19 jul 2013.

Page 1


2

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 19. JUL 2013. GODINE


PETAK 19. JUL 2013. GODINE

3

DRU[TVO

[TETE NA LOKALNIM I NEKATEGORISANIM PUTEVIMA PROCEWENE NA OKO 22 MILIONA DINARA

ZA URGENTNE POPRAVKE TRI MILIONA DINARA a pozicije stalna buxetska rezerva u gradskoj kasi, Javnom preduze}u “Gradac” je, na osnovu odluke Gradskog ve}a, donete na sednici u ponedeqak, urgentno upla}eno 3.000.000 dinara, neophodnih za sanaciju najo{te}enijih lokalnih i nekategorisanih puteva, koje su odnele buji~ne vode i u~inile ih neprohodnim za vreme elementarne nepogode, koja je ve}i deo teritorije Grada zahvatila 8. jula. Prema prvobitnom izve{taju komisije, najve}e

S

{tete pretrpele su saobra}ajnice u mesnim zajednicama Pridvorica, Jezdina, Trnava, Bawica, Lipnica, Loznica i Kulinovci, za ~iju popravku je potrebno 16,6 miliona dinara. Po{to su po~etkom sedmice stigle prijave i iz drugih sela, proceweno je da za sve ove intervencije na putnoj mre`i treba izdvojiti ukupno oko 22 miliona dinara. S obzirom na to da je re~ o velikoj sumi i da teret ovog posla ne mo`e poneti samo gradski buxet, nadle`ni su uputili zahtev za finansijsku pomo}

Komisiji za elementarne nepogode Vlade Srbije, ka`e gradona~elnik Vojislav Ili}: - Imaju}i u vidu da su sredstva stalne buxetske rezerve ograni~ena i da ne znamo {ta nas jo{ mo`e zadesiti do kraja godine, obratili smo se za pomo} Republi~koj vladi. Ukoliko ne dobijemo deo novca od Republike, dodatna sredstva }emo opredeliti rebalansom buxeta planiranim u septembru, da bi “Gradac” sa izvo|a~ima radova sve o{te}ene puteve doveo u normalno stawe. Gradona~elnik Ili}

REKONSTRUKCIJA SPOMENIKA BORCIMA CRVENE ARMIJE organizaciji Ruske ambasade, srpskorusko beloruskog prijateqstva Srbije i grada ^a~ka, na Trbu{anskom grobqu uskoro }e po~eti rekonstruisawe spomen obele`ja posve}enog borcima Crvene armije, koji su dali svoje `ivote u borbama za oslobo|ewe ^a~ka, u jesen 1944. godine. Prema re~ima predsednika Srpsko-ruskobeloruskog prijateqstva Srbije Dragana Logvinova, Ruska ambasada je podr`ala ovu akciju. - Smatramo da treba ~uvati tradiciju i `elimo da odamo po~ast ruskim borcima, koji su se ovde borili za oslobo|ewe srpskog naroda - rekao je Longvinov i dodao da osim na Trbu{anskom grobqu, postoje jo{ tri lokacije, na kojima }e se uskoro rekonstruisati spomenici podignuti hrabrim ruskim borcima, koji su

U

stradali u Drugom svetskom ratu. Plo~a na spomeniku na Trbu{anskom grobqu podignuta je 1981. godine u ~ast tridesetpetorice ruskih boraca i dva nepoznata borca NOVJ i ona ne}e biti mewana, ali }e prostor oko spomenika biti rekonstruisan, ure|en i ogra|en. - U Dowoj Trep~i su ve} po~eli radovi na zajedni~kom spomeniku podignutom u ~ast osam partizana i isto toliko saboraca Crvene armije - navodi Longvinov. Najavqeni su radovi i na druge dve lokacije. Jedna je u Zabla}u, gde se u porti crkve nalazi spomenik ruskom pilotu, a druga u Gorwem Milanovcu u okviru spomen parka “Brdo mira”, gde je kosturnica sa 408 crvenoarmejaca palih u borbama za oslobo|ewe ^a~ka.

ka`e da su buji~ne vode odnele velike deonice puteva, ne samo makadamskih, ve} i asfaltiranih i to najvi{e u selima prema Kraqevu, ali i da su oni za relativno kratko vreme osposobqeni za saobra}aj i ponovo prohodni. Preduze}e “Gradac” je, ina~e, u otvorenom postupku javne nabavke za odr`avawe i popravku kolovoza javnih puteva izabrao ovda{we preduze}e “Putevi”, istoimenu firmu iz Po`ege i lokalna preduze}a “Tatovi}”, “Gomiksput” i “Proin`ewering”. Osim komisije koja je

pregledala sve o{te}ene puteve, formirane su i dve komisije koje su posetile najugro`enija doma}instva ~ije su poqoprivredne kulture stradale u nedavnom nevremenu. Gradona~elnik Ili} napomiwe da }e i one ovih dana nadle`nim slu`bama i Gradskom ve}u dostaviti izve{taj o posledicama koje su grad i olujna ki{a ostavili u vo}wacima, zasadima

maline, u povrtwacima i na p{eni~nim poqima. Na osnovu wega rukovodstvo Grada }e tako|e zatra`iti pomo} od Vlade Srbije i Ministarstva poqoprivrede. Grad je raspisao tender i pre posledweg nevremena nabavio rakete, podsetio je Ili}, naglasiv{i da su sve protivgradne stanice popuwene i da u proseku poseduju po osam raketa. M.N.

SUDSTVO

POTVR\ENA OSLOBA\AJU]A PRESUDA ZA QUBICU MARI] pelacioni sud u Kragujevcu je 23. aprila ove godine u potpunosti potvrdio presudu Vi{eg suda u Kraqevu donetu 21. maja 2012. godine, kojom je Qubica Mari}, nekada{wi advokat, oslobo|ena optu`be da je izvr{ila krivi~no delo zloupotrebe poverewa. Istom presudom kragujeva~kog Apelacionog suda, potpuno su oslobo|eni od raznih na-

A

vodnih zloupotreba prilikom prodaje Dru{tvenog preduze}a “Partizan” i prvenstveno Robne ku}e “Partizanka” u ^a~ku Dragoslava Zate`i}, sudija Osnovnog suda u ^a~ku, Zoran Lazovi}, sudski ve{tak, Milutin Obradovi} i Veroqub Bogojevi}, nekada{wi direktori DP “Partizan”, kao i Miodrag Jakovqevi}. Kako je izjavio za “^a~anski glas”, a u ciqu

objektivnog i potpunog informisawa javnosti, advokat Ivan ^vrki}, branilac Qubice Mari} iz ^a~ka, ovom presudom Apelacionog suda zavr{en je sudski proces, koji je pokrenut 2006. godine, a sve osobe koje su tere}ene istom optu`nicom oslobo|ene su usled nedostatka dokaza da su izvr{ile krivi~no delo. V. S.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

office@cacanskiglas.rs

032/342-276

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Zari}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

redakcija@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

DRU[TVO

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

RADENKO LUKOVI], ZAMENIK GRADONA^ELNIKA: IMA IZGLEDA DA USPE[NO BUDU OKON^ANI POSTUPCI STE^AJA I RESTRUKTURIRAWA U VE]INI OVDA[WIH PREDUZE]A Iako lokalna samouprava nije “direktno” nadle`na, gradsko rukovodstvo nastoji da u uslovima velike ekonomske krize brojnim merama olak{a poslovawe doma}e privrede. Prvi put je uspostavqen dijalog sa privrednicima, wihovim udru`ewima i sindikatima, i bez obzira {to }e buxet biti uskra}en za oko 80 miliona dinara, ukinuti svi fiskalni i parafiskalni nameti. Osim toga, u gradskoj kasi je za programe aktivne politike zapo{qavawa izdvojeno 30, a za subvencionisawe kamata na kredite, koje privrednici podi`u za nabavku nove opreme i otvarawe radnih mesta, 15 miliona dinara. Grad je preduze}ima pru`io i logisti~ku podr{ku, pomogav{i im da uspostave kontakte sa dr`avnim institucijama, resornim ministarstvima, Privrednim sudom i poreskim organima, napomenuo je pro{le sedmice, sumiraju}i u~inak jednogodi{weg rada aktuelnog gradskog rukovodstva zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}. rad je finansirao izradu studije i analize koji su “pove}ali” interesovawe potencijalnih partnera i prakti~no doprineli da “^ipsara” bude prodata iz ste~aja i u woj u ovoj godini pokrenuta proizvodwa, podsetio je Lukovi}, naglasiv{i da je iz buxeta subvencionisana i nabavka semenskog krompira i podstaknuti poqoprivredni proizvo|a~i da intenziviraju proizvodwu. - Fabrika reznog alata je u postupku restruktuirawa i da bi uspe{no zavr{ila taj proces, treba da obezbedi pozitivnu teku}u ekonomiju. Dr`ava je izmenom Zakona o privatizaciji omogu}ila da ta preduze}a budu prodata po principu prodaje ~iste imovine, {to zna~i da }e kupcu

G

KUPCI ZAINTERESOVANI ZA „^ISTU” IMOVINU biti ponu|eni imovina, a ne kapital i pravno lice, i to 100, 50, ili 30 odsto procewene vrednosti i uz obavezu budu}ih strate{kih partnera da preuzmu sve radnike i pokrenu proizvodwu. Va`no je da u ovom slu~aju postoje zainteresovani kupci, dve poqske firme “Tenes” i “Gudpol”, i doma}i “Atenikkomerc”, koji ~ekaju procenu ovla{}enog proceniteqa. Gradsko rukovodstvo je pomoglo da i nadle`ni iz preduze}a “Sloboda aparati” uspostave kontakt sa resornim ministarstvom i Agencijom za privatizaciju, ka`e zamenik gradona~elnika: “U toku su razgovori o re{avawu odnosa izme|u kompanije “Sloboda namenska proizvodwa” koja je preuzela radnike iz civilnog dela fabrike i komercijalni kredit od milion evra, na osnovu ~ega je “Namenska” postala najve}i poverilac nekada{weg zavisnog preduze}a. To }e biti ulog za iznala`ewe potencijalnih strate{kih partnera, me|u kojima su zainteresovani “Rade Kon~ar” i gorwomilanova~ki “Metalac”, koji ve} rade ekonomsku analizu o opravdanosti ulagawa u projekte proizvodwe elektri~nih i {poreta na ~vrsto gorivo”. Osim ovih firmi u procesu restrukturirawa, jo{ uvek je neizvesna i sudbina kolektiva u postupku reorganizacije Fabrika hartije i “Prvog maja”. U FH je, podse}a Lukovi}, donet “nesprovodqiv” i nerealan program reorganizacije. Za pokretawe proizvodwe, prekinute pre dve godine, trebalo je obezbediti milion evra, ali po{to je oceweno da je taj projekat neodr`iv, jedini izlaz bio je pokretawe ste~ajnog postupka: - Postoji interesovawe potencijalnih

partnera za kupovinu ~iste imovine FH, sa viizjom pokretawa proizvodwe. Za pokretawe ste~ajnog postupka Grad je na ime predujma obezbedio tri miliona dinara, ste~aj je pokrenut i novo ro~i{te sa poveriocima zakazano za septembar.”Prvi maj” je tako|e zapo~eo proces reorganizacije i za razliku od prethodnog, ovaj plan je realan i sprovodqiv, jer je omogu}io dolazak italijanskog partnera koji je odr`ao proizvodwu i zaposlio svih 50 radnika, uveren da }e iz rente obezbediti sprovo|ewe programa reorganizacije, projektovanog na rok od osam godina. Me|u ovda{wim preduze}ima koja su

lane ote`ano poslovala zbog problema odr`avawa teku}e likvidnosti je i “Slovas” koji je “na dobrom putu”, nagove{tava Lukovi}, da “u|e u partnerstvo” sa italijanskom firmom “Nicefektori”, sa kojom bi do 20. jula trebalo da bude zakqu~en protokol o saradwi. Planirano je da Italijani kupe tri hale biv{eg “Cera”, u kojima bi bilo otvoreno od ~etiri do osam proizvodnih linija i u prvoj fazi zaposleno 150, odnosno ukupno 300 radnika. Sredstvima od prodaje poslovnog prostora, mati~na firma bi dugoro~nije re{ila problem nelikvidnosti. U toku su pregovori sa jo{ jednom italijanskom firmom koja namerava da sa “Slovasom” u ovoj i narednoj godini gradi nove hale. - Imali smo dosta pote{ko}a i zbog “Hladwa~e”, u kojoj je ponovo pokrenuta proizvodwa. Preduze}e je zaposlilo oko 100 radnika i verujem da }e, uz odre|ene pote{ko}e, ipak, funkcionisati u narednom periodu. Ozbiqnih problema ima i u “Ineksu”, Veterinarskoj stanici, “Ugoprometu”, od kojih }e prve dve firme izlaz iz krize najveroavtnije potra`iti u ste~aju, a “Ugopromet” u dopunskim poslovima. Verujem da }e “@itopromet” uspe{no okon~ati ste~ajni postuapk, dok za PKS, u kome je zbog pokrenutog postupka restitucije, program reorganizacije prakti~no zamrznut, postoji zainetersovan strate{ki partner - “Hemoplast”, koji namerava da po okon~awu prodaje iz ste~aja, u jednom pogonu pokrene proizovdwu disperzija - uokvirio je Lukovi} sliku, lo{im privatizacijama potpuno uru{ene ~a~anske privrede. M. N.

ZA GODINU DANA ZAPO^ETA GRADWA NEKOLIKO VA@NIH OBJEKATA U OBLASTI VODOSNABDEVAWA

VODA ZA SEDAM MESNIH ZAJEDNICA evet godina nakon po~etka radova, kona~no je u septembru 2012. zavr{en vodovod u Katrgi, koji je zdravu pija}u vodu za oko 200 doma}instava “doveo” sa izvori{ta “Gu{evac” u Mr~ajevcima. Osim ove investicije, vredne 25 miliona dinara, Grad je iz buxeta sa oko 14 miliona dinara lane finansirao i zamenu kompletne mre`e u Ulici \or|a Toma{evi}a, navodi pomo}nik gradona~elnika Sa{a Obradovi} samo neke aktivnosti gradskog rukovodstva u oblasti vodosnabdevawa, realizovane od pro{log do ovog jula, i “prelistava” podu`i spisak investicija u resoru kojim rukovodi: - U ovoj godini zavr{ena je izgradwa podsistema “Rzav” za Vidovu i Ro{ce, sa koga je 175 doma}instava u podkablarskim selima dobilo rzavsku vodu. Do kraja meseca bi}e pu{teno u rad i izvori{te Kuki}i, sa koga }e se snabdevati me{tani sedam mesnih zajednica sa oko 1.200 porodica. Za ovu investiciju izdvojeno je iz buxeta vi{e od 31 milion dinara. Gradwa podsistema nastavqena je i u ostalim selima: Sokoli}i, Vrani}i, Dowa Gorevnica i Miokovci, u kojima bi do 1. avgusta trebalo da bude okon~ana prva faza radova i u eksploataciju pu{teno

D

svih 10 rezervoara, ~ime }e biti stvoreni uslovi za izgradwu razvodne mre`e. Mesec dana kasnije, ve}i deo radova bi}e zavr{en i na podsistemu namewenom za snabdevawe mesnih zajednica Beqina, Me|uvr{-

je, Parmenac, za{ta je u ovoj godini u buxetu planirano 12 miliona dinara, navodi Obradovi}: - Posle izgradwe fekalne crpne stanice, zapo~eto je postavqawe kanalizacione mre`e i u Trbu{anima i Prijevoru, a kraju se privode i radovi u Gorwoj Trep~i na za{ti}enom podru~ju bawe, gde }e uslediti i postavqawe sekundarne mre`e za prikqu~ewe doma}instava. U toku je izrada projekta fekalne kanalizacije koja }e preko Dowe Trep~e, Stan~i}a i Baluge biti prikqu~ena na postrojewe za pre~i{}avawe otpadnih voda, najverovatnije na lokaciji u Stan~i}ima. Zbog problema u vodosnabdevawu Ov~ar Bawe i pojave nitrita u vodi, hitno smo zapo~eli izradu projekta dovo|ewa rzavske vode u Bawu, tako da }e ona najverovatnije ve} slede}e godine dobiti zdravu vodu za pi}e. Rzavska voda trebalo bi da stigne i u sela sa leve obale Zapadne Morave, od Kowevi}a do Mr~ajevaca - najavio je Obradovi} i izrazio zadovoqstvo {to su kona~no stvoreni uslovi da i me{tani Atenice, koji su ranijih godina, posebno u letwim mesecima, kuburili sa snabdevawem, kona~no dobiju dovoqne koli~ine vode. ^ekamo stanovnike Trnave da se izjasne za

prikqu~ewe svojih doma}instava na sistem “Rzav”, ka`e pomo}nik gradona~elnika zadu`en za mesnu samoupravu i komunalnu infrastrukturu, nagla{avaju}i da su za to obezbe|eni i projekat i novac i da se o~ekuje da do jeseni budu re{eni i problemi me{tana ove dve velike mesne zajednice. Obradovi} je podsetio da je Grad od Ministarstva za poqoprivredu i vodoprivredu dobio 51 milion dinara za investicije u oblasti vodosnabdevawa i da o~ekuje i odobrenih osam miliona dinara, namewenih za zamenu mre`e u Dowoj Gorevnici, koja bi trebalo da bude zavr{ena do kraja godine. I Ministarstvo regionalnog razvoja i lokalne samouprave uputilo je ^a~ku {est miliona dinara za pomo} porodicama ~iji su objekti i poqoprivredne kulture stradali tokom pro{logodi{weg velikog po`ara u Miokovcima i Gorwoj Gorevnici. M. N.


5

POLITIKA

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

^LANOVI BIV[E NARODNE PARTIJE KOLEKTIVNO PRISTUPILI GRADSKOM ODBORU SNS Povreni{tvu Gradskog odobra SNS formirana je ekipa poverenika koja }e sa prvim ~ovekom ovda{wih napredwaka dr Aleksandrom Radojevi}em, u narednom periodu obaviti sve pripreme za sprovo|ewe izbora u GO ove stranke. U wenom sastavu su svi ~lanovi odborni~ke grupe, ra~unaju}i i novog ~lana Milana Lazovi}a, obavestio je Radojevi} novinare na KZN odr`anoj u sredu, naglasiv{i da su za kontakt sa predstavnicima medija, osim wega, zadu`eni dr Drago Milo{evi}, Bojan Dra{kovi}, Gordana Plazini} Ciki} i Milan Lazovi}. - Lepa vest i novost je i da je ~lan Predsedni{tva SNS Maja Gojkovi} donela odluku da wena grupacija kolektivno pristupi Srpskoj naprednoj stranci, tako da }e i svi ~lanovi nekada{we Narodne partije, ~iji je koordinator u ^a~ku bio Zoran Jovanovi}, pristupiti SNS. Po{to je izrazio zadovoqstvo {to su pojedini

U

odbori ove stranke kojima je koordinirao (u Gorwem Milanovcu, U`icu i Priboju), ve} pristupili napredwacima, Jovanovi} je naglasio da su se stekli uslovi i da nekoliko stotina ~lanova nekada{we Narodne partije u ^a~ku pre|e u SNS: “Nadamo se da }emo doprineti da ovaj grad izgleda boqe i lep{e i da }emo dati svoj doprinos prvenstveno pove}awu broja zaposlenih i smawewu nezaposlenosti.” Odgovaraju}i na pitawe novinara, dr Radojevi} je ocenio da funkcioneri ove stranke u gradskoj vlasti “uglavnom dobro obavqaju svoj posao”, ali da je nezadovoqan u~inkom pojedinih u~esnika u izvr{noj vlasti, zbog toga {to se ~esto “provla~e” neke odluke o kojima kao prvi ~ovek ~a~anskih napredwaka nije informisan, i {to takve odluke blagovremeno nisu donete na koordinaciji stranke. Kao primer naveo je nedavno usvojenu skup{tinsku odluku o radu ugostiteqskih objekata, sa kojom se on, kako je rekao, ne sla`e. Zbog toga je naja-

NEMA IMPERATIVA ZA PREKOMPONOVAWE VLASTI

vio da }e, ukoliko se u gradu pojavi “kriti~na grupa” koja }e se pobuniti protiv te odluke skup{tinske ve}ine, poku{ati da argumentima ubedi i odbornike svoje stranke i koalicione partnere, da odluka bu-

de promewena. Iako je preuzela odgovornost za funkcionisawe ustanova u zdravstvu u Moravi~kom okrugu, SNS je “iskqu~ena” iz svih de{avawa u ovda{wem Zdravstvenom centru, u kome sve

odluke donosi v. d. direktora i qudi koje je on izabrao, pod okriqem SPS, tvrdi poverenik SNS i podse}a da ova stranka nije u~estvovala ni u formirawu komisije za prijem novih radnika, odnosno da

su ~lanoivi bili “anonimusi” i za predsednicu komisije dr Jelenu Bo{kovi}. Drugi slu~aj koji je tako|e “pro{ao iza le|a” SNS je izbor novog direktora Zavoda za javno zdravqe, ka`e dr Radojevi} i to obja{wava ~iwenicom da se na lokalu naj~e{}e ne po{tuju sporazumi koje potpi{u “centrale” stranaka: “U mnogim gradovima imamo probleme u saradwi sa koalicionim partnerima. Zbog toga, ne{to {to se usvoji kao sporazum stranaka na vrhu, idu}i prema bazi se gubi.” Iako jo{ uvek nema “imperativa” za to, eventualno prekomponovawe lokalne vlasti, kome treba da prethodi promena snaga u lokalnom parlamentu, bi}e “predmet koalicionog dogovora i sporazuma”, zadovoqio je znati`equ novinara dr Radojevi}. M.N.

^A^ANSKE DEMOKRATE NISU DALE PRELAZNU OCENU GRADSKOJ VLASTI

„GA[EWE MALIH PO@ARA, DOK STIHIJA VREBA” ve ono {to su gra|ani o~ekivali od nove vlasti - reforme, nove ideje, nove investicije i radna mesta, izostalo je za posledwih godinu dana, jer je aktuelno gradsko rukovodstvo uglavnom obavqalo teku}e poslove. Ovako u najkra}em Dragan Brajovi}, predsednik GO Demokratske stranke, ocewuje jednogodi{wi rad lokalne vlasti, “ogra|uju}i” se da DS ne `eli samo da kritikuje, ve} nudi da preko svojih resornih odbora, kojima se mo`e prikqu~iti i “nestrana~ka inteligencija”, novim idejama i projektima pomogne gradskom rukovodstvu. - Lokalna vlast nije uradila ono {to smo o~ekivali, nije dovela nove investitore, ali je pove}ala namete, cene komunalnih usluga i lokalne poreze. Ovih dana suo~eni smo i sa novim re{ewima o porezima na imovinu, koji su u pojedinim slu~ajevima i dvostruko ve}i, {to }e pri-

S

marketing 032/342-276

li~no opteretiti buxet gra|ana sa malim primawima i onih koji ne rade rekao je Brajovi}, potenciraju}i ~iwenicu, na koju je DS i ranije ukazivala, da se u ^a~ku forsiraju investicije koje ne donose nove vrednosti i {to je jo{ gore, one se finansiraju iz kredita. Naveo je primer izgradwe Gradskog stadiona i podsetio da su odbornici DS na posledwoj sednici “zamolili gradsku vlast da {to pre zavr{i stadion i ne potro{i vi{e novca nego {to je planirano”, odnosno 262 miliona dinara, od ~ega polovinu pla}a Grad. - U ime gra|ana molimo gradsku vlast i da se pozabavi goru}im problemima otvarawem novih radnih mesta, dovo|ewem investitora i spre~avawem odlaska mladih qudi u potrazi za poslom. Umesto toga, za proteklih godinu dana vlast je samo gasila sitne po`are, dok stihija vreba iza na{ih le|a.

Gradska vlast nije zaslu`ila prelaznu ocenu za proteklih godinu dana, jer nisu ispuwena predizborna obe}awa data gra|anima, smatra i zamenik predsednika GO DS Dragan Andri}. Skup{tina je u tom periodu, dodu{e, bila aktivna, odr`ano je 18 sednica i usvojene brojne odluke, me|u kojima su mnoge samo uskla|ene sa zakonima, dok su neke donete ishitreno, zbog ~ega, smatra on, i nisu bile u interesu gra|ana. Kao primer za to, naveo je odluku o radu ugostiteqskih objekata, koja se mnogo ne razlikuje od prethodne, selektivno primewivane zbog neadekvatnog rada komunalne inspekcije i policije. Utisak je da je predsednik SG boqe radio u prvom mandatu, nego u prvoj godini drugog saziva, rekao je Andri}, uveren da je ~elni ~ovek SG “malo pogubio konce” i da nema iste ar{ine prema svim odbornicima. Sve sednice, osim dve posledwe, imale su obi-

man dnevni red, zbog ~ega su uglavnom trajale dva dana, podsetio je on, oceniv{i nekorektnim kritike vladaju}e ve}ine da je za to “zaslu`na” opozicija koja je neopravdano tro{ila pare poreskih obveznika. U proteklom periodu u GO je ura|ena sveobuhvatna analiza izbora na svim nivoima i definisani uzroci zbog kojih je DS “ve} {est godina stabilna opozicija u Gradu”, obratio se novinarima i predsednik IO GO Ivan Star~evi}. Veli-

ka pa`wa posve}ena je ~lanstvu i direktnom kontaktu sa wim, da bi bile ispravqene ranije gre{ke iz perioda kada se DS prakti~no odvojila od ~lanstva. Zbog toga je, na primeru “konkurentnih” gradskih odbora, poput beogradskog i nekih organizacija u Vojvodini, izvr{ena reorganizacija ovda{wih mesnih odbora i revizija ~lanstva, koje }e u narednom periodu ~e{}e pose}ivati aktivisti DS, da bi bilo povra}eno poverewe u

stranku, najavio je Star~evi}. - Posle unutra{we reorganizacije i revizije, ozbiqno }emo se pozabaviti direktnim kontaktom sa ~lanstvom i afirmisawem konkretnih projekata, da bi ova politi~ka organizacija bila spremna za naredne izbore, na kojima }e kandidovati najboqe programe i kvalitetne liste i qude, koji se ne}e kriti iza svog lidera - najavio je predsednik IO GO DS. M.N.


6

POLITIKA SAOP[TEWE GRADSKOG ODBORA DS

PALANKA BEZ NADE I PERSPEKTIVE radski odbor Demokratske stranke u ^a~ku o{tro osu|uje najnovije izjave Velimira Ili}a, predsednika Nove Srbije i ministra gra|evine i urbanizma u republi~koj Vladi. Posle konstantnih medijskih prozivki i izre~enih optu`bi na ra~un predsednika DS–a Dragana \ilasa i gradske vlasti u Beogradu, prinu|eni smo da magistru Ili}u, postavimo neka pitawa. Po{to ste izjavili da republi~ka Vlada ne kontroli{e Beograd i Vojvodinu, da li vam je poznato kako izgleda dr`avna kontrola u gradu iz koga poti~ete? Da li je funkcionisawe lokalne samouprave u ^a~ku slika i prilika va{e vlasti? ^a~anima je odavno jasno, pa zato objasnite Beogra|anima i Vojvo|anima, kako ste uspeli da od ekonomskog ~uda sa kraja pro{log veka, u rekordnom roku napravite opustelu palanku bez nade i perspekti-

G

ve, sa preko 30 odsto nezaposlenih i jo{ toliko siroma{nih i socijalno ugro`enih. Kako je mogu}e, da ^a~ak zaobilaze investitori svih religija i nacija, dok cveta nepotizam naj{irih razmera? Koliko ^a~ana radi za tzv. „minimalac”? Koliko ima neprijavqenih radnika u privatnom sektoru? Za{to u ^a~ku niko ne podnosi ra~une za svoj rad ili nerad? Koliko ste partijskih poslu{nika zaposlili u organe lokalne samouprave u posledwih godinu dana? Da li vas je neko obavestio da vi{e ^a~ana `ivi u Beogradu nego u ^a~ku, i to najvi{e zaslugom va{e politike koja je zauvek oterala hiqade mladih i obrazovanih qudi? [ta spre~ava vladaju}u koaliciju da pokrene ^a~ak? Da li je Dragan \ilas kriv {to je demografska slika ^a~ka dostigla fazu izumiru}eg organizma? ^a~ani i daqe ~ekaju

va{e fabrike duvana, ~okolade, satelitskih telefona, igrali{te za polo, fudbalski stadion, stara~ki dom, bioskop, zatvoreni bazen, nove fakultete, sredwu muzi~ku {kolu, rekonstrukciju gradske pla`e, auto–put i ostala olako data obe}awa. Istina je da ni{ta od toga ne postoji u gradu od sto hiqada stanovnika, i zato vam je boqe da ne pomiwete Beograd ni u jednom parametru, jer smo do va{e vladavine imali mogu}nost da se s wim poredimo u mnogo ~emu. ^a~ane pozivamo na op{ti bojkot va{ih izjava, jer re~i koje izgovarate odavno nemaju nikakvu te`inu. Kvalitet politike koju ste vodili, ravan je kvalitetu asfalta kojim se di~ite, i rupama na ~a~anskim ulicama i putevima.

