21. mart 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

BROJ 11

^A^AK, 21. MART 2014. GODINE

CENA 30 DIN.

Parlamentarni izbori nisu „poquqali” vladaju}u koaliciju u ^a~ku

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

VLAST STABILNA, NEMA TRZAVICA I PROBLEMA

strana 5.

Koalicija okupqena oko SNS

NAJUBEDQIVIJA POBEDA OD UVO\EWA VI[ESTRANA^JA

strana 3.

Akademik Matija Be}kovi}

Grad ^a~ak u grupi gradova u kojima vlada duboka demografska starost

[TO MO@E DA UMRE, NIJE NI @IVELOstrana 17.

TRE]INA ^A^ANA OD 45 DO 64 GODINE

strana 7.

Stari Milanovac Iz porodi~nih albuma

CENTRUM

069 - 310-04-60 032 - 310-460

www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

Radomir Konstantinovi}

IVAWICU JE VOLEO OD DETIWSTVA

strane 8. i 9.

I [UMADIJA JE IMALA SVOG GAZDA IVKA strana 25.


2

MARKETING

PETAK 21. MART 2014. GODINE


PETAK 21. MART 2014. GODINE

3

POLITIKA

KOALICIJA OKUPQENA OKO SNS OSTVARILA SPEKTAKULARNU POBEDU, OCENA JE ^A^ANSKIH POSLANIKA SA TE IZBORNE LISTE

NAJUBEDQIVIJA POBEDA OD UVO\EWA VI[ESTRANA^JA a vanrednim parlamentarnim izborima SNS i stranke okupqene oko we - NS, SDPS, SPO i PS, ostvarili su spektakularnu pobedu, koja je prakti~no predstavqala pravu narodnu revoluciju, ocena je prvog ~oveka ~a~anskog Povereni{tva SNS i budu}eg poslanika u Narodnoj skup{tini dr Aleksandra

N

Radojevi}a. Po{to je koalicionim partnerima ~estitao na izuzetnom uspehu, dr Radojevi} je u utorak na KZN naglasio: - Narod se ne mo`e lagati, on je najboqi sudija koji i jednu izgovorenu re~enicu zna da nagradi, ili kazni. Su{tina ovih izbora je formirati parlament koji }e reprezentovati voqu naroda i efikasno, br-

VLAST NE]E BITI PREKOMPONOVANA! Posle parlamentarnih izbora, iz nekoliko gradova potekla je inicijativa o organizovawu i lokalnih izbora. Novinare je zanimalo, da li }e oni biti eventualno raspisani i u ^a~ku, na{ta je dr Radojevi} odgovorio da, s obzirom na to da stranke u vladaju}oj koaliciji u lokalnoj Skup{tini dobro sara|uju, jo{ nije bilo razgovora o tome: - SNS ^a~ka }e u svakom slu~aju po{tovati politiku koju Srpska napredna stranka bude sprovodila na nivou Republike i u lokalu }e biti onako, kako rukovodstvo stranke bude tra`ilo. Radojevi} je najavio i kadrovske promene na nekim mestima koja “dr`e” napredwaci i wihovi koalicioni partneri, kako je rekao, ili zbog odlaska pojedinih qudi na druge funkcije, ili zbog toga {to neki ne obavqaju posao na adekvatan na~in. Ni potpredsednik NS Velimir Stanojevi} nema informacije o eventualnim problemima u funkcionisawu vladaju}e koalicije u ^a~ku, niti nagove{taje i zahteve za prekomponovawe vlasti. Ukoliko ih bude, odluku o wima done}e strana~ki organi, rekao je Stanojevi}.

zo i sna`no nastaviti reforme, po{tuju}i strate{ke interese naroda i dr`ave, narodnu voqu i sve {to je neophodno za boqitak svih gra|ana. Po{to je izrazio zadovoqstvo {to je Nova Srbija deo pobedni~ke koalicije, koja je “ostvarila najubedqiviju pobedu od uvo|ewa vi{estrana~kog sistema u Srbiji”, potpredsednik NS Velimir Stanojevi} je kazao da su se na izborima gra|ani opredeqivali izme|u vi{e stvari: “Ocewivali su ono {to je radila koalicija predvo|ena SNS tokom proteklih godinu i po dana i opredeqivali se izme|u nerealnih obe}awa na{ih politi~kih takmaca da }e ve} od 17. marta u Srbiji biti boqe, i pri~a lidera ove koalicije o te{koj situciji u kojoj se zemqa nalazi, ali i wihovoj viziji da Srbija brzo krene stabilnim putem evropskih integracija i boqeg ekonomskog `ivota.” Svim poslanicima i onima koji }e u ime ove koalicije vr{iti javne funkcije predstoji te`ak put i da kroz zakonodavnu i izvr{nu vlast u~i-

Velimir Stanojevi}, Miroslav Marki}evi}, Aleksandar Radojevi} i Mirjana \okovi}

ne sve da gra|ani u Srbiji `ive boqe, naglasio je Stanojevi}. Osim gra|anima koji su dali glas pobedni~koj koaliciji, Miroslav Marki}evi}, predsedniik IO NS i poslanik u republi~kom parlamentu, zahvalio je i lokalnim medijima koji su “korektno, izbalansirano i po{teno izve{tavali o kampawi”. - Tokom kampawe bilo je pri~a da gra|ani zbog nekih razloga ne}e glasati za ovu kaoliciju. Rezultati govore da to nije istina i upravo oni nas obavezuju da kao narodni poslanici u narednom periodu ponesemo jo{ ve}i tovar odgovornosti. Gra|ani su pre

svega glasali za Aleksandra Vu~i}a, za energiju koju je on ispoqio za godinu i po dana i rezultate koje su on i ostali ~lanovi Vlade postigli. Marki}evi} se zalo`io za “aktivirawe” poslani~ke kancelarije u ^a~ku, u kojoj bi poslanici komunicirali sa gra|anima i najavio da }e u budu}em radu najve}u pa`wu usmeriti na probleme mladih, invalida i bolesnih osoba kojima je pomo} najpotrebnija. Izrazio je zadovoqstvo {to }e za vreme mandata nove Skup{tine auto - put sti}i do ^a~ka i uverewe da }e promeniti sliku grada i stvoriti mogu}nost za investirawe i novo zapo-

{qavawe. Zahvalnost gra|anima koji su “prepoznali snagu koalicije okupqene oko SNS” uputila je i narodna poslanica SNS Mirjana \okovi} i po{to je podsetila na svoj doprinos u resoru ekologije (zavr{ene pripreme za po~etak izgradwe transfer stanice, izgradwa prihvatili{ta za nezbrinute `ivotiwe, izrada dokumentacije za postrojewe za otpadne vode, studije izvodqivosti o ~i{}ewu jezera u Me|uvr{ju...), obe}ala je da }e sa kolegama poslanicima raditi krajwe odgovorno i savesno i dati maksimalni doprinos sprovo|ewu reformi, zacrtanih u predizbornoj kampawi. M. N.

OD 101.029 BIRA^A NA PODRU^JU ^A^KA, NA BIRALI[TA IZA[LO 52.740

NAPREDWACI DOBILI VI[E OD POLOVINE GLASOVA adno telo Republi~ke izborne komisije objavilo je u ponedeqak zvani~ne rezultate glasawa na birali{tima na podru~ju ^a~ka. Od 101.029 upisanih bira~a, na vanredne parlamentarne izbore u nedequ iza{lo je 52.740, ili 52,20 odsto gra|ana sa pravom glasa. ^a~ani su najve}e pove-

R

rewe ukazali izbornoj listi “Aleksandar Vu~i} Budu}nost u koju verujem”, koju je “zaokru`ilo” 27.124 bira~a, ili 51,43 odsto. Koalicija okupqena oko Socijalisti~ke partije Srbije dobila je 6.630 glasova (12,57 odsto), a lista “Dveri - Bo{ko Obradovi}” 11,66 odsto, odnosno 6.152 glasa. Preostalih 16

koalicija i partija nisu pre{le cenzus, jer su prikupili mawe od pet odsto glasova ovda{wih bira~a. Za izvesniju budu}nost sa nosiocima liste “Sa Demokratskom strankom za demokratsku Srbiju” opredelilo se 2.305 ^a~ana (4,37 odsto), dok je Novu demokratsku stranku, na ~elu sa Borisom Tadi}em, kojoj su se pridru`ili Zeleni, LSV - Nenad ^anak i Zajedno za Srbiju, podr`alo 2.014 glasa~a (3,82 odsto). Demokratska stranka Srbije dobila je 1.875, LDP 1.310, a Ujediweni regioni Srbije 1.047 glasova. Slede 11 izbornih lista koje nisu zavredile pa`wu ni po 1.000 bira~a: “Dosta je bilo - Sa{a Radulovi}” 999, Srpska radikalna stranka 706, Tre}a Srbija 221 i Ruska stranka - Slobodan Nikoli} 199 glasova. Za grupu gra|ana “Patriotski front - dr Borislav Pelevi}” izjasnilo se 73,

za Crnogorsku partiju - Josip Broz 59, za SDA Sanxaka - dr Sulejman Ugqanin 45, a za Savez vojvo|anskih Ma|ara - I{tvan Pastor 33 ^a~ana. Na za~equ su Partija za demokratsko delovawe - Riza Halimi, Koalicija gra|ana svih naroda i narodnosti i Lista nacionalnih zajednica Emir Elfi} sa 29, 22 i 16 glasova. Po re~ima Qubodraga Petkovi}a, ~lana radnog tela RIK- a, ukupna izlaznost iznosila je 52,20 odsto, a veoma obiman izborni materijal sa svih 104 bira~ka mesta je blagovremeno “obra|en” i prosle|en RIK: - Bira~ki odbori su radili korektno i blagovremeno su radnom telu u ^a~ku, koje je primilo i izborni materijal iz Gorweg Milanovca, Lu~ana i Ivawice, dostavili sve podatke, koje smo tako|e u predvi|enom roku dostavili

Republi~koj izbornoj komisiji. U ovom poslu, u kome su se svi maksimalno zalagali, imali smo punu logisti~ku podr{ku Grada. Na birali{tima, ina~e, nisu zabele`ene neke nepravilnosti, niti incidenti, izuzev prigovora Dveri Srpske. Wihovi predstavnici i kontrolo-

ri su uo~ili da je, navodno, na jednom bira~kom mestu bilo vi{e glasa~kih listi}a i da glasawu nisu prisustvovali svi ~lanovi bira~kog odbora. Po mom uverewu, takvi prigovori ne}e uticati na rezultate glasawa, mada }e kona~nu odluku o tome, ipak, doneti RIK. M. N.

U PARLAMENTU SEDAM STRANAKA I KOALICIJA Pobedni~ka lista Aleksandar Vu~i} - SNS, SDPS, NS, SPO, PS osvojila je u Republici 1.727.444 (48,34 odsto) glasova i 158 mandata u Republi~koj skup{tini. Drugo mesto pripalo je koaliciji Ivica Da~i} - SPS, PUPS, JS sa osvojenih 482.710 (13,51 odsto) glasova i 44 poslani~ka mesta. U republi~ki parlament u{le su i DS sa 19 i NDS Borisa Tadi}a sa 18 poslanika. Savez vojvo|anskih Ma|ara - I{tvan Pastor, kome je poverewe ukazalo 75.248 bira~a (2,11 odsto) ima}e {est poslanika, SDA Sanxaka - dr Sulejman Ugqanin (34.015 glasova - 0,95 odsto) tri predstavnika i Partija za demokratsko delovawe - Riza Halimi dva, sa osvojenih 24.274, ili 0,68 odsto glasova.


4

PETAK 21. MART 2014. GODINE

POLITIKA

KOALICIJA SPS-PUPS-JS: SRBIJA SE PONOVO IZJASNILA ZA SNAGE DESNICE oalicija SPSPUPS-JS je zadovoqna rezultatima koje je ostvarila na parlamentarnim izborima, re~eno je na ju~era{woj konferenciji za novinare, organizovanoj u prostorijama Gradskog odbora Socijalisti~ke partije Srbije. Predsednik Izbornog {taba liste koalicije okupqene oko SPS-a Veqko Negovanovi} je istakao da je na gradskom nivou koalicija Ivica Da~i} SPSPUPS- JS osvojila je 12,57 odsto glasova, {to je za dva i po procenta mawe nego u 2012. godini. - Imali smo procentualno ne{to lo{iji rezultat, nego {to je bio 2012. godine, kada smo osvojili oko 15 odsto glasova. To je mimo na{ih o~ekivawa. Ipak, kada analizirate koliko je bila te{ka kampawa, posebno za na{u koaliciju i na{eg predsednika Ivicu Da~i}a, moramo biti zadovoqni i ovim rezultatom. Uglavnom svi napadi razli~itih koalicija, politi~kih partija i medija su bili usmereni na na{u koaliciju i Ivicu Da~i}a, tako da, kada napravite analizu {ta je sve re~eno i za{ta smo sve optu`ivani, mo`emo apsolutno biti zadovoqni ovakvim rezultatom - ista-

K

BREME SOCIJALE SADA JE NA DRUGIMA

Veqko Negovanovi}, Nata{a Cvijovi} i Miladin Ristanovi}

kao je Negovanovi} u svom osvrtu na rezultate parlamentarnih izbora. On je zahvalio svim gra|anima koji su na parlamentarnim izborima svojim glasovima ukazali poverewe koaliciji SPSPUPS-JS. Ujedno, ~estitao je i ubedqivu pobedu koaliciji okupqenoj oko Srpske napredne stranke. Negovanovi} je izneo

mi{qewe da ovako dobri rezultati koalicije okupqene oko SNS otvaraju pitawe da se u pojedinim lokalnim sredinama preispita dosada{wi rad odborni~kih grupa. Ipak, izrazio je uverewe da do toga ne}e do}i u skorije vreme, jer pred pobedni~kom koalicijom stoje va`niji zadaci. Vrlo brzo treba konstitui-

sati parlament, a do 1. maja i Vladu Republike Srbije, a nakon toga sledi i veoma te`ak period razgovora sa MMF-om i po~etak reformi. - U ^a~ku imamo stabilnu koaliciju na vlasti, tako da ne o~ekujem bilo kakve potrese. Naravno, bi}e nekih personalnih izmena, {to je i logi~no, jer }e neki od

dosada{wih funkcionera iz lokala oti}i na poslani~ka mesta, ali apsolutno ne o~eujem da }e biti bilo kakve pri~e o redefinisawu koalicionog sporazuma. Ima puno posla i predstoji nam te`ak period, ali mislim da ^a~ak ne}e biti na listi lokalnih samouprava u Srbiji u kojima }e se preispitivati dosada{wi rad - rekao je Negovanovi}. On je, tako|e, izrazio uverewe da }e koalicija SPS-PUPS-JS i u narednom periodu biti deo republi~ke vlasti. Kako je obrazlo`io, u Srbiji ne mo`e biti ozbiqne vlasti, a da u woj ne u~estvuje ova koalicija. - Srbija se opet masovno izjasnila za desnicu i socijalno ugro`eni u narednom periodu ne mogu o~ekivati ni{ta spektakularno, jer se bojim da ni{ta od obe}awa u kampawi ne}e biti ispuweno - naglasio je Negovanovi} komentari{u}i izborne rezultate ostalih lista. On je rekao da su najve}i

gubitnici izbora DS i NDS, a da neprijatno iznena|ewe predstavqa izborni rezultat DSS-a. Miladin Ristanovi}, predsednik GO PUPS-a, rekao je da wihova koalicija ima ~ime da se pohvali u prethodnom periodu i to u svim resorima, gde je imala zadu`ewa. - @elim da se zahvalim svim glasa~ima, koji su nam ukazali poverewe, ali i onima drugima, koji to nisu u~inili, jer na{a koalicija je punih {est godina brinula o qudima, posebno o socijalno ugro`enim kategorijama i na ~elu svih wih penzionerima. O~igledno da su neki od mojih kolega penzionera hteli da nas malo rasterete, da nam skinu breme sa le|a, pa su svoje poverewe dali drugima, a ja im iskreno `elim da u tome nisu proma{ili istakao je Ristanovi} u svom obra}awu predstavnicima medija na konferenciji za novinare. V. S.

DVERI PRE[LE CENZUS U ZAPADNOJ SRBIJI, A U ^A^KU, SA 11,66 ODSTO GLASOVA, OSVOJILE TRE]E MESTO

^IST I PO[TEN POLITI^KI REZULTAT Z

bog medijskog mraka u kome su Dveri bile, ne samo za vreme predizborne kampawe, ve} i posle izbora, javnost je ostala uskra}ena za podatke da je ova organizacija u ^a~ku ostvarila najboqi rezultat u ~itavoj Srbiji, osvojiv{i 11,6 odsto glasova i tre}e mesto, posle SNS i SPS, rekao je u utorak na KZN Bo{ko Obradovi}, ~lan Stare{instva Dveri. Podsetio je tom prilikom da je ispod cenzusa ostalo {est nekada velikih partija: DS, NDS, URS, LDP, DSS i SRS, koje su zajedno dobile glasova, koliko otprilike Dveri same. Sli~na situacija je i u Kraqevu, Lu~anima, Gorwem Milanovcu, Qigu, Po`egi, Novoj Varo{i, Ariqu i drugim gradovima Zapadne

Srbije, koja je “jasno poru~ila da jedino u Dverima vidi istinsku opoziciju i alternativu vladaju}im strankama”. I pored toga, one su relativno zadovoqne postignutim rezultatima, jer na republi~kom nivou nisu pre{le cenzus i u{le u parlament, sumirao je Obradovi} rezultate nedeqnih izbora i najavio da }e danas ovaj pokret predstaviti novu opoziciju Vu~i}evoj vlasti, koja }e krenuti iz ^a~ka i Zapadne Srbije. - Dveri su jedine, pored SNS i SPS, u ve}ini gradova Zapadne Srbije bile iznad cenzusa. Na taj na~in gra|ani su im dale poverewe da u narednom periodu formiraju {irok opozicioni front protiv vladaju}eg re`ima Aleksandra Vu-

Bo{ko Obradovi}

~i}a. Nova adresa srpske opozicije je ~a~anska kancelarija Dveri u Sin|eli}evoj broj 1, odakle }emo ubudu}e kretati u realizaciju na{e politike i ciqeva. Po Obradovi}evoj oceni, izbori nisu bili regu-

larni, jer je “li~ni re`im Aleksandra Vu~i}a iskoristio sve dr`avne resurse da na name{tenim izborima ostvari pobedu, projektovanu u stranim ambasadama”. Rezultat koje su Dveri ostvarile, osvojiv{i oko ~etiri odsto glaso-

va, govori o ozbiqnoj stabilnosti bira~kog tela i upori{tu u narodu, rekao je on, oceniv{i da je re~ o “~istom i po{tenom politi~kom rezultatu, velikom zalogu za budu}nost pokreta i nadi da u politi~kom smislu postoji alternativa strankama koje su osvojile vlast”, zahvaquju}i prvenstveno tome {to 50 odsto gra|ana Srbije nije iza{lo na izbore. Oni su, smatra Obradovi}, na taj na~in “preuzeli odgovornost za svoje `ivote, prepustiv{i narod i dr`avu onima koji ne zaslu`uju da ih vode.” - Postoje qudi koji se nisu predali, koji se ne pla{e Aleksandra Vu~i}a i SNS, qudi koji se zala`u za doma}i ekonomski interes, porodi~nu poli-

tiku, za saradwu sa Rusijom i prekid pregovora sa EU, koji su svoj glas dali Dverima. Blizu ~etiri odsto glasova koje su osvojile je dobar temeq za politi~ku budu}nost - istakao je Obradovi}, zahvaliv{i svima koji su glasali za ovaj Pokret, posebno ^a~anima, kao “politi~ki najhrabrijem delu srpske nacije.” Po{to smatra da je po{teno da se “u ovom gradu izmeri sva~iji rezultat”, Obradovi} je izneo li~ni rezultat: u wegovom rodnom selu Vrani}ima, lista ~iji je on bio nosilac, osvojila je 27 odsto glasova, a u nasequ u kome `ivi, na bira~kim mestima Avlaxinica 1 i Avlaxinica 2, Dveri su dobile 17 odsto glasova. M. N.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


PETAK 21. MART 2014. GODINE

5

GRAD

PARLAMENTARNI IZBORI NISU „POQUQALI” VLADAJU]U KOALICIJU U ^A^KU

VLAST STABILNA, NEMA TRZAVICA I PROBLEMA

Pri~e koje posledwih dana kru`e u javnosti, da posle vanrednih parlamentarnih izbora postoji mogu}nost raspisivawa i vanrednih lokalnih izbora u pojedinim gradovima i op{tinama, ili u najboqem slu~aju prekomponovawa vlasti, u ^a~ku su potkrepqene nesmotrenim izjavama nekih strana~kih funkcionera i odlukom Sa{e Obradovi}a, pomo}nika gradona~elnika za mesnu samoupravu i komunalnu infrastrukturu, da na to mesto, na li~ni zahtev i zbog odlaska na drugu funkciju, podnese ostavku. Vladaju}a koalicija u Gradu je stabilna i funkcioni{e normalno i bez ikakvih trzavica i problema obavqa svakodnevne poslove, realizuje zacrtane planove i nastavqa zapo~ete investicije, ka`u za “^a~anski glas” gradona~elnik Vojislav Ili} i wegov zamenik Radenko Lukovi}. osle parlamentarnih izbora, o~ekuje se da nova Republi~ka vlada i Skup{tina donesu veoma va`ne zakone (o radu, planirawu i izgradwi, ste~aju, privatizaciji) koji }e imati veliki uticaj i na funkcionisawe lokalnih samouprava i `ivot wihovih gra|ana, smatra gradona~elnik Ili}, uveren da oni ne}e ometati nastavak zapo~etih i po~etak novih investicija: - O~ekujemo da u ovoj godini budu zapo~eti radovi na zgradi Doma vojske, namewenoj za Gradsku biblioteku, za koju su zavr{eni projekat i gra|evinska dozvola. Ministarstvo kulture i informisawa je obe}alo da }e ovu investiciju pomo}i sa 50 miliona dinara, dok su preostala sredstva obezbe|ena u gradskom buxetu. Uskoro }e biti raspisan i tender za izgradwu prihvatili{ta za nezbrinute `ivotiwe i transfer stanice na lokaciji deponije u “Preli}ima”. Nadamo se da }e slede}e godine biti zapo~eta i gradwa novog objekta ambulante na Qubi}kom keju i pro{irewe zgrade Centra

P

za socijalni rad, koji zbog nedostatka sme{tajnih kapaciteta ima velike probleme. Formirawe nove Vlade preduslov je i za nastavak realizacije Lokalnog akcionog plana zapo{qavawa, koji bi trebalo da “otvori” oko 200 novih radnih mesta, ka`e gradona~elnik i najavquje i raspodelu podsticajnih sredstava za poqoprivredu, o ~emu }e odluku doneti odbornici na zasedawu zakazanom za slede}i petak: - I javna preduze}a i ustanove normalno funkcioni{u, bez ikakvih problema u oblasti pru`awa usluga gra|anima i realizaciji planiranih programa i manifestacija. Va`no je napomenuti i da smo nastavili saradwu sa NIS i potpisali ugovor o novoj donaciji od osam miliona dinara i dobili podsticajna sredstva resornog ministarstva za izradu Plana generalne regulacije za naseqeno mesto Slatina. O~ekujemo da }e ove godine Skup{tina usvojiti {est planova GR, {to }e biti od izuzetnog zna~aja, pored ostalog i za realizovawe novih investicija i

otvarawe novih radnih mesta. Pro{le godine je, zahvaquju}i velikom anga`ovawu i podr{ci gradskog rukovodstva, aktivirana “^ipsara” koja je zaposlila 70 radnika i pro{irila kapacitete, podse}a zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} i nagla{ava da je pokretawe ove fabrike doprinelo pove}awu proizvodwe krompira na ovom podru~ju: - Pro{le godine stabilizovana su i preduze}a “Prvi maj”, u kome je zapo~et proces reorganizacije, anga`ovawem stranog partnera “Ivas Balkan” i “Slovas”, koje je zahvaquju}i partnerstvu sa “Nice fektori” zapo~elo reorganizaciju na bazi ranije pripremqenih planova. Najizvesnija akivnost u ovoj godini je privatizacija “@itoprometa” i pokretawe proizvodwe, prvenstveno bra{na i sto~ne hrane, koja }e podsta}i poqoprivrednu proizvodwu i setvu `itarica u ~a~anskom kraju i ~itavom okrugu. ^elnici Grada, resorno zadu`eni za privredu, u~estvuju i u intenzivnim pripremama za novu priva-

tizaciju “Sto~ara”, za koje je najboqe re{ewe, ka`e Lukovi}, da bude “uvedeno u ste~aj po kratkom postupku” i potom izabran strate{ki partner koji bi ga kupio, pokrenuo tov junadi i aktivirao klani~nu proizvodwu. - Narednih dana trebalo bi da bude okon~ana i prodaja Fabrike hartije, tako|e iz ste~aja, ~ija je procewena vrednost oko ~etiri miliona evra. Veoma je va`no da postoji interesovawe ozbiqnih paretnera, me|u kojima je pismo o namerama ve} dostavila firma “Not kalton”, koja planira da kupi FH i pokrene proizvodwu sredwe finih i toalet papira i najavquje da za godinu dana zapo~ne i proizvodwu roto papira. Ukoliko sve to za`ivi, fabrika }e zaposliti oko 300 radnikaoptimisti~ki prognozira Lukovi}. Hrvatska firma “Hemo kompleks” je dobila takozvano izlu~no pravo u preduze}u PKS i najavila pokretawe proizvodwe u pojedinim wegovim pogonima ve} za 60 dana i obezbe|ewe posla u prvoj fazi za 25 radnika, navodi Lukovi} jo{ neke ~a~anske

NAJAVA DOGA\AJA

POGINUO BICIKLISTA

DAN SE]AWA NA STRADALE U NATO BOMBARDOVAWU

sredu, oko 10,20 ~asova, na pru`nom prelazu koji je zatvoren za saobra}aj, kod Ma{insko-saobra}ajne {kole u ^a~ku, teretna cisterna je udarila biciklistu M. T. (1948) iz ^a~ka. On je podlegao povredama u ~a~anskoj bolnici. Uvi|aj su, po nalogu, Osnovnog javnog tu`ioca u ^a~ku, obavili policijski slu`benici PU ^a~ak.

ovodom obele`avawa Dana se}awa na stradale u NATO bombardovawu, u ponedeqak, 24. marta, kod Spomenika `rtvama rata od 1991. do 1999. godine, bi}e obele`en pomen poginulima. Pozivaju se gra|ani da prisustvuju obele`avawu Dana se}awa na stradale u NATO bombardovawu i polagawu venaca i cve}a na spomen obele`je. Ceremonija po~iwe u 12 sati.

SAOP[TEWE POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

U

P

firme koje mogu da o`ive posle neuspe{nih privatizacija, uveren da }e novi Zakon o privatizaciji omogu}iti ubrzano re{avawe i statusa preduze}a u procesu restrukturirawa, poput Fabrike reznog alata i civilnog dela kompanije “Sloboda”, za koji najozbiqnije interesovawe pokazuje gorwomilanova~ki “Metalac”, spreman da zna~ajna sredstva ulo`i u nove tehnologije i opremu. U toku je i izrada studije opravdanosti o pokretawu solarne energane na lokaciji stare deponije, na kojoj je planirano fazno instalisawe kapaciteta od 10 do 15 megavata. I dolazak kompanije “Lidl” u ^a~ak, koja namerava da slede}e godine otvori 15 centara u Srbiji, je svakim danom sve izvesniji, tvrdi

Lukovi}, jer joj je lokalna samouprava ponudila gradsko zemqi{te pored obilaznog puta, u neposrednoj blizini starog pogona “Komunalca”. Lukovi} je podsetio da je u ^a~ku po~ela da radi i nova putarska firma, koja je ve} ugovorila prve poslove i zaposlila radnike, da je “Sloboda” vratila na posao oko 400 radnika i “Remont” primio 150 qudi. Zahvaquju}i tome i ~iwenici da su na svim ve}im poslovima i investicijama u Gradu anga`ovana uglavnom lokalna preduze}a, do{lo je do blagog smawewa stope nezaposlenosti u 2013. godini, koja se kre}e oko 27 odsto, odnosno ra~unaju}i po takozvanom modelu na bazi radne snage 21 odsto. M. N.

SA[A OBRADOVI], DIREKTOR FILIJALE NSZ U ^A^KU Pomo}nik gradona~elnika Sa{a Obradovi} podneo je ostavku na to mesto zbog izbora na funkciju direktora ~a~anske Filijale Nacionalne slu`be za zapo{qavawe. Izbor je obavqen po konkursu, koji je raspisan 27. novembra prethodne godine. Po re~ima Obradovi}a, re~ je o li~noj odluci, koja apsolutno nema veze sa aktuelnim politi~kim de{avawima i wegovim ~lanstvom u DSS. S obzirom da je mesto pomo}nika gradona~elnika, prema koalicionom sporazumu o vr{ewu vlasti u Gradu ^a~ku pripadalo ovoj stranci, Gradski odbor DSS i odborni~ka grupa NS-DSS }e uskoro dostaviti predlog gradona~elniku za imenovawe novog pomo}nika. Nakon sednice Predsedni{tva DSS, o ovoj temi, rezultatima izbora i aktuelnim de{avawima unutar same stranke, bi}e uskoro re~i na konferenciji za novinare, najavquju iz GO DSS.


