17. oktobar 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

BROJ 40

^A^AK, 17. OKTOBAR 2014. GODINE

Projekat mladih umetnika „Reanimacija”

Daqinski sistem spreman za grejnu sezonu

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs Psihoterapeut Neboj{a Jovanovi}

GRAFITI I MURALI NA STARIM ZIDOVIMA

CENA 30 DIN.

GAS POSKUPEO, USLUGE (JO[) PO STAROM

strana 3.

strana 13.

Stari ^a~ak: Spomenar Katarine Pajevi}

PUTOVAWE KROZ MLADALA^KE SNOVE I ^E@WE

NAJVA@NIJE JE BITI ISKREN PREMA SEBI

strane 8. i 9.

strana 10.

^A^AK

LU^ANI

Gradsko ve}e

Se}awe na 1. Sabor truba~a

PONOVO O WEGO[EVOJ strana 5. ULICI Auto {kole

U POTRAZI ZA POLIGONOM strana 17.

KAPELNICI TRA@E VRA]AWE BARA@A

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

strana 18.

GORWI MILANOVAC Poqoprivrednici potpisali ugovore o kori{}ewu bespovratnih podsticajnih sredstava

ZA UNAPRE\EWE AGRARA JO[ DVA MILIONA DINARA

strana 21.

BILIJAR

MARTINU PRIPAO „^A^AK OPEN” strana 24.


2

MARKETING

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE


3

GRAD

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

PO^ETAK GREJNE SEZONE I “TOPLE” PROBE POKAZALI DA JE SISTEM DAQINSKOG GREJAWA SPREMAN ZA ZIMU

GAS POSKUPEO, USLUGE (JO[) PO STAROM

bog povoqnih vremenskih prilika i visokih spoqnih temperatura, JKP “^a~ak” je 15. oktobra po~etak grejne sezone “ozvani~ilo” pu{tawem u rad ~itavog sistema, da bi tokom kra}eg “progrevawa” svih objekata bili uo~eni i otkloweni eventualni propusti na mre`i, u podstanicama i stanovima. Nastavak grejawa narednih dana diktira}e spoqne temperature vazduha, odnosno ono }e, kako predvi|a i

Z

gradska odluka, biti nastavqeno u kontinuitetu, tek kada spoqne tepmperature padnu ispod 12 stepeni. Do zvani~nog po~etka grejne sezone obavqene su sve pripreme i zavr{eni radovi predvi|eni programom rekonstrukcije magistralnog toplovoda, napomiwe direktor Obrad Stevanovi}: - Ovih dana zavarena su i posledwa ~etiri kompenzatora, ura|ena izolacija i prostor u ne-

ODLO@ENO NA 12 MESECI Zbog hroni~ne besparice, koja primorava JKP da se zadu`uje, direktor Stevanovi} je apelovao na gra|ane da plate stare ra~une, jer su dugovi doma}instava i privrede, uprkos ~iwenici da je naplativost usluga tokom leta prelazila 100 odsto, dostigli iznos od skoro 300 miliona dinara: “Nadzorni odbor je odavno usvojio odluku o reprogramu, zbog ~ega i ovim putem pozivam sve korisnike koji nisu izmirili svoje obaveze, da se obrate nadle`nima u preduze}u i potpi{u sporazum o pla}awu duga na 12 rata. U tom slu~aju i kamata na osnovni dug }e im biti umawena za 30 odsto i, {to je veoma va`no, izbe}i }e veoma visoke tro{kove sudskih sporova i sa druge strane, uticati na poboq{awe likvidnosti preduze}a i wegovih mogu}nosti da kvalitetno i do kraja ’odradi’ ovu grejnu sezonu.” Osim korisnika, i preduze}e kuburi sa izmirewem svojih obaveza. Iako “Srbijagasu” za preuzet energent duguje oko 55 miliona dinara, dobilo je saglasnost za pu{tawe gasa, jer se, pored ostalog, obavezalo da potra`ivawa izmiri do 15. novembra. ovodom odluke direktora Nacionalne slu`be za zapo{qavawe o odobravawu sredstava za sprovo|ewe 281 javnog rada za zapo{qavawe 1.302 osobe sa invaliditetom, u iznosu od oko 242.000.000 dinara, u utorak je u ~a~anskoj Filijali odr`ana konferencija za novinare. Za teritoriju Moravi~kog okruga odobreno je 10 projekata javnih radova, za zapo{qavawe 39 lica sa invaliditetom, u iznosu od oko 7.290.000 dinara. Projekti (sedam na teritoriji grada ^a~ka, dva u Ivawici i jedan u Gorwem Milanovcu) }e biti realizovani u trajawu od tri do pet meseci. Me|u 10 izvo|a~a kojima su odobreni projekti nalazi se sedam udru`ewa gra|ana, dva javna preduze}a i jedno privredno dru{tvo, istakao je Sa{a Obradovi}, direktor NSZ Filijale ^a~ak. - Na evidenciji Filijale ^a~ak na podru~ju Moravi~kog okruga ima 425 nezaposlenih osoba sa invaliditetom, u ^a~ku 166, u Ivawici 163, u Gorwem

P

posrednoj blizini novih deonica cevovoda vra}en u prvobitno stawe. I svi krakovi od magistralnog voda do stambenih blokova su odavno zavr{eni i ure|eno zemqi{te preko koga su oni postavqeni. Osim toga, blagovremeno je zavr{en i remont oba kotla u gradskoj toplani i servisirani gorionici. Slede}e sedmice bi}e remontovana i druga grupa gorionika, koja se obavqa tek kada zapo~ne grejna sezona, pored ostalog i zbog toga da bi bila ispitana emisija produkata sagorevawa i uskla|ena sa zakonskim propisima i standardima. Radnici JKP “^a~ak” su to-

kom leta pregledali i sve podstanice, otklonili uo~ene nedostatke i servisirali pumpe. Preostalo je da bude zamewena jo{ samo pumpa u objektima “Fontana” u Nemawinoj ulici, {to ne}e dovesti u pitawe po~etak grejne sezone i u ovim zgradama, ka`e Stevanovi} i nagla{ava da su takozvane tople probe, obavqene pro{le sedmice, pokazale da sistem izuzetno dobro funkcioni{e i nagovestile da }e tokom predstoje}e zime gubici vrele vode biti zatno mawi nego ranijih sezona. - To }e zna~ajno uticati na smawewe potro{we energenata, a

samim tim i pozitivno se odraziti na poslovawe preduze}a. Zahvaquju}i toj u{tedi, JKP jo{ nije tra`ilo pove}awe cena usluga, iako je gas poskupeo za 1,6 dinara po kubnom metru, {to nije bezna~ajno, ako se zna da je za grejawe grada u jednoj sezoni potrebno oko sedam miliona kubika, odnosno da }e ova korekcija cene osnovong energenta firmu ko{tati vi{e od 10,5 miliona dinara - izra~unao je Stevanovi}. Zbog ranijih najava da }e predstoje}u zimu obele`iti i smawena isporuka ruskog gasa, Republi~ka vlada je obavezala sve toplane da obezbede odgovaraju}e zalihe alternativnog goriva. Ovda{we JKP je ve} uskladi{tilo 200, a planira da nabavi jo{ oko 400 tona mazuta, {to }e obezbediti rezerve za 15 dana. Po{to imaju odluku Nadzornog odobra preduze}a, wegovi ~elnici }e se obratiti Gradskom ve}u za saglasnost da firma podigne kredit od 25 miliona dinara, da bi kupila “rezervno” gorivo i prakti~no ispunila i odluku Vlade Srbije o pripremama toplana za predstoje}u grejnu sezonu.

U NSZ DODEQENE ODLUKE O REALIZACIJI PROJEKATA JAVNIH RADOVA ZA ZAPO[QAVAWE OSOBA SA INVALIDITETOM

JAVNOST JE PRILI^NO SKEPTI^NA PREMA INVALIDNIM LICIMA

Milanovcu 77 i u Lu~anima 19. U ovoj godini, u periodu od januara do septembra, zaposlena su 182 invalidna lica, od kojih je wih 48 sa evidencije Nacionalne slu`be, {to je 41 odsto mawe nego u istom periodu 2013. godine. Ovi javni radovi doprine}e da se {to ve}i broj invalidnih lica anga`uje u periodu od tri

do pet meseci. Zakqu~no sa 30. septembrom, na evidenciji NSZ Filijale ^a~ak bilo je 20.560 nezaposlenih lica sa teritorije Moravi~kog okruga, od ~ega je 53,6 odsto `ena. U ^a~ku je nezaposleno 10.841 lice, u Gorwem Milanovcu 3.339, u Ivawici 4.507 i u Lu~anima 1.873 osobe - rekao je Sa{a Obradovi}.

Ana Doj~ilovi}, savetnik za zapo{qavawe, napomenula je da je ove godine mawe interesovawe poslodavaca da zaposle invalidna lica. Od 2009. godine, kada je donet Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{qavawu osoba sa invaliditetom, odvaja se i poseban buxet za profesionalnu rehabilitaciju, podsetila je ona i dodala da postoje odre|ene finansijske mere i podsticaji koje poslodavci mogu koristiti prilikom zapo{qavawa invalidnih lica. Podsticajna sredstva se mogu koristiti za opremawe, odnosno prilago|avawe radnog mesta, radnu asistenciju, subvencionisawe zarada za zapo{qavawe na poslovima na kojima invalidno lice nije do sada radilo... - Jo{ uvek vlada negativan stav kada je re~ o zapo-

{qavawu osoba sa invaliditetom. Pretpostavqam da poslodavci smatraju da se invalidno lice ne bi ukqu~ilo u proces rada, da ne bi ostvarilo odre|ene radne rezultate. Mi poku{avamo da uti~emo na poslodavce, uvek im predo~imo da mogu da obave razgovor sa kandidatima koji ispuwavaju uslove za rad na odre|enom mestu - kazala je Ana Doj~ilovi}. Posredstvom javnih radova, osobe sa invaliditetom najvi{e obavqaju poslove iz oblasti socijalnih, humanitarnih i kulturnih delatnosti. Uglavnom je re~ o administrativnim, odnosno kancelarijskim poslovima. Predstavnici udru`ewa smatraju da su ovi projekti odli~an na~in da se invalidna lica makar i privremeno zaposle.

M. N. Vidomir Gojkovi}, predsednik Saveza slepih i slobovidih u ^a~ku, ka`e da je nepovorewe poslodavaca uvek postojalo, zbog toga {to qudi nisu upu}eni. - Qudi smatraju da je invalid samo ~ovek koji je u kolicima, {to je strahovita gre{ka, jer postoje mnogo te`i invalidi od paraplegi~ara. Na primer, slep ~ovek ili distrofi~ar. Jednostavno, na{ mentalitet je takav, to je na{ nivo kulture. Mi invalidi nismo uspeli da prodremo dovoqno u javnost. Javnost je prili~no skepti~na prema invalidima - rekao je, izme|u ostalog, Gojkovi}. Dragana Maksimovi} iz Centra za samostalni `ivot osoba sa invaliditetom, smatra i da vrlo nizak stepen {kolovawa invalidnih lica predstavqa veliki problem u premo{}avawu barijera sa poslodavcima: - Moramo vi{e da se {kolujemo, da bismo mogli lak{e da se zaposlimo, da re{imo problem nepoverewa poslodavaca. N. R.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

POLITIKA

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

SA[A RADULOVI], PREDSEDNIK POKRETA “DOSTA JE BILO”: SMAWEWE PENZIJA I PLATA U JAVNOM SEKTORU KATASTROFALNA MERA

NEMORALNO I EKONOMSKI [TETNO e} ~etiri puta za redom dr`ava smawuje rashode i javnu potro{wu i podi`e poreze, o~ekuju}i fiskalnu konsolidaciju, koja se na taj na~in ne}e desiti, tvrdi Sa{a Radulovi}, predsednik Pokreta “Dosta je bilo”, koji je pro{le srede, posle posete Lu~anima i razgovora sa ~a~anskim privrednicima, odr`ao tribinu u sali SG, na kojoj je sa gra|anima razgovarao o najnovijim ekonomskim merama Vlade Srbije. Tom prilikom ocenio je da je smawewe penzija i plata u javnom sektoru katastrofalna ekonomska mera, koja je, ne samo nemoralna, nego i {tetna: - Od kada je SNS do{la na vlast, prvo je Mla|an Dinki} “proma{io” rebalans buxeta za 2012. godinu za 150 miliona evra, potom je “proma{io” buxet za 2013. za milijardu evra i rebalans za pro{lu godinu za 300 miliona evra. Posle wega, Krsti} je “proma{io” buxet za prvih {est meseci ove godine za 350 miliona evra, tako|e na prihodnoj strani. Svaki put kada se smawe rashodi i pove}aju porezi, dolazi do smawewa potro{we i doma}e tra`we, koja vodi ka mawoj proizvodwi i mawim poreskim prihodima. Zbog takvih iracionalnih poteza, zemqa sve dubqe tone u rupu - rekao je na pro{lonedeqnoj tribini Sa{a Radulovi}, biv{i ministar i lider Pokreta “Dosta je bilo”, koji je, podsetio je, na republi~kim izborima osvojio 2,1 odsto glasova, a u Vojvodini 2,4, {to je potvrda da wegove “ideje imaju politi~ku budu}nost”, tim pre {to je u me|uvremenu podr{ka pokretu duplirana. Umesto u{teda koje aktuelna vlast namerava da postigne smawewem plata i penzija, deficit u buxetu trebalo bi popuniti smawewem armije partijski zaposlenih

ga, sada penzioneri treba da ponesu deo tog tereta. Problem je {to se qudima prodaje magla i pri~a da se odri~u zarad svoje dece, {to je nemoralno i ekonomski {tetno, jer prakti~no pola Srbije `ivi od penzija, ne samo penzioneri, ve} i wihova deca i unuci koji nemaju posao i primawa. Posledwi izve{taj evropske komisije o aktivnostima koje Srbija sprovodi kao preduslov za pristupawe EU je, po Radulovi}evoj oceni, “veliko ni{ta”, jer gra|ani znaju i ose}aju da ne pravimo nikakve korake napred, zbog ~ega im i to {to Unija podr`ava i “tap{e Srbiju po ramenu” ne zna~i ni{ta:”Srbiji su potrebni doma-

V

MEDIJSKI MRAK U SRBIJI kadrova, predla`e Radulovi}:” U Srbiji ima vi{e od 100.000 partijski zaposlenih i radnika sa kupqenim diplomama, koji u javnom sektoru ni{ta ne rade, a izuzetno dobro su pla}eni na administrativnim poslovima. Mi nemamo vi{ka profesora, lekara, radnika u javnim preduze}ima, ve} uglavnom administrativnog osobqa, zaposlenog na izmi{qenim radnim mestima, ~ije plate ko{taju dr`avu vi{e od milijardu evra godi{we.” Umesto {to pla}a partijske kadrove, dr`ava bi trebalo da uspostavi univerzalnu socijalnu za{titu za sve porodice koje nemaju prihode i smawi poresko optere}ewe privrede, {to bi dovelo i do smawewa sive ekonomije i pospe{ivawa privrednog rasta, koji jedino mo`e da izvede zemqu iz krize, predla`e Radulovi}: - Na`alost, nastavqa se politika koju su pre Vu~i}a vodili i Tadi} i Ko{tunica, jer nisu bili u stawu da se oslobode partijske ma{inerije u javnom sektoru, zbog ~ega svi zajedno propadamo. Zbog to-

U Srbiji vlada potpuni medijski mrak, jer jedan ~ovek upravqa svim medijima. Posledwi kojim nije upravqao je prakti~no ukinut, a pri~e da je re~ o poslovnoj politici B92, koji ima razloga “da skine Oqu Be}kovi} sa programa” je obi~na budala{tina, tvrdi Radulovi}: - Vu~i} je shvatio da je medijski mrak jedini na~in da ostane na vlasti, jer ukoliko bi se otvoreno govorilo {ta i kako radi, to bi bio wegov politi~ki kraj. “Utisak nedeqe” je posledwa kriti~ka emisija na TV. Donekle je to i “Ka`iprst”, ali i u wemu su „birani“ gosti i kontroli{e se ko mo`e da do|e. Na primer, ja nisam mogao da u~estvujem u toj emisiji nakon {to sam podneo ostavku, niti na bilo kojoj TV sa nacionalnom frekvencijom, za razliku od “Utiska”, u kome sam gostovao dva puta.

}a privreda i privrednici, ali u toj oblasti nikakvih su{tinskih reformi nema. Zakon o privatizaciji i ste~aju je donet, ali u wemu su samo kozmeti~ke izmene, a da je usvojen u januaru onaj koga smo mi predlagali, do sada bi svim radnicima bio povezan radni sta`, overene zdravstvene kwi`ice, oni dobili zaostale zarade na nivou minimalca, a firme u procesu restrukturirawa o~i{}ene od dugova i potom privatizovane. Apsolutno se ni{ta ne de{ava, {to ose}aju i privrednici i gra|ani, ~iji su nov~anici sve tawi. Ovo je preveliki posao za Aleksandra Vu~i}a koji nema ni kapacitet, snagu, znawe, a ni interes da demontira sistem i uvede red.” Odgovaraju}i na pitawe novinara o eventualnim koalicionim partnerima Pokreta “Dosta je bilo”, wegov lider je naglasio da niko od “istro{enih politi~kih kadrova” ne mo`e sa wim da sara|uje u predizbornom periodu, jer bi time bila “isprqana ideja ~istog po~etka, uvo|ewa reda i demonta`e partijskog parazitskog sistema”. Posle izbora, pak, sara|iva}e sa svima koji budu prihvatili wegove jasne principe i kriterijume, a jedina stranka sa kojom sigurno ne mo`e biti nikakve saradwe je SNS, kategori~an je Radulovi}. On je uveren da }e ovo udru`ewe na vojvo|anskim izborima pre}i cenzus i pobediti preostalu opoziciju, nakon ~ega }e biti formirana politi~ka stranka, koja }e dobiti do 10 odsto podr{ke. “Dosta je bilo” }e na parlamentarnim izborima 2018. biti ja~i od preostale opozicije, uveren je predsednik ovog pokreta, koji tvrdi da SNS gubi podr{ku i da }e se do tada vratiti na „radikalskih“ od 20 do 30 odsto. M. N.

ROMSKI KOORDINATOR MIROSLAV MITROVI] APELOVAO NA ROME DA „DOBRO RAZMISLE” DA LI DA IZA\U NA IZBORE ZA ^LANOVE NACIONALNOG ROMSKOG SAVETA

U PRQAVOJ KAMPAWI I POLITI^KE STRANKE ktiv romskih koordinatora Moravi~kog okruga i brojni Romi iz ovog i drugih regiona u Srbiji }e, najverovatnije, bojkotovati tre}e izbore za Romski nacionalni savet, zakazane za 26. oktobar, najavio je romski koordinator za ^a~ak Miroslav Mitrovi} na KZN odr`anoj pro{le sedmice. Navode}i razloge zbog kojih ne}e dati podr{ku predlo`enim kandidatima, naglasio je, pored ostalog, da ovo telo nije, po isteku ni prvog, ni drugog mandata, podnelo izve{taj o radu i problemima sa kojima se suo~avalo tokom proteklih osam godina. - Romski nacionalni savet treba da bude aparat u rukama Roma, preko koga }e oni re{avati svoje probleme. Umesto toga, Savet je sara|ivao samo sa okruzima i lokalnim samoupravama u kojima ima svoje ~lanove. Tra`ili smo da romski koordinatori budu na usluzi RNS i prakti~no wegovi vojnici, koji }e raditi na terenu i

A

prenositi iskustva i potrebe Roma. Me|utim, Savet nije imao sluha za to, ve} je, naprotiv, u pojedinim sredinama i negirao postojawe koordinatora - naveo je Mitrovi} jo{ neke razloge zbog kojih su Romi ^a~ka i Moravi~kog okruga nezadovoqni radom ovog tela i apelovao na pripadnike ove nacionalne mawine da dobro razmisle da li da iza|u na izbore 26. oktobra i koga da glasaju. Za realizovawe aktivnosti predvi|enih “Romskom dekadom” obezbe|ena su velika sredstva, ali Romski nacionalni savet uop{te nije obelodanio o kojoj sumi je re~ i za{ta je taj novac potro{en, ozbiqna je Mitrovi}eva zamerka. Od ovog tela, koga ~ine 35 ~lanova, aktiv romskih koordinatora je zahtevao da obezbedi boqu saradwu sa Ministarstvom za qudska i mawinska prava, ali ni predstavnici resornih ministarstava, niti dr`avni sekretar koji je, ina~e, bio Rom, nisu prisu-

stvovali zakazanom sastanku sa Romima, tvrdi Mitrovi}: - I ovim putem apelujem na Rome da dobro razmisle da li treba da iza|u na predstoje}e izbore i kome da daju svoj glas, tim pre {to se vodi prqava kampawa. Do sada su predate dve, a o~ekuej se da na izborima u~estvuje 16 lista, ~iji predstavnici naj-

verovatnije ~ekaju da dobiju sredstva od pojedinih politi~kih partija i podele pakete po romskim naseqima, da bi wihovo stanovni{tvo ucewivali da glasa za odre|ene liste. Koliko je kampawa prqava, svedo~e i pretwe koje upu}uju romskim koordinatorima u mnogim lokalnim samoupravama da }e biti smeweni, ukoliko ne glasaju za odre|ene kandidate - tvrdi Mitrovi}. On je pozvao i ~a~anske Rome da “dobro sagledaju” {ta su tokom proteklih deset godina dobili od Romskog nacionalnog saveta, koliko su puta wegovi ~lanovi posetili ^a~ak i pripadnike ove nacionalne mawine, saslu{ali wihove probleme i pomogli da budu re{eni. Iako nije zadovoqan onim {to je u ^a~ku u proteklom periodu ura|eno za ovu populaciju, tvrdi da je sve postignuto zahvaquju}i saradwi i pomo}i Grada, a da za sve to Savet ni najmawe nije zaslu`an. M. N.


