16. maj 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 16. MAJ 2014. GODINE

BROJ 18

CENA 30 DIN.

STAWE KRITI^NO I ALARMANTNO tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

KOWEVI]I

PARMENAC

LU^ANI

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com


2

MARKETING

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE


3

POPLAVE

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

ZBOG VELIKIH PADAVINA I POPLAVA NA PODRU^JU ^A^KA PROGLA[ENA VANREDNA SITUACIJA

STAWE ALARMANTNO I KRITI^NO

a razliku od pro{lomese~nih padavina koje su podigle vodostaj takozvanih sekundarnih vodotokova, odnosno lokalnih re~ica i potoka i izazvale poplave u nekim gradskim i seoskim naseqima, posledwe obilne ki{e napunila su korita reka prvog reda Zapadne Morave, ^emernice i Kamenice, koje su se ve} izlile u Parmencu, Kowevi}ima, Balugi, Katrgi i drugim selima nizvodno od Morave. U brojna doma}instav je prodrla voda, poplavwene su velike povr{ine poqoprivrednog zemqi{ta i do ju~e evakuisano 57 gra|ana i nastavqeno iseqavawe jo{ oko 100 najugro`enijih me{tana. Zbog svega toga, Grad-

Z

ski {tab za vanredne situacije, koji takore}i neprekidno zaseda, odlu~io je da na podru~ju Grada proglasi vanrednu situaciju i na ju~a{woj sednici doneo naredbu o prekidu nastave u svim osnovnim i sredwim {kolkama i rada pred{kolskih ustanova do ponedeqka. Po{to se, kako je ~lanove {taba obavestila Jovanka ]irkovi}, iz JP “Srbija vode”, o~ekuje da bude pu{tena voda iz brane Vrutci kod U`ica, {to }e znatno pove}ati vodostaj Morave, zakqu~eno je i da javna preduze}a “Gradac”, “Komunalac”, “Moravac” i “Vodovod” anga`uju svu raspolo`ivu mehanizaciju i qudstvo na za{titi bedema pored Morave, za{ta je

nabavqeno vi{e od 5.000 xakova peska. Nadle`ni iz JP “Srbija vode” i Vodoprivrednog preduze}a” Morava” }e “obele`iti” i ukazati na najkriti~nije deonice na nasipima, da bi one blagovremeno bile “zatvorene” peskom i spre~eno prodirawe vode i plavqewe ku}a i imawa. Komandant {taba i gradona~elnik Vojislav Ili} pozvao je i sve odbornike, ~lanove GV, predstavnike mesnih zajednica i gra|ane da pru`e pomo} u spre~avawu ve}ih poplava, sanirawu posledica i spa{avawu qudstva i imovine. U no}i izme|u srede i ~etvrtka na terenu je bilo vi{e od 400 vatrogasaca, policajaca, qudi iz `andarmerije, me|u kojima i pojedinci iz

Prijepoqa, U`ica, Ni{a, Novog Sada. Wima je ju~e trebalo u pomo} da pristigne helihopter iz Beograda i 50 predstavnika specijalnih jedinica sa ribolova~kim ~amcima za spa{avawe i evakuaciju gra|ana. - Apelujemo na sve ugro`ene gra|ane da se odazovu na poziv spasila~kih ekipa i napuste poplavqene ku}e, posebno u Balugi Preqinskoj, u kojoj su pojedinci odbili da sprovedu naredbu o evakuaciji. Osnovni ciq je da spasemo `ivote, da ne bude `rtava, a potom da spa{avamo i zarobqenu stoku i imovinu rekao je gradona~elnik Ili}, izraziv{i `aqewe {to ogroman trud nije urodio plodom i {to je ^emer-

nica probila nasip i poplavila Kowevi}e, Balugu, brojna doma}instva i privredne objekte u ovom delu Grada. Evakuisani gra|ani }e, obavestila je javnost na~elnik Operativnog {taba za vanredne situacije Bojana Ikodinovi}, biti sme{teni u salama O[ “Sveti Sava” i Medicinskoj {koli, koje su zagrejane i opremqene krevetima i neohpodnom posteqinom. [tab je zadu`io Zavod za javno zdravqe da tim qudima obezbedi medicinsku i sanitarnu pomo} i negu, a Centar za socijalni rad i Narodnu kuhiwu pri Crvenom krstu da im redovno doprema hranu i lan~ pakete. Sredstvima iz buxeta Grada bi}e nabavqene ribolova~ke ~izme za vatro-

gasce i ostale spasioce i gorivo za gra|evinske ma{ine i vozila. Svim tim aktivnostima koordinira}e pomo}nik gradona~elnika Milan Bojovi} i Neboj{a Jelu{i} i Milo{ ^ekanovi} iz JP “Gradac”. Ikodinovi}ka je apelovala na gra|ane da budu strpqivi, naglasiv{i da }e svima biti ukazana pom}, ali da se ona pru`a na osnovu prioriteta i najugro`enijim stanovnicima poplavqenih podru~ja. Svi kojima je potrebna pomo} i me{tani kojima preti poplavni talas, mogu se obratiti [tabu za vanredne situacije i Vatrogasno spasila~koj slu`bi, putem telefona 1985 i 193. M. N.

LOKALNA SAMOUPRAVA ORGANIZOVALA SANACIJU POSLEDICA PRO[LOMESE^NOG NEVREMENA I POPLAVA radski {tab za vanredne situacije je jo{ krajem februara, imaju}i u vidu nepovoqne hidrometeorolo{ke prognoze, uputio dopis mesnim zajednicama i apelovao na gra|ane da blagovremeno preduzmu sve preventivne mere, kako bi bile predupre|ene {tetne posledice od eventualnih poplava, koje su pro{log meseca, na`alost, i zadesile pojedina podru~ja ^a~ka. Osim tih aktivnosti, ubla`avawu posledica elementarnih nepogoda doprineli su i javni radovi, tokom kojih su o~i{}ene pojedine deonice kanala i lokalnih reka i potoka. Posle buji~nih ki{a i velikih padavina, koje su po~ele 24. aprila, podse}a pomo}nik gradona~elnika za mesnu samouparvu i komunalnu infrastrukturu Milan Bojovi}, gra|ani su putem medija pozvani da prijave {tete na poqoprivrednim kulturama, objektima i putevima koje su izazvale elementarne nepogode. U sanirawu po-

G

PRIJAVQENA [TETA NA 43 OBJEKTA sledica, osim 43 vozila i 108 vatrogasaca iz ^a~ka i okolnih gardova, koji su obavili 42 intervencije, u~estvovali su i radnici “Vodovoda” i “Komunalca”, koji su o~istili slivni~ke re{etke i crpnim cisternama, i dawu i no}u, odvozili vodu sa poplavqenih podru~ja, koja nije mogla biti ispumpana na susedne lokacije. Na svaki poziv hitno je reagovalo i JP “Gradac” koje je najkasnije u roku od jednog dana otklawalo sve probleme i anga`ovalo izvo|a~e koji su sve putne pravce u najkra}em roku ~inili prohodnim. Nadle`ni iz lokalne samouprave su koordinirali radom svih ekipa, obezbedili 100 litara goriva za vozila i hranu za qudstvo koje je nakriti~nijeg dana bilo na terenu, rekao je Bojovi}, podnose}i izve{taj odbornicima o posledicama nedavnog

nevremena i poplava. On je pohvalio me{tane Mr{inaca koji su se “samoorganizovali”, ne tra`e}i pomo} od Grada, znaju}i da nije bilo dovoqno vozila za adekvatne intervencije na ~itavom poplavqenom podru~ju. - Do sada je prijavqena {teta na 43 gra|evinska objekta i u najve}em broju slu~ajeva re~ je o plavqewu podrumskih prostorija i pomo}nih zgrada, dok su samo dva vlasnika prijavila i o{te}ewa podova i parketa. Iako nije obaveza lokalne samouprave, anga`ovali smo ZZJZ da izvr{i dezinfekciju plavqenih prostorija, i to prioritetno onih u kojima se proizvodi ili distribuira hrana. Komisiji za procenu {tete na poqoprivrednim kulturama podneto je 90 prijava o {teti na oko 500 hektara zemqi{ta, dok je tre}a komisija utvrdila da je o{te}eno oko 30 kilometara

lokalnih i nekategorisanih puteva i da je prema prvim procenama za wihovu sanaciju neophodno oko 40 miliona dinara - sumirao je Bojovi} prve posledice aprilskih buji~nih ki{a i poplava. Bojovi} napomiwe da su nadle`ni iz lokalne samouprave blagovremeno, odgovorno i adekvatno reagovali da bi predupredili posledice elementarne nepogode, a i kasnije na otklawawu {tete, ali da su te aktivnosti, ipak, diktirala raspolo`iva sredstva. On je podsetio da su Zapadna Morava, ^emernica i Kamenica u nadle`nosti JP “Srbija vode”, a da Grad brine o vodotocima drugog reda (Lozni~ka, Ateni~ka reka, Lupwa~a, Trnavska, Slatinska i ostale re~ice i potoci), na kojima je, samo na pojedinim mestima, i to uglavnom na o{te}enim deonicama, voda probila nasipe. Oni su, prema

Bojovi}evim tvrdwama, u relativno kratkom roku zatvarani, jer je to bio prioritetan posao terenskih ekipa i radnika JKP. Iako su tri reke u nadle`nosti Republike, Grad je u buxetu za ovu godinu predvideo dva miliona dinara za ure|ewe priobaqa, da bi, kako je rekao, “otvorio vrata Ministarstva poqoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, intenzivirao saradwu i motivisao republi~ko preduze}e da intenzivnije {titi i na lokacijama na kojima ne postoje, izgradi odbrambene nasipe pored korita Morave, ^emernice i Kamenice”, da se ne bi dogodilo, kao pro{log meseca, da nabujala Morava i bukvalno odnese hektar zemqi{ta, rekao je pomo}nik gradona~elnika Bojovi} i najavio da }e u buxetu biti izdvojeno i tri miliona dinara za ure|ewe kanala za navodwavawe. M. N.


4

GRAD

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

DO 1. JUNA KOMISIJA TREBA DA UTVRDI KO I NA KOJI NA^IN KORISTI “PAVLOVI]A KU]U”, U ULICI GOSPODAR JOVANOVOJ OD BROJA 7 DO 9

SPOMENIK KULTURE ZA [AHISTE, KO[ARKA[E, KARATISTE... ude}i po zakqu~cima Gradskog ve}a, usvojenim na sednici pro{log petka, do 1. juna trebalo bi da bude “razotkrivena” jo{ jedna afera o nezakonitom i nenamenskom kori{}ewu prostora ~iji je korisnik, ili vlasnik Grad, a samim tim i o neodgovornom odnosu prema wegovoj imovini i tro{ewu buxetskih i para gra|ana. Posebna komisija zadu`ena je da utvrdi ko i po kom pravnom osnovu koristi “Pavlovi}a ku}u” u Ulici Gospodar Jovanovoj, od broja 7 do broja 9, i u kakvom se stawu nalazi ovaj objekat, prenet bez naknade jo{ 1990. godine Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}”. Re~ je o porodi~no stambenoj zgradi ~a~anskog trgovca Radi~a Nedeqkovi}a, sagra|enoj 1912. godine i eksproprisanoj 1978. od kasnijih vlasnika Dragoslava i Ru`ice Pavlovi}, za potrebe onda{weg SIZ-a kulture, po kojima je i dobila naziv “Pavlovi}a ku}a”. Iako je objekat, koji je 1992. godine progla{en za spomenik kulture, prenet ustanovi kulture skoro pre dve i po decenije, ona je u wega “u{la” tek 2009. godine i

S

to u tri prostorije, u kojima je sme{ten priru~ni depo. Preostali prostor koriste [ah klub, KUD “Srpski jelek”, Karate klub Borac i Ko{arka{ki savez Srbije i to, kako je utvrdila Komisija za poslovni prostor, bez pravnog osnova i zakqu~enih ugovora sa Galerijom. Grad je pokrenuo postupak upisa prava javne svojine na ovom objektu i nakon pribavqawa potvrde od Republi~ke direkcije za imovinu, nesmetano }e kao vlasnik mo}i da raspola`e ovom nepokretno{}u. U tom slu-

~aju i po{to komisija Gradskog ve}a ustanovi ~iweni~no stawe, Komisija za poslovni prostor i javni pravobranilac }e pokrenuti postupak za ure|ivawe na~ina kori{}ewa i zakupa poslovnog prostora u “Pavlovi}a ku}i”, navodi se jo{ u izve{taju nadle`nog radnog tela GV. U informaciji Umetni~ke galerije “Nade`da Petrovi}”, dostavqenoj tako|e Gradskom ve}u se, pak, ka`e: - Svi ovi stanari koristili su prostor “Pavlovi}a ku}e”, uz saglasnost gradske (op{tinske)

uprave. Za kori{}ewe ovog prostora nisu pla}ali nikakvu naknadu Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}”. Sami su snosili tro{kove neophodnog odr`avwa, adaptirawa prostora i tro{kove komunalnih usluga. Direktorka Galerije Milica Petronijevi}e je u svom izve{taju, pored ostalog, naglasila i da je Grad obezbedio sredstva za rekonstrukciju fasade i krova na ovom objektu, koja je ura|ena na osnovu saglasnosti Zavoda za za{titu spomenika kulture iz Kraqeva, po{to je protokolom o poklonu umetni~ke zbirke likovnog umetnika Bo`idara Prodanovi}a, zakqu~enim 2006. godine izme|u Grada i wegove porodice, predvi|eno da 446 eksponata bude sme{teno upravo u “Pavlovi}a ku}i”. Sve ove informacije bile su povod za pomalo `u~nu raspravu na posledwoj sednici GV, koju je pokrenuo Bratislav Jugovi}, na ~iju inicijativu je gradska Vlada i tra`ila izve{taj o kori{}ewu spornog objekta u centru grada. Po{to je ocenio da je “sramota {to se spomenik kulture koristi u komercijalne svrhe i {to Gale-

rija ne zna ~ime gazduje”, Jugovi} je pozvao direktorku Umetni~ke galerije “da iz moralnih razloga podnese ostavku”. Nemawa Trnavac je izrazio zadovoqstvo {to je afera “Pavlovi}a ku}a” uvr{}ena u dnevni red sednice GV, ali ne i zbog “pozadine” i na~ina na koji je to u~iweno - zbog, kako je rekao, animoziteta jednog ve}nika prema koordinatoru Kancelarije za mlade, ~iji je ro|ak jedan od korisnika sporne zgrade u Gospodar Jovanovoj. Trnavac je insistirao da se, ukoliko eventualno postoje sli~ne nepravilnosti, sve ispitaju i “isteraju na ~istac” u {to kra}em roku i da GV dobije informaciju o ishodu, kako je rekao, “afere Lasta” koja je, “zahvaquju}i pojedinim medijima, bacila veliku qagu na neke ~lanove Gradskog ve}a”. Kao {to je zahtevalo informacije o kori{}ewu slu`benih automobila, o platama u javnim preduze}ima i ustanovama, Gradsko ve}e }e “pokrenuti i druge osetqive teme”, najavio je Milijan Mini}, zalo`iv{i se da nigde ne bude za{ti}enih i za {tedwu na svakom koraku, kao osnovnom uslovu za prevazila`ewe krize. M. N.

U SPOMEN PARKU OBELE@EN 9. MAJ, DAN POBEDE

PONOSNI NA SLOBODARSKU PRO[LOST olagawem venaca i cve}a na humku u Spomen parku, delegacije gradskog SUBNOR - a, Skup{tine Grada, Moravi~kog upravnog okruga, Dru{tva za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova Srbije do 1918. godine, gradskih organizacija rezervnih vojnih stare{ina i SPS i rodbina i potomci, obele`ile su 9. maj, Dan pobede i odali po~ast rodoqubima iz ~a~anskog kraja, stradalim u Drugom svetskom ratu. Tom prilikom malobrojnim po{tovaocima `rtava fa{isti~kog terora obratili su se ~lan GO bora~ke organizacije Dragoqub Vu~i}evi} i wen predsednik Pantelija Vasovi}. Povodom posledweg skrnavqewa grobnice u Spomen parku, na kojoj su vandali postavili klupu i pored we, verovatno tokom prvomajskih praznika, “ro{tiqali”, Vasovi} je apelovao na gradsku vlast da zahteva od nadle`nih republi~kih institucija da Spomen park proglase nacionalnim dobrom pod

P

za{titom dr`ave. Vu~i}evi} je podsetio da su u NOR- u svi oni, koji su na bilo koji na~in sara|ivali sa neprijateqima, napravili veliku uslugu okupatoru i nemerqivu nesre}u svom narodu: - U ~a~anskom kraju ubijeno je 702 rodoquba, me|u kojima 99 `ena, a klawem je usmr}eno 209 gra|ana, od kojih 61 `ena. Saradnici okupatora su Nemcima predali veliki broj boraca, od kojih je ve}ina streqana, tako da je u na{em kraju od 1941. do 1945. godine, ukupno stradalo 4.642 ratnika, koji su darivali `ivot svom narodu i slobodi. Zbog toga, sloboda nema cenu i mora se ~uvati i braniti od zaborava. Srbija mo`e da se ponosi svojom ~asnom slobodarskom pro{lo{}u, rekao je on, pozivaju}i gra|ane da se usprotive svim poku{ajima prekrajawa istorije, jer “nerazumevawe i nepoznavawe pro{losti, ote`ava razumevawe sada{wosti i nije dobra ulaznica za budu}nost”. Ove godine za-

po~eto je i obele`avawe stogodi{wice Velikog rata, u kome je Srbija imala zna~ajnu ulogu i pretrpela nemerqive qudske i materijalne `rtve, naglasio je Vu~i}evi}: “Obaveza SUBNOR a, svih gra|ana, od mesnih zajednica do vrha dr`ave, je, da sa patriotskim organizacijama i po{tovaocima tradicije na{eg naroda, stalno vode brigu o o~uvawu antifa{izma, slobode, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Srbije i bore se za izgradwu demokratskog dru{tva.

Zala`emo se i za ozdravqewe dr`ave i dru{tva koji su tonuli u mafija{ke pqa~ke, luksuz i zloupotrebe zakona i poverewe naroda, protivimo se da sela budu ve}a na grobqima, nego u domovima i da nam deca budu pe~albarski siro~i}i i da odlaze iz zemqe. O~ekujemo da }e novoizabrana vlast ispuniti predizborna obe}awa data narodu, jer zamu}ena voda se jednom mora izbistriti.” U ime Grada, prisutnima se obratio i praznik - Dan pobede nad fa{izmom, svim gra|anima

~estitao predsednik SG Veqko Negovanovi}, podsetiv{i na period kada se Srbija “stidela” svog doprinosa borbi protiv fa{izma i doma}ih okupatora i dono{ewem nekih zakona tu svoju ulogu ~ak i minimizirala: - Kada je ~itav svet obele`avao 60 godina od pobede nad fa{izmom, zahvaquju}i tada{woj dr`avnoj politici, na velikom defileu svih pobedni~kih sila u Drugom svetskom ratu, u Moskvi nije bilo predstavnika Srbije i srpske vojske. Nadam se da }e dr`va i svi mi zajedno u~initi da se takva tragedija ne ponovi slede}e godine, kada budemo obele`avali 70 godina, jer na{a je obaveza da se sa du`nim po{tovawem odnosimo prema `rtvama stradalim u svim ratovima. Po{to je podsetio da se ove godine obele`ava po~etak Prvog svetskog rata, Negovanovi} je rekao: “Sve nas boli poku{aj pojedinih zemaqa, pora`enih u tom ratu, da revidiraju istoriju i za po~etak tog rata optu`e Srbiju. Nadam se da }emo se odbraniti od tih poku{aja, iako smatram da smo za to delimi~no i sami krivi, jer smo prvi po~eli da prekrajamo na{u pro{lost.” M. N.


5

POLITIKA

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

PRO[LOG ^ETVRTKA NASTAVQENO I OKON^ANO 31. SKUP[TINSKO ZASEDAWE

POHVALE ZA BIBLIOTEKU, KRITIKE ZA JAVNA PREDUZE]A

radska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis”, koja je pro{le godine pru`ila skoro 350.000 usluga gra|anima, okupila 6.200 ~lanova, izdala vi{e od 181.000 kwiga i omasovila ~itala~ku publiku na selu, pozajmiv{i joj vi{e od 20 hiqada naslova, bila je u 2013. najpose}eniji javni servis u Gradu. Osim u biblioteka~ko informativnoj delatnosti, ova ustanova kulture bila je uspe{na i na drugim poqima, a posebno u organizaciji jubilarnog 50. “Disovog prole}a”, koje je, zahvaquju}i, pored ostalog, i glavnom gostu ove manifestacije Peteru Hankeu, kulturu ^a~ka i Srbije prenelo i izvan granica zemqe. Ovi i brojni drugi pokazateqi o svim aktivnostima ustanove, “zaokru`ene” na kulturnoj mapi Srbije, koje je iscrpno prezentovala direktorka Danica Ota{evi}, bili su povod za brojne pohvale, izre~ene pro{log ~etvrtka, u nastavku 31. skup{tinskog zasedawa. U hvalama su predwa~ili opozicioni odbornici, a posebno Dverjani, oceniv{i da je re~ o ustanovi koja svojim radom “svima podi`e moral” i zalo`iv{i se da ustanove kulture ubudu}e ne budu siro~i}i i da Biblioteci {to pre bude obezbe|en adekvatan prostor za rad (dr Milan Roganovi}). Biblioteka je ministarstvo prosvete i kulture “u malom”, ocena je Predraga Ostoji}a iz iste odborni~ke grupacije, koji je naveo primer kako ova ustanova izlazi u susret inicijativama mladih, zatra`iv{i da bude nagra|ena na taj na~in {to joj ubudu}e ne}e biti smawivana buxetska sredstva, {to je bio slu~aj ove godine. O neodgovornom odnosu lokalne samouprave prema svim, pa i ovoj ustanovi kulture, svedo~i podatak da problem adaptacije zgrade Doma vojske, namewene za Biblioteku, nije re{en sedam godina, podsetio je Aleksandar Tanaskovi} (Dveri) i zatra`io da pomo}nik gradona~elnika, zadu`en za ovu oblast, sa~ini i odbornicima predo~i viziju kulture ^a~ka. Grad bi trebalo da se pobrine i za obezbe|ewe adekvantih uslova za rad ogranaka Biblioteke u selima, apelovala je dr Slavica Dragutinovi} (SNS) i ocenila da sve {to radi, ova ustanova radi u interesu dece i o~uvawa jezika i kulturnog identiteta. Rad direktorke i svih zaposlenih pohvalio je i gradona~elnik Vojislav Ili} i podsetio da je za rekonstrukciju zgrade Doma vojske, od oko 3.000 kvadrata, ura|en glavni projekat i dobijena gra|evinska dozvola, a sa resornim ministarstvom postignut dogovor da ovu investiciju finansira Republika 80 odsto. Grad }e u ovoj i narednoj godini obezbedi-

G

ti po 10 miliona dinara, rekao je Ili} i najavio simboli~no finansijsko u~e{}e i okolnih op{tina, ~ijim bibliotekama je ovda{wa ustanova mati~na ku}a. Za razliku od ovog, izve{taji o pro{logodi{wem radu JKP “Regionalni centar za upravqawe otpadom Duboko” i JKP “Gradsko zelenilo”, izazvali su dugu raspravu, brojna pitawa i kritike. Izme|u plana i wegovog realnog ostvarewa, posebno programa investicija, koji je realizovan 43 odsto, postoji veliki disparitet, uo~io je Dragan Vu~eti} (DS), oceniv{i nedopustivim to {to je otpisana imovina vredna tri miliona dinara i {to su takozvani ostali nematerijalni tro{kovi, umesto planiranih 400.000, iznosili ~ak pet miliona dinara. Ni posle sedam godina ne znaju se krajwi tro{kovi i koliko ^a~ak ko{ta deponija “Duboko”, niti koliki je wen vek eksploatacije, osnovna je zamerka Biqane Rubakovi} (Dveri), a Miroslave Tanaskovi} (DSS) da u izve{taju nema kalkulacije cene ko{tawa, niti za komunalna preduze}a u ^a~ku i preostalih osam op{tina, niti za osniva~e koji otpla}uju kredit Evropskoj

banci. Usluge izno{ewa sme}a su ~etiri puta skupqe, a preduze}e posluje profitabilno, uo~io je Predrag Ostoji} (Dveri), koga je interesovalo i kakvi su rezultati monitoringa i ispitivawa uticaja deponije na `ivotnu sredinu. Aleksandar Tanaskovi} iz iste odborni~ke grupacije je predlo`io da bude formiran Anketni odbor koji bi ispitao uslove pod kojim je podignut nepovoqan kredit za ovu investiciju, jer smatra da u ~itavom postupku “ima kriminalnih radwi” i odgovornost onih koji “izvla~e pare gra|ana ^a~ka”. Umesto plana pro{irewa deponije, mora se sa~initi dugoro~nija strategija odlagawa otpada, predlog je Aleksandra Maksimovi}a (SNS), koji je pitao i da li su zavr{eni pregovori o ustupawu ovom JKP folije, koju je ^a~ak nabavio i na osnovu koje bi wegovi tro{kovi odvo`ewa sme}a bili smaweni. Od kada su u{le u SG, Dveri su bile “rezervisane” prema deponiji “Duboko”, za koju, ispostavilo se, ni teren nije bio dovoqno ispitan, jer je za sanaciju klizi{ta dato vi{e od pola miliona evra, kojoj se ne zna eksploatacioni vek i u kojoj su primewene

BIV[EM DIREKTORU OTKAZ Turisti~ka organizacija ^a~ak realizovala je sve zakqu~ke Anketnog odbora, izuzev predloga o smawewu broja zaposlenih, referisao je direktor Dragomir Savi}, podnose}i izve{taj o pro{logodi{wem radu ustanove. Naglasio je da je zatekao 28 radnika, od kojih je donedavno bilo anga`ovano 22, odnosno od pro{le sedmice 21, po{to je biv{i direktor Miodrag Stevani} dobio otkaz. Radni odnos mu je prestao zbog {tete koju je naneo firmi, u iznosu od skoro pet miliona dinara, nastale zbog nenamenskog tro{ewa buxetskih sredstava i neupla}ivawa sredstava Poreskoj upravi. Imaju}i u vidu plan poslovawa kojim je, pored ostalog, predvi|eno da ustanova zapo{qava 18 qudi, sa troje “prekobrojnih” }e, najavio je direktor Savi}, biti raskinut ugovor o radu i oni kao tehnolo{ki vi{ak biti obe{te}eni, na osnovu odgovaraju}eg socijalnog programa.

zastarele tehnologije, jer se posle tri - ~etiri godine ve} pri~a o primeni novih, rekao je dr Milan Roganovi}. “Budimo sre}ni {to imamo Duboko”, sa`eo je odgovore na brojna pitawa direktor u`i~kog JKP Nedeqko Milosavqevi}, naglasiv{i, pored ostalog, da transfer stanice nisu podignute ni u ^a~ku, niti u ostalih sedam op{tina, da je lane primqeno 13 radnika, odnosno da ih ukupno ima 79, da je projektovan vek deponije 12 godina, da je wena prva eta`a ve} popuwena i da }e, zahvaquju}i gra|evinskim radovima u ovoj godini, biti obezbe|en prostor za odlagawe otpada narednih sedam godina. Rekao je i da je u 2013. “Komunalac” za usluge deponovawa sme}a iz ^a~ka platio 70 i Grad 12 miliona dinara, da je “Duboko” prihodovalo 24 miliona dinara od izdvojenog sme}a, iako je u 2013. od ukupno primqenioh oko 68.000 tona, kroz centar za selekciju pro{lo samo 22 hiqade, odnosno izdvojeno 1.932 tone otpada, mahom kartona i papira. Koji je smisao postojawa JKP “Gradsko zelenilo”, pitao je Aleksandar Tanaskovi} (Dveri) i ocenio da je ovo preduze}e, iako je ostvarilo dobit od 175.000 dinara, nelikvidno i da se posle dolaska novog rukovodstva ni{ta u wemu nije promenilo. Upozorio je da su najve}i problemi ove firme “popuwenost” gradskog grobqa i visoki tro{kovi odr`avawa i zakupa grobnih mesta, na{ta i gra|ani du`e vreme ukazuju. Koliko }e preduze}e ko{tati sudski sporovi sa {est radnika, od kojih je jedan okon~an na {tetu firme, pitao je Jole Pe{i} (Zajedno za Srbiju), a Miroslava Tanaskovi} (DSS) je, po{to je konstatovala da su u drugim gra-

dovima sli~na preduze}a profitabilna, zakqu~ila da “Zelenilo” svoje proizovde i usluge prodaje ispod cene ko{tawa i da bi ono, da nije subvencija Grada, poslovala sa gubitkom. U susret obele`avawu 200 godina boja na Qubi}u, trebalo bi napraviti program pejza`no arhitektonskog ure|ewa kompleksa na Qubi}kom brdu, predlo`ila je Biqana Rubakovi} (Dveri) i pitala da li su opravdana sva re{ewa inspektora o se~ewu 120 stabala u gradu, po kojima je postupalo ovo preduze}e, a dr Milan Roganovi} da li “Gradsko zelenilo” mo`e samo da se izdr`ava, bez pomo}i Grada i JP “Gradac”. Zamerio je i {to se nedovoqno odr`avaju grobqe i grobna mesta, {to 70 odsto prihoda odlazi na plate, {to na najadekvatniji na~in nije re{en problem “sahrawivawa” medicinskog otpada. Vladan Savi}evi} (DSS) je apelovao da preduze}e {to pre uvede GIS sistem i zahvaquju}i wemu stvori dobru bazu podataka, snimi stvarno i kwigovodstveno stawe i a`urira naplatu potra`ivawa, a Tihomir \urovi} (SNS) da lokalna samouprava i ovo JKP re{e problem odr`avawa seoskih grobaqa, o kojima me{tani uglavnom ne brinu. Preduze}e godinama mu~e “prikriveni” problemi, zbog kojih posluje na ivici likvidnosti, rekla je, odgovaraju}i na brojna pitawa, direktorka Jasminka Lazi}, naglasiv{i da se plate ispla}uju po zakonu i da je dolaskom na ~elnu funkciju, pored ostalog, zatekla nestabilan i neumre`en ra~unarski sistem, zbog ~ega su zna~ajna serdstva ulo`ena u novu opremu, koja ve} “daje” velike u{tede. Ubudu}e }e, najavila je, posebna komisija odre|ivati koja }e stabla radnici ovog JKP uklawati i da }e se ona zalagati da na mestu svakog pose~enog, budu zasa|ena nova. Medicinski otpad se zbriwava po zakonskoj proceduri, na posebnoj lokaciji u sklopu gradskog grobqa, odgovorila je direktorka, ustvrdiv{i i da je “zatekla preduze}e na granici izdisaja i iscrpqenosti i da mu je Grad pomagao samo da odr`ava teku}u likvidnost.” Odbornici su na pro{lonedeqnom zasedawu usvojili i godi{wi izve{taj o radu Gradske stambene agencije i izve{taj Anketnog odbora o radu direktora Centra za socijalni rad i svim problemima u ovoj ustanovi i informaciju o zapo{qavawu u pred{kolskim ustanovama “Radost” i “Moje detiwstvo”. M. N.


6

PRIVREDA

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

ZNA^AJ KORI[]EWA INTELEKTUALNE SVOJINE U POQOPRIVREDI

PREDNOSTI ZA[TITE PROIZVODA

egionalna privredna komora Kraqevo, u saradwi sa Agronomskim fakultetom iz ^a~ka, pro{log ~etvrtka je organizovala jednodnevni seminar, na temu “Zna~aj kori{}ewa intelektualne svojine u poqoprivredi”. Ciq seminara je bila edukacija preduzetnika sa mogu}nostima i prednostima za{tite proizvoda karakteristi~nih za ~a~anski kraj. - Sigurno je da su i malim, i velikim preduzetnicima potebna nova znawa. Moramo voditi ra~una da u budu}nosti za{titimo intelektualnu svojinu u poqoprivredi, jer ni dr`ava, a ni ovo podru~je, u ranijem periodu tome nije poklawalo pa`wu, zbog ~ega smo gubili pojedine brendove, karakteristi~ne za ovo podnebqe. Drugi su intelektualnu svojinu koristili da zajedno nastupaju na tr`i{tu. Poqoprivredna proizvodwa je, prema prirodnom potencijalu, na{a najve}a {ansa. Ta~no je da se samo o tome pri~a, jer nikada nije ura|ena ozbiqna strategija kako razvijati primarnu, sekundarnu proizvodwu i kako joj pru`iti podr{ku. Smatram da je krajwe vreme da to u~inimo, jer uz boqu organizaciju dr`ave, sticawem novih znawa, primenom agrotehni~kih mera, mo`emo uzdi}i poqoprivrednu proizvodwu - rekao je, izme|u ostalog, Petra{in Jakovqevi}, predsednik RPK Kraqevo.

R

Doktor Ivan Gli{i} sa Agronomskog fakulteta govorio je na temu “Za{tita imena ^a~anska kajsija potencijali i mogu}nosti”. On je istakao da se na osnovu analiza poqoprivredne proizvodwe, koje je radio Agronomski fakultet, do{lo do podatka da je ~ak 15 do 20 odsto celokupne proizvodwe kajsije u Srbiji, skoncentrisano u ~a~anskom kraju, a posebno u selima Miokovci, Prijevor, Gorwa Gorevnica,

Rok za prijavqivawe na ovogodi{we takmi~ewe za najboqu tehnolo{ku inovaciju je 10. jun, a takmi~ari se prijavquju kao i prethodnih godina, kori{}ewem Interneta, na adresi www.inovacija.org, na kojoj mogu na}i i vi{e informacija. Mili}evci i Trbu{ani, kao i da je proizvodwa ovog ko{ti~avog vo}a na visokom nivou. - Ukoliko bi za{titili ime „^a~anska kajsija“, ovaj kraj bi imao novi brend, po kome bi bili poznati van granica Srbije. Po popisu iz 2012. godine, u pet sela u okolini ^a~ka, registrovano je 150 hiqada stabala kajsije, a sada ih ima oko 200 hiqada, {to }e u nekoj rodnoj godini dati {est do osam hiqada tona ploda. To predstavqa izuzetan potencijal ~a~anskog kraja. Ali, problem mo`e biti to {to u ovih pet sela postoji oko 500 proizvo|a~a kajsije, koji moraju da se udru`e i zajedno nastupaju na tr`i{tu da bi imali veliku korist - rekao je dr Ivan Gli{i}.

Na seminaru je predstavqen i projekat „Mre`a mladih inovatora za odr`ive ideje u agro - prehrambenom sektoru.“ Prema re~ima dr Danice Mi}anovi}, rukovodioca projekta u Srbiji PKS, ciq projekta je podizawe konkurentnosti poqoprivrednog sektora na poqu jugoisto~ne Evrope, jer imamo veliki potencijal u toj privrednoj grani. - Poku{ali smo da na bazi onoga {to imamo u Srbiji, znawa, implementirawa novih tehnologija, inovacija, rezultata istra`ivawa i svih oblasti stvarala{tva, pomognemo da se {to vi{e ideja implementira u privredu i na|e na tr`i{tu. Opredelili smo se za kategoriju mladih istra`iva~a i ino-

vatora, jer smatramo da mnoga re{ewa koja se finansiraju iz buxeta, nisu na{la primenu u privedi. Mnogi mladi istra`iva~i, inovatori nemaju motivaciju, a nisu ni uslovqeni da kroz svoja istra`ivawa realizuju takva re{ewa koja bi mogla da se na|u na tr`i{tu. Samo ono re{ewe, pronalazak, tehnolo{ki postupak ili rezultat nau~noistra`iva~kog rada, koji na|e tr`i{te i kupca, ima vrednost. Inovacije i istra`ivawa su pokreta~i privrednog razvoja - istakla je dr Danica Mi}anovi} i dodala da PKS poma`e mladima da se tehni~ki i tehnolo{ki pripreme za izlazak na tr`i{te, jer radi strategiju intelektualne svojine, biznis plan i jednu video produkciju na engleskom jeziku. Kancelarija za podr{ku mladim istra`iva~ima i inovatorima je “u svako doba otvorena za svakoga”.