6

GRAD

PETAK 21. MART 2014. GODINE

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVQE OBELE@IO 22. MART, SVETSKI DAN VODA

POLOVINA STANOVNI[TVA BEZ VODE M ilenijumski ciq postavqen u dekadi voda, koja se zavr{ava slede}e godine, da polovini stanovni{tva koja nema re{en problem vodosnabdevawa, moraju biti obezbe|eni osnovni sanitarno tehni~ki uslovi `ivqewa, na`alost ne}e biti ostvaren. Ukoliko i kada on bude dostignut, godi{we }e, prema analizi Svetske zdravstvene organizacije, upravo zbog kori{}ewa kvalitetnih voda, biti ostvarena dobit od skoro 85 milijardi dolara. Na ove podatke ukazala je, povodom obele`avwa 22. marta, Svetskog dana voda, dr Qiqana Pi{~evi} Moji}evi} iz Zavoda za javno zdravqe, naglasiv{i da se ove godine taj dan, koga su Ujediwene nacije ustanovile 1993. godine, obele`ava pod sloganom “Voda i energija”. Zbog zdravstvenih, ekonomskih i socijalnih aspekata, na poqu zdravog vodosnabde-

vawa se mora mnogo vi{e uraditi u ~itavom svetu i

u na{oj zemqi, rekla je ona i podsetila:

RE^, DVE I O NOVOM KALENDARU

U

vog svetskog rata. Prigodnom bedsedom o slavnom vojvodi, koji je posledwe godine `ivota proveo u ^a~ku, obratio se predsednik ovog Udru`ewa Slobodan ^vorovi}. Potom je u Galeriji Narodnog muzeja prikazan film o najodlikovanijoj heroini Velikog rata Milunki Savi}, i predstavqen sadr`aj no-

vog, 21. Srpskog narodnog kalendara, koji ve} dve decenije izdaje Agencija “^vorak”. Za 20 godina, koliko traje u kontinuitetu Srpski narodni kalendar je {tampan u tira`u od 85.000 primeraka, ali novo izdawe, po re~ima prire|iva~a i izdava~a ^vorovi}a, kasni sa {tampom zbog te{ke finansijske situacije. O sadr`aju kalendara su govorili bibliotekar Mirko Drmanac i kwi`evnik i prire|iva~ Radovan M. Marinkovi}, koji je tom prilikom naglasio da je ovo kwiga za narod, koja ne traje jednu godinu, nema nau~ni, ali ima otkrivala~ki pristup, tako {to stvarala~ki ponire u pro{lost. Pored standardnih rubrika posve}enih verskim datumima i molitvama, novi kaledar }e na svoj na~in obele`iti aktuelne istorijske jubileje i na svojim stranicama doneti svekoliko narodoumqe. Z. L. S.

JO[ JEDNA AKCIJA FIRME „AUDIOVOKS”

BESPLATNA PROVERA SLUHA d 21. do 28. marta u ~a~anskoj poslovnici firme “Audiovoks” bi}e odr`ana akcija besplatne provere sluha. Svi zainteresovani termine mogu zakazati na telefon 032/ 347-885 od 9 do 16 ~asova. Danas svaka peta osoba starija od 55 godina ima o{te}en sluh, a kako vreme prola-

O

koji se primewuju u laboratorijama Zavoda za javno zdravqe, zadu`enog za redovne kontrole kvaliteta vode. Ti standardi primewuju se i u laboratorijama javnih preduze}a u Moravi~kom okrugu. Na osnovu rezultata dosada{wih analiza i kontrola mo`emo re}i da kvalitet vode odgovara svim standardima propisanim va`e}im pravilnicima. Situacija je druga~ija kada je re~ o seoskim vodovodima, ka`e Mani}ka, isti~u}i pozitivan primer ^a~ka, na ~ijem podru~ju se sve vi{e seoskih doma}instava prikqu~uje na gradski, odnosno rzavski sistem. Odre|eni problemi evidentirani su na seoskim vodovodima, sa kojih se snabdeva od nekoliko de-

setina, do nekoliko stotina doma}instava, prvenstveno zbog nepravilnog gazdovawa objektima i mre`om, nedovoqnog odr`avawa, sistematske kontrole i nedovoqnog hlorisawa. Oni su jo{ izra`eniji na individualnim bunarima i drugim vodnim objektima, koji se koriste takore}i bez ikakve kontrole i provere ispravnosti vode. Za razliku od wih, voda je kvalitetna u onim sistemima koji su podvrgnuti redovnoj kontroli, i ~iji se korisnici blagovremeno obave{tavaju o svim nedostacima, eventualnim kvarovima i neispravnosti vode, i na kojima se, u tim slu~ajevima preduzimaju odgovaraju}e higijensko tehni~ke mere, ka`e dr Mani}. M. N.

MARTOVSKA AKCIJA U FORMA IDEALE

UDRU@EWE POTOMAKA RATNIKA OBELE@ILO RO\ENDAN VOJVODE STEPE

dru`ewe potomaka ratnika oslobodila~kih ratova Srbije, 14. marta odalo je po{tu i polo`ilo venac na spomenik vojvodi Stepi Stepanovi}u, ~ije ime ovo udru`ewe i nosi, u znak se}awa na velikog vojskovo|u i dan wegovog ro|ewa, a povodom obele`avawa stogodi{wivce po~etka Pr-

- Broj stanovnika na zemqi se pove}ava, mewaju se klimatski uslovi i sve je mawe ~iste pija}e vode. Zbog toga bi, na primer, za navodwavawe i druge tehni~ke potrebe trebalo {to vi{e koristiti pre~i{}ene otpadne vode. Zna~aj me|usobne sprege vode i energije je ogroman, jer su za dobijawe svih vrsta energije - elektri~ne, atomske, termoenergije, potrebne velike koli~ine vode, odnosno za proizvodwu vode zna~ajne koli~ine energije, objasnila je dr Vesna Mani}. Preduslov za obezbe|ewe higijenski i zdravstveno ispravne vode za pi}e je, napomiwe ona, adekvatna kontrola vode: - Jedini merodavan ~inilac je kontrola vode po ISO standardima 17025,

zi svaka tre}a. Kod takvih osoba potrebno je preduzeti odre|ene mere, ukoliko su one neophodne. U po~etku se kod qudi koji slabije ~uju mo`e pojaviti otpor prema pomagalima, ali se on mo`e brzo prevazi}i, kao {to je prevazi|en i otpor prema no{ewu nao~ara za korekciju vida.

SNI@EWA I DO 50 ODSTO U

kompaniji Forma Ideale tokom marta je aktuelna akcija koja promovi{e vi{e od 240 artikala na sni`ewima i do 50 odsto. Ponudu kompanije ovog prole}a karakteri{e veliki broj artikala na visokim sni`ewima, a razlog tome je sezonska prodaja asortimana, ka`e Nikola Ru`i~i}, rukovodilac Slu`be za medije i odnose sa javno{}u. Pored martovskih velikih sni`ewa, Ru`i~i} je na konferenciji za novinare, odr`anoj pro{log ~etvrtka u ~a~anskom salonu, najavio da }e Forma Ideale od 1. aprila promovisati novi asortiman, koji je estetski i tehni~ki unapre|en i, naravno, sa pristupa~nim cenama. - Kupovina u salonima Forma Ideale mogu}a je na odlo`eno pla}awe do 180 dana, bez kamate, {to je jako zna~ajno za sve na{e gra|ane, koji su trenutno veoma zadu`eni. Interesovawe gra|ana za ovaj vid kupovine je veliko, a mi }emo se potruditi da vremenski period beskamatne kupovine na odlo`eno pla}awe bude i ve}i, nego {to je trenutno. Svakog meseca raste i broj kupaca preko onlajn {opa, www.formaideale.rs. Re~ je o “zgodnom” mehanizmu za kupovinu name{taja, jer bilo gde u Srbiji, u roku od dva do pet dana, name{taj se isporu~uje potpuno besplatno. To je zna~ajno pogotovu za qude koji `ive van velikih gradskih centara, kao i za one koji su na privremenom radu u inostranstvu. Kupci se sve ~e{}e odlu~uju i za ovaj vid kupovine - ka`e Ru`i~i}. On je tom prilikom pozvao sve gra|ane ^a~ka i okoline

da posete ~a~anski salon Forma Ideale i da odaberu ono {to im se svi|a, jer martovska prodaja asortimana donosi sni`ewe, koje kupci ne o~ekuju. Ru`i~i} je tako|e pozvao gra|ane da i 1. aprila posete salon, kada }e ga krasiti nova sezonska postavka name{taja. Re~ je o interesantnim inovacijima, koje }e tokom marta biti predstavqene na inostranim tr`i{tima, a od 1. aprila i u svim salonima {irom Srbije. Salon Forma Ideale u ^a~ku, koji je otvoren sredinom 2007. godine, prostire se na vi{e od 3.000 kvadrata, a kada je re~ o ponudi jedan je od najlep{ih u Srbiji, ka`e Ru`i~i} i dodaje: - U ~a~anskom salonu je zaposleno 17 qudi, koji rade kao prodavci i monteri na terenu. Oni su “nasmejano lice firme”, jer vas prodavci do~ekuju u salonu i daju vam savete u vezi sa kupovinom name{taja i ure|ewem `ivotnog prostora, a monteri vam dopremaju na ku}nu adresu i montiraju name{taj koji ste kupili. Forma Ide-

ale u ^a~ku je najmoderniji, najve}i i najopremqeniji salon name{taja u okolini. U prijatnom ambijentu je izlo`eno nekoliko stotina artikala, koji su na na{oj akcijskoj mese~noj ponudi. Re~ je o artiklima koji se kroz nekoliko meseci mewaju, tako da su uvek aktuelni, u zavisnosti od sezone. Ru`i~i} je istakao da je ovaj salon na dobroj lokaciji i da pokriva znatno ve}e podru~je, nego {to je teritorija grada ^a~ka, odnosno i Gorwi Milanovac, Gu~u, Ivawicu, Po`egu. Prema wegovim re~ima, pose}enost je velika, kao i prodaja, a zaposleni u ovoj kompaniji i daqe }e se truditi da Forma Ideale bude najboqi salon name{taja u gradu. Svi posetioci mogu o~ekivati konkurentnu ponudu i konkurentne cene. “Ono {to na{ name{taj karakteri{e ne samo na srpskom, ve} i na inostranim tr`i{tima, jeste najboqi odnos cene i kvaliteta, za{ta smo ve} nekoliko puta dobijali nagrade”, istakao je Ru`i~i}. N. R.


7

GRAD

PETAK 21. MART 2014. GODINE

^A^AK U GRUPI GRADOVA U KOJIMA „VLADA” DUBOKA DEMOGRAFSKA STAROST

TRE]INA ^A^ANA OD 45 DO 64 GODINE @IVOTA

ao i u ve}ini gradova i op{tina u Srbiji, i u ^a~ku je izme|u dva popisa (od 2002. do 2011. godine), zabele`en pad broja stanovnika. Prema evidenciji od pre tri godine, na podru~ju Grada, u 38.749 doma}instava `ivelo je 115.337 gra|ana, ili za 1.735 mawe nego 2002. godine. Ovaj “minus” posledica je negativnog prirodnog prira{taja, smawenih migracija i starewa stanovni{tva. Zbog toga je ^a~ak svrstan u grupu lokalnih

K

samouprava u kojima vlada duboka demografska starost, ~iji `iteqi u proseku imaju 42,7 godina `ivota, odnosno `ene 44, a mu{karci 41,4. Osim ovih pokazateqa, u sveobuhvatnoj analizi koju su, u sklopu izve{taja o pro{logodi{wem poslovawu, sa~inili stru~waci Centra za socijalni rad, navodi se i prili~no alarmantna konstatacija da se progresivno starewe stanovni{tva ^a~ka nastavqa. Taj trend, pored ostalog, nagove{tavaju podaci da u grupi od

45 do 64 godina starosti ima 34.876 lica, ili 30,24 odsto, a od 55 do 59, 10.213 (8,85 odsto). Posebnu pa`wu u narednom periodu, sugeri{u oni, trebalo bi obratiti i na ~iwenicu da se smawuje broj doma}instava (2002. godine bilo ih je 40.169, a 2011. 38.749) i pove}ava broj stara~kih, zbog ~ega bi lokalna zajednica morala da poja~a i unapredi usluge socijalne za{tite za stariju populaciju. Za sada wih pru`aju samo Centar za socijalni rad,

VI[E UMRLIH, NEGO RO\ENIH Pro{le godine u kwige ro|enih upisano je 1.452 novoro|en~eta, dok je u kwigama umrlih registrovano 1.803 lica. U mati~niom kwigama GU za op{te i zajedni~ke poslove zabele`eno je i da je lane u ^a~ku sklopqeno 427 brakova, od kojih na seoskom podru~ju 187. Ohrabruje podatak da je pro{le godine pribli`no isti broj mladih bra~nih parova, kao 2012, stao pred mati~ara i da je, posle du`eg perioda, zaustavqen negativan trend u ovoj oblasti. Tome su, smatraju analiti~ari Centra za socijalni rad, pored ostalog, doprinele podsticajne mere dr`ave i lokalne samouprave, ~iji je ciq ja~awe porodice i pove}awe nataliteta

udru`ewa penzionera i privatni domovi, jer na podru~ju Grada nema dr`avnih institucija - Doma za stare i Gerontolo{kog centra koji bi dodatno

“osna`ili” najstarije sugra|ane. Da su u periodu izme|u dva popisa zabele`eni i neki pozitivni trendovi, govore podaci o obrazov-

noj strukturi stanovni{tva: u tom razdobqu pove}an je broj lica sa visokim obrazovawem i smawen broj osoba bez {kolske spreme i sa nepotpunim osnovnim obrazovawem. Popis iz 2011. pokazao je da je bez {kolske spreme bilo 1.829, da je nepotpuno osnovno obrazovawe imalo 9.609, a osnovno obrazovawe 19.143 lica starijih od 15 godina. Najvi{e ^a~ana (53.543) poseduje diplomu sredwe {kole, dok je vi{e obrazovawe steklo 5.437, a visoko samo 8,14 odsto (9.386). M. N.

TURISTI^KA ORGANIZACIJA ^A^KA NA SAJMU TURIZMA U BERLINU

OV^ARSKO-KABLARSKA KLISURA NAJATRAKTIVNIJA N

a Me|unarodnom sajmu turizma ITB u Berlinu, odr`anom od 5. do 9. marta, Turisti~ka organizacija ^a~ka je bila jedan od izlaga~a u okviru ukupne ponude Turisti~ke organizacije Srbije. Na sajmu su se predstavili i Turisti~ka organizacija Vojvodine, Pokrajinski sekretarijat za privredu, zapo{qavawe i ravnopravnost polova AP Vojvodine, Turisti~ka organizacija Novog Sada, Turisti~ka organizacija Beograda, kao i predstavnici turisti~ke privrede iz agencija Magelan Corporation, S. A. B. International, Dobro~instvo, Kon Tiki Travel, Ku}a vina “Kova~evi}” i Novosadski sajam AD. - Tema ovogodi{we promotivne kampawe TOS je Lifestyle Serbia - Srbija za mlade, ali su tako|e zastu-

pqene i i druge va`ne i zanimqive teme, kao {to su aktivan odmor u o~uvanoj prirodi, kratki odmori u gradovima, putevi kulture u Srbiji, gastronomska ponuda, manifestacije. Turisti~ka organizacija ^a~ka imala je na svom info pultu na {tandu i tokom poslovnih sastanaka mogu}nost da prezentuje i podeli {tampani promotivni materijal na nema~kom i engleskom jeziku. Promovisani su: Ov~arsko-kablarska klisura, Atomska bawa Gorwa Trep~a, ^a~ak, Draga~evo - Gu~a, sme{tajni kapaciteti i programi iz oblasti medicinskog turizma. Sajam turizma u Berlinu bio je koncipiran kao poslovni sajam B2B prva tri dana, a posledwa dva su bila otovrena i za posetice - ka`e Gordana Majstorovi}, stru~ni sarad-

nik za marketing TO^-a. Prema wenim re~ima, uspostavqeni su kontakti sa nema~kim organizatorima putovawa, medijima, ali i sa agencijama iz Poqske, koje su sve vi{e zainteresovane za uvo|ewe programa iz Srbije u wihove programe putovawa. Majstorovi}ka izdvaja nekoliko va`nih organizatora putovawa, organizacija i predstavnika medija sa kojima je ostvaren kontakt i poslovna saradwa: Mascontour - Sustainable Tourism, Consulting & Communication, My Tournee, Elves travel, Damptour Travel Agency, Podkarpacka - Regionalna turisti~ka organizacija u Poqskoj, ARTE nema~ko-francuska dr`avna televizija... Za poslovne posetioce sajma bila je organizovana prezentacija ukupne turi-

sti~ke ponude ~a~anskog kraja i okoline, ka`e na{a sagovornica. - Nakon odr`ane prezentacije turisti~ke ponude ~a~anskog kraja, sa Dianom Körner, PR turizma Srbije za nema~ko turisti~ko tr`i{te, dogovoreno je ukqu~ivawe turisti~ke ponude na{eg kraja u programe promocije, studijske programe istra`ivawa tr`i{ta Srbije i grada ^a~ka, kao i programe obilaska i boravka novinara i organizatora putovawa iz Nema~ke. Sajam je pru`io brojne mogu}nosti za uspostavqawe kontakata sa organizatorima putovawa, medijsku promociju, saradwu sa potencijalnim investitorima, kolegama iz drugih zemaqa. O~ekivani rezultati pozitivno }e se odraziti na u~e{}e nema~kih turista u ukupnom tu-

risti~kom prometu u budu}em periodu. Nakon razgovora sa brojnim posetiocima {tanda, turisti~ka ponuda na{eg kraja prilago|ena je tra`wi nema~kih turista, koji su najvi{e zainteresovani za boravak u prirodno atraktivnim sredinama, gde ima mogu}nosti za aktivan odmor (planinarewe, {etwa), bo-

ravak u prirodi, wellness sadr`aje - ka`e Gordana Majstorovi}, nagla{avaju}i da je Ov~arsko-kablarska klisura bila, na osnovu podeqenog materijala i tema koje su ih zanimale, najatraktivnija, potom kulturno istorijsko nasle|e - manastiri i sme{tajni kapaciteti u gradu ^a~ku. N. R.


8

DRU[TVO

PETAK 21. MART 2014. GODINE

IZ PORODI^NIH ALBUMA

MESTO IVAWICE U @IVOTU Qubav prema Ivawici Radomir Konstantinovi} je nasledio od oca Mihaila, a preneo na suprugu Milicu koja i posle wegove smrti rado pose}uje ovu varo{icu i provodi vreme u porodi~noj ku}i skromnom, ali ukusno ure|enom stanu u Novopazarskoj ulici u Beogradu, danas, dve i po godine posle smrti kwi`evnika Radomira Konstantinovi}a, `ivi wegova jedina naslednica Milica, sa kojom je u braku proveo posledwu deceniju `ivota. Poznavali su se od ranije jer je ona, kao lekarka, radila u domu zdravqa na Vra~aru, a Radomir i wegova prva supruga Ka}a Samarxi}, bili weni pacijenti. Posle Ka}ine smrti, on je nastavio da se le~i na istom mestu i, kako Milica ka`e, iz prijateqstva se rodila qubav. - @ivot sa Radomirom bio je ostvaren san. Ako je ta~no da svaki ~ovek podse}a na neki instrument, onda je on bio orkestar. Posedovao je ne samo veliko obrazovawe, ve} i ne`ne emocije i prefiwen smisao za humor. Bio je krajwe delikatan, gospodin u svakom pogledu - govori Milica o svom suprugu, autoru obimne studije “Filozofije palanke” i svojevrsne istorije srpskog pesni{tava “Bi}e i jezik”. Osim eseja o umetnosti, Konstantinovi} je pisao romane (“Daj nam danas”, “Mi{olovka”, “Izlazak”, “Ahasver”, “Dekartova smrt”) poeziju i radio drame. ^itaoce, ali i slu{aoce kultnih emisija na Tre}em programu Radio Beograda, pronalazio je me|u intelektualcima istan~anog senzibiliteta, onima koji su imali smelosti da se odreknu jednom zauvek ustanovqenih vrednosti, a tuma~ewe i i{~itavawe kwi`evnog dela do`ive kao ~in preispitivawa i naro~ite kreativnosti. - Radomira je uvek neko za ne{to napadao, najpre ortodoksni komunisti. Jo{ 1951. godine Milan Bogdanovi} ga je kritikovao za “ofanzivu poetskog besmisla” i “prko{ewe vremenu i dru{tvu koje izgra|uje vi{i smisao i `ivota i ~oveka”. Otu|enost od revolucionarnog duha zamerali su mu i Dragan Jeremi}, Bora Drenovac, Oskar Davi~o... Kada je,

U

krajem pro{log veka, postao predsednik Beogradskog kruga i izjasnio se protiv rata, na scenu su stupili ostra{}eni nacionalisti koji ga ni mrtvog ne ostavqaju na miru. Ne biraju}i re~i, oni vre|aju ne samo wega, nego i wegovog oca Mihaila, koji je bio projugoslovenski raspolo`en i to raspolo`ewe preneo na sina. MIHAILO POTI^E IZ ^A^KA Radomirov otac Mihailo ro|en je u ^a~ku, 1897. godine, od oca Ilije, nadni~ara, i majke Pave, koja je bila nepismena. Do po~etka Prvog svetskog rata {kolovao se u rodnom gra-

du, a onda je, kao |ak dobrovoqac, sa srpskom vojskom pre{ao Albaniju, da bi se po~etkom 1916. godine obreo u Francuskoj, gde je svrstan u Prvu ~etu Srpskog univerzitetskog bataqona. Francuska vlada je omogu}ila srpskim |acima da zavr{e {kolovawe, pa je Mihailo u inostranstvu i maturirao i stekao zvawe pravnika. Po povratku u zemqu radio je kao profesor tek osnovanog Pravnog fa-

kulteta u Subotici, odakle je preme{ten na beogradski Pravni fakultet, gde }e kasnije postati {ef katedre za gra|ansko pravo. U vladi Dragi{e Cvetkovi}a bio je ministar bez portfeqa i ministar pravde, ali je podneo ostavku zbog neslagawa sa pristupawem Jugoslavije Trojnom paktu. Posle kapitulacije, izbegao je u Egipat, odatle pre{ao u Palestinu, da bi od strane jugoslovenske vlade u Lon-

Mihailo Konstantinovi} sa me{taninom Rajkom Projovi}em, Rado~elo 1959.

Radomir Konstantinovi} i Ivawi~anin Aleksandar Nikoli}, Javor 1965.

Radomir Konstantinovi} na Javoru 1965.

Radojka i Mihailo Konstantinovi} sa decom i Spasovi}i - Bo`idar i Dragiwa, Ivawica 1931. godine

Qiqana Nikoli}, Radomir Konstantinovi}, Ka}a Samarxi} i Aleksandar Nikoli}, Javor 1968.

Radomir i Pava Konstantinovi}


PETAK 21. MART 2014. GODINE

9

DRU[TVO

IZ PORODI^NIH ALBUMA

RADOMIRA KONSTANTINOVI]A potom pre{ao u slobodne umetnike, odnosno “samostalnu delatnost”, u koju su se, sem umetnika, svrstavali advokati, sve{tenici i zanatlije. Iz Saveza komunista je iza{ao 1953. godine, po povratku iz vojske. - Kad god je bilo potrebno navesti nacionalnost, deklarisao se kao Srbin, a pisao je naizmeni~no }irilicom i latinicom. ^im bi mu rukopis postao ne~itak, mewao je pismo.

Milica Konstantinovi}, u beogradskom stanu, februar 2014.

Jedna od posledwih ivawi~kih fotografija: Radomir Konstantinovi} i Ivawi~anin Bo{ko Glinti}

donu bio poslat u Tursku, radi prikupqawa podataka o ratnim zlo~inima u na{oj zemqi i wihovim po~iniocima. Godine 1942. ponovo je u Egiptu, gde ostaje do 1944, kada ga novi predsednik jugoslovenske vlade dr Ivan [uba{i} poziva u London da stupi u vladu Tito - [uba{i}. On odbija ponu|ene funkcije u vladi, ali poma`e svojoj zemqi i sa [uba{i}em odlazi u Italiju radi pregovora sa Nacionalnim komitetom oslobo|ewa Jugoslavije. Posle rata je radio na beogradskom Pravnom fakultetu, a u tri navrata obavqao du`nost dekana. Tvorac je nacrta vi{e kapitalnih zakona, od kojih su neki jo{ uvek u primeni. SRBIN SVETSKIH VIDIKA Radomirova majka Radojka (Beka) bila je k}erka Sime Popovi}a, profesora gimnazije u Pirotu, i u~iteqice Jelisavete. Osim sina, Konstantinovi}i su imali k}erku Pavu koja je rano preminula od sr~ane mane. Radomir je ro|en 1928. godine u Subotici, a najve-

}i deo `ivota proveo u Beogradu. Studirao je kwi`evnost, kwi`evno stvaralatvo zapo~eo pisawem pesama, objavqenim u zbirci “Ku}a bez krova”, da bi se potom posvetio romanu i objavio “niz eksperimentalnih projekata i modernih dela”. Za roman “Izlazak” dobio je NIN - ovu nagradu, 1960. godine. Eseje i rasprave o kwi`evnosti emitovao je preko Radio Beograda i {tampao ih u listovima i ~asopisima. Pre objavqivawa, “Filozofiju palanke” je u celosti pro~itao preko Tre}eg programa Radio Beograda, kao i oglede o srpskim pesnicima 20. veka, objediwene nazivom “Bi}e i jezik”. U ~asopisu “Tre}i program” on je tokom 12 godina objavio 113 eseja, odnosno vi{e od 4.000 stranica. Wegove radio drame prevo|ene su i izvo|ene na vi{e jezika, a drama “Veliki Emanuel” uvr{}ena je 1963. godine u antologiju svetske radio drame na nema~kom jeziku. Milica Konstantinovi} isti~e da je Radomir u dr`avnoj slu`bi, kao urednik ~asopisa “Mladost”, proveo svega godinu i po, a

POMIRILA SAM GA SA IVAWICOM - Iza wega je ostalo 230 neobjavqenih eseja, koje je ~itao u emisiji “Radomir Konstantinovi} prelistava ~asopise”. Za wihovo {tampawe bio je zainteresovan “Slu`beni glasnik”, ali su planovi osuje}eni dolaskom novog direktora na ~elo ove izdava~ke ku}e govori supruga Radomira Konstantinovi}a. Otkrivaju}i nam tajne wegove stvarala~ke radionice, Milica ka`e da je do kraja `ivota kucao na pisa}oj ma{ini i to direktno, bez unapred sa~iwenog koncepta. Jedna ma{ina se nalazila u beogradskom stanu, druga u ku}i u Roviwu, a tre}a u Ivawici, gde je wegov otac, po odlasku u penziju, kupio plac i 1964. godine sagradio ku}u- brvnaru. Mihailo je moravi~ki kraj zavoleo posredstvom Ivawi~anina dr Bo`idara Spasovi}a, sa kojim se sprijateqio u mladosti i dru`io ~itavog `ivota. Bo`o je tako|e pripadao Srpskom univerzitetskom bataqonu, a studije medicinu je, kao i wegova supruga Draga, zavr{io u Francuskoj. Konstantinovi}i su redovno letovali u Ivawici, a qubav prema varo{ici i wenim qudima preneli na slede}u generaciju. Radomir je rado boravio u Ivawici, pronalaze}i u woj uto~i{te od velegradske vreve i mir za kwi`evni rad. Posle smrti roditeqa i prve supruge, wegovi dolasci su se, me|utim, proredili, jer je porodi~na ku}a budila bolna se}awa na drage qude koji vi{e nisu u `ivotu. - Govorio je da sam ga ja pomirila sa Ivawicom i da sam prava Ivawi~anka. Ranije nikada nisam bila u tom kraju, a posle udaje za Radomira svake godine smo u wemu provodili tri meseca. Gajili smo cve}e, dru-

`ili se sa prijateqima, ~itali i slu{ali ozbiqnu muziku. I danas tamo provodim leto, volim da radim u ba{ti, {etam po okolnim brdima i fotografi{em veli~anstvene predele. U beogradskom stanu, Milica nam pokazuje Radomirovu radnu sobu, naslowa~u u kojoj je najradije sedeo i deo bogate biblioteke. Drugi deo je, obja{wava, propao kada je ku}a Konstantinovi}a u Roviwu poharana za vreme posledweg rata, a tre}i deo se nalazi na sigurnom - u Ivawici. Sa police izdvaja dve kwige - “^ovek bez svojstava” Roberta Muzila i “Put k savr{enosti” svete Terezije Avilske. - Ovo su posledwe kwige koje je Rade ~itao. Milica nije samo veliki poznavalac dela i interesovawa svoga supruga, ve} se i sama bavi umetno{}u. Slobodno vreme naj~e{}e provodi u vajawu, a za oblikovawe drveta najvi{e joj odgovara {irina i atmosfera ivawi~ke ba{te. marketing 032/342-276

Mihailo Konstantinovi} ispred ku}e u Ivawici, 1971. godine

Ovekove~ila je lik Radomira Konstantinovi}a, a wegove crte prepoznajemo i na

nekim od radova koji nose druga~ija imena. Emilija Vi{wi}


10

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 21. MART 2014. GODINE


11

DRU[TVO

PETAK 21. MART 2014. GODINE

MINA MATIJA[EVI], JEDAN OD NAJBOQIH MUZI^KIH VOKALA

PESME ZA DU[U...

