16. novembar. 2012

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.cacanskiglas.rs

GODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

BROJ 44

CENA 30 DIN.

Mariji Orbovi} dodeqena nagrada

„Du{an Pankovi}”

DOPRINOS SRPSKOJ BIBLIOGRAFIJIstrana 17. Za tri odgovorna lica u FRA, dva sudska ve{taka i 10 advokata

OSLOBA\AJU]A PRESUDA

strana 8.

U Institutu za vo}arstvo

U Br|anima zapo~eta izgradwa deonice auto-puta od Qiga do Preqine

VA@AN DAN ZA SRPSKE PUTARE Akcija Gra|evinske inspekcije

ODZVONILO LIMENKAMA I DRVENIM GARA@AMA

strana

3.

PO^ELA JESEWA PRODAJA SADNICA

strana 12.

U~enici Tehni~ke {kole posetili Krf

strana

11.

strana

5.

TRAGOM PREDAKA


2

MARKETING

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

3

POLITIKA

U BR\ANIMA ZAPO^ETA IZGRADWA DEONICE AUTO - PUTA OD QIGA DO PREQINE

VELIKI DAN ZA SRPSKE PUTARE U prisustvu ~elnika ^a~ka i Gorweg Milanovca i predstavnika izvo|a~kih i projektantskih firmi, ministar gra|evine i urbanizma Velimir Ili} u sredu je u Br|anima ozvani~io po~etak radova na jednoj od tri deonice auto - puta od Qiga do Preqine, poverenih doma}im podizvo|a~ima, gra|evinskim preduze}ima “Planum” i “Energoprojekt”. Re~ je o trasi dugoj oko 40 kilometara, na kojoj }e biti otvoreno pet gradili{ta i anga`ovano vi{e od 3.000 radnika. Celokupan posao koji je ugovoren sa azerbejxanskom komapnijom “Azvirt” trebalo bi da bude zavr{en za 38 meseci, a ova zna~ajna investicija ko{ta}e oko 308 miliona evra. Dr`ava }e je finansirati kreditom dobijenim od Vlade Azerbejxana od 300 miliona evra, koga }e vra}ati po fiksnoj kamatnoj stopi od ~etiri odsto i rokom otplate od 15 godina, uz grejs period od tri godine.

uto put Beograd - Ju`ni Jadran koji predstavqa najkra}u vezu prestonice i wegovog zale|a sa Crnom Gorom, trebalo bi da pove`e Srbiju sa Rumunijom, Crnom Gorom i Italijom. Predvi|eno je da na deonici od Qiga do Preqine budu izgra|eni dve trase punog profila, sa 78 mostovskih konstrukcija, dve “petqe”, pet tunela i veliki broj za{titnih zidova od buke i za regulaciju re~nih korita i potoka. Na trasi od Qiga do Preqine bi}e otvoreno pet gradili{ta, {to pokazuje veliku ozbiqnost u gradwi auto - puta, rekao je ministar Velimir Ili}:

A

- Odmah }e biti zapo~eta izgradwa dva tunela i otvorena ~etiri gradili{ta. Sve probleme smo re{ili, po~ev od uplate avansa, eksproprijacije i obezbe|ewa gra|evinske dozvole. Pripreme su obavqene za oko 100 dana i otvorena su ozbiqna gradili{ta. Nastavi}emo da radimo dogovorenom dinamikom i nadamo se da izvo|a~ iz Azerbejxana ne}e imati nikakvih problema, jer }emo ga sve vreme “pratiti” sa procesom eksproprijacije, izdavawa gra|evinskih dozvola, gradwom prate}e infrastrukture i svim ostalim {to je neophodno. Ovo je veliki dan za srpske putare i gra|evinare, jer je ve} na po~etku radova firma “Planum” dobila avans od 15, a “Ener-

goprojekt” od sedam miliona evra. To }e mnogo zna~iti gra|evinskim firmama, jer prvi put se u Srbiji realizuju kapitalne inevsticije tako {to se izvo|a~ima daje avans, da bi radnici bili na vreme pla}eni i blagovremeno nabavqen materijal. Do sada su u ovakvim poslovima putari maltene bankrotirali i mnoge putarske firme su propale, zbog ~ega `elimo da ih vratimo “u igru”. O~ekujemo da ~itav posao od Beograda do Preqine bude zavr{en za 38 meseci i trudi}emo se da te rokove ispo{tujemo. Po{to je izrazio zadovoqstvo {to su srpski podizvo|a~i zapo~eli veliki posao, poveren azerbejxanskoj kompaniji “Azvirt”, prvi sekretar Ambasade Azerbejxana u Beogradu Anar Axamov je naglasio da je re~ o jednoj od najboqih azerbejxanskih kompanija, koja }e u~initi sve {to je mogu}e da ova zna~ajna investicija bude zavr{ena u predvi|enom roku, i po`eleo srpskim podizvo|a~ima da uspe{no okon~aju zapo~eti projekat. U radove na jednoj od tri deonice auto - puta od Qiga do Preqine u sredu su “uvedeni” doma}i podizvo|a~i preduze}a “Planum” i “Energoprojekt”, kojima je, kako je rekao ministar Ili}, upla}en avans u ukupnom iznosu od 22 miliona evra, {to je jo{ jedan garant da }e putari blagovremeno obaviti ugovorene poslove. “Planum” je ugovorio najve}i posao u centralnoj

Srbiji (izgradwu druge i tre}e deonice auto - puta i dva tunela ”Savinac” i “Br|ani” na trasi od Qiga do Preqine) u godini kada obele`ava zna~ajan jubilej - 65 godina od osnivawa kompanije, rekao je generalni direktor Ratomir Todorovi}, naglasiv{i zna~aj ~iwenice da su u

le`iti ovaj veliki doga|aj, jer je re~ o investicijama koje “daju krv i mogu}nost izvo|a~ima da pre`ive i `ive”. - Ovakvi infrastrukturni i kapitalni projekti obezbe|uju gra|evinskim preduze}ima da `ive i mladim in`ewerima da u~e, edukuju se i nastave

zna~iti svim op{tinama i gradovima koje }e povezati, zbog ~ega }e ovaj dan, kada su po~eli radovi, sigurno u}i u istoriju.” Dugo najavqivan po~etak radova na izgradwi koridora 11 sa velikim zadovoqstvom propratio je i predsednik Op{tine Gorwi Milanovac Mili-

sredu radovi zapo~eti na delu trase na kome su re{eni svi imovinsko pravni odnosi, a na lokaciji udaqenoj oko kilometar od glavnog gradili{ta i “probijawe” izlaznog dela tunela “Br|ani”. Posle “Planuma” u posao je uveden i beogradski “Energoprojekt”, ~iji direktor Stojan ^ovakov je najavio da }e ta kompanija na specifi~an na~in obe-

dobru gra|evinsku istoriju koju ova zemqa ima. Verujemo da }emo izgradwom ovakvih objekata podsta}i i privredni razvoj regiona i ~itave zemqe. Gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili} rekao je, pored ostalog, da Grad mnogo o~ekuje od izgradwe auto - puta i izrazio nadu da }e ona doprineti ubrzanom razvoju ^a~ka u svakom pogledu: “On }e mnogo

sav Mirkovi}: “Ovo je zna~ajan datum, ne samo za ^a~ak i Gorwi Milanovac, ve} i za ~itavu Srbiju, jer }e gradwa ovog kapitalnog infrastrukturnog objekta pospe{iti razvoj privrede, proizvodwe, trgovine, ugostiteqstva i zapo{qavawe, i uop{te, da}e veliki zamajac razvoju regiona i ~itave zemqe.”

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Ran|i}. ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

redakcija@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

M.N.


4

DRU[TVO

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

ALEKSANDAR DA^I], POMO]NIK GRADONA^ELNIKA ZA DRU[TVENE DELATNOSTI

„RADNA KAFA” SA NOVINARIMA ovoimenovani pomo}nik gradona~elnika Aleksandar Da~i} je, imaju}i u vidu da je informisawe jedna od oblasti u sklopu dru{tvenih delanosti, za koje je po funkciji odnedavno zadu`en, u utorak na “radnu kafu” pozvao novinare iz lokalnih redakcija. Po{to je izrazio uverewe da

N

}e i kao funkcioner i kao biv{i novinar uspostaviti korektnu i dobru saradwu sa svim medijima, Da~i} je najavio da }e u oblasti kulture biti realizovana strate{ki va`na investicija: - Re~ je o rekonstrukciji zgrade Doma vojske, koja }e, u zavisnosti od finansijskih mogu}nosti buxeta,

za godinu, dve ili tri, biti adaptirana i u wu preseqena Gradska biblioteka, a preostali prostor ostavqen za multifunkcionalnu namenu. Postignut je dogovor i opredeqena su sredstva i za izgradwu objekta Muzi~ke {kole i sportske sale u Mr~ajevcima. Kao doju~era{wi novi-

PREPORUKA Ministarstvo za lokalnu samoupravu i Ministarstvo za kulturu i medije dostavili su svim gradovima i op{tinama jo{ pre dve godine preporuku o sufinansirawu javnog interesa u medijskom sektoru, po jedinstvenoj metodologiji i uslovima. Preporuka u kojoj je nazna~eno da bi sredstva za javno informisawe na godi{wem nivou trebalo da iznose dva odsto od ukupnog godi{weg buxeta, implementirana je i u Medijsku strategiju, usvojenu u septembru ove godine. ^iwenica da je pro{le i ove godine

u gradskoj kasi ^a~ka za ove namene izdvojeno {est puta mawe para, bila je povod da se sastanu vlasnici ovda{wih lokalnih medija i zakqu~e da bi prilkom kreirawa buxeta za 2013. godinu, za informisawe trebalo predvideti sredstva u skladu sa preporukama resornih ministarstava. U zakqu~cima ~elnika ovda{wih medijskih ku}a, koji su ponudili pomo} u ciqu dono{ewa kvalitetnih odluka, se jo{ ka`e: “Insistiramo da se nakon usvajawa buxeta utvrde jasni kriterijumi po kojima }e se vr{iti raspodela tih sredstava”

nar, izrazio je nadu da }e saradwa sa medijima biti i korektnija nego ranije, jer “gradska vlast `eli da taj vid komunikacije podigne na vi{i nivo.” - ^elnici Grada }e jednom mese~no odr`avati konferencije za novinare, na kojima }ete mo}i da postavqate pitawa iz svih oblasti. Kada je, pak, re~ o

finansirawu medija, na{e opredeqewe je projektno finansirawe. Predlo`i}emo da bude raspisan konkurs i na osnovu stava stru~ne komisije predlo`eni mediji ili produkcije, koji }e dobijati buxetska sredstva. I prenosi skup{tinskih zasedawa u narednoj godini, bi}e, tako|e putem konkursa, pove-

reni odre|enoj televizijskoj ku}i. Stawe u medijima u ~itavoj zemqi i u na{em gradu je izuzetno te{ko, zbog ~ega je i stav vladaju}e koalicije i opozicije da bi lokalnim glasilima trebalo maksimalno pomo}i, ali vode}i ra~una da ne bude “probijen” buxet, obe}ao je Da~i}. M.N.

GRADONA^ELNIK VOJISLAV ILI] PRIREDIO PRIJEM ZA RODOQUBA PETROVI]A, DOBITNIKA NAGRADE ZA @IVOTNO DELO

NAGRADA OD KOLEGA JE NAJDRA@E PRIZNAWE ro{le sedmice gradona~elnik Vojislav Ili} sa saradnicima uprili~io je prijem za dugogodi{weg novinara i predsednika SO u dva mandata Rodoquba Petrovi}a, jednog od tri ovogodi{wa dobitnika nagrade za `ivotno delo, koju dodequje Udru`ewe novinara Srbije i Crne Gore. Ili} je tom prilikom Petrovi}u uru~io skroman poklon i po{to mu je zahvalio {to je svojim radom zadu`io ^a~ak, po`eleo uspeh u budu}em radu, dug `ivot i porodi~nu i li~nu sre}u. - Novinarstvo je u izuzetno te{koj situaciji, zbog ~ega }e lokalna samouprava u~initi sve {to mo`e da pomogne novinarima. Pomagali smo i ubudu}e }emo to ~initi i nastojati da u buxetu za slede}u godi-

posebno obradovala, jer je priznawe stiglo od kolega. Govore}i o materijalnom i dru{tvenom polo`aju novinara, on je podsetio da se ovim poslom bavi 45 godina i da “i kada je bio na drugim funkcijama, nije prestajao da bude novinar”. Radio je 45 godina za Tanjug, za “Politiku” ~etvrt veka, bio je i dopisnik RTS-a, napisao ~etiri kwige i stekao veliko iskustvo rade}i u pisanim, elektronskim medijima i agencijama: “Kao dugogo-

P

nu izdvojimo vi{e sredstava. Ne smemo da dozvolimo da ova profesija padne na kolena, jer posle ju je te{ko uzdi}i. Ili} je obe}ao da }e lokalna samouprava maksimalno pomo}i novinarima

PLANSKO FINANSIRAWE MEDIJA Problem finansirawa lokalnih medija bi}e prisutan i u narednom periodu i gradska vlast }e nastojati da ga barem delimi~no re{i, i to planski, najavio je predsednik SG Veqko Negovanovi}. - Poku{a}emo da sve redakcije i novinare stavimo u isti, ili pribli`no isti polo`aj, da ne bismo napravili ve}u gre{ku i dozvolili da pojedini budu u povla{}enom polo`aju, a drugi u situaciji da ne mogu da egzistiraju. On je podsetio da su elektronski mediji do sada dobijali novac za prenos skup{tinskih zasedawa, a vi{e wih i na osnovu ugovora koji je potpisivao gradona~elnik.

i izrazio uverewe da }e oni i ubudu}e raditi korektno i izve{tavati objektivno o svemu {to se de{ava, ne samo u ^a~ku, ve} i ~itavom Moravi~kom okrugu. Nisam navikao na nagrade i priznawa, jer kada je moja generacija bila u punoj snazi, one su dodeqivane drugima, a kada smo mi do{li na red, nestalo je priznawa i odlikovawa, pomalo u {ali obratio se kolegama i predstavnicima gradske vlasti Petrovi}. Podsetio je pritom da je prethodne nagrade dobio od Tanjuga 1999. godine, kao ratni izve{ta~ i od Sabora truba~a u Gu~i, povodom 50 godina od osnivawa ove manifestacije, ali da ga je ova posledwa

di{weg novinara najvi{e me poga|a to {to smo okupirani lo{im i vestima o hap{ewima, poplavama, kriminalu, nesre}ama... Kao da nema ni~eg lepog {to ohrabruje, podsti~e, zbog ~ega sam opravdano zabrinut za novinarstvo. I status novinara je bedan, plate su od 20 do 30 hiqada dinara, a honorari od pet do deset hiqada dinara. To nikada nije bilo. Ja sam 1990. godine za tri “Politikine” plate, na primer, sa sinom letovao sedam da-

na na Havajima. To je danas nemogu}e.” Na izuzetnom priznawu, ovogodi{wem dobitniku nagrade za `ivotno delo ~estitao je i predsednik SG Veqko Negovanovi}: “Petrovi} je jedan od najvrednijih hroni~ara na{eg grada i ovog vremena. On je skroman, ali i ~ovek koji izuzetno voli svoj grad i sugra|ane, {to se videlo i vidi u svakom wegovom novinarskom tekstu i publicisti~kom radu.” M.N.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

