}, 2. sprat, TAGAS, terasa, cena 39.000 E P-66 m2, centar, 3. sprat, CGm, terasa, cena 48.000 E P-74 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, lift, terasa, zgrada fasadne cigle, cena 48.000 E P-76 m2, nov, Hotel Morava, 2. sprat, CG, terasa, cena 52.000 E P-78 m2, K.V.Popovi}a, 6. sprat, CG, lift, terasa, cena 48.000 E P-82 m2, Hotel Morava, 9.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

sprat, CG, terasa, lift, cena 45.000 E BEOGRAD - VRA^AR, Prodajem novu garsoweru na 1. spratu, ul. Gospodara Vu~i}a, odmah useqiva,cena 36.000 E CRVENI KRST-NOV, trosoban stan, 1.sprat, CG, terasa, odmah useqiv. Cena 90.000 E

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

\OR\EVI] NEKRETNINE

SUPER MODERAN DELUKS STAN, 77 M2, 3 ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 SPAVA]E SOBE, 2 /KOD GLAVNE PO[TE/ KUPATILA, NOV, AVLAXINICA

TROSOBAN STAN 80 M2, 4. SPRAT, CG, KEJ, 42.000 E

STANOVI JEDNOSOBAN STAN 30 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, VINARA, 23.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN 48 M2, VPR, CG, KEJ, 29.000 E DVOSOBAN STAN 54 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, AVLAXINICA, 25.000 E

KU]E P-80 m2, plac 1 ar, centar, cena 40.000 E P-45 m2, plac 12 ari, Trbu{ani, cena 12.000 E P-60 m2, plac 4 ara, Alvaxinica, cena 50.000 E P-102 m2, plac 5.90 ari, kod Hotel Morave, cena 70.000 e ili zamena za dva stana LOKALI P-18 m2, Qubi} kej, cena 16.000 E P-135 m2, Rakova, cena 10.000 E P-169 m2, Viqu{a, plac 10 a, cena 7000 E P-75 m2 + 120 m2, 3. ara, Obili}eva, cena 30.000 E

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

DVOSOBAN STAN 58 M2, 2. SPRAT, CG, LIFT, KEJ, 36.000 E DVOSOBAN STAN 56 M2, 2. SPRAT, TA, B. JANKOVI]A, 31.000 E DVOIPOSOBAN STAN 60 M2, 3. SPRAT, PARKING, PODRUM, STROGI CENTAR, NOVIJI 45.000 E TROSOBAN STAN 83 M2, 2. SPRAT, AVENIJA 2, 39.000 E TROSOBAN STAN 64 M2, 4. SPRAT, NOV, H. MORAVA, 33.000 E TROSOBAN STAN 69 M2, PR, CG, H.MORAVA, 47.000 E TROSOBAN STAN 68 M2, VP, CG, CENTAR, 43.000 E

STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, CG, ODLI^AN, CENTAR, 65.000 E ^ETIRI SPAVA]E SOBE, NOV, 110 M2, 73.700 E SA PDV-OM GARSOWERA, KOD BOR^EVE HALE, 3. SPRAT, TA, 16.000 E CENTAR, KU@EQEVA, 84 M2, 3. SPRAT, 48.000 E PET SPAVA]IH SOBA, NOV, 120 M2, 78.000 SA PDV-OM KU]E QUBI] KEJ, 60 M2, 27.000 E GRADSKA BOLNICA 80 M2, 4.5 ARI PLACA, 36.000 E KMN 211 M2, 5 ARI PLACA, 80.000 E CENTAR 2 ARA, 86 M2, 46.000 E, POGODNO ZA LOKAL I STANOVAWE LOKAL NOV, QUBI]SKA 31 m2, 32.000 E

