17. januar 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

^A^AK, 17. JANUAR 2014. GODINE

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

tel. 226-000; 346- 000

CENA 30 DIN.

Finansijska kriza „pi{e” planove novog menaxmenta JKP „Komunalac”

^a~anka Aleksandra Brkovi} u nastavku takmi~ewa „X Faktor”

ONA PRENOSI MAGIJU

INVESTICIJE JEDINO U RJ „PIJACA”

strana

www.viza-nekretnine.co.rs

BROJ 2

11.

JKP „^a~ak”: Tarifni sistem {tedi energiju

strana

7.

Akademik Darko Tanaskovi}: Srbi izme|u istoka i zapada

strana

DECEMBARSKI RA^UNI OHLADILI NOV^ANIKE

strana 3.

Prijava nelegalno izgra|enih objekata

strana 5.

RASPOLU]ENI I 15. DEZORIJENTISANI Iz neobjavqenih rukopisa Tomislava ]osi}a

BELE[KE O RODNOM PAKOVRA]U

strane

8. i 9.

Dejan Radowi} iz Turice, proizvo|a~ su{ene {qive

KRAJWI ROK 29. JANUAR CENTRUM

069 - 310-04-60 032 - 310-460

www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

UDRU@IVAWEM DO BOQEG 19. PLASMANA

strana


2

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

3

AKTUELNO

DECEMBARSKI RA^UNI ZA GREJAWE „OHLADILI” NOV^ANIKE VE]INE KORISNIKA USLUGA JKP „^A^AK”

RACIONALNA POTRO[WA I [TEDWA ENERGIJE Primena tarifnog sistema u obra~unu utro{ene toplotne energije za grejawe stambenog i poslovnog prostora, prikqu~enog na daqinski sistem, koja je, na osnovu odluke SG, zapo~eta pre tri godine, a u potpunosti “za`ivela” u avgustu 2013, i enormno visoki decembarski ra~uni za usluge, izazvali su o~ekivane reakcije gra|ana. Mnogi od wih ovih dana “pune” kancelarije nadle`nih u JKP “^a~ak”, tra`e}i obja{wewa za{to za grejawe stana, prose~ne povr{ine od 56 kvadrata, treba da izdvoje oko 10.000 dinara, odnosno i dva i po puta vi{e nego kada su grejawe pla}ali po kvadratnom metru stambene povr{ine. kup{tina Grada je jo{ u julu 2010. godine donela odluku o uslovima i snabdevawu toplotnom energijom, a u julu naredne godine i odluku o primeni tarifnog sistema za obra~un prikqu~ne snage isporu~ene toplotne energije, koji je stupio na snagu 1. avgusta 2013, objasnio je u ponedeqak na konferenciji za novinare direktor JKP “^a~ak” Obrad Stevanovi}: - Ubudu}e, u toku grejne sezone, od 15. oktobra, do 15.

S

aprila, korisnici nikada ne}e dobijati identi~ne mese~ne ra~une za grejawe, ve} }e iznos na wima zavisiti od spoqnih temperatura i koli~ina utro{ene toplotne energije. Obra~uni dobijeni na osnovu tarifnog sistema sadr`e takozvani fiksni deo, koji se pla}a tokom cele godine i za stan prose~ne povr{ine 50 kvadrata iznosi oko 1.400 dinara, i varijabilni deo koji predstavqa cenu za utro{enu energiju. Realna potro{wa energenata najlak{e je ustanovqena u novoizgra|enim stanovima, koji imaju stepeni{ne vertikale i svaki stan svoje brojilo. Ra~uni tih korisnika, koji imaju mogu}nost da {tede energiju, uop{te nisu sporni, ali problemi i nejasno}e su nastali u zgradama u kojima vertikale prolaze kroz stanove. U wima se utro{ak energije meri na jednom mestu, odnosno zajedni~koj podstanici i raspodela vr{i procentualno, prema grejnoj povr{ini. Iako su imali mo-

gu}nosti, gra|ani u ovim objektima, izgleda, nisu znali, ili nisu `eleli da {tede, zbog ~ega su wihovi decembarski ra~uni ve}i od novembarskih. Uprkos visokim ra~unima, naplata potra`ivawa nije opala. Naprotiv, ona je blago porasla, tvrdi Stevanovi} i najavquje da }e u mesnim zajednicama biti organizovana kampawa, ~iji je osnovni ciq informisawe korisnika o prednostima novog na~ina kori{}ewa i obra~una energije i mogu}nostima {tedwe i smawewa tro{kova: “Poenta primene tarifnog sistema, koji je uveden u ve}ini gradova u Srbiji je racionalna potro{wa, {tedwa energije i smawewe ra~una i izdataka za grejawe najmawe za 10 odsto.” Pro{le godine tarifni sistem obra~una primewen je samo u objektima sa stepeni{nim vertikalama u kojima je postojala mogu}nost lokalnog merewa. Druga grupa potro{a~a, koja je u TS “u{la” u avgu-

stu 2013, dva puta je, na sredini i kraju grejne sezone, obave{tavana o tome koliko wihove toplotne podstanice tro{e energije i koliko bi iznosila wihova zadu`ewa po novom sistemu obra~una, podse}a tehni~ki rukovodilac Nenad Ocokoqi}. Sve te podstanice poseduju ba`darene ure|aje za merewe toplotne energije - kalorimetre, koji su “overeni” i spremni za bele`ewe toplotne energije, potro{ene za mesec dana. Iznena|eni, a mnogi i ogor~eni zbog visokih ra~una, brojni gra|ani tra`e obja{wewa, provere, nude predloge za smawewe po-

tro{we i u{tede, a pojedini, ka`e Ocokoqi}, tvrde i da je do sada zima bila blaga i strahuju da ih o~ekuju jo{ ve}i ra~uni za grejawe u narednim periodima, koje }e obele`iti eventualno ni`e spoqne temperature. Prose~na potro{wa energije u decembru na nivou grada iznosila je oko 25,5 kilovat ~asova po kvadratnom metru, dok je u pojedinim podstanicama izmereno i 40. “Tek po{to su dobili ra~une, pojedini korisnici su do{li da se `ale da im je u stanovima mnogo toplo, tvrde da je grejawe izuzetno dobro, a pojedinci i da su primorani da otvaraju prozore. Ali, problem je nastupio kada je tu energiju trebalo platiti, zbog ~ega apelujemo na skup{tine stanara da slu~ajeve “pregrejavawa” prijave, da bismo uz wihovu, a ne saglasnost pojedinaca, snizili re`ime u toplotnim podstanicama. Ni mi ne `elimo da rasipamo energiju, niti da gra|anima obezbe|ujemo temperaturu u stanovima ve}u od 22 - 23 stepena”, demantuje Ocokoqi} sumwe da preduze}e ima interes da u podstanice “{aqe”, a samim tim i prodaje ve}e koli~ine toplotne energije. I gra|ani koji u svojim zgradama nemaju lokalno merewe na stepeni{nim vertikalama, mogu da “kontroli{u” temepraturu u

]UTALI, DOK SU SE „PREGREJAVALI” Iako su svi merni ure|aji blagovremeno overeni i ba`dareni, jo{ jednom je u ovoj grejnoj sezoni proverena wihova ispravnost, a u toku je i provera re`ima u toplotnim podstanicama, merewe temperature u nekim stanovima, provera rada automatike. Osim toga, zaposleni u tehni~kom sektoru, koji poseduje termovizijsku kameru, ispita}e i stawe pojedinih stambenih objekata, stolarije, izolacije... Na osnovu toga }e, ka`e Ocokoqi}, u dogovoru sa skup{tinama stanara, biti ustanovqen optimalni re`im koji JKP treba da obezbedi, da bi korisnici imali odgovaraju}u temperaturu, a ne 26 - 27 stepeni, koliko je izmereno u pojedinim zgradama pro{log meseca. Iako je u wima bilo “pregrejavawa”, niko od skup{tina i stanara to nije prijavio, da bi JKP “oborilo” re`im u podstanicama i obezbedilo optimalnu potro{wu i grejawe.

KOREKCIJE U ZGRADI „PROSVETA” Posledwih dana najvi{e posla u JKP “^a~ak” imaju zaposleni u finansijskom i tehni~kom sektoru, koji “tuma~e” ra~une nezadovoqnih gra|ana i na terenu proveravaju eventualne propuste u o~itavawu utro{ene energije. Tehni~ki diretkor Nenad Ocokoqi} tvrdi da su gre{ke u o~itavawu i obra~unima skoro zanemarqive. Odre|eni propusti uo~eni su u zgradi “Prosveta” i ra~uni wenih stanara bi}e korigovani ve} u januarskim uplatnicama. Osim u ovom objektu, prime}eno je i da je u prethodna dva meseca, iskqu~ivo zbog neadekvatne automatike, izmerena izuzetno velika potro{wa u pojedinim privatnim ku}ama. I obra~uni wihovih vlasnika bi}e ispravqeni, na osnovu prose~ne potro{we u toj vrsti objekata, obe}ava Ocokoqi}.

stanovima. To se posti`e, sugeri{e tehni~ki direktor JKP “^a~ak”, ugradwom radijatorskog ventila sa termostatskom glavom za pode{avawe temperature, koju mogu umawiti kada to `ele, ili uop{te ne borave u stanu, i na taj na~in ostvare u{teda i do 30 odsto. Da bi u stanovima u jednom objektu bili ugra|eni takozvani alokatori, ili deliteqi tro{kova, za koje treba izdvojiti oko 50 evra po radijatoru, odnosno jo{ ~etiri za sedam o~itavawa i obra~une, neophodno je da se izjasni 80 odsto stanara. U tom slu~aju, JKP “^a~ak” bi skup{tinama dostavilo spisak proizvo|a~a ure|aja za raspodelu toplotne energije potro{ene u podstanici, koji se, nagla{avaju ~elnici JKP, mogu platiti na 12 mese~nih rata. M. N.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

DRU[TVO

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

POVERENI[TVO SNS ORGANIZOVALO U PONEDEQAK DO^EK SRPSKE NOVE GODINE prisustvu brojnih ~lanova i simpatizera stranke, Povereni{tvo SNS organizovalo je u ponedeqak do~ek srpske Nove godine i prigodno dru`ewe, kome su prisustvovali i prijateqi iz koalicionih partija napredwaka. Kao najve}a politi~ka organizacija na Balkanu, Srpska napredna stranka je preuzela odgovornost da “popravi i poboq{a stawe u na{oj napa}enoj dr`avi, koja je za proteklih 20 godina, zahvaquju}i lo{oj vlasti, jako osiroma{ila”, rekao je, po{to je pozdravio goste, poverenik GO SNS dr Aleksandar Radojevi}: - Pripadnici Srpske napredne stranke }e dati sve od sebe i poku{ati da isprave sve ono {to je “pokvareno” za posledwih 15 godina i da iskorene korupciju i kriminal, za{ta }e biti potrebno puno vremena. Predsednik stranke je ve} krenuo i drugi korak, odnosno preduzeo i brojne mere koje bi trebalo da doprinesu privrednom oporavku dr`ave, jer su stari menaxeri i eksperti iz biv{e vlasti

U

ZA LEP[U, BOGATIJU I SRE]NIJU SRBIJU prodavali na{u o~evinu i dedovinu. Umesto da prodaju proizvode iz na{ih fabrika, prodavali su fabrike i zemqu tu|incima sa raznih strana, koje su nam o~evi i dedovi ostavili u nasle|e. Goste je pozdravio i narodni poslanik iz Jagodine Dragan Nikoli} Feman, koji je podsetio da su tamo{wi privrednici pre dve tri decenije dobro sara|ivali sa ovda{wim “Univerzalom”, najve}om zadrugom u nekada{woj Jugoslaviji, a da posledwih godina neguju dobre odnose sa Dru{tvom srpsko ruskog beloruskog prijateqstva. On je izrazio uverewe da }e u ovoj godini biti zapo~eta realizacija projekata i ideja koje su u predizbornoj kampawi najavili

GRADSKI ODBOR NOVE SRBIJE OBEZBEDIO NOVOGODI[WE PAKETI]E ZA NAJMLA\E IZ UDRU@EWA OBOLELIH OD MULTIPLE SKLEROZE

„NE POMA@U, DA SE POKA@U“ lanice Saveta `ena Nove Srbije i predstavnici Gradskog odbora ove stranke uprili~ili su u ponedeqak, uo~i srpske Nove godine, prigodno dru`ewe sa ~lanovima Udru`ewa obolelih od multiple skleroze. Stranka je za decu ~lanova ove organizacije, osnovane 2011. godine, koja, ina~e, okupqa 56 lica, obezbedila 20 novogodi{wih poklon paketi}a, koje im je u prostorijama udru`ewa uru~io Bo`i} Bata. Po{to je svima ~estitao Novu godinu po Julijanskom kalendaru, drage prijateqe je pozdravio portparol GO NS Milan Dra{ki}. Podsetio je tom prilikom da je Nova Srbija sa ovim udru`ewem zapo~ela saradwu pro{log decembra, zahvaquju}i narodnom poslaniku i predsedniku Izvr{nog odbora stranke Miroslavu Marki}evi}u, koji je saznao za probleme sa kojima se ono bori i svakodnevno suo~ava: - Sve {to smo tada obe}ali, ispunili smo, jer smo se uverili da je velika privilegija biti u dru{tvu ovih plemenitih qudi, koji u svom radu ba{tine humanitarne aktivnosti, {to krasi i svakog

^

SNS i weni koalicioni partneri i da }e to doprineti da “Srbija postane lep{a, bogatija, sre}nija i zemqa kakvu zaslu`uje srpski narod”. Brojni ~lanovi SNS su ujedno i ~lanovi Dru{tva srpsko ruskog beloruskog prijateqstva, zadovoqno je konstatovao wegov predsednik Dragan Logvinov koji je zahvalio poslanicima Radojevi}u i Nikoli}u, koji su pro{le sedmice ugovorili sastanak sa Aleksandrom Vu~i}em i ~lanovima Privrednog saveta, na kome je, pored postalog, razgovarano i o konkretnim projektima i saradwi ~a~anskih i ruskih privrednika. M. N.

DEMANTI

PIJA^NE USLUGE NE POSKUPQUJU! U broju 1 “^a~anskog glasa”, od 10. januara, na strani 4, objavqena je informacija da }e cene pija~nih usluga i zakupa pija~nih povr{ina biti korigovane u skladu sa inflacijom za 5,6 odsto. Ta informacija nije ta~na, a pove}awe cena za ovaj procenat se odnosi na vanredne usluge izno{ewa sme}a i deo je Odluke o cenama pija~nih usluga, zakupa pija~nog prostora i pija~nih povr{ina za postavqawe monta`nih objekata, kao i usluga ~i{}ewa stambenih zgrada i vanrednih komunalnih usluga, u ~lanu 16 ove odluke, koja je dostupna na sajtu preduze}a www.komunalac.co.rs.

PRIVREDNA DELEGACIJA SRPSKO-RUSKOG-BELORUSKOG PRIJATEQSTVA SRBIJE NA SASTANKU SA RUSKIM PRIVREDNICIMA

IZVOZ POQOPRIVREDNO PREHRAMBENIH PROIZVODA NA RUSKO TR@I[TE Beogradu, 9. januara, u organizaciji Vlade Republike Srbije, odr`an je bilateralni skup srpskih privrednika i biznismena iz Ruske Federacije. Sastanku su prisustvovali predsednik Vlade Republike Srbije Ivica Da~i}, prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vu~i}, narodni poslanik u Skup{tini Republike Srbije Miodarg Nikoli} - Feman i istaknuti privrednici iz Republike Srbije. Ina~e, ovaj sastanak uprili~en je na zahtev ruskih privrednika i ima za ciq plasman poqoprivredno prehrambenih proizvoda na rusko tr`i{te. Delegaciju privrednika iz Grada ^a~ka i okoline, u ime Srpsko-ruskog-beloruskog prijateqstva Srbije predvodio je Dragan Logvinov, predsednik Udru`ewa. Ovom prilikom privredna delegacija Srpskoruskog-beloruskog prijateqstva Srbije uspostavila je kontakte i vodila konkretne razgovore sa predstavnicima ruskih firmi, tako da se brzo o~ekuje realizacija i

U ~lana Nove Srbije. Dra{ki} je naglasio da pokreta~ki mehanizam GO ove stranke, u svim, pa i u ovoj novogodi{woj humanitarnoj akciji, nije geslo “poma`emo da se poka`emo”. To potvr|uje veliki broj ovakvih i sli~nih aktivnosti, koje je NS organizovala u proteklom periodu, a da javnost za wih nije, niti }e ikada saznati. Mali{ane i wihove ro-

diteqe pozdravio je i po`eleo im sre}nu Novu Godinu i Sr|an Radosavqevi}, predsednik Udru`ewa obolelih od multiple skleroze. On je zahvalio predstavnicima Nove Srbije na dosada{woj pomo}i i izrazio uverewe da }e organizaciju u narednom periodu pomagati i drugi qudi dobre voqe i sugra|ani koji za to imaju mogu}nosti. M. N.

konkretni ugovori. Od ~a~anskih privrednika i privrednika koji su ~lanovi Srpsko-ruskog-beloruskog prijateqstva Srbije predstavili su se: “Polo” iz ^a~ka, “Poqootkup” iz Bresnice, “Elestra” iz ^a~ka, Institut za povrtarstvo iz Smederevske Palanke, Udru`ewe “Futog” iz Futoga, “Desert” iz ^a~ka i ostali proizvo|a~i vo}a i povr}a. Konstatovano je da se u toku 2014. godine o~ekuje konkretan izvoz poqoprivredno - prehrambenih proizvoda na veliko rusko tr`i{te.


d stupawa na snagu novog Zakona o legalizaciji, 1. novembra 2013, rok za prijavu objekata izgra|enih bez gra|evinske dozvole bio je tri meseca. Isti~e 29. januara, do kada bi trebalo podneti zahtev i ostalu neophodnu dokumentaciju. Kako je na konferenciji za novinare podsetila Vesna Dmitri}, zamenik na~elnika Gradske uprave za urbanizam, potrebno je prilo`iti i geodetski snimak objekta, projekat izvedenog objekta u tri primerka i dokaz o pravu svojine, kori{}ewa ili zakupa gra|evinskog zemqi{ta. - Ukoliko gra|ani ne mogu da pribave svu dokumentaciju, dovoqno je da do 29. januara podnesu potpisan zahtev za legalizaciju. Uz zahtev, pla}aju i administrativnu taksu od 720 dinara. Dokumentaciju podnose na {alteru osam Gradske uprave za urbanizam. Oni koji su ranije podneli zahteve, sada to ne moraju ponovo ~initi - navela je Vesna Dmitri}. - Apelujemo na sugra|ane da prijeve nelegalno izgra|ene objekte do predvi|enog roka. Mo`da je ovo i posledwa prilika napomenuo je Vojislav Ili}, gradona~elnik ^a~ka. Za sve gra|ane koji do 29. januara budu podneli zahteve za legalizaciju, predvi|eni su i popusti. Za stambene objekte do 300 kvadratnih metara popust je 60, a za one ve}e od 300 kvadrata 20 odsto...

O

PRIJAVA NELEGALNO IZGRA\ENIH OBJEKATA DO KRAJA MESECA

KRAJWI ROK 29. JANUAR

- Popuste }e imati i prilikom pla}awa. Ako plate pola iznosa 15 procenata, a za ceo iznos popust je 30 odsto. Ovo va`i i za stambene i za poslovne objekte - podsetio je Neboj{a Jovanovi}, direktor Javnog preduze}a “Gradac”. Osim izgra|enih, legalizaciji podle`u pomo}ni, nadzidani i objekti sa privremenom dozvolom. Poslovni i stambeni prostori koji su izgra|eni do 1. novembra, kada je stupio na snagu novi Zakon, mogu samo privremeno biti prikqu~eni na gasnu, elektro i telekomunikacionu mre`u, dok ne bude okon~an proces legalizacije. Do sada je Gradskoj upravi za urbanizam podneto oko 24 hiqade zahteva, a u posledwa dva i po meseca vi{e od 300. Po proceni nadle`nih, na teritoriji ^a~ka ima oko 30 hiqada objekata izgra|enih bez gra|evinske dozvole. Oni podse}aju sugra|ane i da se zbog bilo kakvih nedoumica mogu obratiti GU za urbanizam, kancelarija 118. Z. J.

ZAVR[ENA NAGRADNA IGRA [TRUMF TAKSIJA

PODEQENI [TRUMFASTI^NI PAKETI]I ovoosnovani [trumf taksi podelio je uo~i Pravoslavne nove godine paketi}e svojim stalnim korisnicima. Dobitnici su posledwih mesec dana, za vo`we skupqe od 150 dinara, sakupqali kupone. Oni koji su ih imali 15 i vi{e dobili su slatki{e, igrice, figurice {trumfova. - Poklone su dobile i na{e stalne stranke koje su imale i mawe od 15 kupona. Pripremili smo tridesetak paketi}a i podelili ih svojim korisnicima, bez obzira na to koje su godi{te. Uglavnom su ih stariji ustupali deci - ka`e direktorka [trumf taksija Marija Kastratovi}. [trumf taksi po~eo je da radi u novembru 2013. Za sada ima {est vozila, a vo-

5

DRU[TVO

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

N

SAOP[TEWA POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

PRETUKLI ^OVEKA [IPKAMA ro{log petka, oko 19 ~asova, u Ulici Dr Dragi{e Mi{ovi}a, dva NN lica pretukla su metalnim {ipkama D. M. iz Viqu{e. Tom prilikom D. M. je zadobio te{ke telesne povrede opasne po `ivot i sme{ten je na Odeqewe intenzivne nege ~a~anske Bolnice.

P

Uvi|aj je na licu mesta obavila zamenica osnovnog javnog tu`ioca u ^a~ku i policijski slu`benici PU ^a~ak. Policija preduzima intenzivne mere na rasvetqavawu ovog doga|aja i traga po~iniocima.

OSUMWI^EN ZA PODMETAWE PO@ARA o odobrewu zamenika Osnovnog javnog tu`ioca u ^a~ku, ~a~anska kriminalisti~ka policija odredila je meru zadr`avawa R. D. (1964) iz U`ica, zbog postojawa osno-

P

za~i svojim starim i novim mu{terijama u 2014. obe}avaju udobnu i sigurnu

vo`wu. Z. J.

va sumwe da je izvr{io krivi~no delo izazivawe op{te opasnosti. Osumwi~enom se na teret stavqa da je 12. januara ove godine, podmetnuo po`ar na stambenom objektu u Ov~ar

Bawi, vlasni{tvo M. B. iz ^a~ka i V. R. iz Obrenovca. U ovom po`aru nije bilo povre|enih lica, a pri~iwena je velika materijalna {teta.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33


6

DRU[TVO

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

RODITEQI I NASTAVNICI OBOLELE DEVOJ^ICE POKRENULI HUMANITARNU AKCIJU

„POMOZIMO ANI DA OZDRAVI”

ma dvanaest godina i u~enica je {estog razreda O[ “Tanasko Raji}”. Odli~an je |ak, dobra drugarica i zaqubqenik u odbojku, koju je do nedavno trenirala. Sre}no detiwstvo Ane Radosavqevi}, uz roditeqe i dva mla|a brata, prekinula je podmukla bolest, ot-

I

krivena u avgustu pro{le godine. Ana se, naime, igrala sa decom u dvori{tu i uganula nogu, ali je to bio samo po~etak nevoqa za wu i wenu porodicu. Prilikom snimawa zgloba, lekari ~a~anske bolnice prepoznali su tumor na podkolenici i devoj~icu uputili u Ortopedsku bolnicu na Bawici. Usledili

su dijagnoza te{kog malignog oboqewa, dve operacije i le~ewe hemioterapijom. Spremni da u~ine sve kako bi wihova k}erka ponovo bila zdrava, Jelena i Miroslav Radosavqevi} su je po~etkom ove godine vodili na ispitivawe u Bolowu, a uskoro bi trebalo da krene na daqe le~ewe u Wujork.

- Ni ja ni supruga nemamo posao. Novac za odlazak u Italiju smo pozajmili, ali ne znamo kako }emo daqe. Ana je sada u Beogradu, jo{ uvek je na hemoterapiji u Institutu za onkologiju. Nedavno smo, uz pomo} prijateqa i Aninih nastavnika pokrenuli humanitarnu akciju, jer drugi na~in da do|emo do finan-

Na ime Jelene Radosavqevi} (svrha uplate - pomo} Ani) otvoren je `iro ra~un 105 - 35 00330038969 - 09. sijskih sredstava ne postoji - ka`e otac Miroslav. Roditeqi Ane Radosavqevi} apeluju na sugra|ane da

U GRADSKOJ BIBLIOTECI TOKOM ZIMSKOG RASPUSTA

RADIONICE ZA SREDWO[KOLCE Gradskoj biblioteci “Vladislav Petkovi} Dis” ove sedmice su odr`ane dve radionice za sredwo{kolce, ~ije su teme vezane za nasiqe u realnom i digitalnom svetu. Prva radionica, u sredu, naslovqena je “Zaustavimo nasiqe zajedno”, dok su se u~esnici narednog dana bavi-

U

li temom “Digitalni mediji i mladi”. - Ciq prve radionice je da se mladi upoznaju sa osnovnim pojmovima iz oblasti nasiqa, da nau~e da ga prepoznaju, da se za{tite ili, ukoliko se ono ve} dogodilo, preduzmu odgovaraju}e mere. Druga radionica je usmerena na

upoznavawe sredwo{kolaca sa opasnostima, kao i dobrim stranama, interneta- kazala je Rada Karanac, prosvetni savetnik u [kolskoj upravi i mentor projekta “Nasiqe u {kolama”. - Tema je izuzetno aktuelna i zanimqiva. Mislim da nasilno pona{awe vu~e

koren iz porodice i da se o wemu nedovoqno govori rekla je sredwo{kolka Nevena Zari}. U radionicama, koje su se odlikovale interaktivnim na~inom rada, u~estvovali si i inspektori za maloletni~ku delikvenciju. E. V.

ROMAN „^ARNA I NESVET”, U IZDAWU „P^ELICE” - NAJBOQA KWIGA ZA DECU U 2013. GODINI

VETAR U LE\A NA PO^ETKU GODINE N

agrada koju „Politikin zabavnik” tradicionalno dodequje za najboqu kwigu za decu i mlade objavqenu u prethodnoj godini ovoga puta je pripala

romanu “^arna i Nesvet” Ugqe{e [ajtinca, koji se u izdawu ~a~anske “P~elice” pojavio na pro{logodi{wem Sajmu kwiga u Beogradu. U svom obrazlo`ewu `iri, pored ostalog, saop{tava da je ovo „jednostavna, dobro vo|ena pri~a koja, kroz realisti~ne likove, budi arhetipska pitawa, pri~a o qubavi i dobroti ~ak i izme|u prirodno neprijateqskih vrsta.” [ajtinac je, podse}a vlasnik izdava~ke ku}e Goran Markovi}, rukopis ponudio “P~elici” sredinom go-

dine, po{to su ga ostali izdava~i odbili. - Nama se kwiga izuzetno dopala, a presti`no priznawe, koje “Zabavnik”dodequje 35. put, potvrdilo je da smo imali sluha i prepoznali dobru i zanimqivu literaturu - ka`e Markovi}, napomiwu}i da je posao ilustratora ovoga puta poveren Zoranu Bjelanovi}u. IK „P~elica” je specijalizovana za objavqivawe literature za decu i mlade, a posledwih nekoliko godina posebnu pa`wu posve}uje doma}im piscima i ilustratorima. Dobila je niz zna~ajnih priznawa u oblasti kwi`evnosti za decu, me|u kojima nagradu „Zmajevih de~jih igara”, za doprinos popularisawu kwi`ev-

nosti za decu i nagradu „Rade Obrenovi}”, za najboqi roman za decu u 2012. godini. Udru`ewe likovnih umetnika Srbije dodelilo je “P~elici” priznawe za doprinos ilustraciji kwiga za decu. ^a~anski izdava~ je dobitnik i nagrada na regionalnim sajmovima kwiga u Bawaluci i Herceg Novom, poveqe „Sveti Trifun”, za najboqeg izdava~a na Salonu kwiga i grafike u Pirotu, kao i plakete „Sima Cuci}“, za najboqe kwige u oblasti stripa. Nagrada „Politikinog zabavnika“ bi}e uru~ena autoru romana 25. januara, na Dan „Politike“. Dodeli ovog zna~ajnog priznawa u oblasti kwi`evnosti za decu prisustvova}e i predstavnici izdava~a. E.V.

se ukqu~e u akciju i doprinesu da devoj~ica u septembru krene u sedmi razred. E. V.