5

GRAD

PO NALOGU GRA\EVINSKE INSPEKCIJE GRA\ANI OVE GODINE UKLONILI OKO 500 BESPRAVNO POSTAVQENIH GARA@A

ODZVONILO LIMENKAMA I DRVENIM GARA@AMA Zbog sve u~estalijih zahteva skup{tina stanara, Saveta za bezbednost saobra}aja, predstavnika {kola i vrti}a, gra|evinska inspekcija ima pune ruke posla, o ~emu, pored ostalog svedo~e i podaci da je za proteklih deset mesci, izdala oko 500 naloga za uklawawe bespravno podignutih gara`a. Nakon toga, obavqena je kontrola na terenu i konstatovano da su svi vlasnici, izuzev u jednom slu~aju, gde su prinudno uklawawe objekta obavili radnici “Gradskog zelenila”, sami demontirali svoje “limenke” i poru{ili drvene gara`e. va akcija }e, najavquje na~elnik Gradske uprave za inspekcijske poslove Stojan Vojinovi}, biti nastavqena prema prioritetima, odnosno gra|anima }e biti nalo`eno da uklone gara`e sa javnih povr{ina i mesta na kojima ugro`avaju bezbednost u saobra}aju i dece pored

O

{kola i obdani{ta. Bi}e ukloweni i brojni objekti koje vlasnici uop{te ne koriste kao gara`e, ve} su ih pretvorili u radionice, {upe i ostave za hranu koja privla~i glodare i druge `ivotiwe, zbog ~ega su u pojedinim naseqima ~esto i izvor zaraze, tim pre {to ni okolni prostor niko od stanara ne

odr`ava. - U prethodnom periodu nalagali smo vlasnicima da uklone gara`e sa lokacija na kojima je, na primer, trebalo da “pro|e” ulica, kao {to je slu~aj u Bulevaru Vuka Karaxi}a. Na tome su insistirali policija i Savet za bezbednost saobra}aja, da bi

se “oslobodile” dve ulice, na kojima je posle otvarawa bulevara i izlaska na obilazni put, znatno pove}ana frekvencija saobra}aja. Iako posle toga ima dovoqno mesta za parkirawe, vozila se uglavnom jo{ uvek nalaze na kolovozu, zbog ~ega smo ~esto tra`ili od saobra-

POSLE VI[E OD 30 GODINA UGRA\EN DRUGI TRANSFORMATOR U TS GU^A

KOMPLETNO NAPAJAWE PRIVREDE I DOMA]INSTAVA Rekonstrukcija i ugradwa drugog transformatora na TS 110/35 kV Gu~a, najva`nijoj investiciji Ogranka ^a~ak u 2012. godini, privodi se kraju lanskim investirawem i prema raspolo`ivim sredstvima po~etkom leta u ED ^a~ak, uspe{no je zapo~eta rekonstrukcija TS 110/35 kV Gu~a. Ugradwa drugog transformatora i opremawe oba DV poqa 110 kV omogu}i}e duplo ve}u snagu i obezbediti kompletno napajawe privrede i doma}instava na teritoriji ED Gu~a. Posle svih ispitivawa i merewa o~ekuje se da }e ovaj elektroenergetski objekat biti u pogonu po~etkom decembra. Najva`nija investicija ED ^a~ak u u posledwih 30 godina svakako jeste ugradwa drugog transformatora na TS 110/35 kV Gu~a i kompletna rekonstrukcija ovog objekta. Ovaj strate{ki va`an EE objekat dva puta }e pove}ati kapacitet na teritoriji Draga~eva i time omogu}iti nesmetano napajawe svih kupaca. Direktor za tehni~ki sistem ED ^a~ak Dragan Jankovi} isti~e da je ovaj posao od izuzetnog zna~aja za Elektrodistribuciju ^a~ak, i dodaje: - Ovo je kapitalna investicija Elektrodistribucije ^a~ak, u koju je do sada ulo`eno vi{e od 60 miliona dinara, kojom }e se podi}i nivo sigurnosti u napajawu draga~evskog kraja. U toku novembra se o~ekuje zavr{etak svih radova na drugom transformatoru i opremawu oba DV poqa 110 kV, bi}e zavr{ena rekonstrukcija kompletne za{tite i uveden sistem daqinskog upravqawa. Nakon zavr{etka radova u planu je remont starog transformatora koji nije imao remonte oko trideset godina, a pretrpeo je brojne udare sistema i izdr`ao do danas. Nova duplirana snaga TS 110/35 kV Gu~a od 40 MVA, pru`i}e sigurnost i otvoriti nove mnogu}nosti za privrednike u

P

Draga~evu, koji }e nesmetano mo}i da planiraju budu}e investicije i pro{iruju svoje kapacitete. Trajno se re{ava problem u napajawu celog konzuma, dakle svi prekidi na naponskom nivou 110 kV bi}e svedeni na minimum. Pored radnika ED ^a~ak i PD "Elektrosrbija" Kraqevo, u ovaj posao bile su ukqu~ene najmerodavnije institucije i najkvalitetniji izvo|a~i radova: Energotehnika Ju`na Ba~ka iz Novog Sada, Enerxi kompani iz Kraqeva, Institut Nikola Tesla. U toku su zavr{ni radovi koje izvode Novosa|ani, prate}i zadatu dinamiku i tra`eni kvalitet. Pored radova na TS 110/35 kV Gu~a, u Draga~evu se neprestano realizuju planski remonti, odr`avawe, kao i neophodni radovi na vi{e elektroenergetskih objekata, ka`e direktor ED Gu~a Radojko Vidojevi}: - U prvoj polovini godine smo radili na jo{ tri TS 10/04 kV sa prikqu~nim 10 kV DV:TS Lokva u selu Gu~a, zatim TS Gerzi}i i TS Jeremi}i. Radimo na rekonstrukciji MNN u selima: Vi~a, Rtari, Gorwi Dubac i Dqin. Na{ teren je specifi~an, brdsko-planinska konfiguracija, ali stru~ne slu`be Elektrodistribucije imaju kompletan uvid u stawe na terenu. Prema mogu}nostima vr{imo pregled i pripreme elektroenergetskih objekata za zimski period, otklawamo uo~ene nedostatke, nadamo se da }e i naredne zime na{ sistem funkcionisati besprekorno. I pored krize u zemqi i energetskom sektoru, pa`qivim planirawem u ED ^a~ak, ispuwavaju se planirane investicije za 2012. godinu. Udvostru~eni kapacitet TS 110/35 kV Gu~a doprine}e sigurnijem napajawu u kontinuitetu na teritoriji Draga~eva, EE sistem }e biti izdr`qiviji i bezbedniji, a potro{a~i sigurno zadovoqniji. Aleksandra Luki}

}ajne policije da interveni{e, a od “Gradca” da postavi znak o zabrani parkirawa i zaustavqawa. Gara`e su uklowene i na prostoru na kome je Gradska stambena agencija planirala da gradi stambenu zgradu na Qubi}kom keju i u Nu{i}evoj ulici, u neposrednoj blizini novog objekta za dnevni boravak dece sa posebnim potrebama. Uklowene su i metalne gara`e u Trnavskoj ulici, a ostale su zidane, ~iji vlasnici poseduju dozvole - nabraja Vojinovi} samo neke od akcija sprovedenih tokom ove godine, nagla{avaju}i da je za prethodnih deset meseci grad “o~i{}en” od skoro 500 gara`a. Posledwih dana po zahtevu Saveta za bezbednost saobra}aja “napadnut” je Qubi}ki kej, jer su ovi bespravni objekti ugro`avali bezbednost gra|ana, posebno nakon {to je Ulica Danice Markovi} posle izgradwe mosta “produ`ena” preko kanala. Vojinovi} obja{wava zakonsku proceduru i nagla{ava da inspektori prvo na gara`e oka~e obave{tewa i daju vlasnicima rok da uklone objekte. U protivnom, oni moraju da primene Zakon o upravnom postupku i da, tako|e po{tuju}i precizne rokove, donosu re{ewe, zakqu~ak o izvr{ewu i tek, ukoliko se gra|ani oglu{e o sve ove “papire”, nalo`e prinudno izvr{ewe, za{ta je Grad anga`ovao JP “Gradsko zelenilo”. Bez obzira

{to je objekat bespravno podignut, inspekcija mora da ispo{tuje zakonski rok, nagla{ava na~elnik Gradske uprave i najavquje nove akcije koje }e do kraja godine biti sprovedene u Nemawinoj ulici, pored Lozni~ke reke. Ovi objekti ne}e biti uklawani jedino iz dvori{ta i sa lokacija na kojima ne ugro`avaju bezbednost dece i u~esnika u saobra}aju, ka`e Vojinovi} i podvla~i da ima jo{ posla u ovoj oblasti, ali da tri gra|evinska inspektora ne sti`u, da uz ostale obaveze i zadu`ewa, prekontroli{u ~itav grad i upozore vlasnike da uklone svoje “divqe” objekte. Na pitawe, da li su samo gara`e “trn u oku” inspektora i da li investitori, kao ranijih godina, grade bespravno i ostale objekte, Vojinovi} ka`e: “Niko ne sme da se usudi da radi bez gra|evinske dozvole velike, kapitalne objekte za stanovawe i proizvodne hale, jer inspekcija strogo kontroli{e sve te radove. Dodu{e i Zakon o planirawu i izgradwi, donet 2009. godine, pored ostalog, predvi|a da se ne mo`e nalo`iti ru{ewe objekata ~iji su investitori blagovremeno podneli zahtev za legalizaciju, kojih ima izuzetno mnogo, sve dok taj postupak ne bude okon~an.” Vojinovi} smatra da inspekciji veliki problem pri~iwava to {to SG nije usvojila Program postavqawa privremenih objekata, u kome }e urbanisti predvideti na kojim lokacijama mogu da budu postavqene gara`e, trafike, bilbordi... Na osnovu wega bi bio raspisan javni konkurs na koji bi se javili zainteresovani vlasnici i pod zakup, po utvr|enoj ceni i na odre|eno vreme dobijali odgovaraju}i prostor. M. N.

SAOP[TEWE POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

POKU[AJ UBISTVA a~anska kriminalisti~ka policija odredila je u subotu meru zadr`avawa Radisavu P. (1986) iz ^a~ka, zbog postojawa sumwe da je izvr{io krivi~no delo ubistvo u poku{aju nad Nemawom J. (1986) iz ^a~ka. Osumwi~eni Radisav P. je, u subotu oko 3 ~asa, sa~ekao Nemawu J. ispred jednog ugostiteqskog objekta u Ulici vojvode Stepe i napao ga, nanev{i mu vi{e uboda no`em u predelu glave i le|a. Nakon izvr{ewa ovog krivi~nog dela on se udaqio u nepoznatom pravcu, ali je efikasnom akcijom policije identifikovan i priveden. Nemawa J. prevezen je u ~a~ansku Bolnicu i nalazi se van `ivotne opasnosti. Uvi|aj na licu mesta izvr{ili su istra`ni sudija Vi{eg suda u ^a~ku i zamenik Vi{eg javnog tu`ioca u ^a~ku, u prisustvu policijskih slu`benika PU ^a~ak. Radisav P. }e, uz krivi~nu prijavu, biti priveden istra`nom sudiji Vi{eg suda u ^a~ku.

^


6

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

DRU[TVO

RUKOVODSTVO FABRIKE HARTIJE TRA@I OD ^ELNIKA GRADA DA IM UGOVORE SASTANAK U RESORNIM MINISTARSTVIMA

POMO] DR@AVE JO[ NEIZVESNA

Konferencijom za novinare, odr`anom u sredu, Dragan Milenkovi}, direktor, Milo{ Tripkovi}, predsednik Samostalnog i Dragan ]ikovi}, predsednik Nezavisnog sindikata u Fabrici hartije, poku{ali su da, kako su rekli, izvr{e i medijski pritisak na rukovodstvo Grada, od koga po ko zna koji put zahtevaju da im ugovori sastanak u resornim ministarstvima, ne bi li kona~no saznali kakva je daqa sudbina 265 radnika u jedinoj srpskoj fabrici za proizvodwu papira.

gonija u preduze}u traje od marta pro{le godine, kada je, zbog ogromnih dugovawa u pogonima iskqu~ena struja i obustavqena proizvodwa, da bi Agencija za privatizaciju u decembru raskinula kupoprodajni ugovor

A

sa bugarskom kompanijom “^estjim”, koja je od 2007. bila ve}inski vlasnik ove ~a~anske firme. Po{to program restrukturirawa koga su Bugari doneli 2010. godine nije sproveden, stari - novi direktor Dragan Milenkovi} sa saradnicima predlo`io je novi plan reorganizacije fabrike, u kome je predlo`eno o`ivqavawe osnovne proizvodwe, pokretawe rada energane i izneti pokazateqi u prilog tvrdwi da bi FH u dogledno vreme mogla pozitivno i samostalno da posluje. Taj projekat predo~en je Ministarstvu privrede, od koga je zatra`eno da obezbedi oko 1,1 milion evra za rekonstrukciju pogona, nabavku sirovina i stavqawe u funkciju energane, koja bi, osim energije za proizvodwu, mogla da obezbe|uje i paru za gre-

jawe ve}eg dela grada. Posle vi{e dogovora i pregovora, od ministra Mla|ana Dinki}a je, me|utim, stigao odgovor da u dr`avnoj kasi nema para za pokretawe proizvodwe, niti za sprovo|ewe socijalnog programa i isplatu otpremnina za zaposlene, i da novac eventualno mo-

BEZ PLATA 20 MESECI Fabrika nije ni u ste~aju, niti u postupku restrukturirawa, a u kakvom je statusu, nisu znali da defini{u ni predstavnici Agencije za privatizaciju, ka`e predsednik Samostalnog sindikata Milo{ Tripkovi}: - U Agenciji nam je posledwi put re~eno da zaboravimo {ta je bilo, {to prakti~no zna~i da bismo trebali da se odreknemo na{ih plata i radnog sta`a. Dr`ava nas je “preuzela” pre skoro godinu dana, a mi i pored toga ne znamo u kakvom je ona statusu. Znamo samo da od marta pro{le godine ne radimo, a da nas “vode” kao zaposlene radnike, iako 20 meseci nismo primili platu i imamo zdravstvene kwi`ice overene samo do kraja decembra.