Tokom seminara je promovisano i 10. Takmi~ewe za najboqu tehnolo{ku inovaciju 2014. Doktor Dragan Povrenovi}, koordinator takmi~ewa za NTI, naglasio je da su wihov osnovni ciq nova preduze}a koja bi nastala na osnovu inovacija, odnosno “sopstvenog razmi{qawa”. Povrenovi} je istakao da je wihov rezultat {to imaju vi{e od 70 novoosnovanih preduze}a, koja su otvorena na bazi inova-

cija, samo zahvaquju}i u~e{}u na ovom takmi~ewu. Korodinator takmi~ewa je podsetio da je svake godine veliki odziv ^a~ana, koji imaju zanimqive inovacije. Ve}ina inovacija za`ivi i primewuje se na tr`i{tu, rekao je dr Povrenovi}, pozivaju}i sve qude koji su spremni da ne{to novo naprave i ponude tr`i{tu i da sebe unaprede, da se prijave na takmi~ewe. N. R.

SAOP[TEWE GRADSKOG ODBORA DEMOKRATSKE STRANKE

KUPOVINA @ITOPROMETA – PRIMER PKB-A obzirom na ~iwenicu da privreda u ^a~ku de facto ne postoji i da je stopa nezaposlenosti me|u najvi{ima u Srbiji, postavqa se pitawe odgovornosti nadle`nih struktura gradske vlasti. Ostaje potpuno nejasno za{to u du`em vremenskom periodu gradska vlast ne ~ini apsolutno ni{ta da bude pokreta~, partner ili poslodavac, naro~ito u preduze}ima ~iji je rad jako bitan za na{ grad. Grad ^a~ak nikako nije smeo da dozvoli da firme poput Mlekare, BIP-a, Hladwa~e, Sto~ara, Veterinarske stanice, @itoprometa i drugih odu pod ste~aj lo{om privatizacijom. Lo{a privatizacija ovih firmi ima dalekose`ne posledice ne samo za privredu ve} i za poqoprivredu i sto~arsku proizvodwu u ovom delu Srbije. I ako su ove firme u ste~aju i daqe su izuzento va`ne da postoje. Posledwi slu~aj potpune nezianteresovanosti i nesposobnosti gradske vlasti da re{i problem je slu~aj @itoprometa, koji bi se proizvodwom sto~ne hrane samo nadovezao na lanac potreba tr`i{ta u ovom delu Srbije. Grad ne sme da dozvoli da se napravi gre{ka kao sa drugim lo{e privatizovanim preduze}ima, da se nakon ste~aja kapital @itoprometa rasproda za male pare. @itopromet sigurno da ima budu}nost i grad mora preuzeti brigu da spase ovo preduze}e. Deo kapaciteta omogu}iti Republi~kim robnim rezervama da skladi{te u @itopremetu a deo firme da nastavi da pravi sto~nu hranu i hranu za ishranu qudi. Da je ovako ne{to mogu}e treba videti na primeru PKB-a

S

i na~ina na koji je grad Beograd od velikog gubita{a, uspe{nim merama u~inio danas profitabilnu kompaniju. Zbog vi{egodi{weg katastrofalnog poslovawa PKB korporaciija stigla je 2007. godine na rub propasti. Osiroma{ena i u velikim dugovima bila je spremna za privatizaciju. Zaposlenima se nisu ispla}ivale zarade, nisu se pla}ali doprinosi, a dugovi korporacije su rapidno rasli. Grad Beograd preuzeo je vlasni{tvo nad PKB-om od dr`ave sredinom 2010. godine. Po~etkom 2011. godine sprovedena je vlasni~ka transformacija. Na osnovu odluke Vlade iz marta 2010. godine, u maju je potpisan ugovor o prenosu osniva~kih prava sa Republike na Grad Beograd. Tako je Grad Beograd postao vlasnik 99,7 odsto akcija, dok su ostatak zadr`ali mali akcionari. PKB je zate~en sa dugom od skoro 10 milijardi dinara, da je 31. oktobra 2013. imala skoro milijardu dinara nepla}enih dospelih obaveza, i da je samo bankama trebalo da plati oko 12 miliona evra. Danas je PKB ozbiqna kompanija koja ima svoje mesto na tr`i{tu, konkurentnu proizvodwu i dugogodi{we odnose sa svojim partnerima. PKB danas vredi 400 miliona evra. Na osnovu navedenog, javno pitamo nadle`ne u lokalnoj vlasti: Za{to grad ^a~ak ne u~estvuje u kupovini @itoprometa, imaju}i u vidu wegov zna~aj i broj gra|ana ^a~ka koji su direktno ili indirektno vezani za rad ovog preduze}a? Za{to grad ^a~ak ne tra`i saglasnost Vlade Republike Srbije da kupi ovo preduze}e? Za{to stranke lokalne vlasti

mirno i nezainteresovano gledaju kako se jo{ jedno preduze}e uni{tava i kupuje po bagatelnoj ceni? Za{to svakim oblikom vlasni~ke ili suvlasni~ke strukture grad ^a~ak ne bi obezbedio nezavisne konkurse za prijem menad`menta? Oni moraju biti kvalitetno pla}eni, ali pre stupawa na funkciju moraju uraditi plan poslovawa i da onaj koji ima najvi{e reference i program dobije {ansu da pokrenu proizvodwu. Za{to grad ^a~ak kupovinom ovakvih preduze}a na bi dao {ansu mladim i obrazovanim qudima u na{em gradu i onima koji su u nedostatku radnih mesta oti{li van na{eg grada, da kvalitetnim menad`mentom podignu preduze}a? Neverovatno zvu~i podatak da u du`em vremenskom periodu niko ne postavqa pitawe odgovornosti pojedinaca u lokalnoj vlasti iako nije otvoreno nijedno radno mesto, niti je doveden i jedan doma}i ili strani investitor. Jednostavno, gradska vlast je samo nemi posmatra~ propadawa ~a~anske privrede. Demokratska stranka u ^a~ku nije u lokalnoj vlasti od 2006.godine i kao opozicija ovakvoj gradskoj vlasti a ne gra|anima ^a~ka, nudi konkretne predloge kako da se privreda u na{em gradu podigne na noge. Zato }emo u narednom periodu iza}i sa konkretnim predlozima i merama kako da se polo`aj privrede u na{em gradu zna~ajno unapredi. Resorni odbor za ekonomiju, finansije i zapo{qavawe Gradskog odbora DS ^a~ak


7

OBRAZOVAWE

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

USPEH U^ENIKA MA[INSKO - SAOBRA]AJNE [KOLE NA REPUBLI^KOM TAKMI^EWU

SPOJILI TEORIJU I PRAKSU

epubli~ko takmi~ewe za trogodi{we profile, zanimawa tre}eg stepena, organizovano 9. i 10. maja u Politehni~koj {koli u Kragujevcu, okupilo je 75 u~enika iz 33 {kole {irom Srbije. Najboqi rezultat, u ukupnom plasmanu, ostvarila je Ma{insko - saobra}ajna {kola iz ^a~ka. U takmi~ewu “autolimara” prvo mesto je osvojio Dragan Ostoji}, a osmo Stefan Todorovi}, obojica u~enici ~a~anske {kole. Nikola Baj~ev je bio ~etvrti u nadmetawu “automehani~ara”, Filip Vukoti} tre}i u konkurenciji “strugara”, dok se David Toma{evi} u takmi~ewu “gloda~ima” plasirao na drugo mesto. - Konkurencija je bila jaka, ali, zahvaquju}i profesorima koji su ulo`ili dosta truda u radu sa nama,

potrebi da se o~uvaju i daqe razvijaju zanimawa tre}eg stepena, on je insistirao da se u ma{inskim {kolama ponovo aktivira obrazovni profil “varilac”, za kojim potreba postoji i u na{im preduze}ima i u inostranstvu. E. V.

R

nismo imali ~ega da se pla{imo - rekao je, na konferenciji za novinare u {koli, takmi~ar Dragan Ostoji}, napomenuv{i da je zanimawe “autolimar”, za koje se on priprema, veoma interesantno i tra`eno. Takmi~ewe se sastojalo iz teorijskog i prakti~nog dela, a povezivawe ove dve oblasti predstavqa, po re~ima organizatora prakti~ne nastave Dragi{e Petkovi}a, osnovnu orijentaciju Ma{insko - saobra}ajne {kole.

- Blagovremeno smo shvatili da bez povezivawa teorije i prakse nema savremenog obrazovawa, po~eli smo da izra|ujemo u~ila i stekli kadar koji je u stawu da se uhvati u ko{tac sa savremenim tehnologijama - kazao je Petkovi}. Direktor {kole Sre}ko Albi} podsetio je da je Ma{insko - saobra}ajna {kola i pro{le godine, kada je republi~ko takmi~ewe organizovano u ^a~ku, bila najboqa u generalnom plasmanu. Govore}i o

POVODOM SVETSKOG DANA PORODICE

JAVNI ^AS NOVINARSKE SEKCIJE Dobrovoqni prilog za ulaz namewen je le~ewu Ane Radosavqevi}, u~enice {estog razreda ovinarska sekcija O[ “Tanasko Raji}” organizuje javni ~as po drugi put, u okviru vannastavnih aktivnosti u~enika i stru~nog usavr{avawa profesora srpskog jezika. Pro{le godine tema se odnosila na {kolsko izdava{tvo i ure|iva~ku koncepciju {kolskih glasila, a ovoga puta je vezana za porodicu i ima humanitarni karakter. - Ideja da se bavimo problemima porodice dali su nam roditeqi u~enika, na radionicama koje sa wima organizujemo od 2007. godine. Razradili smo je na novinarskoj sekciji i osmislili ~etiri radionice. Na prvoj su mladi novinari razgovarali o svom odnosu sa roditeqima i bavili se pitawem kako taj odnos unaprediti, na drugoj su, timski, izra|ivali poveqe i plakate o porodici, tre}a radionica je podrazumevala pisawe novinarskih ~lanaka o porodici, a ~etvrta obuhvatila ozbiqno novinarsko istra`ivawe. Tokom sedam dana u~enici su pregledali pet dnevnih listova, kako bi saznali kolika se pa`wa u medijima poklawa porodici i u kakvom se kontekstu o woj govori. Tako

N

su do{li do zakqu~ka da se o porodici najvi{e pi{e u negativnom kontekstu i da su u woj prisutne bolesti zavisnosti, nasiqe i drugi socijalno - ekonomski problemi - kazuje Nata{a Turunta{, profesorka srpskog jezika i glavna i odgovorna urednica “Nove iskre”, {kolskog lista koji je ove godine dobio prvu nagradu Dru{tva za srpski jezik i kwi`evnost, a pro{le godine, na 3. sajmu {kolskog izdava{tva Moravi~kog okruga, progla{en najboqim me|u glasilima osnovnih {kola. Rezultate istra`ivawa ~lanovi novinarske sekcije saop{tili su na javnom ~asu, kome su, 13. maja u Domu kulture, osim wihovih vr{waka, prisustvovali roditeqi i nastavnici. Gosti su bili Gorica Stanojevi}, direktorka Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu, psiholog Marina Pavlovi}, Zorica Deli}, iz centra za socijalni rad i Jasna Savi}, predstavnik roditeqa u~enika. Dobrovoqnim prilozima za ulaz prikupqeno je 47.000 dinara, a ovaj novac je namewen Ani Radosavqevi}, u~enici {estog razreda O[ “Tanasko Raji}”, koja je obolela od te{ke bolesti i neophodna su joj sredstva za le~ewe u inostranstvu. E. V.

OBELE@EN ME\UNARODNI DAN FIZI^KE AKTIVNOSTI

KRETAWEM DO ZDRAVQA e|unarodni dan fizi~ke aktivnosti, pod sloganom „Kretawem do zdravqa“, Zavod za javno zdravqe ^a~ak sa partnerima, obele`io je pro{log petka, u O[ „Ratko Mitrovi}“. Pored u~enika i nastavnika ove {kole, u akciji su u~estvovali visoki strukovni fizioterapeut iz Medicinske {kole, ko{arka{i iz kluba „Borac“, „Star Dance Studio“, Savetovali{te za mlade pri {kolskom dispanzeru, Polivalentno - patrona`na slu`ba Doma zdravqa, Crveni krst i Odeqewe za promociju zdravqa ZZJZ ^a~ak. [ef Odeqewa za promociju zdravqa dr Qiqana Pi{~evi} Moji}evi}, istakla je zna~aj obele`avawa Me|unarodnog dana fizi~ke aktivnosti, podsetiv{i da je ovaj datum po~eo da se obele`ava 10. maja 2002. godine, prema odluci Svetske zdravstvene organizacije, a sa ciqem podizawa svesti celokupne populacije o zna~aju fizi~ke aktivnosti u prevenciji hroni~nih masovnih oboqewa kao {to su gojaznost, kardiovaskularne bolesti, {e}erna bolest, de-

M

presija i dr. Sr|an Kuzmanovi}, vi{i fizioterapeut i predstavnik Medicinske {kole je govorio o zna~aju fizi~ke aktivnosti za zdravog, kao i za obolelog ~oveka i o primeni fizi~ke aktivnosti u rehabilitacionom tretmanu obolelih, a samim tim i o prevenciji invaliditeta. Volonteri Crvenog krsta su delili zdravstveno promotivni materijal, na temu o zna~aju fizi~ke aktivnosti. Prisutnima se obratio i pomo}ni trener KK ,,Borac“ Aleksandar Bjeli}, profesor fizi~ke kulture, a zatim je odigrana ko{arka{ka utakmica izme|u mla|ih pionira KK “Borac” i u~enika O[ “Ratko Mitrovi}”, koji su time promovisali fizi~ku aktivnost i dali zna~aj ovom datumu iz kalendara javnog zdravqa. Spojiv{i lepotu muzike i pokreta, svoj doprinos ovoj akciji dao je i “Star Dance”, a iz Odeqewa za promociju zdravqa ZZJZ ^a~ak poslata je poruka: “Zaboravite lift - po|ite stepenicama do zdravqa.” N. R.

U^ENICI O[ “MILICA PAVLOVI]” ORGANIZOVALI AKCIJU U OKVIRU NEDEQE CRVENOG KRSTA

KORPA DOBROTE okviru Nedeqe Crvenog krsta, u~enici petog razreda O[ “Milica Pavlovi}” koji poha|aju ~asove gra|anskog vaspitawa i verske nastave, organizovali su akciju pod nazivom “Korpa dobrote”. \aci su u utorak posetili prostorije Crvenog krsta i predali pakete sa `ivotnim namirnicima, sredstvima za higijenu i ode}om. - Sastavni deo programskih sadr`aja ova dva predmeta jeste i osposobqavawe u~enika da uo~avaju probleme u svojoj neposrednoj okolini, prvenstveno u {koli, a potom i u na{oj lokalnoj zajednici. Ovu akciju su osmislili u~enici na ~asovima gra|anskog vaspitawa. @eleli smo da na{im sugra|anima skrenemo pa`wu na probleme koji nas okru`uju, na qude kojima je neophodna pomo}, i da im uka`emo na to da i oni mogu u~estvovati u sli~nim aktivnostima, da wihovo malo

U

nekome mo`e biti puno - rekao je, izme|u ostalog, Radovan Vasojevi}, profesor engleskog jezika i gra|anskog vaspitawa O[ “Milica Pavlovi}”. Biqana Davidovi}, sekretar Crvenog krsta ^a~ka, istakla je da se tradicionalno u okviru Nedeqe CK, organizuju akcije kako bi “podelili humanost”, ali i podsetili onih koji su nekada bili dobro~initeqi i zaslu`uju veliko hvala za sve ono {to su uradili da ova organizacija `ivi 138 godina. - Veliku zahvalnost dugujemo svim humanim qudima na{eg grada, koji ostavqaju nov~ana sredstva u kasice Crvenog krsta na institucijama i organizacijama koje su nam omogu}ile wihovo instalirawe. Tako|e veliku pomo} dobijamo i od Osnovnog javnog tu`ila{tva, Advokatske komore Grada ^a~ka i Dunav osigurawa - rekla je Biqana Davidovi}. N. R.

NAGRADA ZA U^ENIKE [KOLE „SVETI SAVA”

BLAGOVREMENO USVOJILI ZDRAVE NAVIKE ~enici Osnovne {kole “Sveti Sava” postigli su najboqe rezultate na zavr{nom testu iz oblasti pravilne ishrane i va`nosti fizi~ke aktivnosti. Testove su polagali na kraju realizacije projekta “Zdravo rastimo” koji je sproveden u jo{ 27 {kola Srbije. Inicirale su Atletski savez Srbije i kompanija “Nestle” u saradwi sa ministarstvima

U

omladine i sporta i nauke i tehnolo{kog razvoja. U~estvovali su u~enici sedmog razreda {kole “Sveti Sava” i povodom velikog uspeha pro{le srede je prire|eno slavqe na kome su prisustvovali i predstavnici kompanije “Nestle”, Atletskog kluba “Sloboda” i gradske vlasti. - U na{oj {koli se dosta devce bavi fizi~kom aktivno{}u i poseduje solidno

znawe o zdravim stilovima `ivota. Sigurna sam da }e i u budu}e nastaviti da primewuju pravilne navike - ka`e nastavnica fizi~kog vaspitawa i nosilac projekta “Zdravo rastimo” Ivana Vukajlovi}. Za postignute rezultate, {kola je dobila od kompanije “Nestle” laptop. Kako obe}ava direktor Miroslav Mandi}, ra~unar }e biti upotrebqen na pravi na~in.

- @ivimo u potro{a~kom dru{tvu, ~esto se nepravilno hranimo i nismo dovoqno fizi~ki aktivni. Sve to mo`e dovesti do gojaznosti i drugih zdravstvenih problema. Projekat “Zdravo rastimo” pokrenut je sa ciqem da propagira zdrave `ivotne navike i privu~e vi{e mladih qudi - podsetio je pomo}nik gradona~elnika ^a~ka Aleksandar Da~i}. Z. J.


8

DRU[TVO

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

IZ NEOBJAVQENOG RUKOPISA DOBRIVOJA JOVANOVI]A ajpre, kako sam do{ao na svet. Nisam se rodio u porodili{tu i uz pomo} babice i lekara, ve} u roditeqskoj ku}i. - Uo~i tog dana, tvoj otac Tihomir i onaj poslanik, kako se ono zva{e, nije Tajsi}, nije ni ^vrki}, be{e ih trojica poznatih poslanika, onaj tre}i, ma kako se zove, gore od Po`ege, Mladen mu ime, ne znam kako se prezivo, e toga dana Tihomir i on se dogovarali oko nekog zbora na kome sutradan treba da dr`e govore. Ja im spremala ru~ak. Ru~ali i uve~e Tihomir ka`e tome Mladenu: „Mogo bi i da no}i{ ovde, ali bojim se da no}as ne budemo babice.“ U zoru, kad se razdvajaju no} i dan, onda sam te rodila. Kad su se tog dana sreli, Mladen je ~estitao Tihomiru. „E, taj }e biti veliki ~ovek, va`an ~ovek“, rekao je za tebe - ispri~ala mi je majka u svojoj devedesetoj godini. - Ko ti je pomagao pri poro|aju? - Ma ko da mi pomogne? Sve vas, osmoro |ece, sam ja ro|evala sama. Pripremim ranije sve {to mi treba, makaze, ~iste pelene, pup~i} podve`em, okupam, povijem, podojim i stavim ga u krevet da spava. I to je sve. Kad sam tebe rodila bio je lep dan, nije bilo snega. Iz wenih kazivawa sam saznao i da joj se desio jedan kiks, kada je ra|ala blizance, Miliju i Dragiwu, 19. februara 1932. godine. Nije stigla da na vreme pre|e iz nezagrejane male sobe u zagrejanu veliku sobu, gde je planirala da se porodi. Milijin prvi pla~ se ~uo iz snega, koji je zavejao verandu preko koje se sti`e do velike sobe. Majka Zorka ga je pokupila iz snega i unela u zagrejanu sobu. Nakon {to je obavila sve oko pup~ane vrpce, kupawa, povijawa, stigla je na red i blizanakiwa Dragiwa. Kiks nije ostavio nikakve posledice. Blizanci Dragiwa i Milija su zajedno rasli, poha|ali osnovnu {koli u Parmencu i realnu gimnaziju u ^a~ku. Dragiwa je zavr{ila Medicinski fakultet u Beogradu, udala se za akademskog slikara Miodraga \ilasa, postala poznati reumatolog i majka Sowe i Aleksandra. Blizanac Milija je zavr{io Prirodno matemati~ki fakultet u Beogradu, o`enio se Qiqanom Jovanovi}, stomatologom, postao otac dva sina, Tihomira i Milo{a, i poznati profesor fizike, hemije i fizi~ke hemije.

USPOMENE

N

IZ

NAJRANIJEG DETIWSTVA

Sleva nadesno: Qubica, }erka Vinke Eri}, Tihomirova sestra Cmiqka, koja dr`i u krilu mog najstarijeg brata Mirka, moja majka Zorka i wen brat Velimir Obradovi}

MOJ PRVI SUSRET S BOGOM Imao sam tada samo tri godine. Starija bra}a su mi pri~ala da Bog postoji, da se ne mo`e videti, ali da je sa nama u ovome svetu. De~ak sa bujnom ma{tom je odmah zakqu~io: ako je Bog sa nama u ovome svetu, ja }u ga prona}i i videti. I video sam ga nekoliko dana nakon saznawa o wegovom postojawu. Video sam ga kako stoji tamo na kraju sveta, tamo gde se nebo spaja sa zemqom. Tu svoju tajnu poverio sam starijem bratu Milisavu. Sa brega na kome se nalazi na{a ku}a pokazao sam mu veliku ~ovekoliku figuru, tamo preko Morave, preko vodenice i Prijevora, na kraju sveta. - Nije to Bog, to je nekakvo usamqeno visoko drvo, a iza linije gde se spaja nebo sa zemqom ima jo{ mnogo sela i gradova, reka, {uma, wiva i livada - objasni mi brat. - Otkud ti to zna{? - Mirko mi je pri~ao da je to u {koli u~io. Svet se nalazi na jednoj velikoj lopti koja se okre}e. Ako

bi ti sada oti{ao do one linije gde se spaja nebo sa zemqom, ta linija bi ti se premestila jo{ daqe. Ako bi stalno i{ao u tom pravcu, ti bi obi{ao celu loptu i stigao bi ovde sa druge strane. I tako je Milisav uspeo da me oslobodi zablude da je ovaj svet ograni~en linijom koja spaja nebo i zemqa i da je to {to se vidi sa Beqanskog visa Bog. Ponovio je da je Bog prisutan u ovom svetu, ali da je nevidqiv. SA OCEM PO BADWAK Uo~i Badweg dana otac se dogovorio sa majkom da ove godine ja idem sa wim po badwak u Velimirov zabran u Parmencu, po{to su bra}a Milisav i Mirko i{li prethodnih godina. Krenuli smo u ranu zoru, a majka nas je ispratila, proveriv{i da li sam se dobro obukao i da li smo obojica uzeli rukavice. Kad stigosmo do zabrana, za|osmo malo dubqe u {umu, odakle otac pogledom odabra jedno cerovo drvo. Cer je vrsta hrasta koja na ogwi{tu pucketa, varni~i i dobro zagreva.

Uzesmo, svaki iz svoga xepa, {aku kukuruznog zrnevqa, bacismo `ito u pravcu drveta i izgovorismo: „Dobro jutro i ~estit ti Badwi dan“. Zatim se prekrstismo, navukosmo rukavice i poqubismo drvo. Otac onda, velikim zamahom dobro nao{trene sekire, zase~e drvo koso, pri samom wegovom kraju. Nakon drugog udarca, drvo pade celom du`inom u sneg. Jedan jedini iver sa korom otac izvadi iz snega, dade mi ga i re~e: “Ponesi ovo majci, ona }e da ga dr`i u mlekaru pored karlica, da joj se nahvata kajmak debeo kao hrastova kora”. Nabaci badwak na rame i krenusmo ku}i. Kad stigosmo u na{e dvori{te majka, Mirko, Milisav i malecki Dule nas posu{e `itom, a onda otac i ja uzvratismo zrnevqem, kojeg je jo{ uvek bilo u na{im xepovima, i izmewasmo pozdrave. Mi rekosmo „Poma`e Bog i sre}an Badwi dan“, a oni: „Bog vam pomogao i ~estit vama i nama svima Badwi dan“. Najve}i deo posla je, ipak, pripadao majci. Pored ostalog, poslala je Milisava da zamoli Adama Veqovi}a da do|e, zakoqe prase i dobro ga ispe~e. Prase pe~eno za Bo`i} na-

na vatru, vode}i ra~una da najdebqi, zase~eni deo (dozemak) bude isturen. Nakon {to taj deo majka premaza medom, ponovo otac pri|e ogwi{tu, kle~e, prekrsti se, poqubi zase~eni deo i izgovari: „Poqubila majka detence, krava telence, ovca jagwence, koko{ka pilence, krma~a prasence, koza jarence“. Onda se jo{ jednom prekrsti i ustade. Posle wega, to isto je ~inio i izgovarao prvo Mirko, pa Milisav, pa ja. Kad je malecki Dule stigao na red, wemu je u tom poslu pomagao otac. Majka zna da je obi~aj da samo mu{ki ~lanovi porodice qube badwak i, dok smo mi mu{karci to radili, istr~ava da obi|e krave u {tali, ovce u toru i sviwe u oboru, i tu je ne{to bajala protiv uroka i ~ini. Zavr{ili smo sa posnom ve~erom, koju je majka postavila na stolwaku, rasprostrtom na pod preko slame. Pasuq prebranac, pita pirin~ara slana, raznorazne salate iz tur{ije, pita pirin~ara slatka, pita od jabuka. [ta }e{ boqe? NAJDRA@I PRAZNIK Na dan Bo`i}a sve}a je gorela celoga dana, a polo`ajnik nam je bio Qubi{a

`qivo prihvati za kraj i `ara~em po~e da xara po u`arenom dozemku. Kad iz wega po~e{e da izle}u varnice, on po~e da izgovara: „Koliko varnica - toliko parica, koliko varnica toliko jagwadi, koliko varnica - toliko prasadi, koliko varnica - toliko pili}a, koliko varnica toliko zdravqa, sre}e, zadovoqstva i veseqa imali“. Ve} smo nau~ili da svaku o~evu molitvu odmah za wim i mi deca izgovaramo. Na kraju rekosmo “amin” i prekrstismo se. Ne mogu da zaboravim sve~ani bo`i}ni ru~ak, prase}e pe~ewe i ~esnicu. Pe~ewe zbog toga {to dobro do|e na ispo{}en stomak, a ~esnicu zato {to su svi uzbu|eni zbog o~ekivawa da u svom komadu prona|u paru. Te godine nov~i} se na{ao u o~evom par~etu, {to je trebalo da zna~i da }e najvi{e novca u toku godine pro}i kroz wegove ruke. Kad smo se dobro najeli, otac je po~eo istra`iva~ki da zagleda oglodanu ple}ku, a va`io je za dobrog poznavaoca wenih znakova. Mi ostali, za sovrom, uzbu|eno o~ekujemo rezultate o~evih istra`ivawa. Najva`niji znakovi kriju se u ~a{ici ple}ke. „^a{ica je potpuno

Vodenica na Moravi

zivali smo pecivica. Kada je napoqu no} po~ela da osvaja, otac je sa ku}weg praga unosio badwak, zrnevqe `ita bacao na uku}ane i izgovarao: “Dobro ve~e i sre}no vam Badwe ve~e“. Mi u ku}i uzvra}amo bacawem `ita, uzetog iz sita, u pravcu oca i izgovaramo: „Bog ti dobro dao, zdravqa i sre}e imao“. Onda otac prilazi ogwi{tu - velikom {poretu - i nala`e badwak

Ne{kovi}, koji je na dar dobio pe{kir. Do{ao je pre podne i pozdravio nas sa “Hristos se rodi”, a mi smo mu odgovorili: “Vaistinu se rodi”. Tako smo se pozdravqali tokom sva tri dana Bo`i}a. Pre ru~ka, opet se sjatismo pored ogwi{ta. Vatra preko no}i se nije gasila zahvaquju}i pepelu koji je prekrio `ar. Dozemak jo{ nije pregoreo. Otac ga levom rukom pa-

~ista, nema ni jedne mrqe koja bi ukazivala na bolest “, radosno je saop{tio. POZIVAWE NA SLAVU Na{e veliko i travnato dvori{te je bilo steci{te dece skoro iz svih ku}a Beqine i mesto novih poznanstava. Dok su kod nas dolazila sva deca iz kom{iluka, moja bra}a i ja vrlo retko smo odlazili u druga dvori{ta da se igramo.


9

DRU[TVO

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

IZ NEOBJAVQENOG RUKOPISA DOBRIVOJA JOVANOVI]A

Tihomir Jovanovi} (desno) u Prvom svetskom ratu

Majka me je slala u kom{iluk jedino kad je trebalo da pozovem kom{ije na slavu, svetog Luku. Sa ponosom sam obavqao taj posao. Sa kapije sam izvikivao ime doma}ina, a kad se on pojavi deklamovao sam: „Poslali me mama i tata da vas pozovem da do|ete kod nas na pivo, dove~e, sutra i prekosutra“. Gosti koji prvog dana sedaju za sto su prva liga kom{ija i ro|aka. Na stolu slavska sve}a i kola~, oka|en u crkvi. Doma}in pali sve}u, kadi uku}ane i goste. Potom kadionicu od wega prihvata neko od ~lanova doma}instva, koji kadi sve prostorije u ku}i i drugim pokrivenim gra|evinama. Onda najvi|eniji gost, kom{ija ili ro|ak, a uglavnom je to osoba u godinama, sa iskustvom i poznavawem obi~aja, izgovara slavsku zdravicu. On je na vrhu sovre, a doma}in i ~lanovi doma}instva ne sede za stolom zajedno sa gostima ve} ih opslu`uju. Gosti stoje i u rukama dr`e pune ~a{e, a zdravi~ar izgovara: “Doma}ine, sre}na ti slava, slavio puno qeta i godina u zdravqu i vesequ, ko slavu slavi wemu i Bog poma`e …” Kad se zavr{i zdravica, doma}in zahvaquje na woj, pozdravqa goste sa “dobro nam do{li” i po{to izgovori “prijatan ru~ak”, svi posedaju i late se

jela. U po~etku su gosti malo suzdr`ani, pa nema galame, a onda, kad se pi}e ume{a, postaju opu{teniji i po~iwu razgovor o svim temama - vremenu, politici i raznim de{avawima u selu, a tu i tamo napravi se i neki va`an dogovor. Jedne godine na na{oj slavi zdravicu je dr`ao Kosta Jovanovi} Ajda~a iz Pridvorice i, pored ostalog, ~uo sam da je izgovorio: „Bo`e i Sveti Luka, slo`i i umno`i“. Stariji brat Milisav mi je objasnio da to zna~i da roditeqi treba da budu slo`ni da bi se ra|ala deca. KRSTONO[E Na{e imawe je ju`no od puta koji vodi od ^a~ka ka U`icu a od grada je udaqeno tri kilometra. Obuhvata dve padine i dve zaravni, ku}a se nalazi na prvoj zaravni. Na drugoj se prema narodnom predawu nalazila crkva Beqanica. Pretpostavqa se da se i danas u zemqi nalaze ostaci wenih temeqa. U vreme moga detiwstva na tom mestu su se na Mali Spasovdan, seosku obetinu, zaustavqale krstono{e i na stablu {qive ranu{e sve{tenik bi urezivao zapis, polivao ga vinom i ~itao molitvu. To mesto smo nazivali „Kod molitve“. Ostale su mi u se}awu `ive slike krstono{a, koje su predvodili sve{tenik,

wegov pomo}nik kom{ija Radosav Ikodinovi} i nekoliko starijih me{tana. Oni su nosili crkveni barjak i krst, i delili sve{teni~ke ode`de . Usput su dubokim glasovima pevali „Goospodi, poomiiluj nas“, a za wima su i{li de~aci, tako|e pevaju}i. @enske osobe nisu u~estvovale u povorci krstono{a, ali zato su one na „Kod molitve“ sa~ekivale povorku sa poslu`ewem, naj~e{}e karlicom mleka na kojoj se nahvatao debeli kajmak. Prepodnevna de{avawa na dan obetine, sa krstono{ama i sve{tenikom na ~elu, predstavqaju duhovni deo proslave obetine. Posle podne primaju se gosti. Po{to celo selo slavi, gosti su ro|aci i prijateqi iz okolnih sela. Kao i na krsnoj slavi, trpeza je bogata. Posebno se u`iva u vru}em jagwe}em pe~ewu, a moj ro|ak Filip Obradovi}, iz Parmenca, je specijalista za pe~ewe jagweta na ra`wu. „Najva`nije je da je vinova loza dobro suva, da se od we napravi dovoqno `ara i `ar rasporedi tako da ga ima svuda ispod ra`wa“, obja{wava Filip za sovrom, slade}i se zapowcem koji je rezervisao za sebe. Tre}i ~in proslave po~iwe u ve~erwim satima i traje do zore. Odigrava se nasred sela pod otvorenim nebom na ravnom pove}em terenu u vlasni{tvu sela. Taj teren smo zvali Sastanak i kada na wemu nije bilo nikoga. Dok su stariji u toku popodneva zaokupqeni gostijima, momci, devojke i deca gledaju u nebo i mole se Boga da im podari ve~e i no} bez ki{e. Pamtim godinu kada je ki{a omela sastanak. Pamtim i godinu kada nije bilo ki{e, a ipak sastanak nije odr`an, jer muzikanti nisu obezbedili osvetqewe. Pozajmili su karbidnu lampu, ali karbid nisu na{li. U to vreme u Beqinu nije bila dovedena elektrika. Najvi{e pamtim one divne spasovdanske ve~eri kada nije bilo ki{e, a jaka svetlost sa tri upaqene karbidne lampe oka~ene na visoka {qivova stabla osvetqava pozornicu na kojoj igraju momci i devojke u tri kola. Stariji stoje i posmatraju {to se zbiva na sceni. MUZIKANTI Tog dana je na{e dvori{te li~ilo na neko {kolsko dvori{te gde se |aci igraju svih igara, od klisa i ma{ke do krpewa~e. Iznenadismo se kad ugledasmo dva muzikanta. Obojica su na glavi imali {e{ire sa velikim obodom, glava im

se jedva videla. Onaj stasom vi{i, za koga kasnije doznadosmo da se zove @arko, prihvati violinu, koju smo zvali }emane, i po~e da svira i peva, a drugi, ni`i rastom, Dragutin, po~e da udara u bubaw i peva zajedno sa @arkom. Svi koji su se zatekli u dvori{tu bili su opijeni zvucima instrumenata i glasom dvojica muzikanata. Oni su osetili raspolo`ewe publike, pa su i slede}eh dana navra}ali u na{e dvori{te. U po~etku su svirala samo wih dvojica, ali se jednoga dana u dvori{tu pojavio Stani{a Turovi}, kom{ija iz Beqine, koji je doneo svoju flautu. Odsvirao je najpre svoju solo deonicu i zadivio ~ak i @arka, koji se autoritetom nametnuo za {efa muzi~ke grupe. Posle nekoliko proba slo`i{e se violina, flauta i bubaw. Prva melodija koju je ovaj muzi~ki trio odsvirao od po~etka do kraja bila je pesma „Oj Moravo, moje selo ravno“. Majka je u kujni spremala u{tipke, da poslu`i veselo dru{tvo, i kad je ~ula melodiju ove divne pesme, istr~ala je u dvori{te i svojim

wima i ja. Otac je na nekom va{aru kupio frulu i dvojnice. Mirka i Milisava nisu interesovali ovi instrumentia, a ja sam najpre nau~io da sviram „Jovo Ru`u kroz sviralu zove“, potom „Devoja~ko kolo“, a najvi{e sam se radovao kad sam savladao „@ikino kolo“. Jednog dana pred @arkom sam polagao prijemni ispit na fruli. Svidelo mu se moje solo svirawe, ali nisam uspim da u|em u orkestar. Pao sam na ispitu, a isto se desilo i mnogim harmonika{ima. Jedini koji je uspeo je bio harmonika{ Milisav Ikodinovi}, kom{ija iz Beqine. Od tada nas je svake nedeqe i o praznicima zabavqao kvartet. Povremeno bi se pridru`ivala dva vokala - sestre Radmila i Milojka Veqovi}. Svoju majku nikad vi{e nisam ~uo da peva. Nailazili su ratne godine, dani kada joj se nije pevalo nego kukalo. DUHOVNA AMAJLIJA Moje detiwstvo je bilo bogato impresivnim doga|awima. Nisu to samo doga|awa vezana za igre krpewa~e, klisa i ma{ke, vojni-

{tine Pakovra}e, radio je u op{tini i radnim danom dolazio ku}i samo da preno}i. Majka je ~esto govorila da on zanemaruje ku}u i porodicu zbog „svetskih“ poslova i politike, a ja sam kao dete ~esto slu{ao wegove razgovore sa politi~kim istomi{qenicima i bio qubomoran na qude kojima moj otac poklawa vi{e vremena nego meni. Koliko sam dobro poznavao majku i sa wom bio blizak, toliko sam oca malo poznavao i ose}ao da smo jako udaqeni jedan od drugoga. Me|utim, otac me je dva puta prijatno iznenadio kada me je na Badwi dan poveo sa sobom po badwak i kada je pekao rakiju u dvoru{tu ispod ku}e. Lepio je xibrom kapak na kazanu „~u~avcu“ i razgovarao sa svojim pobratimom Strahiwom Eri}em. Ja sam sedeo prislowen na zid ku}e, imao sam na sebi samo ko{uqicu od te`inovog platna. Posmatrao sam {ta se de{ava kod kazana i prislu{kivao razgovor oca sa svojim pobratimom. Razgovor o politici je pre{ao na razgovor o deci. Kada je o~ev pobratim zavr{io

Se}awe na op{tinske izbore 11. septembra1927, kada je za predsednika Op{tine pakovra}ske izabran Tihomir Jovanovi}, po drugi put. Prvi put je biran 1920. Stoji u prvom redu – drugi sdesna.

zvonkim glasom zaslu`ila da slu{aoci i woj aplaudiraju. Ona je pevala, a trio ju je pratio. Zamalo da eksplodiram od uzbu|ewa! Divna melodija, divne re~i, divan glas moje majke, divni zvuci @arkove violine, Stani{ine flaute i Dragutinovog bubwa. Toga dana, posle uspe{no zavr{enog koncerta, prisutni su se poslu`ili toplim u{tipcima koje je majka u velikoj ~iniji iznela u dvori{te i stavila na sto ispod olistale kajsije. U vremenu koje je usledilo, mnogi su poku{avali da se pridru`eovom triu, ali su padali na ispitu. Me|u

ka i `murke, nego i za poslove u ku}i (izno{ewe gubera na sunce da se vetri, brisawe dvori{ta i sli~no), oko stoke i `ivine, kao i pomo} u poqoprivrednim radovima, kao {to su kupqewe {qiva, mla}ewe pasuqa, trqewe konopqe. Radio sam sa zadovoqstvom, po uputstvima majke i pod wenom kontrolom. Na taj na~in smo se obrazovali u porodi~noj {koli, u kojoj su glavni u~iteqi bili majka za jednu, a otac za drugu grupu predmeta. Majka je bila svaki dan sa nama. Otac je, kao kandidat Radikalne stranke, dva puta bio izabran za predsednika op-

pri~u o svojoj deci, Kosani i Draganu, i kad sam ja pomislio da wih dvojica mene ne prime}uju, moj tata je rukom pokazao na mene rekav{i: „Pobratime, vidi{ ovoga ovde, taj }e u `ivotu postati veliki ~ovek, va`an ~ovek. Ba{ tako mi je i Mladen rekao kad mi je ~estitao wegovo ro|ewe“. Ovu re~enicu sam celog `ivota pamtio kao najve}i o~ev poklon. ^uvao sam je u se}awu kao duhovnu amajliju, verovao u wenu mo} i ona mi je pomogla da u `ivotu savladam mnoge krize i opasnosti.