032/344-630 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

Kosovski venac 21 (parking iza robne ku}e Partizanka) senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H.Morava, 14.000 eura P-18 m2, 5.sprat, R.Po{ti}, 17.500 eura P-29 m2, 3.sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 4. sprat, Merkator, 18.400 eura P-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 eura P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.000 eura P-19 m2, 13.sprat, K. Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2.sprat, centar, 24.0.000 eura JEDNOSOBNI STANOVI P-40 m2, 8.sprat, Vinara, 25.500 eura P-35 m2, 4.sprat, Kej, 16.500 eura P-38 m2, 3.sprat, Hotel Morava, 24.000 eura P-30 m2, prizemqe, Nemawina, 18.500 eura P-34 m2, 4.sprat, Nemawina, 21.000 eura P-39 m2, 3. sprat, centar, 27.000 eura P-45 m2, prizemqe, S.Save, 30.000 eura P-34 m2, 5.sprat, Balkanska, 22.000 eura P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 25.000 eura DVOSOBNI STANOVI P-53 m2, 3.sprat, Avenija 1, 35.000 eura P-54 m2, 2. sprat, Avlaxinica, 28.000 eura P-49 m2, 4. sprat, S.Save, 27.000 eura P-45 m2, 2.sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, prizemqe, Avenija 2, 28.000 eura P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 eura P-57 m2, 2.sprat, Nemawina, 30.000 eura P-56 m2, 4.sprat, H. Morava, 35.000 eura P-58 m2, 2.aprat, Kej, 34.000 eura P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 38.000 eura P-60 m2, 6. sprat, Avlaxinica, 35.000 eura P-60 m2, 1.sprat, Obili}eva, 40.000 eura P-58 m2, 6.sprat, Kej,31.000 eura P-65 m2, 4.sprat, Bawalu~ka, 30.000 eura P-48 m2, 1.sprat, nov, centar, 38.000 eura TROSOBNI STANOVI P-58 m2, 3.sprat, S.Markovi}a, 34.500 eura +PDV P-65 m2, 1.sprat, Sin|eli}eva, 40.000 eura P-67+18 m2, 12.sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3.sprat, nov Obili}eva, 54.600 eura P-78 m2, 1.sprat, H. Morava, 66.000 eura

P-67 m2, 4.sprat, nov, Avlaxinica, 44.000 eura P-65 m2, 2.sprat, centar, 38.000 eura P-69 m2, 3.sprat, Avenija, 45.000 eura P-76 m2, 5.sprat, Autoprevoz, 37.000 eura P-81 m2, 1.sprat, K.V.Popovi}a, 45.000 eura P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a,61.000eura P-83 m2, 2.sprat, Avenija 2, 39.000 eura KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2.5 ari, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4.5 ari, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 ari, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 ari, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 ari, 40.000+50.000 eura P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura P-80 m2, bolnica, plac 4.22 ara,37.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 ari, 36.000 eura P-80 m2, S.Breg, plac 3 ara, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 ari, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 ara, 45.000 eura P-50 m2, D. Trep~a, plac 15 ari, 8.500 eura P-100 m2, Trnava, plac 7 ari, 35.000 eura P-77 m2, G.Atenica, plac 19.5 ari, 20.000 eura OGLA[AVA SE: - KO Mr~ajevci, tovili{te za sviwe povr{ine 512 m2, prasi{te povr{ine 419 m2, zgrada ma{inska radionica sa gara`om, sve to na KP 1825 KO Mr~ajevci KO BALUGA OP[TINA ^A^AK , PARCELA UKUPNO 69.385 m2 i to: - KP. 27/1, povr{ine 33.800 m2, wiva 1.klase - KP. 27/1, povr{ine 9.696 m2, wiva 2.klase - KP. 27/9, povr{ine 2.000 m2, wiva2.klase - KP. 42/1, povr{ine 11.088 m2, wiva 2.klase - KP. 42/2, povr{ine 10.827 m2, wiva 2 klase - KP. 46/2, povr{ine 1.974 m2, wiva 2. klase