`e biti obezbe|en u buxetu za narednu godinu, ka`e direktor Milenkovi} i podse}a da je bugarska firma kupila fabriku sa dugom od oko 520 miliona dinara, da bi nakon raskida ugovora on dostigao cifru od 15 miliona evra: - Iz fabrike je ispumpavan novac na sve mogu}e na~ine i ona je dovedena u katastrofalnu situaciju, pre nego {to je u martu pro{le godine prestala da radi. Nakon toga, Agencija je tri puta produ`avala ugovor ve}inskom vlasniku, uz obe}awe Bugara da }e ulo`iti maksimalne napore da fabriku vrate na pravi kolosek. Po{to obe}awa nisu ispuwena, ugovor je raskinut u decembru 2011. i mesec dana kasnije postavqen zastupnik dr`avnog kapitala, koji je samo sproveo zakonsku proceduru kada je re~ o izboru novih organa i usvajawu akata preduze}a -

dopuwava Milenkovi} hronologiju neslavnih zbivawa koja su Fabriku hartije dovela na ivicu bankrota. Zbog, kako je rekao, brojnih zloupotreba i kriminalnih radwi koje su po~inili predstavnici bugarskog vlasnika, direktor je u aprilu ove godine podneo tu`bu Javnom tu`ila{tvu i dobio uveravawe da }e biti sprovedena istraga i preduzete sve zakonske mere, da bi se osporila potra`ivawa firme “^estjim” od skoro 700 miliona dinara. U nedavnom razgovoru sa ministrom Mla|anom Dinki}em, Milenkovi} mu je, ka`e, predo~io program o`ivqavawa fabrike i analizu o u~inku energane koja bi, uz relativno male investicije, mogla da proizvodi 8,5 megavata struje i paru za grejawe ve}eg dela grada, ~ime bi mese~no ostvarivala ostatak dohotka od oko 50 miliona dinara. U tom

slu~aju i proizvodwa papira ne bi bila optere}ena tro{kovima energije, tvrdi on i izra`ava ~u|ewe {to nadle`ni u resornim ministarstvima ne uva`avaju ove ~iwenice. Dok se oni “prepisuju i dopisuju”, Agenciji se javqaju zainteresovani kupci, me|u kojima je najozbiqnija beogradska fabrika “Umka”, ka`e Milenkovi} i izra`ava bojazan da ona ima nameru da demontira energanu i turbine i opremu preseli u Beograd, {to bi dovelo do definitivnog ga{ewa ~a~anske fabrike. - I ovim putem molimo ~elnike na{eg Grada da hitno ugovore sastanak sa ministrom Dinki}em, da bismo mu predo~ili dokumentaciju o fabrici i argumente da ona treba da opstane i radi i da mo`e da donese boqitak i svojim radnicima, a kasnije i ~itavom gradu - apelovao je Milenkovi}. M. N.

NI NA TRE]EM JAVNOM OGLASU NIJE BILO ZAINTERESOVANIH KUPACA ZA PREDUZE]E „NISKOGRADWA - ^A^AK PUT”

POVERIOCI PONOVO NA POTEZU o{to se ni na tre}i oglas objavqen pro{log meseca za prodaju pravnog lica i dela imovine ste~ajnog du`nika metodom javnog nadmetawa, niko od zainteresovanih kupaca nije javio, Agencija za privatizaciju je ponovo proglasila neuspe{nom prodaju ~a~anskog preduze}a “Niskogradwa - ^a~ak put”. Procewena vrednost pravnog lica iznosila je 75,1, a objekata firme, me|u kojima su

P

upravna zgrada, servisna radionica, magacin, stovari{te, i ma{ine bager to~ka{, poluteretno motorno i teretno vu~no vozilo, 45,4 miliona dinara. Poverenik Radovan \urovi} je za “^a~anski glas” izjavio da su, po{to je propao jo{ jedan poku{aj prodaje, ponovo na potezu poverioci: - Zainteresovanih kupaca ima, ali se oni, zbog nekih razloga nisu javili na posledwi oglas. Potencijalni no-

vi vlasnici i daqe iskazuju interesovawe, bilo putem pisma o namerama, ili na drugi na~in. Po{to su se stekli svi uslovi, hitno }e biti ogla{ena nova prodaja. \urovi} nagla{ava i da }e odbor poverilaca u me|uvremenu odlu~iti da li }e na slede}em konkursu pravno lice i deo imovine biti ponu|eni na prodaju po prethodno utvr|enoj ceni od 75,1, odnosno 45,4 miliona dinara, ili }e one biti korigovane. O tome }e, ka`e

on, odlu~iti poverioci koji su “u aktivnom ste~aju” i Agencija za privatizaciju. \urovi} podse}a da je prvi put bila ogla{ena prodaja kompletnog ste~ajnog du`nika - i pravnog lica, ma{ina i opreme, drugi put je novom vlasniku ponu|ena izdvojena imovina na koje poverioci imaju razlu~no pravo i tre}i put prodaja komletne imovine i pravnog lica. “Niskogradwa” je pre privatizacije (14. juna 2007. godine) bila jedna

od najuspe{nijih ~a~anskih putarskih firmi, koja se bavila izgradwom i rekonstrukcijom saobra}ajnica, proizvodwom asfalta i betona. Preduze}e je pre pet godina na aukciji, na kojoj je bilo osam zainteresovanih ponu|a~a, za 230 miliona dinara, odnosno po ceni deset puta ve}oj od po~etne, kupio beogradski privrednik Milenko Zimowi}, ina~e ro|eni ^a~anin. Posle privatizacije u kolektivu sa 111 zaposle-

nih radnika, na`alost, po~eli su veliki problemi, prevashodno zbog ka{wewa u isplati zarada, zbog ~ega su radnici tokom 2008. godine vi{e puta {trajkovali. Krajem septembra Agencija je, zbog neispuwavawa obaveza iz kupoprodajnog ugovora, poni{tila privatizaciju, da bi zbog velikih dugovawa, nepunu godinu kasnije, “Niskogradwa” oti{la u ste~aj. M. N.


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

7

GRAD

O SEDI[TIMA I PODRU^JIMA SUDOVA I JAVNIH TU@ILA[TAVA NA TERITORIJI MORAVI^KOG OKRUGA

OSNOVNI SUDOVI I U MILANOVCU I IVAWICI? Prema predlogu Radne grupe za izmenu Zakona o sedi{tima i podru~jima sudova i javnih tu`ila{tava u Republici Srbiji, Osnovni sud u Ivawici ubudu}e bi bio u nadle`nosti Vi{eg suda u ^a~ku, a ne kao do sada u U`icu, ~ime bi se ispo{tovala teritorijalna podela okruga. Zatvorske kazne bi se tako|e slu`ile u ^a~ku, u Okru`nom zatvoru, a time bi se dobila precizna evidencija o po~iniocima prekr{aja, rekao je, izme|u ostalog, Ne|o Jovanovi}, narodni poslanik, ~lan Odbora za pravosu|e i dr`avnu upravu i ~lan Odbora za ustavna pitawa i zakonodavstvo.

redlog Zakona o sedi{tima i podru~jima sudova i javnih tu`ila{tava i Zakona o ure|ewu sudova i sagledavawe problematike funkcionisawa sudova nakon uspostavqawa nove mre`e sudova u Republici Srbiji, bili su tema sednice Saveta Moravi~kog upravnog okruga, odr`ane pro{log petka. - Prema novoj mre`i sudova sve `albe po drugom stepenu bi bile re{avane u Vi{em sudu u ^a~ku. Tako|e smo predlo`ili da se izvr{ewe krivi~nih sankcija nad licima sa teritorije Moravi~kog okruga sprovodi u Okru`nom zatvoru u ^a~ku. Ova inicijativa je predo~ena svim relevantnim dr`avnim organima, a obavestili smo i narodne poslanike sa teritorije MUO, koji }e mo}i da uti~u prilikom glasawa o ovom Zakonu - rekao je, izme|u ostalog, na~elnik Moravi~kog upravnog okruga Darko Domanovi}. Predsednica Osnovnog suda u ^a~ku Svetlana Kruni} Tasevski, istakla je da je Kolegijum sudija Osnovnog suda u ^a~ku podr`ao predlog Radne grupe za izmenu Zakona o sedi{tima i podru~jima sudova i javnih tu`ila{tava u Republici Srbiji. Prema ovom predlogu, na podru~ju Moravi~kog okruga bili bi formirani osnovni sudovi u ^a~ku, Gorwem Mi-

P

marketing 032/342-276

lanovcu i Ivawici, a Osnovni sud u ^a~ku bi imao i sudsku jedinicu u Gu~i, obja{wava Svetlana Kruni} Tasevski. - Svi ovi osnovni sudovi bili bi podru~ni sudovi za Vi{i sud u ^a~ku, ~ime bi on oja~ao i dobio status okru`nog, {to je bio do 1989. godine, do kada je i Op{tinski sud u Ivawici bio u okviru wega. Na ovaj na~in bi se smawili tro{kovi putovawa i pove}ala efikasnost, odnosno poboq{ao rad suda - ka`e predsednica Osnovnog suda u ^a~ku. ISPO[TOVATI TERITORIJALNU PODELU Prema predlogu Radne grupe Ministarstva pravde, koja se bavi izmenema pravosudnih zakona i mre`e sudova u Srbiji, op{tine Gorwi Milanovac i Ivawica dobi}e ponovo svoje sudove, koji su ukinuti usvajawem takozvanih reformskih zakona u pravosu|u. Nova zakonska re{ewa na sednici Saveta Moravi~kog okruga predstavio je Ne|o Jovanovi}, narodni poslanik, ~lan Odbora za pravosu|e i dr`avnu upravu i ~lan Odbora za ustavna pitawa i zakonodavstvo. Prema predlogu ovog Zakona i Osnovni sud u Ivawici ubudu}e bi bio u nadle`nosti Vi{eg suda u ^a~ku, a ne kao do sada u U`icu, ~ime bi se

putne mre`e i geografski polo`aj. Prema wegovim re~ima, va`an je i priliv predmeta, kako bi se analiti~no sagledala situacija da li uop{te postoji opravdanost za postojawe suda.

ispo{tovala teritorijalna podela okruga, rekao je Jovanovi}, dodaju}i da bi, tako|e, i zatvorske kazne bile slu`ene u Okru`nom zatvoru u ^a~ku, ~ime bi se dobila precizna evidencija o po~iniocima prekr{aja. - To je predlog Radne grupe Ministarstva pravde koji }e biti uvr{ten u skup{tinsku proceduru do kraja godine. Da li }e do`iveti izmene i promene, vide}emo tokom procedure, imaju}i u vidu da se amandmanima mo`e korigovati i poboq{ati kvalitet predloga Zakona o mre`i sudova. Za okrug je bitno da se

sudovi vra}aju tamo gde su do sada postojale sudske jedinice, u Ivawicu i Gorwi Milanovac, pri ~emu bi i tu`ila{tva trebalo da do`ive istu takvu revitalizaciju. Tu`ila{tvo bi najverovatnije bilo vra}eno u Ivawicu, s tim {to postoje uslovi da se vrati i u Gorwi Milanovac, uz ideju da tu bude Kancelarija tu`ila{tva. Uva`ili smo primedbe Venecijanske komisije, kao i predloge koje smo ~uli iz baze, odnosno struke obja{wava Jovanovi}, dodaju}i da je uslov za vra}awe pojedinih sudova bio kvalitet i prohodnost

SUDIJE ]E BITI RASTERE]ENE S obzirom na to da je naveden i problem sistematizacije radnih mesta i preoptere}enost sudija predmetima, nametnulo se i pitawe: Da li }e biti rastere}ene sudije koje su preterano optere}ene brojem predmeta? - Odlukom Ustavnog suda o vra}awu odre|enog broja sudija, upravo }e se posti}i i taj ciq. Povratkom na sudske funkcije, sudije }e biti ravnomerno optere}ene predmetima, a time }e biti podignut i kvalitet rada. U toku je i priprema Pravilnika o ocewivawu sudija, koji }e pratiti wihov rad u pogledu efikasnosti, kvaliteta presuda i broja re{enih predmeta - istakao je narodni poslanik. Jovanovi} je tako|e najavio i izmene Zakona o izvr{ewu i obezbe|ewu, kako bi se ukinula odredba Zakona kojom se zabrawuje izvr{ewe nad firmama koje su u restrukturirawu. Poseban problem predstavqaju izvr{ni predme-

ti, kojih samo u Osnovnom sudu u ^a~ku ima oko 60.000. - Kada je u pitawu izvr{ewe presuda i nemogu}nost sprovo|ewa izvr{ewa, posebno bih istakao jedan problem koji postoji vi{e od decenije, a to je nemogu}nost sprovo|ewa izvr{ewa prema subjektima u restrukturirawu, odnosno prema subjektima privatizacije u restrukturirawu. Izvr{ewa u tim slu~ajevima su nesprovodiva, jer to ne dozvoqava zakon. To je apsurdna odluka, koja hitno treba da bude eliminisana, tim pre {to je Ustavni sud zauzeo stav da se tom odredbom Zakona o privatizaciji grubo povre|uje na~elo su|ewa u razumnom roku. Trudi}u se da ta odredba {to pre bude eliminisana. U toku je javna rasprava o novom predlogu Zakona o izvr{ewu i obezbe|ewu - rekao je, izme|u ostalog, Ne|o Jovanovi}. Ovoj sednici su prisustvovali narodni poslanici u Skup{tini RS sa podru~ja Moravi~kog okruga, predsednik SG ^a~ka, predsednici tri op{tine, predsednici Vi{eg, Osnovnog, Privrednog i Suda za prekr{aje u ^a~ku, Vi{i tu`ilac i Osnovni tu`ilac. N. R.


8

DRU[TVO

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

ODR@ANA SKUP[TINA POSLOVNOG UDRU@EWA „GRADAC 97“ ^A^AK

U PONOVQENOM POSTUPKU VI[EG SUDA U ^A^KU, ZA TRI ODGOVORNA LICA U FRA, DVA SUDSKA VE[TAKA I 10 ADVOKATA

VLAST ZAINTERESOVANA OSLOBA\AJU]A ZA POBOQ[AWE PRESUDA ZA SVE OPTU@ENE Sudsko ve}e Vi{eg suda u ^a~ku donelo je presudu, kojom su tri odgovorna lica iz Fabrike reznog alata, dva sudska ve{taka i 10 advokata oslobo|eni optu`be za zloupotrebu slu`benog polo`aja i pomagawe u izvr{ewu tog krivi~nog dela. Optu`nicu je 2006. podiglo, tada Okru`no javno tu`ila{tvo i po prvobitnoj presudi osu|eni su dr Velimir Drobwak, biv{i direktor FRA i advokat Qubica Mari}, dok su ostali zbog nedostatka dokaza oslobo|eni. Zbog toga {to su navodno o{tetili fabriku za 18.418.774 dinara, Velimir Drobwak je osu|en na ~etiri godine i dva meseca zatvora, a Qubica Mari} na ~etiri godine. Prema navodima u presudi, Drobwak je, kao odgovorno lice u Fabrici reznog alata, nevr{ewem svoje slu`bene du`nosti, kao generalni direktor

omogu}io drugome pribavqawe imovinske koristi, na taj na~in {to je znao da se novac dobijen prodajom imovine upla}uje na `iro-ra~un otvoren na

godine Drobwak i Mari}ka `alili Apelacionom sudu u Kragujevcu, koji je re{ewem od 11. maja 2011. ukinuo presudu sada Vi{eg suda u ^a~ku, zbog apsolut-

ime advokata Qubice Mari} i da ona sa tim novcem raspola`e po svom naho|ewu. Navedeni nov~ani iznos se odnosio na isplatu advokata koji su zastupali radnike u sudskom sporu protiv FRA, zbog neispla}ene razlike na li~ni dohodak. Na presudu su se 2010.

no bitnih povreda odredaba krivi~nog postupka i odlu~io da predmet vrati na ponovno postupawe. U ponovqenom postupku Vi{i sud je, postupaju}i po re{ewu Apelacionog suda, kao i izvedenim novim dokazima, doneo osloba|aju}u presudu za sve optu`ene u ovom postupku.

