19. septembar 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

BROJ 36

CENA 30 DIN.

SOLVENTAN DO KRAJA GODINE Gradsko ve}e o rebalansu buxeta

BOLESNI DE^AK GLADUJE

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

strana 10.

Akademik Miladin Pe}inar

PROJEKTOVAO ZADRU@NI DOM U BRESNICI

ZLATNI LONCI OSTALI U MR^AJEVCIMA strane 16. i 17.

Episkop @i~ki u Kaoni

OSVE[TANA OBNOVQENA CRKVA

strane 8. i 9.

„POVEQA MORAVE“ MILOVANU VITEZOVI]U I VLADU URO[EVI]U

Dr Ika Pe{i} o elektronskoj cigareti

NEUSPE[NA ZAMENA?

strana 18.

strana 6.

strana 15.

VEOMA PLODNA GODINA Dan poqa kukuruza

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460

www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

strana 3.

Dobro pose}ena „Kupusijada“

Milo{u iz Prokupqa neophodna pomo}

Paraplegi~ari ^a~ka

strana 12.

POVRATILI PRELAZNI PEHAR

strana 26.


2

MARKETING

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE


Imaju}i u vidu o~ekivane prihode i primawa u ~etvrtom kvartalu ove godine, Gradska uprava za finansije je predlo`ila, a Gradsko ve}e na sednici odr`anoj u sredu, 17. septembra, utvrdilo predlog odluke o izmenama i dopunama odluke o buxetu grada za 2014. godinu. Re~ je o prvom ovogodi{wem rebalansu gradske kase, na osnovu koga }e prvobitno projekotvani iznos od 3.555.525.000 dinara biti smawen za 237.525.000 dinara, kako je u obrazlo`ewu resorne GU re~eno, zbog pove}anih tro{kova, ve}ih investicionih aktivnosti i poskupqewa energenata, koji su uslovili izmenu rashodne strane buxeta i “sveli” ga na sumu od 3,318 milijardi dinara. Ova odluka, koja je prosle|ena odbornicima SG, trebalo bi da obezbedi finansirawe izvornih nadle`nosti lokalne samouprave i prioritetnih investicija, re~eno je na posledwoj sednici GV, na kojoj je konstatovano da }e gradski buxet, uprkos ovim korekcijama, biti solventan do kraja godine i da }e potrebe svih buxetskih korisnika blagovremeno biti zadovoqene.

O

brazla`u}i predlog odluke o rebalansu, na~elnik GU za finansije Zoran Todosijevi} je, pored ostalog, naglasio da se o~ekuje da }e tri milijarde i 13 miliona biti ostvareno od direktnih buxetskih sredstava, i da je osnovni razlog zbog koga je planirani prihod smawen za oko 237,5 miliona dinara taj {to je izostao priliv para od Republike, u iznosu od

3

GRAD

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

BUXET SOLVENTAN DO KRAJA GODINE GRADSKO VE]E UTVRDILO PREDLOG ODLUKE O IZMENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O BUXETU GRADA ZA 2014. GODINU

Lukovi} je ustvrdio da }e buxet Grada biti solventan i do kraja godine.

NAJMAWE ZADU@ENA LOKALNA SAMOUPRAVA

oko 150 miliona dinara, namewenih za dovr{etak {kole u Mr~ajevcima, renovirawe Doma vojske za potrebe Gradske biblioteke i za izgradwu infrastrukturnih objekata, odnosno vodovodne i kanalizacione mre`e u seoskim mesnim zajednicama. Osim toga, u gradski buxet se ne}e sliti i oko 120 miliona dinara koje je od naknade za ure|ewe i kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta trebalo da ubere JP “Gradac”, a koja se “kwi`e” u lokalnoj kasi. - Treba naglasiti da, kada je re~ o rashodnoj strani, da su sve gradske uprave smawile sredstva koja treba da potro{e u ovoj godini, zahvaquju}i, pored ostalog i tome {to je odre|eni broj radnika oti{ao u penziju, {to je ote`alo wihov rad, jer u gradskim upravama ^a~ka ima 80 mawe zaposlenih, nego {to je zakonom predvi|eno. Na~elnik Todosijevi} je naglasio da su rebalansom “dodata” ve}a sredstva pred{kolskim ustanovama, odnosno oko 16 miliona dinara, od ~ega }e oko devet “otpasti” na zarade zaposlenih, nabavku namirnica, tro{kove rada osobqa u odmarali{tu u Ulciwu, u kome je, naglasio je on, ove godine bora-

DIREKTOR: Svetlana Bojovi}

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

vilo vi{e od 2.000 dece. Rebalans gradskog, diktirao je i izmene buxeta JP “Gradac”, kao “krovnog” preduze}a koje finansira aktivnosti ostalih firmi ~iji je Grad osniva~, zbog ~ega su wegovi osnovni programi “skresani” za 40 miliona dinara, zbog toga, kako je Todosijevi} naglasio, {to naplata naknade za kori{}ewe i ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta nije ostvarena prema planiranoj dinamici. On je rekao da ovo JP ote`ano napla}uje zaostala potra`ivawa na ime naknade za kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta, koja je od ove godine u nadle`nosti Poreske uprave, posebno od firmi koje su u ste~aju, ili u postupku restruktuirawa, likvidacije... Nagovestio je da }e prilikom projektovawa buxeta za 2015. godinu biti predlo`ena ve}a ulagawa u ovo JP, jer prioritet grada mora biti nesmetan rad javno komunalnih preduze}a, odnosno ~ist, ure|en grad i kvalitetno komunalno i zimsko odr`avawe javnih povr{ina. Odlukom o rebalansu buxeta predvi|ena su dodatna sredstva za opremawe i dogradwu nekih vrti}a, napomenuo je na~elnik GU za finansije, obrazla`u}i taj predlog ~iwenitel: 032/377-107

032/342-276

com da svake godine ostaje odre|eni broj dece “ispod crte”.

OVE GODINE BEZ KREDITA

- I ovu godinu }emo zavr{iti bez novih kredita, jer odlukom o rebalansu nismo planirali nova zadu`ewa. Grad duguje samo oko 130 miliona dinara i taj novac bi mogao takore}i danas da vrati. U oktobru isti~u dva kredita, uzeta 2009. godine, tako da mo`emo da budemo ponosni zbog ostvarewa buxeta, imaju}i u vidu te{ku finansijsku krizu i vreme u kome se nalazi ~itava dr`ava - rekao je na~elnik Todosijevi}. Po{to je pohvalio finansijere i sve predlaga~e nove odluke, Nemawa Trnavac je demantovao medijske pri~e o krivici Grada {to ovog septembra nije, kako je najavqivano, po~ela {kolska godina i u novoj zgradi Muzi~ke {kole, naglasiv{i da je izostala obe}ana finansijska podr{ka Republike. On se zalo`io i da u buxetu za 2015. godinu budu predvi|ena ve}a sredstva za subvencionisawe boravka najmla|ih u odmarali{tu u Ulciwu. Dr`ava u proteklom periodu nije “pratila” lokalnu samoupravu, ni kada je re~ o izdvajawima za grad-

wu infrastrukturnih objekata, za koje je lokalnoj samoupravi trebalo da dozna~i oko 45 miliona dinra, niti za realizovawe mera aktivne politike zapo{qavawa, za koje je ^a~ku zakinula oko 35 miliona dinara, naveo je jedan od razloga koji su diktirali rebalansirawe gradske kase pomo}nik gradona~elnika Milan Bojovi}. Rebalansom su samo uskla|ene neke pozicije u “osnovnom” buxetu, ~ije su prihodne strane, posebno kada je re~ o naplati nakande za ure|ewe i kori{}ewe gra|evinskog zmeqi{ta i poreza na imovinu, ambicioznije planirane, konstatovao je zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}. Po{to je naglasio da zbog izmena i dopuna odluke o buxetu ne}e biti ugro`ene vitalne aktivnosti buxetskih korisnika, da }e svi oni biti blagovremeno podmireni, jer }e, pored ostalog, biti zaustavqene neke planirane ivesticije, poput dovr{etka zgrade O[ u Mr~ajevcima i adaptacije Doma vojske za potrebe Gradske biblioteke,

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

Iako je izostala zna~ajna finansijska podr{ka dr`ave, gradsko rukovodstvo je zadovoqno saradwom sa resornim ministarstvima, rekao je gradona~elnik Vojislav Ili}, izraziv{i o~ekivawa da }e za dovr{etak objekata Muzi~ke i O[ u Mr~ajevcima do kraja godine, ipak, pristi}i obe}ana sredstva od Republike i Evropske investicione banke. On je podsetio da su sredstva iz republi~kog buxeta, namewena za lokalnu infrastrukturu preusmerena za otklawawe posledica majskih poplava, i izrazio zadovoqstvo {to je ^a~ak jedna od najmawe zadu`enih lokalnih samouprava u Srbiji, uprkos ~iwenici da dobija znatno mawa transferna sredstva od ve}ine op{tina i gradova. Rebalans gradskog, “povukao” je i izmene i dopune programa poslovawa JP “Gradac”, koji je sa oko 516, “skresan” na 476 miliona dinara i wegova dva osnovana programa - izgradwe i odr`avawa puteva i ulica i ure|ivawa gra|evinskog zemqi{ta. Na posledwem zasedawu ~lanovi GV su dali saglasnost na predlog odluke o izmenama i programa rada Turisti~ke organizacije, koji je tako|e prosle|en odbornicima SG na razmatrawe, kao i na predloge planova generalne regulacije “Indiustrijska zona, kompleksi Bolnice i kasarni” i “Atenica - Kulinovci”. M. N.

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

POLITIKA

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

DESETINE HIQADA PORODICA U STE^AJU! DVERI ]E BITI @IVI [TIT ISPRED DOMOVA PREZADU@ENIH GRA\ANA KOJIMA JE ZAPRE]ENO ODUZIMAWEM IMOVINE

P

ropast porodice i porodi~nih vrednosti je, prema uverewu Pokreta Dveri, najaktuelniji problem u Srbiji i mnogo va`nija tema od promocije ideologije homoseksualizma, koja je, zahvaquju}i Vladi Srbije, u posledwe vreme “u{la” u dr`avnu prosvetu, MUP i socijalnu politiku i postala dr`avni projekat. Na katastrofalne podatke koji potvr|uju da Srbijom vlada bela kuga, da godi{we umre 35.000 qudi vi{e nego {to se rodi, i na ~iwenice da je sve vi{e bolesti zavisnosti, maloletni~ke delikvencije i da je srpsko stanovni{tvo jedno od najstarijih naroda u svetu, na pro{lonedeqnoj KZN upozorio je ~lan Stare{instva Dveri i {ef odborni~ke grupe ovog pokreta u SG Bo{ko Obradovi}: - Bez stanovni{tva nema ni privrede, ni bezbednosti, ni budu}nosti jednog naroda, pa ni grada i dr`ave. Socijalno ekonomski parametri su tako|e katastrofalni, jer privatna i dr`avna preduze}a zelena{kim kamatama uni{tavaju strane banke i carine na uvoz strane robe. Te{ko `ive i porodice na selu, koje nemaju nikakvu podr{ku dr`ave za bavqewe poqoprivredom, gra|ani kojima vlast preti da }e smawiti plate i penzije i koja je donela novi Zakon o radu, {tetan po radni~ka prava. Posebno dramati~no je, {to

nas u budu}nosti ~eka, da }e dr`ava slati privatne izvr{iteqe da oduzimaju imovinu svim porodicama koje ne mogu da servisiraju dugove za komunalne usluge i da vra}aju rate za kredite, jer su ostali bez posla u pqa~ka{kim privatizacijama i {to nema otvarawa novih radnih mesta i zapo{qavawa. Obradovi} je zbog toga sa pro{lonedeqne konferencije za novinare pozvao sve gra|ane kojima preti oduzimawe imovine i osnovnih sredstava za `ivot da se obrate ovom pokretu, koji }e, kako je rekao, biti wihov advokat i “`ivim {titom braniti domove i imovinu od oduzimawa”: - Kao politi~ki pokret porodi~nih qudi ose}amo obavezu da stanemo u za{titu svih onih koji su prezadu`eni, a kojima strane banke, poreska uprava ili korumpirani pravosudni sistem prete da oduzmu porodi~ni dom. U Srbiji je na desetine hiqada porodica prakti~no u ste~aju, zbog ~ega je Pokret Dveri predlo`io i dono{ewe Zakona o za{titi prezadu`enih porodica, ili Zakona o li~nom ste~aju, koji bi zabranio otu|ewe porodi~nog doma, osnovne imovine i sredstava za `ivot i omogu}io du`nicima otpis dela dugova, otplatu nagomilanih zadu`ewa u razumnom roku i dao {ansu prezadu`enim porodicama za novi finansij-

ski po~etak. Za razliku od mnogih zemaqa u svetu, koje poznaju ovakva re{ewa, aktuelna vlast u Srbiji je o~ito re{ena da se obra~una sa sirotiwom i onim porodicama koje nisu krive {to su wihovi ~lanovi ostali bez posla - rekao je Obradovi} i naglasio da, umesto da brine o porodici, dr`ava podr`ava homoseksualizam i promovi{e i iz republi~kog buxeta finansira gej paradu. Dveri su otkrile da su u 80 odsto {kola u Vojvodini uve-

deni uxbenici koji direktno promovi{u homoseksualizam i {to je posebno frapantno, naglasio je on, “gej parada je postala dr`avni projekat, jer ove godine predstavnici svih policijskih uprava i centara za socijalni rad poha|aju obuku kako da brinu o homoseksualcima, koju finansiraju upravo homoseksualna udru`ewa”. Dveri predla`u dono{ewe Zakona o zabrani agresivne propagande homoseksualizma maloletnim licima, rekao je Obradovi}, naglasiv{i da ovaj pokret “nema problema sa qudima ovakve orjentacije, niti ulazi u privatna seksualna opredeqewa pojedinaca”, ali se protivi nametawu promocije homoseksualizma, koju u posledwe vreme rade i dr`avne institucije. Za razliku od ove nebitne i nepristojne teme, kojom se javnost “zamajava”, Dveri su kandidovale mnogo va`niju pri~u o prezadu`enosti srpskih porodica i pozvale sve gra|ane koji se suo~avaju sa tim problemima i pretwom o oduzimawu imovine, da se jave u prostorije ove organizacije. Obradovi} je najavio da }e u toku septembra pokret organizovati porodi~no dru`ewe i {etwu, na kojima }e promovisati osnovne vrednosti i mere porodi~ne politike koju Dveri od osnivawa zastupaju. M. N.

NEJEDINSTVO U VLADAJU]OJ KOALICIJI? ^A^ANSKE DEMOKRATE NAJAVQUJU OZBIQNIJE DELOVAWE NA LOKALNOJ POLITI^KOJ SCENI

P

o{to je pozvao simpatizere stranke i sve gra|ane koji `ele da se “ukqu~e u borbu za stvarawe boqe, uspe{nije i kulturnije Srbije i ^a~ka” da do|u u nove prostorije GO Demokratske stranke, u zgradi broj 7 u Ulici kraqa Petra Prvog, predsednik ~a~anskih demokrata Dragan Brajovi} je na prvoj KZN posle letwe pauze, odr`anoj u utorak, poru~io da su vrata otvorena svima koji “dele ideje DS i `ele da pomognu da na{ grad bude boqi i uspe{niji i vrati nekada{wi sjaj poznatog industrijskog, privrednog i kulturnog centra u Srbiji.” U radu lokalne vlasti prisutno je sve o~iglednije nejedinstvo u vladaju}oj koaliciji, u kojoj je nejasna uloga Srpske napredne stranke, jer weni predstavnici u posledwe vreme “nastupaju ne{to druga~ije od ostatka koalicije”, smatra Brajovi}, uveren da takav rad aktuelne vlasti posle dve i po godine, ne donosi dobre rezultate gra|anima. Neuspeli poku{aj postavqawa pomo}nika gradona~elnika za lokalni ekonomski razvoj, na inicijativu SNS, predlo`ena, pa povu~ena kandidatura Qubodraga Grbi}a za direktora Studentskog centra, afere koje “prate” direktora JKP “^a~ak”, tako|e kadra ovda{wih napredwaka, samo su neki primeri koji potvr|uju da SNS “nema jasne odrednice kako treba da funkcioni{e u lokalnoj vlasti”, rekao je predsednik ~a~anskih demokrata: - Gradska vlast za dve i po godine nije uspela da napravi ni jednu javnu ~esmu, azil za pse, da zavr{i zgradu Muzi~ke {kole, za koju nedostaje novac za enteri-

jer, re{i probleme u TO^, ~iji je biv{i direktor optu`en za malverzacije, a vra}en na posao... Lokalna vlast nema strategiju i ne re{ava probleme nezaposlenosti, otvarawa novih radnih mesta i odlaska mladih iz ovog grada - smatra Brajovi} i nagla{ava da se ni narodni poslanici i dva ministra iz ^a~ka “ne bore za ovu sredinu”, niti su na bilo koji na~in doprineli razvoju grada i pomogli da, na primer, u wega do|u novi investitori i uspe{no bude okon~ana privatizacija FRA, CER - a, preduze}a “Sloboda aparati”. Odluka o porezu na imovinu, koja je Grad “podelila” na tri zone, donela je brojne probleme mnogim privrednicima, posebno onima na rubnim podru~jima, koji su oporezovani kao da se nalaze u centru Grada, rekao je na KZN odbornik ove

stranke i predsednik resornog odbora za privredu i ekonomiju Dragan Vu~eti}, odbaciv{i obrazlo`ewa nadle`nih da je ovakva, po wegovom uverewu, pogubna odluka, plod po{tovawa republi~kih propisa. On je najavio da }e odbornici DS - a predlo`iti da ona bude promewena i do 30. novembra doneta nova, u kojoj }e biti primewene urbanisti~ke, odnosno gra|evinske zone, koje ve} koriste GU za urbanizam i JP “Gradac”. Vu~eti} je izneo, kako je naglasio, “rezervisan stav” GO DS da za predsednika Saveta za privredu bude imenovan Aleksandar Petronijevi}, direktor “Autoprevoza”, jer je re~ “o predstavniku krupnog i to stranog kapitala u ^a~ku, direktoru firme koja posledwe tri godine proizvodi gubitke od nekoliko desetina i stotina

miliona dinara”. Ova firma ne pla}a redovno porez dr`avi, u proteklom periodu je otpu{tala radnike, a ispla}uje prose~ne plate mawe od republi~kog i proseka zarada u ^a~ku, te tako i mawe puni buxet od poreza na zarade, naglasio je Vu~eti}. Nasuprot tome, ovo preduze}e je veliki buxetski korisnik, jer godi{we dobija oko 30 miliona dinara gradskih para, i zna~ajan je generator saobra}ajnog haosa u gradu i ~estih nezadovoqstava i {trajkova taksi prevoznika, izneo je Vu~eti} jo{ neke argumente protiv kandidovawa Petronijevi}a za predsednika Saveta za privredu. Odluka gradske valsti o radnom vremenu ugostiteqskih objekata nije, kako su nadle`ni verovali, re{ila problem nasiqa, maloletni~ke delikvencije i naru{ene bezbednosti u gradu i vratila “mlade pravim vrednostima”, podsetio je zamenik predsednika IO GO DS Nikola Andri}: - Odbornici DS su i tada upozoravali da je odluka povr{na, da se bavi posledicama, a ne uzrocima, a gradska vlast mladima kao problemom, a ne kao budu}no{}u ovog grada. Predalagali smo da se uredba vrati na doradu i predlo`e boqa re{ewa za bezbednost i budu}nost mladih. Sada, kada se i u ranim ve~erwim satima, dok gradom {etaju porodice sa decom, de{avaju krvavi obra~uni na ulicama, pitamo gradsku vlast, da li je slede}i potez zatvarawe lokala sa prvim zalaskom sunca i kada }e kona~no po~eti da razmi{qa i radi u interesu bezbednog `ivota svojih mladih sugra|ana? M. N.


GRADSKI [TAB ZA VANREDNE SITUACIJE IMENOVAO POVERENIKE JEDINICA CIVILNE ZA[TITE

OPREMA STI@E NAREDNE GODINE

N

a sednici Gradskog {taba za vanredne situacije, odr`anoj u sredu, imenovani su poverenici jedinica civilne za{tite u gradskim i seoskim mesnim zajednicama i wihovi zamenici. Tom prilikom Neboj{a Be`ani}, na~elnik Gradske uprave za op{te i zajedni~ke poslove, u ~ijem sastavu je i slu`ba zadu`ena za poslove koji se ti~u bezbednosti Grada, pozvao je sve zainteresovane i gra|ane koji ispuwavaju zakonom predvi|ene uslove, da se prijave novoizabranim poverenicima, kako bi balgovremeno bile konstituisane jedinice civilne za{tite: - Obaveza Grada je da buxetskim sredstvima finansira adekvatno opremawe tih jedinica i obezbedi novac za tro{kove wihovog eventualnog anga`ovawa u vanrednim situacijama. Prema Be`ani}evim re~ima, formirawe jedinica }e uskoro biti okon~ano u svih 69 gradskih i seoskih mesnih zajednica, jer postoji solidno interesovawe gra|ana za anga`ovawe i rad u wima. Obaveza Grada je da u svakoj mesnoj zajednici formira jedinice civilne za{tite od po 10 ~lanova, naglasio je na~elnik GU za op{te i zajedni~ke poslove i najavio da }e one adekvatno biti opremqene tokom slede}e godine, jer }e u buxetu za 2015. godinu biti predvi|ena sredstva i za ove namene. Osim jedinica CZ u gradskim i seoskim sredinama, u okviru resorne Gradske

uprave bi}e formirana posebna jedinica CZ za Grad ^a~ak, najavio je na~elnik Be`ani} i pozvao gra|ane da se prijave poverenicima, jer }e wihovo anga`ovawe u ovim formacijama biti od izuzetnog zna~aja u slu~aju eventualnih vanrednih situacija i elementarnih nepogoda, kakve su zadesile i ^a~ak tokom maja ove godine. On je podsetio da su posle poplava, u otklawawu posledica velikih nepogoda gra|ani u~estvovali volonterski i samoinicijativno, ali da }e ubudu}e takav rad biti “sveden” u zakonske okvire i anga`ovawe tih lica pla}eno. M. N.

PO^AST STRADALNICIMA KRAJ MORAVE PRIPADNICI RAVNOGORSKOG POKRETA ^A^AK

P

ripadnici Ravnogorskog pokreta odali su po~ast ^a~anima, `rtvama komunisti~kog terora nakon Drugog svetskog rata, na mestu, gde su, prema wihovom mi-

tava, predstavnika pokreta i lokalne Komisije za pronala`ewe i obele`avawe tajnih grobnica. Komisija je pro{le godine sprovela nekoliko posebnih iskopavawa u potrazi za masovnim

tvama komunisti~kog terora, pobijenim u razdobqu od 1945. do 1947. godine. Podacima se manipuli{e, pa ta~an broj stradalih nije poznat, ali je sigurno da ih ima nekoliko hiqada.

{qewu, streqani i sahraweni mnogi `iteqi grada na Zapadnoj Moravi, na desnoj obali ove reke, kod pomo}nih terena FK Borac. Sve{tenici ~a~anske crkve slu`ili su 11. septembra parastos stradalima, uz prisustvo potomaka `r-

grobnicama `rtava komunisti~kog terora, za {ta je sredstva opredelila lokalna samouprava, ali konkretni materijalni dokazi o tome nisu prona|eni. Iz dubine zemqe izronile su samo ~aure, za koje tvrde da su ostaci municije koja je kori{}ena prilikom egzekucije, dok zemni ostaci stradalih nisu prona|eni. Prema re~ima istori~ara Gorana Davidovi}a, predsednika ~a~anske Komisije sa otkrivawe i obele`avawe tajnih grobnica, ove godine nije bilo sli~nih aktivnosti, jer su zbog te{ke situacije izazvane elementrnim nepogodama izostala sredstva. On je napomenuo da ipak ima pomaka na ovom planu, po{to je pokrenuta istraga o zlo~inima u Gorwem Milanovcu, i izrazio o~ekivawe da }e dr`avni organi to u~initi i u ^a~ku. - Danas se se}amo onih koji su stradali u Drugom svetskom ratu i nakon wega, kada smo dozvolili da jedni druge u zemqu ukopavamo, umesto da dobro ~inimo. Da}e Bog da wihova `rtva nije uzaludna, wihovo stradawe ne sme biti zaboravqeno, kako bismo izvukli pouku. Grobno mesto ovih stradalnika jo{ uvek nije poznato, pa se nadam da }e jednog dana wihovi ostaci biti prona|eni i dostojno sahraweni - kazao je stare{ina ~a~anske crkve, sve{tenik Ivan Paunovi}. Predsednik OO Ravnogorskog pokreta ^a~ak Dragan ]endi}, objasnio je da ova organizacija svake godine na praznik Usekovawe glave Svetog Jovana Krstiteqa odaje po~ast `r-

Lane smo imali podr{ku Grada ^a~ka prilikom iskopavawa, ali ove godine nismo tra`ili sredstva zbog posledica poplava. O~ekujemo da slede}e godine lokalna samouprava i dr`ava doprinesu otkrivawu istine i mesta wihovog pogubqewa. ]endi} podse}a da je Vlada Republike Srbije jo{ 2005. formirala Komisiju za otkrivawe i obele`avawe tajnih grobnica, ali se ona, isti~e, nije pomerila sa mrtve ta~ke i smatra da bi trebalo raditi po modelu Slovenije, koja je za svega dve godine ekshumirala , identifikovala i dostojno sahranila zemne ostatke svih `rtava komunisti~kih zlo~ina. Ravnogorci ^a~ka zahvaquju sve{tenstvu CO ^a~ak, koje ve} vi{e od 20 godina obavqa svoju ~asnu svetovnu du`nos, vr{e}i parastose na ovom velikom strati{tu `rtvama komunisti~kog terora. Tako|e, zahvaqujemo i Komisiji za obele`avawe i otkrivawe masovnih grobnica, na ~elu sa Goranom Davidovi}em, koji svojim volonterskim radom, poku{avaju da otkopaju istinu koju su komunisti zakopali u posleratnom, takozvanom, oslobo|ewu, pri tom nemaju}i potrebnu podr{ku trenutne prokomunisti~ke vlasti. Ovom prilikom moramo da uka`emo da je sramota za ^a~ane, a posebno za rodbinu `rtava, jer ih nema na parastosu kraj Morave i ne u~estvuju u radu Komisije.