Informativna slu`ba Demokratske stranke

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

KOMENTAR DVERI POVODOM GODINU DANA NOVE ^A^ANSKE VLASTI

NOVA VLAST I NIJE MNOGO NOVA

redstavnici vladaju}e koalicije u ^a~ku na konferenciji za medije, povodom godinu dana gradske vlasti, rekli su istinu: „Ovo je zaista najboqe {to su oni mogli”, i u tome i jeste problem. Kada se uzme u obzir prethodna ~a~anska vlast koja nije radila ni{ta, svaki potez nove vlasti izgleda kao veliki korak napred. To i nije te{ko, s obzirom na nerad i katastrofalnu politiku prethodnog gradskog rukovodstva. Ali i ova nova gradska vlast nije mnogo „nova” – tu su stara i nepomeriva lica iz redova NS, SPS i drugi politi~ki veterani koji o~ito ne nameravaju da se penzioni{u. Kako god ^a~ani glasali, a na pro{lim izborima su definitivno glasali protiv wih, oni na|u kombinaciju da preko nekoga ostanu na vlasti. Sada su to ostajawe na vlasti i posle 16 godina obezbedili preko SNS. Gra|ani ^a~ka nisu zaboravili da su Dveri jedina

P

politi~ka opcija u novijoj lokalnoj politi~koj istoriji koja je odbila da u|e u vlast. Naime, smatrali smo da Nova Srbija ne mo`e vi{e da daje gradona~elnika ^a~ka posle ~etiri prethodna gradona~elni~ka mandata, ve} da su ^a~ani glasali za promene i da gradona~elnika treba da predlo`e SNS ili Dveri. SNS je podlegla pritiscima iz Nove Srbije i „prodala” mesto gradona~elnika, jer joj je samo bilo bitno da u|e u vlast – po svaku cenu. Dveri nisu zato u{le u politiku i tako smo ostali opozicija, postaju}i najo{trija opoziciona politi~ka snaga u lokalnom parlamentu. SNS je pala na ispitu i u vladaju}oj koaliciji, previ{e pristaju}i na stare metode vladawa gradom i ni~im ne prave}i razliku u odnosu na prethodnu vlast. Gradom i daqe vladaju NS i SPS, dok je SNS naj~e{}e samo privezak. Za godinu dana ni{ta su{tinski novo nismo dobili u gradskoj politici, sem

drasti~nog pove}awa cena svih komunalnih usluga. Prioriteti su i daqe pogre{ni: gradski stadion, umesto Omladinskog centra i Doma za stare, bezidejni odnos prema privredi i poqoprivredi, partijsko zapo{qavawe na svakom koraku, velika obe}awa iza kojih stoji stara politika “ja tebi-ti meni”, kao i ideja da se skup{tina obesmisli i sva vlast skoncentri{e u Gradsko ve}e gde nema opozicije. Pokret Dveri ostaje najja~a opoziciona snaga u gradskom parlamentu koja je tu da im pokvari zabavu i uka`e na sve pogre{ne odluke, zloupotrebe i partijske interese koji se stavqaju iznad interesa op{teg dobra. Uvereni smo da je ovo posledwi mandat ove stare, izlizane i potro{ene politike koja nam je unazadila grad i da dolazi vreme novih qudi mla|e generacije i nove politike u na{em gradu. Informativna slu`ba Povereni{tva Dveri u ^a~ku

SAOP[TEWE ZA JAVNOST GRADSKOG ODBORA NOVE SRBIJE U ^A^KU

BLA]EWE POLITI^KIH NEISTOMI[QENIKA akon nedavne izborne skup{tine Gradskog odbora Demokratske stranke, celokupna politi~ka javnost u gradu je od novog rukovodstva demokrata o~ekivala, kao prve poteze, vo|ewe jedne promi{qene i racionalne politike, koja }e i}i u pravcu poku{aja podizawa ozbiqno uzdrmanog i naru{enog rejtinga ove partije, ali su takve prognoze, o~igledno, bile proma{aj. Naime, u nedostatku kvalitetnih ideja, projekata i programa, ~a~anske demokrate se, umesto sebi, okre}u ve} oprobanoj praksi bla}ewa politi~kih neistomi{qenika, na na~in koji vre|a zdrav razum, besomu~no se, i bez grama argumenata, obru{avaju}i

N

na one koji su uspe{ni i od kojih bi imali {ta da nau~e. Po ko zna koji put, Brajovi} i wegova ekipa se bave predsednikom na{e stranke i ministrom u Vladi Republike Srbije Velimirom Ili}em. Povod za wihove najnovije napade su stavovi koje je predsednik Nove Srbije izrekao 29. juna, na sednici Glavnog odbora stranke, a ti~u se beogradskog gradona~elnika i {efa demokrata Dragana \ilasa. Zarad istine, ose}amo potrebu da uka`emo na slede}e: od trenutka kada je Velimir Ili} izrekao svoje mi{qewe o \ilasu, pa do momenta kada se oglasio Gradski odbor DS-a, pro{lo je vi{e od 10 dana. Dakle, ako su ~a~anske demo-

krate bile toliko kivne i ozloje|ene stavovima na{eg predsednika, postavqa se pitawe za{to nisu odmah reagovale. Re~ je o tome da su ~ekali politi~ki nalog od svoje centrale u Beogradu, pa su se tek tada latili pera i izdali saop{tewe. O~ekivali smo od novog rukovodstva DS-a u na{em gradu da makar malo budu ^a~ani i razmi{qaju svojom glavom, ali uzalud, oni i daqe po mi{qewe idu u prestonicu i to kod ~oveka koji je jedan od najve}ih tajkuna i medijskih magnata u zemqi, kod ~oveka koji u svojim rukama dr`i vi{e od 70 odsto medijskog prostora, svakodnevno uve}avaju}i svoje basnoslovno bogatstvo.

U svom saop{tewu Brajovi}eve demokrate isti~u kako je na{ grad, navodno, u posledwih 17 godina vlasti Nove Srbije, pretvoren u opustelu palanku, bez nade i perspektive za wegove `iteqe. Da to nije tako vrlo dobro znaju na{i sugra|ani, a demokrate podse}amo da na{a stranka u ^a~ku nikada nije bila sama na vlasti, ve} u razli~itim programskim koalicijama, a jedan od najve}ih sto`era takve, po demokratama propale politike, punih 11 godina, od 1996. do 2007. godine, bila je upravo Demokratska stranka, pa se postavqa logi~no pitawe: ako je ta~no ovo {to tvrdite, gde ja va{a odgovornost u svemu? Ili, mo`da, novi {ef

FOTO GLAS

„OGLEDALO“ (NE)BRIGE D o pre nekoliko godina bio je ponos cele Bogi}evi}eve ulice. Od kada su iselili banku, ~iji natpis se jo{ ponegde nazire, ovaj izlog koji je bio „ogledalo“ nekog, ~ini se, ipak mirnijeg vremena, pretvorio se u ru`nu sliku u „epicentru“ grada. Na samo korak od urbanista koji sede u susednoj zgradi, nekoliko stotina metara od komunalne policije, gradske uprave, ~iji se slu`benici ~esto mogu videti u obli`wem kafi}u, policije, inspekcije i drugih, koji bi trebalo da reaguju po svojoj du`nosti.... Lokal u prizemqu brine jo{ samo

stanare vi{espratnice u Bogi}evi}evoj 4, koji su, ka`u, vi{e puta prijavqivali pijane no}ne posetioce. Od wihove vike, kamenica kojima razbijaju jo{ ono malo preostalog stakla, no}i su im, ka`u, bez sna... Strahuju i za svoju bezbednost. Pri~aju da su po wihovim prijavama dolazili i jedni i drugi policajci, ali da im miran san nisu vratili. Opet apeluju da nadle`ni ne{to preduzmu i ujedno se nadaju da }e vlasnik, za koga su saznali da `ivi u Jagodini, {to pre izdati lokal na „odli~noj lokaciji“. V. T.

~a~anskih demokrata `eli da nam, u duhu boq{evi~ke prakse, poru~i da istorija Demokratske stranke u ^a~ku po~iwe od wega i da pre toga ova stranka u gradu nije ni postojala. Sve nam to ukazuje da je nekada{wi predsednik DS-a Zoran \in|i} bio u pravu kada nam je govorio da ne treba previ{e verovati wegovom lokalnom odboru u ^a~ku, jer on okupqa qude koji vode diletantsku i kratkovidu politiku, koja je takva da, neretko, usled toga {to su im zaslepqeni vidici, od drveta ne vide {umu. Mo`da je to i razlog {to nas Gradski odbor DS-a, u svom saop{tewu, li{ava informacije da se u posledwe vreme sve ve}i broj ostatka ostata-

ka ~lanova Demokratske stranke me|usobno pozdravqa sa podignuta tri prsta, kojima simbolizuju trenutni procentualni politi~ki rejting svoje partije, s obzirom na to da su na nedavnim lokalnim izborima u Zaje~aru dobili svega 3,2 odsto glasova bira~kog tela. Sva je prilika da se demokrate sli~no kotiraju i u na{em gradu, pa se zbog toga slu`e ne~asnim radwama i {ibicarskim trikovima, u bezuspe{nim poku{ajima da diskredituju Novu Srbiju i na{eg lidera Velimira Ili}a. Informativna slu`ba Gradskog odbora Nove Srbije u ^a~ku


PETAK 19. JUL 2013. GODINE

7

DRU[TVO

U MR^AJEVCIMA SE GRADI NOVA [KOLSKA ZGRADA SA FISKULTURNOM SALOM Izgradwa nove {kole omogu}i}e nam da radimo u jednoj smeni, ka`e Dragoqub ^vorovi}, direktor O[ “Tatomir An|eli}” - Sve te~e po planu. Sru{ili smo staru zgradu, pripremili teren i zapo~eli izgradwu temeqa. Objekat je veliki, pa }e nam samo za radove u zemqi biti potrebno tridesetak radnih dana - informi{e nas Aleksandar ^opi}, direktor agencije “Aki” i predstavnik izvo|a~a radova. Osim “Akija”, konzorcijum kome je Grad, kao investitor, poverio posao izgradwe, ~ine preduze}a “Elsat”, “1. septembar” iz Ivawice, “Cini invest” i “^a term”. U novoj zgradi, od 2.900 kvadratnih metara, nalazi}e se 11 u~ionica, moderna fiskulturna sala (1.040 kvadrata), kancelarije i pomo}ne prostorije. - Stara zgrada, podignuta sredinom pro{log veka bila je u veoma lo{em stawu, pa bi wena adaptacija predstavqala obiman i skup posao. Zato se odustalo od prvobitne ideje da se ona renovira i krenulo iz po~etka. U novoj zgradi ima}emo savremene uslove i mo}i da organizujemo jednosmenski rad, {to }e najvi{e zna~iti u~enicima koji u {kolu dolaze iz drugih

ZAVR[ETAK ZA 450 DANA

sela i moraju da koriste prevoz - rekao nam je Dragoqub ^vorovi}, direktor O[ “Tatomir An|eli}“. Nova fiskulturna sala, sa tribinom za vi{e od 300 gledalaca, bi}e od koristi ne samo |acima ve} i svima iz mr~ajeva~kog

STUDENTSKA FOLKLORNA GRUPA “KRIDA BUDAZA” IZ INDONEZIJE STI@E U ^A^AK

MUZIKU I PLES UDAQENIH NARODA PRONOSE BALKANOM olklorna grupa “Krida Budaza” nastala je 1983. godine na Univerzitetu u Xakarti, wena misija je da ~uva tradiciju i kulturu Indonezije, a osniva~ Nene Karim, profesorka psihologije na Univerzitetu i poznata indone`anska glumica. Prevazi{av{i okvire svoje zemqe, grupa od 1988. godine nastupa {irom sveta i gde god se pojavi izaziva veliko interesovawe i simpatije publike. Na festivalima u Americi, Australiji, Evropi i Aziji, pokupila je zna~ajne nagrade, a trenutno su weni ~lanovi, studenti raznih fakulteta, na Balkanskoj turneji, u okviru koje }e gostovati i u nekoliko gradova Srbije. Na velikoj sceni ~a~anskog Doma kulture, “Krida Budaza” nastupa 26. jula, pod pokroviteqstvom Grada i u organizaciji Narodnog muzeja, Doma kulture, Studentskog centra i Turisti~ke organizacije. Preporu~uju}i koncert, u ime Organizacionog odbora, etnolog Ivana ]irjakovi} ka`e da ova grupa pleni pa`wu time {to prikazuje ples, muziku i no{we velikog broja etni~kih grupa. - Na 14.508 indone`anskih ostrva i poluostrva, od kojih su najpoznatija Ja-

F

va, Sumatra, Bali, Borneo, Celebes i Maluka, `ivi vi{e od 700 etni~kih grupa. Svojim repertoarom grupa prikazuje “jedinstvo u razli~itosti”. Tradicionalni ples vu~e korene iz

tog meseca Ramadana, i Kalimatin ples, koji pripada ceremoniji u ~ast mrtvih na Borneu. U pauzi }e, kao gost indone`anske grupe, nastupiti doma}i KUD “Abra{evi}”.

kraja koji vole sport i bave se wime. Zbog svoje prostranosti i opremqenosti u skladu sa savremenim zahtevima, bi}e podesna za utakmice i druga sportska de{avawa. - Zavr{etak izgradwe sale u Mr~ajev-

cima ozna~i}e i kraj ciklusa gradwe fiskulturnih sala u svim mati~nim {kolama na seoskom podru~ju. Grad je ovu ideju po~eo da realizuje pre nekoliko godina, a mr~ajeva~ka sala je do sada najve}i poduhvat - izjavio je predsednik Skup{tine Grada Veqko Negovanovi}. Savremena {kolska zgrada u Mr~ajevcima ko{ta}e Grad 137.000.000 dinara, a rok za zavr{etak radova je 1. septembar 2014. U narednoj {kolskoj godini nastava }e biti organizovana u zgradi koja je bila sastavni deo starog {kolskog kompleksa, a nalazi se u neposrednoj blizini gradili{ta. [kola u Mr~ajevcima je jedna od najstarijih obrazovnih ustanova u ovom delu Srbije, koja je po~ela da radi jo{ 1.837. godine. U protekloj {kolskoj godini O[ “Tatomir An|eli}” imala je 550 |aka, 440 u osmorazrednoj {koli u Mr~ajevcima, a ostatak u izdvojenim, ~etvororazrednim odeqewima u Mojsiwu, Ostri, Dowoj Gorevnici, Katrzi, Be~wu i Vujetincima. E. V.

OTVORENA KWI@ARA „P^ELICA” U ^A^KU Osim literature za decu, od svih poznatih izdava~a, nova kwi`ara je snabdevena {kolskim priborom, kreativnim i zabavnim materijalom zdava~ka ku}a „P~elica”, koja je krenula sa objavqivawem radnih svezaka za osnovce i stigla do renomiranog izdava~a literature za decu i mlade, na~inila je 11. jula jo{ jedan, veoma va`an korak u svom razvoju, otvarawem kwi`are u Ulici Svetozara Markovi}a 5, preko puta Po{tanske {tedionice . Pod sloganom „Kwi`ara P~elica – najlep{i kutak za decu”, ovaj izdava~ je `eleo da deci i roditeqima pru`i kvalitetan izbor edukativnih i zabavnih sredstava koja su bila i ostala dragocena pomo} u razvoju svakog deteta. Pored kwiga poznatih izdava~a literature za decu, me|u kojima “P~elica zauzima va`no mesto, kwi`ara kupcima nudi {kolski pribor, igra~ke, sportske rekvizite, de~je muzi~ke instrumente, ”poklon~i}e” i druge artikle koji se svrstavaju u edukativan i zabavni materijal. „P~elica” je kwi`aru otvorila povodom deset godina postojawa. – Kultura i obrazovawe

I

religije i rituala, a muziku koju izvodi nezamisliva je bez instrumenata kao {to su mali gongovi, bubwevi i nekoliko vrsta metalofona - obja{wava etnolog. Pred ~a~anskom publikom mladi Indone`ani }e, pored ostalog, izvesti Selendang amoj ples Xog xakarte, odnosno igru zavo|ewa mladih qudi, Zapin marhaban ples malajskih Jambija, koji predstavqa toplu dobrodo{licu sve-

Organizator Balkanske turneje za Srbiju je Hristina Nikoli} Murta, Srpkiwa koja je udata za Indone`anina i `ivi u Xakarti, dok je ideja da se ^a~ak na|e me|u gradovima koje }e ova grupa posetiti potekla od Vladimira ]irjakovi}a, koji je poreklom iz na{eg grada a trenutno je na postdiplomskim studijama turizmologije u Xakarti. E. V.

su u velikoj krizi u na{oj sredini. Mogli smo da se fokusiramo na Beograd kao centar izdava{tva u Srbiji i da tamo razvijamo na{u „P~elicu” i otvaramo maloprodajne objekte, ali `eleli smo da budemo sna`na podr{ka mladima u na{em gradu, a to sada i ~inimo otvarawem ove kwi`are za decu i zapo{qavawem novih radnika. Svesni smo te{ke finansijske situacije koja pritiska na{e sugra|ane u momentu kada otvaramo kwi`aru, svesni smo i toga da su sada rijaliti programi mnogo popularniji od kwiga koje nudimo i da se u kineskim buticima mogu znatno povoqnije nabaviti igra~ke i {kolski pribor nego u kwi`arama. Ipak, duboko verujemo da deci moramo pru`iti kva-

litetna sredstva za sticawe znawa i razvoj kreativnosti, kako bi imali normalno odrastawe i kako bi sutra postali obrazovani i stru~ni qudi, koji }e mewati na{e okru`ewe i imati motive da se zadr`e u svom gradu - isti~e direktor izdava~ke ku}e Goran Markovi}. „P~elica” je prethodnih nekoliko godina osvajala vredna priznawa u oblasti izdava{tva, a Markovi} je posebno ponosan na ovogodi{wu nagradu Zmajevih de~jih igara, za doprinos popularisawu kwi`evnosti za decu. Kwi`ara }e, najavquje on, zvani~no biti otvorena 15. avgusta, kada }e ova izdava~ka ku}a napuniti deset godina `ivota i rada. E. V.


8

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

DRU[TVO

Iz porodi~nih albuma

SE]AWE NA

MILUNKU SAVI] U Dowoj Trep~i, ba{ gde se skre}e za Stan~i}e, nalazi se “Konak Milunke Savi}”, omiqeno steci{te lovaca i ribolovaca, a u posledwe vreme i po{tovalaca lika i dela heroine iz Balkanskih i Prvog svetskog rata.

S

avi}i, koji dr`e Konak, ne poti~u iz ovog kraja, saznajemo od pedesetdevetogodi{weg Miroslava, ~ija je deda Milan bio ro|eni brat legendarne Milunke Savi}. - Na{ zavi~aj je Koprivnica, selo u blizini Jo{ani~ke Bawe. U wemu se rodio moj deda, wegove sestre Miona, Milunka i Slavka, moj otac @ivan i ja. Dedu su mi, zbog toga {to je bio u ~etnicima, posle Drugog svetskog rata ubili komunisti, a otac se kasnije sa porodicom preselio u Kraqevo. Milanovi potomci nisu mogli da ra~unaju na dr`avnu slu`bu, pa smo kupili plac u Trep~i, po~eli da se bavimo ugostiteqstvom i ovde ostali. Kafana je nosila naziv “Karanovac”, a onda smo re{ili da joj promenimo ime - upoznaje nas doma}in sa istorijom Konaka. Uo~avamo nekakvo postoqe od betona, neobi~an detaq u blizini kafane. - Novokomponovani rodoqubi su, u vreme kada je srpski premijer bio Mirko Marijanovi}, u Jo{ani~koj Bawi podigli spomenik Milunki Savi}, ali su ga brzo prepustili nemaru i

propadawu. Dao sam da se uradi kopija, dopremio je u Dowu Trep~u sa namerom da je postavim u dvori{tu, ali se pla{im da je neko ne odnese. Za sada je ~uvam pod kqu~em - obja{wava Miroslav. TREBALO JE DA BUDE MU[KO Centralno mesta na zidu Konaka zauzima nekoliko uramqenih fotografija `ene - ratnika, a ostale su, ka`e wen unuk, razneli novinari, jer svi su izgledi da je Srbija kona~no re{ila da svojoj heroini pokloni zaslu`enu pa`wu. Ro|ena je 1890. godine (ili 1892, kako pi{e u ~lanskoj karti udru`ewa rezervnih vojnih stare{ina), a weni roditeqi, Radenko i Danica, va`ili su za veoma siroma{ne i ni{ta mawe po{tene qudi. - Milunka je bila izuzetno sna`na i sposobna, trebalo je da se rodi kao mu{ko. U poqskim radovima je mogla da zameni dvojicu mu{karaca, a u rvawu, ga|awu kamenom u biqeg i drugim igrama seoske mlade`i obavezno bi pobe|ivala ostale ~obane. Nepravdu nije podnosila i uvek bi stala na stranu neja~i. Malo je falilo da ro|enog ujaka ubije zbog bahatog pona{awa. Po`alio joj se neko od seqaka da mu on, kad na kowu prolazi pored wive, namerno gazi pasuq, a ona uzela pu{ku i krenula da ga nau~i pameti. Ujak se pre-

pao, po~eo da se krije iza svoje dece, a devojka je, ne `ele}i da naudi mali{anima, odustala od prvobitne namere, oti{la u {talu i ustrelila mu kowa.

PRERU[ILA SE U MLADI]A Dr`ala je do svoga porekla i devoja~kog prezimena, a za otaxbinu i kraqa bila je spremna i da pogine. ^im je izbio Prvi bal-

kanski rat donela je odluku da se pridru`i vojnicima, ali ne u svojstvu bolni~arke, ve} sa pu{kom u ruci. Ali, prema onda{wim shvatawima i pravilima, ratovawe je bilo iskqu~i-

vo mu{ki posao, pa je dovitqiva Milunka odsekla kosu, obukla mu{ko odelo i vojnoj komandi se prijavila kao dobrovoqac Milun Savi}. Brzo je ispoqila izuzetne bomba{ke sposobno-


PETAK 19. JUL 2013. GODINE

sti, a sa svojom jedinicom u~estvovala je i u opsadi Skadra. Iako je grudi bri`qivo stezala prtenim platnom, nije joj se dalo da sa~uva svoju veliku tajnu. U jednom juri{u rawena je ba{ u grudni ko{, a u poqskoj bolnici, gde su je preneli u nesvesnom stawu, otkriveno je da je najboqi bomba{ na rati{tu `enskog pola. Komandant je to do`iveo kao veliku sramotu za vojsku i re{io da je, ~im se oporavi, odstrani sa rati{ta, ali je ona ipak uspela da ostane i nastavi zapo~eti posao. U Drugom balkanskom ratu hrabro se borila na bugarskoj granici i stekla ~in kaplara. MILUNKA U VELIKOM SVETSKOM RATU Nije bilo sile koja bi Mumu, kako su u porodici zvali Milunku Savi}, vezala za ku}u ni kada je izbio Prvi svetski rat. Ponovo su je vojskovo|e gledale sa nevericom i slale u bolni~arke, a ona ih podse}ala da je kaplar i tra`ila svoju “desetinu”. Pobedili su wena upornost i istinski patriotizam. Rat je provela u slavnom Drugom puku, u~estvovala je u svim velikim bitkama srpske vojske, pre{la Albaniju, a na Solunskom frontu dobila ~in pe{adijskog narednika i postavqena za komandanta juri{nog voda. Zadobila je {est rana, a sa Solunskog fronta dva puta, u veoma te-

9

DRU[TVO

{kom stawu, transportovana u severnu Afriku, gde je le~ena u francuskim vojnim bolnicama. Brojni su podvizi ove “ludo hrabre” `ene, a o wima je pisala celokupna evropska {tampa, nazivaju}i je srpskom Jovankom Orleankom. “Znala je da iskoristi pravi trenutak za napad. Neprimetno bi dopuzila do neprijateqskih rovova i zemunica i sa nekoliko brzo i precizno ba~enih ru~nih bombi urakqila neprijateqske vojnike i prisilila ih na predaju”, ~itamo u doma}oj literaturi. Zabele`eno je, tako|e, da je ~obanica iz Koprivnice sama zarobqavala na desetine bugarskih vojnika. SVE ]E TO NAROD POZLATITI Iz Prvog svetskog rata Milunka je iza{la sa najve}im srpskim i stranim odlikovawima, ali se u godinama koje su usledile suo~ila se siroma{tvom i bila zaboravqena. Radila je kao ~ista~ica u Dr`avnoj hipotekarnoj banci u Beogradu, udala sa za ni`eg po{tarskog slu`benika, poreklom iz Crne Gore, rano ostala udovica i sama izdr`avala ~etiri k}erke. - Rodila je samo Milenu, a usvojila tri devoj~ice nastavqa Miroslav pri~u o svom naj~uvenijem pretku. - Milka i Vi{wa su poticale iz na{e familije, a Zorku, koja je po svoj prili-

ci bila Romkiwa, prona{la je 1945. godine na ulici, rawenu u bombardovawu Beograda. Geler ju je pogodio u glavu, zbog toga je bila te`ak invalid i ostala da `ivi sa majkom. Svake godine su wih dve po nekoliko meseci provodile kod nas u Koprivnici. Milunka se nikada nije `alila, premda je mla|ima savetovala da se ne bave politikom. Mnogo je volela decu, ali je bila stroga i zahtevala red, rad i po{tewe. Uz wenu pomo} tridesetoro mali{ana iz Koprivnice se od{kolovalo i stalo na svoje noge.

FRANCUSKA JOJ SE ODU@ILA Milunki Savi}, dvostrukom vitezu Legije ~asti, Francuzi su posle Prvog svetskog rata nudili da sa decom `ivi u wihovoj zemqi i dobije vojnu penziju, ali je ona `elela da ostane u otaxbini. U Francuskoj je uvek do~ekivana sa najvi{im vojnim po~astima, a u Muzeju Velikog rata kod Pariza posve}en joj je deo izlo`be. Sa delegacijom starih ratnika ona je u Francusku odlazila pet puta, a vojni~ko grobqe u Solunu posetila u dva navrata. U inostranstvo je uvek i{la u srpskoj uniformi i sa ordewem na grudima.

Opisuju}i Milunkin fizi~ki izgled, Miroslav ka`e da je bila sredweg rasta, ja~e telesne gra|e i lepih crta lica. - Kao de~ak sam ~esto odlazio kod we u goste i nikada ne}u zaboraviti prizemni ku}erak na Vo`dovcu, u

kome je `ivela. Ista prostorija je slu`ila i za dnevni boravak i kao zajedni~ka spava}a soba, a u {upi je dr`ala kozu i ugaq za zimu. Komforniji stan, ali jednosoban i na ~etvrtom spratu zgrade bez lifta, u Nasequ bra}e Jerkovi}, dodeqen joj je 1972. Umrla je slede}e godine, od posledica mo`danih udara, i sahrawena na Novom grobqu u Beogradu.

SPASAO JE NEMA^KI OFICIR U Drugom svetskom ratu nije u~estvovala, ali je na Vo`dovcu dr`ala malu bolnicu, u kojoj su le~eni rawenice sa obe strane bratoubila~kog sukoba. Kada je 1943. godine bolnica otkrivena, Milunka je dospela u logor na Bawici i u wemu provodi {est meseci. Prelistavaju}i spiskove logora{a predvi|enih za streqawe, jedan nema~ki oficir je, nai{av{i na weno ime, pitao da li je to `ena koja se juna~ki borila u prethodnom ratu. Dobiv{i potvrdan odgovor, naredio je da je puste.

Miroslav Savi} ispred Konaka i pored kopije spomenika Milunke Savi}

Ove godine, 5. oktobra, na ~etrdesetogodi{wicu wene smrti, RTS }e premijerno prikazati igrano dokumentarni film o Milunki Savi}. Autorka filma je Sla|ana Zari}, lik srpske heroine do~arava Tawa Ta~i}, kadetkiwa Vojne akademije, a u dokumentarnom delu o Milunkinom `ivotnom putu govore istori~ari i brojni potomci. E.V.