uzi~ari, kao i svi ostali umetnici, pisci ili slikari, ne samo da prate na{u kulturu, ve} nas podsti~u da razmi{qamo. A oni najboqi me|u wima, podsti~u nas i da svet gledamo drugim o~ima, makar na nekoliko minuta. Ovoga puta, u poseban svet, senzibilan i ~ulan, uvela nas je ^a~anka Mina Matija{evi}, jedan od na{ih najboqih muzi~kih vokala. Poznata je po izvo|ewu tradicionalnih pesama, iako je podjednako uspe{na u gotovo svim muzi~kim `anrovima. U posledwih nekoliko meseci

M

^a~ani su mogli da je ~uju na Svetosavskoj akademiji u Domu kulture, Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}”, Gradskoj biblioteci, a nastupala je i na Festivalu “Svet muzike” u Sirogojnu. Pre objavqivawa nekog CD-a, mo`da }e, ka`e, izraditi Vebsajt. Muzikom je aktivnije po~ela da se bavi od 16. godine, kada se prijavila na takmi~ewe u emisiji “Idol”. Potom su usledili nastupi sa brojnim muzi~arima, takmi~ewe u emisiji “Ja imam talenat” i weno “najboqe i najdra`e iskustvo, koje je oblikovalo i

usmerilo”, anga`man u muzi~kom sastavu “Balkanika” Sawe Ili}a. Godinu dana je pevala u ovoj grupi, kao wihov glavni vokal. - Muzikom se bavim od kada znam za sebe. Uvek sam ne{to pevu{ila, ali sam bila malo tajnovita, misti~na, nisam to uop{te ispoqavala. Ipak, jedna svadba je bila presudna, imala sam osam godina. Ina~e, uvek sam se vrzmala oko muzi~ara, bilo mi je zanimqivo da posmatram {ta oni rade. Naravno, peva~ice su mi bile posebno zanimqive, jer sam volela da pevam. Pri~aju}i sa peva~icom, toliko sam se oslobodila, da sam uzela mikrofon i zapevala. To je bio {ok za sve, jer niko nije znao da ja pevam. Svima se dopalo... - se}a se Mina Matija{evi} svojih prvih nastupa. Vedra i nasmejana, otkrila nam je jo{ jednu wenu, ne ba{ lepu, “epizodu”. Jo{ kao trogodi{wa devoj~ica pokazivala je sklonost ka pevawu. Po{to je stalno pevala, `ica za mu}ewe je bila wen mikrofon. U zanosu igre je po`elela da “mikrofon” odlo`i u uti~nicu na {poretu. Udar struje je pre`ivela, {poret je mesecima “zaobilazila” i, naravno, nastavila da peva. Prvi bend sa kojim je nastupala u sredwoj {koli bio je “^etvr-

ta dimenzija”, a danas ima qude koji je prate. U posledwe vreme je naj~e{}e radila sa Stevanom Milijanovi}em i Aleksandrom Alempijevi}em. - Savr{eno znam {ta `elim, saradwu sa qudima koji vole muziku, jer ho}u da budem perfektna u svom izvo|ewu. Te{ko je da na|e{ nekoga ko }e te pratiti, ne po kvalitetu i tehni~kom izvo|ewu, ve} po senzibilitetu. Uvek se trudi{ da napravi{ ne{to druga~ije, atraktivno, zanimqivo. Ako se orijenti{emo na tradicionalnu muziku, na etno, potrebno je da te prati neko ko potpuno razume tvoj senzibilitet. Naro~ito kada se ne osvr}e{ na to kako je neko ne{to otpevao, kada ne kopira{ - ka`e Mina. Na{a sagovornica smatra da je najva`nije pevati “iz du{e”, a `anr nije va`an. Nije se, ka`e, opredelila za tradicionalnu muziku, ve} je ona izabrala wu. Davno je u jednom filmu ~ula i bila odu{evqena zvukom i harmonijom. - Bilo je to instrumentalno izvo|ewe, ne mo`e se opisati re~ima, osvojila me je harmonija, izazvala neku posebnu emociju. Posle toga sam istra`ivala, dopala mi se starogradska muzika, koja sadr`i tu posebnu vrstu emo-

cije, iskrenost. Tekst koji je tako jednostavan, a tako neverovatno dubok. Pesme su jednostavne, ali kroz tih par re~i je iskazana su{tina od bola, patwe, onoga {to jeste, qubavi, mladosti... - pri~a Mina, isti~u}i da nasuprot mi{qewu koje vlada, danas ima puno mladih qudi koje interesuje tradicionalna muzika, tako da nije zapostavqena i zaboravqena. Mina nema velike muzi~ke planove, jedino `eli da peva, “ne zarad koristi, ve} zarad du{e”. @eli da zadr`i lepotu i su{tinu muzike koju izvodi, i, naravno, da najiskrenije emocije prenese na qude. Koju }e pesmu pevu{iti zavisi od raspolo`ewa, ~esto zapeva “Erdelezi”, “So maki sum se rodila”, “Sudbo moja, sudbino”, “Za{to si me majko rodila”, A {to ti je mila k}eri”... Weno vreme tek dolazi. Trudi}e se, kako ka`e, da do kraja bude dostojanstvena u svemu {to radi: - Jednom mi je, po kolegi Marku Mari}u, profesor solfe|a Aco Mileki} poru~io: “Reci joj da samo ostane uspravno!” Mislim da je to najlep{e mogu}e re~eno. Dok slu{ate Minu, pozitivnog `ivotnog stava, zaista ulazite u neki drugi svet. N. R.


12

MARKETING

PETAK 21. MART 2014. GODINE

marketing 032/342-276

SOSIJETE ŽENERAL BANKA VODI PENZIONERE U BANJU KOVILJAČU

S

osijete ženeral banka duboko je svesna aktuelnog trenutka i raskoraka između želja i potreba naših starijih sugrađana. Zbog toga je za svoje klijente koji su članovi Evergrin kluba a koriste Masterata kreditnu karticu, organizovala nagradni kviz koji traje od 01. februara do 31. marta 2014. godine. Pravo učešća imaju svi penzioneri koji primaju penziju preko Sosijete ženeral banke i imaju Masteratu, kao i klijenti koji u periodu trajanja nagradnog kviza prebace penziju u Sosijete ženeral i podnesu zahtev za izdavanje te kartice. Da bi učestvovali u nagradnom kvizu, potrebno je da korisnici izvrše minimum jednu transakciju Masterata karticom.

Banka i Evergrin klub pozivaju sve korisnike Masterate da se poigraju i zabave tako što će nam poslati najneobičniji odgovor na pitanje: „Koja je vaša najoriginalnija kupovina Masteratom?“ Svi postojeći članovi Evergrin kluba već su dobili obaveštenje sa kvizom uz januarski izvod, a nove članove banka poziva da dođu u najbližu ekspozituru i zatraže više informacija. Nagrada je petodnevni boravak za dve osobe u banji Koviljači - jednu od najlepših banja Balkana, koja se nalazi u zapadnoj Srbiji. Odmora i relaksacije neće manjkati, jer će to biti prilika da naši stariji sugrađani besplatno koriste i prateće usluge Royal Welness centra u hotelu Royal Spa 4* (bazen, sve vrste sauna, tepidarijum i fitness salu sa kardio spravama). Putovanja će biti

realizovana u toku poslednje nedelje maja i prve nedelje juna 2014. godine. Na putovanje će ići 25 članova Evergrin kluba sa dragom osobom. Imena pobednika o nagradnom kvizu biće objavljena 30. aprila 2014. godine na sajtu banke. Više informacija o kvizu i Evergrin klubu možete da pronađete na web stranici - www.evergrin.rs.

KOJE SU PREDNOSTI MASTERATE? MASTERATA objedinjuje više funkcionalnosti u jednom proizvodu. Kao i čekovi, omogućava plaćanje na rate bez kamate. Njom je ipak bolje i lakše plaćati nego čekovima. Prva rata dospeva tek nakon 30 dana. Kartica je vrlo komplementarna sa Evergrin kreditom i predstavlja dodatni izvor novca klijentu, kad potroši novac od keš kred-

ita. Masteratu posebno vole penzioneri (svaku petu Masteratu je kupio penzioner) zato što je: - jednostavna za korišćenje (klijent ne mora da pamti PIN, dovoljan je potpis na slipu) - jednostavna za vođenje evidencije o iznosima rata - nema kamate i provizije za plaćanje kod trgovaca sa kojima banka ima sklopljen ugovor o saradnji, što je od velikog značaja za ovu ciljnu grupu sa niskim primanjima - predstavlja zamenu za čekove - Masterata karticom je u svim prodajnim objektima Tempa i Maxija moguće plaćanje na tri rate bez troškova.


PETAK 21. MART 2014. GODINE

13

DRU[TVO

KAKO JE BIQANA ANXI] POSTALA TKAQA? Tkawem je po~ela da se bavi kao zrela osoba, a sada taj posao ne bi mewala ni za jedan drugi. Jo{ kad bi narod imao vi{e novca, pa da mo`e od svog znawa i umewa i da zaradi. tudirala je biologiju, radila kao komercijalista u dru{tvenom preduze}u, a kada je ostala bez posla - okrenula se privatnoj inicijativi. Kada ni u vlastitoj firmi nije i{lo kako se nadala, po~ela je da razmi{qa o sasvim druga~ijim poslovima. - Oduvek sam se pitala {ta ja to konkretno umem da radim, {ta mogu da izradim svojim rukama i da od toga ostvarim izvestan prihod. Ru~nim radovima se do tada nisam bavila, ali sam ba{ u to vreme saznala da Duhovni centar u Kraqevu organizuje obuku iz duboreza i tkawa i re{ila da poku{am. Sa tkawem u po~etku nije bilo lako, odmah sam shvatila da je to veoma naporan posao koji zahteva i fizi~ku snagu, i koncentraciju i istrajnost. Ali, uvidela sam i koliko je lep i kreativan, zavole ga i nisam odustajala. Imali smo strogu, ali veoma sposobnu instruktorku iz Beograda i tokom nekoliko meseci uspela sam da savladam ve}inu tajni tka~kog zanata se}a se Biqana Anxi} svo-

S

NA^IN DA POKA@E KOLIKO JE KREATIVNA jih po~etnih koraka. Shvativ{i da tkawe za wu ne}e biti prolazna avantura, mu` Dragan i svekar Mileta su udru`ili snage i napravili joj razboj. - Prvo sam od doma}e vune tkala {alove i krparice za svoje potrebe. Onda sam po~ela da ih poklawam, a pojavili su se i prvi kupci. Pala je i prva zarada, kao podsticaj za pro{irewe asortimana i uvo|ewe novih materijala. Ubacila sam angoru, lame i pamuk, osmi{qavala i izra|ivala razne torbice, da bih postepeno stigla do izrade tkanina na metar, uglavnom za `ensku ode}u. Posao je odli~no i{ao, a moje mu{terije su bile `ene koje su znale {ta je kvalitet i `elele da obuku ne{to {to je jedinstveno, {to ne mo`e da se kupi u radwi. Za mene je to bio novi izazov. Svaka tkanina je bila unikat, svaku sam tkala sa velikom qubavqu. Do|e `ena i ka`e da ho}e teget materijal za kompet, sve ostalo prepusti meni. Krenem sa jednom nijansom, a onda se javqaju nove ideje. Kombinujem boje i niti, snagu i ma{tu, u`ivam u poslu i rezultat ne izostane. Ni sama ~esto ne znam kako je nastala neka bordura ili drugi detaq - uvodi nas Biqana u tajne svoje radionice.

Zauvek }e pamtiti prelepu belu tkaninu od pamuka i lamea, koju je tkala za ven~anici jedne Kragujev~anke, kao i braon tkaninu od vune, sa crvenim cvetovima, koju je arhitektica iz Beograda naru~ila za mantil. Umela je Biqana, dok je bilo posla, da ceo dan presedi za razbojom, a i da lepo zaradi. Neke od wenih rukotvorina, najvi{e torbe, prodavane su i u pro-

davnici suvenira u Luki Beograd. Sada je, ma|utim, situacija druga~ija. Zbog ekonomske krize broj mu{terija se znatno smawio, pa tkaqa retko seda za razboj. Ali, nema nameru da okrene le|a poslu u kome je uspela da prona|e sebe. - Nadam se da }e nam svima krenuti naboqe, da }e qudi imati vi{e novca i da }e stizati vi{e naruxbina. Do sada sam uvek radila samostalno, ali ne-

mam ni{ta ni protiv grupnog rada. Naprotiv, mislim da bi u ^a~ku trebalo da se okupe sve `ene koje se ozbiqno bave ru~nim radom i da postoji mesto gde bi potencijalni kupci mogli da do|u i vide rukotvorine. Pro{log leta se na{a sagovornica oprobala i u pedago{kom radu. Kada je Narodni muzej u Gimnaziji organizovao radionice tkawa i pletewa, ona je bi-

la anga`ovana da grupu sredwo{kolki obu~i tkawu. - Bilo je to divno iskustvo. Devojke, pametne i radne, pokazale su veliko interesovawe za tkawe i uspele da savladaju osnovna znawa, koje }e daqe, sigurna sam, dopuwavati. Na kraju smo priredile zajedni~ku izlo`bu - se}a se Biqana proteklog leta, divnih trenutaka rada i dru`ewa sa mladima. E. V.

NA ^ELO P^ELARSKOG DRU[TVA „MATICA” DO[LA DRAGANA PETROVI]

CIQ NAM JE DA PODMLADIMO DRU[TVO - ka`e Dragana, koja je p~elarstvom po~ela da se bavi pre pet godina, a sada je jedan od najve}ih proizvo|a~a matica u Srbiji pozoravaju}i da u na{oj zemqi “svake godine propada na hiqade tona meda, jer nema ko da pokupi bogom danu medqivu rosu”, poznati p~elar Filip \or|evi} je, pre 150 godina, pozvao stanovni{tvo Srbije da se masovnije bavi p~elarstvom: - A i ti siroma{e, ti koji nema{ ni lanca zemqe, mo`e{ i ti koju p~elu zapatiti, ne treba da joj ore{ i seje{, ona }e sama

U

na}i meda. Poziv sugra|anima da se zainteresuju za p~elarstvo danas upu}uje Dragana Petrovi}, od avgusta pro{le godine predsednica P~elarskog dru{tva “Matica”, koje ima 11 ~lanova. Na ~elo Dru{tva do{la je posle smrti svog prethodnika Nikole Petkovi}a, a p~elarstvom se bavi od 2009. godine. - U ovaj posao sam krenula slu~ajno. Bila sam nezaposlena, mu` tako|e nije mogao da na|e posao, a trebalo je izdr`avati ~etvoro~lanu porodicu. Ba{ u to vreme p~elarsko dru{tvo je besplatno delilo ko{nice bra~nim parovima, pa sam poslu{ala savet iskusnog p~elara Miluna Mandi}a i po~ela da se ba-

vim novim poslom. Milun mi je pomogao da savladam zanat, u po~etku sam proizvodim matice sa wim, a danas u Viqu{i imam svoja proizvodna dru{tva i oplodwake i jedan sam od najve}ih proizvo|a~a matica i mle~a u Srbiji. Uz to, odr`avam p~eliwake mladim proizvo|a~ima i obu~avam ih - kazuje nova predsednica P~elarskog dru{tva “Matica”. U ^a~ku postoje ~etiri udru`ewa p~elara, a jedino je na ~elu “Matice” osoba `enskog pola. Tridesetosmogodi{wa Dragana uo~ava da se p~elarstvom kod nas bave mahom stariji qudi i da je prosek starosti ~lanova sva ~etiri ~a~anska dru{tva 60 godina. Zbog toga su ~lanovi “Ma-

tice”, na vanrednoj sednici Skup{tine po~etkom marta, zakqu~ili da je neophodno podsticati mlade qude da se bave ovom vrstom privre|ivawa. - U Srbiji vlada velika nezaposlenost, a od p~elarstva mo`e lepo da se zaradi i solidno `ivi. Na{ med i drugi p~eliwi proizvodi su vrhunskog kvaliteta i sve su tra`eniji na evropskom tr`i{tu, a ne bismo smeli zaboraviti ni korist od opra{iva~ke funkcije p~ela, koja je 20 puta ve}e od prihoda koje ostvarujemo - nagla{ava p~elarka koja je u prethodnom periodu veliki broj matica i rojeva poklonila mladim porodicama, koje su krenule u novi posao. ^lanovi “Matice” su,

tako|e, odlu~ili da ve} u aprilu u prostorijama MZ “Park”organizuju {kolu p~elarstva, kako bi svoja znawa i iskustva preneli na po~etnike i pomogli im da od amatera prerastu u p~elare profesionalce.

Predsednica o~ekuje da }e Dru{tvo za organizovawe obuke dobiti finansijsku pomo} od Grada, po{to je samozapo{qavawe u oblasti p~elarstva od interesa za celu lokalnu zajednicu. E. V.


14

ZDRAVSTVO

PETAK 21. MART 2014. GODINE

OBELE@EN SVETSKI DAN BUBREGA

^ESTE, OPASNE I IZLE^IVE BOLESTI

vetski dan bubrega obele`ava se na inicijativu Me|unarodnog dru{tva za nefrologiju i Internacionalnog udru`ewa fondacija za bubreg u vi{e od 100 zemaqa {irom sveta. Od 2006. godine obele`ava se svakog drugog ~etvrtka u martu. Slogan ovogodi{weg Svetskog dana bio je “Bubrezi su stari koliko i ti, ~uvajte svoje bubrege”. Ciq ove kampawe je podizawe svesti o va`nosti bubrega, organa koji ima kqu~nu ulogu u odr`avawu `ivota i upoznavawe javnosti da su bolesti bubrega ~este, opasne i izle~ive, istakla je pro{log ~etvrtka dr Qiqana Pi{~evi} Moji}evi}, {ef Odeqewa za promociju zdravqa Zavoda za javno zdravqe ^a~ak, na konferenciji za novinare, odr`anoj u Slu`bi za nefrologiju i dijalizu ~a~anske Bolnice. - Bolesti bubrega su ozbiqne, a le~ewe je skupo. Postoje preventivne mere koje su veoma va`ne za o~uvawe bubrega, odnosno osam zlatnih pravila za smawewe rizika za razvoj bolesti. Veoma je bitno da redovno kontroli{ite nivo {e}era u krvi i krvni pritisak, prestanite da pu{ite, pravilno se hranite i ne dozvolite gojaznost, budite fizi~ki aktivni, uzimajte dovoqne koli~ine te~nosti, ne uzimajte lekove bez saglasnosti izabranog lekara i nefrologa i redovno kontroli{ite bubrege ukoliko imate jedan ili vi{e faktora rizika - naglasila je dr Qiqana Pi{~evi} Moji}evi}. U stadijumu terminalne bubre`ne insuficijencije (otkazivawa funkcije bubrega) sprovodi se dijaliza ili se transplantira bubreg. Le~ewe pacijenata dijalizom sprovodi se u 59 zdravstvenih ustanova, od kojih su 55 u Planu mre`e, a ~etiri ustanove su van mre`e. Pored toga, postoji i mogu}nost peritoneumskog programa, koji

S

ukqu~uje i le~ewe dijalizom u ku}nim uslovima, podsetila je doktorka. Tako|e je napomenula da se transplantacija bubrega zasniva na presa|ivawu organa, koji se mogu dobiti od `ivih ili umrlih osoba. - Neophodno je vi{e informisati gra|ane o zna~aju donacije organa i ko mo`e biti donator. Donirawe organa znak je humanosti, solidarnosti i plemenitosti, kojom osoba iskazuje svoju `equ i nameru da nakon smrti donira bilo koji deo tela radi transplantacije, kako bi se pomoglo te{kim bolesnicima. Davaoci organa mogu biti krvni srodnici (~lanovi porodice), ili biolo{ki nesrodni donatori (bra~ni partneri, prijateqi) i takozvani kadaveri~ni davaoci, odnosno tra`e se podudarni davaoci kod osoba sa dijagnostikovanom mo`danom smr}u - objasnila je dr Qiqana Pi{~evi} Moji}evi}. Statisti~ki podaci govore da se kod izabranog lekara 2007. godine zbog bolesti bubrega i uop{te urolo{kog sistema javilo 8.115 korisnika zdravstvene za{ti-

Glavna funkcija bubrega je izlu~ivawe toksi~nih produkata metabolizma i vi{ka te~nosti iz organizma. Bolesti bubrega ~ine veliku grupu oboqewa, razli~itog uzroka, toka, klini~ke slike i prognoze. Ova oboqewa naj~e{}e su izazvana infekcijama, metaboli~kim poreme}ajima, toksinima i drugim uzrocima, a manifestuju se kao upale bubrega i akutna, odnosno hroni~na smawewa funkcija bubrega (bubre`na insuficijencija).

te, kao i da se broj pacijenata do 2013. godine pove}ao za 33 odsto. Kada je re~ o bolni~kom le~ewu osoba u periodu od 2007. do 2013. godine, registrovano je smawewe pacijenata za 3,6 odsto. Na~elnica Slu`be za nefrologiju i dijalizu ~a~anske Bolnice Biqana ^ekovi}, podsetila je da je hroni~na bolest bu-

AKCIJA TRI MESNE ZAJEDNICE

PRILAGO\ENI POTREBAMA KUPACA edinstvena ponuda na sajmu automobila u Beogradu je Opelovo sanitetsko vozilo Vivara, specijalno prera|eno i konverzirano za potrebe

J

N

Akcija je odr`ana u prostorijama Mesne zajednice “3. decembar”. Po ~etvrti put pro{log ~etvrtka krv je dala Du{ica Jovanovi} (21). Iako joj osmeh nije silazio sa lica, nerado je govorila o svojim humanim

potezima. - Ho}u uvek, kada mogu, da pomognem. Uostalom, bilo da su velika ili mala, ne bi trebalo govoriti o sopstvenim humanim delima uverena je Du{ica. Z. J.

N. R.

U OPELOVOJ PONUDI I SANITETI

UJEDIWENI U DOBROVOQNOM DAVALA[TVU KRVI a inicijativu mesnih zajednica “3. decembar”, “Kqu~” i “Alvaxinica” 13. marta je odr`ana akcija dobrovoqnog davala{tva krvi. Akcija je realizovana u saradwi sa Slu`bom za transfuziju ~a~anske Bolnice i Crvenim krstom. - Posledwih meseci su potrebe pove}ane i najvi{e nam nedostaju AB pozitivna i negativna i sve negativne krvne grupe. Ove tri mesne zajednice su i ranije organizovale uspe{ne akcije dobrovoqnog davala{ta krvi - podsetila je dr Slavica Kitanovi}, na~elnik Slu`be za transfuziju krvi.

brega ozbiqno oboqewe, koje zbog velikih tro{kova le~ewa, lo{ijeg kvaliteta `ivota, skra}enog radnog i `ivotnog veka obolelih, predstavqa zna~ajan javnozdravstveni problem {irom sveta. Hroni~ne bolesti bubrega ~ine skoro tre}inu bolni~ki le~enih osoba i ~ak 84 odsto smrtnih ishoda od svih bolesti bubrega. Prema re~ima doktorke ^ekovi}, 50 miliona qudi boluje od nekog oblika hroni~ne bolesti bubrega, od kojih se dva miliona le~i jednom od metoda zamene funkcije bubrega. - Rizi~ne grupe bolesnika na koje izabrani lekar treba da obrati pa`wu su pacijenti koji boluju od povi{enog pritiska, {e}erne bolesti, stariji od 60 godina, koji u svojoj porodi~noj anamnezi imaju neku od bolesti bubrega. Pored ove ~etiri grupe visokorizi~nih bolesnika, treba napomenuti i one koji boluju od neke opstruktivne bolesti urotrakta, autoimunih bolesti, kao i pacijente koji u svojoj terapiji uzimaju lekove koji imaju nefrotoksi~no dejstvo - istakla je Biqana ^ekovi}. Na~elnica je tom prilikom naglasila i veliku ulogu izabranog lekara, jer je bolesti bubrega mogu}e na vreme dijagnostikovati. Pregledom uzorka mokra}e, krvi i krvnog pritiska mogu se otkriti rani znaci bubre`ne bolesti, odnosno dobiti mnogi podaci o funkcionalnom stawu bubrega, na osnovu kojih }e biti uskla|ena terapija izabranog lekara i nefrologa. Zdravstveni centar ^a~ak predstavqa jedan od centara za eksplantaciju organa, istakla je Biqana ^ekovi}, navode}i podatak da trenutno u Srbiji 547 bolesnika ~eka na transplataciju, a u ^a~ku deset.

korisnika. Vozilo ima standardnu opremu, klimatizaciju, grejawe za pacijenta, kardiolo{ku stolicu... Na zahtev kupaca, bi}e im omogu}ena i dodatna

oprema. - Ubudu}e }emo posebnu pa`wu posvetiti preradi i konverziji vozila u sanitete. Na{ vozni park u domovima zdravqa je zastareo i zapu{ten. Po kvalitetu i ceni smo boqi od konkurencije i na{i saniteti su nabavqeni u domovima zdravqa u Draga~evu, Lazarevcu, Priboju, U`icu, ]i}evcu... Nadam se da }e ih i ^a~ak imati - ka`e Milija Kosti}, vlasnik firme Interauto trade. Cena sanitetskih vozila bez poreza na dodatu vrednost je 21 hiqada, a sa PDV-om 25 hiqada evra. Z. J.


PETAK 21. MART 2014. GODINE

MARKETING

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE - Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

Kontakt telefon 063 635 033

15


16

PETAK 21. MART 2014. GODINE

KULTURA

ISTORI^AR DR MILO[ TIMOTIJEVI]: ULICE MOGA GRADA

NAZIVE MEWALE IDEOLOGIJE - Ulice u ^a~ku nisu imale zvani~ne nazive do kona~ne izrade Regulacionog plana varo{i 1893. godine. avawe naziva ulicama uvek je predstavqalo organizovani poku{aj dru{tva da budu}im generacijama prenese odabrane kulturne i istorijske vrednosti, to je bio jedan od na~ina na koji je dr`ava ili lokalna zajednica uticala sa svest savremenika i obezbe|ivala stvarawe po`eqnog kolektivnog identiteta, a sami nazivi uvek su odra`avali prihva}enu i vladaju}u dr`avnu i dru{tvenu politiku, rekla je Verica Kova~evi}, urednik Kulturno-obrazovnog programa Doma kulture predstavqaju}i temu predavawa “Ulice moga grada” i predava~a, vi{eg kustosa ~a~anskog Narodnog muzeja, istori~ara Milo{a Timotijevi}a, koji je devet godina bio ~lan op{tinske komisije za imenovawe ulica, ali tokom tog perioda nijedna ulica u ^a~ku nije promenila ime jer, po wegovim re~ima, “nisu mogli da se dogovore oko kriterijuma”. Do izrade Regulacionog plana, krajem 19. veka, ulice u ~a~anskoj varo{i nosile su nazive prema putnim pravcima. Da ^a~ak ne bi izgubio status okru`nog sredi-

D

{ta, te 1893. godine 21 ulica u varo{i dobija svoje nazive i to u skladu sa negovawem tradicije: po Obrenovi}ima su nazvane centralne i najprometnije ulice (Kraqa Milana, Kraqa Aleksandra, Kneza Milo{a, Qubi~ina, Gospodar Jovanova, Knez Mihailova); po Prvom srpskom ustanku (Hajduk Veqkova, Sin|eli}eva, ^upi}eva, Bogi}evi}eva); po Drugom ustanku (Mutapova, Lomina, Dobra~ina, Cvetna - po prazniku Cvetima); po sredwem veku (Obili}eva, Kneza Lazara, Du{anova); po neoslobo|enim srpskim krajevima (Sarajevska, Skadarska, Prizrenska); lokalni naziv (Pivarska), a zadr`ani su stari nazivi vezani za ekonomiju grada: Velika pijaca, Mala pijaca, Va{ari{te. Pamte se imena ulica kojima su pravci odre|ivali nazive: “Grobqanska”, “Ivawi~ki sokak” ili “Pr}ilovica”, “Ciganska maala” vodila je ka Kraqevu, “Moravci” ka Kragujevcu, a centralna ulica u gradu zvala se “Glavna ~ar{ija”. Kao sredina, dobrim delom naklowena Obrenovi}ima, ^a~ak je va`io za “kurxonsku varo{“. Smena dinastije 1903. nije uticala na promenu naziva ulica, ali izmena je ipak bilo. U toku Prvog svetskog rata prose~ene su ~etiri nove ulice: Kara|or|eva, Kursulina, Devet Jugovi}a i @elezni~ka (danas Ku`eqeva).