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

7

GRAD

FINANSIJSKA KRIZA „PI[E” PLANOVE NOVOG MENAXMENTA JKP „KOMUNALAC” Zahvaquju}i izuzetnoj pomo}i osniva~a i velikom anga`ovawu novog menaxmenta, JKP “Komunalac” ima realne {anse da iza|e iz krize, koja je pre ne{to vi{e od godinu dana rezultirala obustavom rada, blokadama ra~una, neizmirenim obavezama, nenapla}enim potra`ivawima... Taj put oporavka nazire se, pored ostalog, u pozitivnim rezultatima poslovawa na kraju 2013. i novim planovima preduze}a, ipak, ograni~enim finansijskom krizom. Preduze}e je, ina~e, organizovano u ~etiri radne jedinice, u kojima je zaposleno 250 qudi, po{to je firmu, po osnovu socijalnog programa, nedavno napustilo devet radnika, koji su iskoristili zakonske mogu}nosti i prekti~no oti{li u prevremenu penziju. ovoj godini, zbog sveop{te krize i nezavidne finansijske situacije u javnom preduze}u, investicije su planirane jedino u RJ “Pijaca”, isti~e u razgovoru za “^a~anski glas” direktor Qubomir Sikora, koji je na ~elu kolektiva nepunih {est meseci. “Mikro” pijaca u Qubi}u, na lokaciji “kru`ni tok”, je najmawe iskori{}ena, jer je privremeno sme{tena na ovom prostoru, urbanisti~kim planovima predvi|enom za gradwu saobra}ajnice i prate}e komunalne infrastrukture. I na robnoj pijaci je tokom posledwih {est meseci zabele`en pad broja korisnika i zakupa-

U

INVESTICIJE JEDINO U RJ „PIJACA”

Qubomir Sikora, direktor JKP „Komunalac”

ca tezgi, tako da je od oko 200, “zauzeta” samo polovina, uprkos i brojinm stimulativnim merama koje JKP preduzima i omogu}ava gra|anima da zaostali dug na ime zakupnine plate u 60 mese~nih rata. Ve}e akitvnosti, izuzev po{qun~avawa polovine raspolo`ivog prostora, nisu planirane ni na obli`woj kvanta{koj pijaci, koja tokom zime takore}i ne `ivi, kao ni na sto~noj, na kojoj preduze}e uglavnom prodavcima iznajmquje svoje tri vage, od dve, ~etiri i 15 tona. - Najfrekventnije su zelena i mle~na pijaca, zbog ~ega su jedino na wima planirane investicije u 2014. godini. Predvideli smo da za rekonstrukciju ki{ne i fekalne kanalizacije, koja }e biti povezana na mre`u u @elezni~koj i Ulici Svetozara Markovi}a, izdvojimo 3,5 miliona dinara. Po nalogu inspekcije, savremenim }emo zameniti zastareli sitem gromobrana i popraviti tezge u zoni A i B, za{ta je ukupno planirano oko 1,5 miliona dinara. Novi zakonski propisi, na snazi od 1. januara 2014, obavezali su prodavce

„PIMA” DOBILA OTKAZ, A NE SELI SE Na delu “Komunal~eve” lokacije u industrijskoj zoni du`e vreme posluje privatna firma “Pima”, koja na woj odla`e i selektuje otpad. Iako je vlasnik u aprilu 2013. dobio otkaz i trebalo da se iseli u roku od 30 dana, preduze}e jo{ uvek radi na tom prostoru. Zbog bespravnog kori{}ewa zemqi{ta podneta je tu`ba za nadoknadu {tete. Za razliku od ove, na placu JKP legalno, na osnovu ugovora o poslovno tehni~koj saradwi, posluje firma “[olc”, koja uklawa stare automobile i gume i “ispresovane” ih prodaje ovla{}enim prera|iva~ima.

hvaquju}i tome {to je “Komunalac” po~eo da odvozi sme}e i iz sela, i te usluge napla}ivao iz donacija i subvencija Grada, zna~ajno je smawen broj divqih deponija. S obzirom na to da se od 2015. na ove izvore finansirawa ne mo`e ra~unati, nadle`ni u JKP planiraju da sprovedu anketu me|u me{tanima na seoskom podru~ju i informi{u mesne zajednice da }e i ove usluge biti “uvedene u redovne tokove pla}awa”. “Komunalac” je, ina~e, planirao da u ovoj godini prikupi i na deponiju “Duboko” odveze 30.560 tona

jo{ nije zapo~eta izgradwa transfer stanice je taj {to se na prostoru predvi|enom za gradwu ovog objekta nalazila auto baza preduze}a “[trabag Putevi”. Po{to je ona, neposredno pred Novu godinu, uklowena, “stekli su se uslovi” da Grad, odmah po zavr{etku projektne dokumentacije zapo~ne ovu investiciju. Transfer stanica bi, ka`e on, re{ila i veliki problem RJ “^isto}a”, odnosno “proterala” petnaestak “divqih selektora”, gra|ana koji svakodnevno ispred “Komunal~evih” vozila sakupqaju i odvajaju

U „CRNIM” VRE]AMA 22 KATEGORIJE OTPADA Narednih dana bi}e zapo~eta marketin{ka akcija, ~iji je ciq informisawe gra|ana o tome koju vrstu otpada da odla`u u crne vre}e. Nadle`ni iz “Komunalca” apeluju na korisnike da se odazovu tim pozivima i pridr`avaju uputstava, jer }e jedino na taj na~in biti smawene koli~ine otpada koje }e JKP odvoziti na deponiju “Duboko” i ostvarene u{tede na transportnim tro{kovima. Radnici u RJ “Sortirnica” razvrstavaju otpad po vrsti, odnosno selektuju 22 kategorije i odvajaju recikla`ni od otpada koji se ne mo`e reciklirati, obja{wava Sikora i nagla{ava da vi{e od 90 odsto sme}a iz kesa mo`e da se prera|uje. Selektovan i otpad razvrstan po kategorijama, sa placa “Komunalca” preuzima JP “Duboko” i transferi{e firmi registrovanoj za recikla`u.

Sme}ari ne}e biti zanavqani, iako su stariji od 20 godina

mle~nih proizvoda da podnesu zahtev nadle`noj inspekciji, koja treba da ustanovi da li u svojim doma}instvima ispuwavaju sve propise i uslove za proizvodwu sira, kajmaka, a potom od resornog ministarstva dobiju odgovaraju}u potvrdu i broj. To mo`e izazvati odre|ene probleme i nezadovoqstvo korisnika tezgi na ovom delu pijace, veruje Sikora, ali smatra da je od svega najbitnija ~iwenica da za posledwe tri godine nije prona|en nijedan neispravan uzorak. U najve}oj radnoj jedinici “^isto}a” izosta}e ve}e investicije u 2014. godini, ali ne}e mawkati nove aktivnosti. Osnovni zadatak, isti~e direktor, je da “pokrivenost” grada primarnom selekcijom sa 60, bude pove}ana na 80 odsto i ovaj proces pro{iren i na seosko podru~je. Za-

CENE PRATE INFLACIJU Za razliku od pro{le godine, kada je dobio pomo} Grada od 98 miliona dinara, “Komunalac” bi u 2014. iz gradskog buxeta trebalo da dobije subvencije od 19 miliona dinara, namewene prvenstveno za pokri}e tro{kova odlagawa sme}a na deponiju “Duboko”. Bez obzira na to, nije planirano ve}e pove}awe cena, izuzev korekcije u skladu sa rastom inflacije, tvrdi direktor Sikora. Posledwe poskupqewe usluga izno{ewa sme}a odobreno je krajem decembra i to u proseku za 14 odsto, dok cene za korisnike iz privrede nisu mewane. Nije, kako su pojedini mediji objavili, korigovan ni cenovnik pija~nih usluga, a u skladu sa inflacijom (5,6 odsto) pove}ane su cene takozvanih usluga po pozivu. otpada, ili oko 2.500 t mese~no, za{ta }e u`i~kom preeduze}u morati da plati 15 evra po toni, {to predstavqa najve}i tro{ak lokalnog JKP. Sikora napomiwe da se pretovar sme}a jo{ uvek obavqa na lokaciji “Preli}i” i da je za taj posao nabavqena nova vi{enamenska ma{ina. Jedan od razloga zbog ~ega

otpad koga mogu da unov~e. - Zahvaquju}i sredstvima predvi|enim programom “Exhange 4”, planiramo da za potrebe ove RJ nabavimo jedno vozilo sme}ar, oko 60 kontejnera i 220.000 kesa za primarnu selekciju. Preostali deo novca bi}e iskori{}en za edukaciju gra|ana i podizawe wihove svesti o po-

trebi i zna~aju selekcije otpada. Najve}i prblemi sa kojima se zaposleni u ovom delu preduze}a suo~avaju, je dotrajalost sme}ara, od kojih je ve}ina starija od 20 godina i ima takozvane bu{ne bubweve koji ostavqaju “tragove” po kolovozu. Bez obzira na to, zbog nezavidne ekonomske situacije, nismo planirali da ove godine nabavqamo nova vozila - pri~a Sikora i predstavqaju}i RJ “Higijena”, sa 33 zaposlena radnika, nagla{ava da oni realizuju program ~i{}ewa i odr`avwa javnih povr{ina na osnovu plana i prema cenovniku JP “Gradac”. Najavio je da }e usisiva~ za pra{inu, koji je “izazvao incident” na Gradskom trgu, iskqu~ivo zbog nepredvidivog kvara creva, a ne zbog nemara radnika, na prole}e ponovo biti anga`ovan na ~i{}ewu kolovoza. M. N.


8

DRU[TVO

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

IZ NEOBJAVQENOG RUKOPISA TOMISLAVA ]OSI]A (2)

ZABELE[KE O ROD U ataru sela gaje se osnovne `itarice, ali i raznovrsno vo}e, a mogu}e je prona}i i ono koje ne poti~e iz ovih krajema, smokvu i badem na primer. Jo{ uvek su u `ivotu stara stabla jabuke budimke, kao i drugi starinski zasadi. Imao sam priliku da berem kajsije sa dva drveta starija od jednog veka. Jednu je ispred svoje ku}e zasadio Petar Stamboli}, a drugu wegov kom{ija Aleksandar Aleksa ]osi}, 1908, odnosno 1909. godine. Na seoskom grobqu postoji kru{ka starija od 130 godina, koju je posadio Jovan Vukoti} oko 1880. godine. Od {qiva se tako|e uzgajaju stare sorte: jo{ uvek neprevazi|ena po`ega~a - maxarka, nastala ukr-

{tawem xenarike i trwine, drenovka - {umadinka, ranu{a i piskavac.

USRED VINOGRADA - PODRUM^I] Poznato je da su se me{tani ovog sela vinogradarstvom bavili jo{ u doba Nemawi}a, a vinogradi Pakovra}a pomiwu se i u narodnoj pesmi “Ban Milutin i Duka Hercegovac”. Ona govori o bitki na Velbu`du (dana{wi \ustendil), koja se odigrala 1330. godine. Dokazi o gajewu vinove loze u ovom kraju sa~uvani su i u turskim popisima stanovni{tva iz 15. i 16. veka. Pobr`je celog sela u pro{losti je bilo na~i~kano vinogradima, koje su ukra{avale omawe drvene zgrade, zvane podrum~i}i. U wima se ostavqao vino-

gradarski pribor, a mogli su poslu`iti i kao uto~i{te u slu~aju vremenskih nepogoda. Vinogradi su, ina~e, bili usitweni, obi~no nisu prelazili povr{inu od 20 ari. Nekoliko vlasnika bi se udru`ivalo u radu, a pesma radnika orila se kroz celo selo. U poznu jesen ~obani su svoja stada isterivali u vinograde i na obli`we proplanke i igrali se klisa i ma{ke, buxe i drugih danas zaboravqenih igara. Pastiri su zavirivali izme|u gixa, tra`e}i sitne grozdove zaostale nakon berbe, da se zaslade posle igre. U starim vinogradima naj~e{}e sorte su bile kameni~arka, crno gro`|e od kojeg se dobijalo vino visokih maligana, i tamwanika, slatka i miri{qava. Na crte`u, koji je 1971.

ZASLU@NI DUHOVNICI Jeromonaha Mojseja Stefanovi}a, koji se u Vavedewu zadr`ao od 1845. do 1868. godine, narod je upamtio kao dobrog, pobo`nog i smirenog kalu|era. Wegovu dobrotu i naivnost ponekad su iskori{}avali prepredeni nevernici. Izgleda da je 1866. i{ao na haxiluk u Jerusalim, jer se od tada potpisivao kao haxija. U navedenom periodu u manastiru je bio jeromonah Makarije Aleksandri}. On je podno sela Ri|age ozidao postoje}i izvor. ^esma je uni{tena prilikom pro{irewa i asfaltirawa puta ^a~ak - Po`ega (1961 - 1963), ali narod i danas ovaj deo zove “kod Makarijeve ~esme”. Godine 1933. za paroha je do{ao sve{tenik Stevan Miju{kovi}, a prvo mu{ko dete koje je krstio u Vavedewu bio je pisac ovih redova. Pop Stevo i popadija Mila nisu imali potomke, ali su bili izuzetno dru{tveni i dobronamerni, stizali da obi|u sva doma}instva u parohiji i budu gosti na wihovim slavama. Pop Stevo je kri{om krstio decu mnogih velikih komunista i ugostio brojne posetioce. Bio je veliki {aqivxija i te-

Iz albuma popa Steva Miju{kovi}a

{ko mu je bilo dosko~iti. Vi{e puta sam bio svedok kada su mu wegovi parohijani uzvra}ali istom merom, a on je {ale na svoj ra~un dobronamerno primao. Poreklom je iz Ariqa i bio je odli~an |ak sve do puberteta, kada je pokvario ocene, pa ga je otac dao na zanat kod svog prijateqa kova~a. - Javim se majstor Jovi, a on mene lepo pomilova i re~e da sutra rano do|em na posao. Do|em ja, a on me ~estito i ne pogleda, stavi duga~ku {inu na nakovaq, re~e mi da drugi kraj prihvatim i ~vrsto dr`im. Udari jako ~eki}em po nakovqu, {ina odska~e da mi ruke razvali, i tako vi{e puta. Uve~e do|em ku}i, dlanovi bride, isko~ili `uqevi, {ake i ruke bole. Sutradan zamolim oca da ne idem u kova~nicu, a otac mi veli da se zanat ne u~i za jedan dan. Ja mu ka`em da bih i{ao u {kolu, obe}avam da }u biti najboqi |ak. Mo`e{, veli on, da izu~i{ za popa, ima{ dobar glas. Kasnije, kad sam se zapopio, majstor Jovo mi je priznao da je sve radio u dogovoru sa ocem, ne bi li me dobro namu~io - ispri~ao mi je pop Stevo o svom detiwstvu.

uradio pokojni Sini{a P. Pavlovi}, sa~uvan je izgled podrum~i}a u Ov~ari}u, iz 1864. godine. Na ulazu je uzidana kamena plo~a, koja svedo~i o pismenosti klesara i duhovitosti vlasnika podruma Jefrema Danilovi}a. Natpis je delimi~no o{te}en i glasi: “Stani brate srbine vidi moje trudbine ja se dosta Bogu molio dok sazida podrum ovi. Sve sa trudom svoim i nera...m drugom moim sad ako Bog da prosti oca Danila ....... podignu podrum tvoj .... sina @ivana rodik. Evrem Danilovi}.” Na padini Ov~ari}a, na delu koje me{tani zovu Grad, zbog starih zidina koje se ovde nalaze, postojao je i podrum koji je podigao episkop Nikifor Maksimovi}. PORED DRUMA MIJANINA MEANA Prema verovawu `iteqa ovog kraja, koji su pronalazili stare cigle i novac, put koji je prolazio kroz selo poti~e iz rimskog doba. Ova pretpostavka, me|utim, nije potvr|ena, jer nisu obavqena stru~na istra`ivawa. Starim putem, koji je i{ao od ^a~ka preko Pakovra}a i prelazio Jelicu bli`e Ov~aru, nekada su se kretali karavani, sa tovarnim brdskim kowima, koji su prenosili espap iz udaqenih krajeva. Oko 1830. godine put je pro{iren, kako bi volujska i kowska zaprega mogla da prenosi ve}e tovare. Pored puta su podizane mehane, za sme{taj i odmor qudi, uz wih staje za stoku, a u blizini su po~ele

da se razvijaju i druge uslu`ne delatnosti, kova~ka i potkiva~ka na primer. U kwizi umrlih iz tog vremena ubele`eno je ime mehanxije Gligorija Blagojevi}a, koji je preminuo 16. decembra 1878. godine. U podno`ju Jelice i danas se pored puta nalaze ostaci stare kafane, koja je poznata kao Mijanina mehana. U ovoj ku}i su mogle da zano}e kirixije, kada bi odocneli vra}aju}i se iz ^a~ka, sa pazara. Oni su u gradu prodavali lu~, katran i }umur, a snabdevali se gasom, zejtinom, soqu i alatkama za obradu zemqe. Pripoveda se da Marin-

ko [uti}, blagajnik crkve Vavedewe, pri povratku ku}i nosio sa sobom crkvene pare. Jednom prilikom je, navodno, ostavio novac u selu, po{to je zakasnio i nije smeo da novac nosi kroz planinu po mraku. Doma}in mu kasnije nije vratio pare, tvrde}i da ih nije primio, te je Marinko morao da proda volove kako bi izmirio dug. Put je dobio tvrdu podlogu i daqe izgra|en, preko Markovice do U`ica, tokom priprema za rat sa Turskom (1876 - 1878). Kada su potrebe za prevozom robe narasle, poslanici iz u`i~kog kraja, u Skup{ti-

Spomenik Krstomiru J. ]osi}u na seoskom grobqu


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

9

DRU[TVO

IZ NEOBJAVQENOG RUKOPISA TOMISLAVA ]OSI]A (2)

NOM PAKOVRA]U }u i ima korito za pojewe stoke, ~esme Danilovi}a i Petrovi}a su u jugoisto~nom, a Gojkova stublina u sredi{wem delu Parloga. Jekina stublina je u obali potoka, a Ru`i}a ~esma na dowoj padini Ov~ari}a. Na severoisto~noj strani Ov~ari}a i danas se nalazi rakqasti hrast koji je od 1941. do 1945. godine slu`io kao osmatra~nica. Sa wega se mogao osmatrati put na prilazu selu, a ukoliko bi bila uo~ena kolona okupatorskih vojnika, udarawem u metalnu plo~u davan je znak za opasnost, kako bi ~eqad i stoka bilo skloweni u nepristupa~ne delove sela.

ni Srbije, zahtevali su da se izgradi put du` Zapadne Morave, kroz Ov~arsko - kablarsku klisuru. Gradwa je po~ela 1900. godine, a finansirali su je gra|ani ~a~anskog, u`i~kog i rudni~kog kraja, kroz poseban porez. Put preko Pakovra}a, Markovice i Lu-

~ana pro{iren je i asfaltiran 1970. godine. Svako ve}e doma}instvo ima svoj bunar, a bogatstvo sela ~ine i brojni izvori. Lokva ili Vrawa~a se nalazi na potezu zvanom Lokva, na o{troj krivini regionalnog puta, Vukadinovi-

Krstomir J. ]osi}, aktivni poru~nik, poginuo 1914. godine kod [apca

}a vrelo je iznad Bele zemqe, a [uti}a izvor, zapadno od ku}a ove familije prema Ov~aru. Kudrov studenac i ^vorovi}a studenac sme{teni su u Dolovima, Stankova ~esma je dobila ime po Stanku Petrovi-

Stevan M. ]osi}, kapetan II klase, poginuo 1915. pod Vajsatom (Albanija)

Nezaboravni pop Stevo

VAVEDEWE, SREDI[TE DUHOVNOG @IVOTA Od ogromnog zna~aja za `ivot sela, kako u pro{losti tako i danas, je manastir Vavedewe. Prema legendi, koju je zabele`io Vuk Karaxi}, “ovaj namastir je gradio sveti Savo i wegov otac Simeon�. Ve}ina istori~ara ukazuje da je crkva gra|ena u 13. veku. PrvobitSpomen obele`je bra}e Marka (sa uklesanom na gra|evina je bila bez sabqom) i Nikole ]osi}a predweg dela, koji je zajedno sa zvonikom dozidan Bogdanovi}, kada je doznao znati ratnik u Prvom i 1930. godine. Od stare arhi- da je u ^a~ak stiglo nare|e- Drugom srpskom ustanku. tektonske celine sa~uvan je we da se, zbog freske, zid ne Svi su izgledi da ga je nasamo dvodelni prozor na ru{i. Bogdanovi} se kasni- rod ovog kraja tokom Prvog oltarskoj apsidi, zidan u je pravdao da je zid uklowen srpskog ustanka, a mo`da i kamenu. Crkva je imala fre- pre naredbe vlasti iz Beo- pre, izabrao za ~a~anskog ske, ali one nisu sa~uvane. grada. Radovi su zavr{eni kneza. Marko je, prema naTurci su manastir ru{ili 1930. godine, da bi tri go- rodnom kazivawu, poginuo i pusto{ili, a kada je kona- dine kasnije vavedewska pa- u sukobu sa Turcima i sa~io obnovqen, 1797. godine, rohija, koja osim Pakovra- hrawen u zabitom delu sela, postao je nadaleko po}a obuhvata sela Me- umesto na seoskom grobqu, znat, pa su ga po|uvr{je, Ri|age, kako neprijateq ne bi oskrhodili i verBeqinu, Je- navio wegov grob. Tako je, nici iz druzdinu i vremenom, nastajalo grobqe „Kao de~ak, kada gih parohiP r i d v o - u Parlogu, a prethodno se sam sa deda Borivojem ja. Godine ricu, po- sasvim ugasilo. i{ao u crkvu Vavedewe, 1870. Vavestala je, Nasred grobqa nalazi se kri{om sam ~itao imena dewe je doodlukom spomen obele`je ovom ratpoginulih ratnika, koja su `ivelo kac r k v e - niku, na kome se jo{ uvek uklesana u mermernoj plo~i tastrofu nih vla- razaznaje uklesana kriva sana severoisto~noj sru{ilo se sti, pot- bqa - hanxar, koju su kowastrani zida kube. Opravpuno samo- nici nosili na le|ima, sa ka manastira je stalna. bal~akom kod levog ramena. zavr{ena 1875, Seosko gro- Porodice su spomenike na ali su ubrzo izgoreli bqe, koje se nalazi- grobqima podizale i ratkonaci u porti. Izgradwi lo na bre`uqku iznad mana- nicima ~ije su kosti ostale parohijskog doma pristupi- stira, vi{e ne postoji. Na na strati{tima, jer se smalo se 1908, a 1928. godine za- osnovu crkvenih dokumena- tralo da je greh ne ostaviti po~eta je obnova manastira, ta mogu}e je zakqu~iti da je trajni pomen izginulima za tre}a po redu. Uklowena je na starom grobqu posledwi slobodu. I otaxbina je napriprata od dasaka i izgra- sahrawen Jovan (upokojen stojala da se odu`i junaci|en predwi deo sa zvoni- 23. 11. 1863), sin Marka Li- ma palim u ustancima i tokom. Tada je, na`alost, ne- sice, po kome je dobio pre- kom kasnijih ratova. U mastala i posledwa sa~uvana zime Markovi}. Sada{we nastiru Vavedewe, na severfreska, koja je prikazivala grobqe se nalazi u Parlo- noj strani crkvenog zida, Stra{ni sud, na zapadnom gu, a sa wega se, prema Ov~a- na mermernoj plo~i su uklezidu. Prema kazivawu sve- ru, pru`a vidik izuzetne sana imena parohijana iz{tenika Stevana Miju{ko- lepote. Sude}i prema pre- ginulih u ratovima od 1912 vi}a, zid je preko no}i sru- dawu, a za to postoje i vi- - 1918. godine. {io tada{wi predsednik dqivi dokazi, ovde je prvi (Nastavi}e se) crkvene op{tine Stanimir sahrawen Marko ]osi}, poPriredila Emilija Vi{wi}


10

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

11

REPORTA@A

^A^ANKA ALEKSANDRA BRKOVI] U NASTAVKU TAKMI^EWA „H FAKTOR”

ONA PRENOSI MAGIJU

“Impresivno i otrgnuto iz du{e. Savr{en glas i tehnika pevawa. ^a~anska oluja. Balkanski tornado. Apsolutno dominira{ na sceni. Zra~i{ pozitivnom energijom. Mene ne{to hipnoti{e kada si ti na sceni. Ti prenosi{ magiju”... Ovo su samo neki od komentara Kikija Lesendri}a, @eqka Joksimovi}a, Emine Jahovi} i Kristine Kova~, poznatih peva~a i `irija aktuelne emisije “H Faktor”. Da ^a~ani imaju razloga da se ponose svojom talentovanom sugra|ankom Aleksandrom Brkovi}, dokazala je i ~iwenicom da se iz carstva hiqade prose~nih uzdigla do 12 izuzetnih. Ako je verovati re~ima Jovana Du~i}a, da smo istinski dobri, samo kad smo istinski sre}ni, onda je Aleksandra sigurno jedna od najsre}nijih. Iako je sre}a stvar li~nog do`ivqaja, o ~emu Aleksandra trenutno ne mo`e da govori (zbog obaveza prema produkcijskoj ku}i), ipak smo poku{ali da saznamo da li je i privatno “oluja” ili emotivna osoba koja ne krije svoja ose}awa.

prkos tome {to je po zavr{etku interpretacije `iri imao samo re~i hvale, Kikijeva takmi~arka Aleksandra Brkovi}, pro{le nedeqe se na{la u duelu sa Mladenom Luki}em. Po izvo|ewu “pesme spasa”, Aleksandra je zahvaquju}i publici pobedila u duelu. Ovog utorka, u drugoj finalnoj emisiji “H Faktora”, nastupi finalista su bili na temu qubavnih pesama, pod nazivom “Love and Heartbreak”. “Slomqenog srca”, Aleksandra je pesmu Marije [erifovi} “Bez tebe”, do`ivela veoma emotivno na sceni. Ali, sva ose}awa koja ona iznese za vreme nastupa, sasvim sigurno do`ivqavaju i weni roditeqi Vesna i Zoran, brat Boris

U

MALI VELIKOG SRCA ao i ve} nekoliko godina unazad, vaspita~ice u De~jem vrti}u „Majski cvet“ Ina Koprena i Sawa Pe-

K

i prijateqi, a, verujemo, i sugra|ani. Da snovi ne moraju biti samo snovi, ve} da mogu postati i stvarnost, kako saznajemo, verovala je Aleksandrina majka, koja je ovu dvadesetogodi{wu studentkiwu DIF-a, prijavila na takmi~ewe. Iako je na audiciju oti{la bolesna, i u tom trenutku pomalo nesigurna i sumwi~ava, “talenat je sve izdr`ao”, dobro je otpevala i pro{la. Pored O[ “Tanasko Raji}” i Gimnazije, ova devojka je zavr{ila i osnovnu i sredwu muzi~ku {kolu, klavir

i solo pevawe. I pored toga {to ju je za Muzi~ku akademiju u Gradcu pripremala na{a ~uvena operska diva Radmila Bako~evi}, qubav prema pop muzici je pobedila klasi~nu. Osim naravno roditeqa, veliku

joska organizovale su sa mali{anima svojih grupa humanitarnu akciju „Deca deci“. Trogodi{waci iz „Majskog cveta“ doneli su igra~ke i ode}u za svoje vr{wake koji `ive u te{kim materijalnim uslovima. Pomo} malih humanitaraca uru~ena je Kolu srspkih sestara „Nade`da Petrovi}“, koje }e poklone proslediti deci iz siroma{nih porodica. -Doneli smo igra~ke i druge stvari da bi dali drugoj deci koja imaju mamu i tatu, ali im oni ne kupuju igra~ke, jer nemaju od ~ega – rekla je mala Lena Bajevi} u ime svojih drugara iz grupe. V. T.

podr{ku je imala i od profesorki koje su otkrile wen talenat, Dragane Vukovi}, Sne`ane Jeftovi} i Mire Janevski. Aleksandra je, kako ka`u, dobra u razli~itim stilovima, wen dijapazon pevawa je od opere, do etno muzike. Na{a ekipa je saznala i to da je ova devojka previ{e emotivna, osetqiva, da sve prima k srcu. Dok jedni misle da joj je to mana, drugi ka`u da je vrlina, jer zahvaquju}i woj svaku pesmu mo`e emotivno dobro da iznese. - Uvek je bila neo-

bi~na. Mo`da nekome smeta prising, tetova`a, ali to je ona, to je wen `ivot. Sve {to se doga|a na sceni, to je ona. Uporna je. @iva. Dru`equbiva. Jo{ kao mala je volela da slu{a muzi~ke emisije. Kada po~ne da peva prepu{ta se pesmi, tada je najsre}nija i to je ispuwava - otkrivaju na{i sagovornici, nagla{avaju}i da su zahvalni producentskoj ku}i koja je omogu}ila mladima, kao {to je Aleksandra, da milioni qudi ~uju za wih i pose}uju wihove portale. Tako|e su zahvalni i Gradu, javnim ustanovama i medijima, kao i svim sugra|anima na podr{ci koju pru`aju Aleksandri. Ovo takmi~ewe }e sigurno ~initi wene detaqe `ivota, posebne momente, riznicu uspomena. Ali, na{a sugra|anka je ve} po-

ALEKSANDRA IDE DAQE!

Na{a sugra|anka Aleksandra Brkovi} ili “Balkanski tornado”, kako je prozvao mentor Kiki Lesendri}, ponovo je dokazala kakav je talenat i pro{la u nastavak takmi~ewa “H Faktor”. Za drugu finalnu emisiju “H Faktora”, emitovanu 14. januara, na{a Aleksandra je sa svojim mentorom Kikijem odabrala pesmu Marije [erifovi} “Bez tebe”. U zavodqivoj crvenoj haqini sa pramenom kose preko oka, Aleksandra je sa velikom emocijom otpevala pesmu i zaslu`eno dobila ogroman aplauz. Komantari `irija su bili podeqeni, ali korektni i iskreni. @iri zna kakav je Aleksandra izvo|a~ i da nije tako ne bi bila u drugoj finalnoj emisiji takmi~ewa. Aleksandra je priznala da je imala veliku tremu, ali da je zadovoqna svojim izvo|ewem i da joj je drago {to je imala priliku da otpeva pesmu koja joj privatno veoma zna~i. Na{a sugra|anka skromno i hrabro kora~a u posledwe finalno ve~e, a dokle }e sa svojim ogromnim talentom sti}i, zavisi od we i publike koja glasa. ^a~ani su joj, normalno, najve}a podr{ka. T. F. ~ela da `ivi svoj san. Sigurno da `eli da se on nastavi i bude wena stvarnost i profesija. Da bi on trajao, ^a~ani kao najve}a podr{ka, svakog utorka, od 21 ~as, treba da budu uz Aleksandru i glasaju. Ako joj je ve} Bog dao glas, onda mo`emo i mi! N. R.


12

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

13

DRU[TVO

DOK GRA\ANI GRCAJU POD TERETOM RA^UNA, STI@U I NOVA POSKUPQEWA

SINDIKALCI VODE ODSUDNU BITKU akon novogodi{wih i bo`i}nih praznika, krenula su i prva januarska poskupqewa. Nabavka hrane i pi}a za praznike u prili~noj meri je osiroma{ila ionako prenapregnute ku}ne buxete. Dok gra|ani brinu na koji na~in i odakle da plate redovne mese~ne ra~une i premoste januar, sindikalci biju odsudnu bitku za radni~ka prava. Wihovi predstavnici najavquju da }e 23. januara u gradovima {irom Srbije organizovati jedno~asovni {trajk upozorewa, kojim }e iskazati svoje nezadovoqstvo predlo`enim izmenama Zakona o radu. Sindikati se ne sla`u sa odredbama koje se odnose na rad na odre|eno vreme, na~in isplata otpremnina i naknade za minuli rad. U Srbiji je stopa nezaposlenosti vi{a od 30 odsto, a kako tvrde u Savezu samostalnih sindikata Srbije, izmene Zakona o radu dove{}e do drasti~nog umawewa zarada i ve}eg otpu{tawa radnika. Prema podacima ~a~anskog Saveza samostalnih

N

sindikata, tokom pro{le godine u na{em gradu bez posla je ostalo 300 radnika. Zaposlewe su izgubili radnici Fabrike hartije i Veterinarske stanice, zbog pokretawa ste~ajnog postupka. Status “Cera” jo{ uvek nije definisan i 30 radnika se nalazi na pla}enom odsustvu. A kada se govori o zapo{qavawu, u 2013. godini nanovo je pokrenuta “^ipsara” i u woj je po~elo da radi 56 radni-

ka. Na posao je vra}eno i 600 radnika Kompanije “Sloboda”, koji su otpu-

Slobodan Jeli}

{teni u prethodnom periodu. Za socijalni program u “Slobodi”, krajem pro{le i po~etkom ove godine, prijavilo se 78 radnika. U Fabrici reznog alata na posao je primqeno izme|u 50 i 60 radnika. Ina~e, u ^a~ku je trenutno zaposleno izme|u 18 i 19 hiqada qudi. Posao nema vi{e od 20.000 gra|ana. Stopa nezaposlenosti je 26 odsto. Kako isti~e Slobodan Jeli}, predsednik Gradskog ve}a Saveza samostalnih sindikata, re~ je o prili~no visokoj stopi nezaposlenosti, ako se uzme u obzir da na podru~ju na{eg grada

`ivi 120.000 stanovnika. Jeli} smatra da predlo`ene izmene Zakona o radu idu na ruku poslodavcima da {to lak{e otpu{taju radnike i smawe wihove zarade. “Situacija je kriti~na i sa prose~nom srpskom platom te{ko mo`e da se sastavi kraj sa krajem, a da ne govorimo o onima koji ~ekaju zaposlewe i sa svojim porodicama `ive na ivici egzistencije”, isti~e Jeli} i najavquje da }e se ~a~anski Savez samostalnih sindikata prikqu~iti najavqenom {trajku upozorewa. V. S.