10

DRU[TVO

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

NA[I U DIJASPORI - GDE SU, [TA RADE?

MOJA VREDNA I UPORNA SESTRA DU[A li`i se 50. godi{wica mature nekada{wih u~enika Sredwe tehni~ke {kole. Moja sestra Du{anka Du{ica Radovi}, devoja~ki Miliki}, ro|ena 17. 3. 1946. godine, hrli iz daleke Amerike, da zagrli svoje drugare i osve`i se}awe na bezbri`ne dane mladosti. Izmenili su se, da li }e se prepoznati? Ipak, oseti}e jedni druge o~uvanom mladala~kom toplinom i osmesima. Od ~etvoro dece Dragoslava Miliki}a, biv{eg upravnika po{te iz ^a~ka, Du{ica je ponela najvi{e o~evih ambicija. Uvek u svemu prva, po uspehu u {koli, na radnim akcijama, gde je bila udarnik iako je a{ov bio ve}i od we, na Tehnolo{ko - metalur{kom fakultetu u Beogradu, koji je zavr{ila kao student generacije. Udala se za svoju prvu i ve~itu qubav - ^a~anina Radivoja, koji je profesionalno svirao harmoniku. Po zavr{enim studija, vra}a se u ^a~ak i zapo{qava u “Slobodi”, u ~uvenom “poverqivom odeqewu”. Dobili su dve }erke. Sticaj okolnosti je hteo da se Radivoje, idu}i o~evim putem, iseli u USA, a zatim kre}e i ona, 1974. godine, sa dve bebe u rukama - Qubicom i Milicom. Dve sestre, Milka i ja, ispratile smo ih skrivaju}i “radosnice”. Sa~uvala sam “Vujakliju”, koga sam prisvojila od we ~im je oti{la na studije. U osnovnoj sam bila sre}na {to imam sestru stariju devet godina, od koje sam pokupila mnoge “`ivotne cake i manire”. ^vrga za nepravil-

B

no sedewe, viqu{ka u levoj, kwige pod mi{kom... Od tada je za wu proteklo 40 godina `ivota i borbe u Novom Vrlom Svetu. Zahvaquju}i svom obrazovawu i upornosti, Du{a se ubrzo zaposlila u GM - ovoj istra`iva~koj laboratoriji i, uz rad, magistrirala na Wayne

State University u Detroitu. Uskoro ra|a tre}u devoj~icu, kojoj daje nanino ime Danica. Sve tri }erke usmerila je ka muzici, plesu, folkloru, tenisu... Ona sama postaje velika zaqubqenica belog sporta i svoj nau~ni naboj prazni na teniskim terenima. Sve to prerasta u profesionalno bavqewe, dodu{e u seniorskoj kategoriji, koje je vodi daqe, ka olimpijadama. Tenis joj je pomogao i da lak{e preboli patwu za prerano izgubqenim suprugom. Re|aju se wene pobede i medaqe. Na Nacionalnoj seniorskoj olimpijadi, 2005. u Kentakiju osvojila je osmo mesto. Ukqu~uje se u igru piklbola i tako|e osvaja presti`na mesta. Zlato u tenisu i srebro u piklbolu pripalo joj je 2010. na Michigan Senior Olympics. Jednom, 2011. godine, igrala je tenis neprekidno 11 sati, u svojim ranim {ezdesetim. Pre par meseci, zbog velike izlo`enosti napornim takmi~ewima, morala je da operi{e Ahilovu tetivu, kao i meniskus kolena. No, i pored toga, nema odustajawa, dolazi na proslavu velikog doga|aja da bi me posle toga ~astila posetom Roland Garosu u Parizu, krajem meseca, i jo{ jednom, odlaskom na Vimbldon u junu! Ja nisam veliki tenis fan, ali ovakvi doga|aji su poseban izazov i mora se u`ivati u wima. Eto, to je moja sestra Du{a, uporna, vredna, nasmejana pobednica. Dragica Silvija Mrqe{


PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

MARKETING

11


12

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE


PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

MARKETING

13


14

MARKETING

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE


PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

PRAVOSLAVQE

15


16

DRU[TVO

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

FORUM PRIVREDNIKA ^A^KA PREZENTOVAO PROJEKAT „MLADI PREDUZETNICI U AKCIJI”

PODR[KA I UNAPRE\EWE PORODI^NIH FIRMI

z podr{ku ambasade Kraqevine Norve{ke u Beogradu, Forum privrednika ^a~ka zapo~eo je u utorak realizaciju projekta “Mladi privrednici u akciji”, ~iji je osnovni ciq podr{ka, ja~awe, unapre|ewe porodi~nih firmi i “prenos” upravqawa na novu generaciju, koja treba da preuzme odgovornost za kontinuitet u poslovawu. Tokom osmomese~nog sprovo|ewa ovog programa, koji }e 23. maja biti promovisan u Norve{koj ambasadi, bi}e organizovana obuka za mlade preduzetnike iz razli~itih oblasti, po~ev od razvoja poslovnog udru`ivawa, upravqawa i vo|ewa kompanija, poslovnog planirawa, do marketinga i prodaje, i osnovan Klub mladih preduzetnika u okviru Poslovnog udru`ewa FP^. - Ciq projekta je da podr`i razvoj porodi~nih kompanija i pomogne im da efikasno transformi{u upravqawe sa prve na drugu generaciju. Osim toga, on bi trebalo da doprinese i unapre|ewu preduzetni~kih znawa pripadnika druge generacije zaposlenih u porodi~nim firmama, da bi wima {to uspe{nije upra-

U

vqali - rekao je, prezentuju}i projekat, Vladan Nikoli} iz Asocijacije za ekonomski razvoj, koja je partner FP^ u realizaciji ovog programa. Najavio je da }e za mlade radnike u porodi~nim firmama i one koji tek nameravaju da pokrenu sopstveni biznis, osim obuke, biti organiozvan i “okrugli sto”, za kojim }e oni razmeniti iskustva sa preduzetnicima iz ostalih poslovnih udru`ewa i uspostaviti saradwu sa kompanijama iz drugih regiona u Srbiji. Postoji obostrana te`wa, nagla{ava Nikoli}, da budu uspostavqeni ~vr{}i odnosi i saradwa i sa norve{kim

privrednicima, koja je, ina~e, do sada bila na nezadovoqavaju}em nivou. Obuku i predavawa dr`a}e stru~waci iz Asocijacije za ekonomski razvoj, a za pojedine oblasti bi}e putem javnog konkursa anga`ovani eksperti iz eminentnih srpskih institucija i fakulteta. Ve}ina firmi suo~ava se sa mnogim problemima u periodu kada “prirodnim putem” do|e do smene generacija i promene vlasnika, obja{wava motive Foruma privrednika ^a~ka da realizuje projekat “Mladi preduzetnici u akciji” predsednik wegovog Izvr{nog odbora Dragan Jovi}:

- Te promene su ~esto veoma bolne i u mnogim slu~ajevima rezultiraju i propa{}u firmi. Po{to smo uo~ili te probleme u mnogim preduze}ima, ~lanicama ovda{wih poslovnih udru`ewa, uz pomo} saradnika iz Privredne komore i Radoslava Marjanovi}a, koji je prakti~no nosilac ovog projekta, a uz finansijsku podr{ku ambasade Kraqevine Norve{ke, do kraja godine realizova}emo ovaj projekat i organizovati predavawa i obuke za mlade preduzetnike. Nadamo se da }e u sprovo|ewu ove ideje u~estvovati veliki broj ~lanica FP^, i da }emo sagledati sve probleme i posledice generacijske promene vlasni{tva u na{im privatnim preduze}ima i pomo}i im da ih {to bezbolnije premoste. Poziv za u~e{}e u sprovo|ewu ovog programa, ili wegovo “pra}ewe”, nagla{ava Jovi}, “otvoren” je za sve ~lanove ovog i drugih poslovnih udru`ewa u ^a~ku. On podse}a da je ovaj program ^a~anskog Foruma privrednika donator odabrao me|u brojnim projektima i izrazio o~ekivawa, da on ne}e biti i posledwi koga finansira Norve{ka, kao ekonom-

ski izuzetno jaka i uspe{na zemqa: “Nadamo se da uz pomo} ambasade Norve{ke, mo`emo otvoriti vrata saradwe izme|u ~a~anskih i srpskih firmi sa kopmpanijama iz te zemqe i da }e ovaj prvi korak doprineti dugoro~nijoj privrednoj saradwi izme|u na{ih i norve{kih privrednika.” Sowa ^akarevi}, direktor marketing slu`be u privatnom preduze}u “CINI”, odazvala se pozivu Foruma privrednika da u~estvuje u projektu “Mladi preduzetnici u akciji”, iako ve} nekoliko godina upravqa porodi~nom firmom, jer veruje da }e tokom obuke i predavwa “~uti i saznati ne{to novo” : - S obzirom na to da sam ve} ukqu~ena u poslovawe i upravqawe firmom, o~ekujem da }u saznati dosta novog u toj oblasti, ali i drugim segmentima bitnim za uspe{no poslovawe porodi~nih preduze}a. Mladi qudi moraju dosta toga da nau~e o transferu upravqawa u porodi~nim firmama, a prve i generacije osniva~a kako da na najboqi na~in prenesu znawe i iskustvo na naslednike koji preuzimaju posao. M. N.


17

DRU[TVO

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

AEROMITING U PREQINI

PO^IWE [KOLA ZA PILOTE

i{e od 20 vojnih i pilota sportskih aviona, zmajeva i helikoptera pokazali su pro{log vikenda vrhunska ume}a na aerodromu “Ravan”. Okupili su se najboqi avijati~ari iz Zemun poqa, Kraqeva, La|evaca... Do sada najpose}eniji aeromiting organizovao je Aero klub “^a~ak” koji u Preqini otvara Centar za obuku pilota “Finesa”. Prvi dan vikenda iskoristili su na pravi na~in i u~esnici i posetioci. Iako se u po~etku ~inilo da }e vreme dobrano pokvariti u`itak, oblaci su se br-

V

zo razi{li, vetar je popustio i ostao je ~ist pogled. Uglavnom su posetioci ostajali nemi na vi|ene prizore, ali za pilote, kako su govorili posle sletawa, to je bio samo mali deo ume}a. - Prikazali smo perfomanse minimalne i maksimalne brzine, pona{awe aviona tokom manevara, ve{tine prilago|ewe mawim avionima. Dosta je uticao jak bo~ni vetar, tako da nisam mogao ba{ sve da poka`em - rekao je jedan od prvih u~esnika Franc Hudomal, nekada{wi vojni avijati~ar, sada instruktor

letewa u Zemun poqu. Franc }e ve{tine pilotirawa preneti i na polaznike Centra “Finesa”. Na miting je do{ao sa jo{ sedam kolega iz {kole u Zemun poqu za koju ka`e da je jedna od najboqih u Srbiji. Sve uslove da dobije epitet vrhunske ima i Centar u Preqini. - Vreme je da razbijemo predrasude da je pilotirawe privilegija najbogatijih. U svetu sportske avione imaju mnogi, naro~ito poslovni qudi koji stalno putuju. Avionom mo`ete za jedan dan proputovati celu Srbiju, {to je malo te`e

izvodqivo automobilom. Preqina ima idealne uslove za obuku pilota, asfaltiranu pistu, ravan pogodnu za uzletawe i sletawe. Povoqna okolnost je i blizina grada - smatra Milorad Mati}, pilot i vlasnik firme “Aero East Europe” iz Kraqeva koja proizvodi sportske avione. Jedan od najpoznatijih modela “sila 450” pobrala je sve pohvale na sajmu avijatike u Nema~koj. “Silom” je opremqen i Centar u Preqini, tako da }e se polaznici imati priliku da se obu~avaju na najboqim modelima doma}e proiz-

vodwe. Osim manevara u vazduhu, Mati} je na aeromitingu pokazao kako avion mo`e da klizi po zemqi oslawaju}i se samo na leve ili desne to~kove. - Sve je spremno za po~etak nastave. Dobili smo neophodan sertifikat i na{e dozvole }e va`iti za pilotirawe u celom svetu pohvalio se pilot-instruktor Bori{a Mandi}. Za sada je interesovawe dosta dobro, a ima i dosta devojaka koje bi da jednog dana pilotiraju. U ime Grada ^a~ka aeromiting u Preqini pro{le subote je otvorio zamenik predsednika Skup{tine Vladan Mili}, a osim avijati~ara, posetioce su zabavqali i ~lanovi Kulturno-umetni~kog dru{tva “Abra{evi}”. Z. J.

U SUSRET PRVOJ “GULA[IJADI”

IZVRSNA HRANA I STAROGRADSKA MUZIKA subotu, 24. maja, u centru Prijevora, bi}e odr`ana prva “Gula{ijada”, gastronomska manifestacija na kojoj se kuva gula{ od sviwskog i june}eg mesa u kotli}u. Organizatori obe}avaju dobar provod, zabavu za sve posetioce uz zvuke starogradske muzike, izvrsnu hranu i sjajno dru`ewe. Inicijativu za organizaciju ove manifestacije pokrenuli su Ivan Markovi} i Darko \urovi}. Oni su se kao veliki gurmani i zaqubqenici u dobru hranu i dru`ewe, najpre oprobali kao takmi~ari na sli~nim fe{tama. Pod imenom “Vesela dru`ina” ostvarili su

U

sjajne rezultate, a nezaboravne impresije `ele da podele sa gostima i stanovnicima Prijevora. Wima se pridru`ila i nekolicina prijateqa koja svesrdno poma`e da organizacija “Gula{ijade” bude na izuzetnom nivou. Jedan od wih je i me{tanin Branko Tasi}, koji je osmislio i logo “Gula{ijade”. Svi koji `ele da se takmi~e mogu se prijaviti pozivom na brojeve telefona 063/683-754 i 063/783-0202, ili sa sajta putem prijavnog lista. Ekipu ~ine tri ~lana, a vi{e informacija, kao i propozicije za takmi~are u kuvawu gula{a mo`ete dobiti na sajtu www.gulasijada.rs. N. R.

PIJA^NI BAROMETAR POVR]E krompir 30 - 100 pasuq 340 - 350 paprika 300 - 350 paradajz 130 - 180 krastavac 80 - 100 praziluk 100 tikvice 100 brokoli 300 kupus 40 karfiol 150 per{un 30 {argarepa 50 cvekla 50 spana} 70 zelena salata 10 - 20 crni luk 50 - 80 beli luk 400 rotkvice 30 VO]E suve {qive 200 - 300 jabuke 20 - 70 jagode 150 - 200 ju`no vo}e 70 - 200 orasi 750 - 800 MLE^NA PIJACA projino bra{no 90 pili}i 350 - 370 jaja 5 - 12 kajmak 600 sir 200 - 400 pr{uta 1.300 - 1.500 slanina 800 - 850 suxuk 900 STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici - nema prasi}i 300 - 320 ovce - 130 jagwad 280 p{enica 25 kukuruz 24 je~am 25

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


18

KULTURA

PREMIJERA ^A^ANSKOG KOMADA U TEATRU "LEVO" U BEOGRADU ODLO@ENA ZA 20. MAJ

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

^arls Dikens

VELIKA O^EKIVAWA Roman odrastawa i sazrevawa, silovita drama isku{ewa i bola. U zaba~enoj oblasti Engleske, u mo~varnom Kentu, `ivi siroma{ni de~ak Pip, nesiguran ~ak i u svoje poreklo i ime, osu|en na puko pre`ivqavawe i patwu u ku}i svoje sestre i wenog mu`a. Wegovo te{ko detiwstvo prepuno je kazni i patwe zbog toga {to uop{te postoji. U istom mestu `ivi i prelepa i ohola Estela, devoj~ica koju je usvojila imu}na gospo|a Hevi{am i vaspitala je da bude okrutna i hladna prema mu{karcima. Nakon prvog susreta, Pip je o~aran Estelom i strasno se zaqubquje u wu. Ponet sna`nim ose}awima, ovaj skromni de~ak iz provincije re{en je da ostvari svoj san i postane gospodin, a zagonetni splet okolnosti i velikodu{nost tajanstvenog dobro~initeqa donose mu uspeh kojem se nije nadao. Neobi~ne sudbine nezaboravnih likova prepli}u se na ~udesne na~ine – svi oni, poneseni velikim o~ekivawima, nestaju pod wihovim teretom.

Eliza Puri~eli Gvera MINERVA MINT MERLINOVO OSTRVO Mesta{ce Pembrouz, u kojem `ive na{i junaci Minerva, Ravi i Tomazina, po narodnim predawima povezano je sa legendom o ~arobwaku Merlinu. Mladi arheolog iz Londona dolazi da bi utvrdio {ta je od legendi istinito, a kada objavi da je navodna Merlinova pe}ina, neodoqivi magnet za turiste, u stvari samo plod ma{te, Dru`ini sne`nih sova ne preostaje ni{ta drugo nego da sami urone u lavirinte podzemnih pe}ina, i povrate ~ast i slavu ~arobwaka Merlina i svog kraja.

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

a razliku od uobi~ajene prakse da grad koji nema pozori{te ~eka gostovawe i slobodne termine srpskih pozori{nih ku}a, kako wegova publika ne bi ostala uskra}ena za u`itak u ovoj scenskoj umetnosti, u utorak, 20. maja u Resavskoj 11 u Beogradu, pred vratima Teatra “Levo”, staja}e beogradska publika. Razlog ovog “Kopernikonskog obrta” je premijera pozori{ne predstave “Prezentacija”, koja je zbog vanrednih vremenskih prilika u zemqi, umesto najavqenog 16. odlo`ena za 20. maj, planiran kao prvi reprizni termin. Predstava je komletan produkt ~a~anske, odnosno zapadnosrbijanske kreativne pameti, zbog dvoje qudi iz U`ica i Gorweg Milanovca, ukqu~enih u wenu realizaciju. Na istoimeni tekst kwi`evnika i dipl. pravnika Borisa Kapetanovi}a - “Prezentacija”, kome ovo nije prvenac u svetu dramskog stvarala{tva (“Dona Paula”, “Meta”), glumac Ba}ko Bukumirovi}, na ~elu lokalnog Ilegalnog pozori{ta “Otpisani”, re`irao je ovu duhovitu antidramu. U woj se autor i glum-

Z

BORISOVA I BA]KOVA „PREZENTACIJA”

ci na satiri~an na~in bave savremenim potro{a~kim mentalitetom, u kome su prezentacije raznih “happy maker-a”, odnosno “aparata koji }e vas u~initi sre}nim”, postale svojevrsne “scenske” lakrdije i presije u `ivotu modernog ~oveka. Beogradsku premijeru uslovila je odgovaraju}a scena sa 80 mesta, kakvu ^a~ak jo{ uvek nema, ali i poznavawe i priznavawe kvaliteta Bukumirovi}evog anga`ovawa, koji }e uskoro obele`iti ~etiri decenije pozori{nog rada. Pored Ba}ka, u drami igra i Predrag Lo{i} iz Gorweg

Milanovca, a dinamiku tekstu da}e “novokomponovana” hip-hop muzika koju potpisuje roker Rastko Radi~evi}, dok }e je koreografijom o`iveti devojke iz “Star dens studija” Tamara Blagojevi} i Sofija Popovi}, sa mawim gluma~kim zadacima. Jedinu scenografiju predstave ~ini}e originalni plakat na {tafelaju, koji je dizajnirala Marina Maji} iz U`ica, na kome se metafori~no i simboli~no nalaze etikete sa ambala`e proizvoda, “junaka” raznih “prezentacija”, koji nam po pravilu nude brzu i laku sre}u. Kuriozitet

je da ova tematika nikada do sada nije obra|ivana u pozori{tu rekao je Ba}ko Bukumirovi} na konferenciji za novinare u utorak i najavio da }e ~a~anska publika komad premijerno mo}i da vidi tek od jaseni. Ton i rasvetu potpisuje Sa{a Arlov, a organizaciju Du{an Jakovqevi}. Na`alost, i ovaj uspeh ~a~anskih umetnika i entuzijasta ostao je bez podr{ke grada. Predstava, za koju je u beogradskom Teatru “Levo” obezbe|en i reprizni termin, traje 70 minuta, a karte se mogu rezervisati na telefon 063/80 555 77. Z. L. S.

PRIZNAWE LENI DELI] I IZVORNOJ GRUPI “VIDOVDAN”

POVEQA JELENE AN@UJSKE ovequ za “najboqu srpsku trpezu kraqice Jelene An`ujske” nedavno je dobila Lena Deli}, na ~elu sa svojom izvornom peva~kom grupom “Vidovdan”, kao u~esnik 21. manifestacije “Dani jorgovana 2014”, koju u “slavu i ~ast francuske pinceze i srpske tradicije” organizuje TO u Kraqevu. Program je kao i svake godine zapo~eo na Trgu srpskih ratnika u centru Kraqeva, a nastavqen je Dolinom jorgovana do zadu`bine kraqa Uro{a Prvog u Sopo}anima, a potom i u manastiru Gradac, zadu`bini wegove supruge, kraqice Jelene An`ujske. Zavr{na manifestacija sa scensko muzi~kim programom tradicionalno je odr`ana na Magli~u, sredwovekovnom srpskom gradu, uz goste iz Francuske, {to je dugogodi{wa kulturna praksa koju neguje grad na Ibru. Priznawe ^a~anima odao je i Francuz Alen Gijon, po~asni gost manifestacije. Izvornu mu{ku i `ensku peva~ku grupu “Vidovdan” Lena Deli} je osnovala pre nekoliko godina, kao iskusan peva~ izvornog repertoara, sa dugogodi{wim iskustvom ste~enim u kulturno umenti~kim dru{tvima. Grupu ~ini 15 izvo|a~a, a u duhu stare srpske tradicije, `enski deo

P

ansambla se takmi~i i u pripremawu nacionalne trpeze, za koju su osvajale vi{e nagrada na narodnim smotrama i saborima, pa i ovu posledwu. Nakon u~e{}a na “Rakijadi” u Prawanima, ovu izvornu grupu o~ekuju takmi~ewa na smotrama u Po`egi i Ora{ju, ka`e Lena. Z. L. S.

ODR@ANA RADIONICA ANIMACIJE ZA OSNOVCE

„POKRENULI” SVOJE CRTE@E organizaciji Studija za animaciju “Animatik” i Filmskog programa Doma kulture od 12. do 16. maja odr`ana je radionica animiranog filma “Pokreni svoje crte`e”. Ova, besplatna, zabavno edukativna akcija kreirawa kratkog animiranog filma u ra~unarskoj 2D tehnici, bila je namewena starijim osnovcima, a wen voditeq

U

VODI^ DOMA KULTURE PETAK, 16. maj 2014. XVIII PROLE]NI ANALE EXTRA LARGE , tradicionalna izlo`ba, selektor Vesna Todorovi}, istori~ar umetnosti iz Beograda; Likovni salon u 19 ~asova SUBOTA, 17. maj 2014. NO] MUZEJA - tradicionalna manifestacija. Program u Domu kulture: XVIII

PROLE]NI ANALE EXTRA LARGE (izlo`ba Likovni salon), LUTAJU]I OTISAK, (izlo`ba grafika i radionica - Srednji hol) i PROJEKCIJE NAGRA\ENIH FILMOVA SA ANIMANIME 2013 ;Mala sala od 18 do 02 sata UTORAK, 20. maj 2014. Predavanje DIPLOMATSKI ODNOSI SRBIJE I GR^KE U PRVOM SVETSKOM RATU i predstavqawe knjige ELEFTERIOS

bio je Ivan Stojkovi} (1988), ilustrator i animator iz Prokupqa, koji je animaciju diplomirao na Fakultetu primewenih umetnosti u klasi profesora Rastka ]iri}a. Animirani film nastao u ovoj radionici bi}e prikazan na Me|unarodnom festivalu animacije “ANIMANIMA”, koji }e u septembru biti odr`an u na{em gradu. VENIZELOS - GR^KA, BALKAN, EVROPA. U~estvuju: dr Aleksandra Pe}inar, istori~ar i Dragoqub Koj~i}, direktor Zavoda za izdavawe uxbenika i glavni urednik. Specijalni gost - NIKOS CICIMELIS, ata{e za kulturu Ambasade Gr~ke u Beogradu; Klub Doma kulture u 19 ~asova

KULTURNI VODI^

SREDA, 21. maj 2014. KAMENA ^TENIJA - predstavqawe kwige Ivana Negri{orca, dobitnika nagrade ''Me{a Selimovi}''. Likovni salon u 19 ~asova ^ETVRTAK, 22. maj 2014. RODEO, pozori{na predstava u produkciji Beogradskog dramskog pozori{ta. Igraju: Marko @ivi}, Suzana Petri~evi}, Igor Damwanovi} i Marina Vodeni~ar ; velika sala u 20 ~asova


OMA@ TIMOTI XON BAJFORDU U DOMU KULTURE

IZUZETAN SVEDOK DE^JEG SRCA U

Srbiju je stigao 1972. godine kao mladi re`iser BBC-ija, uneo Monti Pajtonovski duh u balkanski etar, doneo svoju kreativnost i znawe i svime {to je uradio tokom pola veka, postao deo jugoslovenske i srpske kulturne ba{tine. Timoti Xon Bajford je `iveo izme|u Beograda i Londona, imao je dva zavi~aja, a tvrdio je da je u na{oj zemqi imao slobodu da radi ono {to voli. Radio je 35 godina u RTS-u, umro je kao savetnik De~jeg programa ove ku}e, a nije imao penziju i nije imao od ~ega da `ivi. I uprkos ~iwenici da je oboleo i na pritisak javnosti, nacionalnu penziju dobio tek pro{le godine, uprkos li~nom, ali i nemaru dru{tva za svoje istaknute i zaslu`ne pojedince, uprkos ~iwenici da je svakih {est meseci morao da produ`ava turisti~ku vizu, a srpski paso{ dobio tek pre godinu i po dana, i kada su se nezamislive stvari doga|ale u na{oj zemqi, ostao je ovde da svedo~i, naro~ito tokom bombardovawa 1999. godine, i bio sre}an {to mu se u bolesti “na{lo” ~itavo srpsko javno mnewe, i na dru{tvenim mre`ama i u li~nim kontaktima. Preminuo je 5. maja, a pri~a o wemu i projekcija filma koji je re`irao i snimio kultni novinar Veqa Pavlovi}, na ideju i uz pomo} koscenariste i izvr{nog producenta Lavinije Devenport, supruge {efa misije EU u Srbiji, usledili su nakon dva dana, pro{le srede u na{em gradu, u organizaciji Kulturno obrazovnog programa Doma kulture. S posebnim pijetetom brojna publika ispratila je `ivotnu sagu ovog “doma}eg” Engleza, pod nazivom “Pitam se, pitam se! Ko je bio Timoti Xon Bajfored?”, ro|enog u Salzberiju, u kome je posledwi put boravio sedam dana tokom snimawa ovog dokumentarnog filma o wemu pro{le godine. O qudskoj veli~ini Timoti Xon Bajforda svedo~e i dve re~enice zabele`ene u filmu. Na priznawe u to vreme, ambasadora Majkla Devenporta, da je “T.X. Bajford ono najboqe {to je Britanija mogla da izveze u svet”, tako|e sada pokojni, Aleksandar Tijani} je duhovito uzvratio - “da je on ne{to najboqe {to je Britanija od nas mogla da uveze”. I{ao je u {kolu stariju od na{e Studenice, ro|en u tipi~no engleskoj ku}i sa zidovima obraslim br{qanom iz 1885, pevao je u horu katedrale, koju je tokom snimawa filma posetio nakon 60 godina, u {koli nije bio poslu{nik, trpeo je zbog toga razne kazne, koje je kasnije pretvorio u duhovite sekvence.

Bio je zaqubqenik u Bawi~ku {umu, wenih 30 slavuja i 76 vrsta ptica koje je “poklonio” Prirodwa~kom muzeju, izboriv{i se za wihovu za{titu. To je “moja zadu`bina”, rekao je. Da ni{ta nije uradio, tvrdio je, samo to otkri}e, da takore}i u centru Beograda pevaju slavuji, kojima je znao svako gnezdo, bilo bi mu dovoqno, jer tako ne{to nema nijedna prestonica u svetu. Iz filma saznajemo da je serija za decu “Neven” nastala kao produkt qubavi dvoje mladih, zaqubqenih i darovitih qudi. Kada je Bajford sleteo prvi put u Beograd, na aerodromu ga je ~ekala dramaturg Mila Stanojevi}, odmah su znali da se ne}e vratiti u Englesku, svedo~i Pavlovi}. Dok svi “lude” za neobi~nim Monti Pajtonovskim humorom, Mila mu nudi ~ika Jovu Zmaja i on spaja poeziju i duhovitost na osoben na~in, stvaraju}i i “Neven” i druge serijale za decu kakvi su “Poletarac”, “Babino unu~e”,”Metla bez dr{ke”, na kojima su stasale brojne generacije, pridodaju}i tu i Branka ]opi}a, Du{ka Radovi}a i druge stvaraoce ovog podnebqa. Ispostavilo se da je cvet nevena bio simbol wegovog `ivota, otkrio je to na fotografiji, kada se kao petogodi{wi de~ak slikao sa cvetom nevena na reveru... @ivot mu je to potvrdio mnogo kasnije... Timoti Xon Bajford je bio prijatan za saradwu kao re`iser, veoma osetqiv i suptilan, ma{tovit, kreativan i radan, “izuzetan svedok de~jeg srca”. Po sopstvenim re~ima, u~io je od dece posmatraju}i ih, i govorio da “veruje da se ~ovek ra|a kao savr{eno bi}e koje onda `ivot kvari”. Nije se pla{io smrti, nije `eleo da umre u snu, `eleo je, kako je sam rekao “da prati proces umirawa i da on {to du`e traje”, a posledwa `eqa mu je bila da plovi brodom do Amerike, kako bi na sred okeana osetio svu silinu i veli~inu sveta u kome je boravio. U filmu o wemu najlep{e govore wegovi glumci i saradnici Olivera Markovi}, Dejan \urovi}, Qubivoje R{umovi}, Puri{a \or|evi}, Vuk Dra{kovi}... Govorio je da voli Srbe koji su spontani, duhoviti i umeju da organizuju svoj `ivot bez nema~ke discipline. U jednoj sekvenci filma, spontano ka`e, kad bi hteli ujutru da nazdrave rekao bi: “Ho}emo da popijemo po jednu “^a~anku”? Svojim delom ostavio nam je svojevrsni amanet, da ne primamo sve “zdravo za gotovo”, da mislimo svojom glavom postavqaju}i {to ~e{}e sebi ono wegovo ~uveno: “Pitam se, pitam se...” Z. L. S.