NAJVE]I USPEH U ISTORIJI ^A^ANSKE UMETNI^KE FOTOGRAFIJE

SEDAM NAGRADA NA 19. ME\UNARODNOM SALONU MINIJATURE est ~lanova Foto kino kluba ^a~ak vratilo se sa 19. Me|unarodnog salona fotografije Minijature “4. april” -Novi Beograd, Srbija, sa sedam nagrada, od kojih je pet dodelila Me|unarodna asocijacija fotografa FIAP. ^lanovi FKK ^A^AK imali su zapa`eno u~e{}e na ovoj izlo`bi i prethodnih godina, ali nikad tako uspe{no kao ove godine, tako da je ovo najve}i izlaga~ki uspeh kluba u wegovoj istoriji. Uspeh je postignut u izuzetnoj konkurenciji autora iz Srbije, Norve{ke, [panije, Engleske, Rusije, Finske, Nema~ke, Turske, Rumunije, Kipra, Ma|arske, Indije, Hong Konga... ^a~anski FKK okitio se sa dve zlatne medaqe, jednom srebrnom, dve bronzane medaqe i dve pohvale. Radenko Radovanovi}, F2 FSS, osvojio je FIAP Zlatnu medaqu za fotografiju „GRAFITTI”. Na izlo`bu su mu primqene tri fotografije. Daniela Marinkovi}, F2 FSS, osvojila je FSS Zlatnu medaqu za fotografiju „RACE FOR MEDALS”. Na izlo`bu joj je primqeno {est fotografija. Vojislav Vojo Pe{terac, KMF FSS, AFIAP, osvojio je dve nagrade: FIAP Srebr-

[

ro{le nedeqe u ~a~anskom Domu kulture odr`ana je revija turskog filma koji svedo~e o vitalnoj kinematografiji koja ima po{tovaoce u celom svetu. Za razliku od televizijskih serija, ova kinematografija je mawe poznata srpskoj

P

Dr Milo{ Timotijevi}

Za vreme austrougarske okupacije od 1915. do 1918. ulice dobijaju nema~ke nazive, pa se recimo Velika pijaca zvala Eugen Platz, a Ulica kraqa Aleksandra Fran Jozef [trase. Do 1925. godine ne postoji nijedan dokument koji bi posvedo~io da je op{tina u ^a~ku zasedala da bi dala naziv nekoj ulici, a te godine Sarajevska je preimenovana u Ulicu vojvode Stepe Stepanovi}a, a @elezni~ka u Ulicu dr Jaroslava Ku`eqa, jo{ za wihovog `ivota, {to je raritet. U periodu ideologije jugoslovenstva od 1918. do 1941. od ukupno 38 novih naziva, najvi{e imena, dato je po lokalnim toponimima (Ov~arska, Kablarska, Draga~evska, Qubi}ka, Ratarska..) U ovom periodu vrednosti poput juna{tva, hrabrosti, `rtvovawa i smrti imale su prednost u imenovawu ulica u odnosu na druge, nau~ne, evolutivne i istorijske rezultate. Usledile su promene naziva deset ulica

1945. i osam 1946. u skladu sa komunisti~kom ideologijom. Tada su ulice nazvane po pripadnicima obe dinastije dobile nazive: Narodnog heroja Ratka Mitrovi}a, Milenka Nik{i}a, Ja{e Prodanovi}a, Bate Jankovi}a, Aleksandra Rankovi}a, dr Dragi{e Mi{ovi}a, Sime Sarage... Zanimqivo je da Tito sve do 1974. godine nije imao svoju ulicu u ^a~ku, kada su po wemu nazvani dana{we Gradsko {etali{te i Ulica `upana Stracimira. Sve do 1970. nije bilo Komisije za imenovawe ulica, a predloge je do tada davao Savet za komunalne poslove. Od 1980. do 1988. oko 150 ulica dobilo je nazive po nastradalim partizanima, a posle 1990. dolazi do potpunog preobra`aja, kada je odba~ena komunisti~ka tradicija. Sa promenom lokalne vlasti u ^a~ku 1996. godine, a potom i sa promenama 2000. godine, lokalna samouprava je mogla samostalno da odlu~uje o novim nazivima ulica. Tako je 2001. godine 27 ulica u gradu dobilo nova imena, najpre one koje su imale samo broj, a zameweni su i nazivi ulica iz NOB-a. Tada su svoje saobra}ajnice dobili Vladika Nikolaj Velimirovi}, \akon Avakum, Iguman Pajsije, Stevan Prvoven~ani, Ranko Tajsi}, Prizrenska, Svetogorska itd. Politika davawa ulica oduvek je bila optere}ena dnevnim ideologijama i propagandnim potrebama, {to je izazivalo lutawa i tragawa u pogledu identiteta grada. Zato je neophodno utvrditi preciznije kriterijume koji }e i prilikom imenovawa ulica slaviti trajne i univerzalne kulturno-istorijske vrednosti sa du`nim pijetetom i prema zaslu`nim sugra|anima, mogao bi biti jedan od zakqu~aka iscrpnog predavawa istori~ara Milo{a Timotijevi}a. Z. L. S.

SLEDBENICI VUKA KARAXI]A O SVOM STVARALA[TVU

ZADU@BINARI I STVARAOCI O

nu medaqu za fotografiju „Drinking coffie 9655” i FIAP Pohvalu za fotografiju „Up to the waist”. Na izlo`bu mu je primqeno 10 fotografija. Du{ko Sre}kovi}, F2 FSS osvojio je FIAP Bronzanu medaqu za fotografiju „PRODAVAC LUBENICA”, a primqeno mu je {est fotografija. \or|e Vukadinovi}, F1 FSS, osvojio je BRONZANU medaqu Salona za fotografiju „BOJA MORA 3”, a primqeno mu je 12 fotografija i Damir Buzurovi} je, osvojio FIAP Pohvalu za fotografiju „Xejn”, a konkurisao je sa {est fotografija. Z. L. S.

granak Vukove zadu`bine u ^a~ku Udru`ewe “^uvari dela Vuka Karaxi}a” organizovalo je pro{log ~etvrtka u sali Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu svoje tradicionalno kwi`evno ve~e, na kome su svoje stvarala{tvo u prethodnoj godini predstavili zadu`binari, ustanove kulture, {kole, fakulteti, udru`ewa i pojedinci, nau~ni radnici, kwi`evnici, pesnici i publicisti. Brojnu publiku i u~esnike programa pozdravila je predsednica udru`ewa mr Grozdana Komadini}, najaviv{i da }e Ogranak objaviti kwigu posve}enu sve-

do~ewima u~esnika Velikog rata povodom jubileja. Objavqene su brojne monografije, prozna i pesni~ka dela, rodoslovi, a mnogi od zadu`binara su se oglasili u zna~ajnim stru~nim i nau~nim publikacijama. Nagla{eno je da }e rad Ogranka i zadu`binara ove godi-

DANI TURSKOG FILMA U DOMU KULTURE publici, a Dani turskog filma bili su prilika da se vide zapa`ena ostvarewa, istakao je urednik Filmskog programa Milen Alempijevi}. U `anrovskom smi-

slu dominirale su drame, a reviju je otvorilo remek delo Nurija Bilgea Xejlana “Tri majmuna”. Na programu su bila i ostvarewa “Sre}a” Abdulaha Oguza, “Moj

otac i moj sin” ^agana Irmaka, “Sladoleeed!” Juksela Aksua i “Qubav na drugom jeziku” Ilksena Ba{arira. Grade}i karaktere izuzetne psiholo{ke dubine i su-

ne biti usmeren na obele`avawe jubileja, 150 godina od smrti Vuka Karaxi}a i stogodi{wice Velikog rata. Program zasnovan na Vukovoj ba{tini izveli su u~enici O[ “Sveti Sava” koje je pripremila u~iteqica Svetlana Lali}. Z. L. S.

~eqavaju}i wihove `ivotne stavove, savremeni turski rediteqi su kroz vlastitu vizuru ispitivali psihologiju me|uqudskih odnosa. Program je realizovan u saradwi sa Kancelarijom za kulturu i turizam Ambasade Turske Republike u Beogradu. Z. L. S.


PETAK 21. MART 2014. GODINE

17

INTERVJU

AKADEMIK MATIJA BE]KOVI]

POKLON KWIGE

[TO MO@E DA UMRE, NIJE NI @IVELO...

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 9 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

- Predstavqawem sabranih dela u izdawu “[tampara Makarija” po~elo 51. Disovo prole}e rva u nizu poetskih svetkovina 51. Disovog prole}a bila je predstavqawe sabranih dela akademika Matije Be}kovi}a pro{log ~etvrtka, u organizaciji Gradske biblioteke “Vladislav Petkovi} Dis”. Program je nazvan po naslovu wegove pesme “]era}emo se jo{“, a vi{e od 500 stotina qubiteqa britke re~i barda srpske poezije u`ivalo je u stihovima koje je, u velikoj sali Doma kulture, znala~ki kazivao sam Be}kovi}. O sabranim delima, koje ~ini 12 kwiga, 11 ih je objavqeno u izdawu beogradskog “[tampara Makarija” za posledwi Sajam kwiga, a 12. pod nazivom “Oli mi ga dat”, pojavi}e se krajem marta, govorio je urednik ove izdava~ke ku}e @elimir Nik~evi}. Danas se delom akademika Matije Be}kovi}a, princa srpskog stiha i autora antologijskih kwiga poezije i beseda kojima nema ravnih u doma}oj kwi`evnosti, istrajno bave i kwi`evni kriti~ari i pisci i de`urni ideolozi, ali sre}om, ponajvi{e ~itaoci - rekla je pored ostalog voditeqka Marija Radulovi}. Be}kovi} je bio laureat 27. Disovog prole}a 1990. godine, kada je objavqena wegova zbirka poezije “Nadkokot” sa ilustracijama Mome Kapora, tako da se izdvojila kao dvostruko i osobeno umetni~ko delo. ^a~anska publika vi{e od sat vremena u`ivala je slu{aju}i akademika kako napamet govori svoje odabrane pesme: “Sveti Sava”, “Kosovo”, “Majka”, “Nisi ti vi{e mali”, “]era}emo se jo{“, “Kad do|e{ u bilo koji grad”, “Kad budem mla|i”, “Kad budem jo{ mla|i” i druge. O poeziji i savremenom stvarala{tvu, budu}nosti, qudima i putevima kojih ima ili nema, uvek mudar i britak, Be}kovi} govori za “^a~anski glas”.

Amanda Kvik

OGLEDALO DU[E

P

“Mnogo javno mislim svojom glavom”, rekoste... - Ko misli taj i gre{i. Zamera li Vam neko na toj vrsti demokratskog gra|anskog prava, prava na slobodoumqe, za koje se toliko deklari{emo? - Ne samo meni, nego svakome ko misli svojom glavom. Treb’o bi da ima pametnija posla… Tvrdite, “oskudni smo u qudima, a ku}u imamo”, gde nestado{e qudi? - Mnogo smo ih tro{ili. Nekako su bili najjeftiniji. Mislili smo da bar toga ima, pa smo ih tro{ili nemilice, tako da je ishod takav kakav svako vidi. Jedino {to vidimo da ih nema, ali smo se kasno setili. Eto i Wego{ do{ao na red da mu sude... - Vidite, kod nas malo, malo ~ujete da Wego{ nije Srbin, a u Hagu ka`u da jeste. A kad ka`u u Hagu, onda je to istina? - Aaa, to je me|unarodna pravda. Da li je \okovi}ev reket stvarno na{a “posledwa sabqa”? Da li to iz Vas izbija neka vrsta pesimizma? - Pa vidite da se sabqa pretvorila u reket, i reket je ustvari sabqa na{eg doba, i to, ne da nije lo{e, nego je to slavno i veliko, da iz jedne sirote zemqe, gde se umesto reketa upotrebqava “prakqa~a”, a umesto loptice “kamen”, izraste jedan prvak sveta, a da se za sve to takmi~i ~itav svet. I ne verujem da bi tog sporta i bilo, da su ra~unali da }e se sirotiwa domo}i trofeja. U jednom stihu ka`ete “A taman nas ima, kao da nas nema”? - ^esto se tako ~ini. Evo, sad mi govorimo u ~asu neke predizborne }utwe, u nedequ su izbori, a na tim izborima ne u~estvuje 70 odsto Srba, i niko ih i ne zove da

sred no}i, Virxinija Din se budi pored le{a, s no`em u ruci i se}awem na doga|aje od te ve~eri. Mra~na energija koja isijava iz zidova pokrivenih ogledalima savladava wena ~ula. Iz te bezizlazne situacije izbavqa je mu{karac kog je srela samo jednom, ali ga vi{e ne}e zaboraviti... Oven Svitvoter je nasledio porodi~ni talenat lovca na zlikovce, a istraga smrtnog slu~aja dove{}e ga do Virxinije. Ugledni ~lanovi Vol{ebnog dru{tva smatrali bi je iluzionistom, {arlatankom, pa ~ak i zlo~incem. Ali Oven zna da nije tako. Virxinijin talenat je stvaran – ba{ kao i `enska mo}, koja ga opija svaki put kada se na|e u wenoj blizini. Ukoliko se osloni na wu u trenucima velike opasnosti, wih dvoje }e mo`da biti kqu~ wegove istrage.

U

u~estvuju, i sve se doga|a sa onih 30 odsto, koji se motaju ili `ive od vlasti ili oko vlasti. Koji je put boqi od “dva puta kojeg nema”? - Pa, kao {to u toj pesmi ka`em, kako Amerika ka`e. Pravi put je onaj kako Amerika ka`e, i ne samo za nas, nego i za ~itav svet, i Evropu, i jo{ samo prime}ujemo one koji se tome odupiru, a tih je sve mawe. I a propo toga ka`ete “da nas ima, kao {to nas nema, pa da odemo u {umu…” - Da, i “da mo`emo k’o {to ne mo`emo, i da jesmo kao {to nismo, i da }e biti kao {to ne}e i da smo na{li kolko smo izgubili, na{li bi dosta”, onda obi~no govorimo da nemamo vi{e {ta da izgubimo, a obraz niko ne spomiwe. Koliko Vam je vremena trebalo da pokupite sav sleng i napi{ete “jezikom savremenog idiota” toliko sarkasti~ne pesme “Kad budem mlad” i “Kad budem jo{ mla|i”? - Pa glupo je biti star, kad ve} mo`ete da budete mladi i glupo je biti mlad, kad mo`ete biti jo{ mla|i. Na svakom koraku imate ove ordinacije koje vam nude ve~nu mladost i lepotu. Tako da, jedino je star i ru`an onaj ko nema para. Vi ste i dokaz da kada pisac dobije svoja sabrana dela, to ne mora da zna~i i kraj stvarala{tva. Va{ zdenac je nepresu{an... - Nekad sam mislio da je kraj, mislio sam da to dolazi na kraju, ali i to se promenilo. Drago mi je da smo ovde u ^a~ku predstavili na prvoj ve~eri Disovog prole}a moja sabrana dela, i {to je sala bila ispuwena sa toliko mladog i lepog sveta, pravih predstavnika na{eg pesni~kog naroda i pesni~koga grada ^a~ka, gde su se rodili, `iveli i stvarali mnogi veliki pesnici, koji su bili ponos i ostaju ponos srpske poezije. Na ~elu kojih je Dis. A Disovo ime ve} }e biti ove godine povodom stogodi{wice Prvoga rata jo{ prisutnije, a wegove “Utopqene du{e”, kako je on nazvao svoju prvu kwigu i kako je predvideo svoj kraj, bi}e ipak, ponovo me|u nama vaskrsle i ve~no `ive, jer, {to mo`e da umre, nije ni `ivelo! Zorica Le{ovi} Stanojevi}

Brana Radevi}

BOJA DUBOKE VODE adwa romana “Boja duboke vode” odigrava se u Perastu, Boki Kotorskoj i Dubrovniku i prati pustolovnu tragi~nu povest kapetana Nikole Vla{i}a iz XVIII veka, ali i savremeni tok s likovima izgubqenim u traumama i dilemama modernog doba. Na pozornici Perasta, pomorskog grada burne istorije, wihove se sudbine prepli}u u prostoru i vremenu, na magi~nom podnebqu Mediterana, kolevke Evrope. U pro{losti kao i danas, iza blistavih maski `ivotnog karnevala skrivaju se zabrawena qubav, `udwa, izdaja, zlo~in i tuga, dok se stole}a ni`u, a kao svedok ostaje jedino grad.

R

VODI^ KROZ KULTURNA DE[AVAWA DOM KULTURE

ju: Mina Lazarevi} i Qubomir Bandovi}; (velika sala)

- Petak - subota 21-22. mart 2014. u 19,30 - PLAVO JE NATOPLIJA BOJA, igrani film rediteqa Abdelatifa Ke{i{a, “Zlatna palma” u Kanu 2013. za najboqu re`iju i glavne `enske uloge; (velika sala)

GRADSKA BIBLIOTEKA “VLADISLAV PETKOVI] DIS”

- Ponedeqak, 24. mart u 20 ~asova - pozori{na predstava “^ORBA OD KANARINCA” u produkciji Zvezdara teatra iz beograda. Re`ija Sta{a Koprivica, igra-

- Svakog ponedeqka 10. marta do 12. maja u terminu od 19-21 ~as projekcije filmova “Filmski klasici” - ^etvrtak, 27. mart u 18 ~asova - “Dani i godine”, promocija romana Radoja M. Jankovi}a (Galerija Narodnog muzeja)


18

PETAK 21. MART 2014. GODINE

KOZMETI^KI SALON „MEDEJA”

alo je `ena imalo sre}u da od prirode dobije savr{enu lepotu, a te`wa svake `ene je da bude lepa, privla~na, negovana i dopadqiva - ka`e Sla|ana Ristovi}, vlasnica kozmeti~kog salona “Medeja” koji je osnovan krajem decembra pro{le godine. U modernom salonu, u izuzetno prijatnom ambijentu, mo`ete dobiti odli~u paletu usluga iz oblasti nege va{eg lica i tela, zahvaquju}i najsavremenijim metodama i individualnim pristupima u nezi va{e ko`e .U salonu se primewuju hemijski, bioloski, parafinski tretmani, manikir, perikir, depilacije celog tela, najkvalitetnije profesionalno {minkawe. U ponudi u salonu je RF biopolarni aparat, visoko tehnolo{ki aparat koji koristi biopolarnu energiju visoke frekvencije od 40 MHZ jedinstvenom na tr-

M

NAJSAVREMENIJI TRENDOVI PO PRISTUPA^NIM CENAMA `i{tu. Aparat koristimo kao estetsku neinvazivnu bezbolnu metodu, to je procedura sa momentalnim dejstvom, zahvaquju}i najsavremenijoj unikatnoj tehnologiji. Sa RTL-om lica kao celine i tela na{i klijenti mogu da dobiju, prvi utisak je da lice po~iwe da izgleda sve`ije i odmornije. Drasti~no se popravqa kvalitet same ko`e, wena hidratacija, tonus, brisawem sitnih i umawewe dubokih bora, sa podizawem tonusa ko`e RF. Naj{iru primenu na{ao je u liftingu ko`e tela, liftingu grudi, liftingu gluteusa,

opustene ko`e (stomaka, unutra{we strane butina, ruku). U na{em salonu pru`amo i uslugu tretmana Ultrasonik skin systemom (ultrazvu~na spatula) predstavqa novi tretman za ~i{}ewe i hidrataciju ko`e lica u toku ultrazvu~nog pilinga na spatulici ostaju komedoni (nema nikakvog neprijatnog „ce|ewa“ mitisera). Rezultat je trenutno vidqiva ~isto}a, zategnutost, osve`ewe, kao i boqa prokrvqenost ko`e i mogu re}i da se vodi kao jedini stvarno kontrolisani piling. To je potpuno bezbolna procedura, sa vidqi-

vim rezultatima direktno nakon tretmana, ko`a je elasti~na, mla|a, sjajnija i zdravog izgleda. U salonu primewujemo i rad sa biostimuliraju}im laserom 100 MHZ. On ima {iroku primenu u le~ewu akni, celog lica, pojedinih delova, o`qaqa~nih akni, le~ewu herpesa, bora, kuperoze ... Cene u kozmeti~kom salonu “Medeja” su pristupa~ne, a kvalitet je na zavidnom nivou. U salonu }e vas do~ekati ne samo nasmejana lica, ve} i stru~ne osobe koje prate sve trendove u kozmetici.


PETAK 21. MART 2014. GODINE

19

TURIZAM

KRATKI VODI^ KROZ OV^ARSKO-KABLARSKU KLISURU sim devet manastira koji su poput bisera rasuti po obroncima Kablara i Ov~ara, u klisuri postoje jo{ tri svetili{ta. Pe}ina Ka|enica se nalazi na oko 1.300 metara uzvodno od brane u Ov~ar Bawi. Staza do we vodi preko starog `elezni~kog mosta, preko koga se mora pa`qivo pre}i, jer je u lo{em stawu. Staza ide desnom obalom (trasom regionalnog cevovoda „Rzav“) sa jednim malim usponom od stotinak metara, a pred samom pe}inom je malo strmije stepeni{te. Ovo svetili{te vezuje se za stradawe zbega po~etkom Drugog srpskog ustanka, posle gu{ewa Haxi-Prodanove bune. Ne zna se ta~no koliko je qudi iz obli`wih sela, u strahu od osvete Osmanlija, 1815. godine uto~i{te na{lo u ovoj maloj pe}ini. Kada su Turci prona{li pe}i-

O

Ka|enica

Vodenica ]ebi}a

Borivojeva tabla

(2. DEO)

RIZNICA DUHA I PRIRODE

nu, narod nije hteo da se preda. Turci su ulaze zatvorili vla`nom slamom i grawem, koje su zapalili, tako da su se qudi pogu{ili od dima. U narodu je dugo `ivelo se}awe na ovaj tragi~an doga|aj. Ali tek 1936. godine, za vreme vladike @i~kog Nikolaja Velimirovi}a, po~elo je ure|ewe pe}ine, a kosti stradalnika su pohrawene u dva kamena sarkofaga u oltarskoj apsidi, u kojoj je izra|eno Hristovo raspe}e. U narednim godinama pe}ina je delimi~no ure|ena – nivelisan je pod, probijeni su otvori za svetlost i ure|ene su pristupne staze. Ispred same pe}ine postavqen je krst, a pocrnela stena iznad otvora i danas svedo~i o ovom velikom stradawu. U Ka|enici se svake godine za Vidovdan 28. juna slu`i opelo. Od pro{le godine Ka|enicu pose}uju i organizovane turisti~ke grupe, a glavni ~uvar u Ov~arsko-kablarskoj klisuri Goran Nikoli} ka`e da turisti posebne utiske nose upravo sa ovog svetog mesta. Crkva Svetog Save, ili kako se u narodu zove „Savine vode“, svetili{te je do koga se dolazi zajedni~kim delom staza 1 i 2, koje po~i-

Manastir Iliwe

wu iznad restorana „Dom“, a od koga je udaqena oko jednog kilometra. Prva polovina je lagana {umska staza, a drugi deo zahteva malo vi{e napora i opreza, jer vodi preko stena i sli~no je pewawu po malo strmijem stepeni{tu. Ne preporu~uje se pewawe tokom ki{nih i ledenih dana, kao ni tokom leta, zbog velike vru}ine i opasnosti od zmija. Prema legendi, ovde se nekada nalazila isposnica Svetog Save. Kad mu je nestalo vode on se pomolio Bogu i prema predawu slede}eg dana u steni se pojavila pukotina i u woj voda. Veruje se da je ova voda ~udotvorna i da poma`e protiv glavoboqe i o~nih bolesti. Kad se iz „posude“ pokupi sva voda, za nekoliko sati iz pukotine se opet pojavi iz neke druge „posude“ u unutra{wosti stena. Narod veruje da onaj ko je gre{an ne}e na}i vodu u pukotini. Kod izvora je 1939. godine podignuta crkvica. Dva zida su ozidana, a druga dva su svodovi pe}ine. U ovoj maloj crkvi slu`ba se vr{i mladom nedeqom i za praznike posve}ene Svetom

Savine vode

Savi, a o crkvi brine bratstvo manastira Preobra`ewe. Manastir Iliwe nalazi se iznad Blagove{tewa i do wega se sti`e stazom 4 koja vodi do vrha Kablara. Do samog Iliwa staza je lagana i lepa, jer ide kroz {umu, osim posledwih stitinak metara gde je veliki uspon. Iliwe je podignuto 1939. godine na temeqima starog manastira. Iako hram nije oslikan i u samom manastiru nema monaha, u wemu se mo`e osetiti poseban mir, jer je sa svih strana okru`en {umom. Na

KRAJPUTA[I Ne treba zaboraviti i brojne krajputa{e. Jedan od wih je na putu prema manastiru Iliwe. Podignut je Isaiji Katani}u, nekada{wem igumanu Blagove{tewa, koga su na tom mestu 1870. godine ubili hajduci. U Ro{cima se nalaze dva krajputa{a posve}ena junacima iz Javorskog rata (1876-1878). Na stazi 3, pored bori}a, na mestu Krajputa{ na koje se zove Selac, nalazi se ve- Kablaru oma star krajputa{ bez natpisa. Ne{to „savremeniji oblik“ krajputa{a je i Borivojeva tabla sa natpisom „Vekovima `uborom }e Moravica pevati slavu srpskog oru`ja 1912-1919“. Iako se nalazi u samoj Ov~ar Bawi pored magistralnog puta, retko ko obrati pa`wu na ove prelepe stihove. U samoj varo{ici, u malom parku, nalazi se spomenik u vidu krajputa{a pesniku Branku V. Radi~evi}u, koji je i smislio kovanicu „krajputa{“.

praznik Svetog Ilije, 2. avgusta, u crkvi se odr`ava slu`ba. Treba pomenuti i vilu „Siroticu“ koja se nalazi u samoj Ov~ar Bawi, a koja je izgra|ena po blagoslovu vladike Nikolaja. Bila je namewena bolesnim, a siroma{nim gostima bawe. Posle Drugog svetkog rata oduzeta je manastiru Blagove{tewe, a vra}ena je sedamdesetih godina pro{log veka i jedan je od prvih vra}enih verskih objekata. Posebno lep je konak u manastiru Nikoqe, koji je izgradio Milo{ Obrenovi}, u vreme kada se, posle sloma Prvog srpskog ustanka, krio u ovom manastiru zajedno sa svojom porodicom. U porti manastira Nikoqe, pokraj bunara, nalazi se grob Milo{evog najstarijeg sina Petra Obrenovi}a. Od mnogih vodenica koje su postojale na bawskim vodama, ostalo je tek nekoliko, ali su i one u lo{em stawu. Iznad auto-kampa nalazi se vodenica ]ebi}a, pored koje su nekada bile i vaqarica, strugara i kova~nica. Iako zarastao u korov, ovaj kompleks je i danas lep i prema re~ima Nikoli}a, uz malo ulagawa vodenica bi mogla opet da radi i da postane turisti~ka atrakcija. V. T.


20

MARKETING

^A^ANSKI GLAS MARKETING 032/342-276

PETAK 21. MART 2014. GODINE


PETAK 21. MART 2014. GODINE

MARKETING

21


22

MARKETING UPIS 2014/15.

VISOKA [KOLA TEHNI^KIH STRUKOVNIH STUDIJA ^A^AK

MODERNA ZNAWA U [KOLI SA TRADICIJOM! Visoka {kola TSS ^a~ak ve} 54 godine uspe{no {koluje in`ewerski kadar za potrebe privrede. Budu}im studentima nudimo studije po akreditovanim studijskim programima, na osnovnim i specijalisti~kim studijama i sticawe diplome strukovnog in`ewera. Na studije mogu konkurisati kandidati za zavr{enim trogodi{wim ili ~etvorogodi{wim sredwim obrazovawem. Visoka {kola tehni~kih strukovnih studija u {kolskoj 2014/2015. godini upisuje 386 studenata na slede}e akreditovane studijske programe:

1. ELEKTROTEHNIKA I RA^UNARSTVO Modul 1: Elektroenergetika (50 buxet) Modul 2: Elektronika i ra~unarstvo (30 buxet)

2. MA[INSTVO I IN@EWERSKA INFORMATIKA Modul 1: In`ewerska informatika (60 buxet) Modul 2: Proizvodno ma{instvo (20 buxet)

3. GRAFI^KA TEHNIKA (40 buxet) 4. PROIZVODNI MENAXMENT (60 buxet) Studije traju tri godine i diplomirawem se sti~e 180 ESP bodova. Kako se upisati? Kandidati pola`u prijemni ispit iz MATEMATIKE ili TESTA ZNAWA, po izboru. marketing 032/342-276

PETAK 21. MART 2014. GODINE

Polagawe prijemnog ispita organizuje se po~etkom jula (prvi rok) i septembra (drugi rok) svake godine u terminima koje objavi Ministarstvo prosvete. Zbirka za pripremu prijemnog ispita mo`e se nabaviti u [koli ili poru~iti telefonom: 032 302-782 i 222-321. [kolarina za samofinansirawe iznosi 70 000 dinara i pla}a se u 10-12 rata. Besplatna pripremna nastava [kola i ove godine organizuje besplatnu pripremnu nastavu za polagawe prijemnog ispita za upis u prvu godinu studija koju dr`e nastavnici i asistenti {kole. Besplatna pripremna nastava }e se realizovati u prostorijama [kole, svake subote po~ev od 9. aprila 2014. godine po rasporedu koji }e biti objavqen na sajtu [kole. Prijavqivaqe zainteresovanih putem telefona 032-222-321 svakog radnog dana od 8-15, sredom od 8-17 ~asova, ili elektronskim putem na adresi www.visokaskolacacak.edu.rs. Drugi termin za pripremnu nastavu odr`a}e se u junu mesecu i odvija}e se radnim danima, za one koji se kasnije opredele.