10

VI[ ^ak iako ne „sa~uva“ sebe od mo}ne ma{inerije Koridora 11, a nadamo se da ho}e, hrast na Savincu pomo}i }e da se sa~uvaju wegova brojna „sabra}a“ u mnogim delovima Srbije, ukqu~uju}i i one u ~a~anskom kraju. Pored ve} za{ti}ene „Gojkovi}a lipe“ u Gorwoj Trep~i, nadle`ni u ^a~ku nameravaju da od slede}e godine jo{ {est stabala velike starosti uvrste na listu spomenika prirode. Mada se ona za sada ne nalaze ni na jednom od zacrtanih puteva, predstavnici lokalne vlasti ka`u da ne}e dozvoliti da se ponovi „slu~aj savina~kog hrasta“.

tru~waci su jo{ pre pet godina predlo`ili za{titu {est ~a~anskih stabala Istina, stru~ni elaborat o „Stablima ^a~ka“, koji je radio Zavod za za{titu prirode Srbije, a koji je platio ^a~ak, ve} je odavno ura|en i iz nepoznatih razloga sve donedavno bio je zaturen u „urbanisti~kim lavirintima“. Ali, burna doga|awa oko hrasta na trasi autoputa Beograd – Preqina, izvukla su elaborat „na svetlost“ i probudila nadu da }e se o ovom drve}u izuzetne lepote neko brinuti. Prema re~ima pomo}nice gradona~elnika ^a~ka Mirjane \okovi}, koja je resorno zadu`ena za ekologiju, od 2007. godine iz

S

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

TEMA

VEKOVNA STABLA KRASE ^A^ANSKI KRAJ

„STARINE“ SPOMENICI PRIRODE

gradskog buxeta izdvaja se po 50.000 dinara godi{we za brigu o ~uvenom fikusu u Domu kulture (koji je najve}i fikus na Balkanu), a od stabala ovu „privilegiju“ ima „Gojkovi}a lipa“, za koju veoma malo ^a~ana zna da se nalazi na dvadesetak kilometara od grada u selu Gorwa Trep~a. -Po elaboratu koji je ura|en jo{ 2008. godine za spomenike prirode tre}e kategorije predlo`eno je {est stabala. Predlog uredbe o wihovoj za{titi nikada nije stigao pred Gradsko ve}e, pretpostavqam da nije bilo novca. Jer za wihovu za{titu potrebno je izdvojiti jo{ najmawe 300.000 dinara. Na pola kalendarske godine mi ne mo`emo da obezbedimo nova sredstva, ali ve} u novembru, kada se bude pripremao buxet za narednu godinu, predlo`i}u da se obezbedi ovaj novac – ka`e Mirjana \okovi}.

ME\U HRASTOVIMA NA LISTI I JEDAN BOR Najstariji od onih koji }e u}i na listu „za{ti}enih“ je hrast lu`wak u Dowoj Gorevnici, koji je prema stru~nim procenama „izbrojao“ ~etiri veka. Visina ~a~anskog lu`waka, ~ija vrsta mo`e da `ivi i do 800 godina, je 26 metara, sa pre~nikom debla od 1,97 metara. Wegov „daqi ro|ak“, cer pod Kablarom, koji se nalazi kod ^vrki}a ku}a, mla|i je 150 godina od lu`waka i visok je 21 metar. Po dvesta godina stari su hrast u Slatini (visok 18 metara)

Gojkovi}a lipa u Gorwoj Trep~i

Timotijevi}a hrast na ulazu u Mr~ajevce

OD STARIH STABALA UMETNI^KI DUBOREZ U Kanadi, zemqi ~uvenoj po bogatstvu {umama, svako drvo, pa i ono koje su vreme ili nepogode, „ubile“ ili o{tetile, ~uva se kao posebno blago. Ka`u da Kanada ~ak uvozi drvo za preradu. U Torontu i okolnim gradovima ve} nekoliko godina anga`uju se umetnici koji stabla koja ugro`avaju bezbednost qudi, ili su se osu{ila, pretvaraju u prava mala umetni~ka dela. Parkovi kojih ima na svakom koraku, nama sa ovih prostora deluju na prvi pogled „divqi“, jer se sru{ena stabla ostavqaju u parkovima, kako bi svojim humusom dodatno obogatila zemqi{te.

Mijatovi}a hrast, jedina „starina” na teritoriji grada

i „Timotijevi}a hrast“, verovatno najpoznatiji ^a~anima, jer se nalazi na samom ulazu u Mr~ajevce (visina 21,5 metara). Jedini „starina“ koja je opstala na teritoriji samog grada je „Mijatovi}a hrast“, na uglu ulica Kneza Milo{a i Stevana Prvoven~anog, koji ima oko 250 godina, a dostigao je visinu od 16 metara. [esti na listi je crni bor, koji je za dva veka `ivota narastao 21 metar, a ukra{ava dvori{te Osnovne {kole u Je`evici. -Prema ovom elaboratu, re~ je o stablima koja su tipi~ni predstavnici svojih vrsta. Radi se o drve}u velike starosti i dobrog „zdravstvenog“ stawa, o~uvanih habitusa, pravilnih i {irokih kro{wi, koja svojom o~uvano{}u dominiraju prostorom. Radi se o zaista impozantnim stablima – obja{wava \okovi}eva i dodaje da }e lista za{ti}enih spomenika prirode biti otvorena za predloge stru~waka. -Namera nam je da za{titimo sve ono {to je dragoceno, lepo i staro. Jasno je da nema profitabilnosti u ekologiji, ali na{ zadatak je da brinemo o zdravqu qudi. Svako stablo je deo „plu}a“ grada i okoline i

za{tita svakog stabla je veliki ulog za budu}nost – zakqu~uje \okovi}eva. „GOJKOVI]A LIPA“ VITALNA LEPOTICA OD 150 GODINA „Gojkovi}a lipa“ stara je 150 godina, a prema odluci ~a~anskih odbornika od 2007. godine ona je pod stalnom brigom i za{titom. Wena visina je 17,5 metara, pre~nik kro{we joj je 14,40 metara, obim debla blizu ~etiri, a pre~nik 1,27 metara. [ezdeset~etvorogodi{wi Milo{ Gojkovi} ka`e da je ro|en upravo ispod ove lipe, koja sada krasi imawe wegovog pokojnog strica Mita Gojkovi}a, novosadskog advokata i oca biv{e gradona~elnice No-


NIKOQSKI BOR

U studiji na osnovu koje je i progla{ena spomenikom prirode tre}e kategorije, stoji da je „Gojkovi}a lipa“ veoma vitalna, da je tipi~ni predstavnik svoje vrste i da je karakteristi~no da je to stablo na osami. „Predstavqa dragocen resurs geofonda svoje vrste i doprinosi o~uvawu botani~kih raznovrsnosti ovog kraja“, stoji u zakqu~ku studije.

Jedno od najpoznatijih stabala „zapisa“ je bor u porti manastira Nikoqe u Ov~arsko-kablarskoj klisuri. Radi se o stoletnom stablu, koga obilaze mnogi bolesni u pratwi monahiwa. Veruje se da le~i umobolne i da poma`e nerotkiwama. Prema predawu on je posa|en nad grobovima nikoqskih monaha.

vog Sada Maje Gojkovi}. -Moj deda i otac `iveli su ba{ na ovom imawu gde se nalazi lipa. Porodica se polovinom {ezdesetih godina pro{log veka preselila na imawe u blizini, a ku}a i stablo su ostali stricu, koji je i uputio predlog nadle`nima da se lipa za{titi. Deda mi je pri~ao da su se ba{ kod wega, kao imu}nog doma}ina tog doba, ispod lipe okupqali me{tani, zbog dogovora, razgovora, odmora, ili kad su bile velike nesre}e – pripoveda nam Milo{ Gojkovi}, dodaju}i da marketing 032/342-276

11

TEMA

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

je lipa posledwi put orezivana pre dvadeset godina i da je „o~uvala svoju vitalnost i zdravqe“. - Dva puta su nam wene `ile ru{ile stepeni{ta na ku}i. Koren joj verovatno ide u {irinu najmawe deset metara. Sada u ku}i niko ne `ivi, ali iz JKP „Gradsko zelenilo“ ~esto do|u, urede stazu, dvori{te, pokupe opalo li{}e, neguju je kako treba. Osim me{tana koji znaju da navrate, dolaze i turisti, bawski gosti, pa i i stranci, koji nekako saznaju da se tu nalazi stara lipa – ka`e Milo{.

STABLA „ZAPISI“, TRAG STARIH SLOVENA Mada ve}ina ovih stabala nisu „zapisi“ poput savina~kog hrasta, da se sa~uvaju za budu}nost zaslu`ili su zbog svojih godina i lepote kojom krase celu okolinu. A o stablima „zapisima“ etnolog Narodnog muzeja Sne`ana A{anin ka`e da se radi o obi~aju iz predhri{}anskog perioda koji je crkva „mudro prihvatila“. - Obi~aj obo`avawa drve}a bio je izrazit kod starih Slovena, koji su verovali da ono ima du{u kao i ~ovek, da mu od wega zavisi sre}a i blagostawe. Posebno su obo`avali stara stabla poput hrasta, jer se dovodio u vezu sa bogom vegetacije i prirode – Perunom. To staro drve}e imalo je ulogu kao sada crkve, jer su se kod wih qudi molili

vi{oj sili da godina bude rodna, da padne ki{a... To {to je obi~aj ostao do dana{wih dana govori o ja~ini ovog verovawa. Hri{}anska crkva je prihvatila ovaj obi~aj i dala mu hri{}anska obele`ja – ka`e Sne`ana A{anin. U Srbiji svako selo je imalo i sada ima centralno drvo „zapis“, koje je obi~no bilo najve}e, najstarije i najlep{e. Ta uloga je obi~no pripadala hrastu, re|e ceru, lipi ili stablu kru{ke. Prema re~ima etnologa Sne`ane A{anin nikada nije birano „senovito drvo“ poput oraha, za koji se verovalo da ga pose}uju demoni i ne~iste sile. - Za seoske obetine litije su kretale upravo od stabla „zapisa“ i obilazile su ~itav atar sela, prave}i magijski krug. Kasnije su litije kretale od crkve, ali se obilazio prvo glavni „zapis“, a onda i drugi u zaseocima, na imawima uglednijih doma}ina.... Pored svakog zapisa litije su stajale i govorile su se molitve. Na kori se urezivao krst polivan uqem i vinom i ka|en tamjanom, a ~esto su se ostavqali darovi ispod drveta ili na granama. Nekada se ispod glavnog „zapisa“ klalo i `rtveno jagwe, kako bi krv pala na stablo – obja{wava A{anin.

PEDESET HIQADA DINARA ZA KO[EWE, SKUPQAWE LI[]A I ORO[AVAWE Sa 50.000 dinara, koliko se od 2007. godine iz gradske kase broji za „Gojkovi}a lipu“, prema re~ima pomo}nice gradona~elnika Mirjane \okovi}, vr{i se pre svega redovno ko{ewe prilaznog puta i dvori{ta, gde se samo stablo nalazi. -Radnici JKP „Gradsko zelenilo“, kome smo dodelili ovaj posao, vr{e i sakupqawe li{}a u zoni za{ti}enog stabla, tretirawe ukoliko je potrebno, oro{avawe... Isti posao radi}e se, kada i ostalih {est stabala u|u na listu za{tite – ka`e \okovi}eva. U narodu i daqe postoji verovawe da se nijedna gran~ica „zapisa“ ne sme lomiti, niti o{tetiti. Na sveto drvo se ne sme ni peti, niti spavati ispod wega, pa ~ak se ne smeju ni sakupqati opale gran~ice. Ako se dogodi da se drvo osu{i, narod se okupqao oko wegovog pawa ili bi se stavqao kamen ili kamena plo~a na to mesto u koga je tako|e uklesavan krst, a naj~e{}e se sadilo novo drvo tik uz osu{eno stablo. A{anin ka`e da je „zapis“ imao zna~ajnu ulogu i za vreme turske vlasti, kada je bila zabrawena gradwa novih crkava, a mnoge su bile poru{ene. U doba komunizma u mnogim selima litije kod svetog drveta nisu odr`avane, ali se od 90-ih godina ovaj obi~aj obnovio. Stabla „zapise“ ~u-

vale su i razne pri~e o nesre}ama onih koji bi se usudili da ih seku ili „oskrnave“ na drugi na~in. U gradu stabla „zapisi“ i obi~aji vezani za wega su potpuno nestali. V. T.


12

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

SELO

NA „DANIMA SRPSKE KAJSIJE“ PONOVO POKRENUTO PITAWE OTKUPNE CENE

GODINAMA NI MAKAC Proizvo|a~ima najmawa dobit

jeku berbe Miokov~ani su pro{le subote organizovali pete “Dane srpske kajsije”. Ovoga puta jednodnevnu manifestaciju, u skladu sa finansijskom situacijom. Pre nekoliko godina “Kajsijada” je osmi{qena i realizovana kao duhovni, kulturni i privredni doga|aj, ali i u nameri da spoji proizvo|a~e, otkupqiva~e i prera|iva~e vo}a. Organizatori, Mesna zajednica Miokovci, Udru`ewe “Miokova~ka kajsija” i Centar za razvoj sela Trbu{ani, ka`u da im je dosta pomogla u plasmanu kajsije, ali wena otkupna cena je nepromewena ve} deset godina. - Pozvao bih proizvo|a~e, otkupqiva~e i prera|iva~e da podjednako raspodele dobit od kajsije. Ovih dana se u na{em selu doga|a nesrazmerna pqa~ka. Trebalo bi otvoreno re}i, otkupna cena kajsije nije 30, nego 27 dinara, ne{to vi{e od dva dinara dotira dr`ava. Apelujem na proizvo|a~e da se ujedine i izbore svoj interes, ali i na dr`avu da nam pomogne da se svi zajedno dogovorimo, jer je selo ugro`eno -

U

rekao je Miroslav Nedeqkovi}, vo}ar i predsednik Organizacionog odbora “Dana srpske kajsije”. Sli~ne stavove zastupaju i ostali vo}ari, a osim cene, krajwi ciq im je da vi{e ne prodaju samo vo}e. - Ho}emo da na{a proizvodwa bude isplativa i da ubudu}e ne plasiramo samo sirov proizvod, nego i prera|evine. Ozbiqan pristup ovom problemu je u interesu i dr`ave i seqaka - smatra Stevan Milosavqevi}, predsednik Udru`ewa “Miokova~ka kajsija”. U Miokovcima se zasadi kajsije prostiru na vi{e od 200 hektara. Prvi put su se pojavili po~etkom 20 veka. Kajsiji u ~ast, Miokov~ani su joj podigli spomen obele`je. - Kajsija je u svetu deficitarni proizvod, {to stvara mogu}nosti za pro{irewe zasada i proizvodwe u ovom kraju i celoj Srbiji. Nadam se da }e ih biti vi{e. Grad podr`ava vo}are i ne samo wih, ve} i ostale poqoprivrednike - re~i su Vojislava Ili}a, gradona~elnika ^a~ka, koji

je zvani~no otvorio “Dane srpske kajsije”. Grad ^a~ak je i pokroviteq “Kajsijade”, a manifestaciju su pomogli i sponzori, ponajvi{e privrednici iz Miokovaca. Vo}ari su organizovali i okrugli sto na kome je kajsija bila glavna tema, poselo kraj lampeka, kulturno-umetni~ki program... U programu su u~estvovali u~enici miokova~ke {kole, kulturno-umetni~ka dru{tava “Abra{evi}” i “Srpski jelek”.

Deo programa bile su i izlo`be kajsije i wenih prera|evina. Posetioci su mogli da kupe vo}e, xem, doma}e sokove. Kilogram kajsija ko{tao je 60, a roksane, nove vrste veli~ine breskve, 100 dinara. U lancu proizvo|a~a, otkupqiva~a, prera|iva~a nedostaje i mesto za potro{a~e koji }e, tako|e sami, morati da se izbore za svoj xep. Z. J.

U SUSRET 16. SABORU SRPSKE [QIVOVICE U GORWOJ TREP^I esna zajednica Gorwa Trep~a po 16. put organizuje takmi~ewe za izbor najboqe rakije prepe~enice od {qive “[umadijske kraqice”. Zainteresovani proizvo|a~i svoje uzorke mogu dostaviti u MZ Gorwa Trep~a, najkasnije do 25. jula. Pored uzorka, pro-

M

IZBOR NAJBOQE RAKIJE, „[UMADIJSKE KRAQICE“ izvo|a~i treba da dostave i neophodne podatke (ime i prezime, mesto proizvodwe rakije, ja~inu u stepenima i kontakt telefon). Progla{ewe pobednika bi}e organizovano

9. avgusta, na Dan Mesne zajednice. Vi{e informacija zaineteresovani proizvo|a~i mogu dobiti na kontakt telefone: 064/36-70400 i 063/68-97-71.

U PREQINI PROSLAVQEN PETROVDAN, DAN MESNE ZAJEDNICE

PLANOVI - USLOV RAZVOJA I NAPRETKA S vetom liturgijom i se~ewem slavskog kola~a, me{tani Preqine su pro{log petka, u prisustvu brojnih gostiju proslavili Petrovdan, Dan mesne zajednice. ^in se~ewa slavskog kola~a sa doma}inima slave obavio je mesni paroh Radoja Sando u porti crkve Sveti Joakim i Ana, podignute 1930. godine na temeqima poru{enog hrama, posve}enog svetim apostolima Petru i Pavlu. Crkva je, ina~e, izgra|ena na mestu grobqa iz vremena turskog ropstva, zbog ~ega su sve mo{ti prona|ene prilikom kopawa temeqa pohrawene na ulazu u hram. Novo rukovodstvo i saziv MZ prvi put su obele`ili Petrovdan u prisustvu brojnih prijateqa, privrednika, predstavnika gradskog rukovdstva i direktora javnih preduze}a, a slava je bila prilika i za sumirawe dosada{wih rezultata rada i planirawe budu}eg razvoja ovog mesta sa oko 600 doma}instava. Usvajawem Plana detaqne regulacije na posledwem skup{tinskom zasedawu, stvoreni su osnova i uslovi za daqi razvoj i napredak Preqine, koja je godinama, upravo zbog nedostatka planske regulative, prakti~no “stajala”,

veruje dr Aleksandar Radojevi}, predsednik Saveta MZ. Ve} su vo|eni pregovori, ka`e on, sa predstavnicima Ministarstva

urbanizma i gra|evine o izdavawu gra|evinskih dozvola investitorima koji su zapo~eli, ili planiraju da podignu objekte

u ovom mestu, o izgradwi pe{a~kih staza, postavqawu javne rasvete, usporavawu saobra}aja na “kru`nom toku”, radi bezbednijeg prelaza dece i pe{aka. Osim toga, planiran je i nastavak radova na vodovodnoj i kanalizacionoj mre`i i asfaltirawe nekoliko mawih putnih pravaca. O~ekuje se da i nakon prolaska auto - puta, Preqina postane veliko saobra}ajno ~vori{te, privla~no za potencijalne investitore koji }e ulagawima u privredne objekte, prera|iva~ke kapacitete i distributivne centre, tako|e pospe{iti razvoj ovog mesta koje sve vi{e poprima karakteristike gradskog naseqa. Za razliku od ovih optimisti~kih prognoza, demografska slika Preqine i sela Sokoli}a i Dowe Trep~e koje “pokriva” paroh Radoja Sando, ni malo nije ru`i~asta, o ~emu svedo~e i podaci iz crkvenih kwiga: za ne{to vi{e od pola godine obavqeno je samo jedno ven~awe i do kraja godine najavqena tri. U isto vreme kr{teno je 15 novoro|en~adi, a u kwige umrlih upisano 38 stanovnika iz ova tri sela. M. N.


PETAK 19. JUL 2013. GODINE

Kompanija EKO SERBIA sa osmehom predstavila novu karticu lojalnosti za verne potro{a~e EKO Smile Klub Karticu o{ jedna dobra vest za sve voza~e dolazi sa EKO pumpi u Srbiji. Po preporuci voza~a, EKO pumpe u Srbiji promovisale su novu EKO Smile Karticu za svoje verne potro{a~e. Svaki dolazak na EKO pumpu je razlog za osmeh, jer od sada EKO pumpe nagra|uju voza~e novom karticom za sakupqawe bodova iz EKO Smile Kluba - programa lojalnosti. Brojni poklon proizvodi za automobile, ku}u, decu, rekreaciju i zabavu, na raspolagawu su svim ~lanovima kluba. Projekat programa lojanosti EKO Smile Klub promovisan je na splavu Play uz prisustvo 25 kompanija koje su partneri ovog programa, medija i poznatih li~nosti. Brend EKO pumpi je prepoznatqiv po inovacijama u uslugama i proizvodima, pa je ova kartica jo{ jedna od pogodnosti koja je jedinstvena na tr`i{tu i predstavqa dodatnu vrednost za sve EKO potro{a~e. EKO Smile Kartica nosi i brojne dodatne pogodnosti kod partnera programa, a jedinstvena je i po ponudi ekskluzivnih promo proizvoda sa simbolima Olimpijskog komiteta Srbije. Potro{a~i koji se opredele za ove poklone, poma`u sportske saveze, jer deo prihoda je namewen za wih.

J

13

DRU[TVO

SAOP[TEWE ZA JAVNOST

VOZITE SA OSMEHOM!

Ciq svih aktivnosti jeste poslovawe u skladu sa osnovnom vizijom kompanije - biti prvi izbor potro{a~a, obezbediti usluge i proizvode vrhunskog kvaliteta, brinu}i ujedno o na{im zaposlenima i o~uvawu prirodne sredine. Kompanija EKO SERBIA a.d. osnovana je u septembru 2002. godine kao ~lanica poslovne grupe Hellenic Petroleum, energetskog lidera u Gr~koj i regionu jugoisto~ne Evrope. U Srbiji je ulo`ila preko 100 miliona evra, a zapo{qava vi{e od 800

qudi. Danas u Srbiji kompanija posluje kroz mre`u od 48 benzinskih stanica i planira da nastavi sa ekspanzijom, sa ciqem da proizvodi i usluge kompanije budu dostupne {irom zemqe. Postanite i vi ~lan EKO Smile Kluba, popunite formular na EKO pumpi i va{a kartica je odmah aktivna. Sakupqajte bodove i birajte poklone iz SMILE kataloga za sezonu 2013/2014. Samo na EKO pumpama o~ekuje vas EKO Smile Kartica!

PREDSTAVQENA NOVA USAID - OVA STUDIJA “FINANSIRAWE RASTA MALIH I SREDWIH PREDUZE]A” tudija koja sadr`i preporuke preduzetnicima i Vladi Srbije “za poboq{awe finansirawa rasta malih i sredwih preduze}a”, nastala je u okviru USAID - ovog Projekta za boqe uslove poslovawa, u ^a~ku je promovisana 8. jula u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu. U organizaciji USAID - a, Ministarstva finansija i Regionalne privredne komore Kraqevo i poslovnih udru`ewa, odr`an je i okrugli sto na kome su menaxerima lokalnih preduze}a predo~eni na~ini lak{eg pristupa izvorima finansirawa i dobijawa povoqnih kredita za daqi razvoj. - Boqi uslovi za pristup izvorima finansirawa mogu}i su uz koordinirane napore centralne i lokalne vlasti, finansijskih institucija i preduze}a - izjavila je Ana Jolovi}, lider tima za razvoj finansijskih tr`i{ta pri Projektu za boqe uslove poslovawa. - Nije problem samo u opreznosti banaka prilikom izdavawa kredita. Mala i sredwa preduze}a moraju da u~ine dodatni

S

KQU^NA PITAWA I PREPORUKE

napor kako bi oja~ala svoju poziciju i bila spremna za dobijawe kredita. Danas razgovaramo sa predstavnicima Ministarstva finansija i privrede i Regionalne privredne komore kako da ideje preduze}a i preporuke iz studije pretvorimo u konkretne akcije. Tako|e razgovaramo sa poslovnim udru`ewima i finansijskim in-

“DANI MALINE” U ARIQU

POSETITE PRESTONICU MALINE p{tina Ariqe i ove godine, po drugi put, organizuje “Dane maline”. Ovogodi{wi sajam, koji se odr`ava danas i sutra, okupi}e vi{e od 100 izlaga~a me|u kojima su: proizvo|a~i i prera|iva~i maline i drugog jagodastog vo}a; predstavnici nau~no-istra`iva~kih institucija, distributeri mehanizacije, ambala`e i opreme za vo}wake, distributeri sredstava i opreme za za{titu vo}waka, banke i osiguravaju}a dru{tva; predstavnici ugostiteqskih i turisti~kih objekata, ali i proizvo|a~i tekstilnih proizvoda iz op{tine Ariqe. Otvarawe sajma je danas, u 11 ~asova, na Gradskom trgu.

O

stitucijama, kako bismo Vladi Republike Srbije pru`ili neophodne informacije za izradu primenqive strategije razvoja malih i sredwih preduze}a. I druge zemqe {irom sveta suo~avaju se sa sli~nim izazovima i sigurni smo da se pristup mo`e poboq{ati uprkos te{koj finansijskoj situaciji, rekla je Ana Jolovi} . Rizici pri kreditirawu i cene kredita mogu se smawiti, nagla{eno je u studiji, “efikasnijom realizacijom izvr{nog postupka i poboq{awem ste~ajnog postup-

ka”. Uvo|ewem kra}ih rokova pla}awa i organizovanom poslovnom podr{kom mala i sredwa preduze}a bi postala atraktivnija za zajmodavce, a ne bi trebalo zanemariti ni prikupqawe i razmenu informacija o mogu}nostima finansirawa. Jedna od preporuka studije odnosi se na “razvoj i unapre|ewe postoje}eg finansijskog tr`i{ta, sa ve}om ponudom izvora finansirawa”, ~ime bi se malim i sredwim preduze}ima ponudili alternativni izvori finansija i ve}i broj mogu}nosti. USAID tako|e insistira na restruktuirawu postoje}ih dr`avnih programa za mala i sredwa preduze}a i unapre|ewu slu`bi koje pru`aju podr{ku pri kreditirawu. Prisutnima za okruglim stolom obratili su se i Zvonko Tufegxi}, generalni sekretar Regionalne privredne komore, kao i Gorana Tanaskovi}, rukovodilac Organizacione jedinice ^a~ak, a osim u ^a~ku studija je do sada predstavqena u [apcu, Zaje~aru, Zrewaninu, Kru{evcu, Subotici i Ni{u. E. V.

ZELENI SRBIJE GO ^A^AK ORGANIZUJU AKCIJU

IZBOR NAJLEP[EG DVORI[TA I BALKONA GRADA ^A^KA like va{ih cvetnih oaza mo`ete slati na mejl cacak@zelenisrbije.org ili na adresu Zeleni Srbije Gradski odbor ^a~ak, Ulica bra}e Gli{i}a br. 7/2, ^a~ak. Akcija }e trajati do 1. septembra, a progla{ewe pobednika bi}e organizovano po~etkom septembra, uz dodelu prikladnih nagrada.