5

GRAD

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

GRADSKO VE]E PONOVO RASPRAVQALO O KUPOVINI ZEMQI[TA ZA IZGRADWU PRODU@ETKA WEGO[EVE ULICE

PRED[KOLSKE USTANOVE U SENCI POLITI^KOG NADMUDRIVAWA o{to su ~lanovi Gradskog ve}a na sednici odr`anoj u sredu, ve}inom glasova odbili predlog Milijana Mini}a da sa dnevnog reda posledweg zasedawa bude skinuto razmatrawe zakqu~ka SG u vezi predloga odluke o pribavqawu u javnu svojinu gra|evinskog zemqi{ta radi izgradwe komunalne infrastrukture, odnosno izgradwe produ`etka Wego{eve ulice, ve}nici su najvi{e vremena i energije potro{ili na raspravu o ovoj odluci gradske vlade, koju su odbornici vratili na doradu. Zbog toga su u senci o~iglednih politi~kih prepucavawa i kako je prime}eno, i poprili~ne politi~ke nekorektnosti koalicionih partnera povodom ovog slu~aja, zbog koga se proteklih meseci u javnosti, a posebno me|u privrednicima podigla velika pra{ina, ostali izve{taji i programi rada pred{kolskih ustanova “Radost” i “Moje detiwstvo”, predlog Plana generalne regulacije “Trbu{ani - Qubi}”, predlog izmena Akcionog plana zapo{qavawa i jo{ neke va`ne teme. Komisija za pribavqawe nepokretnosti, odnosno gra|evinskog zemqi{ta za izgradwu Wego{eve ulice “ostaje u potptunosti pri odluci, ~iji je predlog ranije utvrdilo Gradsko ve}e i koja je bila na dnevnom redu Skup{tine”, rekla je predsednik komisije Mirjana Xokovi}, podsetiv{i da je re~ o katastarskim parcelama ukupne povr{i-

u ovoj ustanovi brine o 76 vaspitnih grupa, sa ukupno 1.816 dece, da se za prijem u jasle na posledwem konkursu prijavilo 316 roditeqa, a da je primqeno samo 134 mali{ana. S obzirom na to da svake godine veliki broj dece ostaje “ispod crte”, planirana je adaptacija i dogradwa vrti}a “Sunce”, za{ta je Grad iz buxe-

P

informacije i plan rada i druge PU “Moje detiwstvo”, koja radi od decembra pro{le godine i ima 11 radnih jedinica i 242 radnika. Po{to je sa`eto podsetila na redovne i specijalizovane programe rada u objektima, u kojima je 1.952 dece svrstano u 84 grupe, direktorka Suzana Simeunovi} je naglasila

VI[E PARA ZA ZAPO[QAVAWE ne 880 kvadratnih metara, za koje bi Grad trebalo prodavcu preduze}u “Auto^a~ak” da plati 3.599.340 dinara. - Ne radi se o slepoj ulici, jer je predvi|eno da se ova saobra}ajnica ulije u Ciglarsku ulicu. Ona ne}e biti izgra|ena samo za potrebe “Auto^a~ka”, ve} }e u woj biti podignuti i drugi sadr`aji i ona kori{}ena kao zna~ajan infrastrukturni objekat za ~itav ovaj deo grada - rekla je ve}nicima Xokovi}ka. Posle ozbiqne rasprave, u kojoj su predwa~ili Milijan Mini} i Nemawa Trnavac, koji je odbacio sve optu`be na ra~un koalicije SPS - PUPS, u javnosti i medijima optu`ivane u posledwe vreme da radi protiv interesa privrednika, konstatovano je da je produ`etak gradwe ove ulice prevashodno u interesu grada. Ona }e, kako je naglasio na~elnik GU za urbanizam Milo{ Milosavqevi}, prakti~no predstavqati infrastrukturni koridor, koji }e kompletnu infrastrukturu “sprovesti” do Ciglarske ulice. Tokom podu`e ras-

prave, pored ostalog, re~eno je i da bi li~ne interese i politiku trebalo zanemariti, jer je Wego{eva ulica strate{ka i saobra}ajnica od interesa za grad. ^ula se i dilema da li uop{te treba donositi odluku, jer u javnosti ve} “kru`e pri~e” da je investitor odustao od gradwe, na{ta je gradona~elniok Vojislav Ili} odgovorio, da }e u tom slu~aju biti progla{en op{ti interes i zemqi{te izuzeto po va`e}im zakonskim propisima. Po{to je konstatovano da je odluka vra}ena na doradu, najvi{e zbog toga {to skup{tinskom zasedawu nisu prisustvovali relevantni qudi koji bi odgovorili na sva pitawa odbornika, GV je zakqu~ilo da Skup{tini prosledi istovetnu odluku, uz dopunu da }e izvestioci biti predsednik nadle`ne komisije, na~elnik resorne GU i stru~ni tim JP “Gradac”, na ~elu sa direktorom. Planeri su imali prili~no te`ak zadatak da bi “uveli u red” izuzetno “haoti~no stawe”, po~ev od infrastrukture, do javnih

funkcija i stanovawa, na prostoru od 421 hektar, koji obra|uje Plan generalne regulacije “Trbu{ani Qubi}”, rekla je Qiqana [ubara, predstavnik obra|iva~a iz JP “Gradac”, prezentuju}i ve}nicima jedan od {est PGR. Ciq plana, pored ostalog je, naglasila je ona, da “uvede” vi{e javnih sadr`aja - {kola, obdani{ta, poslovnih, reonskih i centara mesnih zajednica, koji nedostaju stanovni{tvu ovih prigradskih naseqa. Interesantno je da je planom predvi|ena mogu}nost stambene izgradwe u neposrednoj blizini „Rasadnika“, ali samo za potrebe Instituta za vo}arstvo, pro{irewe “Macanskog grobqa”, takozvana rezidencijalna gradwa na “Qubi}koj padini”, gradwa severne obilaznice, kao sastavnog dela ju`nog koridora, navela je [ubara jo{ neke karakteristike ovog PGR. Predstavqaju}i izve{taj o radu PU “Radost” u {kolskoj 2013/2014. godini direktorka Vera Jovanovi} je, pored ostalog, naglasila da 228 zaposlenih

Na osnovu odluke o rebalansu buxeta prvobitno planirana suma za realizaciju mera aktivne politike zapo{qavawa je sa 35, pove}ana na 40 miliona dinara. To je zahtevalo i izmene Akcionog plana zapo{qavawa za 2014. godinu, u kome je pozicija za sprovo|ewe stru~ne prakse pove}ana za pet miliona dinara, pa }e tako za ove podsticaje iz buxeta biti izdvojeno ukupno 10 miliona dinara, odnosno 15, ra~unaju}i i o~ekivane subvencije dr`ave. - Posle potpisivawa sporazuma sa Republikom i NSZ o~ekivali smo da dobijemo devet miliona dinara za realizovawe javnih radova i stru~ne prakse. Iako do septembra od dr`ave nismo dobili ta sredstva, zapo~eli smo ove programe i oglasili javne pozive i za javne radove i stru~nu praksu, za koju se prijavilo oko 90 poslodavaca, spremnih da osposobe i anga`uju vi{e od 100 lica sa evidencije nezaposlenih. Po{to je veliko interesovawe za obavqawe pripravni~kog sta`a, obratili smo se NSZ i dobili najavu da }e, nakon rebalansa republi~kog buxeta, dr`ava za ove namene opredeliti onoliko sredstava koliko obezbedi Grad - objasnio je predsednik Lokalnog saveta za zapo{qavawe Milan Bojovi} i najavio raspisivawe novog javnog oglasa za raspodelu dodatnih 10 miliona dinara.

ta ve} opredelio oko 4,5 miliona dinara. Jovanovi}ka je naglasila i da je u osam smena tokom juna, jula i avgusta u odmarali{tu “Ov~ar” u Ulciwu letovalo 1.828 dece i da je Grad obezbedio 2,2 miliona dinara za rekonstrukciju mokrih ~vorova u odmarali{tu, koja je zapo~eta po zavr{etku sezone. Najvi{e ocene i pohvale gradskih ve}nika, osim izve{taja ove, dobili su i

problem nedostatka kapaciteta na Qubi}kom keju i u Kulinovcima, u kojima oko 60 odsto dece ostaje neupisano. Zbog toga }e prioritet u narednom periodu biti pro{irewe objekata na ovim lokacijama, stvarawe uslova za organizovawe pripremnog {kolskog programa u Vujetincima i nabavka nove i zamena dotrajale i stare opreme u mnogim vrti}ima. M. N.

FAKULTET TEHNI^KIH NAUKA

UKUPNO 160 MESTA NA MASTER STUDIJAMA a {kolovawe na master akademskim studijama na Fakultetu tehni~kih nauka u ^a~ku ove godine ima mesta za ukupno 160 studenata, od kojih }e wih 50 biti “na buxetu”, dok }e ostali, kao samofinansiraju}i studenti pla}ati godi{wu {kolarinu u iznosu od 68 hiqada dinara, koju je mogu}e izmiriti u vi{e mese~nih rata. Svaki od sedam akreditovanih master studijskih programa traje jednu

Z

{kolsku godinu u obimu od 60 ESPB. Za master studije na FTN mogu da konkuri{u kandidati koji su zavr{ili osnovne akademske studije u ovoj ustanovi ili na srodnim fakultetima. Prema re~ima prodekana za nastavu dr Milana Plazini}a, pored studijskog programa elektrotehni~ko i ra~unarsko in`ewerstvo, za koji postoje doktorske studije na FTN, za kandidate je, zbog sve ve}e potrebe privrede, ve-

oma interesantan master program informacione tehnologije. Kao i prethodnih godina, kandidati se mogu opredeliti za master studije mehatronike, in`ewerskog menaxmenta i za online studije tehnike i informatike (master za elektronsko u~ewe). Govore}i o predmetnoj nastavi elektrotehni~kog i ra~unarskog in`ewerstva i ma{inskog in`ewerstva, dr Plazini} ka`e da su ova dva programa

master akademskih studija namewena obrazovawu master profesora kompetentnih za rad u nastavi u sredwim stru~nim {kolama prema novim standardima nastavni~ke profesije, {to podrazumeva sticawe kompetencija iz pedago{ko-psiholo{ko–metodi~kih predmeta. Prijavqivawe kandidata traja}e do 25. oktobra, a lista primqenih bi}e objavqena 30. oktobra.


6

OBRAZOVAWE

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

U ZABLA]U PROMOVISAN PROJEKAT “VRTI]I BEZ GRANICA 2” okviru promocije projekta “Vrti}i bez granica 2”, u O[ “Vladislav Petkovi} Dis” u Zabla}u, pro{log ~etvrtka je prire|en program pod nazivom “Za decu sre}na lica - tu je vrti} bez granica”. Mali{ani su u`ivali u pozori{noj predstavi “Izgubqeno ma~e” i kreativnoj radionici za decu. Pomo}nik gradona~elnika za oblast dru{tvenih delatnosti Aleksandar Da~i}, izrazio je o~ekivawe da }emo na slede}oj radionici videti na{e najmla|e sugra|ane kao glumce u nekoj wihovoj predstavi. Direktorka Pred{kolske ustanove “Moje detiwstvo” Suzana Simeunovi}, podsetila je da projekat “Vrti}i bez granica 2”, partnerski realizuju UNICEF i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja u saradwi sa CIP - Centrom za interaktivnu pedagogiju i dru-

U

ZA DECU SRE]NA LICA

gim partnerima, uz podr{ku [vajcarske agencije za razvoj i saradwu. Ciq projekta koji se realizuje u deset gradova i op{tina u Srbiji (Smederevu, Loznici, Leskovcu, Sjenici, Oxacima, Krupwu, Bojniku, ^a~ku, Novoj Varo{i i Beogradu) je ve}e ukqi~ivawe dece, uzrasta od tri do pet i po godina, i postepeno uvo|ewe u sistem pred{kolskog vaspitawa. U saradwi sa lokalnim samoupravama i pred{kolskim ustanovama, za decu koja nisu ukqu~ena u pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe, ukqu~uju}i i decu iz dru{tveno osetqivih grupa, bi}e adaptirani i namenski opremqeni prostori za dru`ewe, igru i u~ewe. - Ulagawem u najraniji period razvoja dece, odnosno u

kvalitetno pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe, radimo preventivno na postaziwu boqeg

uspeha u {koli, a time uti~emo i na razvoj i napredak dru{tva. Kroz ovaj projekat deca }e, uz

podr{ku odraslih, vaspita~a, roditeqa, stru~waka i volontera, istra`ivati teme u oblasti nauke, umetnosti i kulture, kao i zdravih stilova `ivota - rekla je, izme|u ostalog, Suzana Simeunovi}. U~esnike programa je pozdravila i Sla|ana Mijatovi} iz [kolske uprave u ^a~ku, istakav{i da u~e{}e u ovakvom projektu predstavqa razvoj za sve ustanove, {to }e i PU “Moje detiwstvo” ~initi jo{ kvalitetnijom i boqom. Predstavnica MZ “Zabla}e” i sekretar O[ “Vladislav Petkovi} Dis” Radojka Eri}, naglasila je da je wihova saradwa sa pred{kolskim ustanovama i [kolskom upravom u ^a~ku odli~na i da imaju veliku podr{ku lokalne samouprave. N. R.

U^ENICI O[ “STEPA STEPANOVI]” POSETILI DOM ZA STARE U VRANI]IMA

STAROST JE LEP[A UZ DE^JI SMEH I GRAJU om za stare u Vrani}ima, pro{log petka, posetili su u~enici O[ “Stepa Stepanovi}” iz Gorwe Gorevnice i tom prilikom odr`ali priredbu kojom su ulep{ali dan korisnicima ove ustanove. - [ta ima plemenitije {to mo`emo ponuditi qudima koji `ive u ovoj ustanovi od de~jeg smeha, graje i radosti. I prethodnih godina smo sara|ivali sa ovom ustanovom, a nadam se da }emo i ubudu}e nastaviti odli~nu saradwu. Treba videti razdragana lica starih qudi i dece koja su u~estvovala u programu, da bismo shvatili vrednost ovakvih priredbi - istakla je Lela \a~i}, direktorka O[ “Stepa Stepanovi}”. Vlasnik Doma za stare Pero Mari} je podsetio da se u ovoj ustanovi tokom

Lu~ana, Gu~e, planiramo da na prole}e zapo~nemo izgradwu nove zgrade i pro{irimo Dom. Pored dobre opremqenosti, imamo i stru~an kadar, kojim su na{i korisnici veoma zadovoqni - rekao je Pero Mari}, zahvaliv{i direk-

D

torki {kole Leli \a~i}, koja je sa decom organizovala lepu priredbu za stare koji borave u Domu. Prema re~ima glavne sestre Mirjane Drmanac, odli~na ekipa brine o starima kojima je potrebno puno qubavi, pa`we i nege:

- Topla re~ puno zna~i. Kada do|ete u smenu, a stari vas do~ekaju ra{irenih ruku i sa osmehom na licu, znate da radite ne{to dobro, lepo i korisno. To je najlep{i ose}aj. N. R.

IK „P^ELICA” PRVI PUT NA SAJMU KWIGA U FRANKFURTU

godine organizuju razne aktivnosti, kako bi se obogatio `ivot korisnika Doma. - Po programu Ministarstva za rad i socijalnu politiku predvi|eno je da se svake godine, makar tri puta, organizuju izleti, zabave i priredbe, kako bismo starima pokazali da nisu zaboravqeni. U na{em Domu, pored ovog pro-

grama koji su pripremili u~enici O[ “Stepa Stepanovi}” iz Gorwe Gorevnice i izdvojenih odeqewa, ove godine smo organizovali jedan izlet, a uskoro }emo odr`ati i kwi`evno ve~e. Dom trenutno ima 49 korisnika. S obzirom na to da postoji veliko interesovawe starih i iz okolnih gradova, Gorweg Milanovca, Po`ege,

VODI^ KROZ GRADSKA DE[AVAWA DOM KULTURE - Subota i nedeqa, 18. i 19. oktobar u 16 i 18 ~asova - P^ELICA MAJA (3D), (animirani film, sinhronizovan), velika sala - Subota, 18. oktobar u 20 ~asova - DRAKULA NEISPRI^ANO (igrani), velika sala - Nedeqa, 19. oktobar u 20 ~asova - EKVILAJZER (igrani), velika sala - Utorak - ~etvrtak 21 - 24. oktobar u 13 i 20 ~asova KIDSFEST 2014 - Deveti de~ji filmski festival, velika sala - Utorak, 21. oktobar - ERNEST I SELESTINA (animirani) - Sreda, 22. oktobar - DE^KO MRAV (igrani) - ^etvrtak 23. oktobar - OLESEN U VELIKOJ NEVOQI (animirani) - ^etvrtak 23. oktobar u 19 ~asova - IZLO@BA SLIKA BOJANA OTA[EVI]A, Likovni salon

PREDSTAVQEN DEO PROGRAMA NAMEWEN INOSTRANOM TR@I[TU zdava~ka ku}a “P~elica” je prvi put ove godine izlagala na Sajmu kwiga u Frankfurtu, koji je trajao od 8. do 12. oktobra. Na zajedni~kom {tandu Udru`ewa izdava~a i kwi`ara Srbije, a pod imenom Narodne biblioteke Srbije, “P~elica” je zajedno sa drugim izdava~ima predstavila deo svog izdava~kog programa namewenog inostranom tr`i{tu. Po{to je frankfurtski sajam kwiga poslovnog karaktera, direktor Goran Markovi}, predstavnici redakcije i sektora za prodaju autorskih prava odr`ali su veliki broj sastanaka sa partnerima iz inostranstva i upoznali sa savremenim tendencijama u svetu izdava{tva za decu, ali i predstavili svoj izdava~ki program. U toku trajawa ovog Sajma celokupnu kwi`evnu javnost Srbije obradovala je vest da je Ugqe{a [ajtinac, autor kwige “^arna i Nesvet”, koju je objavila IK “P~elica”, dobitnik nagrade za najperspektivnijeg mladog

I

pisca Evrope. Pored brojnih posetilaca, predstavnici “P~elice” imali su priliku da na zajedni~kom nacionalnom {tandu ugoste i nagra|enog Ugqe{u [ajtinca. U “Srpskoj ku}i” u Frankfurtu, u petak, 10. oktobra, predstavqena je kwiga IK “P~elice” - “O qubavi s qubavqu”, autora Aleksandra ^otri}a i Svetlane Mati}. Promociji kwige su, pored autora, prisustvovali direktor IK “P~elice” Goran Markovi} i recenzent Vitomir Teofilovi}, a ceo doga|aj je svojim prisu-

stvom podr`ala i Aleksandra \or|evi}, po~asni konzul Srbije u Frankfurtu. U subotu, 11. oktobra, u Frankfurtu je predstavqeno jo{ jedno „P~elicino“ novo izdawe - kwiga “^avrqawe” Qiqane Vuki}, srpske autorke koja `ivi u Be~u. Rezultati ovogodi{weg nastupa na Sajmu kwiga u Frankfurtu za IK “P~elicu” su vidqivi u konstantnom {irewu broja inostranih saradnika i “P~elicinih” izdawa koja su dostupna na stranim tr`i{tima.


PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

7


8

DRU[TVO

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

STARI ^A^AK

SPOMENAR KAT PUTOVAWE KROZ MLADA ta rasko{no zelenog vrta ku}e Jankovi}a u Ulici Na po`utelim kraqa Milana Obrenovi}a”, Katarina je stranicama Katado`ivela pozne gorininog spomenara pidine. sane tragove ostavili su Nije se udavala, wene drugarice, prijateiako je, ustanoviqi i srodnici, a neki od li su prou~avaoci nekada{weg ^a~wih, kao profesor crtaka, bila na glasu i wa Nikola Zega, izrapo lepoti i po gozili su se i na lispodstvenosti. Odevakovni na~in. la se sa ukusom, po modi koja je stizala iz evropskih centara, a sve {to bi obukla bilo je wenih ruku evovala je kra- delo. Kao {to je wen otac jem devetnae- dosegao vrh ti{lerskog zastog veka i bi- nata, tako je Kata izrasla u la u srodstvu vrsnu {najderku, koja je bisa dvema ugled- la na glasu ne samo u svom nim ~a~anskim porodica- gradu, nego i u drugim mema. Wen otac Jovan Pajevi} stima. Wene usluge su koribio je cewen zanatlija - ti- stile samo najuglednije i {ler, wegovo ime pronala- najbogatije gra|anke, od kozimo i me|u osniva~ima jih su neke ostavile i trastolarskog esnafa u ^a~ku, jan zapis u spomenaru koji a dokazao se i hrabro{}u u je danas vlasni{tvo NarodJavorskom ratu, 1876. godi- nog muzeja u ^a~ku. ne, zbog ~ega je od strane kraqa Milana Obrenovi}a JELTE DA JE LEPO DEodlikovan srebrnom kolaj- TE NA[A MALA KATA Omawa kwiga, sa korinom. Wena sestra Persa Mima postala je supruga cama od braon ko`e, ukrapoznatog kwi`ara Isaila {enim “presovanim ornaPetrovi}a i upravo u wi- mentima”, otvara se i zatvahovom domu, “tik preko pu- ra na patent, a na 46 strana

D

~uva uspomene na zauvek iz~ezlo vreme, mladala~ke snove i ~e`we, romanti~na prijateqstva i drugarstva. Dok razgledamo cvetne i geometrijske {are na ko`i, ose}amo divqewe prema majstorskoj radionici ~ije je delo odolelo vremenu. A kada raskrilimo “kwigu”, na pole|ini korice uo~avamo re~i “ Go - ce Katarine Pajevi}eve”, ispisane kaligrafski i crnim tu{em, i ose}amo tugu zbog toga {to u sada{wem dobu nema mesta za krasnopis i poruke koje su wime preno{ene. Ali, nisu ni onda svi vodili suvi{e ra~una o rukopisu. Na prvoj strani Katarininog spomenara, grafitnom olovkom i slovima koja ne privla~e naro~itu pa`wu, Dragoslav Ku`eq, mla|i sin poznatog ~a~anskog lekara Jaroslava Ku`eqa, ispisuje: “Jelte da je lepo dete na{a mala Kata! Ali jo{te bi lep{a bila da uz wu {parta kakav Priko Mata.” Izostaje datum, a znati`eqni ~italac bi voleo da sazna ne{to vi{e i o samom Mati. Da li je ovo ime odabrano rime radi, ili se iza stihova krije aluzija na stvarnog mladi}a, koji je prema lepoj i vrednoj devoj-

ci negovao posebne simpatije. Da li je to onaj isti Mata koji je, bave}i se, na jednoj od narednih stranica, etimologijom re~i “poezija”, do{ao do zakqu~ka: “Neko samo poje/ Neko samo zija/ Otuda postade re~ / Pojezija.” Ve} na samom po~etku Katarininog spomenara re~ “poezija” ispisana je na francuskom jeziku, krupnim i ukra{enim slovima, a uz wu dobro pristaje pastelno obojen crte` veoma mlade i bujne devojke okru`ene cve}em. Da romantika bude {to potpunija, tu su i stihovi : “Ru`a cveta rumena u ba{ti/ Devoj~ica bere je u cvasti.” Ima u ovom literarno likovnom prikazu i izvesne erotike, a ona je prisutna i na jo{ jednoj stranici spomenara. - Posle 16 godina devojka ima u svojim grudima usijanu lavu, u wenim je grudima vulkan. Igrawe pak gasi mnoge od tih vulkana, rashladi jako tu lavu, i sve to, razume se, od velike je koristi za zdravqe savet je istaknutog italijanskog lekara Pavla Mantegace, koji u spomenarske svrhe koristi izvesni

Mi{a. Ali, vratimo se Ku`eqevima. O~igledno je Katarina Pajevi} sa ovom porodicom bila u veoma prisnim odnosima, jer su joj se u spomenar potpisali i doktorev stariji sin Sreten i k}erka Kosara. - Sve na svetu prolazi, kao poqsko cve}e, ali qubav za te Kato u men nestat ne}e - obe}ala je vlasnici spomenara Kosara Ku`eq, 1894. godine. Nekoliko godina kasnije u Katarinin spomenar upisuje se izvesni kapetan Tasovac, `ele}i joj zdravqe, sre}u i dug `ivot, dok joj “kapetanica”, na istoj strani, `eli “svagda hitre ruke i dosta mu{terija”. Ako se zna da se k}erka doktora Ku`eqa udala za oficira Tasovca, nije neosnovano pretpostaviti da se iza kapetana i kapetanice kriju Kosara i wen suprug Svetislav. DA JOJ IDU]E GODINE ^ESTITA MLADENCE Na listi `eqa u spomenaru veoma visoko mesto zauzimaju dobra prilika za brak i skoru udaju. Tako je 1896. godine okru`ni in`ewer Cvetkovi} Katarini

dao slede}e obe}awe: “Kad’ Vam’ svati ku}i do|u/ Kada svirac kolo vija/ Ma gde bio, re~ Vam dajem/ U kolu }u biti i ja.” Godinu dana kasnije, na Mladence, u spomenaru se pojavquje i zagonetan zapis: “Pri polasku u tvoju ku}u, `elim da ti da Bog Peru! (al ne garavog) Sekretara! Poreznika (kad nau~i{ svirati) Plavu{ka! Garavu{ka! Sme|u{ka! Vojsku! i Nikolicu s bombonama, pa da ti ~estita idu}e Mladence tvoja ro|aka Mileva Mihajlovi}eva, u~iteqica rad. {kole.” Nikola Zega, koji je u ^a~ku `iveo devet godina, predavaju}i u Gimnaziji geometrijsko i slobodno crtawe i krasnopis, svojoj kom{inici Kati `eli ne samo da se uskoro uda, ve} i da joj on bude dever na ven~awu. Zega je u ovom spomenaru ostavio i vi{e viweta – akvarelisanih crte`a koji ilustruju poruke i stranice spomenara ~ine zanimqivijim i privla~nijim. Jedna od wih prikazuje visoku i vitku `ensku priliku, sa {e{irom i sklopqenim suncobranom. - Kad pogledate sliku ovu/ [to predstavqa - {to je zovu/ Kom{inica, Kaja Kata - Katarina/ [to sve {ije do samog krinolina obja{wava Zega svoj crte`. PLAVE O^I, SME\E OBRVICE Na ovom crte`u Kata je prikazana u {etwi, s le|a, ali da je osim lepe figure, imala i zanosne crte lice svedo~e zapisi drugih Katinih poznanika i prijateqa. Dr M. Petrovi}u su, da bi opisao wenu lepotu, dobro do{li stihovi: “Plave o~i, sme|e obrvice/ To rumeno tvoje lice/ [to zasija kao sunce, mila/ Zagorkiwa t’ ravna nije Vila”, a osoba ~ije inicijale nismo uspeli da de{ifrujemo jednostavno ka`e da je priroda “sve svoje darove utro{ila dok je wu lepojkom stvorila”. Mnogi su, me|utim, kod Katarine Pajevi} uo~avali ne samo spoqa{wu, nego i unutra{wu lepotu. - Kad nai|ete na ovaj listak va{e spomenice, po nemi-


9

DRU[TVO

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

STARI ^A^AK

ARINE PAJEVI] LA^KE SNOVE I ^E@WE

novnim psiholo{kim zakonima obnovi}e Vam se predstava, slika ~oveka koji Va{u vredno}u, skromnost i umiqatost `eli da vidi na svima Srpkiwama pi{e Milan Tomi}, 5. decembra 1894. godine. Katarininu dobrotu i plemenitost imala je na umu i wena drugarica Julijana kada je svoju poruku zapo~ela re~ima “Mojoj dobroj Kati”, kao i Kosara (bez prezimena) kada je 1904. godine u Beogradu u ovaj spomenar upisala: “Na po-

sledwem listu }e{ se morati setiti da volim i ja tvoju lepu du{u i iskrenog prijateqa”. I drugi su uo~ili da je Kata umela da bude prijateq i da su prijateqi itekako potrebni svakom od nas. “Prijateqstvo je jedan veliki izvor `ivotne radosti”, veli Qubica V. Filipovi}eva, a svr{eni pravnik Dragomir M. Nikoli} dodaje: “Lepota, bogatstvo/ Za malo sjaje/ Iskreno prijateqstvo/ Do groba traje.”

USPOMENA OSTAJE DOVEKA - Ve} je prili~an broj strana u ovoj va{oj spomenici popuwen ne`nim re~ima, lepim mislima, dobrim `eqama. Da sam pesnik i ja bih vam napisao

nekoliko stihova u pohvali a za znak se}awa, ali kad to nisam, dopustite da se skromno pridru`im `eqama ostalih va{ih prijateqa i da vi pri polasku iz ^a~ka za`elim da ne zaboravite i va{eg mo`da najnovijeg ali ipak iskrenog prijateqa i poznavaoca unosi u spomenar, 6. februara 1896. godine, sudija M. Mili}evi}, koji je u na{em gradu, najverovatnije, boravio kratko i radi slu`be. @eqa da se obezbedi mesto u Katarininom pam}ewu i tako odnese pobeda nad zaboravom i sveop{tom prolazno{}u zajedni~ka je svima koji su ostavili zapis u wenom spomenaru. Jer, kao {to napisa Bo`a kinder~e, “vreme se hitro gubi/ za danom prolazi dan/ spomeni samo ostaju/ ko mili ve~ni san.’’ U spomenaru i do`ivotnom se}awu Katarine Pajevi} toplo gnezdo su svili i Natalija Kriva~i}eva, Stanka V. Gavrovi}eva, Milanov~anka N. Petrovi}eva, Kaja Zega, Sofija M. Tomi}eva, Milosav Jovanovi}, Mica Jovanovi}eva, “Kum”, “~ika Kosta Pavlovi}”, Todosijevi}eva, Cajka, Milorad, K. R. Vojinovi}eva ... Najstariji zapis poti~e iz septembra 1894, a najmla|i, na nema~kom jeziku i sa ne~itkim potpisom, iz 1917. godine. Neki od spomenaraca posegli su za tu|im stihovima, neki su ih

sami sastavili, a nekima je i proza bila dovoqna da iska`u svoje misli i ose}awa. Pravopis, o~igledno je, nije svima bio ja~a strana, a Katini prijateqi su se razlikovali i po na~inu razmi{qawa o `ivotu i qudima. Osim ozbiqnih, ova kwiga sadr`i i {aqive poruke, a posebne simpatije izaziva iskreno i prostodu{no priznawe

wene kume Dare Nikoli}eve: “Zbunilame ki{a pa neznam {ta}u da ti napi{em”. Su{tinu Katinog, kao i

svakog drugog spomenara, prepoznasmo, ipak, u re~ima “Da se ~ovek jo{ ne obmawuje, kako bi `iveo na zemqi”, ispisanim grafitnom olovkom na posledwoj stranici. Slova se jedva naziru, pisac nam nije ostavio podatke o sebi, ali moramo mu priznati da je mudro zborio i sastavio recept za izlazak na kraj sa prirodnom nepogodom koja se zove @ivot. Emilija Vi{wi}


10

INTERVJU

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

PSIHOTERAPEUT NEBOJ[A JOVANOVI] O USPEHU, QUDSKOJ PRIRODI I PRAVILIMA @IVOTNE IGRE

NAJVA@NIJE JE BITI ISKREN PREMA SEBI

siholog, psihoterapeut, akreditovani psiholo{ki savetnik u Srbiji i Evropi i pisac Neboj{a Jovanovi}, tri decenije se bavi psihoterapeutskim radom. Osim psihoterapijom, dugi niz godina bavi se psihologijom uspeha i treningom za vrhunsko postignu}e u razli~itim oblastima: uspeh u li~nom razvoju, u poslu, biznisu, finansijama, emotivnim odnosima, braku, roditeqstvu, sportu, kreativnom izra`avawu. Osniva~ je sopstvenog psihoterapijskog - savetni~kog metoda “O.L.I” - Integrativnog Psihodinamskog Savetovawa koji je akreditovan od Udru`ewa psiholo{kih savetnika Srbije i evropske asocijacije za savetovawe. Dobitnik je najvi{e nagrade Dru{tva psihologa Srbije “@i`a Vasi}”. @ivi i radi u Beogradu. U intervjuu za “^a~anski glas” Neboj{a Jovanovi}, jedan od autora kwige “Psihologija uspeha - @iveti ili `ivotariti”, nagla{ava da postoje razne definicije uspeha koje proisti~u iz razli~itih `ivotnih filozofija: - Moja definicija je da je uspeh posledica delawa osobe da razvije kod sebe zrele sposobnosti za qubav i rad, da ostvaruje kvalitetne odnose sa qudima i ostvari svoje potencijale kroz rad. Indikator uspeha je ose}aj ispuwenosti i zadovoqstvo sobom i sopstvenim `ivotom.

P

Sti~e se utisak da su danas prave qudske vrednosti zapostavqene i mawe cewene? - To je ta~no. Ovo je vreme “imixa”, la`nih slika, marketinga…, gde je va`nije kako ne{to izgleda nego {ta stvarno jeste. Propagiraju se `ivotne filozofije, sistemi vrednosti koji ne stavqaju ~oveka i istinu na prvo mesto, ve} novac, bogatstvo, popularnost…, “nije va`no {ta si, ve} {ta ima{“ filozofije koje u sebi nose i iskrivqene prestave o uspehu. ^esto u samom na~inu na koji ~ovek defini{e uspeh, to jest {ta je za wega uspeh, le`e koreni wegovog neuspeha, ili uspeha. Postoji ne{to {to zovemo qudska priroda, i {to nije ba{ tako relativno. Qudska priroda ima neke svoje zakonitosti, pravilnosti i ograni~ewa, i ne podr`ava nerealne modele uspeha i predstave o uspehu. Kao {to ni `ivot ne podr`ava nerealne predstave o `ivotu. Ono {to je nerealno otpada. Nestaje u procesu prirodne selekcije ideja. Ako se na{e predstave o uspehu, ideje o tome {ta je uspeh i kako se

do wega dolazi, ne uklapaju sa osnovama na{e qudske prirode, ona }e se suprotstaviti na{em uspehu. Mo`da }emo uspeti u nekim aspektima uspeha (novac, mo}, popularnost), ali }e nam na{a priroda skupo naplatiti to {to je ne po{tujemo, i dove{}e do neuspeha u nekim drugim va`nim aspektima uspeha u `ivotu kao {to su: zdravqe, li~ni odnosi, porodica, samopo{tovawe, ispuwenost...

Koliko su `ivotni ciqevi i na{i izbori va`ni za uspeh? - Jedna mudra izreka ka`e: “Ako u|e{ u pogre{an voz, svaka ti je stanica pogre{na”. Ako ciqevi koje smo postavili pred sebe nisu autenti~no na{i, usmereni ka razvoju, ka qubavi i radu…, sve {to uradimo, makar u tome i uspeli, bi}e nesupe{no, jer smo proma{ili sebe. Koja su najva`nija pravila `ivotne igre? - @ivot je igra koja ima svoja pravila. @ivotni zakoni su pravila igre. Ima qudi koji shvataju `ivotne zakone i pridr`avaju ih se, i oni uspevaju u `ivotnoj igri. Oni koji ne shvataju zakone `ivota, ili ih se ne pridr`avaju, gubitnici su. @ivotnih zakona ima vi{e, ali nave{}u dva osnovna. Prvi je “Zakon potiska - svaka la`, urowena u psihu ili um, istiskuje onu koli~inu mentalnog zdravqa kolika je zapremina te la`i”, stepen u kojem ~ovek la`e

(svesno ili nesvesno) sebe i druge, obrnuto je srazmeran wegovom emotivno - psiholo{kom zdravqu. Ono {to ne vidimo kod sebe, ne mo`emo ni promeniti. Mo`emo mi graditi la`ne slike, imixe, pretvarati se…, mogu nam qudi ~ak i poverovati u tome, mo`emo posti}i i neke dru{tvene i materijalne uspehe zasnovane na toj la`i, ali mi u sebi negde znamo da smo prevaranti i da nam je “ku}a na klimavim temeqima”. Drugi je “Zakon spojenih sudova kako sudi{ sebi, tako sudi{ i drugima”. Qudi ~esto veruju da mogu imati dobro mi{qewe o sebi, a lo{e mi{qewe o drugima, ili obrnuto. To je povr{na slika stvari. U dubini, ~ovek koji ceni sebe, ceni i druge. Ne mo`ete povrediti drugoga, a da ne povredite sebe. Ako ne po{tujemo zakon potiska, ako la`emo sebe, ne}emo u dubini ceniti sebe, a time ni druge. Uspeh bez samopo{tovawa i po{tovawa je nemogu}. Mo`e li ~ovek da bude uspe{an u svim oblastima `ivota? - U su{tini, sve oblasti `ivota se mogu svesti na tri osnovne: qubav, rad i zdravqe. Stvarni uspeh je samo onaj u kojem je osoba dovoqno uspe{na u sve tri kategorije. Ne mora biti ba{ podjednako uspe{na u sve tri, ali je potrebno da odnos bude “tu negde”, pribli`an. Ako nije, onda se ose}amo ka Vasa Lada~ki iz poznate pesme \oke Bala{evi}a: “Sve je imo, ni{ta imo nije”.

FORMULA USPEHA - Ono u {ta verujem, a {to mi se pokazalo kao delotvorno u praksi je formula uspeha koju sa~iwavaju slede}i sastojci: Poznavawe pravila `ivotne igre i pridr`avawe `ivotnih zakona (znawe o tome kako funkcioni{e `ivot, odnosi me|u qudima, qudska priroda, dru{tvo, sistem u kojem `elimo da uspemo); Poznavawe sebe, vlastitih mo}i i nedostataka; Spremnost da se razvijamo i otklonimo nedostatke. (Ono {to ne vidimo ne mo`emo ni promeniti. Priznavawe sopstvenih nedostataka nu`no je da bismo uop{te usmerili sebe na to da ih prevazi|emo. Prepoznavawe vlastitih sposobnosti nu`no je da bismo te sposobnosti adekvatno usmerili i iskoristili za uspeh); Prepoznavawe svojih su{tinskih `eqa. (Svako je stvoren za ne{to, u ne~emu je najboqi, ima neku svoju misiju, svrhu postojawa. Ako ~ovek proma{i sopstvenu su{tinu, ako ne ostvari svoje su{tinske `eqe, ne mo`e dose}i uspeh u `ivotu, ako je uspeh mera ostvarenosti, zadovoqstva i ose}awa ispuwenosti); Prioriteti - sposobnost da se uo~e prioriteti i re{avaju po hijerarhiji; Vizija - jasno vi|ewe ciqa - Postavqawe ciqeva; Strategija - planirawe, razvoj efikasnih `ivotnih strategija; Upravqawe sobom; Posedovawe i u~ewe ve{tina samoregulacije, vladawa sobom; Motivacija i disciplina; Strast; Krug podr{ke - qudi koji nas podr`avaju i koje mi podr`avamo; Vera u sebe i druge qude; Samopo{tovawe i po{tovawe drugih; Zdravqe; Istina; Odbacivawe svih samoobmawivawa; Etika; Odgovornost - spremnost da se odgovori zahtevima situacije, fleksibilnost; Hrabrost - spremnost da se suo~imo sa rizicima, da se istupi iz zone sigurnosti i proba ne{to novo; Qubav; Sposobnost da se voli - daje i prima qubav; Sposobnost da se voli ono {to se radi; Rad.

Kakva su Va{a iskustva u psihoterapeutskom radu? Na ~emu se naj~e{}e zasnivaju qudski problemi? Na la`ima. Uglavnom nesvesnim. Zovemo ih “odbrambeni mehanizmi”. ^ov e k s e

NAJ^E[]I UZROCI NEUSPEHA - Nedostatak jasne predstave o tome {ta `elimo od `ivota, koje su na{e su{tinske `eqe i ciqevi. Pogre{ne predstave o tome {ta je uspeh i kako se do wega dolazi. Nedostatak ambicije i voqe da se borimo za ostvarivawe ciqeva. Lewost. O~ekivawe instant uspeha, ostvarewa snova “preko no}i”, “alavost”. Nedostatak jasnog plana. “Muva bez glave” pristup. Povr{nost. Optu`ivawe drugih za sopstvene neuspehe. O~ekivawe da se ne{to desi “samo od sebe”, sudbinski. Potreba da se dobije ne{to ili mnogo za ni{ta. Nesposobnost da se u~i od drugih, odbojnost prema autoritetu, nepoverewe, zavist. Nedovoqno obrazovawe i znawe. Nedostatak samodiscipline, neorganizovanost.

brani od stvarnosti, potiskuju}i ili na neki drugi na~in kriju}i od sebe ono {to ne mo`e da podnese. To mu olak{a napetost i bol, ali onda ne vidi stvarnost onakvu kakva jeste, pa se u woj te`e i snalazi. Osnovni razvojni zadatak ~oveka je da odgovori na zahteve koje `ivot postavqa pred

wega, da odraste, razvije sopstvene potencijale za samostalan `ivot. Razvoj je ~esto bolan proces, pa mnogi be`e od wega. Poku{avaju da “`ive na foru”, da prevare `ivot, kao

{to |aci koji nisu nau~ili lekciju poku{avaju da izvrdaju kod profesora. To “vrdawe”, zapravo, stvara psiholo{ke probleme, jer qudi ne razviju kompetencije koje su im neophodne da bi vladali sopstvenim `ivotom i bili wegov “ve}inski vlasnik”. Ka`ete da ~ovek mo`e da primi onoliko koliko je spreman da se mewa. Za{to se qudi te{ko mewaju? - Upravo zbog onoga {to sam rekao prethodno: razvoj boli, a qudi bi da zadr`e svoje uhodane mehanizme, navike, na~ine adaptacije… ^ovek nikada ne radi ni{ta ako od toga nema neku korist, ne samo materijalnu, ve} emotivnu korist. Ta korist ne mora biti zdrava, voditi ka razvoju. I od problema se mo`e imati “korist” - dobiti pa`wa, briga drugih, smawena odgovornost… Qudi te{ko napu{taju svoje nedostatke i problem je {to od wih imaju neku emotivnu korist koje uglavnom nisu svesni. [ta biste savetovali na{im ~itaocima, koje su najva`nije strategije za uspeh u `ivotu? - Za uspeh, kako ga ja vidim, najva`nije je biti iskren prema sebi, raditi na razvoju sposobnosti za zrelu qubav i rad. Bez toga nema stvarnog uspeha, sve ostalo je “{arena la`a”. Nela Radi~evi}


PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

PRAVOSLAVQE

11


12

OGLASI

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

STANIMIR MINI], ^A^ANSKI PROIZVO\A^ RAKIJE, APSOLUTNI POBEDNIK MANIFESTACIJE “OPLENA^KA BERBA”

[AMPIONSKI PEHAR I DVE ZLATNE MEDAQE, KRUNA USPEHA! oznati proizvo|a~ rakije iz Dowe Trep~e Stanimir Cane Mini} potvrdio je neosporni kvalitet svojih rakija od vo}a i na 51. “Oplena~koj berbi” u Topoli. Kao apsolutni pobednik ove me|unarodne smotre vina i rakija, Mini} je osvojio {ampionski pehar i dve zlatne medaqe za kvalitetne qute rakije od {qive, duwe i maline. - Konkurencija je bila jaka. Na manifestaciji je oceweno oko 170 uzoraka rakije iz zemqe i inostranstva. Na ~elu stru~nog `irija bio je profesor Ninoslav Nik~evi} sa Poqoprivrednog fakulteta u Zemunu, koji je vrhunski stru~wak u ovoj oblasti. [ampionski pehar mi je donela rakija od {qive, proizvedena 1953. godine, a dve zlatne medaqe sam osvojio za kvalitet prepe~enica od duwe iz 2005, i maline iz 2007. godine. Nije lako u tako jakoj konkurenciji biti prvi i to za tri razli~ita proizvoda, jer se i kvalitet rakije permanentno poboq{ava. Za mene je ova godina bila beri}etna, jer sam na svim me|unarodnim smotrama rakija osvojao prva mesta - rekao je Mini} u svojoj izjavi za “^a~anski glas”, komentari{u}i svoj najnoviji uspeh na 10. me|unarodnom ocewivawu vina i rakija u Topoli.