KANDIDAT ZA PREDSEDNIKA DSS-A SANDA RA[KOVI] IVI] BORAVILA U ^A^KU

STVORI]EMO VELIKI NACIONALNI BLOK

- najavila je potencijalna naslednica Vojislava Ko{tunice

P

5

GRAD

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

o{to je dobila podr{ku dovoqnog broja odbora, Sanda Ra{kovi} Ivi} postala je zvani~ni kandidat za predsednika Demokratske stranke Srbije. U sredu je u ^a~ku predstavila svoje politi~ke ideje i planove. Ukoliko ona postane i zvani~no naslednica Vojislava Ko{tunice, DSS }e i daqe ostati evroskepti~na i anti NATO stranka. Zalaga}e se za osnivawe velikog nacionalnog bloka koga bi ~inile i partije sli~ne ideolo{ke orijentacije, kao i oni “kojima je nacionalno opredeqewe u srcu”, razna udru`ewa i organizacije, intelektualci... - Neophodno je da formiramo nacionalnu demokratsku javnost, koju ne bi predstavqale samo stranke nama bliske po opredeqewu, nego i one koje su na vlasti, razne izbegli~ke i iseqeni~ke organizacije, stru~waci, profesori. Nacionalna javnost nam je potrebna da bismo odbranili samostalnost i suverenitet Srbije. U vremenu koje dolazi bi}e pritisaka da raspi{emo referendume za ulazak u Evropsku uniju, NATO pakt, za promenu Ustava. Aktuelni Ustav vidim kao posledwu branu od otimawa Kosova i federalizacije dr`ave. Kada ka`em federalizacija, prevashodno mislim na Vojvodinu i Ra{ku oblast.

Tako|e referenduma }e morati da bude i zbog reformi u ekonomiji - navela je Sanda Ra{kovi} Ivi}. Kao partije koje bi mogle sa DSS-om da ~ine nacionalni blok, ona je pomenula Dveri, ali i pojedince iz Srpske radikalne stranke. - Problem mi je predsednik stranke koji je jednu kwigu posvetio ubici, ipak, ima divnih radikala. Ponudi}emo i Srpskoj liberalnoj stranci da u|e u nacionalni blok. Wu je osnovao pokojni akademik Nikola Milo{evi} - podsetila je ona. Kako strana~ko liderstvo ne ~ine samo strategije prema drugim partijama, unutra{wa i spoqna politika dr`ave, Ivi}ka najavquje i ve}u ulogu Glavnog odbora DSS. Tom telu trebalo bi povrtatiti snagu koja mu pripada, a ne da “qudi glasaju, odu ku}i nezadovoqni, jer nema otvorenog razgovora i su~eqavawa mi{qewa. Mene interesuje sva~ije mi{qewe i nastoja}u da razgovaramo o svim temama”. Sanda Ra{kovi} Ivi} nampomiwe i nezamenqivu ulogu gradskih i op{tinskih odbora. Qudi koji su u tim politi~kim jedinicama najobqe poznaju situaciju na terenu, znaju i ose}aju raspolo`ewe u narodu. Jo{ uvek nisu poznati svi kandidati za predsednike Demokratske stranke Srbije. Kao mogu}i kandidat, pomiwe se i Milo{ Aligrudi}. Z. J.

Predsednik OO Ravnogorskog pokreta ^a~ak Dragan ]endi}


6

ZDRAVSTVO

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

NEUSPE[NA ZAMENA?

DR IKA PE[I]: ELEKTRONSKA CIGARETA NIJE SREDSTVO ZA ODVIKAVAWE OD PU[EWA Elektronska cigareta je novi proizvod duvanske industrije, koji se pojavio na na{em tr`i{tu nakon sve ve}e primene zakona, koji zabrawuje upotrebu duvana i duvanskih konvencionalnih proizvoda u svim zatvorenim, radnim i javnim prostorijama. Duvan i duvanski proizvod u obliku elektronske cigarete nisu regulisani postoje}im zakonima, pa je duvanska industrija bez ikakvih problema “prona{la prostor” za reklamirawe i prodaju elektronske cigarete. Ona, na`alost, mo`e da se kupi svuda, u apotekama, specijalizovanim prodavnicama, na trafikama, ulici, zelenoj pijaci, ka`e u razgovoru za “^a~anski glas” dr Ika Pe{i}, {ef Kabineta za prevenciju i odvikavawe od pu{ewa na Klinici za pulmologiju Klini~kog centra Srbije.

I

ako se sve ~e{}e vodi polemika da li su elektronske cigarete korisne ili {tetne, s obzirom na to da jo{ nisu dovoqno ispita-

ne, jer su se relativno skoro pojavile na tr`i{tu, na{a sagovornica na po~etku razgovora podse}a da }e u Australiji, od 1. januara 2015. godine, wihova prodaja i reklamirawe biti zabraweni. - Svako ko vodi ra~una o tome {ta kupuje i {ta unosi u svoje telo, razmisli}e koliko je elektronska cigareta zaista dobra i korisna, ma koliko reklame bile privla~ne i sugestibilne. Videli ste da su te reklame izuzetno suptilne, vrlo prijem~qive. Pu{a~i naravno lako prihvataju elektronske cigarete, zato {to su reklamirane kao sredstvo za odvikavawe od pu{ewa, {to nije ta~no. Ona ne mo`e da bude sredstvo za odvikavawe od pu{ewa, jer duvanska industrija ne mo`e da proizvodi sredstva za odvikavawe od pu{ewa, ve} samo farmaceutske firme. Da bi se ne{to proizvelo, odobrilo i prodavalo, mora da pro|e stroge klini~ke, nau~ne i stru~ne procedure, koje treba da potvrde da je proizvod ne{kodqiv za organizam. Ako je proizvod namewen za odvikavawe od pu{ewa, on mora i da zaista doprinosi odvikavawu - isti~e dr Ika Pe{i}. Od svih wenih pacijenata koji su do{li u Slu`bu za odvikavawe od pu-

{ewa na Klinici za pulmologiju Klini~kog centra Srbije, oko 10 odsto wih je kupilo elektronsku cigaretu. - Me|u wima je 30 odsto kupilo elektronsku cigaretu da bi definitivno ostavilo pu{ewe. Me|utim, kada su, na`alost, shvatili da kombinuju konvencionalne cigarete sa elektronskim, do{li su u Slu`bu za odvikavawe od pu{ewa. Oko 70 odsto pu{a~a nije kupilo elektronsku cigaretu da bi

SVETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA NALO@ILA ISPITIVAWE

- Istra`ivawa koja su ura|ena u Engleskoj i u Americi, pokazala su da je do pet odsto nepu{a~a po~elo da koristi elektronske cigarete. Na`alost, sve ~e{}e i deca. Sada se posebno reklamira elektronska cigareta za `ene, jer su je mu{karci ve} rado prihvatili. Ozbiqan je problem {to nije ispitano koliko ona mo`e da bude opasna i {tetna po zdravqe, naro~ito po disajne organe. Zatim, nije ispitano ni koliko je opasan dim, odnosno para koja se izbaci iz plu}a, za qude koji ne pu{e, a udi{u u zatvorenom prostoru. Zbog toga je Svetska zdravstvena organizacija dala nalog da se elektronske cigarete stave pod zakonsku kontrolu i ispitaju, da se u zatvorenom prostoru zabrani wihova upotreba, kao i da se zabrani prodaja maloletnicima i, naravno, da ih trudnice ne koriste. Elektronska cigareta mora biti pod zakonskom kontrolom sve do onog momenta dok se ne doka`e da se ona mo`e koristiti u odvikavawu od pu{ewa, ili eventualno u smawewu pu{ewa, a da ne izaziva posebna oboqewa - nagla{ava dr Ika Pe{i}.

USTANOVA “ZRA^AK” PROSLAVILA PRVU GODI[WICU RADA

SVE^ANOST ZAVR[ENA VELIKIM ZAJEDNI^KIM KOLOM

K

orisnici dnevnog boravka, wihovi roditeqi, zaposleni i predstavnici Grada, kao osniva~a, u utorak su imali razloga za zadovoqstvo i radost. Protekla je godina od kada je u ^a~ku otvorena Ustanova za dnevni boravak dece, mladih i odraslih sa smetwama u razvoju i time ostvaren dugogodi{wi san osoba sa posebnim potrebama i wihovih porodica. Sumiraju}i rezultate dosada{weg rada, direktorka Angelina Mandi} je navela da “Zra~ak” trenutno poha|a 65 korisnika, razli~itog uzrasta, i da oni u ovoj ustanovi dobijaju celodnevnu medicinsku negu. - U protekloj godini smo uspostavili dobru saradwu sa mnogim srodnim ustanovama i udru`ewima {irom Srbije, sa dr`avnim organima, javnim preduze}ima i pojedinim

privrednicima. Stizale su i donacije, od roditeqa korisnika i drugih gra|ana koji `ele da ostanu anonimni. Trudili smo se da korisnicima omogu}imo ugodan i kvalitetan boravak u ustanovi, ali i da ih izvodimo van wih, pa smo organizovali nekoliko izleta, poseta kulturnim

ustanovama i odlaske na gradski bazen - kazala je direktorka i podsetila da se rad ustanove finansira sredstvima gradskog buxeta. Uz pomo} u~enika Gimnazije i Dramskog studija “Krug” Milutina Gigija Jev|enijevi}a, korisnici ustanove su izveli program

i sugra|anima uputili poruke o ravnopravnosti osoba sa hendikepom i potrebi da se prevazi|u barijere sa kojima se oni jo{ uvek suo~avaju. Sve~anost je okon~ana velikim zajedni~kim kolom. E. V.

ostavilo pu{ewe, nego da bi zamenilo konvencionalne cigarete, kako bi mogli da pu{e i u zatvorenom prostoru. Ni jedni, ni drugi nisu uspeli i razo~arani su do{li kod nas na odvikavawe. Pojedini pacijenti su se ose}ali i pomalo prevarenim, ne samo {to nisu postigli o~ekivani efekat, nego elektronske cigarete nisu bile ni zgodne za kori{}ewe, ~esto su se kvarile, uqe se prosipalo i bili su prinu|eni da je potpuno odbace. Ina~e, niko od pacijenata na{e Slu`be nije pomo}u elektronskih cigareta ostavio pu{ewe, niti uspe{no zamenio konvencionalne cigarete za elektronske - napomiwe na{a sagovornica. Svaki duvanski proizvod, bez obzira na to da li je dimni ili bezdimni, vrlo je {tetan i opasan za

qudski organizam, nagla{ava dr Ika Pe{i}. Na`alost, podse}a, danas i deca u osnovnoj {koli, poput voditeqa na televiziji, oko svog vrata oka~e elektronske cigarete. Zapa`eno je, da su pod uticajem sna`nih reklama, elektronske cigarete po~eli da koriste ~ak i nepu{a~i, ka`e doktorka Pe{i}. Osobama koje ho}e da ostave cigarete, dr Ika Pe{i} savetuje da se jave svojim izabranim lekarima za pomo}. Ona smatra da }e od svog lekara dobiti najboqi savet, sa kojim ne bi trebalo da budu razo~arani, koji }e im biti prihvatqiv, dostupan i izvodqiv. Doktorka podse}a da gra|ani ^a~ka u Zdravstvenom centru imaju Savetovali{te za odvikavawe od pu{ewa, koje ostvaruje dobre rezultate. N. R.

SIMPOZIJUM UDRU@EWA PRIVATNIH DOKTORA MEDICINE I STOMATOLOGIJE ^A^AK

USPE[NIH DVADESET GODINA

U

dru`ewe privatnih doktora medicine i stomatologa ^a~ak ove godine obele`i}e jubilej, 20 godina postojawa. Tim povodom, a s ciqem promocije zdravstvenog turizma, u saradwi sa Turisti~kom organizacijom ^a~ka, koja je zapo~eta pre tri godine, danas, 19. septembra bi}e i formalno potpisan ugovor izme|u ove dve organizacije o daqoj saradwi. Stru~ni sastanak u okviru udru`ewa bi}e odr`an ve~eras u 19.00 ~asova, kada }e na temu „Uloge i perspektive privatne lekarske prakse“ govoriti dr stom. spec. Mladen Behara. Nakon wegovog izlagawa u 20.15 ~asova sledi sve~ana redovna izborna Skup{tina Udru`ewa. Sve~ano otvarawe simpozijuma „Novi trendovi u medicini i stomatologiji„ akreditovanog od Zdravstvenog saveta RS bi}e sutra u 11.00 ~asova u hotelu Avenu. Udru`ewe privatnih doktora medicine i stomatologije ^a~ak je jedinstveno u Republici Srbiji, zvani~no je registrovano u APR -u, a u Moravi~kom okrugu obuhvata: dve specijalne bolnice, dve poliklinike, 40 lekarskih i 55 stomatolo{kih ordinacija. Sve ove ordinacije, uz vlasnike zapo{qavaju vi{e od 300 medicinskih i drugih radnika.


PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

7


8

DRU[TVO

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

^OVEK KOJI JE OSMISLIO VELELEPNU ZGRADU ZADRU@NOG DOMA U BRESNICI AKADEMIK MILADIN PE]INAR OSTAVIO TRAJAN TRAG U ^A^ANSKOM KRAJU

Bio je potomak hajduka Mijaila, jedan od 1.300 kaplara, veliki stru~wak u oblasti hidrotehnike i profesor Gra|evinskog fakulteta u Beogradu. Rodom je iz zlatiborskog Qubi{a, a za ~a~ansku Bresnicu vezivala ga je porodica sestre Angeline, udate za u~iteqa Svetomira ^ubrakovi}a koji je slu`bovao u ovom selu.

I

ako demografski i ekonomski problemi nisu mimoi{li ni Bresnicu, ovda{wi narod jo{ uvek ima {ta da poka`e putniku namerniku. Vaqa zastati pred starom {kolom i seoskom crkvom, zadu`binama |enerala Marka \. Katani}a, ro|enog u ovom kraju, i obavezno posetiti manastir Voqav~u, u ~ijem kompleksu je i crkva brvnara iz vremena seobe Srba i Arsenija ^arnojevi}a. Pa`wu posetioca privu~e i Zadru`ni dom, zdawe koje svojom lepotom i stameno{}u govori o potrebi ~oveka da se suprotstavi vremenu i ostavi trag o svom kratkom boravku na zemqi.

vqa se tridesetih godina pro{log veka, a o tome se detaqno razgovaralo na Petoj redovnoj skup{tini, 19. februara 1931. Jaroslav Da{i} je o tome zabele`io: - Aleksa Todorovi}, predsednik, govorio je o finansijskom planu za podizawe ovog zdawa. Zemqoradni~ka nabavqa~ka zadruga trebalo je da u~estvuje sa jednom polovinom novca. Me|utim, ona je, usled nedostatka sredstava, odustala od svog u~e{}a. Odobrila je naknadno samo 50.000 dinara. “O~ekuje se, rekao je Aleksa Todorovi}, da }e Higijenski zavod svojim najnovijim u~e{}em nadomestiti planirana sredstva Nabavqa~ke zadruge.” Skup{tina je pa`qivo saslu{ala izve{taj i re{ila da se na zdawe stavi natpis: ZADRU@NI DOM. Skup{tina je odlu~ila, na predlog Svetomira ^ubrakovi}a, da se uzme

wena u Bresnici, gde je i ro|ena. Pe}inar je u to vreme sa porodicom mirno `iveo u Beogradu i radio u sopstvenom birou. Iza sebe je ostavio zlatiborske vrleti, detiwstvo u zavi~aju, {kolovawe u domovini i stranom svetu i ratne godine. Na `ivotno putovawe krenuo je u zimu 1893. godine, iz zlatiborskog sela Qubi{a. Prema predawu, wegov pradeda Mijailo, ~ije je prezime ostalo nepoznanica, doselio se u ovaj kraj iz metohijskog sela Kotori u drugoj polovini 18. veka, po{to je u postojbini ubio nekakvog agu, odmetnuo se u hajduke i dao u bekstvo. Stigav{i do Doweg Qubi{a, uto~i{te je prona{ao u pe}ini na desnoj strani reke Qubi{nice. Suva i sa ravnim dnom, ona je Mijailu slu`ila kao stani{te i kada

pozajmica za izgradwu doma od 1.000 dinara.”

je zasnovao porodicu, a wegova prva adresa u Qubi{u odlu~ila je i o novom prezimenu familije. Tako se ve} Mijailov sin Dimitrije, ro|en po~etkom 19. veka, koji je napustio pe}inu i podigao ku}u u selu, prezivao Pe}inar. Bio je terzija i jedini pismen ~ovek u kraju, a u slobodnom vremenu je pisao pesme i prozne radove. Svo {estoro dece je nau~io da pi{u i ~itaju, {to je u Srbiji onoga vremena bila prava retkost. Do znawa je mnogo dr`ao i wegov sin Mijailo (otac Miladina Pe}inara), koji je skoro dve dece-

BRESNI^KA ZADRUGA ME\U PRVIMA U SRBIJI O nastanku ove impozantne gra|evine nemogu}e je govoriti bez povratka u prvu deceniju 20. veka, kada je u Srbiji osnovano vi{e zemqoradni~kih zadruga, me|u kojima i bresni~ka. Dobar poznavalac pro{losti svog sela, Dragoslav Mari} podse}a da je Bresnica u to doba bila perspektivno selo, sa vi{e od 3.000 stanovnika. - Me|u me{tanima je bilo naprednih i pametnih qudi, koji su shvatali zna~aj zadrugarstva za prosperitet sela i oko ove ideje okupili ne samo Bresni~ane, nego i qude iz Mr~ajevaca, Be~wa, Tavnika, La|evaca, Ostre, Dowe Gorevnice i drugih okolnih mesta. Prva zadruga u Srbiji nastala je u Vranovu, kod Smedereva, druga u Bresnici - ka`e na{ sagovornik. Zemqoradni~ka zadruga

je osnovana 11. februara 1907, posle Prvog svetskog rata je, kao i ve}ina zadruga op{teg tipa u Srbiji, podeqena na kreditnu i nabavqa~ku, a radila je sve do 1945. godine. U prilogu “Bresni~ka zemqoradni~ka kreditna zadruga od 1907. do 1945” ( Zbornik radova Narodnog muzeja, ^a~ak 1995) Jaroslav Da{i} podse}a da su osnovne delatnosti Zadruge bile “prikupqawe slobodnih nov~anih sredstava od gra|ana i zadu`ivawem kod zemqoradni~kih udru`ewa, radi kreditirawa ~lanova - sela za pove}awe

proizvodwe, kupovina seoskih alata i pribora za ostvarewe ve}ih prinosa i prodaju robe na tr`i{tu” i navodi podatak da se broj ~lanova sa 23, koliko ih je bilo na samom po~etku, tokom narednih deset godina popeo na 369. Osim zemqoradnika, koji su ~inili veliku ve}inu, me|u zadrugarima je bilo i predstavnika seoske inteligencije u~iteqa i sve{tenika. Jedan od wih, u~iteq Svetomir ^ubrakovi}, du`e vreme je obavqao poslove sekretara i blagajnika Zadruge. Ideja o gradwi Doma ja-

PROJEKTANTSKI POSLOVI POVERENI MILADINU PE]INARU Arhitektonski deo posla obavio je gra|evinski in`ewer Miladin Pe}inar, koji se bavio i projektovawem, a za Bresnicu je bio vezan posredstvom svoje sestre Angeline. Ona je bila supruga u~iteqa Svetomira i majka Milene ^ubrakovi}, slikarke koja je `ivela i umrla u Rimu, a po sopstvenoj `eqi sahra-

nije bio predsednik op{tine. Neumoran radnik, premda preke naravi, on je sa seqacima gradio puteve, ure|ivao re~na korita i borio se protiv erozije tla. Po politi~kom opredeqewu je bio napredwak, a skon~ao je kao `rtva politi~kih sukoba. @enio se dva puta i imao jedanaestoro dece - sinove Miladina i Milo{a i k}erke Jovanu, Andrijanu, Anku, Jerinu, Lenu, Stanku, Vidu, Angelinu i Milojku. Sva Mijailova deca su bila pismena, a osim Miladina, {kolovale su se i dve k}erke Vida je izu~ila za profesorku, a Milojka za u~iteqicu. IZ \A^KE KLUPE PRAVO U RAT Porodica se 1900. godine preselila u centar sela, gde je Mijailo kupio imawe, sagradio ku}u i vodenicu, a kasnije otvorio mehanu. Iste godine je u Qubi{u otvorena osnovna {kola, a u prvoj generaciji |aka bio je i budu}i akademik. U kwizi se}awa “Od Srbije do Jugoslavije”, koju je objavio 2004. u Beogradu, zapisao je da se u osnovnoj {koli nije naro~ito isticao, ali da se ni drugi nisu isticali, pa se nije znalo ko je bio najboqi |ak u generaciji. Miladin u kwizi priznaje da nije bio suvi{e zainteresovan za nastavak u~ewa i da su roditeqi odlu~ili da wega, kao starijeg sina, {koluju, a da mla|eg, Milo{a, ostave na imawu. Do U`ica, gde }e krenuti u gimnaziju, prepe{a~io je 45 kilometara. U po~etku je patio za ku}om, ali se navikao, zavoleo {kolu i po~eo da re|a petice. Naro~ito su ga interesovale fizika i matematika, ali je sa lako}om savladavao i sve ostale predmete. Na maturi, 1912. godine, bio je oslobo|en usmenih ispita, a u jesen iste godine postao je student Gra|evinskog fakulteta u Beogradu. Ali, obrazovawe srpske mlade`i prekinuli su ratovi. U kwizi memoarskog karaktera Pe}inar podse}a da su, odmah posle Cerske bitke, studenti i sredwo{kolci, koji su zbog {ko-


lovawa odlagali vojsku, pozvani u Skopqe na odslu`ewe vojnog roka. Posle obuke od samo dva meseca, formiran je skopski |a~ki bataqon. Zbog nepovoqnog stawa na rati{tu, oni su ubrzo proizvedeni u kaplare i upu}eni na

Srpska vojska se borila ne samo sa neprijateqem nego i sa gla|u, hladno}om, pegavim tifusom i drugim bolestima. Posle povla~ewa kroz Albaniju i oporavka na Krfu, vojnici su preba~eni na Solunski front, gde je Pe}inar te-

uputi ih na daqe {kolovawe u Francusku i Italiju. Miladin je me|u 130 studenata koji su {kolovawe nastavqaju u Rimu, mahom na tehni~kim fakultetima. U Srbiju se vra}a po zavr{etku rata, diplomu gra|evinskog in`ewera sti~e

Miladin Pe}inar sa majkom Krstinom, sestrama Vidom, Milojkom i Angelinom, i bratom Milo{em. Qubi{, posle Prvog svetskog rata

front, a jedan od 1.300 kaplara bio je junak na{e pri~e. Mladost, snaga i patriotizam u~inili su od neiskusnih mladi}a, doju~era{wih {kolaraca, neustra{ive borce, koji su u slavnoj Kolubarskoj bici izgubili 400 vr{waka.