PREDSTAVQEN PESNI^KI PRVENAC „MLADOG DISA“ BOJANA MARKOVI]A IZ U@ICA

„RIBA KOJA JE PROGUTALA SVET” rvu zbirku pesama „Riba koja je progutala svet“, Bojan Markovi}, pro{logodi{wi dobitnik nagrade „Mladi Dis“, predstavio je ~a~anskoj publici pro{log petka u Galeriji Narodnog muzeja. Zbirku je kao 32. kwigu u svojoj ediciji „Tokovi“ objavila Gradska biblioteka „Vladislav Petkovi} Dis“. Pored autora u promociji nagra|ene pesni~ke kwige u~estvovali su i esejista Filip Vukoti} i kwi`evni kriti~ar Jelena Nid`ovi}. Re~ je o poeziji izrazito radikalne tekstualnosti, koja nastaje kroz gotovo necenzurisani, do krajwih granica aluzivni poetski tok svesti. Pesnik predo~ava devijaciju

19

KULTURA

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

P

`ivota koji se manifestuje u na{oj svakodnevici, op{tu prezasi}enost stvarno{}u, nakon koje ~ovek gubi bilo koji element humaniteta, konstatuju kriti~ari. Markovi}eva poezija poku{ava da izgradi svoj univerzum na ru{evinama koje sve ~e{}e postaju op{te me-

sto savremene poezije. Nagra|ena zbirka poezije podeqena je u sedam ciklusa i predstavqa dobar spoj razu|enog slobodnog stiha i grafi~kog dizajna, gde preovladavaju crveni tonovi. Prvu Markovi}evu kwigu grafi~ki je oblikovao Andrej Dolinka, a pogovor je napisao pesnik i kriti~ar Vladimir Stojni}, koji prime}uje kako „...`ivimo na ru{evinama i pi{emo na ru{evinama, a eho razru{enih ideologija i svetova ne samo da ne jewava, nego se ~ini da }e ve~no i trajati. Na`alost to je i jedino mesto sa kojeg se pesnik danas mo`e obra}ati, a toga je i te kako svestan i Bojan Markovi}“. Bojan Markovi} ro|en je

u U`icu 1985. godine, diplomirao je na Katedri za srpski jezik i kwi`evnost Filolo{kog fakulteta u Beogradu. Osim poezije interesuju ga i druge umetni~ke forme, pa svoje stihove predstavqa i kroz film i muziku, tako da je publika u toku promocije imala priliku da vidi i dva art filma koji su inspirisani stihovima iz nagra|ene pesni~ke kwige. Gradska biblioteka „Vladislav Petkovi} Dis“ i daqe nastavqa da neguje stvarala~ki duh mladih pesnika, koji bave}i se stihom na individualan i nekonvencionalan na~in uspevaju da defini{u svoje mesto u datom trenutku srpske poezije. Z. L. S.

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Ivan Ivawi

TITOV PREVODILAC Dopuweno izdawe uzbudqivog svedo~anstva na{eg poznatog pisca i prevodioca Ivana Ivawija. Uporedo s bogatom spisateqskom karijerom, Ivan Ivawi je od 1965. godine pa do Titovog posledweg putovawa na Kubu 1979. godine bio wegov li~ni prevodilac prilikom susreta s dr`avnicima, partijskim rukovodiocima i novinarima s nema~kog govornog podru~ja. Ohrabren insistirawem bliskog prijateqa, nema~kog nobelovca Gintera Grasa, koji ga je godinama podsticao da zabele`i svoje do`ivqaje iz vremena kada je bio dr`avni prevodilac, Ivan Ivawi je napisao kwigu koja je pred vama. Iako nema pretenzija da „otkrije“ velike istorijske tajne i politi~ke skandale ili da daje ocene o va`nim istorijskim doga|ajima kojima je prisustvovao, Ivawi u ovim se}awima elegantno, nenametqivo i na trenutke s blagom ironijom opisuje situacije i qude koji su odlu~ivali o na{im sudbinama.

@auma Kabre GLASOVI REKE Pri~a o bezgrani~noj qubavi i ubistvenoj mr`wi. Neumoqiv i potresan, ovo je roman o bratoubila~kom ratu i wegovim posledicama po nazive ulica jednog izmi{qenog pirinejskog naseqa. Glavnina radwe sme{tena je u godine kad je u [paniji okon~an gra|anski rat. Ovo je roman o istovetnosti nad plakawem i o proma{enim stanicama sopstvenih `ivota. Qubav je osnovni pokreta~ ovog romana o ratovima protiv drugih i protiv sebe samog i ume da bude opasnija i pogibeqnija od rata. Pri~a o nama svima, onako kako ju je svojim jedinstvenim stilom ispri~ao @auma Kabre. Nagrada katalonske kritike Nagrada Sedmo nebo Po~iweno zlo vreme ne mo`e da poni{ti, kao ni odgovornost po~inioca. Ovaj izuzetan roman o snazi iskustva i krhkosti istorijskog se}awa napisan je jedinstvenim stilom kojim pisac ukida vremenske granice: za prelaz iz onda u sada nije potrebno novo poglavqe, pa ni novi pasus, ve} se u istom retku, ~ak i u istoj re~enici glasovi u`asne pro{losti me{aju s glasovima dana{wice.


20

KULTURA

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

ZAVI^AJNO DRU[TVO “^A^ANI” PREDSTAVILO MONOGRAFIJU O JELISAVETI JELI SURUXI] - “ZUBQA KOJA ZRA^I”

BELEG IZUZETNOM PREGAOCU B

uketi dece sa koreografijama iz brojnih ~a~anskih vrti}a, onih u koje je Jela utkala ~itav svoj `ivot, kao i weni praunuci sa biranim stihovima, zapo~eli su u nedequ na velikoj sceni Doma kulture rasko{no realizovanu promociju kwige “Zubqa koja zra~i” – skica za portret Jelisavete Jele Suruxi}”, ro|ene 1933. godine u Gora~i}ima, u~iteqice, a od 1963. rukovodioca Pred{kolske ustanove u ^a~ku. Kwiga monografija, posve}ena je velikom dru{tvenom radniku, pregaocu i doslednom borcu za de~ji svet, sre}no odrastawe i lep{e detiwstvo niza generacija, koje su stasavale u gradu na Moravi. Nesvakida{we rezultate u razvijawu brige o deci postigla je Jela. Za wenog mandata podignuto je 11 vrti}a, odmarali{ta “Zdravqak” na Jelici i “Ov~ar” u Ulciwu. Svoju brigu svodila je na jednostavnu svrhu i su{tinu - da na{a deca budu sre}na. Zato je sre}an svaki grad u kome `ivi i stvara osoba ovakvih radnih i moralnih kvaliteta, govorila je voditeq programa i urednik izdawa Milica Dopu|a, u ime izdava~a kwige - Zavi~ajnog dru{tva “^a~ani”. Kwigu potpisuje Vu~ko Grujovi}, a svojim nastupima weno predstavqawe su uveli~ala i “deca ~a~anskih vrti}a poznata i priznata u svetu”, proslavqeni umetnici, blizanci, bra}a Teofilovi}, Ratko i Radi{a, i sestre Milovanovi}, Biqana i Qiqana, pijanistkiwa Neda Aleksi}, kao i tenor Ivan Petrovi}. Recenzenti izdawa su Radmila i Miladin Vukosavqevi}, a odlomke je govorio novinar Aleksandar Radovi}, autor dokumentarnog filma o slavqenici. - Te{ko je bilo izdvojiti ono najva`nije {to se zbralo u neporecivu sliku jedne epohe i qudi. Ovo je `ivotopis u kome je zapretena osobena odva`nost i istrajnost... Ona je i primer mudrog i upornog nadrastawa neizbe`nih egzistencijalnih okvira, dobrovoqnog predavawa naporima, nemilosrdna i otvorena, uporna da bi postavqeni ciqevi bili dosegnuti, sa osobenom iskreno{}u koju je poimala kao svoj najve}i i uro|eni dar, sa verom u sopstvenu snagu i intuiciju... A ni{ta u wenom pregnu}u i pona{awu ne be{e iz li~nih ra~una... Pre svega, Jelisaveta Suruxi} je bila i ostala verna samoj sebi!” - rekao je, pored ostalog, recenzent Miladin Vukosavqevi}. Prire|iva~ kwige Vu~ko Grujovi} u prigodnoj besedi je istakao da Jela pripada grupi tihih, skromnih, gotovo asketskih qudi na krupnim dru{tvenim poslovima u kojima je bi-

la pokreta~ mnogih pionirskih poduhvata, dr`e}i se one Kantove: “Postupaj tako da uvek mo`e{ re}i, postupaj kao ja!” Pored biografije Jelisavete Jele Suruxi}, kwiga na 300 stranica u punom koloru donosi i odeqak “Niska od bisera” sa se}awima na gradwu 11 vrti}a. Nekoliko tekstova posve}eno je metodologiji rada u kojoj je Jela napravila “Iskorak iz grada”, zahtevaju}i “Rad i red” i insistiraju}i na tome da je u de~jem svetu “Igra osnova rada”, u kojoj je “De~je zdravqe najpre~e”. U tom sklopu je pri~a o nastanku “Fabrike crvenih krvnih zrnaca” na Zdravqaku, zahvalnost preduze}ima i pojedincima koji su bili predusretqivi u izgradwi obdani{ta, navedena su i priznawa zaslu`ena samopregornim radom i uporno{}u koja je dobijala kao prvi ~ovek de~jeg “carstva”, dok su u tekstu “U~ewem do napretka” jo{ jednom potvr|eni i weni qudski kvaliteti, jer je svim svojim saradnicima omogu}avala stru~no usavr{avawe i napredovawe, i podsticala ih na to. Deo kwige posve}en je i zahvalnosti koju Jela nesebi~no upu}uje svojim prvim saradnicima, a da niko ne bude izostavqen, tu su imena qudi iz stru~ne slu`be, na koju se mogla u svakom trenutku osloniti u inovacijama vaspitno-obrazovnog programa, slede spiskovi sa imenima glavnih vaspita~a, vaspita~a, medicinskih sestara, {efova kuhiwa, do tehni~kog osobqa koje se isticalo u zajedni~kom radu. U posebnom odeqku je serija tekstova u kojima prijateqi pi{u o Jeli Suruxi}. Svaki od autora izdvaja neku Jelinu upe~atqivu osobinu. Za dr Sne`anu Bo{kovi} Jela “Iskreni prijateq dece”, za dr Gordanu Eri} Nixovi} “^vrstog karaktera i uzorna”, dr Branka Jordovi} je impresionirana ~iwenicom da je Jela “Znala svako dete po imenu”, za Danicu Ota{evi} ona je “Prometej svoga doba”, za Milo{a Ne{ovi}a “Najistaknutiji pregalac”, za Mom~ila Ranitovi}a “Neumorni graditeq”... Aleksandar Stefanovi} ka`e “Jedna je Jela”, Slavica Petrovi} “Nije {tedela sebe”, Mi{o Naumovi} “Stroga, ali korektna”, Emilijan Proti} je u woj video “Nesebi~nost za divqewe”... itd. Zahvalna svima, Jela Suruxi} je na kraju rekla da ova kwiga nije samo wen beleg, ve} i brojne dece o kojoj je brinula i wenih saradnika, uz napomenu: - Jedino sam radom bila u stawu da se suprotstavim sudbini. Rad je za mene uvek zna~io lepotu i celishodnost trajawa. Z. L. S.

SESTRE MILOVANOVI]

ZAHVALNE ZA SRE]NO DETIWSTVO uvene ~a~anske bliznakiwe, operske dive sestre Milovanovi}, Qiqana i Biqana u nedequ su se pojavile na sceni Doma kulture u punom sjaju. U svetu klasi~ne muzike prepoznatqive su kao duet, ali imaju i svoje solo karijere. - Uvek je prelep ose}aj kada pevamo u ^a~ku, jer tu je publika koja nas pamti jo{ od detiwstva. Slu~ajnost je da sam doputovala u Beograd i evo, svim srcem dotr~ala sam sa Qiqom ovde da ovde pevamo na{oj Jeli, jer taj period na{eg detiwstva u obdani{tima mi pamtimo. Na{e vrti} se zvao “Radost”, a bra}a Teofilovi}i su bili u vrti}u “Kqu~”. To je fenomenalni period u kome smo zaista svi u`ivali i mnogo toga nau~ili zahvaquju}i Jeli. Ovo je zaista bila prilika da svim srcem i s qubavqu do|emo da ulep{amo ovaj momenat i na taj na~in joj se odu`imo - ka`e Biqana. - Zadovoqsto mi je kad god nastupamo u ^a~ku da smo i s na{om ro|akom Nedom Aleksi}, poznatom pijanistkiwom,

^

koja nam je bila korepetitor na ovom nastupu ka`e Qiqana, potvrdiv{i da mo`e da ponovi sve {to je rekla wena sestra i po`elela da ~e{}e nastupaju u rodnom grdu, slo`iv{i se sa primedbom novinara da bi se zna~ajno podigao kulturni nivo ove sredine, kada bi ^a-

~ak imao svoje pozori{te sa operskim i baletskim predstavama i koncertnim dvoranama, jer ovaj grad to zaslu`uje, tvrdi Qiqana Milovanovi}. - Trenutno pripremamo puno toga, isplanirane su nam godine unapred, ali prvo {to }e biti u ovoj sezoni, to su kompozicije ~lanova {vedske kraqevske porodice Bernadot. Peva}emo i u [vedskoj pri kraqevskom zamku, program }e biti zabele`en na CD-u i planiramo da ga izvedemo i u Beogradu u oktobru. To }e biti premijera za ovaj na{ region, a ne{to smo ve} izvodile u Letoniji i [vedskoj. Izme|u ostalog, u repertoar }e biti ukqu~ena i kompozicija na{eg kneza Mihaila Obrenovi}a, jer je wegovu poeziju Kornelije Stankovi} iskomponovao. Tako }e repertoar biti spoj kompozicija dve kraqevske dinastije, {vedske i na{e. Uspevamo nekako da usaglasimo i porodicu i posao – ka`u unisono Qiqana i Biqana Milovanovi}. Z. L. S.

ISPRAVKA U pretpro{lom broju “^a~anskog glasa”, prenose}i informaciju o izlo`bi ~a~anske umetnice Tawe Gavrilovi} “Nezadr`iva unutra{wost”, postavqenoj u Domu kulture, gre{kom smo objavili prezime Gavrovi}. Izviwavamo se ovim putem Tawi Gavrilovi}.


21

KULTURA

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

U SUSRET 51. DISOVOM PROLE]U – 23. MAJ 2014. ve~anim uru~ivawem Disove nagrade pesnikiwi Ani Ristovi}, 23. maja, u velikoj sali Doma kulture, spusti}e se zavesa na 51. Disove sve~anosti. U {estu deceniju postojawa Disovo prole}e zagazilo je 10. marta, na dan pesnikovog ro|ewa, kada je saop{tena odluka o ovogodi{wem laureatu. @iri, u sastavu dr Stojan \or|i}, predsednik, dr Bojana Stojanovi} Pantovi} i dr Aleksandar Jerkov, istakao je da pesni~ki glas Ane Ristovi} pomera granice savremenog srpskog pesni{tva. „Od Disove ~ame do melanholije Ane Ristovi}, od Disove jeze do Aninih strahova, od bu|ewa mrtve drage do budnog `enskog pesni~kog subjekta koji svedo~i o dramati~nom susretu sa sobom i sa svetom“, Ana Ristovi} snagom pesni~kih slika pokazala je da je srpska poezija u samom vrhu savremenih svetskih tokova. Svom „Prole}u“, ~iji su pokroviteqi grad ^a~ak i Ministarstvo kulture Republike Srbije, Ana Ristovi} podarila je kwigu izabranih i novih pesama „Ne{to svetli“, koju objavquje Gradska biblioteka „Vladislav Petkovi} Dis“, a Biblioteka tradicionalno oraganizuje izlo`bu laureata i objavquje katalog ~iji je autor

S

PUT U SREDI[TE SEBE

Marija Radulovi}. Danici Ota{evi}, umetni~kom direktoru Disovog prole}a, Ana Ristovi} dala je intervju za ~asopis iz koga, ovom prilikom, objavqujemo kra}i odlomak koji se odnosi na poznatu porodicu Ristovi} iz ^a~ka – profesora istorije u ~a~anskoj gimnaziji Ristu Ristovi}a, kao i kwi`evnika Aleksandra Ristovi}a.

Tre{wa je cvetala i ovog prole}a u Ulici vojvode Stepe 42 u ^a~ku, mada ta ulica danas nosi ime kraqa Petra Prvog, kao i ona u Bulevaru Nikole Tesle 24 u Beogradu. Za ove dve tre{we na razli~itim

adresama vezuju Vas brojne uspomene, one su neki svetionici u Va{em `ivotu, ali i u poeziji. Se}awa danas na ove adrese na kojima vi{e nema dragih qudi.

- Jedno drvo tre{we moj otac je posadio ispred ku}e u ^a~ku u kojoj su nekada `iveli moji nana Milevica i deka Risto, kod kojih sam ~esto odlazila sa roditeqima kao dete, a drugo ispred zgrade u Beogradu, u kojoj i danas `ivim. Obe sadnice su kupqene u isto vreme, u Institutu za vo}arstvo, nedaleko od tog magi~nog prostora mog detiwstva koji je uvek otvarao vrata novih pri~a.

GLEDAJU]I U DRVE]E (strah od toga da ne}e{ ~uti) Zdravo tata. Ovde ni~ega novog pod nebom. Ali, procvetala je ona tre{wa koju posadismo pred zgradom. Ve} dopire do ~etvrtog sprata, a bila je obi~an pruti}. Nekada, kada bi sleteo vrabac, te`inom bi sasvim povio tananu granu. Sada sle}e ~itavo jato, i tek ponekad, ~uje{, kako tiho za{u{ti. I s prole}a, ujutru, vidi{ dva – tri bela cveta, a ve} predve~e, na wih stotine obaspe kro{wu kao iznenadni sneg {to svetli, ~as belo, ~as ru`i~asto. I ne zna{, {u{ti li li{}e ili perje; a na prozorskom simsu osvane jo{ uvek lepqiva ko{tica, i pusti za sobom svetlo-crveni

Obe, u po~etku veli~ine obi~nog pruti}a, posa|ene su i u simboli~no povezanim, sli~nim trenucima – jedna nakon smrti o~eve majke, Milevice, a druga nakon smrti maj~inog oca, Du{ana. [ta je sa tre{wom u dana{woj ulici kraqa Petra Prvog ne znam, i nadam se da jo{ uvek cveta u dvori{tu, a tre{wa u Beogradu propiwe se danas svojim grawem do mojih prozora na tre}em spratu i svedo~i o pro{losti koja se neprestano obnavqa u na{em sada. Dana{wi cvetovi, kao i one koje pamtim iz detiwstva, isti su. Uhvatiti golim okom trenutak wihovog otvarawa, ~emu su

vi~ni Japanci, sli~an je onim trenucima podse}awa na detiwstvo, koji nam se ponekad vra}aju u svojoj sveukupnosti, kroz mirise i glasove. Odlazak u ^a~ak za mene je tada zna~io stupawe u svet u kojem bi se najpre, blago za{kripav{i, ot{krinula kapija u Vojvode Stepe 42, otkrivaju}i iza sebe malu ba{tu, pravo bogatstvo neispitanih ~arolija, i kraj we stan u toj dvospratnoj ku}i, u kojem su `iveli moji nana i deka, a nekada i moj otac i wegova sestra Ida. Ponekad pomislim kako ove dve tre{we, jedna u Beogradu a druga u ^a~ku, me|usobno komuniciraju na daqinu, nekim svojim, po-

trag. I pita se, svih ovih godina, gde si. A kada `elim da povratim mir, setim se jednog jedinog trenutka; ti i ja, na dunavskom keju, u letwe popodne, napola u hladu, napola na suncu, jedemo sendvi~e, i ~itamo, svako svoje. Ti Seneku, ja lektiru za osnovnu, Alisu u zemqi ~uda. I svetlost pada okomito na otvorene kwige, ~ije strane, u pauzi izme|u ~itawa, obele`avamo travkama koje pamte, vi{e od nas: kao i drve}e, pod kojim se protr~i, samo jednom. I to, tako dobro znamo, i ti, negde tamo, kao i ja, jo{ uvek negde ovde. ^uje{ li kako {u{ti? Samo to sam htela da ti ka`em

sebnim jezikom. I, verovatno je tako. O PESNIKIWI Ana Ristovi} ro|ena je 5. aprila 1972. godine u Beogradu. Diplomirala je srpsku kwi`evnost i jezik sa op{tom kwi`evno{}u na Filolo{kom fakultetu u Beogradu. Objavila je sedam zbirki poezije i brojne prevode, uglavnom sa slovena~kog jezika. Na pesni~koj sceni pojavila se 1994. godine s kwigom „Snovidna voda“ u izdawu Kwi`evne omladine Srbije i Pegaz-a. Za prvu kwigu Ana Ristovi} dobila je Brankovu nagradu. Slede kwige poezije: - U`e od peska, Gradac, ^a~ak, 1997, - Zabava za dokone k}eri, Rad, Beograd, 1999 (ova kwiga oven~ana je nagradom „Branko Miqkovi}“ za najboqu pesni~ku zbirku i nagradom Sajma kwiga u Igalu 2000. godine) - @ivot na razglednici, Plato, Beograd, 2003, - Oko nule, Poveqa, Kraqevo, 2006, - P.S. (izabrane pesme), Poveqa, Kraqevo, 2009 (za kwigu je dobila nagradu „Milica Stojadinovi} Srpskiwa“, 2010. godine) - Meteorski otpad, Kulturni centar Novog Sada, Novi Sad, 2013. Ana Ristovi} dobila je 2005. godine nema~ku nagradu „Hubert Burda“ za mlade evropske pesnikiwe. Predstavqala je Srbiju na pesni~koj olimpijadi u Londonu 2012. godine. Wene pesme prevo|ene su na slova~ki, slovena~ki, nema~ki, engleski, ma|arski, poqski, makedonski, {vedski, {panski, francuski, bugarski i finski jezik. Prevodi poeziju sa slovena~kog jezika. ^lan je srpskog PEN-a, Srpskog kwi`evnog dru{tva i Udru`ewa kwi`evnih prevodilaca. Ana Ristovi} dobitnik je Disove nagrade za 2014. godinu. @ivi u Beogradu.


22

BEZBEDNOST

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

BEZBEDNOST NA MAGISTRALNIM PUTEVIMA

NAJRIZI^NIJE DEONICE

IBARSKE MAGISTRALE sledica saobra}ajnih nezgoda od 2010. do 2012, primenom evropskog programa za ocenu bezbednosti EuroRAP. Ovaj program analizira broj saobra}ajnih nezgoda sa poginulim i te{ko povre|enim putnicima, konkretne lokacije nezgoda, vrednost dnevnog saobra}aja na godi{wem nivou, koordinantni po~etak i zavr{etak deonice, vrednost izra~unatog rizika. - Re~ je o ozbiqnom metodu ocewivawa bezbednosti puta na osnovu stvarnih doga|aja na putnoj mre`i i predstavqa standardni alat prepoznat u Zakonu o bezbednosti saobra}aja

a osnovu analize Agencije za bezbednost saobra}aja i Automotosaveza Srbije, najrizi~nije deonice na Ibarskoj magistrali su kru`ni put Kne`evac u @arkovu, Di}i kod Qiga, Dudovica i Bu}in grob u Ugrinovcima. Deonica kru`ni put u Kne`evcu duga je 5,4 kilometara, Di}i 8,7, Dudovice 6,4, a Bu}in grob 10,8 km. Analize Agencije i AMSS obavqena je u sklopu pilot projekta “Mapirawa rizika na putu IA-2 Ibarska magistrala od @arkova u Beogradu do Preqine”. Mapirawe je izvr{eno na osnovu broja i po-

N

na putevima. Tokom realizacije projekta ostvarili smo saradwu sa saobra}ajnom policijom Ministarstva unutra{wih poslova i Javnim preduze}em “Putevi” ka`u nadle`ni u Agenciji za bezbednost saobra}aja. Kako najavquju u Agenciji, i u narednom periodu }e nastaviti da realizuje projekte koji imaju za ciq otkrivawe najrizi~nijih deonica i lokacija na putevima u Srbiji u ciqu preuzimawa mera i akcija za otklawawe problema i unapre|ewa bezbednosti u saobraju. Z. J.

VO@WA PO KI[I i{a se na putu me{a sa pra{inom, prqav{tinom i uqem i tako stvora sloj iznad asfalta koji je idealan za pojavu klizavice. Najboqi na~in za izbegavawe klizavice je sporija vo`wa koja omogu}ava i gumama da boqe prionu za tlo. Po`eqno je izbegavati o{tro ko~ewe, skinuti nogu sa papu~ice za gas i ko~iti motorom. Proklizavawe se mo`e dogoditi i najiskusnijim voza~ima. U tom slu~aju trebalo bi izbegnuti isprekidano ko~ewe i ne praviti nagle pokrete volanom. Na vla`nom kolovozu je du`i zaustavni put, zato je va`no ne pribli`avati se suvi{e ostalim vozilima.

K

SVETLA Farove i svetla bi trebalo upaliti ~im vozilo krene da bi voza~ i ostali u~esnici u saobra}aju imali boqu vidqivost. Po`eqna je redovna kontrola farova, zadwih pozicionih svetla, stop svetla i migavca. Vo`wa po ki{i zahteva pa`qivo kori{}ewe volana, kva~ila, ko~nice i

KAKO SPRE^ITI PROKLIZAVAWE?

gasa. Za vreme ki{e voza~ima su i cipele mokre, tako da lako mogu skliznuti sa ko~nice ili gasa. Zato ne bi bilo lo{e obrisati |onove pre ulaska u automobila. Jaka ki{a mo`e opteretiti brisa~e neprekidnim mlazom koji se sliva niz staklo vetrobrana. U takvim situacijama najboqe je parkirati vozilo na sigurno mesto i sa~ekati da

pro|e pqusak. Po`eqno je stati na parkinzima ili drugim za{ti}enim zonama. Ponekad je i parkirawe u zaustavnoj traci jedino re{ewe, a u tim slu~ajevima obavezano je ukqu~iti svetla upozorewa.

NAJOPASNIJA PRVA KI[A Prva ki{a dovodi do nagle promene uslova vo`we. Odmah po~nu da se me{aju voda, blato i uqe i da se formira klizav sloj. Voza~i osete da im je kontrola nad vozilom mawa i zato je maksimalna pa`wa naro~ito va`na prvih po-

la sata od po~etka ki{e. Vo`wa u dubqoj vodi mo`e da pokvasi disk plo~ice, a ona se najboqe su-

{i laganim pritiskawem ko~nice. Vidqivost znatno umawuje i obla~no vreme. Ka-

ko oblaci izazivaju i pospanost, najboqe je na put krenuti posle dobrog odmora.

ZAOBILA@EWE BARA Staro dobro pravilo, koga ne po{tuju svi voza~i, je izbegavati bare. Bare se obi~no stvaraju na mestima na kojima je kolovoz o{te}en, a pri wihovom prelasku u jakoj brzini ugro`eni su ostali voza~i i pe{aci. Ukoliko nema drugog na~ina, onda bi baru trebalo lagano pre}i.


23

MLADI

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

ALEKSANDRA BRKOVI], SA SVOJIM BENDOM „URAGAN”, ODR@ALA KONCERT U DOMU KULTURE

ODU[EVILA GLASOM I SPECIFI^NIM SCENSKIM NASTUPOM “^a~anska oluja” Aleksandra Brkovi}, jedna od najzapa`enijih u~esnica emisije “H Faktora”, sa svojim bendom “Uragan”, nedavno je u rodnom gradu odr`ala koncert. Kao {to je tokom takmi~ewa u ovom {ou programu odu{evqavala svojim glasom i specifi~nim scenskim nastupom, tako je plenila i u velikoj sali ~a~anskog Doma kulture. S obzirom na to da Aleksandra voli gotovo sve `anrove muzike, atmosfera je bila sjajna, a ve~e su ulep{ali Hor Gimnazije i Top tim Star Dance-a, kao i gost iznena|ewa Haris ]ato, tako|e jedan od u~esnika “H Faktora”. Ova devojka mo}nog glasa je zadovoqna koncertom i nastupom svojih gostiju, ali priznaje da je o~ekivala vi{e publike i ve}u podr{ku ^a~ana, s obzirom na to da je posledwih pet - {est meseci, zajedno sa superfinalistima, pevala u mnogim dr`avama, u kojima su “punili sve sale”. Iako se sa nastupa iz Budve, vratila dan pred svoj koncert, to Aleksandru nije spre~ilo da opravda sve pohvale `irija ove emisije. - U~estvovawe u “H Faktoru” mi je promenilo `ivot, imam vi-

{e vere i vi{e cenim sebe. @elim da se usavr{avam, verujem da mogu uvek da budem boqa, spremna sam maksimalno da “dam sebe” i da stignem do svog ciqa. Osim toga, uz toliko talentovanih qudi, nau~ila sam da pevam. Pomagali smo jedni drugima. Ostali su mi u najlep{em se}awu - ka`e Aleksandra najavquju}i nastupe u Americi, Kanadi, a potom i turneju po celoj Evropi. Iako ima previ{e obaveza, a premalo slobodnog vremena, na{a sagovornica planira da {to pre objavi svoju pesmu. - Te{ko mi je da sve postignem, imam malo vremena, ali verujem da }u uspeti. Poku{a}u da pesma bude gotova u naredna dva - tri meseca. Pesma }e biti u stilu pop - roka. Nadam se da }e publika prihvatiti moju vrstu muzike. Bavi}u se muzikom u svakom slu~aju, nije bitno da li }e to biti mala svirka, ili veliki koncert - ka`e studentkiwa DIF-a, koja `eli da zavr{i i fakultet, jer “uvek je dobro imati diplomu u rukama”. Ve} je poznato da je Aleksandrin dijapazon pevawa od opere do etno muzike, {to ne iznena|uje,

“BALKANU TREBA NEKO KAO [TO JE ALEKSANDRA”

jer je jo{ od malena slu{ala skoro sve vrste muzike. Upravo zbog toga {to voli i operu, i metal, i rok, i pop, i rege..., {to nikada nije imala idola, {to je, kako ka`e, “malo

druga~ija”, na{a ekipa joj `eli da postane jedan od idola mladih. N. R.

Petnaestogodi{wi Haris ]ato, iz Sarajeva, zavr{ava osnovnu {kolu, a uskoro }e verovatno upisati Gimnaziju, hemijski smer. Haris je `eleo da svojim gostovawem koleginici pru`i podr{ku na koncertu, jer smatra da “Balkanu treba neko kao {to je Aleksandra”. - Oduvek sam hteo da se bavim muzikom, ali dok nisam u~estvovao u “H Faktoru”, to mi je bilo nedodirqivo. Ko sam ja? Neki de~ak iz Sarajeva koji `eli da bude peva~, kao mo`da i hiqade dece pored mene. Ali, ovaj {ou mi je otvorio vrata za svet muzike. Ubrzo }u snimiti svoju prvu pesmu, koja je ve} napisana, ali jo{ se radi aran`man. Verovatno }u je snimati u Skopqu, kao i spot. “H Faktor” mi je najvi{e promenio `ivot u muzi~kom svetu, a i upoznao sam mnogo qudi, kao {to je Aleksandra - izjavio je za na{ list Haris ]ato. Pored toga {to ho}e da se bavi muzikom, Haris `eli da zavr{i i sredwu muzi~ku {kolu, i ve} sada planira da za nekoliko godina upi{e dva fakulteta.

ODR@ANA NEDEQA ROKENROLA

KONCERTIMA DO „PROSTORA ZA PROBE” bs Grupa, u saradwi sa internet portalom LiftMusic, lokalom Srpski pab, Kancelarijom za mlade i radiom Xanadu, organizovala je nedavno rok koncerte, pod sloganom “^a~ak - grad rokenrola - Prebrojavawe”. Koncerti su imali za ciq da skrenu pa`wu javnosti na potrebu da ~a~anski muzi~ari dobiju prostor u kome }e mo}i da ve`baju i izvode probe. Na koncertima su se prikpuqali i potpisi za peticiju, koja }e biti predata gradskim vlastima. - Zvani~an dopis prosledi}emo rukovodstvu grada za 10 - 15 dana, kada sakupimo potpise. Potpise jo{ uvek prikupqamo u Kancelariji za mlade i u Srpskom pabu. Svi bendovi su nas podr`ali, jer `elimo da nam Grad dodeli neki prostor, gde }e se okupqati mladi muzi~ari radi ve`bawa. @elimo da napravimo centar gde }e se qudi okupqati, upoznavati bubware, gitariste.., pravi}e se selekcija, koja }e doneti

M

dobar kvalitet muzi~ara. Va`no je da bendovi imaju gde da ve`baju, a ne da sviraju po ku}ama ili gara`ama. Ovo je 21. vek, svet se bavi nanotehnologijom, a mi nemamo ~etiri zida, prostorije za probe. Na{a osnovna ideja je da Kancelarija za mlade upravqa tim prostorom - ka`e Nikola Radovi}, jedan od osniva~a Mbs Grupe, koji smatra da je neophodno formirati neku grupu, osmisliti slogan i okupiti qude koji }e organizovati “muzi~ki svet”. Ina~e, na dru{tvenoj mre`i Fejsbuk je formirana grupa “^a~ak - grad rokenrola”, koja ve} ima vi{e od 1.500 ~lanova, gde se mogu razmewivati sve ideje, predlozi, komentari, ili jednostavno voditi diskusije o ovoj temi, podse}a na{ sagovornik. Na koncertima, tokom nedeqe rokenrola, nastupali su neki od trenutno najaktivnijih ~a~anskih bendova, ali i dve odli~ne gostuju}e grupe “Ni~im Izazvan” i “ZAA”, koje se svrstavaju u najboqe mlade

bendove na prostorima biv{e SFRJ. - Atmosfera je bila mnogo, mnogo boqa nego {to smo o~ekivali, a koncerti su bili odli~no pose}eni. Iako smo prvobitno planirali da koncerti budu organizovani na Gradskom trgu, zbog ki{e smo morali da ih odr`imo u zatvorenom prostoru. I pored veoma lo{eg vremena, svih {est ve~eri Srpki pab je bio prepun qudi. Drago mi je {to su mladi bendovi dobili {ansu da sviraju, kao na primer beogradski bend “Random”. Obrade je svirala gimnazijska grupa “Jurka”, a iste ve~eri je nastupio i rege bend “ZAA”, koji je veoma popularan u regionu. U nedeqi rokenrola u~estvovali su i “Voajeri”, “De Facto” i “Spiritus”. Posledwe ve~e nastupali su “Dejan ]ur~i}

bend” i “Ni~im izazvan”, i samo ove dve autorske svirke okupile su oko 350 qudi. Bilo je fenomenalno. Dobro je da `ivi autorska scena - nagla{ava Nikola Radovi}, ne skrivaju}i zadovoqstvo. Na{ sagovornik smatra da u gradu postoji takav muzi~ki kapacitet, da bi svakog vikenda mogle da se organizuju svirke. Ina~e, kako ka`e, nije jedan od onih koji uvek kritikuju, ve} sve, pa i muziku, posmatra sa puno optimizma. - Srpski pab je do sada organizovao vi{e od 300 svirki, u ovaj lokal dolaze bendovi iz celog regiona. Velvet ~esto organizuje svirke. Imamo i “Gitarijadu”. U posledwe vreme je bilo kvalitetnih svirki u na{em gradu - podse}a Radovi}. N. R.


24

IVAWICA

PREDLOZI ZA OP[TINSKE NAGRADE DO 20. MAJA

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

AMATERSKO POZORI[TE MLADIH

NAGRADE ZA UNAPRE\EWE, OSVOJILI ^ETIRI NAGRADE RAZVOJ I AFIRMACIJU OP[TINE ok za za podno{ewe predloga za Junsku nagradu i priznawe - zvawe po~asnog gra|anina, koji se dodequju povodom Dana op{tine, produ`en je do 20. maja. Iako je do 30. aprila na adresu Saveta za kadrovska, administrativna i mandatna pitawa SO Ivawica stiglo vi{e predloga, odluka o produ`ewu doneta je da bi se, kako saznaje Ivawi~ki radio, ovaj posao uradio {to kvalitetnije. Pisane predloge mogu da dostave pravna i fizi~ka lica. Nagrade za unapre|ewe, razvoj i afirmaciju op{tine dodequju se u vidu poveqe, plakete i pohvale. Dobitnici mogu biti ustanove, preduze}a, mesne zajednice, organi i gra|ani. Zvawe po~asnog gra|anina, predvi|eno je za izuzetan i vi{egodi{wi doprinos u razvoju i afirmaciji Op{tine u zemqi i inostranstvu, pru`a-

R

wu humanitarne pomo}i, donacija i unapre|ewu i razvoju lokalne samouprave. Prva priznawa dodeqena su pro{le godine kada je i odlu~eno da se 16. jun proglasi Danom op{tine Ivawica. Ovaj datum predstavqa spomen na dan kada je 1866. godine knez Mihailo Obrenovi} doneo zakon kojim je Ivawica progla{ena varo{icom i sredi{tem Moravi~kog sreza, u okviru U`i~kog okruga. Dobitnici priznawa bili su: ministar za gra|evinarstvo Velimir Ili}, program EU Progres, preduze}e „TIS“, Dru{tvo za cerebralnu i de~iju paralizu Ivawica, O[ „Sreten Lazarevi}“ Prilike, FK „Javor“, novinar Emilijan Proti}, u~iteqica Olivera Popovi}, poqoprivrednik Mirko Dra{kovi} i u~enik Lazar Mojsilovi}.

matersko pozori{te mladih Ivawice osvojilo je ~etiri nagrade na Osmoj smotri amaterskih pozori{ta u Bajinoj Ba{ti, gde se takmi~ilo sa svojom predstavom „Svet“, Branislava Nu{i}a. Nagrade su dodeqene Milanu Zari-

A

}u za najboqu sporednu ulogu, Zorani [ar~evi} i Andrijani Savi} tako|e za najboqe sporedne uloge, a nagrada za najboqe kostime i najboqu re`iju pripala je re`iseru Amaterskog pozori{ta mladih Ivawice Nemawi Jovanovi}u.