P

Priznawe iz Topole je Mini}evoj ku}i rakije, po {esti put u ovoj godini, donelo titulu vrhunskog kvaliteta proizvoda, koja je stigla nakon sjajnih rezultata ostvarenih u Novom Sadu, Kwa`evcu, Ose~ini, Vrwa~koj Bawi i Trep~i. Cane Mini} se pe~ewem vo}nih rakija bavi punih 30 godina. V. S. AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109, 065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: kulanekretnine@open.telekom.rs STANOVI P-20 m2, 13. sprat, CG, K. Milo{a, 17.000 E P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 21.000 E P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija, 22.500 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Balkanska, 23.500 E P-36 m2, 4. sprat, CG, Nemawina, 22.500 E P-43 m2, VP, TA, Alvaxinica, 21.000 E P-49 m2, 1. sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, kod O[ “Dr. D. Mi{ovi}”, 25.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 31.000 E P-63 m2, TA, Ov~ar Bawa, 18.500 E P-58 m2, CG, kej, 27.500 E P-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov, 36.000 E P-51 m2, PR, TA, centar, 39.000 E P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 37.000 E P-57 m2, PR, CG, Avenija, 28.500 E P-67 m2, 12. sprat, CG, Kej, dupleks, 43.000 E P-68 m2, 1. sprat, CG, Kej, 45.000 E P-71 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 46.000 E P-76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 51.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod gradskog parka, 62.000 E P-85 m2, 3. sprat, CG, S. Markovi}a, dupleks, 36.000 E P-89 m2, 2. sprat, CG, Gvo`|ar, 50.000 E P-92 m2, 1. sprat, CG, Gvo`|ar, 60.000 E P-95 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva, dupleks, 46.000 E P-95 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 75.000 E KU]E P-100 m2, 7 a, Vapa, 10.000 E P-60 m2, 15 a, Jezdina, 18.000 E

P-80 m2, 80 a, Prislonica, 20.000 E P-80 m2, 1.5 a, kod Vojnog odseka, prizemni deo ku}e, 25.000 E P-129 m2, 1.5 a, kod ma{inske {kole, 26.000 E P-85 m2, 3.5 a, Atenica, kod {kole, 26.000 E P-90 m2, 11 a. Preqina, 36.000 E P-114 m2, 2 a, Amixina, 50.000 E P-78 m2, 5.23 a, {iri centar, 50.000 E P-90 m2, 3.8 a, Balkanska, 55.000 E P-66 m2, 4 a, kod bolnice, 45.000 E P-120 m2, 5 a, Qubi}, 50.000 E P-90 m2, Balkanska, 60.000 E P-80 m2, 2 a, centar, 60.000 E P-190 m2, 2.5 a, {iri centar, 70.000 E

IMAWA 50 m2, 1.14 ha, Zabla}e, 13.000 E 40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E 110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E 70 m2, 50 a, G. Atenica, 21.000 E 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pom. objekata, 28.000 E 50 m2, 90 a, G. Gorevnica, 26.000 E 70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E VIKENDICE 48 m2, 1.5 a, Ov~ar Bawa, 9.000 E 60 a, Kuki}i, 13.000 E 8 a, Jelica, 5.500 E IZDAVAWE 34 m2, name{tena garsowera, 100 E 50 m2 {iri centar, dvosoban name{ten, TA, 150 E

060/434-2-190

GARSOWERE 23 m2, vp, 21500 eura, [iri centar 30 m2, 3, lift, 21500 eura, Avenija U ponudi jo{ 9 garsowera JEDNOSOBNI STANOVI 32 m2, 5, 23000 eura, [iri centar 36 m2, 4 , 22500 eura, [iri centar 37 m2 , 5 , lift, 25000 eura, Qubi} kej 41 m2, 7, lift, 25000 eura, Qubi} kej 29 m2, vp, 18000 eura, [iri centar 50 m2, 5 , lift, 27000 eura, Vinara 30 m2, 3, lift, 23000 eura, Vinara U ponudi jo{ 27 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 35 m2, 5, 24500 eura, [iri centar 37 m2, nov, 4 , lift, sa stvarima, 32000 eura, Avenija 49 m2, 4, 25000 eura, Hotel Morava 47 m2, vp, 28000 eura, Qubi} kej 38 m2, 6, lift, 27000 eura, Qubi} kej 50 m2, 5, 23000 eura, Qubi} kej 43 m2, 4 , lift, 32000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 18 jednoiposobnih stanova DVOSOBNI STANOVI 49 m2, 1, 25000 eura, Hotel Morava 57 m2, 14, lift, 20500 eura , Hotel Morava 54 m2, 1, lift, 33000 eura , Hotel Morava 47 m2, dvori{ni stan, 26000 eura, Hotel Morava 33 m2, dvori{ni stan, 18000 eura , Centar 54 m2, 2, 36000 eura, Hotel Morava 61 m2, 4 , lift, 36000 eura, Hotel Morava 53 m2, 7, lift, 33000 eura, Qubi} kej 58 m2, 2, lift, 34000 eura , Qubi} kej 57 m2, 3, lift, 34000 eura, Qubi} kej 52 m2, 3, 27500 eura, Qubi} kej 58 m2, 6, lift, 29000 eura, Qubi} kej

U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava. PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU www.gasonekretnine.com KOMPLETNU AGENCIJSKU PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU WEB NEKRETNINE.

53 m2, 3, 36500 eura, Avenija 49 m2, 6, lift, 32000 eura, Nemawina 57 m2, 1, 31500 eura, Nemawina 45 m2, 3, 23000 eura, Nemawina 51 m2, vp, 25500 eura, Centar 53 m2, vp , 30000 eura, Centar 64 m2, 1, 38000 eura, Vinara U ponudi jo{ 49 dvosobnih stanova DVOIPOSOBNI STANOVI 64 m2, 12, lift, 33000 eura, Hotel Morava 53 m2, 1, 35000 eura, Hotel Morava 67 m2, 3, lift, 44000 eura, Hotel Morava 67 m2, 7, lift, 37000 eura, [iri centar 59 m2, 6, 26000 eura, [iri centar 68 m2 , 4, 40800 eura, Centar 68 m2 , 1 , 40000 eura, Centar 54 m2, 4, lift, 38000 eura, Qubi} kej 79 m2, 4, 42000 eura, Qubi} kej U ponudi jo{ 19 dvoiposobnih stanova TROSOBNI STANOVI 78 m2, 3, 35000 eura, Hotel Morava 75 m2, 5, 38000 eura, Hotel Morava 80 m2, 1 , 44000 eura, Qubi} kej 69 m2, 5, lift, 37000 eura, Qubi} kej 67 m2, 4, 30000 eura, Hotel Morava 80 m2, 1, 41000 eura, [iri centar 66 m2 , 5, sa stvarima, 45000 eura, [iri centar 71 m2, 1, 40000 eura, [iri centar U ponudi jo{ 44 trosobna stana ^ETVOROSOBNI STANOVI 73 m2, 1, lift, 56000 eura, [iri centar 120 m2, 3, 74000 eura, Centar U ponudi jo{ 7 ~etvorosobnih stanova

U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava.


PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

13

KULTURA

MLADI UMETNICI U PROJEKTU „REANIMACIJA”

PREDAVAWE O FILOZOFIJI @IVOTA U DOMU KULTURE

RADIONICE U ^A^KU I PO@EGI

TUMA^EWA SMISLA

roz istoriju qudske misli prepli}u se dva bitna pitawa. ^ovek je uvek imao potrebu da razjasni pitawe nastanka sveta i `eleo da pronikne u smisao svog bitisawa u tom svetu. O ovim civilizacijskim pitawima promi{qali su mnogi umovi od kako postoji istorijsko pam}ewe, podre|uju}i im ~itavu filozofiju `ivota, a sve u tragawu za zadovoqavaju}im odgovorima. O filozofiji `ivota i umovima koji su odgonetali smisao i su{tinu, govorio je pro{log petka kao gost Kulturno-obrazovnog programa Doma kulture Bojan Nedeqkovi}, profesor filozofije u Ma{insko saobra}ajnoj i Prehrambeno ugostiteqskoj {koli, prepoznatqiv po nizu predavawa koja je odr`ao na razne teme iz svoje profesije, kao i po novinarskom anga`ovawu, rekla je urednik programa Verica Kova~evi}. Insistiraju}i na ~iwenici da “svako ko sebe smatra “obrazovanim”, treba da poznaje op{tu istoriju vlastite zemqe, evropsku i istoriju sveta, kao i wihov politi~ki, kulturni i ekonomski razvoj”, Nedeqkovi} je naglasio da su humanisti~ke nauke dale temeqni doprinos razvoju qudske misli i civilizacije, tako da se i danas kao polazi{na citiraju razmatrawa Sokrata, Platona, Aristotela, Kanta, Hegela i drugih teoreti~ara, ~ija su dela, evropsku kulturu u~inila kolevkom gotovo svih oblasti nauke. Stari Grci su svet, odnosno svemir, nazvali “kosmos”, koji je za wih ozna~avao - ure|enost, red. Kroz tu re~, oni su unosili svoj `ivotni optimizam, veruju}i da je svet ure|en i da ga je neko uredio, i da samim tim ima svoju svrhu i smisao. Tako nastupaju i tradicionalne mitologije i religije, a ~esto i filozofija. A da li je zaista tako, pitao se Nedeqkovi}? Za rodona~elnika nihilizma Fridriha Ni~ea svet nije kosmos, niti ima svrhu i smisao, ve} predstavqa haos

K

adionice uli~ne umetnosti odr`ane u ^a~ku i Po`egi protekle tri sedmice, samo su jedan segment vi{eslojnog projekta “ReAnimacija”, osmi{qenog da animira mlade sugra|ane ova dva grada. Radionice je kreirala i vodila vizuelna umetnica i ~lanica KC “Lift” iz ^a~ka Bojana Stamenkovi}, a realizovane su u organizaciji Kulturnog centra “Lift” iz ^a~ka, Kancelarije za mlade iz Po`ege i Kulturnog centra Po`ega. Projekat je finansiralo Ministarstvo omladine i sporta. Projekat je do sada obuhvatio odr`avawe bioskopa na otvorenom u ^a~ku i uporedo, bioskopa u sali Kulturnog centra u Po`egi, planinarewe na Kablaru, radionicu origamija, tribine o problemima mladih i na~inima za wihovo re{avawe, pripreme za snimawe spotova za lokalne bendove, a u pripremi su i koncerti u oba grada mladih bendova, koji }e nastupiti kao predgrupe. Na konkurs za u~e{}e u radionicama u ^a~ku prijavilo se oko dvadeset mladih umetnika, ka`e Bojana, a me|u wima su bili u~enici sredwe Umetni~ke {kole i Gimnazije iz ^a~ka, studenati umetni~kih fakulteta u Kragujevcu, Beo-

R

gradu i Zve~anu, svr{eni studenti Univerziteta umetnosti u Beogradu, Arhitekture i Vi{e politehni~ke {kole. U po`e{koj radionici, ~ak desetoro u~enika Gimnazije pokazalo je interesovawe i prvi put se oprobalo u umetnosti u javnom prostoru, a wima se prikqu~ilo i troje umetnika sa Univerziteta iz Novog Sada, koji su nakon studirawa ostali da `ive i stvaraju u svom gradu. Zahvaquju}i ovim radionicama, ^a~ak je oboga}en sa sedam slikanih zidnih povr{ina, ra|enim u mediju grafita i murala, a odr`ana su i dva performansa u centru grada. U Po`egi je timskim radom sredwo{kolaca oslikana jedna zidna povr{ina, izvedene su dve slikane intervencije na ormari}ima za struju i odr`an jedan interaktivni performans. - Ovakve radionice formiraju zdravu platformu mladih umetnika, osna`uju wihovo delovawe i opstanak u maloj sredini. Rezultati wihovog rada osta}e godinama na zidovima na{eg ili nekog drugog grada, vratiti osmehe sugra|anima na lice, uvesti ih u svet umetnosti i biti stalni podstrek mladima da se bave ovim vidom umetni~kog stvarawa - ka`e Bojana Stamenkovi}. Z. L. S.

KWIGA “JUNACI VELIKOG RATA” GROZDANE KOMADINI] PREDSTAVQENA U UDRU@EWU KWI@EVNIKA SRBIJE

NAJUSPE[NIJA ME\U SRODNIM NASLOVIMA wiga “Junaci Velikog rata” Grozdane Komadini}, objavqena povodom obele`avawa stogodi{wice po~etka Prvog svetskog rata, u izdawu Ogranka Vukove zadu`bine - Udru`ewa “^uvari dela Vuka Karaxi}a” iz ^a~ka, predstavqena je pro{log ~etvrtka u Udru`ewu kwi`evnika Srbije u Beogradu. Kwi`evnik i prevodilac Miqurko Vukadinovi} je u svojstvu doma}ina promocije, rekao da je ovo “jedna od najosobenijih i najuspe{nijih kwiga u korpusu od devet naslova koji svedo~e o Velikom ratu, a objavqeni su tokom ove godine istim povodom. Wen glavni akcenat je na dokumentarnosti i qudskom. Autorka ima duboko izgra|en odnos prema srpskoj tradiciji.” Predsednik Skup{tine Vukove zadu`bine iz Beograda, kwi`evnik dr Miodrag Maticki, jedan od recenzenata, istakao je, da je ovom kwigom ~a~anskog Ogranka “obavqen jako va`an posao za Vukovu zadu`binu, jer je na elegantan i primeren na~in doprinela da zajedni~ki obele`imo zna~aj ovog jubileja. Kwiga je i mudro komponovana, {to potvr|uje prva pri~a o bolni~arki i babici Dragi-

K

wi Puri} Ba{i, kojom autorka ra|awe suprotstavqa smrti i tako, uprkos svim `rtvama, daje nadu `ivotu.” Kwiga “Junaci Velikog rata” donosi svedo~ewa koja se ne mogu na}i u drugim kwigama, pa je stoga i zna~ajan prilog savremenoj istoriji, rekao je novinar

i pesnik Bo{ko Lomovi}. Grozdana Komadini} je zahvaliv{i publici na pa`wi istakla da smo kroz svoje zvani~no obrazovawe bili li{eni saznawa o svim mukama i `rtvama koje su podneli ovi junaci, ~iji je odnos prema svom narodu i zemqi najve}i moralni pokazateq mentaliteta na{eg naroda. ^itave porodice su zauvek uga{ene, mnoge su dale i po nekoliko `rtava za dana{wu slobodu, `ivot se nije `alio, a u rat se, sa ku}nog praga odlazilo sa amanetom oca i majke: “Sinovi moji, nemojte okaqati obraz, nemojte okaqati potomke!” Z. L. S.

(neure|en), dok ube|ewe u ure|enost i smisaonost smatra nedostatakom po{tewa. Dok Lajbnic, optimisti~ki tvrdi da je ovaj svet najboqi od svih mogu}ih, [openhauer tvrdi suprotno. Bilo kako bilo, danas ceo savremeni svet ima dva potpuno ravnopravna, a razli~ita obja{wewa nastanka i ure|ewa sveta: Darvinovo evolucionisti~ko i religiozno, kreacionisti~ko tuma~ewe. Isti je slu~aj i sa ~ovekom, ~esto suo~enim sa pitawem - ima li ovaj `ivot smisla i ~emu sve ovo? Upravo na ovim pitawima se zaustavqaju i promi{qaju i mislioci filozofije `ivota. Za Bergsona, filozofija je istovremeno ve{tina umirawa i ve{tina smejawa . Danski filozof Seren Kjerkegor svoje glavno delo naziva ILI - ILI , smatraju}i da nam se u `ivotu uvek ispre~e mu~ni izbori, pa je “strepwa” osnovno obele`je na{eg bi}a. Zanimqivo je, da se na{ nobelovac Ivo Andri} u }eliji Austrougarskog zatvora, bavio izu~avawem ovog Kjerkegorovog dela i da mu je to bila omiqena, i tada jedina lektira. Putovawe kroz filozofsku misao je dugo i neiscrpno, tuma~ewa su raznovrsna, ali imaju uvek prvi ciq - da nateraju ~oveka da misli. Z. L. S.

U PORTI MANASTIRA NIKOQE NAJAVQEN SRPSKI NARODNI KALENDAR ZA 2015.

ISTRAJNOST IZDAVA^A okviru manifestacije “Ov~arsko svitawe i susretawe” u porti manastira Nikoqe u subotu je najavqen novi, 22. Srpski narodni kalendar za 2015. godinu. U~esnici promotivnog susreta su putovali vozom do Ov~ar Bawe, a zatim splavom do manastira, gde su ih do~ekale monahiwe, koje su govorle o istorijatu manastira i ~udima koja su se u wemu doga|ala, ka`e Slobodan ^vorovi}, vlasnik Agencije “^vorak”, koja ve} 21 godinu publikuje ovu narodnu ~itanku, do sada {tapmanu u tira`u ve}em od 87.000 primeraka. Popularni Kalendar predstavqen je u gotovo svim zemqama sveta. Poslanicu Branka V. Radi~evi}a ~itao je Miroslav Ne{ovi}, a tekstove koji }e biti u Kalendaru, Milica Raji}. Novi Kalendar priredili su Radovan M. Marinkovi} i Slobodan ^vorovi}. Na kori-

U

ci 22. broja Srpskog narodnog kalendara je fotografija crkve Svetog Vaznesewa Gospodweg u ^a~ku, a u sadr`aju se nalaze tradicionalne rubrike i nove povesnice, koje prate istorijske jubileje. Tu su: Himna Svetom Savi, Podvig Tanaska Raji}a, tekst napisan povodom proslave 200. godi{wice Boja na Qubi}u 2015. godine, pravoslavni re~nik, tekstovi o istaknutim Srbima, srpskim slavama i svetiteqima, rubrika “Nasme{ite se molim”, pesni~ki kutak, jelovnici i mnogi drugi. Prisutni su se setili i preminulih saradnika ove kwige. O putevima Kalendara po Srbiji i svetu govorio je Slobodan ^vorovi}, a manifestaciju su pomogli: TO “^vorak”, Turisti~ka organizacija ^a~ka, “Mini}eva” ku}a rakije, “Dezert kola~i”, motel “Dom” u Ov~ar Bawi i TGK. Z. L. S.