DOKUMENTA POTREBNA ZA PRIJAVU NA KONKURS - Prijavni list (na obrascu [kole), - Kopije svedo~anstava svih razreda sredwe {kole (orginali na uvid), - Kopija diplome zavr{ene sredwe {kole (original na uvid), - Kopija izvoda iz mati~ne kwige ro|enih (original na uvid), - Dokaz o uplati naknade za polagawe prijemnog ispita na teku}i ra~un [kole 840-998666-72. Za{to upisati studije na V[TSS? [kola budu}im studentima nudi: - studirawe na dr`avnoj, akreditovanoj visoko{kolskoj ustanovi, - programe usagla{ene sa zahtevima privrede, - kompetentan nastavni kadar, - opremqene u~ionice i laboratorije, - stru~nu praksu u najboqim firmama u okru`ewu, - saradwu sa ustanovama u inostranstvu, - biblioteku sa prostranom u~ionicom, - partnerski odnos sa studentima, - u~e{}e studenata u radu organa [kole, - nagrade i priznawa najboqima. Dobrodo{li! Za sve informacije: 032- 222-321, 302-755 www.visokaskolacacak.edu.rs


23

IVAWICA

PETAK 21. MART 2014. GODINE

OD 27.141 UPISANOG BIRA^A U IVAWICI, NA PARLAMENTARNE IZBORE IZA[LO 14.347

ZAVR[ENO DR@AVNO PRVENSTVO U STREQA[TVU

REZULTATI POTVR\UJU DOBRE USLOVE ZA TAKMI^EWE PREZADOVOQNI REZULTATOM

NAPREDWACI

a Dr`avnom prvenstvu u streqa{tvu vazdu{nim oru`jem, koje je odr`ano u Ivawici, u seniorskoj konkrenciji najboqa iz pi{toqa bila je Zorana Arunovi} iz “Crvene zvezde”, dok je zlatnu medaqu iz ga|awa vazdu{nom pu{kom osvojila Andrea Arsovi} iz “Partizana”. U mu{koj seniorskoj konkurenciji - pi{toq, na pobedni~ko postoqe popeo se Damir Mikec iz beogradskog “Policajca”, a u ga|awu iz vazdu{ne pu{ke najboqi je Nemawa Mirosavqev iz Novog Sada. Ekipno u pucawu iz vazdu{ne pu{ke pobedila je ekipa “^ika Mata” iz Kragujevca u mu{koj i “Pan~evo 1813” u `enskoj konkurenciji, odnosno “Crvena zvezda” `ene i “Policajac” mu{karci, u takmi~ewu iz vazdu{nog pi{toqa.

N

rema podacima Op{tinskog radnog tela, od ukupno 27.141 upisanog bira~a u Ivawici, na parlamentarne izbore iza{lo je wih 14.347 ili 52,86 odsto. Va`e}ih listi}a je bilo 14.007. Ivawi~ani su najvi{e glasova dali koaliciji okupqenoj oko Srpske napredne stranke - 9.172 ili 63,93 odsto. Lista SPS-PUPS-JS dobila je 1.521 glas ili 10,60 odsto, DSS 691 glas ili 4,82 odsto. Slede Dveri sa 527 glasova {to je 4,02 odsto, zatim koalicija predvo|ena Novom demokratskom strankom sa 488 glasova ili 3,40 odsto, LDP sa 453 glasa ili 3,16 odsto, Demokratska stranka sa 403 gla-

P

sa ili 2,81 odsto, Ujediweni regioni Srbije sa 278 glasova, odnosno 1,94 odsto i Srpska radikalna stranka sa 180 glasova, odnosno 1,25 odsto. Ostale liste su dobile ispod jedan odsto glasova. U Srpskoj naprednoj stranci su vi{e nego zadovoqni ovakvim rezultatima. Uz zahvalnost sugra|anima na ukazanom poverewu Nevenka Milo{evi}, potpredsednica Op{tinskog odbora, ka`e da }e dati sve od sebe da ga i opravdaju: - Ostvarili smo izuzetan rezultat zahvaquju}i na{im naporima. To je i velika odgovornost i od danas nas ve} ~eka mnogo posla da bi smo poverewe i

IVAWICA ]E IMATI POSLANIKA Nevenka Milo{evi}, potpredsednica OO SNS u Ivawici, sigurno }e biti poslanik u republi~kom parlamentu sude}i po preliminarnim rezultatima izbora, koje je saop{tio CeSID. Koalicija oko SNS-a osvojila je 48,8 odsto glasova, tako da joj pripada 157 mandata. Profesor razredne nastave Nevenka Milo{evi} je na 138. mestu na poslani~koj listi ove koalicije. - Prezadovoqna sam, jer }e Ivawica posle du`eg niza godina imati poslanika. Za mene }e to zna~iti mnogo posla i odgovornosti, kao i timskog rada. @elim da pokrenemo Ivawicu, unapredimo je za boqi `ivot svih gra|ana, a posebno mladih - kratko je izjavila za Ivawi~ki radio Nevenka Milo{evi}.

opravdali. U koaliciji koju okupqa Socijalisti~ka partija Srbije o~ekivali su boqi rezultat, pa zato ne mogu, ka`u, biti zadovoqni. Predsednik OO SPS Dragovan Milinkovi}, isti~e da su se nadali da }e ponoviti rezultat sa pro{lih izbora, i dodaje da on nije bio u mogu}nosti da vi{e u~estvuje u kampawi. Iako je DSS u Ivawici ostvario boqe rezultate, nego na nivou Srbije, u Op{tinskom odboru nisu zadovoqni. Kako ka`e predsednik OO DSS-a Predrag Nedeqkovi}, razlog je slaba izlaznost wihovih ~lanova, koji su tako izrazili svoje nezadovoqstvo. Glasawe na 57 bira~kih mesta je, prema re~ima koordinatora Op{tinskog radnog tela za sprovo|ewe izbora Milanke Kolarevi}, proteklo uz “neznatna odstupawa”, koja su re{avana u hodu i nisu uticala na tok i regularnost glasawa. Sa bira~kih mesta su, ka`e ona, stizale prijave da pojedini bira~i nisu hteli da obele`e prst nevidqivim mastilom, zatim oko utvr|ivawa identiteta, kao i u vezi sa odre|ivawem ekipa za glasawe van bira~kih mesta.

PROTEKLOG VIKENDA ^ETIRI PO@ARA

GORELE [UME, LIVADE I NISKO RASTIWE a ivawi~koj teritoriji su proteklog vikenda zabele`ena ~etiri po`ara na otvorenom prostoru. Gorele su {ume, livade i nisko rastiwe na oko 40 hektara. U Kumanici je bilo zahva}eno 20 ari livade i niskog rastiwa, na Ku{i}ima je na prostoru od jednog hektara gorela i listopadna {uma, a u Pridvorici dva hektara mlade cerove {ume. Najve}i po`ar je zabele`en na prostoru od 35 hektara u Gle|ici, koji je kasno prijavqen, a ~ije je ga{ewe trajalo pet sati, kazao je za Ivawi~ki radio, na~elnik Odeqewa za vanredne situacije Moravi~kog okruga Dragi{a Bro}i}. Od toga je

N

potpuno sagorelo zimzeleno drve}e na povr{ini od oko pet hektara, a vatra je zahvatila i po 15 hektara zimzelenih stabala i niskog rastiwa. Bro}i} navodi da je re~ o {umi vi{e vlasnika, u ~ijem je ga{ewu u~estvovalo dvadesetak me{tana, ali i zaposlenih u JP “Srbija{ume”. On apeluje na gra|ane da se vodi ra~una o vatri na otvorenom prostoru, posebno blizu {ume. Do sredine aprila ne najavquje se promena vremena, pa to treba imati u vidu, naro~ito na ovoj razu|enoj teritoriji, gde je te{ko sti}i i za kratko vreme intervenisati, upozorio je Bro}i}.

- Vrlo sam zadovoqna kvalifikacionim rezultatom, jer je ovo rezultat koji bi mi garantovao ulazak na svako finale, bilo kog velikog takmi~ewa, ukqu~uju}i Evropsko prvenstvo i Olimpijske igre. Uslovi su bili jako dobri, {to pokazuju i rezultati. Kre}emo u Bar na pripreme, o~ekuju nas ~etiri svetska kupa i prven-

stvo sveta, gde }emo poku{ati da izborimo kvote za Olimpijske igre u Rimu - rekla je Arunovi}eva. Ona se uz Jasnu [ekari} i ostale ~lanove “Crvene zvezde” popela na pobedni~ko postoqe i u ekipnoj konkurenciji. - Izuzetno dobra konkurencija i zato mi je dra`e {to sam uspeo da pobedim. Ekipno smo, isto, prvi. Moj klub “Policajac” 15 godina zaredom je prvi i ponosan sam zbog toga. Ovo je za mene popravni od pro{le nedeqe, kada smo bili na Evropskom prvenstvu u Moskvi, gde se nisam pokazao u najboqem izdawu. Dokazao sam sada da mogu. Slede}e nedeqe idemo na svetski kup u Ameriku, i tamo imam priliku da osvojim jedno od odli~ja - rekao je Damir Mikec i otkrio da ga od nedeavno trenira ro|eni brat, tako da se nada boqim rezelutatima u budu}nosti. Osvaja~i medaqa na Olimpijskim igrama, svetskim i evropskim prvenstvima, poput Jasne [ekari}, Ivane Maksimovi}, Andrije Zlati}a, takmi~ili su se u Ivawici. U subotu, 15. marta, nademtali su se i juniori, a organizator ovog prvenstva po tre}i put je bila Streqa~ka dru`ina “Bo{ko Petrovi}” iz Ivawice, u saradwi sa lokalnim Sportskim savezom i op{tinom. - ^ast nam je da smo ugostili oko 300 najboqih takmi~ara iz na{e zemqe i da su svi zadovoqni celokupnom organizacijom. Siguran sam da su u~esnici i gosti poneli najlep{e utiske iz Ivawice. Vrhunski rezultati potvr|uju dobre uslove za takmi~ewe, pa }emo opet konkurisati za doma}ine - izjavio je Milan Parezanovi}, predsednik ivawi~ke Streqa~ke dru`ine “Bo{ko Petrovi}”.

GOLIJA, VELIKA [ANSA IVAWI^ANA

IZGRADWA SKI CENTRA poredo sa izgradwom auto-puta od Po`ege do Boqara, u naredne tri godine bi}e izgra|eno i novo skijali{te, u kojem }e mo}i da se zaposle qudi iz Ra{ke, Ivawice, Novog Pazara i Sjenice. Igor Mirovi}, vr{ilac funkcije ministra privrede i ministar regionalnog razvoja i lokalne samouprave, ka`e da }e izgradwa ski centra na Goliji imati veliki zna~aj za razvoj obli`wih op{tina: - U naredne tri godine bi}e pripremqena planska dokumentacija, finansijski i tehni~ki elementi za izgradwu infrastrukture. U drugoj fazi }emo privla~iti investitore, a najva`nije je da se spre~i divqa gradwa. Narednih dana bi}e formirana radna grupa u kojoj }e se nalaziti predstavnici svih va`nih ministarstava, javnih preduze}a i op{tina. Wihov najva`niji zadatak bi}e da prikupqa-

U

ju saglasnost, kako bi se centar razvijao planski i kako se ne bi naru{io Nacionalni park koji je pod za{titom dr`ave. Tako|e, odmah }e sankcionisati pojedince koji po~nu gradwu bez dozvole. Po re~ima Dejana Qevnai}a, v. d. direktora “Skijali{ta Srbije”, kapacitet ski centra je oko 17.000 skija{a, ali }e se u prvoj fazi izgraditi {estosedna `i~ara za 2.500 skija{a na sat. Uporedo }e biti ugra|en sistem za ve{ta~ko osne`avawe, pripremqeno devet kilometara staza, no}na staza, put, restoran, parking, hangar za mehanizaciju i ski-rental. Sve to }e ko{tati 19 miliona evra. Blizina auto-puta bi}e najve}a prednost Golije, a rebalansom buxeta, dr`ava }e obezbediti sredstva za po~etak radova. Predsednik op{tine Milomir Zori}, o~ekuje da }e ovaj memorandum biti kona~no realizovan:

- Ve} je deo infarstrukture realizovan izgradwom puta Preko brdo Odvra}enica. Ove godine je izdvojeno 300 miliona dinara u “Putevima Srbije” za nastavak radova i sada }e prema glavnom resortu Odvra}enica, koji pripada Ivawici, mo}i da se pri|e kvalitetnim putem i sa na{e strane. Mislim da je i pretpro{le godine, posle dolaska na Goliju i obe}awa predsednika Republike i predsednika Vlade, Golija krenula u br`i razvoj. Ovo je memorandum koji se odnosi na tri godine. Ove godine treba da se uradi kompletna tehni~ka dokumentacija, a slede}e da se montira {estosed sa devet staza i parking prostor. Zna~i, za dve-tri godine u ski centar Golija treba da se ulo`i 19-20 miliona evra. Izvor: Ivawi~ki radio Stranu pripremila: Nela Radi~evi}


24

PETAK 21. MART 2014. GODINE

GORWI MILANOVAC

USVOJEN PROGRAM SVE^ANOSTI POVODOM DANA OP[TINE

CENTRALNI DAN PROSLAVE 23. APRIL

lanovi op{tinskog organizacionog odbora za obele`avwe Dana op{tine i 199. godi{wice od podizawa Drugog srpskog ustanka u Takovu usvojili su program ovogodi{wih aprilskih sve~anosti. Za pripremu i realizaciju planiranih sve~anosti zadu`eni su direktori Kulturnog centra i gorwomilanava~kog Muzeja, Dragan Arsi} i Milo{ Nikoli}, sekretar skup{tine op{tine Aleksandar Jevtovi}, sekretar Op{tinskog ve}a Isailo Todorovi}, {ef kabineta predsednika op{tine Dragan Nedeqkovi}, na~elnik Odeqewa za rad sa mesnim zajednicama Trifun Paunovi} i Du{ica Ne{ovi}, korespodent za poslove

^

protokola. Sve manifestacije i doga|aji ustanova iz oblasti kulture bi}e planirane i raspore|ene tokom meseca aprila i ~ine aprilske sve~anosti povodom Dana op{tine. Centralna manifestacija bi}e odr`ana 21, 22, i 23 aprila. Prvi dan proslave, 21. april, predvi|en je za sve~ano otvarawe izlo`be 12. Me|unarodnog bijenala, u 13 sati ispred zgrade Okru`nog ne~elstva. Ove godine na bijenalu u~estvuju radovi iz 28 zemaqa sveta. Od prispelih 1.100 radova, za izlo`bu je odabrano 828 koje potpisuje vi{e od 520 autora. Istog dana, u ve~erwim ~asovima, Gorwomilanov~ani i wihovi gosti iz inostranstva ima}e

MINISTARSTVO KULTURE ODOBRILO GORWEM MILANOVCU 10 PROJEKATA

NAJVI[E SREDSTAVA MUZEJU TAKOVSKO-RUDNI^KOG KRAJA inistarstvo kulture i informisawa je i ove godine prepoznalo i uvrstilo Gorwi Milanovac u perspesktivne op{tine i gradove za unapre|ewe i poboq{awe kulturne, istorijske i turisti~ke delatnosti odobriv{i finasirawe vi{e projekata. Na

M

konkursni poziv ovog ministarstava prispelo je 3.483 prijave iz ~itave Srbije, o kojima su odlu~ivale peto~lane komisije, a koje su ~inili predstavnici ustanova kulture, univerziteta, nau~nih instituta, umetni~kih i novinarskih udru`ewa, medijskih asocijacija, javnih servisa i regulatornih tela. Sve aktivnosti komisija bile su potpuno transparentne i otvorene za javnost. Ovim konkursom bi}e raspore|eno

1,36 milijardi dinara republi~kih sredstava. Pet projekata po ovom konkursu odobreno je gorwomilanova~kom Muzeju rudni~ko-takovskog kraja, ukupne vrednosti 3.145.425 dinara za arheolo{ka istra`ivawa na planini Rudnik (600.000 din), {tampawe „Zbornika radova Muze-

ja rudni~ko-takovskog kraja“ (293.700 dinara), izradu drugog toma stru~ne publikacije „Obrenovi}i u muzejima i drugim zbirkama Srbije“ (599.720 dinara), za izvo|ewe konzervatorskorestauratorskih radova na zgradi Muzeja Drugog srpskog ustanka u Takovu (1.472.005 dinara) i za de~je tradicionalne igre kao deo usmenog narodnog stvarala{tva (180.000 dinara). Rukovodioci na projektima su kustosi gorwomilanova~-

kog Muzeja Ana Cicovi}, Ana Bolovi}, Vesna ]ur~i} i Aleksandar Maru{i}. Ovo je ~etvrta godina kako Ministarstvo kulture i informisawa ukazuje poverewe Muzeju rudni~ko-takovskog kraja iz Gorweg Milanovca, {to predstavqa potvrdu i podstrek ovoj ustanovi za studiozan i uspe{an rad na za{titi, prezentaciji i o~uvawu kulturne ba{tine op{tine Gorwi Milanovac. Kulturnom centru iz Gorweg Milanovca raspore|eno je ukupno 650.000 dinara za realizaciju Me|unarodnog Bijenala minijature (300.000 dinara), za manifestaciju „Ve~e pod grmom“ (100.000), za likovni program iz oblasti vizuelne umetnosti i multimedije (150.000), kao i za kulturnu delatnost dece i mladih (100.000). Ministarstvo kulture i informisawa podr`alo je i projekat Turisti~ke organizacije op{tine Gorwi Milanovac na konkursu za finansirawe i sufinansirawe projekata iz oblasti izvornog narodnog i amaterskog stvarala{tva sa podru{kom u iznosu od 110.000 dinara za manifestaciju “Dani knegiwe Qubice”, koja se ove godine po~etkom juna meseca, osmi put, odr`ava u Vra}ev{nici. V. S.

priliku da u`ivaju u celove~erwem koncertu ~a~anskog etno-benda “^udesmo” i rok grupe Kanda, Koxa i Neboj{a. Srpski festival svet-

ske muzike ovoga puta bi}e odr`an na Gradskom trgu 22. i 23. aprila, a ne kao do sada u avgustu u Takovu. Do izmene mesta odr`avawa

23.april, kada }e, na znamenitim mestima u gradu i kompleksu “Takovo”, biti polo`eni venci. Istog dana bi}e odr`ana i

Festivala do{lo je zbog gra|evinskih radova koji se odvijaju na izgradwi budu}eg autoputa. Prvog dana Srpskog festivala svetske muzike, u ve~erwim ~asovima na Gradskom trgu }e nastupiti Vasil Haximanov sa svojim gostima Brankicom Vasi} Vasilisom i \ura|om \uri~i}em. Centralni dan proslave je

sve~ana sednica Skup{tine op{tine, na kojoj }e biti dodeqena op{tinska priznawa. Ve~erwi sati su rezervisani za nastupe norve{kog benda “Resiliens” i truba~a Dejana Petrovi}a i Big benda. Ove godine bi}e obezbe|en slobodan ulaz za sve posetioce festivala.

OTVORENA NOVA TERETANA

ZA SUN^ANE DANE NOVI VID REKREACIJE Gorwomilanova~ki qubiteqi sporta i rekreacije mo}i }e ubudu}e da koriste {est stati~nih sprava, tri mehani~ke i dve klupe za odmor u sklopu teretane na otvorenom, koja se nalazi u okviru kompleksa Sportsko-rekreativnog centra. Teren su otvorili predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, direktor sportsko rekreativnog centra Mileta Bogdanovi} i predsednik udru`ewa „Mladi Milanovca“ Kristina Milo{evi}. - Op{tina Gorwi Milanovac je, na radost mali{ana i omladine, a i wihovih roditeqa, ove zime obezbedila za rekreaciju klizali{te, a sada je do{ao red da se na istom prostoru stvore uslovi za rekreaciju po lepom vremenu, koja }e biti podjednako interesanta mladima, kao i svima onima koji se tako

ose}aju, kako bi slobodno vreme korisno provodili bave}i se sportom - rekao je predsednik Mirkovi}. Kristina Milo{evi} je ovom prilikom najavila da }e, pored milanova~ke, biti otvorene i teretane na otvorenom u Prawanima i na Rudniku. Direktor sportsko-rekreativnog centra Mileta Bogdanovi} saop{tio je da }e teretana upotpuniti sportski sadr`aj kompleksa sa postoje}im terenom za male sportove, a u narednom periodu planirano je i postavqawe de~jeg mobilijara. On je dodao da }e svi korisnici teretane besplatno koristiti sve raspolo`ive sprave.

Inicijativa i potreba za gradwom i opremawem ovog terena datira jo{ od avgusta kada je potpisan trojni ugovor izme|u Op{tine Gorwi Milanovac, Javnog preduze}a“Sportsko-rekreativni centar“ i donatora Udru`ewa gra|ana „Mladi Milanovca“. Donator se obavezao da izgradi {est stati~nih i tri mehani~ke sprave kao i dve klupe za odmor. JP „SRC“ je imalo obavezu da izgradi podlogu za teretanu od 60 metara kvadratnih. Pripremawe terena, nasipawe i ugradwa behaton plo~a ko{tali su oko 200.000 dinara. V. S.


GORWI MILANOVAC

PETAK 21. MART 2014. GODINE

uro S. \urovi}, sin jedinac bogatog gazde Svetozara \urovi}a iz Ru~i}a, kod Gorweg Milanovca, be{e predstavnik one generacije posle Velikog rata koja je u`ivala u ste~enom bogatstvu svojih predaka i wegovom tro{ewu, ali ne i stvarawu. Dobiv{i na poklon 40 hektara zemqe od svoje tetke Marte Lazovi} ro|ene \urovi}, moje ~ukunbake, kompleks porodice \urovi} od 80 hektara ostao je netaknut. Iza{av{i iz Prvog svetskog rata sa ~inom rezervnog majora i solidnim znawem francuskog jezika, \uro se sa svojim prijateqima po boem{tini Dobrivojem Tomi}em, zvanim Smuk i nekim Jovanovi}em, poznatijim kao Kurjak, odao lagodnom `ivotu. Obilazio je sve birtije po [umadiji i Beogradu. Uvek se predstavqaju}i sagovorniku slede}im re~ima „Ja sam \uro \urovi}, rezervni major, govorim francuski, imam sve francuske sudove po ku}i i tepsiju (za pitu od 1 m). Iz Prvog svetskog rata za ratne zasluge dobio je nekoliko odlikovawa, me|u wima i Kara|or|evu zvezdu. Na prekore znalaca da previ{e tro{i spremno je odgovarao: Ne tro{im svoju o~evinu, ve} poklon svoje tetke Marte. Smuk (Dobrivoje) i Kurjak (Jovanovi}) behu poznati kao velike izelice. Bili su znani svuda gde se dobro jelo i pilo, ali bez `eqe da oni u~estvu-

\

25

STARE FOTOGRAFIJE MILANOV^ANA

I [UMADIJA JE IMALA SVOG GAZDA IVKA ju u pla}awu. Za svoju slavu zimskog Svetog Jovana imao je preko 100 gostiju, {to znanih {to neznanih. Na velikim mukama behu wegova supruga Davina i sinovi Nikola i Vlajko. Nije pravio razlike me|u qudima, jer lep primer wegovog gostoprimstva, kao redovan gost be{e Romkiwa Pela, ~iji su potomci Ili}i, Jakovqevi}i i Milanovi}i poznati Pelovi}i. Dvadeset godina je trajala wegova boem{tina i za to vreme potro{io je svih 40 hektara. Jedan od wegovih unuka bio je o`ewen Francuskiwom i sa wom ima sina Nikolu, a jedan od praunuka je po wemu dobio ime \uro. Nit sa voqenom mu Francuskom ni do danas nije prekinuta. Preminuo je po~etkom 1941. godine u snu, ostaviv{i za sobom brojno potomstvo i se}awe na jednog od retkih boema u svojoj porodici i okolini. ANKICA D. LAZOVI]

TRADICIONALNA APRILSKA AKCIJA

PO^IWE PROLE]NO UMIVAWE OP[TINE S

a prvim sun~anim danima, u Gorwem Milanovcu startuje prole}no ~i{}ewe i ure|ivawe grada. Akciju tradicionalno organizuje op{tina Gorwi Milanovac i ona obuhvata potkresivawe drvoreda i zamenu o{te}enih stabala novim sadnicama, sanirawe o{te}ewa na putnoj mre`i i detaqno ~i{}ewe i prawe ulica, ure|ewe travnatih povr{ina i de~jih parkova i ostale aktivnosti. Sve planirane aktivnosti obavqa}e se

{irom op{tine, ukqu~uju}i i seoska podru~ja i ve}a naseqa Prawani i Rudnik. Prema najavama predsednika op{tine Milisava Mirkovi}a, pored pomenutih redovnih aktivnosti nadle`nih slu`bi i preduze}a, neposredno pred Dan op{tine bi}e organizovana jo{ jedna akcija ~i{}ewa grada, u kojoj }e, pored zaposlenih u Op{tinskoj upravi, javnim preduze}ima, ustanovama i {kolama, u~estvovati i prestavnici volenterskog centra i eko-

lo{kih organizacija, a poziv va`i i za sve gra|ane. Predsednik op{tine apeluje na zaposlene u privredi i javnim ustanovama, gra|ane, udru`ewa i organizacije da se odazovu pozivu i, ukoliko ima potrebe, samostalno urede prostore ispred svojih objekata, fabri~kih hala, stambenih i porodi~nih ku}a, kako bi op{tina Gorwi Milanovac i daqe odr`ala prepoznatqiv pe~at ~iste i ure|ene sredine u regionu. V. S.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33


26

PETAK 21. MART 2014. GODINE

LU^ANI

ME\U 143 LOKACIJE ZA IZGRADWU MINI HIDROELEKTRANA U SRBIJI - TRI U OP[TINI LU^ANI Ministarstvo energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine zavr{ilo je drugi javni poziv za izgradwu malih hidroelektrana. Predstavnici 20 lokalnih samouprava, gradova i op{tina, nedavno su u Beogradu potpisali memorandume o zajedni~koj saradwi na izgradwi malih energetskih postrojewa. Za predvi|ene 143 lokacije za izgradwu mini hidroelektrana stiglo je oko 400 prijava. Realizacijom ovog projekta, Srbija bi dobila 60 megavata snage od novih hidroelektrana. Kako je istakla ministarka energetike Zorana Mihajlovi}, re~ je o ulagawu od 200 do 250 miliona evra, koje }e doprineti zapo{qavawu qudi, i {to je najva`nije, lokalne samouprave }e mo}i da o~ekuju ubrzani razvoj. a javni poziv za dodelu143 lokacije za izgradwu mini hidroe-

N

DVE NA BELICI, A JEDNA NA VU^KOVI^KOJ RECI

lektrana stiglo je oko 400 prijava. U izgradwi takvih objekata anga`uju se porodi~na, mala i sredwa preduze}a. U op{tini Lu~ani predvi|ene su tri lokacije za mini elektrane. Kako isti~e Mladomir

Sretenovi}, predsednik op{tine, potpisivawem sporazuma Lu~ani su prakti~no u{li u krug lokalnih samouprava kojima }e biti pru`ena pomo} u izgradwi malih hidroelektrana. Za podizawe malih postrojewa

MLADOST POBEDILA SLOGU PM

UBEDQIVI LIDER U 18. kolu Prve lige Srbije lu~anska Mladost je pobedila Slogu iz Petrovca na Mlavi sa 1:0 (1:0). Jedini pogodak za doma}ine postigao je Predrag @ivadinovi} u 14. minutu. - Mislim da smo se povratili iz serije lo{ih rezultata, odnosno igre, i da smo odigrali dobru utakmicu. Primenili smo sve ono na {ta nam je ukazivao trener Milovanovi} na proteklim treninzima i smatram da smo posebno dinami~nu igru imali u prvom poluvremenu - rekao je @ivadinovi} nakon utakmice. - Mi smo imali `equ da u prvih pola sata ne dozvolimo igra~ima Mladosti da nam daju gol. Nismo uspeli u tome i na kraju to prvo poluvreme je pripalo rivalskoj ekipi. Ekipa Sloge poseduje kvalitet i uspeli smo da usposta-

vimo ravnote`u u drugom poluvremenu. Nastojali smo da do|emo do zicer {anse da izjedna~imo, ali nam se `eqa nije ispunila. Ekipa Mladosti je utakmicu, mo`da, i rutinski zavr{ila. Nisu ulazili u rizik, osim u toj jednoj {ansi koju smo imali u drugom poluvremenu izjavio je Nenad Vani}, trener Sloge. - Mislim da smo odli~no u{li u utakmicu. Prvo poluvreme smo odradili onako kako smo

hteli. Ipak, kao {to se pokazalo u drugom delu utakmice, jo{ uvek je prisutan premor igra~a od priprema. Tako|e, fudbaleri Mladosti jo{ uvek u~e da nose breme prvog mesta. U posledwih 15 minuta imali smo pet pozicija tri na tri ili ~etiri na tri, u kojima nismo iskoristili priliku. Kao da postoji strah da se {utira drugi gol i re{i utakmica. Moramo raditi na tome - prokomentarisao je igru lu-

~anske ekipe trener Mladosti Nenad Milovanovi}. Posle 18 odigranih utakmica Mladost je i daqe ubedqivo prva sa 39 bodova. Odmah iza wih je milanova~ki Metalac sa 31 bodom. Tre}a kom{ijska ekipa Borac iz ^a~ka pala je na osmo mesto sa 25 bodova. U 19. kolu Mladost gostuje u In|iji. Utakmica }e biti odigrana u subotu, 22. marta, u 14,30 ~asova. V. S.

za proizvodwu elekti~ne energije predvi|ene su dve lokacije na reci Belici, lokacija Dowi Dubac, i jedna na Vu~kovi~koj reci. Sretenovi} je istakao da }e male hidroelektrane proizvoditi 2,2 megavata elektri~ne energije, {to }e zna~ajno doprineti ukupnoj proizvodwi struje u na{oj zemqi. - Ovaj projekat je va`an za na{u lokalnu zajednicu, jer }e izgradwa novih postrojewa doprineti ure|ivawu predvi|enih lokacija. Ujedno, ste}i }e se uslovi da se zaposli minimalno 15 radnika. Ve} imam informaciju da postoji potenci-

jalni invenstitor, koji `eli da ula`e u izgradwu malih hidroelektrana na ovom podru~ju - zakqu~io je Sretenovi}. Ina~e, trenutni udeo energije iz obnovqivih izvora u Srbiji je oko {est procenata, ukqu~uju}i i velike hidroelektrane, i predvi|a se da }e ostati stabilan do 2015. godine. Strategija razvoja energetike do 2015. godine predvi|a da ukupni udeo novih obnovqivih izvora energije, bez velikih postrojewa, u ukupnoj primarnoj energetskoj potro{wi treba da se podigne na 1,1 odsto. V. S.