PRIVREDNOG AMBIJENTA

Na Skup{tini Poslovnog udru`ewa “Gradac 97”, odr`anoj 5. novembra, razmatrano je stawe u privredi ^a~ka, sa posebnim akcentom na saradwi privrednih ~inilaca i gradske vlasti za poboq{awe poslovnog ambijenta i konstatovano da je “stawe u privredi grada katastrofalno”. Svi pokazateqi govore da ^a~ak ima prosek plate ispod republi~kog nivoa, a broj nezaposlenih raste. Pre konstituisawa gradske vlasti Udru`ewe je objavilo proglas, kojim je tra`ilo uspostavqawe saradwe vlasti sa privrednim subjektima, kako bi se stvorio povoqniji ambijent za br`i lokalni ekonomski razvoj i ve}e zapo{qavawe u privredi. - Posle 100 dana nove vlasti u ^a~ku, mo`emo konstatovati veliko interesovawe predstavnika nove lokalne samouprave za probleme u privredi. Uspostavqena je saradwa sa Forumom privrednika ^a~ka, ~iji je osniva~ i PU “Gradac 97”, data je logisti~ka podr{ka za pokretawe proizvodwe u biv{oj “^ipsari” i podr`ana je inicijativa za razvoj Nau~no tehnolo{kog parka. Odr`an je sastanak sa predstavnicima “Merkatora”, a tema je bila davawe na kori{}ewe poslovne zgrade biv{eg preduze}a “1. oktobar” Gradu ^a~ku (od vlasnika “Merkatora”).

Pokrenute su inicijative za o`ivqavawe rada PKS-a, civilnog dela “Slobode”, “Niskogradwe”... Posebno veliku anga`ovanost, predstavnici vlasti su ispoqili na realizaciji inicijative na{eg Udru`ewa da kompanija “RIS mebl”, koja proizvodi name{taj u Prawanima, a izvozi u Rusiju, otvori novi pogon i zaposli do 200 radnika u ^a~ku. Nova gradska vlast je napravila veliki pomak poku{avaju}i da u na{ grad dovede “Lidl”, koji je odustao od izgradwe svog objekta u ^a~ku. Predstavnici Foruma privrednika ^a~ka u~estvuju u radu Gradskog ve}a. Aktivno se govorilo o dovo|ewu italijanskih firmi u ^a~ak navodi se u saop{tewu PU “Gradac 97”, koje je potpisao predsednik Skup{tine Dragan Stefanovi}, a koje je dostavqeno gradona~elniku ^a~ka Vojislavu Ili}u i sredstvima javnog informisawa. U 100 dana rada gradska vlast je pokazala veliku zainteresovanost za poboq{awe privrednog ambijenta, kakva do sada u ^a~ku nije postojala, zakqu~ak je saop{tewa. U narednom periodu Poslovno udru`ewe “Gradac 97” o~ekuje da vlast nastavi istim intenzitetom, koji }e sigurno dati konkretne rezultate. N. R.

RAVNOGORSKI POKRET U ^A^KU PROSLAVIO KRSNU SLAVU

SLAVA PRAVIM VREDNOSTIMA

avnogorski pokret ^a~ak proslavio je u ponedeqak svoju krsnu slavu, Svetog Varnavu Hvostanskog, uz prisustvo brojnih gostiju i predstavnika politi~kih partija i pokreta. Dragan ]endi}, predsednik Gradskog odbora Ravnogorskog pokreta, zahvalio je prisutnima i rekao da primer sve{tenomu~enika Varnave Hvostanskog opomiwe na vrednosti `ivota, i na ono zbog ~ega vredi `iveti i umreti.

R

Aco \enadi}, naveo je da je ciq Ravnogorskog pokreta dokazivawe i ~uvawe istine. Jedna od najve}ih istina sahrawena je pored Morave, a Ravnogorski pokret aktivno radi na otkrivawu te istine, odnosno na pronala`ewu ostataka `rtava komunisti~kog terora, rekao je on. Namera je da ti ostaci budu pokopani u kripti nove crkve pored osnovne {kole „Ratko Mitrovi}“.


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

9


10

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE


11

REPORTA@A

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

U^ENICI TEHNI^KE [KOLE POSETILI KRF

TRAGOM PREDAKA Nije re~ o uobi~ajenoj ekskurziji ve} o javnom ~asu nacionalne istorije ovodom dana oslobo|ewa ^a~ka u Prvom svetskom ratu, u~enici Tehni~ke {kole su 25. oktobra u velikoj dvorani Doma kulture priredili program “Ima nade” i wime podsetili svoje sugra|ane na prelazak srpske vojske preko Albanije i wen boravak na Krfu. Istoriju i tradiciju svog naroda uspeli su da pove`u sa neda}ama savremenika, jer je priredba bila i prilika za prikupqawe novca koji je potreban da bi se biv{i u~enik ove {kole le-

P

~io u inostranstvu. Ve} sutradan, u~esnici programa i profesori koji su im pomogli u pripremi, krenuli su o sopstvenom tro{ku put Krfa, “u posetu mestu najve}eg srpskog stradawa u novijoj istoriji, ali i mestu srpskog vaskrsnu}a”. Posle no}ne vo`we stigli su u pristani{te Igumenica, na Jonskom moru, a odatle, trajektom, na “ostrvo spasa”. - Odmah po iskrcavawu do~ekala nas je na{a “doma}ica” Qiqa, turisti~ki vodi~, i povela nas u panoramno razgledawe grada -

do~arava nam obilazak Krfa vo|a putovawa Sr|an Gli{ovi}, ina~e profesor geografije u ~a~anskoj {koli. - Voze}i se autobusom i posmatraju}i lepote grada, slu{ali smo o wegovoj bogatoj pro{losti, zdawima, `ivotu Srba na Krfu. Onda smo se uputili ka Srpskoj ku}i i Muzeju Srba na Krfu 1916 - 1918, gde smo dobili puno interesantnih podataka o dolasku, boravku i odlasku Srba sa Krfa, kao i utisku koji su na{i preci ostavili na doma}e stanovni{tvo. Wima u ~ast, hor je ispred Srpske ku}e otpevao “Tamo

daleko”, {to je prijatno iznenadilo me{tane, koji su nas nagradili aplauzom. Posle posete Srpske ku}e i muzeja, krenuli smo u obilazak grada. Divili smo se arhitekturi mesta koje nosi pe~at vi{e epoha i civilizacija. Obi{li smo prelepi dvorac Ahileon, koji je pripadao Elizabeti II, `eni austrougarskog cara Franca Josefa, kao i crkvu svetog Spiridona, koga me{tani smatraju za{titnikom ostrva. Pro{etali smo Esplanadom, jednim od najlep{ih trgova u Evropi i na Listonu, najlep{em {etali{tu u gradu, osetili

duh Pariza. Bilo je planirano da mladi putnici otplove brodi}em do ostrva Vido i venac koji su poneli iz ^a~ka spuste u Plavu grobnicu, ali ih je jak vetar u tome spre~io, pa su venac polo`ili na spomen - plo~u u pristani{tu Guvije, gde su se od januara do aprila 1916, godine iskrcavali srpski vojnici. Narednih dana posetili su Meteore, crkvu svete Petke i Afroditine izvore. U Paraliji su ih do~ekali profesori Politehni~ke {kole iz Katerinija, ~iji su gosti bili nekoli-

drugarica Aleksandra ^olovi} isti~e da je na putovawu obogatila znawe iz nacionalne istorije i stekla nova prijateqstva. Na{i sagovornici su iz odeqewa 2/9, budu}i arhitektonski tehni~ari, a oni i wihov razredni stare{ina Goran Petrovi} su i osnovni “krivci” za organizovawe priredbe i putovawe povodom zna~ajnog istorijskog datuma. - Ideja se javila pro{le godine, posle jednog zajedni~kog izleta. Tada sam shvatio da je su ovih 24 u~enika divna deca i da se sa wima mo`e dosta uraditi i

ko sati. Petodnevno putovawe zaokru`ili su obilaskom Soluna i Srpskog vojni~kog grobqa na Zejtinliku. U svoj grad su se vratili sa dubokim impresijama i uvereni da su uradili “pravu stvar”. - Veliko mi je zadovoqstvo {to sam pre{ao put kojim su na{i preci i{li u Prvom svetskom ratu. ^ast mi je {to sam bio jedan od u~enika koji su polo`ili venac na spomen obele`je u Guvijeu - nagla{ava Du{an Grujovi} i dodaje da }e mu osim Krfa u trajnom se}awu ostati Solun i ~uvar Vojni~kog grobqa \or|e Mihailovi}, ~ovek koji dobro poznaje na{u istoriju i ve} decenijama upoznaje posetioce sa stradawem Srba u Prvom svetskom ratu. Drugi u~enik, Du{an Borovi}, ka`e da je na Krfu osetio duh na{eg naroda, dok wegova odeqenska

u oblasti vannastavnih aktivnosti - ponosan je razredni stare{ina. Poverewe profesora u~enici su opravdali i svojim pona{awem u Gr~koj. - Studijsko putovawe zahteva zainteresovanost i odgovorno pona{awe u~esnika. Deca su bila veoma radoznala, a wihovo vaspitawe i ozbiqnost su za svaku pohvalu - konstatuje profesorka srpskog jezika i kwi`evnosti Ana Pavlovi}. Kao autor scenarija priredbe koja je prethodila odlasku na Krf, ona nagla{ava da su u~enicima i profesorima u realizaciji programa dragocenu pomo} pru`ili Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” i Dom kulture. A za uspe{nost studijskog putovawa zasluge, osim u~esnicima, pripadaju turisti~koj agenciji “A Superturs”. E.V.


12

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

SELO

U INSTITUTU ZA VO]ARSTVO PO^ELA JESEWA PRODAJA SADNICA

ZDRAVA SADNICA, USPE[NA PROIZVODWA Cene vi{e nego pro{le godine za 10 do 20 odsto nstitut za vo}arstvo je, kao i prethodnih godina, pripremio bogat asortiman sadnog materijala za sezonu 2012/2013. Za prodaju je pripremqeno izme|u 80 i 90 hiqada drvenastih sadnica, a od jagodi~astog vo}a, konkretno maline, oko 300.000 i kupine 15-20

I

~itave Srbije svesni ~iwenice da zdrav, odnosno sertifikovan sadni materijal obezbe|uje veoma uspe{nu proizvodwu. Kada je re~ o drvenastom vo}u, najve}e interesovawe vlada za sadnice {qive, vi{we, tre{we, duwe i jabuke. U prethodnom periodu su izuzetno aktuelne i tra`ene

Srbiji, ve} i u Bosni. Najve}e interesovawe ve} tradicionalno vlada za sadnice {qive ~a~anskih sorti, koje su ove godine bile aktuelne u proizvodwi i plasmanu na doma}em i inostranom tr`i{tu. Sve ove vo}ne vrste mogu da se gaje na na{em podru~ju i donose visoke prinose - ka`e Branko Jovanovi}.

za 280 dinara, a jabuke za 230. Cena standardnog materijala duwe je 260, dok je sertifikovana sadnica ovog vo}a 360 dinara. Za veoma tra`ene tre{we, kao i za sadnica vi{we, treba izdvojiti 360 dinara. Cena standardne sadnice maline, miker i vilamet, je 45 dinara. Dvogodi{wa sadnica oraha je 1.700 dinara.

obnavqawem, tako da sadnice posa|ene u jesen imaju sigurniji prijem i ve}i porast, naro~ito ako nije obezbe|eno zalivawe u su{nim godinama. Sadnice vo}aka je boqe saditi ~ak i u decembru i januaru, ukoliko vremenski uslovi dozvole, nego u prole}e, isti~e Jovanovi}. Pripremu zemqi{ta za

PIJA^NI BAROMETAR

POVR]E krompir 50 - 60 dinara pasuq 220 - 500 paprika 30 - 80 paradajz 50 - 80 krastavac 80 - 90 plavi paradajz 30 - 40 rotkva 60 - 70 tikvice 120 - 130 kupus 25 - 30 karfiol 30 - 40 per{un 20 {argarepa 40 - 70 cvekla 50 - 60 prokeq 200 - 250 zelena salata 20 - 30 spana} 100 - 120 praziluk 50 - 60 crni luk 50 - 60 beli luk 300 - 400

VO]E suve {qive 250 - 350 jabuke 50 - 100 kru{ke 60 - 100 duwe 60 - 80 gro`|e 120 - 130 ju`no vo}e 140 - 400 orasi 800 - 900

Branko Jovanovi}, rukovodilac rasadni~ke proizvodwe

hiqada sadnog materijala. Prema re~ima Branka Jovanovi}a, rukovodioca rasadni~ke proizvodwe, iako je prodaja po~ela tek krajem pro{le sedmice, intersovawe za sadnice je veliko. Izuzetno uspe{na prodaja sadnog materijala u Institutu za vo}arstvo govori da su vo}ari, ne samo ~a~anskog kraja, ve} i

bile sadnice {qive, zbog adekvatne cene i izvoza ovog vo}a na tr`i{te Ruske Federacije. - Aktuelne su {qive, tre{we, vi{we, jabuke, duwe, ali i maline, iako je ove godine bila velika su{a i lo{a cena. I pored ovogodi{weg lo{eg roda velika je potra`wa za sadnicama maline, ne samo u

SUBVENCIJE ZA PASIVNA GAZDINSTVA

Velike koli~ine sadnog materijala posledwih godina se prodaju uglavnom poznatim kupcima, ozbiqnim proizvo|a~ima iz op{tina Prijepoqe, Kosjeri}, U`ice, Priboj. - Cene sadnica su vi{e nego pro{le godine za 10 do 20 odsto, u zavisnosti od kretawa kursa evra. Sadnice {qive prodaju se

Ali, orah se sadi od 100 do 120 sadnica po hektaru obja{wava Branko Jovanovi}. Poznato je da stru~waci Instituta za vo}arstvo ponudu sadnog materijala za svaku sezonu prilago|avaju tr`i{nim kretawima i novim trendovima u vo}arskoj proizvodwi. Jovanovi} podse}a da se sadnice vo}aka mogu saditi nakon zavr{etka vegetacije, od kraja oktobra, pa do “kretawa� vegetacije u prole}e, pod uslovom da je temperatura iznad 0 stepeni. Jesewa sadwa ima niz prednosti nego prole}na, jer se u toku zime, pri povoqnim temperaturama korenov sistem aktivira i po~ne sa

sadwu treba obaviti rigolovawem ili dubokim orawem. Pre toga je po`eqno obaviti meliorativno |ubrewe stajwakom i mineralnim |ubrivima. Na strmim terenima i malim parcelama sadwa se mo`e vr{iti i bez prethodnog orawa u pripremqene jami}e, ~ija veli~ina treba da bude {to ve}a, da bi u prvim godinama korenov sistem imao dobre uslove za razvoj. Kad se zemqi{te slegne i usitni, mo`e se pristupiti razmeravawu i sadwi. Razmak sadwe zavisi od vo}ne vrste, podloge i planiranog sistema gajewa, ka`e Branko Jovanovi}. N. R.

Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede donelo je odluku da se sva poqoprivredna gazdinstva stavqena u pasivan status zbog dospelih, a neizmirenih kredita, na osnovu Uredbi Podsticawe poqoprivredne proizvodwe putem kreditne podr{ke kroz subvencionisawe dela kamate iz 2011. i 2012. godine, budu vra}ena u aktivan status do 1. decembra 2012. Na osnovu ove odluke poqoprivrednici koji su bili u pasivnom statusu dobi}e mogu}nost da podnesu zahteve za subvencije. Nakon 1. decembra 2012. poqoprivredna gazdinstva koja ne otplate dospele kredite ili kojima reprogram ne bude odobren, bi}e vra}ena u pasivan status.

MLE^NA PIJACA projino bra{no 80 - 100 pili}i 370 jaja 9 - 13 kajmak 400 - 700 sir 300 - 400 pr{uta 1.300 - 1.600 slanina 400 - 900 suxuk 800 - 900

STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici 190 - 210 prasi}i 170 - 180 ovce 110 - 120 jagwad 220 - 250 p{enica 33 je~am 33 kukuruz 33

RIBA {aran 380 pastrmka 435 fileti soma 279 tolstolobik 285


LEKARI PROSLAVILI SVOJU SLAVU

MOLIMO SE ZA BOQA VREMENA

ezawem slavskog kola~a u ~a~anskoj Crkvi, a kasnije koktelom u klubu “Velvet” lekari ^a~ka obele`ili su u sredu svoju slavu Svete Vra~eve. Od 2002. godine, svake godine se kao doma}ini smewuju Srpsko lekarsko dru{tvo i Udru`ewe privatnih lekara i stomatologa, a ove godine je doma}in bio stomatolog Nenad Mojsilovi} ispred Srpskog lekar-

R

skog dru{tva. Doktor Mojsilovi} je, ~estitaju}i slavu svojim kolegama, podsetio da je protekla godina, kao i u svim sferama dru{tva, bila te{ka i za zdravstvo. - Materijalna situacija je te{ka u celoj zemqi i u skladu sa tim se i mi pona{amo. U stomatologiji je do{lo i do reformi, koje dosta nepovoqno uti~u na neke zaposlene. Kako }e

se to zavr{iti, niko ne zna. Pacijenti ne treba ni{ta da osete, a to je veoma te{ko. Nadamo se nekom boqem vremenu i molimo se danas da ono do|e {to pre - rekao je dr Mojsilovi}. Slede}e godine doma}in lekarske slave bi}e dr stomatologije Mi{ko Jovanovi}, predsednik Udru`ewa privatnih lekara i stomatologa. I. R.

POVODOM SVETSKOG DANA BORBE PROTIV SIDE

BESPLATNO TESTIRAWE NA HIV entar za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ ^a~ak organizova}e slede}eg petka, 23. novembra, na Gradskom trgu od 16 do 18 ~asova, besplatno javno testirawe na HIV. Kao i do sada, Centar na

C

ovaj na~in, obele`ava 1. decembar, Svetski dan protiv HIV-a i side. U ovoj akciji u~estvuju i nevladina organizacija “Asocijacija Duga” iz [apca i volonteri Crvenog krsta ^a~ak. I. R.

MELODIJE KOJE [TITE ZDRAVQE uzika je od pamtiveka mo}an “alat” za isceqewe du{evnih i telesnih tegoba, uspostavqawe duhovne i emotivne ravnote`e i op{teg sklada.

M

TELO KAO MUZI^KI INSTRUMENT Svaka }elija na{eg tela vibrira odre|enom frekvencijom, zapravo, ceo na{ organizam proizvodi odre|enu melodiju. Ukoli-

13

ZDRAVSTVO

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

ko u toj melodiji vlada harmonija, zdravi smo, ukoliko we nema - nismo. Tu se krije potencijal za le~ewa muzikom. Na{ organizam mo`e se posmatrati i kao instrument koji je neophodno dobro “na{timovati”, onako kao {to se {timuju klavir ili gitara. Na{i mo`dani talasi poslu{no reaguju na svaku frekvenciju koju primaju. Kako je zvuk vibracija, on }e delovati na sve delove

MUZIKA ZA BIQKE Muzika, posebno klasi~na, povoqno uti~e i na biqni i `ivotiwski svet. Ustanovqeno je da biqke pod uticajem muzike br`e rastu, a krave daju vi{e mleka. Toskanski vinogradar Karlo Kiwoci je 2001. godine u potrazi za ekolo{kim na~inom za{tite loze od {teto~ina, koristio muziku. U svoj veliki vinograd postavio je zvu~nike i vinovu lozu izlo`io klasi~noj muzici i primetio da je gro`|e br`e sazrelo. Tim povodom, 2006. godine grupa stru~waka sa firentinskog poqoprivrednog fakulteta sprovela je istra`ivawe u kojem su Kiwocijevi zakqu~ci i nau~no potvr|eni.

CRVENI KRST ^A^AK PROSLAVIO SLAVU SVETI KOZMA I DAMJAN

UVEK SPREMNI DA POMOGNU C

rveni krst ^a~ak je u sredu proslavio slavu Sveti Kozma i Damjan uz predstavnike lokalne samouprave, direktore javnih preduze}a i mnoge druge goste. U svojoj tradiciji dugoj 136 godina Crveni krst se trudi da na sve na~ine pomogne ugro`enim pojedincima, istakla je sekretarka Biqana Davidovi}: - Danas zajedno re`emo slavski kola~, palimo sve}u i molimo se za zdravqe svih na{ih {ti}enika, kojih je 628. Treba jo{ jednom da se podsetimo {ta smo uradili, a {ta nam tek predstoji. I slavu proslavqamo radno, jer je deo ekipe Crvenog krsta na terenu. Davidovi}ka je istakla da Crveni krst nema neizmirenih obaveza prema dobavqa~ima i jo{ uvek posti`e redovnu isplatu plata svim zaposlenima. Ispred Grada, na slavu Crvenog krsta do{li su gradona~elnik Vojislav Ili} i wegov zamenik Radenko Lukovi}, i tom prilikom obe}ali da }e naredne godine po~eti radovi na objektu u Ulici vojvode Stepe, namewenom za Narodnu kuhiwu i adaptacija

Kolektivnog zdravstvenog centra. Potpredsednica Upravnog odbora Crvenog krsta dr Nada Lazovi} istakla je da je Crveni krst uvek prisutan da podr`i razne manifestacije u vezi sa zdravqem koje organizuju Zdravstveni centar i Zavod za javno zdravqe. - Crveni krst poma`e onima koji nemaju dovoqno, ali i onima koji imaju da usmere svoj vi{ak sredstava onima kojima je potrebno. Veliko broj

qudi se hrani u Narodnoj kuhiwi, `ao mi je {to ima toliko ugro`enog naroda, ali sutuacija je takva, a mi smo tu da im pomognemo. Trudimo se da pomognemo i deci u {kolama koja su ugro`ena, da animiramo mlade da se ukqu~e u razne aktivnosti. Pozivam sve qude dobre voqe, koji imaju i mogu, da pomognu drugima i da se obrate Crvenom krstu - rekla je dr Lazovi}. I. R.

MUZIKOM PROTIV STRESA

na{eg bi}a na fizi~kom, emocionalnom i duhovnom nivou. Muzikom se mogu ciqano le~iti razli~ite bolesti i tegobe, ali i podsticati kreativnost i smawewe stresa. Drugim re~ima, muzika povoqno deluje na ja~awe imuniteta i oporavak nakon bolesti. Poznato je da slu{awe muzike podsti~e lu~ewe endorfina, hemijskog jediwewa poznatog i kao „hormon sre}e”, jer popravqa raspolo`ewe i uspe{no uklawa bol. „DOKTOR” MOCART Kada se govori o zanimqivostima u vezi sa muzikom, nemogu}e je ne pomenuti „Mocartov efekat’’, odnosno fenomen pozitivnog efekta Mocartovih muzi~kih kreacija na na{ um. Veliki broj uglednih nau~nika, na osnovu brojnih eksperimenata, potvrdio je da wegova muzika harmonizuje aktivnosti leve i desne hemisfere na{eg

mozga. Na taj na~in, Mocartova muzika opu{ta, podsti~e kreativnost i motivaciju, poboq{ava koncentraciju i sposobnost razmi{qawa. Muzika salcbur{kog ~uda od deteta, ne samo {to godi uhu i {titi od pogubnih uticaja stresa, nego i vrlo podsticajno deluje na jasno}u izra`avawa i sposobnost dono{ewa intuitivnih zakqu~aka. Istra`ivawa sprovedena na laboratorijskim `ivotiwama, ustanovila su da su mi{evi koji su slu{ali Mocarta, br`e i lak{e pronalazili izlaz iz lavirinta, od onih koji su isti zadatak obavqali u ti{ini ili su bili izlo`eni nekoj drugoj muzici ili buci.

Najzanimqivije je da su se mi{evi koju su Mocartovu muziku slu{ali jo{ dok su bili u utrobi, nakon dolaska na svet pokazali daleko inteligentniji i snala`qiviji od onih koji tu privilegiju nisu imali. Ovo saznawe mo`e se primeniti i na qudsku populaciju - budu}e majke ne}e pogre{iti ukoliko u toku trudno}e slu{aju Mocartove sonate. DREVNE METODE Trebalo bi podsetiti na neke drevne metode – le~ewe putem zvuka gonga, odnosno zvu~nih vibracija tibetanskih zdela. I jedno i drugo stvaraju vibracije koje blagotvorno deluju na um i telo vra}aju}i mu pr-

vobitnu ravnote`u. Na taj na~in mogu se otkloniti brojne telesne i duhovne blokade, bol, stres, strahovi, ali i stvoriti pozitivne emocije. Kineski zvon~i}i, vise}i predmeti od bambusa, metalnih cev~ica ili {koqki pri strujawu vazduha proizvode prijatan zvuk. Preporu~qivo je dr`ati ih u stanu, ku}i, vrtu ili u radnom prostoru, jer ne`ni tonovi koje nasumi~no proizvode, uklawaju stres i umawuju teskobu, istovremeno, donose ose}aj mira i prijatnosti. Tako|e, veruje se da wihov zvuk uklawa negativne energije iz prostora. I. R.


14

ZDRAVSTVO

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

BROJNE AKTIVNOSTI SPECIJALNE BOLNICE „MERKUR“ POVODOM SVETSKOG DANA BORBE PROTIV DIJABETESA pecijalna bolnica “Merkur” iz Vrwa~ke Bawe, koja je jo{ 2008. godine postala prvi Nacionalni edukativni centar za obolele od {e}erne bolesti, kao prva ustanova takvog tipa u Evropi, organizovala je niz manifestacija povodom 14. novembra, Svetskog dana borbe protiv dijabetesa. Pod motom da na {e}ernu bolest treba misliti 365, a ne samo jedan dan u godini, endokrinolozi i stru~ni timovi ove renomirane zdravstvene ustanove su, imaju}i u vidu i ~iwenicu da ova bolest sve ~e{}e poga|a mla|u populaciju, tokom ~itave sedmice organizovali niz savetovawa, predavawa,

S

SVE NA JEDNOM MESTU

prakti~nih demonstracija. U osnovnim i sredwim {kolama odr`ali su predavawe na temu Zna~aj zdrave ishrane i fizi~ke aktivnosti, sa osnovcima u~estvovali u trci “Sa Merkurom do zdravqa”, a za u~enike sredwih {kola organizovali likovne konkurse i za najboqe u~esnike obezbedili prigodne nagrade. Gra|anima i posetiocima Vrwa~ke Bawe bilo je omogu}eno da na Izvorima mineralnih voda besplatno izmere nivo {e}era u krvi, a gostima “Merkura”

KAKO STI]I U „MERKUR“ Osobe obolele od {e}erne bolesti, starije od 18 godina i koje su na terapiji insulinom, imaju pravo na petodnevno le~ewe u “Merkuru”, jednom u sedam godina, o tro{ku Republi~kog fonda za zdravstveno osigurawe. Neophodno je da uput izabranog lekara i medicinsku dokumentaciju dostave lekarskoj komisiji RFZO, koja }e im izdati overeno mi{qewe o upu}ivawu na takozvanu produ`enu rehabilitaciju. Potom se o terminu boravka u Specijalnoj bolnici mogu informisati svakog radnog dana, od 7 do 14,30 ~asova, putem telefona 036/618-870.

da prisustvuju javnim ~asovima kuvawa i pripremi jela prilago|enim dijabeti~arima. Za goste su, u ovoj sedmici progla{enom “nedeqom dijabetesa”, organizovane i jutarwe {etwe Bawom, jutarwe ve`be u prirodi i popodnevne ve`be u bazenima. Glavni endokrinolog Specijalne bolnice “Merkur” dr Dragana @ivojinovi} isti~e ~iwenicu da

je dijabetes vrlo slo`ena bolest, ~ije je le~ewe veoma zahtevno, dugotrajno i za pacijente i dr`avu izuzetno skupo. Upravo zbog toga boravak u “Merkuru”, kao Nacionalnom edukativnom centru, ima velike prednosti, jer se i edukacija, prevencija i le~ewe obolelih sprovode na jednom mestu, pod svakodnevnom kontrolom stru~nog tima, sastavqenog od leka-

ra razli~itih specijalnosti, i {to je jo{ va`no, u relativno kratkom vremenskom periodu. Da su se u sve te prednosti i pogodnosti koje obezbe|uje Specijalna bolnica uverili brojni bolesnici, svedo~i podatak da godi{we vi{e od 10.000 pacijenata, nakon boravka u “Merkuru”, zna~ajno unapredi svoje zdravqe. Rezultati edukacije su, na primer, pokaza-

li da je kod 3,24 odsto pacijenata iskqu~ena insulinska terapija, kod 70 odsto je poboq{ana glikoregulacija, da je 25 odsto korigovalo dozu insulina i da je ~ak 95 procenata polaznika {kole za obolele od dijabetesa prihvatilo mere, ~iji je ciq zdravstveno odgovorno pona{awe. M. N.