PREHRAMBENO-UGOSTITEQSKA [KOLA PREDSTAVQALA SRBIJU U OKVIRU UNESKOVOG ME\UNARODNOG KULTURNO-OBRAZOVNOG PROJEKTA

„KOMUNIKACIJE - RAZVOJ PORUKA KULTURE“ okviru me|unarodnog Programa Svetske ba{tine, (UNESCO) i projekta “Svetska ba{tina u rukama mladih” i radionica “Preno{ewe poruka kulture”, profesor Vladimir Majstorovi} i u~enica Suzana Blagojevi} iz Prehrambeno-ugostiteqske {kole iz ^a~ka, boravili su u periodu od 8. do 13. decembra 2013. godine, na studijskom putovawu u Vajmaru, u Nema~koj. Me|u predstavnicima iz 13 evropskih zemaqa ({kole i evropske omladinske organizacije), u~esnici iz ^a~ka, predstavqali su Srbiju sa programom “Transromanika Srbije - Svetsko nasle|e u rukama mladih”. Osim evropskih predstavnika, susretu su prisustvovali i posmatra~i i slu`benici iz Kanade, Kine i Brazila, koji rade za UNESCO. Organizatori ovog me|unarodog skupa su Centar za svetsku ba{tinu, UNESCO, iz Pariza i kulturne institucije “Open Houses Germany’’ i ‘’Klassik Stiftung, Weimar’’ iz Nema~ke, uz podr{ku Ministarstva inostranih poslova Ne-

U

ma~ke i kompanije „ä Panasonic“. Tokom boravka u~esnici su imali vi{e razli~itih aktivnosti: predavawa, radionice, predstavqawe nacionalne kulturne ba{tine i suvenira, video prezentacije, kulturne ve~eri, obilazak i posetu znamenitosti Vajmara i dr. U~esnici su bili sme{teni u obrazovnom centru Akademija-VajmarJena, (‘’Weimar-Jena-Akademie’’). Po dolasku u Vajmar u~esnici su posetili muze-

je: Nacionalni Gete muzej, Muzej Bauhaus, Dvorski muzej i Gradski dvorac Vajmar, gde su imali prijem, predavawa i diskusiju na temu “Svetskog nasle|a i kulturne ba{tine grada Vajmara”. Vajmar je odabran za ovaj susret kao jedan od najpoznatijih evropskih kulturnih centara, ~iji je stari deo grada, na Listi svetske kulturne ba{tine. Tokom boravka u prostorijama Obrazovnog centra “Akademija-Vajmar-Je-

na” u~esnici su imali vi{e predavawa i radionice na temu: ‘’Komunikacije razvoj poruka kulture’’, ‘’Svetska ba{tina’’ i dr. Osim toga, u~esnici podeqeni u grupe, imali su zadatak, da na osnovu obuke, koju su imale predhodnog dana, koriste}i panasonikove video kamere, montiraju i snime kratke filmove na lokalitetima Svetske ba{tine grada Vajmara. Profesor Vladimir Majstorovi} i Suzana Blagojevi} su u saradwi sa u~esni-

cima iz drugih zemaqa dobili zadatak da montiraju video snimak rekonstrukcije slika u Gradskom dvorcu “Vajmar”, u kome je sme{ten Dvorski muzej i da montiraju video snimak u Nacionalnom Gete muzeju, koriste}i razne informacije, opremu i materijale. Nakon toga, u medijateci Obrazovnog centra “Akademija-Vajmar-Jena”, grupe su nakon vi{e~asovnog rada kreirale i montirale vi{e kratkometra`nih filmova u vezi sa za-

datim temama. U sklopu kulturnih ve~eri na srpskom {tandu bili su suveniri, turisti~ke publikacije, doma}i kola~i i blok~i}i upakovani heklanim motivima sa obele`jima kulturne ba{tine, na~iweni u radionici i suvenirnici “Putokaz”, u ^a~ku. Tim PU[ predstavio je i video prezentacije: “Transromanika Srbije - Svetsko nasle|e u rukama mladih” i “Putevima rimskog nasle|a u Srbiji”.


14

ZDRAVSTVO

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

U SUSRET 8. NEDEQI PREVENCIJE RAKA GRLI]A MATERICE

PREVENCIJA, NAJBOQA ZA[TITA

sma Evropska nedeqa prevencije raka grli}a materice ove godine bi}e obele`ena od 19. do 25. januara. Tim povodom brojne akcije i predavawa bi}e intenzivirani i u na{em gradu, od 20. do 24. januara. Prema re~ima dr Qiqane Pi{~evi} Moji}evi}, {efa Odeqewa za promociju zdravqa Zavoda za javno zdravqe ^a~ak, ciq akcije je podizawe nivoa znawa i informisanosti o raku grli}a materice i prevenciji ovog oboqewa. Tokom predstoje}e nedeqe u vi{e od 30 zemaqa Evrope bi}e odr`ane razne aktivnosti, ~iji je zajedni~ki ciq da promovi{u va`nost smawewa obolevawa i umirawa od raka grli}a materice. Nosilac ovih aktivnosti je Evropska asocijacija za rak grli}a materice. - Rak grli}a materice predstavqa ozbiqan javno zdravstveni problem u Evropi, gde svake godine od ove bolesti umre 30.000 `ena, a kod 60.000 se dijagnostikuje. Ono {to zabriwava je ~iwenica da se bolest javqa u mla|oj `ivotnoj dobi i predstavqa drugi naj~e{}i rak kod `ena, starosti od 15 do 44 godine. U mnogim razvijenijim zemqama Evrope rak grli}a materice je stavqen pod kontrolu, zahvaquju}i skrining programima. ^ak i u tim razvijenim zemqama, zbog niskog nivoa obrazovawa, odnosno niskog nivoa zdravstvenog vaspitawa `ena, veliki broj wih se ne javqa na skrining programe. U na{oj zemqi rak grli}a materice po u~estalosti je drugi vode}i uzrok obolevawa, a ~etvrti uzrok umirawa od raka me|u `enskom populacijom - navodi statisti~ke podatke dr Qiqana Pi{~evi} Moji}evi}. Vladina Uredba o Nacionalnom programu ranog otkrivawa karcinoma grli}a materice stupila je na snagu 24. avgusta 2013, a od ove godine program organizovanog skrininga po~iwe da se realizuje i u ^a~ku. U nekim delovima Srbije organizovani skrining je zapo~et 2012. godine. - Jako je va`no da se zna da skoro svaki slu~aj raka grli}a materice mo`e biti spre~en. Dobro organizovan skrining program mo`e da spre~i i do 80 od-

O

sto slu~ajeva raka grli}a materice. Danas postoje i vakcine protiv infekcije izazvane Humanim papiloma virusom, koje su efikasne u prevenciji samo dva tipa, 16 i 18. Ali, zajedno ova dva tipa su odgovorna za nastanak sedam od deset slu~ajeva raka grli}a materice. Ipak, skrining programi i vakcina mogu mnogo da pomognu. Zbog toga ove preventivne mere po~iwu da se sprovode i u na{em okrugu, odnosno prvo u ^a~ku - najavquje dr Qiqana Pi{~evi} Moji}evi}.

INFEKCIJA HUMANIM PAPILOMA VIRUSOM, NAJVA@NIJI FAKTOR RIZIKA Doktor Srboqub Pavlovi}, na~elnik Ginekolo{kog dispanzera u Domu zdravqa, tako|e podse}a da je karcinom grli}a materice globalni problem, naro~ito u zemqama u razvoju. U Srbiji svakog dana

Dr Srboqub Pavlovi} i dr Qiqana Pi{~evi} Moji}evi} li}a materice je ~etvrti po redu uzrok smrti me|u malignim tumorima kod `ena u Srbiji, navodi neke od statisti~kih podataka dr Srboqub Pavlovi}. - Infekcija Humanim papiloma virusom je najva`niji faktor rizika za nastanak karcinoma grli}a materice. Delovi ovog virusa na|eni su u 99,7 odsto slu~ajeva karcinoma grli}a materice. HPV virus je toliko rasprostrawen da je ve}ina odraslih, oko 70

POZIVAWE - Dom zdravqa, u skladu sa svojim kadrovskim i prostornim mogu}nostima, a po planu pozivawa, organizova}e pozivawe i testirawe `ena, s tim da omogu}i `enama testirawe i van wihovog radnog vremena. Pozivima je potrebno obuhvatiti najmawe tre}inu ciqne populacije tokom jedne godine. Pozivno pismo se dostavqa po{tom. Pozivawe se izuzetno mo`e vr{iti i telefonom. Tim za koordinaciju sprovo|ewa skrininga u Domu zdravqa, u dogovoru sa nadle`nim Institutom ili Zavodom za javno zdravqe, periodi~no }e proveravati odaziv `ena na pozive na skrining, koriste}i evidenciju koja se stalno a`urira. Ponovqeni poziv dostavqa se u roku ne du`em od {est meseci, od dana dostavqawa prvog poziva. U slu~aju da kontakt nije uspostavqen ni posle {est meseci, Dom zdravqa je du`an da obezbedi neposredno pozivawe uz pozivno pismo. Ukoliko se i nakon poku{aja neposrednog pozivawa ne bude uspostavio kontakt, ta `ena se iskqu~uje iz skrininga i poziva u slede}em ciklusu - isti~e dr Srboqub Pavlovi}.

u proseku od karcinoma umru dve `ene. Karcinom grli}a materice tre}i je po u~estalosti karcinoma u svetu i sa vi{e od pola miliona novih slu~ajeva svake godine, ~ini skoro devet odsto svih slu~ajeva karcinoma kod `ena. Sa preko 1.300 novoobolelih i pribli`no 500 umrlih slu~ajeva, karcinom grli}a materice drugi je vode}i uzrok obolevawa i ~etvrti je uzrok umirawa od karcinoma me|u `enama. Sa udelom od pribli`no {est odsto, karcinom gr-

odsto qudi, nekada u svom `ivotu imala HPV infekciju. Primarna infekcija HPV virusom obi~no ne daje nikakve simptome i ve}ina qudi spontano elimini{e virus, a da nije ni svesna da je bila zara`ena. Da bi HPV infekcija dovela do nastanka karcinoma grli}a materice, ona mora perzistirati, za {ta su neophodni i drugi faktori rizika od kojih su najva`niji: pu{ewe, dugotrajna primena oralnih kontraceptiva, imunosupresija (HIV infekcija,

stawa posle transplatacije organa), na~in `ivota (lo{i socio-ekonomski uslovi) i genetski faktori. HPV virusa ima oko 100 vrsta, a naj~e{}i virusi koji izazivaju karcinom su tipovi 16 i 18 (izazivaju 76 odsto invazivnih karcinoma). Protiv HPV virusa postoji i vakcina. Me|utim, bitno je da se ta vakcina da devojkama pre po~etka seksualnih odnosa. Promene na grli}u materice nastaju kod ve}ine `ena. Me|utim, one nisu trajne. Sve te promene ne prelaze u karcinom grli}a. Najmerodavniji test kod nas i u svetu je Papanikolau test, koji se radi u populaciji `ena od 20 do 65 godina - obja{wava dr Pavlovi}.

ORGANIZOVANI SKRINING Postoje dve vrste skrininga, oportuni koji je kod nas bio najzastupqeniji decenijama i organizovani. Oportuni skrining podrazumeva da se `ene same javqaju na preglede. Ali, od ove godine po~iwu organizovani skrininzi, odnosno masovno pozivawe ciqne populacije na testirawe i tuma~ewe testova, pra}eno kontrolom kvaliteta i izve{tavawem. Organizovani skrining se radi u ciklusima na nekoliko godina, tri, pet ili deset. Skrining omogu}ava ne samo otkrivawe karcinoma grli}a materice u ranoj fazi, ve} i otkrivawe prekanceroznih promena, ~ijim se uklawawem spre~ava nastanak malignih promena. Skrining test se primewuje u procesu skrininga s ciqem ranog otkrivawa bolesti. On treba da bude visoko senzitivan, specifi~an, lako primewiv, jednostavan, bezbolan

i relativno jeftin. Citolo{ki bris grli}a materice (Papanikolau test) ispuwava sve ove kriterijume i predstavqa jedan od najboqih testova za skrining u medicini, napomiwe dr Pavlovi}. - Skrining se sprovodi na terotriji Srbije u vidu organizovanog decentralizovanog programa. Republi~ka stru~na komisija za sprovo|ewe programa ranog otkrivawa malignih bolesti, u saradwi sa zavodima za javno zdravqe u gradovima i sa domovima zdravqa, bi}e glavni nosilac skrininga. Institut za javno zdravqe Srbije “Dr Milan Jovanovi} Batut�, pru`a potrebnu stru~nu i tehni~ku podr{ku Kancelariji za prevenciju malignih bolesti, koja je nadle`na za sprovo|ewe organizovanog skrininga i obavqa slede}e aktivnosti: koordinira, organizuje, prati i procewuje sprovo|ewe organizovanog skrininga, koordinira edukaciju u oblasti skrininga, priprema predlog plana za wegovo sprovo|ewe, sprovodi aktivnosti iz petogodi{weg i godi{weg plana, dostavqa Ministarstvu zdravqa i RSK predlog plana u oblasti sprovo|ewa skrininga,

ukqu~uju}i i finansijski plan, i podnosi periodi~ne i godi{we izve{taje o izvr{ewu plana Ministarstvu zdravqa... - ka`e na{ sagovornik. Dom zdravqa je nosilac skrininga na teritoriji za koju je osnovan. Na osnovu toga i Dom zdravqa ^a~ak }e formirati tim za koordinaciju sprovo|ewa skrininga, ~iji je ~lan i predstavnik Instituta ili Zavoda za javno zdravqe. Dom zdravqa pru`a informacije u~esnicima skrininga, motivi{e pozvane gra|ane za odaziv na skrining, prima pozive u~esnika i evidentira vreme dolaska na skrining. - U ovom sistemu mora da postoji Citolo{ka laboratorija. Citolo{ka laboratorija pri Domu zdravqa je akreditovana laboratorija za bojewe, tuma~ewe i superviziju briseva grli}a materice (PAP briseva). Ona obavqa slede}e aktivnosti: prihvata briseve (plo~ice) i nakon analize ~uva ih pet godina, vodi papirnu i/ili elektronsku dokumentaciju, obra|uje briseve, ~ime su pripremqeni za tuma~ewe, tuma~i preparate u smislu podele na negativne i pozitivne, detaqno pregleda sve pozitivne i 10 odsto negativnih. Supervizor izve{tava izabranog lekara, doktora medicine specijalistu ginekologije Doma zdravqa o rezultatima analize briseva pomo}u jedinstvenog standardizovanog izve{taja, najkasnije tri nedeqe od datuma prijema plo~ice - ka`e dr Pavlovi}, isti~u}i da i predstavnici lokalne samouprave poma`u u sprovo|ewu akcija s ciqem edukacije i motivacije `ena da se odazovu na poziv za organizovani skrining program u {to ve}em broju. N. R.


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

15

KULTURA

AKADEMIK DARKO TANASKOVI]: SRBI IZME\U ISTOKA I ZAPADA

KRIZA SRPSKOG IDENTITETA: RASPOLU]ENI I DEZORIJENTISANI no i raspame}uju}e. Umesto da budemo privilegovani bogatim dvojnim zapadno-isto~nim identitetom, postajemo dezorijentisani, pa i raspolu}eni, gotovo {izoidni. Hteli bismo po svaku cenu na Zapad, a previ|amo da su tamo i Nema~ka i Vatikan, be`imo s Istoka, zaboravqaju}i da su nam na toj strani vizantijsko nasle|e i Rusija, a ne samo povampirena Turska, sa svojim naraslim neoosmanisti~kim ambicijama, i demografski ekspanzivni islamski svet u previrawu.

Univerzitetski profesor, filolog orijentalista, islamolog, kwi`evnik, diplomata i biv{i ambasador SRJ u Turskoj, Vatikanu i Azerbejxanu, akademik Darko Tanaskovi} nedavno je govorio u ^a~ku o krizi srpskog identiteta i dihotomiji koja vrednuje, zbuwuje i prati geopoliti~ki polo`aj Srbije u odnosu na svet. - Za sudbinu svakoga ~oveka, a i svakoga naroda, va`no je da dopre do spoznaje zna~aja onoga {to o wemu misle i govore drugi, a ne samo i prvenstveno on sam. Predstava koju o ~oveku ili narodu imaju drugi, pa se u skladu s wom prema wemu i pona{aju, posledi~no je katkad ~ak i bitnija od svakog samovi|ewa i samopoimawa. Za Srbe va`i do ovu istinu te{ko prihvataju i da su zbog toga ~esto ulazili u nesporazume, pa i sukobe s drugima, u kojima su, kao malobrojniji i slabiji, a i bez pravih saveznika, neretko izvla~ili debqi kraj. Moglo bi to, i moralo, biti pou~an istorijski nauk. Ja bih ovoga puta da zborim o ne~emu drugom, o dijalekti~kom nali~ju ove srpske sklonosti ka samodovoqnosti i nadobudnosti, o ne mawe izra`enoj spremnosti da se nekriti~ki, pa i beslovesno prihvataju, sve do potpunog interiorizovawa, mahom stereotpini sudovi koje o nama izri~u i name}u drugi, pogotovo ako dolaze sa Zapada i nose oreol „civilizacijske korektnosti“, isti~e Tanskovi}, tvrde}i da je tako i s problematikom „Istoka i Zapada“, odnosno odre|ivawa polo`aja, ali i usuda Srba i Srbije „izme|u Istoka i Zapada“.

NIKAKO IZME\U, ALI NA „OSI“? O Srbiji je uobi~ajeno govoriti kao o zemqi „izme|u Istoka i Zapada“, kao i da je tim istovremeno geopoliti~kim i civilizacijskim polo`ajem na nemirnoj granici ovih dvaju svetova presudno odre|ena wena istorija i sudbina. Tvorcu srpske nacije i dr`avnosti Svetom Savi (XII-XIII v.) pripisuje se dalekose`na konstatacija da je Srbija „Istok Zapadu i Zapad Istoku“. Treba primetiti da se u ovoj ~uvenoj i ~esto navo|enoj formulaciji na{ polo`aj ne odred|uje „izme|u“ Istoka i Zapada, ve} se Srbi i Srbija uzimaju kao pripadaju}i i Istoku i Zapadu. A to nije zanemarqiva razlika! I danas se me|unarodni polo`aj Srbije i srpskog naroda rado sagledavaju u horizontu velike binarne opozicije Istok-Zapad, koja na mentalnom planu ve} vekovima determini{e dominantni pogled na svet i upravqa politi~kim pona{awem pojedinaca, naroda i dr`ava. Stvoren je utisak da su Istok i Zapad ontolo{ke kategorije „po sebi“, koje su postojale pre istorije, a ne da su istorijski i kulturno uslovqene i objektivno relativne civilizacijske formacije i konvencije. Tako je, recimo, i Semjuel Hantington u svojoj po-

SAMOPOTIRU]E PRILAGO\AVAWE TU\IM VI\EWIMA

znatoj projekciji planterane dinamike u XXI veku, u studiji Sudar civilizacija (1993), usvojio liniju podele na Istok i Zapad kao glavnu osu me|ucivilizacijskih odnosa koji }e, prema wegovoj hipotezi, odre|ivati budu}nost sveta. Ta linija se i kod wega u su{tini poklapa s razme|em Zapadnog i Isto~nog Rimskog carstva i limesom velikog hri{}anskog raskola iz 1054. godine, tako da je pravoslavni svet, iako deo hri{}anstva, zajedno s islamom sme{ten u isto~nu hemisferu. Re~ je o arhetipskoj, dualisti~koj misaonoj matrici koja dubinski i danas deluje sna`nije no {to bi se to moglo pretpostaviti i/ili `elelo priznati. Kao takva, i ona je va`no obele`je “evropskog identiteta” i prepreka perspektivnom univerzalizovawu wegovih pretpostavki. Ovakva civilizacijska i geopoliti~ka logika bitno je uticala i uti~e na odnos prema Srbima i Srbiji, ali i na srpsko identitetsko samopoimawe. Jednostavno re~eno, u `eqi da istaknu svoje pripadawe Zapadu „bez ostatka“, Srbi su ve}inom skloni da negiraju i odbacuju ~iwenicu da su i elementi orijentalnog porekla, posredovani eklekti~nom osmanlijskom kulturom, objektivno integralan deo wihovog istorijski sedimentiranog civilizacijskog identiteta.

POGRE[AN STEREOTIP DA JE NA ZAPADU SVE NAPREDNO, A NA ISTOKU SVE NAZADNO - Za Zapad se manihejski vezuje sve civilizacijski pozitivno, napredno i po`eqno, a za Istok negativno, nazadno i nepo`eqno. Azijsko je, shodno tome, postalo sinonim za primitivno i zaostalo. A nije uvek tako bilo. U uvodu svoje poznate studije o klasi~noj epohi helenske umetnosti „Fidija“, Branko Gavela je, recimo, pisao: „ Na razvodju dvaju svetova, beskrajne, zagonetne, stare i „svete“ Azije, i, s druge strane, siroma{ne i primitivne Evrope /.../ Gr~ka je od po~etka svoje istorije bila predo-

dre|ena da bude kapija Azije prema Evropi i grudobran Evrope prema Aziji“. Uostalom, ne probija li se, uprkos posvema{woj vrednosnoj i ideolo{koj „zapadocentri~nosti“, prirodna primordijalnost Istoka, na kome se sunce ra|a, kroz spontanu naviku da se ka`e „Istok i Zapad“, a sasvim retko i u posebnim kontekstima - „Zapad i Istok“? S obzirom na sve vidqiviju, svestranu svetsku nadmo} Kine, Japana, Indije, a i Rusije, koja je uvek bila evroazijska, nad Evropom, pitawe je dokle }e se narcisoidni, a ve} prili~no izbledeli evropocentri~ni mit o prevashodnosti evroameri~kog Zapada mo}i odr`avati.

EVROPA POSTAJE PERIFERIJA SVETA - Evropa te{ko prihvata ~iwenicu da polako postaje periferija sveta, u kojoj se ne odlu~uje ni o ~emu stvarno, a pogotovo perspektivno bitnom za wegovu sudbinu. U toj promenqivoj dijalektici me|ucivilizacijskog nadgorwavawa, ~iji se ritmovi i faze mere vekovima, pa i milenijumima, za narode kojima je (za)dato da opstaju na grani~nim prostorima me|ucivilizacijskih dodira, sudarawa i pro`imawa, opasno je da svoju sudbinu racionalizuju kao poziciju „izme|u“, pa da onda nastoje da se, sakate}i sopstveni slo`eni identitet, iz tog `rvwa izvuku nemogu}im priklawawem samo jednom polu, u na{em slu~aju Zapadu. Umesto {to stalno gledaju na Zapad i na Istok, Srbi bi morali, pre svega, pogledati u sebe, jer u wima `ive i Zapad i Istok. Podsetimo se: „Srbija je Istok Zapadu i Zapad Istoku“! I bez upu{tawa u produbqeniju i sveobuhvatniju analizu, mogu}e je re}i da je apsolutizovawe predstave o Srbiji kao zemqi izme|u Istoka i Zapada, s tendencijom da se ona, naro~ito u zapadnoevropskom vi|ewu, do`ivqava vi{e kao Istok nego kao Zapad, najbla`e re~eno suvi{e pojednostavqeno i povr{no. Pogotovo je takvo samosagledavawe za Srbe {tet-

- Da bismo znali ko su „oni“, moramo prethodno znati ko smo „mi“, ka`e dr Darko Tanaskovi}. - Ni „izme|u“, ako ba{ to `elimo, ne mo`emo biti, ako ne znamo ko smo. U prodornom ogledu „Problem malog naroda“ (1932) Isidora Sekuli} je ta~no, i setno, zapazila da „u svetu, spoqa{wi izgled malog naroda zavisi od utiska i ocene velikih naroda, ili jednog velikoga naroda, od tu|inaca, dakle“. To je vazda bilo i uvek }e biti tako, a za mali narod pogubno postaje tek onda kad on taj „utisak i ocenu“ usvoji i prione na samopotiru}e prilago|avawe tu|im projekcijama sopstvenog bi}a. Tako se u na{em slu~aju dolazi do komi~nih i tu`nih nastojawa samozvane „mondijalisti~ke“ elite da se po svaku cenu odstrani orijentalni, levantinski segment srpskog kulturnog identiteta, dok se, s druge, rajetinski podle`e opsenama neoosmanisti~kih revizija osmanske pro{losti i uzdi{e pred ume{no i promi{qeno stilizovanim prizorima iz harema Sulejmana Veli~anstvenog. Veliki teoreti~ar kwi`evnosti Bahtin, s razlogom je insistirao na tome da bez „drugog“, subjekt u stvari ne mo`e znati ni sebe ni svet, zato {to se zna~ewe stvara u diskursu, u me|uodnosu, tamo gde se svesti susre}u. Podjednako je, me|utim, saznajno jalovo, a egzistencijalno opasno, ako se subjekt izbri{e pred „drugim“ i svoje sopstvo zameni wegovom/wihovom predstavom o sebi. Kao i u svemu, i tu je potrebna mera. A jedno od najporaznijih svojstava na{eg vremena upravo je gubqewe ose}awa za meru i smisla za skladnu ravnote`u. Srbi bi morali, i to {to pre, vaspostaviti raznote`u izme|u Istoka i Zapada u sebi, pa im se onda ni Nema~ka, ni Vatikan, ni Turska, ni nasilni islamizam, ni...ni... ovaj ni onaj „Istok“ ili „Zapad“, ne bi pri~iwavali kao neizbe`ni izbori pred kojima se mora `rtvovati deo sebe i time se civilizacijski osiroma{iti i osuditi na tiho nestajawe i utapawe u poredak stvari u kome pravo da budu subjekti imaju samo oni koji raspola`u mo}ima da Srbe (i razne druge „Srbe“ po svetu) svedu na status objekta ukqe{tenog izme|u Istoka i Zapada ili, ta~nije, raznih wihovih „Istoka“ i „Zapada“. Zorica Le{ovi} Stanojevi}


16

POKLON KWIGE

OTVORENA 33. SMOTRA LIKOVNOG STVARALA[TVA AMATERA MORAVI^KOG OKRUGA

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

IZLO@ENO VI[E OD 140 RADOVA

Dragan Jovanovi} Danilov

TALASI BEOGRADSKOG MORA alasi beogradskog mora su qubavna storija koja se odigrala u Beogradu. Ovo je hermesovska pri~a za~iwena setom i `ivahni triler, pripovest o u~enoj Bajlonijevoj pijaci, o beogradskom podzemqu, o ^arni, devojci koja glavnog junaka uvodi u tajne Beograda. To je roman o budnosti i o snu. Ponajpre je ovo pri~a o sinu i ocu, junaku koji nije tek obi~an smrtnik. Ugqe{a Bogunovi}, strasni kockar, avanturista i likvidator silexija i pedofila jedan je od retkih Srba okupqenih oko Alena Delona koji je to “dru`ewe” pre`iveo. Dane provodi u Sen Tropeu u`ivaju}i u `enama i rafiniranim pi}ima ali wegova prava strast jeste da obnovi Narodnu biblioteku spaqenu u bombardovawu 1941. Glavni junak ovog romana je, zapravo, Beograd.

T

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

KULTURA

sredwem i gorwem holu Doma kulture u sredu je otvorena 33. redovna godi{wa Smotra likovnog stvarala{tva amatera Moravi~kog okruga. Izlo`eno je vi{e od 140 radova, 50 autora amatera Moravi~kog okruga. Na izlo`bi se mogu videti radovi u raznim tehnikama, od bakroreza i duboreza, preko pejza`a, do reqefa u drvetu. Kao i prethodnih godina, najzapa`eniji su radovi Udru`ewa samoukih slikara i vajara Draga~eva i Udru`ewa qubiteqa umetnosti “Estet” iz ^a~ka, a izlo`ena su i dela slikara iz Gorweg Milanovca. Izlo`ba je otvorena programom koji je posve}en Nikoli Tesli, odnosno izvo|ewem dela iz pozori{ne drame Stevana Pe{i}a “Tesla ili prilago|avawe an|ela”. Smotru likovnog stvarala{tva amatera postavio je likovni pedagog Tihomir Mladenovi}, koji je i otvorio izlo`bu. Otvarawe je, sviraju}i harmoniku, upotpunio i Du{an ^egawac,

U

u~enik druge godine Sredwe muzi~ke {kole “Dr Vojislav Vu~kovi}”. - Smotra se odr`ava pune 33 godine. Ranije su na ovoj izlo`bi birani radovi za Republi~ku smotru likovnog stvarala{tva amatera Srbije. Me|utim, ona se od pro{le godine ne odr`ava, jer su nastali neki proble-

mi oko dono{ewa Zakona o kulturi i oko samog statusa Saveza amatera pri Ministarstvu kulture. Ali, na nivou Moravi~kog okruga je odlu~eno da u ^a~ku i daqe redovno odr`avamo smotru likovnog stvarala{tva, na kojoj amateri mogu da prika`u ono {to rade tokom godine - rekao je, izme|u ostalog, Ba}ko Bukumirovi}, organizator programa u Domu kulture. Organizator izlo`be je Dom kulture ^a~ak, a gra|ani mogu da je pogledaju do 25. januara. N. R.