S


14

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

ZDRAVSTVO

[KOLA ZA TRUDNICE U DOMU ZDRAVQA Svaka trudnica, koju o~ekuje prvi poro|aj, uglavnom je upla{ena od tog novog iskustva. Mnoge se informi{u u okviru stru~ne literature, na internetu ili iz iskustva drugih. Ali, verovatno najstru~nija i najobuhvatnija priprema za poro|aj je u [koli za trudnice u Domu zdravqa, koju vodi Svetlana Jova{evi}, vi{a medicinska sestra i glavna sestra Ginekolo{ke slu`be Doma zdravqa kola za trudnice postoji od 1998. godine, kao zna~ajna podr{ka za{titi zdravqa trudnica. Program koji se sprovodi u ovoj [koli se sastoji od teorijskog i prakti~nog dela. Sve trudnice koje dolaze, dobijaju informacije o poro|aju, sve {to `ele mogu da pitaju i razjasne do detaqa. Fizi~ke pripreme podrazumevaju tehnike disawa, napiwawa i relaksacije. Program se sprovodi dva puta nedeqno, utorkom i ~etvrtkom od 12 do 13 ~asova, u Domu zdravqa u prostorijama Slu`be ginekologije, a podrazumeva osam ~asova. Godi{we kroz [kolu pro|e oko 200 trudnica. Otprilike na polovini osmog meseca, budu}a mama dobija uput od svog ginekologa za poha|awe ove [ko-

[

SVE [TO TREBA ZNATI le, na kome je jasno nazna~eno {ta ona sme da radi. - Mi preporu~ujemo trudnicama ove kurseve, jer ima onih koje uop{te nisu upu}ene u tok poro|aja, a u ovoj {koli mogu sve da nau~e. Pre svega kako da se pona{aju kada do|u u Porodili{te, da taj dolazak ne do`ive kao stres, ali i kada dobiju kontrakcije, kako pravilno da di{u... - ka`e dr Srboqub Pavlovi}, na~elnik Slu`be ginekologije. ^as uvek po~iwe kratkim i jasnim predavawem, a zatim trudnice rade ve`be disawa i relaksacije i tehnike napiwawa. - Ve`be koje rade ja~aju mi{i}e koji su bitni tokom poro|aja i one su sve lagane. Preporu~ujemo ve`be ja~awa le|a, trbu{nih mi{i}a, ekstremiteta... Pokazujemo im tri tipa disawa, koja prate kontrakcije. Govorimo i

O PORO\AJU

o periodu posle poro|aja, “vra}awu” organizma u prvobitno stawe, kao i o dojewu - ka`e sestra Svetlana Jova{evi}. Ona napomiwe i da je psihi~ka priprema trudnica veoma bitna: - Vodimo ra~una o psihi~koj pripremi, {to podrazumeva osloba|awe od straha, pogotovo kod prvorotki. Do detaqa opisujemo kako se treba pona{ati po samom dolasku u Porodili{te, {ta poneti sa sobom na poro|aj, kakva je sanitarna priprema, apsolutno sve {to trudnica treba da zna. Svetlana Jova{evi} isti~e da su trudnice koje poha|aju [kolu veoma radoznale i pitaju sve {to ih interesuje i na taj na~in razbijaju s v o j e strahove i l i predrasude. Obi~aj je, ka`e Jova{e-

[kolu za trudnice vodi vi{a medicinska sestra Svetlana Jova{evi}

vi}ka, da ukoliko je na kursu prisutna drugorotka, ona ispri~a ostalima svoje iskustvo sa prvog poro|aja. Svetlana ka`e da je za svaku trudnicu, mo`da najbitnije da savlada tehniku disawa: - Bitno je da znaju za{to je va`no pravilno disawe. Kada se pravilno di{e boqa je opsigenizacija bebe, majka pravilno unosi kiseonik, beba ne bude plava kada se rodi. Skra}uje se prvo poro|ajno doba, koje je najdu`e kod prvorotki, a podrazumeva period otvarawa grli}a. Uz pravilno

disawe se poro|aj br`e zavr{ava. [kola za trudnice ne iskqu~uje ni medikamentoznu terapiju, o kojoj se tako|e govori na ~asovima. - Savremeno vo|ewe poro|aja podrazumeva i potrebne terapije, za smirewe, bolove ili indukciju. O svemu tome ovde pri~amo. O svim vrstama poro|aja. Pri~amo o carskom rezu, o indukovanom poro|aju, kada je potreban, {ta su indikacije, {ta kontraindikacije - obja{wava Svetlana. Zahvaquju}i predavawima i ve`bama, koje poha|aju u [koli za

trudnice, mnoge `ene lak{e savladaju poro|aj. - Ko dolazi u [kolu stvarno se razlikuje od ostalih trudnica u Porodili{tu. Na{e polaznice su zdravstveno vaspitane, pripremqene su psihi~ki i znaju {ta je {ta u svakoj fazi poro|aja - ka`e Svetlana. U [koli za trudnice i sestre iz Patrona`ne slu`be odr`avaju tri predavawa, tokom kojih budu}im mamama govore o zna~aju dojewa, ishrani u trudno}i, kao i pripremi porodice za do~ek novog ~lana. I. M.

obja{wava doktorka Moji}evi} razloge za nisku stopu nataliteta u Moravi~kom okrugu. Obele`avawu Dana populacije prisustvovale su i medicinske sestre iz Patrona`ne slu`be Doma zdravqa, koje pose}uju sve

prijavqene trudnice, porodiqe i novoro|en~ad. - Na{a Slu`ba poma`e mladim majkama da se {to boqe sna|u u, za wih, novoj situaciji i upu}ujemo ih na kontrolne preglede. Od momenta kada se `ena porodi, na{a uloga je da joj omogu}imo savete i zdravstvenu podr{ku u svakom pogledu. U toku prvog meseca nakon poro|aja, obilazimo bebu i mamu pet puta u kontinuitetu. A u~estalost poseta zavisi od toga kako se porodiqa sna{la u svojoj novoj ulozi. Trudnice uglavnom posetimo jednom, ali i vi{e puta ako je potrebno. Sve trudnice kojima je na{a pomo} potrebna, a mo`da nisu prijavqene, mogu da se jave u Patrona`nu slu`bu rekla je glavna sestra Patrona`e @ivka Milovanovi}. I. M.

OBELE@EN SVETSKI DAN POPULACIJE

SVAKA TRUDNO]A TREBA DA JE @EQENA vetski dan populacije obele`ava se 11. jula. Taj dan su Ujediwene nacije proglasile Svetskim danom stanovni{tva, jer je 11. jula 1989. ukupna svetska populacija dostigla pet milijardi qudi. Ovaj dan obele`io je i Zavod za javno zdravqe ^a~ak, u privatnom vrti}u “Gimnazion”, a pod sloganom “Ra|awe na Moravi”. Ove godine se akcenat stavqa na obezbe|ivawe

S

pristupa reproduktivnim zdravstvenim uslugama. Reproduktivno zdravqe je su{tina vizije Populacionog fonda, u kome je svaka trudno}a `eqena, svaki poro|aj bezbedan, a potencijali svakog mladog ~oveka ispuweni. Doktorka Qiqana Moji}evi} iz ZZJZ ka`e da je u Srbiji prirodni prira{taj negativan, a ista situacija je i u Moravi~kom okrugu, gde je negativnost

4,16 promila, a najve}a je zabele`ena u op{tini Lu~ani, iznad osam promila. - Te{ka materijalna situacija u kojoj mnogi `ive, uti~e na mlade da kasnije sklapaju brakove. Registrovan je i veliki broj abortusa. Na podru~ju Mo-

ravi~kog okruga taj broj je 412 za 2012. godinu, ali onih koji su izvr{eni u dr`avnim zdravstvenim ustanovama, dok se broj abortusa koji su obavqeni u privatnim klinikama ne zna. Tako|e, veliki je broj maloletni~kih trudno}a -


15

KULTURA

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

SVE^ANO OTVOREN FESTIVAL AMBIJENTALNE I ETNO MUZIKE „KARUSEL”

U OBA SMERA, INOVATIVNOST I TRADICIJA a sve~anom otvarawu “Karusela”, koji afirmi{e razli~itost, me|unarodnu kulturnu saradwu i razmenu, tradicionalne kulturne vrednosti, ali i savremeno stvarala{tvo, autor projekta Du{an Darijevi}, novinar i dugogodi{wi kulturni aktivista, istakao je da ovogodi{wi slogan Festivala “U oba smera, inovativnost i tradicija”, nimalo ne iznena|uje budu}i da se nalazimo ispred Umetni~ke galerije “Nade`da Petrovi}”, ustanove koja godinama uspe{no predstavqa savremenu likovnu umetnost: - Ona nosi ime na{e velike umetnice koja je na ove prostore dovela novi umetni~ki, za ono vreme, savremeni jezik Evrope, ali je u srcu zadr`ala ono {to ona je-

N

ste, pripadawe ovim prostorima, ovom tlu i ovom narodu. To je ono {to `eli i Festival “Karusel”, da predstavi savremenu umetnost, ali i da nikada ne zaboravimo kojoj tradiciji pripadamo i odakle vodimo poreklo. Otvaraju}i Festival, Katarina Pavlovi} iz sastava “^udesmo”, zahvalila je svima koji su podr`ali “Karusel”, a posebno ~oveku bez ~ijeg entuzijazma ne bi postojao. Podsetiv{i da je “^udesmo” prvi svoj nastup imao upravo na ovom Festivalu 2009. godine, izrazila je zadovoqstvo {to ^a~ak pru`a priliku qudima koji sviraju da nastupe u svom rodnom gradu. Tom prilikom je predstavqen i ~asopis “Etnoumqe”, odnosno world music ma-

gazin koji je nastao 2007. godine. Prema re~ima izdava~a Olivera \or|evi}a, ~asopis realizuje oko 30 saradnika iz cele Srbije i predstavqa etno muziku sa ovih prostora, ali i globalni pravac, takozvani world music, ili muziku sveta: - Populari{emo i afirmi{emo etno scenu. U okviru Festivala “Karusel” predstavqamo 23. aktuelni, redizajnirani broj, koji je u svakom pogledu unapre|en. Magazin je posebno zanimqiv jer sadr`i i ~lanke za {iru publiku, a ne samo za stru~nu. Posle predstavqawa magazina, posetioci su u`ivali u nastupima Mine Matija{evi} i Aleksandra Alempijevi}a (^a~ak), Lepog Jove (Novi Sad), Vlade Jankovi}a (Novi Sad), SM A Priori (Jagodina), DJ-a Lenharta Tapesa i Svetlane Spaji}, poznate po posve}enosti negovawu i o~uvawu srpske tradicionalne kulture. U~estvovala je u doma}im i internacionalnim muzi~kim i pozori{nim projektima i

nastupala sa svetski poznatim vokalnim umetnicima i muzi~arima. Pre dve godine anga`ovana je na pozori{nom projektu “@ivot i smrt Marine Abramovi}”, eminentnog re`isera Roberta Vilsona. U ponedeqak uve~e, publika je imala priliku da ~uje deo wenog repertoara srpske arhaike iz svih krajeva, “od Kninske do Negotinske krajine”. U dvori{tu Narodnog muzeja, 16, 17. i 18. jula, odr`ana je Muzi~ko-scenska radionica Katarine Pavlovi}, koja je bila posve}ena tradicionalnom pevawu, a pro{le subote, u suterenu Galerije “Risim”, otvorena je izlo`ba fotografija “Karusel / Retrospektiva 2009 - 2012”, koja u potpunosti odra`ava duh i karakter Festivala, koji ove godine slavi svoj mali jubilej, svoje peto izdawe. Na Festivalu “Karusel” 2013, nastupi}e 22 izvo|a~a na ~etiri koncerta i vi{e od 100 u~esnika, a pripremqen je i bogat prate}i program. N. R.

KONCERTI SVAKOG PONEDEQKA U DVORI[TU GALERIJE „NADE@DA PETROVI]“ Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}” pro{log petka je odr`ana konferencija za novinare, na kojoj je najavqen ovogodi{wi Festival ambijentalne i etno muzike “Karusel”. - Jo{ pre pet godina, kada je nastao, prepoznav{i ozbiqnost projekta i nedostataka takve scene u ^a~ku, podr`ali smo Festival “Karusel” i u tome nismo pogre{ili - rekla je direktorka Galerije Milica Petronijevi}. Ovogodi{wi Festival se odr`ava pod sloganom “U oba smera - inovativnost i tradicija”, {to, kako obja{wava Du{an Darijevi}, idejni tvorac “Karusela”, zna~i da pored autorske muzike, uvode i savremeni kreativni pogled na muzi~ku tradiciju. - Ove godine `elimo da na jednom mestu suo~imo sve muzi~are koji ili kombinuju sa razli~itim muzi~kim pravcima i prave ne{to novo, ili se na svoj na~in posve}uju nacionalnoj tradiciji - rekao je Darijevi}. Narednih mesec dana, do 12. avgusta, svakoga ponedeqka bi}e organizovane razli~ite muzi~ke ve~eri u dvori{tu Galerije. Koncerti }e po~iwati u 20, 30 ~aso-

U

PO^EO „KARUSEL“

va i traja}e do 1 sat posle pono}i. Na “Karuselu” }e ove godine nastupiti 22 muzi~ara. - Festival je nastao 2009. godine sa namerom da muzi~ku scenu grada u~ini vidqivom i u tome smo apsolutno uspeli, {to pokazuje i uspeh ~a~anskih muzi~ara.

Nikola Radovi} koji je u~esnik Festivala, ove godine nastupa na Egzitu, na{i stalni gosti “^udesmo” imali su izuzetan uspeh u emisiji “Ja imam talenat”.... Festival }e ove godine predstaviti tri premijerna projekta iz ^a~ka. Projekat Aleksandar Alempijevi} i Mina Ma-

Program Festivala ambijentalne i etno muzike “Karusel” Ponedeqak 22. jul - 20.30 ^udesmo (Beograd/^a~ak) - Fish in Oil, Katarina Pejak Trio (Beograd / Boston), Nikola Radovi}, Dejan ]ur~i} Band, Krvna grupa (^a~ak) Ponedeqak 29. jul - 20.30 - iznena|ewe - Jordan \evi} (Srbija /Nema~ka), Anima Mundi, Ni{ta ~orbasto, Kriss The Hat (^a~ak), Proya (Beograd)

Ponedeqak 5. avgust - 20.30 Marko Mari} & Kompozitori - Mi{ko Plavi (Srbija/Japan), Trojica (Zemun), Jazz project (^a~ak), Lagater quintet (Ni{), Zhizon (Beograd) NUMA FEST 6. i 7. avgust od 21.00 u Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}” / Mini koncerti

tija{evi}, zatim sastav “^udesmo” u potpuno novom izdawu, a 29. jula }e biti premijera sastava iz ^a~ka “Anima Mundi”, koji predvodi kompozitor i gitarista Milorad Petrovi}. Jazz projekt se o~ekuje 5. avgusta - pomenuo je samo neke od ovogodi{wih muzi~ara Darijevi}. Zna~ajno je da }e i u okviru Festivala nastupiti i Mi{ko Plavi, muzi~ar koji ve} deset godina `ivi u Japanu i razvija svoju muzi~ku karijeru. On }e u ^a~ku svirati 5. avgusta. Pored koncerata, ove godine }e se u okviru “Karusela” organizovati i ~etiri muzi~ke radionice. Jednu od wih, koja traje ve} ~etiri godine, pod nazivom “Kako bubaw ka`e” vode Aleksandar Alempijevi} i Aleksandar Savi}. - Radionice }e biti sigurno 23. i 24. jula i 25. ili 26. jula, jo{ uvek nismo sigurni. To je radionica perkusija i udaraqki. I prethodnih godina je bila veoma pose}ena, pa }e sigurno tako biti i sada. Napravi}emo krug od ~etrtdeset stolica, i poku{ati da svi zajedno napravimo jedan ritam. Radionice }e trajati sat i po, dovoqno da se pove`emo na vi{e nivoa i da nam bude veoma lepo - rekao je Alempijevi}. Muzi~ko - scensku radionicu, koja je odr`ana u Narodnom muzeju, od 16. do 18. jula, vodila Katarina je Pavlovi}, iz sastava “^udesmo”. Tre}a radionica se zove “Gitara na sto na~ina”, a vodi je gitarista i kompozitor Milorad Petrovi}. Po~iwe 30. jula i traje do 1. avgusta. “Javni ~as frule” je zakazan za 8. avgust u 20 ~asova i traje jedan dan. Sve radionice }e biti odr`ane u dvori{tu Narodnog muzeja, od 21 do 22.30 ~asova. I. M.


16

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Toni Morison

SOLOMONOVA PESMA Od dobitnice Nobelove i Pulicerove nagrade. Izdava~ka ku}a Laguna objavila je prvi put na srpskom jeziku najpoznatiji roman ameri~ke nobelovke Toni Morison, „Solomonova pesma“. Ovo je tre}i roman Toni Morison, objavqen 1977, i spada me|u wena najcewenija i najradije ~itana dela. Iako ne odstupa od teme otu|ewa i potrage za korenima, `udwe za slobodom i pravima, Toni Morison se verno vra}a temi koja je dominantna u svim wenim romanima: potrazi za qubavqu i identitetom. Mlekaxija Ded je ro|en neposredno nakon {to se ekscentri~ni kom{ija vinuo sa krova ku}e u uzaludnom poku{aju da poleti. Do kraja `ivota i on }e poku{avati da leti, da pobegne od sebe i sveta u kojem `ivi. Ovim briqantno osmi{qenim romanom Toni Morison poput Sola Beloua i Gabrijela Garsije Markesa iznova otkriva pri~u o sazrevawu. Prate}i Mlekaxijino putovawe od industrijskog grada do mesta iz kojeg poti~e wegova porodica, autorka nas upoznaje sa plejadom tragalaca i proroka, la`ova i ubica, sa likovima koji nastawuju crni svet Amerike i razotkriva wihovu intimnu istoriju. „Solomonova pesma“ govori o uzletu, bio to uzlet duhom ili uzlet telom, i pro`ima modernu pri~u prastarom afri~kom pripove{}u o lete}oj deci, o onima koji su, odvedeni u robqe, uspeli da polete i vrate se u zemqu svojih predaka.

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

KULTURA

IZLO@BA SLIKA I DIGITALNE UMETNOSTI MILO[A VUKA ALEKSI]A

STAWE BLA@ENSTVA U okviru “Letwih dana kulture”, a u organizaciji Doma kulture, u ponedeqak je u sredwem holu otvorena izlo`ba slika i digitalne umetnosti Milo{a Vuka Aleksi}a. Lela Pavlovi}, predsednica Odbora “Letwih dana kulture”, istakla je da ova manifestacija dokazuje {ta mogu da prika`u, ne samo ustanove kulture i organizacije, nego i pojedinci iz ^a~ka, u letwim mesecima, od 1. jula do 31. avgusta. Predsednica je podsetila da }e ove i naredne godine organizator manifestacije biti Dom kulture, i izrazila nadu da }e sve vi{e sugra|ana biti zainteresovano da u~estvuje u “Letwim danima kulture”. “Ono {to je karakteristi~no za sve programe ovog leta, jeste da su na{i izvo|a~i mladi, perspektivni qudi od kojih mo`emo o~ekivati da ubudu}e kroje kulturnu politiku grada”, naglasila je Lela Pavlovi}. Urednik Likovnog programa Doma kulture Vesna Petrovi}, predstavila je mladog umetnika Milo{a Vuka Aleksi}a wegovim re~ima, odnosno razmi{qawima i tekstovima koji su nastajali tokom wegovog stvarala{tva: - Ro|en je jedne sun~ane subote 1984. godine u Srbiji, sa puno entuzijasti~kih `eqa u o~ima. Tako|e, sa velikom `eqom da neznatno oboji svet, ~ine}i ga bar malo vedrijim, svetlijeg srca... Wegova umetni~ka karijera po~ela je 2006. godine, od kada po~iwe da koristi tehniku uqe na platnu. Od tada su wegova dela u rasponu od apstraktnog slikarstva, preko popart portreta, do nadrealisati~kog tuma~ewa `ivota oko nas. U kompozicijama koje pravi vidi se uticaj grafi~kog dizajna, kao wegove primarne profesije. Prema re~ima autora, izlo`ba je nastala kao potreba umetnika da se bori sa stalnim vetrewa~ama, kao izraz `eqe za fiktivnom slobodom, jer, kako ka`e, svi `elimo da pobegnemo iz realnosti, stvarnosti. Izlo`ene slike, kao i propratni tekstovi su wegovo vi|ewe sveta i donekle wegova biografija. Doga|aji, kao pozitivne i nega-

OTVORENA IZLO@BA „POJASEVI ETNOLO[KE ZBIRKE NARODNOG MUZEJA U ZAJE^ARU”, DEJANA KRSTI]A

SUSRET

VE^ITI KRUG

Najkra}e pri~e i zapisi Minijature i zapisi sabrani u jednoj kwizi! U saradwi sa Zadu`binom Ive Andri}a, Laguna je napravila izbor najkra}ih pri~a i zapisa, kao nacrta za ve}e prozne celine i fragmenata istih, na{eg jedinog nobelovca Ive Andri}a i objavila ih u kwizi „Susret“. Ovaj izbor potvr|uje da je Andri} kao radoznao duh – uprkos „modernisti~kim“ predrasudama – raznovrstan i avangardan pisac. Iz bogatog Andri}evog pripoveda~kog opusa, koji spada 135 pri~a i novela, mogu}e je izdvojiti veliki broj tzv. najkra}ih pri~a u dana{wem kwi`evnoteorijskom zna~ewu ovog termina. Odlu~uju}i se za jedan ovakav izbor, kakav dosad nije bio na~iwen kada je Andri} u pitawu, rukovodili smo se izme|u ostalog i ~iwenicom da je ovaj vid kratke prozne forme veoma zastupqen me|u piscima XX veka, a danas i veoma omiqen me|u ~itaocima. U izboru su se na{le ne samo „najkra}e pri~e“, nego i najkra}i „zapisi“, koji se mogu smatrati dovr{enim proznim celinama, bez obzira da li imaju sve ili bar jedan element koji opredequje pod`anr najkra}e pri~e. Pri~e i zapisi u ovom izboru preuzete su ili iz Andri}evih objavqenih zbirki pri~a ili iz zapisa objavqenih posthumno i objediwenih u dve kwige (Znakovi pored puta i Sveske), ili iz pesni~ke zbirke Nemiri, odnosno lirike neobjavqene u posebnom izdawu za `ivota (Lirika). U tom smislu, ovo je prvi put da se zbirka malih proznih celina i fragmenata na{eg nobelovca pojavquje pred ~itala~kom publikom. Laguna je do sada, pored kwige „Susret“, objavila Andri}eve „Novele o `eni“, „Novele o mutnim vremenima“, „Pri~e o osobewacima i malim qudima“, „Beogradske pri~e“, „Pri~e o moru“, „Sarajevske pri~e“, „Turske pri~e“, „Pri~e o selu“.

tvaraju}i izlo`bu “Pojasevi Etnolo{ke zbirke Narodnog muzeja u Zaje~aru - Ve~iti krug”, autora Dejana Krsti}a, u ~a~anskom Narodnom muzeju, direktorka ove ustanove Delfina Raji}, istakla je da je pojas, po verovawima, bio neophodan ~oveku, kako na ovom, tako i na “onom” svetu, te ga zato simboli~no mo`emo nazvati ~ovekovim ve~itim krugom: - ^ovek isto~ne Srbije je na pojas obra}ao veliku pa`wu, od wegove izrade, do najraznovrsnijeg kori{}ewa. Prakti~na namena daje mu {iroku upotrebu u materijalnoj kulturi, a, za razliku od mnogih drugih materijalnih predmeta, zahvaquju}i svojoj vi{ezna~ajnoj simbolici, kao i dekorativnosti, on je dobio zna~ajno i istaknuto mesto u socijalnoj i du-

Ivo Andri}

tivne strane `ivota, uzrok su nastajawa izlo`be, ~ija je poruka “verujte u sebe, u ostvarewe svojih `eqa i slobodu”. O temi ove izlo`be, “Stawu bla`enstva”, Milo{ Vuk ka`e: - Te`we, smernice koje nas hrane nadom i smislom... Da li mo`emo zamisliti svoj `ivot bez `eqa i poriva, a istovremeno imati ose}aj ispuwenosti i spokojstva? Slu{am sopstveni smeh u stra{nom procepu misli i odmotavam filmske trake svoje pro{losti. [ta to pronalazim? Koje su to sile koje me guraju kroz nezaustavqivu vodenicu `ivota? Sloboda uma i duha. Oduvek me je fascinirala ta iluzija stvarnosti za kojom sklapam o~i i pru`am ruke u znaku potpunog pristajawa na sve {to nosi svojim brzim tokom ovaj svet bezli~nosti... Ja se ne zovem imenom i prezimenom, ve} bojama `ivota. O~i su mi ve}e od ~e`we, a ruke du`e od ma{te. Rasto~en sam u hiqadu boja koje mi ma`u o~i u trenucima kada sam najrawiviji. Mo`da je ovo jedini put koji mi preostaje... N. R.

O

hovnoj tradicionalnoj kulturi. Predstavqaju}i kolegu Dejana Krsti}a, etnolog Sne`ana [apowi} A{anin, naglasila je da je izlo`eno oko 170 pojaseva, {to je rezultat veoma plodnog i uspe{nog rada autora, koji je pet-{est godina posvetio realizaciji ove izlo`be. Pojas je, kako je istakla, prisutan u svim narodnim obi~ajima i prati ~oveka tokom ~itavog wegovog `ivota. Etnolo{ko odeqewe Narodnog muzeja u Zaje~aru poseduje bogate zbirke seoske i gradske narodne no{we i nakita. U ovim zbirkama nalazi se 409 pojaseva i delova pojaseva. Ova kolekcija ima poseban zna~aj zbog svoje raznovrsnosti, {to potvr|uje i katalog koji prati ovaj projekat. - Narodna no{wa je oduvek bila

inspirativna, izme|u ostalog i zbog toga {to je etnogenetski ~itqiva i to je meni kao etnologu bio veliki izazov. Pojas je veoma interesantan i zbog ~iwenice da nije posebno prou~avan u srpskoj etnologiji. Ova izlo`ba ne predstavqa samo jednu lokalnu zbirku, ve} ~itavu jugoisto~nu Srbiju, jer je okolina Zaje~ara ~vori{te eti~kih struja sa sve ~etiri strane sveta. S druge strane, Zaje~ar je bio steci{te mnogih naseqenika posle Drugog svetskog rata, u vreme industrijalizacije. Pored toga, pojas ima estetsku vrednost, tako da je pogodan za izlagawe. Zanimqivo je da su dosada{wi istra`iva~i narodne no{we za pojas govorili: “to je onaj mali, {areni deo no{we, koji je svuda isti, u svim krajevima”. Naravno, to nije ta~no. On je itekako ~itqiv i pokazuje kretawe stanovni{tva ~ak i pre 300 do 500 godina na ovim prostorima, {to potvr|uju i pojasevi iz ~a~anskog Muzeja, koje smo ovde prilo`ili. Fascinantno je da samo pojas i oglavqe imaju duboku duhovnu vrednost, odnosno imaju veliku ulogu u duhovnoj kulturi - rekao je, izme|u ostalog, autor izlo`be Dejan Krsti}, podse}aju}i da je pojas u tradicionalnoj kulturi stanovni{tva isto~ne Srbije imao vi{efunkcionalnu ulogu. Podaci o kori{}ewu pojasa u duhovnoj i socijalnoj kulturi isto~ne Srbije, sagledani u kontekstu kori{}ewa pojasa uop{te u svetu, pokazuju da je on shvatan kao simbol seksualnosti i plodnosti, za{titni krug i zamena za sveto belo platno. N. R.


PETAK 19. JUL 2013. GODINE

^A^ANI U@IVALI U SVIRCI U GRADSKOM PARKU

JAZZ PROJECT OBE]AVA U

okviru “Letwih dana kulture”, u sredu uve~e, u Gradskom parku, publika je u`ivala u svirci benda Jazz project. Uglavnom mladi, ali i qubiteqi xeza sredwe i starije generacije mogli su da ~uju popularne pesme obra|ene u me{avini xez i fank stila. Pored svojih autorskih kompozicija, ~lanovi benda su izveli i obrade poznatih xez standarda. Jazz project je nastup zapo~eo kompozicijom “Vide}emo”, Vasila Haximanova. Vo|a benda i kompozitor Stevan Milijanovi} (klavijature), Du{an @ivkovi} (bas), Aleksa Milijanovi} (bubwevi), Ilija Damqanovi} - Drug Ilija (gitara) i peva~ica Milena Lana Dimitrijevi}, podjednako dobro su izveli i strane i doma}e obrade, me|u kojima su se mogle ~uti numere Rendi Kraford, Bili Kobama, grupe “Leb i sol” i, naravno, benda Vasila Haximanova. Stevan Milijanovi} je, kako ka`e, relativno skoro po~eo da slu{a xez (pre tri godine), a potom i da

zbudqiva romansa protkana misterijom ~iji su junaci vrlo neobi~an, neporecivo vatren i izuzetno skladan par, Tobajas Mar~ i wegova o~aravaju}a partnerka Lavinija Lejk. Poziv na seosku zabavu bio je savr{eno re{ewe za Tobajasov i Lavinijin najve}i problem. Omogu}io im je da izbegnu vrevu i radoznale o~i Londona i prona|u skriveno, opu{taju}e i pre svega romanti~no qubavno gnezda{ce. Pojava dra`esne `ene iz Tobajasove pro{losti razvejala je planove ovog qubavnog para i upropastila sadr`ajni vikend, daleko od metropole. Lepota Aspazije Grej delovala je onespokojavaju}e, ba{ kao i wena tajanstvena povezanost s Tobajasom. Wen davno preminuli verenik bio je wegov prijateq, i poreme}eni ubica. Laviniji je u Aspazijinom prisustvu bilo prili~no neprijatno, mo`da i zato {to ju je prvi put susrela u Tobajasovoj spava}oj sobi. Ispostavilo se da se tamo na{la kako bi zatra`ila za{titu, nakon {to je dobila zlokobnu poruku koja je na jeziv na~in o`ivela pro{lost. Doga|aji su ukazivali na to da neko podra`ava mrtvog ubicu, {to je izme|u Tobajasa i Lavinije stvorilo mnogo opasnije prepreke od pukog ogovarawa. Dvojac Lejk i Mar~ ubrzo }e biti prinu|en da upotrebi sav talenat da bi uhvatio zlo~inca koji je tako grubo prekinuo wihov randevu. Nakon toga, mo}i }e da se posvete mnogo ugodnijim aktivnostima...

U

svira i bavi se ovom vrstom muzike, kao Vasilov u~enik. Pored toga, rado svira i klasi~nu muziku, {to ne iznena|uje, budu}i da poha|a ~etvrtu godinu Sredwe muzi~ke {kole “Dr Vojislav Vu~kovi}”. Jazz project je ve} “osvojio” ^a~ane svojim stilom i nastupima na gradskim manifestacijama, ali i zahvaquju}i svojim vernim fanovima i roditeqima koji ih podr`avaju. Predstoji im jo{ jedan koncert u okviru “Letwih dana

kulture”, nastupi na Festivalu “Karusel”, “Nu{i}ijadi” u Ivawici i, {to ih posebno raduje, svira}e na “Ni{vilu”, me|unarodnom xez festivalu. I Du{an @ivkovi} deli Stevanovo mi{qewe da }e nastup u Ni{u biti wihov veliki uspeh, jer }e svirati iste ve~eri, 15. avgusta, kada i wihov najve}i uzor Vasil Haximanov Bend, a posetioci su svojim odu{evqewem “ocenili” da Jazz project obe}ava. N. R.

U

oko 140 u~esnika, koji su izvodili staro izvorno pevawe, ali mogla se ~uti i po koja poznata “narodna za du{u”. Nosioci manifestacije bili su mu{ka i `enska peva~ka grupa “Srpski jelek”, a uz wih su nastupili i KUD “Abra{evi}”, “Qubi~anke”, deca iz KUD “Bambi” i nekoliko kulturno umetni~kih dru{tava iz Ivawice.