STANOVI: P-24 m2, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 17 500 eura P-20 m2, Nemawina, cena: 16 000 eura P-34 m2, Balkanska, 2. sprat, cena: 22 000 eura P-42 m2, Hotel Morava, 1.sprat, cena: 21 000 eura P-27 m2, Strogi centar, 2.sprat, cena: 24 000 eura P-38 m2, kod O[ Milice Pavlovi} (nov), cena: 24 000 eura P-43 m2, Hotel Morava, 4.sprat, cena: 24 000 eura P-43 m2, [iri centar, prizemqe, cena: 25 000 eura P-45 m2, Nemawina, 4.sprat, cena: 26 500 eura P=51 m2, blizu Tempa, prizemqe, cena: 26 000 eura P=33 m2, Qubi}ska (sa stvarima), cena: 28 000 eura P-36 m2, Centar, blizu pijace, 2.sprat, cena: 28

000 eura P-51 m2, Centar, 4.sprat, cena: 25 000 eura P-46 m2, Avenija 1, 4.sprat, cena. 29 000 eura P-63 m2, Alvaxinica, 3.sprat, cena: 29 500 eura P=49 m2, Hotel Morava, 2.sprat, cena: 31 000 eura P-48 m2, Obili}eva (nov), 1.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P-55 m2, Nemawina, 3.sprat, cena: 33 000 eura P-58 m2, Avenija 2, cena: 29 500 eura P-59 m2, Alvaxinica (fasadna cigla), cena: 36 500 eura P-57 m2, Ciglarska (nov), 4.sprat, cena: 670 eura/m2+PDV P-65,50 m2, Centar (noviji), 3.sprat, cena: 37 000 eura P-66 m2, Kalu|erice, cena: 39 000 eura P-73 + 6 m2, Centar, CG, cena: 43 000 eura P-71 m2, Avenija 2,

1.sprat, cena: 45 000 eura P-89 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P-92,5 m2, Gradski bedem, 1.sprat, CG P-103 m2, Ciglarska (nov), 5.sprat, cena: 500 eura/m2 + PDV KU]E: P=120 m2, Gorwi Trbu{ani, plac 13 ari, cena: 20 000 eura P=65 m2, Atenica (kod {kole), plac 4,38 ari, cena: 31 000 eura P=70 m2, Qubi}, plac 4 ara, cena: 31 000 eura P=150 m2, Trnava, plac 10 ari, cena: 40 000 eura P=70 m2, Obili}eva, plac 4 ara, cena: 42 000 eura P=240 m2, Parmenac, plac 15 ari, cena: 65 000 eura P=180 m2, kod Slobodinog igrali{ta, plac 6,5 ari, cena: 75 000 eura


35

OGLASI

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA. U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava. PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU www.gasonekretnine.com KOMPLETNU AGENCIJSKU PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU WEB NEKRETNINE.

Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109, 065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: kulanekretnine@open.telekom.rs STANOVI P-20 m2, 13. sprat, CG, K. Milo{a, 17.000 E P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 21.000 E P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija, 22.500 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Balkanska, 23.500 E P-36 m2, 4. sprat, CG, Nemawina, 22.500 E P-43 m2, VP, TA, Alvaxinica, 21.000 E P-49 m2, 1. sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, kod O[ “Dr. D. Mi{ovi}”, 25.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 31.000 E P-63 m2, TA, Ov~ar Bawa, 18.500 E P-58 m2, CG, kej, 27.500 E P-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov, 36.000 E P-51 m2, PR, TA, centar, 39.000 E P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 37.000 E P-57 m2, PR, CG, Avenija, 28.500 E P-67 m2, 12. sprat, CG, Kej, dupleks, 43.000 E P-68 m2, 1. sprat, CG, Kej, 45.000 E P-71 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 46.000 E P-76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 51.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod gradskog parka, 62.000 E P-85 m2, 3. sprat, CG, S. Markovi}a, dupleks, 36.000 E P-89 m2, 2. sprat, CG, Gvo`|ar, 50.000 E P-92 m2, 1. sprat, CG, Gvo`|ar, 60.000 E P-95 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva, dupleks, 46.000 E P-95 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 75.000 E KU]E P-100 m2, 7 a, Vapa, 10.000 E P-60 m2, 15 a, Jezdina, 18.000 E