PETAK 21. MART 2014. GODINE

27

LU^ANI

ISTRA@UJEMO: ZA[TO RZAVSKA VODA JO[ UVEK NIJE STIGLA DO SEOSKIH DOMA]INSTAVA U DRAGA^EVU

NE^IJI NEMAR, ILI SILA PRILIKA?

U vreme predizborne kampawe me{tani pojedinih sela na podru~ju op{tine Lu~ani su organizovali potpisivawe peticija, kojima su izrazili svoje nezadovoqstvo {to jo{ uvek nisu dobili rzavsku vodu. Nadle`ni u lokalnoj samoupravi su odmah nakon ovakve inicijative organizovali zborove u Lu~anima i Gu~i, na kojima su detaqno objasnili zbog ~ega “rzavka” jo{ uvek nije stigla do doma}instava, iako je realizacija ovog projekta zapo~eta pre nekoliko godina.

ako je istakao Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine, vodosistem “Rzav” ve} dvadesetak godina funkcioni{e u Draga~evu. U prvoj fazi projekta problem snabdevawa zdravom pija}om vodom su razre{ile varo{ice Lu~ani i Gu~a. Opredeqewe ranijeg, ali i sada{weg rukovodstva op{tine je da se rzavski sistem vodosnabdevawa {iri na sva podru~ja Op{tine u

K

koja voda mo`e da stigne. U posledwih desetak do 15 godina izdvojeno je mnogo sredstava iz op{tinskog buxeta za izgradwu reazervoara i vodovodne mre`e. Vlada Republike Srbije je obezbedila zna~ajna sredstva posredstvom NIP-a, a i gra|ani su ulo`ili sopstvena sredstva, jer su imali interes da trajno razre{e problem vodosnabdevawa. Projektom je obuhva}en veliki broj mesnih zajednica i doweg i gorweg Draga~eva. - U posledwih nekoliko godina ova investicija je zapala u }orsokak zbog prili~no neodgovornih radwi. U du`em periodu vo|ena je aqkavo, jer je lokalna samouprava poverila kompletne radove, po~ev od projektovawa, ugovarawa i izvo|ewa, svom javnom preduze}u “Direkcija za izgradwu”. Projektom je naknadno obuhva}eno jo{ 1.000 novih potro{a~a. U gotovo svim mesnim zajednicama, koje su obuhva}ene sistemom, bilo je odre|enih problema, iako su planirani radovi realizovani u zna~aj-

Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine

nom procentu. O zavr{etku investicije nije se brinulo u jednom du`em vremenskom periodu. Pored te{ko}a u obezbe|ivawu sredstava, glavni razlog zastoja se krio u tome {to su za pojedine deonice vodovoda anga`ovani lo{i izvo|a~i, {to je dovelo i do odre|enih propusta na instalacijama, rezervoarima ili potisnim magistralnim cevovodima. Radovi su dobrim delom izvo|eni bez ikakvog nadzora - istakao je Sretenovi},

dodaju}i da je lokalna samouprava za upravqawe sistemom vodosnabdevawa izdvojila dopunskih devet miliona dinara, kako bi se investicija definitivno privela kraju. Tokom realizacije ovog projekta konstatovani su brojni propusti izvo|a~a radova i u mnogim slu~ajevima odsustvo nadzora. Uo~eni propusti su uglavnom otkloweni. Za neke deonice vodovoda su izabrani novi izvo|a~i da otklone uo~ene nedostatke, {to je lokalnu samoupravu ko{talo jo{ dva miliona dinara. BEZ TEHNI^KOG PRIJEMA SISTEMA NEMA ODVRTAWA ^ESME - Rukovodstvo Op{tine ula`e maksimalne napore da rzavska voda {to pre stigne do svih doma}instava. Uz sve to, susre}emo se sa takvom arogancijom zlonamernih pojedinaca, koji su u periodu kampawe zaveli gra|ane pojedinih mesnih zajednica da potpisuju peticije i prete blokadama puteva,

zato {to nadle`ni, navodno, ne}e da im puste vodu. Da bismo raspr{ili nedoumice i gra|anima predo~ili pravo stawe, odr`ali smo sastanak sa me{tanima Dqina, na kome smo ih obavestili da }e voda vrlo brzo sti}i u wihove domove, odmah nakon dezinfekcije sistema i kompletnih analiza. Tim primerom smo hteli da ka`emo i `iteqima Lisica, Negri{ora, Du~alovi}a, Rtara, Markovice, Tijawa i dela Puhova, gde se nalazi oko 500 budu}ih potro{a~a, da }e i kod wih ~itava procedura biti na isti na~in sprovedena vrlo brzo, kako bi se {to pre obezbedili uslovi za neometano pu{tawe vode. U ~itav proces moraju biti ukqu~eni predsednici mesnih zajednica, re`ijski odbori, izvo|a~i radova, odnosno ~itav tim qudi, kako bi se investicija dovela do kraja. Bez provere sistema, dezinfekcije vodovoda i na kraju svega potvrde da je voda bakteriolo{ki i hemijski ispravna za pi}e nema pu{tawa vode, niti to bilo ko mo`e da naredi - ka`e Sretenovi}. TEHNI^KA DOKUMENTACIJA NAJVE]I PROBLEM

Nenad Matija{evi}, in`ewer elektrotehnike i direktor “Direkcija za izgradwu”, isti~e da je na ~elo tog kolektiva do{ao tek nakon razdvajawa “Direkcije” i “Komunalca” na dva preduze}a i da se tom prilikom susreo sa mno{tvom nasle|enih problema. Iako se govorilo da je 98 odsto radova na rzavskom sistemu vodosnabdevawa zavr{eno, a narod `eqno i{~ekivao odvrtawe slavine, kako tvrdi Matija{evi}, situacija na terenu je bila sasvim druga~ija. - Vrlo brzo sam sagledao kompletno stawe na ~itavoj vodovodnoj mre`i. Prethodnih godina, dok su “Komunalac” i “Direkcija” bili jedno preduze}e, kolektiv je imao mnogo vi{e in`ewera. Od tog perioda do danas, pet-{est stru~waka je napustilo posao, tako da je preduze}e bilo izuzetno kadrovski oslabqeno. To i jeste bio osnovni razlog {to nismo imali dovoqno informacija sa terena dokle je investicija realno odmakla. Da bismo ubrzali ~itav proces, bili smo prinu|eni da anga`ujemo dvojicu stru~waka sa licencom za elektro i ma{insku delatnost. Nastojali smo da smawimo tro{kove i zbog toga smo za otklawawe propusta na mre`i pozivali ve} anga`ovane izvo|a~e i podizvo|a~e radova, ali smo brzo ustanovili da neki od wih vi{e ne postoje - rekao je Matija{evi}, dodaju}i da su za nepunih tri meseca, uprkos svim problemima, uspeli da otklone uo~ene nepravilnosti, a sada je na potezu tehni~ka komisija, koja }e dati kona~nu re~ da li sistem mo`e da da dobije

upotrebnu dozvolu. Za taj posao su, krajem pro{le godine, anga`ovane dve ovla{}ene firme iz ^a~ka, iako su to mogle biti i lu~anske, ali su se na takav potez odlu~ili, kako ka`e Matija{evi}, jer je ~itav problem dobio politi~ku konotaciju. Kako isti~e Matija{evi}, gra|ani Velesa su posebno nezadovoqni i pretili su tu`bom {to im voda jo{ uvek nije pu{tena. Realno, prema sklopqenom ugovoru o izgradwi sekundarne mre`e iz 2009. godine, vodu je trebalo da dobiju za mesec dana. - I laik mo`e da vidi da je bilo potpuno nerealno da se usred zime, od oktobra do decembra, zavr{i toliki obim radova, i {to je najgore, sekundarna mre`a je ra|ena bez projekta i nadzora. Zar je

sticija je totalno neplanski ra|ena. Postoje indicije da su pokradena sredstva i zbog toga smo pokrenuli istra`ni postupak kod nadle`nih organa. Sumwamo da je dokumentacija falsifikovana. Smatramo da je napla}eno ono {to nije realizovano, kroz projekat potisnog cevovoda za prepumpavawe vode iz podstanice Bugar~i}i u rezervoar Veles, a sredstva su, najverovatnije, zalutala u ne~ije xepove. Nema gra|evinske dokumentacije, a nije bilo ni nadzora. Komisija za tehni~ki prijem radova je konstatovala sve te nepravilnosti i odbila da izda dozvolu za kori{}ewe vodovoda. Dok smo radili funkcionalne probe, neko se odva`io da neovla{}eno pusti vodu iz rezervoara i tom prilikom je pri~inio ogromnu {tetu. Mogao je da potruje narod, jer ta voda jo{ uvek nije za pi}e, pa ~ak ni za odr`avawe higijene, sve dok se ne zavr{i dezinfekcija rezervoara i cevovoda i dobije odobrewe Zavoda za javno zdravqe - objasnio je predsednik op{tine. [to se ti~e vertikale za mesnu zajednicu Dqin, prema re~ima Matija{evi}a, situacija je ~ista. Izvo|a~i radova su bili sa podru~ja op{tine Lu~ani i neophodna tehni~ka dokumentacija postoji. Nakon otklawawa uo~enih nepravilnosti, ura|ene su funkcionalne probe. Narednih dana bi trebalo da se zavr{i dezinfekcija cevovoda i hlorisawe vode. O~ekuje se da }e voda mo}i da se

mogu}e da neko bez ikakvog razloga napusti posao, u uslovima kada je zaposlewe privilegija, i pobegne glavom bez obzira, ostavqaju}i investiciju na polovini. Samo mesec dana nakon toga, potpisana je od tog istog nadzornog organa. To }e neko morati da objasni - zakqu~uje Matija{evi} i dodaje da tehni~ka komisija nije dala svoju saglasnost za primarnu mre`u zbog toga {to nedostaju gra|evinske kwige, dnevnici, kwiga inspekcije, a nema ni potpisa nadzornog organa. To i nije jedini slu~aj nedostatka tehni~ke dokumentacije. Isti propusti su evidentirani i na sekundarnoj mre`i Du~alovi}a, Rtara, Markovice i Negri{ora. - U Velesu i Draga~ici inve-

koristi polovinom aprila. Posmatraju}i celokupnu investiciju, u ~itavoj situaciji, kako navode u “Direkciji”, najvi{e su o{te}eni me{tani sela Lu~ani, kao i Lisica, koji su 2006. uplatili sredstva za projekat, a do dana{weg dana nisu dobili ni metar vodovoda. Mladomir Sretenovi} i Nenad Matija{evi} ne mogu precizno da ka`u kada }e se ste}i uslovi da se kompletan vodovodni sistem aktivira, jer preostali posao funkcionalnih provera sistema, dobijawa neophodnih saglasnosti i kontrole vode zahteva izvesno vreme, ali se nadaju da }e voda sukcesivno, do kraja godine, sti}i u svako doma}instvo gorweg i doweg Draga~eva. V. S.

Nenad Matija{evi}, direktor „Direkcije za izgradwu“


28

MALI

OGLASI

OGLASI

KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2. Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675 PRODAJEM stan na Alvaxinici, name{ten. Tel: 064/36-66-325 NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM trosoban stan na Keju, 2. sprat, CG, 47. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM trosoban stan od 66 m2 kod Medicinske {kole. Cena 45. 000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM nov trosoban stan od 93 m2 na Vinari kod Gradskog parka, 1. sprat, CG, 2. terase. Tel. 064/ 3171-701 PRODAJEM trosoban stan od 70 m2, 3. sprat, Avenija 2., 36. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan u centru, VP, gas, pogodan za poslovni prostor, sa zidanom gara`om. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan od 82 m2 u U~iteqskoj ulici, cg, lift. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2, {iri centar, povoqno, 28. 000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 60 m2 na Avlaxinici. Cena 20. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 43 m2+10 m2, {iri centar. Cena 29. 500 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban komforan stan od 62. 80 m2 na Avlaxinici. Cena 30. 000 evra. Tel. 060/ 767-6-064 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2 u Aveniji. Cena 31. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan kod Hotel Morave, 2. sprat, TA. Tel. 032/ 349-849 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2 u Aveniji 2. Cena 29.500 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM jednosoban stan od 41 m2 na Keju, 26.000 evra. Tel. 060/ 4342-190 PRODAJEM povoqno dvosoban stan od 51 m2, kod Medicinske {kole. Tel. 065/ 608-2-644 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43 m2, noviji u {irem centru. Cena 25. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG, GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE.

PRODAJEM U GORWOJ TRNAVI ISPOD PLANINE JELICE, KU]U OD 2 SOBE, KUHIWE, LETWIKOVCA I GARA@E, I 12 ARI VO]WAKA MLADE [QIVE STERLEJKE, ^A^ANSKA RODNA, ORASI I 9 ARI [UME BAGREM. TEL. 064/ 198-3-844

065/2004-115 Marija

IZDAJEM jednosoban stan sa parnim grejawem, Nemawina ulica, kod {kole “ Milica Pavlovi}”. Povoqno. Tel. 032/345-738, 062/550933 PRODAJEM plac od 24 ara u Qubi} poqu, ispod sto~ne pijace, kod kanala. Tel. 061/61-61-222 PRODAJEM jednoiposoban stan od 45 m2 na Avlaxinici. Cena 25. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2 u blizini Hotel Morave. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM novu garsoweru u Beogradu, na Vra~aru, 1. sprat, odmah useqiva. Cena 38. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM povoqno garsoweru od 24 m2 na Qubi} keju. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM garsoweru od 28 m2 u Aveniji 1, CG, cena 16.500 eura. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM dvoiposoban stan od 64 m2 u Bawalu~koj ulici. Cena 37. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvoiposoban stan od 54 m2 kod Hotel Morave. Cena 29. 000 evra. Tel. 060/ 767-6-064 PRODAJEM noviji stan od 31 m2 u centru na 2. spratu. Cena 18. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvoiposoban stan od 58 m2 u Aveniji, 1. sprat, CG. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2 u Lu~nim zgradama. Tel. 065/ 346-5411 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2 kod Hotel Morave. Cena 26. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 60 m2 kod Hotel Morave, 1. sprat, 29. 000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM HITNO dvoiposoban stan na Alvaxinici. Cena 35. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM HITNO stan od 48 m2 u novijoj gradwi na Avlaxinici. Cena 30.500 evra. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM name{ten stan od 33 m2, Qubi}ska ulica, novija gradwa. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM jednoiposoban stan od 35.18 m2 kod Medicinske {kole. Cena 24.500 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan od 37 m2 na Keju. Cena 25. 000 evra. Tel. 060/ 434-2-190

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski PRODAJEM jednoiposoban stan od 36 m2 u blizini pijace, ul. S. Markovi}a. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM jednosoban stan od 35 m2, centar grada. Cena 22. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan, u centru, Lu~na zgrada, sa stvarima. Cena 31. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, 1. sprat, centar. Cena 21.500 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan od 73 m2 + 6 m2 u strogom centru. Cena 43. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 43 m2 u blizini H. Morave. Cena 24. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 58 m2 u Radi{e Po{ti}, renoviran. Cena 35. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM stan od 33 m2 u Qubi}skoj ulici, sa novim stvarima. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 28 m2, u Aveniji 1, CG, lift, odmah useqiv. Cena 16.500 evra. Tel. 064/ 141-43-24 PRODAJEM stan od 54 m2 u centru grada. Cena 22. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 51 m2 u strogom centru, cena 480 evra/ m2. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvori{ni stan od 47 m2 kod Hotel Morave u perfektnom stawu. Cena 26. 000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM povoqno nov stan od 38 m2 u blizini {kole “M. Pavlovi}”. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM ku}u od 200 m2 sa 6.8 ari placa kod Slobode, 2 trosobna stana, 50. 000 evra. Tel. 064/ 26-29109 PRODAJEM ku}u od 70 m2 sa 4.12 ari placa na Suvom bregu. Cena 39. 000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 80 m2+Pk, 4 ara placa i pom. objekti, u Prijevoru. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM ku}u od 160 m2, P+PK, sa 9.61 ar placa u Atenici. Cena 50. 000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 80 m2 u Atenici, plac 3.50 a. Cena 25. 000 evra. Tel. 064/317-1-701 PRODAJEM povoqno prizemnu ku}u u {irem centru. Cena 14. 000 evra. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM ku}u od 300 m2 na dva nivoa u Aveniji, 90. 000 evra. Tel. 032/ 348-927 PRODAJEM ku}u – trosoban stan u blizini vrti}a “Neven”. Tel. 065/ 346-5-411 PRODAJEM ku}u od 40 m2 na bedemu, plac 4 a. Cena 16. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701

PETAK 21. MART 2014. GODINE

IZJAVA ZAHVALNOSTI Ovim putem se zahvaqujem voza~u Hitne pomo}i MIROSLAVU MELAJCU koji vozi za dve Ambulante u Zabla}u i Slatini, ukupno 17 sela. Miroslav nije samo voza~, on je bolni~ar i lekar. Svakom pacijentu prilazi sa lepim re~ima, bila osoba mlada ili stara, a to je za bolesnika vi{e od leka. Miroslav vozi vi{e od 40 godina. Svuda uspeva da stigne i da uka`e pomo} bez obzira na vremenske uslove. Za wegov trud i zalagawe puno sam mu zahvalan i `elim sre}an odlazak u penziju, kad za to do|e vreme. PRODAJEM ku}u od 240 m2, Po+Pr+Pk, sa 2. ara placa, sre|ena, sa stvarima. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM dve ku}e , Alvaxinica, plac 4 ara, 73. 000 evra, dogovor. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM ku}u na Zlatiboru, kod Titove vile od 80 m2, plac 6 a. Cena 70. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM ku}u u Atenici od 80 m2 sa 6.3 ara placa. Cena 28. 000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 80 m2, Baluta Zabla}ska, {tala 200 m2, plac 26 ari. Tel. 061/ 185-3-754 PRODAJEM ku}u u Ov~ar Bawi od 80 m2, plac 3 a, kod bazena. Cena 25. 000 evra. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 5 ari placa, vlasnik, 16. 000 evra. Tel. 064/ 666-3-268 PRODAJEM vikendicu sa 15 ari placa u Loznici. Tel. 064/ 46-21-222 PRODAJEM vikendicu sa 38 ari placa u Pakovra}u. Cena 8.500 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM lokal od 49 m2, {iri centar. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM lokal od 170 m2, sa magacinom, plac 10 a, u Viqu{i. Cena 7. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM nov, odmah useqiv lokal od 37 m2 u Obili}evoj ulici. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM nov lokal od 41 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM lokal u Rakovi, kod Doma, od 135 m2, sa magacinom i mokrim ~vorom. Cena 10. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM na Zlatiboru stan od 47 m2. dvoiposoban, 3. sprat sa name{tajem. Cena 47. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM na Zlatiboru 4 apartmana, ^olovi}a brdo, od 30-40 m2, na prizemqu i 1. spratu sa stvarima. Tel. 060/ 349-8-490 POTREBNO napu{teno doma}instvo, ku}a u prigradskom delu ^a~ka. Tel. 032/ 345-385, 066/94-99-660 MEWAM vikendicu u Negri{orima sa strujom i vodom, za mawi stan ili deo ku}e. Tel. 060/ 709-9-213 POTREBNA mawa ku}a, na du`i period, {iri centar. Tel. 065/ 85-55087 NEKRETNINE - IZDAVAWE IZDAJEM trosoban lepo name{ten stan u zgradi kod “Simpa”. Tel. 062/ 143-5-027 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, Zvezdara, do marketa “Supervero”. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM sobu za devojke, u~enice, KTV, kupatilo, upotreba kuhiwe, ul. S. Prvoven~anog. Tel. 373-571, 064/829-2-720 IZDAJEM name{ten stan od 40 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 065/ 346-541-1 IZDAJEM name{ten stan od 40 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 065/ 346-541-1 IZDAJEM jednosoban name{ten stan blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 065/ 262-5-285 IZDAJEM name{ten stan od 70 m2 u strogom centru. Tel. 060/ 288-2-067 IZDAJEM nename{ten stan od 45 m2 sa CG, u Nemawinoj ulici . Tel. 064/ 158-9-363 IZDAJEM nov, name{ten jednosoban stan u Novom Beogradu, blok 45. Tel. 065/ 424-4-105 IZDAJEM name{ten deo ku}e kod Bolnice. Tel. 062/ 362-082 IZDAJEM u Ciganmali dvosoban nename{ten stan sa ili bez grejawa. Tel. 064/ 411-4-996 IZDAJEM ILI PRODAJEM dvosoban name{ten stan, 3. sprat, CG, lift, video nadzor. Tel. 066/487792 PLACEVI PRODAJEM hitno plac od 5 ari u Qubi}u, ulica 1.300 Kaplara, sa temeqom. Tel. 064/ 673-29-69

PRODAJEM placeve u centru Kotra`e, selo 7. km udaqeno od Gu~e, pored puta, dva placa jedan pored drugog ukupne povr{ine 16,81 ar, i jedan plac sa druge strane puta, ukupne povr{ine 6.26 ari. Tel. 064/ 1188485 PRODAJEM plac od 4 ara u Pakovra}u, sa bunarom. Cena 3. 000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM plac od 2 ara pored bedema sa starom ucrtanom ku}om sa svim prikqu~cima, 11. 000 evra. Tel. 064/ 189-24-20 PRODAJEM plac od 11 ari u Preqini. Cena 4. 400 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM livadu od 54 ara, pored seoskog puta, 2 km od puta Vu~kovica – D. Dubac. Cena 300 evra. Tel. 064/ 12-41-806 PRODAJEM plac od 5 ari na Obre`u, cena 16. 000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 25 ari, mo`e i u delovima, u Kulinova~kom poqu. Tel. 064/ 471-74-83 PRODAJEM plac od 5 ari u Aveniji 2, svi prikqu~ci. Tel. 064/ 262-9-109 RAZNO PRODAJEM poluautomatsku perilicu za 12 komada fla{a od prohroma. Tel. 063/ 882-0-862 PRODAJEM prskalicu za vo}e od 12 litara, malo kori{}ena. Tel. 060/ 018-0-410 PRODAJEM polovnu svetle}u reklamu. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM me{aonu sto~ne hrane ( kosa) u kompletu sa prekrupa~emkruwa~em “ Oxaci”. Tel. 381-459, 063/ 648-573 PRODAJEM hitno i povoqno inventar za kafi} ili bife. Tel. 060/ 063-8-122 PRODAJEM 5 m3 orahovog drveta. Tel. 062/ 362-082 PRODAJEM baliranu detelinu. Tel. 065/ 557-5-860 PRODAJEM balirano seno. Tel. 063/ 614-586 PRODAJEM cerova drva u oblom stawu za ogrev, povoqno. Tel. 032/ 877-382 PRODAJEM bagremove direke. Tel. 032/ 877-382 PRODAJEM dva mawa televizora. Tel. 065/ 411-23-90 PRODAJEM drvene police raznih veli~ina. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM postoqa za suncobrane. Tel. 032/ 374-125 PRODAJEM trosed, dvosed i fotequ, vrlo povoqno. Tel. 032/ 365-679 PRODAJEM belu pamu~nu kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm. Tel. 063/ 8434-149 PRODAJEM hrastovu burad od 500 litara i prohromske cisterne od 25. 000 i 50. 000 litara. Tel. 065/ 865-4999 PRODAJEM |a~ki radni sto sa podesivom tablom za crtawe. Tel. 064/ 174-2-629 PRODAJEM drvenu o~uvanu tezgu za trgova~ke radwe. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM cisterne za vodu od 1.700 litara. Tel. 063/ 614-586 PRODAJEM kaveze za koke nosiqe od 60 i 120 komada, proizvo|a~ “ Vos” @abaq. Tel. 032/ 381-459, 063/ 648-573 PRODAJEM kavez za koke nosiqe od 60 komada. Tel. 032/ 5561-264, 063/ 706-7-957 PRODAJEM de~ija “^ikova” kolica, o~uvana. Tel. 064/ 174-2-629 PRODAJEM dvori{ne i prenosive su{ilice za ve{, izuzetnog kvaliteta. Tel. 064/ 294-2-141, 032/ 374-125 PRODAJEM gusani radijator, povoqno. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM tepihe 5 komada, regal, ormar sa vitrinom, zidne police, cipelar, TA pe} 4,5 kv, kau~ i komplet stolariju sa dve ku}e. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM malo kori{}en plazma TV VOX , cena po dogovoru. Tel. 064/

ODRI^EM se brata \OKA STOJKOVI]A iz Beqine broj 14, ^a~ak, zbog nepo{tovawa mene i moje porodice. Brat BO[KO STOJKOVI], Beqina broj 16, ^a~ak. 16978

474-3-631 PRODAJEM sadnice maline Tulamin. Cena po dogovoru. Tel. 060/ 484-4-417 PRODAJEM sadnice smokve Bosanska `uta, ekstra kvalitet. Tel. 032/ 344-026 PRODAJEM oformqen zasad jabuka, potes Pajovi}i, Gorwa Je`evica. Tel. 060/ 661-8-835 PRODAJEM ukrasnu drvenu vitrinu sa zastakqenim vratima. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM polovan italijanski atomizer od 1500 litara. Tel. 064/ 814-4-584 PRODAJEM “Donini” italijansku ma{inu za hemijsko ~i{}ewe odela. Tel. 064/ 55-55-93-6 PRODAJEM hrastove talpe debqine 8 cm, du`ine 3, 4 metra. Tel. 065/ 608-2-644 PRODAJEM dizalicu na izduvne gasove, di`e 3 tone. Tel. 064/ 174-2629 PRODAJEM dve ma{ine za prawe auta. Cena 250 evra komad. Tel. 063/ 643-534 PRODAJEM vrata bez rama. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM melem za obolele ~ukqeve na nogama, 100% prirodan i efikasan. Tel. 064/ 156-9-735 PRODAJEM micelijum bukova~e i {itake vrhunskog kvaliteta. Tel. 063/ 203-274 PRODAJEM nove drvene ukrasne oklagija garni{ne. Tel. 063/ 843-4149 PRODAJEM I IZRA\UJEM traktorske korpe, cena 150 evra. Tel. 066/ 910-9-889 PRODAJEM motokultivator IMT 509 sa prikolicom , kosom i frezom. Tel. 032/ 381-459, 063/ 648-573 PRODAJEM autoprikolicu atestiranu sa ciradom. Tel. 065/ 557-5-860 PRODAJA I UGRADWA toplotnih pumpi i solarnih panela . Tel. 063/ 10-80-276 OTKUP sekundarnih sirovina. Tel. 065/ 548-5-855 AUTOMOBILI PRODAJEM Fiat 500 L, kredit ili gotovina. Tel. 064/ 467-4-338 PRODAJEM kamion Iveco Magirus, nosivost 5 t, registrovan, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM Golf 2, benzin-gas, registrovan do januara 2015. godine, nove gume. Mo`e zamena za Golf 4 ili Audi A4, uz moju doplatu. Tel. 064/ 255-15-17 PRODAJEM Pasat 1.8 GL, sa ugra|enim plinom, registrovan do jula 2014, u odli~nom stawu. Tel. 063/ 635-894, 032/ 333-604 USLUGE USLUGE izrade trotoara, ~esmi, pekara za pe~eware. Tel. 064/ 536-7080 USLUGE masa`e u va{em domu, dolazim na poziv sa stolom. Cena 400.00 dinara. Tel.063/ 861-3-243 USLUGE pobijawa cevi za vodu – pumpa u dvori{tu 6/4 i 2 cola. Tel. 064/ 373-0-156 USLUGE pregleda lekara op{te prakse u Va{em domu. Tel. 062/ 80-93978 USLUGE zavarivawa gusa i aluminijuma. Tel. 066/ 910-9-889 POMA@EM Va{oj deci uzrasta ni`ih razreda u savladavawu gradiva, u~iteq. Tel. 064/ 255-1-520 RAD sa decom {kolskog uzrasta do 4og razreda, dipl. u~iteq. Tel. 064/ 0777-900 NAJPOVOQNIJE kwigovodstvene usluge. Tel. 064/ 196-4-705 IZVO\EWE gra|evinskih radova u sistemu suve gradwe, spu{teni plafoni, pregradni zidovi. Tel. 061/ 6935-868 ZAPOSLEWE POTREBAN posao bebisiterke. Tel. 064/ 016-1-826


29

MARKETING

PETAK 21. MART 2014. GODINE

[KODA PREDSTAVILA RAPID SPEJSBEK

DINAMI^AN, SVE@, MODERAN a Sajmu automobila beogradskom Car show [koda i kompanija “Auto^a~ak” predstvili su novi Rapid Spejsbek. Model u segmentu kompaktnih vozila karakteristi~an je po savremenijem dinami~nom dizajnu, ve}em prostoru, brojnim “jednostavno pametnim” idejama, vrhunskoj bezbednosti. Prodavci o~ekuju da }e na}i svoje mesto na tr`i{tu na kojem su do sada dominirali Golf, Hyundai i 30 i sli~na vozila. - Po ceni spada u mawe, a po dimenzijama u ve}e automobile. U ponudi su modeli sa benzinskim motorom od 1.200 kubika (75 kowskih snaga) do dizela 1.600 (105 ks). Sadr`e svu neophodnu bezbedonosnu

N

opremu i zadovoqavaju Euro 5 standarde. Novi segment je novo iskustvo i za kupce i za prodavce. Po~etna cena za model 1.200 kubika sa klimom, ~etiri

OPEL NA BEOGRADSKOM CAR SHOW

pel je na sajmu automobila izlo`io sve svoje modele. Kako ka`u srpski dileri ovog brenda, apsolutni hit je Meriva i taj model }e najverovatnije biti zvezda beogradskog Car show 2014. - Merivu sa motorom od 1.400 kubika (100 kowa) nudimo za neverovatnih 11.360 evra. U ovo vreme skupo}e novitet su i TNT, odnosno motori na te~ni naftni gas. Opel jedini u Srbiji ima u ponudi vozila sa fabri~ki ugra|enim TNT motorima sa garancijom. Oni su ugra|eni u Korsi, Zafiri, Merivi, Moki - navodi Dragan Nenadovi}, direktor Opela za

O

erbega i ostalom sigurnosnom opremom ko{ta oko 9.500 evra - ka`e Slobodan Spasovi}, direktor prodaje u kompaniji “Auto^a~ak”. Novi Rapid Spejsbek predstavqen je srpskim kupcima odmah posle premijere u Frankfurtu i tek bi trebalo da prona|e svoje mesto na na{em tr`i{tu, a ostali dobro poznati [kodini modeli bili su najprodavaniji u 2013. godini. - Sa ovakvim modelima ra~unamo na veliki uspeh u

Srbiji. Pro{le godine [kodina vozila bila su najprodavanija u Srbiji. Ve} po tradiciji najtra`eniji su Oktavija, Fabija, Jeti, Rapid. “Auto^a~ak” je 13. marta proslavio 18. ro|endan i nadam se da }e-

mo kao punoletni, biti podjednako uspe{ni kao i do sada. Napredujemo zahvaquju}i novim i funkcionalnim modelima - podse}a Milenko Kosti}, vlasnik “Auto^a~ka”. Za uspehe u prethodnoj godini kompanija “Auto^a~ak” i Milenko Kosti} nagra|eni su za prodavca godine. Sude}i po dosada{wim rezultatima, ne}e biti te{ko dosti}i ciqeve [kode do 2018. godine prodaja od milion i po vozila. - Na{i svi modeli su

top tri u svojim segmentima. O~ekujemo i da Spejsbek, ako ne ove, onda slede}e godine bude me|u prva tri u Golf, odnosno klasi najboqih automobila - najavquje Du{an Cincar, direktor marketiga u “Auto^a~ku”. Posle Spejsbeka, slede}i novi model [kode je Fabija, koja sedam godina nije redizajnirana. Wena premijera na na{em tr`i{tu trebalo bi da bude u decembru ili januaru. Z. J.