14

OGLASI

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

060/349-8490 ^a~ak, Skadarska 20 (bojad`ijsko soka~e) HITNO! KU]A 80 m2, plac 5.6 ari, kod O[ FILIP FILIPOVI]. CENA 50.000 E

STANOVI P- 20 m2, centar, 2. sprat, CG, cena 18.000 E P-27 m2, Hotel Morava, 5. sprat, cena 19.000 E P-31 m2, centar, 5. sprat, TA, cena 25.000 E P-34 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa, cena 32.000 E P-38 m2, Qubi} kej, prizemqe, CG, cena 23.000 E P-37 m2, Qubi} kej, VP, CG, cena 20.000 E P-39 m2, centar, 3. sprat, CG, cena 25.500 E P-40 m2, centar, prizemqe, pogodan za poslovni prostor, cena 26.000 E P-42 m2, Qubi} kej, 6. sprat, lift, TA, terasa, cena 25.000 E P-45 m2, Nemawina, noviji, 4. sprat, lift, CG, cena 34.000 E P-49 m2, noviji, Qubi} kej, 2. sprat, CG, cena 32.000 E P-49 m2, stari Autoprevoz, 4. sprat, CG, terasa, cena 25.000 E P-49 m2, K.V. Popovi}a, 6. sprat, lift, CG, cena 32.000 E P-52 m2, Hotel Morava, 6. sprat, lift, CG, terasa, cena 33.000 E P-53 m2, Avenija 1, 2. sprat, lift, CG, cena

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

35.000 E P-53 m2, Alvaxinica, 3. sprat, CG, lift, terasa, cena 25.500 E P-52 m2, nov, Alvaxinica, 3. sprat, EG, cena 33.000 E P-58 m2, Qubi} kej, 10. sprat, lift, CG, terasa, cena 30.000 E P-60 m2, nov, Balkanska, 4. sprat, CG, cena 32.000 E P-60 m2, Alvaxinica, 4. sprat, zgrada od fasadne cigle, CG, terasa, cena 38.000 E P-61 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa, lift, cena 36.000 E P-63 m2, Hotel Morava, nov, 4. sprat, CG, terasa, cena 33.000 E P-66 m2, centar, 1. sprat, pogodan za poslovni prostor, terasa, cena 47.000 E P-66 m2, O[ Filip Filipovi}, 2. sprat, TAGAS, terasa, cena 39.000 E P-66 m2, centar, 3. sprat, CGm, terasa, cena 48.000 E P-74 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, lift, terasa, zgrada fasadne cigle, cena 48.000 E P-76 m2, nov, Hotel Morava, 2. sprat, CG, terasa, cena 52.000 E P-78 m2, K.V.Popovi}a, 6. sprat, CG, lift, terasa, cena 48.000 E P-82 m2, Hotel Morava, 9.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

sprat, CG, terasa, lift, cena 45.000 E BEOGRAD - VRA^AR, Prodajem novu garsoweru na 1. spratu, ul. Gospodara Vu~i}a, odmah useqiva,cena 36.000 E CRVENI KRST-NOV, trosoban stan, 1.sprat, CG, terasa, odmah useqiv. Cena 90.000 E

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

\OR\EVI] NEKRETNINE

SUPER MODERAN DELUKS STAN, 77 M2, 3 ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 SPAVA]E SOBE, 2 /KOD GLAVNE PO[TE/ KUPATILA, NOV, AVLAXINICA

TROSOBAN STAN 80 M2, 4. SPRAT, CG, KEJ, 42.000 E

STANOVI JEDNOSOBAN STAN 30 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, VINARA, 23.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN 48 M2, VPR, CG, KEJ, 29.000 E DVOSOBAN STAN 54 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, AVLAXINICA, 25.000 E

KU]E P-80 m2, plac 1 ar, centar, cena 40.000 E P-45 m2, plac 12 ari, Trbu{ani, cena 12.000 E P-60 m2, plac 4 ara, Alvaxinica, cena 50.000 E P-102 m2, plac 5.90 ari, kod Hotel Morave, cena 70.000 e ili zamena za dva stana LOKALI P-18 m2, Qubi} kej, cena 16.000 E P-135 m2, Rakova, cena 10.000 E P-169 m2, Viqu{a, plac 10 a, cena 7000 E P-75 m2 + 120 m2, 3. ara, Obili}eva, cena 30.000 E

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

DVOSOBAN STAN 58 M2, 2. SPRAT, CG, LIFT, KEJ, 36.000 E DVOSOBAN STAN 56 M2, 2. SPRAT, TA, B. JANKOVI]A, 31.000 E DVOIPOSOBAN STAN 60 M2, 3. SPRAT, PARKING, PODRUM, STROGI CENTAR, NOVIJI 45.000 E TROSOBAN STAN 83 M2, 2. SPRAT, AVENIJA 2, 39.000 E TROSOBAN STAN 64 M2, 4. SPRAT, NOV, H. MORAVA, 33.000 E TROSOBAN STAN 69 M2, PR, CG, H.MORAVA, 47.000 E TROSOBAN STAN 68 M2, VP, CG, CENTAR, 43.000 E

STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, CG, ODLI^AN, CENTAR, 65.000 E ^ETIRI SPAVA]E SOBE, NOV, 110 M2, 73.700 E SA PDV-OM GARSOWERA, KOD BOR^EVE HALE, 3. SPRAT, TA, 16.000 E CENTAR, KU@EQEVA, 84 M2, 3. SPRAT, 48.000 E PET SPAVA]IH SOBA, NOV, 120 M2, 78.000 SA PDV-OM KU]E QUBI] KEJ, 60 M2, 27.000 E GRADSKA BOLNICA 80 M2, 4.5 ARI PLACA, 36.000 E KMN 211 M2, 5 ARI PLACA, 80.000 E CENTAR 2 ARA, 86 M2, 46.000 E, POGODNO ZA LOKAL I STANOVAWE LOKAL NOV, QUBI]SKA 31 m2, 32.000 E

032/344-630 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

Kosovski venac 21 (parking iza robne ku}e Partizanka) senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H.Morava, 14.000 eura P-18 m2, 5.sprat, R.Po{ti}, 17.500 eura P-29 m2, 3.sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 4. sprat, Merkator, 18.400 eura P-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 eura P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.000 eura P-19 m2, 13.sprat, K. Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2.sprat, centar, 24.0.000 eura JEDNOSOBNI STANOVI P-40 m2, 8.sprat, Vinara, 25.500 eura P-35 m2, 4.sprat, Kej, 16.500 eura P-38 m2, 3.sprat, Hotel Morava, 24.000 eura P-30 m2, prizemqe, Nemawina, 18.500 eura P-34 m2, 4.sprat, Nemawina, 21.000 eura P-39 m2, 3. sprat, centar, 27.000 eura P-45 m2, prizemqe, S.Save, 30.000 eura P-34 m2, 5.sprat, Balkanska, 22.000 eura P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 25.000 eura DVOSOBNI STANOVI P-53 m2, 3.sprat, Avenija 1, 35.000 eura P-54 m2, 2. sprat, Avlaxinica, 28.000 eura P-49 m2, 4. sprat, S.Save, 27.000 eura P-45 m2, 2.sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, prizemqe, Avenija 2, 28.000 eura P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 eura P-57 m2, 2.sprat, Nemawina, 30.000 eura P-56 m2, 4.sprat, H. Morava, 35.000 eura P-58 m2, 2.aprat, Kej, 34.000 eura P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 38.000 eura P-60 m2, 6. sprat, Avlaxinica, 35.000 eura P-60 m2, 1.sprat, Obili}eva, 40.000 eura P-58 m2, 6.sprat, Kej,31.000 eura P-65 m2, 4.sprat, Bawalu~ka, 30.000 eura P-48 m2, 1.sprat, nov, centar, 38.000 eura TROSOBNI STANOVI P-58 m2, 3.sprat, S.Markovi}a, 34.500 eura +PDV P-65 m2, 1.sprat, Sin|eli}eva, 40.000 eura P-67+18 m2, 12.sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3.sprat, nov Obili}eva, 54.600 eura P-78 m2, 1.sprat, H. Morava, 66.000 eura

P-67 m2, 4.sprat, nov, Avlaxinica, 44.000 eura P-65 m2, 2.sprat, centar, 38.000 eura P-69 m2, 3.sprat, Avenija, 45.000 eura P-76 m2, 5.sprat, Autoprevoz, 37.000 eura P-81 m2, 1.sprat, K.V.Popovi}a, 45.000 eura P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a,61.000eura P-83 m2, 2.sprat, Avenija 2, 39.000 eura KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2.5 ari, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4.5 ari, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 ari, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 ari, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 ari, 40.000+50.000 eura P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura P-80 m2, bolnica, plac 4.22 ara,37.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 ari, 36.000 eura P-80 m2, S.Breg, plac 3 ara, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 ari, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 ara, 45.000 eura P-50 m2, D. Trep~a, plac 15 ari, 8.500 eura P-100 m2, Trnava, plac 7 ari, 35.000 eura P-77 m2, G.Atenica, plac 19.5 ari, 20.000 eura OGLA[AVA SE: - KO Mr~ajevci, tovili{te za sviwe povr{ine 512 m2, prasi{te povr{ine 419 m2, zgrada ma{inska radionica sa gara`om, sve to na KP 1825 KO Mr~ajevci KO BALUGA OP[TINA ^A^AK , PARCELA UKUPNO 69.385 m2 i to: - KP. 27/1, povr{ine 33.800 m2, wiva 1.klase - KP. 27/1, povr{ine 9.696 m2, wiva 2.klase - KP. 27/9, povr{ine 2.000 m2, wiva2.klase - KP. 42/1, povr{ine 11.088 m2, wiva 2.klase - KP. 42/2, povr{ine 10.827 m2, wiva 2 klase - KP. 46/2, povr{ine 1.974 m2, wiva 2. klase

STANOVI: P-24 m2, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 17 500 eura P-20 m2, Nemawina, cena: 16 000 eura P-34 m2, Balkanska, 2. sprat, cena: 22 000 eura P-42 m2, Hotel Morava, 1.sprat, cena: 21 000 eura P-27 m2, Strogi centar, 2.sprat, cena: 24 000 eura P-38 m2, kod O[ Milice Pavlovi} (nov), cena: 24 000 eura P-43 m2, Hotel Morava, 4.sprat, cena: 24 000 eura P-43 m2, [iri centar, prizemqe, cena: 25 000 eura P-45 m2, Nemawina, 4.sprat, cena: 26 500 eura P=51 m2, blizu Tempa, prizemqe, cena: 26 000 eura P=33 m2, Qubi}ska (sa stvarima), cena: 28 000 eura P-36 m2, Centar, blizu pijace, 2.sprat, cena: 28

000 eura P-51 m2, Centar, 4.sprat, cena: 25 000 eura P-46 m2, Avenija 1, 4.sprat, cena. 29 000 eura P-63 m2, Alvaxinica, 3.sprat, cena: 29 500 eura P=49 m2, Hotel Morava, 2.sprat, cena: 31 000 eura P-48 m2, Obili}eva (nov), 1.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P-55 m2, Nemawina, 3.sprat, cena: 33 000 eura P-58 m2, Avenija 2, cena: 29 500 eura P-59 m2, Alvaxinica (fasadna cigla), cena: 36 500 eura P-57 m2, Ciglarska (nov), 4.sprat, cena: 670 eura/m2+PDV P-65,50 m2, Centar (noviji), 3.sprat, cena: 37 000 eura P-66 m2, Kalu|erice, cena: 39 000 eura P-73 + 6 m2, Centar, CG, cena: 43 000 eura P-71 m2, Avenija 2,

1.sprat, cena: 45 000 eura P-89 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P-92,5 m2, Gradski bedem, 1.sprat, CG P-103 m2, Ciglarska (nov), 5.sprat, cena: 500 eura/m2 + PDV KU]E: P=120 m2, Gorwi Trbu{ani, plac 13 ari, cena: 20 000 eura P=65 m2, Atenica (kod {kole), plac 4,38 ari, cena: 31 000 eura P=70 m2, Qubi}, plac 4 ara, cena: 31 000 eura P=150 m2, Trnava, plac 10 ari, cena: 40 000 eura P=70 m2, Obili}eva, plac 4 ara, cena: 42 000 eura P=240 m2, Parmenac, plac 15 ari, cena: 65 000 eura P=180 m2, kod Slobodinog igrali{ta, plac 6,5 ari, cena: 75 000 eura


PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

MARKETING

15


16

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE


17

SAOBRA]AJ

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

^A^ANSKIM AUTO [KOLAMA NEDOSTAJE OSNOVNO SREDSTVO ZA RAD ako ve} izvesno vreme koriste “Slovasov” poligon kod “Cera”, ~a~anske auto {kole ni pribli`no nisu re{ile goru}i problem koji ih je zadesio. Zbog toga su predstavnici {kola nekoliko puta slali molbe gradona~elniku ^a~ka Vojislavu Ili}u, ~lanovima Gradskog ve}a i Saveta za bezbedniost saobra}aja da im bude izgra|en poligon za obuku voza~a. Od nadle`nih su zatra`ili i da imaju bar jednog predstavnika u Savetu za bezbednost saobra}aja. - Sada je pravi trenutak da se anga`ujemo u radu Saveta. Ujedinili smo se, ima nas {est i zaista radimo ozbiqno. Kada je re~ o poligonu, prihvati}emo svaki vid saradwe. Niko od nas ne bi mogao da finansira wegovu izgradwu koja ko{ta oko 100 hiqada evra. Da bismo imali poligon, prvo moramo da kupimo ili zakupimo zemqi{te na vi{e godina, da ga opremimo i obezbedimo sve neophodne dozvole. Najve}i problem u ~itavoj toj proceduri je dobiti upotrebnu dozvolu - ka`e Sawa Ostoji}, predstavnik

I

NASTAVQAJU POTRAGU ZA POLIGONOM

Radoqub Vuli}evi} i Sawa Ostoji}

auto {kola Moravi~kog okruga. Ona podse}a i da nijedna auto {kola ne bi mogla da radi bez predava~a, instruktora, vozila i poligona. Nedostatak samo jednog elementa u ~itavom lancu, onemogu}ava svaku drugu aktivnost. - Do pro{le godine smo koristili poligon kod “Lovca”. Prednost te lokacije

je i blizina centru grada. Vlasnik “Slovasa” nam je mnogo pomogao i zahvaquju}i tom pologonu, mi smo ponovo po~eli da radimo posle dvomese~nog prekida pro{le godine. Ali, sada svakog ~asa strepimo da bismo mogli da ostanemo i bez tog prostora za prakti~nu obuku voza~a. Imali smo sastanak sa gradona-

~elnikom. Nakon toga, zadesile su nas poplave. Svesni smo {ta su prioriteti, kao i ~iwenice da su i grad i dr`ava u besparici. Ipak, mi moramo da re{imo taj veliki problem, jer nedostaje nam osnovno sredstvo za rad. U slu~aju da ostanemo bez poligona kod “Cera’, u ^a~ku ne bi

mogla da radi nijedna auto {kola - napomiwe Radoqub Vuli}evi}, vlasnik A[ “Krimleks ^upo”. On i Sawa Ostoji} nagla{avaju i da je svakoj auto {koli prioritet bezbednost u saobra}aju. Nezaobilazna karika i u tom procesu je dobra obuka voza~a. - Mi zaista ne tra`imo poligon zbog materijalne ko-

risti. Uostalom, do sada nismo imali nikakvu pomo} ni podr{ku lokalne samouprave, a vi{e od dve decenije izmirujemo svoje obaveze i punimo gradski buxet - ka`e Vuli}evi}. Predstavnici auto {kola ka`u i da su gradskim vlastima predlo`ili i lokaciju za poligon u Kqu~koj ulici. U razgovoru za “Glas” gradona~elnik Vojislav Ili} napomiwe da ~a~anske auto {kole ne}e biti ostavqene na cedilu, a kada je re~ o ~lanstvu u Savetu za bezbednost saobra}aja, zakonski je jasno definisano ko mo`e ~initi ovo telo. - Svesni smo i mi svojih obaveza i spremni smo da zajedno sa predstavnicima auto {kola prona|emo najboqe re{ewe. Ove godine ne mo`emo ni{ta da u~inimo, jer realno nemamo novca za izgradwu poligona. I na{ predlog je lokacija u industrijskoj zoni. U svakom slu~aju, naredne godine moramo da re{imo taj problem - najavquje Neboj{a Jovanovi}, direktor Javnog preduze}a “Gradac”. Z. J.


18

LU^ANI

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

TURISTI^KA ORGANIZACIJA „DRAGA^EVO“ ZA OSNOVCE IZ GORA^I]A ORGANIZOVALA POSETU OV^ARSKO - KABLARSKIM MANASTIRIMA aposleni u Turisti~koj organizaciji “Draga~evo” do{li su na ideju da tople dane mihoqskog leta iskoriste za organizovawe |a~kih poseta turisti~ki najzna~ajnijim lokalitetima u Draga~evu, kako bi najmla|i stanovnici op{tine Lu~ani boqe upoznali kraj u kome `ive. Pro{log vikenda ov~arsko-kablarske manastire Sretewe i Svete Trojice posetili su u~enici Osnovne {kole u Kotra`i, dok su osnovci iz Kaone boravili u Gora~i}ima. Program izleta je obuhvatio i odlazak u Gu~u, gde su u~enici obe {kole posetili Muzej trube, crkvu Svetog Arhangela Gavrila i Osnovnu {kolu. Izleti su organizovani u pratwi turisti~kih vodi~a, po planiranom programu i bez ikakvih problema. Akcija Turisti~ke organizacije “Draga~evo“ je nastavqena u ponedeqak, 13. oktobra, kada su u~enici ni`ih razreda O[ u Gora~i}ima posetili ov~arsko-kablarske manastire “Sretewe” i “Svete Trojice”. Osnovci su iskoristili priliku da se upoznaju sa istorijski va`nim doga|ajima, koji su vezani za manastire ispod Ov~ara. U~enici su najpre posetili “Sretewe”, koje je sme{teno u izuzetnom prirodnom okru`ewu, na zaravni ispod planinskog vrha, a zatim i “Svete trojice”, koje su po svojoj arhitekturi najlep{i hram u Ov~arsko-kablarskoj klisuri.

Z

^ASOVI ZA PAM]EWE!

U~enik tre}eg razreda \or|e Petrovi} je ocenio da je poseta poznatim srpskim svetiwama predstavqala izuzetno pou~an ~as, jer su imali priliku da, po prvi put, ~uju neke interesantne podatke vezane za istorijat poznatih ov~arsko-kablarskih manastira. Kako isti~e, stekli su mnogo korisnih saznawa o crkvi, crkvenim obi-

~ajima, praznicima... I Viktor Vujovi}, u~enik ~etvrtog razreda, smatra da je ovo putovawe bilo vrlo korisno za sve wegove drugare, jer su saznali mnogo interesantnih informacija o manastirima, wihovoj arhitekturi, ru{ewu, obnovi, ali i o tome koji su vi|eni qudi u wima nalazili uto~i{te. Aleksandra Plazini}, tako|e ~e-

tvrtak, isti~e da je poseta manastirima ostavila sna`an utisak na wu i da `eli ponovo da do`ivi ovakvo ili sli~no iskustvo, jer ni jedan ~as istorije u {koli ne mo`e biti toliko upe~atqiv, koliko je to jedan ovakav - organizovan na nekom znamenitom mestu, koje na najboqi na~in svedo~i o istoriji i kulturi srpskog naroda. - Bilo bi lepo kada bi ovakvi izleti postali stalna praksa, jer izvesti decu u prirodu da vide ne{to konkretno, da posete na{a znamenita mesta, mnogo je va`nije, nego stalno ih dr`ati u u~ionicama, iskqu~ivo uz klasi~nu nastavu. Sve ono {to je o~igledno - boqe se pamti i zbog toga je svaki ovakav poduhvat izuzetno dobar za |ake - ka`e u~iteqica Zorica Novi~i}. Kako najavquje direktor Milan Rai~i}, Turisti~ka organizacija „Draga~evo“ }e i ubudu}e praktikovati ovakav na~in saradwe sa {kolama, jer su izleti najboqi na~in da u~enici upoznaju atraktivne turisti~ke sadr`je i potencijale koje poseduje op{tina Lu~ani. Ve} sutra, put ova~arsko-kablarskih manastira krenu}e i u~enici O[ “Marko Paji}” iz Vi~e. V. S.

NIZOM ZANIMQIVIH AKTIVNOSTI OBELE@ENA DE^JA NEDEQA U DRAGA^EVU

MNOGO IZAZOVA ZA RADOZNALE MALI[ANE

Pred{kolska ustanova “Na{a radost” iz Lu~ana je nizom aktivnosti obele`ila De~ju nedequ. Za 125ro dece pripremnog pred{kolskog programa sa te-

I

- Po{tuju}i ovaj moto, a ujedno i opredeqenost Ustanove da inicira i razvija partnerski odnos sa porodicom, kreirali smo, specijalno za ovu priliku, veoma interesantne zajed-

{tine, biblioteci, seoskom doma}instvu... Bila je to veoma bogata nedeqa za draga~evske mali{ane, u kojoj su u`ivali deca, roditeqi i vaspita~i - istakla je Qiqana Dmitri},

Mla|a vaspitna grupa je zasadila i sadnicu Pan~i}eve omorike i kroz igru i zanimqivu pri~u saznala koliki je zna~aj po{umqavawa i za{tite `ivotne sredine. Sredwe i starije vaspitne grupe organizovale su modnu reviju, na kojoj su predstavile jesewu kolekciju. Modele su zajedritorije ~itavog Draga~eva u Lu~anima i Gu~i uprili~eni su zanimqivi programski sadr`aji. Ovogodi{wa De~ja nedeqa je organizovana pod sloganom “Svako dete sre}nog lica ~uva jedna porodica”.

ni~ke aktivnosti, po~ev od sportskih nadmetawa, upoznavawa saobra}ajnih propisa, preko maskenbala, modne revije, likovnih i ekolo{kih radionica, sve do poseta Op{tinskoj upravi, predsedniku op-

direktorka PU “Na{a radost”, analiziraju}i realizovani program De~je nedeqe u Draga~evu. Posebnu radost deci donele su sportske igre, organizovane na sportskim terenima u Lu~anima i Gu~i. Nakon takmi~ewa pred{kolaca, u istim sportskim disciplinama kondiciju su proveravali i wihovi roditeqi. Deci su predstavqene nekada{we igre, koje se danas retko igraju, a za mla|e su organizovane razli~ite sportske aktivnosti u dvori{tu vrti}a.

no „krojili i {ili“ deca, mame, bake i vaspita~ice. Deca su, u okviru likovnih radionica, oslikala prostor vrti}i i trgove. @ivopisne boje, de~ja ma{ta i radost ispunili su ~itavu De~ju nedequ. Za draga~evske mali{ane je organizovano i dru`ewe sa pripadnikom sao-

bra}ajne policije, koji je decu upoznao sa saobra}ajnim propisima i pravilima bezbednosti. Interesantna je bila i poseta dece predsedniku op{tine i Op{tinskoj upravi u Gu~i. Vrti} “Bambi” u Gu~i je za svoje mali{ane organizovao i dru`ewe u biblioteci, kako bi deca nau~ila da koriste kwige, kao neiscrpnu riznicu saznawa. Podjednako upe~atqiva je bila i poseta seoskom doma}instvu. Pojedine grupe su u~estvovale u akciji “Drug – drugu”, u kojoj su uru~ivali poklone drugarima. Sve u svemu, realizovana je jo{ jedna nezaboravna De~ja nedeqa, koju }e dugo pamtiti draga~evski mali{ani. V. S.