Ova manifestacija imala je i humanitarni karakter, jer su organizatori apelovali na sve posetioce da po{aqu SMS i u~estvuju u akciji “Velikim srcem za Anine i Vi{wine o~i”, kako bi se sakupio novac da sestre Jovanovi} odu na operaciju u London i povrate vid koji su izgubile u pubertetu. I. M.

U LIKOVNOM SALONU DOMA KULTURE OTVORENA IZLO@BA

„UMETNOST I PAPIR“

C

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

KASNO JE ZA VEN^AWE

„SRCEM ZA GRAD ^A^AK”

entar za vizuelna istra`ivawa i razvoj vizuelne kulture “Krug” otvorio je u sredu u Likovnom salonu Doma kulture izlo`bu pod nazivom “Umetnost i papir” (Saziv 2012), koja je nastala na Me|unarodnom simpozijumu pod istim nazivom. Ova izlo`ba je me|unarodnog karaktera, a wen ciq je da se preko kulture i umetnosti aktivno u~estvuje u re{avawu ekolo{kih problema, odnosno da se uka`e na kreativni pristup ovom problemu. - U re{avawu ekolo{kih problema moraju u~estvovati svi segmenti dru{tva, a mi kao umetnici smo na sebe preuzeli zadatak da organizujemo Me|u-

POKLON KWIGE

Amanda Kvik

SRPSKA TRPEZA I IZVORNA NARODNA MUZIKA ZA ^A^ANE

sredu, na Gradskom trgu, Kulturno umetni~ko dru{tvo “Srpski jelek” je organizovalo manifestaciju pod nazivom “Srcem za grad ^a~ak”. Osim u jelima sa tradicionalne srpske trpeze, koju su ~lanovi KUD-a slu`ili posetiocima, ^a~ani su mogli u`ivati i u izvornoj narodnoj muzici u izvo|ewu raznih peva~kih i folkornih grupa. - Ovo je {esti put kako u~estvujemo na manifestaciji Letwi dani kulture i nastupamo na Gradskom trgu. Lepo je vreme, ozvu~ewe je odli~no i to nam je najbitnije. Spremili smo bogatu trpezu za na{u publiku rekla je Mladena Gojkovi}, osniva~ KUD “Srpski Jelek”. U okviru programa nastupilo je

17

KULTURA

narodni simpozijum, na kome je do sada u~estvovalo 317 umetnika iz 24 zemqe sveta. U ^a~ku je ostala velika kolekcija, od oko 400 radova, pa je potrebno obezbediti prostor {to bi pokazalo da na{ grad ima jedan od zna~ajnijih projekata iz oblasti umetnosti, koja participira u re{avawu ukupnih dru{tvenih problema, me|u kojima su i oni iz oblasti ekologije rekao je akademski slikar Bo`idar Plazini} iz Centra za vizuelna istra`ivawa i razvoj vizuelne kulture “Krug”. U Likovnom salonu je izlo`eno vi{e od 40 radova, autora iz Amerike, Slovenije, Bugarske, Rumunije i Srbije. I. M.

Mons Kalentoft

SNOVI U BELOM rano jutro najhladnije zime koju [vedska pamti, detektivku Malin Fo{ du`nost zove da iza|e iz tolpog stana koji deli sa svojom k}erkom tinejxerkom. Nago telo mu{karca prona|eno je kako visi sa drveta u pustoj, ledenoj poqani van grada. Od samog po~etka, Malin se suo~ava sa mno{tvom pitawa bez odgovora: Ko je `rtva? Kako je dospela na drvo? I odakle poti~u neobi~ne rane na wenom telu? U zajednici koja deluje re{eno da sa~uva svoje tajne i koja `ivi iskqu~ivo po sopstvenim pravilima, Malin i wen tim moraju se dati u potragu za istinom, prate}i ledene tragove ubice do najtamnijih kutaka qudskog srca.

U


18

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

KULTURA

BRANISLAV STRUGAR, MAJSTOR FOTOGRAFIJE FSS O SNIMAWU PEJZA@A “Estetika treba da dolazi iz srca, ne iz razuma. Ona je inspiracija, a ne razmi{qawe”, ka`e [arl Lalo. Za Ansela Adamsa “odli~na fotografija” mora biti “puni izraz onoga {to ~ovek u najdubqem smislu ose}a o tome {ta fotografi{e i time istinski izraz onoga {to ~ovek ose}a o `ivotu u celini”. o su lajtmotivi kojima se rukovodi i majstor umetni~ke fotografije Foto saveza Srbije Branislav Strugar, koji je na upravo zavr{enim Danima fotografije u Srbiji - ^a~ak 2013. odr`ao zanimqivo predavawe na temu “Snimawe pejza`a”, u organizaciji Kulturnoobrazovnog programa Doma kulture i imao autorsku izlo`bu fotografija u Galeriji Narodnog muzeja. Fotografije Branislava Strugara su poku{aj da se objektivom fotoaparata do~ara se}awe autora koje je imao pred nekim prizorom ili u nekoj situaciji. Neretko, emocije u umetniku uzburkaju sna`an vetar, talasi, re~na bujica, me}ava, magla. Zato on nema potrebu da fotoaparatom zabele`i dokument i bude objektivan, da sa~uva od zaborava izgled predela ili neko de{avawe. Za wega nije va`no gde ili kada, va`ne su samo emocije. Ako je delo uspelo, ono nastavqa svoj samostalan `ivot i nakon {to je nestala pojava koja je umetnika podstakla na stvarawe. Svaki umetnik smatra svojim najve}im uspehom ako fotografija kod posmatra~a izazove potpun, intiman do`ivqaj lepote, kojom ostajete zavedeni, trenutno i zauvek, {to je i on do`iveo, stvaraju}i je.

T

VA@NA JE EMOCIJA Svoje predavawe Strugar je koncipirao u tri segmenta, obuhvataju}i tako celinu umetni~kog postupka i daju}i vrlo stru~no i sa`eto uputstvo svakom budu}em qubitequ fotografije kako se postaje umetnik u ovoj oblasti. Segmenti predavawa bili su: namena fotografije, interpretacija, odnosno na~in na koji se umetnik izra`ava i snima fotografiju i intervencije, koje su danas, u

eri digitalne fotografije, postale ve}a provokacija nego nekada. Namenu fotografije odre|uje stepen wene dokumentarnosti, odnosno kreativnosti isti~e Strugar. Dok dokumentarna fotografija potpuno zanemaruje estetiku, umetni~ka obrnuto, sadr`i likovni izraz u kreativnosti fotografa. Izme|u te dve krajnosti nalazi se takozvana primewena fotografija, koja predstavqa dokument sa estetskim zahtevima (fotografije u kwigama, bro{urama, ~asopisima…). Analiziraju}i odnos amater – profesionalac, Strugar ka`e da amater ima mawe vremena za fotografisawe, dok je profesinonalac sve vreme sa fotoaparatom, ali amater je psihi~ki slobodan, sam bira temu, ima potpunu slobodu, dok profesionalca ograni~ava zadatak. Renesansa crno beloj fotografiji vra}a misterioznost, ali li{avawem kolora u pejza`u, smawuje se broj do`ivqaja. Govore}i o mogu}nostima interpretacije u snimawu pejza`a Strugar isti~e da fotografija sama po sebi ne mo`e da uradi ni{ta, ona je rezultat onoga {to je uradio fotograf. Zato je veoma va`an izbor fotoaparata, izbor motiva i stajna ta~ka, mesto sa koga }e se pejza` snimiti. Svetlo je jedan od najzna~ajnijih elemenata fotografije. Me|u fotografima je uvek aktuelna tema intervencije tj. {ta je dozvoqeno i koliko je dozvoqeno mewati fotografiju. - Su{tina za mene

ISTAKNUTI UMETNIK FOTOGRAFIJE Branislav Strugar je ro|en u Beogradu 1949. godine. Fotografijom se bavi od 1968, a profesionalno, od 1974. godine. Vi{e od dve decenije je bio zaposlen kao fotoreporter u TV Beograd, a 1996. napu{ta stalni posao i dobija status samostalnog umetnika. Godine 2002. dodeqeno mu je zvawe Istaknutog umetnika fotografije ULUPUDS-a, ~iji je ~lan kao i Saveza novinara Srbije. Nagradu za `ivotno delo, odnosno za “celokupno stvarala{tvo i doprinos razvoju primewenih umetnosti i dizajna” dobio je 2008. Ima zvawe majstora umetni~ke fotografije FSS. Izlagao je i nagra|ivan na brojnim izlo`bama u zemqi i inostranstvu. U doma}im i inostranim kwigama, ~asopisima, prospektima, na razglednicama i plakatima, nalazi se vi{e od 10.000 wegovih snimaka. Objavio je 13 autorskih monografija sa motivima od Pe}ke patrijar{ije, manastira Studenice, Sopo}ana, De~ani, do Beograda i Crne Gore. je rezultat, onda je neva`no na koji na~in je fotograf to dobio. Smatram da je u umetni~koj fotografiji sve dozvoqeno, ali samo krajwi rezultat }e pokazati da li je intervencija bila opravdana. Kod snimawa pejza`a va`no je sa~uvati prirodnost i ose}aj dubine prostora. Primeri lo{e intrvencije su osvetqavawe i bojewe u crveno, rekao je pored ostalog Branislav Strugar i komentarisao pejza`e iz svog bogatog opusa. Z. L. S.


PETAK 19. JUL 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

19




22

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 19. JUL 2013. GODINE


23

VODI^

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

LETWI DANI KULTURE

Izlog Doma kulture Od 2. jula do kraja avgusta

KAFE “[TO DA NE” - Petak, 19. jul - Svirka benda "STARI GRAD", 22 ~asa

ART DIJALOG radionica Centar za vizuelna istra`ivawa "Krug" Dvori{te Umetni~ke galerije "Nade`da Petrovi}" Ponedeqak, 22. jul od 20.30 do 01 sat Festival ambijentalne i etno muzike "KARUSEL" KONCERT ^udesmo (^a~ak/Beograd), Katarina Pejak Trio (Beograd/Boston), Fish in Oil (Beograd), Nikola Radovi} i Okura`ator, Dejan ]ur~i} Bend i Krvna grupa

KLUB „VELVET” PRIPREMILA: Irena Milo{evi}

Dvori{te Narodnog muzeja - Od 2. jula do 15. avgusta, utorkom i ~etvrtkom od 10 do 11 sati LETO U MUZEJU Likovnu radionicu vode etnolog Ivana ]irjakovi} i paleontolog Biqana ^kowevi} - 23, 24. i 25. jul od 21 do 22.30 Festival ambijentalne i etno muzike "KARUSEL" “KAKO BUBAW KA@E” radionica za udaraqke Aleksandra Alempijevi}a

GRADSKA BA[TA - Svakog petka i subote GIPSY ALEKSI]I, broj za rezervacije 063-620-333

PIVNICA

„SRPSKI PAB” Petak, 19. jul - Svirka benda "POGRE[ILA RODA", 22 ~asa Subota, 20. jul - Svirka "ALEKSANDRA I NEMAWA", 22 ~asa

KAFE KLUB „ENIGMA” Subota, 20. jul - Svirka "FUNK OFF", 22 ~asa

Restoran "STARI GRAD" - Svakog vikenda starogradska svirka

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// - TV GALAKSIJA PETAK 19. 7. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 12:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 13:00 NIKO KAO JA-R. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 ARHIVA EPERHIJE @I^KE 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SUBOTA 20. 7. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 PLANETA SEZAM 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 ARHIVA EPARHIJE @I^KE -R. 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 VI PITATE, MI TRA@IMO ODGOVOR 21:00 SUPER 70 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 NEDEQA 21. 7. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 CRTANI FILM 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM 15:30 VEZE 16:15 PROSLAVA 20 GODINA TELEVIZIJE-DIREKTAN PRENOS 18:30 DRAGA^EVSKI HORIZONTI 19:00 AUTOBILBORD 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 KONCERT 23:00 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 PONEDEQAK 22. 7. 2013. 08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-R. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 BIOGRAFIJE 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 DRAGA^EVSKI HORIZONTI-R. 16:45 SERIJA - IZLOG STRASTIR. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 DOKUMENTARNI FILMOVI - ZASTAVA FILM 20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:45 TREND SETTER 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU UTORAK 23. 7. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRAST 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT

11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT-R. 14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD -R. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 SRBIJA I SVET 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SREDA 24. 7. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 PLANETA SEZAM -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI

17:45 TV MEDIKUS-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 ^ETVRTAK 25. 7. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -R. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-R. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-R. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1


24

LU^ANI

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

STAMBENO ZBRIWAVAWE IZBEGLIH I PROGNANIH LICA

IZ KOLEKTIVNOG CENTRA U SEOSKA DOMA]INSTVA! a teritoriji op{tine Lu~ani `ivi oko 70 izbeglih i prognanih lica. Mnogi od wih su ve} re{ili problem sme{taja, ali ve}ina wih jo{ uvek nema stabilne prihode. U nekada{wem kolektivnom centru za sme{taj izbeglih i prognanih lica, u zgradi starog vrti}a u Lu~anima, jo{ uvek stanuju tri porodice, koje ~ekaju da im nadle`ni obezbede stambeno re{ewe. Op{tina Lu~ani je, ovih dana, od Republike i Komesarijata za izbeglice dobila sredstva za wihovo trajno stambeno zbriwavawe. Za tu namenu dr`ava je izdvojila 1.600.000, a lokalna samouprava i dopunskih 400.000 dinara.

N

Kako isti~e predsednik op{tine Mladomir Sretenovi}, kolektivni centar za sme{taj izbeglih i prognanih lica je zatvo-

ren pre nekoliko godina, ali u zgradi starog obdani{ta, uprkos tome, jo{ uvek ima stanara. Krajem pro{le godine od nadle`nih

inspektora stigla je zabrana kori{}ewa tog objekta za stanovawe, jer su elektroinstalacije i vodovodna mre`a u wemu u izu-

zetno lo{em stawu. - Objekat u kome stanuju izbegla i prognana lica je u nadle`nosti op{tine i imamo obavezu da se odgovorno pona{amo prema re{ewu protivpo`arnog inspektora, pa smo upravo zbog toga i sproveli odre|ene aktivnosti, kako bismo razre{ili stambeni

op{tina Lu~ani, na raspolagawu imamo ukupno dva miliona dinara za kupovinu napu{tenih seoskih doma}instava, koja }emo ponuditi porodicama koje trenutno `ive u neadekvatnim uslovima u zgradi starog vrti}a, kako bismo definitivno razre{ili wihov stambeni problem - is-

problem porodica koje jo{ uvek `ive u tom prostoru. Na veliku radost svih nas u lokalnoj samoupravi, posle vi{e obra}awa Komesarijatu za izbeglice, dobili smo odre|ena sredstva za stabeno zbriwavawe ovih porodica. Sa sredstvima koje je obezbedila

takao je Sretenovi}, dodaju}i da je formirana op{tinska komisija koja }e, u saradwi sa Komesarijatom, u najkra}em mogu}em roku obezbediti uslove za wihov trajni stambeni sme{taj. V. S.

VEST IZ POQOPRIVREDE

ZAVR[ENA BERBA MALINE U DRAGA^EVU vih dana malinari draga~evskog kraja ubrali su posledwe koli~ine maline u ovoj sezoni. Sada, nakon zavr{etka berbe, polako sumiraju rezultate i vagaju koliko je za wih bila isplativa ova kultura. Kako isti~e Qubivoje Karaxi}, predsednik Udru`ewa proizvo|a~a maline “Vilamet” Draga~evo, ovogodi{wi rod je podbacio i do 40 odsto u odosu na prose~ne sezone, ali je kvalitet ovog vo}a bio odli~an. U odnosu na berbu iz 2012, Draga~evci su ovog leta ubrali neznatno ve}e koli~ine maline, a otkupna cena ovog izvoznog vo}a je u drugoj polovini berbe dostigla cifru od 200 dinara po kilogramu. Sa pojedinim hladwa~arima postignut je do-

O

govor da se ovakva cena primeni na ukupne koli~ine otkupqene maline. Pad cene “crvenog zlata”, koji je zabele`en u ivawi~kom kraju nakon 9. jula, delimi~no se odrazio i na otkup maline u Draga~evu, iako je na ovom podru~ju bilo znatno mawe ki{e, pa je wen kvalitet ostao podjednako dobar. Hladwa~a iz Vrdila otkupqivala je malinu na podru~ju Draga~eva po ceni od 200 dinara i odmah na terenu organizovala isplatu. Drugi otkupqiva~i su se prilikom pla}awa uglavnom dr`ali akontne cene maline, pa se o~ekuje da }e razlika do kona~nog iznosa biti ispla}ena narednih dana. V. S.


PETAK 19. JUL 2013. GODINE

- Predra~unska vrednost rekonstrukcije bazena iznosi oko 55 miliona dinara. - Otvarawe gradili{ta planirano za 1. septembar, nakon zavr{etka sezone kupawa avikli su `iteqi Lu~ana da se tokom sparnih dana, bar s vremena na vreme, osve`e na svom otvorenom bazenu. Imali su tu privilegiju jo{ od davne 1952, kada je sagra|en bazen u wihovoj varo{ici. Godine su se nizale, a ovaj sportski objekat uspe{no je odolevao zubu vremena. I ove sezone nanovo je otvoren za kupa~e, iako se na wemu ve} vide znatna o{te}ewa. Bazen je jo{ uvek bezbedan za upotrebu, ali da bi se zaustavilo wegovo daqe propadawe - neophodna mu je skora rekonstrukcija. To su uvideli i predstavnici lokalne samouprave, pa su odlu~ili da

N

udru`enim snagama sa preduze}em “Milan Blagojevi} - Namenska” i Mesnom zajednicom Lu~ani obnove ovaj sportski objekat. Predstavnici op{tine Lu~ani i preduze}a “Milan Blagojevi} - Namenska” odr`ali su ove sedmice sastanak, na kome su razgovarali o predstoje}oj rekonstrukciji bazena. O~ekuje se da }e u narednih 15 dana sti}i ponude od potencijalnih izvo|a~a za zemqane i gra|evinske radove, a kasnije i za nabavku i ugradwu neophodne opreme. Rekonstrukcija bazena bi trebalo da startuje 1. septembra, nakon potpisivawa ugovora sa izvo|a~ima radova i odvija}e se u vi{e faza. Bazen u Lu~anima je izgra|en pre {ezdeset godina. Zub vremena je u~inio svoje, pa su neophodna nova ulagawa, kako bi se ovaj sportski objekat modernizovao i uvrstio u red savremenih bazena, koji }e tokom leta predstavqati veoma po`eqno mesto za odmor i rekreaciju. Kako je istakao Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine, za prvu fazu rekonstrukcije bazena, zemqane i gra|evinske radove, bi}e neophodno oko 25, dok }e, prema predra~unu, nabavka i montirawe neophodne opreme iznositi oko 20 miliona dinara. Za zavr{nu fazu, parterno ure|ewe, bi}e neophodno i dopunskih desetak miliona dinara,

25

LU^ANI

ZA LETWU ZABAVU I REKREACIJU

USKORO OBNOVA BAZENA

pa }e kompletna rekonstrukcija bazena ko{tati oko 55 miliona dinara. Svi planirani radovi bi trebalo da se zavr{e do po~etka juna naredne godine, kako bi bazen bio spreman za novu sezonu kupawa. - Osim `iteqa na{e op{tine, ovaj bazen koriste i gra|ani sa drugih podru~ja. Svima godi mir i osve`ewe tokom letwih meseci. Nadamo se da }e nakon rekonstrukcije, ovaj sportski objekat biti jo{ omiqenije mesto okupqawa mladih qudi i da }e deca maksimalno u`ivati u wemu - rekao je Sretenovi}, dodaju}i da je investiciono-tehni~ka dokumentacija za rekonstrukciju bazena

osnovci iz Lu~ana, ka`u da najlep{e dane {kolskog raspusta provode upravo na bazenu. U~e da plivaju i dru`e sa vr{wacima. - Nisam znao dobro da plivam, pa sam do{ao da usavr{im tehniku i da se dru`im sa drugarima. Lepo nam je ovde i dobar nam je instruktor. Ima puno strpqewa za nas, tako da smo svi napredovali u plivawu za samo nekoliko ~asova - rekao je Stefan, koji je ovog juna zavr{io {esti razred. I Milica Kotlaji},

ve} odobrena. Bazen }e dobiti nove podne i zidne kerami~ke plo~ice, savremenu opremu i objekte za prate}e sadr`aje.

TRENING I DOBRO DRU@EWE Koliko radosti donosi bazen mla|im generacijama, najboqe svedo~e de~ji osmesi, koje smo uo~ili prilikom ovonedeqne posete lu~anskom bazenu. Za sve velike qubiteqe vode, koji ovog leta iz razli~itih razloga, a naj~e{}e onih finansijskih, ne planiraju odlazak na more, bazen je prili~no dobra zamena. Osim za plivawe, on je dobro mesto i za dru`ewe, a to su nam najboqe posvedo~ili polaznici besplatne {kole plivawa, koje smo zatekli na bazenu. Vredno su ve`bali, a wihove napore u sticawu pliva~ke ve{tine budno je pratio i usmeravao sedamnaestogodi{wi mladi}, koji je, sude}i po svemu, u`ivao veliki autoritet me|u wima. Slu{ali su ga bez pogovora i, sude}i prema rezultatima koje su postigli za samo nekoliko ~asova, vrlo brzo }e postati vrsni pliva~i. Iako je od po~etka leta zabele`eno vi{e ki{nih, nego sun~anih perioda, zaqubqenici u plivawe nisu propustili ni jedan lep dan da ga ne provedu na bazenu. Ivan i Stefan [oji},

u~enica petog razreda, svoje slobodno vreme najradije provodi na bazenu. - Na bazenu mi je uvek zabavno, jer se dru`im sa vr{wacima. Lepo nam je na ovom mestu i nadam se da }emo narednog leta imati najboqi bazen. Nau~ila sam da plivam, pa }u mo}i maksimalno da u`ivam u vodi - zadovoqno ka`e Milica, dodaju}i da je instruktor plivawa mnogo dobar i da im svima posve}uje podjednaku pa`wu. Vladimir Kari} nije iz Lu~ana, ali dolazi na bazen, jer `eli da nau~i da pliva. On ka`e da je plivawe veoma dobro za sticawe fizi~ke kondicije, a i dru{tvo na bazenu je odli~no.

BESPLATNA [KOLA PLIVAWA Du{an Radowi} iz Lu~ana, u~enik po`e{ke Gimnazije, koji je u saradwi sa lokalnom samoupravom pokrenuo ovog leta besplatnu {kolu plivawa, ka`e da se ovim sportom bavi od svoje pete godine i da svoju veliku qubav prema wemu `eli da podeli sa

Du{an Radowi}

drugima. Dobitnik je brojnih medaqa i pehara. Progla{en je za najboqeg sportistu op{tine Lu~ani 2010. godine. Bio je i najsportista Moravi~kog okruga. Dok i{~ekuje nove pliva~ke izazove, u`iva u treningu dece i raduje se wihovom napretku. - Prona{ao sam se u ovom sportu. Plivawe je zaista moja najve}a qubav. Imao sam `equ da deca iz mog kraja nau~e da plivaju i tako se i rodila ideja da organizujemo ~asove na na{em bazenu. Deca su sjajna, dobro slu-

{aju i bi}e od wih dobri pliva~i. Ideja je realizovana zahvaquju}i lokalnoj samoupravi, koja je obezbedila zakup bazena, staze i neophodne rekvizite za {kolu plivawa - rekao je Du{an Radowi}, ne skrivaju}i svoje ogromno zadovoqstvo {to su de~aci i devoj~ice, polaznici besplatne {kole plivawa, kojih u grupi ima 15, dobili {ansu da ovladaju ovom lepom ve{tinom. Dodao je da se ~asovi plivawa odvijaju po standardima Pliva~kog saveza Srbije i da postoji daleko ve}e interesovawe dece, ali grupa zbog kvaliteta rada i nadzora ne mo`e da bude brojnija. Kako isti~e Radowi}, za dobre rezultate u plivawu neophodni su i odgovaraju}i uslovi za trening. Prijatno ga je iznenadila vest da }e bazen u Lu~anima do naredne sezone biti obnovqen. To }e, kako procewuje, mnogo zna~iti svim zaqubqenicima u plivawe, a posebno mladima koji imaju predispozicije da se doka`u na poqu ovog lepog sporta. V. S.


26

OGLASI

VISOKA [KOLA ZA POSLOVNU EKONOMIJU I PREDUZETNI[TVO iz Beograda na osnovu ~l. 63. i 64. Zakona o visokom obrazovawu ("Sl. Glasnik RS" br. 76/2005) i ~l. 34. Statuta Visoke {kole raspisuje

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

izvr{ilaca TRI Izbor nastavnika u zvawu docenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca TRI Izbor asistenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca TRI Izbor saradnika u nastavi sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca ^ETIRI

KONKURS Za izbor u zvawe i zasnivawe radnog odnosa: - za u`e nau~ne oblasti: EKONOMIJA I FINANSIJE Izbor nastavnika u zvawu redovnog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca PET Izbor nastavnika u zvawu vanrednog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca PET Izbor nastavnika u zvawu docenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca PET Izbor asistenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DESET Izbor saradnika u nastavi sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DESET KOMUNIKOLOGIJA Izbor nastavnika u zvawu redovnog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA Izbor nastavnika u zvawu vanrednog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca TRI Izbor nastavnika u zvawu docenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca PET Izbor asistenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca ^ETIRI Izbor saradnika u nastavi sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca PET PRIMEWENA MATEMATIKA Izbor nastavnika u zvawu vanrednog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA Izbor nastavnika u zvawu docenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca TRI Izbor asistenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca TRI Izbor saradnika u nastavi sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA MENAXMENT Izbor nastavnika u zvawu redovnog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca ^ETIRI Izbor nastavnika u zvawu vanrednog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca ^ETIRI Izbor nastavnika u zvawu docenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca PET Izbor asistenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca PET Izbor saradnika u nastavi sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca PET PRAVO Izbor nastavnika u zvawu redovnog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca JEDAN Izbor nastavnika u zvawu vanrednog profesora sa 100% radnog vremena - broj

SC „MLADOST“ ^A^AK raspisuje OGLAS za izdavawe u zakup SC "Mladost" ^a~ak izdaje u zakup prostor namewenog za pru`awe ugostiteqskih usluga-kafi} u hali "Mladost" povr{ine 45m2 po po~etnoj ceni od 4 eura po m2. U~esnici u oglasu mogu biti samo pravna lica registrovana za obavqawe ugostiteqske delatnosti. Ponude se podnose u zatvorenim kovertama za naznakom "ne otvaraj - ponuda za zakup kafi}a", uz prilo`en dokaz o uplati depozita i kopiju re{ewa o registraciji. Blagovremenim se smatraju ponude predate u upravnoj zgradi SC "Mladost" ^a~ak u vremenu od 7 - 15 ~asova ili po{tom na adresu: Sportski centar "Mladost" ^a~ak, Gradski bedem 2, 32000 ^a~ak, najkasnije do 29. 7. 2013. godine Depozit se upla}uje na teku}i ra~un SC "Mladost" br. 840-752668-90 sa naznakom "depozit za u~e{}e na oglasu". Visina depozita iznosi 20.000,00 i ura~unava se u zakupninu izabranom ponu|a~u, a ostalim ponu|a~ima se vra}a. Ukoliko izabrani ponu|a~ ne zakqu~i ugovor u roku od 7 dana od dana izbora najpovoqnijeg ponu|a~a, kao i ako ne uplati ponu|enu cenu u roku od 7 dana od dana zakqu~ewa ugovora, ugovor se raskida a depozit mu se ne vra}a. Otvarawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a je 1. 8. 2013. u 12 ~asova u prostorijama SC "Mladost" ^a~ak. Ponude u~esnika koji imaju neizmirene obaveze prema SC "Mladost" ^a~ak ne}e se razmatrati. Detaqnije informacije: u prostorijama SC "Mladost" ili na telefon 222-719.