ORGANIZOVANA IZLO@BA „RETRO - ETNO DAN”

LEPOTA STVARAWA

Xoan Vulf

SUNCE MOGA NEBA a prvi pogled, ovo je pripovest o surovom svetu intriga i politi~kih igara, ali istovremeno i ne`na i strastvena qubavna pri~a izme|u mu{karca i `ene, sme{tena u blistavu prestonicu Persijskog carstva u vreme kada je Persija vladala svetom. Kraq Ahasver bio je mo}an, ali i usamqen i neshva}en ~ovek. Jestirina lepota zapala je za oko mladog kraqa, ali je wen duh osvojio wegovo srce. Od tada, Jestira `ivi u opasnoj maskaradi, jo{ opasnijoj zbog toga {to se de{ava ne{to neverovatno: zaqubquje se u svog supruga, koji i ne zna ko je ona zapravo. U trenutku kada otkriva zlokobni plan jednog od kraqevih ministara, okru`ena dvorskim spletkama, ona mora da donese odluku: odluku koja }e ugroziti wen brak i `ivot, ali spasti wen narod.

N

U atraktivnom i modernom prostoru, u Qubi}skoj 19, u sredu je organizovana izlo`ba pod nazivom “Retro - etno dan”. Qubiteqi rukotvorina u`ivali su u radovima 18 izlaga~a. Izlo`eni su bili nakit, lan~i}i, ogrlice, bro{evi, dekupa` kutije, razna pletiva, poslu`avnici, skulpture, lampe...

- Ideja za organizovawe izlo`be je nastala tokom razgovora sa qudima koji se bave raznim rukotvorinama u svojim ku}nim radinostima, radionicama, stanovima. To su rukotvorine koje ~ovek treba da vidi, jer se wihova lepota ne mo`e opisati re~ima. To su jako vredni predmeti, iako se danas rukotvorine mawe vrednuju nego ranije i, na`alost, mawe od serijskih proizvoda koje mo`ete kupiti na svakom “koraku”. Ciq izlo`be je da ovi radovi ugledaju svetlost dana, da pokrenemo kreativnu i umetni~ku energiju qudi i da ih podstaknemo ka vra}awu starim zanatima - izjavila je za “^a~anski glas” Milica Zoranovi}, organizatorka izlo`be. Iako su, prema re~ima mlade organizatorke, ovakve izlo`be mnogo aktuelnije u drugim gradovima, nego u ^a~ku, ona najavquje da }e ubudu}e i u na{em gradu mo`da biti organizovane dva puta mese~no, u zavisnosti od interesovawa gra|ana. Slede}a retro - etno izlo`ba bi}e organizovana 13. i 14. februara, povodom Dana zaqubqenih. Idealna prilika da svoje voqene povedete u svet predmeta koji su izra|eni rukom, s puno qubavi i topline. N. R.


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

JO[ JEDNA USPE[NA GODINA STAR DANCE-A

VELIKA, VREDNA, SJAJNA I LEPA PORODICA “Qudi }e zaboraviti i {ta si rekao, i {ta si uradio, ali nikada ne}e zaboraviti ose}aje koje si u wima probudio”, ka`e Predrag Katani}, jedan od osniva~a plesnog studija o`da nekome 2013. mo`e da zvu~i kao nesre}an broj, ali za plesni studio Star Dance je prethodna godina bila potpuno sjajna, kao zvezda. Pro{lu godinu je zapo~eo sa polufinalom u serijalu “Ja imam talenat”, za{ta je dobio pohvale, ne samo na lokalnom nivou. Potom su usledile redovne aktivnosti i koncerti. I dvanaesta generacija {kole densa, kao i sve prethodne, imala je izuzetno kvalitetan i zapa`en godi{wi koncert krajem decembra. Star Dance je u~estvovao u mnogim manifestacijama, a u okviru “Smederevske jeseni” je odr`ao celove~erwi koncert. Pored toga {to je sara|ivao sa poznatim peva~ima, bio je i sto`er nekoliko akcija humanitarnog karaktera. Svoj doprinos }e dati i u februaru, tako|e na humanitarnom koncertu. Star Dance je u prethodnoj godini ostvario i zna~ajnu integraciju sa fenomenalnim mladim plesnim klubom “Domingo” (poznatim po latino plesovima), na ~ijem ~elu je Nenad Ne{ovi}. Predrag Katani} i Ratko Miliki} su 2002. zvani~no osnovali Star Dance Studio. Godina po godina, pehar po pehar, nagrada, po nagrada, dete po dete... vreme leti, a wihov studio “raste”. - Dvanaest generacija je upisano u na{e redove, a mnogi su sa nama od samog po~etka. Na{ najve}i uspeh nisu nagrade, ve} upravo generacije iza nas, prijateqstva, brakovi, deca. Rezultati su nekada bili dobri, nekada lo{i, ali izazov je nastaviti daqe i nikada ne odustajati. ^itava armija mladih biv{ih, sada{wih i budu}ih ~lanova, govori mnogo vi{e, nego bilo koja nagrada. Svaka godina donese neke sjajne rezultate. Naravno, bilo je i sezona

17

KULTURA

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Luka Mi~eta

STEFAN NEMAWA ovodom 900 godina od ro|ewa rodona~elnika dinastije Nemawi}a, u izdawu Lagune, pred vama je kwiga o istoriji Srbije, o nastanku evropske Srbije od doseqavawa Srba na Balkan do dr`ave velikog `upana Stefana Nemawe.

P

M

sa slabijim rezultatima, ali 2013. je ponovo u na{e vitrine vratila trofeje dr`avnog prvaka. Osvojili smo nekoliko nagrada na dr`avnom nivou, gde smo zista sjajno reprezentovali i klub, i grad. Star Dance sada zapo~iwe 13. sezonu - ka`e Predrag Katani}, isti~u}i da je ovaj plesni studio potpuno samostalan u svakom smislu, {to je veliki uspeh. Interesantno je i to {to ovaj klub vodi ista ekipa od samog formirawa. Pored osniva~a Katani}a i Miliki}a, svoj nemerqiv doprinos uspe{nom trajawu dale su i Jelena Paunovi} i Ivana Jova{evi}.

Osim {to je jedan od osniva~a studija, Predrag Katani} je i koreograf, internacionalni plesni sudija i moderator sa licencom. Za wegovu li~nu profesionalnu karijeru, kako ka`e, velike zasluge ima Star Dance. Na{ sagovornik je ponosan {to je ulogom voditeqa na Evropskom plesnom prvenstvu u Sankt Peterbugu, veoma uspe{no, na internacionalnom nivou, predstavio ne samo svoj klub i ^a~ak, ve} i ~itavu Srbiju. Pro{le godine je kao oficijelni voditeq programa u~estvovao na pet plesnih takmi~ewa, u Rusiji, Poqskoj, Sloveniji, Ma|arskoj i ^e{koj

Republici. Za ovu godinu je ve} potpisao tri predugovora. U Moskvi }e, od 28. aprila do 9. maja, za Rusku plesnu federaciju, voditi dens olimpijadu, koja je pro{le godine, za 10 dana, imala 23.000 takmi~ara. Po{to se poslovno u potpunosti ostvario, Katani} sebe za 10 godina vidi kao jo{ boqeg oca i supruga: - Scena slu`i da se qudi opuste, da po~nu da veruju u sebe. Ja sam zaista rastao na sceni i na woj sam i profesionalno ostao. Na{a plesna scena je iznedrila uspe{ne qude i u drugim profesijama, neki su postali dobri glumci, advokati. Moj ciq je da u profesiji ostanem na ovom nivou, i da se uvek trudim da budem dobar otac i suprug, zato {to iz porodice crpim svu pozitivnu energiju. Moja porodica je moj eliksir dobre energije. Skroman ~ovek prave vrednosti tra`i tamo gde one zaista postoje. Moja supruga Marija je moj najve}i uspeh u `ivotu, kao i moja deca Ru`ica i Gorica. Ali, i kolega Ratko, koji je uz mene 17 godina. Nije lako baviti se umetno{}u. [oubiznis je surov, pun stresa. Zbog toga se svi trudimo da Star Dance bude jedna velika porodica, svetlo mesto u op{tem sivilu, da deci vreme provedeno u na{em studiju zauvek ostane kao ne{to vredno, sjajno i lepo. Qudi }e zaboraviti i {ta si rekao, i {ta si uradio, ali nikada ne}e zaboraviti ose}aje koje si u wima probudio. N. R.

Stefan Nemawa, u mona{tvu Simeon, spada u one vladare koji su stekli po{tovawe kako svojih podanika i savremenika, tako i svojih potomaka. Samo je uticaj wegovog svetiteqskog kulta na srpski narod bio ve}i od wegove vladarske slave. Monah sveti Simeon je nadvisio i nadma{io velikog `upana Stefana Nemawu. Vladarski pla{t zamenio je skromnom mona{kom rizom, ma~ krstom, {tit jevan|eqem, veseli i bu~ni dvor hilandarskom ti{inom. Silaze}i sa trona, peo se u ve~nost. Bilo je to izdizawe iznad qudske mere – na putu ka svetlosti.

Miroslav Anti}

TAKO ZAMI[QAM NEBO rvi put posle 25 godina, u jednoj kwizi okupqene su pesme Anti}eve testamentarne zbirke „Tako zami{qam nebo“.

P

Jedan od najpopularnijih srpskih pesnika ovom poznom zbirkom sublimirao je svoje pesni~ko i `ivotno iskustvo pru`aju}i ~itaocima svih generacija jedinstven izvor mudrosti i kwi`evnog u`itka. Odre|uju}i zbirku kao dijalo{ku, pesnik nas poziva na komunikaciju koja ne mo`e imati kraja. „Gorka“, „Nepovratna“, „Besmrtna pesma“, samo su neke od pesama „svih vremena“ ~iji stihovi kru`e internetom povezuju}i stotine hiqada Anti}evih po{tovalaca. Iskustvo ~itawa ovih pesama oboga}eno je autorovim ispisima stihova u trenutku nastajawa, originalnim crte`ima i veoma izra`ajnim fotografijama grade}i posebnu poetsku i vizulenu celinu koja ovo izdawe izdvaja od svih ostalih. Ovom zbirkom Laguna po~iwe da objavquje najzna~ajnija dela velikana srpskog pesni{tva, Miroslava Anti}a.


18

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

LU^ANI

AKTIVNOSTI CRVENOG KRSTA NA POQU DOBROVOQNOG DAVALA[TVA KRVI Lokalne samouprave {irom Srbije obi~no tokom novogodi{wih praznika organizuju prijeme za dobrovoqne davaoce krvi. Dodelom priznawa im iskazuju zahvalnost za wihovu nesebi~nu humanost. I rukovodstvo op{tine Lu~ani je, krajem decembra, uru~ilo priznawa humanim Draga~evcima, koji su se revnosno odazvali svim organizovanim akcijama dobrovoqnog davawa krvi u pro{loj godini. U saradwi sa Institutom za transfuziju krvi Srbije i Slu`bom za transfuziju krvi iz ^a~ka, Crveni krst je tokom 2013. godine organizovano pet veoma uspe{nih akcija dobrovoqnog davala{tva krvi, zahvaquju}i kojima su obezbe|ene dovoqne koli~ine “dragocene te~nosti” za potrebe le~ewa gra|ana sa ovog podru~ja. A kada se govori o planovima za 2014. godinu, aktivnosti Crvenog krsta Lu~ana bi}e prvenstveno usredsre|ene na pove}awe broja dobrovoqnih davalaca krvi. u~anski Crveni krst }e najzna~ajnije aktivnosti u 2014. godini bazirati, pre svega, na obezbe|ivawu dovoqnih koli~ina krvi za potrebe bolni~kog le~ewa gra|ana sa podru~ja Draga~eva. Za razliku od nekih ranijih perioda, kada je dobrovoqno davala{tvo krvi u draga~evskom kraju bele`ilo pravi procvat, prema vi|ewu Anke Radoji~i}, sekretara Crvenog krsta Lu~ana, danas se sve te`e obezbe|uju neophodne koli~ine “dragocene te~nosti”, jer stanovni{tvo ovog podru~ja stari. Tako|e, sve mawe qudi radi u velikim poslovnim sistemima, pa se izuzetno te{ko organizuju velike akcije dobrovoqnog davawa krvi. Prisutan je i pad motivacije gra|ana da se odazivaju akcijama ovakvog tipa. U nekom ranijem periodu dobrovoqni davaoci su imali i odre|ene beneficije, koje u dana{wim uslovima vi{e ne postoje. - Evidentno je da postoji pad motivacije gra|ana da se pridru`e ovakvim akcijama. Mo`da je na to delimi~no uticala i ekonomska kriza. Kao organizacija Crvenog krsta, po{tujemo principe Svetske zdravstvene organizacije, koji ka`u da bi davala{tvo krvi, svuda u svetu, trebalo da bude dobrovoqno, anonimno i besplatno. Samim tim, iskqu~ene su bilo kakve beneficije po tom osnovu, koje su nekada ranije postojale. Ako neko koristi dva dana odsustva sa posla zato {to je u~estvovao u akciji dobrovoqnog davala{tva krvi, to predstavqa, ipak, odre|eni tro{ak. Doga|a se da dobrovoqni davaoci organizuju svoja udru`ewa, kako bi ostvarili neka svoja prava, ali i to je vid interesnog udru-

L

PRIMARNI ZADATAK OMASOVQEWE AKCIJA ozdravqewu - rekao je Milorad Suruxi}, radnik Elektrodistribucije, izra`avaju}i uverewe da dobrovoqno davala{tvo krvi na ovim prostorima nikada ne}e zapasti u krizu, jer su Draga~evci hrabri i humani qudi.

TE@I[TE NOVIH AKCIJA NA SEOSKOM PODRU^JU

`ivawa. Ono {to, svakako, mo`emo da se uradimo za dobrovoqne davaoce krvi jeste da im uka`emo pa`wu u zajednici, u zdravstvenim ustanovama... Ne mora davalac krvi da ~eka u redu kada mu je potrebna analiza krvi i sli~no. Va`no je da im se na neki na~in predo~i koliko je zna~ajan i koliko se ceni wihov humani gest u dru{tvu - istakla je Anka Radoji~i}.

HUMANOST NA DELU... Tridesetdevetogodi{wi Milan Glavowi} iz Guberevaca je

nim i redovno }u u~estvovati na svim akcijama dobrovoqnog davala{tva krvi u Draga~evu. I drugima bih savetovao da razmisle o tome da i oni postanu, naravno ukoliko im zdravqe to dozvoqava, deo ove humane pri~e rekao nam je Milan Glavowi}, magacioner u Elektrodistribuciji. ^etrdesetdevetogodi{wi Milorad Suruxi} iz Gora~i}a je dobrovoqni davalac krvi ve} deset godina. U posledwih pet godina nije presko~io ni jednu akciju dobrovoqnog davala{tva krvi. Prvi put je krv dao za svog oca. Kako ka`e, tada je prvi put shvatio koliko je krv dragocena u spa{avawu qudskih `ivota. Odlu~io je da nastavi svoju humanu misiju i pridru`io se porodici dobrovoqnih davalaca krvi. - Nadam se da }u i u 2014. godi-

ni spremno odgovoriti na sve nove akcije dobrovoqnog davala{tva krvi, koje }e Crveni krst organizovati u Draga~evu. Shvatio sam koliku va`nost imaju zalihe krvi za spa{avawe qudskih `ivota i normalno funkcionisawe bolni~kih slu`bi. Davawe krvi je pravi na~in da pru`im svoj skroman doprinos ne~ijem

Prema podacima Crvenog krsta, na teritoriji op{tine Lu~ani postoji oko 1.000 registrovanih dobrovoqnih davalaca krvi. U 2013. godini krv je dalo wih 500. Bez obzira {to su potrebe za krvqu bile zadovoqene, Crveni krst }e nastojati da u narednom periodu taj broj podigne bar na 800. Me|u dobrovoqnim davaocima krvi na podru~ju Draga~eva ima mnogo mladih, koji su tokom pro{le godine prvi put u~estvovali u akcijama. Ipak, mnogi od wih }e nastaviti {kolovawe u Beogradu ili drugim gradovima u Srbiji, a nakon toga, najverovatnije, tamo prona}i i zaposlewe, tako da se na wih ne mo`e ra~unati u budu}em periodu. Otuda bi me|u mladima trebalo regrutovati nove dobrovoqne davaoci krvi. - Na podru~ju op{tine Lu~ani postoje dva po broju radnika zna~ajnija preduze}a i prethodnih godina su se na{e akcije dobrovoqnog davala{tva uglavnom vezivale za te kolektive. Da bismo obezbedili dovoqne koli~ine krvi i omasovili dobrovoqno davala{tvo na na{em podru~ju, na{e aktivnosti u ovoj godini bi}e usmerene na mawa preduze}a i mesne zajednice. Poku{a}emo da se pribli`imo onom delu stanovni{tva, koji je ostao na seoskom podru~ju i predstavqa najzdraviji deo populacije na podru~ju - ka`u u Crvenom krstu u Gu~i. V. S.

NARODNA KUHIWA U GU^I

TOPLI OBROCI ZA 150 NAJUGRO@ENIJIH GRA\ANA arodna kuhiwa u Gu~i, koja priprema tople obroke za socijalno najugro`enije gra|ane sa podru~ja op{tine Lu~ani, radi}e i u 2014. godini. Ima}e 150 korisnika, kao i u prethodnom periodu. Polovina wih su deca, mla|a od 18 godina. Kako isti~e Anka Radoji~i}, sekretar lu~anske organizacije Crvenog krsta, Vlada Republike Srbije }e i u ovoj godini obezbediti sredstva za nabavku osnovnih `ivotnih namirnica, koje su neophodne narodnim kuhiwama za pripremawe hrane. Raspisan je republi~ki tender za deset osnovnih artikala, a kada se zakonska procedura zavr{i, namirnice }e posredstvom Crvenog krsta biti dopremqene do odredi{ta. Op{tina Lu~ani je tokom pro{le godine iz buxeta izdvojila zna~ajna sredstva za zbriwavawe socijalno ugro`nih stanovnika na podru~ju Draga~eva. Lokalna samouprava je, tako|e, obezbedila novac za nabavku nedostaju}ih namirnica i materijalne tro{kove pri-

N dobrovoqni davalac krvi jo{ od mladi}kih dana. Prvi put je dao krv kada je upisao studije, a takvu praksu je nastavio i tokom slu`ewa vojnog roka. Smatra da je odlu~uju}u ulogu u tome da postane dobrovoqni davalac imalo saznawe da je i wemu u detiwstvu, kada se razboleo, bila neophodna tu|a krv. - Dava}u krv dokle god budem zdravstveno sposoban da to ~i-

premawa obroka u Narodnoj kuhiwi. - Tokom pro{le godine Narodna kuhiwa je normalno funkcionisala. O~ekujemo da }e obroci za 150 socijalno najugro`enijih gra|ana Gu~e i Lu~ana i ove godine biti redovno distribuirani. Nadam se da }e tro{kovi pripreme hrane biti u potpunosti pokriveni, jer su zaista minimalni. Kalkulacija pokazuje da proizvodwa jednog obroka, ukqu~uju}i i dopunske namirnice, ko{ta 60 dinara. Za pripremawe svih obroka tokom godine neophodno je obezbediti oko 2.800.000 dinara - rekla je Anka Radoji~i}. Ona je dodala da Narodna kuhiwa opstaje zahvaquju}i Vladi Republike Srbije i sredstvima koja izdvaja lokalna samouprava, jer drugih donatora, bilo u novcu ili namirnicama, nema. Spisak korisnika Narodne kuhiwe a`urira Centar za socijalni rad. V. S.


19

LU^ANI

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

U DOMA]INSTVU DEJANA RADOWI]A, PROIZVO\A^A SU[ENE [QIVE IZ TURICE

UDRU@IVAWEM DO BOQEG PLASMANA

ridesetsedmogodi{wi Dejan Radowi}, vlasnik Samostalne trgovinske radwe “Pepeks”, `ivi sa suprugom i dvoje dece, roditeqima i dedom u drga~evskom selu Turica, u blizini Gu~e. Iako je elektrotehni~ar po struci, Dejan se opredelio da se bavi poqoprivredom i preradom vo}a. Prvu su{aru za su{ewe {qive je kupio pre {est godina, ali ona nije zadovoqila wegova o~ekivawa. Upravo zbog toga je, pre ~etiri godine, i odlu~io da je zameni boqom, funkcionalnijom, koja ga je ko{tala 11 hiqada evra. Nova su{ara ima prohromske lese, onako kako to zahtevaju moderni standardi Evropske unije. U kompletan

}e, Dejan tokom sezone otkupquje {qivu i od drugih proizvo|a~a, naravno u meri u kojoj mu to dozvoqavaju finansije. Tako|e, pru`a uslugu su{ewa vo}a drugim licima. Po{to u narodu vlada velika besparica, ~esto vo}e su{i „napola“. - Jo{ uvek poku{avam da na|em ra~unicu u ovom poslu. Idem i po pijacama i prodavnicama. Obezbedio sam i adekvatnu ambala`u za sitna pakovawa od 200 grama suve {qive, ra~unaju}i da }e mo`da imati boqu pro|u na tr`i{tu. Suva {qiva je tra`ena, ali je moj najve}i problem naplata robe - isti~e Dejan, obja{wavaju}i da wegova su{ara dnevno su{i 1.500 kilograma

objekat, zajedno sa su{arom i drugom prate}om opremom, investirao je oko 25 hiqada evra, {to je itekako velika investicija za dana{we uslove privre|ivawa. Investicija se do sada nije isplatila, a kao osnovne razloge za to Dejan navodi ekonomsku krizu i nedovoqnu organizovanost poqoprivrednika u Draga~evu. - Nema mnogo su{ara na ovom podru~ju. Koliko mi je poznato, postoji jo{ samo jedna u Kotra`i. Bilo bi dobro da nas je vi{e, jer bismo mogli da se udru`imo i da samostalno izvozimo suvu {qivu. U tom slu~aju ne bismo morali da prodajemo na{ proizvod po daleko ni`oj ceni vlasnicima ve}ih su{ara, jer oni umawuju i odnose na{u zaradu - ka`e Dejan. On dodaje da mu po kilogramu su{ene {qive ostaje tek desetak do 15 dinara. Kako bi opstao u proizvodwi, sve {to je neophodno radi porodi~no, bez anga`ovawa dopunske radne snage. Na taj na~in ostvaruje izvesnu u{tedu. Osim {to su{i sopstveno vo-

{qive. Kako bi maksimalno iskoristio raspolo`ive mogu}nosti i pro{irio obim proizvodwe, planira da u narednom periodu nabavi mini-hladwa~u. Na taj na~in bi mogao da produ`i sezonu su{ewa {qive sa sada-

T

SRBIJA ME\U [QIVAMA... Sa godi{wom proizvodwom od 400 do 600 hiqada tona sve`e {qive, Srbija se svrstava me|u vode}e proizvo|a~e u svetu. Prvu poziciju zauzima Kina, koja proizvodi ~etiri i po miliona tona {qive, {to predstavqa polovinu ukupne svetske proizvodwe ovog vo}a. Odmah za wom su Rumunija, SAD i Srbija. Svetska potro{wa su{ene {qive se procewuje na oko 260 hiqada tona. Krajem 19. veka, Srbija je godi{we izvozila oko 26 hiqada tona su{ene {qive, a dana{wi izvoz ovog u svetu cewenog artikla kre}e se tek oko ~etiri hiqade tona. Najve}i svetski uvoznik su{enih {qiva je Rusija. {wih ~etrdesetak dana na dva meseca. Tako|e, mogao bi i su{enu {qivu da prodaje u periodu kada ona posti`e najboqu cenu. - Osnovali smo Udru`ewe poqoprivrednika Draga~eva, pa se nadam da }emo u narednom perio-

du prona}i pravi na~in da postignemo boqe efekte u proizvodwi i organizovano nastupimo na tr`i{tu. Nameravamo da se sastanemo sa vlasnicima su{ara sa podru~ja Ariqa i dogovorimo da zajedni~ki izvozimo

su{enu {qivu, jer ovako pojedina~no ne raspola`emo odgovaraju}im koli~inama ove, na svetskom tr`i{tu veoma cewene robe - dodaje Dejan. Radowi}i smatraju da bi u svom vo}waku imali daleko boqi rod, kada bi re{ili navodwavawe. Sa nedostatkom vode za zalivawe suo~eni su i drugi poqoprivrednici sa ovog podru~ja. Dejan se nada da }e nadle`ni u lokalnoj samoupravi, ukoliko budu imali mogu}nosti, razmi{qati u tom smeru, jer bez vode nema dobrih efekata u poqoprivredi. Suva {qiva se uglavnom izvozi za Rusiju. Kako procewuje Dejan, ovaj vid proizvodwe ima dobru perspektivu, ukoliko vlasnici su{ara prepoznaju interes da se udru`e. Za su{enom {qi-

vom postoji solidna tra`wa i na doma}em tr`i{tu, ali je plasman ote`an zbog hroni~ne besparice koja vlada u Srbiji. Na pijacama u Gu~i, ^a~ku i Ariqu, Radowi}i prodaju svoju suvu {qivu po ceni od 150 dinara za kilogram. Ka`u da se tokom praznika ovo vo}e izuzetno dobro prodavalo. Pored {qive, su{e i jabuku, ali za sopstvene potrebe i prijateqe. Su{ena jabuka je izuzetno dobra za kompot, ali se ipak na na{em tr`i{tu ne tra`i. Za su{aru i proizvodwu su{ene {qive zainteresovan je i Dejanov stariji sin Pavle, koji ide u {esti razred Osnovne {kole u Gu~i i odli~an je |ak. Dok traje sezona, i pored svih {kolskih obaveza, uspeva da izdvoji vreme i da pomogne ocu u vo}waku ili prilikom otkupa {qive. Nije mu te{ko da podi`e gajbice i meri robu. Navikao jeste, ali, ipak, kad odraste, kako ka`e, `eli da postane fizioterapeut. Dejanov deda Dragi{a, nekada{wi radnik ~a~anske “Ishrane”, danas je u penziji i rado provodi vreme u vo}waku ili pored su{are. Kako ka`e, uvek je voleo poqoprivredu i uspevao je, pored svih obaveza, da iz ^a~ka stigne u rodnu Turicu da obradi imawe. Kada je unuk odlu~io da se bave poqoprivredom i iz ^a~ka do{ao u Turicu, re{io je da mu pomogne. Zasadio je hektar {qive i 60 ari jabuke. Kasnije su do{li na ideju da vo}e prera|uju, jer su otkupne cene poqoprivrednih proizvoda bile prili~no niske. O~ekivali su da }e investirawem u su{aru posti}i daleko boqe finansijske rezultate. - Danas se lo{e `ivi na selu. Nije gre{ka u poqoprivrednicima, jer oni rade najboqe {to umeju. Problem je {to nemaju osiguran plasman i {to cene wihovih proizvoda uglavnom ne mogu da prate tro{kove proizvodwe. Dok sam pomagao svom ocu na imawu, uvek smo robu mogli da unov~imo. Bilo je {iroko tr`i{te i koliko god da smo proizvodili imali smo gde da prodamo. Na `alost, danas nije tako - ka`e osamdesetdvogodi{wi Dragi{a. Ipak, veruje da }e jednoga dana poqoprivreda opet biti na ceni i da }e se od tog posla daleko boqe `iveti. Jedino strahuje {to u srpskim selima ima sve mawe qudi, jer omladina masovno odlazi u gradove, u potrazi za boqim `ivotom. Ukoliko se tako nastavi, ko }e da kosi livade, ore wive, gaji stoku i proizvodi hranu. U Turici, veli, ima mnogo momaka, koji su odlu~ili da ostanu u rodnom selu, ali nikako da na|u devojke za `enidbu. V. S.


20

KUHIWA

PALA^INKA LAZAWA

U pola litra mleka dodatii 3 jaja i dobro umutiti, pa u masu polako dosipati bra{no. Kada masa bude kompaktna, bez grudvica, dodati uz stalno me{awe toliko uqa da se sjedini u masi - oko 50 ml. Tigaw treba nauqiti samo pre pe~ewa prve pala~inke (15 pala~inki) 1 l be{amel sosa 400 g kobasica 1. Pripremiti pala~inke na uobi~ajen na~in. 2. Kobasicu iseckati na {to sitnije komadi}e i propr`iti na tigawu.

PILETINA SA POVR]EM

Sastav za pala~inke koje se ne lepe mleko, bra{no, jaja, uqe 3. Skuvati 1 litar be{amela (100 g putera, 100 g bra{na, 1 l mleka), pa u sos dodati kobasicu. 4. Pala~inke slagati jednu na drugu, a svaku premazati pripremqenim sosom 5. Zape}i u rerni, dok gorwa korica ne porumeni.

MALI SAVETI U KUHIWI Kada lupate {nicle, tu~ak prethodno nakvasite vodom. Ako vam se testo za pala~inke lepi za tigaw i nije rastresito, dodajte ~a{u piva ili sneg od belanceta sa malo soka od limuna. Pala~inke }e biti rastresitije i ne}e se lepiti. Krompir i jabuke nemojte nikada dr`ati zajedno, jer jabuke pospe{uju zrewe krompira, pa tako br`e propada. Jelo je prekipelo, plo~u {tedwaka pospite soqu.

Piletinu ise}i na trakice i ostaviti u smesi od maslinovog uqa, soja sosa, bibera i maj~ine du{ice. Propr`iti mariniranu piletinu do zlatno sme|e boje (za pr`ewe iskoristite uqe iz marinade). Na istoj masno}i propr`iti trakice paprike i sitno seckani qubi~asti luk. Po potrebi, prilikom dinstawa, dodajte vode. Nakon par minuta, kada paprika malo uvene, vrati-

Sastojci 500 g piletine po potrebi maslinovog uqa 3 ka{ike maj~ine du{ice 4 ka{ike soja sosa 3 paprike 1 qubi~asti luk po potrebi vode 1 konzerva kukuruza po `eqi soli i bibera te meso u tigaw. Ubacite proce|eni kukuruz i sve zajedno me{ajte na laganoj temperaturi 5 minuta.

NE BACAJTE STARI HLEB

Sirevi koji su najboqi za pripremu toplih sendvi~a, pica ili jela od povr}a. Parmezan: Ovoj vrsti italijanskog sira treba dodati malo pavlake, jer se nakon zagrevawa brzo stvrdne i postane gorak. Ementaler: To je veoma mastan sir, koji se lako topi i ima lepu zlatnu boju. Mocarela: Kad se zape~e, dobije lep ukus. Ovaj sir koristite kada spremate picu, a odli~an ukus daje i salatama od sve`eg povr}a.

ZAMRZNITE GA Hleb u zamrziva~u mo`e da izdr`i i do tri meseca. Nakon {to ga izvadite, prema`ite ga s malo vode ili uqa i zagrejte u rerni. Korica }e biti hrskava, a iznutra }e biti topao i mekan.