19

LU^ANI

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

U GU^I OBELE@EN DATUM ODR@AVAWA PRVOG SABORA TRUBA^A ovodom obele`avawa 54. godi{wice Draga~evskog sabora truba~a, u Gu~i je u utorak, 14. oktobra, odr`ana sednica, kojoj su prisustvovali organizatori manifestacije: ~lanovi Upravnog odbora Centra za kulturu, Saborskog odbora, Programskog saveta, predstavnici predtakmi~arskih centara i kapelnici truba~kih orkestara iz ~itave Srbije. Naime, prvi Sabor truba~a je organizovan 14. oktobra, na praznik Pokrova presvete Bogorodice, 1961. godine, u crkvenoj porti u Gu~i, pa su otuda organizatori manifestacije odlu~ili da se ovaj datum svake godine obele`ava analizom posledweg Sabora truba~a i konstruktivnim dijalogom sa kapelnicima truba~kih orkestara. Adam Tadi}, direktor Centra za kulturu i sport, istakao je da je ovogodi{wi Sabor truba~a veoma dobro oraganizovan i da je malu prestonicu truba{tva tokom pet saborskih dana posetilo izme|u 400 i 500 hiqada qudi. Zahvaquju}i skra}ewu manifestacije sa sedam na pet dana, ostvarene su velike u{tede, {to je veoma dobro u situaciji kada dr`ava, zbog katastrofalnih posledica

P

poplava, nije mogla da obezbedi sredstva podr{ke. - Ranijih godina smo imali podr{ku dr`ave. Ta sredstva smo usmeravali na infrastrukturno opremawe Gu~e. Ovogodi{wi Sabor truba~a je zabele`io i slabiji odziv sponzora, tako da smo raspolagali i mawim iznosom sponzorskih sredstava, ali smo uspeli da pokrijemo sve tro{kove manifestacije, {to je veoma bitno - rekao je Tadi}.

KAPELNICI ORKESTARA TRA@E VRA]AWE BARA@A

Adam Tadi}, direktor Centra za kulturu i sport

Tadi} je pozvao predstavnike truba~kih orkestara da iznesu svoje primedbe vezane za takmi~arski deo manifestacije, kako bi se eventualni nedostaci otklonili i naredna truba~ka smotra bila jo{ uspe{nija. Za razliku od pro{logodi{weg sastanka, novi susret organizatora Sabora sa kapelnicima truba~kih orkestara je pro{ao sa mnogo mawe zamerki na takmi~arski deo

manifestacije, jer su i truba~i definitivno shvatili da `iri odgovorno radi svoj posao i da je iskqu~ivo na wemu da oceni kvalitet izvedenih numera. - Takmi~ewe truba~kih orkestara ocewuje `iri, koji je izrazito profesionalan. Sva pravila takmi~ewa su savr{eno jasno precizirana, tako da svi truba~ki orkestri unapret znaju propozicije. Srazmerno broju orkestara, koji u~estvuju na predtakmi~ewima, odre|uje se koliko

}e ih u}i u finale truba~ke smotre. Po{tovali smo propozicije takmi~ewa. Takvu praksu smo negovali od samog po~etka manifestacije, jer organizatori Sabora, a i truba~i, kao glavni u~esnici smotre, imaju zajedni~ki ciq. Na{ zadatak je da ovu jedinstvenu truba~ku smotru na svetu sa~uvamo i unapredimo. U skladu sa tim, spremno odgovaramo na sve primerene primedbe truba~kih

orkestara i po{tujemo svaki koristan predlog, sve u ciqu boqe promocije truba{tva i unapre|ewa Sabora - istakao je Tadi}, analiziraju}i ovogodi{wi Sabor truba~a. Na sastanku je pokrenuta inicijativa da se organizuje Udru`ewe truba~kih orkestara na nivou Srbije, koju su pozdravili svi prisutni u~esnici skupa. Svim kapelnicima truba~kih orkestara predo~en je predlog Statuta budu}eg udru`ewa, koji }e jasno de-

finisati prava i obaveze truba~kih orkestara, {to bi otklonilo nedoumice, koje su se sporadi~no javqale tokom ranijih godina. Kapelnici truba~kih orkestara nisu imali primedbe na odluke stru~nog `irija, izuzev Bojana Krsti}a, koji je izrazio sumwu u regularnost odluke `irija publike, koji nagradu “Zlatna truba” nije dodelio wemu i wegovom orkestru. Tadi} mu je predo~io da su wegove tvrdwe da je odluka o nagradi doneta pod pritiscima sasvim neta~ne, jer su dva ~lana `irija, a zna se da ih ukupno ima tri, glasala za Gorana Rankovi}a. Tvrdwe Bojana Krsti}a su argumentovano odbacili i prisutni ~lanovi `irija, isti~u}i da su posao obavili sasvim savesno i profesionalno i da je u izboru kandidata za “Zlatnu trubu” presudan bio broj glasova. Kapelnici pojedinih orkestara su ponovo imali primedbe na pojedine kompozicije koje se izvla~e `rebawem, navode}i da neke od izvornih pesama nemaju neophodnu te`inu ili ne poti~u iz wihovog kraja. Tadi} je obe}ao da }e ponovo biti razmotrena lista izvornih pesama i da }e biti korigovana, ukoliko muzi~ki stru~waci ustanove da su primedbe osnovane. To podrazumeva i dodavawe nekih novih kompozicija, koje }e obogatiti takmi~ewe. Kapelnici truba~kih orkestara su se pro{le godine usaglasili da bi trebalo ukinuti bara` i predlo`ili da u finalnom takmi~ewu u~estvuju samo pobednici predtakmi~ewa, {to je i prihva}eno kao nova praksa Sabora. Ipak, na ovonedeqnoj sednici isti oni vatreni zagovornici ukidawa bara`a su se ponovo oglasili sa predlogom da se prethodna odluka ukine. - Bara` je bio stimulativan za orkestre i statistika pre|a{wih Sabora je to dokazala, ali su organizatori usvojili pro{logodi{wu inicijativu truba~a da se on ukine. Sada isti ti orkestri tra`e da se bara` ponovo uvede, {to bi, svakako, donelo kvalitet vi{e takmi~ewu, ali bi i uve}alo tro{kove. Bez obzira, ovaj predlog }e raz-

DIJALOG - DOBAR NA^IN RE[AVAWA NEDOUMICA! Dejan Jev}i} iz Po`ege, kapelnik najboqeg orkestra 54. Sabora truba~a i dobitnik “Zlatne trube” u 2013. godini, smatra da je sastanak truba~a i organizatora manifestacije protekao u konstruktivnom radu i da bi ovakve skupove trebalo ~e{}e organizovati, jer je dijalog najboqi na~in da se prevazi|u nedoumice i unapredi smotra. - Redovno dolazim na zakazane sednice, jer `elim da dam svoj doprinos Saboru, ako ne kao takmi~ar, onda svakako kao u~esnik manifestacije. Ovde sam od malih nogu i maksimalno sam posve}en trubi. Moj orkestar je solidno anga`ovan, ali nalazimo vremena da propratimo sva va`na de{avawa vezana za Gu~u, jer je ona bila i ostala prestonica truba{tva. Lepo je imati u karijeri presti`ne saborske nagrade, koje su mnogim orkestrima poslu`ile kao dobra odsko~na daska, ali mi `ivimo u nekim ~udnim godinama, u kojima takva priznawa i nemaju uvek presudni uticaj za uspon nekog orkestra. Osnovni razlog za to je lo{a ekonomska situacija, koja je prodrla u sve pore `ivota. Nadam se da }e do}i neka boqa vremena za sve orkestre i ujedno vatrene qubiteqe trube - rekao je kapelnik pobedni~kog truba~kog orkestra sa ovogodi{weg Sabora truba~a.

motriti saborski organi, o ~emu }e truba~ki orkestri biti obave{teni na nekom od radnih sastanaka - naglasio je Tadi}.

Adam Tadi} je najavio da }e jubilarni 55. Sabor truba~a trajati sedam dana i biti odr`an od 3. do 10. avgusta 2015. godine. V. S.

POMEN RADENKU STEVANOVI]U a~no na Mihoqske zadu{nice, u subotu, 11. oktobra, sve{tenici crkve u Gu~i slu`ili su pomen Radenku Stevanovi}u iz Lise, koji je poginuo 1914. godine u Prvom svetskom ratu, kod Smedereva. Pomen su organizovali potomci Radenka Stevanovi}a. Po{to se Radenku ne zna grob, parastos je odr`an kod spomen-~esme u selu Lisa, koja je u wegovu ~ast podignuta1946, a ove godine obnovqena. Na ovaj na~in je obele`eno i 100 godina od po~etka Pr-

T

vog svetskog rata, u kome su mnogi Draga~evci izgubili `ivote. Wihova imena su ispisana na mermernoj plo~i crkve u Gu~i.


20

GORWI MILANOVAC

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

ODR@ANA SEDNICA OP[TINSKOG VE]A U GORWEM MILANOVCU

UTVR\ENE IZMENE PROGRAMA POSLOVAWA JAVNIH PREDUZE]A zmene programa poslovawa i finansijskih planova pojedinih op{tinskih javnih preduze}a bile su glavne teme, koje su razmatrali gorwomilanova~ki op{tinski ve}nici na svom ovonedeqnom zasedawu. Ve~nici su prihvatili predloge izmena programa poslovawa JP za izgradwu, lokalnog preduze}a za puteve, Pred{kolske ustanove “Sunce”, kao i pojedinih mesnih zajednica. Prema re~ima predsednika op{tine Milisava Mirkovi}a, kako bi se

I

{to efikasnije utro{ila sredstva planirana za ovu godinu, trebalo bi da se o predlo`enim izmenama u {to kra}em roku izjasne i odbornici na svom prvom skup{tinskom zasedawu. Nadzorni organ Javnog preduze}e za puteve predla`e izmene u delu koji se odnosi na plan izgradwe i teku}e odr`avawe puteva za ovu godinu. Planirana sredstva za asfaltirawe lokalnog puta u Svra~kovcima, u iznosu od 10,5 miliona dinara, koja je obezbedila Republika, bi}e preusmerena

JO[ JEDNA POMO] „^OVEKOQUBQA“

SU[A^I, SEME I \UBRIVO ZA POPLAVQENE obrotvorna fondacija Srpske pravoslavne crkve „^ovekoqubqe“ ustupila je op{tini Gorwi Milanovac na besplatno kori{}ewe odre|eni broj su{a~a, razli~itog kapaciteta, koji se koriste za isu{ivawe zatvorenih prostora natopqenih vlagom. Op{tinska uprava je zakqu~ila niz ugovora o zajmu, bez naknade, sa gra|anima koji su tokom ovoga leta, u poplavama i nepogodama, pra}enim obilnim ki{ama, imali velike probleme da, u uslovima visoke vla`nosti, isu{e prostorije u koje je prodrla voda. Prema re~ima korisnika, su{a~i su izuzetno efikasni i veoma brzo su uspeli da otklo-

D

ne probleme koje je izazvala vlaga, a koji su ih mu~ili du`e vreme, budu}i da vremenski uslovi nisu bili povoqni da prirodnim provetravawem do|e do isu{ivawa. Prilikom preuzimawa ovih korisnih ma{ina, Gorwomilanov~ani iz razli~itih mesnih zajednica, izrazili su iskrenu zahvalnost Dobrotvornoj fondaciji „^ovekoqubqe“ na nesebi~noj pomo}i koju su u vi{e navrata pru`ili ugro`enima u poplavama i nepogodama ovoga leta. Slede}a akcija „^ovekoqubqa“ bi}e realizovana pru`awem pomo}i stanovni{tvu koje je imalo {tete na poqoprivrednim kulturama. U ovom ciklusu

dobrotvorna fondacija poma`e poqoprivrednicima ~ije su ba{te, plastenici i povr}e pogo|eni i uni{teni poplavom. Na teritoriji op{tine Gorwi Milanovac ukupno sto deset doma}instava ispuwava uslove konkursa i ostvaruje pravo na ovu pomo}. Wima }e ovom donacijom biti dodeqeno seme za povr}e, kojim mogu zasejati 14 ari zemqi{ta. Fondacija }e obezbediti najugro`enijim doma}instvima i po 25 kilograma ve{ta~kog |ubriva. Kako su poru~ili predstavnici ove dobrotvorne organizacije, svih 110 doma}instava bi}e blagovremeno obave{teni o na~inu preuzimawa ove pomo}i.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

na asfaltirawe drugih putnih pravaca u Velere~i, [ilopaju i Brusnici. Naime, ovo lokalno putno preduze}e ima plan da asfaltira 24 kilometra lokalnih puteva u ukupno 23 mesne zajednice, a vrednost radova je 92.395.500 dinara. Pojedini putni pravci su zavr{eni, a za nekolicinu wih u toku su postupci javnih nabavki, rekao je direktor preduze}a Jovica Carevi}. On je dodao da }e tokom oktobra i novembra zacrtani plan biti u potpunosti realizovan. Kod JP za izgradwu prisutne su ve}e izmene na pozicijama sanacije korita reke Despotovice, za koju je opredeqeno tri mi-

liona dinara buxetskih sredstava, i ~i{}ewa ki{ne kanalizacije u gradu za koju je predvi|eno 700.000 dinara. Sredstva }e biti preusmerena na sanaciju Mileti}a potoka, Ulice Rajka Milovanovi}a, pristupne saobra}ajnice Mlakovac i ure|ewe korita reke Ba~kovac. Tako|e, sa odre|enih pozicija, na kojima su ostala neutro{ena zna~ajna buxetska sredstava, po zavr{enim postupcima javnih nabavki novac }e biti utro{en za neke druge namene. Predlo`eno je da se ta sredstva utro{e za radove na ulici pored gradskog stadiona, Despotova~koj, za izgradwu uli~ne rasvete i sli~no.

[to se ti~e PU„Sunce“, predlog preraspodele sredstava sa~iwen je zbog potrebe da se rekonstrui{e krov objekta Ustanove, pa }e izdvojenim buxetskim sredstvima u iznosu od milion dinara biti pridru`eno jo{ 500.000 dinara iz sopstvenih sredstava, kako bi se posao kvalitetno i potpuno zavr{io. Ve}nici su razmotrili i promene u finansijskim planovima i planovima rada mesnih zajednica Prawani, Br|ani, Dragoq, Gojna Gora, Boqkovci i Lozaw. Ve}nici su negodovali zbog visine {tete nastale usled ujeda i napada pasa lutalica. Po~ev od aprila, iz buxeta op{tine su izdvojena sredstva za isplatu 69 naknada po ovom osnovu, za {ta je izdvojeno oko milion dinara. Prema re~ima predsednika op{tine, ovo je problem sa kojim se suo~avaju i druge op{tine i gradovi i tu bi definitivno trebalo ne{to preduzeti u izmeni republi~kih zakonskih propisa. Mirkovi} je, tako|e, zakqu~io da je boqe i}i na poravnawa, nego na sudske procese, jer bi u tom slu~aju naknade po ovom osnovu bile znatno ve}e.

NOVI LINIJSKI PREVOZNIK U GORWEM MILANOVCU BI]E POZNAT SLEDE]EG PONEDEQKA

„AUTOPREVOZ” VOZI PO IZMEWENOM RE@IMU ostupak javne nabavke za izbor novog linijskog prevoznika putnika u gradskom i prigradskom saobra}aju na gorwomilanova~koj teritoriji bi}e zavr{en slede}eg ponedeqka, 27. oktobra, kada je zakazano otvarawe javnih ponuda. Odluku o raspisivawu konkursa za novog vr{ioca usluga linijskog prevoza, donelo je Op{tinsko ve}e, nakon zahteva dugogodi{weg prevoznika „Autoprevoza“ da se dosada{wi ugovor raskine, jer su ovom preduze}u usluge ekonomski neisplative. Do izbora novog prevoznika, „Autoprevoz“ }e pru`ati usluge prevoza putnika u grad-

P

skom i prigradskom saobra}aju, {to, ina~e, i ~ini samo u izmewenom re`imu. Odmah po isteku konkursne procedure, gra|ani

}e biti blagovremeno obave{teni ko }e ubudu}e vr{iti prevoz na teritoriji op{tine Gorwi Milanovac.


21

GORWI MILANOVAC

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

USPOSTAVQAWEM OP[TINSKOG ELEKTRONSKOG REGISTRA ADMINSTRATIVNIH POSTUPAKA U[TEDE VE]E OD ^ETIRI MILIONA EVRA

GORWOMILANOVA^KI POQOPRIVREDNICI POTPISALI UGOVORE O KORI[]EWU BESPOVRATNIH PODSTICAJNIH SREDSTAVA

ZA UNAPRE\EWE AGRARA BR@E I JEDNOSTAVNIJE JO[ DVA MILIONA DINARA DO INFORMACIJA akon promocije na kraju protekle nedeqe, od ponedeqka je u zvani~noj upotrebi elektronski registar administrativnih postupaka postavqen na novom op{tinskom sajtu. Putem ovog elektronskog registra kroz projekat „Unapre|ewe poslovnog okru`ewa na lokalnom nivou kroz regulatornu reformu“, pojednostavqeni su adminstrativni postupci koji su u nadle`nosti op{tinske administracije u smislu skra}ewa rokova za re{avawe predmeta, pribavqawe dokumentacije po slu`benoj du`nosti, ukidawe takse, uvo|ewe novih obrazaca i ostalo. Ina~e, elektronski registar je nastao realizacijom projekta „Unapre|ewe poslovnog okru`ewa na lokalnom nivou kroz regulatornu reformu“ koji sprovode op{tina Gorwi Milanovac, OPTIMUS - Centar za dobro upravqawe i Stalna konferencija gradova i op{tina. O aktivnostima i rezultatima ovog projekta na prezentaciji su detaqno govorili Katarina Milanovi}, zamenik direktora Optimusa – Centra za dobro upravqawe i koordinator ispred Op{tinske uprave na~elnik odeqewa za urbanizam Zoran Driwakovi}, naglasiv{i da }e putem elektronskog registra biti omogu}eno privrednicima i gra|anima da br`e, jednostavnije i povoqnije do|u do infor-

N

macija o proceduri pribavqawa dozvola, odobrewa, saglasnosti ili re{ewa koja izdaju op{tinski organi. Tako|e, stranke }e ostvariti zna~ajnije finansijske i u{tede na vremenu, a parametri koji govore u prilog tome su da je od ukupno 182 administrativna postupka u upravi, pre usvajawa preporuka za pojednostavqewe bilo 591 dokument, a sada ih ima za iste postupke 350. Ukupna u{teda tro{kova samo poslovnih administrativnih postupaka i to iz oblasti urbanizma, imovine i privrede iznosi}e 4.527.049 evra. Naime, u{teda je izra~unata na osnovu cene ko{tawa na po~etku projekta i nakon pojednostavqewa postupka, a parametri su bili tro{kovi takse, tro{kovi u{tede vremena poslovnih subjekata, u{tede zbog eleminisawa dokumenta pribavqenih po slu`benoj du`nosti. Tokom prezentacije predsednik op{tine Milisav Mirkovi} je odao priznawe svim u~esnicima u projektu, najpre ekspertima

iz “Optimusa”, a potom i svim zaposlenima u Op{tinskoj upravi, na ~elu sa Goricom Petrovi}, koji su proteklih godinu dana aktivno radili na obradi svih dokumenata i dono{ewem odgovaraju}ih pravnih akata pojednostavili administrativne postupke, koji }e svakako doprineti jednostavnijoj i br`oj administrativnoj proceduri. O uspe{nom timskom radu svedo~e i pohvale Katarine Milanovi}, eksperta iz “Optimusa”, koja je javno na prezentaciji rekla da „Op{tinska uprava op{tine Gorwi Milanovac istinski i su{tinski `eli da unapredi svoj rad, poboq{a usluge poslovawa privrede i podigne kvalitet svojih usluga za sve gra|ane“. Gra|ani i svi internet korisnici mogu putem nove zvani~ne op{tinske prezentacije www.gorwimilanovac.rs od ponedeqka da pristupe i koriste usluge elektronskog registra, kao i da pogledaju novosti na novoj veb op{tinskoj prezentaciji.