INFORMATIKA Izbor nastavnika u zvawu redovnog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA Izbor nastavnika u zvawu vanrednog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA Izbor nastavnika u zvawu docenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA Izbor asistenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA Izbor saradnika u nastavi sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA SOCIOLOGIJA Izbor nastavnika u zvawu redovnog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca JEDAN Izbor nastavnika u zvawu vanrednog profesora sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca JEDAN Izbor nastavnika u zvawu docenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca JEDAN Izbor asistenta sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA Izbor saradnika u nastavi sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca TRI FILOLOGIJA Izbor nastavnika za engleski jezik sa 100% radnog vremena - broj izvr{ilaca DVA Uslovi: Mogu konkurisati kandidati koji ispuwavaju uslove propisane Zakonom o visokom obrazovawu Dokumenta koja je potrebno dostaviti: 1. Prijava na konkurs; 2. Biografija; 3. Overene fotokopije diploma (visoko obrazovawe, magistratura, doktorat); 4. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih; 5. Fotokopija li~ne karte; 6. Uverewe o dr`avqanstvu i 7. Potvrda nadle`nog organa da kandidat nije pod istragom. Fotokopije dokumenata moraju biti overene. Rok za podno{ewe prijava je 8 dana od dana objavqivawa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Sa izabranim kandidatima zasnova}e se radni odnos po okon~awu konkursnog postupka. Prijave slati na adresu: Visoka {kola za poslovnu ekonomiju i preduzetni{tvo 11000 Beograd, Ul. Mitropolita Petra br. 8. Telefon za informacije: 011/2750-630 E-mail: info@vspep.edu.rs


MALI OGLASI PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, UKWI@EN POSLOVNO STAMBENI OBJEKAT U TRNAVI (kod Trnavske reke uz regionalni put) 600 m/2, NA DVA NIVOA, POGODAN ZA SVE DELATNOSTI I ZA STANOVAWE. Telefon: 032/221400, mob. 064/12-41806, preko celog dana. PRODAJEM RENOVIRAN ^ETVOROSOBAN STAN OD 96 m2, B.OSLOBO\EWA. MOGU]A ZAMENA ZA MAWI STAN UZ DOPLATU. TEL. 065/ 216-1-345

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM ~etvorosoban stan od 129 m2 , centar, gradsko {etali{te. Povoqno. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM ~etvorosoban stan od 89 m2. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM trosoban stan od 76 m2. Tel. 064/ 317-1701 PRODAJEM trosoban stan od 77 m2, Avenija 2, na 7. spratu. Tel. 063/691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan. Centar grada. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM trosoban stan od 73 m2, Qubi} kej. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan od 75 m2, na drugom spratu, centar. Cena 46.000 eura. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan od 77 m2, u centru grada. Cena 42.500 eura. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan od 69 m2, u blizini Merkatora. Tel. 060/ 349-8490 PRODAJEM trosoban stan 68 m2 , Nemawina ulica. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM trosoban stan od 77 m2, na 7. spratu, u centru. Cena 40.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM trosoban stan. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 44 m2, kod Hotel Morave.

27

OGLASI

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735 IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR, POVR[INE 250 m/2, U STROGOM CENTRU GRADA. MOBILNI: 063/609 784. PRODAJEM U GORWOJ TRNAVI , ISPOD PLANINE JELICE, KU]U OD 2 SOBE, KUHIWE, LETWIKOVAC I GARA@A I 12 ARI VO]WAKA MLADE [QIVE STERLEJKE, ^A^ANSKA RODNA, ORASI I 9 ARI [UME BAGREM. TEL. 064/ 198-3-844 KUPUJEM MAWI STAN OD 0.5-1, NI@E SPRATNOSTI. TEL. 064/ 141-4-324

MEWAM KOMFORNU KU]U OD 130 M2, ODMAH USEQIVU, NA DVA PLACA OD 16 ARI UKUPNO. ODLI^NA LOKACIJA, PORED NOVOG SADA, PUT ZA FUTOG, ZA STAN ILI KU]U NA PODRU^JU ^A^KA. TEL. 021/ 228-8810, 065/ 956-4-704

Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban stan od 60 m2. Tel. 064/ 673-2969 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, na 5. spratu , u Aveniji 2. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dvosoban stan 46 m2 u Nemawinoj ulici . Tel. 061/ 291-6-355 PRODAJEM dvosoban stan od 51 m 2, u centru grada. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan u centru grada. Tel. 060/ 3498-490 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2, na {etali{tu. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban konforan stan od 59 m2. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342190 PRODAJEM dvosoban name{ten stan kod H. Morave. Tel. 064/ 317 -1 701 PRODAJEM dvosoban stan od 62 m2 u centru Gorweg Milanovca. Tel. 064/ 025-1398

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN LETWI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM STAN DVOIPOSOBAN, 60M2, SOLITER „PROSVETA“, POVOQNO, BEZ POSREDNIKA. 063/611-497 OD 17-20 ^ASOVA. SAMOSTALNA ZANATSKA RADWA “ELEKTRIKA-D” ^A^AK UGRADWA KLIMA URE\AJA VE] OD 45 EURA. f ElektrikaDamljanovic www.elektrikad.ls.rs TEL. 064/ 301-7-450

NOVOOTVORENOJ AGENCIJI ZA USLUGE U PROMETU NEPOKRETNOSTI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA ZA PRODAJU I IZDAVAWE. TEL. 063/ 691-761, 032/ 342-190

PRODAJEM dvosoban stan 40 m2 u Aveniji. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, u Nemawinoj . Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM jednoiposoban stan od 33 m2, na Alvaxinici. Tel. 224-590, 063/ 735-0-260 PRODAJEM jednoiposoban kompletno name{ten stan od 38 m2, na Alvaxinici. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednoiposoban nov stan od 40 m2, kod {kole „Milica Pavlovi}“. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM jednoiposoban stan od 48 m2, Qubi} Kej, ni`a spratnost. Cena 31.000 eura. Tel. 063/ 7350-260 PRODAJEM jednosoban stan, kod H. Morave. Cena po dogovoru. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM jednosoban stan od 33 m2, kod H. Morave. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM jednosoban stan 33 m2, kod H. Morave. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2 u Aveniji. Tel. 064/158-9-363 063/ 735-0-260 PRODAJEM jednosoban stan od 28 m2, kompletno renoviran, u ulici R. Po{ti}. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednosoban stan, renoviran. Tel. 064/317-1-701 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2. Tel. 032/ 342190, 063/ 691-761 PRODAJEM garsoweru od 27 m2, u Vavilonu. Cena po dogovoru. Tel. 066/ 366 235 PRODAJEM garsoweru od 26 m2. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM novu garsoweru od 23 m2, u centru grada.

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/8617 988 STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski. IZDAJEM dvoiposoban stan u Beogradu, u Ulici vojvode Stepe, kod TC „ Vera“, potpuno name{ten, CG i klima. Useqiv od 1. avgusta. Tel. 064/ 237-6-939

Tel. 063/ 691-761. PRODAJEM garsoweru od 28 m2 kod H. Morave. Useqiva i renovirana. Tel. 064/ 920-6-755 PRODAJEM garsoweru od 29 m2. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, na Qubi} keju. Tel. 063/ 349-333 PRODAJEM novu garsoweru u centru. Tel. 060/ 349-8490 PRODAJEM stan od 37 m2, na 3. spratu. Tel. 063/ 7350-260 PRODAJEM stan od 63 m2 kod starog „Autoprevoza“. Tel. 063/ 691-761. PRODAJEM stan u ^a~ku, u ulici Milenka Nik{i}a. Tel. 032/ 391-754 PRODAJEM stan od 64 m2, u M. koloniji, kod “Slobode”. Tel. 063/ 128-8840 PRODAJEM stan od 47 m2, kod Merkatora. Cena 35.000 eura. Tel. 063/ 7350-260 PRODAJEM stan od 36 m2, ulica Qubi}ska. Tel. 063/ 127-5-630 PRODAJEM stan od 63 m2, u centru grada. Tel. 063/ 127-5-630 PRODAJEM stan u Ivawici od 62 + 10 m2, 500 metara od centra. Tel. 064/ 307-8321 PRODAJEM stan od 55 m2 , Qubi} kej. Tel. 063/ 691761, 032/ 342-190 PRODAJEM stan od 41 m2, kod Medicinske {kole. Tel. 064/137-4-137 PRODAJEM stan od 77 m2, u centru grada. Cena 42.500 eura. Tel. 032/ 224-590 PRODAJEM stan kod

HITNO PRODAJEM 2 STANA , 65+30 M2, NA 1. SPRATU, DVE ODVOJENE STAMBENE JEDINICE, SA CG, UL. M. NIK[I]A. CENA 50.000 EURA. TEL. 060/ 349-8-490

PRODAJEM HITNO dve ku}e od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Mo`e zamena za stan, uz doplatu. Mogu}nost dogovora. Tel. 063/843-0-214 IZDAJEM NENAME[TEN STAN OD 65 M2 U STROGOM CENTRU ^A^KA, NA PRVOM SPRATU ( CG, KLIMA, KABLOVSKA). POGODAN KAKO ZA STAMBENI, TAKO I KAO POSLOVNI PROSTOR (ORDINACIJE, KANCELARIJE). TEL. 064/ 391-3-059

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “ Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2.Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675 PRODAJEM plac od 15 ari u Miokovcima, sa objektom od 10 m2, ima struja i voda. Cena 1.700 eura. Tel. 063/ 843-0-214

Solida od 53 m2. Mo`e na kredit ili na rate. Ima tapija. Cena 31.900 eura. Tel. 061/ 115-9-863 PRODAJEM stan od 43 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 64 m2, U~iteqska ulica. Tel. 063/ 844-2-791 PRODAJEM stan od 48 m2, ulica Kneza Vase Popovi}a 14 Tel. 061/ 661-1-124 PRODAJEM stan od 34 m2, Avenija 1. Tel. 064/ 137-4137 PRODAJEM stan od 60 m2, na Alvaxinici. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 48 m2, Qubi} Kej. Tel. 064/ 146-8732 PRODAJEM stan od 40 m2 u Beogradu, 2. sprat, CG, Dediwe ( izme|u Belog Dvora i VMA ). Tel. 063/ 735-0260 PRODAJEM stan od 62,80 m2 na Alvaxinici. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM stan od 28 m2, 5. sprat, kod H. Morave. Cena 16.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 58 m2 u centru. Cena 31.000 eura. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM stan od 64 m2 kod Slobodinog igrali{ta. Cena 35.000 eura. Tel. 032/ 349-849 PRODAJEM stan od 42 m2, u ^a~ku, ulica Bate Jankovi}. Tel. 062/ 200-482 PRODAJEM stan od 28 m2 kod H. Morave. Tel. 348927, 060/ 348-9-270 PRODAJEM stan od 43 m2, 2. sprat, Qubi}ska ulica. Tel. 064/ 146-8-732

IZDAJEM KOMPLETNO NAME[TEN DVOSOBAN STAN, CG, KTV,2 KUPATILA. TEL. 032/ 373-571, 064/ 829-2720 NOVI REZERVNI DELOVI ZA ULI^NE OFF-ROAD I ATV MOTOCIKLE OD JAPANSKIH, ITALIJANSKIH I OSTALIH EVROPSKIH PROIZVO\A^A. SUPER CENE UZ DOBAR KVALITET. TEL. 065/ 445-0-015 IZDAJEM ILI PRODAJEM PLAC 10 ARI I POSLOVNI PROSTOR 200 m2 U PREQINI PORED PUTA. TEL. 061/ 111-6-439 PRODAJEM profesionalni paro~ista~ "Akva-xebo" sa peglom na paru, pogodan za ~i{}ewe stanova i poslovnih objekata. Malo kori{}en, kao nov. 066/40-16-90.

PRODAJEM KU]U U KOTRA@I, CELOKUPNO DOMA]INSTVO, NA PUTU ^A^AK-IVANjICA. IMA DOZVOLA, TAPIJA, LEGALIZOVANO.INFORMACIJE NA TEL. 032/ 856-123, ili www.trubaguca.com

PRODAJEM povoqno stan u Sin|eli|evoj. Tel. 065/ 6414-140 PRODAJEM renoviran stan od 77 m2, u centru. Cena 42.500 eura. Tel. 063/ 7350-260 PRODAJEM kompletno renoviran dvosoban stan u ulici Bate Jankovi}, odli~an raspored. Tel. 032/ 344630 PRODAJEM stan od 40 m2, Kej. Cena 29.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 62 m2, ulica Svetog Save. Tel. 032/ 348-927 PRODAJEM stan u centru grada, 84 m2. Mogu}nost zamene za mawi, uz doplatu. Tel. 066/ 938-7-293 PRODAJEM stan od 88 m2, 5. sprat, ulica K. V. Popovi}a. Tel. 064/ 137-4137 PRODAJEM stan od 43 m2, Nemawina ulica. Cena 28.000 eura. Tel. 228-457 PRODAJEM stan od 57 m2, na Qubi} keju, novogradwa, 1. sprat, dvosoban, ima terasa, hrastov parket, bez posrednika. Tel. 063/ 8777-441 PRODAJEM lokal od 11 m2 u centru grada. Tel. 064/673-2-969 PRODAJEM vikendicu u Loznici, od 20 m2 sa pomo}nim objektima, sa 20 ari placa. Tel. 064/673-2969 PRODAJEM kamp ku}icu u Ro{cima. Tel. 060/ 033-2354 PRODAJEM vikendicu i 60 ari placa u Kuki}ima. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM imawe sa 2 ku}e u Pakovra}u. Tel. 064/ 196-4-705


28 PRODAJEM ku}u od 151 m2, u Beogradu, kod Crvenog Krsta. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM monta`ni lokal kod benzinske pumpe “Prioritet”. Tel. 060/ 1677-428 PRODAJEM ku}u u Atenici, od 110 m2. Tel. 064/ 317-1701 PRODAJEM ku}u od 56+12 m2, sa 25 ari placa kod „Slobode“. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM ku}u od 100 m2 i 25 ari placa u Topoli. Hitno i povoqno. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM dve prizemne ku}e na 6 ari placa na Alvaxinici. Tel. 064/673-2969 PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2 ara placa, kod bioskopa Prag. Tel. 064/ 139-4-468 PRODAJEM ku}u u centru od 66 m2, sa placem od 4.5 ari. Mogu}nost zamene. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM renoviranu prizemnu ku}u kod „Slobode“, sa 25 ari placa. Mo`e dogovor. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM ku}u i 10 ari placa u Kulinova~kom Poqu. Tel. 032/ 371- 496 PRODAJEM ku}u 35+13 m2, 1 ar zemqe, u ulici Vojvode Stepe. Cena 30.000 eura. Tel. 032/ 228-457 PRODAJEM dve ku}e / odvojene stambene jedinice / od 75 m2 i125 m2, na Alvaxinici, sa placem od 4 ara. Mogu} svaki dogovor. HITNO! Tel. 063/ 843-0214 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u, lokacija budu}nosti. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM vikend ku}u u Loznici povr{ine 20 m2, na 15 ari placa. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM vikendicu sa 10 ari placa na Jelici. Tel. 065/ 344-9-428 PRODAJEM doma}instvo u Lipnici sa 3.5 ha oku}nice. Tel. 063/ 652 - 804 PRODAJEM seosko doma}instvo u Trnavi , sa 60 ari zemqe. Cena 18.000 eura. Tel. 032/ 342-190, 063/ 691-761 PRODAJEM ILI MEWAM seosko doma}instvo kod Vaqeva, za okolinu ^a~ka. Tel. 063/208 -597 KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18 PRODAJEM KU]U U U@EM DELU GRADA, ILI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL: 223-116 OD 9-18 NEKRETNINE - IZDAVAWE - POTRA@WA IZDAJEM ku}u od 48 m2, u nasequ Trbu{ani. Tel. 064/ 018-8-754 IZDAJEM name{tenu garsoweru u Sin|eli}evoj ulici. Tel. 032/ 700-957 IZDAJEM name{tenu sobu za studente i |ake, blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM sobe sa upotre-

OGLASI

bom kuhiwe i kupatila, u blizini Medicinske {kole. Tel. 032/ 373-624 IZDAJEM name{ten jednosoban stan za studente, u Beogradu, ulica \ev|eli~ka 5, kod \eram pijace. Tel. 069/ 816-0-071, 032/ 880091 IZDAJEM poslovni prostor od 60 m2 , centar grada. Tel. 063/ 711-0-511 IZDAJEM dvosoban name{ten stan, na Keju. Tel. 032/ 880-332. IZDAJEM name{ten stan u centru, kod Solida. Tel. 061/ 115-9-863 IZDAJEM dvosoban poluname{ten stan, poseban ulaz u ku}i. Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM lokal od 40 m2, centar grada. Tel. 225-431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM dvosoban name{ten stan kod H. Morave. Tel. 064/ 230-4202 IZDAJEM name{ten stan od 64 m2 u U~iteqskoj ulici. Tel. 063/ 844-2-791 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM jednoiposoban stan od 40 m2, u blizini Prehrambene {kole. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342190 IZDAJEM nename{tenu ku}u u Kulinova~kom Poqu. Tel. 063/103-1-335 IZDAJEM garsoweru. Tel. 060/ 419-0-348 IZDAJEM jednosoban name{ten stan, u stambenoj zgradi. Tel. 064/ 191-1-911 IZDAJEM stan sa CG, za u~enicu ili zaposlenu devojku u ulici Kneza Vase Popovi}a 4. Tel. 066/ 9103-044 IZDAJEM lokal od 40 m2, u centru grada. Tel. 225-431 IZDAJEM lokal od 50 m2 . Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM u centru poslovni prostor od 120 m2, mo`e i ortakluk. Tel. 064/ 396-5659 IZDAJEM poslovni prostor od 160 m2, konforan, gas, ulaz do ulice, parking, telefonska linija. Tel. 064/ 031-7-072 IZDAJEM nename{tenu ku}u u Draga~evskoj ulici. Tel 064/ 264-2-653 IZDAJEM nename{ten stan od 65 m2 u centru , 1.sprat, pogodno za stambeni ili poslovni prostor . Tel. 064/ 391-3-059 IZDAJEM jednosoban stan preko puta nove Bolnice. Tel. 063/ 700-2-7951. IZDAJEM dvosoban stan kod Hotel Morave. Cena po dogovoru. Tel. 064/ 202-2820 IZDAJEM dvosoban name{ten stan na Bedemu. Tel. 063/ 876-4-189 IZDAJEM dvosoban poluname{ten stan i jednosoban nename{ten stan, poseban ulaz, ku}a. Tel. 032/ 332761 IZDAJEM stan za letovawe, u Bau{i}ima kod Herceg Novog. Tel. 032/ 341-948, 066/346-288 IZDAJEM kompletno name{ten dvosoban stan, CG, KTV, 2 kupatila. Tel. 032/ 373-571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM potpuno opremqenu ku}u od 40 m2 kod

„Slobodine“ raskrsnice. Tel. 064/336-8-222 IZDAJEM jednosoban stan u centru, poseban ulaz, ku}a, za studente ili |ake. Tel. 064/ 396-5-659 IZDAJEM u centru ku}u sa posebnim ulazom, studentima ili |acima. Tel. 064/1022-759 IZDAJEM povoqno stan na moru, u Igalu. Tel. 062/ 385-929, 063/ 779-9-264 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u stambenoj zgradi. Tel. 063/ 609-784 IZDAJEM ku}u za stanovawe. Tel. 064/ 572-6636 IZDAJEM jednoiposoban stan, preko puta „Brvnare“. Tel. 063/ 105-0-928 IZDAJEM dvoiposoban stan u Beogradu, u Ulici vojvode Stepe, potpuno name{ten, CG i klima. Useqiv od 1. avgusta. Tel. 064/ 237-6939 IZDAJEM stan od 33 m2, na 2. spratu, u Beogradu, kod studen.doma Lola. CG, kablovska. Prednost zaposlenim licima. Tel.069/ 455-1-757 IZDAJEM jednosoban luksuzan stan, TA, parking mesto, ulica Kneza Milo{a 130. Tel. 064/ 031-7-072 IZDAJEM prazan jednosoban stan, u Nemawinoj ulici. Tel. 063/ 844-2-574 IZDAJEM ku}u od 48 m2, kod Rasadnika, gradsko naseqe Trbu{ani. Tel. 064/ 2235-592 MEWAM stan od 64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka, za odgovaraju}i u Beogradu. Tel. 063/ 844-2791 MEWAM stan u ulici Sin|eli}evoj , za ku}u. Tel. 065/ 641-4-140 MEWAM jednosoban stan sa CG, 3 sprat, ima lift, kod {kole „Dragi{a Mi{ovi}“, za ve}i stan , uz doplatu, na sli~noj lokaciji. Tel. 064/ 158-9-363 KUPUJEM stan u {irem centru grada, prednost Qubi} kej ili Avenija 1. Tel. 064/ 673-2-969 KUPUJEM ku}u u ^a~ku, sa nezavisnim dvori{tem. Tel. 032/ 344-630 PLACEVI PRODAJEM plac od 60 ari u Preqini. Tel. 032/ 341867, 065/ 517-4-957 PRODAJEM vi{e placeva povr{ine 5 ari u Trnavi, kod {kole. Cena 400 eura/ ar. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM placeve od 4 ara i 30 ari, u Trbu{anima, posle Kamenog mosta. Tel. 061/ 110-5-134 PRODAJEM parcelu od 30 ari , na putu za Gu~u. Na placu ima voda i struja. Tel. 032/ 366-163 PRODAJEM plac od 10 ari, ima voda i brvnara, kod Kamenog mosta u Trbu{anima. Tel. 060/ 7545-011 PRODAJEM plac od 5 ari uz asfalt, ima struja i voda , na Topalovom Brdu. Tel. 064/ 335-1-637 PRODAJEM plac u Qubi}u od 5.5. ari. Tel. 061/ 1116-439 PRODAJEM plac od 18 ari

kraj Morave, potes Rastoke. Tel. 063/ 163-6-265. PRODAJEM placeve od 16 ari i 6 ari, u centru Kotra`e. Tel. 064/ 118-8485 PRODAJEM plac od 4 ara, u Pakovra}u, blizu {kole. Cena 2.800 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM plac od 13,8 ari u Atenici. Mo`e zamena. Povoqno. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM plac od 5 ili 10 ari kod „Slobode“. Tel. 064/ 474-0-580 PRODAJEM plac od 12 ari u Loznici. Tel. 063/ 691761, 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 10 ari pored autobuske stanice Pqo{ta u Viqu{i. Tel. 064/ 210-9-284 PRODAJEM plac od 15 ari u Miokovcima, sa objektom od 10 m2, ima struja i voda. Cena 1.700 eura. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM plac od 63 m2, u Prislonici. Tel. 032/ 554-9-204 PRODAJEM plac u Kowevi}ima, uz magistralu, kod „Auto baze“ (kompletna infrastruktura). Tel. 032/ 341-867, 065/ 517-4-957 PRODAJEM plac u ^a~ku, kod Trnavske reke, povr{ine 5 ari. Tel. 060/ 600-3-323 PRODAJEM povoqno livadu u Rtarima , povr{ine 40 ari. Tel. 064/ 124-1-806 PRODAJEM plac od 4 ha na Suvom Bregu. Tel. 032/ 554-9-204 PRODAJEM parcelu u Mr~ajevcima od 2.3 hektara. Tel. 062/ 260-556 IZDAJEM plac od 15 ari sa objektom od 80 m2, u Parmencu do puta. Tel. 064/ 250-7-493 IZDAJEM plac u Balkanskoj, pogodan za trafiku ili monta`ni objekat. Tel. 069/ 005-7166, 034/ 363-861 RAZNO PRODAJEM ve}u koli~inu {qiva za rakiju u Lipnici / od 3.000 do 4.000 kg /. Tel. 032/ 345-487 PRODAJEM magnetnu traku za fitnes sa 8 brzina. Cena 120 E. Mo`e zamena za laptop. Tel.353-016, 063/ 7494-846 PRODAJEM nove drvene `aluzine raznih veli~ina. Tel. 371-685 PRODAJEM IMT 558 sa ugra|enim servo upravqa~em i dobo{ ko~nicama. Cena 4.000 eura. Tel. 060/ 4812-144 PRODAJEM motokultivator IMT 509, 15 KS, sa prikolicom , frezom i dosta opreme. Tel. 032/ 351-682, 063/ 741-9-915 PRODAJEM polovnu stolariju. Tel. 060/ 018-0-410, 060/ 419-0-348 PRODAJEM radni sto bu cnlteamwork.info, kombinacija boja po `eqi. Tel. 061/ 297-9-521 PRODAJEM elektri~nu kosa~icu. Tel. 060/ 346-3990 PRODAJEM harmoniku klavirku. Veoma povoqno. Tel. 064/ 550-6-071 PRODAJEM zvu~ne kutije Jamma 200 v, 1.par. Cena 100 E. Mo`e zamena za lap-

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

top. Tel.353-016, 063/ 7494-846 PRODAJEM muzi~ku liniju Philips 60 E. Tel.353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM motornu testeru Stil 041. Tel.353016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM biciklu sa 21 brzinom Skot. Cena 150 E. Mo`e zamena za laptop. Tel. 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM zup~astu pumpu za pretakawe uqa i emulzije, trofazna Sever Subotica. Cena 60 e. Tel. 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM dva „U“ profila od pet i tri metra. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM predwi branik od Renault Lagune. Tel. 060/ 661-8-835 PRODAJEM gra|evinski kontejner od 2,5 / 9 m. Tel. 063/ 371-831 PRODAJEM livene radijatore. Tel. 069/ 161-0-777 PRODAJEM povoqno klarinet i elektri~ni klavir. Tel. 064/ 639-8-815 PRODAJEM satelitski tawir sa motorom i pozicionerom. Tel. 063/ 749-4846 PRODAJEM fotequ “ Mojca”. Povoqno. Tel. 060/ 346-3-990 PRODAJEM 30 m3 suvih bagremovih i cerovih drva. Tel. 060/ 661-8-835 PRODAJEM plastenik od 15,5 m, pocinkovane cevi, navodwavawe „ kap po kap“. Tel. 064/ 353-7-376 PRODAJEM rolere marke „Alpina“, 44. broj. Malo kori{}eni. Tel. 060/ 033-3423 PRODAJEM italijansku samohodnu kosa~icu. Tel. 032/ 841-674 PRODAJEM plugove, korpu za prevoz stoke i vile za seno. Tel. 063/ 371-831 PRODAJEM dva }ilima ru~ne izrade. Tel. 065/ 5058-576 PRODAJEM trimer za {i{awe `ive ograde. Tel. 060/ 346-3-990 PRODAJEM ~etvorodelni regal. Tel. 064/ 272-0-585 PRODAJEM neonke za kvarcovawe lica i tela 80 -100 W, cena 9 e komad. Tel.353016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM ovce sa jagwi}ima. Tel. 877-382 PRODAJEM novu traktorsku korpu. Cena 150 eura. Tel. 066/ 910-9-889 PRODAJEM gume za putni~ka vozila : 175/65/14, 155/65/13, 165/70/13, 155/80/13. Tel. 032/ 334-218, 064/ 201-8845 PRODAJEM ma{inu za {ivewe ko`e i krzna, ispravna. Tel. 371-685 PRODAJEM pi{toq sa dozvolom. Tel. 061/ 111-6439 ARMIRA^I, prodajem ma{inu za ispravqawe betonskog gvo`|a, remu, ma{inu za savijawe, ma{inu za uzengije i se~ku. Tel. 063/ 885-2-977 PRODAJEM rashladni orman od 700 litara, od 15 C do - 24 C. Tel. 064/121-4-070 PRODAJEM p~ele, rojeve i stara dru{tva u D.B. ko{nicama sa mladim maticama. Tel. 032/ 334-218, 064/ 201-8-845

PRODAJEM metalnu cisternu od 2000 litara. Tel. 065/ 207-4-383 PRODAJEM motor za zalivawe sa vatrogasnom pumpom. Tel.060/ 661-8-835 PRODAJEM autocisternu od 2.750 litara. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM 500 zna~ki iz stare Jugoslavije. Cena 90 e. Tel. 353-016, 063/ 7494-846 PRODAJEM `ensku krznenu {ubaru, nova. Tel. 371-685 PRODAJEM mu{ko jagwe Idefrans. Tel. 065/ 207-4383 PRODAJEM ovce i jagwad. Tel. 877-383 PRODAJEM frizerske makaze za prore|ivawe kose Solinger ( nema~ke ). Povoqno. Tel. 060/ 767-6246 PRODAJEM trpezariju od punog drveta. Tel. 060/ 3463-990 PRODAJEM drvenu ukrasnu vitrinu sa vratima i fiokom. Tel. 371-685 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964 PRODAJEM gramofon TOSKA 21, vrlo malo kori{}en. Cena 5.000 dinara. Tel. 060/ 481-2144 PRODAJEM dvobrazni plug Lemind Leskovac, ispravan. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM motornu testeru 041 Stil. Cena 185 eura. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM belu pamu~nu kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm Tel. 371-685 PRODAJEM prenosive dvori{ne su{ilice za ve{. Tel. 374-125, 064/ 294-2141 PRODAJEM prikolicu za putni~ki auto. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM konfornu autoprikolicu, ima struja i plin. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM traktorsku prikolicu . Tel. 065/ 2074-383 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 6. kg. Cena 48 E. Mo`e zamena. Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM unikatni nakit, povoqno. Tel. 060/ 337-2510 PRODAJEM postoqe za suncobran. Tel. 064/ 294-2141, 032/ 374-125 PRODAJEM cerovu su{aru za su{ewe {qiva i lekovitog biqa, kapacitet 1,5 t na 24 sata. Tel. 060/ 661-8835 PRODAJEM pe} na ~vrsto gorivo BUDERUS 4000 , 70/55/40 m3. Cena 10.000 dinara. Tel. 060/ 481-2144 PRODAJEM uqnu zup~astu pumpu , motor Sever. Cena 80 eura. Tel. 353-016 PRODAJEM kotao za parno grejawe, ispravan. Tel. 371685 PRODAJEM kompresor. Tel. 063/ 118-3-333 PRODAJEM polovan crep, grede i blokove. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM 130 bagremovih direka i cerovu dasku u ekstra stawu. Tel. 063/ 208-597