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

PREVRNUTI KOLA^

U tepsiju oblo`enu papirom za pe~ewe rasporediti jednu {oqu {e}era, jabuke ise~ene na kocke i preko wih cimet. Pe}i u rerni 15 minuta na 200 stepeni. Za to vreme umutiti pati{pawu od 5 `umanaca, 5 ka{ika {e}era, 3 ka{ike bra{na i polako u ovu masu varja~om ume{ati umu}ena belanca. Ovako pripremqen pati{paw preliti preko ispe~enih jabuka i sve zajedno pe}i jo{ 20 minuta, tako|e na 200 stepeni. Kada je kola~ pe~en,

Znate li koliko hleba bacate u sme}e? Dosko~ite ovoj ru`noj navici.

Sastojci 1 {oqa {e}era, 6 jabuka, 1 ka{ika cimeta, 5 jaja, 5 ka{ika {e}era, 3 ka{ike bra{na, 10 ka{ika mleka, 3 ka{ike xema od kajsije, 2 kesice {laga, 1 jabuka za ukra{avawe

preliti ga hladnim mlekom. Ohla|en kola~ prevrnuti i premazati xemom od kajsija i umu}enim {lagom ili ukrasiti listi}ima

DODAJTE GA SUPI Francuzi su od ovog dodatka napravili specijalitet. Naseckajte stari hleb na kockice, osu{ite ih i dodajte u supu umesto testenine.

NAPRAVITE PREZLE Stari hleb zapecite u rerni dok se potpuno ne stvrdne i zatim ga izmrvite rukom, {tapnim mikserom ili u blenderu.

SPREMITE MUSAKU Stari hleb idealan je dodatak musakama s mesom, pe~urkama i povr}em. Izre`ite hleb na {nite ili kockice, prelijte ga velikom ~a{om mleka i po wemu rasporedite tikvice, sir, pe~urke, patlixane, povr}e ili meso. Prelijte prelivom od mleka, jaja i za~ina i pecite u rerni oko pola sata.

ISPECITE BRUSKETE Natopite ga maslinovim uqem i pospite `eqenim za~inima i belim lukom. Zapecite ga u rerni i nakon toga na wega stavite iseckani paradajz, pr{utu, sir, salatu ili neki ukusan namaz.

RECEPTI ZA VEGETARIJANCE VEGETARIJANSKA KAJGANA Sastojci 200 gr seckanih {ampiwona, 1 zelena paprika naseckana na kockice 250 gr mladog sira ili obi~nog tofua, 2 vegetarijanske vir{le – ise}i na koluti}e 3 mawa zrela paradajza ise~enog na polovine 1 {oqica kuvanog kukuruza, 2 ka{ike uqa, ka{ika suvog vla{ca malo karri za~ina, slatke paprike ili bibera, 2 ka{ike kisele pavlake naseckani sve`i per{un za posipawe

Zagrejati uqe u velikom tigawu, dodati papriku, pe~urke , vla{ac i prome{ati. Kad je povr}e skoro gotovo, dodati izmrvqeni sve`i sir ili tofu, vegetarijanske vir{le i me{ati

jo{ 2-3 min. Dodati paradajz, kukuruz, so, slatku papriku, karri, biber me{ati jo{ minut, ume{ati 2 ka{ike kisele pavlake i posuti per{unom.

RI@OTO SA [AMPIWONIMA

PITA OD SIRA I MAKA Sastojci 250 g bra{na pra{ak za pecivo 125 g maslaca 1 dl jogurta malo soli 2 ka{ike {e}era

[ampiwone dobro isperite i isecite na listi}e. Na umerenoj temperaturi propr`iti narezane {ampiwone, ~e{}e me{aju}i. Za~inite origanom, posoliti, pobiberiti i dodati 6-7 dl vode. Kad voda provri, dodati pirina~ i kuvati dok se pirina~ ne skuva (po potrebi povreme-

Sastojci 350 gr. pirin~a 200 gr. {ampiwona origano 0,5 dl uqa so, biber

no dolivaju}i toplu vode). Poslu`iti s ribanim sirom.

Za puwewe od maka: 200 g maka 2,5 dl mleka, ka{ika gustina, {e}era po `eqi Za krem od sira: 500 g sve`eg kravqeg sira 2 dl kisele pavlake, pola pudinga od vanile ili malo gustina {e}era po `eqi Zamesiti testo. 1/5 ukupne koli~ine staviti u foliju i zamrznuti. Ostatak smese u kugli staviti u fri`ider. Puwewe od maka: u

slatko mleko dodati mak izme{an sa gustinom. Kratko prokuvati i ohladiti. Sir izme{ati s ostalim sastojcima za krem. Testo iz fri`idera razvaqati u pleh, na wega rasporediti mak, pa sir. Iz zamrziva~a se izvadi ona mala kuglica testa, koja se zatim narenda po vrhu kola~a. Pe~e se na 180° dok testo ne po`uti po vrhu.


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

21

HOROSKOP

RAK, BIK I JARAC [TEDE, DOK SU LAV, OVAN I VAGA NAJRASIPNIJI LAV OBO@AVA DA TRO[I Pripadnici ovog znaka obo`avaju luksuz, a novcem ne ~aste samo sebe, ve} i svoje bli`we. ^esto tro{e novac koji nemaju i zadu`uju se, no dobri su u pronalasku prilika za dodatnu zaradu. ^ak i ako zara|uju mawe od proseka, na Lavovima se to ne}e primetiti, jer }e uz pomo} kreditnih kartica odr`avati privid “`ivota na visokoj nozi”.

RAKOVI SU OPREZNI U TRO[EWU

STRELCU SE FINANSIJE POBOQ[AVAJU SA GODINAMA U mladosti, pripadnici ovog znaka su jako neoprezni sa novcem, tro{e ga na gluposti, privla~e ih kla|ewa i rizi~na ulagawa. Iako mogu brzo zaraditi novac, oni ga jo{ br`e tro{e. Kako se ~esto u `ivotu na|u u situaciji bez “prebijene pare sa godinama nau~e boqe {tedeti i kontrolisati se.

Od detiwstva pripadnici ovog znaka u~e kako se {tedi novac. Prirodno su talentovani za finansije, a to im poma`e da i u trenucima krize ne o~ajavaju. Sposobni su za velike zarade, a puno }e novca izdvojiti za ulagawe u imovinu. U ovom znaku ro|eno je najvi{e milionera koji su sami zaradili novac.

JARAC SA NOVCEM JE IZUZETNO PROMI[QEN

DEVICE SU OPREZNE KOD TRO[EWA Kao i u drugim podru~jima `ivota, Device su oprezne s financijama te su sre}ne ako ula`u u sigurne poslove ili oro~e novac u banci. Po{to su pesimisti, {tedwa je wihov na~in osiguravawa od neizvesne budu}nosti, mada ne}e {tedeti na raznim zdravstvenim preparatima ili poklonima za svog partnera.

Pripadnici ovog znaka znaju koliko je potrebno truda da se novac zaradi, pa ga ne tro{e nerazumno. Iako vole da {tede, povremeno sebi priu{te neki luksuz i nisu {krtice. [tedqivost i odricawe uvek se isplati za pripadnike ovog znaka, jer u kasnijoj `ivotnoj dobi nemaju strah od nema{tine, ve} u`ivaju u onom {to su stekli.

BLIZANCI SU ^ESTO U DUGOVIMA Wihov je moto “`ivi za danas” i time se vode i u finansijskim pitawima. Iako mogu zaraditi velike svote, jo{ br`e ih mogu potro{iti. Novac je za wih sredstvo za ostvarewe ciqa i ne pridaju mu sentimentalnu vrednost. Nisu skloni {tedwi, a za finansijsku pomo} ~esto se obra}aju bli`wima. Skloni su i riskantnim ulagawima.

BIK JE DISCIPLINOVAN SA FINANSIJAMA

ZA VAGE JE TRO[AK POROK

VODOLIJA ZA MESEC DANA IDE OD BOGATA[A DO PROSJAKA

Tro{ewe novca u {opingu veliki je izazov za Vage, koje ~esto izgube glavu i preteraju. Uvek im se svi|aju najskupqe stvari, od auta do name{taja, i radije }e se nekoliko meseci odricati nego ostati bez onog {to su hteli. [tedwa im te{ko pada, osim ako je to za unapred odre|eni ciq.

Kreditne kartice su kao stvorene za Vodolije, koji bez wih ne bi pre`ivele. Kada imaju novca, tro{e ga nekontrolisano na u`itke, prijateqe i ono {to im se svi|a, dok }e ostatak meseca `iveti u nema{tini. Razmi{qawe o novcu ih zamara, pa bi bilo dobro da je wihov partner neko ko zna sa novcem.

KOD [KORPIJE NIKADA NE ZNATE KOLIKO NOVCA IMA

RIBAMA NOVAC NE PREDSTAVQA NE[TO VA@NO

Za pripadnike ovog znaka pitawe finansija je privatno i od najbli`ih kriju imaju li novca i koliko. Zbog toga su odli~ni u {tedwi, pa ~ak i sami zaborave koliko su stavili “sa strane”. Imaju dobru finansijsku intuiciju, pa su im ulagawa vrlo isplativa. Trude se da {to vi{e zarade i retko }e u `ivotu biti rasipni.

Ribe su prirodno talentovane za sticawe bogatstva, ali ~esto ne znaju zadr`ati novac. Problem se javqa ako u|u u sumwiva ulagawa ili ~esto pozajmquju novac. Potrebni su im financijski saveti, kako bi iskoristili svoj potencijal i imali stabilnu finansijsku situaciju, a ne grcali u dugovima.

Pripadnici ovog znaka vole sigurnost koju im novac pru`a, pa naj~e{}e imaju neki fond za crne dane. Povremeno tro{e i na luksuz, a mame ih putovawa, parfemi, lepa ode}a i hrana. Pre kupovine obavezno }e proveriti cene i na drugom mestu. Odli~ni su u {tedwi i znaju iznenaditi svoju okolinu s kupovinom novog auta ili skupqenom ve}om koli~inom novca.

OVAN TRO[I IMPULSIVNO, A [TEDI KRATKO Temperamentni Ovnovi u stawu su potro{iti velike svote na ono {to im se svi|a, ~ak i ako to ne mogu priu{titi. Vrlo su impulsivni i retko }e dva puta promisliti pre tro{ewa i posle kupovine se ne kaju. Iako znaju napraviti plan {tedwe, retko kad ga se pridr`avaju i obi~no `ive iznad svojih mogu}nosti.


22

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

GORWI MILANOVAC

SARADWA SA ZBRATIMQENOM NORVE[KOM OP[TINOM

PROJEKAT [KOLOVAWA U „TOPENU” I DAQE @IVI! srpskim brakovima, a ima i onih koji su se porodi~no iz Gorweg Milanovca preselili u sne`ne krajeve Norve{ke. - Kako bi Bajaga rekao,”daqina, dim i ti{ina”. Da do~aram Norve{ku, ja bih wegove stihove malo izmenila i rekla “daqina, sneg i ti{ina”... Mapa, kompas i mi - prvi od mnogobrajnih testova koji nas o~ekuju. Priroda oko nas urezuje se polako i sigurno u se}awe. Udi{em svu tu lepotu. Pe{a~imo, borimo se sa snegom i vetrom, pravimo stazu zajedno, udru`enim snagama, jer ovde smo grupa, ovde smo jedno. Osim testa snala`ewa, ovo je dobar test da

U proteklih tridesetak godina vi{e od 30 gorwomilanova~kih u~enika steklo je presti`ne diplome me|unarodne {kole “Topen”, u norve{kom gradu Mosjoen. Zahvaquju}i dugogodi{woj saradwi Gorweg Milanovca i grada Mosjoen, na {kolovawe u Norve{ku svake godine je odlazio po jedan u~enik. Tokom prethodnih godina, Norve{ku su posetili i brojni u~enici i pojednici koji su se usavr{avali u oblasti muzike, sporta, {kolstva, kulture, privrede... lodotvorna saradwa zbratimqenih gradova doprinela je realizaciji brojnih projekata, a posebno onih u kojima su bili anga`ovani mladi qudi. Na tome su insistirali predstavnici Norve{ko-srpskog dru{tva iz Norve{ke, koji su lobirali kod fondova Kraqevine Norve{ke za realizaciju i finansirawe projekata i svih prate}ih projektnih tro{kova. Posebno zaslu`an na tom poqu je predstavnik ovog dru{tva Jim Nerdal. On se godinama zalagao da Gorwi Milanovac bude me|u prvima od svih prijateqskih srpskih gradova u realizaciji norve{ko-srpskih projekata. Ina~e, u Gorwem Milanovcu postoji jedinstvena Norve{ka ku}a, koja simbolizuje prijateqstvo Srbije i Norve{ke sazdano u Drugom svetskom ratu. Jim Nerdal je tokom svojih poseta Gorwem Milanovcu ~esto govorio o zna~aju omladinskih projekata za nastavak plodotvorne saradwe. Osnovna zamisao je da mladi kroz dru`ewe upoznaju na~in `ivota, obi~aje, karakteristike bratskog naroda i da razmenom iskustava u sportu, kulturi, muzici, folkloru produbquju trasiranu saradwu. I ove godine, u septembru, na devetomese~no {kolovawe u grad

P

Mosjoen otputova}e jedan mladi predstavnik op{tine Gorwi Milanovac. Na~in odabira kandidata za boravak u “Topenu” se mewao od 70-tih godina pro{log veka do danas. Predstavnici su ranije birani preko Jugoslovensko-norve{kog dru{tva, a danas op{tina Gorwi Milanovac vr{i odabir kandidata na predlog sredwo{kolskih ustanova. Vrednuju se uspeh, primerenost i izuzetni rezultati, postignuti u pojedinim oblastima, a neophodno je i izuzetno znawe engleskog jezika. “Topen” {kola funkcioni{e na internatskom principu. Prima u~enike iz mnogobrojnih gra-

dova {irom Norve{ke, a privilegiju da poha|aju ovu {kolu, pored Norve`ana, imaju samo predstavnici iz Srbije, odnosno Gorweg Milanovca. [kola prima 90 u~enika, odnosno od 12 do 20 u~enika po klasi. Zavr{etkom ove {kole, Norve`ani sti~u usavr{ene socijalne ve{tine, {to im pru`a mogu}nost da konkuri{u za boqa radna mesta. “Topen” se nalazi nadomak gradi}a Mosjoen koji ima 10.000 stanovnika. Op{tina Vefsn finansira kompletne tro{kove milanova~kog predstavnika u ovoj {koli, po~ev od putnih tro{kova, {kolarine za devetomese~ni boravak i drugih potreba kao {to su: nabavka

opreme za nastavu, zdravstveno osigurawe, podu~avawe norve{kog jezika i sli~no. “Topen” pru`a mogu}nost obrazovawa u~enika nakon zavr{etka sredwe {kole i to u oblasti sporta, muzike, glume, pozori{ne tehnike, doma}e radinosti i snala`ewa u prirodi. Nastava se odvija grupno, kroz radionice. Milanova~ki polaznici su svoj boravak u “Topenu” iskoristili da usavr{e engleski i nau~e norve{ki jezik. Neka prijateqstva su krunisana norve{ko-

utvrdimo koliko smo musketari, koliko smo zapravo “svi za jednog, jedan za sve”. U jednom trenu put nam se ukr{ta sa nepoznatim otiskom u snegu. Nije qudski svakako. Ni{ta ne pitam, jer znam da smo suvi{e daleko da bismo utvrdili da su to tragovi zalutalog psa. Divqa, ali divna Norve{ka - re~i su kojima je svoje sna`ne utiske o Norve{koj iskazala Nina Gli{ovi}, koja ove godine boravi u {koli “Topen”. V. S.

PREDSEDNIK OP[TINE POSETIO KOMPANIJU „SWISSLION-TAKOVO”

INTENZIVNIJA SARADWA U 2014. GODINI redsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi} posetio je gorwomilanova~ku kompaniju „Swisslion-Takovo” i tom prilikom sastao se sa potpredsednikom koncerna „Swisslion-Takovo” za proizvodwu i tehnolo{ki razvoj proizvodwe hrane i pi}a Miroslavom Jovi~i}em i izvr{nim direktorom direkcije pravnih i personalnih poslova Sne`anom ]ur~i}. Na sastanku se razgovaralo o poslovawu ove kompanije u proteklom periodu, kao i planovima za ovu i naredne godine.

P

Tako|e, razmatrane su i mogu}nosti saradwe lokalne zajednice i ove privatne kompanije u ciqu unapre|ewa `ivota gra|ana na podru~ju op{tine Gorwi Milanovac, kao i rada poznatog gorwomilanova~kog preduze}a. U narednom periodu predsednik op{tine }e nastaviti da pose}uje preduze}a koja egzistiraju na podru~ju op{tine Gorwi Milanovac, u ciqu unapre|ewa ve} postoje}e saradwe privrede i lokalne samouprave.


23

GORWI MILANOVAC

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

ZAVR[ENA PRVA FAZA ZAJEDNI^KOG PROJEKTA OP[TINE I DOMA ZDRAVQA

ZDRAVI ZUBI ZA NASMEJANU [KOLU

ciqu o~uvawa i unapre|ewa op{teg zdravqa, a posebno zdravqa zuba {kolske dece sa ruralnog podru~ja, nedavno je zavr{ena prva faza projekta „Zdravi zubi za zdravu i nasmejanu {kolu“ u organizaciji op{tine Gorwi Milanovac i gorwomilanova~kog Doma zdravqa. U seoskim {kolama odr`ani su edukativni roditeqski sastanci sa koordinatorima projekta u ciqu promocije higijenske i zdravstvene kulture i sticawa znawa i navika u o~uvawu oralnog zdravqa. Kordinator projekta dr Radovan Jakovqevi}, sto-

U

matolog Doma zdravqa, i predstavnici Odeqewa za dru{tvene delatnosti Op{tinske uprave, izrazili su zadovoqstvo {to je uspe{no realizovana prva faza projekta, posebno zbog velikog interesovawa u~enika i roditeqa, koji su pozitivno prihvatili i izrazili zainteresovanost za ovu akciju. Druga faza projekta bi}e realizovana u drugom polugodi{tu {kolske godine i obuhva-

ambulante u kojima }e biti obavqene potrebne stomatolo{ke intervencije. Na osnovu re{ewa predsednika op{tine Milisava Mirkovi}a, za implementaciju projekta predvi|eno je 300.000 dinara buxetskih sredstava, sa suk-

cesivnim preno{ewem finasijskih sredstava u skladu sa potrebama i utvr|enim planskim aktivnostima. Projekat „Zdravi zubi za zdravu i nasmejanu {kolu“ logisti~ki je podr`ala Stalna konferencija

gradova i op{tina, u saradwi sa Norve{kom asocijacijom lokalnih i regionalnih vlasti, kroz program podr{ke lokalnim samoupravama u decentralizaciji dru{tvenih delatnosti.

OBAVE[TEWE OP[TINSKE UPRAVE

LEGALIZACIJA OBJEKATA ti}e plansko dovo|ewe dece, uz obezbe|en prevoz, u najbli`e stomatolo{ke

PLANINARSKA EKSPEDICIJA KAVKAZ 2013.

KATARINA RADOJEVI] NA ELBRUSU bave{tavaju se gra|ani da je Zakon o legalizaciji objekata kojim se ure|uju uslovi, postupak i na~in legalizacije objekata stupio na snagu dana 1. novembra 2013. godine, a Pravilnik o objektima za koje se ne mo`e izdati gra|evinska dozvola, stepenu izgra|enosti objekta i gra|evinskoj i upotrebnoj dozvoli u postupcima legalizacije objekata 6. decembra 2013. godine. POSTUPAK LEGALIZACIJE POKRE]E SE PO ZAHTEVU VLASNIKA BESPRAVNO IZGRA\ENOG OBJEKTA, ODNOSNO WEGOVOG DELA U ROKU OD 90 DANA OD DANA STUPAWA NA SNAGU OVOG ZAKONA. KRAJWI ROK ZA

O

orwomilanov~anka Katarina Radojevi} u~estvovala je kao predstavnik op{tine Gorwi Milanovac u planinarskoj ekspediciji na Elbrusu, Kavkaz 2013. godine, u poku{aju osvajawa najvi{eg vrha Evrope od 5.642 metara nadmorske visine. Podr{ku i pomo} za u~e{}e u ovoj ekspediciji u Rusiji Katarini

G

je pru`ila lokalna samouprava. - Bez obzira {to nisam stigla do samog vrha, veliki uspeh je biti predstavnik na{e op{tine u ekspediciji, kao i dosti}i visinu od 5.200 metara nadmorske visine navodi se u dopisu, kojim se Radojevi}eva zahvalila op{tini Gorwi Milanovac na svesrdnoj pomo}i.

PODNO[EWE NOVIH ZAHTEVA ZA LEGALIZACIJU JE 29. januar 2014. GODINE. Postupci za legalizaciju zapo~eti do dana stupawa na snagu ovog zakona po zahtevima koji su podneti do 11.marta 2013.godine, a koji nisu okon~ani do dana stupawa na snagu ovog zakona, smatraju se zahtevima u smislu zakona o legalizaciji. Vlasnici bespravno izgra|enih objekata, odnosno delova objekta, koji su podneli prijavu za legalizaciju po ranije va`e}em zakonu u propisanim rokovima, nemaju obavezu podno{ewa novog zahteva, a svi takvi postupci bi}e okon~ani po odredbama Zakona o legalizaciji objekata. Zahtevi za legalizaciju

podneti van zakonom predvi|enih rokova nisu zahtevi u smislu ovog zakona, pa su investitori du`ni da postupak legalizacije pokrenu podno{ewem novih zahteva najkasnije do 29. Januar 2014. godine. ZAHTEVI ZA LEGALIZACIJU SE PODNOSE PREKO PISARNICE OP[TINSKE UPRAVE U ZGRADI OP[TINE, U GORWEM MILANOVCU, TAKOVSKA BR. 2. Zahtevi se mogu preuzeti na op{tinskom sajtu, pisarnici op{tinske uprave ili u mesnim kancelarijama na teritoriji op{tine Gorwi Milanovac. OP[TINSKA UPRAVA OP[TINE GORWI MILANOVAC


24

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

DOM KULTURE ^A^AK PETAK I SUBOTA, 17. I 18. JANUAR KAFE “[TO DA NE”

- MONTEVIDEO, VIDIMO SE!

PIVNICA „CITY PUB” Gospodar Jovanova 22, telefon 032/228 - 310

GRADSKA BA[TA Broj za rezervacije 063-620-333

Doma}i igrani film rediteqa Dragana Bjelogrli}a NEDEQA, 19. JANUAR

Velika sala u 16,00 i 19,00

- BOGOJAVQENSKA SVE^ANA AKADEMIJA,

PETAK, 17. JANUAR IZLO@BA SLIKA RANKE RADOVANOVI], akademske slikarke iz Beograda

Dodela priznawa pliva~ima za ^asni krst i prigodni program Velika sala, u 18,00

Likovni salon u 19,00

SREDA, 22. JANUAR -

KLUB „VELVET” „SRPSKI PAB” - Petak, 17. januar - nastupa bend „Vesele osamdesete“ 22.00 - Subota, 18. januar - nastupa bend „The Burns“ 22.00

- Petak, 17. januar - nastupa „Orange Band” 21.30 - Subota, 18. januar - nastupa „Kucna Muzika & Lukowski” 22.00

GENETSKI MODIFIKOVANA HRANA - ZA I PROTIV, Predavawe, predava~i: Dr Miladin M. [evarli}, mr Du{ko Brkovi} i mr Ratko Baj~eti} Velika sala, u 19:30

Restoran „ROMANSA" - Qubiteqi starogradske muzike dobrodo{li su svake ve~eri od 17 ~asova

Restoran "STARI GRAD" - Svakog vikenda starogradska svirka

Kafana „PALILULAC“ - Svakog vikenda nastupa orkestar "[e{ir moj"

- TV GALAKSIJA TV PROGRAM

13:30 OGLASI

08:45 SERIJA – Izlog strasti –

13:30 OGLASI

18:55 TV INFORMATOR 2

14:10 GALASPORT –r.

09:15 MERIDIJANIMA

14:10 GALASPORT –r.

19:30 MERIDIJANIMA

15:30 TV INFORMATOR 1

09:45 BELI LUK I PAPRICICA

14:50 DOKUMENTARNI FILM – ZA-

20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE

15:55 KRAJEM NA[E ULICE

10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV

STAVA FILM – r.

20:05 MO SPORT

PETAK 17. 1. 2014.

16:15 GULIVER

10:15 SRBIJA I SVET

15:30 TV INFORMATOR 1

20:45 FILM

08:15 OGLASI

17:15 OGLASI

11:15 OGLASI

16:15 SERIJA – Izlog strasti

22:30 TV INFORMATOR 3

08:45 SERIJA – IZLOG STRASTI

17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r.

12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK

16:45 Beli luk I PAPRI^ICA

23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE

10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV

18:55 TV INFORMATOR 2

12:15 NA[E SELO-r.

17:15 OGLASI

23:15 Program Srbija na dlanu 1

10:15 KORAK 21

19:20 KRAJEM NA[E ULICE

13:00 IZBLIZA

17:45 GRUDA-r.

11:15 OGLASI

20:00 MUZI^KA APOTEKA

13:30 OGLASI

18:15 MILANOVA^KA SEDMICA –r.

^ETVRTAK 23. 1. 2014.

13:00 NIKO KAO JA-r.

22:30 TV INFORMATOR 3

14:10 KARUSEL-r.

18:55 TV INFORMATOR 2

08:15 OGLASI

13:30 OGLASI

22:55 KRAJEM NA[E ULICE

14:45 IZBLIZA

19:30 MERIDIJANIMA

08:45 SERIJA – Izlog strasti –

14:45 FOTOSKAZ –r.

23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE

15:30 TV INFORMATOR 1

20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA

09:15 MERIDIJANIMA

15:30 TV INFORMATOR 1

23:15 Program Srbija na dlanu 1

16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -r.

20:05 TV MEDIKUS

09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA

17:15 OGLASI

21:00 Srbija i svet

10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV

16:15 IZLOG STRASTI – r. 17:15 OGLASI

NEDEQA 19. 1. 2014.

18:00 GALASPORT

22:30 TV INFORMATOR 3

10:15 SPORTSKA GALAKSIJA

18:00 GALASPORT

08:15 OGLASI

18:55 TV INFORMATOR 2

23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE

11:15 OGLASI

18:55 TV INFORMATOR 2

08:45 POD SJAJEM ZVEZDA

19:35 MERIDIJANIMA

23:15 Program Srbija na dlanu 1

12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV

19:20 KRAJEM NA[E ULICE

10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK

20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE

20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE

10:15 STARI ZANATI

20:10 DOKUMENTARNI FILMOVI

SREDA 22. 1. 2014.

13:45 OGLASI

20:10 INTERAKCIJA

11:15 OGLASI

– ZASTAVA FILM

08:15 OGLASI

14:30 MO SPORT-r.

21:00 GRADSKI PUTOKAZ

12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV

21:00 MILANOVA^KA SEDMICA

08:45 SERIJA – Izlog strasti

15:00 ABS SHOW

21:50 VEZE

12:15 NA[E SELO

21:30 GRUDA

09:15 MERIDIJANIMA

15:30 TV INFORMATOR 1

22:30 TV INFORMATOR 3

13:00 ATLAS

22:30 TV INFORMATOR 3

09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA

16:15 SERIJA – Izlog strasti

22:55 KRAJEM NA[E ULICE

13:30 OGLASI

23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE

10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK

16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA

23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE

14:00 FILM

23:15 Program Srbija na dlanu

10:15 IZBLIZA

17:15 OGLASI

23:15 Program Srbija na dlanu 1

15:30 VEZE

11:15 OGLASI

17:45 VI[E OD SPORTA

12:15 FILM -r.

16:15 52 VIKENDA U SRBIJI

UTORAK 21. 1. 2014.

12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV

18:55 TV INFORMATOR 2

SUBOTA 18. 1. 2014.

18:30 GULIVER

08:15 OGLASI

12:15 SUPER 70

19:30 MERIDIJANIMA

08:15 OGLASI

19:00 SPORTSKA GALAKSIJA

08:45 SERIJA – Izlog strast –

13:30 OGLASI

20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE

08:45 KONCERT

19:30 MERIDIJANIMA

09:15 Meridijanima

14:10 INTERAKCIJA-r.

20:05 NA[E SELO-r.

10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV

20:00 KARUSEL

09:45 Beli luk I PAPRI^ICA

15:30 TV INFORMATOR 1

21:00 FOTOSKAZ

10:15 TREND SETTER

23:00 Program Srbija na dlanu 1

10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK

16:15 SERIJA –Izlog strasti –

21:45 NIKO KAO JA

10:15 AUTOSPRINT

16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA

22:30 TV INFORMATOR 3

11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV

PONEDEQAK 20. 1. 2014.

11:15 OGLASI

17:15 OGLASI

23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE

12:00 INTERAKCIJA-r

08:15 OGLASI

12:15 POD SJAJEM ZVEZDA

17:45 TV MEDIKUS-r.