MERIVA ZVEZDA SAJMA

Zapadni Balkan. Novitet je ove godine i Insignia, a firma Interauto trade, uskoro }e sklopiti ugovor sa ^a~anskom bankom koja }e omogu}iti povoqnu kupovinu novih i polovnih Opel vozila. - Na Sajmu smo izlo`ili raznovrsnu ponudu, ali za na{ xep je najprihvatqivija Korsa LPG od 10.500 evra. O~ekujemo da za dve, tri godine Opel ponudi 16 novih modela - najavquje Milija Kosti}, vlasnik firme Interauto trade. U 2013. godini Opel je bio najprodavaniji komercijalni automobil. Za postignute rezultate nema~ka

kompanija je nagradila Miliju Kosti}a i firmu Interauto. Kompanija [evrolet nije prisutna na beogradskom Sajmu automobila, ali u svojim distributivnim centrima nudi specijalne ponude za Aveo dizel. Sa izuzetno bogatom serijskom opremom, sa pet vrata Aveo ko{ta 10.990 evra. - Po povoqnim cenama na ponudi su Kruz i Traks. Svi ovi modeli ^a~anima su dostupni u firmi Interauto trade u Preqini - ka`e Miroslav Vrceq, menaxer [evroleta za Srbiju i Crnu Goru. Z. J.


30

SPORT

PORAZ OD SIN\ELI]A

FK BORAC

18. kolu Prve lige Srbije fudbaleri Borca izgubili su kod ku}e od Sin|eli}a sa 1:2. Sva tri gola pala su u prvom poluvremenu. Najpre su gosti poveli golom Mihailovi}a u 20. minutu. Izjedna~io je Zo}evi} u 36. minutu, ali je ubrzo Mihailovi} obezbedio pobedu gostima. - Do{li smo da probamo da jednom disciplinovanom i agresivnom igrom u defanzivi, brzim napadima i kontranapadima ugrozimo Borac. Vratili smo se posle izjedna~ewa, ali je u nastavku Borac imao ve}i posed lopte i vi{e {ansi. Oni

U

Sin|eli}: Bubowa, Popadi}, Teofanov, \or|evi}, Ivanov, Miti}, Mirkovi} (Pi{~evi}), Kr~marevi}, Lazovi} (Radivojevi}), Jovanovi} (^oli}), Mihajlovi}.

Borac: Petri}, Boranija{evi}, Milutinovi}, \okovi}, Dra{kovi}, Radosavqevi} (\eri}), Jovi~i}, Zo}evi}, Jevtovi} (Nikoli}), \eni}, Stojanovi} (Betolingar).

PETAK 21. MART 2014. GODINE

Sudije: Branko Labus (Novi Sad), Zoran Mi}anovi} (Sremska Mitrovica) i Du{an Cvjeti}anin (Sombor).

BORAC - SIN\ELI]

1:2

imaju nekoliko vrhunskih igra~a za ovaj rang takmi~ewa. Video sam da, po kvalitetu, u Bor~i to nije bila ta ekipa - izjavio je trener Sin|eli}a Milan Le{wak. - Dosta toga smo poklonili Sin|eli}u, posebno kada je bilo 1:1. Neverovatno je kako smo primili drugi gol, na{ igra~ se bukvalno sklonio, a wihov iz mrtvog ugla sa korner linije postigao pogodak. Imali smo dve tri dobre {anse da izjedna~imo i eventualno jurimo pobedu. Posledwih petnaestak minuta smo probali igru dugim

loptama sa visokim igra~ima. Borac ima dobru ekipu, mora da iza|e iz krize od narednih kola. Protiv Sin|eli}a je bilo dosta preskakawa i igre na silu - prokomentarisao je trener FK Borac Bogi} Bogi}evi}. U 19. kolu ^a~ani gostuju Slogi u Petrovcu na Mlavi. Utakmica }e biti odigrana

u subotu, 22. marta, u 14,30 ~asova. - Uvek je te{ko posle neplaniranog poraza kod ku}e. Do{li smo u situaciju da se vadimo na strani i to protiv jedne dosta dobre ekipe. Naporno radimo, treniramo i jednom moraju da se vide rezultati tog rada - ka`e Bogi} Bogi}evi}. Z. J.

REZULTATI MLA\IH SELEKCIJA U 18. kolu Omladinske lige Srbije Borac je pobedio Jagodinu sa 2:1 i trenutno je 11. na tabeli sa 20 bodova. U narednom kolu Borac igra na strani protiv ^SK Pivare. Crvena zvezda je pobedila Borac sa 3:0 u 18. kolu Kadetske lige Srbije. U ovom kolu pora`eni su i kadeti ~a~anske Slobode od ^ukari~kog sa 5:1. Borac je trenutno na 14. mestu, a Sloboda je 15. U narednom kolu Borac do~ekuje Vojvodinu, dok Sloboda gostuje Crvenoj zvezdi. Od Crvene zvezde pora`eni su i pioniri Borca sa 1:0. Pioniri su trenutno deveti sa 23 boda. Narednu utakmicu igraju kod ku}e protiv Nacionala.

UDRU@EWE FUDBALSKIH TRENERA ^A^KA

NAGRADE ZA NAJBOQE sve~anoj sali Fudbalskog saveza Moravi~kog okruga pro{le sedmice odr`ano je predavawe i Skup{tina Udru`ewa fudbalskih trenera ^a~ka. O pedago{kom pristupu i metodologiji rada sa decom govorio je Aleksandar Ivkovi}, a Milutin Maru{i} o pripremama kontrol-

nih i prvenstvenih utakmica. Posle predavawa, odr`ana je redovna Skup{tina Udru`ewa i tom prilikom su dodeqena priznawa najboqim trenerima u 2013. godini. Priznawa su dobili po~asni ~lanovi UFT Du{an Radowi}, Mihailo Kolarevi} i Aleksandar Ivkovi}.

U

SRPSKA LIGA ZAPAD 16. KOLO Sloboda - Ma~va [apine - Polet

0:2 0:2

TABELA 3.Polet 16. Sloboda

31 4

Posthumno su dodeqena priznawa Du{anu Mari}u i Rodoqubu Tadi}u. Najboqi trener mla|ih kategorija u prethodnoj godini je Sa{a Kova~evi}, kadetska selekcija FK Sloboda, u Okru`noj ligi Dejan Maksimovi}, FK Jedinstvo Kowevi}i, a u Gradskoj Miloqub Markovi}, FK Planinac

Vujetinci. - Iza nas su dve veoma uspe{ne godine u kojima smo uspeli da organizujemo dva se-

NA PERU]CU OD@AN SEMINAR ZA SUDIJE GRADSKE LIGE

minara za UEFA “C” licencu u na{em gradu. Predavawe i sve~ana Skup{tina su kruna na{eg rada - rekao je

Ne{ko Milovanovi}, predsednik Udru`ewa fudbalskih trenera.

ODR@ANA KONFERENCIJA KLUBOVA GFL

PO^IWE TAKMI^EWE

SPREMNI ZA NASTAVAK PRVENSTVA

17. KOLO 23. mart, 11 ~asova, stadion FK Polet Polet - Sloboda ZONA MORAVA 16. KOLO [umadija 1903 - Polet Trbu{ani 5:0 Trep~a - Orlovac Mr~ajevci 3:2 TABELA 5. Orlovac 6. Polet 17. KOLO Orlovac - Mokra Gora Polet - Draga~evo OKRU@NA LIGA 16. KOLO 23. mart, 14,30 ~asova Slatina - Ov~ar Rudar - Omladinac Dowa Vrbava - Napredak Jedinstvo K - Morava Spartak - Miokovci Goru{ica - Prijevor Mladost A - Backovac junajted Mladost P - Jedinstvo GG

25 25

udije Gradske fudbalske lige boravile su od 13. do 15. marta na Peru}cu, gde su obavili teoretsku i fizi~ku proveru za start prole}nog dela prvenstva Gradske fudbalske lige. - Moram da pohvalim rukovodstvo gradskog i okru`nog Fudbalskog saveza koje nam je omogu}ilo da odr`imo kamp “Peru}ac 2014”. Izvanredan sme{taj, sale za predavawa i vrhunski tereni omogu}ili su svim sudijama usavr{avawe na vr-

S

GRADSKA LIGA 14. KOLO Planinac - Strelac Zadrugar - Lugovi Morava - Rakova ^a~ak 94 - Kej Preme}a - Parmenac Vujan - Polet G Slobodan tim: Budu}nost

hunskom nivou. Mlade sudije su tom prilikom pokazale visok nivo znawa i dobru fizi~ku spremnost. Utisci svih u~esnika seminara su fenomenalni - potvrdio je Petar Davidovi}, savezni instruktor prve kategorije Fudbalskog saveza Srbije. Na kraju je odigrana i revijalna utakmica sudija Gradske fudbaske lige i Moravi~kog okruga. U neizvesnom i uzbudqivom me~u pobedile su sudije Gradske lige sa 1:0.

KUP FSMO

POBEDNIK DRAGA^EVO udbaleri Draga~eva iz Gu~e osvojili su ove godine Kup Fudbalskog saveza Moravi~kog okruga. Oni su pretpro-

F

{log vikenda u finalu savladali srpskoliga{a Polet iz Qubi}a sa 2:0. Oba gola postigao je Pejovi} u 50. i 58. minutu.

gradskom Fudbalskom savezu 12. marta odr`ana je konferencija klubova Gradske fudbalske lige za takmi~arsku sezonu 2013/14. Prisustvovali su predstavnici svih klubova, a osim

U

izve{taja komesara za takmi~ewe i su|ewe i disciplinskog sudije GFL, organizovano je i predavawe o spre~avawu nasiqa na fudbalskim terenima. Uspe{an po~etak prole}nog prven-

stva, 22. i 23. marta, predstavnicima klubova po`eleo je Nenad Stankovi}, predsednik FSG^. Tom prilikom ~ule su se i brojne pohvale na rad gradskog Fudbalskog saveza.

PO^ELA PRIPREMA TERENA

SVAKA POMO] DOBRO DO[LA dr`avawe i ure|ewe fudbalskih terena nastavqeno je i ove godine. Uo~i prole}nog prvenstva ure|en je teren fudbalskog kluba Slatina koji se takmi~i u

O

ligi Moravi~kog okruga. - Na{ gradski Fudbalski savez poma`e klubovima da opstaju u ovim te{kim vremenima. Nekom daju lopte, nekom {tucne, nekom sport-

sku opremu ili odr`avawe terena. Sve to mnogo zna~i za opstanak klubova u seoskim sredinama - ka`e ~lan Uprave FK Slatina Aleksandar Radulovi}.


BORAC MOCART SPORT o{arka{i Borac Mocart sporta pobedili su u 24. kolu Ko{arka{ke lige Srbije Smederevo sa 71:59 (21/12, 16/10, 17/10, 17/18). Gosti su dobro otvorili utakmicu, ali se doma}ini brzo bude i ve} do kraja drugog poluvremena ostvaruju solidnu prednost. Dvocifrenu razliku stekli su po~etkom tre}e ~etvrtine

K

31

SPORT

PETAK 21. MART 2014. GODINE

i uspeli da je odr`e do kraja. - Ovo nam je peti uzastopni poraz. Dosta nas je poremetio odlazak Radenkovi}a. Prema wemu nismo ispunili obaveze, dali smo mu ispisnicu i on je oti{ao u inostranstvo. Balaban je napada~ i nije adekvatna zamena za Radenkovi}a. Imamo mladu ekipu, ovo su momci ro|eni 1996. i 97. godine. Dali

NA KORAK DO ELITE

smo im {ansu koju oni maksimalno koriste. Imamo finansijskih problema i ciq nam je opstanak. Nadam se da }e Borac u}i u Super ligu, jer ^a~ak je odbrana srpske ko{arke - izjavio je posle utakmice trener Smedereva Zoran Todorovi}. U wegovoj ekipi najefikasniji su bili Jaramaz sa 17 i Zagorac sa 15 postignutih

poena. Dvocifreni u~inak u Smederevu imao je i Simovi} (13). U Borac Mocart sportu Panti} je postigao 17, a Dumi} 15 poena. Sa 17 poena, 12 skokova i tri asistencije Mladen Panti} je zaradio 33 indeksna poena, a uz to je i najkorisniji igra~ 24 kola KLS. Filip Dumi} je imao solidno trojka{ko

ve~e. Od sedam poku{aja ubacio je pet trojki. - Ovo je va`na pobeda uo~i zavr{nice prvenstva, a nadam se da }emo do kraja odigrati onako kako bi trebalo. O~ekujemo i da se veliki rad i treninzi isplate. Imamo dobar pristup, ogromnu `equ, energiju i kvalitet da dostignemo kona~an ciq,

plasman u Super ligu - napomiwe pomo}ni trener Borac Mocart sporta Aleksandar Bjeli}. Posle pobede u 24. kolu Borac je ~etvrti na tabeli sa 39 bodova. Ve} danas ^a~ani gostuju OKK Beogradu. Utakmica }e biti odigrana u 18 ~asova u hali Sportskog centra “[umice”. Z. J.

ATLETIKA

DECA TR^ALA I ZA ANU Borac Mocart sport: Avramovi}, Mitrovi}, ^arapi}, Maravi} 4, Dedijer, Stevovi} 9, Dumi} 15, Pe{akovi} 8, Cvetkovi} 9, Proti} 5, Radovi} 4, Panti} 17.

a atletskoj stazi Sportskog centra “Mladost” pro{log vikenda odr`ana je prva trka Kros lige Srbije. U~estvovalo je 15 klubova, vi{e od 150 takmi~ara. Takmi~ili su se i pred{kolci i u~enici osnovnih {kola. Trku su organizovali Atletski klub ^AAK ^a~ak, Jasenica Smederevska Palanka i Bor uz pomo} Grada, Sportskog centra “Mladost” i pojedinih privatnih firmi. Osim sportskog, Kros liga je imala i humanitarni karakter. U~enici Osnovne {kole “Tanasko Raji}” prikupqali su pomo} za svoju drugaricu Anu Radosavqevi} koja je obolela od karcinoma. Ani je novac neophodan da bi nastavila le~ewe u inostranstvu. - Dok se nije razbolela, bila je aktivan sportista. Do{li smo na ideju da prikupimo novac za weno le~ewe da bi ona opet bila ona stara Ana koja redovno dolazi u {kolu i bavi se sportom - ka`u orgnizatori akcije “Drugari za Anu”. Wihovu inicijativu pohvali su i predsednik gradske Komisije za sport Vladan Mili} i ~lan gradskog ve}a Nemawa Trnavac. Po re~ima Vladana Mili}a, le~ewe Ane Radosavqevi} najverovatnije }e pomo}i i

N

REZULTATI AK ^AAK Mla|a juniorka Jovana Xamba{evi} - tre}e mesto Stariji pionir \or|e Soldatovi} - tre}e mesto Stariji pionir Bogdan Jokovi} - prvo mesto Mla|a pionirka Teodora Tomi} - prvo mesto Ogwen Nikoli}, 2004. godi{te - prvo mesto Marjan Milovankovi}, 2005. godi{te - drugo mesto An|ela Jakovqevi}, 2007. godi{te - tre}e mesto Grad ^a~ak - Svaki grad mo`e samo da po`eli ovoliko dece na jednom sportskom terenu. Na ovoj trci rezultat je u drugom planu. Pobednici su svi, jer su to pokazali na humanom delu i u~enici i wihove nastavnice - rekao je Nemawa Trnavac. Za ovu akciju su od{tampani bexevi i plakate koje su pozivale gra|ane da pomognu Ani Radosavqevi}. Z. J.

MILENA JELI] PORTPAROL FK BIP

NAJGLASNIJA U MU[KOM KLUBU udbalski klub BIP karakteristi~an je i po tome {to je jedini ~a~anski klub koji ima `enu portparola. Od nedavno u BIP-u ovu funkciju obavqa Milena Jeli} (20), student Akademije za poslovnu ekonomiju. Milena je i rukovodilac projekta besplatne {kole fudbala “Sto ^a~ana, jedan klub”. - U toku je upis novih ~lanova. Otvoreni smo za sve de~ake i devoj~ice do 14 godina. Nameravamo da u ^a~ku osnujemo prvi podmladak `enskog fudbalskog kluba. Prvi trening u besplatnoj {koli fudbala bi}e odr`an 13. aprila na stadionu FK BIP. Tada }emo deci podeliti dresove i {orceve - najavquje Milena. Ona poziva sve qude dobre voqe da pomognu humanitarni projekat FK BIP i omogu}e

F

Smederevo 1953: Sparovi} 3, Zagorac 15, Anti}, Stojanovi}, Simi}, Jaramaz 17, Simovi} 13, Balaban 8, Simeunovi} 3, Veqkovi}.

DRUGA MU[KA LIGA Mladost je u 20. kolu izgubila na svom terenu od Radni~kog iz Obrenovca, 82:69. Trenutno je 14. na tabeli sa 25 bodova. U 21. kolu Mladost gostuje beogradskom Beovuku 72. PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD @elezni~ar je pora`en od Uba sa 91:80 i sada zauzima {esto mesto na tabeli sa 30 bodova. Utakmicu 21. kola @elezni~ar igra kod ku}e protiv Zlatara iz Novog Pazara. Me~ }e biti odigran u nedequ, 23. marta, u Prehrambeno-ugosti-

teqskoj {koli. Po~etak je u 18 ~asova. DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD ^a~ak basket tim je dobio Vladimirce, 90:102, dok je ^a~ak 94 izgubio od Plej ofa, 66:101. ^a~ak 94 je sedmi sa 22, a ^A basket tim ~etvrti sa 25 bodova. U 18. kolu Basket tim do~ekuje U`ice, ^A 94 gostuje Mionici. JUNIORSKA LIGA SRBIJE Juniori Mladosti uspe{no privode prvenstvo kraju. U 19.

kolu su savladali Prokupqe, 49:64 i trenutno su tre}i sa 32 boda. U narednom kolu do~ekuju Polet iz Kraqeva. KADETSKA LIGA SRBIJA Posle pobede nad Mega Vizurom, kadeti Borac Mocart sporta pora`eni su u vanrednom 17. kolu od Crvene zvezde, 82:77. Trenutno su deveti sa 23 boda. U narednom kolu do~ekuju kraqeva~ku Slogu. Utakmica }e biti odigrana u nedequ, 23. marta, u 12 ~asova u hali KK Borac.

ODBOJKA

BORAC I DAQE BEZ PORAZA dbojka{ice Borca nastavqaju pobedni~ku seriju u prole}nom delu prvenstva. Pro{log vikenda pobedile su na gostovawu Tutin Stil Jasen sa 1:3. Trenutno su na deobi prvog mesta na tabeli Druge lige Zapad sa Ekonomcem. Obe ekipe imaju po 31 poen. Pobedni~ki niz polako ostvaruju i pionirke Borca. One su kod ku}e savladale Ariqe sa

O

3:0. Utakmicu 14. kola Borac igra u nedequ, 23. marta, u hali “Mladost”. Me~ po~iwe u 20 ~asova. U 13. kolu Druge lige Zapad Sloboda S je pobedila Zlatar rezultatom 2:3. Sloboda je trenutno sedma na tabeli Druge lige Zapad sa 16 bodova. U slede}em kolu odbojka{ice ovog kluba gostuju Gimnazijalcu.

PRVA LIGA SRBIJE 19. KOLO Mladost - Libero ^A TABELA 12. Libero ^A

3:0

5

20. KOLO Libero ^A - Varadin

MALI FUDBAL

JO[ JEDNA POBEDA FONTANE udbaleri Fontane pobedili su u kom{ijskom derbiju Kolorado iz Gorweg Milanovca sa 5:3 i potvrdili maksimalni u~inak u prole}nom {ampionatu. Dva kola pre kraja, u borbi za Prvu futsal ligu, ^a~ani imaju dva boda vi{e od direktnog konkurenta Ma{inca iz Kragujevca. U duelu sa Koloradom Fontana je imala ~etiri gola prednosti ve} u 18. minutu. Po dva pogodka postigli su Spasojevi} i Sejdi}. Do kraja prvog dela prednost gostiju smawio je Nikoli}. U nastavku Jovanovi} vra}a

F

gostima ~etiri gola prednosti, a wihovu prednost smawuju @ivanovi} i Vuka{inovi}. - Tradicionalno utakmice izme|u Fontane i Kolorada su neizvesne. Ve~eras smo pokazali da smo zreli za Prvu ligu. Po`eleo bih i Koloradu sre}u u nastavku

takmi~ewa - rekao je najboqi akter me~a Milo{ Teofilovi}. U pretposledwem kolu Druge futsal lige Zapad Fontana kod ku}e igra protiv Ra{ke. Utakmica }e biti odigrana u ponedeqak, 24. marta, u hali “Mladost”. Po~etak je 20 ~asova.


32

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 21. MART 2014. GODINE


AGENCIJA www.stannekretnine.rs

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

\OR\EVI] NEKRETNINE

HITNO-TROSOBAN STAN, 2. SPRAT, CENTAR HITNO-NOVIJI STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, BLI@E CENTRA

HITNO!! Prodajem dvosoban stan na Qubi} keju, 2. sprat, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena – POVOQNO! STANOVI - P-20 m2, ul. Nemawina, 6. sprat, CG, renoviran, 17.000 evra - P-25 m2, Alvaxinica, 1. sprat, TA, 15.500 evra - P-29 m2, Hotel Morava, NOV, 3. s- prat, 19.000 evra sa - PDVom - P-28 m2, Hotel Morava, 5. sprat, 19.000 evra - P-31 m2, Obili}eva, 2. s- prat, 17.000 evra - P-30 m2, 1. s- prat, CG, terasa, 24.000 evra - P-32 m2, centar, 2. s- prat, CG, 18.000 evra - P-34 m2, centar, 1. s- prat, CG, 23.000 evra - P-36 m2, centar, 2. s- prat, CG, 28.000 evra - P-36 m2, Nemawina, 1. s- prat, renoviran, sa novim stvarima, 26.000 evra - P-38 m2, Medicinska {kola, 3. s- prat, renoviran, 24.000 evra - P-40 m2, centar, 4. s- prat, CG, sa stvarima, renoviran, 31.000 evra - P-43 m2, nov, centar, 3. sprat, lift, CG, 36.000 evra sa PDV-om - P-44 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa, 25.000 evra - P-45 m2, nov, Obili}eva, prizemqe, za - poslovni - prostor, 35.000 evra

33

OGLASI

PETAK 21. MART 2014. GODINE

- P-39 m2, Vinara, 8. s- prat, CG, terasa, 24.000 evra - P-48 m2, centar, 4. s- prat, CG, terasa, 33.000 evra - P-45 m2+13m2, Nemawina, dupleks, 5. s- prat, lift, CG, 30.000 evra - P-50 m2, Hotel Morava, TA, 2. s- prat, 30.000 evra - P-52 m2, Qubi} kej, 3. s- prat, TA, terasa, 28.000 evra - P-55 m2, Qubi} kej, 2. s- prat, CG, terasa, 30.000 evra - P-54 m2, centar, 1. s- prat, CG, terasa, za - poslovni - prostor, 28.000 evra - P-50 m2, Qubi} kej, 2. s- prat, CG, terasa, noviji, 33.000 evra - P-55 m2, Nemawina, prizemqe, TA, terasa, 32.000 evra - P-52 m2, Obili}eva, 1. s- prat, TA, terasa, 30.000 evra - P-60 m2, Balkanska, 4. s- prat, CG, nov, 33.000 evra - P-66 m2, centar, 1. s- prat, CG, terasa, - pogodan za - poslovni prostor, 50.000 evra - P-68 m2, centar, 2. s- prat, TA, terasa, 40.000 evra - P-69 m2, centar, 1. s- prat, gas, - pogodan za - poslovni - prostor, 43.000 evra - P-70 m2, Qubi} kej, 3. s- prat, CG, terasa, 42.000 evra - P-72 m2, Avenija 2, 2. s- prat, CG, terasa, 37.000 evra - P-76 m2, Hotel Morava, 5. s-

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

prat, CG, terasa, odmah useqiv, 38.000 evra - P-76 m2, Balkanska, 2. s- prat, CG, 2. terase, 40.000 evra - P-77 m2, centar, 3. s- prat, CG, terasa, 50.000 evra - P-78 m2, Vinara, 6. s- prat, lift, CG, 2. terase, 46.000 evra - P-90 m2, Hotel Morava, CG, lift, terasa, gara`a iza zgrade, 50.000 evra KU]E - P-60 m2 ( - P+1), - plac 10 a, Pakovra}e, 18.000 evra - P-70 m2, - plac 4.13 a, kod Proletera, 42.000 evra - P-125 m2, - plac 5 a, centar, blizu KMN-a, dogovor - P-80 m2, - plac 3 a, Trbu{ani, 21.000 evra - P-92 m2, - plac 5 a, {kola “ R. Mitrovi}”, 45.000 evra - P-98 m2, - plac 2 a, kod Bor~eve hale ili zamena za stan - P-105 m2 ( - P+1), - plac 2 a, Amixina, 50.000 evra LOKALI - P-38 m2, nov, Obili}eva, 40.000 evra - P-18 m2, Qubi} kej, 18.000 evra - P-49 m2, Alvaxinica, 38.000 evra - P-72 m2, S. Markovi}a ( mogu}a - podela na dva lokala od - po 36 m2 sa mokrim ~vorom)

STANOVI P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor.