P-80 m2, 80 a, Prislonica, 20.000 E P-80 m2, 1.5 a, kod Vojnog odseka, prizemni deo ku}e, 25.000 E P-129 m2, 1.5 a, kod ma{inske {kole, 26.000 E P-85 m2, 3.5 a, Atenica, kod {kole, 26.000 E P-90 m2, 11 a. Preqina, 36.000 E P-114 m2, 2 a, Amixina, 50.000 E P-78 m2, 5.23 a, {iri centar, 50.000 E P-90 m2, 3.8 a, Balkanska, 55.000 E P-66 m2, 4 a, kod bolnice, 45.000 E P-120 m2, 5 a, Qubi}, 50.000 E P-90 m2, Balkanska, 60.000 E P-80 m2, 2 a, centar, 60.000 E P-190 m2, 2.5 a, {iri centar, 70.000 E

IMAWA 50 m2, 1.14 ha, Zabla}e, 13.000 E 40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E 110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E 70 m2, 50 a, G. Atenica, 21.000 E 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pom. objekata, 28.000 E 50 m2, 90 a, G. Gorevnica, 26.000 E 70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E VIKENDICE 48 m2, 1.5 a, Ov~ar Bawa, 9.000 E 60 a, Kuki}i, 13.000 E 8 a, Jelica, 5.500 E IZDAVAWE 34 m2, name{tena garsowera, 100 E 50 m2 {iri centar, dvosoban name{ten, TA, 150 E

060/434-2-190

GARSOWERE 23 m2, vp, 21500 eura, [iri centar 30 m2, 3, lift, 21500 eura, Avenija 26 m2, vp , 17000 eura, Qubi} kej 22 m2 , 3, 15000 eura, Centar U ponudi jo{ 9 garsowera JEDNOSOBNI STANOVI 32 m2, 5, 22000 eura, [iri centar 36 m2, 4 , 22500 eura , [iri centar 37 m2, 5 , lift , 25000 eura, Qubi} kej 41 m2 , 7, lift, 23500 eura, Qubi} kej 29 m2, vp, 18000 eura, [iri centar 50 m2, 5 , lift, 27000 eura, Vinara 30 m2, 3, lift, 23000 eura, Vinara U ponudi jo{ 27 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 35 m2, 5, 24500 eura, [iri centar 37 m2 nov, 4, lift, sa stvarima, 32000 eura, Avenija 47 m2, vp, 28000 eura, Qubi} kej 38 m2, 6, lift, 27000 eura, Qubi} kej 50 m2 , 5, 23000 eura, Qubi} kej 43 m2, 4 , lift , 32000 eura , Avlaxinica U ponudi jo{ 18 jednoiposobnih stanova DVOSOBNI STANOVI 49 m2, 1, 25000 eura, Hotel Morava 57 m2 , 14, lift, 20500 eura, Hotel Morava 54 m2, 1, lift, 33000 eura, Hotel Morava 33 m2, dvori{ni stan, 18000 eura, Centar 54 m2, 2 , 36000 eura, Hotel Morava 61 m2, 4, lift, 36000 eura, Hotel Morava 53 m2, 7, lift, 33000 eura, Qubi} kej 57 m2, 3, lift, 34000 eura, Qubi} kej 52 m2, 3, 27500 eura, Qubi} kej 58 m2, 6, lift, 29000 eura, Qubi} kej 53 m2, 3, 36500 eura, Avenija 49 m2 , 6, lift, 32000 eura, Nemawina 57 m2, 1, 31500 eura, Nemawina 45 m2 ,3, 23000 eura, Nemawina 53 m2 , vp, 30000 eura, Centar 67 m2, 3, 51000 eura, Centar