Amatersko pozori{te mladih postoji i radi ve} ~etiri godine tokom kojih je pripremilo pet predstava, a pokrenuto je na inicijativu mladih u okviru {kole glume lokalne Kancelarije za mlade op{tine Ivawica.

EVROPSKA KAMPAWA PROTIV RAKA KO@E

SUDIJE „ZATRPANE“ PREDMETIMA

STALNO PREGLEDATI MLADE@E

PRIORITETI SU STARI PREDMETI

vropska kampawa protiv raka ko`e, u utorak je u Srbiji obele`ena besplatnim pregledima ko`e u dvadeset ~etiri grada. Kampawa ima za ciq podizawe svesti o opasnostima raka ko`e i

E

ukazivawe na zna~aj rane dijagnoze. Melanom, u odnosu na ostale oblike raka, mnogo je lak{e uo~iti, a rano otkrivena bolest je u velikom broju slu~ajeva izle~iva. Mlade`i na ko`i su uobi~ajeni, ali je potrebno pregledati ih i za svaku promenu obratiti se lekaru - ka`e dermatolog ivawi~kog Doma zdravqa dr Zorica Ru~nov. Lekari upozoravaju da se mlade`i moraju stalno pregledati, a pacijenti posebnu pa`wu treba da obrate na mlade`e, koji se nalaze u zonama gde je mogu}e povre|ivawe: dlanovi, tabani, predeo oko pojasa, ili delovi gde se nalaze bretele. Podaci pokazuju da ve}i rizik za nastanak melanoma imaju osobe svetle puti i oni koji imaju vi{e od 50 mlade`a na ko`i. Zato je neophodno stalno posmatrati svoje telo.

Ivawici je uo~i Bo`i}a ponovo po~eo da radi Osnovni sud. Od suda u Po`ezi, pod ~ijom ingerencijom je bio tokom ~etiri godine, preuzeo je predmete koji se odnose na podru~je op{tine, a dobio je u nadle`nost i predmete

U

ODR@AN SEDMI ME\UNARODNI “GASTROFEST”

NAJBOQA ^ORBA IZ „NOSTALGIJE” a kraju Sedmog me|unarodnog “Gastrofesta”, koji je za vikend odr`an u Quboviji, specijalni `iri je za najboqu ribqu ~orbu proglasio onu koju je skuvala ekipa “Nostalgija” iz Ivawice. Na ~elu ove ekipe bio je specijalista za kuvawe ribqe ~orbe Milo{ Milo{evi}. S obzirom na to da je ovo wegova tre}a uzastopna pobeda, ubudu}e }e se takmi~iti u kategoriji moderne kuhiwe, me|u majstorima. Najboqu etno trpezu je spremilo doma}instvo Savi} iz Ariqa, u modernoj kuhiqi najboqi je bio Mladen Peri{i} iz Beograda, u pekarstvu Udru`e-

N

iz Gu~e, {to je ukupno 10.747 slu~ajeva. Do sada ih je uspe{no re{eno oko 800, ka`e predsednica Sne`ana Bjelogrli}. - Prioritet su nam stari predmeti, prevashodno stariji od deset godina, a u

obavezi smo da ih zavr{imo do kraja godine. Paralelno sa tim, moramo da obra|ujemo i predmete starije od pet godina - obja{wava Bjelogrli}eva. Po sistematizaciji, predvi|eno je da sud ima osam sudija, mada ovaj posao radi wih petoro. Stalno je zaposlen 31 radnik, dok je troje anga`ovano na odre|eno vreme. - To je malo, imaju}i u vidu broj predmeta, obim posla i veli~inu teritorije. Te{ko }emo se izboriti, ali se nadamo da }e u me|uvremenu Visoki savet izabrati odgovaraju}i broj sudija - ka`e predsednica suda i dodaje da je u krivi~noj materiji ote`an rad, jer imaju jednog sudiju krivi~ara i postoje predmeti u kojima on ne mo`e da postupa zbog ranijeg anga`mana u istra`nom postupku. Kao jednu od ote`avaju}ih okolnosti Bjelogrli}eva navodi i to {to jo{ uvek predmete obra|uju ru~no. O~ekuje da }e i taj problem re{iti do kraja juna, a u planu je i otvarawe sajta suda.

ZABRAWENO PU[TAWE @IVOTIWA U PARKOVIMA

KAZNA 25.000 DINARA dlukom o dr`awu `ivotiwa, Op{tinska uprava op{tine Ivawica propisala je zabranu uvo|ewa i pu{tawa `ivotiwa u parkove i druga javna mesta, izuzev pasa vodi~a slepih. Za ovaj prekr{aj propisana je nov~ana kazna u iznosu od 25.000 dinara. Po{to je uo~eno da veliki broj gra|ana ne po{tuje op{tinske propise, ve} izvodi pse u parkove, gde se psi slobodno kre}u i obavqaju fiziolo{ke potrebe, naro~ito na prostorima gde se igraju deca, ovih dana poja~an je inspekcijski nadzor, navodi se u dopisu Op{tinske uprave dostavqenom medijima.

O

we `ena “Vila” iz Qubovije, poslasti~arstvu Luka Qubi~i} iz Beograda, karvingu (rezbarewu vo}a) Sa{a Male{ iz Beograda, a najbr`i u seckawu crnog luka je bio Marko Tadi} iz Qubovije. U kompleksu stadiona

FK “Drina” okupilo se 60 ekipa iz svih krajeva Srbije i Republike Srpske, a sve je zavr{eno muzi~kim koncertima kojima je, kao i samom festivalu, prisustvovao veliki broj posetilaca.

Izvor: Ivawi~ki radio Stranu pripremila: Nela Radi~evi}


25

IVAWICA

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

PREDLOG ZA TURISTI^KO PUTOVAWE

UPOZNAJMO CRKVE I MANASTIRE MORAVI^KOG KRAJA rirodne lepote Ivawice i wene okoline odranije su privla~ile posetioce sa raznih strana, ali je nedovoqno poznato da su u moravi~kom kraju “nastawene” svetiwe koje, zbog svoje istorije i arhitekture, zaslu`uju da budu meta ne samo vernika ve} i turista drugih vrsta. Krenimo od crkve u samoj varo{ici, koja je posve}ena svetim Konstantinu i Jeleni. Wena gradwa je po~ela 1836, samo tri godine po nastanku Ivawice, podignuta je prilozima naroda, a o wenom napretku se brinuo li~no knez Milo{ Obrenovi}. Najpre je bila posve}ena svetim arhan|elima Mihailu i Gavrilu, ali se ne zna ta~no kako i kada je promenila sveca za{titnika. @ivopis je sa~uvan gotovo u celosti, a autor fresaka je Dimitrije Posnikovi}, slikar iz 19. stole}a. Crkva u Prilikama, nasequ nadomak Ivawice, znatno je starija od ivawi~ke i, sude}i prema arhitektonskim i drugim pokazateqima, poti~e iz sredweg veka. Zdawe je, po svemu sude}i, sru{eno u vreme turske vladavine, da bi na temeqima stare gra|evine, u vreme obnove Pe}ke patrijar{ije (1537. godine), nikla nova gra|evina koja je o~uvala karakteristike svoje prethodnice. O vremenu wene obnove ne postoje podaci, ne zna se ni da li je `ivopisana, jer unutra{wi zidovi nisu istra`eni, a u crkvi se ~uva vredna ikona “Bogorodica sa Hristom” koja poti~e iz 1814. godine. Bogomoqa je posve}ena svetom arhan|elu Mihailu i, zbog svoje proporcionalnosti i skladnosti, spada u najlep{a crkvena zdawa moravi~kog kraja. U selu Dobra~ama, uz regionalnu saobra}ajnicu izme|u Ivawice i Ariqa, sme{ten je manastir Klisura, koji poti~e iz 13. veka i ~iji je kompleks potokom podeqen na dva dela. Na levoj strani, u podno`ju stenovitog brda, nalaze se sakralni objekti - crkva i zvonara, dok su na desnoj strani manastirske zgrade. Graditeqi crkve, posve}ene svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu, o~i-

P

Manastir Klisura

Crkva u Ivawici

Crkva u Pridvorici

gledno su pripadali ra{koj {koli, a zbog sli~nosti dveju gra|evina, mo`e se pretpostaviti je da im je direktan uzor bila crkva svetog Ahileja u Ariqu, ina~e zadu`bina kraqa Dragutina. Prvobitne freske, koje su svakako postojale, nisu odolele zubu vremena, a dana{wi `ivopis je delo slikara Jovana Kratine. U crkvi se ~uva zbirka ikona razli~itog porekla i starosti, a najinteresantnije su ikone ruskog porekla, koje su postavqene na ikonostas i poti~u uglavnom iz 18. i 19. veka. Ima ih oko 30 i predstavqaju jednu od najve}ih zbirki ruskih ikona u Srbiji. U selu Radaqevu, na seoskom grobqu, nalazi se crkva Svetog velikomu~enika Georgija, koja se svrstava u “crkve Jawe”, a u narodu se veruje da je najstariji sakralni spomenik u ovom kraju. Iznad puta Ivawica - Ariqe, na 670 metara vi-

sokom brdu Gradina, {}u}urila se crkvica posve}ena svetom Iliji. Feliks Kanic je zabele`io da je sagra|ena na ru{evinama rimske stra`arne kule, dok narodno predawe nudi nekoliko varijanti wenog nastanka. Po jednoj je crkva na Gradinu doletela iz Prilika, kada su Turci poku{ali da je oskrnave, po drugom su je iz Prilika preneli Srbi, a po tre}em predawu to su u~inile vile. U selu Smiqevac (zaselak Koviqe), tridesetak kilometara od Ivawice, na obroncima planina Golije i Javora, posetioce o~ekuje manastir Koviqe, ~iji je hram posve}en svetom arhan|elu Gavrilu. Lociran na desnoj obali reke No{nice i priqubqen uz visoku stenu, on ~ini jedinstvenu celinu sa prirodnim okru`ewem, a prokopavawem puta Ivawica - Bratqevo - Smiqevac, do wega je danas mogu-

Manastir Koviqe

}e sti}i kolima. Nije poznato kada je manastir osnovan, ali nas narodno predawe upu}uje na 12. vek i vladavinu Nemawi}a. Crkva u Pridvorici (28 kilometara jugoisto~no od Ivawice) spada me|u najzna~ajnije sredwovekovne kulturno - istorijske spomenike moravi~ke oblasti. Spomiwe se, kao `enski manastir, u Nemawinoj poveqi manastiru Studenici, te se mo`e zakqu~iti da poti~e s kraja 12. ili po~etka 13. veka. Prema narodnoj tradiciji, crkva je podignuta kad i Studenica, a ime Pridvorica poteklo je od “pri-

dvornog sluge”, {to bi moglo da zna~i da ju je podigao neko od Nemawinih dvorjana. Crkva svetog Nikole u Kosovici (12 kilometara od Ivawice) delo je nepoznatog majstora iz turskog doba, a u narodu je uvre`eno verovawe da je sagra|ena na mestu gde su posle Kosovske bitke do{li rawenici, radi isceqewa. Bogomoqu u Milanxi podigao je, 1855. godine, u`i~ko - kru{eva~ki vladika Joanikije Jawa Ne{kovi}, ro|en u ovom selu. Za posetioce je, bez sumwe, zanimqiva i crkva svetog Nikole u Brezovi, na

ivici seoskog grobqa. Narod je iz milo{te zove “Bela crkva” i smatra je zadu`binom despota Stefana Lazarevi}a. Kao Petrova crkva, ona se pomiwe u jednoj poveqi cara Du{ana, a do promene patrona do{lo je u vreme wene obnove. Ivawi~ki kraj je bogat i crkvama ~iji su ktitori i neimari iz pro{log ili ovoga veka, pa bi i neke od wih mogle da budu interesantne za agencije koje se bave “manastirskim turizmom” ili pojedince koji rado pose}uju ovakva mesta i u`ivaju u wihovoj lepoti. Priredila Emilija Vi{wi}


26

Nakon usvajawa zapisnika sa 47. i 48. sednice, u zgradi Na~elstva u Gu~i, u utorak, 13. maja, ~lanovi Op{tinskog ve}a su razmatrali 14 ta~aka dnevnog reda, me|u kojima su centralno mesto zauzeli izve{taji komisija za procenu {tete od elementarnih nepogoda i utvr|ivawe liste prioriteta za sanaciju posledica aprilskih poplava, kako bi se urgentno pomoglo najugro`enijim doma}instvima. e}nici su usvojili izve{taje komisija za procenu {tete od elementarnih nepogoda. Podrobnije o podacima iz izve{taja su govorili predsednici komisija. Ukupna {teta, koju su elementarne nepogode nanele podru~ju Draga~eva iznosi oko 155, 6 miliona dinara. Kako je navedeno u izve{tajima, elementarne nepogode su najve}a o{te}ewa nanele poqoprivrednim kulturama, a ukupna {teta koju su pretrpeli poqoprivrednici draga~evskog kraja iznosi vi{e od 126, 2 miliona dinara.

V

LU^ANI

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

SA 50. SEDNICE OP[TINSKOG VE]A LU^ANA

UTVR\ENA LISTA PRIORITETA ZA SANACIJU STAMBENIH OBJEKATA

Klizi{ta i odroni su prouzrokovali velika o{te}ewa op{tinskih i nekategorisanih puteva, pa je i za wihovu sanaciju neophodno vi{e od 18,2 miliona dinara. Na stambenim, poslovnim i ekonomskim objektima evidentirana je {teta od 11,2 miliona dinara. S obzirom da se vremenske prilike jo{ uvek nisu u potpunosti stabilizovale, kako su naveli predsednici komisija, mogu se pojaviti i nove {tete, posebno na putnoj mre-

`i, za ~iju sanaciju }e biti neophodna i dopunska sredstva. - Na{ zadatak je bio da na ovoj sednici odredimo prioritete u sanaciji posledica poplave, na koje }e biti utro{eno 3,75 miliona dinara koje su nam nadle`ni u dr`avi urgentno odobrili. Odlu~ili smo da ova republi~ka sredstva iskoristimo za sanaciju {tete poplavama i klizi{tima najugro`enijih doma}instava. Slo`ili smo se i u stavu da

da potra`imo savet stru~waka, koji }e nam dati precizne odgovore na koji na~in da saniramo tri najkriti~nija klizi{ta, koja su ugrozila tri doma}instva. Precizna procena stru~waka nam je neophodna i za veliko klizi{te, koje je ugrozilo porodi~nu ku}u Stanka Mi{ovi}a u Gu~i. Na osnovu procene stru~waka, odabra}emo najboqa re{ewa za trajnu sanaciju klizi{ta. U slu~ajevima gde to nije izvodqivo, razmotri-

}emo i mogu}nost izgradwe drugog stambenog objekta - istakao je Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine. On je dodao da lokalna samouprava `eli da, na bazi izve{taja, sa~ini precizne predmere i predra~une radova za stambene objekte u koje je voda prodrla i da se shodno zakqu~cima stru~nih komisija iz dozna~enih republi~kih sredstava izdvoji novac za te namene. Ve}nici su dali svoju saglasnost na predlog re-

{ewa o kori{}ewu sredstava stalne buxetske rezerve u iznosu od 862.840 dinara za sanirawe {tete od elementarnih nepogoda. Na sednici je razmatran i utvr|en nacrt o uvo|ewu samodoprinosa na podru~ju Mesne zajednice Puhovo i to na period od pet godina, po stopi od dva odsto. Prihva}en je i nacrt izmena i dopuna odluke o uvo|ewu samodoprinosa na delu teritorije op{tine Lu~ani. Na dnevnom redu zasedawa bio je i izve{taj komisije za procenu osnovanosti zahteva gra|ana za naknadu {tete nastale usled ujeda napu{tenih `ivotiwa. Uz konstataciju ve}nika, da ova pojava poprima sve ozbiqnije razmere, usvojen je izve{taj, prema kome lokalna samouprava za naknadu pri~iwene {tete iz buxeta treba da izdvoji vi{e od 400 hiqada dinara. V. S.

BELGIJSKA KOMPANIJA „KARMEZE”, FABRIKA U JELEN DOLU, OBE]ALA POMO] ZA SANACIJU POSLEDICA POPLAVE Za sanaciju posledica poplave na podru~ju op{tine Lu~ani, belgijska kompanija “Karmeze”, fabrika u Jelen Dolu, }e obezbediti odre|ene koli~ine kamenog agregata i drugih nasipnih materijala za rekonstrukciju puteva, koji su o{te}eni tokom poplava, kao i sanaciju brojnih klizi{ta na podru~ju Draga~eva. Za nasipawe putnih pravaca, za koje je prihvatqiv agregat od 0 do 32 milimetra, preduze}e “Jelen Do” nudi neophodne koli~ine materijala, bez ikakve nadoknade. Uz to, rukovodstvo firme je spremno i da pokloni prvih hiqadu tona (30 kamiona) od naru~enih koli~ina kamenog agregata nekih drugih frakcija, neophodnih za sanaciju {tete od elementarnih nepogoda. Op{tina Lu~ani }e biti u obavezi da pokrije tro{kove transporta poklowenog materijala. - Kada smo ~uli za {tete od elementarnih nepogoda na podru~ju op{tine Lu~ani, koja je u na{em susedstvu, razmotrili smo na koji na~in mo`emo da im pomognemo u sanaciji posledica poplave. S obzirom da posedujemo ogromne koli~ine kamenog agregata frakcije od nula do 32 milimetra, negde oko 300.000 to-

DRAGOCEN DAR - HIQADU TONA KAMENOG AGREGATA!

na, u mogu}nosti smo da ponudimo, bez koli~inskog ograni~ewa i ikakve nadoknade, ovu vrstu materijala. Za sve druge frakcije agregata, koje su neophodne za sanaciju klizi{ta i saobra}ajnica “Direkcija za izgradwu“ }e sa~initi preciznu specifikaciju, a prvih 30 kamiona naru~enog materijala }emo pokloniti op{tini Lu~ani, kao na{ doprinos u sanaciji posledica elementarnih nepogoda, kako bi se {to pre normalizovao `ivot u Draga~evu - rekao je generalni direktor belgijske kompanije “Karmeze” u Jelen Dolu Jan Paulus Van der Ven, u razgovoru sa predstavnicima op{tine Lu~ani, koji su u utorak, 13. maja, posetili „Jelen

Do“. Kako je istakao Mladomir Sretenovi}, “Jelen Do” je oduvek bio simbol dobrog poslovawa i sigurnosti za doma}e gra|evinarstvo. Ova fabrika je za op{tinu Lu~ani u prethodnom periodu bila izvor sirovina za izgradwu kapitalnih objekata i putne infrastrukture, u 80 odsto slu~ajeva. U vi{e navrata, “Jelen Do” je pomagao mnogima u okru`ewu, kojima je to bilo najneophodnije. Imaju}i u vidu dobro trasiranu dugogodi{wu saradwu draga~evskih privrednika sa ovom firmom, rukovodstvo Op{tine je odlu~ilo da se za pomo} obrati generalnom direktoru ove kompanije, kako bi u {to sko-

rijem roku sanirali klizi{ta i o{te}ewa na saobra}ajnicama. Sretenovi} je zahvalio generalnom direktoru “Jelen Dola” {to je pokazao razumevawe za problem sa kojim se suo~ava op-

du biti podjednako prepoznatqiva svuda u svetu po svom dobrom poslovawu i modernizaciji proizvodwe. Ina~e, “Karmeze” je kompanija, kojom 152 godine rukovodi

{tina Lu~ani, pozivaju}i ga da poseti Draga~evo, koje je poznato po svojim prirodnim lepotama, kulturno-istorijskim spomenicima i nadasve - gostoprimstvu qudi. Na kraju sastanka, izrazio je i svoje uverewe da }e kompanija “Karmeze” i u narednom perio-

jedna porodica. Svoja postrojewa ima u 19 zemaqa sveta. Najve}i je proizvo|a~ kre~a u SAD, Kanadi, Italiji, Belgiji, Holandiji, Francuskoj, ^e{koj, Slova~koj, Ma|arskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji... V. S.


Zbog obilnih padavina, novi talas poplava zadesio je i podru~je op{tine Lu~ani. Kako smo saznali od predsednika op{tine Mladomira Sretenovi}a neposredno pre zakqu~ewa ovog broja “^a~anskog glasa”, nivo vodostaja lokalnih reka je daleko vi{i nego u aprilskim poplavama. Reka Bjelica se izlila na istim mestima, ali u ve}em obimu. Voda je u{la i u fabri~ki krug preduze}a “Milan Blagojevi} Namenska”. Regionalni put Gu~a Lu~ani je postao neprohodan, jer je voda tokom no}i izme|u srede i ~etvrtka odnela brane, koje su postavili pripadnici Sektora za vanredne situacije iz Novog Sada. Svaka od wih je bila te{ka po 16 tona, ali nisu odolele snazi vodenog talasa. Svih 12 ku}a u \era}u, koje su bile ugro`ene tokom aprilskih elementarnih nepogoda, ponovo su poplavqene. Zbog izlivawa reke Goru{ice, poplava je ugrozila i pojedina doma}instva u Vi-

OBILNE PADAVINE NANOVO UGROZILE PODRU^JE DRAGA^EVA

KU]E U \ERA]U PONOVO POPLAVQENE

~i, gde je voda, tako|e, prodrla u stambene objekte. Voda le`i na svim poqima od Turice, preko Puhova, do \era}a i Dqina. Stara klizi{ta se produbquju i pojavquju nova.

nutku da sagledamo kakve }e posledice imati ovaj talas poplava, ali je sigurno da }e {teta biti ogromna. Ki{a ne staje i vodostaj Bjelice i drugih lokalnih reka raste. Obustavqena je nastava u {kolama. Otkazana je proslava u Fabrici “Milan Blagojevi} - Namenska”, povodom Dana

USPE[NO ORGANIZOVANA TRIBINA POSVE]ENA PLANINAREWU

T

preduze}a. U pripravnom stawu su sve relevantne slu`be, institucije i privedni subjekti. [tab za vanredne situacije zaseda danono}no i prati situaciju na terenu. Radnici na{ih javnih preduze}a su neprekidno na terenu. Tokom no}i su nam pomagali vatrogasci iz Gu~e, kao i ekipe

iz Novog Sada i ^a~ka. U odbrani od poplava u~estvuje i veliki broj gra|ana - rekao je Sretenovi}. On je izrazio nadu da }e mere koje preduzimaju dati rezultate i bar za nijansu umawiti ne`eqene posledice novog talasa poplava. V. S.

- Nismo u stawu u ovom tre-

TURISTI^KA ORGANIZACIJA OP[TINE LU^ANI

uristi~ka organizacija op{tine Lu~ani je nedavno, u holu Centra za kulturu u Gu~i, organizovala tribinu “Planinarewe u Srbiji”. Na skupu je govorio Aleksandar Markovi}, predsednik Planinarskog dru{tva „Golija“ iz Ivawice i ~lan upravnog odbora Planinarskog saveza Srbije, poku{avaju}i da prisutnima na najboqi mogu}i na~in do~ara brojne prednosti ovog neobi~nog, ali i veoma primaqivog sport. On je ista-

27

LU^ANI

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

kao da planinarewem mogu da se bave svi qubiteqi prirode, bez obzira na to koliko godina imaju i kakav im je socijalni status. Ovakav vid rekreacije, pored li~nog kontakta sa prirodom i upoznavawa wenih vrednosti, doprinosi i poboq{awu celokupne psihofizi~ke forme ~oveka. Planinari “Golije”su sa prisutnim gra|anima i novinarskim ekipama podelili iskustva sa svojih pohoda na Olimp, Mixor, Goliju i mnoge druge planine na

Balkanu. Ujedno su ih i pozvali ih da im se pridru`e u narednim akcijama. Planom i programom rada za 2014. godinu, Turisti~ka organizacija op{tine Lu~ani predvidela je obele`avawe pe{a~kih i planinarskih staza ~ime }e i op{tina Lu~ani biti integrisana na mapi planinarskih staza Srbije, {to }e u velikoj meri doprineti pove}awu turisti~kog prometa, kao i promociji do sada neiskori{}enih potencijala draga~evskog kraja za razvoj sportskorekreativnog i izletni~kog turizma. Kako je najavqeno na tribini, saradwi sa Turisti~kom organizacijom, Planinarsko dru{tvo „ Golija“ planira osnivawe svog ogranka u Gu~i. V. S.

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 ili 065 844 12 60

PREDSTAVNICI LU^ANA I MZ GU^A POSETILI TREBIWE

POTPISIVAWE POVEQE, KRUNA DOBRE SARADWE! redstavnici op{tine Lu~ani, Centra za kulturu i MZ Gu~a su po~etkom maja boravili u Trebiwu na 10. Saboru folklora. Predstavnici Gu~e potpisali su, tom prilikom, povequ o bratimqewu sa Mesnom zajednicom Petrovo Poqe, sa kojom godinama unazad imaju plodotvornu saradwu na poqu kulture. Potpisivawem poveqe, predstavnici zbratimqenih mesnih zajednica su trasirali put budu}e saradwe, koja }e biti pro{irena i na druge oblasti `ivota. Kako isti~e predsednik Saveta MZ Gu~a Milorad Rwakovi}, ovaj dokument predstavqa krunu desetogodi{we saradwe mesnih zajednica Gu~a i Petrovo Poqe, a o budu}oj privrednoj, sportskoj i svakoj drugoj saradwi tek predstoje detaqniji dogovori. Na Desetoj smotri folklora nastupila su kulturno-umetni~ka dru{tva Trebiwa, Kosovske Mitrovice, Vo`dovca, Neve-

P

siwa, Gackog, Herceg Novog, Igala, Bile}e i Gu~e, koje radi u okviru ~a~anskog “Abra{evi}a”. Bogatom programu svoj doprinos su dali i qubiteqi folklora iz Slovenije, Bugarske, Gr~ke i Turske. Bio je to festival za pam}ewe, na kome je svoje folklorno ume}e predstavila mladost Balkana. Organizovani su nastupi na Grdskom trgu, me|u stogodi{wim platanima, i u Hali sportova u Trebiwu, a ovom svojevrsnom spektaklu je prisustvovalo vi{e od tri hiqade gra|ana. Gradona~elnik Trebi-

wa Slavko Vu~urevi} uprili~io je specijalni prijem u Gradskoj skup{tini za predstavnike op{tina Kosovske Mitrovice, Lu~ana i Vo`dovca i mesnih zajednica Gu~a i Petrovo Poqe, a glavna tema skupa je bila budu}a saradwa. Bila je ovo, svakako, i sjajna prilika da se gra|anima Trebiwa predstavi i Draga~evski sabor truba~a iz Gu~e. Adam Tadi}, direktor Centra za kulturu i sport, pozvao je prisutne da po~etkom avgusta posete najve}u truba~ku smotru na svetu. V. S.


28

GORWI MILANOVAC

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

TALAS NOVIH PADAVINA UGROZIO I PODRU^JE GORWOMILANOVA^KE OP[TINE

VANREDNA SITUACIJA NA SNAZI

na podru~ju op{tine Gorwi Milanovac u sredu, 7. maja, uvedena je vanredna situacija na predlog predsednika op{tine i komandanta Op{tinskog {taba za vanredne situacije Milisava Mirkovi}a i ~lanova Op{tinskog {taba za vanredne situacije, a povodom obilnih padavina koje su uzrokovale izlivawe reka, potoka i kanala na ~itavom podru~ju takovsko-rudni~kog kraja.

I

Ju~e, u ranim jutarwim satima, op{tinu Gorwi Milanovac je posetio ministar bez portfeqa Velimir Ili}, zadu`en za vanredne situacije, i na na licu mesta se upoznao sa situacijom u rudni~ko- takovskom kraju. Prema podacima [taba za vanredne situacije, najugro`enija su podru~ja Kamenice, Bogdanice, Ko{tuni}a, Br|ana, Semedra`i, Mlakovca, Bawana, Dragoqa, Zagra|a, Ugrino-

vaca, Boqkovaca, gru`anskog kraja... Ugro`en je i deo gradskog podru~ja, neposredno pored reke Despotovice.[tab je doneo odluku da u~enici osnovnih i sredwih {kola dva dana ne poha|aju nastavu, posebno zbog dece na seoskom podru~ju, koja prelaze preko mostova kako bi do{la do obrazovnih ustanova. Tokom ju~era{weg dana prilago|en je prostor Druge osnovne {kole i seoske {kole u Teo~inu

za sme{taj iseqenih stanovnika, ~ija su doma}instva poplavqena. Za wih je gorwomilanova~ki Crveni krst obezbedio hranu, ~ajeve i }ebad. Upu}en je i poziv privrednicima Gorweg Milanovca da izvr{e preventivne mere raspolo`ivim sopstvenim snagama i sred-

stvima u obezbe|ivawu svojih proizvodnih pogona, a kompanijama koje su ve} o{te}ene i koje se uglavnom nalaze u industrijskoj zoni pored reke bi}e ukazana pomo} u skladu sa mogu}nostima. Prema podacima koje smo dobili od nadle`nih pre zakqu~ewa ovog broja

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE - Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

KULTURNI VODI^ GORWEG MILANOVCA Dani “Prometeja”, od 15. do 24. maja - Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl) - Lokal u nemawinoj 58, 130 m2, centralno grejawe, telefon, mokri ~vor, prilaz da dostavu robe

Izdava~ka ku}a „Prometej“ iz Novog Sada i Kulturni centar, organizuju Dane „Prometeja“ u Gorwem Milanovcu, od 15. do 24. maja. Promocija romana “Na Neretvi jedan grad” - Ogwen Pudar, ponedeqak, 19. maj, 19 sati, sve~ana sala op{tine (Stari sud) Promocija istoriografskog izdawa “Crna ruka” - Vaso Kazimirovi}, sreda, 21. maj, 19 sati, Norve{ka ku}a

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

Kontakt telefon 063 635 033

DANI TURSKOG FILMA, sve do 21. maja, sve~ana sala Gimnazije “Takovski ustanak”, 19 sati Kulturni centar Gorwi Milanovac u saradwi sa Kancelarijom za kulturu i turizam Ambasade Turske u Beogradu organizuje do 21. maja DANE TURSKOG FILMA u Gorwem Milanovcu. Projekcije po~iwu u 19 sati u sve~anoj sali gimnazije “Takovski ustanak”. Kako isti~u u Kulturnom centru, za razliku od televizijskih serija, turski filmovi su mawe poznati doma}oj publici, ali ~itav niz zapa`enih ostvarewa koja dolaze iz ove zemqe svedo~e o vitalnoj kinematografiji, koja pronalazi po{tovaoce u celom svetu.

“^a~anskog glasa”, sve relevantne javne slu`be i institucije su u stawu pune pripravnosti, a [tab za vanredne situacije zaseda danono}no i prati situaciju na terenu. Ugro`eno stanovni{tvo je iseqeno i nema razlog za paniku, ali {tete su zna~ajne. V. S.

Ponedeqak, 19. maj Moj otac i moj sin (Turska, 2005. godine, 108 minuta) Uprkos o~ekivawima svoga oca da bude poqoprivredni in`ewer i vodi porodi~no doma}instvo, Sadik postaje levi~arski novinar. U zoru 12. septembra 1980. godine, po izbijawu vojnog pu~a u Turskoj, u wegovom `ivotu sve se mewa... Re`ija: ^agan Irmak. Uloge: ^etin Tekindor, Fikret Kuskan Utorak, 20. maj Sladoleeed! (Turska, 2006. godine, 100 minuta) Ali, prodavac sladoleda u Mugli, poku{ava da se izbori sa konkurencijom oli~enom u poznatim markama sladoleda i obilazi selo na svom novom skuteru… Re`ija: Juksel Aksu. Uloge: Nexat Altinsoj, Mehmet Amka, Levent Aras. Sreda, 21. maj Qubav na drugom jeziku (Turska, 2009, 98 minuta) Onur je gluv od ro|ewa i radi kao bibliotekar. Na proslavi veridbe svoga prijateqa upoznaje Zejnep. Ona veruje da mo`e na}i sre}u i mir pored Onura, sa kojim uspeva da se razume savr{eno i bez razgovora... Re`ija: Ilksen Ba{arir. Uloge: Mert Firat, Sadet Aksoj

Koncert studenata solo pevawa, petak, 23. maj, sala Gimnazije “Takovski ustanak”, 19 sati Kulturni centar Gorwi Milanovac i Fakultet muzi~ke umetnosti u Beogradu u petak, 23. maja u 19 sati, u sali gimnazije “Takovski ustanak” organizuju koncert studenata solo pevawa. Koncert je pripremila profesor Aneta Ili}. Klavirska pratwa Vladimir Stojni}


29

GORWI MILANOVAC

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

ODR@ANO 42. OP[TINSKO VE]E U GORWEM MILANOVCU

PRIHVA]EN PREDLOG LOKALNOG AKCIONOG PLANA ZAPO[QAVAWA N

a 42. sednici Op{tinskog ve}a u Gorwem Milanovcu, ve}nici su su razmatrali potrebu za drugim rebalansom buxeta, nastalu zbog priliva novih i neplaniranih sredstava. Na ra~un lokalne samouprave upla}eno je pet miliona dinara iz Ministarstva gra|evinarstva i urbanizma za finansirawe projekta izgradwe ki{ne kanalizacije u Ulici Vuka Karaxi}a. Osim toga, op{tinski buxet bi}e “te`i” zahvaquju}i sredstvima koje je Evropska unija obezbedila za realizaciju projekta „Na{a imovina podr`ava na{ razvoj“. Osim navedenih, bilo je i drugih nov~anih doznaka, zbog kojih je neophodno uraditi novo uskla|ivawe buxetskih prihoda i rashoda. ^lanovi ve}a su podr`ali i predlog Lokalnog akcionog plana, koji predvi|a tri mere podr{ke, za samozapo{qavawe, subvencije poslodavcima za otvarawe novih radnih mesta i stru~nu praksu. Za podsticawe zapo{qavawa, odnosno samozapo{qavawa, op{tina Gorwi Milanovac je opredelila milion dinara. [to se ti~e subvencija namewenih poslodavcima za otvarawe novih radnih mesta, ispla}iva}e se 150.000 dinara po korisniku.