AUTOMOBILI - PRODAJA PRODAJEM Opel kadet 91. god. Cena 1300 eura. Tel. 064/ 207-6-351 PRODAJEM Volkswagen Polo 1.9 dizel,. Cena 1.500 eura. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM kamion Iveco Dajs, nosivosti 5 tona, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM Citroen C-2, 1.2 benzin, pre{ao 140.000 km, 2004. godi{te. Cena 2.600 eura. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Peugeot 206 sa plinom, 2002. godi{te. Cena 2.900 eura. Tel. 064/ 240-

29

OGLASI

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

2-699 PRODAJEM [kodu Oktaviu 1.6 benzin. Cena 2.200 eura. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM kamion Mercedes atego 2003.godi{te. Mogu}a zamena za stan, uz moju doplatu. Tel. 069/ 1610-777 PRODAJEM Zastavu 10, 5vrata, 2008. god, registrovana. Cena 2.500 eura. Tel. 032/ 344-630, 064/ 158-9-363 USLUGE USLUGE ~i{}ewa poslovnog i stambenog prostora, izuzetno kvalitetno i povo-

qno. Tel. 062/ 856-0-561 USLUGE ugradwe klima ure|aja, ve} od 45 eura. Tel. 064/301-7-450 USLUGE elektromonta`e elektri~ne instalacije i osvetqewe : izrada, popravka i prepravka. Tel. 064/ 301-7-450 USLUGA zavarivawa gusa i aluminijuma. Tel. 066/ 9109-889 USLUGE popravke le|nih bakarnih prskalica, brenta~a, plasti~nih prskalica, mu{tika, prekida~a i dizni. Tel. 064/ 1206-572 USLUGE {emirawa komandnih ormana. Tel. 064/ 301-

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03

7-450 USLUGE servisa gasnih kotlova i sistema grejawa. Tel. 064/301-7-450 IZRADA kotlovskih oxaka industrijskih. Ostali bravarski radovi. Tel. 066/ 910-9-889 IZRADA ma{inskih cementnih ko{uqica, izvo|ewe svih gipsanih radova, postavqawe zvu~ne, termo i hidroizolacije. Izvo|ewe betonskih radova. Tel. 064/ 615-2-763 IZRADA i prodaja traktorskih korpi po `eqi. Cena 150 eura. Tel. 066/ 910-9-889. VR[IM medicinske usluge

FOTOKOPIRNICA „COPY STUDENT“, BATE JANKOVI] 21, vr{i najjeftinije digitalno fotokopirawe i {tampawe, kao i kori~ewe maturskih, seminarskih i diplomskih radova. Za |ake i studente 10% popust. Tel. 343-145, 061/ 173-1-172 davawa terapije, previjawa i medicinske nege nepokretnih lica. Tel. 062/ 841-8706 BRAVARIJA, gus, aluminijumsko zavarivawe. Tel. 066/ 910-9-889 USPE[NO le~im hemoroide ~ajevima i svodim ih na normalno stawe. Tel. +38267259654

CENA FOTO OGLASA - ^etvrtina strane 500 rsd - Osmina strane 250 rsd - [esnaestina strane 150 rsd

AGENCIJA

PRODAJEM BALIRANO SENO I SLAMU

Telefon za informacije:

032/385 - 950

\OR\EVI] NEKRETNINE

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260, 063/ 1275-630

PRODAJEM stan u Beogradu 40m2, drugi sprat, CG, Dediwe (izme|u Belog dvora i VMA) STANOVI

NOVOOTVORENOJ AGENCIJI POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA ZA PRODAJU I IZDAVAWE GARSOWERE 29 m2, 3 sprat, lift, nov, 23500 eu. 27 m2, 3 sprat, nov, cg, 22500 eu. 29 m2, 3 sprat, nov, cg, 23000 eu. 23 m2, VP, nov,cg, 20000 eu. 19 m2, 6 sprat,cg, 17500 eu. 26 m2, VP, ta,18500 eu. 23 m2, VP,cg, 17500 eu. JEDNOSOBNI 32 m2, 5 sprat,cg, 19800 eu. 38 m2,3 sprat, gas, 25500 eu. 37 m2, 2 sprat, ta, 24000 eu. 34 m2, 5 sprat, cg, 21000 eu. 38 m2, 3 sprat, ta, 25000 eu. 26 m2 – 32 m2, novi, 800 eu+PDV 38 m2, 4 sprat, cg, 28000 eu. 39 m2, VP, cg, 23000 eu.

42 m2, 4 sprat, ta, 25000 eu. JEDNOIPOSOBNI 43+10 m2, 6 sprat, cg, 29500 eu. 43 m2, 4 sprat, ta, 28000 eu. 45 m2, VP, cg, 28000 eu. 43 m2, 5 sprat, eg, 27000 eu. DVOSOBNI 57 m2, 5 sprat, CG, 37.000 eu, Avenija 2 59 m2, 4 sprat, cg, 39500 eu. 47+10 m2, 13 sprat, cg, 28000 eu. 55 m2, 1 sprat, ta, 28000 eu. 61 m2, 1 sprat, ta, 39000 eu. 58,61 m2, 1 sprat, ta, 21000 eu. 62,80 m2, 2 sprat, cg, 30900 eu. 63 m2, VP, cg, 39000 eu. 58 m2, 5 sprat, cg, 31000 eu.

47 m2, 4 sprat, nov, cg, 36000 eu. 55 m2, 3 sprat, eg, 33000 eu. 51 m2, 6 sprat, cg, lift, 36000 eu. 55 m2, 1 sprat, cg, 35000 eu. 55 m2, 3 sprat, ta, 31000 eu. 60 m2, 9 sprat, lift, cg, 37000 eu. 58,30 m2, 6 sprat, cg, 35000 eu. 52 m2, 3 sprat, gradsko {etali{te, cg, 38000 eu. DVOIPOSOBNI 56 m2, nov, 3 sprat, cg gas, 43000 eu. 80 m2, 4 sprat, cg, nova, 55000 eu. 68 m2, 1. sprat, CG, 40.000 eu, centar 63.38 m2, 9. sprat, CG, 38.000 eura, Alvad`inica TROSOBNI 77 m2, 7 sprat, cg, 45000 eu. 74 m2, 1 sprat, cg, 45000 eu. 77 m2, 4 sprat, cg, centar, 42500 eu. 68 m2, 3 sprat, cg, 600 eu/m2. 75 m2, 4 sprat, cg, 41000 eu. 77 m2, 7. sprat, CG, 40.000 eu, centar 75 m2, 2. sprat, CG,

45.000 eura, Nemawina U ponudi veliki broj ku}a, seoskih doma}instava, vikend ku}a i placeva

P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-36 m2, 4. sprat, CG, noviji, lift, Qubi}ska. Cena 22.500 eura P-37 m2, 3. sprat, CG, renoviran, H.Morava. Cena 24.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000

eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 46.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvosoban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 40.000 eura

P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura P- 33 m2, jednoiposoban, nov, sa plaharima i kuhiwom, CG, lift, Alvaxinica. Cena 21.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari Qubi}. Cena 77.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura BEOGRAD BEOGRAD, Slavija /Deligradska/ P- 90 m2, 4. sprat, kompletno renoviran. Cena dogovor. BEOGRAD, Autokomanda, garsowera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda, jednoiposoban 43 m2, nov. Cena 1.700 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda , jednoiposoban 47 m2, nov. Cena 1.700 e/m2


30

SPORT

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

FK BORAC

[EST DECENIJA FK SLATINA

SLAVQE SE NASTAVQA

PRVA POBEDA

ro{log vikenda Borac je u prvoj kontrolnoj utakmici ubedqivo savladao Partizan Bumbarevo Brdo sa 3:0. Utakmica je odigrana na stadionu na Alvaxinici. - Zadovoqan sam odnosom igra~a i kako smo igrali posle desetak dana priprema. Primetno je da svi igra~i imaju veliku `equ da se nametnu i to je dobro. Prijatno sam iznena|en velikim brojem gledalaca, koji su se

P

o~igledno u`eleli dobrog fudbala. Mislim da }emo im to priu{titi ove sezone. Posle utakmice sa Poletom iz Qubi}a, korigova}emo i skratiti sastav tima. Neki igra~e }emo ustupiti drugim klubovima, {to je dobro i za wih i za nas - izjavio je za klupski sajt trener Borca Dejan Vuki}evi}. Na utakmici protiv Partizana BB golove su postigli Ne{ovi} u 48. i

Ra{kovi} u 51. i 67. minutu. Za Borac su igrali: Petri}, Cviji}, Radanovi}, Spirovski, Jovi~i}, Jeremi}, Vusqanin, Pavi}evi} i Ma{ovi}. Igrali su i Obreni}, Boranija{evi}, Babi}, \okovi}, @ivkovi}, Jovan~i}, Nikoli}, Ra{kovi}, Ne{ovi}, Jovanovi}, Kalajanovi}, \or|ilovi} i Maksimovi}. FK Borac - FK Polet Qubi}

3:1

ZAVR[EN TURNIR U MALOM FUDBALU „ZLATNA LOPTA 2013”

SLAVILA PEKARA BOJAN a otvorenom terenu kod O[ “Sveti Sava” u utorak je, utakmicama za tre}e i prvo mesto zavr{en tradicionalni turnir u malom fudbalu “Zlatna lopta 2013”, koji je sa puno uspeha organizovao FK Mladost iz Atenice. Jedna od najpose}enijih sportskih manifestacija u gradu tokom leta odr`ava se ve} ~etvrtu godinu za redom i privla~i ogromno interesovawe, kako publike, tako i ekipa iz na{eg grada, Kraqeva, Po`ege, Ivawice, Gorweg Milanovca, Lu~ana… Ovogodi{we izdawe “Zlatne lopte” je po~elo 3. jula, tokom turnira bila su dva dana pauze zbog lo{eg vremena, u~estvovalo je 17 ekipa, a nivo prikazane igre bio je mo`da i iznad o~ekivawa, ~emu je doprineo nastup nekolicine reprezentativaca Srbije u futsalu.

N

U utakmici za tre}e mesto Zomat Komerc FK Miokovci je savladao Balkan Ekspres sa 1:0, posle odli~ne i do kraja neizvesne borbe. Strelac jedinog pogotka bio je Dragan Jovanovi}, koji je sa 15 postignutih golova progla{en za najboqeg strelca turnira. Odluka o pobedniku pala je u posledwim minutima finalnog susreta, s obzirom da je nakon prvog poluvremena Pekara Bojan vodila sa 1:0. Pan Ekspres je sredinom drugog dela igre poravnao rezultat na 1:1, {to je uslovilo neizvesnu zavr{nicu. Uz vi{e sre}e i koncentracije u napadu Pekara Bojan sti`e do novog vo|stva, a kada je Pan Ekspres krenuo na sve ili ni{ta, pobedni~ki sastav u posledwim sekundima utakmice posti`e jo{ jedan gol, ~ime je postavqen kona~an rezultat finala

3:1. Najboqi golman turnira je \or|e Li{anin (Pekara Bojan), a najboqi igra~ Vidan Bojovi} Britva, tako|e iz pobedni~kog tima. Tre}eplasiranom timu je uz pehar pripalo i 30.000 dinara, drugoplasiranom 50.000, dok su pobednici osvojili nov~anu nagradu od 200.000.

Predsednik FK Mladost Branko Plazini}, koji je ujedno bio i direktor turnira, izrazio je zadovoqstvo na~inom na koji je manifestacija realizovana, posebno se zahvaliv{i beogradskoj Crvenoj zvezdi {to im je u~inila ~ast i svojim prisustvom uveli~ala ovogodi{we izdawe turnira “Zlatna lopta”.

DEVETA OV^ARSKO-KABLARSKA REGATA

N

atmosferi, uz dru`ewe i muziku. Regatu su organizovali Udru`ewe gra|ana “Vikend naseqe Zapadna Morava”, Mesna zajednica Ov~ar Bawa i Turisti~ka organizacija ^a~ka. O sigurnosti i zdravqu u~esnika brinuli su Policijska uprava ^a~ak i Dom zdravqa. Goran Nikoli}

TENISKI TERENI Kompanija NIS prihvatila je projekat Osnovne {kole “Branislav Petrovi}” za izgradwu teniskih terena. Za realizaciju projekta odobreno im je 1.360.000 dinara. Prema re~ima Lazara ^ikiriza, direktora {kole, tereni }e biti izgra|eni u {kolskom dvori{tu. - Osim nas, odobren je i projekat {kole “Milica Pavlovi}” za obnavqawe sportskih terena, Sportskom centru “Mladost”, ~a~anskom Udru`ewu u~iteqa i udru`ewima paraplegi~ara i gluvonemih - naveo je ^ikiriz. Kompanija NIS raspisala je pre nekoliko meseci konkurs za unapre|ewe kulture, umetnosti, sporta... u Srbiji. ^a~ak je bio jedan od gradova koji su mogli da konkuri{u za sredstva, a pravo da se prijave imale su neprofitabilne organizacije, ustanove i udru`ewa.

gostuje na jednoj wihovoj utakmici. - Kod nas je tri puta gostovao Partizan i sada Crvena zvezda. Ceo doga|aj je protekao bez ikakvog incidenta, po svim fer plej pravilima. Jeste da u Slatinu nije do{la najja~a Zvezdina postava, ali je zato bio legendarni Dragan Xaji}. On je pozvao na{ klub da gostuje na nekoj wihovoj utakmici, koju god mi odaberemo - ka`e Lazar ^ikiriz, predsednik Organizacionog odbora za proslavu 60 godina FK Slatina. Klub iz Slatine }e i narednih sedmica slaviti jubilej. Turnir veterana je 27. i 28. jula. U~estvuju veterani Borca, Orlovca, Slatine i Jedinstva iz Gorwe Gorevnice. Nekoliko dana kasnije, 1. i 2. avgusta je Ilindanski turnir. Osim doma}ina, u~estvuju Draga~evo, Orlovac i Omladinac iz Zabla}a. Po zavr{etku utakmica, sledi fudbalska zabava. U restoranu “Hizna” u Slatini bi}e prikazan dokumentarni film i predstavqena monografija “Iz pri~e u pri~u” o FK Slatina. Autor monografije je sportski novinar Miroslav Risti}. Proslava }e biti zavr{ena velikim vatrometom, najavquje Lazar ^ikiriz. Z. J.

^A^AK 94 ORGANIZOVAO PETI TURNIR

TRIJUMF BORCA

OD ME\UVR[JA DO OV^AR BAWE a jezeru Me|uvr{je u subotu je odr`ana deveta Ov~arsko-kablarska regata, turisti~ka, zabavna i rekreativna manifestacija. Svi u~esnici krenuli su u jutarwim satima. Oko 40 plovila i 300 u~esnika krstarilo je 11 kilometara od “Lanterne” do restorana “Dom” u Ov~ar Bawi. ^itava vo`wa protekla je u dobroj

evijalna utakmica sa Crvenom zvezdom bila je samo uvertira za proslavu 60 godina postojawa Fudbalskog kluba Slatina. Posle prvog spektakla, usledio je poziv predsednika Zvezde Dragana Xaji}a da Slatina

R

udbalski klub ^a~ak 94 organizovao je nedavno peti turnir za fudbalere ro|ene 2002. godine. U dve grupe takmi~ile su se ~etiri ekipe. ^a~ak 94 (1), Omladinac iz Zabla}a i [umadija igrali su u prvoj, a u drugoj grupi Borac, Sloboda ^a~ak, Srpski orlovi i ^a~ak 94 (2). Naj-

F

boqi u ekipnom plasmanu bio je Borac. Iz ovog kluba su i najboqi strelac i goman turnira, Luka Milunovi} i Luka Popadi}. Za najigra~a progla{en je fudbaler ^a~ka 94 Aleksandar Krsmanovi}. U predtakmi~ewu postignuti su slede}i rezultati: ^a~ak 94 (1) - [umadija

2:0, Omladinac - [umadija 2:0, Omladinac - ^a~ak 94 (1) 6:0, Borac - Sloboda 1:0, ^a~ak 94 (2) - Srpski orlovi 0:0, Borac - Srpski orlovi 1:1, Sloboda ^a~ak - ^a~ak 94 (2) 1:0, Borac ^a~ak 94 (2) 6:0, Sloboda Srpski orlovi 1:0 i Omladinac - Sloboda 2:0. Z. J.


PETAK 19. JUL 2013. GODINE

31

SPORT

GRADONA^ELNIK PRIMIO SELEKTORA DEJANA MIJATOVI]A

VICE[AMPIONI SVETA uniorsku ko{arka{ku reprezentaciju Srbije, za igra~e do 19 godina, na Svetskom prvenstvu u Pragu predvodio je ^a~anin Dejan Mijatovi}. Srbija je pre desetak dana u ^e{koj uspela iza sebe da ostavi evropske ko{arka{ke sile, [paniju, Rusiju, Francusku, Italiju, stigne do finala i suo~i se sa Amerikancima. Iako su na{i u nekoliko navrata dominirali utakmicom, na kraju im je pripalo srebro. Kao selektoru, Mijatovi}u je ovo {esta medaqa sa reprezentacijom. Povodom najnovijeg i dosada{wih uspeha u ponedeqak su mu gradski rukovodioci priredili prijem, a kako su obe}ali, to }e u~initi i za ko{arka{a Milo{a Jankovi}a, jo{ jednog ^a~anina u timu vice{ampiona. Milo{ je posle Svetskog, otputovao na Evropsko prvenstvo u Litvaniju. - ^estitam Dejanu na dosada{wim rezultatima i o~ekujemo da ih bude jo{. @elim mu da dostigne @eqka Obradovi}a. Trenutno ^a~ak ima dva najboqa ko{arka{ka trenera u Evropi, Obradovi}a i Mijatovi}a - napomenuo je Vojislav Ili}, gradona~elnik ^a~ka. On je mla|em trofejnom treneru poklonio kwigu “Istorija ^a~ka”. - Gradona~elnikove re~i imaju veliku te`inu. Pore|ewe sa @eqkom je ogroman izazov. Te{ko ko }e ga dosti}i, a ja bih bio zadovoqan da postignem deseti deo wegovog uspeha rekao je Mijatovi}. Kao i mnogi veliki igra~i i treneri, Dejan je ponovio da ^a~ak zauzima zavidno mesto na ko{arka{koj mapi

J

Evrope i sveta. Oduvek je bio izvor talenata, a {to je najva`nije, dobra tradicija nije prekinuta. Dejan Mijatovi} je i igra~ku i trenersku karijeru zapo~eo u Borcu. Igrao je i u Radni~kom iz Kragujevca i Poqskoj. Jedno vreme je vodio i seniore Borca, a sa mla|im ~a~anskim timovima je osvojio srebro, kadetsko prvenstvo u Podgorici, kao i bronzu na juniorskom prvenstvu u Nik{i}u... Uspe{nu seriju nastavio je i po odlasku iz rodnog grada. Potekao je iz porodice sportista, wego-

va majka je bila ko{arka{ica, a u ujak Radmilo Mi{ovi} jedan od najboqih igra~a nekada{we Jugoslavije. - Uspeh na{ih juniora je pravi podstrek za seniore. Srebro koje su osvojili je veliki doprinos srpskoj ko{arci. Prenose}i ~uveno finale iz Praga, novinar RTS-a Slobodan [arenac pomenuo je koliko ~itavi timovi i dr`ava ula`u u razvoj ameri~ke ko{arke. Selektor wihove juniorske reprezentacije Donovan je najja~i takti~ar na svetu. “Jedini koji

Dejan Mijatovi} i Vojislav Ili}

Radenko Lukovi}, Veqko Negovanovi}, Nemawa Trnavac i Aleksandar Da~i}

Marko Ivanovi}, Zoran Biorac, Dejan Mijatovi} i Vojislav Ili}

mo`e da mu parira je Dejan Mijatovi}” - podsetio je Veqko Negovanovi}, predsednik Gradske skup{tine, na re~i komentatora RTSa. Prijemu kod gradona~elnika prisustvovali su i ~lan Skup{tine i direktor Ko{arka{kog kluba Borac Zoran Biorac i Marko Ivanovi}. Oni su napomenuli da }e ^a~ak uskoro proslaviti 70 godina ko{arke. Sa takvom tradicijom retko koji grad u Srbiji mo`e da se pohvali. - Nekada smo bili osmi

SUTRA „SOMIJADA”

TENIS

LOV SOMA VARALICOM

IVANA POBEDILA I U BERLINU a~anka Ivana Jorovi} osvojila je i u Berlinu ITF turnir prve kategorije za igra~ice do 18 godina. U finalu je savladala Hrvaticu Janu Fet sa 2:0 (6:3, 7:5), a u polufinalu, istim rezultatom, Nemicu Katarinu Hobgarski, 6:0, 6:3. Ivani je u Berlinu pripala peta uzastopna titula. Odigrala je 27 me~eva bez poraza. Sada }e propustiti turnir u Lincu i krajem meseca odlazi na pripreme sa reprezentacijom za Evropsko prvenstvo u ^e{koj i [vajcarskoj. Ivana je kapiten srpske selekcije u konkurenciji teniserki do 16 godina. Posle Evropskog prvenstva, o~ekuje je US Open. Z. J.

^

ko{arka{ki grad u Jugoslaviji, a sada poku{avamo da se odr`imo i dosegnemo pre|a{ni nivo. Pre dve godine imali smo tri trenera u Evropskoj ligi, Obradovi}a, Androi}a, Jovanovi}a, ali i Mijatovi}a u reprezentaciji. Trenutno je i trener juniora Borac Mocart sporta Aleksan-

dar Bjeli} u stru~nom {tabu juniorske reprezentacije. Zato bi trebalo ~e{}e da se dru`imo i zajedno poku{amo da unapredimo ~a~ansku ko{arku - sugerisao je Marko Ivanovi} gradskom rukovodstvu. On i Zoran Biorac apelovali su na nadle`ne da tradicija bude sa~uvana na pravi na~in. Od gradskog rukovodstva stigla su obe}awa da }e ideja o Muzeju ko{arke biti realizovana, kao i da }e, najverovatnije slede}e godine, zapo~eti rekonstrukcija hale KK Borac. Vojislav Ili} je napomenuo i da ^a~ak ima 17 fiskulturnih sala, a da bi novu u dogledno vreme trebalo da dobije i Gimanzija, {kola koja slavi 170 godina postojawa. Z. J.

dru`ewe sportskih ribolovaca “Gradac” u subotu, 20. jula, na jezeru Me|uvr{je organizuje 12. Me|unarodno takmi~ewe u lovu soma varalicom “Somijada”. Po~etak je u 17 ~asova, a skup u~esnika sat ranije. Zainteresovani takmi~ari mogu se prethodno prijaviti u kafeu “Bistro” u Me|uvr{ju. Za dodatne informacije pecaro{i se mogu javiti i na telefon

U

064/19-119-58.


32

AUTOMOBILI

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

MINI IZLO@BA OLDTAJMERA I U ^A^KU

PREDRATNI I POSLERATNI RARITETI ~esnici relija Beograd - Zlatibor malo su du`e pro{log petka pauzirali u ^a~ku i na Gradskom trgu priredili mini izlo`bu starih automobila. Pre starta revijalne trke, dvadesetak ~lanova “Oldtajmer kluba Beograd” svoje raritete pokazalo je i Beogra|anima. Potom su krenuli ka Zlatiboru i jure}i vi{e od

U

“30 na sat” u ^a~ak stigli pet sati kasnije. Najstariji automobil na izlo`bi mercedes 170 proizveden je 1952, a BMW motor 1939. Jo{ uvek su u “fulu”, kao i ostali modeli iz {ezdesetih i sedamdesetih. - ^a~ak nam je bio jedna kontrolna ta~ka relija. Godi{we organizujemo nekoliko izlo`bi i relija.

Najlep{i automobil po oceni tvitera{a i hotela „Mona”

Svoje qubimce ne vozimo svaki dan, ve} ih ~uvamo, mazimo i pazimo. Ne pitajte koliko ko{ta to zadovoqstvo. Mnogo nas bole nov~anici - ka`e sekretar “Oldtajmer kluba” Marko Ili}. Dan kasnije vlasnici starih automobila priredili su izlo`bu i ispred hotela “Zlatibor Mona”. Na Zlatiboru su tvitera{i i osobqe hotela birali najlep{i automobil. U nedequ su se vratili u Beograd. ^a~anska mini izlo`ba oldtajmera bila je deo prezentacije ovda{we Turisti~ke organizacije i hotela “Zlatibor Mona”. Turimarketing 032/342-276

sti~ka organizacija je sugra|ane podsetila na najatraktivnije letwe manifestacije, Sabor frula{a u Prislonici, Ilindanski maraton u Ov~ar Bawi, Plodove zapadnog Pomoravqa, Kupusijadu. TO^ je uspostavio dobru saradwu i sa hotelom “Zlatibor Mona” i wihovim gostima }e ponuditi posete ~a~anskom kraju. - Organizujemo predstave, kabarea, koncerte. Reli je deo na{e ponude i nameravamo da ula`emo u kulturu - rekla je Milica Bajevi}, saradnik za marketing i prodaju u hotelu “Zlatibor Mona”. Z. J.