9

DRU[TVO

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

{ko rawen. Posle du`eg bolni~kog le~ewa, odre|eno mu je da radi na organizaciji invalidskog logora u Mikri kod Soluna. Godine 1918. srpska vlada odlu~uje da mladi}e koji vi{e nisu sposobni za rat oslobodi vojne slu`be i

1921, na Tehni~kom fakultetu u Beogradu i zapo{qava se u Ministarstvu gra|evina. Ba{ tih godina zasniva i porodicu. Sa suprugom Milicom, koja se kao devojka prezivala Stevanovi}, izrodio je troje dece: Predraga, koji se o-

predelio za studije elektrotehnike, k}erku Gordanu, udatu Joki}, i Zorana, koji je krenuo o~evim stopama i odabrao poziv gra|evinskog in`ewera. ME\U NAJBOQIM IN@EWERIMA SVOGA VREMENA Miladina Pe}inara je najvi{e interesovala hidrotehnika. Iz Generalne direkcije voda prelazi u Dru{tvo za gra|ewe `eleznica i pristani{ta, da bi 1925. osnovao svoj biro za projektovawe gra|evina na vodi i vodio ga sve do 1944. godine, kada je, zbog promene sistema, onemogu}ena privatna inicijativa. Zbog te{kog oblika reumatizma ratne godine je proveo “vezan” za postequ, po oslobo|ewu je radio u Ministarstvu gra|evina FNRJ i Saveznom hidrometeorolo{kom zavodu, a 1948. izabran za vanrednog profesora beogradskog Gra|evinskog fakulteta, na katedri za hidrotehniku. Tri godine kasnije postaje redovni profesor i na fakultetu radi do odlaska u penziju, 1963. godine. Iste godine je izabran za redovnog ~lana Srpske akademije nauka i umetnosti. Miladin Pe}inar va`i

za pionira srpske hidrotehnike i eksperta u oblasti projektovawa hidroenergetskih objekata. Hidroelektrane i brane koje je on projektovao rasute su {irom nekada{we Jugoslavije, po wegovim zamislima izgra|ene su mnoge vodovodne i kanalizacione mre`e, a veoma su cewena i wegova re{ewa u oblasti eksploatacije mineralnih voda. Zgrade Zadru`nog doma u Bresnici nema u spisku wegovih najva`nijih ostvarewa. Svi su izgledi da se projektovawem ovakvih gra|evina Pe}inar bavio sporadi~no, mo`da iz potrebe da razbije monotoniju i predahne od hidrotehnike kao svoje osnovne delatnosti. Bilo kako bilo, zahvaquju}i wegovom ose}aju za lepo i in`ewerskom ume}u, Bresnica je dobila zgradu koja se slobodno mo`e smatrati istorijskim i kulturnim spomenikom. - U izgradwi objekta su u~estvovali me{tani 13 sela, a arhitektonsko re{ewe Miladina Pe}inara mnogo je doprinelo da Bresnica dobije svoj lik. Na spratu je napravio veliku salu, sa lepom pozornicom, na kojoj su proteklih decenija nastupale diletantske i profesionalne pozori-

{ne grupe iz cele Srbije. Zgrada je slu`ila i slu`i kao dom kulture, ali u woj ima mesta i za druge sadr`aje. U prizemqu su prodavnica i magacin, podrumski prostor je podesan za otkup poqoprivrednih proizvoda. Po Pe}inarovoj zamisli u podrumu je iskopan bunar i u zgradi ura|ena vodovodna instalacija koja, na`alost, nije privedena nameni. Pri~alo se da je predvideo ~ak i mesto za bioskopsku salu, iako selo jo{ uvek nije imalo struje. Sve to govori da je Miladin Pe}inar bio ~ovek koji je imao viziju - procewuje Dragoslav Mari}. Autor projekta za Dom u Bresnici preminuo je 1973. godine i, kako je i `eleo, sahrawen u svom zavi~aju. U U`icu, mestu u kome je proveo gimnazijske dane, jedna ulici je 1994. godine ponela wegovo ime. U parku Bukovi~ke Bawe, postoji “Aleja akademika Miladina M. Pe}inara”, sa wegovom bistom. Bresni~ani se, na`alost, nisu setili da se Pe}inaru i ostalim li~nostima zaslu`nim za nastanak Doma odu`e makar skromnom plo~om na kojom bi bila upisana wihova imena. Emilija Vi{wi}


10

DRU[TVO

BOLESNI DE^AK GLADUJE MILO[U IZ PROKUPQA NEOPHODNA POMO]

N

emo} i besparica primorali su Jasminu Stojanovi} iz Prokupqa da u lokalnim medijima {irom Srbije tra`i pomo} za svog sina Milo{a (18). Mladi} je do sada imao tri operacije, jednu na nozi i dve zbog tumora vilice. Sa samo sedam godina podvrgnut je prvoj operaciji vilice, a pro{le godine tumor mu je otkriven i na desnoj strani. U 12. godini je prilikom pada polomio nogu, i tada je otkriveno da pati od nedostatka kalcijuma. Zato su mu kosti {upqe i lako lomqive. U februaru 2010. godine u desno koleno

@iro ra~un za pomo} Milo{u Stojanovi}u Agrikol banka 330-4700100324934-62 Uputstvo za uplatu u inostranstvu: AGRIFPP – Credit Agricole Paris acc. With Institution: 57A MEBARS22 CREDIT AGRICOLE SRBIJA AD, Novi Sad Beneficary: 59: IBAN RS35330473020129756036 Miloš Stojanoviæ Donja Konjuša BB Serbia

mu je ugra|eno metalno oja~awe, zbog ~ega se ote`ano kre}e i ne mo`e normalno da obavqa fiziolo{ke potrebe. Ali, zdravstvene tegobe nisu jedina nevoqa koja je pogodila Milo{a. Wegovi roditeqi su ostali bez posla i kako je besparica u ku}i sve izra`enija, mladi} je primoran da u {kolu ide bez

obroka. Stojanovi}i `ive kao podstanari i svakog ~asa im preti opasnost da ostanu na ulici sa bolesnim detetom. - Milo{ ide u Tehni~ku {kolu, vrlo dobar je |ak, ali bez obzira na wegov uspeh u {koli, deca su ga odbacila. Prinu|en je da sam sedi u klupi, niko ne}e da se dru`i sa wim ni za vreme odmora. Znam da qudi be`e od bolesti, ali me du{a boli. Dok nije ostao bez posla, moj suprug je radio u jednoj piceriji. I tada je bedno zara|ivao, ipak imali smo kakve-takve prihode. Ja sam u posledwe vreme tra`ila posao na vi{e mesta, ali su me svi odbijali, jer imam bolesno dete. Dolazi zima, o drvima mo`emo samo da sawamo. Svaki deo `ivota nam je turoban, a od svega mi je najte`e kada ga u {kolu po{aqem gladnog - ka`e Jasmina Stojanovi}. Stojanovi}i su se do sada nekoliko puta obra}ali za pomo}. Posle teksta o wima objavqenog u jednom nacionalnom mediju, prikupqeno je svega osam hiqada dinara. U Srbiji je sve vi{e ovakvih porodica i da li zbog op{te besparice ili prezasi}enosti, jer ovako te{ke pri~e slu{amo svakodnevno, tek poneko izdvoji neki dinar za Milo{a. Wemu je potrebno mnogo vi{e, da mu ve}i broj qudi jedinstveno pomogne, ili siguran poslodavac koji }e zaposliti wegove roditeqe. Z. J.

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE LETWE DRU@EWE ^A^ANSKIH MALI[ANA

ZA MALE ROLERA[E KOLA^I I PLI[ANE IGRA^KE!

N

edavno je u ^a~ku odr`ana {kola rolera Skija{kog kluba “Borac”, tokom koje je uprili~ena i rolerijada za decu pred{kolskog uzrasta. Takmi~ewe je organizovano na kru`noj stazi O[ “Dragi{a Mi{ovi}”, a za sve u~esnike ovog doga|aja prigodne poklone, kola~e i pli{ane igra~ke, pripremili su firma „Dezert“ i humanitarna organizacija “Kolo srpskih sestara”. - Pripadnice “Kola” su inicirale ovo predivno letwe dru`ewe ~a~anskih mali{ana i pru`ile podr{ku Skija{kom klubu “Borac”. Rolerijada je bila veoma zabavna i u woj su podjednako u`ivali i deca i roditeqi. U narednom periodu bi trebalo organizovati vi{e ovakvih i sli~nih sportskih de{avawa, {to bi posebno obradovalo najmla|e - rekla je predsednica skija{kog kluba Milka Kruni}, podse}aju}i koliko je va`no u odrastawu mali{ana da se ostvari takozvani sportski trougao: dete - roditeq - trener, u kome dete pokazuje interesovawe, trener entuzijazam, a roditeq daje podr{ku de~jim naporima i `eqama. V. S.


PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

PRAVOSLAVQE

11


12

SELO

U organizaciji Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak, u utorak je na poqoprivrednom gazdinstvu Zorana Vu~i}evi}a, u Prijevoru, odr`ana tradicionalna manifestacija “Dan poqa kukuruza”. Prinosi ove ratarske kulture bi}e ve}i za 30 do 35 odsto, nego pro{le godine, {to je iznena|ewe, s obzirom na po~etak vegetacione sezone kukuruza, tvrde poqoprivredni stru~waci vode}ih doma}ih semenskih ku}a, ~iji su hibridi zastupqeni na oglednim parcelama.

P

osle dobrodo{lice, koju je u “Radulovi}u”, gostima po`elela Sla|ana Petri}, direktorka Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak, gosti manifestacije “Dan poqa kukuruza”, uputili su se na oglednu parcelu u Prijevor, gde su zastupqena 25 hibrida kukuruza. Borko Ivanovi}, savetodavac za ratarstvo iz PSSS ^a~ak, podsetio je da je ogled zasejan 14. aprila i istakao da je i pored

M

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

VEOMA RODNA GODINA DAN POQA KUKURUZA

nepovoqnih vremenskih uslova, kukuruz u veoma dobrom stawu i da }e o~ekivani prinosi za ovu godinu biti iznad vi{egodi{weg proseka, odnosno oko sedam tona po hektaru. Prinos kukuruza za sila`u je 45 do 50 tona po hektaru, {to je tako|e pove}awe u odnosu na prethodnu godinu za 30 do 35 odsto. Ina~e, na podru~ju rada PSSS zasejano je oko 20.000 hektara ove `itarice, 16.000 za berbu u zrnu i 4.000 hektara sila`nog kukuruza. - Ove godine su na demoogledu zastupqeni hibridi tri semenske ku}e, devet iz “Zemun Poqa”, sedam iz “AS Hibrida” i devet iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada. Zastupqeni su hibridi

od FAO grupe zrewa 300 do FAO grupe 700. U ovogodi{wem demoogledu uvr{tene su i najnovije generacije hibrida na{ih semenskih ku}a, kao i oni hibridi koji su se izuzetno dobro pokazali prethodnih godina i adaptirali na na{e vremenske uslove - ka`e savetodavac. Ivanovi} smatra da bi ratari trebalo da primewuju savete stru~waka i da na svojim poqima gaje dva i vi{e hibrida, i to razli~itog perioda vegetacije, jer to doprinosi sigurnijoj proizvodwi. On podse}a da je berba sila`nog kukuruza ve} po~ela, a berba kukuruza u zrnu o~ekuje se za petnaestak dana, kada vremenski uslovi dozvole. Sedmo~lano doma}in-

stvo Ivana Vu~i}evi}a iz Prijevora bavi se sto~arstvom, odnosno proizvodwom mleka, koje predaju “Imleku”. U svom stadu trenutno imaju 11 grla na mu`i i 12 priplodnih junica. - Zbog velikih padavina ova godina je bila te{ka, a proizvodwa skupa. Pojedine kulture, na parcelama koje su plavqene, presejavali smo i po tri puta. Pod kukuruzom imamo {est hektara i sve je nameweno za sila`u. S obzirom na ovogodi{we vremenske uslove rod kukuruza je pristojan. Bi}e dovoqno sto~ne hrane - ka`e Ivan Vu~i}evi}, ~ija porodica obra|uje oko 30 hektara oranica i livada. @eqko Kaitovi} iz In-

stituta za kukuruz “Zemun Poqe”, napomiwe da su ZP hibridi tradicionalno potvrdili svoju rodnost, posebno hibridi novije i najnovije generacije, koje su poqoprivredni proizvo|a~i veoma brzo prihvatili. I on isti~e, da }emo i pored velike koli~ine padavina, ove godine imati rekordne i visoke prinose kukuruza: - Ako u nastupaju}em periodu bude toplo i suvo vreme, prinosi }e ostati na visokom nivou. Ukoliko bi se nastavili nepovoqni vremenski uslovi, sa ve}om koli~inom padavina, mo`e do}i do ne`eqenih i negativnih posledica kada je re~ o kvalitetu klipa i zrna kukuruza. Na{i poqoprivredni proizvo|a~i su posebno prepoznali najnoviju generaciju ZP hibrida kukuruza, ZP 427, ZP 555, ZP 560, a u FAO grupi zrewa 600, ZP 600, ZP 606 i ZP 666. I hibridi starijih generacija su potvrdili svoju rodnost, a to su ZP 704, ZP 677, ZP 341 i ZP 343. Ove godine je do{la do izra`aja i na{a stru~na preporuka da poqoprivredni proizvo|a~i u svoju setvenu strukturu uvek uvrste vi{e hibrida iz razli~itih grupa zrewa, od onih ranostasnijih iz FAO grupe 300, pa do hibrida pune vegetacije, FAO grupe zre-

wa 600 i 700, jer tako obezbe|uju sigurnu proizvodwu kukuruza i stabilan prinos. Milutin \oki} iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, naglasio je da na ovogodi{wem ogledu zbog nepovoqnih vremenskih uslova nisu prikazani svi hibridi, ali da su uvedeni novi iz FAO grupe zrewa 400 i 500. \oki} smatra da je za sila`ni kukuruz najboqi hibrid 5010 koji je, kako ka`e, neprikosnoven i proveren na ovim terenima. Sa{a Zdravkovi} iz “AS Hibrida”, podsetio je da “pokrivaju” FAO grupe zrewa od 300 do 700, i da su na tr`i{tu poznati po specifi~nom sila`nom hibridu AS 160: - Proizvo|a~i ve} znaju za na{ specifi~an hibrid AS 160, a ove godine smo uvrstili i AS 170, koji su registrovani iskqu~ivo za sila`u. To su standardi za spremawe sila`e na ovim terenima. Pored hibrida, veoma su zna~ajni agroekolo{ki uslovi i adekvatna primena agrotehni~kih mera, ~iji je ciq da uticaj nepovoqnih vremenskih prilika na ukupan prinos smawi na minimum, isti~u predstavnici doma}ih semenskih ku}a. N. R.

ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA DO 15. NOVEMBRA

KONKURS ZA PODR[KU EKONOMSKIM AKTIVNOSTIMA NA POQOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA

inistarstvo poqoprivrede raspisalo je konkurs za podr{ku ekonomskim aktivnostima na poqoprivrednim gazdinstvima. Podsticaji obuhvataju podr{ku programima koji se odnose na unapre|ewe ruralne ekonomije za investicije koje se sprovode s ciqem poboq{awa kvaliteta `ivota u seoskim podru~jima. Re~ je o programima za podr{ku investicijama za izgradwu, dogradwu i adaptaciju objekata i nabavku opreme, a radi pru`awa ugostiteqskih usluga u doma}oj radinosti ili seoskom turisti~kom doma}instvu, i za podr{ku investicijama za nabavku opreme za bavqewe tradicionalnim zanatima, ka`e savetodavac Radovan [evarli} iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak.

Pravo na kori{}ewe podsticaja po ovom konkursu imaju fiz~i~ko lice, odnosno nosilac komercijalnog porodi~nog poqoprivrednog gazdinstva, preduzetnik i pravno lice. Uslovi za ostvarivawe prava na podsticaje za fizi~ka lica - nosioce komercijalnog porodi~nog poqoprivrednog gazdinstva, preduzetnike i pravna lica, kao i udru`ewa su: da su realizovali investicije po osnovu propisa kojima se ure|uju mere za podr{ku ruralnom razvoju za prethodnu godinu, da su izmirili dospele preuzete obaveze za podsticawe razvoja poqoprivredne proizvodwe (poqoprivredni krediti) i da po nekom drugom osnovu ne koriste podsticaje za predmetnu investi-

ciju, napomiwe [evarli}. Savetodavac podse}a da fizi~ko lice ostvaruje pravo na ove podsticaje ako, pored op{tih uslova, ima zakqu~en ugovor sa lokalnom turisti~kom organizacijom, ili nekim drugim pravnim licem ko-

je je registrovano za obavqawe tih delatnosti, ako je evidentirano kod nadle`nog organa lokalne samouprave kao pru`alac ugostiteqskih usluga i ako ima ugovor o zakupu zemqi{ta, odnosno objekta, u slu~aju da nije vla-

- Ministarstvo poqoprivrede ve} nekoliko godina posebnu podr{ku daje zemqoradni~kim zadrugama. I po osnovu ovog konkursa zemqoradni~ke zadruge mogu koristiti podsticajna sredstva. Zadruge uglavnom imaju neke povoqnosti. Na primer, kod kredita, maksimalni iznos podsticajnih sredstava koje zadruge mogu ostvariti je do 15 miliona dinara, a ukoliko bi poqoprivredni proizvo|a~ konkurisao maksimalan iznos bio bi pet miliona dinara. I u narednom periodu }e zemqoradni~ke zadruge imati veliku podr{ku, po{to su jedan od bitnih uslova za privla~ewe sredstava, kako iz buxeta Republike Srbije, tako i od sredstava iz predpristupnih fondova- isti~e Radovan [evarli}.

snik zemqi{ta/objekta. Za bavqewe tradicionalnim zanatima bitno je da pravna ili fizi~ka lica, odnosno podnosioci zahteva, budu registrovani za obavqawe odre|enog zanata. - Maksimalni iznos podsticajnih sredstava je 1.000.000 dinara, a iznos pojedina~nog ra~una investicije mora da bude ve}i od 50.000 dinara. Iznos podsticaja je do 45 odsto za podru~ja sa ote`anim uslovima rada u poqoprivredi, odnosno do 30 odsto za ostala podru~ja. Rok za podno{ewe zahteva je do 15. novembra teku}e godine. Prijave se podnose Upravi za agrarna pla}awa u [apcu - ka`e [evarli}. N. R.


13

KULTURA

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

SAMO SAM @ELELA DA SLEDIM SVOJ SAN BEOGRA\ANKA SNE@ANA RADOJI^I], BICIKLOM NA PUT OKO SVETA

P

osle 31.000 kilometara, koje je najve}im delom pre{la sama svojim biciklom pre tri godine, profesorka kwi`evnosti, pisac i avanturista Sne`ana Radoji~i} iz Beograda, na{la se u sredu uve~e i u ^a~ku, kao gost Kulturnoobrazovnog programa Doma kulture. Tom prilikom urednica programa Verica Kova~evi} je predstavqaju}i go{}u, najavila i promociju wene tre}e kwige “Zakotrqaj me oko sveta”, objavqenu kao autorsko izdawe, od ~ije prodaje je i finansirala svoje dugo putovawe po svetu. Re~ je o romanu koji govori o prvih sedam meseci wenog putovawa sa partnerom, i poku{aju dvoje qudi koji su potpuni stranci da u ekstremnim uslovima ostvare kvalitetnu vezu, pri ~emu autorka, po sopstvenim re~ima, li~no sazreva i razbija svoje predrasude o drugim narodima i kulturama, ali i odgovara na ve~ita pitawa o vezama, qubavi, davawu i uzimawu... Sne`ana na put nije krenu-

la sama. Partnera za putovawe, Amerikanca Brajana upoznala je na dru{tvenim mre`ama, ali posle sedam meseci ta veza je okon~ana u Turskoj, u kojoj je on ostao, {to na{u sagovornicu nije obeshrabrilo da ostvari svoj san, koji je zacrtala i pre nego {to je wega upoznala. Iako o odr`avawu bicikla nije znala gotovo ni{ta kad je krenula na put, ka`e, ipak je to mehani~ka naprava, tako da je savladala weno odr`avawe, iako je bilo te{ko u po~etku. Prvu kwigu “Dok su du{e lutale“ je objavila 1994. u “Ma-

tici srpskoj” kao laureat konkursa, a drugu, “LP li~ne pri~e” u izdawu “Narodne kwige” 2005. Sada{wi boravak u Srbiji je ka`e trenutni iskorak iz mar{rute koju je odabrala, do{la je da objavi kwigu, promovi{e je i nastavqa daqe. Weno putovawe zapo~eto je iz Slova~ke, tri-~etiri meseca je savla|ivala Karpate, preko Balkana se spustila u Tursku, sledila je Gruzija, pa je preko Kavkaza stigla u Rusiju, odatle u centroazijske zemqe Kazahstan, Kirgistan i druge, odakle je u{la u Indokinu i pro-

{la kroz Laos, Kamboxu, Tajland, Nepal i na toj deonici je provela skoro godinu dana. Odatle se vratila u Kinu, pa kroz Mongoliju u Sibir, iz koga je stigla u Srbiju. To {to joj uvek potenciraju da je `ena u ovom poduhvatu, Radoji~i}ka smatra problemom balkanskog vaspitawa, po kome se bez srodne mu{ke du{e ne mo`e ostvariti svoj san. To je stereotip kome smo mi ovde jako podlo`ni, tvrdi Sne`ana, i pri~a anegdotu: kad ju je Brajan ostavio, po{to su se nekoliko puta razdvajali, bila je potresena kako

}e nastaviti sama i o tome je pisala otvoreno na svom blogu koji su pratili i Brajanovi roditeqi. Brajan joj je kasnije rekao: “Moja mama me pitala, za{to je Sne`ana toliko potresena {to mora daqe sama?” @ena, koja ima 65 godina, nije shvatila u ~emu je problem, pri~a na{a sagovornica. “Dakle, problem je {to ste sami, a nije problem {to ste `ensko ili mu{ko”. Tvrdi da je putovawe bilo bezbedno, iako su joj jednom ukrali torbu, a drugi put poku{ali da ukradu bicikl na obali Bajkalskog jezera, kada se odbranila “paprika sprejom” i to je bilo sve od neprijatnosti koje je do`ivela, pri~a Sne`ana. Na pitawe kako se odva`ila da krene u ovu avanturu, ka`e da je to odluka koja se ne donosi preko no}i, uzroci su bilo razli~iti, ali glavni povod da se otisne u nepoznato, bila je `eqa da kona~no “po~ne da radi ono {to je `elela ceo `ivot, da `ivi slobodno i da `ivi od pisawa”.

- Hrabost je samo napraviti prvi korak, ona je prethodila ovoj odluci, naro~ito kada niste zadovoqni `ivotom koji `ivite, koji sredina oko vas smatra konvencionalnim i normalnim, ako vas ne ispuwava. I `eqa da krenete da radite iskqu~ivo ono {to `elite i {to vas kao ~oveka ispuwava, ne obaziru}i se na probleme na koje nailazite, ni na osudu sredine, ni na nerazumevawe, a danas mi svi ~estitaju i svi misle da je sjajno to {to radim, iako u po~etku nisam imala podr{ku ni od koga. Samo sam `elela da sledim svoj san, navikla sam da putujem, imam nova iskustva, i mnogo mi je lepo, upoznajem nove kulture i nove qude. Samo sam oprezna, naravno po{to sam `ensko, a putujem sama - pri~a Radoji~i}ka. Putovawe nastavqa krajem oktobra od Tajlanda ka jugu, odlazi na ostrva ka Filipinima, Maleziji, Indoneziji, i nastavqa ka Ju`noj Americi. Z. L. S.


14

POKLON KWIGE

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Morgan Makarti U TVOJIM SNOVIMA

Majstorski oslikan portret porodice i ~udesnih likova koji nose te{ko breme pro{losti. Ona nije deo pri~e. Ona je druga polovina; jedna je budna, jedna sawa u mladoj no}i. Ona je sa mnom, kao i uvek. Odrastaju}i na imawu svojih predaka u Velsu, D`onatan Entoni i wegova mla|a sestra Teo `ive u izobiqu, ali li{eni roditeqske qubavi i pa`we. Dok sami brinu jedno o drugom, zajedno lutaju ~arobnim predelima Ivendona. Iznenadna porodi~na tragedija u wihov dom vra}a baku Iv iz Amerike, koja ih bri`no uzima pod svoje okriqe. Me|utim, porodica Entoni upletena je u tajne iz pro{losti koje generacijama prate Ivendon. Nije potrebno mnogo da se stari `ivot odvoji od novog – nekoliko minuta, ni toliko.Jedan brz, nepo{ten udarac i shvatite da stojite i gledate preko nepremostivog, gledate mesto na koje vi{e nikada ne mo`ete da se vratite, uprkos ~iwenici da ste bili tamo.

MINERVA MINT LEGENDA O GUSARU CRNOM BARTU Da li zbog posebne atmosfere mesta u kome `ivi ili zbog wenog porekla, Minerva Mint veruje da se sve mo`e dogoditi samo ako se ~vrsto veruje.

Duh najsurovijeg gusara koji je harao tim krajem ? Crnog Barta, seje strah me|u stanovnicima Pembrouza. ^ini se da je u `ivotu bio toliko zao da wegov duh ne mo`e da se smiri dok ne u~ini barem jedno dobro delo. Minerva i weni drugari odlu~ili su da razre{e tu misteriju. Najzad, u Kornvolu je granica izme|u mogu}eg i nemogu}eg veoma tanka...

KULTURA

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

„SEME“ OD KAMENA I MERMERA SKULPTURE MIHAILA STO[OVI]A U LIKOVNOM SALONU

K

ako mermer i kamen ve{tom rukom umetnika postaju savr{eni oblik - lopta, elipsa, elipsoid, seme, simbol i izvor svekolikog ‘ivota, prezentovao je na svojoj prvoj samostalnoj izlo`bi u ^a~ku Mihailo Sto{ovi} (1971), akademski

vajar restaurator iz Beograda, koja je otvorena u ponedeqak u Likovnom salonu Doma kulture. Odrastao u porodici u kojoj su i otac i deda bili kamenoresci, ni on nije mogao, po

sopstvenim re~ima, da se udaqi od kamena kao materijala za raznovrsno oblikovawe od nastanka civilizacije i umetnosti. Naziv izlo`be „Seme“ obuhvata u sebi metaforu nezaustavqivog `ivotnog ciklusa od wegovog nastajawa do nestajawa, preto~enog u kamene skulpture kojima, tako|e pripada dimenzija ve~nosti. Ova te-

matika Sto{ovi}a okupira posledwih nekoliko godina. Tuma~e}i simboliku postavke, urednica Likovnog programa Doma kulture i glavni programski urednik ustanove Vesna Petrovi}, predstavila je izlaga~a.