Za ovu meru zapo{qavawa op{tina je izdvojila ~etiri, a za meru stru~ne prakse, ali bez zasnivawa radnog odnosa, izdvojeno je dva miliona dinara. Kako je istaknuto na sednici Op{tinskog ve}a, u lokalnim novinama }e do kraja maja biti objavqen javni poziv poqoprivrednim proizvo|a~ima da se jave na konkuris za dodelu podsticajnih sredstava namewenih agraru. Pro{le godine op{tina Gorwi Milanovac je poqoprivrednim proizvo|a~ima dodelila osam miliona dinara podstacajnih sredstava i koristilo ih je 124 doma}instva. Ove godine za unapre|ewe i razvoj gorwomilanova~ke poqoprivrede obezbe|eno je 13.950.000 dinara. S obzirom da se objekat {kole u selu [arani ne upotrebqava, jer ovo istureno odeqewe {kole iz Takova nema u~enika, ve}nici su podr`ali ponudu gra|evinske firme „Planum“, koja izvodi radove na gradwi auto-puta kroz taj kraj, da ga koriste za potrebe sme{taja radnika, prate}e slu`be i opreme u trajawu od tri godine. Za uzvrat ova firma }e finansirati potpunu adaptaciju zapu{tenog {kolskog objekta, po~ev od rekonstrukcije mokrih ~vorova, popravke krova, moler-

sko-farbarskih i drugih radova. Kada pro|u tri godine, me{tani ovog sela }e renovirani objekat {kole mo}i da koriste za svoje dru{tvene potrebe. Ve}nici su razmatrali i aktivnosti vezane za rekonstrukciju Doma kulture i dobili informaciju da }e vrlo brzo uslediti i po~etak gra|evinskih radova. Administrativna zakonska procedura se privodi kraju. Radnici Op{tinske uprave i Kulturnog centra demontiraju pokretnu opremu. Muzi~ka {kola i restoranski inventar bi}e iseqeni i time }e biti zavr{ene sve pripreme za neometani po~etak rekonstrukcije Doma kulture.

Predsednik op{tine Milisav Mirkovi} je, ovom prilikom, upoznao ve}nike da }e paralelno sa rekonstrukcijom zgrade gorwomilanova~ke kulturne ustanove startovari i ure|ewe Doma kulture na Rudniku, a finansirawe tih radova podr`a}e i firma „Contango“ sa dvadesetak miliona dinara, dok }e lokalna samouprava obezbediti deset odsto u~e{}a iz buxetskih sredstava. Ideja i `eqa vlasnika firme Darka Vukobratovi}a je da se novoadaptirani Dom kulture otvori 6. avgusta, na Dan rudara, kao poklon me{tanima. Prema izve{taju stru~ne radne grupe, koja je protekle nedeqe

obi{la i snimila stawe u gorwomilanova~kom letovali{tu u Buqaricama, objekti odmarali{ta su u veoma lo{em stawu. Ve}nici su odlu~ili da ove godine, zvog bezbednosnih razloga, a i kratkog roka za sanaciju, ne}e biti organizovano letovawe.Kako je re~eno, objekti u letovali{tu zahtevaju temeqnu rekonstrukciju i zbog toga je neophodno da se uradi predra~un neophodnih radova, kako bi se {to pre pristupilo sanaciji kampa. Ve}nici su razmatrali izvestaj o {teti koju su prouzrokovale obilne aprilske padavine i brojne druge teme. V. S.

SVE^ANO OBELE@EN DAN POBEDE NAD FA[IZMOM

U SLAVU PALIH BORACA

oko 50 miliona qudi. U okviru sve~anosti u spomen parku “Brdo Mira” cve}e je polo`eno i na spomenike braniocima slobode od 1990. do 1999. godine, `rtvama logora Mathauzen, norve{kim internircima i na biste narodnih heroja.

ovodom obele`avawa 9. maja - 69. godi{wice pobede nad fa{izmom i 70 godina od oslobo|ewa rudni~kotakovskog kraja od fa{izma, u Gorwem Milanovcu,u spomen komplesu „Brdo mira“, vence nastradalim borcima sunarodnicima, crvenoarmejcima i mnogim stradalnicima u nema~kim logorima polo`ili su

P

predstavnici Ambasade Ruske federacije, Vojske Srbije, lokalne samouprave, Saveza boraca NOR-a, Dru{tva za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova do 1918. godine i gorwomilanova~kog Dru{tva srpskoruskog prijateqstva „Takovo“. U ~ast ovog velikog praznika i slavu palih boraca i `rtava Drugog svetskog

rata, prisutnima su se obratili predstavnik Ruske Ambasade Valentin Koqasev i predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, podse}aju}i na zna~aj ovog znamenitog datuma, kada je 9. maja 1945. godine nacisti~ka Nema~ka potpisla kapitulaciju i time okon~ala petogodi{wu agresivnu fa{isti~ku okupaciju, u kojoj je `ivote izgubilo

U kratkom prigodnom kulturno-umetni~kom programu u~estvovali su peva~ka grupa „Lucezarnije“ iz Rusije i pesnikiwa Milena Markovi}, koja je recitovala svoju pesmu „Simfonija bola“. U ve~erwim satima, u velikoj sali op{tine Gorwi Milanovac, u znak velikog slobodarskog dana 9.maja, odr`ani su promocija pu-

blikacije „Milanova~ki Rusi“ i nastup peva~ke grupe „Lucezarnije“. Organizatori sve~anosti bili su op{tina Gorwi Milanovac, Op{tinska organizacija Saveza boraca NOR-a, Dru{tvo srpsko-ruskog prijateqstva „Takovo“ i Kulturni centar. V. S.


30

OGLASI

Na osnovu ~lana 13. Stav 3. Zakona o pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu, ~lana 75. stav 1. Statuta Pred{kolske ustanove "Moje detiwstvo" i Pravilnika o bli`im uslovima za utvr|ivawe prioriteta za upis dece u pred{kolsku ustanovu ("Sl.glasnik RS" br. 44/11), Pred{kolska ustanova "Moje detiwstvo" u ^a~ku raspisuje

KONKURS ZA UPIS DECE U PRED[KOLSKU USTANOVU "MOJE DETIWSTVO" ZA 2014/2015. GODINU za slede}a slobodna mesta:

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

Uslovi konkursa A) Roditeqi koji konkuri{u treba da dostave slede}u dokumentaciju: 1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih za dete koje konkuri{e i ostalu decu koja `ive u porodici i potvrda o prebivali{tu za svako dete - fotokopija 2. Dokaz o zaposlewu za oba roditeqa- potvrda izdata od strane zdravstvenog i socijalnog osigurawa ili potvrda izdata od strane agencije za zapo{qavawe ili listing izdat od strane PIO fonda 3. Dokaz - potvrda da je roditeq redovan student (ukoliko su jedan ili oba roditeqa studenti) 4. Dokaz - potvrda o registrovanom poqoprivrednom gazdinstvu (ukoliko se roditeq/starateq bavi poqoprivredom) 5. Potvrda o visini primawa za oba roditeqa za posledwa tri meseca (februar, mart, april 2014. godine - neto iznos) - roditeqi koji nisu imali primawa u prethodna tri meseca treba da dostave potvrdu o visini primawa za posledwa tri meseca u kojima su primili li~ni dohodak - roditeq koji je zasnovao radni odnos u periodu kra}em od tri meseca treba da dostavi potvrdu o visini primawa za period po~ev od dana zasnivawa radnog odnosa 6. Fotokopija li~ne karte oba roditeqa/starateqa 7. Obrazac zahteva (uzima se u Upravi vrti}a u uluci Nemawinoj br. 60) koji popuwava roditeq ili starateq B) Dodatna dokumentacija - ukoliko deca pripadaju nekoj od slede}ih kategorija: (1) deca `rtve nasiqa u porodici (Dokaz: Re{ewe Centra za socijalni rad) (2) deca iz porodica koja koriste neki oblik socijalne za{tite i deca bez roditeqskog starawa (Dokaz: Re{ewe Centra za socijalni rad) (3) deca roditeqa koji samostalno vr{e roditeqko pravo (Dokaz: jedan od nabrojanih dokumenata: fotokopija presude o razvodu braka; odluka nadle`nog organa o vr{ewu roditeqskog prava; izvod iz mati~ne kwige ro|enih za decu neutvr|enog o~instva; umrlica za drugog roditeqa ili re{ewe nadle`nog organa o progla{ewu nestalog lica za umrlo; potvrda Centra za socijalni rad da roditeq vr{i samostalno roditeqsko pravo,) (4) deca iz socijalno nestimulativnih sredina i sredina u kojoj je ugro`eno zdravqe, bezbednost i razvoj deteta (Dokaz: Re{ewe Centra za socijalni rad) (5) deca sa smetwama u psihofizi~kom razvoju (Dokaz: potvrda nadle`ne zdravstvene institucije) (6) deca iz porodica u kojoj je dete koje je te{ko obolelo ili ima smetwe u psihofizi~kom razvoju (Dokaz: medicinska dokumentacija o bolesti brata/sestre) (7) deca te{ko obolelih roditeqa (dokaz: re{ewe o invalidnosti ili medicinska dokumentacija o bolesti roditeqa) (8) deca ~iji su roditeqi ratni vojni invalidi ili imaju status raseqenog ili prognanog lica (Dokaz: Re{ewe Centra za socijalni rad) Razmatra}e se samo potpuna dokumentacija koja je u skladu sa uslovima konkursa. Zahtev za upis deteta u Pred{kolsku ustanovu mo`ete preuzeti od 19.05.2014. godine (radnim danima) u periodu od 12 do 15 ~asova u upravi Pred{kolske ustanove "Moje detiwstvo" u ul. Nemawina br. 60, ^a~ak. Zahtev sa prate}om dokumentacijom mo`ete predati svakog radnog dana od 19. 05. 2014. do 02. 06. 2014. godine u periodu od 14 do 18 ~asova u upravi Pred{kolske ustanove "Moje detiwstvo" u ul. Nemawina br. 60, ^a~ak.. Konkurs je otvoren od 19. 05. 2014. godine do 02. 06. 2014. godine.

Na osnovu ~lana 97. stav 5. Zakona o osnovima sistema obrazovawa i vaspitawa i Pravilnika o bli`im uslovima za ostvarivawe pripremnog pred{kolskog programa ,Pred{kolska ustanova "Moje detiwstvo" u ^a~ku raspisuje

JAVNI POZIV za upis dece ro|ene od 1. marta 2008. do kraja februara 2009. godine u pripremni pred{kolski program u trajawu od ~etiri sata dnevno u pred{kolskoj ustanovi "Moje detiwstvo" za 2014/2015. godinu u slede}im vrti}ima i mestima: U SEDI[TU: 1. "ZVON^ICA" - Mr~ajevci 2. "P^ELICA" - Slatina 3. "\UR\EVAK" - Prijevor 4. "MLADOST" - Qubi} kej /Kni}aninova/ 5. "BISERI" -Qubi} kej /Wego{eva/ 6. "BUBAMARA" - Preqina 7. "KOLIBRI" - Atenica 8. "LEPTIRI]" - Nemawina

VAN SEDI[TA: 1. Bresnica 2. Ka~ulice 3. Katrga 4. Rakova 5. Qubi} selo 6. Prislonica 7. Mojsiwe 8. Vujetinci 9. Ostra Potrebna dokumentacija: 1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih za dete fotokopija 2. Fotokopija li~ne karte oba roditeqa/starateqa 3. Popuwen obrazac Zahteva za upis Pred{kolske ustanove "Moje detiwstvo" Zahtev za upis deteta u Pred{kolsku ustanovu mo`ete preuzeti od 20. 05. 2014. godine (radnim danima) u vrti}u/mestu gde }e dete poha|ati pred{kolsko a isti zahtev sa prate}om dokumentacijom predaje se svakog radnog dana od 20. 05. 2014. godine do 02. 06. 2014. godine na slede}i na~in:

U vrti}ima u sedi{tu u periodu od 13 do 15 ~asova : 1. " ZVON^ICA" - Mr~ajevci 2. " P^ELICA" - Slatina 3. " \UR\EVAK" - Prijevor 4. "MLADOST" - Qubi} kej /Kni}aninova/ 5. "BISERI" - Qubi} kej /Wego{eva/ 6. "BUBAMARA" - Preqina 7. "KOLIBRI" - Atenica 8. "LEPTIRI]" - Nemawina U mestima van sedi{ta u periodu od 10 do 11 ~asova, kod vaspita~a koji radi u selu: 1. Bresnica, u O[ "\eneral Marko Katani}" 2. Ka~ulice, izdvojeno odeqewe O[ "Branislav Petrovi}" 3. Katrga, izdvojeno odeqewe O[ "Tatomir An|eli}" 4. Qubi} selo, izdvojeno odeqewe O[ "Tanasko Raji}" 5. Prislonica, prostorije Mesne zajednice 6. Mojsiwe, izdvojeno odeqewe O[ "Tatomir An|eli}" 7. Vujetinci, izdvojeno odeqewe O[ "Tatomir An|eli}"

Za sve dodatne informacije, telefon za kontakt 032/347-530


PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

31

OGLASI

Na osnovu ~lana 13. stav 3. Zakona o pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu, ~lana 75. stav 1. Statuta Pred{kolske ustanove "Radost" ^a~ak i Pravilnika o bli`im uslovima za utvr|ivawe prioriteta za upis dece u pred{kolsku ustanovu ("Sl. Glasnik RS" br. 44/11), Pred{kolska ustanova "Radost" ^a~ak raspisuje

KONKURS ZA UPIS DECE U PRED[KOLSKU USTANOVU „RADOST“ ZA 2014/2015 GODINU za slede}a slobodna mesta:

roditeqa studenti) 3. Dokaz - potvrda o registrovanom poqoprivrednom gazdinstvu (ukoliko se roditeq/starateq bavi poqoprivredom) 4. Potvrda o visini primawa za oba roditeqa za posledwa tri meseca (februar, mart, april 2014. godine - neto iznos) - roditeqi koji nisu imali primawa u prethodna tri meseca treba da dostave potvrdu o visini primawa za posledwa tri meseca u kojima su primili li~ni dohodak - roditeq koji je zasnovao radni odnos u periodu kra}em od tri meseca treba da dostavi potvrdu o visini primawa za period po~ev od dana zanivawa radnog odnosa 5. Fotokopija li~ne karte oba roditeqa/starateqa 6. Obrazac zahteva (uzima se u Upravi vrti}a u ulici Nemawinoj br. 60) koji popuwava roditeq ili starateq

Uslovi konkursa

B ) Dodatna dokumentacija - ukoliko deca pripadaju nekoj od slede}ih kategorija: (1) deca `rtve nasiqa u porodici (Dokaz: Re{ewe Centra za socijalni rad) (2) deca iz porodica koja koriste neki oblik socijalne za{tite i deca bez roditeqskog starawa (Dokaz: Re{ewe Centra za socijalni rad) (3) deca roditeqa koji samostalno vr{e roditeqko pravo (Dokaz: jedan od nabrojanih dokumenata: fotokopija presude o razvodu braka; odluka nadle`nog organa o vr{ewu roditeqskog prava; izvod iz mati~ne kwige ro|enih za decu neutvr|enog o~instva; umrlica za drugog roditeqa ili re{ewe nadle`nog organa o progla{ewu nestalog lica za umrlo; potvrda Centra za socijalni rad da roditeq vr{i samostalno roditeqsko pravo, potvrda kazneno-popravne ustanove da je jedan roditeq na odslu`ewe zatvorske kazne) (4) deca iz socijalno nestimulativnih sredina i sredina u kojoj je ugro`eno zdravqe, bezbednost i razvoj deteta (Dokaz: Re{ewe Centra za socijalni rad) (5) deca sa smetwama u psihofizi~kom razvoju (Dokaz: potvrda nadle`ne zdravstvene institucije) (6) deca iz porodica u kojoj je dete koje je te{ko obolelo ili ima smetwe u psihofizi~kom razvoju (Dokaz: medicinska dokumentacija o bolesti brata/sestre) (7) deca te{ko obolelih roditeqa (dokaz: re{ewe o invalidnosti ili medicinska dokumentacija o bolesti roditeqa) (8) deca ~iji su roditeqi ratni vojni invalidi ili imaju status raseqenog ili prognanog lica (Dokaz: Re{ewe Centra za socijalni rad) Razmatra}e se samo potpuna dokumentacija koja je u skladu sa uslovima konkursa.

A) Roditeqi koji konkuri{u treba da dostave slede}u dokumentaciju: 1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih za dete koje konkuri{e i ostalu decu koja `ive u porodici i potvrda o prebivali{tu za svako dete - fotokopija 2. Dokaz o zaposlewu za oba roditeqa- potvrda izdata od strane zdravstvenog i socijalnog osigurawa ili potvrda izdata od strane agencije za zapo{qavawe ili listing izdat od strane PIO fonda 3. Dokaz - potvrda da je roditeq redovan student (ukoliko su jedan ili oba

Zahtev za upis deteta u Pred{kolsku ustanovu "Radost" mo`ete preuzeti od 19. 5. 2014. godine do 2. 6. 2014. godine (radnim danima) u periodu od 14 do 18 ~asova u upravi Pred{kolske ustanove "Moje detiwstvo" u ul. Nemawinoj br. 60, ^a~ak. Zahtev sa prate}om dokumentacijom mo`ete predati svakog radnog dana od 19. 5. 2014. godine do 2. 6. 2014. godine u periodu od 14 do 18 ~asova u upravi Pred{kolske ustanove "Moje detiwstvo" u ul. Nemawinoj br. 60, ^a~ak. Konkurs je otvoren od 19. 5. 2014. godine do 2. 6. 2014. godine.

5. Trnava 6. Gorwa Gorevnica 7. Trbu{ani Potrebna dokumentacija:

Na osnovu ~lana 97. stav 5. Zakona o osnovima sistema obrazovawa i vaspitawa i Pravilnika o bli`im uslovima za ostvarivawe pripremnog pred{kolskog programa, Pred{kolska ustanova "Radost" ^a~ak raspisuje JAVNI POZIV za upis dece ro|ene od 1. marta 2008. do kraja februara 2009. godine u pripremni pred{kolski program u trajawu od ~etiri sata dnevno u Pred{kolskoj ustanovi "Radost" za 2014/2015. godinu

u slede}im vrti}ima i mestima: U SEDI[TU: 1. "SUNCE" - Avenija /Bulevar Vuka Karaxi}a/ 2. "NADE@DA PETROVI]" / ulica:Nade`da Petrovi}/ 3. "BO[KO BUHA" /ulica:Svetogorska/ VAN SEDI[TA: 1. Zabla}e 2. Dowa Trep~a 3. Miokovci 4. Mili}evci

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 10. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih za dete fotokopija 2. Fotokopija li~ne karte oba roditeqa/starateqa 3. Popuwen obrazac Zahteva za upis Pred{kolske ustanove "Radost"

PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA PROJEKTA NA @IVOTNU SREDINU

Zahtev za upis deteta u Pred{kolsku ustanovu "Radost" mo`ete preuzeti od 20. 05. 2014. godine (radnim danima) u vrti}u/mestu gde }e dete poha|ati pred{kolsko, a isti zahtev sa prate}om dokumentacijom predaje se svakog radnog dana od 20. 5. 2014. godine do 2. 6. 2014. godine na slede}i na~in:

1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora Telenor d.o.o., za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije, na lokaciji "Zabla}e - 1963" na k.p. br. 437/4 KO Je`evica grad ^a~ak. 2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti uvid u podatke, obave{tewa i dokumentaciju iz zahteva investitora u Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba 12, svakim radnim danom 08,00 do 12,00 ~asova, kao i dostaviti svoje mi{qewe o podnetom zahtevu na istu adresu u roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. 3. Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu rezultata navedenog upravnog postupka, done}e re{ewe kojim odlu~uje da li je za izgradwu predmetnog objekta neophodno sprovesti postupak procene uticaja na `ivotnu sredinu. NA^ELNIK UPRAVE Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing.arh

U vrti}ima u sedi{tu u periodu od 13 do 15 ~asova: 1. "SUNCE" - Avenija /Bulevar Vuka Karaxi}a/ 2. "NADE@DA PETROVI]" / ulica: Nade`da Petrovi}/ 3. "BO[KO BUHA"/ulica:Svetogorska/ U mestima van sedi{ta u periodu od 10 do 11 ~asova: 1. Zabla}e 2. Dowa Trep~a 3. Miokovci 4. Mili}evci 5. Trnava 6. Gorwa Gorevnica 7. Trbu{ani


32

OGLASI

MALI OGLASI DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM ~etvorosoban stan od 110 m2 kod Hotela “Morava”, CG, terasa 20 m2. Tel. 060/ 349-8490 PRODAJEM nov stan od 103 m2, cena 500 eura/ m2 + PDV. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM nov ~etvorosoban stan od 95 m2, ulica Nemawina, CG, lift, sa delom name{taja. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan od 93 m2, na Vinari, 1. sprat, CG, dve terase. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan u centru, VP, gas, sa zidanom gara`om. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan nov kod Hotela “ Morava”, dupleks, 42. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan na Alvaxinici, renoviran, CG, lift. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan, nov, H. Morava, 4. sprat. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan od 80 m2, 3. sprat, lift, kompletno name{ten, na Alvaxinici. Tel. 064/ 011-36-36 PRODAJEM trosoban stan od 80 m2 na Keju, CG, lift. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan od 77 m2, centar, 3. sprat, CG, terasa. Cena 50. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan od 73 m2 + 6 m2, strogi centar. Cena 43. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM trosoban stan od 67 m2. Cena 37. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM trosoban stan od 67 m2. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan od 62 m2, cena 27. 000 evra. Tel. 342-190 PRODAJEM trosoban stan, noviji, iznad Belvija, 2. sprat, EG. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan u Nemawinoj, povoqno. Cena 40. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan na Alvaxinici, 2. sprat, CG, lift, terasa. Cena 45. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvoiposoban stan od 66 m2 u Kalu|ericama. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvoiposoban stan od 54 m2. Cena 29. 000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvoiposoban stan od 53 m2. Cena 35. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban komforan stan od 62.80 m2. Cena 30. 000 evra. Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM dvosoban stan Avenija 2, 1. sprat, CG. Cena 29. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan, nov, centar, 3. sprat, CG, lift. Cena

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2. Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675 PRODAJEM stan 43 + 3 m2, Qubi} kej, lamela B, 3. sprat, uveden gas. Cena 25.000 evra. Tel. 064/ 834-51-49 35. 500 evra sa PDV-om. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban stan kod Medicinske {kole. Cena 27. 000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban stan na Alvaxinici. Cena 36.500 eura. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan u vlasni{tvu. Tel. 064/ 134-1-364 PRODAJEM dvosoban stan na Keju, 2. sprat, CG, 31. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban stan, mawi, Nemawina. Cena 22. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, CG, O[ “Filip Filipovi}”. Tel. 064/ 14-14-324 PRODAJEM dvosoban stan kod Medicinske {kole, 3. sprat. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 68 m2, 4. sprat, CG, Balkanska, 39. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 63 m2 na Avlaxinici, CG, terasa. Tel 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2, 7. sprat, Vinara. Cena 31. 000 evra. Tel. 032/ 228-457 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 39.000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2. Cena 31.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, povoqno, Avenija, CG. Cena 28.000 evra. Tel. 064/ 15893-63 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stanod 57 m2, 26. 000 evra. Tel. 060/ 76-76064 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, 30.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, cena 34. 000 evra. Tel. 060/ 76-76-060 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, na Alvaxinici, 4. sprat, CG. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2. Cena 29.500 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2 u centru, povoqno. Cena 30. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, 7. sprat, CG, Avlaxinica. Cena 25. 500 e. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2. Cena 28. 000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2 , centar, blizu Tempa. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2, ulica Nemawina. Cena 23. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 51 m2 u centru grada. Cena 26. 000. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan od 51 m2, u`i centar. Cena 26. 000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban stan od

PRODAJEM U GORWOJ TRNAVI ISPOD PLANINE JELICE, KU]U OD 2 SOBE, KUHIWE, LETWIKOVCA I GARA@E, I 12 ARI VO]WAKA MLADE [QIVE STERLEJKE, ^A^ANSKA RODNA, ORASI I 9 ARI [UME BAGREM. TEL. 064/ 198-3-844

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. 50 m2. Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2. Cena 32. 000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2. Cena 27. 000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 47 m2, nov. Cena 34. 000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2. Cena 26. 000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, na bedemu. Cena 25. 000 evra.Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, mawi, CG, Qubi} kej. Povoqno. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan kod Brvnare. Cena 32. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban stan, nov, Alvaxinica, 3. sprat. Cena 33. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan u centru, blizu Autobuske stanice. Cena 24.500 evra. Tel. 064/ 15893-63 PRODAJEM jednosoban stan od 45 m2. Cena 25. 000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM jednosoban stan, 3. sprat, CG, blizu pijaca. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM jednosoban stan od 43 m2. Tel. 032/ 342-190, 063/ 691761 PRODAJEM jednosoban stan od 43 m2. Cena 21. 000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM jednosoban stan od 37 m2, CG, Nemawina. Cena 23. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM jednosoban stan od 36 m2, kod Hotela “ Morava”, 20. 000 evra. Tel. 065/ 346-541 PRODAJEM jednosoban stan od 36 m2, cena 19.000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM jednosoban stan od 35 m2, blizu crkve. Cena 25. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2, CG, Balkanska. Cena 21. 700 evra. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM jednosoban stan od 32 m2 na Keju. Cena 20. 000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM jednoiposoban stan od 36 m2, 2. sprat, CG, ul. S. Markovi}a. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM jednoiposoban stan od 40 m2 u centru. Tel. 065/ 346541-1 PRODAJEM jednoiposoban stan od 46 m2 u Aveniji 1. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM novu garsoweru u Beogradu, na Vra~aru, prvi sprat, odmah useqiva. Cena 38. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, VP, Qubi} kej. Cena 18.500 evra. Tel. 063/349-333 PRODAJEM garsoweru, HITNO, 29 m2, u blizini H.

PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, CG, O[ "Filip Filipovi}". Cena 24. 000 evra. Tel. 064/ 14-14-324

PRODAJEM plac od 17. 7 ari kod " Slobode", 2 km od centra. Cena 800 evra / ar. Asfalt do placa. Dozvoqena gradwa. Tel. 063/ 667-494, 063/ 667-484 Jovan Izdajem jednosoban, name{ten stan u Ulici Milo{a Obili}a broj 101. Grejawe - TA pe}, KATV. Za sve informacije kontakt tel: 063-1827294, 032-341-757 Morave. Cena 16.500 evra. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM garsoweru na Qubi} keju. Cena 15. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM na Novom Beogradu - Be`anijska kosa na placu od 400 m2, dve zasebne prizemne ku}e ( 49 m2 i 54 m2 ) dva parking mesta i gara`a, vlasni{tvo legalizovano, 9 linija gradskog prevoza. Tel. 064/ 219-85-99 PRODAJEM stan od 89 m2, na Gvo`|aru, 2. sprat, TA grejawe. Cena 46. 000 evra. Tel. 065/ 222552-4 PRODAJEM stan od 73 m2 + 6 m2, strogi centar, CG, lift. Cena 43. 000 evra. Tel. 064/ 1589-363 PRODAJEM o~uvan stan od 71 m2 u Aveniji. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 66 m2, centar, 2. sprat. Povoqno. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM stan od 65.50 m2, centar. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 58 m2 u centru, 3. sprat, CG. Tel. 060/ 349-8490 PRODAJEM stan od 54 m2 u centru grada. Cena 22. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 54 m2 u blizini Hotela Morava, 3. sprat, CG. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM stan od 53 m2, VP, TA, centar, cena 26. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM stan od 52 m2 na Keju, 3. sprat. Cena 28. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM stan od 51 m2 u strogom centru, cena 480 evra/ m2. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM noviji stan od 50 m2 sa kuhiwom, CG, lift, u`i centar ^a~ka. Tel. 063/ 686-129 PRODAJEM stan od 48 m2 , novija gradwa. Cena 30.500 evra. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM 4 apartmana na Zlatiboru, ^olovi}a brdo, od 30 m2 do 40 m2, na prizemqu i 1. spratu, sa stvarima. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM jednoiposoban stan od 46 m2, u Aveniji 1, u zgradama od fasadne cigle. Tel. 064/ 67329-69 PRODAJEM stan od 47 m2 na Zlatiboru, dvoiposoban, 3. sprat, sa name{tajem. Cena 47. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan od 43 m2 u blizini Hotela “ Morava”. Cena 24. 000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 43 m2. Cena 21.000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM nov stan od 38 m2 u{irem centru. Tel. 064/ 673-2969 PRODAJEM stan od 36 m2, drugi sprat, novija gradwa, u blizini pijaca. Tel. 064/ 673-2969

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

PRODAJEM stan na Alvaxinici, name{ten. Tel: 064/36-66-325 POVOQNO PRODAJEM! ^ETVOROSOBAN , NOV, ODMAH USEQIV, UKWI@EN , STAN NA LOKACIJI “GVO@\AR” U ^A^KU. STAN SE NALAZI NA POTKROVQU, IZNAD 2. SPRATA, UKWI@ENE REDUKOVANE POVR[INE OD 74 M2, A POSEDUJE STAMBENI PROSTOR POVR[INE PODA OD 100 M2, I DODATNI PROSTOR ZA OSTAVE POVR[INE PREKO 20 M2. CENA STANA 600 E/ M2. KONTAKT TELEFON-VLASNIK STANA 064/ 051-8-002 PRODAJEM stan od 31 m2, noviji , centar, 2. sprat. Cena 18.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM stan od 33 m2 , u Qubi}skoj ulici, novija gradwa, odli~an raspored. Tel. 064/ 15893-63 PRODAJEM stan od 27 m2, strogi centar Raji}eva. Tel. 064/ 1589-363 PRODAJEM stan od 27 m2, noviji, u centru sa novim stvarima. Cena 24.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan u strogom centru grada, 1 sprat, 2 terase,podrum. Tel. 065/ 641-4140 PRODAJEM dvori{ni stan od 47 m2. Cena 26.000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM ku}u od 114 m2 sa 2 ara placa u Amixinoj. Cena 50.000 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM ku}u u Trbu{anima od 50 m2, plac 10 ara. Cena 26.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u od 42 m2 u Ko{utwaku. Tel. 063/ 819-1-173 PRODAJEM ku}u od 80 m2 kod Titove Vile, plac 6 ari. Cena 70.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM ku}u od 80 m2 u Atenici, kod Plave hale, plac 3.50 a. Cena 25.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u od 70 m2, sa 4 ara placa na Topalovom brdu. Cena 26.000 evra. Tel. 065/ 346541-1 PRODAJEM komplet sre|enu i renoviranu ku}u kod Hotela Morava. Cena 27.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM ku}u u ^a~ku, ulica Mostarsdka 6. Tel. 063/ 112-1-868 PRODAJEM noviju ku}u od 150 m2 u Aveniji 2, plac 4.5 arri. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM novu monta`nu ku}u , odmah useqivu u Kuki}ima, sa placem od 50 ari. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM ku}u u Prislonici, sa 5 ari placa. Tel. 064/ 832-9-911 PRODAJEM ku}u od 120 m2 i 6.5 ari placa sa pomo}nim objektima, u blizini plave hale u Atenici. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM prizemnu ku}u sa 4.5 ari placa u blizini {kole u Atenici. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM ku}u pored Ibarske magistrale u Meqaku sa 15 ari placa. Tel. / 847/ 637-7274 Wujork PRODAJEM ku}u od 40 m2, na bedemu kod Bor~eve hale, plac 3 ara. Cena 15.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u od 40 m2u centru ^a~ka, povoqno. Tel. 064/ 208-6-115, 034/ 384-044 PRODAJEM ku}u-trosoban stan sa 4 ara placa kod bolnice, sre|ena, CG, blizu {kola, vrti}. Tel. 065/ 346-541-1

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG, GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE. 065/2004-115 Marija

IZDAJEM jednosoban stan sa parnim grejawem, Nemawina ulica, kod {kole “Milica Pavlovi}”. Povoqno. Tel. 032/345-738, 062/550933 Prodajem stambeno poslovni prostor u ulici Sin}eli}eva 77. POVOQNO! tel: 064/299-06-84 PRODAJEM vikendicu sa 15 ari placa u Loznici. Tel. 064/ 46-21-222 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u, ekstra lokacija. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM vikendicu u Pakovra}u, sa 38 ari placa. Cena 8.500 E. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM doma}instvo u Lipnici sa 3.5 ha oku}nice. Tel. 063/ 652-804 PRODAJEM poslovni prostor u Rakovi kod Doma, od 135 m2, sa magacinom i mokrim ~vorom. Cena 10.000 evra. Tel. 064/ 317-1701 PRODAJEM poslovni prostor u Viqu{i sa lokalom, povr{ine 170 m2, plac 10 ari, 8.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM sala{ sa trenom, veoma povoqno. Sala{ se nalazi u selu Zeoke. Tel. 064/ 494-2-268, 064/ 448-0-275 PRODAJEM - MEWAM dve ku}e na Alvaxinici. Mogu} svaki dogovor. Tel. 063/ 843-0-214 NEKRETNINE - IZDAVAWE IZDAJEM nov, kompletno name{ten jednosoban stan u Novom Beogradu, blok 72. Odli~ne veze GSP. Tel. 063/ 295820 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, Zvezdara, do marketa “Supervero”. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM sobu sa upotrebom kuhiwe i kupatila, Beograd Cerak. Tel. 032/ 341-948 IZDAJEM sobu sa kupatilom za u~enicu ili zaposlenu devojku. Tel. 066/ 910-3-044 IZDAJEM dvosoban nename{ten stan u {irem centru ^a~ka, povoqno. Tel. 064/ 572-0-519 IZDAJEM name{tenu garsoweru sa CG na Qubi} keju. Tel. 032/ 346-460, 061/ 815-4-395 IZDAJEM dvosoban stan, parno grejawe, centar grada. Tel. 069/ 662-437 IZDAJEM noviji dvosoban nename{ten stan od 52 m2. Cena 100 e + depozit. Tel. 065/ 346541-1 IZDAJEM poluname{ten jednoiposoban stan, Qubi}ska, nov, na du`i period. Tel. 064/ 148-6958 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Beogradu, kod Kaleni} pijace. Tel. 063/ 609-784 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan, ima kuhiwu. Cena 100 evra + depozit. Tel. 065/ 346-541-1 IZDAJEM dvosoban poluname{ten stan u ku}i, poseban ulaz , odvojeno. Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM trosoban stan od 80 m2, na Alvaxinici, kompletno lepo name{ten. Tel. 064/ 011-3636


IZDAJEM nov name{ten jednosoban stan. Tel. 065/ 346-5-411 IZDAJEM povoqno dvosoban nename{ten stan ili poluname{ten, sa grejawem. Tel. 032/ 537-2-816, 064/ 411-4-996 IZDAJEM jednosoban nov, name{ten stan, CG, KTV, lift, klima, centar. Tel. 064/ 403-7359 IZDAJEM lokal od 15 m2 u Draga~evskoj ulici. Cena 40 evra. Tel. 032/ 334-218, 064/ 2018-845 IZDAJEM lokal od 53 m2, u G. Milanovcu u glavnoj ulici, ima gas. Tel. 060/ 575-8-700, 032/ 727026 IZDAJEM halu od 200 m2, ulica Kneza Milo{a. Tel. 063/ 349-333 IZDAJEM u objektu od 600 m2 u Atenici, pored asfaltnog puta, visoko prizemqe od 300 m2 sala od 100 m2 i vi{e prostorija dve kuhiwe i dva sanitarna ~vora. Pogodno za de~ije igraonice. Tel. 064/ 12-41-806 IZDAJEM gara`u u Draga~evskoj ulici. Tel. 064/ 995-0-345 PLACEVI PRODAJEM plac od 4 a, pored asfaltnog, glavnog puta Slatinska bawa. Cena dogovor. Tel. 063/ 375-405 PRODAJEM plac od 7 ari, kod {kole u Trnavi. Tel. 032/ 366165 PRODAJEM placeve od 17 a i 7 a, u centru Kotra`e. Tel. 064/ 1188-485 PRODAJEM plac od 4 ara na Suvom bregu. Tel. 032/ 5549-204 PRODAJEM placeve kod Spomen parka. Tel. 062/ 964-2896 PRODAJEM plac od 5 do 10 ari, sa svim prikqu~cima kod Slobode. Tel. 064/ 544-0-580 PRODAJEM parcelu 1.20 ha u Preqini blizu “ Intereksa”,