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

15

ZDRAVSTVO

OBELE@EN DAN BORBE PROTIV [E]ERNE BOLESTI Skoro pola miliona qudi u Srbiji boluje od dijabetesa, a oko 250.000 i ne zna da boluje od te bolesti, upozorili su stru~waci povodom obele`avawa Dana borbe protiv {e}erne bolesti, u sredu 14. novembra a Svetski dan dijabetesa, pod sloganom “Preuzmi kontrolu dijabetesa”, stru~waci su upozorili da se broj obolelih pove}ava. U Srbiji sa ovom bole{}u `ivi vi{e od pola miliona qudi, a na ~itavoj planeti, svakih deset sekundi jedna osoba umre od bolesti ~iji je uzrok dijabetes. Stru~waci upozoravaju da }e svako tre}e dete ro|eno od 2000. godine oboleti od dijabetesa, kao i da se svake godine 3,8 miliona

N

EDUKACIJA PACIJENATA JE VEOMA BITNA smrtnih slu~ajeva mo`e pripisati dijabetesu. Stru~waci naro~ito apeluju na podizawe svesti o zna~aju prevencije dijabetesa, kao i merama neophodnim za rano otkrivawe i kontrolu ove bolesti. Pacijent, isti~u, treba da bude aktivno ukqu~en u proces le~ewa, jer u suprotnom i najboqi lekovi ne}e biti od pomo}i. ANIMIRANI ^A^ANI Zahvaquju}i Dru{tvu dijabeti~ara ^a~ak i u na{em gradu je adekvatno obele`en Dan borbe protiv {e}erne bolesti. Prema re~ima Biqane Vasojevi}, sekretara Dru{tva,

AKTIVNOSTI DRU[TVA DIJABETI^ARA Dru{tvo dijabeti~ara u ^a~ku broji 1.250 ~lanova, od kojih su 75 deca. - Aktivnosti kojima se bavimo tokom cele godine su merewe nivoa {e}era u krvi i krvnog pritiska, svakog utorka i ~etvrtka, u na{im prostorijama, od 8 do 10 ~asova. Radimo i na terenu u mesnim zajednicama Palilula i Ko{utwak, na Qubi} keju u Klubu penzionera, a imamo i ~este akcije ranog otkrivawa i prevencije {e}erne bolesti tokom raznih javnih manifestacija, kao {to su Kupusijada, Sabor truba~a, Sabor frula{a i mnoge druge. Te akcije obi~no sprovodimo u saradwi sa Preventivnim centrom i Zavodom za za{titu javnog zdravqa. Tako|e, svake godine na{a deca besplatno odlaze u kamp - rekla je Biqana Vasojevi}. Ona je istakla da su ~lanovi Dru{tva zainteresovani za edukaciju i da redovno prate predavawa koja se organizuju, ali je pozvala i ostale dijabeti~are koji nisu ~lanovi Dru{tva da se prikqu~e, jer “dobra edukacija i {to ve}e znawe o ovoj bolesti dovode do boqe regulacije bolesti i smawewa komplikacija, kao {to su {log, infarkt, slepilo...”

aktivnosti kojima je Dru{tvo obele`ilo ovaj dan, podeqene su na decu dijabeti~are, zdravu populaciju i odrasle koji su oboleli od {e}erne bolesti. U ponedeqak je u prostorijama Dru{tva, dr Rada Petrovi} odr`ala predavawe na temu “Prava edukacija za sve”, a nakon predavawa organizovana je {etwa na igrali{tu koje se nalazi pored prostorija Dru{tva. [etwa je trebalo da podseti koliko je fizi~ka aktivnost bitna za le~ewe {e}erne bolesti. Nakon {etwe, deca i roditeqi su razmenili iskustva o zdravom na~inu ishrane, uz konzumirawe

RECEPTI ZA DIJABETI^ARE SOS OD PARADAJZA Paradajz - 250 gr Bra{no - jedna ka{ika Crni luk - jedna mala glavica Fruktoza - pola ka{i~ice So i mleveni biber na vrh no`a Uqe - jedna ka{ika Seckani per{un - jedna ka{ika Priprema: Paradajz iseckati, ukuvati i propasirati. Na uqu propr`iti bra{no (napraviti svetlu zapr{ku), dodati pasirani paradajz i sitno seckani luk i malo vode, jednu {oqicu. Posoliti, dodati malo bibera i seckani per{un i kuvati do kqu~awa, uz stalno me{awe.

hrane koje su sami pripremili i doneli. U sredu, na Svetski dan borbe protiv {e}erne bolesti, Dru{tvo je svoju aktivnost posvetilo zdravoj populaciji. Naime, u “Roda centru”, od 11 do 14 ~asova, svi zainteresovani sugra|ani mogli su da izmere nivo {e}era u krvi, a partneri u ovoj akciji bili su Preventivni centar i Zavod za za{titu javnog zdravqa. - Uz to, posetioci su mogli izmeriti i krvni pritisak, visinu i te`inu. Akcije poput ove su veoma dobro pose}ene i zna~ajne, jer se tokom wih otkrije do 13 odsto novih dijabeti~a-

ra - ka`e Biqana Vasojevi}. U ~etvrtak je u prostorijama Dru{tva za borbu protiv dijabeta, dr Du{ica [uluburi} odr`ala predavawe nameweno odraslim osobama koje boluju od {e}erne bolesti. Nakon predavawa organizovana je radionica o upotrebi aparata za merewe nivoa {e}era u krvi, a ~itava manifestacija je zatvorena tradicionalnim {ahovskim turnirom. „PRAKTI^NA DIJABETOLOGIJA” - ADEKVATNI PRIRU^NIK Povodom Dana borbe

protiv {e}erne bolesti, stru~waci su podsetili o ~emu sve dijabeti~ari treba da vode ra~una. Osim redovnog uzimawa terapije, lekari savetuju obolelima od {e}erne bolesti da promene na~in `ivota. Neki od saveta su da dijabeti~ari beli hleb zamene ra`anim, beli pirina~ integralnim, a da krompir i testenine, koje ina~e podi`u {e}er u krvi, konzumiraju u mawim koli~inama. O ovim, ali i mnogim drugim savetima, dijabeti~ari mogu da pro~itaju u kwizi dr Vlada Veli~kovi}a “Prakti~na dijabetologija”. Dr Veli~kovi} je poznato ime u endokrinologiji, a kroz svoj rad sa pacijentima, naro~ito se posvetio onima koji boluju od dijabeta i iznalazio na~ine o tome kako da im pomogne. Jedan od tih na~ina je i wegova posledwa kwiga, odnosno kako on ka`e “priru~nik za dijabeti~are”. U kwizi “Prakti~na dijabetologija” mo`e se pro~itati o istorijatu ove bolesti, o tome kako je otkriti, kako je uspe{no le~iti, kako uzimati lekove, tablete, insulin... Tako|e, mogu se prona}i i detaqi o tome kako negovati stopalo, na koji na~in odr`avati higijenu bolesnih osoba, kako koristiti insulin, kako vr{iti samokontrolu {e}erne bolesti i mnogi drugi medicinski saveti neophodni osobama obolelim od dijabeta. I. R.

Povodom Dana borbe protiv {e}erne bolesti, izdvajamo tri recepta za dijabeti~are iz kwige "Ishrana i kuvar za dijabeti~are" dr Vlada Veli~kovi}a.

VITAMINSKI HLEB Bra{no polubelo - jedna ~a{a Bra{no ra`ano - jedna ~a{a Heqdino bra{no - jedna ~a{a Ovsene pahuqice - pola ~a{e Voda - tri ~a{e So - jedna ka{i~ica Fruktoza - pola ka{i~ice Sve` kvasac - jedno malo pakovawe Uqe - dve ka{i~ice Od ove koli~ine sastojaka dobija se jedan kilogram hleba. Priprema: Zamesite prvo malu koli~inu bra{na, soli, fruktoze i kvasca mlakom vodom i ostavite da nado|e. Kada nado|e, izme{ajte sve vrste bra{na i ovsene pahuqice, koje ste prethodno ostavili da odstoje u mlakoj vodi i posolite jo{ malo. Tu smesu pome{ajte sa kvascem koji je nado{ao, dolivaju}i po malo vode i mesite testo. Ovo radite sa mlakom vodom da bi se hleb boqe sjedinio i nado{ao. Sipajte testo u podmazan pleh i ostavite da nado|e. Pecite na 200 stepeni oko jedan sat, dok hleb lepo ne porumeni.

TORTA OD JABUKA Margarin - tri ka{ike Fruktoza - tri ka{ike Bra{no - jedna ~a{a Pra{ak za pecivo - jedna ka{i~ica Soda bikarbona - pola ka{i~ice Cimet - jedna ka{i~ica Oqu{tene jabuke - 1,5 ~a{a Orah - osam jezgri Suvo gro`|e - dve ka{ike Priprema: Margarin penasto umutiti sa fruktozom. Izme{ati bra{no, pra{ak za pecivo i sodu bikarbonu. Jabuke o~istiti, oqu{titi i skuvati. Kada se skuvaju, izgwe~iti na sitno i izme{ati sa margarinom. Dodati gro`|e i orahe i pe}i u podmazanom plehu oko 45 minuta. Slu`iti posuto cimetom.


16

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

OBRAZOVAWE

PREDSTAVNICI NARODNE BIBLIOTEKE U POSETI GIMNAZIJI

KORISNIK JE U CENTRU ZBIVAWA - naglasila je Svetlana Jan~i}, zamenik upravnika Narodne biblioteke Srbije a namerom da u~enike upoznaju sa prirodom i na~inom rada Narodne biblioteke Srbije, ~a~ansku Gimnaziju su 8. novembra posetile Svetlana Jan~i}, zamenik upravnika ove ustanove i Ivana Nikoli}, na~elnik Odeqewa selektivne nabavke. - Dolazimo iz institucije koja vr{i ~asnu du`nost prikupqawa, ~uvawa i za{tite bibliote~ke gra|e za budu}a pokolewa - kazala je Svetlana Jan~i}, predstavqaju}i gimnazijalcima NBS. U predavawu “Od Vozarevi}evog ~itali{ta do biblioteke 21. veka”, ona je sa`ela 180 godina postojawa biblioteke koja, budu}i od nacionalnog zna~aja, radi pod patronatom dr`ave i na osnovu zakonske regulative. Insistiraju}i na pro`imawu tradicije i savremenosti, kao potvrdi identiteta i kulture naroda, Svetlana Jan~i} je podsetila da je ova ustanova utemeqena 1832. godine, kada je u tek oslobo|enoj Srbiji odlukom kneza Milo{a Obrenovi}a, a pod pokroviteqstvom wegovom brata Jevrema, u maloj kwi`ari Gligorija Vozarevi}a, kod Kalemegdana, otvoreno ~itali{te. Kwige su stizale od darodavaca, a radi popuwavawa fonda, nepismeni knez, koji je o~igledno shvatao zna~aj kulture za napredak Srbije, doneo je ubrzo i odluku o obaveznom primerku. Pre nego {to je postala samostalna institucija Biblioteka je izvesno vreme (1833 - 1838) pripadala [tampariji u Kragujevcu i radila pri Ministarstvu prosvete. Za bibliotekara prvi je postavqen Filip Nikoli},

S

koji je Bibliotekom rukovodio od 1853. do 1856. godine, da bi potom na weno ~elo dolazili \ura Dani~i}, Janko [afarik, Stojan Novakovi} ... Najdu`e, od 1903. do 1927. godine, wen upravnik je bio Jovan Tomi}. Vo|ena vrsnim intelektualcima, ustanova se, naglasila je Svetlana Jan~i}, razvijala po evropskim uzorima, a taj na-

U [OSO „1. NOVEMBAR“ PREDSTAVQENA KWIGA „KA KORISNIKU SA INVALIDITETOM“

PRAKTI^AN PRIRU^NIK ZA BIBLIOTEKARE

wiga "Ka korisniku sa invaliditetom" ( NBS, 2012) je, kako je objasnila autorka mr Dragana Milunovi}, rezultat saradwe koju je ona, kao rukovodilac Odseka za pru`awe usluga slepim i slabovidim licima Narodne biblioteke Srbije, prethodnih godina ostvarila sa zaposlenima u javnim bibliotekama u na{oj zemqi. Kwiga sadr`i 100 pitawa i odgovora vezanih za pru`awe bibliote~kih usluga osobama sa invaliditetom i predstavqa "prakti~an i konkretan" priru~nik za bibliotekare, kojima su, u skladu sa zahtevima savremenog doba, kada se sve vi{e te`i ukqu~ivawu invalida u sve sfere `ivota, veoma potrebne obuke za rad sa hendikepiranim licima. Promociju kwige, 13. novembra u {koli koja se bavi obrazovawem dece ometene u mentalnom razvoju, organizovala je Gradska biblioteka "Vladislav Petkovi} Dis", koja je ove godine, uz podr{ku Grada i Nacionalne slu`be za zapo{qavawe, zapo~ela realizaciju javnog rada "Inkluzija kwigom". Tokom protekla ~etiri meseca, podsetila je direktorka Biblioteke Danica Ota{evi}, dva lica, anga`ovana na javnom radu ( Jovana Me~anin

predak je podrazumevao izrade kataloga, po~etak rada na bibliografiji, uspostavqawe veza sa doma}im i stranim kwi`arima i antikvarima, postavqawe temeqa zakonodavstvu i sticawe samostalnog statusa. Uz sve to, Biblioteka se borila za adekvatan prostor i nije uspela da ga dobije sve do druge polovine pro{log veka. U Prvom svetskom ratu (tada se nalazila u kapetan Mi{inom zdawu) Narodna biblioteka je ostala bez zna~ajnog dela svog fonda, a u zemqu jo{ uvek nije vra}eno sve {to je neprijateq u to vreme zaplenio. Drugi svetski rat do~ekala je u zgradi na Kosa~in}evom vencu koja je u bombardovawu 1941. godine sru{ena do temeqa. Nestalo je sve ono {to je Vozarevi}evih dana popuwavano, popisivano i ~uvano, a ostale su samo kwige koje su se zatekle kod ~italaca”, podsetila je zamenica upravnika. Posle oslobo|ewa, Biblioteka ponovo staje na noge i 1947. godine biva otvorena za ~itaoce, u zgradi biv{eg hotela “Srpska kruna”, a u savremeni, namenski gra|en objekat na Svetosavskom platou, useli}e se tek 1973. godine. Usledi}e “period intenzivnog razvoja” Biblioteke, da bi wen fond danas imao 6.000.000 jedinica, a novo vreme donelo je brojne inovacije, kao {to su elektronski pristup gra|i, digitalizacija, nova odeqewa i savremena konzervatorska loboratorija. Prevashodni ciq ove ustanove i qudi koji rade u woj jeste, naglasila je zamenica upravnika, da svet informacija, sadr`an u bibliote~kom fondu, u~ine {to dostupnijim korisnicima, odnosno da korisnika dovede u “sam centar zbivawa”. E. V.