61 m2, 3, 36600 eura, Centar 64 m2, 1, 38000 eura, Vinara U ponudi jo{ 49 dvosobnih stanova DVOIPOSOBNI STANOVI 64 m2, 12 , lift, 33000 eura, Hotel Morava 53 m2 , 1 , 35000 eura, Hotel Morava 67 m2, 3, lift, 44000 eura, Hotel Morava 67 m2, 7, lift, 37000 eura, [iri centar 59 m2, 6, 26000 eura, [iri centar 67 m2, 4, 39000 eura, [iri centar 68 m2 , 4, 42000 eura, Centar 68 m2, 1, 40000 eura, Centar 54 m2, 4, lift, 38000 eura, Qubi} kej 79 m2, 4, 42000 eura, Qubi} kej 67 m2, 2, 27000 eura, Avlaxinica U ponudi jo{ 19 dvoiposobnih stanova TROSOBNI STANOVI 78 m2, 3, 35000 eura, Hotel Morava 75 m2, 5, 38000 eura, Hotel Morava 80 m2, 1, 44000 eura, Qubi} kej 69 m2, 5, lift, 37000 eura, Qubi} kej 67 m2, 4, 30000 eura, Hotel Morava 66 m2, 5, sa stvarima, 45000 eura, [iri centar 75 m2, 2, nov, 52000 eura, [iri centar 84 m2, 2, 42000 eura, Avenija U ponudi jo{ 44 trosobna stana ^ETVOROSOBNI STANOVI 73 m2, 1, lift, 55000 eura, [iri centar 12 0m2, 3, 74000 eura, Centar 71 m2, 8, lift , 37000 eura, Avenija U ponudi jo{ 7 ~etvorosobnih stanova KU]E 45 m2+15 ari , 4000 eura, Mili}evci 69 m2+16,00 ari , 19000 eura, Jezdina 10 0m2+8,30 ari, 20000 eura, Ri|age 60 m2+6 ari, 15000 eura , Trbu{ani 88 m2+4,10 ari, 35000 eura, Atenica U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava.

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE - Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

Kontakt telefon 063 635 033


36

^ITUQE

Dana 22. 10. 2014. godine u 87. godini preminula je na{a draga majka, baka i prabaka

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

Dana, 23. 10. 2014. godine SEDAM DANA je od smrti na{e voqene majke i bake

NA[I VOQENI RODITEQI

GROZDANA [OLAJI] Na ve~ni po~inak isprati}emo je u subotu 25. oktobra u 13 ~asova na Kulinova~kom grobqu.

WENI NAJMILIJI: }erke SVETLANA i BIQANA, sin DRAGAN, unuci, praunuci i snaje.

QUBICA

DRAGOSLAV

1933 - 2006.

1928 - 2014.

^VOROVI]

JELICE DROBWAK

Oduvek su bili ogrlica od biserja i dijamanata na na{oj du{i. I ostali. Zauvek. S' ponosom: MIRJANA i BIQANA

ro|ena 1923. u ^a~ku K}erka SNE@ANA, sin ZORAN, unuk LAZAR i unuka JELENA

19118

Dana, 23. 10. 2014. godine navr{ava se SEDAM DANA od smrti na{e tetke i nane

Dana, 29. oktobra 2014. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti na{e drage

GROZDANA [OLAJI]

19121

Bila si i osta}e{ na{a najboqa baka. Zauvek }e{ biti sa nama. Tvoji: MARKO, BRANKO, MILO[ i VLADIMIR

@IVANE BO@ANI]

SE]AWE 25. 10. 1994 - 25. 10. 2014.

DANICA DR VELI^KOVI]

S' qubavqu te se se}amo... TVOJI: }erka DRAGA i sin MILO[ sa porodicom 19124

Godine prolaze, a se}awa ne blede. I daqe si sa nama, u na{im mislima i srcima. TVOJI NAJMILIJI: suprug VLADE, }erke IVANA, JOVANA i NEVENA

Dana, 26. 10. 2014. godine navr{ava se tu`na GODINA od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede

19120

U nedequ, 26. 10. 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog oca, dede, pradede i tasta