33

OGLASI

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

PRODAJEM o~uvanu cerovku 5. Tel. 064/ 417-5-628 PRODAJEM le|nu prskalicu za vo}e od 12 litara, malo kori{}ena. Tel. 060/ 018-0-410 PRODAJEM dva Vilerova goblena. Tel. 060/ 419-0-348 PRODAJEM bojler od 80 litara. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM fotequ za masa`u, pru`a veliki broj kombinacija masa`a, kontrola preko daqinskog. Pogodna sa welnes i fitnes centre, kao i salone lepote. Tel. 064/ 945-6-205 PRODAJEM lampe za kvarcovawe lica i tela marke Philips. Cena 8.5 evra komad. Tel. 063/ 7494-846 PRODAJEM razne bicikle. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM polovnu biciklu u odli~nom stawu. Tel. 064/ 294-2141 PRODAJEM hidrofor od prohroma. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM dvori{ne prenosive su{ilice za ve{. Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM baliranu detelinu. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM 4 tepiha i 2 kau~a. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM polovan name{taj regal. Tel. 064/ 294-2-141, 032/ 374-125 PRODAJEM 2 regala i TA pe} 4.5 kv. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM polovnu stolariju. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM solarnu su{aru od Arthu Solar-a. Povoqno. Tel. 065/ 98-58-213 PRODAJEM povoqno balirano seno. Tel. 063/ 614-586 PRODAJEM globalni domen gornjatrepca.co. Tel. 060/ 558-9296 PRODAJEM metalne stolove i stolice. Tel. 060/ 063-8-122 PRODAJEM televizore. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM novu kadu. Tel. 032/

udaqena od magistralnog puta oko 50 m. Tel. 065/ 517-4-957 PRODAJEM plac u Loznici, Topalovo brdo. Cena 800 evra ar. Tel. 064/ 158-76-61 PRODAJEM plac od 10 ari, voda i vajat, Trbu{ani kameni most. Tel. 060/ 754-5-011 PRODAJEM plac od 12 ara, Qubi} brdo, blizina rasadnika. Cena 5.000 evra. Tel. 063/ 868-1371 PRODAJEM plac od 25 ari, mo`e i u delovima, u Kulinova~kom poqu. Tel. 064/ 471-74-83 PRODAJEM plac od 30 ari sa ku}om u Prijevoru na skretawu za {kolu, na trasi Koridora 11. Tel. 064/ 353-2-709 PRODAJEM dve parcele ukupne povr{ine 1 ha 30 ari, u Gorwoj Gorevnici, pored puta. Tel. 032/ 880-339, 061/ 710-20-71 PRODAJEM parcelu od 1.56 ha, prva klasa, voda, struja, u Zabla}skoj Baluzi. Tel. 064/ 17707-67 PRODAJEM plac od 2.5 ha na Kosovu, u okolini Dubnice. Tel. 064/ 415-6-899 PRODAJEM imawe sa dve ku}e u Pakovra}u, pored {kole. Tel. 064/ 196-4-705 RAZNO PRODAJEM veliki dvodelni fri`ider sa zamrziva~em marke LG, odli~an. Tel. 032/ 326-747 PRODAJEM nov agregat. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM kosa~icu Muta Gorewe original ka~ewe za Labin motokultivator 14 kowa. Tel. 061/ 555-6-550 PRODAJEM ku}ni bioskop LG. Tel. 064/ 294-2-141 PRODAJEM bebi opremu. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM nov mobilni telefon marke Nokia 301. Tel. 069/ 161-0-777

374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM satelitski tawir komplet sa motorom, programiranim risiverom sa 6 satelita. Tel. 063/ 74-94-846 PRODAJEM postoqe za suncobrane. Tel. 032/ 374-125 PRODAJEM komplet inventar za kafi}. Tel. 060/ 063-8-122 PRODAJEM dve viqu{ke sa amortizerima za Bike bicikle, po 15 evra. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM bagremove direke. Tel. 032/ 877-382 PRODAJEM 500 zna~ki iz stare Jugoslavije. Cena 75 evra. Tel. 063/ 74-94-846 PRODAJEM mobilni telefon LG 970. Cena 20 evra. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM mobilni telefon Nokia C6, 2 godine star, kamera 5 mp. Cena 50 evra. Tel. 063/ 7494-846 PRODAJEM aparat za zavarivawe 220/380 W, stariji model, 500 ampera sa ormanom za prikqu~ak. Cena 190 evra.Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM novu traktorsku korpu, cena 150 evra. Tel. 066/ 910-9-889 PRODAJEM mewa~ za Opel Kadet Kockicu. Cena 30 evra. Tel. 063/ 74-94-846 PRODAJEM postoqa za sunco-

bran. Tel. 064/ 294-2-141 OTKUP starih dotrajalih, neispravnih i havarisanih vozila. Tel. 065/ 548-5-855 MEWAM elektromotor od 2800 obrtaja za elektromotor od 4000 obrtaja. Tel. 063/ 749-4-846 PAS RASE NEMA^KI OV^AR ( VU^JAK) POKLAWA SE POSLE SMRTI VLASNIKA. Tel. 064/ 123-83-02, 065/ 888-04-05 AUTOMOBILI PRODAJEM Juga 2003. godi{te, pre{ao 68.000 km, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM kamion Iveko, nosivosti 5 tona, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202

dizni i pi{toqa. Tel. 064/ 1206-572 USLUGE pomo}i u ~uvawu dece i starih lica, medicinska sestra. Tel. 065/ 668-8-319 USLUGE ko{ewa i ra{~i{}avawa zapu{tenih i zaraslih travnatih povr{ina profesionalnim trimerima. Tel. 065/ 458-6-162 ELITNO!!! PRAWE tepiha, itisona, jorgana, ve{a, posteqine, itd. Boqe od najboqih, ubudu}e i odmah sada, kod majstor Rada. Tel. 064/ 272-0-634 ZAPOSLEWE TRA@IM posao pekara u ^a~ku. Imam radno iskustvo. Tel. 065/ 231-8-467

USLUGE

LI^NI OGLASI

USLUGE specijalnog zavarivawa gusa , aluminijuma / cevi / i prohroma.... Tel. 066/ 910-9-889 USLUGE pobijawa cevi za vodu, kompletna postavka. Tel. 064/ 373-0-156 USLUGE - najpovoqnije kwigovodstvene usluge. Tel. 064/ 196-4-705 USLUGE popravke bakarnih le|nih prskalica, prenta~a, plasti~nih mu{tika, prekida~a,

DRAGU devojku od 39 - 42 godine, koja `eli porodicu, upoznao bi situirani intelektualac. Tel. 064/ 149-7-961 POTREBNA PORODICA KOJA ]E DA BRINE I @IVI SA STARIJOM MU[KOM OSOBOM U PORODI^NOJ KU]I U VUJETINCIMA. USLU@NI TELEFON 032/ 807 – 06 SRETEN GVOZDENOVI]

CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA 032/374-508

OBAVE[TEWE ZAKUPCIMA GROBNIH MESTA NA GRADSKOM GROBQU U ^A^KU Mole se du`nici - zakupci grobnih mesta da u najkra}em roku izmire svoje obaveze za desetogodi{wi zakup grobnog mesta i odr`avawe grobqa, jer uskoro po~iwemo sa strogom primenom Zakona o sahrawivawu i grobqima po kome nepla}awe obaveza zakupa i odr`avawe povla~i odre|ene posledice, a u krajwem slu~aju ekshumaciju posmrtnih ostataka i izme{tawe u zajedni~ku grobnicu. Gra|anima koji uredno izmiruju svoje obaveze JKP "Gradsko zelenilo" se zahvaquje i nudi mogu}nost ure|ewa grobnog mesta, po izuzetno povoqnim cenama, koje mo`ete videti u katalogu predlo`enih re{ewa ure|ewa grobnih mesta u upravi grobqa i na sajtu www.gradskozelenilocacak.rs

OBAVE[TEWE "Prema odredbama ~lana 33. Odluke o javnom vodovodu i kanalizaciji grada ^a~ka ( Sl. list grada ^a~ka br. 13/2008 i br. 9/2011) korisnik kanalizacije je obavezan da ne dozvoli prodirawe atmosferskih voda u kanalizacionu mre`u upotrebqenih voda prirodnim tokom ili povezivawem , a pona{awe suprotno ovoj zabrani predstavqa prekr{aj prema ~lanu 85. napred navedene Odluke. Predstavnici JKP " Vodovod" }e u saradwi sa Komunalnom inspekcijom i Komunalnom policijom po~ev od 13.05.2014. godine vr{iti kontrolu eventualnog prikqu~ewa atmosferskih voda na gradsku mre`u fekalne kanalizacije i to prvo na lokaciji MZ Atenica I MZ Kulinovci. Kontrola }e se vr{iti na celoj teritoriji grada ^a~ka. JKP "VODOVOD" ^A^AK

OBAVE[TEWE JKP "Gradsko zelenilo" ^a~ak obave{tava gra|ane da radnim danima vr{i prodaju dendro materijala i cve}a u krugu preduze}a, na adresi Sime Sarage br. 71 od 7 - 15 ~asova i cve}ari "Narcis" od 7 do 20 ~asova. Vikendom se prodaja vr{i samo u cve}ari od 7 do14:30 ~asova. U svojoj ponudi JKP "Gradsko zelenilo" ima sve vrste sezonske rasade (prkos, vinka, koprivica, begonija, petunija, tagetis) kao i raznovrsne perene, ukrasno {ibqe, li{}are i ~etinare. JKP "Gradsko zelenilo" ^a~ak

PRODAJEM PRENOSIVE I OKRETNE DVORI[NE SU[ILICE ZA VE[ TELEFONI: 064/ 294-2-141, 032/ 374-125


34

SPORT

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

KO[ARKA

ZAMALO PAD EVROLIGA[A riredili su ko{arka{i Borac Mocart sporta jo{ jedno veliko uzbu|ewe svojim navija~ima. Protiv Zvezde je bilo daleko neizvesnije nego sa Partizanom, kome su ^a~ani od po~etka bili ravnopravan protivnik. Ovoga puta posle, blago re~eno, anemi~ne partije u prvom poluvremenu Borac se u nastavku potpuno razbudio i krenuo na sve ili ni{ta. Polako su anulirali Zvezdinu prednost od 17 poena i u posledwim sekundama regularnog dela izmamili produ`etke. Malo je nedostajalo do velikog iznena|ewa. Nelson je u samoj zavr{nici proma{io dva slobodna bacawa, a na drugoj strani Dumi} poga|a oba za 66:66. Veliko iznena|ewe u fini{u izmaklo je i Proti}u, kada mu je lopta jednostavno iza{la iz ko{a. Ali, ostala je Zvezda zate~ena, neuspev{i rutinski da zavr{i utakmicu. ^a~anima je polazilo za rukom i da zaustave wihovu najvi{u barikadu - Bobija Marjanovi}a. Tu rutinu Beogra|ani su pokazalali tek u petom delu.

P

Borac Mocart sport - Crvena zvezda 70:78 (11/21, 8/15, 26/13, 21/17, 4/12) - Borac je kvalitetna ekipa. Mi smo odigrali tako kako smo odigrali, ali uspeli da pobedimo. Ostaje nam da ispravimo gre{ke i da ih ne ponovimo u nastavku prvenstva - ka`e Zvezdin centar Ra{ko Kati}. Wegov trener Dejan Radowi} bio je odu{evqen atmosferom u

Borac Mocart sport: Avramovi}, Maravi} 4, Mareqa 14, Dumi} 7, Pe{akovi} 13, Albijani} 6, Cvetkovi} 5, Proti} 20, Radovi} 1.

KK Borac, ali ne i iznena|en: - Znali smo da }e tako biti u ^a~ku, gradu ko{arke. Kada je re~ o igri, drugo poluvreme nam je velika opomena, ono {to ne bi smelo da nam se ponovi. Za jednog od Bor~evih junaka Filipa Dumi} otpor

Crvena zvezda: Rebi}, Mitrovi} 2, Bla`i~ 11, Simonovi} 3, Marjanovi} 30, Radenovi} 7, Kati} 5, Nelson 11. Xenkins 5, Lipovij 4, Teji}.

[AH ^A^ANI VICE[AMPIONI KUPA CENTRALNE SRBIJE

ahovski klub Borac osvojio je drugo mesto na Kupu centralne Srbije koji je nedavno odr`an u Vrwa~koj Bawi. S obzirom na to da su se na Kupu takmi~ile ekipe iz vi{eg ranga, uspeh ^a~ana je jo{ ve}i. Za Borac su nastupili Radoje Iri`anin, Stevan Mirkovi}, Mile Smolovi}, Leonardo Gavrilovi}, Petar Matovi}, \or|e Roqevi} i Slobodan Radosavqevi}. Od 17. do 23. maja {ahisti Borca takmi~i}e se na na Kupu “Svetozar Gligori}” koji }e biti odr`an u Prolom Bawi.

- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

pru`en Zvezdi ravan je pobedi. - Nismo imali snage u produ`etku, ali i ovo je kao pobeda. Dali smo maksimum, a pohvalio bih i publiku koja je koja je opet bila fenomenalna - prokomentarisao je Dumi}. - Najverovatnije poneseni atmosferom lo{e smo otvorili utakmicu, imali katastrofalan u~inak za jedan, dva i tri poena. U drugom poluvremenu smo pokaza-

li voqu, pravi pristup i energiju protiv evroliga{a i verujem, apsolutnog favorita za osvajawe Super lige. Tok utakmice u dobroj meri je odredila prva ~etvrtina kada smo bili nervozni, pokazali lo{a re{ewa u napadu i imali slab u~inak u penalima - re~i su trenera Borac Mocart sporta Ra{ka Boji}a. Koliko su ^a~ani lo{e po~eli, govori i rezultat prvih tri ~etiri minuta,

[

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge:

Subota, 17. maj, 19 ~asova Borac Mocart sport - FMP Hala KK Borac

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

0:10. Te ve~eri Beogra|ani su postigli svega ~etiri trojke od 18 poku{aja, a doma}ini dve od 13. U produ`etku je utakmica bila nakratko prekinuta zbog sukoba navija~a i policije. Strasti su se brzo smirile i igra je nastavqena. U devetom kolu Borac Mocart sport je igrao protiv Partizana u gostima. Izgubili su sa 85:59... Z. J.

ODBOJKA

BESPLATNA [KOLA ODBOJKE ak sedam ekipa OK Libero u~estvovalo je u zvani~nim takmi~ewima tek zavr{enih prvenstava. Seniorke nisu uspele da zadr`e prvoliga{ki status, ali je to sa malim buxetom i mladom ekipom bilo neostvarqivo. Seniori su uspe{no odigrali Regionalnu ligu i plasirali se u Drugu ligu Srbije. Juniorke su bile tre}e u konkurenciji deset ekipa, a juniori drugi u nadmetawu sa {est ekipa. Kadetkiwe su sezonu zavr{ile na tre}em mestu, dok su pionirke bile me|u ~etiri najboqe ekipe u regionu. - Devojke su igrale i u Regionalnoj ligi bez re-

^

zultatskog optere}ewa. Prioritet nam je bilo sticawe iskustva. U aprilu smo na vrlo jakom turniru u Obrenovcu bili ~etvrti u vrlo jakoj konkurenciji - podse}a trener OK Libero Radovan Zo}evi}. U prvenstvenoj pauzi Libero se posve}uje radu sa mladima. Uz pomo} direktora Gimnazije Ivana Ru`i~i}a pokrenuli su besplatnu {kolu odbojke. Treninzi su u Gimnaziju subotom od 17 i nedeqom od 17,30 ~asova. OK Libero poziva sve zainteresovane de~ake i devoj~ice da zajedno treniraju. Z. J.

KARATE ZLATO ZA JOVICU I LUKU U konkurenciji od 500 takmi~ara karatisti ~a~anske sekcije Pobednik osvojili su ~etiri medaqe na Kupu Srbije odr`anom pro{le nedeqe u Trsteniku. Zlato u borbama su osvojili Luka Petkovi} (15) i senior Jovica Krxi}. Srebro u katama pripalo je Luki Brezjakovi} (9), a bronza Ani Petrovi} (11). U finale prvih osam kvalifikovali su se i ostali takmi~ari KK Pobednik: Kosta Dukanac, Andrea Brezjakovi}, Jovana Topalovi}, Ivan Drobwakovi}, Andrej Dostani} i Sofija Dukanac. Kup u Trsteniku organizovao je JKA [otokan karate federacija Srbije.

USPE[NI U ]UPRIJI Takmi~ari KK Nemawa nastavili su uspe{nu seriju u aktuelnom prvenstvu. Na Kupu “Knez Lazar” u ]upriji, na kome je u~estvovalo 200 karatista, Marija Paunovi} je osvojila dva zlata u katama ekipno i pojedina~no. Leonardo Markovi} je bio najboqi u katama pojedina~no. U istoj disciplini pojedina~no zlato je pripalo Tijani Lu~i}, a Lazaru Markovi}u i Rastku

Sti{ovi}u bronza. Trener KK Nemawa Zoran Koji} bila je vrhovni sudija. Kao sudije nastupili su Branko Nikoli} i Marija Paunovi}.

DOBAR U^INAK U LAZAREVCU Na nedavnom prvenstvu Srbije karatisti Slobode osvojili su zlato u borbama ekipno u kategoriji mla|ih seniora i pionira. Za uspeh seniora najzaslu`niji je bio Marko Raji~i}, dok su se kod mla|ih borili Slobodan Luki} i Andrej Gruji~i}. Pojedina~no srebro su osvojili u borbama pioniri Milica Polu`i} (+35 kg) i Andrej Gruji~i} (-30 kg), dok je Raji~i}u pripala bronza u juniorskoj konkurenciji (-70 kg). Jefimija Jovanovi} je osvojila bronzu u katama, dok su se u finalu osam najboqih nadmetale Andrijana Milo{evi} i Elena Milo{evi}. Andrijani i Eleni je ovo bilo prvo veliko takmi~ewe. Prvenstvo Srbije odr`ano je u Lazarevcu, a organozovao ga je [otokan karate savez Srbije.


35

SPORT

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

ATELTIKA tleti~ari Slobode postigli su izvanredne rezultate na Me|unarodnom mitingu u Senti pro{le subote. Bojana Kali~anin je bila druga na 400 metara sa najboqim ovogodi{wim rezultatom 55,78. Nemawa Koji} je pobedio na 800 m rezultatom 1:50,96. Dragan Rosi} je na trci na 800 m u funkciji pejs-mejkera tr~ao deonicu od 500 m. Na prvenstvu Srbije za mla|e juniore u Sremskoj Mitrovici pro{log vikenda Katarina Sekuli} je osvojila drugo mesto i dostigla li~ni rekord na 400 m (58,16). Li~ni rekord oborio je i Du{an Bjelica, tako|e na 400 m (56,23). Drugog dana trke Du{an je bio osmi na 800 m (2:06).

A

BODI BILDING

NEMAWI ZLATO BOJANI SREBRO

MAJA I VALENTINA PRVAKIWE BALKANA a~anke Maja Pavlovi} i Valentina Strugarevi} osvojile su dva zlata na Balkanskom prvenstvu u bodi bildingu u Zaje~aru. Maja je bila najboqa u bikini, a Valentina u de~jem fitnesu. Na

^

BRONZA ZA BOGDANA Na dr`avnom prvenstvu za mla|e juniore u Sremskoj Mitrovici u~estvovala su tri atleti~ara ~a~anskog kluba ^AAK. Bogdan Jokovi} je bio tre}i na 800 m (1:59,9). Tijana Jokovi} je zbog povrede zavr{ila na sedmom mestu u bacawu kugle sa minimalnim zaostatkom za pobednikom. Jovana Xambasevi} je trku na 800 m zavr{ila na osmom mestu, ali je uspela da obori li~ni rekord. Bogdanova medaqa je {esta koju je ^AAK osvojio u 2014. na dr`avnim prvenstvima.

SUTRA IZLO@BA PASA

GONI^I JUGOSLOVENI Kinolo{ko udu`ewe “Dragan Radovi} Xoni”

organizuje 17. maja drugu specijalnu izlo`bu pasa

goni~a nastalih u biv{oj Jugoslaviji. Manifestacija }e biti odr`ana na terenima Sportskog centra “Mladost”. Po~etak je u 10 ~asova.

prvenstvu, odr`anom od 9. do 11. maja, u~estvovalo je 136 takmi~ara iz Gr~ke, Bugarske, Rumunije, Makedonije, Hrvatske, Slovenije, Turske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Jo{ jedan u~esnik iz ^a~ka Nenad Gli{ovi} bio je {esti u fiziksu.

Posle uspeha na Balkanskom, Maja i Nenad su sa trenerom Bodi bilding kluba Borac Ivanom Strugarevi}em otputovali u Barselonu na Prvenstvo Evrope u bodi bildingu, fitnesu i aerobiku. Nenad nastupa danas, a Maja i danas i u nedequ. Z. J.

Pse }e ocewivati kinolo{ke sudije Novak Radulovi} iz Nik{i}a i Zoran Erki} iz Trstenika. O~ekuje se dolazak vi{e od 100 izlaga~a, a najavili su

se i kinolozi iz Hrvatske, Bosne, Makedonije... Detaqnije informacije na broj 063/393-808.

PLIVAWE

ZLATO I DVA SREBRA ZA ^A^ANE U

Kikindi je 11. maja odr`ano takmi~ewe u brzinskom plivawu i podvodnim ve{tinama na kome su u~estvovali i ~lanovi Ronila~kog kluba ^a~ak. \ur|ina Parezanovi} je u konkurenciji devoj~ica do 13 godina osvojila srebro u pod-

vodnim ve{tinama i zlato na 50 metara brzinsko. Senior Nenad Stojkovi} bio je drugi na 50 m brzinsko. Takmi~ari RK ^a~ak pripremaju se za nastupe u Kru{evcu i Beogradu. Osim takmi~ewa, tokom cele godine radi {kola plivawa i rowe-

wa koja je otvorena i za nove polaznike svih uzrasta. Detaqnije informacije na broj 064/42-618-33. Polaznici {kole plivawa anga`ovani su i u ekolo{kom pokretu, naro~ito u o~uvawu prirode Ov~arsko-kablarske klisure. Z. J.

TENIS

SLOBODA ORGANIZOVALA SENIORSKI TURNIR a terenima TK Sloboda pro{log vikenda je odr`an turnir prve kategorije za seniore. Kod devojaka najuspe{nija je bila Sacuki Takamura koja je u finalu savladala Ivonu Stankovi} sa 2:1, po setovima 2:6, 6:4, 6:1. U mu{koj konkurenciji pobednik je Vuka{in Sibinovi}. On je u finalu savladao Luku Radovi}a rezultatom 2:1, po setovima 6:4, 2:6, 6:3. Teniski klub Sloboda upi-

N

suje nove ~lanove u {kolu tenisa. [kola po~iwe da radi u subotu, 17. maja, u 10

~asova. U slu~aju ki{e, ~asovi }e biti pomereni za nedequ u isto vreme.


36

SPORT

PETAK 16. MAJ 2014. Страну припремио М. Ристић

СУПЕР ЛИГА СРБИЈА

ПРВА ЛИГА СРБИЈЕ

ЧАЧАНИ „СЛОЖИЛИ” МОЗАИК ЗА БАРАЖ ОД ГОТОВОГ ВЕРЕСИЈА Резултат 28. кола: Раднички 1923 - Јавор Матис 16

Јавор Матис

28

3:3 5

10

13

24

34 -10 25

Раднички 1923-Јавор Марис 3:3 (0:1)

Резултати 28. кола:

Слога (К)-Борац 0:1 (0:1)

Слога(К)-Борац Металац(ГМ)-Смедерево Пролетер-Младост(Л) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Младост (Л) Металац (ГМ) Борац Бежанија Јединство Путеви Слога (ПМ) Слога (К) БСК Борча Пролетер Синђелић Радник Тимок Инђија Телеоптик Смедерево Долина

28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28

0:1 1:0 2:0 16 15 13 10 11 12 11 10 9 9 9 8 9 8 8 8

6 7 7 11 8 5 6 7 9 7 7 9 6 7 7 7

6 6 8 7 9 11 11 11 10 12 12 11 13 13 13 13

36 34 24 30 28 33 33 33 40 28 27 25 31 33 23 30

19 11 18 24 31 38 29 39 33 30 35 33 41 35 31 41

+17 +23 +6 +6 -3 -5 +4 -6 +7 -2 -8 -8 -10 -2 -8 -11

54 52 46 41 41 41 39 37 36 34 34 33 33 31 31 31

Стадион: Градски. Стрелац: Јевтовић у 5. минуту. Слога (К): Божовић, Младеновић (Гобељић), Цмиљановић (Анђелковић), Милетић, Николић, Ровчанин (Станковић), Радовић, Марушић, Јовановић, Јанићијевић, Обуоби Борац: Петрић, Боранијашевић, Живковић, Обрадовић, Драшковић, Шуњеварић (Јовичић), Јованчић, Јевтовић (Милутиновић), Ђенић (Ђерић), Радосављевић, Николић

Стадион: Чика Дача. Стрелци: Петровић у 60. Кнежевић у 75. и Адамовић у 90+3 минуту за Раднички, а Ивеља у 8. Дражић у 59. и Милошковић у 87. минуту за Јавор Раднички 1923: Чанчаревић, Павловић, Тинтор, Бубања, Марић, Кривокапић, Ковачевић (Петровић), Бељић(Стојимировић), Кнежевић, Адамовић, Чадиковски (Андрић) Јавор Матис: Мишић, Ђорђевић, Миловић, Валиђо, Милетић. Видић, Ивеља (Доцић), Стојаковић (Ђокић), Милошковић, Веселиновић (Јосовић), Дражић

СРПСКА ЛИГА ГРУПА „ЗАПАД“

Металац-Смедерево 1:0 (0:0)

Стадион: Металца. Стрелац: Контор у 90+4. минуту. Металац: Ђогатовић, Симов (Родић), Седлар, Влашић, Луковић, Стојковић (Лукић), Ивановић (Станић), Ћирковић, Гојак, Панић, Контор Смедерево: Милошевић, Лукић, М. Ристић, Д. Ристић, Благојевић (Маринковић), Петрушић, Миљковић, Вукашиновић, Гегић, Чукић (Стојановић), Радосављевић (Стаматовић)

Пролетер-Младост (Л) 2:0 (1:0)

Стадион: Слана Бара. Стрелци: М. Стојановић (аутогол) у 43. и Станчетић у 87. минуту. Пролетер: Петрић, Танасин, Ђулић, Скопљак, Жигић, Балабановић, Танушев, Милићевић (Станчетић), Вукеља, Бошковић (Швоња), Лекић (Бабић) Младост: Прековић, Гашић (Гаврић), Тешић (Аврамовић), М. Стојановић, Н. Стојановић, Живадиновић, Радин, Зоњић, Црномарковић, Милуновић, Пешић

У МИНУТ ДО 12

ЛИГА ФС МОРАВИЧКОГ ОКРУГА

ГФК Јасеница 1911-Полет 0:1 (0:0)

Резултати 25. кола:

ЗОНА „МОРАВА“

Јединство (К)-Слатина Спартак-Доња Врбава Младост (А)-Рудар Младост (П)-Овчар Пријевор-Напредак Јединство (ГГ)-Морава Бацковац Ј.-Миоковци Горушица-Омладинац

ПОДВИГ ДРАГАЧЕВА У ЗУБИНОМ ПОТОКУ Резултати 25. кола: Орловац-Таково 2:1 Мокра Гора-Драгачево 1:1 Слобода-Полет 2:1

3 4 6 11

Таково Орловац Полет Драгачево

25 24 24 25

12 10 10 7

6 7 6 9

7 7 8 9

32 36 32 36

21 +11 42 28 +8 37 26 +6 36 27 +9 30

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Младост (П) Овчар Рудар Спартак (-1) Јединство (К) Слатина Младост (А) Доња Врбава Миоковци (-1) Напредак Бацковац Јунајтед Јединство (ГГ) Пријевор Омладинац Морава Горушица (-1)

25 25 24 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 24

17 14 14 13 13 11 10 10 9 8 8 8 7 7 5 3

3 7 6 6 4 4 6 5 6 7 6 5 5 5 5 4

5 4 4 6 8 10 9 10 10 10 11 12 13 13 15 17

51 41 40 47 51 32 34 35 36 39 42 34 37 37 32 28

23 19 19 26 37 37 36 33 48 32 64 33 42 55 43 69

5:2 4:2 1:1 1:0 2:2 3:0 5:4 1:4 +28 +22 +21 +21 +14 -5 -2 +2 -12 +7 -22 +1 -5 -18 -11 -41

54 49 48 44 43 37 36 35 32 31 30 29 26 26 20 12

Стрелац: Куљанин у 90. минуту ГФК Јасеница 1911: Станковић, Петровић, Јаковљевић, Јокић, Илић, Мировић, Петковић (Стојановић), С. Павловић, Васиљевић, А. Павловић, Поповић (Дончић) Полет: Радаковић, Ђорђиловић, Радисавчевић, Николић, Протић (Чакаревић), Стојић, Куљанин, Нешовић, Ивановић (Ковачевић), Перишић.

Резултати 25. кола: ГФК Јасеница 1911-Полет 0:1 Слобода-Рудар 1:0 3 Полет 16 Слобода

25 25

15 4

5 5

5 16

31 14

12 +19 50 51 -37 17

ИМА ЈОШ НАДЕ Слобода-Рудар 1:0 (1:0) Стрелац: Грбовић у 13. минуту. Слобода: Топаловић, Николић, Антић, Радовановић, Колаковић (Кораксић),Грбић (Стојанић), Пантовић (Оцокољић), Анев, Димитријевић, Грбовић, Зарић Рудар: Лангура, Јанковић, Петровић (Катић), Лазић, Митровић, Јовановић, Димитријевић (Животић), Павлов, Торбица, Станић, Стојановић (Станковић).


37

SPORT

PETAK 16. MAJ 2014.

Страну припремио М. Ристић

ОФЛ ГОРЊИ МИЛАНОВАЦ Луњевица Младост 09 Велереч 94 Озрем ПМХ Млади Рудар Таковски Устанак

Мајдан Луњевица Озрем ПМХ Јабланица Велереч 94 Брезак Шумадија (-1) Омладинац Младост 09 Млади Рудар (-4) Шилопај Озремица Таковски 13 Устанак

ГРАДСКА ЛИГА ЧАЧАК

Шилопај Мајдан Брезак Шумадија Јабланица Озремица

20 19 20 19 19 19 18 19 19 19 20 19

14 14 13 9 8 8 8 6 6 7 6 3

3 3 4 5 5 5 2 5 5 5 1 2

3 2 3 5 6 6 8 8 8 7 13 14

57 45 53 52 27 26 36 30 17 28 26 20

21 11 27 30 26 26 37 34 26 28 44 56

+36 +34 +26 +22 +1 0 -1 -4 -9 0 -18 -36

45 45 43 32 29 29 25 23 23 22 19 11

20

0

1

19

13

64

-51

1

У

Гучи је недавно одржан седми Турнир “Балкан куп 2014” на коме је учествовало 38 екипа. У конкуренцији дечака рођених 2004. године први је био Напредак Дуел из Крушевца, други Борац Чачак, а трећи Орлићи Морава из Александровца. Сивер куп у овој узрасној категорији припао је ОФК Пожега, а фер плеј Ужицу. За најбољег играча је проглашен Немаwа Трифуновић из Чачка који је био и најстерлац. Најбољи голман је Андреј Богосављевић из Крушевца. Код дечака 2005. годиште први је био ФК Грачаница, други Напредак Дуел, трећи Крагуј Крагујевац. Силвер куп освојила је чачанска Младост радост, а фер плеј Гуча. Најбољи

1:1

Будућност

1:1

Морава

Премећа

4:0

Задругар

Вујан

3:1

Стрелац

1:4

Лугови

Парменац Слободан тим: Кеј

11:2

Ракова

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Парменац Вујан Кеј Чачак 94 Планинац Лугови Морава Задругар Будућност Премећа (-1) Ракова Стрелац (-2) Полет (Г) (-1)

17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00

17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00

16:30 11:00 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30

-

Раднички 1923 Раднички Н Партизан Рад Слобода Поинт ОФК Београд Војводина Јавор Матис

16:30 16:30 16:30 16:30 16:30 16:30

1 6 7 5 8 8 7 8 6 7 8 13 16

90 36 40 27 29 36 32 35 38 32 28 21 28

17 26 30 33 31 39 44 31 32 35 37 49 68

+73 +10 +10 -6 -2 -3 -12 +4 +6 -3 -9 -28 -40

55 34 32 29 28 27 26 25 24 24 23 14 5

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Братство Котража Брезова Јелица Прилике Јединство (П) Слога Раднички Бјелица Врело Дедиње Јунајтед Градина

1:2 одл. 2:0 5:0 4:2 2:0

18 12 18 12 18 11 18 8 18 9 18 8 18 7 17 6 18 6 18 6 18 4 17 2

3 2 4 5 2 1 3 4 3 2 3 0

Јединство (П) Раднички Бјелица Врело Прилике Дедиње Јунајтед

3 4 3 5 7 9 8 7 9 10 11 15

68 54 45 33 39 46 32 31 45 38 32 16

24 35 18 25 41 44 34 40 46 59 47 66

+44 +19 +27 +8 -2 +2 -2 -9 -1 -21 -15 -50

39 38 37 29 29 25 24 22 21 20 15 6

ОДРЖАН СЕДМИ “БАЛКАН КУП”

ПРАЗНИК ДЕЧЈЕГ ФУДБАЛА

17.05.2014 | 16:30 17.05.2014 | 16:30 18.05.2014 | 16:30 18.05.2014 | 16:30 17.05.2014 | 16:30 18.05.2014 | 16:30 18.05.2014 | 16:30 18.05.2014 | 13:00

Металац Рудар Таково Полет Омладинац Арсенал Драгачево Шумадија 1903

-

Тутин Орловац Слобода Карађорђе Трепча Мокра Гора Славија Водојажа

Слатина Миоковци Морава Напредак Омладинац Овчар Рудар Доња Врбава

-

Бацковац Јунајтед Јединство (ГГ) Пријевор Горушица Младост (П) Младост (А) Спартак Јединство (К)

Кеј Ракова Лугови Стрелац Задругар Морава

-

Парменац Полет (Г) Вујан Премећа Будућност Чачак 94

ОКРУЖНА ЛИГА ФСМО

Слога К Борац Младост Долина Смедерево Радник Тимок Бежанија

-

Телеоптик Пролетер Јединство П Металац БСК Синђелић Слога ПМ Инђија

Рудар Полет Мачва Крушик Сељак Јошаница НД 2011 Шумадија Лозница 1919

-

ГФК Јасеница 1911 Млади радник Победа Железничар Партизан Бане Шапине Слобода

18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 |

17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:00

ГРАДСКА ЛИГА

Озремица Јабланица Шумадија Брезак Мајдан Шилопај

Слободан тим: Таковски Устанак

18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 |

17:00 11:00 17:00 17:00 17:00 17:00

ОФЛ ЛУЧАНИ

ОФЛ ГОРЊИ МИЛАНОВАЦ 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 |

1 4 2 5 4 3 5 4 6 7 5 1 3

18. коло

Слога Градина Брезова Котража Братство Јелица

ЗОНА МОРАВА Нови Пазар Чукарички Спартак Вождовац Доњи Срем Црвена Звезда Напредак Јагодина

СРПСКА ЛИГА 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 | 18.05.2014 |

18 10 10 8 8 8 7 7 6 6 6 5 1

играч је Андреј Мандић Грачаница, стрелац Матија Вукомановић и голман Андрија Гајић Напредак. У конкуренцији фудбалера 2003. годишта најбоља екипа је Реал из Ниша, други Тутин, а трећа Слобода Ужице. За најиграча код једанаестогодишwака проглашен је Матија Стојановић Реал, за стрелца Богдан Петровић Слобода и за голмана Денис Маврић Тутин. Трофеј Силвер куп припао је екипи Космет из Лепосавића, а фер плеј ОФК Вранић Ариље. Седми “Балкан куп” организовали су ФК Гуча, Центар за културу и спорт општине Лучани и Фудбалски савез Драгачева. З. Ј.