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvoso-

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

ban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD

CENTAR , stan od 94 m2, Palmoti}eva, sre|en, salonac. GARSOWERA nova, 18 m2, 22.000 evra, Vo`dovac DUPLEKS 96 m2, sa gara`om, kod Arene, ukwi`en

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P=18 m2, 5. sp. Nemawina, 16. 000 eura P=29 m2, 3.sp. Avenija 2, 22. 000 eura P=30 m2, 1.sp. K.V.P, 21. 000 eura P=26 m2, 3.sp. Kej, 17. 500 eura P=17m2, priz. Balkanska, 9.500 eura P=19 m2,13 sp. Kneza Milo{a, 17. 000 eura P=27m2, 2 sp.Centar, 20. 000 eura JEDNOSOBNI P=40 m2, 8.sp. Vinara, 25.500 eura P=35 m2, 4.sp. Kej, 18. 000 eura P=38 m2, 3.sp. H.Morava, 24. 000 eura P=34 m2, 1.sp Centar, 23.200 eura P=42 m2, 4.sp. Med.{kola, 21. 000 eura P=37 m2,1.sp. CENTAR, 33.300 eura P=45 m2, 2.sp. Sv.Save, 25.500 eura P=34 m2, 2.sp.Sv.Save, 22. 000 eura DVOSOBNI P=40 m2, vp.nov Centar, 34. 000 eura P=54 m2, 3.sp. Avlaxinica, 31.000 eura P=49 m2, 2.sp. Sv.Save, 28. 000 eura P=45 m2, 2. sp.Nemawina, 25.000 eura P= 57 m2, 5.sp. Nemawina, 29. 000 eura P=57 m2, priz. sp. Avenija 2, 31.000 eura P=47 m2, 3.sp. Merkator, 35. 000 eura P=53 m2, 2.sp. Nemawina,32. 000 eura P=42 m2, 5.sp.Avlaxinica, 27.000 eura P=60 m2, 1.sp.H.Morava, 30.000 eura P=63 m2, 3.sp.Avlaxinica, 38. 000 eura P=60 m2, 4.sp.Avlaxinica, 37. 000 eura P=60 m2, 1. sp. Obili}eva, 40. 000 eura P=65 m2, 1.sp. H.Morava, 31. 000 eura P=54 m2, 5.sp.Avenija 1, 35. 000 eura P=48 m2, 1.sp.nov, Centar, 38. 000 eura TROSOBNI P=66 m2, 7.sp. H.Morava, 34. 000 eura P=68 m2, 3.sp.Nemawina, 41. 000 eura

P=65 m2, 2.sp. Centar, 38. 000 eura P=70 m2, 2.sp. Kej, 43. 000 eura P=71 m2, 3 sp. Obili}eva - Nov- 780 E + PDV P=78 m2, 1.sp. H.Morava, 66. 000 eura P=67 m2, 4.sp. Avlaxinica- Nov 44. 000 eura P=65 m2, vp. Centar, 45. 000 eura P=76 m2, 3.sp. Balkanska, 43. 000 eura P=76m2, 5.sp. Autoprevoz, 37. 000 eura P=81 m2 , 1.sp. K.V.P. 47. 000 eura P=120 m2 , 6.sp. Sv. Markovi}a, 61. 000 eura P=58 m2, 4.sp. Kej , 35. 000 eura KU]E P=138 m2, Solunska, plac 2,5 a, 70. 000 eura P=340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60. 000 eura P=230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78. 000 eura P=125 m2, Centar, plac 4,5a, 120. 000 eura P=100 m2, Kru`ni put, plac 10 ari, 39. 000 eura P=105 m2, D.Trep~a, plac 6 a, 12. 000 eura P=80+120 m2 , Balkanska, plac 5 ari, 40.+ 50. 000 eura P=90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50. 000 eura P=80 m2, Bolnica, plac 4,22 a, 37. 000 eura P=220 m2, Ko{utwak, plac 6 ari, 53. 000 eura P=60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25. 000 eura P=65 m2, D.Mi{ovi}, plac 5a, 36. 000 eura P=81 m2, 7.jula, plac 5a, 41. 000 eura P=80 m2, S. Breg, plac 3a, 36. 000 eura P=104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82. 000 eura P=100 m2, Bazeni, plac 2,2 a, 45. 000 eura P=75 m2, Solunska, plac 6 ari, 60. 000 eura P= 50 m2, D.Trep~a, plac 15 ari, 8. 500 eura P=100 m2, Trnava, plac 70 m2, 35. 000 eura

P- 26 m2, Qubi} kej, prizemqe, TA, cena: 18 500 eura P- 20 m2, novija gradwa, 5.sprat, sa stvarima P- 20 m2, Nemawina, CG, cena: 16 500 eura P- 25 m2, Alvad`inica, 1.sprat, cena: 15 500 eura P- 30 m2, Avenija 2, 3.sprat, CG, cena: 22 500 eura P- 32 m2, Nemawina, 4.sprat, CG, cena: 21 000 eura P- 34 m2, kod Hotel Morave, TA, 2.sprat, cena: 22 500 eura P- 34 m2, Nemawina, CG, 5.sprat, cena: 20 500 eura P- 42 m2, kod Medicinske, 5.sprat, cena: 21 000 eura P- 43 m2, Balkanska, 4.sprat, cena: 22 000 eura P- 38 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, TA, cena: 25 000 eura P- 37 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 39 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Hotel Morava, 4. prat, cena: 26 000 eura P-43 m2, kod O[ Milice Pavlovi}, 5.sprat, cena: 27 000 eura P- 47 m2, Qubi} kej,

fasadna cigla, CG, cena: 29 500 eura P- 47 m2, Svetozara Markovi}, nov, CG, cena: 36 000 eura P- 49 m2, centar, kod parka, 5.sprat, lift, CG, cena: 30 000 eura P- 41 m2, Qubi} kej, 5.sprat, lift, CG, cena: 26 000 eura P- 45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Qubi} kej, TA, 4.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 46 m2, renoviran, Nemawina, 2.sprat, CG P- 48 m2, novija gradwa, Alvad`inica, 4.sprat, CG, cena: 30 500 eura P- 47 m2, Hotel Morava, 1.sprat, TA, cena: 27 000 eura P- 51 m2, Kalu|erice, 6.sprat, CG P- 52 m2, Nemawina, 3.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 54 m2, Centar, 1.sprat, TA, cena: 22 000 eura P- 51 m2, Qubi} kej, CG, nov, cena: 27 500 eura P- 55 m2, Qubi} kej, renoviran, TA, cena: 26 000 eura P- 56 m2, Avenija 2, 6.sprat, CG, lift, cena: 32

000 eura P- 57 m2,Ciglarska,nov,4.sprat, mo`e subvencionisani kredit, 35 000 eura P- 62 m2, Hotel Morava, 8.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 51 m2, Centar, 4.sprat, TA, cena: 26 000 eura P- 63 m2, Alvad`inica, 3.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 52 m2, Avenija 1, 5.sprat, CG, cena: 36 000 eura P- 68 m2, Centar, 1.sprat, cena: 40 000 eura P- 83 m2, strogi centrar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P- 68 m2, Centar, 2. lifta, CG, cena: 37 000 eura P- 64 m2, Hotel Morava, CG, cena: 35 000 eura P- 71,20 m2, Obili}eva, nov, odmah useqiv, 2.sprat, cena: 800 eura/m2 P- 68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 600 eura/m2 P- 90 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena. 47 000 eura PLAC 5 ari , u Qubi}u, ulica 1300 kaplara. Na placu ima temeq 10 x 11 m. Cena 8.500 evra. Tel. 064/ 673-2-969


34

OGLASI

PETAK 21. MART 2014. GODINE

CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA 032/374-508

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03

CENA FOTO OGLASA - ^etvrtina strane 500 rsd - Osmina strane 250 rsd - [esnaestina strane 150 rsd

AGENCIJA

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE HITNO!!! PRODAJEM DVOSOBAN STAN OD 56 M2 NA PRVOM SPRATU, 21.500 E STANOVI P-30 m2, 3. sprat, CG kalorimetri, Avenija 2. Cena 22.500 eura P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 22.000 eura P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 31.000 eura P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 37.000 eura P-57 m2, 6. sprat, cg, Avenija 2. Cena 29.500 eura P-53 m2,3. sprat, cg, Draga~evska, 35.000 eura P-43 m2, 3. sprat, TA, Qubi} kej. Cena 20.000 evra P-47 m2, 1. sprat, CG, Obili}eva, nov. Cena 41.000 evra sa PDV-om P-74 m2, 2. sprat, cg, Obili}eva. Cena 49.000 evra P- 40 m2, prizemqe, TA, B. Jankovi}, 30.000 evra

P- 41 m2, VP, CG, Qubi}ska, 36.000 evra P-41 m2, 1. sprat, eta`no, kod H. Morave, 22.000 evra P-58 m2, VP, eta`no, {iri centar, 28.000 evra P-82 m2, 4. Sprat, CG, kod Gradskog parka, 62.000 evra P-29 m2, 5 sprat, CG, kod H. Morave, 20.000 evra P-32 m2, 5 sprat, CG, Nemawina, 23.500 evra P-49 m2, 5 sprat, CG, kod Brvnare, 32.000 evra P-60 m2, 1 sprat, TA, kod M. Pavlovi}, 35.000 evra P-82 m2, 4. sprat, CG, kod Gradskog parka, 62.000 evra KU]E P- 60 m2, 6 ari, Avenija. Cena 35.000 eura P-120 m2, 5 ari, Qubi} P-200 m2+PK, na 18 ari, Qubi}. Cena 51.000 eura P-50 m2, 60 ari, Kuki}i,

sre|ena P-120 m2, 8 ari, kod Po{tinog magacina, 45.000 eura P- 110 m2, 34 ara, Loznica, 20. 000 evra P-80 m2+Pk, 4 ara, Prijevor, 50.000 evra P-80 m2+Pk, 4 ara, Prijevor, 50.000 evra IMAWA 2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 15000 eura sa stvarima 2 ku}e, 1, 89 ha, Pakovra}e, 43.000 eura 180 m2, 2 ha, Ka~ulice, 16.000 eura 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pom. objekata, 35.000 eura 50 m2, 90 ari, Gorwa Gorevnica. Cena 26.000 eura 80 m2, 1.75 ha, Prijevor, 45.000 eura LOKALI 37 m2, Obili}eva, 41.000 eura 60 m2, B. Jankovi}a, 52.000 eura

STANOVI P-27.4 m2, 5.sprat, CG, nov, Alvaxinica, 730 E+PDV P-34 m2,CG, Nemawina, 21.000 E P- 35 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 24.000 E P-26 m2, PR, TA, Qubi} kej, 18.500 E P-48 m2, 7. sprat, CG, {iri centar, 26.500 E P-46 m2, 1. sprat, CG, nov, Obili}eva, 800 E + PDV P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija 2, 22.500 E P-41 m2, 6. sprat, Qubi} kej, 25.000 E P-34 m2, 3. sprat, TA, Nemawina, 18.500 E P-52 m2, 2. sprat, TA, Hotel Morava, 27.000 E P-60 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 35.000 E P-67 m2, 4. sprat, CG, Avenija 2, 39.000 E P-56 m2, 4.sprat, CG, H.Morava, 35.000 E P-50 m2, 1.sprat, CG, Qubi} kej,

30.000E P-57 m2, 4.sprat, CG, Avenija 2, 31.000 E P-54 m2, 5. sprat, CG, Avenija 1, 33.000 E P-47 m2, 2. sprat, CG, Nemawina, 29.900 E P-53 m2, 12.sprat, CG, Qubi} kej, odli~an, 31.000 E P-73 m2+ 6 m2,1. sprat, CG, Alvaxinica, 59.000 E P-68 m2, 1. sprat, CG, Qubi} kej, 45.000 E P-64 m2, 4.sprat, CG, nov, kod H. Morave, 37.000 E

KU]E P-80 m2, 4.3. ari placa, Atenica, 35.000 E P-60 m2, 6.3. ari placa, Atenica, 29.000 E P-160 m2, 17 ari placa, Atenica, 32.000 E P-70 m2+ 90 m2, 3.5 ari placa, Kqu~ka, 22.000 E P-290 m2, PR+2, novo, 135.000 E


35

OGLASI / ^ITUQE

PETAK 21. MART 2014. GODINE

Republika Srbija OP[TINA LU^ANI Op{tinska uprava Broj:353-1//14-04 Datum 19.03.14.g. Lu~ani

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOM RE[EWU PO ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU

OBAVE[TEWE O PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA PROJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Obave{tava se javnost da je podnet zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta HLADWA^E ZA JAGODI^ASTO VO]E investitora "FRIGO-EKSPORT" BELI KAMEN 32235 KOTRA@A. ~ija se realizacija planira na KP br.987/2 KO Beli Kamen na teritoriji op{tine Lu~ani. Uvid u podatke i dokumentaciju iz zahteva nosioca projekta, mo`e se izvr{iti u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Lu~ani, u ulici JA br. 5 u vremenu od 09 do 12 ~asova. U roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa zainteresovana javnost mo`e dostaviti mi{qewa o zahtevu za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu predmetnog projekta. Op{tinska uprava }e u roku od 10. dana od dana isteka roka iz stava 3. ovog obave{tewa doneti odluku o tome da li je za prilo`eni projekat potrebna procena uticaja na `ivotnu sredinu.

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-299/13-IV-201 o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije, lokaciji "CA - Gradsko {etali{te - CA30/CAH30/CAU30 na krovu zgrade Glavne po{te u ulici Gradsko {etali{te, katastarskoj parceli broj 753/1 K.O. ^a~ak, grad ^a~ak, investitora "Telekom Srbija" a.d. Beograd. Navedenim re{ewem utvr|ena je obaveza nosioca projekta da za navedeni projekat izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i odre|en je obim i sadr`aj studije. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh

OP[TINSKA UPRAVA

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276 Na{ dragi

Dana 23. marta 2014. dava}emo DESETOGODI[WI POMEN na grobqu u Qubi}koj Baluzi na{oj dragoj

MILORAD PAVI] (1957 - 2014) preminuo je 19. 3. 2014. godine. Sahrana dragog nam pokojnika bi}e obavqena 21. 3. 2014. godine u 14 ~asova na ^a~anskom grobqu. O@ALO[]ENI: supruga NADA, }erke JELENA i SNE@ANA sa porodicom. 16992

MILICI PAVLOVI] Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wu ~uvaju weni najmiliji: }erka VERA, unuci DEJAN i NENAD, snaha BRANKICA, praunuci SUZANA i ILIJA. SE]AWE na na{e roditeqe i brata:

POSLEDWI POZDRAV dragom ocu

SE]AWE 25. 3. 2009 - 25. 3. 2014.

PETAR BORI[I] iz Trbu{ana Pet godina je pro{lo od smrti dragog ujaka. Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wega ~uva sestri} MIODRAG sa porodicom. 16992

Dana 25. 3. 2014. godine, navr{i}e se GODINA DANA od smrti na{e drage

MILORADU PAVI]U

STOJANKE TOMI] iz Preqine

(1957 - 2014) I danas na{a srca pla~u, suza za suzom ne mo`e da se bri{e. Tvoje postojawe je bilo na{a snaga i sigurnost, tvoje ime na{ ponos, a tvoja smrt, na{a do`ivotna bol. Te{i nas jedna misao, da odlazi{ kod na{eg brata... S qubavqu i ponosom ~uvamo te od zaborava. Tvoje }erke SNE@ANA i JELENA. 16991

Godina je pro{la a uspomenu na wu sa ponosom i qubavqu ~uvaju WENI NAJMILIJI RADI[A

RADMILA

PERO

1. 11. 1966 - 1. 11. 2014.

24. 3. 2009 - 23. 4. 2014.

24. 3. 2009 - 23. 4.2014.

^OLI] iz Vrani}a Vreme prolazi, a se}awe na va{u plemenitost i dobrotu ostaje za ve~nu uspomenu. ]erke i sestre DRAGICA i NATA sa porodicama.

POMEN 21. 3. 2007 - 21. 3. 2014.

SE]AWE 26. 3. 1991 - 26. 3. 2014.

NIKOLA ARSENIJEVI] MAXAR

ZORAN KRUNI]

iz ^a~ka Te{ko se mirimo sa istinom da nisi sa nama. Ponosni smo {to smo te imali, a tu`ni {to smo te izgubili. Nikada ne}emo zaboraviti tvoju dobrotu i plemenitost. Tvoja }erka JASNA JAKOVQEVI] sa porodicom.

iz ^a~ka Da smrt nije tako hladna i okrutna sigurno bi te vratile na{e suze i na{a qubav. Vole te i se}aju te se tvoji: supruga DACA, sin IVAN, }erka JELENA, zet IGOR, unuka MAGDALENA i unuci MATIJA i DANILO.

SE]AWE

DRAGAN MARI^I] HANIBAL 20. 3. 2012 - 20. 3. 2014. Zauvek }e{ `iveti u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI upl.

24. marta 2014. navr{ava se PET GODINA od kada nije sa nama

VERA KRSMANOVI] 2009 - 2014 Godine prolaze, a se}awa su jo{ sve`a. TVOJI: }erka MIRA, zet QUBO, unuk MOMO, snaha AN\A, praunuci MI[A, NIKOLA i DUWA. 16990


36

^ITUQE

20. marta 2014. navr{ilo se 25 godina od smrti na{e drage i voqene

PETAK 21. MART 2014. GODINE

U utorak, 25. 03. 2014. navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog oca i dede

20. 3. 2013 - 20. 3. 2014.

RUMENE - RUSE NIKOLI] iz ^a~ka Sa zahvalno{}u i qubavqu se}aju je se unuci BORISAV i DU[KO sa porodicama. 16988

SE]AWE Prof. dr

^EDOMIR ^EDO TANKOSI]

BO[KO STOJANOVI]

20. 3. 2004 - 20. 3. 2014.

redovni profesor Tehni~kog fakulteta u ^a~ku

Dragi kume, godine prolaze a se}awe na tebe ve~no }e trajati. Kum DRAGAN sa porodicom.

MIHAILA ^UTOVI]A ^UTA

Ve} godinu dana nisi sa nama, tu`ni smo bez Tebe, mnogo nam nedostaje{.

Uvek }e{ biti u na{im mislima i srcima.

Tvoja porodica

Sin DEJAN sa porodicom.

16987

upl.

U subotu, 22. marta navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog

VUKOSAVA JOVANOVI] 1936 - 2014

Pro{la je godina od kada nije sa nama

RADOJICE KRSMANOVI]A

DEJAN VUJOVI]

iz Trnave

Najdra`a na{a, Uvek }e{ `iveti u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI 16985

Dana 26. 3. 2014. godine, navr{ava se DESET GODINA od kada nije sa nama na{ dragi

MILOVAN PRAVDI]

Sa puno qubavi, po{tovawa i ponosa ~uvamo te u na{im srcima od zaborava. Supruga NADA sa porodicom. 24. marta navr{avaju se TRI GODINE od smrti na{e drage

(1937 - 2011)

Godine prolaze, nama sve tvoje nedostaje, ali qubav, ponos i se}awe na tebe zauvek ostaje.

TVOJI: supruga RADA, sinovi NENAD i QUBI[A i sestre MILEVA i MILADINKA sa porodicama.

TVOJI: suprug MOM^ILO, sin MILO[, }erka VERA, snaha DOBRILA, zet PETAR, unuci: ALEKSANDAR, NEMAWA, ANA, NINA i NIKOLA.

SLOBODANU ^PAJAK BOKU

Ostavio si tragove koji se ne bri{u, se}awa koja ne blede, bol koji ne prestaje, osmeh koji se zauvek pamti. @ive}e{ zauvek u na{im srcima. Tvoja baba QUBICA i deda DRAGAN PURI]

TU@NO SE]AWE NA NA[E DRAGE RODITEQE

KOVINE RISTOVI]

Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi sa ponosom pri~amo i da te nikad nezaboravimo.

24. marta navr{ava se SEDAM GODINA od kada je prestalo da kuca plemenito srce na{em unuku

Uspomenu ~uvamo sa qubavqu i po{tovawem FILIP i NADE@DA

MIRA

MILOMIR

21. 3 .1984 - 2014.

Dana 11. 3. 2014. prestalo je da kuca srce na{e voqene

DRAGE RADI^EVI] iz Rtara 1939 - 2014.

Zahvalni za svu qubav, dobrotu i po`rtvovawe koju si nam pru`ila. U srcu }e te nositi i od zaborava ~uvati tvoji: suprug TOMISLAV, sinovi ZORAN i MILADIN, snaha MARINA, unuk ALEKSANDAR

16. 2. 1985 - 2014.

DILPARI] Uspomenu na Vas ~uvaju PETAR, MILKA, MILICA sa porodicama Na{ dragi otac i deda

BO@A NESTOROVI] preminuo je 8. 3. 2014. godine u Banatu, a sahrawen 11. 3. 2014. godine u ^a~ku.

^ETRDESETODNEVNI POMEN dava}emo 19. 4. 2014. godine na ^a~anskom grobqu u 12 sati. O@ALO[]ENI: sin ALEKSANDAR, unuka OLIVERA i unuk MARKO. 16986


37

^ITUQE

PETAK 21. MART 2014. GODINE

U petak 21. marta 2014. navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage majke, svekrve i bake

VERE VUKOSAVQEVI] iz Mr~ajevaca

Voqenom bratu 40 dana od smrti

MILIVOJU GRBOVI]U GRBU iz ^a~ka 1954 - 2014.

Ni dani koji su pro{li ni oni koji dolaze nikada ne}e izbrisati se}awe na tebe. Po~ivaj u miru. TVOJI NAJMILIJI Posledwi pozdrav na{em najmilijem suprugu, ocu i dedi koji je iznenada preminuo 16. marta 2014. godine

MIHAILU MATOVI]U

Sestra DANKA sa porodicom

Ima li dovoqno re~i kojima se mo`e izraziti zahvalnost majci za sve {to je u~inila za svoju decu. Hvala ti {to si uvek bila tu kada si nam bila potrebna. K}erke MIMICA i DANKA, zet ZORAN, unuci MARKO i NIKOLA Vreme prolazi, a nama kao da je stalo pre ~etrdeset dana, kad smo te nenadano izgubili, na{ Neco

\UR\INA \INA MITROVI]

NENAD IKONI]

1947 - 2014.

Uspomenu na wegov plemeniti lik s ponosom ~uvaju supruga Jela, k}erke Dragana i Sla|ana, unuci i ostala mnogobrojna rodbina.

Uspomenu na Tebe ~uvaju: tvoja deca IVAN i MARIJA, snaja KATARINA, zet GORAN, unuci MIHAILO, JULIJANA, NIKOLA i JANKO

24. 3. 2014. navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg brata

24. 3. 2013 - 24. 3. 2014.

ARSA

ARSENIJE ARSO CVIJOVI]

od dru{tva iz "TANGA" ZORAN, MARKO, RA[KO RAI^I], SI]O - PU[KICA, MANE, PULE, PETKO, MIRO OCOKOQA, GRABOVAC, SAFTOR, RA[KO - KQUN, OBRAD, TRIKO[, NIKOLA - BIMBO, MI[KO - PEKAR i @IKO - STRUJA

JELICA - JELA MI[KOVI]

U subotu 22. 3. 2014. navr{ava se 40 dana kako je preminula na{a draga i zauvek voqena Majka. Ne postoje re~i i dela kojima bi Ti se zahvalili za svu qubav koju si nam pru`ila. Ponosni smo {to smo te imali.

iz Viqu{e

upl.

SE]AWE 14. 3. 2011 - 14. 3. 2014. S qubavqu i po{tovawem

1964 - 2013.

Navr{ava se GODINA DANA od kada je preminuo na{ otac i suprug. Sa ponosom }emo negovati se}awe na dragi lik. SARA I NATA[A CVIJOVI]

1984 - 2014. ^uva}emo te tvojim osmehom, pa`wom i brigom za sve nas u svakom trenutku. Tvoji: ujak VLAJKO, ujna MILICA, sestre NEVENA i KOSANA, brat @EQKO i baba JELA ^etrdeset dana, svaki bolniji, te`i, a trenutak nijedan bez tebe, na{ Neco

NENAD IKONI] 1984 - 2014. @ivi{ u oku, srcu i `eqi tvojih: majke OLIVERE, oca MLA\A, babe IVANKE, brata DEJANA, snahe MILENE i sinovca ANDREJA

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


38

^ITUQE

PETAK 21. MART 2014. GODINE

Dana 13. marta 2014. godine, preminula je na{a najdra`a supruga, majka i baka

Dana 23. 3. 2014. navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog

QUBI[E MIRKOVI]A iz ^a~ka 23. 3. 2013. - 23. 3. 2014. Postoji ne{to ja~e od smrti, a to je `ivot bez tebe. Znao si koliko smo te voleli, al' nikada saznati ne}e{ koliko smo tu`ni i nesre}ni {to smo te izgubili. Tvoje nesebi~no darovawe, ve~no }emo pamtiti. Bio si nam sigurnost, oslonac i uzor. Se}awe ve~no traje i zato na{ bol nikada ne prestaje.

BRANKA DRA[KOVI] iz ^a~ka ro|ena 1946. godine

TVOJA PORODICA

S qubavqu uspomenu na wu ~uva}e weni najmiliji: suprug MILENKO i sinovi DEJAN i DU[KO sa porodicama.

fak.

16989

U utorak 25. marta navr{avaju se ^ETIRI GODINE od prerane smrti na{eg sina, brata i unuka

U ponedeqak 24. marta, navr{ava se SEDAM GODINA preranog odlaska u Bo`ije carstvo, na{eg sina i voqenog brata

SLOBODANA ^PAJAK - BOKA 24. 3 .2007 - 24. 3. 2014.

S tobom je `ivot bio mnogo lep{i i sunce blistavije bilo nego danas. Uvelo li{}e sla`e se po zemqi ko' na{a tuga i uspomene.

RADOVANA RAKA COGOQEVI]A iz Guberevaca 1992 - 2010. 25. mart je poseban dan, poseban za nas kada se}awa naviru, uspomene o`ive i ti si tu! Taj dan, dan tvog odlaska od nas, na{a neverica, nemo} da te zadr`imo, tvoj nemi pogled name}e nam uvek tako mnogo pitawa i samo jedno ZAR JE MORALO TAKO BITI? I sada tvoje radosno lice, ose}aj tvoga dodira, pogled oka, nemih al nasmejanih usana daje nam potrebnu snagu da tako raweni nastavimo daqe. Postoji{ u svakoj suzi koja padne u svakom trenu kada ti ime spomenemo, kada po`elimo da te zagrlimo i poqubimo. Nisi nestao samo si zaspao. Odkad te nema vreme je stalo, sunce i ne sija kao {to je sjalo, o~i su suzne a grudi bole, osta{e oni koji }e ve~no da te vole. Al bar jedno je ta~no - VELIKI QUDI NE UMIRU UVEK OSTAJI U SRCIMA ONIH KOJI SU IH VOLELI. Zauvek tvoji: mama VESNA, tata TILE, brat VLADE, sestra MILICA, babe LEPOSAVA i DRAGA, deda BRANKO

^ini mi se nebo nije plavo sada. ^ini mi se sve za tobom `udi. ^ini mi se ne znam {ta }u od tuge. Otkad si oti{ao sine. ^ini mi se ni{ta nije kako be{e. ^ini mi se dan je dvaput du`i. ^ini mi se ptice pesmu ne po~iwu. Otkad si oti{ao brate mili. ^ini nam se, moramo uzdisati samo. ^ini nam se, grlo nam se su{i stalno. ^ini nam se plakali bi neprestano. Otkad si oti{ao sine i voqeni brate. Sada si gore, na prestolu cvetnom i ima{ novi dom. Al' uvek kad oseti{, neizdr`qiva je bol na{a, nebo prozbori nam jasnim glasom, prisnim ko srce, du{i nam ka`e: "I daqe sam uz vas", i tad, sve ble|e je, ~im su lik tvoj ugledale! HVALA TI SINE ZA SVE, HVALA TI BRATE. VOLIMO TE. Majka ZORICA, otac SAVKO, sestra SLAVICA i brat DRAGAN


39

^ITUQE

PETAK 21. MART 2014. GODINE

TU@NO SE]AWE 20. 3. 2007 - 20. 3. 2014.

Dana 26. marta 2014. navr{ava se GODINA DANA od smrti drage sestre

^ETRDESETODNEVNI POMEN

NENAD NE[O IKONI]

ZORAN SRETENOVI] Sine moj, toliko trenutaka koje nismo zajedno pro`iveli i mnogo neizgovorenih re~i. Ponosni smo {to smo te imali i do groba tu`ni {to smo te izgubili. Majka RADA, deda BRANKO i baba JOVANKA

SLOBODANKE ]UR^I] (ro|ena Cveti})

S tugom i qubavqu ~uva}emo uspomene. Tetka LEPA, sestra GOCA i brat SA[A

Sa qubavqu i ponosom uspomenu na wu ~uva: sestra EMILIJA sa porodicom.

16979

16980

upl..

SE]AWE 24. 3. 1996 - 24. 3. 2014.

Dana 22. 3. 2014. navr{ava se PET GODINA od kada nije sa nama na{ dragi "Deda"

TU@NO SE]AWE

STRAHIWA CALE MOJSILOVI] Vreme koje je pro{lo i vreme koje dolazi nije umawilo qubav i se}awe na tebe. Svaki dan nam sve vi{e i vi{e nedostaje{. Uspomenu na tebe ~uvaju: brat TOMISLAV, sestre NADA, ZORICA i QIQANA sa porodicama.

MLA\O SAVKOVI]

VLADIMIR LIJESKI]

1939. - 2009.

22. 3. 2009 - 22. 3. 2014. Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na tebe. Veliko hvala za sve {to si nam nesebi~no podario.

Dana 27. 03. 2014. navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog prijateqa

PAJA Sa qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na tebe. Mile Milunovi}, \or|e Bojovi} sa porodicom i Rado{ Arsi} sa porodicom.

UVEK SI U NA[IM MISLIMA I SE]AWU. MIRA, MILENA i NEVENA

TVOJI NAJMILIJI: JELA, MI[O i MARJANA sa porodicama.

16983

16978

16981

SE]AWE 20. 3. 2004. - 20. 3. 2014. SE]AWE

VU^I] RACKOVI]

NATALIJA i GOJKO BOGOJEVI] 25. godina od Va{e smrti. Vreme nije u~inilo svoje. Naprotiv, kao da je bilo ju~e. ]erka SLOBODANKA i unuka ANA

S qubavqu i ponosom uspomenu na wega ~uvaju }erke QIQANA i MILICA sa porodicama.

16976

16977

SE]AWE 25. 3. 2004 - 25. 3. 2014.

ZORAN DA[I] MNOGO NAM NEDOSTAJE[.

VOLE TE TVOJI NAJMILIJI.

16962

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


PETAK 21. MART 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.