Mihailo Sto{ovi} je studirao restauraciju i konzervaciju na Fakultetu primewenih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Slobodana Savi}a. Vajarstvom se profesionalno bavi od 2007. godine. Wegova dela nalaze se u javnim prostorima i privatnim kolekcijama u zemqi i inostranstvu: Rusiji, Izraelu, [vajcarskoj, Sloveniji, Crnoj Gori... Oblikovawe kamena zahteva strpqewe umetnika, koji u procesu stvarawa u wemu osloba|a oblik, daje mu smisao, udahwuje mu `ivot. Sto{i}eva dela imaju svedene forme, jednostavne, ~iste linije, reflektuju istovremeno i snagu i prefiwenost, ali i ve~nost, kojoj ni vreme ne mo`e mnogo u pore|ewu sa nama kao wihovim privremenim i prolaznim posmatra~ima. Za svoj rad Mihailo Sto{ovi} je dobio vi{e priznawa, a iza sebe ima vi{e samostalnih i kolektivnih izlo`bi. Ima status samostalnog umetnika i ~lan je umetni~kih udru`ewa. Z. L. S.

PREZENTACIJA PORTALA GRADSKE BIBLIOTEKE

ZAVI^AJNE KOLEKCIJE ^A^KA I ^A^ANI U VELIKOM RATU

P

ovodom obele`avawa stogodi{wice Prvog svetskog rata u Gradskoj biblioteci “Vladislav Petkovi} Dis” u ponedeqak je odr`ana prezentacija portala “Zavi~ajne kolekcije ^a~ka” i digitalna izlo`ba “^a~ani u Velikom ratu”. „Zavi~ajne kolekcije ^a~ka“ predstavqaju novi veb portal za prezentaciju zavi~ajne ba{tine iz fondova Gradske biblioteke, u koji je mogu}e postavqati najraznovrsnije sadr`aje: dokumente, fotografije, audio i video gra|u. U portalu su kolekcije tematski organizovane, a iz unete gra|e na lak na~in

VODI^ KROZ KULTURNA DE[AVAWA DOM KULTURE

PETAK, 19. SEPTEMBAR 2014. - POETSKO VE^E DOBITNIKA NAGRADE ''POVEQA MORAVE''. U~estvuju pesnici: Zorica Arsi} Mandari}, Qubivoje R{umovi} , Adam Pusloji} i ovogodi{wi dobitnik nagrade. Klub Doma kulture u 19:30 PETAK, 19. SEPTEMBAR 2014. - BELDOKS EHO, revija dokumentarnih filmova sa ovogodi{weg festivala odr`anog u Beogradu. FUDBALSKI TRENER ZORAN I AFRI^KI TIGROVI (rediteq Sem Bensted, Engleska) Velika sala u 20:00 SREDA, 24. SEPTEMBAR 2014. - TUNIS, ZEMQA JASMINA, predavawe (predava~ mr Marijana Matovi}, profesor orijentalne filologije) Klub Doma kulture u 19:30

kreiraju se digitalne izlo`be, poput aktuelne na ovoj prezentaciji - „^a~ani u Velikom ratu“, koja sadr`i izbor dokumenata i digitalnih objekata iz kolekcija zavi~ajnih li~nosti sa temom Prvog svetskog rata: majora Radoja Jankovi}a, Vladislava Petkovi}a Disa, Nade`de Petrovi} i drugih. Portal ispuwava aktuelne standarde za opis i prikaz digitalnih sadr`aja na

internetu, i omogu}ava kori{}ewe najnovijih tehnologija za deqewe sadr`aja na internetu, geografsko locirawe, ozna~avawe, kao i mogu}nost dopuwavawa sadr`aja samih posetilaca portala. Autor portala, vi{i bibliotekar Bogdan Trifunovi} govorio je o wegovim karakteristikama, mogu}nostima kori{}ewa u drugim ustanovama, koji je tom prilikom demonstrirao sve referen-

ce i mogu}nosti portala, kao savremenog globalnog medija. Istim povodom direktorka Biblioteke Danica Ota{evi} govorila je o aktivnostima ove ustanove na dobijawu porodi~ne zaostav{tine majora i diplomate Radoja Jankovi}a (1879-1943), ro|enog u ^a~ku, koja se zahvaquju}i radu Centra za digitalizaciju ~a~anske Biblioteke, upravo u digitalnom obliku pojavquje po prvi put pred o~ima javnosti: sa~uvana prepiska o Solunskom procesu, se}awa Radoja Jankovi}a na @ivojina Mi{i}a, dnevni~ki zapisi, wegova biografija, koju je uredila Danica Ota{evi}, fotografije i drugo. Ota{evi}ka je tom prilikom apelovala i na prisutne predstavnike lokalne samouprave da podr`e napore ustanova kulture da se na zajedni~ki, objediwen na~in predstavi celovita slika na{e kulturne ba{tine i ponudi ~itavom svetu putem savremenih komunikacija, jer svakako imamo {ta da poka`emo, svako iz svog domena rada. Z. L. S.


PREDSTAVQENE KWIGE ZORANA BOJOVI]A I ZBORNIK POEZIJE DRAGANA UGAR^INE

OD RAZARAWA I ZABLUDA, DO STIHOVA O QUBAVI U

velikoj sali Skup{tine grada pro{log petka u organizaciji Gradskog odbora Udru`ewa vojnih penzionera odr`ana je promocija dve prozne kwige ~a~anskog privrednika u penziji iz Dowe Trep~e, pisca, slikara i odbornika Zorana Bojovi}a: „Gorke sudbine obi~nih qudi“ i „Vreme za pam}ewe“, i zbornika poezije „@ivot je qubav“, koji je nakon konkursa, priredio Dragoslav Ugar~ina, a objavilo Dru{tvo “Dr Sa{a Bo`ovi}” iz Beograda, ~iji je on i predsednik. Delove recenzije Bojovi}evog romana „Gorke sudbine obi~nih qudi“, koju potpisuje Milica Jeftimijevi} Lili}, potpredsednica UKS, kazivao je Radovan M. Marinkovi}. Ukazuju}i na bezizlaznost situacije u kojoj se Srbija danas nalazi i neminovnost osvrta na put koji je do tog bezizlaza pre{la, Zoran Bojovi}, iako prevashodno okrenut poeziji, u svom romanesknom prvencu pokre}e veoma bitne teme i dileme, sagledav{i posledice razarawa srpskog identiteta i srpske sudbine proistekle iz opredeqewa za ideologiju komunizma i jugoslovenstva od koga nije ostalo ni{ta osim krivice koja se, po pravilu, pripisuje srpskom narodu, zabele`ila je pored ostalog Lili}. Pisan u realisti~nom kqu~u sa dokumentarnom osnovom, ovaj roman razmatra raslojavawe sela i pa-

G

POKLON KWIGE

^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i od naredne srede u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Aleksandar Ili}

„PR“

Roman o qubavnom trouglu koji istra`uje granice qubavi i beskona~nost interneta – leksandar Ili}, talentovani mladi pisac koautor je romana „Srpski psiho“ (Laguna, 2007), koji je preveden i na poqski jezik – „Serbski psycho“ (2011, Krakov). Svoju kreativnost ispoqio je kroz novo delo „PR“ obogativ{i tako produkciju izdava~ke ku}e Laguna Provokativni roman „PR“ Aleksandra Ili}a, novog, sve`eg i autenti~nog glasa savremene srpske kwi`evnosti, nalazi se u prodaji u svim kwi`arama Delfi, Laguninim klubovima ~italaca kao i na sajtovima www.laguna.rs i www.delfi.rs. Na mestu gde daunloud postaje piraterija, qubav prevara, a istina – PR, dvoje qudi traga za izlazom iz qubavnog trougla. Da li je qubav stvar ose}awa ili li~nog PR-a? U tom tragawu razre{avaju se wihove qudske i poslovne sudbine, a skrivena, zabrawena i potisnuta ose}awa iz emocionalnog podzemqa izlaze na ~istinu. Radwa romana jednim delom odvija se u elitnoj beogradskoj PR agenciji a drugim na internetu: od obi~nog flertovawa i razmene sli~nih zadovoqstava na Facebooku ili Twitteru do najmisterioznijih prostranstava Deep Weba, gde je mogu}e iznajmiti Rent-A-Hacker usluge ili naru~iti ne~ije ubistvo. Ve{to vo|enom pri~om i uzbudqivim obrtima, „PR“ na duhovit i beskompromisan, povremeno {okantan na~in daje ta~nu sliku savremenog sveta, pro{irenog novim navikama koje je doneo 21. vek sugeri{u}i nam da je danas osim qubavi nezaobilazan i internet.

A

trijarhalnog morala, okretawe veri i predawu, podse}a na tabu Golog otoka, zaboravqeni problem otkupa i druge teme, kroz koje mestimi~no postaje i psiholo{ka panorama likova one Srbije, koje vi{e nema. Drugi recenzent Dragan Ugar~ina ovaj roman smatra prilogom za noviju istoriju. Recenzent druge Bojovi}eve kwige „Vreme za pam}ewe“ dr Branko Kova~evi} istakao je da je autor „pesnik de~ije du{e“ koji neguje slobodu li~nosti koju niko ne bi smeo nikome da ugrozi i predlo`io Bojovi}a za ~lana Udru`ewa kwi`evnika Srbije. Autor je zahvalio brojnoj publici, rekao da sve {to radi „radi iz du{e, qudski i onako kako treba“, napomiwu}i da }e sav novac prikupqen od prodaje

kwiga biti upotrebqen u humanitarne svrhe, odnosno za kupovinu odre|enog aparata za bolnicu. Na konkurs za zbornik poezije „@ivot je qubav“ Dru{tva “Dr Sa{a Bo`ovi}” pristiglo je 450 radova od 184 autora iz svih krajeva Srbije i okru`ewa, a odabrano je i objavqeno 213 pri~a i pesama. Kriterijum u izboru, po re~ima prire|iva~a Ugar~ine, bile su pozitivne, humane vrednosti u sadr`ajima. Iste ve~eri ~itana je i poezija prisutnih autora, a jednom broju zastupqenih u zborniku uru~ene su diplome. Me|u wima su bile Mima Dmitrovi}, Mirjana Rankovi} Matovi}, Ivana Markovi} iz Mr~ajevaca, Branko Jo~ovi} iz Gorweg Milanovca i drugi. Z. L. S.

PO^ELI 14. MR^AJEVA^KI PESNI^KI SUSRETI

„POVEQA MORAVE“ MILOVANU VITEZOVI]U I VLADU URO[EVI]U

rad ^a~ak i Kwi`evno dru{tvo Mr~ajevci povodom 14. Mr~ajeva~kih pesni~kih susreta koji se u sklopu Beogradskog me|unarodnog susreta pisaca odr`avaju danas i sutra u na{em gradu i ovom ~uvenom {umadijskom selu, organizovali su u utorak konferenciju za novinare na kojoj su zvani~no saop{tena imena ovogodi{wih dobitnika presti`nog priznawa “Poveqa Morave”, koje ovo Dru{tvo dodequje zajedno sa Udru`ewem kwi`evnika Srbije. Ovogodi{wi laureati su pesnici Milovan Vitezovi} iz Beograda i Vlada Uro{evi}, akademik iz Makedonije, rekao je predsednik Kwi`evnog dru{tva Mr~ajevci i idejni tvorac manifestacije Lune Levajac. On je upoznao medije sa detaqnim programom susreta i naglasio da }e danas u ^a~ku kao gosti susreta boraviti i dobitnici “Poveqe Morave” prethodnih godina i to: Qubivoje R{umovi}, Zorica Arsi} Mandari}, Petar Paji}, Adam Pusloji} i Qubinko Jeli}. Svi oni }e biti u~esnici dela programa “[kolama u pohode”, a ve~eras u 19 ~asova u Klubu ~a~anskog Doma kulture bi}e organizovano kwi`evno

15

KULTURA

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

ve~e posve}eno ovoj pesni~koj plejadi. Tradicionalni pesni~ki maraton zapo~eo je jutros u O[ “Tatomir An|eli}” u Mr~ajevcima okruglim stolom posve}enim preminuloj pesnikiwi Oliveri Cupa}, predsednici Kwi`evnog kluba “Dragoslav Grbi}” iz ^a~ka, a nastavqen gostovawem pomenutih pesnika u Prehrambemo-ugostiteqskoj i Ma{insko-saobra}ajnoj

{koli u ^a~ku. Predsednik Upravnog odbora KD Mr~ajevci Gojko Vujinovi} je posebno pozvao mlade pesnike da u~estvuju na konkursu i da tokom susreta budu aktivni u~esnici pesni~kog maratona, koji se sutra u Mr~ajevcima nastavqa celodnevnim programom. Skup pesnika je u 11 sati u mr~ajeva~koj Osnovnoj {koli, a dodela priznawa ovogodi{wim dobitnicima sledi u 13,30 ~asova na Zavi~ajnom vidikovcu Ilijaku, pored Pesni~ke stene, koja simbolizuje ove susrete i svedo~i o prethodnim dobitnicima Poveqe. Nagrade }e uru~iti gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili} i predsednik Gradske skup{tine Veqko Negovanovi}. Predsednik Gradske skup{tine Veqko Negovanovi} je na ovoj konferenciji za medije istakao veoma va`nu ~iwenicu za budu}nost susreta, a to je da su skup{tinskom odlukom od jula Mr~ajve~ki pesni~ki susreti u{li u kalendar trajnih manifestacija od kulturnog interesa za grad. Za naredne, 15. susrete Lune Levajac je nagovestio izdavawe novih publikacija kojima }e biti obele`en ovaj jubilej. Z. L. S.

Paulo Koeqo

„PREQUBA“

T

vorac vi{e bestselera prevedenih na desetine jezika, brazilski autor Paulo Koeqo danas je me|u najpopularnijim duhovnim piscima. Koeqovi romani imaju dozu poetskog, ali su pre svega zna~ajni zbog svoje univerzalne poruke. Izdava~ka ku}a Laguna ima ekskluzivno pravo za objavqivawe novog romana brazilskog pisca Paula Koeqa „Prequba“, u kojem se govori o qubavi, zaqubqenosti, avanturi i krizi sredwih godina. Iako je nedavno objavqen na portugalskom jeziku, roman „Prequba“ se ve} nalazi na samom vrhu top-lista najprodavanijih kwiga. Provokativna i intrigantna, „Prequba“ je roman o otkrivawu strasti u `ivotu, o ve~itom pitawu nije li upravo „ova qubav“ ona prava, u kojem Koeqo ispituje nove granice `enske nevernosti. Prvi put jedan autor koristi dru{tvene mre`e da bi smislio zaplet i osmislio svoje likove. Linda je udata za bogata{a, ima dvoje dece, radi kao novinarka i reklo bi se da ima savr{en brak. Me|utim, svakog jutra kad otvori o~i i ugleda ono {to zovu „novi dan“, Linda po`eli da ih odmah zatvori i ne ustane iz kreveta. Tridesetjednogodi{wa Linda, zahvaquju}i bezgrani~noj dare`qivosti svog mu`a, obla~i se u najskupqim radwama. Kod mu{karaca izaziva po`udu a zavist kod `ena. Novi roman proslavqenog pisca je za~u|uju}a pri~a o tome kako izgleda imati sve a biti nesre}an. Wu gu{i rutina, monotonija, ose}a ravnodu{nost prema svemu. Sve se mewa kada u wen `ivot u{eta uspe{ni politi~ar, wen de~ko iz sredwo{kolskih dana. @ivot dobija novi smisao. Ona otkriva qubavnu strast i suo~ava se sa izborima koji }e promeniti wen `ivot. Linda, koja uvek `eli vi{e, upu{ta se u strastvenu, opasnu i zaraznu vezu, ali sa dalekose`nim posledicama.


16

KUPUSIJADA 2014.

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE


PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

KUPUSIJADA 2014.

17


18

LU^ANI

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

NAJVREDNIJIM DARODAVCIMA ARHIJEREJSKE GRAMATE I PRIZNAWA EPISKOP @I^KI OSVE[TAO OBNOVQENU CRKVU U KAONI

U

prisustvu brojnih vernika, predstavnika lokalne samouprave, Moravi~kog okruga, susednih op{tina i grada ^a~ka, na dan Usekovawa glave Sv. Jovana Krstiteqa, episkop `i~ki Justin obavio je obred osve}ewa crkve u Kaoni. Doga|aju su prisustvovali arhimandrit Tihon, iguman manastira Stude-

nica, sve{tenstvo, potomci porodica Kne`evi} i Radovi}, koje su podigle crkvu, i brojni prilo`nici. Ina~e, ovaj hram je podignut 1827. godine, u slavu velikog junaka Prvog srpskog ustanka vojvode Mili}a Radovi}a. Obnova crkve je trajala prethodnih 11 godina, a nakon osve}ewa bogomoqe najvrednijim darodavcima su uru~ene arhijerejske gramate i priznawa crkvene op{tine Kaona. - Vladika Nikolaj Velimirovi} je osvetio posledwu rekonstrukciju hrama 1938. godine. Kasnije, 1965. godine, ura|en je ikonostas i sve od tada je trajala pa-

U

uza u obnovi crkvenog zdawa. Kada sam do{ao u ovu crkvu, krov je proki{wavao. Iako je odluka o obnovi crkve doneta ranije, nije bilo pomaka u gradwi. Onda su se pojavili Bora ]or}evi} iz ^a~ka i wegov prijateq Aco Dimitrijevi} i predlo`ili da se organizuje dobrotvorni koncert za prikupqawe sredstava. Posebna

zasluga pripada potomcima Radovi}a, Kne`evi}a, Milinkovi}a i Nedeqkovi}a, koji su ulo`ili ogroman trud da crkva danas ovako lepo izgleda. Zvonara, podzide, trotoari i dom u kome `ivim su vi{e puta renovirani i to zaslugom nekada{weg predsednika op{tine Radovana Ili}a. Osim potomaka ratnika, u obnovi zdawa su u~estvovali ugledni draga~evski doma}ini i brojni drugi parohijani. Dobrovoqni rad je bio kqu~ na{eg uspeha. Ovo bi ukratko bila istorija obnove na{eg hrama, ali u svemu tome najva`nije je {to se i vera obnovila - rekao je paroh Kaonski

Qubinko Kori}anac. On je naveo da Kaonska parohija ima pet sela, sa ukupno 450 do 500 ku}a i nepunih dve hiqade `iteqa. Nekada su ova draga~evska sela bila daleko naseqenija, ali, zbog od-

liva stanovni{tva, danas u wima `ivi daleko mawe qudi. Dragoqub Marinkovi}, predsednik Crkvenog odbora, ka`e da su `iteqi srpskih, pa i draga~evskih sela osiroma{ili, pa je

upravo zbog takve situacije te{ko i pokrenuta obnova hrama. - Drago mi je {to smo uspeli da prikupimo sredstva za neophodne radove. Te{ko je bilo zamisliti da }emo u uslovima ekonomske krize ostvariti na{u dugogodi{u `equ. Za me{tane Kaone i svih okolnih sela ovaj hram ima izuzetan zna~aj. Mnogi na{i parohijani su prilo`ili sredstva za obnovu crkve i od srca im se zahvaqujemo - rekao je Predrag Radovi} iz Kaone, doma}in slave crkve Sv. Jovana, ini~e potomak Sima Radovi}a, ktitora hrama. U sve~anom programu su u~estvovali crkveni hor iz Kraqeva, pesnici, guslari i narodni umetnici, koji su re~ju i muzicirawem do~arali stradawe srpskog naroda u razdobqu od 1804. do 1918. godine. V. S.

POZITIVNO OCEWENA SARADWA PARTNERSKIH OP[TINA

ODR@AN SASTANAK KOORDINACIONOG TIMA PROJEKTA “NA[A IMOVINA PODR@AVA NA[ RAZVOJ”

Lu~anima je u utorak, 16. septembra, odr`an, ~etvrti po redu, sastanak koordinacionog tima projekta “Na{a imovina podr`ava na{ razvoj” i predstavnika op{tinskih uprava tri partnerske op{tine. U projekat su ukqu~ene tri op{tine, Gorwi Milanovac, Lu~ani i Ariqe, a sredstva za wegovu realizaciju obezbe|ena su kroz program Exchange 4 iz fonda Evropske unije. U toku je sedmi mesec realizacije ovog projekta i pred ~lanovima koordinacionog tima na{ao se izve{taj o dosada{wim aktivnostima, koji je prosle|en i delegaciji Evropske unije. Na sastanku je re~eno da su predstavnici EU nakon avgustovske monitoring posete dali pozitivnu ocenu i povoqne komenta-

re na dosada{wi tok realizacije projekta. Kako je re~eno na koordinacionom sastanku, ve}i deo planiranih aktivnosti uspe{no je sprove-

den. Vremenski rok za wihovu realizaciju uglavnom je ispo{tovan, iako postoje odre|ena ka{wewa, koja, ipak, nisu uticala na dosada{wi tok rea-

lizacije projekta. Saradwa predstavnika partnerskih op{tina i ~lanova projektnog tima je na visokom nivou. Dono{ewem pravnih akata u lokalnim samoupravama, odluka i pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, formirane su slu`be za upravqawe imovinom. Ura|ena je i analiza potrebnih i neophodnih resursa za upravqawe imovinom na osnovu sprovedene ankete u op{tinama, javnim preduze}ima i ustanovama. Nabavqena je ra~unarska oprema i na redu je instalirawe softvera za uno{ewe prikupqenih podataka o op-

{tinskoj imovini. Na sastanku koordinatora i predstavnika op{tinskih uprava konstatovana je dobra saradwa sa javnim komunalnim preduze}ima, ustanovama i mesnim zajednicama prilikom sprovo|ewa procesa popisa imovine. Partneri su izneli svoje podatke o broju popuwenih imovinskih jedinica. Govorili su i o na~inu uno{ewa prikupqenih informacija u bazu podataka i na~inu povezivawa sa GIS platformom. Planirano geodetsko snimawe vodovodnih mre`a u partnerskim op{tinama }e uslediti nakon

zavr{etka procesa javnih nabavki koje su u toku. Dosada{we u{tede na projektu mogle bi da se iskoriste za tr`i{nu procenu odre|enog broja objekata u sve tri partnerske op{tine, ali ovaj predlog jo{ uvek ~eka odobrewe delegacije Evropske unije. Ina~e, procene op{tinskih nepokretnosti }e biti jako korisne za sve tri lokalne samouprave, jer se prilikom evenualnog prometa na tr`i{tu mo`e uticati na pove}awe lokalnih prihoda. Slede}i koordinacioni sastanak bi}e odr`an za dva meseca.


19

LU^ANI

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

JEDNOKRATNA NOV^ANA POMO] ZA 141 DOMA]INSTVO RASPODELA HUMANITARNE POMO]I U DRAGA^EVU

Dono{ewe re{ewa o raspodeli sredstava humanitarne pomo}i za sanirawe posledica poplava bilo je glavna tema dve sednice Op{tinskog ve}a u Lu~anima, koje su odr`ane 12. i 16. septembra. Ve}nici su u petak, 12. septembra, potvrdili odluku komisije da se finansijska sredstva u visini od 1,9 miliona dinara, koja su kao pomo} ugro`enima od poplava stigla na namenski ra~un lokalne samouprave iz vi{e bratskih op{tina, raspodele prema prioritetima. Tako|e, kao pomo} ugro`enima od poplava iz stalne teku}e buxetske rezerve opredeqeno je dva miliona dinara.

K

ako je istakao predsednik op{tine Mladomir Sretenovi}, sredstva su raspodeqena u skladu sa pravilnikom, koji je usvojen na prethodnoj sednici Op{tinskog ve}a. Nakon razmatrawa i usvajawa izve{taja Op{tinskog odeqewa za finansije, doma}instvima je podeqeno 1,9 miliona dinara, a polovina ovih sredstava poti~e od koncerta Svetlane Ra`natovi}, koji je odr`an na Saboru truba~a u Gu~i. Sredstva su dodeqena i doma}instvima, koja nisu imala {ansu da dobiju pomo} od Republike. Najvi{e materijalnih dobara za ugro`ena doma}instva obezbedio je Miroslav Petrovi} iz Danske, koji je sa svojom porodicom i saradnicima organizovao prikupqawe name{taja, bele tehnike i drugog poku}stva za ugro`eno podru~je. Tako|e, Ju`ni Vels je op{tini Lu~ani donirao novo vatrogasno vozi-

Sredstva su raspodeqena u skladu sa usvojenim pravilnikom. - Deo nov~anih sredstava je raspore|en porodicama koje su pretrpele {tetu u poplavama od aprila do juna. Komisija je `elela da ispo{tuje prioritete i ta sredstva raspodeli porodicama koje do sada nisu primile bilo kakvu pomo}, a pretrpele su {tete od aprilskih poplava ili klizi{ta - rekao je Sretenovi}. ZA SANACIJU [TETE U POQOPRIVREDI 2,58 MILIONA DINARA

lo, koje }e, nakon odre|enih prilago|avawa, biti povereno na kori{}ewe vatrogasnoj jedinici. Grad Beograd, Gradsko zelenilo, Direkcija za gra|evinsko zemqi{te i Beogradske elektrane donirali su tri automobila, koji }e biti ustupqeni na kori{}ewe op{tinskim inspekcijskim organima i ustanovama. ZA ^I[]EWE RE^NIH KORITA 38 MILIONA DINARA Op{tina Lu~ani je dobila

donaciju od 38 miliona dinara iz Kanade za ~i{}ewe reke Bjelice i wenih pritoka. Srbija vode }e zavr{iti postupak javnih nabavki, kako bi u {to hitnijem roku moglo da se zapo~ne ~i{}ewe i ure|ivawe korita Bjelice. Kako je precizirao Sretenovi}, op{tina Lu~ani je dobila zna~ajnu humanitarnu pomo} za sanaciju posledica poplava. Re~ je o upla}enim sredstvima, u visini od 1.723.000 dinara i 2.335 evra, na namenske ra~une lokalne samouprave, ali i o drugim vidovima materijalne pomo}i.