KAKO DA MLADI KVALITETNO PROVODE VREME ISPRED RA^UNARA

K

ako nam se zima bli`i, mladi u ^a~ku imaju jako malo mogu}nosti da kvalitetno provode slobodno vreme. Napoqu je hladno, na{ grad nema zatvoren bazen, nema bioskopa, a fiskulturne sale napla}uju iznajmqivawe. Ve}ina mladih zato svoje slobodno vreme provodi za ra~unarom na sajtovima, kao {to su Facebook i Youtube ili igraju igrice. Ali internet ne mora biti negativna zabava ako se koristi na pravi na~in. Primer za to je na{ sugra|anin Petar, student koji slobodno vreme, kao ve}ina mladih, provodi za ra~unarom, ali na kvalitetan na~in. Naime, Petar je, koriste}i internet, sam nau~io osnove audio i video monta`e, {to je kasnije usavr{io, i danas, iako samouk,

K i Du{an Barali}) su, uz pomo} stalno zaposlenih bibliotekara, uspostavili kontakt sa ustanovama i organizacijama koje se bave brigom ili za{titom osoba sa invaliditetom, kao i starih i nemo}nih osoba, i zapo~eli program dostave bibliote~ke gra|e na ku}ne adrese ili distribucijom preko udru`ewa osoba sa hendikepom. Predstavqawu kwige "Ka korisniku sa invaliditetom" i javnog rada "Inkluzija kwigom" prisustvovali su zaposleni u [OSO "1. novembar", ali i drugih obrazovnih ustanova u gradu. U programu koji je prethodio promociji u~estvovali su u~enici [OSO "1. novembar" i slabovida pesnikiwa Ivana Veli~kovi}. E. V.

ispravqa gre{ke koje ~ine iskusni monta`eri koji postavqaju video spotove na{ih velikih muzi~kih zvezda na Youtube. Petru je ovo znawe ~ak pomoglo da se zaposli i danas radi poslove monta`e na jednoj televiziji. - Oduvek su me zanimali video spotovi, interesovalo me je kako qudima uspeva da uklope sliku i zvuk, kako prave odre|ene efekte i kako to na kraju izgleda savr{eno. Okolini je najpre bilo ~udno kada su videli da sam po~eo sam da montiram snimke, jer su navikli da omladina obi~no “visi na fejsu”, kako oni ka`u. Na kraju su se odu{evili kada su videli rezultate mog rada ka`e Petar, koji je spojio lepo i korisno i danas znawe koje je stekao na internetu, koristi na poslu. Internet je pun korisnih, zanimqivih mogu}nosti, mo`ete na}i mno{tvo programa i informacija. Ako ste prinu|eni da svoje slobodno vreme u ovim hladnim danima provodite u svojim domovima za ra~unarom, potrudite se da to vreme provedete kvalitetno i nau~ite ne{to novo {to }e vam koristiti u `ivotu. Sa{a Pe{i}


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

17

KULTURA

MARIJI ORBOVI] DODEQENA NAGRADA „DU[AN PANKOVI]“ iri 18. Susreta bibliografa Srbije, odr`anog 9. novembra u In|iji, dodelio je Mariji Orbovi}, bibliotekaru-savetniku Zavi~ajnog odeqewa Gradske biblioteke “Vladislav Petkovi} Dis” iz ^a~ka, nagradu “Du{an Pankovi}” za trajan doprinos unapre|ewu srpske bibliografije. Organizator Susreta bibliografa, koji ~uvaju uspomenu i nose ime ~uvenog istra`iva~a dr Georgija Mihailovi}a, je Narodna biblioteka “\or|e Nato{evi}” iz In|ije, a od ove godine, ovo presti`no priznawe nameweno bibliografima Srbije nozi naziv “Du{an Pankovi}”, po jo{ jednom zna~ajnom bibliotekaru i bibliografu. Inicijativa za dodelu ove nagrade potekla je iz ~a~anske Biblioteke, ku}e u kojoj Marija Orbovi} ve} decenijama radi i istra`uje. Ovo nije prvo veliko priznawe ~a~anskoj bibliotekarki. Dru{tvo bibliotekara Srbije dodelilo je Mariji Orbovi} 2008. godine Povequ za doprinos unapre|ewu bibliotekarstva. Iz obrazlo`ewa predloga nagrade, koje je na sve~anom skupu u In|iji pro~itala direktorka ~a~anske Biblioteke Danica Ota{evi}, mogu}e je sagledati kako sa bibliotekarima, koji vrsno rade svoj posao, nadrastaju lokalne okvire i ustanova i sredina u kojoj rade. Tako je Du{an Pankovi} dobio svog doslednog i posve}enog naslednika, {to potvr|uje i obrazlo`ewe

@

ZA TRAJAN DOPRINOS SRPSKOJ BIBLIOGRAFIJI NAJZNA^AJNIJA ISTRA@IVAWA Od 16 bibliografija, koliko ih je Gradska biblioteka do sada objavila, devet potpisuje Marija Orbovi}. Danica Ota{evi} je na sve~anoj dodeli nagrade izdvojila najzna~ajnije: “^a~ansko {tamparstvo i izdava{tvo: 1833-1941”, kao temeqnu kwigu ~a~anskog izdava{tva i kulture, koja sadr`i 429 popisanih bibliografskih jedinica i pregled dru{tvenih, politi~kih i kulturnih prilika u na{oj sredini. Ova kwiga donela je Mariji Orbovi} nagradu “Stojan Novakovi}”. Kapitalna je i biobibliografija “Ispuwen `ivot”, posve}ena piscu, novinaru i kolekcionaru Sini{i Paunovi}u, nastala 2008, koja sadr`i 1.362 bibliografske jedinice i obuhvata wegov bogat i dug `ivot kroz ~itav 20. vek. Posebno mesto zauzimaju i Bibliografija ~asopisa “Gradac” sa 1.570 jedinica, dve kwige Bibliografije ~asopisa “Vrelo” Zavi~ajnog dru{tva Trnava i Bibliografija kwi`evnog ~asopisa “Polet” iz 1924-1926. godine sa 245 jedinica. bilbiotekara Olivere Nedeqkovi} “skra}eno” na tri stranice, istakla je Ota{evi}ka. Bibliografije su putokazi, temeqne ~itanke, smernice sveznawa o pojedinim pojavama i li~nostima. Marija Orbovi}, skroman i po`rtvovani istra`iva~, poznata je uskom krugu bibliografa Srbije. Pod wenim imenom u evidenciji Narodne biblioteke Srbije nalazi se 80 jedinica, a sigurno ih je vi{e. Nagra|ena bibliotekarka potpisuje 11 kwiga, osam kataloga izlo`bi i vi{e desetina radova u kwi`evnim i stru~nim ~aso-

pisima i tematskim zbornicima. Vi{e od 100 bibliografskih jedinica, do kojih je Orbovi}ka do{la, dragocena su dopuna izdawu “Srpska bibliografija. Kwige 1868-1941”. U taj kontekst spada i pojava kwige “Kupa~ica i zmija” 2003. godine sa 27 pripovedaka Danice Markovi}, za koju se verovalo da je pesnikiwa sa tek dve poznate pri~e. Marija Orbovi} je u periodici otkrila ovih 27 pripovedaka, koje su Danicu Markovi} svrstale u sam vrh proznih pisaca s po~etka 20. veka. Z. L. S.

NAGRA\ENA KWIGA DOBRICE ERI]A U IZDAWU ^A^ANSKE IK „LEGENDA“

POLA VEKA PRVE PESME OBJAVQENE U „^A^ANSKOM GLASU“ agrada “Skender Kulenovi}” na 40. Kwi`evnim susretima u Prijedoru na Kozari, dodeqena za najboqu kwigu pesama na srpskom jeziku u 2012. godini, pripala je kwizi “Moji ro|aci iz doline cve}a” Dobrice Eri}a, u izdawu IK “Legenda” iz ^a~ka. Kwigu ~ini izbor pesama za odrasle, a objavqena je povodom 55. godina od objavqivawa prve pesme Dobrice Eri}a “Svitak” u “^a~anskom glasu” 1957. godine, ~ime je i na{ list bio deo povoda za zna~ajnu godi{wicu “legende srpskog pesni{tva koja hoda”. IK “Legenda”, vlasnika Dragana Biser~i}a, i ove godine je tradicionalno svoja izdawa predstavila na 57. Beogradskom me|unarodnom sajmu kwiga, a Dobrica Eri} je potpisivao svoju kwigu na {tandu svog ~a~anskog izdava~a, pridru`ili su mu se i Qubivoje R{umovi}, Marko Lopu{ina, Oskar Frajzinger, Mi}a Milovanovi} i drugi. U Eri}evim izabranim pesmama brojni su stihovi posve}eni ^a~anima,

N

Moravi i drugim lokacijama ovog grada. Me|u tri Milana opevan je Milan \okovi} i na{ list, “^a~anska balada” posve}ena je Milutinu Jakovqevi}u, u jednoj doziva restoran “Prole}e”... Posebnu pa`wu na sajmu izazvali su novi naslovi “Legende”, kojih je bilo tridesetak. Me|u wima su romani na{eg sugra|anina Milutina Mi}e Milovanovi}a, obnovqeno izdawe kwige “^uvari mitskog stada” i novi roman, “Blagosloveni i prokleti” sa kojim }e izdava~ konkurisati ove godine za NIN-ovu nagradu. U istoj ediciji “Mala klasi~na biblioteka” objavqena je i kwiga “Mlinar koji je zavijao kao vuk”, naj~itanijeg savremenog finskog pisca Arto Pasilina, prvi put plasiranog kod nas u prevodu ^edomira Cvetkovi}a, prevedenog na 46 jezika sa milionskim tira`ima i presti`nim inostranim nagradama, tako|e autora deset ekranizovanih romana. U biblioteci “Specijalna izdawa” objavqeno je 14 naslova

me|u kojima je najtra`enija bila kwiga Sa{e Simonovi}a “Laku no}, Nina”, autor je poznat ~itala~koj publici po romanima “Kosovo, jedna qubavna pri~a” i “Krovovi od papira”.

Kwiga nastala povodom 55 godina od objavqivawa prve pesme „Svitak“ u „^a~anskom glasu“ 1957. godine

IK “Legenda” je nastavila sa tradicijom da objavquje dela doma}ih autora, pa su se me|u novim izdawima na{le i pesme Borisa Kapetanovi}a u kwizi “Homer za ra~unarom”, vicevi o ^aku Norisu “^etiristotine udaraca” ~a~anskog autora, koji se potpisao pod pseudonimom kao Xef Bratis. Iako je pose}enost Sajmu kwiga, na kome je ovaj

izdava~ prisutan ve} 15 godina, bila mawa nego ranijih godina, u “Legendi” su zadovoqni kako su predstavili svoja nova izdawa i grad iz koga dolaze, rekao je Dragan Biser~i}, vlasnik izdava~ke ku}e koja istrajava u vremenu kada se sve vi{e pi{e, a sve mawe ~ita. Z. L. S.


18

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

KULTURA

BRANISLAV MARI^I], LICENCIRANI PREDAVA^ RAZVOJA INTELEKTA

OSTVARITI SVOJE CIQEVE o`ete imati sve {to `elite, uraditi sve {to ho}ete i biti onakvi kakvi biste `eleleli da budete, ukoliko je va{ pristup pravilan, govorio je Branislav Mari~i}, vlasnik i direktor Preduze}a za konsalting, menaxment i izdava~ku delatnost “FINESA” iz Beograda i autor vi{e kwiga i kreativnih programa za usavr{avawe nastavnika i svih qudi koji prenose na bilo koji na~in svoja znawa, gostuju}i u utorak kao predava~ Kulturno-obrazovnog programa Doma kulture. U ostvarivawu svojih li~nih ili poslovnih ciqeva neophodno je definisati prvo {ta se od `ivota `eli, odrediti ciqeve i projektovati sliku o sebi za 20 godina. Kqu~no je pitawe da li mi kao pojedinci radimo na tome da tu sliku i ostvarimo, ili samo ~ekamo da se sama stvori, {to je prakti~no nemogu}e. Uprkos svemu svaki ~ovek ima neki ciq u `ivotu, iako mnogi od nas nisu toga ni svesni. Neki od nas rade na ostvarewu tog ciqa, neko br`e, neko sporije, neko podsvesno, a neko sa ogromnom motivacijom, ambicijom i sistemati~nim planom, dok neko drugi, le`erno posmatra i planira iz prikrajka, rekla je Verica Kova~evi}, urednica Kulturno-obrazovnog programa, najavquju}i svog gosta. Ciqevi se veoma razlikuju, kao i su{tine na{ih o~ekivawa i metode wihovog realizovawa. Neki qudi moraju videti svoje ciqeve jasno nacrtane pred sobom da bi pokrenuli akciju za wihovo ostvarewe. Druge

M

STAKLENE SUDBINE ovek poku{ava da uzme sudbinu svoje vrste u svoje ruke. Mo`emo li zaista sami da izmenimo tok evolucije i, ako uspemo, kuda }e nas to zapravo odvesti? Zvu~i kao nau~na fantastika, ali to postaje na{a stvarnost… Roman Staklene sudbine, u izdawu Alnarija, dramati~na je pri~a o dve devoj~ice i jednom de~aku, ro|enim iz embriona istih biolo{kih roditeqa, ali koje su rodile tri razli~ite majke… U tri razli~ite porodice i tri razli~ite zemqe. Ove `ene zatrudnele su ve{ta~kim putem, a slu~aj nelegalne trgovine embrionima dolazi do inspektora Vul~anova. Tokom istrage, on se zaqubquje u lepu Engleskiwu Tri{u, koja je ve} {est godina na psihijatriskom le~ewu zbog neobja{wivih snova i halucinacija. Inspektor ne mo`e ni da pretpostavi da su ova wena iskustva zapravo stvarna. U sredi{tu istrage uskoro }e se na}i mo}na me|unarodna kompanija, koja kuje grandiozne planove o primeni novih tehnologija za~e}a...

^

qude motivi{e ohrabrewe i pohvala, koje primaju od svojih prijateqa i svojih voqenih, a ponekad se ciqevi postavqaju kao izazovi. I jedni i drugi `ude za onim posebnim ose}awem koje donosi uspeh, ose}awem koje prija, a koje se dosti`e jedino postizawem ciqa! Te{ko je zamisliti nekoga ko nema nikakve ciqeve u `ivotu, jer to onda name}e antropolo{ko pitawe svrhe i smisla qudskog `ivota, rekao je Mari~i} i ponudio mogu}e odgovore na pitawa kako prona}i pravog partnera, dobar posao, podi}i samopouzdawe, zaraditi vi{e novca, imati boqi uspeh u {koli i na fakultetu, poboq{ati zdravqe, me|uqudske odnose, karijeru... Su{tinu svakog odgovora ~ini odre|ivawe ciqa, primereno

planirawe aktivnosti i analiza ambijenta u kome ciqeve treba ostvariti. Branislav Mari~i} je od 1993. godine licencirani predava~ – instruktor “Silva metode” razvoja uma i kontrole stresa, a od 1999. i predava~ – instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti britanskog Buzan centra, ~iji je autor Toni Buzan. Organizovao je i odr`ao vi{e od 400 seminara u zemqi i inostranstvu pod nazivima: Kreativna nastava, Brzo i efikasno ~itawe, Samodisciplina, Savr{eno pam}ewe i koncentracija, Briqantno u~ewe, Efikasno u~ewe za decu, Mape uma u poslovnoj primeni, Principi uspeha, [ampion prodaje... Z. L. S.

CIKLUS POSVE]EN BEOGRADU

P

Kao i svakog petka, ^a~anski glas i kwi`are Vulkan }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Qudmila Filipova

IZLO@BA JADRANA KRNAJSKOG U LIKOVNOM SALONU

rvi put sa samostalnom izlo`bom u u Likovnom salonu Doma kulture u ^a~ku Jadran Krnajski, akademski slikar iz Beograda, predstavio je svoj ciklus slika posve}en Beogradu kao celinu. Ulice, trgovi, mostovi, arhitektonska zdawa glavnog grada, spomenici, hramovi, reke, na slikama Krnajskog su veseli par~i}i na platnu, komponovani tako da podse}aju na ilustracije najlep{ih bajki ili slikovnica za decu. Umetnik ih vidi u sve`em, optimisti~nom koloritu, a odraz su wegove prirode i potrebe za lep{im i veselijim svetom. Slikar ka`e da u`iva u tom sudaru jakih i ~istih tonova i ~iwenici da wegova umetnost podse}a na slike za de~ije sobe.