FABRIKU ZA IZRADU FLEKSIBILNE AMBALA@E „FOKA“ POSETIO PREDSEDNIK OP[TINE MILISAV MIRKOVI]

PROMET VE]I ZA 15 ODSTO

ovodom zapo~etih radova na re~nom koritu koje je o{te}eno u majskim poplavama, i time ugrozilo i proizvodne pogone fabrike za izradu fleksibilne ambala`e „Foka“, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} je posetio ovu kompaniju i razgovorao sa vlasnicima firme o sanaciji {tete i ure|ewu re~nog korita u blizini fabrike. Tom prilikom predsednik Mirkovi} je razgovarao i o poslovawu ove kompanije

P

koja se bavi izradom fleksibilne ambala`e i upo{qava 150 radnika koji su doprineli da ovogodi{wi promet, u pore|ewu sa pro{logodi{wim, bude pove}an za15 odsto i konstantno bele`i tendenciju rasta. Posle sastanka sa rukovodstvom “Foke”, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} i ~lan Op{tinskog ve}a Desimir Jovanovi} obi{li su proizvodne pogone i o{te}eno re~no korito u neposrednoj blizini fabrike.

govore o kori{}ewu bespovratnih podsticajnih sredstava iz op{tinskog agrarnog buxeta potpisala

U

konkursu, pravo na bespovratne podsticaje, u visini od oko dva miliona dinara, ostvarilo je 44 poqoprivrednika. Tri regi-

su, po~etkom ove sedmice, 44 poqoprivrednika sa teritorije op{tine Gorwi Milanovac. U prvom krugu raspodele, od ukupno 88 prijavqenih, sredstva iz agrarnog buxeta u ukupnom iznosu od oko ~etiri miliona dinara, koristilo je 79 poqoprivrednih proizvo|a~a, koji su ispunili uslove konkursa. Po novom

strovana poqoprivredna doma}insta nisu ispunila uslove konkursa. U toku je i tre}i konkurs za raspodelu preostalih buxetskih sredstava opredeqenih za pospe{ivawe poqoprivredne proizvodwe, tako da svi zainteresovani poqoprivrednici zahteve mogu podneti do 31. oktobra. Ina~e, agrarni buxet

gorwomilanova~ke op{tine za 2014. godinu iznosi 13.950.000 dinara. Prilikom potpisivawa novih ugovora, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} je u svom obra}awu poqoprivrednicima izrazio veliko po{tovawe za ostvareni doprinos na unapre|ewu poqoprivrede. - Svesni smo da nema `ivota ukoliko nema rada i obrade zemqe. Svesni smo da je svaki posao te`ak, ali va{ rad, od zore do mraka, ne mo`e da se poredi sa bilo kojim drugim poslom i va{i napori zaslu`uju po{tovawe. U nameri da vas podr`imo u va{em radu, u ovogodi{wem buxetu smo opredelili zna~ajna sredstva da bar delimi~no obnovite mehanizaciju i unapredite proizvodwu - rekao je Mirkovi}, nagla{avaju}i da }e lokalna samouprava i ubudu}e dodeqivati bespovratna podsticajna sredstva, jer je poqoprivreda veliki potencijal gorwomilanova~ke op{tine.

PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI ZA ZAPOSLENE U OP[TINSKOJ UPRAVI

ZA O^UVAWE I UNAPRE\EWE ZDRAVQA dravstveni radnici Preventivnog centra Doma zdravqa u Gorwem Milanovcu, realizovali su dvodnevni preventivni pregled za zaposlene u gorwomilanova~koj Op{tinskoj upravi, kojima su kontrolisani {e}er i masno}a u krvi, krvni pritisak i sprovedena anketa o li~noj i porodi~noj anamnezi. Tokom pregleda, zaposleni su na osnovu parametara aparata za brzu analizu krvi, savetovani o zdravom na~inu ishrane, fizi~kim aktivnostima i rizi~nom pona{awu koje treba izbegavati u ciqu preventive. Usluge preventivnog centra u gorwomilanova~kom Domu zdravqa, kao i na terenu, mogu koristiti svi gra|ani i zainteresovane organizacije besplatno. Pored izvr{enih osnovnih analiza, tokom ovih pregleda se mogu dobiti i saveti i uputstva o na~inima formirawa zdravih navika `ivota i aktivnostima koje se ti~u

Z

odr`avawa li~ne higijene, pravilne ishrane, fizi~ko rekreativne spremnosti, a koje doprinose o~uvawu i unapre|ewu zdravqa. Prema re~ima direktorke Doma zdravqa dr Dragice Topalovi}, nedavno su ovi pregledi ura|eni i za deo zaposlenih u firmi „Foka“, a u budu}em periodu predstavnici Preventivnog centra }e posetiti vrti}e, policijsku stanicu i druge organizacije i ustanove. U pred{kolskim ustanovama o merama i aktiv-

nostima u oblasti preventivne zdravstvene za{tite najpre }e biti edukovano vaspitno osobqe, kako bi se obezbedili potrebni uslovi za pravilan psihi~ki i fizi~ki razvoj dece i o~uvalo i unapredilo wihovo zdravqe. Za formirawe zdravih navika kod dece od izuzetnog je zna~aja u~e{}e roditeqa, koji su pre svih najvi{e odgovorni za zdravqe, zdrave navike i pona{awe svoje dece, poru~uju iz Preventivnog zdravstevnog centra.


22

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i od naredne srede u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Ivan Ivawi „MILIJARDER“ Roman o smislu i besmislu bogatstva. Novi roman poznatog kwi`evnika i prevodioca Ivana Ivawija. Duhovita i istovremeno gorka pri~a o generaciji ro|enoj izme|u dva svetska rata, o oskudnim vremenima u kojima su do~ekali starost, o gubitku iluzija, o zemqi i qudima koji su zaista postojali i nepovratno nestali. Glavni junak Vladimir Konstantinovi}, alijas Vadim Konstantini, sa kojim se autor upu{ta u dovitqivu igru razmene identiteta i pripoveda~kog glasa, posle neuspe{ne novinarske karijere u socijalisti~koj Jugoslaviji, nezadovoqan sistemom u kojem ne mo`e da se obogati, odlazi u pe~albu i posle nekoliko godina osniva lanac restorana ~ije je glavno jelo pasuq u svim vidovima. Pola veka kasnije, kao milijarder i vlasnik jednog ostrva u Ju`nom moru, vra}a se u domovinu i sre}e sa svojim nekada{wim prijateqima. Kako }e ga wegovi drugari do~ekati i do`iveti? Kojim }e o~ima on gledati na svoju pro{lost od koje su ostale samo `ive senke? Zar niko od wih ne mora da se ~uva, niko da razmi{qa o holesterolu?... Onda je shvatio da je tim qudima, tim wegovim vr{wacima, svejedno. Svejedno kada }e umreti... Svet se ionako raspada, Srbija ne zna kuda }e, Kosovo smo izgubili. „A gde si ti bio kada su nas bombardovali, Vadime?“

Vladimir Kecmanovi} i Dejan Stojiqkovi}

KAINOV O@IQAK Kwi`evni doga|aj godine! Od autora bestselera Konstantinovo raskr{}e i autora bestselera Top je bio vreo, dva naj~itanija doma}a pisca mla|e generacije zajedni~ko delo Kainov o`iqak. Kwiga se bavi malo poznatim berlinskim danima nobelovca Ive Andri}a i prati doga|aje u turbulentne dve godine koje je on proveo kao ambasador Kraqevine Jugoslavije u nacisti~koj Nema~koj. Prole}e je 1939. godine i Evropa je na ivici novog rata. U Berlin, prestonicu nacisti~ke Nema~ke, kraqevina Jugoslavija {aqe novog ambasadora. Re~ je o vrsnom diplomati, uglednom intelektualcu i kwi`evniku Ivi Andri}u. Dan nakon prijema kod vo|e “hiqadugodi{weg” Rajha Adolfa Hitlera, poslanik Andri} }e na zgari{tu ispred Berlinske opere prona}i kwigu pesama koja nosi naslov KAINOV O@IQAK. Napisao ju je austrijski nacista ro|en u Bosni, misteriozno nestao u No}i dugih no`eva. Istovremeno, prate}i politi~ke potrese u Evropi, kre}u diplomatske i {pijunske igre izme|u Nema~ke i Kraqevine Jugoslavije koje }e imati tragi~an ishod u potpisivawu Trojnog pakta, pu~u 27. marta i neminovnom ratu u kome }e goreti cela Evropa. U srcu velikog zla, progowen nemirima, nesanicom i `udwom, rastrazan izme|u du`nosti, qubavi i moralnih dilema, ambasador Andri} }e krenuti u potragu za zagonetnim zemqakom i tajnom wegove uklete kwige.

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

TV PROGRAM

- TV GALAKSIJA -

PETAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 12:00 DOBRO DO[LI -r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 IZBOR 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1

NEDEQA 08:15 OGLASI 08:45 DE^IJI FILM 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 JAVNA RE^ -r. 15:00 KULTURNI INTERVJU -r. 15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA-r. 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 VEZE 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 PORODI^NI MAGAZIN 21:00 FILM 23:00 Program Srbija na dlanu 1

SUBOTA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - repriza 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SERIJA - repriza 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 Dokumentarni program 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1

PONEDEQAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA

A. R. Tori DEVOJKA KOJU SI VOLEO Otvorite vrata naj{okantnijeg trilera do sada... @ivot me|u ~etiri zida bio je savr{en. A onda je po~ela da di{e van wih. Wen dodir niko nije osetio ve} tri godine. Ne vezuje se za klijente dok skida ode}u, stoji pred kamerom i glumi dok oni tro{e sate i hiqade dolara da bi posmatrali weno nago telo. [ta zatra`e, to i dobiju. Wihove tajne strogo ~uva, a suma na wenom bankovnom ra~unu raste vrtoglavom brzinom. Sve {to im govori ~ista je la`. Vest o nestanku devoj~ice Eni uzburkala je javnost, ali i Dijanin svakodnevni `ivot. Otmica podse}a na fantazije jednog od wenih klijenata. Ube|ena da je odgovoran za zlo~in, najzad je spremna da se suo~i sa tamnom stranom stvarnosti.

20:00 JAVNA RE^ 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strast 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk i papri~ica 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -r. 14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 Beli luk i papri~ica 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA -r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 RE^ VI[E 13:30 OGLASI

14:10 VI[E OD SPORTA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA -Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 MO SPORT 20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA 21:00 KULTURNI INTERVJU 21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA -r. 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 DOBRO DO[LI 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NA[E SELO-r. 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1

Metju Kvik TRENUTAK SRE]E @ivot mo`e biti ~aroban ako mu pru`ite {ansu... [armantna, topla i duhovita pri~a prevedena na vi{e od 15 jezika! Bartolomju Nil je tridesetosmogodi{wak ~iji bezbri`an i u{u{kan `ivot iznenada prekida maj~ina smrt. Li{en iskustva i snage da nastavi daqe, dobija vetar u le|a kada me|u wenim stvarima prona|e pismo slavnog Ri~arda Gira, a wegovu dotada{wu jednoli~nu svakodnevicu prekida potraga za sopstvenim identitetom. Bartolomju zapo~iwe duhovnu avanturu zalaze}i u tajne filozofije, prijateqstva, vere i `enske psihologije, razotkrivaju}i qubav i ~e`wu prema porodi~nom `ivotu. Put u Kanadu pomo}i }e mu da prona|e biolo{kog oca, ali i doneti mnogo neo~ekivanih izazova koji mu ulivaju snagu i hrabrost.


23

SPORT

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

KO[ARKA[KA LIGA SRBIJE

NOVA [ANSA PROTIV BEOGRADA prvom kolu Ko{arka{ke lige Srbije Borac je pora`en na svom terenu od ni{kog Konstantina 58:70 (15/23, 17/2, 9/27, 17/18). Najboqi u~inak u doma}oj ekipi imali su Vladimir Mati} sa 13 i Nemawa Prolovi} koji je postigao 11 poena. Ni{li-

U

je ve} tre}u sezonu za redom odnose bodove iz ^a~ka. - Lo{e smo otvorili prvu ~etvrtinu. U drugoj smo poveli i na odmor oti{li sa suficitom. Konstantin je poveo u drugom poluvremenu, poku{ali smo u nekoliko navrata da uhvatimo prikqu~ak, ali smo na kraju do`iveli poraz iz koga

smo ve} izvukli pouke - ka`e igra~ Borca Nemawa Prolovi}. Danas ^a~ane o~ekuje novi duel sa OKK Beogradom, ekipom koja je, tako|e pora`ena na startu prvenstva. - Sledi nam te`ak me~, ali }emo se potruditi da pobedimo i anuliramo prethod-

ni poraz. Dodatni motiv bi}e nam direktan televizijski prenos na RTS-u. Nadam se da }emo ispraviti kiks iz ^a~ka i krenuti ka ostvarewu zacrtanog ciqa - plasman u najvi{i rang - ka`e igra~ Borca Nemawa Prolovi}. Utakmica OKK Beograd Borac bi}e odigrana danas

u Sportskom centru “[umice” u Beogradu. Po~etak je u 18 ~asova.

KADETI U NAJJA^OJ LIGI Posle pobede u utakmici protiv vaqevskog Metalca, 89:36, kadeti Borca plasirali su se Jedinstvenu ligu Srbije. Takmi~ewe u najja~oj kadetskoj ligi po~iwe 25. oktobra.

PRVA MU[KA REGIONALNA LIGA ZAPAD @elezni~ar je na startu sezone pobedio Novi Pazar 82:78. U narednom kolu gostuje Slogi u Despotovcu. DRUGA MU[KA REGIONALNA LIGA ZAPAD ^a~ak 94 pobedio je u prvom kolu Radni~ki iz Vaqeva, 67:57, dok je u slede}em me~u pora`en od @elezni~ara iz Lajkovca, 87:76. U tre}em kolu ^a~ani do~ekuju {aba~ki MO15.

TENIS

NATALIJA NASTAVILA USPE[NU SERIJU

KK MLADOST

KADETSKA EKIPA U ELITI omisija za takmi~ewe Ko{arka{kog saveza Srbije odobrila je nastup kadeta KK Mladost u najja~oj ligi Srbije. “Mladost od 2001. godine ostvaruje izuzetne takmi~arske i organizacione rezultate (ukupno u~e{}e na 17 finalnih turnira mla|ih kategorija, sedam osvojenih medaqa, {est puta organizator finalnih turnira)”, navedeno je, izme|u ostalog, u saop{tewu Ko{arka{kog saveza Srbije.

K

Povodom dodele vajld karte oglasilo se i rukovodstvo KK Mladost. “^iwenica je da je na{ klub posle osam veoma uspe{nih sezona, ostao bez seniorskog tima. Razlog ove odluke je te{ka finansijska situacija koja je pretila da u narednom periodu ugrozi i rad mla|ih selekcija kluba. Oslawaju}i se na sopstvene snage (kao i prethodnih dvadesetak godina), KK Mladost je zapo~eo pripreme za predstoje}u sezonu mla|ih kategorija. Ve}

ODBOJKA ^A^AK GOSTUJE U PRIJEPOQU rvu utakmicu u Regionalnoj ligi Zlatiborskog i Moravi~kog okruga odbojka{ice ^a~ka odigra}e u nedequ, 19. oktobra, protiv Bambi voleja u Prijepoqu. Osim ^a~ka u Regionalnoj ligi u sezoni 2014/15. nadmeta}e se jo{ deset ekipa. Za ovda{wu seniorsku ekipu bori}e se mla|e igra~ice koje }e prvi put osetiti `estinu liga{kog takmi~ewa.

na samom startu (ili pre wega), odlukom pojedinih klubova iz okru`ewa (grada) koji nisu prihvatili predlog Komisije KSS, na{im kadetima je bila uskra}ena prilika da se u kvalifikacijama domognu elitnog takmi~ewa. Na sre}u na{ih mladih ko{arka{a, ali i iskrene ko{arka{ke javnosti ^a~ka, Komisija za takmi~ewe KSS je, uva`avaju}i sve {to je na{ klub dao prethodnih 20 godina, po prvi put dodelila vajl kartu za direktno

u~e{}e u ligi. Ovom odlukom Komisije za takmi~ewe KSS na{ rad i rezultat u prethodnom periodu su dobili punu potvrdu i ujedno nam daju novu snagu da se u ovim veoma te{kim vremenima i daqe na pravi na~in borimo za prosperitet i razvoj ko{arka{kog sporta”, ka`e se u saop{tewu KK Mladost. U klubu obe}avaju i da }e nastaviti da stvaraju nove Mi}i}e, Proti}e, Majstorovi}e, Radovanovi}e, Radovi}e, Ko~ovi}e, Popovi}e, Dumi}e, Todorovi}e... Klub je svestan i velike obaveze da opravda dobijeno poverewe.

MOTOKROS

^A^AK POTVRDIO NAJBOQI EKIPNI PLASMAN

P

oma}a igra~ica Natalija Popovi} (15) osvojila je seniorski turnir prve kategorije Teniskog saveza Srbije pobediv{i u finalu Kragujev~anku Lenku Antonijevi}, 6:1, 6:2. Turnir je ovih dana odr`an na terenima TK Sloboda. Prethodno Natalija je u~esvovala na turniru “Mostar open ITF G4” i u polufinalu izgubila od Slovenke Nike Kozar, 6:4, 7:5. U dublu je na takmi~ewu u Mostaru stigla do ~etvrtfinala sa Australijankom Monik Belovuko-

D

vi}. Posle “Mostar opena”, teniserka iz ^a~ka zauzima 916. mesto svetske ITF juniorske lige. Natalija je uspe{ne nastupe na ITF takmi~ewima zapo~ela u drugoj polovini ove godine. Nastupa u juniorskoj konkurenciji igra~ica do 18 godina. Na prvom ITF-u u Skopqu partnerka joj je bila An|ela Serbek iz Srbije, a na “Neocom openu”, odr`anom tako|e u glavnom gradu Makedonije, Monik Belovukovi}.

Z. J.

ATLETIKA

^AAK U PUNOJ FORMI tleti~ari ~a~anskog kluba ^AAK ponovili su uspeh i na drugom krosu RTS-a u Po`arevcu 11. oktobra. Ogwen Nikoli} osvajio je prvo mesto u trci mla|ih pionira (u~enici petog razreda). Ovoga puta je ostao nepobediv, dok je na prvoj trcu u [apcu bio drugi u konkurenciji od 101 takmi~ara. Pionirka Katarina Propadovi} potvrdila je prethodni uspeh, zauzev{i drugo mesto u konkurenciji pionira. Bogdan Jokovi} je i u Po`arevcu ostao neprikosnoven, stigav{i na ciq prvi u konkurenciji u~enika prvog razreda sredwih {kola. Jovana Xambasevi} koja je na prvom krosu bila druga, ovoga puta je pobedila u kon-

A

a posledwoj trci Otvorenog {ampionata Srbije pro{le nedeqe u Brusu Milo{ Zimowi}, de~ak iz Ariqa koji ve} dve sezone vozi za Automoto sportski klub ^a~ak, osvojio je prvo mesto u klasi MX65 i {ampionsku titulu. Milo{ je ove godine bio osmi debituju}i u Isto~no evropskom {ampionatu. U klasi MX85 Milo{ Radulovi} je bio tre}i, posle velikog peha u prvoj trci, ali mu je u generalnom plasmanu

N

pripala titula vice{ampona. Kapiten ekipe i veteran Vlade Rajevi} na ciq je stigao tre}i u klasi MX1. U klasi amatera MXB i MX3 Milan Stojanovi} je bio deveti, a Dejan Matijevi} osmi u konkurenciji od 18 voza~a. U ekipnoj konkurenciji AMK ^a~ak zauzeo je prvo mesto. Prava atrakcija na stazi u klasi MX65 bio je {estogodi{wi Filip Rajevi}. Wemu je pripao pehar kao najmla|em voza~u.

kurenciji juniorki. Seriju dobrih rezultata u Po`arevcu najavila je atleti~arka Iva Zelenovi}. Rezultat prve trke iz [apca popravio je i Marijan Milovankovi}, koji je ovog puta na ciq stigao ~etvrti.

Dobar plasman ostvarila je Tijana Milunovi}, peto mesto u konkurenciji u~enika prvog razreda sredwe {kole. Atleti~are ^AAK-a ovog vikenda o~ekuju i krosevi u Zaje~aru i Kru{evcu.

Z. J.


24

SPORT/OGLASI

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

Foto: Dragan Milo{evi}

MALI OGLASI NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN JESEWI POPUST. TELEFONI 032/ 800-200 I 063/ 606 979 IZDAJEM jednosoban renoviran stan na po~etku Cviji}eve ulice u Beogradu. Tel. 064/ 24/54/179, Ne{ovi} Emilija Savska 4

PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/ 11-88-485 PRODAJEM STAMBENI PROSTOR OD 38 + 24 m2, naseqe Mala kolonija, kod Slobode. Potrebna mawa adaptacija, povoqno. Mogu} dogovor u vezi pla}awa. Tel. 063/ 12-88-840 IZDAJEM JEDNOIPOSOBAN STAN PREKO PUTA RESTORANA "BRVNARA". TEL. 063/ 105-0-928

PRODAJEM LIVADU OD 1.5 HA NA PUTU ZA PRIJEVOR, 6 KM OD ^A^KA ( STRUJA, VODA, ASFALT ). HITNO! TEL. 063/ 898-4-913

PRODAJEM dvosoban stan 58 m2, 10. sprat CG, Qubi}ski kej, ju`na strana, pogled na Moravu. Cena 27.000 eura. Tel. 064/834-51-49 IZDAJEM JEDNOSOBAN STAN U KU]I, KOMPLET NAME[TEN, CENTAR ^A^KA, KOD PO[TE, ETA@NO GREJAWE, GAS. CENA 150 E. TEL. 064/ 157-9-905 KUPUJEM ORDEWE, MEDAQE, SABQE, JATAGANE, KUBURE, BAJONETE, KAME, KOKARDE I OSTALE STARE VOJNE PREDMETE. TEL. 032/ 372-155, 063/ 807-2-772

PRODAJEM BALE U JABLANICI. TEL. 069/ 345-05-22 POTREBNA CIMERKA ZA STAN U BEOGRADU KOD VUKOVOG SPOMENIKA. TEL. 064/ 040-8-938 IZDAJEM SOBU SA UPOTREBOM KUHIWE, KUPATILA, U KU]I, KOMPLET NAME[TENO, CENTAR ^A^KA KOD PO[TE, GARA@A, ETA@NO GREJAWE, GAS. CENA 150 E. TEL. 064/ 157-9-905

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

PRODAJEM ve{ ma{inu BEKO, polovna, u odli~nom stawu. Tel: 062/807-94-45

OGLA[AVAM IZGUBQENIM INDEKS TEHNI^KOG FAKULTETA U ^A^KU BROJ 313/03, NA IME MILANA OBRADINOVI]A IZ ^A^KA, QUBI]SKO POQE BROJ 8.