LAZARA PLAZINI]A LAZA

JELICE DROBWAK LAZARA PLAZINI]A

1923 - 2014. Ponosni smo i zahvalni {to smo je imali. NADA, RADOVAN, DEJAN i DU[AN 19122

iz Guberevaca

U nedequ, 26. oktobra navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog tate, dede i tasta

iz Guberevaca Godina koja je pro{la nije umawila bol i tugu koja se ne meri re~ima, ve} prazninom koja je ostala tvojim odlaskom. Postoji{ kroz najlep{e uspomene koje bolno podse}aju na sve {to smo sa tobom izgubili. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da u 13 ~asova posetimo wegov grob. ]erka SNE@ANA, zet DRAGAN, unuci BOBAN i VLADIMIR sa porodicama 19119

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60

Supruga DU[ANKA, }erke IRENA i JUCA, unu~ad SUZANA, RADIVOJE i LAZAR i zet JANKO 19127

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

LAZARA PLAZINI]A LAZA Dragi Tata i Deda, ne postoji vreme koje mo`e da ubla`i na{u tugu, da obri{e na{e suze, da zale~i na{e du{e i zaledi qubav koja je od svega ja~a. Velikim srcem, plemenitom du{om i sigurnost koju si nam pru`ao zauvek si u na{im srcima. Vole te do beskraja TVOJI: }erka QIQA, zet MILAN, unuka VESNICA i unuk MI[O

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


37

^ITUQE

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

Danas, 24. 10. 2014. godine navr{ava se DESET GODINA, kako je nesre}nim slu~ajem izgubio `ivot na{

U utorak, 28. oktobra, navr{ava se [EST MESECI od smrti na{e drage

PELADIJE PEJE ZATE@I] Vreme prolazi, praznina je sve ve}a. Osta}e zauvek u na{im srcima i se}awu. Suprug MILENKO i k}erke MARIJA i QIQANA sa porodicama

Dana, 17. 10. 2014. godine preminuo je

ILIJA RAJI]

MARKO PLAZINI] Maki, pro{lo je 10 godina, ti si svakodnevno u na{im mislima i pri~ama, ali te nema tamo gde nam najvi{e nedostaje{, u `ivotu. Obave{tavamo rodbinu i prijateqe, da }emo u 15 ~asova na sredwem grobqu u Atenici obele`iti desetogodi{wi pomen. Ako je smrt ja~a od `ivota, nije ja~a od na{e qubavi prema voqenom sinu i bratu.

VE^NO ZAHVALNI , JER SMO UZ WEGA BILI SIGURNI, VOQENI I SRE]NI. SUPRUGA BISA, ]ERKE LELA I NATA[A SA PORODICAMA

MAMA, TATA i BRAT SA PORODICOM

19128 19132

Dana, 17. 10. 2014. godine preminuo je

POSLEDWI POZDRAV DRAGOM ZETU

ILIJA RAJI]

ILIJI RAJI]U iz Bawice

HVALA ZA DIVNO PRIJATEQSTVO. MIKO SAVI] sa porodicom RADI[A I MILIJANA 19131

19130

25. 10. 1994 - 25. 10. 2014. SE]AWE

Voqenoj sestri

ILIJA RAJI] Topao dlan da obri{e svaku suzu, {iroka le|a da se sakrije od svake nevoqe, na{e razumevawe, na{ borac, na{ tata. Ve~no }e ga voleti ]erke LELA i NATA[A sa porodicama

NADI NEDEQKOVI]

MILUTIN D. RANITOVI]

19129

Dana, 25. oktobra 2014. godine navr{ava se 20 GODINA od smrti na{eg oca i supruga

MILUTINA MI]A RANITOVI]A Sa ponosom te se se}amo i pomiwemo, sre}ni {to smo te imali za oca i supruga. Sada na{im sinovima - unucima sa zadovoqstvom pri~amo o tebi. TVOJI SINOVI: VLADIMIR i NEMAWA sa porodicama i supruga MILKA 19133

S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na Tebe. MILORAD, IVANA i BOJANA

Bol i tuga su sve ve}i. Sa nama si u na{im mislima i traja}e{ kroz najlep{e uspomene. ^uva}emo te u na{im srcima do posledweg otkucaja. TVOJE: RU@A, MICA, VERA i DOCA

19117

19125

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


38

^ITUQE DVE GODINE nije sa nama

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

POSLEDWI POZDRAV

GORDANA NESTOROVI] 27. 10. 1994 - 27. 10. 2014. ro|ena 1938. god.