Na najnovijem i verovatno svom posledwem zasedawu u ovom sazivu, koje je odr`ano u utorak, 16. septembra, Op{tinsko ve}e je usvojilo re{ewa o raspodeli humanitarnih sredstava za sanaciju posledica poplava. ^lanovi ve}a izrazili su zahvalnost Fondaciji Srpske pravoslavne crkve “^ovekoqubqe”, koja je donirala 2.581.000 dinara jednokratne pomo}i za nadoknadu {tete od poplava, nastale na poqoprivrednom zemqi{tu. Pomo} je dobilo 141 draga~evsko doma}instvo. - Sa zadovoqstvom mogu da istaknem da je 141 doma}instvo

dobilo nov~anu pomo} od 15 do 30 hiqada dinara. Obuhva}ena su doma}instva na podru~ju sedam mesnih zajednica, gde je poplava nanela ogromne {tete na poqoprivrednom zemqi{tu rekao je Sretenovi}, podse}aju}i da je ukupna {teta na poqoprivredi od aprilskih, majskih i junskih poplava procewena na 137 miliona dinara i da su gra|ani uputili vi{e od 1.000 zahteva za naknadu {tete. Nakon razmatrawa predloga komisije za procenu {tete na objektima, Ve}e je donelo zakqu~ak o raspodeli 620.000 dinara humanitarne pomo}i. Sredstva u pojedina~nim iznosima od 30 do 80 hiqada dobilo je 13 doma}instava. Nakon razmatrawa informacije o mogu}oj saradwi Pred{kolske ustanove “Na{a radost” i Fondacije “Novak \okovi}”, predlo`eno je da se ona realizuje u mesnim zajednicama Gora~i}i i Kotra`a, koje imaju vi{e dece pred{kolskog uzrasta, za koje bi mogao da se organizuje celodnevni boravak. Ukoliko do realizacije ovog predloga, kako je istaknuto na sednici Ve}a, lokalna samouprava bi iz buxeta trebalo da finansira zaradu za jednog vaspita~a. ^lanovi ve}a doneli su odluku da iz teku}e buxetske rezerve sa po 100 hiqada dinara pomognu le~ewe troje te{ko obolele dece. Ina~e, ista ovakva odluka o pomo}i za jo{ troje dece doneta je i na prethodnoj sednici Op{tinskog ve}a. U sklopu donacije Miroslava Petrovi}a ostalo je neraspore|eno osam ra~unara, pa su ve}nici odlu~ili da wihovi vlasnici postanu siroma{niji draga~evski osnovci. Na kraju sednice ve}e je prihvatilo izve{taj Javnog preduze}a “ Direkcije za izgradwu” o {tampawu, prodaji i razdu`ewu parking karata za vreme 54. Sabora truba~a u Gu~i. V. S.

SAOP[TEWE IZ POVERENI[TVA OO SNS U LU^ANIMA

PRIHVA]EN PREDLOG ZA UVO\EWE PRIVREMENIH MERA

U

saop{tewu Povereni{tva OO SNS u Lu~anima se navodi da je Ministarstvo za dr`avnu upravu i lokalnu samoupravu prihvatilo inicijativu za uvo|ewe privremenih mera u ovoj op{tini. “Ministarstvo za dr`avnu upravu i lokalnu samoupravu Vlade Republike Srbije ocenilo je da su se u op{tini Lu~ani stekli uslovi za uvo|ewe privremenih mera. Odborni~ki klub SNS u SO Lu~ani

obavestio je Ministarstvo dr`avne uprave i lokalne samouprave o problemima u radu i funkcionisawu Skup{tine op{tine Lu~ani, ukazuju}i da lokalni parlament ne zaseda od 27. maja, a da je nakon toga bilo vi{e bezuspe{nih poku{aja da se sednica odr`i. Na posledwe zasedawe, ~etvrto po redu, zakazano za 5. septembar, po isteku zakonska tri meseca, od ukupno 45 odbornika pozivu da u~estvuju u radu sednice odazvalo se samo 12. Smatraju}i da su se u konkretnom slu~aju stekli uslo-

vi za raspu{tawe Skup{tine, Odborni~ka grupa SNS zatra`ila je da Ministarstvo uputi predlog Vladi za raspu{tawe SO Lu~ani i obrazovawe privremenog organa op{tine Lu~ani. Ministarstvo za dr`avnu upravu i lokalnu samoupravu pribavilo je od sekretara SO Lu~ani izve{taj o radu Skup{tine u posledwa tri meseca, overeni zapisnik sa posledwe odr`ane sednice, Statut op{tine Lu~ani i Poslovnik o radu, sa slu`benim glasilima u kojima su ti ak-

ti objavqeni, i zakqu~ilo da su se stekli svi zakonom propisani uslovi za uvo|ewe privremenih mera u op{tini Lu~ani. U skladu sa svojim zakonskim ovla{}ewima Ministarstvo priprema predlog odluka o raspu{tawu SO Lu~ani i obrazovawu privremenog organa op{tine Lu~ani, koji bi trebalo uskoro da se na|e na dnevnom redu sednice Vlade Republike Srbije”, re~eno je u saop{tewu, koje je stiglo u redakciju “^a~anskog glasa” iz Povereni{tva OO SNS u Lu~anima.


20

GORWI MILANOVAC

S

ednica Skup{tine op{tine Gorwi Milanovac, odr`ana 12. septembra, zapo~eta je sve~anom zakletvom Milana Topalovi}a iz Br|ana, koji je za odbornika izabran sa izborne liste „Ivica Da~i}–Socijalisti~ka partija Srbije, Partija ujediwenih penzionera Srbije i Pokret za op{tinu Gorwi Milanovac“. Topalovi} }e u skup{tinskim klupama zameniti dosada{wu odbornicu dr Biqanu Obradovi}. Potom je usledilo razre{ewe Jezdimira Stepanovi}a, ma{inskog tehni~ara iz Br|ana, sa funkcije ~lana Op{tinskog ve}a, na predlog odborni~ke grupe Pokrenimo Gorwi Milanovac-Tomislav Nikoli} (Srpska napredna stranka i Pokret socijalista) i umesto wega za ~lana Ve}a je izabran Sr|an Mili}evi}, diplomirani ekonomista. Predsednik op{tine Milisav Mirkovi} je podr`ao predlog i obrazlo`ewe koalicionog partnera o razre{ewu starog i imenovawu novog ~lana Op{tinskog ve}a, ujedno zahvaliv{i biv{em ve}niku na dosad{woj saradwi, a novom po`elev{i uspeh u budu}em radu. Prilikom razmatrawa informacije o {estomese~nom izvr{ewu buxeta op{tine Gorwi Milanovac odbornicima su detaqno predo~eni periodi~ni rashodi i prihodi, od januara do juna teku}e godine. Povodom informacije o realizaciji buxe-

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

RACIONALNO TRO[EWE BUXETSKIH SREDSTAVA ODR@ANA SEDNICA SKUP[TINE OP[TINE GORWI MILANOVAC

ta, za re~ se javio predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, poru~iv{i da }e i daqe na snazi biti op{ta {tedwa, da svi buxetski direktni i indirektni korisnici treba da se pona{aju u skladu sa tim preporukama i da vode ra~una o racionalnom tro{ewu sredstava. -Trenutno imamo obezebe|enog novca za sve {to se intezivno gradi u op{tini Gorwi Milanovac, ali i daqe treba da racionalno poslujemo, odnosno da i u budu}e nemamo nepla}enih ra~una, da nismo kreditno zadu`eni i da sve prati isplaniranu finansijsku i zakonitu dina-

miku, kako bismo i ovu godinu zavr{ili pozitivno - rekao je Mirkovi}. Tom prilikom predsednik op{tine je obavestio odbornike i o aktuelnim poslovima i sredstvima planiranim za rekonstrukciju Doma kulture i kompleksa “Brdo mira”, gradwu {kole u Semedra`u i asfaltirawe vi{e od 26 kilometara lokalnih i nekategorisanih puteva {irom op{tine. Najavio je i po~etak izgradwe ulica pored Gradskog stadiona, radove na Despotova~koj ulici, izgradwu vodovoda ka Rudniku, zavr{etak adaptacije biv{e zgrade “De~jih novina”, odno-

sno upravne zgrade Op{tinske uprave, ure|ewe korita reke Despotovice, izgradwu pristupnih saobra}ajnica Domu zdravqa. Povodom obele`avawa 200 godina od Takovskog ustanka zapo~eti su ure|ewe i rekonstrukcija muzeja, crkve brvnare u Takovu, Milo{evog konaka u Vra}ev{nici i puteva do istorijskih znamenitosti. Planirano je asfaltirawe svih staza u znamenitom mestu „Takovski grm“ u Takovu, a bi}e preduzete i sve druge aktivnosti koje treba da doprinesu da dostojanstveno bude obele`en zna~ajni jubilej, naglasio je predsednik Mir-

kovi}. On je najavio da }e ve} u prvoj polovini decembra SO usvojiti nacrt buxeta za narednu godinu, na kome se intezivno radi, a potom }e se pristupiti i usvajawu planova javnih preduze}a i ustanova. Prema Informaciji o pripremqenosti {kola za novu {kolsku 2014/2015. godinu, u {kolskim klupama se od 1. septembra nalazi 4.330 u~enika osnovnih i sredwih {kola na teritoriji gorwomilanova~ke op{tine. Ove godine ima 385 |aka prvaka, a u prvu godinu sredwih {kola upisano je 289 u~enika, s tim {to ovaj broj mo`e biti izmewen do 15. septembra, kada }e se znati precizan podatak o broju polaznika. Pripreme za novu grejnu sezonu se privode kraju, tako da se mo`e o~ekivati da }e sve {kole, uz pomo} lokalne samouprave za ve}e investicije, bez zna~ajnijih problema prebroditi najhladniji deo godine. Op{tinska uprava je mimo redovnih, investirala i zna~ajna dodatna sredstva u renovirawe {kolskih objekata. U {koli u Br|anima kona~no je kompletno renoviran mo-

kri ~vor i sanirana kotlarnica, u Brusni~koj {koli je tako|e sanirana kotlarnica, dok je u Drugoj osnovnoj {koli adaptiran poseban prostor i dat na upotrebu Udru`ewu roditeqa dece sa posebnim potrebama. U O[ „Ivo Andri}“ u Prawanima je zavr{eno parterno ure|ewe, a do kraja godine o~ekuje se da bude zapo~eta i gradwa monta`ne {kole u Semedra`i. Do sada je za sve ove investicije utro{eno vi{e od 25.000.000 dinara, {to potvr|uje opredeqewe lokalne samouprave da zna~ajna buxetska sredstva ula`e u poboq{awe uslova boravka u~enika i rada prosvetnih radnika u obrazovnim ustanovama. Na posledwem skup{tinskom zasedawu usvojeni su i izve{taj o odbrani od grada na teritoriji Radarskog centra „Bukuqa“ za period od 1. maja do 15. jula ove godine i informacija o kori{}ewu vode iz sistema “Rzav”.Usvojena je i odluka o formirawu jedinica civilne za{tite op{te namene na teritoriji op{tine Gorwi Milanovac.

STI@E KVALITETNA KORIST ZA GRA\ANE, PREDUZETNIKE I INVESTITORE PROFESIONALNA OPREMA K O OP[TINA GORWI MILANOVAC DOBILA RA^UNARSKU OPREMU

p{tina Gorwi Milanovac je iz donatorskih sredstava, predvi|enih programom “Exchange 4”, i realizuju}i projekat „Na{a imovina podr`ava na{ razvoj“ dobila ra~unarsku opremu: pet radnih stanica, {est monitora i jedan server za popis i upravqawe imovinom koja se nalazi u vlasni{tvu lokalne samouprave. Gorwi Milanovac sa op{tinama Lu~ani i Ariqe realizuje projekat koji finansira Evropska unija, a sprovodi Stalna konferencija gradova i op{tina. Projekat }e biti zavr{en za 12 meseci i ko{ta}e 207.529 evra. Dono{ewem Zakona o javnoj svojini 2011. godine, stvoreni su uslovi na

nacionalnom nivou da lokalne samouprave dobiju vlasni{tvo nad sopstvenom imovinom i da se uspostavi efikasan sistem upravqawa. Zbog velikog zna~aja ovog projekta za

lokalne samouprave i za ja~awe integracionih procesa Srbije u EU, popis imovine je podr`ala i Delegacija Evropske unije i Saveta Evrope. Nakon zavr{etka projekta o~eku-

je se da najvi{e koristi od dobijenih rezultata imaju gra|ani, preduzetnici, privatni investitori, ali i lokalna samouprava. Ona }e imati boqi uvid u svoje kapacitete i mo}i efikasnije da raspola`e svojom imovinom, da je plasira na tr`i{te i prodajom ostvari dodatni prihod za lokalnu samoupravu. Krajwi ciq svih aktivnosti predvi|enih projektom je poboq{awe konkurentnosti ekonomije op{tine Gorwi Milanovac, uspostavqawem efikasnog i odgovornog sistema upravqawa imovinom, koji olak{ava ekonomski razvoj i dovodi do pove}awa lokalnih prihoda.

„STUDIO BERAR PROJEKT“ IZABRAN DA OPREMI BIOSKOP

ulturni centar Gorwi Milanovac izabrao je “Studio Berar Projekt” iz Novog Sada kao najpovoqnijeg ponu|a~a u postupku javne nabavke male vrednosti za kupovinu digitalne opreme za razvoj tehni~ke baze bioskopa. Ugovor je vredan oko 2.750.000 dinara i bi}e realizovan do kraja oktobra. Re~ je o visokokvalitetnoj profesionalnoj opremi za filmske projekcije, koja sadr`i bioskopski procesor, pet poja~ala, deset sistema zvu~nika i najsavremeniji video projektor visoke rezolucije sa projekcionim ekranom i prate}om opremom. - Sistem je stereo – surround formata, {to }e omogu}iti kvalitetnije projekcije slike i zvuka. Mobilnog je tipa, tako da }e mo}i da se koristi {irom op{tine Gorwi Milanovac, gde uslovi za projekciju filmova postoje - isti~e Dragan Arsi}, direktor Kulturnog centra dodaje da }e, dok ne bude zavr{ena adaptacija Doma kulture, oprema biti instalirana u sali Gimnazije “Takovski ustanak”. Sredstva za kupovinu opreme obezbe|ena su putem konkursa Filmskog centra Srbije za finansirawe i sufinansirawe projekata u vi{e kategorija u oblasti kinematografije. Na konkursu za nabavku audio – dolbi digitalne opreme, da podsetimo, Kulturnom centru je odobreno dva miliona i 900 hiqada dinara, dok je za razvoj tehni~ke baze, na osnovu ostvarenog broja gledalaca doma}eg filma, ustanovi pripalo 223.000 dinara. Preostala sredstva Kulturni centar }e iskoristiti za nabavku prate}e opreme.


P

21

GORWI MILANOVAC

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

NOVA FABRIKA BI ZAPO[QAVALA DVADESETAK RADNIKA

ITALIJANSKI INVESTITORI ZAINTERESOVANI DA ULA@U U OP[TINU GORWI MILANOVAC

redstavnici potencijalnog investitora iz Italije “AGRIMEC 3 - Commercio macchine agricole ed industriali”, koji se bavi proizvodwom pomo}nih poqoprivrednih ma{ina, obavili su po~etkom sedmice informativni razgovor sa predsednikom op{tine Milisavom Mirkovi}em o mogu}nostima investirawa na teritoriji op{tine Gorwi Milanovac. Oni su se interesovali za gradwu fabrike u prawanskom kraju, s obzirom na to da je jedan od kooperanata ove italijanske firme Miloqub Nestorovi} upravo poreklom iz tog kraja, a koji se trenutno u Italiji bavi preradom industrijskog i medicinskog otpada. On je ovoj kompaniji preporu~io gorwomilanova~ku op{tinu kao dobru strate{ku poziciju, sa vrednom radnom snagom i odgovornim i pouzdanim rukovodstvom lokalne samouprave. U posredovawu i dogovoru o eventualnom partnerstvu sa ovom italijanskom firmom u~estvo-

vao je i Branislav Luki}, generalni direktor Centra za primeweni konsalting iz Beograda, na-

glasiv{i da su ovo prvi razgovori, ~iji je ciq me|usobno upoznavawe, obilazak terena i sagleda-

PO^ELA RASPODELA SREDSTAVA DOBROTVORNIH FONDACIJA

NOV^ANA POMO] ZA 25 PORODICA

U

op{tini Gorwi Milanovac je u ponedeqak, 15. septembra, po~ela raspodela sredstava iz dobrotvornih fondacija za porodice, koje su pogo|ene poplavama. Sredstva su obezbe|ena u okviru projekta „Podr{ka poplavama pogo|enom stanovni{tvu u Srbiji”, koji realizuje dobrotvorna fondacija Srpske pravoslavne crkve „^ovekoqubqe“ u partnerstvu sa Catholic Relief Servise i uz podr{ku Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj USAID. Na konkurs se javilo vi{e od 60 osoba, a sredstva su odobrena porodicama, koje su zadovoqile tra`ene uslove. Po

roditeqi i porodice sa troje i vi{e dece.

{i da je interes gorwomilanova~ke op{tine da ostvari {to ve}u uposlenost gra|ana i da joj je svako novo radno mesto od izuzetne va`nosti. Jedan od razloga interesovawa za investirawe u Srbiju su i carinske stope, koje ona ima prema Rusiji, a na ~ijim tr`i{tima uspe{no posluju ovda{we firme, koje su mnogo povoqnije od propisa koji reguli{u izvoz, na primer, iz Italije, rekao je predstavnik ove firme Boraso Dino. Na opredeqewe da lokacija nove fabrike ove kompanije bude na teritoriji Gorweg Milanovca, istakao je on, uticali su, ne samo dobre preporuke, ve} i ~iwenica da je u ovoj op{tini jaka i razvijena postoje}a industrija.

OBELE@ENA SEDAMDESETOGODI[WICA OSLOBO\EWA RUDNI^KO-TAKOVSKOG KRAJA OD NEMA^KIH OKUPATORA

POLO@ENI VENCI NA SPOMENIK SLOBODE

S 28.000 dinara predvi|ene pomo}i dobilo je 25 porodica. Prema uslovima konkursa pravo na prijavu imala su doma}instva, koja imaju ~lana porodice koji je nosilac prava na nov~anu socijalnu pomo}, ili de~ji dodatak, sa ukupnim mese~nim primawima mawim od 25.000 dinara. Pravo da konkuri{u imale su i porodice, koje imaju ~lana sa invaliditetom, ukoliko ukupna primawa u doma}instvu ne prelaze 34.000 dinara. Prednost na ovom konkursu imale su porodice, koje `ive u prizemnim stambenim objektima, stara~ka doma}instva, samohrani

vawe mogu}nosti za poslovawe italijanske firme, koja bi u po~etku bila maweg kapaciteta i zapo{qavala dvadesetak radnika. Predsednik Mirkovi} je rekao da }e sve {to je u nadle`nosti op{tine Gorwi Milanovac, a ti~e se priprema za po~etak rada i investirawa italijanske firme u gorwomilanova~ku op{tinu, biti stru~no i u {to kra}em roku ura|eno. - Bitno je da vi defini{ete ono {to `elite i da sve to bude u skladu sa zakonskim propisima, a na{e slu`be }e pripremiti i odradite sve {to je neophodno, kako bi br`e i efikasnije bili realizovani poslovni planovi italijanskih investitora - rekao je predsednik Mirkovi}, dodav-

ve~ana akademija povodom obele`avawa jubileja - 70 godina od oslobo|ewa Rudni~ko-takovskog kraja od nema~kih okupatora, odr`ana je 17. septembra u zgradi Okru`nog na~elstva u Gorwem Milanovcu,

iz koje je slavni vojvoda @ivojin Mi{i} pre 100 godina komandovao svojim junacima da krenu u odlu~nu Rudni~ku ofanzivu, kada je zapo~eta Suvoborskokolubarska bitka, gde je izvojevao jednu od najblistavijih svojih pobeda.

Pred sam po~etak programa, na spomenik „Slobode“ vence su polo`ili predstavnici Vojske Srbije, lokalne samouprave i gorwomilanova~ke bora~ke organizacije. Dugogodi{wi organizator Sabora boraca oslobodila~kih ratova i ~lan bora~ke organizacije Vladimir Jovanovi} je prvenstveno najavio zvani~nu himnu bora~ke organizacije „Partizan sam, tim se di~em“, a potom pozvao sve prisutne da minutom }utawa odaju po~ast svima onima koji su dali `ivote u vekovnoj borbi srpskog naroda za svoju slobodu. U programu su u~estvovali peva~ka `enska grupa KUD-a „[umadija“, pesnikiwa Vera Pavi} sa svojom pesmom „Opra{tam, ali ne zaboravqam“ i frula{ Mi}o Satari}, koji je melodijom „Dru`e Tito, mi ti se kunemo“ pobrao veliki aplauz prisutnih boraca.


22

BEZBEDNOST

POSTAVQENE ZA[TITNE OGRADE I LE@E]I POLICAJCI PORED [KOLA

ZA VE]U BEZBEDNOST U SAOBRA]AJU

EVROPSKA NEDEQA MOBILNOSTI

O

U

ciqu pove}ane bezbednosti u~enika, Javno preduze}e “Gradac” nedavno je postavilo za{titne ograde pored osnovnih i sredwih {kola. Za ovu namenu sredstva su izdvojena od napla}enih nov~anih kazni zbog prekr{aja u saobra}aju. Novac od kazni sliva se u

gradski buxet. - Za boqu bezbednost pored {kola i obdani{ta opredeqeno je ~etiri miliona dinara. Ostalo nam je jo{ da postavimo policajce pored O[ “Vuk Karaxi}” i “Tanasko Raji}” i pored {kola u Zabla}u i Bresnici. Isti posao nas o~ekuje i naredne godine,

ali }e najvi{e zavisiti od novca - najavquje Neboj{a Jelu{i}, tehni~ki direktor Javnog preduze}a “Gradac”. Osim za{titnih mera, ovih dana su poja~ana je vidqivost pe{a~kih prelaza u blizini de~jih ustanova, kao i na ostalim mestima u gradu. Z. J.

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE

- Lokal u Nemawinoj 58 pored kafi}a Le Piaf, 130 m2, centralno grejawe, telefon, mokri ~vor, prilaz da dostavu robe

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

- Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

Kontakt telefon 063 635 033

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

d 16. do 22. septembra i u Srbiji }e biti obele`ena Evropska nedeqa mobilnosti. Tim povodom nadle`ni u Agenciji za bezbednost saobra}aja uputili su apel predsedniku, potpredsednicima i ministrima Republi~ke vlade da u ponedeqak, 22. septembra, ne odlaze na posao slu`benim vozilima. - Srbija ima izme|u 500.000 i 700.000 zaposlenih u dr`avnim i javnim slu`bama i vi{e od 150 hiqada slu`benih automobila. Predlo`i}emo svim funkcionerima da toga da-

na do posla pe{a~e, voze bicikl ili koriste javni prevoz - ka`u nadle`ni u Agenciji. Ove godine slogan Evropske nedeqe mobilnosti je “Na{a ulica, na{ izbor”. Apel da u ponedeqak ne koriste slu`bene automobile Agencija je uputila gradskim i op{tinskim funkcionerima {irom Srbije, kao i gra|anima. Kako je zami{qeno,

trebalo bi da toga dana na ulicama dominiraju pe{aci, biciklisti, voza~i rolera, trotineta i povremeno autobusi. Dozvoqeno je kori{}ewa svih sredstava za prevoz koja ne zaga|uju okolinu. Osim ekolo{ke i nezamenqive materijalne starne, pe{a~ewe, vo`wa bicikla, rolera ili trotineta povoqno uti~u na zdravqe. Z. J.