Zanatska zadruga „Univerzal“ ^a~ak izdaje 2 slobodne kancelarije u zakup - u povr{inama od 15m2 i 20 m2. Lokacija - centar, sa parnim grejawem. Kancelarije se mogu pogledati od 8 do 14 ~asova radnim danima. Kontakt telefon: 344 - 977

PRODAJEM PLAC OD 25 ARI U KULINOVA^KOM POQU 78. MO@E I NA MAWE PLACEVE. TEL. 032/ 371-496 IZDAJEM DVOSOBAN STAN U U@ICU, DVEMA STUDENTKIWAMA ILI MLA\EM BRA^NOM PARU. EKSTRA OPREMQEN, STROGI CENTAR, PREKO PUTA ZELENE PIJACE, LIFT, CG. TEL. 032/ 352-831, 064/ 46-76-844

OTKUP STARIH, DOTRAJALIH NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855

IZDAJEM STAN OD 46 M2 U CENTRU, 2. SPRAT, CG, KABLOVSKA. TEL. 064/ 182-8-378

Na osnovu odluke Nadzornog odbora JP ''GRADAC'' ^a~ak br.06-13/14-II od 10.06.2014. godine, Javno preduze}e za urbanisti~ko i prostorno planirawe, gra|evinsko zemqi{ta i puteve ''Gradac'' raspisuje

OGLAS 1. Predmet prodaje je putni~ki automobil ZASTAVA KORAL IN L, registarske oznake ^A 009-AT, proizveden 30. 12. 2005. godine, broj {asije VX 1145A0001089500, 44 KW. 2. Vozilo se prodaje u vi|enom stawu - po na~elu ''VI\ENO - KUPQENO''. Po~etna cena vozila je 30.000,00 dinara a licitacioni korak je 2.000,00 dinara. Prodaja vozila }e se obaviti javnim nadmetawem - licitacijom u prostorijama JP ''Gradac'' ^a~ak, ul. Cara Lazara br.51, u sredu 22. 10. 2014. godine u 12 ~asova. 3. Uvid u stawe vozila mo`e se izvr{iti neposredno pre javnog nadmetawa - licitacije u prostorijama ''Auto moto kluba '', ul. Moravska br.11 u ^a~ku, dana 22.10.2014. godine u periodu od 7-11 ~asova. 4. Tro{kove poreza i prenosa prava vlasni{tva nad kupqenim vozilom snosi kupac. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 032/303-200.


25

SPORT

PETAK 17. OKTOBAR 2014.

Страну припремио М. Ристић

ЈЕ­ЛЕН СУ­ПЕР ЛИ­ГА

МОБИЛНО СТАЊЕ ПРЕД ДОЛАЗАК НОВОСАЂАНА К

ако бих се што боље припремили за наставак првенства у Јелен супер лиги, фудбалери Борца, одиграли су претходне седмице две контролне утакмице.Са Металцем из Горњег Милановца, играли су нерешено, 1:1, а без победника окончано је и одмеравање снага са екипом Младости из Лучана, 4:4. У недељу на стадиону крај Мораве, Чачани дочекују Војводину. Дуел са Новосађанима, по речима шефа стручног штаба Богића Богићевића, биће најтежи задатак његових ученика од старта првенства. - Војводина је у првој половини јесени пружила

СРПСКА ЛИГА ЗАПАД

9. коло

ПОБЕДА ЗА ПОВРАТАК САМОПОУЗДАЊА

највише, чак боље играла и од вечитих ривала Партизана и Звезде. Очекује нас тежак испит, али верујем да можемо остварити повољан резултат без обзира што гости у Чачак долазе са улогом фаворита. Надам се и великој подршци са трибина, навијачи могу бити наш дванаести играч у овом изузетно важном мечу – очекује Богићевић. Утакмица Борац – Војводина почиње у 19,00 часова.

2:0 Шумадија

Полет ПР­ВА ЛИ­ГА СР­БИ­ЈЕ

ЛИДЕР ПОРАЖЕН У ИВАЊИЦИ ЈАВОР МАТИС – РАДНИК 1:0 (0:0)

Један гол у мрежи Радника био је довољан Ивањичанима да славе минималну победу и тако смање бодовну предност над лидером из Сурдулице. У већем делу сусрета Јавор Матис је био бољи ривал, имао више шанси, али је до три бода стигао поготком Ђокића тек у 65. минуту.

9. коло

9. коло

ВЕЛИКИ КИКС МИЛАНОВЧАНА МЕТАЛАЦ – ЈЕДИНСТВО ПУТЕВИ 0:1 (0:0)

Када се то најмање очекивало, фудбалери Металца доживели су пораз пред својим навијачима у дуелу са Јединством. Гости из Ужица казнили су промашаје домаћина и поготком Јанковића у 88. минуту, забележили победу.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Лозница Будућност Кр. 2014 Јединство Рудар Шумадија 1903 Звижд Железничар Семендриа 1924 Полет Слога (П) Победа Шумадија Бане ГФК Јасеница 1911 Карађорђе Јошаница

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

7 5 5 5 4 5 4 3 3 3 2 2 2 2 0 1

1 3 3 2 4 0 1 3 3 2 3 3 2 1 5 2

1 1 1 2 1 4 4 3 3 4 4 4 5 6 4 6

15 13 10 15 14 10 11 7 10 12 9 5 5 7 5 6

2 4 3 9 8 8 9 7 11 10 10 11 10 16 12 24

+13 +9 +7 +6 +6 +2 +2 0 -1 +2 -1 -6 -5 -9 -7 -18

22 18 18 17 16 15 13 12 12 11 9 9 8 7 5 5


26

^ITUQE

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

POSLEDWI POZDRAV DRAGOJ SEJI

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

MILICI TODOROVI] Nema tih suza koje te mogu oplakati, niti re~i koje te mogu o`aliti, nema vremena koje te mo`e zaboraviti. Osta}e{ ve~no voqena i nikada zaboravqena.

POSLEDWI POZDRAV NA[OJ DRAGOJ

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Sestra MILADINKA 18033

POSLEDWI POZDRAV POSLEDWI POZDRAV

MILICI TODOROVI] 1945 - 2014.

MICI OD PORODICE TANKOSI] 18033

MILICI TODOROVI]

MIRA i PREDO MILIVOJEVI] SA PORODICOM

CECA i ZORAN BOJOVI] SA PORODICOM

18033

18033

U subotu, 18. oktobra 2014. u 13 ~asova na grobqu u Atenici, odr`a}emo GODI[WI POMEN na{oj dragoj

ZORANI DARIJEVI] 1954 - 2013.

POSLEDWI POZDRAV

POSLEDWI POZDRAV

Mole}i se Bogu za pokoj wene du{e. ]erke ANDRIJANA i IVANA sa porodicama 18034

MILICI TODOROVI]

MILICI TODOROVI]

1945 - 2014.

1945 - 2014.

SE]AWE 22. 10. 2009 - 22. 10. 2014.

SNE@ANA RAKI]EVI] Kolektiv firme „AUTO^A^AK KOMERC”

Igra~i, radna zajednica i ~lanovi kluba FK "BORAC" ^A^AK

18033

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

18033

PET GODINA je pro{lo, a uspomene na tebe sa ponosom i tugom nosimo u na{im srcima. Sin NENAD sa porodicom 18032


27

^ITUQE

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

POSLEDWI POZDRAV DRAGOJ BAKI

MILICI TODOROVI] Hvala ti za najlep{e detiwstvo koje si nam podarila i sve trenutke pa`we i qubavi u najlep{em zagrqaju.

Tvoji unuci BOJANA, JOVANA, \OR\E i ALEKSA 18033

POSLEDWI POZDRAV DRAGOJ MAJCI

POSLEDWI POZDRAV DRAGOJ SUPRUZI

MILICI TODOROVI]

MILICI TODOROVI]

Hvala za svu qubav {to si nam dala.

Zahvalan za sve {to smo pro{li u 50 godina braka.

]erka DU[ICA i sin MILUN sa porodicama

Suprug SLAVKO 18033

18033


28

^ITUQE

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

Dana, 10. 10. 2014. godine ugasila se jedna mladost, ostali smo bez na{e voqene

NATA[E OBRADOVI] 11. 9. 1988 - 10. 10. 2014. Sahrana je obavqena na gradskom grobqu u ^a~ku 13. 10. 2014. godine. Bila je na{ ponos, jakog duha i hrabrog srca. Ve~no }e `iveti u nama zbog nesebi~ne dobrote, vedrog osmeha i qubavi prema `ivotu. Nikad nezaboravqena od najmilijih majka MILKA, otac MILOVAN, sestre DALIBORKA i VERICA, zetovi VLADIMIR i SINI[A i sestri~ine MATILDA i SARA

Mila moja Nato, Ostaje se}awe na ~istu qubav, topli osmeh, bistri pogled, hrabrost `ivqewa. Posledwi pozdrav od sestre MIRE, zeta NIKOLE, SOFIJE i KATARINE iz Sijetla 18020

18019

VOQENOJ

NATA[A OBRADOVI]

NATALI

11. 9. 1988 - 10. 10. 2014.

1988 - 2014.

Iz buketa cve}a mladosti otrgnut je jedan cvet, koji je mirisao na dobrodu{nost, iskrenost, voqenost i dru`equbivost. A taj cvet je, cvet za nezaborav na{e mile Nata{e, koju smo neizmerno voleli i pamti}emo je sve dok budemo trajali.

POSLEDWI POZDRAV od brata MI]KA, snahe JELENE, VUKA, LENE, ujne LALE i nane VI[WE 18021

TVOJI: deka [AJA, baka RADA, ujaci PAVLE i MIODRAG sa porodicama 18023


29

^ITUQE

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

IZJAVA ZAHVALNOSTI

Dana, 19. 10. 2014. godine navr{ava se GODINU tu`nih dana od kada nas je zauvek napustila na{a draga majka, }erka, sestra i tetka

Posledwi pozdrav

Ovim putem zahvaqujemo osobqu ^a~anske bolnice tokom boravka i le~ewa na{e Nata{e Obradovi}. Posebnu zahvalnost dugujemo lekarima i medicinskom osobqu `enskog hirur{kog odeqewa ^a~anske bolnice na po`rtvovanosti, bri`nosti i razumevawu koju pru`i{e na{oj Nata{i u najte`im trenucima. Zahvaqujemo brojnom sve{tenstvu i mona{tvu koji su odr`ali opelo. Tako|e izra`avamo zahvalnost Nata{inom dru{tvu drugaricama i drugovima, koji su je svakodnevno obilazili i davali podr{ku. Ne}emo zaboraviti i podr{ku Advokatske komore grada ^a~ka. Ose}amo potrebu da zahvalimo svim dobrim qudima koji nam pru`i{e pomo} i podr{ku da se u ovim te{kim danima ne ose}amo sami. Zahvaqujemo svima koji nam pru`i{e utehu putem sau~e{}a.

DRAGICA NOVITOVI] DRAGA iz Atenice 1966 - 2013. Bol i tuga se ne pi{u ve} se nose u srcu. Postoji{ i traje{ kroz najlep{e uspomene. Sa nama si u mislima i uvek u na{im srcima, ve~no voqena i nikad nezaboravqena. TVOJI NAJMILIJI: DARKO, @IVKA, SNE@ANA, NEMAWA, QIQANA i RA]KO 18018

10. septembra 2014. godine u 83 godini umrla je na{a majka i baka

ZAHVALNA PORODICA OBRADOVI]

NATI SE]AWE 19. oktobar 1982 - 19. oktobar 2014.

Mo`da je jedino vredelo ovo {to je ostalo iza nas, mo`da smisao i ne postoji, ostaje samo ta tvoja energija, koja se ne zaboravqa dok je sveta, a ja nikome ne dam ovu bol. Tvoj @AKI

JELENA OCOKOQI]

18022

20. 10. 2014. godine navr{ava se 25 GODINA od smrti

ro|. Jovanovi}

EMILIJE KNE@EVI] MILE

Draga Du{o, Brojimo tvoje godine sa tugom, ali verujemo da tvoja mladost, qubav, dobrota... nisu ostali zarobqeni u snu, koji te je oteo od nas. TVOJI: majka DANA, tata MILAN, bato DU[KO, baka KOSA i deda DRAGO

1989 - 2014. Moja majko, preranom smr}u prekinula si svom sinu najlep{u svojom qubavqu zapo~etu bajku. TVOJI: Sin MILAN i snaja BIQANA KNE@EVI]

DANICA MARKOVI] udova Milisava Markovi}a iz Vrani}a Ponosna i energi~na nesebi~no je unosila sebe u sve {to je radila, pokretala i o`ivqavala sve ~ega se wena ruka dotakla, uvek sa osmehom i lepom re~ju za svakog, veliki oslonac i sigurnost suprugu Milisavu i nama, wenoj deci i unucima. WENI: ISIDOR-CILE, MILICA, DRAGICA i MILIJANA, unuci ACA, VLADE, PE\A, SAWA i BOJANA

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

18003

U utorak, 21. oktobra 2014. leta Gospodweg, navr{ava se OSAM GODINA otkako je usnuo u Gospodu

TU@NO SE]AWE 19. 10. 2010 - 2014.

SLOBODAN MATOVI] XAJA 21. 10. 2006 - 21. 10. 2014. STEWE Bo`idar Timotijevi}

MIROSLAV BRKOVI] Vreme koje je pro{lo nije umawilo se}awe i drage uspomene na tvoju dobrotu i mio lik.

Otkinu}u sebe s matere grane i s prvim vetrom odlete}u u brda. Ne}u `aliti ni ako padnem u bezdane vode, niti ako me presretnu i usvoje zvezde padalice, a jo{ mawe ako me stewe pretvori u svoje dlanove... Traje, po{tovan i nezaboravqen...

TVOJI NAJMILIJI

Supruga MARIJANA

18026

18030


30

^ITUQE

SE]AWE 20. oktobar 2012 - 20. oktobar 2014.

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

U subotu, 18. oktobra 2014. godine u 12:30 ~asova na ^a~anskom grobqu dava}u POLUGODI[WI POMEN mojoj dragoj majci

TU@NO SE]AWE 17. 10. 2008 - 17. 10. 2014.

JOVICA DANILOVI] iz Prijevora Pro{le su dve tu`ne godine od kako nisi sa nama. Mnogo nam nedostaju tvoja plemenitost i dobrota. Vreme ne bla`i bol, samo vra}a uspomene na tvoj dragi lik. Jole, po~ivaj u miru. Uvek }emo te pomiwati s ponosom i ~uvati u srcu. TVOJI NAJMILIJI

SLAVICI NOVAKOVI]

RA[KO

S' qubavqu RADMILA, DUWA i VIDAN

18002

Nedostaje{ nam kao mama i kao baka. VUKA[IN I JELENA 18017

18006

SE]AWE

SE]AWE 21. 10. 1996 - 21. 10. 2014.

MIROQUB RAKI] - JAZO

MILICA MARKOVI]

19. 10. 1995 - 19. 10. 2014.

u~iteqica SLOBODAN 19. 2. 1936 - 16. 10. 2012.

JELICA 31. 3. 1935 - 29. 4. 2014.

Sa velikom qubavqu ~uvamo uspomenu na Tebe. K}erka SENKA , unuci TAWA i BOJAN sa porodicama

UVEK STE U NA[IM MISLIMA. DEJAN, DRAGANA, MILICA I QUBICA

Vreme prolazi, ostaju samo se}awa, praznina i tuga. Uspomenu na tebe ~uvaju supruga CANA, sin SA[A i }erka SNE@ANA sa porodicama

18008

18010

18016

Dana, 11. oktobra 2014. godine navr{ilo se 20 GODINA od smrti na{e drage

LABOVI]

U nedequ, 19. 10. 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage

SE]AWE 21. 10. 2002 - 21. 10. 2014.

QUBICE MLADENOVI]

NADE NEDEQKOVI]

QUBI[A D. ^EKEREVAC

iz ^a~ka

Wen smeh, vedar lik, veliko srce i dobrota zauvek }e ostati u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI

Nema tog vremena koje }e te izbrisati iz na{ih srca i misli i ubla`iti bol i tugu za tobom S' qubavqu Tvoji: NADA, MARKO i IVANA

Voqena na{a, Sa ponosom te se se}amo i pomiwemo, sre}ni {to smo te imali za majku i baku. Tvoja deca: BOBAN, MACA, MARKO, LUKA i MATEJA

18007

18029

18025

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi i vrlo po{tovani otac i deda

MIROSLAV MIRKO POPOVI]

5. 10. 2014. godine oti{ao je divan ~ovek, veliki prijateq

STOJAN PAUNOVI] COLE

profesor matematike 1935-2014. Iznenada preminuo u svojoj 79. godini. Sahrana je obavqena u nedequ 12. oktobra 2014. godine. S' qubavqu i po{tovawem WEGOVI NAJMILIJI: deca @ARKO i MILA, unuci JANKO i LENA

SLAVICA MILANOVI]

1940 - 2014. Sahrawen je 7. 10. 2014. godine na ^a~anskom grobqu. ^uva}u ga od zaborava. LEPA

18028

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

Sve {to jesmo i verujemo da mo`emo biti dugujemo samo tebi. Hvala ti! TVOJI NAJMILIJI 18031

18027

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


31

^ITUQE

PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE

^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom suprugu, ocu i dedi odr`a}e se 19. 10. 2014. godine u 13 ~asova na Jezdinskom grobqu

Dana, 2. oktobra 2014. godine umro je na{ brat i dever

Dana, 17. oktobra 2014. godine navr{ava se GODINA DANA od smrti dragog oca

BO[KO TODOROVI]

Sahrana je obavqena 3. oktobra u Gorwem Radaqevu kod Prilika. Dragi na{ Branko, nosi}emo u srcu sve lepe trenutke provedene sa tobom. Brat VLADAN i snaha SVETLANA sa porodicom

29. 7. 1933 - 10. 9. 2014. Pro{lo je 40 dana, od kad si nas napustio. Qubav, pa`wa koju si nam pru`io ve~no }e `iveti u na{im srcima. Neka ti je ve~na slava i hvala. VOLE TE supruga VERA, }erke SNE@ANA i JASNA, unuci VLADISLAV i STEFAN, unuke TIJANA i MILENA i zet DU[KO

Zauvek }e{ ostati u na{im mislima, se}awima i pri~ama. ]erke: RAZA i CECA sa porodicama

18000

18004

18009

BRANKO NIXOVI] ro|en 1933. u ^a~ku

IZVIWEWE PORODICAMA NIXOVI]

RAFAILO SIMOVI] RAF

Izviwavamo se porodicama Branka Nixovi} iz Gorweg Radaqeva kod Prilika i dr Branka Nixovi}a iz ^a~ka, zbog toga {to smo u prethodnom broju lista u rubrici "~ituqe" nenamerno objavili pogre{nu fotografiju. Redakcija " ^a~anskog glasa"

22. 10. 2012 - 22. 10. 2014.

Dana, 18. 10. 2014. godine navr{ava se ^ETIRI GODINE od kako nas je napustio na{ drug

Nemo}ni pred sudbinom, nastavqamo da kora~amo po tragu koji si za sobom ostavio. Hvala na svemu {to si za nas u~inio. Nikada te ne}emo zaboraviti jer su tvoja snaga i duh mera na{eg pam}ewa, trajawa. TVOJA ZOCA sa porodicom

SE]AWE

DARKO \UR\EVI] MILETA SRETOVI] 1933 - 2010. MNOGO NAM NEDOSTAJE[! MAJA, PEKO, DADO, DU[KO I QIQA S. 18013

18011

POLA GODINE JE

ILIJA GLI[OVI]

Dana, 18. 10. 2014. godine navr{ava se 20 GODINA od smrti mog dragog brata

iz Vape 1932 - 2014. Oti{ao si iz `ivota, a iz srca nisi. U srcu tuga na grobu ti{ina, a u domu velika praznina. Se}awe na tebe bolno je, vreme koje prolazi tu`no je. @ivot bez tebe te`ak je, a qubav prema tebi ve~na je. O@ALO[]ENI: supruga MACA, sin MILAN, snaje MILKA i IVANA, unuka MARIJANA, zet @ARKO, unuk MARKO, praunuk VEQKO, praunuke NEDA i NIKOLINA 18012

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Uspomenu na tvoj dragi lik i dobrotu ~uvaju Tvoja }erka QIQANA sa porodicom

VLADANA \OR\EVI]A Vreme koje je pro{lo bez tebe nije umawilo se}awe na tvoju dobrotu i qubav koje si nam pru`io. Sestra DRAGANA sa porodicom 18001

SRETENA ILI]A iz Trbu{ana 15. 2. 1935 - 17. 10. 2013.

22. oktobra navr{ava se DVE GODINE od smrti na{eg dragog i voqenog

RAFAILA - RAFA SIMOVI]A Vreme prolazi, a bol i tuga ne prolaze. Bio si na{ ponos i podr{ka za sve nas, koji }emo te pamtiti i pomiwati dok smo `ivi. TVOJI NAJMILIJI 18005


PETAK 17. OKTOBAR 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.