23:15 Program Srbija na dlanu 1


^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

25

OGLASI

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, Hotel Morava, 15.000 eura P-18 m2, 5. sprat, Nemawina, 16.000 eura P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-30 m2, 1.sprat , K.V.P, 21.000 eura P-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 eura P-17 m2, prizemqe Balkanska, 9.500 eura P-19 m2, 13. sprat, Kneza Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2. sprat, centar, 20.000 eura JEDNOSOBNI P-40 m2, 8. sprat, Vinara, 25.500 eura P-35 m2, 4. sprat, Kej, 18.000 eura P-38 m2, 3. sprat, Hotel Morava, 24.000 eura P-34 m2, 1. sprat, centar, 23.200 eura P-42 m2, 4. sprat, Med. {kola, 21.000 eura P-37 m2,1.sprat, centar, 33.300 eura P-45 m2, 2. sprat, Svetog Save, 25.500 eura P-34 m2, 2. sprat, Svetog Save, 22.000 eura DVOSOBNI P-40 m2, vp, nov, centar, 34.000 eura P-54 m2, 3. sprat, Avlaxinica, 31.000 eura P-49 m2, 2. sprat, Svetog Save, 28.000 eura P-45 m2, 2. sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5. sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, prizem.sp. Avenija 2, 31.000 eura P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 eura P-53 m2, 2. sprat, Nemawina, 32.000 eura P-42 m2, 5.sprat, Avlaxinica, 27.000 eura P-60 m2, 1. sprat, H. Morava, 30.000 eura P-63 m2, 3. sprat, Avlaxinica, 38.000 eura P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 37.000 eura P-60 m2, 1. sprat, Obili}eva, 40.000 eura P-65 m2, 1. sprat, H. Morava, 31.000 eura P-54 m2, 5. sprat, Avenija 1, 35.000 eura P-48 m2, 1. sprat, nov, centar, 38.000 eura

TROSOBNI P-66 m2, 7. sprat, H. Morava, 34.000 eura P-68 m2, 3. sprat, Nemawina, 41.000 eura P-65 m2, 2. sprat, centar, 38.000 eura P-70 m2, 2. sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3. sprat, Obili}eva, nov, 780 eura + PDV P-78 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 66.000 eura P-67 m2, 4. sprat, Avlaxinica, nov, 44.000 eura P-65 m2, vp, centar, 45.000 eura P-76 m2, 3.sprat, Balkanska, 43.000 eura P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 37.000 eura P-81 m2, 1. sprat, K.V.P. 47.000 eura P-120 m2, 6. sprat, Sv. Markovi}a, 61.000 eura P-58 m2, 4. sprat, Kej, 35.000 eura KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2.5 a, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4.5 a, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 a, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a, 40.000+50.000 eura P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura P-80 m2, Bolnica, plac 4.22 a, 37.000 eura P-220 m2, Ko{utwak, plac 6 a, 53.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 a, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 a, 36.000 eura P-81 m2, 7.jula, plac 5 a, 41.000 eura P-80 m2, S.breg, plac 3 a, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 a, 45.000 eura P-75 m2, Solunska, plac 6 a, 60.000 eura P-50 m2, D. Trep~a, plac 15 a, 8.500 eura P-100 m2, Trnava, plac 70 m2, 35.000 eura

P- 26 m2, Qubi} kej, prizemqe, TA, cena: 18 500 eura P- 20 m2, novija gradwa, 5.sprat, sa stvarima P- 20 m2, Nemawina, CG, cena: 16 500 eura P- 25 m2, Alvad`inica, 1.sprat, cena: 15 500 eura P- 30 m2, Avenija 2, 3.sprat, CG, cena: 22 500 eura P- 32 m2, Nemawina, 4.sprat, CG, cena: 21 000 eura P- 34 m2, kod Hotel Morave, TA, 2.sprat, cena: 22 500 eura P- 34 m2, Nemawina, CG, 5.sprat, cena: 20 500 eura P- 42 m2, kod Medicinske, 5.sprat, cena: 21 000 eura P- 43 m2, Balkanska, 4.sprat, cena: 22 000 eura P- 38 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, TA, cena: 25 000 eura P- 37 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 39 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Hotel Morava, 4. prat, cena: 26 000 eura P-43 m2, kod O[ Milice Pavlovi}, 5.sprat, cena: 27 000 eura

P- 47 m2, Qubi} kej, fasadna cigla, CG, cena: 29 500 eura P- 47 m2, Svetozara Markovi}, nov, CG, cena: 36 000 eura P- 49 m2, centar, kod parka, 5.sprat, lift, CG, cena: 30 000 eura P- 41 m2, Qubi} kej, 5.sprat, lift, CG, cena: 26 000 eura P- 45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Qubi} kej, TA, 4.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 46 m2, renoviran, Nemawina, 2.sprat, CG P- 48 m2, novija gradwa, Alvad`inica, 4.sprat, CG, cena: 30 500 eura P- 47 m2, Hotel Morava, 1.sprat, TA, cena: 27 000 eura P- 51 m2, Kalu|erice, 6.sprat, CG P- 52 m2, Nemawina, 3.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 54 m2, Centar, 1.sprat, TA, cena: 22 000 eura P- 51 m2, Qubi} kej, CG, nov, cena: 27 500 eura P- 55 m2, Qubi} kej, renoviran, TA, cena: 26 000

eura P- 56 m2, Avenija 2, 6.sprat, CG, lift, cena: 32 000 eura P- 57 m2,Ciglarska,nov,4.sprat, mo`e subvencionisani kredit, 35 000 eura P- 62 m2, Hotel Morava, 8.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 51 m2, Centar, 4.sprat, TA, cena: 26 000 eura P- 63 m2, Alvad`inica, 3.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 52 m2, Avenija 1, 5.sprat, CG, cena: 36 000 eura P- 68 m2, Centar, 1.sprat, cena: 40 000 eura P- 83 m2, strogi centrar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P- 68 m2, Centar, 2. lifta, CG, cena: 37 000 eura P- 64 m2, Hotel Morava, CG, cena: 35 000 eura P- 71,20 m2, Obili}eva, nov, odmah useqiv, 2.sprat, cena: 800 eura/m2 P- 68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 600 eura/m2 P- 90 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena. 47 000 eura

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03

STANOVI P-27 m2, 2.sprat, CG, centar. Cena 20.000 eura P-30 m2, 3. sprat, CG kalorimetri, Avenija 2. Cena 22.500 eura P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 22.000 eura P-34+26 m2, 5. sprat, CG, kod O[ M. Pavlovi}, cena 30.000 eura P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 31.000 eura P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 37.000 eura P-53 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 31.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, D.Markovi}. Cena 35.000 eura P-57 m2, 6. sprat, cg, Avenija 2. Cena 31.000 eura P-64 m2, 9. sprat, Alvaxinica. Cena 33.000 eura P-66 m2, 7. sprat, CG, S. Save. Cena 33.000 eura P- 68 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 38.000 eura P-83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 63.000 eura P-90 m2, 3. sprat, CG, {etali{te. Cena 73.000 eura

P-53 m2,3. sprat, cg, Draga~evska, 35.000 eura P-58 m2, 1.sprat, CG, S. Markovi}a, 32.000 eura P-36 m2, 8. sprat, CG, Obili}eva. Cena 23. 000 evra P-43 m2, 3. sprat, TA, Qubi} kej. Cena 22.500 evra P-47 m2, 1. sprat, CG, Obili}eva, nov. Cena 41.000 evra sa PDV-om P-55 m2, 3.sprat, TA, {iri centar. Cena 28.000 evra P-60 m2, 2. sprat, cg, Alvaxinica. Cena 36.000 evra P-62 m2, prizemqe, cg, centar, sre|en. Cena 46.000 evra P-74 m2, 2. sprat, cg, Obili}eva. Cena 53.500 evra KU]E P-46 m2, na 12.40 ari, Prijevor. Cena 9.000 eura P- 50 m2, 6.3 ara, Kulinovci, 32.000 eura P- 60 m2, 6 ari, Avenija. Cena 35.000 eura P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko poqe. Cena 30.000 eura P-90 m2, na 4 ara, Qubi}. Cena 32.000 eura P-120 m2, 9.5 ari, kod Po{tinog magacina. Cena 40.000 eura P-120 m2, 5 ari, Qubi} P-150 m2, 2.5 ari, kod O[

"Ratko Mitrovi}". Cena 43.000 eura P-220 m2, 7 ari, Qubi}. Cena 58.000 eura P-200 m2+PK, na 18 ari, Qubi}. Cena 51.000 eura P-50 m2, 60 ari, Kuki}i, sre|ena P-80+30 m2, 16 ari, Trep~a, sre|ena, sa stvarima,CG, izolacija P-120 m2, 8 ari, kod Po{tinog magacina, 40.000 eura IMAWA 2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 15000 eura sa stvarima 2 ku}e, 1, 89 ha, Pakovra}e, 43.000 eura 180 m2, 2 ha, Ka~ulice, 16.000 eura 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pom. objekata, 35.000 eura 50 m2, 90 ari, Gorwa Gorevnica. Cena 26.000 eura Ku}a+pom.objekti, 5 ha, Lipnica Ku}a+pom.objekti, 5 ha, Samaile 80 m2, 1.75 ha, Prijevor, 45.000 eura LOKALI 37 m2, Obili}eva, 41.000 eura 60 m2, B. Jankovi}a, 52.000 eura

CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA 032/374-508


26

OGLASI

MALI OGLASI POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG JEZIKA ZA OSNOVCE - ^ASOVI GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE.

065/2004-115 Marija

PRODAJEM dvosoban stan od 68 m2, u centru ^a~ka, kod Taksi stanice. Ima dve terase, podrum, stara gradwa, odli~na izolacija. Cena 52.000 evra. Tel. 061/ 163-0-023 KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735 NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM ~etvorosoban stan, nov, centar, blizu pijaca, 3. sprat, CG, terasa. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan od 93 m2, na Vinari , 1. sprat, cg, 2 terase. Cena-dogovor. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan od 79 m2, Avenija 2. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan od 78 m2, na Vinari, povoqno. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan od 70 m2, u Aveniji 2, na 3. spratu, kod Prehrambene {kole, ima terasa i podrum. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan, nov, dupleks, kod H. Morave, 3. sprat, CG, ima terasa. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan, nov, Qubi} kej, cg, ima lift i terasa. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan, centar, 1. sprat. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan na Gradskom bedemu sa CG. Cena 73.600 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan

OTKUP STARIH DOTRAJALIH, NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855 GU^A- KOD BENZINSKE PUMPE PREMA LU^ANIMA PRODAJEM PARCELU 20 ARI. TEL. 064/ 233-0-593

IZDAJEM sobu sa terasom u centru `enskoj osobi, cg, internet. Tel. 064/ 144-91-92 IZDAJEM nov, name{ten jednosoban stan od 30 m2, u strogom centru grada, ulica Raji}eva, 2. sprat, CG na kalorimetre. Pogodan i za poslovni prostor. Mogu}nost kupovine novih stvari. Cena 150 evra. Tel. 064/ 189-2-420

PRODAJEM ~etiri apartmana, ^olovi}a brdo na Zlatiboru, od 30 m2 do 40 m2, na prizemqu i 1. spratu, sa stvarima, gra|eni 2011.godine. Tel. 060/ 349-8-490 IZGUBQEN indeks Tehni~kog fakulteta ^a~ak br. 326/ 2012, na ime Olivere Petrovi} iz ^a~ka na Alvaxinici, 1. sprat, zgrada od fasadne cigle. Cena 48.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan , nov, kod H. Morave, 3. sprat. Cena 41.000 evra sa PDV-om. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan na Alvaxinici, 2. sprat, cg, lift, terasa. Cena 45.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvoiposoban stan od 63.38 m2 na Avlaxinici, cena 33.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvoiposoban stan od 51 m2, bez ulagawa, CG, ima lift, Qubi} kej. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM dvosoban stan, u zgradi sa 5 eta`a, 63 m2, cg i balkon sa pogledom na park u blizini centra grada. Cena 40.000 evra. Tel. 032/344-515 PRODAJEM dvosoban stan od 62,80 m2, 3. sprat. Cena 31.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 62 m2, ulica Vojvode Stepe. Tel. 065/ 453-3-818 PRODAJEM dvosoban stan

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN JESEWI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM DVOSOBAN STAN 57 M2, 6. SPRAT, IMA LIFT,U AVENIJI 2. IMA 2 TERASE I PODRUM. CENA 33.600 EURA. Tel. 065/ 326-0-745

PRODAJEM dvosoban stan, 49,8 metara kvadratnih, kod Slobodinog igrali{ta. Telefoni: 065/3463000 i 061/188-41-74. IZDAJEM JEDNOSOBAN, NAME[TEN STAN U U@ICU ZA STUDENTE ILI \AKE. ZASEBAN ULAZ. TEL: 031/518-081 PRODAJEM polovan, o~uvan, mawi fri`ider marke Liebhher. POVOQNO!!!. Tel. 062/ 166-2-208

PRODAJEM trosoban stan od 75 m2, CG, 2. sprat, lift, centar. Tel. 063/ 735-0-260 od 61 m2, 1. sprat, @elezni~ka ulica. Tel. 032/ 344-630 PRODAJEM dvosoban stan od 59 m2, Industrijski prolaz, 1. sprat. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2, Kej, drugi sprat. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2 na Keju. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2 , zgrada fasadne cigle u Aveniji. Tel. 060/ 3489-270 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, 6. sprat. Cena 31.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2 kod Hotel Morave. Cena 26.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, Avenija 2, {esti sprat, ima lift i podrum, 2 terase. Tel. 065/ 326-0-745 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, Avenija 2, CG, 2 terase i podrum. Tel. 065/ 326-0-745 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, {iri centar, 5. sprat. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, Nemawina ulica, 3. sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, ura|ena spoqna stolarija, ima izolacija. Cena 28.000 evra. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, Qubi} kej. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, cg, ^. P. Odred, tre}i sprat. Tel. 060/ 348-9270 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, Kalu|erice, 3. sprat, cg, lift. Tel. 064/ 2629-109 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2 na Avlaxinici, 3.

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 KUPUJEM ORDEWE, MEDAQE, STARO ORU@JE / SABQE, JATAGANE, KAME, KUBURE /, UNIFORME, OZNAKE, STARE UMETNI^KE SLIKE, SATOVE I OSTALE ANTIKVITETE. TEL. 032/ 372-155, 063/ 807-2-772

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski IZGUBQENA diploma Tehni~ke {kole iz ^a~ka, na ime Svetomir @ivkovi} sprat. Cena 31.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2, 2. sprat, Hotel Morava. Cena 33.000 evra. Tel. 032/342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2, ulica Svetog Save. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 47 m2, Beograd, kod Zire, gara`a u zgradi, kompletno name{ten. Cena 85.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 47 m2 na Keju, VP, cena 30.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 46 m2, u Nemawinoj ulici. Tel. 061/ 291-6-355 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, Nemawina ulica, renoviran, prvi sprat, cg. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, {iri centar, 2. sprat. Cena 28.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 44 m2, kod H. Morave. Cena 25.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 43 m2, nov, centar , 3. sprat, lift, cg. Tel. 062/ 514429 PRODAJEM dvosoban stan od 43 m2, Beograd, @arkovo, 5. sprat, cg, lift, cena dogovor. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 42 m2, CG, na Keju. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 38 m2, kod Med. {kole, 3. sprat. Cena 24.000 evra. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM dvosoban stan kod H. Morave na 1. spratu, povoqno. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan kod H. Morave , u prizemqu,

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2. Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675 IZUZETNO POVOQNO PRODAJEM TROSOBAN STAN OD 82 M2, KOD HOTELA MORAVA. CENA 49.500 EURA. TEL. 032/ 333872, 062/ 302-240

PRODAJEM ekskluzivan poslovno-stambeni objekat od 600 m2, prizemqe 300 m2 u jednoj celini i sprat 300 m2- stambeni i poslovni prostor. Objekat je ukwi`enjedan vlasnik. Cena po dogovoru. Tel. 032/ 221-400, 064/ 12-41806 PRODAJEM Jugo koral 1.1, 2003. godi{te u odli~nom stawu. 064/2304202 sa parkingom ispred stana. Cena 25.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban stan na Alvaxinici, renoviran, odmah useqiv, cg, terasa, lift. Cena 31.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban stan , centar, renoviran, sa novim name{tajem. Cena 31.000 evra. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM dvosoban stan , nov, centar, 3. sprat, cg, lift, 36.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban stan , renoviran, na Alvaxinici, 3. sprat, CG, terasa. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM jednoiposoban stan u centru sa delom name{taja. Cena 26.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43+10 m2, kod restorana Brvnara, 6. sprat. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43 m2, Gvo`|ar, u prizemqu. Cena 26.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednoiposoban stan od 42 m2 na Keju, 4. sprat. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dva nova jednoiposobna stana na Vinari od 39 m2, na 6. spratu. Cena 27.500 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan od 47 m2, kod Slobodinog igrali{ta. Cena 23.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan od 40.66 m2, Kej, 5 sprat. Cena 26.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2 u Nemawinoj ulici. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2 , Kej, VP. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, u Aveniji 1. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednosoban stan

NOVI REZERVNI DELOVI ZA ULI^NE OFF-ROAD I ATV MOTOCIKLE OD JAPANSKIH, ITALIJANSKIH I OSTALIH EVROPSKIH PROIZVO\A^A. SUPER CENE UZ DOBAR KVALITET. TEL. 065/ 445-0-015 IZDAJEM ILI PRODAJEM PLAC 10 ARI I POSLOVNI PROSTOR 200 m2 U PREQINI PORED PUTA. TEL. 061/ 111-6-439

IZDAJEM JEDNOSOBAN STAN U DRAGA^EVSKOJ ULICI, ZASEBAN ULAZ. TEL: 032/332-761

PRODAJEM stan od 36 m2, u Kuli, CG. Tel. 064/ 141-4-324 PRODAJEM mawi jednosoban stan, CG,lift, Vinara. Tel. 063/ 735-0-260 Izdajem lokal 20 kv, Sin|eli}eva 25 063/8275217 PRODAJEM Renault 18, 86. godi{te u odli~nom stawu, registrovan do avgusta 2014. Povoqno. Tel: 060/362-90-95 od 37 m2, u Aveniji, u zgradama od fasadne cigle. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednosoban stan od 31 m2, Hotel Morava, cena 23.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan na Vinari, 3. sprat. Cena 23.000 eura. Tel. 063/ 735-0260 PRODAJEM jednosoban stan, ul. C. Lazara, CG, lift, sa stvarima, cena 23.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM jednosoban stan , CG, 2. sprat, {iri centar. Cena 16.000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM mawi jednosoban stan, CG,lift, Vinara. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM jednosoban nov stan kod H. Morave, 3. sprat, CG. Cena 19.000 evra sa PDVom. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM garsoweru od 30 m2, u centru, 3. sprat, cg, novija gradwa. Cena 18.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM garsoweru od 27 m2, drugi sprat, centar grada. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, na Qubi} keju. Tel. 063/ 349-333 PRODAJEM garsoweru od 25 m2 na Avlaxinici, cena 15.500 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM garsoweru od 24 m2 na 5. spratu u centru grada. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM garsoweru od 20 m2, 5. sprat, u Nemawinoj ulici. Cena 16.500 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM garsoweru od 19 m2, ~etvrti sprat, u Nemawinoj. Tel. 060/ 348-9270 PRODAJEM garsoweru , nova, Beograd, Vra~ar, 1. sprat, ul. Gospodar Vu~i}a, useqiva. Cena 38.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490


PRODAJEM nove stanove, mogu}nost subvencije, cena 700 e / m2. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM stan od 83 m2 u strogom centru grada. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 77 m2, u centru grada. Tel. 032/ 224-590 PRODAJEM stan od 76 m2, Balkanska ulica, drugi sprat. Tel. 032/ 349-849 PRODAJEM stan od 68 m2, dve terase, ima podrum, strogi centar. Tel. 065/ 141-4-140 PRODAJEM stan od 66 m2 na Gradskom {etali{tu, drugi sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 66 m2 , ulica Svetog Save. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 65 m2. Cena 31.000 evra. Tel. 064/ 1374-137 PRODAJEM stan od 64 m2, 2. sprat, Hotel Morava, lift, cg. Cena 34.000 eura. Tel. 063/ 7350-260 PRODAJEM stan od 64 m2 na Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM stan od 63 m2, ulica Svetog Save. Tel. 064/ 131-2-544 PRODAJEM stan od 63 m2, u centru grada. Tel. 063/ 127-5630 PRODAJEM stan od 63 m2 na Alvaxinici. Cena 33.000 evra. Tel. 064/ 146-87-32 PRODAJEM stan od 60 m2, nov, u Obi}i}evoj. Cena 40.000 evra. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 60 m2, ulica Svetog Save, 1 sprat. Cena 30.000 evra. Tel. 064/ 1468-732 PRODAJEM stan od 58 m2, kod H. Morave, 1. sprat, povoqno. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan od 57 m2, ulica Svetog Save, cena 29.000 evra. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 57 m2, u Aveniji 2. Cena 31.000 evra. Tel.064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 55 m2, kod Hotel Morave, cg, ili mewam, uz doplatu za mawi stan. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM stan od 55 m2 na Keju, zgrada od fasadne cigle. Tel. 31.000 evra. Tel. 060/ 3498-490 PRODAJEM stan od 54 m2, Avenija 1, cena 35.000 evra. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 53 m2, strogi centar. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM stan od 53 m2, cena 31.000 evra. Tel. 064/ 14687-32 PRODAJEM stan od 53 m2, 3. sprat, CG, kod Hotel Morave. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM stan od 53 m2, tre}i sprat, cg, ima lift. Tel. 032/ 346-541 PRODAJEM stan od 52 m2, Kej, tre}i sprat. Tel. 060/ 3498-490 PRODAJEM stan od 51 m2, cg, Qubi} kej. Cena 27.500 evra. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 50 m2 sa cg, u blizini Doma zdravqa. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 50 m2 , Kej, ul. D. Markovi}, 2. sprat, CG. Cena 31.000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM stan od 49 m2 u blizini {kole “Dr. Mi{ovi}”, drugi sprat, cg. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 49 m2, sa podrumom, stari “Autoprevoz”. Tel. 064/ 618-6058 PRODAJEM stan od 48 m2, novija gradwa. Cena 30.500 evra. Tel. 064/ 971-1-112 PRODAJEM stan od 48 m2,

27

OGLASI

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

ulica K. V. Popovi}a br.14. Tel. 061/ 661-1-124 PRODAJEM stan od 47 m2 na Zlatiboru, iznad Kraqevih konaka, 3. sprat, sa name{tajem. Cena 47.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan od 46+6 m2 m2 kod “Solida”. Cena 29.900 evra. Mo`e na kredit ili na rate. Ima tapija. Tel. 061/ 2789-937 PRODAJEM stan od 46 m2, 2. sprat, Nemawina, cg. Cena 25.000 evra. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 45 m2 kod Hotel Morave. Cena 25.500 evra. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 43 m2, u Nemawinoj ulici. Tel. 032/ 228-457 PRODAJEM stan od 43 m2, nov, na Alvaxinici. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM stan od 43 m2 u blizini {kole “ M. Pavlovi}”. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 42 m2, kod “Medicinske” {kole. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 42 m2 u Beogradu ulica Darinke Jevri}. Tel. 062/ 245-514 PRODAJEM stan od 41 m2, Qubi} kej, cg, peti sprat. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 40 m2 , ulica Qubi}ska. Tel. 064/ 1468-732 PRODAJEM stan od 40 m2, nov, kod Gradskog parka. Tel. 060/ 034-3-687 PRODAJEM stan od 40 m2 u Balkanskoj ulici. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 40 m2 , centar grada, cena 25.500 evra. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 40 m2 , nov, Obili}eva. Tel. 064/ 1468-732 PRODAJEM stan od 40 m2 , nov, kod gradskog parka. Cena 27.000 eura. Tel. 060/ 558-9-248 PRODAJEM stan od 38 m2, ulica Svetog Save. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 36 m2, na 1.spratu, renoviran, sa novim stvarima, Nemawina . Cena 26.000 evra. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM stan od 32 m2, cg, Nemawina ulica. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 32 m2, noviji, centar, 2. sprat. Cena 18.000 evra. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM stan od 31 m2, nov, Obili}eva, 2. sprat. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan od 28 m2, kod Hotel Morave. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 28 m2, ulica 7. juli, 1. sprat, CG. Cena 16.000 evra. Tel. 060/ 3489-270 PRODAJEM stan od 21 m2 u Obili}evoj, 1. sprat, CG, cena 16.000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM mawi dvosoban stan, Qubi} kej. Tel. 064/ 6732-969 PRODAJEM ku}u od 300 m2, na dva nivoa u Aveniji. Cena 90.000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM ku}u od 220 m2, sa 7 ari placa, u Qubi}u. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u od 200 m2 + PK, sa 18 ari placa, u Qubi}u. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM ku}u od 170 m2 sa 13.5 ari placa. Cena 21.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u od 150 m2 sa 5. ari placa, u Lugovima. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u od 150 m2 , plac 7 a, u Vidovi do Morave, ura|en dok za ~amac, u odli~nom stawu. Tel. 060/ 349-

8-490 PRODAJEM ku}u od 133 m2 u Qubi}u sa 3.99 ari placa. Cena 55.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM zajedni~ku ku}u od 130 m2, ulica Stevana Mokrawca. Tel. 062/ 471-063 PRODAJEM ku}u od 120 m2, 9.5 ari placa kod Po{tinog magacina. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u od 110 m2 sa 34 ari placa. Cena 20.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 100 m2, sa 7.5 ari placa, u u`em delu grada, sre|ena. Tel. 063/ 27-3292, 032/ 346-541 PRODAJEM ku}u od 92 m2, plac 5 a, kompletno sre|ena, kod {kole R. Mitrovi}. Cena 45.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM ku}u od 80 m2 , dva ulaza, plac 4.9 ari, legalizovana, ukwi`ena kod “Forma Ideale”. Tel. 064/ 3171-701 PRODAJEM ku}u od 80 m2 , u Atenici, kod Plave hale, plac 3.50 ari. Cena 25.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u od 80 m2 , plac 3 ara, u Ov~ar Bawi kod bazena. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM ku}u od 80 m2 , na Zlatiboru, kod “Titove Vile”, plac od 6 ari. Cena 70.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM ku}u od 75 m2, sa 6 ari placa. Cena 20. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 2 ara placa, kod Bioskopa “Prag”, povoqno. Tel. 064/ 139-4-468 PRODAJEM ku}u od 56 m2, dvosoban stan ,1 ar placa. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM ku}u od 56 m2, sa 3.74 ari placa. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM ku}u od 50 m2, sa 22 ara placa u Viqu{i. Cena 6.000 eura. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u od 50 m2+ letwa kuhiwa, u Trbu{anima, 5.5 ari placa. Tel. 065/ 346541-1 PRODAJEM ku}u od 50 m2 u Kuki}ima, sa 60 ari placa. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM ku}u od 40 m2 na bedemu, blizu Morave, plac 4 a. Cena 16.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u od 35 m2 kod Hotel Morave. Cena 23.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dve ku}e na 6 ari placa u blizini Balkanske ulice. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dve ku}e od 63.76 m2 i 59.58 m2, na placu povr{ine 5.10 ari u Qubi}u. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dve ku}e na 50 ari zemqe u Mojsiwu, kod crkve. Tel. 062/ 118-4-814 PRODAJEM dve ku}e od 75 m2 i 125 m2, na Alvaxinici, sa placem od 4 ara. Cena 380 evra/ m2. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM vikend ku}u od 60 m2, na Karauli, sa 38 ari placa. Cena 16.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM vikend ku}u od 52 m2 u Prijevoru, sa 17.70 ari placa. Cena 26.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM vikendicu sa 10 ari placa na Jelici. Tel. 065/ 344-9-428 PRODAJEM brvnaru, unutra{wost ekstra ure|ena. Vredi pogledati. Tel. 062/ 8093-977 PRODAJEM seosko imawe sa 5 ha zemqe u Samailama, svi prikqu~ci, ima bunar. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM seosko

doma}instvo u Lipnici sa 3.5 ha oku}nice. Tel. 063/ 652 - 804 PRODAJEM imawe od 5 ha u Je`evici. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM seosko doma}instvo u Prijevoru, ku}a 80 m2, 75 ha zemqe pod vo}em. Tel. 060/ 342-851-0 PRODAJEM seosko doma}instvo u Draga~evu, 13 km od grada. Cena 17.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM seosko imawe u G. Gorevnici sa 90 ari placa. Tel. 032/ 346-541 PRODAJEM seosko imawe sa 5 ha zemqe u Lipnici. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM lokal od 170 m2, plac od 10 ari, magacin, u Viqu{i. Cena 7.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM lokal od 135 m2 u Rakovi, kod Doma, ukwi`en sa magacinom i mokrim ~vorom. Cena 10.000 evra. Tel. 064/ 3171-701 PRODAJEM lokal od 37 m2, nov, dvostrano orijentisan do ulice. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM lokal od 37 m2, nov, odmah useqiv, Obili}eva ulica. Cena po dogovoru. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM lokal od 47 m2, sa podrumom od 20 m2, ku}om od 56 m2, 1 ar placa, plac od 6.72 ara. Mo`e sve posebno. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM poslovni prostor povr{ine oko 70 m2 / Pr+1/, kod “Tempa”. Cena 35.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM NOVU MONTA@NU ku}u sa pomo}nim prostorijama i 50 ari zemqe u Kuki}ima. Tel. 064/ 230-4-202 MEWAM staru ku}u sa 4 ara placa na Du{anovcu /Marinkova bara/, za dvosoban stan u ^a~ku, uz doplatu. Tel. 036/ 857-040 NEKRETNINE - IZDAVAWE - POTRA@WA IZDAJEM dvoiposoban name{ten stan na Alvaxinici, cg, drugi sprat, lift. Tel. 062/143-5-027 IZDAJEM dvosoban name{ten stan, nova gradwa u Vrwa~koj Bawi. Tel. 063/830-43-52 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela” Srbija”. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM dvosoban stan kod Hotel Morave, CG. Tel. 064/ 230-4-202 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu - Lion, sa gara`om. Tel. 063/ 743-5-546 IZDAJEM dvosoban poluname{ten ili nename{ten stan sa grejawem, lokacija Ciganmala. Tel. 032/ 537-2-816, 064/ 411-4-996 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, Zvezdara, do marketa “Supervero”. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM jednosoban kompletno name{ten stan u Beogradu, TA, bela tehnika. Tel. 064/ 371-2-307 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Pigovoj ulici, cg, kablovska. Tel. 061/ 806-0-169, 032/ 557-3-249 IZDAJEM jednosoban stan, 40 m2, poluname{ten, ulica Svetozara Markovi}a br. 65, 3. sprat, lift, TA grejawe. Tel. 061/ 289-25-16 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan u ku}i, poseban ulaz, grejawe na ta, povoqno. Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM jednosoban

name{ten stan , ulica Nemawina 68, CG, 1. sprat. Tel. 064/ 432-2-910 IZDAJEM jednosoban stan, za poslovni prostor u strogom centru na 2. spratu. Tel. 064/ 144-91-92 IZDAJEM povoqno stan za studente u Beogradu. Tel. 032/ 346-288 , 066/ 346-288 IZDAJEM name{ten stan (ku}a u dvori{tu) u Beogradu, Dor}ol, od 1.2.2014. godine. Tel. 064/ 569-6-242, 064/ 133-7286 IZDAJEM nename{ten stan od 65 m2 u centru , na prvom spratu. Tel. 064/ 391-3-059 IZDAJEM name{ten stan u centru. Tel. 060/ 037-1-841 IZDAJEM name{tenu garsoweru u Beogradu kod Bogoslovije / klima, video nadzor, kablovska /. Tel. 063/ 525-888, 354-285 IZDAJEM jednoiposoban name{ten stan kod Solida, za tri studenta. Tel. 061/ 278-9937 IZDAJEM sobu za studente i |ake, name{tena, blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, name{tena. Strogi centar. Tel. 064/ 102-2759 IZDAJEM name{tenu sobu sa terasom, CG, internet, kod Hotel Morave. Tel. 064/ 18924-20 IZDAJEM sobu sa terasom u centru, studentkiwi ili u~enici. Tel. 064/ 144-9-192 IZDAJEM jednokrevetnu sobu za studenta u stanu, centar grada, cg. Tel. 064/ 970-9-653 IZDAJEM ku}u od 50 m2 u {irem centru ^a~ka, povoqno. Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM zasebnu name{tenu ku}u od 50 m2, u blizini restorana “ Belvi”. Tel. 064/ 251-9-676 IZDAJEM nename{tenu ku}u u Kulinova~kom poqu kod pruge- prelaz za bolnicu. Tel. 063/ 103-1-335 IZDAJEM ku}u od 48 m2, kod Rasadnika u Trbu{anima. Tel. 064/ 223-5-592 IZDAJEM ku}u , name{tena, centar - kod “ KMN”, ta grejawe. Tel. 064/ 208-6-115 IZDAJEM lokal od 50 m2 u {irem centru grada. Pogodan za sve vrste delatnosti. Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM lokal od 35 m2 strogi centar. Cena 130 evra. Tel. 064/ 102-2-759 IZDAJEM lokal od 28 m2, ugao Obili}eve i Nemawine. Tel. 062/ 80-60-464 IZDAJEM lokal od 25 m2, na Avlaxinici/ preko puta Talije/, sa CG i alarmom. Pogodan za sve vrste delatnosti. Cena 120 evra. Tel. 064/ 103-0-066 IZDAJEM lokal , u centru grada. Tel. 032/ 225-431 IZDAJEM lokal, Sin|eli}eva 25/3. Tel. 063/83752-17 IZDAJEM lokal do Prehrambene {kole za brzu hranu ili sli~no. Tel. 065/ 333-4-346 IZDAJEM lokal u Qubi}skoj 50, kod Fakulteta. Tel. 032/ 343-667, 065/ 610-7-999 PLACEVI PRODAJEM plac od 2.70 ha sa starom ku}om, u Zabla}u, preko puta `elezni~ke stanice, ulaz sa glavnog puta. Cena dogovor. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM plac od 1.5 ha u Atenici. Cena 21.000 evra.

Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM plac od 1 ha u Prislonici, cena 500 evra ar, mogu} dogovor. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM wivu povr{ine 42 ara u Preqini. Tel. 064/ 2629-121, 032/ 381-849 PRODAJEM plac od 28 ari na Qubi} brdu. Cena 5.000 evra. Mogu}nost prodaje jo{ placeva. Tel. 063/ 868-1-371 IZDAJEM plac od 15 ari sa objektom od 80 m2 u Parmencu do magistrale sa kompletnom infrastruktorom. Cena 180 evra. Tel. 064/ 250-7-493 PRODAJEM plac od 10.99 ari u Preqini. Cena 400 evra ar. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 5 ari, naseqe Sloboda na Zlatiboru , ogra|ena, dozvoqena gradwa. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM plac od 5 ari sa ura|enim projektom na Obre`u. Cena 16.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM plac od 4 ara na Suvom Bregu. Tel. 032/ 554-9204 PRODAJEM plac kod “Slobode”, ulica Jezdinsko poqe, od 5 do 10 ari. Tel. 064/ 474-0-580 PRODAJEM plac 2 ara sa starijom ucrtanom ku}om, kod Gradskog bedema. Tel. 064/ 1892-420 KUPUJEM plac od 10 do 15 ari, uz stari put ^a~akKraqevo, najve}a udaqenost 10 kilometara. Tel. 060/ 036-7-820 RAZNO PRODAJEM suncokretovu sa~mu 22% proteina, xakirana po 25 kg, ekstra za ovce i junad. Tel. 060/ 079-7-821 PRODAJEM koncentrat od 12-14% proteina za junad, ovce, koze, sviwe. Xakovi su pro{iveni i od 50 kg. Tel. 060/ 079-7-821 PRODAJEM solarnu su{aru Arthur Solar. Cena 7990 evra. Tel. 065/ 98-58-215 PRODAJEM novu bundu od nutrije br. 48, povoqno. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0651, 032/ 391-964 PRODAJEM drvene police raznih veli~ina. Tel. 063/ 8434-149 PRODAJEM dve muzi~ke linije Sony i Nordmende. Tel. 064/ 164-3-319 PRODAJEM belu pamu~nu kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM prenosive dvori{ne su{ilice za ve{. Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2141 PRODAJEM gusani radijator, povoqno. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM ~etiri radijatora za parno grejawe. Tel. 064/ 164-3-319 PRODAJEM grejalicu Trijon, 2000 v. Tel.064/ 164-3319 PRODAJEM prikolicu za putni~ki auto. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM trimer ameri~ki za ko{ewe. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM kosa~icu na struju Vilager 1000 v. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM pe} kraqicu na drva. Tel. 064/ 164-3-319 PRODAJEM mikrotalasnu pe}. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM vrata bez rama. Tel. 063/ 843-4-149


28 PRODAJEM dva regala po 80 evra. Tel. 062/ 8056-782 PRODAJEM zbog preseqewa tri kreveta po 40 evra. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM sto i 6 stolica po ceni od 60 evra. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM TA pe} 4.5 kv, sa kolicima, cena 120 evra. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM ma{inu za {ivewe Bagat, sa postoqem. Cena 50 evra. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM ve{ ma{inu, povoqno. Cena 30 evra. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM tepihe, povoqno. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM re~nik francuskog jezika. Tel. 064/ 23-83-761 PRODAJEM polovnu svetle}u reklamu. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM ma{inu za sudove sa ugra|enom sudoperom, povoqno. Tel. 064/ 295-5-506 PRODAJEM povoqno vi{e dimenzija prozorskih krila, cena 200 dinara po komadu. Tel. 065/ 333-4-346, 032/ 334-346 PRODAJEM nove drvene ukrasne oklagija garni{ne od 4 m. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM traktorsku prikolicu. Tel. 065/ 207-4-383 PRODAJEM traktorsku korpu, nova. Cena 150 evra. Tel. 069/ 870-5-061 PRODAJEM cirkular, trofazni, metalni. Cena 19.000 dinara. Tel. 064/ 23-83-761 PRODAJEM agregat novi nema~ki. Tel. 064/ 1643-319 PRODAJEM drvenu o~uvanu tezgu za trgova~ke radwe. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM fri`ider sa zamrziva~em Kandi, samootapaju}i. Tel. 064/ 164-3-319 PRODAJEM bojler od 80 litara od prohroma. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM metalnu cisternu za vodu. Tel. 064/ 23-83-761 PRODAJEM TV Gorewe , 35 in~a. Tel. 061/ 6417-105 PRODAJEM akumulator od 72 ampera. Tel. 064/ 164-3-319 KUPUJEM plinske boce za doma}instvo. Tel. 064/ 140-94-86 AUTOMOBILI - PRODAJA PRODAJEM Fiat Stilo Karavan sa plinom i klimom, 2003. godi{te. Cena 2.600 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Renault 18, 86. godi{te, u odli~nom stawu. Registrovan do avgusta 2014. Povoqno. Tel. 060/ 362-9-095 PRODAJEM Ladu Nivu, kredit, povoqno za zemqoradnike. Tel. 064/ 467-4-338 PRODAJEM Ford fokus dizel karavan sa klimom, 2003. godi{te. Cena 2.600 evra. Tel. 064/ 240-2699 PRODAJEM Fiat Punto u ekstra stawu, prvi vlasnik, kompletno opremqen, zimske gume. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM Fiat Tempo benzin, sa plinom i

OGLASI klimom, 1997. godi{te. Cena 1.200 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM kamion Iveco Dajs, nosivosti 5 tona, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM Opel Korsu 1.2. benzin, sa klimom, 5-ora vrata, 2001. godi{te. Cena 2.499. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Fiat Doblo i Ducato. Kredit ili lizing. Tel. 064/ 467-4-338 PRODAJEM Fiat 500 L. Kredit ili gotovina. Tel. 064/ 46-74-338 PRODAJEM Renault Thalia 1.6. benzin, sa klimom, 2004. godi{te, pre{ao 112.000 km, ura|en veliki servis. Cena 2.650 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Citroen Xara Pikaso, 1.2. hdi, 2005. godi{te. Cena 3.800 evra. Tel. 064/240-2-699 PRODAJEM - MEWAM Renault Lagunu 1.9. dci karavan, 2002. godi{te, tek registrovana sa dozvolom za uvoz auto, za mawi auto. Tel. 060/ 418-3-333 USLUGE USLUGE zavarivawa gusa i aluminijuma. Tel. 066/ 910-9-889 USLUGE prevoda, profesor engleskog jezika, samostalni stru~ni prevodilac, ~asovi engleskog. Tel. 062/ 205-373 USLUGE vo|ewe kwiga, najpovoqnije u gradu. Tel. 064/ 196-4-705 USLUGE ~uvawa dece. Tel. 064/ 231-0-336 USLUGE selidbe i prevoza. Selite se sa najboljima.www.selidbe - 032.comp.rs. Tel. 064/173-5-093 USLUGE kombi prevoza svih vrsta robe, selidbe. Povoqno. Tel. 064/ 262-9-068 USLUGE popravke le|nih bakarnih prskalica, brenta~a, plasti~nih prskalica, mu{tika, prekida~a i dizni. Tel. 064/ 120-6-572 USLUGE pobijawa pocinkovanih cevi, pumpa za vodu, 6/4 cola, 2 cola i 50 i 60 pre~nika. Tel. 064/ 373-0-156 IZRADA kotlovskih industrijskih oxaka , i ostali bravarski radovi. Tel. 066/ 910-9-889 IZRADA traktorskih korpi po `eqi. Tel. 066/ 910-9-889 ^ASOVI srpskog jezika, priprema za polagawe maturskog ispita, priprema za upis na fakultet. Tel. 060/435-43-60 VR[IM selidbu sa kamionom na teriotoriji grada i okoline. Povoqno. Tel. 060/313-50-60 ZAPOSLEWE POTREBAN stomatolog sa radnim iskustvom, za rad u stomatolo{koj ordinaciji. Tel. 063/ 843-4149 FRIZERSKOM SALONU potrebna radnica sa radnim iskustvom. Tel. 064/ 218-0-327 PRIVATNOJ I POZNATOJ kozmeti~koj ku}i potreban {to ve}i broj starijih dama, ozbiqnih trgovaca za prodaju kozmetike u ^a~ku i okolnim mestima. Rad se pla}a procentualno. Tel. 015/ 301-910 POTREBNA radnica za rad za brizgawe plastike. Tel. 063/640-573

Udru`ewe osoba sa invaliditetom "Zeleni svetionik" ^a~ak obave{tava svoje sada{we i budu}e ~lanove da je po~ela sa radom internet radionica, u kojoj mogu besplatno koristiti usluge informisawa, preuzimawa dokumentacije i posete elektronskim dru{tvenim mre`ama. ^lanarina za zaposlene ~lanove i one koji ostvaruju odre|ene prihode za 2014. godinu iznosi 500 dinara, dok je za ve}inu korisnika gratis. Udru`ewe tako|e svojim ~lanovima daje pravne, poslovne i savete vezane za ostvarivawe prava iz oblasti za{tite i unapre|ewa polo`aja osoba sa invaliditetom, poma`e u nabavci lekova i osnovnih sredstava, kao i stru~ne literature i dokumentacije. Radno vreme sa strankama je svakog radnog dana od 10:00 do 19:00 ~asova i subotom od 9:00 do 14:00 na adresi: ul. Balkanska br. 52/1 ^a~ak. UPRAVA UDRU@EWA Predsednik Upravnog odbora: Aleksandar Jovanovi}

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

GRADSKA UPRAVA ZA URBANIZAM DAJE SAOP[TEWE ZA JAVNOST OBAVE[TAVAMO DA je Zakon o legalizaciji objekata kojim se ure|uju uslovi, postupak i na~in legalizacije objekata stupio na snagu dana 01. 11. 2013. godine. Postupak legalizacije pokre}e se po zahtevu vlasnika bespravno izgra|enog objekta, odnosno wegovog dela u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona Postupci za legalizaciju zapo~eti do dana stupawa na snagu ovog Zakona po zahtevima koji su podneti do 11. 03. 2010. godine, a koji nisu okon~ani do dana stupawa na snagu ovog zakona okon~a}e se po odredbama ovog zakona. Zahtevi i prijave za legalizaciju podneti do 11. 03. 2010. godine, smatraju se zahtevima u smislu ovog zakona. Zahtevi za legalizaciju podneti van zakonom predvi|enih rokova nisu zahtevi u smislu ovog zakona pa su podnosioci du`ni da postupak legalizacije pokrenu podno{ewem zahteva do 29. 01. 2014. godine. Objekat koji je izgra|en do dana stupawa na snagu ovog zakona mo`e privremeno do pravosna`nog okon~awa postupka legalizacije biti prikqu~en na elektroenergetsku, gasnu i mre`u elektronskih komunikacija ili mre`u daqinskog grejawa, vodovod i kanalizaciju. Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl. glasnik RS”, broj 135/2004), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOM RE[EWU PO ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-303/13-IV-201 od 13. 1. 2014. godine o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu postrojewa za mehani~ki tretman otpadnih vi{eslojnih ambala`nih materijala i proizvodwu termoizolacionih gra|evinskih plo~a na k.p. br. 51/1 KO Kowevi}i, teritorija grada ^a~ka, investitora Fabrike za proizvodwu i promet ekolo{kih plo~a FEPLO d.o.o. ^a~ak. Navedenim re{ewem utvr|ena je obaveza nosioca projekta da za navedeni projekat izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i odre|en je obim i sadr`aj studije. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl. glasnik RS”, broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA NIJE POTREBNA PROCENA UTICAJA OBJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-301/13-IV2-01, kojim je utvr|eno da investitor “Telekom Srbija”a.d. Beograd nije du`an, da izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije, na lokaciji “Ov~ar Bawa”- CAV01, koji se realizuje na k.p. broj 1756/6 K.O. Vrn~ani, u okviru imawa Manastira Blagove{tewe u Ov~ar Bawi, teritorija grada ^a~ka. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine Republike Srbije a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh


29

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

DO^EK PRAVOSLAVNE NOVE GODINE Vi{e hiqada ^a~ana do~ekalo je Srpsku novu godinu na Gradskom trgu. Neverovatnu atmosferu prvo je zagrejao peva~ Xenan Lon~arevi}, uzdrmav{i uglavnom mla|u publiku. Po prvi put, pre pono}i, moleban za zdravu i beri}etnu godinu na Trgu su slu`ili sve{tenici ~a~anske crkve Svetog Vaznesewa. Posle vatrometa, koji je usledio ta~no u pono}, svirao je Truba~ki orkestar Osnovne {kole “Ivo Andri}� iz Prawana. Orkestar je sastavqen od osnovaca, najstariji je osmak, a me|u de~acima je i jedna devoj~ica. Sre}nu Novu srpsku godinu ^a~anima je po`eleo i gradona~elnik Vojislav Ili}. Iako su nadle`ni danima apelovali na posetioce koncerta da ne koriste petarde i ostala pirotehni~ka sredstva, wihova molba nije do kraja urodila plodom. Najuporniji, ili najnevaspitaniji, uporno su bacali petarde i bakqe, a nisu ispo{tovali ni verski obred. Mnogima nisu uspeli da pokvare raspolo`ewe i provod, ali nije prvi put da publika odlazi sa Trga i pre kraja koncerta i novogodi{weg programa, jer zbog pirotehnike ne mo`e da ~uje peva~e i muziku. Ako se setimo da su pojedinci bacali petarde u porti ~a~anske crkve tokom paqewa badwaka 6. januara, ne ~udi da se ista situacija ponovila i na Gradskom trgu. Zato ostaje ve~ito pitawe dokle }e vi{e grupa nezrelih i nei`ivqenih da ostalima kvari provod i dru`ewe na otvorenom sa porodicom i prijateqima?

UZ XENANA, TRUBA^E I MOLITVU

Foto Ko~o


30

SPORT

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

FK BORAC

PO^ELE PRIPREME osle skoro dvomese~ne pauze, fudbaleri Borca su od ju~e ponovo na okupu. Ekipu su do sredine ove sedmice poja~ali napada~i Jagodine Slavi{a Stojanovi}, a iz Litvanije se vratio Dejan \eni}. U klubu su i nekada{wi {toper ^ukari~kog Dejan Stamenkovi} i biv{i levi bek Bor~e Ivica Milutinovi}. - Veoma mi je drago {to sam ponovo u svom mati~nom klubu. Moje i ambicije Borca su se potpuno poklopile i verujem da }emo zajedno, od leta, ponovo u superliga{e. Brzo smo se dogovorili oko svih detaqa i sa nestrpqewem o~ekujem pripreme i nastavak sezone. Borcu je mesto u Super ligi i nadam se da }u i ja dati veliki doprinos na putu ka eliti - rekao je za sajt FK Borac Dejan \e-

P

Dejan \enovi}

ni}, fudbaler koji je pro{ao sve selekcije Borca. U me|uvremenu igrao je za OFK Beograd, Be`aniju, Jagodinu i Ekranas. Ugovori sa FK Borcem istekli su Ra{kovi}u, Pavi}evi}u, Spirovskom, Martinovi}u i Radanovi}u. Od skoro Martinovi} igra za Jagodinu. Ekipa }e u februaru,

ZAVR[ENA ISTO^NA TRIBINA

Lepo vreme omogu}ilo je gra|evinarima da polako zavr{avaju rekonstrukciju stadiona FK Borac. Ovih dana okon~ano je pokrivawe isto~ne tribine, a pri kraju je i ure|ewe poslovno - sportske zgrade, koja se nalazi na severnoj strani stadiona. U nastavku prvenstva Borac }e najverovatnije i kod ku}e igrati utakmice pod reflektorima u ve~erwim terminima

najverovatnije, oti}i na pripreme u Crnu Goru ili na Ohrid. Pre nastavka sezone, 1. marta, odigra}e nekoliko kontrolnih utakmica. - Za sada imamo zakazane tri prijateqske utakmice, 31. januara igramo sa Radni~kim Kragujevac, 2. februara sa Poletom iz Qubi}a i dva dana kasnije sa Partizanom Bumbarevo Brdo. Posle toga bi trebalo da odemo na crnogorsko primorje na pripreme, a prvu prvenstvenu utakmicu igramo kod ku}e protiv Metaca iz Gorweg Milanovca - ka`e trener Borca Bogi} Bogi}evi}. Generalnu probu uo~i prole}ne polusezone fudbaleri Borca }e najverovatnije imati u Kraqevu sa Slogom. Trenutno Borac je ~etvrti na tabeli Prve lige Srbije sa 24 boda. Prva tri mesta zauzeli su Mladost iz Lu~ana, Sloga iz Petrovca na Mlavi i wihovi imewaci iz Kraqeva. Z. J.

SAOP[TEWE NAVIJA^A KK BORAC MOCART SPORTA

PODR@IMO NA[ KLUB U U@ICU „Obeve{atavamo Vas da smo i pored svih prepreka, uspeli da obezbedimo prevoz svim qubiteqima ko{arke i svim simpatizerima i navija~ima Borca, za naredno gostovawe u U`icu. Ovo gostovawe }e mo`da biti i presudno za ulazak na{eg tima u ko{arka{ku Super ligu, u kojoj }emo u aprilu, nadamo se, ugostiti Zvezdu, Partizan, Radni~ki... U ovom trenutku Borac je prvi na tabeli, a klubu je potrebna velika podr{ka. Budimo deo starog rivalstva koje se prenosilo sa oca na sina, na relaciji ^a~ak - U`ice. Posle toliko godina ponovo }emo masovno oti}i u wihov grad i svi zajedno podr-

Deo navija~ke atmosfere u hali KK Borac

`ati na{ Borac, kao {to su to radili na{i stari”, poru~ili su, izme|u ostalog, navija~i KK BMS. Ube|eni su da je u subotu utakmica nad utakmicama i za ^a~ane i za U`i~ane

i da }e sportska hala biti ispuwena do posledweg mesta. Autobus za U`ice polazi u subotu, 18. januara, u 17 ~asova ispred hale KK Borac.

STONOTENISERU VLADANU PETKOVI]U SPECIJALNA NAGRADA UDRU@EWA SPORTSKIH NOVINARA

PRESUDILA BRONZA IZ ITALIJE N

a Evropskom prvenstvu u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom, koje je 2013. odr`ano u italijanskom Liwanu, ^a~anin Vladan Petkovi} osvojio je sa reprezentacijom Srbije bronzanu medaqu. Vladan je u Italiji, kao kapiten, predvodio na{u reprezentaciju i po ko zna koji put postigao uspeh vredan pa`we. Pre Evropskog, doneo je medaqe i sa dr`avnog prvenstva. Wemu je pripala bronza, a ^a~anki Tawi Mika{evi} zlato. Ekipno, ovda{we Udru`ewe paraplegi~ara zauzelo je tre}e mesto. - Stoni tenis igram skoro 14 godina, a sedam sam profesionalac. Dobro je poznato da vrhunski rezultati zahtevaju dosta rada i odricawa. Samo u 2013, zbog takmi~ewa, sam pre{ao hiqade i hiqade kilometara po Sr-

biji i Evropi. Uglavnom sam ja vozio, jer je putovawe automobilom jeftinije. Pre prvenstva u Italiji, imali smo pripreme u Poqskoj, ^e{koj, Nema~koj, trebalo je do}i do svih tih dr`ava. Ali, uvek kada postignemo dobar uspeh, sve {to je bilo te{ko i naporno, brzo bude zaboravqeno - ka`e Petkovi}. Tradicionalno ^a~ak je u novembru doma}in turnira u stonom tenisu. Pre dva meseca, ^a~ani su opet postigli rezultate vredne pomena. Tawa i Vlade zauzeli su drugo mesto na zavr{nom ~a~anskom turniru. Kao i ve}ina sportista, kada krenu uspesi i rezultati i ~lanovi Udru`ewa paraplegi~ara susretnu se sa besparicom. - Za ve}e rezultate potrebno je para i para. Pone-

kad mo`emo da se sna|emo, prona|emo povoqnije aran`mane i odemo na takmi~ewe, ali nije uvek tako. Uglavnom jedva sastavqamo kraj s krajem, a posebno je te{ko uo~i velih turnira - napomiwe Vladan. I bez obzira na besparicu, ne namerava da pauzira u 2014. Ve} u februaru o~ekuje ga dr`avno prvenstvo za koje se ovih dana uveliko priprema. [iroj sportskoj javnosti odavno postaje sve poznatije i ime mladog ~a~anskog stonotenisera Borisa Mihailovi}a. Boris je ve} po~eo da se takmi~i u seniorskoj konkurenciji i igra za zrewaninski Banat. Ekipno i pojedina~no, mladi ^a~anin je osvajao medaqe {irom Evrope. - Nas dvojica smo zajedno po~eli da treniramo. Slu~ajno ili ne, Boris je ve} po-

stigao izvanredne rezultate i pred wim je velika karijera - ube|en je Vladan Petkovi}. I dvojica ^a~ana su dokaz da stoni tenis nije po~eo i zavr{io se sa Dragutinom [urbekom. Osim niza mla-

dih i perspektivnih, Srbija ima i Borislavu Peri} Rankovi}, osvaja~icu medaqe na Paraolimpijskim igrama u Londonu. Ne bi bilo neskromno o~ekivawe da se Boris, Vlade, Tawa pojave u Brazilu 2016. na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Wima rad i entuzijazam ne mawkaju. Vlade je zajedno sa porodicom nedavno priredio slavqe za rodbinu i prijateqe povodom osvajawa bronzane medaqe u Liwanu. U re-

storanu “Radovawe” okupilo se vi{e stotina wegovih podr`avalaca, a kako je navikao publiku na medaqe, mo`da sli~nih proslava bude i ove i naredne godine. Vladan Petkovi} ne govori mnogo o sebi i svojim uspesima. Ali, ono {to uvek napomiwe je da velike zasluge za wegov napredak u stonom tenisu pripadaju trenerima Vladu \or|evi}u, Selimiru Milo{evi}u i naravno, supruzi Ivani Petkovi}. Z. J.


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

31

POLITIKA

KO[ARKA[KA LIGA SRBIJE

NOVI TRIJUMF NAD VOJVODINOM BORAC MOCART SPORT - VOJVODINA

64:63

(18/16, 16/10, 18/20, 12/17) Borac Mocart sport: Avramovi}, Mitrovi}, Popovi}, Maravi} 6, [qivan~anin 9, Stevovi} 3, Dumi} 4, Pe{akovi} 13, ^arapi}, Cvetkovi} 3, Mandi} 12, Radovi} 14.

a~ani su u 15. kolu Ko{arka{ke lige Srbije zabele`ili drugu pobedu u sezoni protiv novosadske Vojvodine. U izuzetno uzbudqivoj i neivesnoj zavr{nici, presudila je trojka Dra{ka Radovi}a. Isti epilog, vi|en je u prvom delu sezone u Novom Sadu. - Radovi} je trojkom re{io utakmicu. Ipak, ponosan sam na svoje igra~e. Ne mogu re}i da nam nije `ao zbog poraza, pokazali smo karakter i fanatizam za

^

Vojvodina Srbijagas: [e{lija 2, Lambi} 13, Pot 7, ^ampara 8, Bo`ovi}, Cvjetan, Petkovi} 11, Milesi}, Iveqa 14, \oki} 8.

Sudije: Vojinovi} (Novi Sad), Arsenijevi} (Beograd), Dimovski (Kraqevo).

trijumfom. Ne mogu re}i ni da Borac nije zaslu`eno pobedio, ali i da smo mi pobedili, ne bi bilo nezaslu`eno - prokomentarisao je trener Vojvodine Du{an Alimpijevi}. - Ponovo sam presudio Vojvodini koja bi, po kvalitetu, mogla da bude na vrhu tabele. Veliku zahvalnost dugujemo ~a~anskoj publici, jer nam je i ovoga puta bila prava podr{ka. Nadam se da }e biti uz nas i na utakmici u U`icu, gde

igramo sa Slobodom i idemo na 12. trijumf u sezoni re~i su kapitena Borac Mocart sporta Dra{ka Radovi}a. Borac je dobro otvorio utakmicu sa Vojvodinom i u prvom delu ostvario solidnu prednost. U jednom trenutku u drugoj ~etvrtini doma}a ekipa je dostigla razliku od devet poena. Uspeli su i ve}i deo drugog poluvremena da odr`e prednost, ali je Vojvodina pred sam kraj, uspela da iz-

jedna~i, ~ak i preokrene rezultat. U posledwim sekundama Filip Dumi} ma{i {ut za trojku, ali loptu hvata Radovi}... - Odigrali smo maksimalno, takore}i, iskrvarili na terenu. Ali, to je ko{arka. ^ovek je u posledwim sekundama ubacio tri poena - rekao je igra~ Vojvodine Petar Lambi}. - Vodili smo tokom celog me~a i kontrolisali igru. Kada je trebalo da prelo-

mimo utakmicu i iskoristimo svoju dobru odbranu, nismo stigli do lakih poena. Na zonu Vojvodine probali smo da odgovorimo trojkama, ali smo ubacili samo jednu za 30 minuta. Potom su ih poga|ali Radovi} i Stevovi} i imali smo opipqivu prednost. Me|utim usledila je serija Novosa|ana od 12:0, u~inilo se da su uspeli da prelome rezultat. Ipak, mi smo imali vi{e sre}e i Rado-

Trener Ra{ko Boji} i Du{ko Radowi} sa obo`avateqkom Ivanom

vi} je odlu~io pobednika komentar je pomo}nog trenera Borca Aleksandra Bijeli}a. Osim Dra{ka Radovi}a, u doma}oj ekipi dvocifreni broj poena postigli su Pe{akovi} (13) i Mandi} (12). U gostuju}em timu, po broju postignutih poena, dominirali su Petkovi} (11) i Iveqa (14). Posle trijumfa nad Vojvodinom, Borac Mocart sport je i daqe na vrhu sa Crnokosom i FMP-om. Sve tri ekipe imaju po 26 bodova, jedanaest pobeda i ~etiri izgubqene utakmice. Naredne dve utakmice BMS igra na gostovawu. U subotu, 18. decembra, putuje u U`ice, a slede}eg vikenda u Ni{. - Sutra igramo protiv Slobode koja je na za~equ tabele. Pred nama je te`ak zadatak, U`i~ani }e `eleti pobedu, {to je i na{ prioritet - najavquje Aleksandar Bjeli}.

ZA SADA BEZ PROBLEMA U ODR@AVAWU KLIZALI[TA trebalo da bude zatvoreno. Tako|e, nadamo se i da narednim dana ne}e biti ekstremno visokih temperatura ili nekog toplog vetra koji bi ozbiqno mogao da ugrozi led. Sada su temperature, maltene, kao na po~etku sezone kupawa u junu - ka`e direktor SRC “Mladost” Aco Jakovqevi}. On navodi i da bi, zavisno od interesovawa, sezona klizawa mogla da bude nastavqena tokom februara. Prethodnih godina posle zimskog raspusta, nije vladalo veliko interesovawe za klizali{te. Pre nekoliko dana na ~a~anskom klizali{tu svoje ve{tine demonstrirao je posetiocima hokeja{ Nikola Toma{evi} (8). Ni-

PRVIH DVADESETAK DANA, ^ETIRI HIQADE POSETILACA ovaj zimski raspust obele`ile su prole}ne temperature. Nedostatak snega za sankawe i skijawe mnogi {kolarci nadomestili su za klizawe na ledu na terenima Sportskog centra “Mladost”. Iako su temperature daleko iznad nule ozbiqno zapretile,

I

radnici Sportskog centra uspevaju da odr`e led. - Prve tri sedmice smo imali izuzetnu posetu, na na{em ledu je klizalo oko ~etiri hiqade mladih i starijih. Za sada uspevamo dobro da odr`imo klizali{te i nadamo se da }e tako ostati do 1. februara, kada bi ono

ATLETIKA

^ETIRI MEDAQE ZA ^AAK ^ a~anski Atletski klub ^AAK osvojio je nedavno ~etiri medaqe na 43. tradicionalnom krosu u Mrsa}u. U veoma jakoj konkurenciji, takmi~ilo se deset klubova iz centralne Srbije, Teodora Tomi} je osvojila srebro kod mla|ih pionirki, a kod starijih Katarini Propadovi} je pripala bronza. Tako|e u konkurenciji mla|ih pionira Ogwen Nikoli} je zauzeo drugo mesto, a stariji pionir \or|e Soldatovi} tre}e. I ostali takmi~ari ^AAK-a su trku zavr{ili me|u prvih deset, {to je odli~an rezultat.