ПРВА ЛИГА 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 |

20 20 19 18 20 19 19 19 18 20 19 19 20

ОФЛ ЛУЧАНИ

Планинац

Полет (Г)

СУПЕР ЛИГА 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 | 17.05.2014 |

21. коло

Чачак 94

ВОДИЧ ЗА ВИКЕНД

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

21. коло

3:0 0:4 0:0 5:2 1:2 2:3

: : : : : :

Млади Рудар Озрем ПМХ Велереч 94 Младост 09 Луњевица Омладинац

18.05.2014 | 17:00 16.05.2014 | 17:00 18.05.2014 | 18.05.2014 | 17.05.2014 | 18.05.2014 |

11:00 17:00 17:00 17:00

Јелица Дедиње Јунајтед Прилике Врело Бјелица Раднички

:

Слога

:

Братство

: : : :

Котража Брезова Градина Јединство (П)


38

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE


39

OGLASI

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Kompletnu ponudu Agencije „GA[O NEKRETNINE“ mo`ete videti na sajtu WEB NEKRETNINE.

060/434-2-190

GARSOWERE 23m2, vp, 21500 eura, [iri centar 30m2, 3, lift, 22500 eura, Avenija 16m2, bp,14500 eura, Qubi} kej U ponudi jo{ 8 garsonjera JEDNOSOBNI STANOVI 36m2 , 5, 18000 eura, Hotel Morava 38m2, vp, 22500 eura, Qubi} kej 37m2, 3, 21000 eura, Qubi} kej 32m2 , 5, 22000 eura, [iri centar 43m2, 1, 27000 eura, Avlaxinica U ponudi jo{ 16 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 35m2, 5, 24500 eura, [iri centar 53m2 , 6, lift, 29500 eura,Restoran Brvnara 37m2 nov, 4, lift, sa stvarima, 32000 eura Avenija 49m2, 4, 27000 eura, Hotel Morava U ponudi jo{ 17 jednoiposobnih stanova DVOSOBNI STANOVI 49m2, 1, 25000 eura, Hotel Morava 57m2, 14, lift, 25000 eura, Hotel Morava 47m2, dvori{ni stan, 26000 eura, Hotel Morava 49m2 , 4, 27000 eura , Hotel Morava 55m2, vp, 26000 eura, Qubi} kej 50m2, 4 , 28000 eura, Nemanjina 52m2 , 3, lift, 28000 eura, [iri centar

AGENCIJA

SIGMA

57m2, 6, lift, 29500 eura, Avenija 57m2, 3, lift, 31000 eura , Avenija 63m2, 3, 31000 eura, Avlaxinica 55m2, vp, 32000 eura, [iri centar 49m2 , 6, lift, 32000 eura, Nemanjina 51m2, 4, 25000 eura, Centar U ponudi jo{ 52 dvosobna stana DVOIPOSOBNI STANOVI 54m2, 1, 29000 eura , Hotel Morava 64m2, 12, lift, 33000 eura, Hotel Morava 53m2, 1, 35000 eura, Hotel Morava 67m2, 7, lift, 37000 eura, [iri centar 54m2 , 4, lift, 38000 eura, Qubi} kej 67m2 , 4, lift, 45000 eura, Avlaxinica U ponudi jo{ 21 dvoiposoban stan TROSOBNI STANOVI 67m2, 4, 37000 eura, Hotel Morava 71m2, 1, 43000 eura, Avenija 80m2, 1, 44000 eura, Qubi} kej 78m2, vp, 45000 eura, [iri centar 71m2, 4, lift, 46000 eura, Avenija 80m2, 1, sa stvarima, 50000 eura, [iri centar 78m2, 6, lift, 50000 eura, [iri centar U ponudi jo{ 34 trosobna stana

U PONUDI NA[E AGENCIJE VELIKI IZBOR KU]A, PLACEVA, VIKEND KU]A I SEOSKIH DOMA]INSTAVA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE HITNO!!! PRODAJEM DVOSOBAN STAN OD 56 M2 NA PRVOM SPRATU, 21.500 E STANOVI P-20 m2, 13. sprat, CG, K. Milo{a, 17.000 evra P-32 m2, PR, TA, Kej, 20.000 evra P-36 m2, 5. sprat, CG, kod H. Morave, 20.000 evra P-51 m2, PR, TA, ul. 9. Jugovi}a, 26.000 evra P-58 m2, 2. sprat, 2. sprat, CG, Kej, 38.000 evra P-67 m2, 12. sprat, CG, Kej, dupleks, 43.000 evra P-29 m2, 5. sprat, CG, kod H. Morave, 20.000 E P-31 m2, 7. sprat, CG, Avlaxinica, nov, mogu}nost subvencije, 22.000 E P-43 m2, 3. sprat, TA, Qubi} kej, 19.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Avlaxinica, nov, mogu}nost subvencije, 31.000 E P-49 m2, 5. sprat, CG, kod Brvnare, 32.000 E P-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, 36.000 evra P-47 m2, 1. sprat, CG, Obili}eva-nov, 41.000 E, sa PDV-om P-52 m2, 7. sprat, CG, Avlaxinica, nov, mogu}nost subvencije, 37.000 E P-57 m2, 6. sprat, CG, Avenija 2, 29.500 E P-60 m2, 1. sprat, TA, kod M.Pavlovi}, 35.000 evra P-74 m2, 2. sprat, CG, Obili}eva, 49.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod Gradskog parka, 62.000 E P-36 m2, VP, TA, kod H. Morave, 24.000 evra

P-43 m2, VP, TA, Avlaxinica, 21.000 evra P-49 m2, 1 sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 evra 20 m2, 13. sprat, CG, K. Milo{a, 17.000 evra 32 m2, PR, TA, Kej, 20.000 evra 36 m2, 5. sprat, CG, kod H. Morave, 19.000 evra 51 m2, PR, TA, 9. Jugovi}a, 26.000 evra 51 m2, 3. sprat, TA, Nemawina, 27.000 evra 57 m2, PR, CG, Avenija, 28.500 evra 58 m2, 2. sprat, CG, Kej, 38.000 evra 67 m2, 12. sprat, CG, Kej, dupleks, 43.000 evra 95 m2, 1. sprat, CG, Avlaxinica, 75.000 evra

KU]E P-60 m2, 40 ari placa, Slatinska bawa, 13.000 E P-110 m2, 34 ara placa, Loznica, 20.000 E P-80 m2+PK, 4 ara placa, Prijevor, 50.000 E P-120 m2, 5 ari placa, Qubi}, 50.000 E P-120 m2, 8 ari placa, kod po{tinog magacina, 45.000 E P-200 m2+PK, 18 ari placa, Qubi}, 51.000 E P-70 m2, 40 ari, Slatinska bawa, 13.000 evra P-60 m2, 5 ari, Prijevor, 21.000 evra P-208 m2, 6.8 ari, kod Slobode, 50.000 evra P-80 m2, 16 ari, Parmenac,

29.000 evra P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko poqe, 30.000 evra P-129 m2, 1.5 a, kod Ma{inske {kole, 26.000 evra P-140 m2, 5 a, Makedonska 60 m2, 5 ari, Prijevor, 21.000 evra 114 m2, 2 ara, Amixina, 50.000 evra 66 m2, 4 ara, kod Bolnice, 45.000 evra IMAWA 2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 15.000 E sa stvarima 90 m2, 89 ari, Pakovra}e, 24.000 E 2 ku}e, 1.89 ha, Pakovra}e, 22.000 E 90 m2,2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pomo}nih objekata, 35.000 evra 50 m2, 90 ari, Gorwa Gorevnica, 26.000 E 80 m2, 1.75 ha, Prijevor, 45.000 E 40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 evra LOKALI P-37 m2, Obili}eva, 41.000 E P-60 m2, Bate Jankovi}a, 52.000 E P-49 m2, B. Oslobo|ewa, 36.000 E VIKENDICE 60 ari, Kuki}i, 13.000 evra 8 ari, Jelica, 5.500 evra 18 ari, na Kamenici, 22.000 evra 60 m2, Me|uevr{je, 40.000 evra

STANOVI

P-37 M2, CG, NEMAWINA, 23.000 E P-45 M2, 3. SPRAT, TA, HOTEL MORAVA, 25.000 E P-39 M2, 3. SPRAT, CG, CENTAR, 25.500 E P-47 M2, 2. SPRAT, CG, NEMAWINA, 27.000 E P-29 M2, 5. SPRAT, CG, H. MORAVA, 19.000 E P-32 M2, 5. SPRAT, CG, NEMAWINA, 23.000 E P-46 M2, 1. SPRAT, CG, OBILI]EVA, 800 E + PDV, NOV P-49 M2, 6. SPRAT, QUBI] KEJ, 30.000 E P-50 M2, 2. SPRAT, CG, KEJ, 29.000 E P-52 M2, 2. SPRAT, CG, KEJ, 35.000 E P-57 M2, 2. SPRAT, CG, KEJ, 36.000 E, RENOVIRAN P-67 M2+18 M2+3 M2, DUPLEKS, RENOVIRAN, 42.000 E P-58 M2, 3. SPRAT, CG,

VINARA, 39.000 E P-49 M2, 3. SPRAT, TA, H. MORAVA, 31.000 E P-68 M2, 4. SPRAT, CG, BALKANSKA, 39.000 E P-58 M2, 7. SPRAT, CG, VINARA, 31.000 E P-79 M2, 2. SPRAT, CG, KEJ, 47.000 E P-93 M2, 2. SPRAT, CG, CENTAR, 70.000 E P-53 M2, VP,TA, CENTAR, 26.000 E P-53 M2, 7. SPRAT, CG, AVLAXINICA, 25.500 E

KU]E P-60 M2, 7 ARI PLACA, PRIJEVOR, 18.000 E P-45 M2, 11.4 ARI PLACA, DOWA TREP^A, 12.000 E P-71 M2+30 M2, 4.5 ARI PLACA, CENTAR, 77.000 E P-160 M2 + 70 M2, 3 ARA PLACA, [IRI CENTAR, 80.000 E P-150 M2, PLAC 3 ARA, CENTAR, 80.000 E


40

OGLASI

AGENCIJA www.stannekretnine.rs

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

\OR\EVI] NEKRETNINE

HITNO-TROSOBAN STAN, 2. SPRAT, CENTAR HITNO-NOVIJI STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, BLI@E CENTRA

HITNO!! Prodajem dvosoban stan na Qubi} keju, 2. sprat, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena – POVOQNO! STANOVI - P-20 m2, ul. Nemawina, 6. sprat, CG, renoviran, 17.000 evra - P-25 m2, Alvaxinica, 1. sprat, TA, 15.500 evra - P-29 m2, Hotel Morava, NOV, 3. s- prat, 19.000 evra sa - PDVom - P-28 m2, Hotel Morava, 5. sprat, 19.000 evra - P-31 m2, Obili}eva, 2. s- prat, 17.000 evra - P-30 m2, 1. s- prat, CG, terasa, 24.000 evra - P-32 m2, centar, 2. s- prat, CG, 18.000 evra - P-34 m2, centar, 1. s- prat, CG, 23.000 evra - P-36 m2, centar, 2. s- prat, CG, 28.000 evra - P-36 m2, Nemawina, 1. s- prat, renoviran, sa novim stvarima, 26.000 evra - P-38 m2, Medicinska {kola, 3. s- prat, renoviran, 24.000 evra - P-40 m2, centar, 4. s- prat, CG, sa stvarima, renoviran, 31.000 evra - P-43 m2, nov, centar, 3. sprat, lift, CG, 36.000 evra sa PDV-om - P-44 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa, 25.000 evra - P-45 m2, nov, Obili}eva, prizemqe, za - poslovni - prostor, 35.000 evra

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

- P-39 m2, Vinara, 8. s- prat, CG, terasa, 24.000 evra - P-48 m2, centar, 4. s- prat, CG, terasa, 33.000 evra - P-45 m2+13m2, Nemawina, dupleks, 5. s- prat, lift, CG, 30.000 evra - P-50 m2, Hotel Morava, TA, 2. s- prat, 30.000 evra - P-52 m2, Qubi} kej, 3. s- prat, TA, terasa, 28.000 evra - P-55 m2, Qubi} kej, 2. s- prat, CG, terasa, 30.000 evra - P-54 m2, centar, 1. s- prat, CG, terasa, za - poslovni - prostor, 28.000 evra - P-50 m2, Qubi} kej, 2. s- prat, CG, terasa, noviji, 33.000 evra - P-55 m2, Nemawina, prizemqe, TA, terasa, 32.000 evra - P-52 m2, Obili}eva, 1. s- prat, TA, terasa, 30.000 evra - P-60 m2, Balkanska, 4. s- prat, CG, nov, 33.000 evra - P-66 m2, centar, 1. s- prat, CG, terasa, - pogodan za - poslovni prostor, 50.000 evra - P-68 m2, centar, 2. s- prat, TA, terasa, 40.000 evra - P-69 m2, centar, 1. s- prat, gas, - pogodan za - poslovni - prostor, 43.000 evra - P-70 m2, Qubi} kej, 3. s- prat, CG, terasa, 42.000 evra - P-72 m2, Avenija 2, 2. s- prat, CG, terasa, 37.000 evra - P-76 m2, Hotel Morava, 5. s-

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

prat, CG, terasa, odmah useqiv, 38.000 evra - P-76 m2, Balkanska, 2. s- prat, CG, 2. terase, 40.000 evra - P-77 m2, centar, 3. s- prat, CG, terasa, 50.000 evra - P-78 m2, Vinara, 6. s- prat, lift, CG, 2. terase, 46.000 evra - P-90 m2, Hotel Morava, CG, lift, terasa, gara`a iza zgrade, 50.000 evra KU]E - P-60 m2 ( - P+1), - plac 10 a, Pakovra}e, 18.000 evra - P-70 m2, - plac 4.13 a, kod Proletera, 42.000 evra - P-125 m2, - plac 5 a, centar, blizu KMN-a, dogovor - P-80 m2, - plac 3 a, Trbu{ani, 21.000 evra - P-92 m2, - plac 5 a, {kola “ R. Mitrovi}”, 45.000 evra - P-98 m2, - plac 2 a, kod Bor~eve hale ili zamena za stan - P-105 m2 ( - P+1), - plac 2 a, Amixina, 50.000 evra LOKALI - P-38 m2, nov, Obili}eva, 40.000 evra - P-18 m2, Qubi} kej, 18.000 evra - P-49 m2, Alvaxinica, 38.000 evra - P-72 m2, S. Markovi}a ( mogu}a - podela na dva lokala od - po 36 m2 sa mokrim ~vorom)

STANOVI P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor.

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvoso-

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

ban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD

CENTAR , stan od 94 m2, Palmoti}eva, sre|en, salonac. GARSOWERA nova, 18 m2, 22.000 evra, Vo`dovac DUPLEKS 96 m2, sa gara`om, kod Arene, ukwi`en

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P=18 m2, 5. sp. Nemawina, 16. 000 eura P=29 m2, 3.sp. Avenija 2, 22. 000 eura P=30 m2, 1.sp. K.V.P, 21. 000 eura P=26 m2, 3.sp. Kej, 17. 500 eura P=17m2, priz. Balkanska, 9.500 eura P=19 m2,13 sp. Kneza Milo{a, 17. 000 eura P=27m2, 2 sp.Centar, 20. 000 eura JEDNOSOBNI P=40 m2, 8.sp. Vinara, 25.500 eura P=35 m2, 4.sp. Kej, 18. 000 eura P=38 m2, 3.sp. H.Morava, 24. 000 eura P=34 m2, 1.sp Centar, 23.200 eura P=42 m2, 4.sp. Med.{kola, 21. 000 eura P=37 m2,1.sp. CENTAR, 33.300 eura P=45 m2, 2.sp. Sv.Save, 25.500 eura P=34 m2, 2.sp.Sv.Save, 22. 000 eura DVOSOBNI P=40 m2, vp.nov Centar, 34. 000 eura P=54 m2, 3.sp. Avlaxinica, 31.000 eura P=49 m2, 2.sp. Sv.Save, 28. 000 eura P=45 m2, 2. sp.Nemawina, 25.000 eura P= 57 m2, 5.sp. Nemawina, 29. 000 eura P=57 m2, priz. sp. Avenija 2, 31.000 eura P=47 m2, 3.sp. Merkator, 35. 000 eura P=53 m2, 2.sp. Nemawina,32. 000 eura P=42 m2, 5.sp.Avlaxinica, 27.000 eura P=60 m2, 1.sp.H.Morava, 30.000 eura P=63 m2, 3.sp.Avlaxinica, 38. 000 eura P=60 m2, 4.sp.Avlaxinica, 37. 000 eura P=60 m2, 1. sp. Obili}eva, 40. 000 eura P=65 m2, 1.sp. H.Morava, 31. 000 eura P=54 m2, 5.sp.Avenija 1, 35. 000 eura P=48 m2, 1.sp.nov, Centar, 38. 000 eura TROSOBNI P=66 m2, 7.sp. H.Morava, 34. 000 eura P=68 m2, 3.sp.Nemawina, 41. 000 eura

P=65 m2, 2.sp. Centar, 38. 000 eura P=70 m2, 2.sp. Kej, 43. 000 eura P=71 m2, 3 sp. Obili}eva - Nov- 780 E + PDV P=78 m2, 1.sp. H.Morava, 66. 000 eura P=67 m2, 4.sp. Avlaxinica- Nov 44. 000 eura P=65 m2, vp. Centar, 45. 000 eura P=76 m2, 3.sp. Balkanska, 43. 000 eura P=76m2, 5.sp. Autoprevoz, 37. 000 eura P=81 m2 , 1.sp. K.V.P. 47. 000 eura P=120 m2 , 6.sp. Sv. Markovi}a, 61. 000 eura P=58 m2, 4.sp. Kej , 35. 000 eura KU]E P=138 m2, Solunska, plac 2,5 a, 70. 000 eura P=340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60. 000 eura P=230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78. 000 eura P=125 m2, Centar, plac 4,5a, 120. 000 eura P=100 m2, Kru`ni put, plac 10 ari, 39. 000 eura P=105 m2, D.Trep~a, plac 6 a, 12. 000 eura P=80+120 m2 , Balkanska, plac 5 ari, 40.+ 50. 000 eura P=90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50. 000 eura P=80 m2, Bolnica, plac 4,22 a, 37. 000 eura P=220 m2, Ko{utwak, plac 6 ari, 53. 000 eura P=60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25. 000 eura P=65 m2, D.Mi{ovi}, plac 5a, 36. 000 eura P=81 m2, 7.jula, plac 5a, 41. 000 eura P=80 m2, S. Breg, plac 3a, 36. 000 eura P=104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82. 000 eura P=100 m2, Bazeni, plac 2,2 a, 45. 000 eura P=75 m2, Solunska, plac 6 ari, 60. 000 eura P= 50 m2, D.Trep~a, plac 15 ari, 8. 500 eura P=100 m2, Trnava, plac 70 m2, 35. 000 eura

STANOVI: P-24 m2, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 17 500 eura P-20 m2, Nemawina, cena: 16 000 eura P-34 m2, Balkanska, 2. sprat, cena: 22 000 eura P-42 m2, Hotel Morava, 1.sprat, cena: 21 000 eura P-27 m2, Strogi centar, 2.sprat, cena: 24 000 eura P-38 m2, kod O[ Milice Pavlovi} (nov), cena: 24 000 eura P-43 m2, Hotel Morava, 4.sprat, cena: 24 000 eura P-43 m2, [iri centar, prizemqe, cena: 25 000 eura P-45 m2, Nemawina, 4.sprat, cena: 26 500 eura P=51 m2, blizu Tempa, prizemqe, cena: 26 000 eura P=33 m2, Qubi}ska (sa stvarima), cena: 28 000 eura P-36 m2, Centar, blizu pijace, 2.sprat, cena: 28

000 eura P-51 m2, Centar, 4.sprat, cena: 25 000 eura P-46 m2, Avenija 1, 4.sprat, cena. 29 000 eura P-63 m2, Alvad`inica, 3.sprat, cena: 29 500 eura P=49 m2, Hotel Morava, 2.sprat, cena: 31 000 eura P-48 m2, Obili}eva (nov), 1.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P-55 m2, Nemawina, 3.sprat, cena: 33 000 eura P-58 m2, Avenija 2, cena: 29 500 eura P-59 m2, Alvad`inica (fasadna cigla), cena: 36 500 eura P-57 m2, Ciglarska (nov), 4.sprat, cena: 670 eura/m2+PDV P-65,50 m2, Centar (noviji), 3.sprat, cena: 37 000 eura P-66 m2, Kalu|erice, cena: 39 000 eura P-73 + 6 m2, Centar, CG, cena: 43 000 eura P-71 m2, Avenija 2,

1.sprat, cena: 45 000 eura P-89 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P-92,5 m2, Gradski bedem, 1.sprat, CG P-103 m2, Ciglarska (nov), 5.sprat, cena: 500 eura/m2 + PDV KU]E: P=120 m2, Gorwi Trbu{ani, plac 13 ari, cena: 20 000 eura P=65 m2, Atenica (kod {kole), plac 4,38 ari, cena: 31 000 eura P=70 m2, Qubi}, plac 4 ara, cena: 31 000 eura P=150 m2, Trnava, plac 10 ari, cena: 40 000 eura P=70 m2, Obili}eva, plac 4 ara, cena: 42 000 eura P=240 m2, Parmenac, plac 15 ari, cena: 65 000 eura P=180 m2, kod Slobodinog igrali{ta, plac 6,5 ari, cena: 75 000 eura


41

OGLASI / ^ITUQE

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

POSLEDWI POZDRAV VOQENOJ SESTRI

KOVIQKI KOLI RAJ^EVI] Sa te{kim bolom u du{i nikada ne}e{ biti zaboravqena. Neka ti se rajska vrata {irom otvore jer ti si to zaslu`ila. Brat BRANKO, @AKLINA, @ANA i EMIL iz [vedske 17144

VUKA[INA VULA BUGAR^I]A

MILOVAN MILETI]

BRANKU NENADOVI]U

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

Dana 14. 5. 2014. godine navr{ilo se 22 godine od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede

SE]AWE 16. maj 1994 - 16. maj 2014.

Posledwi pozdrav dragom prijatequ

Od porodice KI]ANOVI]

Uvek }e{ biti sa nama sa~uvan od zaborava. TVOJA PORODICA

17138

17140

Vreme ne ubla`ava bol i tugu, ve} pove}ava te{ku samo}u. Supruga DRAGANA, }erka RADICA, sin BUBE, unuk VLADE, unuka MAJA i zet BRANKO 17141

DRAGAN MILI]EVI] CIRKUS 21. 5. 2011 - 21. 5. 2014.

PORODICA

STANI[I] KAJICA STANI[I] VLADIMIR 16. 5. 2012 - 16. 5. 2014. 28. 12. 2013 - 28. 06. 2014. Mislili smo da }e vreme koje neumitno te~e, ubla`iti na{u tugu, suze i bol za Vama. Ali dani tuge su sve du`i, ali bol sve ve}a. Praznina koju sada ose}amo oduzima nam snagu za sve dane koji dolaze, dane bez vas. Sa vama smo u mislima, u pri~ama, u snovima. Vole vas i ~uvaju od zaborava ... VA[A NEUTE[NA PORODICA

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulica Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60

17113


42

^ITUQE

Devetog maja u 65. godini upokojila se u Gospodu

KOVIQKA RAJ^EVI] 1949 - 2014.

Sahrana je obavqena 12. maja na ^a~anskom grobqu.

Istina je prete{ka a re~i i suze nedovoqne da iska`u na{u tugu i bol zbog tvog odlaska. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a neizmerna qubav, ja~a od zaborava.

TVOJI NAJMILIJI: BRANKO, ACO, KATARINA, DANIJELA i TASKE

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE


43

^ITUQE

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

Dana 20. 5. 2014. godine navr{ava se ^ETIRI GODINE od smrti na{eg dragog

Pro{lo je 25 godina od smrti na{eg oca i 10 godina od smrti na{e majke

NA[OJ

MILO[A RATKOVI]A BOGOQUBA - BO[KA

STAJKE

Mnogo je qubavi i dobrote oti{lo sa tobom, a mi te sa ponosom ~uvamo u na{im srcima. Za tobom }e uvek `aliti Otac MIROSLAV, majka ROSA, sestra MILKA i zet SIMO

iz Atenice Uspomene na drage roditeqe sa qubavqu i po{tovawem ~uvaju od zaborava Porodice DANGUBI] i POPOVI]

17123

17124

POPOVI]

U utorak 13. maja 2014. godine navr{ilo se [EST MESECI od kada je oti{la na{a majka, nana i prabaka Pre 6 godina ostali smo bez na{eg brata

MILICA GLI[OVI]

ANDRIJE I. \OKI]A

iz Mili}evaca Majko na{a, Nedostaju nam, tvoj dragi lik, topla re~ i saveti.

penzionera " Borbe" iz Beograda

DOBRILI DOCI ERI] U~iteqici u penziji iz ^a~ka Dava}emo godi{wi pomen u subotu 17. 5. 2014. godine u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu. Zahvalni za sve qudske radosti i vrednosti koje si nam podarila i kojima si nas u~ila, a koje }e uvek biti deo na{ih `ivota. Za sve i zauvek zahvalni tvoji najmiliji. Suprug MLADEN i deca DRAGAN i SEKA sa porodicama 17135

18. maj 1998 - 18. maj 2014.

Praznina, tuga i bol ostaju ve~no. Po~ivaj u miru. Tvoji: sestra, bra}a i unuci

Mnogo nam nedostaje{. Hvala ti na svemu. Po~ivaj u miru. Sin DRAGAN i }erka @IVANA sa porodicom

17125

17127

Komandir obezbe|ewa Vodovoda ^a~ak Kako vreme prolazi sve vi{e mi nedostaje{, kao i svi moji ostali. Sa tobom sam bila sigurna, ponosna, za{ti}ena i sre}na. Tvoji DANICA, SLOBODAN i BO[KO sa svojima iz Francuske

POSLEDWI POZDRAV NA[EM DRAGOM PRIJATEQU

AN\ELE NA[

RADOJKO ( RADE ) ANDRI]

17125

JOVAN MILI]

JOVANU MILI]U

1951 - 2014.

RA[O PLAZINI]

1951 - 2014.

dipl. ma{. ing. iz Mr{inaca Tvoje postojawe je bilo na{a snaga i toplina. Tvoje ime je na{ ponos. Tvoja MICA i JOVANA

Od drugara PERA, MILOMIRA, DRAGANA, MIRA i DOLA

17128

17129

Posledwi pozdrav na{em bratu

17131

RA[O PLAZINI] JOVANU MILI]U

Dragi sine Ra{o, pro{lo je 19 godina kako nisi sa nama. Qubav prema tvojoj deci Daci i Acu ostavila nas je u `ivotu. TVOJI RODITEQI: otac BRANKO i majka ANDRIJANA

Dana 19. maja 2014. godine navr{ava se DVE GODINE od smrti na{e drage

dipl. ma{. ing. iz Mr{inaca

1951 - 2014.

Od Odbora za gradwu Hrama kneza Lazara na Qubi}u

S qubavqu i po{tovawem ve~no }emo pomiwati tvoju dobrotu i plemenitost. Sre}ni smo {to smo te imali. TVOJI NAJMILIJI: supruga MARIJA, }erka DANIJELA i sin ALEKSANDAR

17130

17131

Dana 20. 5. 2014. godine na ^a~anskom grobqu, u 12.00 ~asova dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{oj dragoj majci

Posledwi pozdrav dragom prijatequ

DOBRILE JOVANOVI] ro|ene Todosijevi}

Mnogo je lepih uspomena koje pamtimo i o tebi sa ponosom pri~amo. Tvoji: unuk QUBO, }erka DANA i sin MIKAN 17134

BRANKU NENADOVI]U

MIRKI STOJANOVI] S qubavqu, ponosom i tugom, ve~no }emo ~uvati uspomenu na tebe. ]erke DRAGICA i DRAGANA sa porodicama

od MILANA GRUJI^I]A sa porodicom

17133

17139

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


44

^ITUQE

Dana 20. maja je 40 DANA od smrti na{e voqene

Dana 20. maja navr{ava se 40 DANA od smrti na{e drage

MIQANE - MILKE KATANI]

MIQANE - MILKE KATANI]

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

JEDANAEST GODINA od smrti na{eg dragog {efa

1947 - 2014.

1947 - 2014.

SLOBODANA SLOVI]A

Te{ko je pomiriti se sa istinom da te nema vi{e. Po dobru }u te pamtiti, s tugom, bolom ,zahvalno{}u i ponosom, pomiwati i ~uvati tvoje ime od zaborava. suprug ILIJA

Mnogo je lepih uspomena i tvojih dobrih dela da te ve~no pamtimo, da o tebi sa ponosom pri~amo i nikada te ne zaboravimo. Jetrva DRAGICA, sinovice MILICA, JELENA, KATARINA i MARIJA sa porodicama

Tvoja dela se prenose iz generaciju u generaciju. Sa wima i ti `ivi{ me|u nama, a mi smo uvek ponosni na tebe. TVOJ ABRA[EVI]

17114

fak.

17115

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

Prim.dr. med.

Prim. dr med. BRANKO R. NENADOVI]

BRANKO R. NENADOVI] hirurg 1951 - 2014. Bio si u~iteq, dobar kolega, prijateq. Predanim i po{tenim radom, pa`wom prema pacijentima. Davao si dostojanstvo profesiji i ~a~anskoj hirurgiji. Ukazivao na put mla|im lekarima. Ostaje se}awe i ponos na zajedni~ki rad, zahvalnost za razumevawe i podr{ku. KOLEKTIV ^A^ANSKE HIRURGIJE

PORODICA PJEVOVI]

hirurg 1951 - 2014. Bio si u~iteq, dobar kolega, prijateq. Predanim i po{tenim radom, pa`wom prema pacijentima. Davao si dostojanstvo profesiji i ~a~anskoj hirurgiji. Ukazivao na put mla|im lekarima. Ostaje se}awe i ponos na zajedni~ki rad, zahvalnost za razumevawe i podr{ku. KOLEKTIV ^A^ANSKE HIRURGIJE

17126

17143

Dr BRANKO NENADOVI] VELIKO HVALA ZA SVE [TO SI U^INIO ZA NAS.

17143

Dana 24. maja 2014. navr{ava se OSAM GODINA od smrti na{eg dragog oca i dede

SE]AWE 17. maj 2009 - 17. maj 2014.

Dana 18. maja navr{i}e se GODINA DANA od smrti na{e drage majke i bake

DRAGOQUBA QUBA RADIVOJEVI]A

OLGICA PROPADOVI] STOJANA B. \EDOVI]A S QUBAVQU I PONOSOM USPOMENU NA TEBE ^UVA PORODICA PROPADOVI] 17117

Dana 21. 5. navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg dragog

ZDRAVKE \EDOVI]

@ive}ete uvek u na{im srcima voqeni i nezaboravqeni. ]erka MLADENKA sa porodicom

Voqeni ne umiru, dok `ive oni koji ih vole. Zauvek }e{ biti u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI: supruga MARGITA, brat MILIJAN, }erke GORDANA, SLAVICA i NELA, zetovi, unuci i praunuci

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulica Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60

17122


45

^ITUQE

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

Sa neizmernim bolom i tugom rastali smo se od na{eg

POSLEDWI POZDRAV DRAGOJ BAKI

KIKI

BRANKA NENADOVI]A

Tvoje su skuti suncem okupane i tvoja nedra presveta ~ista iz oka tvoga sve qubavi plamte i ceo svemir u osmehu blista.

hirurga u penziji Wegovu plemenitost i dobrotu ve~no }e pamtiti wegovi najmiliji. QIQANA, JELENA, SA[A, MARIJANA, VUK i ALEKSA 17137

TVOJI: LUKA, LENA i VASILIJE

Dana 20. 5. 2014. godine navr{ava se DVADESET GODINA od smrti na{eg dragog

Dana 20. 5. 2014. godine navr{ava se DVADESET GODINA od smrti na{eg dragog

SE]AWE 20.5.1994 - 20.5.2014.

MILOQUBA MIJAILOVI]A MILOQUB MIJAILOVI] Godinama i vremenom se ne zaboravqa onaj ko se voli. SUPRUGA VERA

Vreme prolazi, ali se}awe na tebe ostaje u na{im srcima zauvek. Tvojim odlaskom izgubili smo mnogo, ali si dobio unuka naslednika koji nosi tvoje ime i ~uva}e te od zaborava. Sin ZORAN, unuka AN\ELA i unuk MILOQUB

17111

13. maja se navr{ilo 10 GODINA od rastanka sa mojom sestrom

DRAGICOM MILOVANOVI] ro|ena Domanovi} Nema tog vremena koje }e te izbrisati iz moga se}awa. Uvek i svuda si sa mnom. Tvoja VERKA 17116

MILOQUBA MIJAILOVI]A - PATA]A Vreme prolazi, ali se}awe na tebe ostaje u na{im srcima zauvek. Sin VLADIMIR, snaja SAWA i unuke JELENA i NEVENA 17132

17112

Dana 17. 5. 2014. godine navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg voqenog

STOJAN ILI]- COLE

SEKULE LU^I]A

iz Trbu{ana 17. 5. 2003 - 17. 5. 2014.

SE]AWE

Vreme prolazi, se}awa su svakodnevna, a na{a tuga je ve~na. Tvoji: supruga DRAGICA, sin MIODRAG i }erka SLA\ANA sa porodicom

Godine koje su pro{le nisu umawile se}awe na tebe. Tvoji: supruga QUBICA, }erka NADA, zet RADENKO i unuke NATA[A i IVANA

17118

17119


46

^ITUQE

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

Prim. dr BRANKO NENADOVI] hirurg ( 1951 - 2014.)

Sa `aqewem obave{tavamo da je dana 9. 05. 2014. godine preminuo prim. dr Branko Nenadovi}, hirurg ( 1951 - 2014.). Preminuo je divan ~ovek, veliki lekar, vi{edecenijski iskreni prijateq.

ZDRAVSTVENI CENTAR „Dr DRAGI[A MI[OVI]” ^A^AK

POSLEDWI POZDRAV DRAGOM PRIJATEQU I DOKTORU

POSLEDWI POZDRAV ISKRENOM PRIJATEQU

primarijusu dr BRANKU NENADOVI]U

primarijusu dr BRANKU NENADOVI]U

Neka te an|eli ~uvaju. VERICA i MILENKO KOSTI] sa porodicom

Uspomenu na tvoj vedri lik ~uva}emo od vremena i zaborava. „AUTO^A^AK”


47

^ITUQE

PETAK 16. MAJ 2014. GODINE

SUTRA SE NA PROZIVCI U TEHNI^KOJ [KOLI, GENERACIJA 1974, NE]E POJAVITI NA[I DRAGI DRUGOVI I DRUGARICE:

GRA\EVINCI

MA[INCI

HEMI^ARI

SVETLANA STRAHA RADOSLAV MARI] MI]UN LUKI] MIOMIR DAMQANOVI]

SNE@ANA PETROVI] SLAVICA RADULOVI] DRAGANA [APOWI] MILANKO NOVAKOVI] VELISAV VASILIJEVI] MILO[ PROTI] MILKA SRETENOVI] MILENKO MANOJLOVI] DRAGOMAN ]ETENOVI] SLOBODAN STANOJEVI] DRAGAN MAJSTOROVI]

QIQANA MA]I] NADA NIKOLI] ZORANA PETROVI] MILANKA MI]I] DARINKA VAKIREVI] BRANKO BOJANOVI] SVETLANA MOJSILOVI] BIQANA [UVAKOV

Neizbrisivi su deo na{ih se}awa i uspomena.... GENERACIJA TEHNI^KE [KOLE 1974.

22. 11. 2013 - 22. 5. 2014.

VERA RAI^I] ro|. Ne{kovi}

17. 5. 2009 - 17. 5. 2014.

MIROQUB RAI^I]

17. 5. 1994 - 17. 5. 2014.

NIKA NE[KOVI] deda

Vreme prolazi, ali se}awa na vas ostaju u na{im srcima zauvek. Neka vas u ti{ini ve~nog mira prati na{a neizmerna qubav ja~a od vremena i zaborava. VA[I: MIRJANA, NADA i MIRA sa porodicama 17136


PETAK 16. MAJ 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.