33

OGLASI

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

HITNO

SIGMA

NEKRETNINE

PRODAJEM NOV ^ETVOROSOBAN STAN, NA QUBI] KEJU, CG, LIFT. CENA 40.000 EURA

STANOVI MEWAM ili prodajem apartman 31.5 m2, 3. sprat, CG, terasa, lift. Zgrada gra|ena 2007.godine, nalazi se iznad pijaca u Vrwa~koj Bawi. Prodaje se kompletno name{ten. Mogu}a zamena za stan u ^a~ku, mawi, dvosoban. P- 37 m2, Hotel Morava, 3. sprat, CG, terasa. Cena 24.000 eura P-46 m2, ulica Nemawina, CG, terasa, lift. P-40 m2, centar, 5. sprat, CG, lift. P-40 m2, Avenija 2, CG, lift. Cena 18.000 eura. P-55 m2, 1. sprat, starija gradwa, centar. Cena 20.000 eura P-55 m2, Q.Kej, nov, useqiv od 01.07.2013, dve spava}e sobe, lift, terasa. Cena 38.500 eura / sa PDV/ P-58 m2, ulica Svetog Save , 1. sprat, CG, terasa, lift. Cena 34.000 eura P-63 m2, 3. sprat, dvoiposoban, CG, kod {kole Filip Filipovi}. Cena 28.000 eura P- 62 m2, ulica Svetog Save, 9. sprat, lift, CG, terasa. Cena 32.000 eura P- 28 m2, nov, 2. sprat, gas, {iri centar. Cena 15.000 E P- 26 m2, nov, 3. sprat, CG, centar. Cena 23.000 E /PDV/ P- 30 m2, noviji, 4. sprat, CG, H.Morava. Cena 22.000 E P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej. Cena 23.000 E P- 38 m2, 3. sprat, CG, lift, Avenija 1. Cena 26.000 E P- 34 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 25.000 E P- 34 m2, 4. sprat, CG, lift, centar. Cena 22.000 E P- 36 m2, 6. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 25.000 E P- 45 m2, 2. sprat, CG, Nemawina. Cena 33.000 E P- 43 m2, 4. sprat, TA, Centar. Cena 29.000 E P- 46 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 29.000 E P-45 m2, 5. sprat, CG, Medicinska {kola.Cena 23.000 E P- 50 m2, 1.sprat, TA, Balkanska. Cena 27.000 E P- 52 m2, 3. sprat, gas, centar. Cena 34.000 E P- 52 m2, 6. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 31.000 E P- 52 m2, 6.sprat, CG, lift, Kalu|erice. Cena 34.000 E P- 55 m2, 4. sprat, CG, lift, Q.Kej. Cena 36.000 E P- 57 m2, 3. sprat, CG,

centar. Cena 40.000 E P- 58 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 33.000 E P- 63 m2, 1. sprat, TA, Hotel Morava. Cena 40.000 E P- 60 m2, nov, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 E P- 60 m2, 4. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 42.000 E P- 66 m2, 1. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 45.000 E P- 69 m2, 4. sprat, CG, Avenija 1. Cena 45.000 E P- 68 m2, 1. sprat, gas + gara`a, centar. Cena 47.000 E P- 70 m2, 2. sprat, CG, lift, Q. Kej. Cena 47.000 E P- 77 m2, 4. sprat, CG, lift, Centar. Cena 50.000 E P- 76 m2, 5. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 42.000 E P- 75 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 47.000 E P- 80 m2, 4. sprat, CG, Q.Kej. Cena 47.000 E P- 92 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 70.000 E P- 80 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 70.000 E / PDV / P- 83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 E P- 77 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 65.000 E /PDV/ P- 103 m2, 1. sprat, dupleks, cg, Nemawina. Cena 80.000 E P- 120 m2, 3. sprat, dupleks, CG, Hotel Morava. Cena 75.000 E P-25 m2, 1. sprat, TA, Alvaxinica / name{tena ili nename{tena/ .Cena dogovor. P- 23 m2, 1. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 19.000 E. P- 28 m2, 5. sprat, TA /gas/, Hotel Morava. Cena 19.000 E P-38 m2, VP, CG, terasa, Avenija 1. Cena 25.000 E P-35 m2, 4. sprat, TA, Q. Kej. Cena 22.000 E P- 40 m2, 4. sprat, CG, terasa, centar, renoviran sa name{tajem. Cena 36.000 E P-48 m2, 4. sprat, CG, terasa, Nemawina. Cena 28.000 E P-45 m2, VP, nov / u izgradwi, useqiv u maju /, centar 800 e/ m2. Povra}aj PDV. P-47 m2, 2. sprat, CG, ulica Obili}eva, noviji . Cena 36.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2, name{ten. Cena 32.000 E P-57 m2, 4. sprat, CG,

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

STANOVI terasa, Avenija 2. Cena 32.000 E P-52 m2, 3. sprat, TA, terasa, Qubi} kej. Cena 28.000 E P-54 m2, 9. sprat, CG, terasa, lift, centar. Cena 31.000 E P-58 m2, 7. sprat, CG, terasa, lift, Qubi} kej / pogled na Moravu /. Cena po dogovoru P-65 m2, 1. sprat, CG, terasa, renoviran, Hotel Morava. Cena 45.000 P-50 m2, 4. sprat, gas, terasa, noviji / sa stvarima /, Hotel Morava. Cena 32.000 E P-60 m2, 4. sprat, CG, nov, Balkanska. Cena 33.000 E P-90 m2, CG, lift, terasa, gara`a, Hotel Morava. Cena 53.000 E P-26 m2, nova garsowera, centar. Cena 22.000 eura KU]E P- 92 m2, plac 5 a, {kola R.Mitrovi}. Cena 50.000 E P- 120 m2 / P+PK/ , plac 2 ara, Obili}eva. Cena 50.000 E P- 70 m2, plac 4.13 ari, Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000 E P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha / vo}wak, {uma /, Teo~in. Cena 15.000 E P- 100 m2 /P + 1 /, plac 12 a, Prijevor. Cena 18.000 E P- 30 m2, plac 25 a. Trnava. Cena 11.000 E P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari, Qubi}. Cena 80.000 E LOKALI P- 20 m2, nov, centar, CG. Cena 30.000 E P- 25 m2, Car Lazar, CG. Cena 22.000E P- 71 m2 /P+1/, centar, plac 1 a. Cena 80.000 E P- 134 m2, dva nivoa, cg, Nemawina. Dogovor. P- 105 m2 /SU+PRIZ/, CG, H.Morava. Cena 60.000 E P- 49 m2, Alvaxinica, CG. Cena 38.000 E P- 61 m2, Hotel Morava, CG. Cena 45.000 E / PDV/ P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena 20.000 E PLACEVI P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 70.000 E P- 40 a, kod Bolnice. Dogovor P- 1 ha, 10 a, Preqina / kru`ni tok/. Dogovor. P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa glavnog puta. Cena 400 e/ar

P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura

P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura

P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura

P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari

P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000 eura P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura P- 52 m2, Qubi}ska, 3. sprat, CG. Cena 39.000 E. P- 55 m2, Kej, 2. sprat, CG. Cena 32.000 E P- 68 m2, Bawalu~ka, 4. sprat, CG. Cena 44.000 E. P- 48 m2, Avenija 1, VP. Cena 29.000 E. P- 58 m2, Kej, 2. sprat, CG. Cena 34.000 E P- 77 m2, u`i centar, CG. Cena 42.500 E.

KU]E placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura


34

OGLASI

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

IN MEMORIAM

NIKOLA PETKOVI], DOAJEN SRPSKOG P^ELARSTVA ikola Petkovi} je ro|en 7. maja 1936. godine u ^a~ku, gde je zavr{io osnovnu i sredwu {kolu. Studirao je sociologiju, diplomirao ekonomiju, a novinarstvom je po~eo da se bavi jo{ za vreme studija. Glavni i odgovorni urednik lista „Sloboda“ bio je od 1963. godine pa do penzionisawa. Dru`ewe sa p~elama zapo~eo je pre vi{e od ~etiri decenije. Neumornim i danono}nim zalagawem ostavqa zna~ajan trag u razvoju savremenog p~elarstva ~a~anskog kraja, a wegova dela i zasluge osta}e da `ive jo{ dugo iza wega. Svoje velike vizije i planove nije

N

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

mogao uvek realizovati, pa 2005. godine donosi odluku da osnuje P. D. „Matica“. U ovo mlado udru`ewe `eleo je da dovede {to vi{e mla|ih qudi koji su spremni za usvajawe novih znawa i ve{tina, te svoj rad najvi{e usmerava upravo ka tome. Organizovawem besplatnih predavawa, edukacija i poseta kod iskusnih p~elara, podelom besplatnih ko{nica i rojeva, p~elarske opreme, kao i mnogim drugim zna~ajnim akcijama, to mu i polazi za rukom. Tako|e, uvidev{i da su qudi nedovoqno informisani o p~eliwim proizvodima i zdravqu koje nam dolazi iz ko{nica, 2009. godine organizovqo je „Gradski

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

sajam p~elara Srbije“, koji polako prerasta u tradicionalnu manifestaciju. Pored toga, organizovawem velikog broja izlo`bi doprinosi da se zna~ajno pove}a potra`wa za p~eliwim proizvodima, a ~elnici Gradske uprave da posvete vi{e pa`we ovoj zna~ajnoj grani poqoprivrede. Za svoj rad je vi{e puta pohvaqivan i nagra|ivan. Sebe je nesebi~no darivao drugima, ali wegovo veliko srce vi{e nije moglo izdr`ati sve pritiske i on zauvek odlazi 11. jula. Zauvek }e nam ostati u lepim uspomenama trenutci provedeni sa wim. Nek’ mu je ve~na slava i hvala! A. S.

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

060/34-33-290 064/137-41-37 064/146-87-31 064/146-87-31

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!

STANOVI P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena 19.000 eura P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500 eura P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000 eura P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Cena 17.500 eura P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena 21.500 eura P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena 20.000 eura P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500 eura P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 19.000 eura P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 24.000 eura P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000 eura P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena 37.000 eura P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov. Cena 40.000 eura P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena 34.000 eura P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500 eura P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|ewa. Cena 33.000 eura P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 31.000 eura P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 29.000 eura

KU]E P- 138 m2, Med. {kola, plac 2.5 ari. Cena 70.000 eura P- 340 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 60.000 eura P- 230 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 78.000 eura P- 125 m2, Centar, plac 2.6 ari. Cena 125.000 eura P- 110 m2, Centar, plac 1.4 ara. Cena 75.000 eura P- 105 m2, D. Gorevnica, plac 6 ari. Cena 35.000 eura

P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 32.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena 34.000 eura P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000 eura P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena 45.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 46.000 eura P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000 eura P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena 55.000 eura P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 80.000 eura P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 eura P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena 48.000 eura P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 eura P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Cena 39.500 eura P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000 eura P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 65.000 eura P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena 24.500 eura P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena 21.500 eura P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 22.000 eura

P- 50 m2, Parmenac, plac 3.5 ari. Cena 18.000 eura P- 90 m2, Ri|age, plac 13 ari. Cena 30.000 eura P- 62 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 35.000 eura P- 80 m2, kod Bolnice, plac 4.22 ara. Cena 37.000 eura P- 210 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 150.000 eura P- 100 m2, Kowevi}i, plac 9.77 ari. Cena 41.000 eura P- 50 m2 + 35 m2, Kneza Milo{a, plac 3.70

ari. Cena 35.000 eura P- 100 m2, Mojsiwe, plac 10 ari. Cena 30.000 eura P- 60 m2, S. Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 200 m2, ^. Bataqon, plac 6 ari. Cena 45.000 eura. P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura

STANOVI: P=19 m2, Nemawina, 6.sprat, lift, CG, cena: 17 500 eura P=23 m2, nova, ulica Svetozara Markovi}, prizemqe P=24 m2, Avenija 1, u zgradama od fasadne cigle, CG P=34 m2 sa CG u Nemawinoj ulici, cena: 20 500 eura P=30 m2, novija gradwa, grejawe na gas, 2. Sprat, [iri centar, cena: 21 000 eura P=34 m2, u blizini Nemawine, 2.sprat, cena: 17 000 eura P=26 m2 sa stvarima, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 18 500 eura P=30 m2, novija gradwa, Topli~ka ulica, cena: 23 000 eura P=36 m2, Avenija 1, CG, prizemqe, cena: 22 500 eura P=45 m2, Nemawina ulica, 4.sprat, CG, cena: 26 500 eura P=43 m2, u blizini Nemawine ulice, cena: 26 000 eura P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat, cena: 28 000 eura P=43 m2 + 9 m2, [iri centar, lift, 6.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=38 m2, Alvaxinica, 4.sprat, sa stvarima,novija gradwa, povoqno. P=32 m2, 6.sprat, Svetozara Markovi}a, cena: 20 000 eura (sa stvarima) P=45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 29 000

eura P=48 m2, Obili}eva-nov, prizemqe, cena: 800 eura/m2 + PDV P=48 m2, Obili}eva-nov, 3.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat, lift, CG, cena: 38 000 eura P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat, cena: 31 000 eura P=58 m2, Centar, 2 lifta, CG, cena: 31 000 eura P=62,8 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=55 m2, u blizini Nemawine ulice, 3.sprat, cena: 31 000 eura P=54 m2, Qubi} kej, u zgradama od fasadne cigle, 4.sprat, CG, cena: 35 000 eura P=59 m2 sa stvarima, Industrijski prolaz, 1.sprat, cena: 22 000 eura P=60 m2, Alvaxinica, 2.sprat, novija gradwa, cena: 40 000 eura P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat, 2 lifta, CG, cena: 34 000 eura P=55 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, cena: 36 000 eura P=58 m2, Avenija 2, lift, CG, cena: 36 000 eura P=55 m2, Qubi} kej u zgradama od fasadne cigle, renoviran, 1.sprat, CG P=52 m2, Alvaxinica, 3.sprat, nov, cena: 30 000 eura P=57 m2, nov, Qubi}ska ulica, 3.sprat P=63 m2, Centar-ulica

KU]E: P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000 eura P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25 000 eura 2 prizemne ku}e na 6 ari placa na Alvaxinici, cena: 56 000 eura Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari zemqe, cena: 20 000 eura P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog puta, cena: 45 000 eura

Gospodar Jovanova, 2.sprat, cena: 50 000 eura P=68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 41 000 eura P=81 m2, [iri centar, 1.sprat, CG, cena: 50 000 eura P=74,35 m2, Avenija 2, 1.sprat, CG, cena: 650 eura/m2 P=85 m2, Svetozara Markovi}, 3.sprat, novija gradwa, CG P=76 m2, Balkanska ulica, CG, 3.sprat, cena: 47 000 eura P=73 m2, nov, [iri centar, nov, 2.sprat, cena: 42 000 eura P-78 m2 Stari Autoprevoz, renoviran, CG, 1. sprat. Cena 50.000 eura P-26 m2 u ulici Vojvode Stepe , 1. sprat, EG. Cena 21.000 eura P-64 m2, Stari Autoprevoz, visoko prizemqe. Cena 39.000 eura P-36 m2 sa CG, u blizini Hotel Morave, 3. sprat. P-44 m2, Nemawina ulica, 4. sprat, CG, cena 26.500 eura P-61 m2, centar, Amixina ulica, 1. sprat. P-55 m2, Avenija 2, prizemqe, CG,. Cena 31.000 eura P- 69 m2 kod Medicinske {kole, 3. sprat. Cena 35.000 eura P-63 m2 kod [kole F. Filipovi}, 3. sprat. Cena 28.000 eura P-27 m2 u centru grada. P-41 m2 na Qubi} Keju. P-60 m2, Alvaxinica, fasadna cigla, CG, lift, interfon. Cena 38.000 eura

2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica, cena: 67 000 eura Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u. Povoqno. Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini Slobodinog igrali{ta. P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, udaqena 10 km od centra. Cena 33.000 eura


35

^ITUQE

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

Sa neizmernim bolom i tugom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

BRANISLAV MARKE[EVI] iz Prijevora 1931 - 2013 preminuo posle kra}e bolesti u sredu 17. 7. 2013. godine u 11,30 ~asova u 83-oj godini `ivota. Sahrana }e se obaviti u petak 19. 7. 2013. godine u 14 ~asova, na grobqu Stawevci u Prijevoru. Sprovod kre}e od ku}e. O@ALO[]ENA PORODICA 16185

VLADETA NIKOLI]

VLADETA NIKOLI] Iza velikih qudi ostaje dubok trag u srcu. Rado }emo te se se}ati i zauvek voleti.

Sa ponosom te pomiwemo a sa tugom `ivimo. Na{a qubav i se}awe osta}e zauvek.

Zbogom ~iko: PREDRAG i NEVENKA sa porodicama

Brat RADI[A i snaha GORDANA

16184

16183

Pet godina je pro{lo od kako s nama nije na{a majka i supruga

POSLEDWI POZDRAV dragoj kumi

SMIQA TRIFUNOVI]

POSLEDWI POZDRAV po{tovanom predsedniku i dragom kolegi i prijatequ

MILKI DARIJEVI]

NIKOLI PETKOVI]U

1953 - 2008 Kumovi IVANA i NEBOJ[A IKODINOVI] sa porodicom.

PORODICA 16178

Dana 25. jula 2013. navr{ava se GODINA od smrti

Dana 21. jula 2013. navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog

DU[ICE SKELI]

DRAGOVANA TANASIJEVI]A iz Gorwe Gorevnice

Te{ko je `iveti bez tebe, ne mo`emo se pomiriti sa ~iwenicom da vi{e nisi sa nama. Tetka TINA 16173

od ~lanova P~elarskog dru{tva „Matica ^a~ak”. 16179

upl.

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u subotu 20. jula u 12,30 ~asova na Mandi}a grobqu obaviti pomen. S qubavqu i ponosom supruga CAKA, zet VASO, k}erke QIQANA i SNE@ANA, unuk ALEKSA i unuka ALEKSANDRA.

Dana 25. 7. 2013. godine, navr{ava se GODINU DANA od kako tugujemo za na{om

DU[ICOM SKELI] Postoje tragovi koji se ne bri{u, rane koje ne zarastaju, vreme koje nije lek. Za uvek ostaje tvoj dragi lik u mislima i ve~ni bol u srcu. Tetka DANA sa porodicom.


36

^ITUQE

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

SE]AWE

11. 7. 2013. dva meseca

19. 7. 2013. deset godina

19. 7. 2013. dva meseca

VERA- VERICA

MIROSLAV - MIRO

PRVOSLAV BECO

ro|. 19. 12. 1934.

ro|. 4. 10. 1932.

ro|. 4. 10. 1932.

MILICA

VUKOMAN

22. 7. 2011.

30. 10. 2007.

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

URO[EVI]

JOVANOVI]

USPOMENU NA DRAGE RODITEQE ^UVA ]ERKA VESNA

BILI STE DEO NA[IH @IVOTA, SADA @IVITE KROZ NAS. ]erka LELA, unuci VLADIMIR i SR\AN i zet DRAGAN.

16175

U sredu 24. jula navr{ava se pola godine od smrti na{e drage

SE]AWE

MITROFAN BOGDANOVI] MI]O 24. 7. 2009. - 24. 7. 2013.

PORODICA

RADIVOJE NEDOVI] 24. 6. 1963 - 12. 6. 2013.

GORDANE GOCE GRUJANAC iz Je`evice

Voqenom sinu, bratu, stricu i deveru, tvojim preranim odlaskom, bol je preveliki, tuga neizmerna, otvorena neizle~iva rana. Uvek }e{ ostati u na{im srcima, jer veliki i dragi nikada ne umiru. Po~ivaj u miru. Tvoja majka AN\A sa porodicom.

Po~ivaj u miru! S velikom qubavqu, po{tovawem i tu`nim se}awem ~uvamo te u na{im srcima. Tvoji: suprug MI[O i sin ACO sa porodicom.

16177

16176

16170

Dana 14. 7. 2013. god. iznenada nas je napustio na{ dragi i voqeni

SE]AWE 23. jul 1988 - 23. jul 2013.

VLADETA NIKOLI]

VASILIJE [IBALI]

iz Zeoka

iz Prijevora

MIODRAG LUKOVI] MI[O

Zauvek }e{ ostati u na{em se}awu i kuca}e{ u na{im srcima. Izra`avamo neizmernu zahvalnost svim prijateqima, rodbini, kom{ijama i kolegama koji su bili uz nas u najte`im trenucima. O@ALO[]ENA supruga MILA, }erke JELENA i IRENA sa porodicama.

25 godine ja pro{lo od smrti na{eg dragog oca i brata. Uspomenu na wega sa ponosom i qubavqu ~uvaju wegovi najmiliji: ]erke BRANKA i OLGA, sin OBRAD i brat SAVO.

18. jula navr{ava se tu`na godina od preranog odlaska na{eg voqenog Mi{a. Zauvek }e{ ostati u na{im srcima i mislima. Ujak CANE, ujna OLGA, brat DANIJEL i snaja SAWA.

16177

16188

16189

SE]AWE

SVETLANA BOGI]EVI] Ceco, dana 23. jula 2013. godine navr{avaju se ^ETIRI GODINE od kako nisi sa nama. Ceki, te`ak je bol i tuga koja se uselila u na{a srca. Nada je nestala a ostao je ponos {to smo te imali. Bez tebe je te{ko i mnogo, mnogo nam nedostaje{. Ko te je poznavao zna {ta smo izgubili. Nedostaje nam tvoj osmeh, ponos, dobrota, lepota jer smo se tobom ponosili. Zauvek }e{ biti u na{im mislima i srcima. TVOJI RADOSAVQEVI]I upl.

MIODRAG LUKOVI] [OMI

ANDRIJA SRETENOVI] S ponosom i tugom ~uvamo te od zaborava... Tvoje kolege: MARJAN, IGOR, IVANA, BRANKA i MILO[

Dana 20. 7. 2013. navr{avaju se TRI GODINE od smrti

21. jula 2013. godine, navr{ava se DESET GODINA od smrti na{e voqene majke

OLGICE DRA[KOVI]

STOJANKE JOVA[EVI] COJE

Neka joj je ve~na slava i hvala. PORODICA DRA[KOVI] 16168

Pro{la je godina dana od kada nisi sa nama. Mnogo nam nedostaje{. Vole}emo te zauvek. Tvoja majka MICA, supruga JELICA, sin STEVAN, sestra SLAVICA i sestri~ina AN\ELA. 16190

SE]AWE 22. 7. 1999 - 22. 7. 2013.

NADA BLAGOJEVI]

Po~ivaj u miru. Tvoj plemeniti lik i dobru du{u sa ponosom ~uvamo od zaborava kroz najlep{e uspomene. Sinovi: MOM^ILO i MILAN sa porodicama

Vreme nije izbrisalo qubav i se}awe prema tebi. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. Tvoji: sin MILORAD, }erke RADA i JELICA sa porodicama.

16173

16168


37

^ITUQE

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

Dana 19. jula 2013. navr{ava se GODINA DANA od smrti na{e drage

Obave{tavamo sve one koji ga se rado se}aju, da }emo dana 23. 7. 2013. u 16 ~asova posetiti wegov grob.

BO@ANE JOVANOVI] Neka se An|eli umesto nas sa tobom igraju a ti }e{ zauvek biti u na{im srcima. K}erke DRAGICA i MILICA, zetovi VOJO i MIKO[, unuke JELENA, IVANA i JOVANA, unuk \OR\E, zetovi NENAD, MILO[ i DULE, praunuke LENA i NATALIJA, praunuci NIKOLA, NEMAWA, VIKTOR i VOJIN.

BOJAN PANTOVI] PANTO 1989 - 2008 Nema te`eg bola nego se}ati se u nesre}i vremena kad smo bili sre}ni. Tvoja porodica majka QIQA, tata MI]O i sestra TIJANA 16181

16174

POSLEDWI POZDRAV na{em dragom kolegi

SE]AWE

VLADETI NIKOLI]U 1954 - 2013 DUBOKO SI UREZAO U NAS LIK PLEMENITOG ^OVEKA, DOBROG RADNIKA, BRI@NOG OCA I SUPRUGA. ZNAO SI DA NAS NASMEJE[ I DA TUGUJE[ ZAJEDNO SA NAMA. SAD MI TUGUJEMO ZA TOBOM. KOLEKTIV „ATENIC COMMERCE” DOO ^A^AK

ANDRIJA SRETENOVI] 19. 07. 2010 - 19. 07. 2013 PORODICA SRETENOVI]


38

^ITUQE

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

Dana 20. 07. 2013. god. navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog

DEJAN BOJOVI] 20. jula 2013. navr{ava se [EST MESECI

Pod ovim nebom }u da pri~am sve dok traje ova pri~a Ko bi rekao da godine je pro{lo pola u o~ima bez nade, u pogledu bez kraja u ~ekawu da popuni{ prazno mesto stola, u sre}nim danima na{eg malog raja. Dan za danom, a bol je sve ve}i o~i i daqe tra`e dobro poznat lik, verovali nismo da ima kraja sre}i zbog toga je jak ovog srca krik. Nismo znali koliko smo mali dok smo mislili da od sudbine smo ja~i za stari spokoj sve bi opet dali a ti srce sada pla~i, pla~i. Jer se stari osmeh na lice ne vra}a a i kako da se vrati nisu kompletna dobro poznata bra}a, deca nemaju da odu tati. Mature obe male da gledao si znam da prati{ upis u sredwu i polazak u peti da je to tako sigurno, `ivot mogu da dam. O, Bo`e, kako vreme leti.

DEJANA BOJOVI]A iz Trbu{ana

Toga dana poseti}emo wegov grob, okititi cve}em i zaliti suzama. Voqeni sine, o~e i bra~ni dru`e, uzalud be{e na{a nada za neko boqe sutra. Oti{ao si tako brzo i iznenada za jedan tren. Ne postoji vreme koje mo`e da umawi tugu, ne postoje suze koje mogu isprati bol iz na{ih srca, ne postoje re~i kojima se mo`e opisati koliko nam nedostaje{. Tuga i bol pritiskuju na{u du{u jer ne mo`emo da shvatimo prete{ku istinu. Maj~ina suza je i daqe prete{ka, o~iwe srce skameweno, deca tra`e svoga jedinoga oca, bol je preveliki, bolu na{ neprebolni. Tvoje nasmejane o~i pune qubavi i topline kojima si u nas ulivao sre}u i sigurnost, bi}e pred nama do kraja `ivota. S ponosom }emo o Tebi pri~ati, od zaborava zauvek ~uvati, s ve~nim bolom te u srcu nositi. Od supruge DU[ICE, sa svojim an|elima SOFIJOM, ANASTASIJOM i TEODOROM i roditeqa oca BRANKA i majke BIQANE. 16175

18. jula navr{ilo se 40 dana od smrti na{eg

Ko }e nam zvati Drqa~u Boru i Ojdani} Eru brzo }e to do}i, decenija jedna nas deli, ali tu`no je to, polako gubim veru, sve bi dali da bude kako smo nekad hteli. Da nas bude onaj stari, isti broj i sre}a opet da se mno`i sa toliko da deda iz Beograda opet ka`e da smo roj, o, ti tu`na, stara naviko. Kako objasniti srcu da onih dana nema vi{e da onakvog raja nikad vi{e biti ne}e, da sada `ivot nove strane mora da nastavi da pi{e, i onako onakve sre}e nikad biti ne}e ve}e. Pro}i}e godi{wa doba, i sada prolaze ko zna koliko }e da ih ima, svaka }e da otvara nove staze, ali }e meni u pam}ewu uvek ostati jedna zima. Taj 20. januar, nedeqa tu`na dan od kojeg ni{ta isto ne}e biti uvek }e mi vra}ati se}awa ru`na i svaki put }u opet suze liti. Liti za onom sre}om, koju ceniti nismo znali za pri~om koju smo mi imali samo od na{eg blaga svi su po malo krali a mi smo uvek hteli jo{ nekog tamo. Koliko smo bili sre}ni, uvek nam je trebao neko re}i i da nam pri~a pri~u o posebnosti samih nas da to {to smo mi imali nije lako ste}i da shvatimo to i sami... kucnuo je ~as! Sinovica Jovana Bojovi} Brat GORAN, snaha ZORICA, sinovica JOVANA, sinovci LUKA i MATIJA

ALEKSE BAJ^ETI]A Bio si poseban jedinstven, principijalan i takav ostao do kraja. O@ALO[]ENA PORODICA


39

^ITUQE

PETAK 19. JUL 2013. GODINE

Dana 24. jula 2013. navr{ava se SEDAM GODINA od smrti na{e drage supruge, majke i bake

POSLEDWI POZDRAV

SE]AWE

VERE JE^MENICE MILO[ VUKI]

ro|ene Jankovi} 1944 - 2006

18. 7. 1998. - 18. 7. 2013.

Vreme koje je pro{lo nije izbrisalo qubav i se}awe na tebe. Uspomenu ~uvaju: suprug RATOMIR i k}erke OLIVERA i IVANA sa porodicom.

MNOGO JE LEPIH USPOMENA DA TE VE^NO PAMTIMO, DA O TEBI S PONOSOM PRI^AMO I DA TE NIKAD NE ZABORAVIMO.

NIKOLI PETKOVI]U 1936 - 2013

Andrija, Milan, Sa{a i Jasna

16170

TU@NO SE]AWE

GORAN 1982

Dana 13. jula 2013. godine, preminula je na{a draga majka

MILKA DARIJEVI]

RADE [ELOVI]

Tvoja porodica: MILUTIN, GORDANA, JELENA, MINA, \UR\A i BORIS.

2013

iz Slatine

MARIJA

MILAN

Za svojim jedincem Gogom 31 godinu tugujem. Ra{iri ruke sine, do~ekaj tvoga [ekija, primi ga u raj sa tobom. Tvoja majka i [ekijeva supruga, tugova}e do groba za vama. Hvala svima koji su ispratili moga [ela do na{eg sina. Bo`e daj im mir u wihovoj ve~noj ku}i. Va{a tu`na MIRKA

1915 - 2012 1905 - 1978 Mili moji roditeqi, pro{lo je 35 godina od tragi~ne smrti dragog oca i godina i 6 meseci od tragi~ne smrti mile majke. Ve~no }u `aliti za vama mili moji i vi ste mi stalno u mislima i srcu. Va{a }erka MARINA

16169

upl.

Dana 23. jula 2013. godine u 17 ~asova na grobqu u Kowevi}ima poseti}emo wegov grob i obaviti pomen na{em dragom

U utorak, 23. 7. 2013. godine u 14 ~asova na ^a~anskom grobqu obavi}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom

SA[I JOVANOVI]U

LON^AR

RADOJICI JOVI]EVI]U

23. 7. 2009 - 23. 7. 2013. Godine koje su pro{le nisu umawile qubav prema tebi. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.

Hvala ti za sve {to si u~inila za nas. Sin DRA[KO i }erka GORDANA sa porodicama. 16171

19. 7. 2011 - 19. 7. 2013.

NEGOSLAV NEGO GORDI] 19. jula u 15 ~asova na grobqu u Petnici poseti}emo wegov grob i okititi cve}em.

Otac MILETA, majka DRAGANA, k}erke JANA i IVA, supruga MARIJA, brat IVAN, snaha BOJANA, sinovci JOVAN i NIKOLA.

^etrdeset dana je pro{lo a uspomenu na wega sa ponosom i qubavqu ~uvaju wegovi najmiliji: supruga MARA, k}erke NELA, VIOLETA i DAJANA i zet JERRY.

S qubavqu, tugom i po{tovawem, majka DUWA, brat MI[O, sinovice BRANKICA i ANA i snaja ZORICA.

16174

16168

16172

25. jula 2013. navr{ava se GODINA DANA od kako nisi sa nama

Dana 10. jula 2013. godine preminuo je na{ dragi otac

MIODRAG @U@I]

DU[ICE JUGO

Sahrana je obavqena 11. jula na ^a~anskom grobqu.

BRANKO

2003 - 2013

2009 - 2013

PAUNOVI]

Ovim putem `elimo da se zahvalimo rodbini, prijateqima i kom{ijama na razumevawu i podr{ci u tom trenutku. Sinovi sa porodicama.

iz Viqu{e Pro|o{e godine ali bol i tuga ne}e pro}i nikada, osta}e uspomene i rane koje ne stare, qubav koju smrt na mo`e prekinuti. VA[I NAJMILIJI sa porodicom.

16169

16170

Beskrajno te volimo i u srcu ~uvamo. Ako je tvoje srce moralo stati se}awe na tebe i tvoju dobrotu ve~no }e trajati. Tvoji majka DRAGICA, sestra VESNA i otac MILOVAN 16172


PETAK 19. JUL 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.