PRE BRATISLAVE I BE^A, BAR A

tleti~ari Slobode Bojana Kali~anin i Nemawa Koji}, zajedno sa ostalim reprezentativcima Srbije, pripremaju se u Baru za mitinge u Bratislavi i Be~u. Miting u zatvorenom u Bratislavi bi}e odr`an 26. januara, a u Be~u dva dana kasnije. U Baru na pripremama su i ostali atleti~ari ~a~anske Slobode koji u toplijim krajevima ostaju do 23. januara.

kola je ~lan mlade selekcije Crvene zvezde, `ivi u Beogradu, ali su mu roditeqi odavde i svaki raspust provodi kod babe i dede u ^a~ku, gde je tako|e imao priliku da odr`i i ja~a kondiciju. - Ove godine je svoje ve{tine na ledu pokazao hokeja{. Trudi}emo se da narednih sezona dovedemo nekog umetni~kog kliza~a ili kliza~icu i poka`emo ^a~anima da led pru`a velike kreativne mogu}nosti, kao i da zimski sportovi mogu biti itekako atraktivni - smatra Jakovqevi}. Klizali{te je na terenima SRC “Mladost” otvoreno nekoliko dana pre po~etka zimskog raspusta. Prvog dana oprobali su se studenti ~a~anskih fakulteta. Z. J.


32

MARKETING

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

^A^ANSKI GLAS MARKETING 032/342-276


33

OGLASI

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

AGENCIJA www.stannekretnine.rs

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE HITNO! - Prodajem trosoban stan u Aveniji 2, 2.sprat, cg, terasa. Cena 36 000 E.

STANOVI P-20m2 ul. Nemawina, 6.sprat, CG, renoviran. Cena: 17000 e P-25m2, Alvaxinica, 1.sprat, TA. Cena:16000 e P-29m2, Hotel Morava, NOV, 3.sprat. Cena: 19000 e (sa PDV) P-28m2, Hotel Morava, 5. sprat Cena: 20000 e P-30m2, Nemawina, 1.sprat, CG, terasa. Cena: 23000 e P-31m2, nova, Obili}eva, 2. sprat. Cena: 17000 e P-30m2, centar, 1. sprat, CG, terasa. Cena: 25000 e P-32m2, centar, 2. sprat, CG.Cena: 18000 e P-34m2, centar, 1. sprat, CG. Cena: 23000 e P-36m2, Obili}eva, CG, lift. Cena: 22000 e P-36m2, Nemawina, 1 sprat, renoviran, sa novim stvarima. Cena:26000 e P-38m2, Med. {kola, 3. sprat, renoviran. Cena:24000 e P-40m2, centar, 4.sprat, CG, sa stvarima, renoviran. Cena: 31000 e P-43m2, nov, centar, 3. sprat, lift, CG. Cena: 36000 e (sa PDV) P-44m2, Hotel Morava, 4.sprat, CG, terasa. Cena: 25000 e P-45m2, nov, Obili}eva, prizemqe, za posl prostor.

Cena: 35000 e P-46m2, Avenija1, vis. prizemqe, CG, terasa. Cena: 27000 e P-48m2, centar, 4.sprat, CG, terasa. Cena: 33000 e P-45m2+13m2, Nemawina, dupleks, 5.sprat, lift, CG. Cena: 30000 e P-49m2, Qubi} Kej, CG,terasa. Cena: 28000 e P-52m2, Qubi} Kej, 3.sprat, TA, terasa, 28000 e P-55m2, Qubi} Kej, 2. sprat, CG, terasa. Cena: 31000 e P-54m2, centar, 1.sprat, CG, terasa,za poslovan prostor. Cena: 36000 e P-58m2, Qubi} Kej, 2. sprat, lift, CG, terasa, pogled na Moravu. Cena:33000 e P-55m2, Nemawina, prizemqe, TA, terasa. Cena: 32000 e P-62m2, noviji, Obili}eva, CG, terasa. Cena: 40000 e P-66m2, centar, 1.sprat, CG, terasa, pogodan za poslovni prostor. Cena: 50000 e P-68m2, centar, 2. sprat, TA, terasa. Cena: 40000 e P-64m2, centar, 1.sprat, gas,za poslovni prostor. Cena: 43000 e P-70m2, Qubi} Kej, 3.sprat, Cg, terasa. Cena: 42000 e P-72m2, Avenija2, 2.sprat, CG, terasa. Cena: 38000 e P-76m2, Hotel Morava, 5.sprat, CG, terasa, odmah use-

STANOVI qiv. Cena: 38000 e P-76m2, Balkanska, 2. sprat, CG, 2 terase. Cena: 43000 e P-78m2, Vinara, 6.sprat, lift, CG, 2 terase. Cena: 46000 e P-90m2, Hotel Morava, CG, lift, terasa, gara`a iza zgrade. Cena:50000 e P-92m2, nov, Qubi} Kej, dupleks, CG, lift. Cena: 55000 e (sa PDV-om) KU]E P-60m2(P+1), plac 10a, Pakovra}e. Cena: 18000 e P-70m2, plac 4.13 a, kod Proletera. Cena: 42000 e P- 125m2, plac 5a, centar, blizu KMN-a. Cena: dogovor P-80m2, plac 3a, Trbu{ani. Cena: 21000 e P-92m2, plac 5a, {kola Ratko Mitrovi}. Cena: 45000 e P-98m2, plac 2a, kod Bor~eve hale ili zamena za stan. P-105m2( P+1 ), plac 2a, Amixina. Cena: 50000 e LOKALI P-38m2,nov, Obili}eva. Cena:41 000 e P-18m2, Qubi} Kej. Cena: 18000 e P-49m2, Alvaxinica. Cena: 38000 e P-72m2, Sv. Markovi}.(mogu}a podela na dva lokala od po 36m2 sa mokrim ~vorom) AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Kompletnu ponudu Agencije „GA[O NEKRETNINE“ mo`ete videti na sajtu WEB NEKRETNINE.

060/434-2-190 GARSOWERE 25m2, vp, ta , 15500 eura, Avlad`inica 20m2,5 sprat, nov, cg, 16500 eura, Nemawina 23m2, vp, terasa, cg, 21500 eura, [iri centar 27, 40 m2, 3,5,6 sprat, cg, lift, novi JEDNOSOBNI STANOVI 38 m2, vp, cg, 21500 eura, Qubi} kej 32 m2,2 sprat, ta, 23000 eura, Hotel Morava 31 m2,5 sprat, ta, 23000 eura, [iri centar JEDNOIPOSOBNI STANOVI 43+10 m2, 6 sprat, cg, 29500 eura, Restoran Brvnara 42 m2,4 sprat, terasa, ta, 26000 eura, Qubi} kej 47m2, prizemqe, cg, 23000 eura, Slobodino igrali{te DVOSOBNI STANOVI 62,80 m2, 3 sprat, cg, 31000 eura , Avlad`inica 56 m2, 5 sprat, cg, 2 terase, 30000 eura, Nemawina 47 m2, vp, cg, 30000 eura, Qubi} kej 53 m2,3 sprat, cg, lift, 31000 eura, Avlad`inica 57 m2, 6 sprat, cg, lift, 2 terase, 31000 eura, Avenija 2 57 m2,14 sprat, 2 lifta, cg, terasa, 26000 eura , Hotel Morava 53 m2,3 sprat, cg, 31000 eura, Avlad`inica 59 m2,1 sprat, ta, 20000 eura, Industrijski prolaz DVOIPOSOBNI STANOVI

63,38 m2, 9 sprat, cg, lift, 33000 eura, Avlad`inica 54 m2, 4 sprat, cg, lift, renoviran, 38000 eura, Qubi} kej TROSOBNI STANOVI 77 m2, 7 sprat, cg, 36000 eura, Centar 75 m2, 2 sprat, cg, 45000 eura, Nemawina 92 m2,1 sprat, cg, 800 eura/m2 , Gradski bedem ^ETVOROSOBNI STANOVI 77,78 m2, 6 sprat, cg, lift, 50000 eura, Restoran Brvnara 128+12 m2, 2 sprat, nov, cg, 98500 eura, Centar KU]E 75 m2, P+1, 6 ari, 20000 eura, Zabla}e 56 m2, eg, cg ~vrsto, 3,74 ara, 33000 eura , Ko{utwak 150 m2, 5 ari plac, 57000 eura, Trbu{ani 100 m2, P+PK, 6 ari, 36000 eura, Pejicina krivina uz jezero 56 m2,P+1, 1,56 ari , 25500 eura, Dacova kafana 110 m2, PO+P+PK, 34 ara , 20000 eura, Loznica 51 m2, 5,84 ari , 20000 eura, kod Slobode 170 m2, SU+1+PK,13,5 ari, 21000 eura, Trbu{ani 133 m2, P+1, 3,99 ari, 55000 eura, Qubi} 35 m2,P , 23000 eura, Hotel Morava PLACEVI 10,99 ari , 4400 eura, Preqina 4 ara , 2800 eura, Pakovra}e 1 ha , 500 eura/ar , Prislonica 12 ari, 5000 eura, Loznica

1,5 ha, sa objektima , 21000 eura, Atenica 5 ari, 16000 eura, Obre` 84 ara , 8500 eura, Loznica SEOSKA DOMA]INSTVA Grab, ku}a 70m2, 2 ha, 40 ari , 20000 eura Dowa Gorevnica, ku}a 60m2, 50 ari, 20000 eura Trnava, ku}a 50 m2, 60 ari, 18000 eura Slatina, 3 ku}e (30 m2, 50m2, 42m2), 70 ari, 25000 eura Draga~evo,ku}a 50 m2, 4,5 ha, 20000 eura VIKEND KU]E Vidova, ku}a 100 m2, 75 ari, 26000 eura Ov~ar Bawa, ku}a 50 m2, 2 ara, 10000 eura Gorwa Atenica, ku}a 27,5 m2, 22 ara, 7500 eura Loznica, ku}a 20 m2,15 ari, 5000 eura Bawa Gorwa Trep~a, ku}a 35 m2, 4 ara, 15000 eura Prijevor, na Kamenici, ku}a 52 m2, 17,7 ari, 26000 eura Me|uvr{je, ku}a 35 m2, 3 ara, 10500 eura Karaula, ku}a 60 m2, 38 ari, 16000 eura LOKALI PRODAJA 60 m2,2 sprat, strogi centar, 800 eura/m2 23 m2,Avlad`inica, 18000 eura 350 m2, Qubi}, 125000 eura IZDAVAWE - STAMBENI PROSTOR 60 m2, nename{ten , 130 eura, kod {kole Ratko Mitrovi} 40 m2, nename{ten , 120 eura, Centar 30 m2, name{ten, 150 eura, Centar

JEDNOSOBNI I JEDNOIPOSOBNI OBILI]EVA 2 SPRAT, P-21 M2, EG STRUJA, 16 000 E 7 JULI, 1 SPRAT, P- 28 M2, CG, 23 000 E SV. SAVE, 1 SPRAT, P-43 M2, CG, 23 000 E AVENIJA 1, 3 SPRAT, P-38 M2, CG, 22 000E AVENIJA 2, 3 SPRAT P-30 M2, CG, 22 500 E NEMAWINA 4 SPRAT, LIFT, P-19 M2, CG, 16 000 E OBILI]EVA NOV, 1 SPRAT, P-46 M2, 800 E PO M2 + PDV KN. VASE POPOVI]A 7. SPRAT, CG P-48 M2 27 000 E VINARA 6. SPRAT, CG P- 40 M2, 27500 E KEJ P-42 M2, 6. SPRAT, CG, 25 000 E [KOLA M. PAVLOVI], 4. SPRAT, CG, 41 M2, 31 000 E SIN\ELI]EVA 3. SPRAT CG, P- 38 M2, 36 000 E DVOSOBNI I DVOIPOSOBNI KNEZA MILO[A, VP, CG, RENOVIRAN, P-58 M2, 40 000 E RADI[E PO[TI]A, 4. SPRAT, CG, P-56 M2, 35 000 E AVENIJA 2, 2. SPRAT, CG, P-57 M2, 32 000 E AVENIJA 1, 5. SPRAT, LIFT, RENOVIRAN, P-57 M2, 38 000 E CENTAR, 1. SPRAT, CG, P-58 M2, 43 000 E KEJ 2. SPRAT, CG, 31 000 E

AGENCIJA

ALVAXINICA 3. SPRAT, CG, RENOVIRAN P-53 M2, 32 000 E KEJ 2. SPRAT, CG, P- 58 M2, 32 000 E CENTAR, 1. SPRAT , U LO[EM STAWU, P53 M2, 35 000 E NEMAWINA 1. SPRAT, CG, P-49 M2, 30 000 E KEJ 4. SPRAT, RENOVIRAN , CG, 38 500 E ALVAXINICA 4. SPRAT, CG 67 M2, 43 000 E TROSOBNI I TROIPOSOBNI KNEZA VASE POPOVI]A, 1. SPRAT, CG P-81, M2, 45 000 E KEJ F. CIGLA, 3. SPRAT, CG, P-70 M2, 46 000 E SV. MARKOVI]A , 2. SPRAT, CG, P- 81 M2, 62 000 E AVENIJA 2. 1. SPRAT, CG, P-75 M2, 48 000 E GRADSKO [ETALI[TE, 2. SPRAT, CG, P68 M2, 61 200 E U^ITEQA MARINOVI]A 2. SPRAT, CG, P-74 M2, 51 800 E OBILI]EVA, 3. SPRAT, CG, P-69 M2, CENA 780 E M2 + PDV KALU\ERICE, 7. SPRAT, CG, P-73 M2, 48 000 E DANICE MARKOVI], 3. SPRAT, CG, P-70 M2, 45 000 E LU^NA ZGRADA, 4. SPRAT, RENOVIRAN, CG, P-126 M2, 80 000 E SLOBODINO IGRALI[TE, 2. SPRAT, CG, P-78 M2, 54 000 E

\OR\EVI] NEKRETNINE

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

PRODAJEM stan u Beogradu, 47 m2 + gara`a, novo, ulica Dimitrija Tucovi}a. STANOVI P- 29 m2, jednosoban, CG, lift, terasa, Vinara. Cena 23.000 eura. P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P- 33 m2, jednoiposoban, nov, sa plaharima, CG, lift, Alvaxinica. Cena 21.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura

P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvoso-

ban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD BEOGRAD, Slavija /Deligradska/ P- 90 m2, 4. sprat, kompletno renoviran. Cena dogovor. BEOGRAD, Autokomanda, garsowera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda, jednoiposoban 43 m2, nov. Cena 1.700 e/ m2 sa PDV.


34

ENIGMATIKA

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

35

OGLASI / ^ITUQE

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE - Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

Kontakt telefon 063 635 033

JOVANKA KUJUNXI] Majka nikad ne umire ve} zalazi kao sunce. ^uvamo te mi u du{i sve dok `ivi na{e srce. TVOJI NAJMILIJI 16825

JOVANKA KUJUNXI]

Posledwi pozdrav na{oj dragoj baki. Se}awe na tvoj plemenit lik i dobrotu `ive}e u nama ve~no. S qubavqu }emo ~uvati uspomenu na tebe. Tvoji LENA i IVAN 16826

SE]AWE

MILUTIN LU^I] iz Trbu{ana 21. 1. 1994 - 21. 1. 2014. Dvadeset godina je pro{lo od kako si na put bez povratka oti{ao. Sa ponosom te pomiwemo. Na{a qubav i se}awe na Tebe osta}e zauvek. TVOJI NAJMILIJI

JOVANKA KUJUNXI]

Zauvek weni DANA i MI]A

Uvek }emo te voleti NATA[A i DARKO sa porodicama

16824

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

JOVANKA KUJUNXI] Posledwi pozdrav voqenoj sestri Joki.

Posledwi pozdrav na{oj teta Joki.

16827

16827

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


36

^ITUQE

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

21. 1. 2012 - 21. 1. 2014.

Dana 21. 1. 2014. godine navr{ava se POLA GODINE od prerane smrti na{e drage

MIROQUB MI]KO ZARI] Godine prolaze a tuga ne jewava, se}awe na tvoju dobrotu i vedar lik ne bledi.

Majka VERA i brat SLOBODAN sa porodicom 16814

Dana 20. januara 2014. godine navr{i}e se DVE GODINE od smrti na{eg dragog

Dana 21.1. 2014. navr{ava se [EST MESECI od smrti na{e drage i voqene

ANE LAZI]

ANE LAZI] iz Atenice Ni vreme koje je pro{lo, ni ono koje dolazi ne}e izbrisati bol i tugu za tobom. S qubavqu i ponosom ~uvamo te od zaborava. Deda BORO, baba STANA, stri~evi SLAVI[A, QUBI[A i NEBOJ[A, strine QUBICA i MILICA, sestra LENA i bra}a LUKA, STRAHIWA i DU[AN

Du{o, bila si jedinstvena. Mnogo smo te voleli i zato }e{ ostati zauvek voqena i nikad pre`aqena. Mama SANELA, tata RADI[A, bra}a SLOBODAN, @EQKO i ALEKSA 16817

MILADINKA ANDRI] 19. januara 2014. je [EST GODINA od kako nisi sa nama. Se}awa i qubav }e ve~no trajati. Tvoji o`alo{}eni i najmiliji suprug DU[KO, deca NE[O i BIQA, unuci DACA, KIKI i GAGA, sestra VERA sa decom

16818

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

DRAGANA BOJOVI]A PATKA Vreme tugu ne le~i, samo nas u~i da s wom `ivimo. Pamtimo te po dobroti, pomiwemo s qubavqu i u srcima ~uvamo. Supruga OLGA, }erke ANA i MARIJA sa porodicama 16823

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

16783

Dana 16. 1. 2014. navr{ilo se [EST GODINA od smrti na{eg oca

QUBAN PAVLOVI]

Dana 13. 1. 2014. prestalo je da kuca srce na{eg dede, oca, brata, supruga i ujaka

22. 1. 1955 - 22. 1. 2014. U sredu 22. januara napunio bi 59 godina. Majka ti je bolesna i ne mo`e do}i, ali posla}e ti darove. Te{ka je bol i tuga koja se uselila u maj~ino srce. Bio si moj ponos i nada, sve {to je bilo ~asno, lepo i plemenito bilo je u tvojoj du{i. Bez tebe je mnogo te{ko `iveti, nedostaje{. Uvek }emo sa ponosom izgovarati tvoje ime. Neka te na{e misli zagrle, neka te na{e suze poqube. Tvoji, koji te najvi{e vole: majka CMIQKA i sestra SELENA sa porodicom

MILUTINU MARJANOVI]U

iz ^a~ka

iz Mojsiwa Sahrana je obavqena dana 15. 1. 2014. godine u 13 ~asova na ~a~anskom grobqu. S qubavqu i po{tovawem uspomenu na wega ~uvaju NADA i MILKA sa porodicama

16816

Dana 17. januara 2014. godine navr{ava se 40 dana na{em dragom i voqenom

dr ANDRIJE RABRENOVI]A

MLA\ENA MILENKOVI]A

16815

O@ALO[]ENE PORODICE RABRENOVI], RADOWI], MILIJANOVI], JAKOVQEVI], CVETI], KNE@EVI], ORISTIJEVI], TODOROVI] i ostale mnogobrojne porodice i prijateqi 16791

Posledwe zbogom na{em velikom stricu

Dr ANDRIJI RABRENOVI]U NIKOLI

S po{tovawem, Hvala ti za sve {to si u~inio za nas. Supruga RADOSAVA, sinovi DRAGOQUB i BOGOQUB sa porodicama 16820

^uvaru na{ih tajni i deliocu snova... PAVLE i RASTKO 16813

PODRU@NICA SRPSKOG LEKARSKOG DRU[TVA ^A^AK fak.


37

^ITUQE

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE Dana 23. januara 2014. godine navr{ava se SEDAM GODINA od smrti na{e drage

MIKAINE ANDRI]

SE]AWE 18. januara 2014. godine navr{avaju se TRI GODINE odkako nije sa nama

Dana 10. 1. 2014. iznenada je preminuo na{

VLADIMIR STEGWAJI]

iz Miokovaca

2011 - 2014.

S qubavqu i ponosom ~uvamo te od zaborava. Tvoje unuke GOCA i JELENA sa porodicama

MILENKO MI]KO KAPETANOVI] 1949 - 2014.

Uspomene na wega ~uvaju: supruga MILENA, sin ALEKSANDAR i sestra MILICA

Tvoje postojawe je bilo na{a snaga i sigurnost, tvoje ime na{ ponos, a tvoja smrt na{a do`ivotna bol. Tvoji: supruga SLAVICA i deca BRANKA i PE\A sa porodicama

16796

26806

16793

Dana 10. 1. 2014. iznenada je premino na{ 23. januara navr{ava se 40 najtu`nijih dana od kada se preselio u carstvo nebesko na{ an|eo

KAPETANOVI] (NEBOJ[IN) MILENKO MI]KO

DESIMIR KRXI]

MLADEN KRXI]

1949 - 2014. Bio si jedinstven, jedan jedini i neponovqiv. Bio si i ostao na{ najve}i ponos, na{ an|eo. Zauvek voqen i nikad pre`aqen. Sve vi{e nam nedostaje{, sa ponosom i qubavqu nosimo te u na{im srcima. Tvoji najmiliji MAMA, TATA i SEKA

23. januara 2014. godine navr{ava se 40 tu`nih dana i 40 rana, telo je oti{lo ali du{a nikada ne}e, na{ voqeni brate i sine Desko.

16800

16799

I danas na{a srca pla~u, suza za suzom ne mo`e da se bri{e i tihi jecaj iz du{e ka`e, dragi brate nikada zajedno, nikada vi{e. Brat MILOJE i sestre MILANKA i MILOJKA sa porodicama 26807

Tvoji BRAT, MAMA i TATA Dana 10. 1. 2014. iznenada je preminuo na{

SE]AWE 19. 1. 2009 - 19. 1. 2014.

21. 1. 2013 - 21. 1. 2014. POMEN, GODI[WI, MOM BRATU

MILENKO - MI]KO KAPETANOVI] 1949 - 2014 Pravi prijateqi su kao zvezde. Ne mo`e{ ih uvek videti, ali zna{ da su tu. Hvala za divno i iskreno prijateqstvo. RATO, SNE@A i AN\ELKA SMIQANI]

DRAGOVANU

MILORAD \OKOVI] BRAZILIJA

@ivi{ u na{im srcima, mislima i se}awima. Hvala ti za sve, a najvi{e za tvoju dobrotu i qubav. Tvoja ^EDUNIKA sa decom i unucima

Pogledam, sve mi se ~ini banu}e{, od nekud; onako vilovit i hrabar! Oti{ao si kod na{e majke na Krsnu slavu i ocu, ruku da poqubi{. Zadr`a{e te! Uvek su Te bili `eqni! Brini o wima! Dok ja ne do|em! RADOVAN

16797

16798

Navr{ava se 30 godina od smrti na{ih dragih roditeqa

DRAGOVAN TANASIJEVI] ]AJO

1940 - 9. 12. 2013.

DRAGOQUB JOKSI] JOKSO Dragi Jole, 40 tu`nih dana od kako ode na put bez povratka i bez pozdrava. Bio si na{ ponos, po{tovan, uva`en i voqen. Mnoge si `ivote spasio ali tebe nisu mogli spasiti. Bio si jak ali ne ja~i od smrti. Po~ivaj u miru. Supruga MIQANA, otac SLOBODAN, VAWA sa decom, tvoj JABLAN 16810

I Dana 16. 1. 2014. godine navr{ava se TRI GODINE od smrti na{eg dragog

ZORKE

\OR\A

23. 1. 1984.

2. 1. 1984.

Tuguju za wima }erke MIROSLAVA i MARTA

Dana 21. 1. 2014. godine dava}emo GODI[WI POMEN u 13 ~asova na Mandi}a grobqu u Gorwoj Gorevnici. Po~ivaj u miru. Porodice TANASIJEVI] i GUDURI]

16811

16819

KANGRGA

STOJADINA MARKOVI]A Vreme prolazi, ali uspomene na tvoj vedri duh i dobrotu ne blede. Supruga MILENKA sa decom. 16785

Dana 18. 1. 2014. navr{ava se GODINA DANA od smrti moje majke

U nedequ 19. 1. 2014. navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage i voqene

Dana 14. 1. 2014. navr{ilo se ^ETIRI tu`ne godine od smrti na{e drage majke

NATALIJE NATE RAKI]

MLADENE JOVANOVI]

VERE LUKOVI]

1962 - 2013. Napustila si nas tiho kao {to si i `ivela. Tuga je ve~na, istina te{ka, a tako si `elela da `ivi{. Osta}e{ ve~no u na{im srcima. Sestra MIRJANA i sestri} STEFAN

iz ^a~ka Toga dana u 12 ~asova na ^a~anskom grobqu poseti}emo wen grob i obaviti pomen. Ve~no zahvalan sin ZORAN sa porodicom 26805

iz Vu~kovice Ponosne smo bile kad nam se obrati{: "Do{le ste }eri moje", a tu`ne {to nam ne~ujno ode. Zauvek zahvalne }erke GVOZDENIJA, VERA, STANA i IKA, zetovi i unuci 26801


38

^ITUQE

PRO[LO JE PET GODINA OD KAKO NIJE SA NAMA NA[ VOQENI

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

SE]AWE

OLGA JOVANOVI]

VREME PROLAZI, @ALOST I TUGA OSTAJU. @IVE]E[ U NAMA DOK SMO @IVI. Majka OLGA, otac ILIJA, brat ZORAN, snaja ZLATA i ostala rodbina

„KRSTOVDAN", 18. JANUAR, TVOJ JE RO\ENDAN. OVO JE ^ETVRTI PUT DA NA OVAJ DAN NISI SA NAMA. OD TVOG ODLASKA SVAKI DAN BEZ TEBE JE TU@AN, ALI OVAJ JO[ TU@NIJI. ZNAJ DA POSTOJE POGLEDI KOJI TE SVUDA TRA@E I SRCA U KOJIMA ]E[ VE^NO @IVETI. VOLE TE I ^UVAJU OD ZABORAVA TVOJI: ]erke ANKICA i RADA, unuci SA[A i STIV i zet PERO

16794

16795

STEVAN KOSTOV 19. 1. 2009 - 19. 1. 2014.

Dana 18. 1. 2014. navr{ava se 14 godina od smrti voqenog jedinca

SE]AWE

5. 11. 2013. navr{ilo se 11 godina od smrti mog supruga

Draga na{a

ZOKO,

Pro{lo je 40 dana u velikom bolu. U na{im mislima stalno si prisutna. Mnogo nam nedostaje{ i neizmerno te volimo. MI]O, DARKO, GOCA, MIKA, MAKI, NIXO, TOZO i AKI 26804

Dana 22. januara 2014. godine navr{ava se [EST GODINA od kada nije sa nama na{ voqeni suprug, otac i deda

MIROSLAV MIRO PAVLOVI] iz Zabla}a

NAUM NOVI^I]

BOJANA NOVI^I]

21. 11. 1986. 11. 1. 2002. Vreme prolazi, ali uspomene na Va{ vedri duh i dobrotu ne blede. Sa ponosom i qubavqu ~uvamo uspomenu na Vas, sin CEKA, snaja QIQA, unuci GORAN, GORDANA, SLA\ANA i DRAGANA 16784

16. 1. 2014. navr{ila se GODINA DANA od kako nije sa nama na{ dragi

MILAN JOVA[EVI] iz Preqine

MILANA - PUPSA

MIODRAGA - GRQA

18. 1. 2000 - 18. 1. 2014.

5. 11. 2002 - 5. 11. 2013.

STANI[I] Vreme prolazi a u du{i velika praznina i bol. S qubavqu i po{tovawem ~uvam vas od zaborava, neute{na majka i supruga MILIJANA

23. januara 2014. godine navr{i}e se [EST GODINA od smrti na{eg dragog

[est godina bez tebe, sa velikom prazninom, ali i ponosom da si bio me|u nama. Tvoji: supruga VIDOSAVA, sinovi DU[AN i ZORAN, unuci \OR\E, TIJANA, BOJANA i VIKTOR, snahe MARIJANA i IVANA, sestra ROSA sa porodicom 16787

Dana 18. januara 2014. navr{ava se 19 godina od kada nije sa nama na{

MILORADA MIDE @IVKOVI]A

\OR\E M. DUWI]

iz Roga~e Godina je pro{la sa tu`nim se}awem.Uspomenu na tebe s qubavqu i ponosom ~uvaju tvoji: supruga MILA, sin MILUN sa porodicom, }erke MILKA i JELENA sa porodicama, sestra VERA i zet SLAVKO

@ivi{ sa nama, se}awe na tebe je ve~no. TVOJI VOQENI

Wegovi: MILA, KATARINA, MARIJA, MILO[ i VLADO

16788

16789

16790

Dana 22. 1. 2014. navr{ava se [EST GODINA od smrti na{eg

SE]AWE NA NA[E DRAGE

TU@NO SE]AWE

BO@IDARA MARINOVI]A

MIROSLAV JOKI]

iz ^a~ka

17. 1. 2009 - 17. 1. 2014.

DU[AN

MILUTIN

3. 1. 1959 - 3. 1. 2014.

15. 1. 2012 - 15. 1. 2014.

@ivi{ u na{im srcima po{tovan, voqen i nikad zaboravqen. Tvoji najmiliji: supruga MILICA, }erka SNE@ANA, zet DEJAN i unuke KATARINA i NATALIJA

Jedna `eqa... Vrati se!... Tvoji: AN\ELKA, NEMAWA i SNE@ANA

iz Pridvorice Sa ponosom, qubavqu i tugom uspomenu ~uvaju MIKAN, DANICA i QUBO

16812

16792

26809

JOVANOVI] - TO[OVI]


39

^ITUQE

PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE

MILOJKO ^VOROVI] MIKETA 15. 1. 2009 - 15. 1. 2014.

Koliko god vremena da pro|e mi te ne mo`emo zaboraviti. @ivot je kratak ali trag od `ivota mo`e dugo trajati!

Supruga DU[ANKA, sinovi DEJAN i IVAN, snaje SANDRA i TAMARA, unuci FILIP, VAWA, NEMAWA i ANDREJ fak.

Dana 17. januara 2014. navr{avaju se DVE GODINE od smrti na{e majke

Dana 17. 1. 2014. godine navr{ava se ta~no 10 godina od smrti na{eg oca

MILIJANE MI]I] Uspomenu na wu ~uvaju weni najmiliji: sin \OR\E i suprug DRAGOQUB 16754

MILUNA STEVANOVI]A LUGERA

TU@NO SE]AWE 17. 1. 2004 - 17. 1. 2014.

Bio si osoba velikog srca, znao si voleti, davati i opra{tati. Postoji ne{to, {to nikad umreti ne}e, a to je qubav, ponos i se}awe na tvoj dragi lik. Uspomenu na tebe ~uvaju tvoja deca: MILAN i GORDANA sa porodicama 26803

LAZAR LAZA GAVRILOVI]

Dana 23. 1. 2014. navr{ava se 20 godina od smrti na{e majke

OLGE RADMILAC

^uvamo uspomenu na wu. Wena deca KRSTA, BOBA i MIRA sa porodicama 26802

Navr{ava se DESET GODINA kako nisi s nama, ostaju samo najlep{a se}awa. S ponosom ~uvamo te od zaborava. PORODICA GAVRILOVI] i [LAHTA 16782


PETAK 17. JANUAR 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.