UBI NAS ^EKAWE!!! PISMO ^ITALACA

Upu}ujemo otvoreno pismo “Autoprevozu”, zbog reda vo`we na linijama ka Ivawici, Kotra`i, Dupcu i Vu~kovici preko Gu~e. Voza~i se, prema nare|ewu pretpostavqenih, pridr`avaju reda vo`we iz sedamdesetih godina pro{log veka, kada je bio makadamski put, pa autobusi stoje i po 20 minuta ~ekaju}i, a da ne znaju ni koga ni za{to. Setismo se Lilije Sobuhove koja maraton (42.195 m) pretr~i za dva sata i 18 minuta. Isto toliko putuju

autobusi od ^a~ka do Ivawice. Grupa putnika decenijama koristi prevoz na pomenutim relacijama i nada se da }e ne{to biti promeweno. Zna li na{ prevoznik da se “izvesni” predmeti nalaze na Marsu, odakle {aqu fotografije nezamislive rezolucije? ^ekati po 20 minuta u Gu~i, pa u Kotra`i je mnogo i za to vreme bi autobus trebalo da stigne do Ivawice, a ne da voza~i i putnici gube vreme. Grupa putnika

"U skladu sa odredbama Zakona o izvr{ewu i obezbe|ewu (Sl. gl. RS br. 31/2011) za podru~je Vi{eg suda u ^a~ku imenovani su izvr{iteqi koji su po~eli sa radom. JKP "Vodovod" ^a~ak je zakonski obavezan da naplatu svojih potra`ivawa vr{i preko izvr{iteqa. Tro{kovi postupka koji nastanu pred izvr{iteqem su veoma visoki i obra~unavaju se i pla}aju prema propisanoj tarifi o nagradama i naknadama tro{kova za rad izvr{iteqa i padaju na teret du`nika. Imaju}i u vidu napred navedeno, JKP "Vodovod" ^a~ak poziva potro{a~e da u najkra}em roku izmire svoje obaveze, da bi izbegli postupak izvr{ewa pred izvr{iteqima i pla}awe tro{kova izvr{ewa." D i r e k t o r, Zoran Pantovi}, dipl. ing. gra|.

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka obave{tava da je u tekstu oglasa o javnom uvidu Nacrta Plana generalne regulacije za naseqeno mesto Preqina i Izve{taja o strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu Plana generalne regulacije za naseqeno mesto Preqina, koji je objavqen u listu "^a~anski glas" broj 35 od 12. 09. 2014. godine pogre{no naveden obra|iva~ plana i to: JP za urbanisti~ko i prostorno planirawe, gra|evinsko zemqi{te i puteve "Gradac" iz ^a~ka, umesto obra|iva~a Preduze}e za konsalting, urbanizam, projektovawe i in`ewering "Urbanprojekt" a.d. ^a~ak.


23

SPORT

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

[ESTA FIJAKERIJADA

VE[TO I OTMENO

N

i ki{ovita rana jesen nije spre~ila najupornije posetioce da u`ivaju u raznovrsnim kulturnim, zabavnim i sportskim sadr`ajima {este Fijakerijade. Organizatori, Kowi~ki klub “Milenko Nik{i}”, potrudili su se da pro{le subote na hipodromu u Preqini zabave i deci u odrasle. ^ak su, ~inilo se, mla|i posetioci broj~ano predwa~ili. Nesumwivo, wih su najvi{e privukli poniji Svetolika Srni}a iz Ostre. Svetolik je doveo

N

nekoliko kowi}a, sve jedni drugom “do uveta”, kojima ni stariji nisu odoleli. Izlo`ba Narodnog muzeja pokazala je tradiciju KK “Milenko Nik{i}”, najstarijeg kluba u ovom delu Srbije. Osnovan je davne 1891. godine i svojevremeno okupqao vi|enije ^a~ane posve}ene kowima i kowarstvu. Zvani~no dobrodo{licu svim gostima po`eleli su predsednik kluba “Milenko Nik{i}” Milijan Mini} i gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili}. Gotovo sigurno niko od pose-

tilaca nije ostao ravnodu{an na glas Andrije Fodulovi}a koji je otpevao himnu “Bo`e pravde”, a glumac Ba}ko Bukumirovi}, u liku predsednika op{tine ~a~anske Milo{a Mihailovi}a, pokazao je kako su nekada zvani~nici do~ekivali prave srpske junake, uz veliko po{tovawe i ushi}enost. I dok je predstava trajala, najmla|i posetioci nisu odoleli da ne nahrane ili pomiluju kowa srpskog vojnika, koga je tuma~io Milo{ Paji}. Vrhunac manifestacije

SREBRO ZA STEFANA BICIKLIZAM

a 36. Me|unarodnoj biciklisti~koj trci “Kroz Vojvodinu” biciklista Borca Stefan Stefanovi} bio je drugi u prvoj trci. Trke su vo`ene 13. i 14. septembra. Prvog dana biciklisti su pre{li stazu od 133 kilometra od Novog Sada, preko [ajka{a i Titela, sa ciqem u Novom Sadu. U odlu~uju}em sprintu Stefan je bio drugi, dok je wegov klupski drug Marko Danilovi} zauzeo deseto mesto, a i ostali voza~i Borca stigli su u glavnoj grupi. Drugog dana vo`ena je trka od Novog Sada, preko Ba~ke Palanke, Vrbasa i Be~eja, opet sa ciqem u Novom Sadu. Na stazi dugoj 156 kilometara Bor~evi takmi~ari Jovan Zekavica i Goran Antonijevi} osvojili su deveto i 12. mesto. Trku je organizovao Biciklisti~ki savez Vojvodine, a u~estvovali su biciklisti iz Slovenije, Ma|arske, Bugarske, Gr~ke, Hrvatske, Turske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

KAJAK

BRONZA ZA JUNIORE ^A^KA

K

ajaka{i kluba ^a~ak osvojili su tre}e mesto na juniorskom prvenstvu Srbije na divqim vodama u disciplini C2 klasik. Prvenstvo je odr`ano na Ibru, kod Magli~a, 14. septembra.

Posadu ~a~anskog kluba ~inili su Petar Pavlovi} i Ogwen Perovanovi}. Kajaka{i su veslali na stazi dugoj pet kilometara, a osim iz ^a~ka, nastupili su klubovi iz Ni{a, Beograda, Bajine Ba{te... Z. J.

KARTING

LAZAR TRE]I NA [AMPIONATU SRBIJE

U

finalu karting {ampionata na beogradskoj Adi Huji, 14. septembra, ^a~anin Lazar Jova{evi} (6) zavr{io je prvu trku na tre}em mestu. Drugo mesto izmaklo mu je u posledwoj krivini. Lazar je bio tre}i i u drugoj trci, kao i u ukupnom plasmanu ovogodi{weg Karting {ampionata. Progla{en je i za najperspektivnijeg mladog voza~a do 12 godina. Ove godine po{ao je u prvi razred i posledwu trku posvetio je svojim drugovima iz Osnovne {kole “Sveti |akon Avakum” iz Trnave. Z. J.

bila su sportska takmi~ewa u kojima su se pokazali najboqi voza~i dvoprega i ~etvoroprega iz Vojvodine i Srbije. Odr`ani su i Memorijal “Sre}ko Nikoli}” i revijalna trka dvoprega. Kojim ve{tinama vladaju na stazama pokazali su i ^a~ani, a koliko god da su se takmi~ari i wihova grla upiwali, ni{ta nije poremetilo mirnu “Lalinsku” atmosferu i navija~ke strasti temperamentnije publike. Pravi spoj za ba{ dobro provedeno vreme. Z. J.

REZULTATI [ESTE FIJAKERIJADE

Dvopreg 1. Predrag Kalu|erovi}, KK “Milenko Nik{i}” ^a~ak 2. Aleksandar Vukoje, KK “Quarter” Zrewanin 3. @eqko Malu{i}, KK “Quarter” Zrewanin ^etvoropreg 1. Uro{ Milinkovi}, KK “Dowi Srem”, Dobanovci 2. Milan \ur|evi}, KK “Pe}ina~ki lipicaneri”, Pe}inci 3. Milan Gakovi}, KK “Vezir” Kucura Apsolutno najlep{a zaprega Nenad Tomi}, Kikinda 1. Mika Pandurovi}, Aran|elovac 2. Radenko Toma{evi}, Vaqevo 3. Rajko Jovanovi}, Aran|elovac Memorijal “Sre}ko Nikoli}” 1. Milan Gakovi}, KK “Vezir”, Kucura 2. Aleksandar Vukoje, KK “Quarter” Zrewanin 3. @eqko Malu{i}, KK “Quarter” Zrewanin


24

SPORT

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014.

ƚƻƹƩƶƼ ƸƹƱƸƹƮƵƱƷ ƕ ƙƱƺƻƱǓ

Õ £ §©¥ ¦ Õ

МИРОЉУБИВО ПРЕД КОМШИЈСКИ ДЕРБИ

ƌ

ƪƨ ƸƨƯƳưƿưƺƨ ƷƶƳƻƪƸƭƴƭƵƨ ƷƸƪƶ ƲƶǏƭ Ǐƭ ƷƸƶƺƭƲƳƶ ƻ ƯƵƨƲƻ ÅƘƶƴƨƵƺưƿƨƸƨ´ ƵƨƹƺƨƪƨƲ ƹƻƹƸƭƺƨ ƹƨ ƵƭƲƶƳưƲƶ ưƯƫƳƭƬƵưƽ ƷƸưƳưƲƨ ƟƨƿƨƵƨ ƬƶƪƶǐƵưƽ ƹƨƴƶ Ưƨ Ƹƭƴư ƶƩƭƳƭƮưƳư ƹƻ ƬƻƭƳ ƹƺƨƸưƽ ƸưƪƨƳƨ ƗƶƿƭƺƨƲ ƵưǏƭ Ƶƨƫƶƪƭǀƺƨƪƨƶ ƷƶƪƶǐƨƵ ƭƷưƳƶƫ Ưƨ ƉƶƸƨƾ Ɗƭǒ ƻ ƷƸƪƶƴ ƵƨƷƨƬƻ ƬƶƴƨǒưƵư ƹƻ ÅƷƶƬƨƸưƳư´ ƫƶƹƺƭ ƷƶƫƶƺƲƶƴ ƲƶǏư Ǐƭ ƻ ƯƵƨƿƨǏƵƶǏ ƴƭƸư ƶƬƸƭƬưƶ Ƭƨǐư ƺƶƲ ƻƺƨƲƴưƾƭ ƘƨƹƺƭƸƭǒƭƵư ƉƭƶƫƸƨljƨƵư ƳƨƲƶ ƹƻ ƴƶƫƳư Ƭƨ ƬƻƷƳưƸƨǏƻ ƪƶljƹƺƪƶ ƌƶ ƶƬƳƨƹƲƨ Ƶƨ ƶƬƴƶƸ ƫƶƳƴƨƵƻ ƖƜƒ ƉƭƶƫƸƨƬƨ ƶƷƨƹƵƶ Ǐƭ ƷƸưƷƸƭƺưƶ ǏƭƬưƵƶ ƉƶƮưǒ ƛ ƵƨƹƺƨƪƲƻ ƹƻƹƸƭƺƨ ƸƭljƨƳƭ ƹƻ ƹƭ ǀƨƵƹƭ ƩƨƸ ƺƸƶƹƺƸƻƲƶ ƪưǀƭ ƩưƳƶ ưƽ Ǐƭ ƻ ǀƭƹƵƨƭƹƺƭƸƾƻ ƫƶƹƺưǏƻ ƨƳư ƹƻ ƵƭƷƸƭƾưƯƵư ƩưƳư ƙƺƶǏƨƵƶƪưǒ ŻƭƵưǒ ƔưƳƶǏƭƪưǒ ƛƹƷƭƳư ƹƻ ƟƨƿƨƵư Ƭƨ ƹƺưƫƵƻ Ƭƶ ưƯǏƭƬƵƨƿƭǑƨ ƫƶƳƶƴ ƌƭǏƨƵƨ ŻƭƵưǒƨ ƕƨƸƭƬƵƶƫ ƪưƲƭƵƬƨ Ƶƨ ƸƭƬƻ Ǐƭ ƬƻƭƳ ƷƶƪƸƨƺƵưƲƨ ƻ ƙƻƷƭƸ Ƴưƫƻ ƛ ƓƻƿƨƵưƴƨ ƹƭ ƹƨƹƺƨǏƻ ƔƳƨƬƶƹƺ ư ƉƶƸƨƾ Ɖưǒƭ ƺƶ ƳƭƷƨ ƷƸưƳưƲƨ Ưƨ ƵƨƪưǏƨƿƭ Ƭƶƴƨǒưƽ ƨƳư ư ƟƨƿƨƵƭ Ƭƨ ƷƸưƹƻƹƺƪƻǏƻ ƻƪƭƲ ƵƭưƯƪƭƹƵưƴ ƬƻƭƳưƴƨ ƵƨǏƩƳưƮưƽ ƲƶƴǀưǏƨ ƉƖƘƈƞ ² ƖƜƒ ƉƍƖƋƘƈƌ

ƙƺƨƬưƶƵ ƋƸƨƬƹƲư ƙƺƸƭƳƾư ƒƶƽƭƵƭ ƻ ƨƻƺƶƫƶƳ Ưƨ ƖƜƒ ƉƭƶƫƸƨƬ ƨ ŻƭƵưǒ ƻ ƴưƵƻƺƻ Ưƨ ƉƶƸƨƾ ƉƖƘƈƞ ƗƭƺƸưǒ ƉƶƸƨƵưǏƨǀƭƪưǒ ƎưƪƲƶƪưǒ ƒƶƽƭƵƭ ƋƶǏƲƶƪưǒ ƔƻƺƨƪǕưǒ ƉƶƮưǒ ƕưƲƶƳưǒ ƔưƳƶǏƭƪưǒ ƉƨƩưǒ Ɓƭƪƺƶƪưǒ ƙƺƶǏƨƵƶƪưǒ ŻƭƸưǒ ŻƭƵưǒ ƖƜƒ ƉƍƖƋƘƈƌ ƟƻƷưǒ ƊƨƹưƳưǒ Ɗƨƹưǐƭƪưǒ ƙƨƪưǒ ƈƵƺƶƵƶƪ ƋƨǏưǒ ƏƬǏƭƳƨƸ ƗƨƳƶƿƭƪưǒ ƁƨƵƲƶƪưǒ ƁƶƪƨƵƶƪưǒ Ɓƭǀưǒ ƌƸƨƮưǒ ƈƳƭƴƷưǏƭƪưǒ ƊƻƲƶƪưǒ

6 9

ЗАСЛУЖЕН ТРИЈУМФ МЛАДОСТИ ƜƻƬƩƨƳƭƸư ư ƹƺƸƻƿƵư ǀƺƨƩ ƔƳƨƬƶƹƺư ƵƨƫƶƪƭǀƺƨƪƨƳư ƹƻ ƷƶƯưƺưƪƨƵ ưƹƽƶƬ Ƶƨ ƺƭǀƲƶƴ ƫƶƹƺƶƪƨǑƻ ƻ ƕƶƪƶƴ ƗƨƯƨƸƻ ư ƶƩƭǒƨǑƭ ưƹƷƻƵưƳư ƕƨ ƻƪƭƲ ¶·ƪƸƻǒƭƴ·· ƺƭƸƭƵƻ ƓƻƿƨƵƾư ƹƻ ƬƭƴƶƵƹƺƸưƸƨƳư ƽƸƨƩƸƶƹƺ Ʈƭǐƻ Ƶƨ ƲƸƨǏƻ ư ƯƵƨƺƵƶ Ʃƶǐƻ ưƫƸƻ ư ƻƹƷƭƳư Ƭƨ ƶƹƪƶǏƭ ƾƭƶ ƷƳƭƵ ƕƖƊƐ ƗƈƏƈƘ ƔƓƈƌƖƙƚ

ƋƸƨƬƹƲư ƹƺƨƬưƶƵ ƻ ƕƶƪƶƴ ƗƨƯƨƸƻ ƙƺƸƭƳƾư ƜƸƨǏƬƭǏ ƻ ư ƴưƵƻƺƻ Ưƨ ƔƳƨƬƶƹƺ ƨ ƚưƵƺƶƸ ƻ ƴưƵƻƺƻ Ưƨ ƕƶƪư ƗƨƯƨƸ ƕƖƊƐ ƗƈƏƈƘ ƉƻƬƨƲƶƪưǒ ŻƶƸljƭƪưǒ ƗƨƪƳƶƪưǒ ƊƻƲƶƪưǒ ƚưƵƺƶƸ ƛƬƶƪưƿưǒ ƔưǏưǒ Ɓƭƪƺƶƪưǒ ƘƨƬưƪƶǏƭƪưǒ ƘƨƫưƷƶƪưǒ ƘƻƹƴưƸ ƙƭƳưƴƶƪưǒ ƊưƬƨƲƶƪưǒ ƝƨǕưƩƻƳưǒ ƔƓƈƌƖƙƚ ƒƸƯƵƨƸưǒ ƏƶǑưǒ ƋƶƳƭƴưǒ ƔưƳƻƵƶƪưǒ ƗƭƺƸƶƪưǒ ƋƨƪƸưǒ ƘƨƬưƵ ƁƶƪƨƵƶƪưǒ Ɨƭǀưǒ ƈƬƨƴƶƪưǒ ƞưƾƴưƳ ƔưƳƶƹƨƪǐƭƪưǒ ƜƸƨǏƬƭǏ

ƊƶǏƪƶƬưƵƨ ƙƷƨƸƺƨƲ ƕƨƷƸƭƬƨƲ ƕƶƪư ƗƨƯƨƸ ƉƶƸƨƾ ƊƶƮƬƶƪƨƾ ƗƨƸƺưƯƨƵ ƌƶǑư ƙƸƭƴ

ƗƨƸƺưƯƨƵ ƞƸƪƭƵƨ ƯƪƭƯƬƨ ƊƶǏƪƶƬưƵƨ ƙƷƨƸƺƨƲ ƟƻƲƨƸưƿƲư ƉƶƸƨƾ ƖƜƒ ƉƭƶƫƸƨƬ ƘƨƬ ƕƶƪư ƗƨƯƨƸ ƔƳƨƬƶƹƺ ƌƶǑư ƙƸƭƴ ƘƨƬƵưƿƲư ƁƨƫƶƬưƵƨ ƕƨƷƸƭƬƨƲ ƘƨƬƵưƿƲư ƕ

ƊƶƮƬƶƪƨƾ

ƘƨƬƵưƿƲư ƕ

ƁƨƫƶƬưƵƨ ƞƸƪƭƵƨ ƯƪƭƯƬƨ ƔƳƨƬƶƹƺ ƖƜƒ ƉƭƶƫƸƨƬ ƘƨƬƵưƿƲư ƟƻƲƨƸưƿƲư ƘƨƬ

9 6 6 6 6 6

¥¦ Õ §¦

УБЕДЉИВИ ИВАЊИЧАНИ

Ɯ

ƻƬƩƨƳƭƸư ƁƨƪƶƸ Ɣƨƺưƹƨ ƵƨƹƺƨƪǐƨǏƻ ƵưƯ ƶƿƭƲưƪƨƵưƽ ƸƭƯƻƳƺƨƺƨ ƲƶǏư ƷƸưƳưƿƭ ƾưǐƭƪưƴƨ ư ƨƴƩưƾưǏƨƴƨ ƲƳƻƩƨ ƕƨ ƹƺƨƬưƶƵƻ ƲƸƨǏ ƔƶƸƨƪưƾƭ ƳƨƲƶ ƹƻ ưƯƨǀƳư Ƶƨ ƲƸƨǏ ƹƨ ƫƶƹƺưƴƨ ưƯ ƕƶƪƶƫ ƙƨƬƨ ư ƵƨƫƶƪƭƹƺưƳư Ǐƶǀ ƻƩƭƬǐưƪưǏƨ ưƯƬƨǑƨ ƻ ƵƨƹƺƨƪƲƻ ƷƸƪƭƵƹƺƪƨ ƁƈƊƖƘ ƔƈƚƐƙ ² ƗƘƖƓƍƚƍƘ

ƙƺƨƬưƶƵ ƒƸƨǏ ƔƶƸƨƪưƾƭ ƙƺƸƭƳƾư ƙƺƶǏƨƲƶƪưǒ ƻ ư ƌƸƨƮưǒ ƻ ƴưƵƻƺƻ ƁƈƊƖƘ ƔƈƚƐƙ Żƶƫƨƺƶƪưǒ ƋƶǏƨƿƨƵưƵ ƌƶƾưǒ ƙƴƨǏƶƪưǒ ƈljƻƸƻ ƌƸƨƮưǒ ƙƺƶǏƨƲƶƪưǒ ƎưƪƲƶƪưǒ ƒƶƳƨƲƶƪưǒ ƟƭƿƨƸưǒ ƊƻǏƶƪưǒ ƔưƳƭƺưǒ ŻƻƲưǒ ƔưƳƶǀƲƶƪưǒ ƗƘƖƓƍƚƍƘ ƕƨƹƺưǒ ƚƨƵƨƹưƵ ƠƪƶǑƨ ƙƲƶƷǐƨƲ Ǝưƫưǒ ƊƨƸƫƨ ƓƭƲưǒ ƉƶǀƲƶƪưǒ ƊƻǏƨƲƳưǏƨ ƊƻƲƭǐƨ ƉƨƩưǒ ƒƨƸƨƵƶƪ ƄƶƪưƵ ƙƷƸƭƴƶ

6 9

ƙưƵljƭƳưǒ Ɣƨƿƪƨ ƁƨƪƶƸ Ɣƨƺưƹ ƉƨƿƲƨ ƉƗ

ƐƵljưǏƨ ƔƭƺƨƳƨƾ ƋƔ

ƒƶƳƻƩƨƸƨ ƙƳƶƩƶƬƨ

ƘƨƬƵưƲ ƁƨƪƶƸ Ɣƨƺưƹ ƐƵljưǏƨ ƙƳƶƫƨ ƗƔ

ƒƶƳƻƩƨƸƨ ƉƨƿƲƨ ƉƗ

ƗƸƶƳƭƺƭƸ ƁƭƬưƵƹƺƪƶ Ɨƻƺƭƪư ƉƭƮƨƵưǏƨ ƔƭƺƨƳƨƾ ƋƔ

Ɖƙƒ ƉƶƸƿƨ ƔƶƸƨƪƨƾ ƖƸưƶƵ ƙưƵljƭƳưǒ Ɣƨƿƪƨ ƙƳƶƩƶƬƨ ƙƳƶƫƨ ƒ

НЕОЧЕКИВАН КИКС МИЛАНОВЧАНА ƕ

ƘƨƬƵưƲ ƁƭƬưƵƹƺƪƶ Ɨƻƺƭƪư ƗƸƶƳƭƺƭƸ ƙƳƶƫƨ ƗƔ

ƉƭƮƨƵưǏƨ Ɖƙƒ ƉƶƸƿƨ ƙƳƶƫƨ ƒ

ƔƶƸƨƪƨƾ ƖƸưƶƵ

9 6

+6

9 6 6

ƭƬƶƹƺƨǏƨƳƨ ƹƻ ƺƸư ƩƶƬƨ ƔưƳƨƵƶƪƿƨƵưƴƨ Ưƨ ƪƭƳưƲư ƹƲƶƲ Ƶƨ ƺƨƩƭƳư ƒƨƬƨ ƹƭ ƺƶ ƵƨǏƴƨǑƭ ƶƿƭƲưƪƨƳƶ ƔƭƺƨƳƨƾ Ǐƭ ƻ ƬƻƭƳƻ ƹƨ ƴƳƨƬưƴ ƹƨƹƺƨƪƶƴ ưƯ ƉƶƸƿƭ ưƫƸƨƶ ƵƭƸƭǀƭƵƶ ƗƸƶƷƻƹƺưƳư ƹƻ ƺƨƲƶ ƬƶƴƨǒưƵư ƪƭƳưƲƻ ǀƨƵƹƻ Ƭƨ ƹƭ Ǐƶǀ ƪưǀƭ ƷƸưƩƳưƮƭ ƬưƸƭƲƺƵưƴ ƲƶƵƲƻƸƭƵƺưƴƨ ƻ ƩƶƸƩư Ưƨ ƪƸƽ ƺƨƩƭƳƭ ƔƍƚƈƓƈƞ ² Ɖƙƒ

ƙƺƨƬưƶƵ Ɯƒ ƔƭƺƨƳƨƾ ƙƺƸƭƳƾư ƙưƴƶƪ ƻ Əƨ ƔƭƺƨƳƨƾ ƔƸƲƨǏưǒ ƻ ƴưƵƻƺƻ Ưƨ Ɖƙƒ ƔƍƚƈƓƈƞ ƗƭǏƶƪưǒ ƙƨ ƕưƲƶƬưǏƭƪưǒ ƗƳƭǒưǒ ƙưƴƶƪ ƙƭƬƳƨƸ Ɩƪƻƹƻ ƗƨƵưǒ ƐƪƨƵƶƪưǒ ƉƸƲưǒ ƙƺƶǏƲƶƪưǒ ƄưƸƲƶƪưǒ ƙƳ ƕưƲƶƬưǏƭƪưǒ ƔƳƨƬƭƵƶƪưǒ ƔƭƸƬƶƪưǒ Ɖƙƒ ƗƻƳƭƺưǒ ƈ ƙƺƶǏƲƶƪưǒ ƉƳƨƫƶǏƭƪưǒ Ɛƪưǒ ƕ ƙƺƶǏƲƶƪưǒ ƌƶƷƻlj ƋƨǏưǒ ƒƸƴƨƸ ƁƶƪƨƵƶƪưǒ ƔƸƲƨǏưǒ ƌƶƩƸƨǀưƵƶƪưǒ ƒƶƸưƬưǒ ƐƪƲƶƪưǒ ƈƵƺƭǐ

§¨ ¦ Ô§¡¤ ª©Ô Õ§¡¤ §

Ƙ

ƻƲƶƪƶƬƹƺƪƶ ƜƻƬƩƨƳƹƲƶƫ ƹƨƪƭƯƨ ƋƸƨƬƨ ƟƨƿƲƨ Ƶƭ ƷƶƹƻƹƺƨǏƭ ƹƨ Ƭƶ ƵƨƾưǏƨƴƨ ƼƻƬƩƨƳƹƲưƴ ƲƳƻƩƶƪưƴƨ ƹƨ ƺƭƸưƺƶƸưǏƭ Ƶƨǀƭƫ ƋƸƨƬƨ Ɩƪƶƫƨ Ʒƻƺƨ ƲƶƴƷƳƭƺƵƻ ƹƷƶƸƺƹƲƻ ƶƷƸƭƴƻ Ưƨ ƵƨǏƴƳƨljƭ ƲƨƺƭƫƶƸưǏƭ Ƭƶ ƩưƳư ƹƻ ƗƶƳƭƺ ưƯ ƚƸƩƻǀƨƵƨ ư ƔƶƸƨƪƨ ưƯ ƔƶǏƹưǑƨ ƐƹƷƸƭƬ ƶƪƭ ƶƸƫƨƵưƯƨƾưǏƭ ƷƸƭƬƹƺƨƪƵưƾưƴƨ ƲƳƻƩƶƪƨ ƶƷƸƭƴƻ Ǐƭ ƻƸƻ ƿưƶ ƫƭƵƭƸƨƳƵư ƹƭƲƸƭƺƨƸ ƜƙƋ ƟƨƿƲƨ ƔưƳƶǀ ƚƭƶƼưƳƶƪưǒ ƒƨƶ ǀƺƶ Ǐƭ ƾƭƳƶƲƻƷƵƨ ƼƻƬƩƨƳƹƲƨ ǏƨƪƵƶƹƺ ƻƷƶƯƵƨƺƨ ƶƹƵƶƪƵư ƾưǐ Ƶƨǀƭ ƶƸƫƨƵưƯƨƾưǏƭ Ǐƭ ƶƴƨƹƶƪǐƭǑƭ ƼƻƬƩƨƳƨ Ƶƨ ƺƭƸưƺƶƸưǏư Ƶƨǀƭƫ ƫƸƨƬƨ ƙƷƶƸƺƹƲư ƬưƸƭƲƺƶƸ Ɯƒ ƗƶƳƭƺƨ ưƯ ƚƸƩƻǀƨƵƨ ƐƪƨƵ ƕưƲưƺƶƪưǒ Ǐƭ

ƷƸưƳưƲƶƴ ƷƸưǏƭƴƨ ƫƨƸƵưƺƻƸƭ ƶƷƸƭƴƭ ưƹƺƨƲƨƶ ƐƹƷƸƭƬ ƒƳƻƩƨ ƮƭƳƭƶ Ʃưƽ Ƭƨ ƯƨƽƪƨƳưƴ ƷƸƭƬƹƭƬƵưƲƻ ƜƙƋ ƟƨƿƲƨ ƕƭƵƨƬƻ ƙƺƨƵƲƶƪưǒƻ ư Ǒƭƫƶƪưƴ ƹƨƸƨƬƵưƾưƴƨ Ƶƨ ƷƶƲƳƶƵƻ ƖƪƨǏ ƪưƬ Ʒƶƴƶǒư ƴƵƶƫƶ ǒƭ ƯƵƨƿưƺư Ƶƨǀƭƴ ƲƳƻƩƻ ƨ ƷƶƹƭƩƵƶ Ƶƨǀưƴ ƵƨǏƴƳƨljưƴ ƿƳƨƵƶƪưƴƨ Ưƨ ƲƶǏƭ ǒƭ ƶƪƶ Ʃưƺư ƪƭƳưƲư ƷƶƬƹƺưƾƨǏ Ưƨ ƪƸƭƬƵƶ ƺƸƭƵưƸƨ Ǒƭ ư ƷƶƹƺưƯƨǑƭ ǀƺƶ Ʃƶǐưƽ ƸƭƯƻƳƺƨƺƨ


25

SPORT

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014.