DRA[KI

MILIJA dr RADIVOJEVI] neuropsihijatar 1938 - 2012. Nedostaju nam wegova vedrina i podr{ka koju nam je nesebi~no davao. Uvek je bio uz nas kao uzor i oslonac, daju}i nam snagu i u~e}i nas plemenitosti. ZAHVALNA PORODICA 19135

Nama si pripadala i mi tebi. Mnogo si nas volela i mi smo voleli tebe. Samo se fizi~ki odvajamo od tebe, tvoja plemenita du{a ostaje sa nama i u nama. BOKI, MAJA I MI[O

U ponedeqak 27. 10. 2014. godine navr{ava se 20 godina od smrti na{e drage i mile supruge, majke, svekrve, bake i prabake Gordane. S ponosom i qubavqu je pomiwemo i ~uvamo od zaborava: Suprug RADI[A, sinovi GORAN i ZORAN, snahe SNE@ANA i KATARINA, unuke MIRJANA, MARIJA, BOJANA i BIQANA i praunuci FILIP i DUWA

19134

19102

Dana, 27. 10. 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog

24. 10. 2010 - 24. 10. 2014.

MIROQUB MILE MITROVI]

RADOQUBA MILI]A

dipl. agronom

iz Ro`aca ( 1922 - 2013)

Dana, 24. oktobra je DVE GODINE od kada sa nama nije na{a draga

Zra~i{ kroz nas, jer `ivi{ i svetli{ u nama. Zahvalnost i uspomenu na wegov dragi lik ~uvaju k}erke MIRKA i MILKA sa porodicama

SNE@ANA AXEMOVI]

S' qubavqu TVOJA PORODICA 19105

19109

POSLEDWI POZDRAV DEKI

ro|ena Jakovqevi} iz Zabla}a

DRAGI NA[

Najdra`i ne umiru nikada. Na{a qubav i se}awe na tebe traja}e zauvek. U srcima na{im tvoje mesto postoji, dok budemo `iveli ve~no }e da boli. Uspomenu na tebe s tugom u srcu ~uva}e tvoji, majka DRAGA i brat \OKO JAKOVQEVI] sa porodicom 19114

28. 10. 2000 - 28. 10. 2014. Navr{ava se ^ETRNAEST GODINA od kako nije sa nama

^VORO

^VORU SRETEN SRETO NEDEQKOVI]

NECA I KIKI

Veliko hvala za sve. DRAGICA, MARKO, MAJA, DULE

19113

19113

Dana, 26. oktobra 2014. navr{ava se TU@NIH DVADESET GODINA od smrti dragog sina, brata i ujaka

SE]AWE 27. 10. 2012 - 27. 10. 2014.

RADOSAVA RADO[A SIMEUNOVI]A Zauvek u na{im srcima. TVOJA PORODICA 19111

MIJALKO DIMITRIJEVI] VLADOVAC

Dana, 22. 10. 2014. godine preminuo je na{ dragi

ALEKSANDAR MI]OVI] 1928 - 2014.

Uspomenu na tvoj dragi lik i bezgrani~nu dobrotu ~uva}emo zauvek u na{im srcima. Mnogo nam nedostaje{. Sahrana }e se obaviti u subotu 25. 10. 2014. godine u 13 ~asova na grobqu u Ri|agama. Supruga PERSIDA i ostala mnogobrojna rodbina.