ƚƻƹƩƶƼ ƸƹƱƸƹƮƵƱƷ ƕ ƙƱƺƻƱǓ

§¦¥§¡ Õ ¥ Ô

ƕ

¤¡¦© £ Õ

¦ £¡¤ ­ ¦¡ ¥ ­ ¦ Õ ¢¦

ƭƬƶƹƺƨǏƨƳư ƹƻ ǏƭƬưƵƶ ƫƶƳƶƪư Ưƨ ƴƨƲƹưƴƨƳƵƻ ƶƾƭƵƻ ư ƻƺưƹƨƲ ƲƶǏư ưƷƨƲ Ƶƭ ƴƶƮƭ Ʃưƺư ƻ ƬƸƻƫƶƴ ƷƳƨƵƻ ƗƶƳƭƺ ư ƉƻƬƻǒƵƶƹƺ ƒƸƻǀưƲ ƷƸƻƮưƳư ƹƻ ưƫƸƻ ƲƶǏƨ ƷƸƭƪƨƯưƳƨƯư ƶƲƪưƸƭ ƹƸƷƹƲƶƳưƫƨǀƲƶƫ ƸƨƵƫƨ ƨƳư ǒƭ ƴƭƿ ƶƹƺƨƺư ƻƷƨƴǒƭƵ ư Ʒƶ ƹǏƨǏƵưƴ ƶƬƩƸƨƵƨƴƨ ƿƻƪƨƸƨ ƴƸƭƮƭ ƫƶƹƺưǏƻ ƘƨƵƲƶƪưǒƨ ư Ƶưǀƺƨ ƴƨǑƭ ƉƶǏƨƵƨ ƟƨƩƨƸƲƨƷƭ ƗƖƓƍƚ ² ƉƛƌƛƄƕƖƙƚ ƒƘƛƠƐƒ

ƙƺƨƬưƶƵ Ɯƒ ƗƶƳƭƺ ƗƖƓƍƚ ƟƨƩƨƸƲƨƷƨ Ɗƭǐƶƪưǒ ƌƸƨƲƻƳưǒ ŻƶƸljưƳƶƪưǒ ƒƨƳƨǏƨƵƶƪưǒ ƒƵƭƮƭƪưǒ ƘƨƬưƹƨƪƿƭƪưǒ ƕƭǀƶƪưǒ ƗƭƺƸƶƪưǒ ƗƸƶƺưǒ ƔưƽƨǏƳƶƪưǒ ƕưƲƶƳưǒ ƊƨƹưƳưǒ ƒƨƴƩƭƸƶƪưǒ ƉƛƌƛƄƕƖƙƚ ƒƘƛƠƐƒ ƘƨƵƲƶƪưǒ ƕƭǀưǒ ƔƨƸƲƶƪưǒ ƈ ƐƳưǒ ƋƭƵƺưǒ ƒƶƹưǒ ƎưƪƨƵƶƪưǒ ŻƻƸưǒ Ƙƨǀƭƪưǒ Ɵƶƿƶƪưǒ ƉƨǏƨƲ ƙ ƐƳưǒ ƘƨǏƭƪƨƾ ƔƨƲƹưƴƶƪưǒ

ƎƭƳƭƯƵưƿƨƸ ƁƶǀƨƵưƾƨ ƉƨƵƭ ƠƻƴƨƬưǏƨ ƙƳƶƫƨ Ɨ

ƗƶƳƭƺ ƋƜƒ ƁƨƹƭƵưƾƨ ƒƨƸƨljƶƸljƭ 1 3 5 6 7 8 10 11 13 15 16

ƉƻƬƻǒƵƶƹƺ ƒ ƓƶƯƵưƾƨ ƘƻƬƨƸ ƏƪưƮƬ ƗƶƳƭƺ ƁƭƬưƵƹƺƪƶ ƠƻƴƨƬưǏƨ ƙƳƶƫƨ Ɨ

ƗƶƩƭƬƨ ƙƭƴƭƵƬƸưƨ ƎƭƳƭƯƵưƿƨƸ ƠƻƴƨƬưǏƨ ƁƶǀƨƵưƾƨ ƉƨƵƭ ƋƜƒ ƁƨƹƭƵưƾƨ ƒƨƸƨljƶƸljƭ

ƓƶƯƵưƾƨ ƠƻƴƨƬưǏƨ ƙƭƴƭƵƬƸưƨ ƁƭƬưƵƹƺƪƶ ƗƶƩƭƬƨ ƉƻƬƻǒƵƶƹƺ ƒƸƻǀưƲ ƘƻƬƨƸ ƏƪưƮƬ

1:0 3:1 0:1 1:0 3:1 0:0 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

3 3 1 1 1 1 0

1 0 1 0 1 1 1 0 1 0 0

0 1 1 1 1 1 3 3 3

11 1 +10 13 7 +5 11 7 10 6 7 5 8 8 6 5 +1 8 7 5 7 7 6 +1 7 3 +1 7 5 -3 6 5 5 11 -6 8 -6 3 3 11 -8 3 5 10 -5

ƉƨƾƲƶƪƨƾ ƁƻƵƨǏƺƭƬ ƗƸưǏƭƪƶƸ ƕƨƷƸƭƬƨƲ ƙƷƨƸƺƨƲ ƙƳƨƺưƵƨ ƔƳƨƬƶƹƺ Ɨ

ƖƪƿƨƸ ƗƨƸƴƭƵƨƾ

Ɯƶƺƶ ƌƻǀƲƶ ƘƨƬưǀưǒ

ƖƴƳƨƬưƵƨƾ Ə

ƁƭƬưƵƹƺƪƶ ƒ

ƌƶǑƨ ƊƸƩƨƪƨ ƒƶƺƸƨƮƨ ƔƳƨƬƶƹƺ ƈ

ƁƭƬưƵƹƺƪƶ ƋƋ

ƔưƶƲƶƪƾư ƓƻǑƭƪưƾƨ

¦ Ô§¡ Õ

¤£ ¢¤¦

ƗƳƨƵưƵƨƾ ƘƨƲƶƪƨ ƏƨƬƸƻƫƨƸ ƔƶƸƨƪƨ Ɣ

ƟƨƿƨƲ ƉƻƬƻǒƵƶƹƺ ƔƶƸƨƪƨ ƒ

§Õ¤ ¤Ô § ¤

Ɨ

ƶƳƭƺ ưƯ ƚƸƩƻǀƨƵƨ ƶƷƸƨƪƬƨƶ Ǐƭ ƻƳƶƫƻ ƼƨƪƶƸưƺƨ ƻ ƬƻƭƳƻ ƹƨ ƔƭƺƨƳƾƭƴ ƋƶƳƶƪưƴƨ ƋƳƨƪƶǑưǒƨ ƻ ư ƈƳƭƲƹƨƵƬƸưǒƨ ƻ ư ƴưƵƻƺƻ ƗƶƳƭƺ Ǐƭ ƹƨƪƳƨƬƨƶ ƒƸƨǐƭƪƿƨƵƭ ƗƶƩƭƬƻ ƹƻ ƯƨƩƭƳƭƮưƳư ư ƔƸƿƨǏƭƪƿƨƵư ƷƸƶƺưƪ ƚƨƲƶƪƨ ƙƳƶƩƶƬƨ Ǐƭ ƹƪƭ ƩƳưƮƨ ƪƸƽƻ ƺƨƩƭƳƭ ƷƶƹƳƭ ƷƶƩƭƬƭ ƻ ƊƭƳưƲƶǏ ƒƶƳƶƵưǏư ƵƨƬ ƖƴƳƨƬưƵƾƭƴ ƋƶƳƶƪƭ ƹƻ ƷƶƹƺưƫƳư ƔưƳƶƹƨƪǐƭƪưǒ ƻ ư ƋƳưƫƶƸưǏƭƪưǒ ƻ ƴưƵƻƺƻ ƌƸƨƫƨƿƭƪƶ Ǐƭ ƻ Ƌƻƿư ƷƶƬƭƳưƳƶ ƷƳƭƵ ƹƨ ƙƳƨƪưǏƶƴ ưƯ ƒƸƨƫƻǏƭƪƾƨ ƬƶƲ ƹƻ ƉƸƭƹƵưƿƨƵư ƷƶƸƨƮƭƵư Ƶƨ ƫƶƹƺƶƪƨǑƻ ƳưƬƭƸƻ ưƯ ƒƶƹƶƪƹƲƭ ƔưƺƸƶƪưƾƭ ƖƸƳƶƪƨƾ ƗƶƳƭƺ ƊƶƬƶǏƨƮƨ ƙƳƶƩƶƬƨ ƘƻƬƨƸ Ɖƨǐƭƪƨƾ

ƉƸƨǒƨ ƊƻƲƶƪưǒ ƌƸƨƫƨƿƭƪƶ ƚƸƭƷƿƨ

1:1 5:3 0:3 5:0 1:1

3:0 1:3 1:0 0:0 3:0

ƚƨƲƶƪƶ ƔƭƺƨƳƨƾ ƚƻƺưƵ ƖƴƳƨƬưƵƨƾ ƗƨƸƺưƯƨƵ ƔƶƲƸƨ ƋƶƸƨ ƙƳƨƪưǏƨ ƘƻƬƨƸ ƉƸƭƹƵưƾƨ

1:0 1:1 1:1

ƊƻǏƨƵ ƗƶƳƭƺ ƒƭǏ Ɠƻƫƶƪư ƗƸưǏƨƺƭǐư ƙƺƸƭƳƨƾ ƗƸƭƴƭǒƨ

ªÆ× ·¶Ø Ä¿½ Ķ ¸º¼ Ö¶ ׶ ­¶Ê ¿¶

®¡¤Õ ª©Ô Õ§¡ §©Ô

Ɯ

ƻƬ ƩƨƳ ƹƲư ƹƨ ƪƭƯ ƋƸƨ Ƭƨ Ɵƨƿ Ʋƨ ư ƙƺƸƻƿ Ƶƨ ƹƺƸƻ Ʋƶƪ Ƶƨ ƶƸ ƫƨ Ƶư Ưƨ ƾư Ǐƨ ƹƻ Ƭư Ǐƨ ƶƸ ƫƨ Ƶư Ưƻ Ǐƻ ǀƲƶ Ƴƻ Ưƨ ƼƻƬ ƩƨƳƹƲƭ ƹƻ Ƭư Ǐƭ Ʋƶ Ǐƨ Ʒƶ ƿư Ǒ ƭ ƹƨ Ƹƨ Ƭƶƴ ƶƲ ƺƶ ƩƸƨ ƠƲƶ Ƴƨ Ǐƭ Ʃƭƹ ƷƳƨƺ Ƶƨ ƒƨƵƬưƬƨƺư ƹƭ ƴƶƫƻ ƷƸưǏƨƪưƺư Ƶƨ ƺƭ Ƴƭ Ƽƶ Ƶ Ʋƨƶ ư ƻ ƷƸ ƶƹ ƺƶ Ƹư Ǐƨ ƴƨ Ƶƨ ǀƭ ƶƸ ƫƨ Ƶư Ưƨ ƾư Ǐƭ ƻƳ Ɖƻ Ƴƭ ƪƨƸ ƖƹƳƶ Ʃƶ ljƭ Ǒƨ ƩƸƶǏ


26

SPORT KO[ARKA

SLEDE NOVE PROVERE

P

osle slovena~kog [entjura, Jagodine i Ibra iz Ro`aja, ko{arka{i Borca nastavqaju seriju prijateqskih utakmica. U prethodnim susretima savladali su Slovence 76:61, Jagodinu 76:63 i Ibar 79:52. Narednih dana u hali Borac bi}e odigrane utakmice sa Napretkom, Smederevom, Mornarom iz Bara, a ^a~ani se spremaju i za gostovawe u Jagodini. Sezona 2014/15. u ko{arka{koj ligi Srbije po~iwe 4. oktobra. U prvom kolu Borac gostuje Vr{cu, a narednog vikenda kod ku}e igra protiv OKK Beograda.

KONTROLNE UTAKMICE

Petak, 19. septembar, 18,30 ~asova Borac - Napredak Nedeqa, 21. septembar, 18 ~asova Borac - Smederevo Utorak, 23. septembar, 18,30 ~asova Borac - Mornar U petak, 25. septembra, ^a~ani gostuju Jagodini.

PO^IWE BORBA ZA JUNIORSKU I KADETSKU LIGU

Ko{arka{ki klub Borac bi}e doma}in kvalifikacija za Juniorsku i Kadetsku ligu Srbije. U konkurenciji juniora prijavili su se Metalac, Plej of, Ivawica i Borac. U me|uvremenu U`ice je povuklo prijavu. Kvalifikacione utakmice bi}e odigrane 21, 26, 27. i 28. septembra. U konkurenciji kadeta prijavili su se Plej of, Metalac, @elezni~ar, Priboj, U`ice, Mladost, [abac i Borac. Kvalifikacije }e biti odr`ane 3, 4, 5, 11. i 12. oktobra. - Na{ region da}e dva predstavnika, a tre}i }e imati pravo na dodatne me|uregionalne kvalifikacije - obja{wava direktor Borac Mocart sporta Marko Ivanovi}.

^A^ANI POBEDNICI 22. REPUBLI^KIH SPORTSKIH IGARA PARAPLEGI^ARA

POVRATILI PRELAZNI PEHAR

U

dru`ewe paraplegi~ara ^a~ka sveukupni je pobednik Republi~kih sportskih igara paraplegi~ara i kvadriplegi~ara. Takmi~ewe je odr`ano u Mataru{koj Bawi od 11. do 13. septembra. Takmi~ilo se 16 ekipa, u mu{koj i `enskoj konkurenciji u stonom tenisu, pikadu, {ahu i atletici (bacawe kopqa, kugle i diska). ^a~ani su u pikadu i stonom tenisu bili drugi, a prvi u atletici i u `enskoj i u mu{koj konkurenciji. Ti rezultati omogu}ili su im pobedu u kona~nom plasmanu

i povratak prelaznog pehara. Ekipa iz ^a~ka je proteklih 15 godina tri puta za redom bila sveukupni pobednik i stekla je uslov da zadr`i prelazni pehar u trajnom vlasni{tvu. - Ovi rezultati su plod timskog rada takmi~ara, trenera, asistenata, volontera i drugih saradnika. Pokazali smo da dugotrajnim i upornim radom gradimo dobru reputaciju ne samo u svom gradu, ve} i u celoj Srbiji - ka`e Vladan Petkovi}, predsednik Udru`ewa paraplegi~ara ^a~ka.

N

dost” Sloboda organizuje turnir “^a~ak open”. Ovaj turnir trebalo je da bude odr`an u maju, ali je odlo`en zbog velikih poplava.

KARATE

SLOBODA HVATA ZALET

i du`a letwa pauza nije uspavala karatiste Slobode. Na turniru u Lajkovcu, pro{log vikenda, Marko Raji~i} je osvojio zlato u borbama u juniorskoj konkurenciji + 75 kilograma. Najboqi u istoj disciplini bili su i kadet Vladimir Savi} i pionirka Milica Polu`i}. Srebrnu medaqu u borbama osvojio je pionir Andrej Gruji~i}, kao i Todor Vasilijevi} u katama pojedina~no. Turnir u Lajkovcu organizovao je KK @elezni~ar, a u~estvovalo je oko 300 takmi~ara iz 34 kluba. Bio je ovo prvi u nizu pripremnih turnira za Svetsko prvenstvo u Poqskoj, koje }e biti odr`ano 10. i 11. oktobra. U nedequ, 21. septembra, u hali “Mla-

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

ATLETIKA

BOGDAN NAJBOQI

U PIONIRSKOJ KONKURENCIJI

^

lan ~a~anskog kluba ^AAK Bogdan Jokovi} pobedio je i na finalnom mitingu za pionire “Kad nema tartana, dobra je i {qaka”. Osim uspeha u samoj zavr{nici, Bogdan je na osnovu rezultata sa prethodnih mitinga progla{en za najboqeg atleti~ara u mu{koj konkurenciji i za sveukupnog pobednika u disciplini na hiqadu metara. Za taj uspeh nagra|en je i adekvatnim poklonom. Zavr{ni miting odr`an je pro{log vikenda u Jagodini, a za Atletski klub ^AAK nastupilo je jo{ pet atleti~ara. Katarina Propadovi} je bila

druga na hiqadu metara i uspela je da popravi li~ni rekord za {est sekundi. Iako je du`e pauzirala, Tijana Milunovi} zauzima tre}e mesto na 300 m u konkurenciji starijih pionirki. Najmla|em takmi~aru Ogwenu Nikoli}u iz-

makla je medaqa, ali je u trci na 800 m bio ~etvrti. Teodora Xambasevi} je pobedila u svojoj grupi na 300 m za mla|e pionirke. U istoj kategoriji Sara Trailovi} je u svojoj grupi bila druga na 60 m. Z. J.

^A^AK PROTIV JAGODINE

U

AMERI^KI FUDBAL

prvom kolu Juniorske lige Srbije An|eoski ratnici igraju protiv ekipe Black hornets iz Jagodine. Utakmica }e biti odigrana na stadionu Fudbalskog kluba BIP. Po~etak je u 15 ~asova. Proteklog vikenda najmla|i Ratnici, igra~i od 13 do 15 godina, osvojili su prvi turnir u Kragujevcu. Uspeli su da pobede Po`arevac 48:12, kao i doma}ine 19:12.


OGLASI

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

27

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109, 065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: kulanekretnine@open.telekom.rs STANOVI P-20 m2, 13. sprat, CG, K. MILO[A, 17.000 E P-31 m2, 7 sprat, CG, Avlaxinica, nov, 21.000 E P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija, 22.500 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Balkanska, 23.500 E P-36 m2, 4. sprat, CG, Nemawina, 22.500 E P-43 m2, VP, TA, Alvaxinica, 21.000 E P-49 m2, 1. sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, kod O[ “Dr. Dragi{a Mi{ovi}”, 25.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 31.000 E P-63 m2,TA, Ov~ar Bawa, 19.000 E P-55 m2. 9.sprat, CG, S. Markovi}, 22.000 E P-51 m2, pr, TA, 9. Jugovi}a, 26.000 E P-58 m2, CG, Kej, 27.500 E P-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov, 36.000 E P-51 m2, PR, TA, centar, 39.000 E P-52 m2, 7 sprat, CG, Avlaxinica, nov, 37.000 E P-57 m2, PR, CG, Avenija, 28.500 E P-67 m2, 12. sprat, CG, kej, dupleks, 43.000 E P-71 m2, 1. sprat, CG, Avlaxinica, 46.000 E P-76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 51.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod gradskog parka, 62.000 E P-85 m2, 3. sprat, CG, S. Markovi}a, dupleks, 36.000 E P-89 m2, 2. sprat, CG, Gvo`|ar, 50.000 E P-92 m2, 1. sprat, CG, Gvo`|ar, 60.000 E P-95 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva, dupleks, 46.000 E P-95 m2, 1. sprat, CG, Avlaxinica, 75.000 E KU]E P-100 m2, 7 ari, Vapa, 10.000 E

P-60 m2, 15 ari, 4 km od grada, 16.000 E P-80 m2, 80 ari, Prislonica, 20.000 E P-129 m2, 1.5 ari, kod Ma{inske {kole, 26.000 E P-85 m2, 3.5 ari, Atenica kod {kole, 26.000 E P-90 m2, 11 ari, Preqina, 36.000 E P-114 m2, 2 ara, Amixina, 50.000 E P-78 m2, 5.23 ara, {iri centar, 50.000 E P-90 m2, 3.8 ari, Balkanska, 55.000 E P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko poqe, 30.000 E P-66 m2, 4 ara, kod bolnice, 45.000 E P-120 m2, 5 ari, Qubi}, 50.000 E P-90 m2, Balkanska, 60.000 E P-80 m2, 2 ara, centar, 60.000 E P-190 m2, 2.5 ari, {iri centar, 70.000 E IMAWA 50 m2, 1.14 ha, Zabla}e, 13.000 E 40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E 110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E 70 m2, 50 a, G. Atenica, 21.000 E 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pomo}nih objekata, 30.000 E 50 m2, 90 a, G. Gorevnica, 26.000 E 70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E VIKENDICE 48 m2, 1.5 a, Ov~ar Bawa, 9.000 E 60 a, Kuki}i, 13.000 E 8 a, Jelica, 5.500 E IZDAVAWE 38 m2, name{ten, jednosoban, 120 E 50 m2, {iri centar, dvosoban, name{ten, TA, 150 e

060/434-2-190 GARSOWERE 23 m2, vp, 21500 eura, [iri centar 30 m2, 3, lift, 21500 eura, Avenija 29 m2, 5, 14000 eura, [iri centar 27 m2, 4, lift , 24000 eura, [iri centar U ponudi jo{ 9 garsowera JEDNOSOBNI STANOVI 32 m2, 5, 22000 eura, [iri centar 32 m2, , 5, 23000 eura, [iri centar 36 m2, 4, 22500 eura, [iri centar 37 m2, 5, lift, 25000 eura , Qubi} kej 41 m2, 7, lift, 25000 eura, Qubi} kej 29 m2, vp, 18000 eura, [iri centar U ponudi jo{ 27 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 35 m2, 5, 24500 eura, [iri centar 37 m2 nov, 4, lift, sa stvarima, 32000 eura, Avenija 49 m2, 4, 25000 eura, Hotel Morava 47 m2, vp , 28000 eura, Qubi} kej 38 m2, 6, lift, 27000 eura, Qubi} kej 50 m2, 5, 23000 eura, Qubi} kej 43 m2, 4, lift, 32000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 18 jednoiposobnih stanova DVOSOBNI STANOVI 49 m2, 1, 25000 eura, Hotel Morava 57 m2, 14, lift, 20500 eura, Hotel Morava 54 m2, 1, lift, 33000 eura, Hotel Morava 47 m2, dvori{ni stan, 26000 eura, Hotel Morava 33 m2, dvori{ni stan, 18000 eura, Centar 54 m2, 2, 36000 eura, Hotel Morava 61 m2 , 4, lift, 36000 eura, Hotel Morava 53 m2, 7, lift, 33000 eura, Qubi} kej 58 m2, 2, lift, 34000 eura, Qubi} kej 57 m2, 3, lift, 34000 eura, Qubi} kej 52 m2, 3, 27500 eura, Qubi} kej

U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava. PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU www.gasonekretnine.com KOMPLETNU AGENCIJSKU PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU WEB NEKRETNINE.