S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomene na Tebe. SENKA, TAWA i BOJAN sa porodicama 19101

Dana, 28. 10. 2014. godine navr{ava se OSAM GODINA od smrti na{eg dragog i voqenog brata i sina

iz Turice Postoji{ i traje{ kroz najlep{e uspomene koje bolno podse}aju na sve {to smo tvojim odlaskom izgubili. Vreme nikada ne}e izbrisati tvoj lik i ne}e ispuniti prazninu koja je ostala. Bio si oli~ewe dobrote, plemenitosti i po`rtvovawa. Takvog }emo te sa~uvati u svojim srcima. Toga dana u 13. ~asova poseti}emo RADO[EV grob i okititi cve}em. TVOJI NAJMILIJI: neute{na majka MILA, sestra VESNA, o~uh SRE]KO, zet DEJAN, sestri~ine NATA[A i NEDA i ostala rodbina

RADOSAV RADO[ SIMEUNOVI]

Svakog trenutka si u na{im srcima i mislima. TVOJI NAJMILIJI

26. 10. 1994 - 26. 10. 2014. Brate moj, rekli su mi da vreme le~i sve....la`u....20 godina je pro{lo a ti mi nedostaje{ sve vi{e.... Svima nama....nedostaju mi na{i razgovori satima.... Sestra VESNA sa porodicom

19126

19123

IVANA MILOVANOVI]A


39

^ITUQE

PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE

22. 10. 2014. godine navr{ilo se ^ETRDESET DANA od kada me je, posle 57 godina zajedni~kog `ivota iznenada napustio moj dragi suprug

U sredu, 29. oktobra ove godine navr{ava se punih PET GODINA tuge i bola od smrti

24. oktobra 2014. godine navr{ava se DEVET GODINA od smrti dragog nam

MILADIN PETROVI] Toga dana u 12 ~asova odr`ali smo pomen na Jezdinskom grobqu. Zahvaqujem se rodbini, kom{ijama i prijateqima koji su na{li vremena da u te{kim trenucima pomognu jednoj staroj, bolesnoj i sirotoj `eni. Posebno se zahvaqujem Bobanu i Veri, Gordani i Mi{ku i mom sinovcu Zoranu. O@ALO[]ENA TVOJA SUPRUGA OLGA - "BUCA"

OZRENA MARKOVI]A

BO@IDARA BO@A NIKITOVI]A

Toga dana u 14 ~asova da}emo pomen na grobqu u Negri{orima. O@ALO[]ENI: majka ZDRAVKA i otac SLAVKO

Voqeni nikad ne umiru. TVOJI: MAJKA, OTAC, SUPRUGA, ]ERKA i SIN

19103

19104

19107

SE]AWE U petak, 24. oktobra navr{ava se DESET GODINA od smrti dragog oca, dede i tasta

SE]AWE

Dr @IVOJIN @IKO ANTI]

STANIMIRA PETRONIJEVI]A

internista

Dana, 24. 10. 2014. godine navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog supruga i oca

RADIVOJA BOGDANOVI]A

Uspomenu na dragog kolegu i saradnika ~uvaju kolege sa INTERNOG ODEQEWA

S qubavqu i ponosom uspomene ~uvaju k}erke NACA i GOCA sa svojim porodicama

Godine prolaze, bol i tuga ne prestaju. Supruga MILUNKA i k}erka MACA

19100

19108

19112

Dana, 26. oktobra 2014. navr{avaju se DVE GODINE od smrti na{eg dragog

ZORANA MAJSTOROVI]A Vreme nikada ne}e izbrisati tvoju dobrotu i veliko srce gde je bilo mesta za sve nas. Bio si na{ oslonac, podr{ka i ponos. Uvek }e te ~uvati od zaborava: supruga MILANKA, sin \OR\E, }erka GOSPAVA, sestra ZORA, snaha LELA, unuka ANA, unuci ACO i MILO[, praunuk ANDREJ 19115

TU@NO SE]AWE

VOJIN \OKOVI] 24. 10. 1994 - 24. 10. 2014. GODINE KOJE SU PRO[LE NISU UMAWILE SE]AWE NA TEBE. NOSIMO TE U SRCU I ^UVAMO OD ZABORAVA. SUPRUGA ZORA, SINOVI MILUN, ALEKSANDAR I ]ERKA GABI, UNUCI I UNUKE

19116

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


PETAK 24. OKTOBAR 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.