58 m2, 6, lift, 29000 eura, Qubi} kej 53 m2, 3, 36500 eura, Avenija 53 m2, 3, lift, 26000 eura, Avlad`inica 49 m2, 6, lift, 32000 eura, Nemawina 57 m2, 1, 31500 eura, Nemawina 45 m2, 3, 23000 eura, Nemawina 56 m2, 5, 28000 eura, Nemawina 51 m2, vp, 25500 eura,Centar 53 m2, vp, 30000 eura, Centar 64 m2, 1, 38000 eura, Vinara U ponudi jo{ 49 dvosobnih stanova DVOIPOSOBNI STANOVI 64 m2, 12, lift, 33000 eura, Hotel Morava 53 m2, 1, 35000 eura, Hotel Morava 67 m2, 3, lift, 44000 eura, Hotel Morava 67 m2, 7, lift, 37000 eura, [iri centar 59 m2, 6, 26000 eura, [iri centar 68 m2, 4, 40800 eura, Centar 68 m2, 1, 40000 eura, Centar 54 m2, 4, lift, 38000 eura, Qubi} kej 79 m2, 4, 42000 eura, Qubi} kej U ponudi jo{ 19 dvoiposobnih stanova TROSOBNI STANOVI 78 m2, 3, 36000 eura, Hotel Morava 75 m2, 5 , 38000 eura, Hotel Morava 80 m2, 1, 44000 eura, Qubi} kej 69 m2 , 5, lift, 37000 eura, Qubi} kej 67 m2, 4, 30000 eura, Hotel Morava 68 m2, 4, 40800 eura, [iri centar 80 m2, 1, 41000 eura, [iri centar 66 m2, 5, sa stvarima, 45000 eura, [iri centar U ponudi jo{ 44 trosobna stana ^ETVOROSOBNI STANOVI 73 m2, 1, lift, 56000 eura, [iri centar 120 m2, 3, 74000 eura, Centar U ponudi jo{ 7 ~etvorosobnih stanova


28

OGLASI AGENCIJA ZA NEKRETNINE 060/349-8490

www.stannekretnine.rs

^a~ak, Skadarska 20 (bojad`ijsko soka~e)

HITNO! KU]A 80 m2, plac 5.6 ari, kod O[ FILIP FILIPOVI]. CENA 50.000 E

STANOVI

P- 20 m2, centar, 2. sprat, CG, cena 18.000 E P-27 m2, Hotel Morava, 5. sprat, cena 19.000 E P-31 m2, centar, 5. sprat, TA, cena 25.000 E P-34 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa, cena 32.000 E P-38 m2, Qubi} kej, prizemqe, CG, cena 23.000 E P-37 m2, Qubi} kej, VP, CG, cena 20.000 E P-39 m2, centar, 3. sprat, CG, cena 25.500 E P-40 m2, centar, prizemqe, pogodan za poslovni prostor, cena 26.000 E P-42 m2, Qubi} kej, 6. sprat, lift, TA, terasa, cena 25.000 E P-45 m2, Nemawina, noviji, 4. sprat, lift, CG, cena 34.000 E P-49 m2, noviji, Qubi} kej, 2. sprat, CG, cena 32.000 E P-49 m2, stari Autoprevoz, 4. sprat, CG, terasa, cena 25.000 E P-49 m2, K.V. Popovi}a, 6. sprat, lift, CG, cena 32.000 E P-52 m2, Hotel Morava, 6. sprat, lift, CG, terasa, cena 33.000 E P-53 m2, Avenija 1, 2. sprat, lift, CG, cena

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

35.000 E P-53 m2, Alvaxinica, 3. sprat, CG, lift, terasa, cena 25.500 E P-52 m2, nov, Alvaxinica, 3. sprat, EG, cena 33.000 E P-58 m2, Qubi} kej, 10. sprat, lift, CG, terasa, cena 30.000 E P-60 m2, nov, Balkanska, 4. sprat, CG, cena 32.000 E P-60 m2, Alvaxinica, 4. sprat, zgrada od fasadne cigle, CG, terasa, cena 38.000 E P-61 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa, lift, cena 36.000 E P-63 m2, Hotel Morava, nov, 4. sprat, CG, terasa, cena 33.000 E P-66 m2, centar, 1. sprat, pogodan za poslovni prostor, terasa, cena 47.000 E P-66 m2, O[ Filip Filipovi}, 2. sprat, TAGAS, terasa, cena 39.000 E P-66 m2, centar, 3. sprat, CGm, terasa, cena 48.000 E P-74 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, lift, terasa, zgrada fasadne cigle, cena 48.000 E P-76 m2, nov, Hotel Morava, 2. sprat, CG, terasa, cena 52.000 E P-78 m2, K.V.Popovi}a, 6. sprat, CG, lift, terasa, cena 48.000 E P-82 m2, Hotel Morava, 9.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

sprat, CG, terasa, lift, cena 45.000 E

BEOGRAD - VRA^AR, Prodajem novu garsoweru na 1. spratu, ul. Gospodara Vu~i}a, odmah useqiva,cena 36.000 E CRVENI KRST-NOV, trosoban stan, 1.sprat, CG, terasa, odmah useqiv. Cena 90.000 E KU]E

P-80 m2, plac 1 ar, centar, cena 40.000 E P-45 m2, plac 12 ari, Trbu{ani, cena 12.000 E P-60 m2, plac 4 ara, Alvaxinica, cena 50.000 E P-102 m2, plac 5.90 ari, kod Hotel Morave, cena 70.000 e ili zamena za dva stana LOKALI

P-18 m2, Qubi} kej, cena 16.000 E P-135 m2, Rakova, cena 10.000 E P-169 m2, Viqu{a, plac 10 a, cena 7000 E P-75 m2 + 120 m2, 3. ara, Obili}eva, cena 30.000 E

\OR\EVI] NEKRETNINE

SUPER MODERAN DELUKS STAN, 77 M2, 3 ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 SPAVA]E SOBE, 2 /KOD GLAVNE PO[TE/ KUPATILA, NOV, AVLAXINICA

STANOVI JEDNOSOBAN STAN 30 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, VINARA, 23.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN 48 M2, VPR, CG, KEJ, 29.000 E DVOSOBAN STAN 54 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, AVLAXINICA, 25.000 E DVOSOBAN STAN 58 M2, 2. SPRAT, CG, LIFT, KEJ, 36.000 E DVOSOBAN STAN 56 M2, 2. SPRAT, TA, B. JANKOVI]A, 31.000 E DVOIPOSOBAN STAN 60 M2, 3. SPRAT, PARKING, PODRUM, STROGI CENTAR, NOVIJI 45.000 E TROSOBAN STAN 83 M2, 2. SPRAT, AVENIJA 2, 39.000 E TROSOBAN STAN 64 M2, 4. SPRAT, NOV, H. MORAVA, 33.000 E TROSOBAN STAN 69 M2, PR, CG, H.MORAVA, 47.000 E

P-67 m2, 4.sprat, nov, Avlaxinica, 44.000 eura P-65 m2, 2.sprat, centar, 38.000 eura P-69 m2, 3.sprat, Avenija, 45.000 eura P-76 m2, 5.sprat, Autoprevoz, 37.000 eura P-81 m2, 1.sprat, K.V.Popovi}a, 45.000 eura P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a,61.000eura P-83 m2, 2.sprat, Avenija 2, 39.000 eura KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2.5 ari, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4.5 ari, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 ari, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 ari, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 ari, 40.000+50.000 eura P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura P-80 m2, bolnica, plac 4.22 ara,37.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 ari, 36.000 eura P-80 m2, S.Breg, plac 3 ara, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 ari, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 ara, 45.000 eura P-50 m2, D. Trep~a, plac 15 ari, 8.500 eura P-100 m2, Trnava, plac 7 ari, 35.000 eura P-77 m2, G.Atenica, plac 19.5 ari, 20.000 eura OGLA[AVA SE: - KO Mr~ajevci, tovili{te za sviwe povr{ine 512 m2, prasi{te povr{ine 419 m2, zgrada ma{inska radionica sa gara`om, sve to na KP 1825 KO Mr~ajevci KO BALUGA OP[TINA ^A^AK , PARCELA UKUPNO 69.385 m2 i to: - KP. 27/1, povr{ine 33.800 m2, wiva 1.klase - KP. 27/1, povr{ine 9.696 m2, wiva 2.klase - KP. 27/9, povr{ine 2.000 m2, wiva2.klase - KP. 42/1, povr{ine 11.088 m2, wiva 2.klase - KP. 42/2, povr{ine 10.827 m2, wiva 2 klase - KP. 46/2, povr{ine 1.974 m2, wiva 2. klase

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

TROSOBAN STAN 68 M2, VP, CG, CENTAR, 43.000 E TROSOBAN STAN 80 M2, 4. SPRAT, CG, KEJ, 42.000 E STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, CG, ODLI^AN, CENTAR, 65.000 E ^ETIRI SPAVA]E SOBE, NOV, 110 M2, 73.700 E SA PDV-OM PET SPAVA]IH SOBA, NOV, 120 M2, 78.000 SA PDV-OM KU]E QUBI] KEJ, 60 M2, 27.000 E GRADSKA BOLNICA 80 M2, 4.5 ARI PLACA, 36.000 E KMN 211 M2, 5 ARI PLACA, 80.000 E CENTAR 2 ARA, 86 M2, 46.000 E, POGODNO ZA LOKAL I STANOVAWE LOKAL NOV, QUBI]SKA 31 m2, 32.000 E

032/344-630 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE

GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H.Morava, 14.000 eura P-18 m2, 5.sprat, R.Po{ti}, 17.500 eura P-29 m2, 3.sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 4. sprat, Merkator, 18.400 eura P-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 eura P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.000 eura P-19 m2, 13.sprat, K. Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2.sprat, centar, 24.0.000 eura JEDNOSOBNI STANOVI P-40 m2, 8.sprat, Vinara, 25.500 eura P-35 m2, 4.sprat, Kej, 16.500 eura P-38 m2, 3.sprat, Hotel Morava, 24.000 eura P-30 m2, prizemqe, Nemawina, 18.500 eura P-34 m2, 4.sprat, Nemawina, 21.000 eura P-39 m2, 3. sprat, centar, 27.000 eura P-45 m2, prizemqe, S.Save, 30.000 eura P-34 m2, 5.sprat, Balkanska, 22.000 eura P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 25.000 eura DVOSOBNI STANOVI P-53 m2, 3.sprat, Avenija 1, 35.000 eura P-54 m2, 2. sprat, Avlaxinica, 28.000 eura P-49 m2, 4. sprat, S.Save, 27.000 eura P-45 m2, 2.sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, prizemqe, Avenija 2, 28.000 eura P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 eura P-57 m2, 2.sprat, Nemawina, 30.000 eura P-56 m2, 4.sprat, H. Morava, 35.000 eura P-58 m2, 2.aprat, Kej, 34.000 eura P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 38.000 eura P-60 m2, 6. sprat, Avlaxinica, 35.000 eura P-60 m2, 1.sprat, Obili}eva, 40.000 eura P-58 m2, 6.sprat, Kej,31.000 eura P-65 m2, 4.sprat, Bawalu~ka, 30.000 eura P-48 m2, 1.sprat, nov, centar, 38.000 eura TROSOBNI STANOVI P-58 m2, 3.sprat, S.Markovi}a, 34.500 eura +PDV P-65 m2, 1.sprat, Sin|eli}eva, 40.000 eura P-67+18 m2, 12.sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3.sprat, nov Obili}eva, 54.600 eura P-78 m2, 1.sprat, H. Morava, 66.000 eura

AGENCIJA

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

Kosovski venac 21 (parking iza robne ku}e Partizanka) senzalcacak@beotel.net STANOVI: P-24 m2, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 17 500 eura P-20 m2, Nemawina, cena: 16 000 eura P-34 m2, Balkanska, 2. sprat, cena: 22 000 eura P-42 m2, Hotel Morava, 1.sprat, cena: 21 000 eura P-27 m2, Strogi centar, 2.sprat, cena: 24 000 eura P-38 m2, kod O[ Milice Pavlovi} (nov), cena: 24 000 eura P-43 m2, Hotel Morava, 4.sprat, cena: 24 000 eura P-43 m2, [iri centar, prizemqe, cena: 25 000 eura P-45 m2, Nemawina, 4.sprat, cena: 26 500 eura P=51 m2, blizu Tempa, prizemqe, cena: 26 000 eura P=33 m2, Qubi}ska (sa stvarima), cena: 28 000 eura P-36 m2, Centar, blizu pijace, 2.sprat, cena: 28

000 eura P-51 m2, Centar, 4.sprat, cena: 25 000 eura P-46 m2, Avenija 1, 4.sprat, cena. 29 000 eura P-63 m2, Alvaxinica, 3.sprat, cena: 29 500 eura P=49 m2, Hotel Morava, 2.sprat, cena: 31 000 eura P-48 m2, Obili}eva (nov), 1.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P-55 m2, Nemawina, 3.sprat, cena: 33 000 eura P-58 m2, Avenija 2, cena: 29 500 eura P-59 m2, Alvaxinica (fasadna cigla), cena: 36 500 eura P-57 m2, Ciglarska (nov), 4.sprat, cena: 670 eura/m2+PDV P-65,50 m2, Centar (noviji), 3.sprat, cena: 37 000 eura P-66 m2, Kalu|erice, cena: 39 000 eura P-73 + 6 m2, Centar, CG, cena: 43 000 eura P-71 m2, Avenija 2,

1.sprat, cena: 45 000 eura P-89 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P-92,5 m2, Gradski bedem, 1.sprat, CG P-103 m2, Ciglarska (nov), 5.sprat, cena: 500 eura/m2 + PDV KU]E:

P=120 m2, Gorwi Trbu{ani, plac 13 ari, cena: 20 000 eura P=65 m2, Atenica (kod {kole), plac 4,38 ari, cena: 31 000 eura P=70 m2, Qubi}, plac 4 ara, cena: 31 000 eura P=150 m2, Trnava, plac 10 ari, cena: 40 000 eura P=70 m2, Obili}eva, plac 4 ara, cena: 42 000 eura P=240 m2, Parmenac, plac 15 ari, cena: 65 000 eura P=180 m2, kod Slobodinog igrali{ta, plac 6,5 ari, cena: 75 000 eura


29

OGLASI/^ITUQE

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

MALI OGLASI PRODAJEM DVOSOBAN STAN OD 56 M2, UL. K.V. POPOVI]A, CG. CENA 22.000 E. TEL. 064/ 14-14-324

PRODAJEM U GORWOJ TRNAVI, ISPOD PLANINE JELICE, KU]U OD 2 SOBE, KUHIWE, LETWIKOVCA I GARA@E, I 12 ARI VO]WAKA, MLADE [QIVE STENLEJKE, ^A^ANSKA RODNA, ORASI I 9 ARI [UME BAGREM. TEL. 064/ 198-3-844 PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/ 1188-485 IZDAJEM jednosoban renoviran stan na po~etku Cviji}eve ulice u Beogradu. Tel. 064/ 24/54/179, Ne{ovi} Emilija Savska 4 PRODAJEM traktorsku bo~nu kosa~icu IMT. tel: 385-396

Dana, 23. 9. 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog

RADI[E KRXI]A

Ostavio si nam puno lepih uspomena, da te ve~no pamtimo i da o tebi sa ponosom pri~amo. Iako je tvoj `ivot nestao za tren, u na{im srcima `ive}e{ zauvek. Tvoj drug SALE ILI] sa porodicom Dana, 28. 9. 2014. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti na{e drage bake

NADE@DE NADE BO[KOVI] iz Bresnice

Ostavila si trag dovoqno dubok da tvoju plemenitost, po{tewe i qubav ve~no pamtimo. Tvoji unuci: SLA\ANA, NEBOJ[A, MARIJA, JELENA, IVANA, MILORAD i MARIJANA

IZDAJEM ku}u za studente u neposrednoj blizini fakulteta, CG, internet. Tel. 064/ 920-6-704

PRODAJEM dvosoban stan 58 m2, Qubi}ski kej, ju`na strana, pogled na Moravu. Cena 27.000 eura. Tel. 064/834-51-49 NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN LETWI POPUST. TELEFONI 032/ 800-200 I 063/ 606 979

PRODAJEM LIVADU U PRIJEVORU. HITNO! TEL. 063/ 898-4-913 PRODAJEM veoma kvalitetno balirano livadsko seno i lucerku detelinu. Poko{eno na vreme i nije pokislo. Tel. 060/ 738-1-790 PRODAJEM kabinu za traktor 539. Tel. 032/ 826 - 576 IZDAJEM garsoweru ili jednosoban kompletno name{ten stan, CG, kablovska. Tel. 032/ 373 - 571, 064/ 82-92-720

OTKUP STARIH, DOTRAJALIH NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855

POVOQNO vr{im popravku ra~unara, instalacija OS i optimizaciju rada ra~unara. Tel. 064/ 614-2-893

SE]AWE NA NA[E DRAGE

VIDOSAVU TATOVI] RADMILU

14649

MEWAM dvosoban stan u Novom Zagrebu Zapru|e, izme|u {kole i vrti}a, za stan u ^a~ku. Tel. 032/ 386-215, 066/386-215

POTREBAN SAPUTNIK - SAPUTNICI ZA PUTOVAWE U GR^KU, SEVERNI DEO. ODLAZAK 21. 9. 2014, POVRATAK 29. 9. 2014. GODINE. TEL. 064/ 077-1-271

TU@NO SE]AWE NA NA[U DRAGU MAJKU

Pro{lo je DESET GODINA od kada nisi sa nama, a tvoje prisustvo jo{ uvek ose}amo. ^uvamo te od zaborava. Tvoji sinovi MI]O i MIODRAG sa porodicama

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

JO^I]

19. 9. 2009 - 19. 9. 2014.

SLAVOQUBA

26. 9. 2013 - 26. 9. 2014.

Nema re~i kojima bi opisali koliko nam nedostajete. @ive}ete zauvek u na{im srcima. Vole Vas }erka NATA[A, unuka JOVANA, unuk PETAR, zet MILAN, sin IVAN, unuka MILENA

14647


30

^ITUQE

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE SE]AWE

21. 9. 2014. godine navr{ava se 15 godina od kako nije sa nama na{

Dana, 20. 9. 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti moje drage majke

SR\AN POPOVI] 2003 - 2014.

Istina je bolna, tuga beskrajna, re~i malo, a bola mnogo da bi rekli koliko nam sine nedostaje{. Majka RAJKA i brat VLADAN sa porodicom

14637

DOBRIVOJE

2013 - 2014.

2008 - 2014.

MIJO

STI[OVI]

USPOMENU NA WIH ^UVAJU }erka i sestra BEBA i supruga i snaha MILKA sa svojim porodicama

14636

Dana, 20. 9. 2014. godine navr{ava se GODINU DANA kako nije sa nama na{a draga

Dana, 22. 9. 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog

VERA BABI]

BLAGOJA PERI[I]A

OLGA

Uspomenu na wu ~uvaju WENI NAJMILIJI

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

DRAGANE TUTUNOVI] iz Lipnice

Uspomenu na tvoj dragi lik ~uva}e }erka MILENA sa porodicom 14641

U petak, 19. 9. 2014. godine u 14 ~asova na Dowem grobqu u Rakovi obavi}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{oj dragoj supruzi, majci, ta{ti i baki

14628

Dana, 22. 9. 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti mog dragog supruga Bio si veliki ~ovek za sve nas i takvog }emo te svi pamtiti. Porodica [QIVI] 14638

POSLEDWI POZDRAV VOQENOJ MAJCI

NADI NEDEQKOVI] Zauvek u na{im srcima. BOBAN i MACA sa porodicama

14639

NADA NEDEQKOVI]

BLAGOJA PERI[I]A Bol i tuga se ne mere ni re~ima, ni vremenom koje prolazi, ve} prazninom koja je ostala tvojim odlaskom. U mom srcu `ive}e{ ve~no. Tvoja ZORICA

14643

Dana, 26. septembra navr{i}e se [EST MESECI od smrti na{eg dragog

Voqena bako,

MIRJANI MIRI RISTANOVI]

Vreme nikada ne}e izbrisati tvoju dobrotu i veliko srce gde je bilo mesta za sve nas. Bila si na{ oslonac, podr{ka i ponos. Suprug MILISAV, }erke JELENA i ANA, zet QUBI[A, unuci DAVID i MIHAILO i unuka IVA

14645

HVALA TI. Zauvek }e te pamtiti tvoji MARKO, LUKA i MATEJA

14640

Obave{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da }emo dana 20. 9. 2014. godine davati ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom suprugu, ocu i dedi

MILORADU JOVANOVI]U 1946 - 2014.

Bolna je istina da vreme prolazi bez tebe. Ostavio si trag koji se ne bri{e, dobrotu koja se ne zaboravqa i tugu koja ne prolazi. Supruga MIRJANA, sinovi ZORAN i DEJAN sa 14642 porodicama

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

Dr RADOQUBA ]OJBA[I]A

Dana, 19. 9. 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od kako nas je napustio na{ voqeni

U subotu, 20. 9. 2014. godine u 10 ~asova na Gradskom grobqu u ^a~ku obavi}emo polugodi{wi pomen. Sin DEJAN ]OJBA[I] i }erka DANIJELA ^OLOVI] sa porodicama 14644

TU@NO SE]AWE

RAJKO VEQOVI]

22. 9. 2013 - 22. 9. 2014. Pro|e tu`na godina od kako nisi sa nama, a mi sve vi{e tra`imo tvoj lik , tvoju re~ i tvoju {alu. Nikad te ne}e zaboraviti tvoji: supruga MILENA, sinovi DRAGAN i MILAN, unuk LAZAR i snaha DRAGANA

14646

VOJKAN ALEKSANDRI] - LARI Uz puno qubavi i nezaboravnih godina koje smo proveli zajedno ~uva}emo ponosno uspomenu na tebe. TVOJI NAJMILIJI: MIRA, MI[KO, IVAN i BORIS

14648


Dana, 25. 9. 2014. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede

U ~etvrtak, 25. 9. 2014., navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog

MIHAILA ^UTOVI]A ^UTA

MIHAILA ^UTOVI]A ^UTA

Sa qubavqu i setom ~uvaju ga od zaborava WEGOVI NAJMILIJI

14633

31

^ITUQE

PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE

Dana, 21. septembra 2014. godine, navr{ava se PET GODINA od smrti na{eg dragog

RADOMIRA VASILIJEVI]A iz Atenice

NADE@DE NADE BOGDANOVI] ro|ene Markovi}

Zauvek }e{ ostati u na{im mislima i srcima i uvek }emo te ~uvati od zaborava.

Uvek }e{ biti u na{im srcima. Sin DEJAN sa porodicom

Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na tebe. S ponosom te pomiwemo

i u srcu nosimo. Majka LEPOSAVA i bra}a MIODRAG i JOVAN sa porodicama 14629

BRATISLAV BATO D. JOROVI] 21. 9. 2006 - 21. 9. 2014.

MILO[

U na{im du{ama je qubav i bol za tobom dok `ivimo. MIODRAG i BOJANA

Sa ve~nom qubavqu ~uva}emo uspomenu na tebe. Suprug PETAR, sin DEJAN, snaha LELA, unuk NEMAWA i unuka AN\ELA

MARIKA

1955 - 2014.

MIKULI]

14627

MILICE KERKEZ Toga dana u Katrzi, poseti}emo wen grob i okititi cve}em.

S ponosom i qubavqu uspomenu na wu ~uva suprug DU[KO - DULE

14626

SE]AWE NA DRAGE RODITEQE

\UR\E - XORX 1982 - 2014.

SIMEUNOVI]

Uz puno po{tovawa va{ dragi lik ~uva od zaborava sin RADOJE sa porodicom

14631

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Ostavio si trag koji vreme ne mo`e izbrisati i dobrotu koja se ne zaboravqa. PORODICA MILETI]

14630

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60

Dana, 23. septembra 2014. navr{i}e se DESET GODINA od smrti moje drage supruge

KATARINA 1994 - 2014.

1960 - 2014. iz Mr{inaca

1984 - 2014.

14635

20. 9. 1998 - 20. 9. 2014.

14634

VEROQUBA MILETI]A

Stalno ste u na{im mislima. Ponosni smo {to smo vas imali kao roditeqe. Sin JOVAN, }erke DRAGICA, SLAVKA, MENKA i DU[ANKA

RU@ICA RU@A RADULOVI]

TVOJI: @IVKA, GORDANA i BOKI Dana, 22. 9. 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg dragog

SE]AWE

SE]AWE

Dana, 22. 9. 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{e voqene mame

SE]AWE

21. 9. 2012 - 21. 9. 2014.

DRAGUTIN RADOJEVI] "GUTO"

S qubavqu te pomiwemo i ~uvamo od zaborava. TVOJI: RADOJEVI]I i MARI^I]I 14632


PETAK 19. SEPTEMBAR 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.