POKLON KWIGE

Jadran Krnajski bi `eleo da po~etnu ideju, koja je “krenula” iz Ulice kraqa Aleksandra i wenog drvoreda, nekada{weg Bulevara revolucije, pretvori i obimniji serijal kojim }e se predstaviti samostalno i beogradskoj publici. Slike su nastajale kao kola` od fotografisanih objekata, koji imaju odre|eni karakter, ostavqaju utisak na posmatra~a, fotografije su potom postajale skice pretakane u {arene motive uqa na platnu. Krnajski je ro|en u Puli 1961. godine. Diplomirao je na odseku za slikarstvo Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesorke Milice Stevanovi}, kod koje je zavr{io i poslediplomske studije. Od 1989. godine je ~lan ULUS-a. Z. L. S.

\or|o Nardone

ZA[TO ME NE VOLI ada su ose}awa u pitawu, `ene su ~esto podlo`ne samoobmani i postaju zarobqenice sistema koji su same stvorile. Poznati italijanski psiholog \or|o Nardone smatra da gre{ke koje `ene prave u qubavi poti~u iz uloga koje su same sebi nametnule u okviru porodice, emotivne veze ili prilikom razvijawa sopstvene li~nosti. Te uloge nisu lo{e same po sebi, ali su zbog ~estog izvo|ewa na pozornici svakodnevnog `ivota postale pogre{ne. Nardone u svojoj kwizi predstavqa razli~ite tipove `enskih samoobmana i ilustruje ih primerima. Wegove “junakiwe” nisu fiktivni likovi ve} `ene od krvi i mesa: neodoqiva zavodnica Vanesa, ratoborna amazonka Gracija, varqiva kameleonka Suzana, Marija, princeza koja qubi `abe uverena da }e se one pretvoriti u prin~eve, \or|ina dobra vila, Lucija je uspavana lepotica koja ~eka princa na belom kowu... Kroz ove interesantne, zabavne i pou~ne pri~e lako }ete prona}i odgovor kako da izbegnete qubavne zamke. @ene pre svega moraju da prepoznaju ulogu koju su preuzele i da je potom ostave za pozornicu, a `ivot da `ive vo|ene srcem i iskrenim ose}awima.

K


19

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

Dom kulture Petak, 19. novembar - "^AROBWAK IZ OZA" pozori{na predstava za decu gluma~ke radionice Doma kulture, velika sala, 11 ~asova Ponedeqak, 19. novembar - Koncert kvarteta "SENSA", velika sala, 20 ~asova Utorak, 20. novembar - KONCERT MIROSLAVA ILI]A, velika sala, 20 ~asova Utorak - Izlo`ba grupe RU@, Bojana Stamenkovi} i Jelena Fu`inato, Likovni salon, 19 ~asova

Kafe "[TO DA NE" - Petak, 16. novemba - svirka benda „AFTER DARK”, 22 ~asa

GRADSKA BA[TA Svakog petka i subote GIPSY ALEKSI]I, rezervacije na 063-620-333

^etvrtak, 22. novembar - dugometra`ni animirani film "Rabinova ma~ka", mala sala, 20 ~asova

Narodni muzej Ponedeqak, 19. novembar u 19 ~asova - Sve~ano otvarawe izlo`be "AKATIST VE^NOM", autori Biqana [ipeti}, Ivana Mari~i}, Maja Vuja{anin i Vesna Stanisavqevi} - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~asova, vikendom od 9 do 13 ~asova

„V. P. DIS“

Petak, 16. novembar, Radionice "Dinar na{ novac" i "Moj buxet i ja", Ekonomska {kola, od 10 do 14 ~asova U projektu u~estvuju Dubravka Ili}, Bogdan Trifunovi}, Aleksandar Vukajlovi}, Vladimir Simi} marketing 032/342-276

Istorijski arhiv

Izlo`ba „Jugoslovensko francuski odnosi 1918-1941”

PRIPREMILA: Irena Ran|i}

Gradska biblioteka

Kafe klub „VELVET“ Subota, 17. novembar - svirka benda "VESELE 80te", 23 ~asa

Restoran „ROMANSA" - Qubiteqi starogradske muzike dobrodo{li su svake ve~eri od 17 ~asova

„SRPSKI PAB” Petak, 16. novembar - "ALTERNATIVA", 22 ~asa Subota, 17. novembar - "ZA[TO DA NE", 22 ~asa

Restoran "STARI GRAD" - Svakog vikenda starogradska svirka

Kafana „PALILULAC“ - Svakog vikenda nastupa orkestar "[e{ir moj"


20

RECEPTI

FI[ECI PUWENI PAVLAKOM I RENOM

Vreme pripreme: pola sata Te`ina:

Laganica

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

GOVE\E PE^EWE SA MASLINAMA

Vreme pripreme: 90 minuta Te`ina:

nije stra{no

SASTOJCI Pola korena rena ^a{a pavlake 250 g pe~enice, {unke, dimqenog lososa, pr{ute... So, limunov sok, malo {e}era

PRIPREMA Pavlaku dobro ohladiti, posoliti i ru~no umutiti. Narendati ren, za~initi ga sokom od limuna i sjediniti sa pavlakom. U smesu dodati malo {e}era. Uviti tanko ise~enu pe~enicu, {unku ili pr{utu kao fi{ek i puniti ga kremom.

Vreme pripreme: za ~as

SALATA OD JAJA

Te`ina:

k'o od {ale

SASTOJCI 750 g gove|e ple}ke bez kostiju 50 g dimqene slanine 260 g crnog luka Dve {argarepe 1/4 l crnog vina Ka{ika paradajz pirea 125 g sve`ih {ampiwona Teglica maslina Ka{i~ica gustina Uqe, so, mleveni biber, malo {e}era

BABIN KOLA^

PRIPREMA [nicle posoliti i pobiberiti, a potom ih pr`iti sa obe strane dok ne dobiju finu mrku boju. Dodati oqu{tene cele {argarepe, paradajz pire i crno vino, poklopiti i dinstati jedan sat. Posebno propr`iti seck-

anu slaninu, oqu{tene cele glavice crnog luka, masline i {ampiwone i pr`iti ih na tihoj vatri oko 40 minuta. U preliv staviti ka{i~icu gustina i malo {e}era. Preliti {nicle ovim sosom i jelo slu`iti uz bareno povr}e.

Vreme pripreme: dva, tri sata Te`ina: onako

SASTOJCI Kesica kvasca 75 g {e}era 250 ml mleka 350 g bra{na ^etiri jaja 150 g margarina ili maslaca Kora od limuna, malo soli

PRIPREMA

SASTOJCI Osam jaja 125 g kuvane {unke Veza rotkvica Jogurt, majonez, senf, malo qute paprike, soli i soka od limuna

PRIPREMA Tvrdo skuvati jaja i kada se ohlade ise}i ih na kolutove, kao i rotkvice. [unku izrezati na duguqaste komadi}e i sitno iseckati per{un. U ~iniju pore|ati kolutove jaja,

{unku i rotkvice. Izme{ati per{un sa jogurtom, majonezom, senfom, qutom papri~icom i limunovim sokom. Ovom smesom preliti sve sastojke salate.

Izmrviti kvasac sa ka{i~icom {e}era i pet ka{ika mleka. Ostaviti ga 15 minuta da naraste. Zamesiti testo od bra{na, {e}era, jaja, rastopqenog margarina, soli i rendane limunove kore, prome{ati ga i potom dodati mleko i kvasac. Ostaviti da testo odstoji jedan sat. Pe}i ga u kalupu za bakin kola~ koji je prethodno podmazan margarinom ili maslacem.


21

BA[TE I BALKONI

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

KAKO DA OD BA[TA I BALKONA STVORITE SOPSTVENI RAJ

AUTENTI^AN JAPANSKI VRT a bi vam japanski vrt bio {to autenti~niji, posadite i biqke karakteristi~ne za isto~wa~ke ba{te. Japanski javor je najpoznatiji. Brojni su wegovi varijeteti, ali ih sve mo`emo svesti na dva tipa. Acer japonicum je mawe drvo ili `bun. Listovi su mu re`weviti, zelenkaste boje, a u jesen jarko crveni. Druga vrsta je acer palmatum, a varijetet “atropurpureum� sa svojim purpurno crvenim listovima sigurno je najpopularniji me|u wima. Raste tako|e kao malo drvo i `bun, i pravi je ukras u malom vrtu. Rododendron je `bun omiqen zbog atraktivnih krupnih cvetova, od ranog prole}a, do kasne jeseni. Rododendron nije lako uzgajati, a imati ga u vrtu pravi je izazov za istinske qubiteqe biqaka. Za wegov rast potrebno je rastresito, dobro drenirano zemqi{te, bez kre~a, odre|ene kiselosti (pH 4 - 5). On ne podnosi zadr`avawe vode, ali ni potpuno isu{ivawe. Voli visoku vla`nost vazduha i polusenku. Bambusima se ~esto kod nas nazivaju i one vrste trava koje po izgledu podse}aju na wih. Mnogi su preveliki za prose~an

An|elija Milojkovi}, pejza`ni arhitekta

omogu}avaju da napravite interesantnu kombinaciju.

D

LOKVAW Bez sumwe, jezero unosi potpunu harmoniju u ba{tu. Ali, ono je usamqeno bez kraqa vodenih biqaka - lokvawa. Kod nas se u prirodi mo`e videti samo beli lokvaw, koji je za{ti}ena vrsta. U cve}arama i garden centrima postoji veliki broj kultivisanih sorti. Svi oni imaju bele, `ute, roze ili crvene cvetove, ali pod uslovom da je jezero na sun~anom mestu. Lokvaw voli svetlost i toplotu. Potrebno mu je najmawe

pet - {est sati da se vodena povr{ina greje intenzivno, da bi mogao da cveta tokom celog leta. Najboqe vreme za sadwu lokvawa su maj i jun, ali po{to postoje odgovaraju}e posude mo`e se saditi i do jula. U ovom periodu voda se zagreva dovoqno i ravnomerno, {to omogu}ava da listovi biqke brzo legnu na vodeno ogledalo. Voda ne treba da se mewa do jeseni, ve} samo da se dodaje u zavisnosti od isparavawa.

Pripremila: P ripremila: N. R.

vrt. Odaberite ni`e varijetete ili utisak isto~wa~ke ba{te postignite sadwom neke druge trave. Hoste su veoma rasprostrawene i kod nas. Idealne su za polusenku i senku. U posledwe vreme mogu se na}i varijeteti belo-zelenih talasastih listova koji izgledaju izuzetno atraktivno. Nisu zahtevne za negu, jedino ih treba za{tititi od pu`eva gola}a, kojima je upravo li{}e hoste omiqena hrana. Pored ovih biqaka neizostavno posadite i irise. Izbor boja i vrsta vam

VREMENSKA PROGNOZA Petak, 16. novembar

Subota, 17. novembar

Nedeqa, 18. novembar

VREMENSKA PROGNOZA

VREMENSKA PROGNOZA

Ponedeqak, 19. novembar Utorak, 20. novembar

Sreda, 21. novembar

120C

140C

150C

160C

140C

130C

-10C

-10C

-10C

00C

10C

00C

Delimi~no obla~no

Sun~ano

Sun~ano

Obla~no

Ki{a

Ki{a

^etvrtak, 22. novembar

120C -10C

Sun~ano


22

DE^JA STRANA

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

ZANIMQIVOSTI O MA^KAMA

KO SU ASTRONAUTI?

Mogu da le~e ~oveka, da mu primaju inekcije, vakcine, da mu vade bris. Milan Milovanovi}

Astronauti su fudbaleri.

Sr|an Radovanovi}

Oni lete u svemiru.

Ema Karaklaji}

- Predewe je obi~no znak u`ivawa, ali dubok zvuk predewa ukazuje na bol. Ako poznajete dobro svoju ma~ku, uo~i}ete razliku. - Ma~ke po~iwu da predu u prvoj nedeqi `ivota i mogu da predu uporedo di{u}i. - Nau~nici jo{ uvek ne znaju odakle poti~e zvuk predewa, ali neki veruju da proizilazi iz kardiovaskularnog sistema, a ne iz grla.

To su qudi koji istra`uju po svemiru.

- Ma~ke se mogu razboleti, pa ~ak i uginuti ako jedu ~okoladu. - Puls ma~ke je izme|u 160 i 240 otkucaja u minuti, zavisno od starosti.

Marko Jovanovi}

Odgovaraju deca iz vrti}a "Bo{ko Buha" uzrasta 5, 6 godina

Zagonetke su u po~etku predstavqale kulturne formule, u kojima se krio mitski smisao, a kasnije su se pretvorile u dru{tvenu zabavu, u obliku o{troumnosti i dosetqivosti. One su tako|e vredni svedoci domi{qatosti srpskog naroda. Re{ite neke od srpskih narodnih zagonetki!

odgovor: odgovor:

sat

BEZ IVERA NA VODI ]UPRIJA. led

odgovor:

BELE P^ELE NA ZEMQU SELE.

ALENO, MALENO, CARA S KOWA SJAHALO. odgovor:

jagoda

{e}er

odgovor:

VAZDAN RADI, A HLEBA I VODE NE TRA@I.

pahuqice

BELO JE, SNEG NIJE, SLATKO JE, MED NIJE.

NAJDU@A MA^KA NA SVETU Ginisovu kwigu rekorda, kao najdu`a ma~ka na svetu upisan je ma~ak iz Nevade. Petogodi{wi Stjui od po~etka wu{ke do vrha repne kosti duga~ak je ~ak 123,2 centimetra. Pripada jednoj vrsti ma~aka iz Mejna, koju nazivaju “rakun iz Mejna�. Ma~ke ove vrste odlukuju se visokom inteligencijom, prijatnim karakterom i neobi~no dugim telom.

U


23

KULTURA

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

PREDSTAVQEN 18. GLAS BIBLIOTEKE

I TRADICIONALAN, I SAVREMEN samnaesti broj ~asopisa za bibliote~ko-informacionu delatnost “Glas biblioteke”, koji od 1988. godine objavquje Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis”, predstavqen je pro{log ~etvrtka u Galeriji Narodnog muzeja. Hroniku razvojnog puta ovog renomiranog ~asopisa predstavila je glavni urednik izdawa i direktor Gradske biblioteke Danica Ota{evi}, istakav{i da je re~ o “putu zasnovanom na prakti~nim iskustvima”, dobro koncipiranom od samog po~etka za {ta je zaslu`an wegov prvi urednik i osniva~ Qubomir Markovi}. O sadr`aju 18. broja iscrpno je govorila Svetlana Jan~i}, zamenik upravnika Narodne biblioteke Srbije, istakav{i da je re~ o recenziranom ~asopisu koji ima {iri koncept zasnovan na nekoliko te-

O

matskih krugova, okrenutih tradicionalnom i savremenom kod nas i u svetu. Kroz promotivni susret publiku je vodila bibliotekar savetnik mr Marijana Matovi}. Novi broj “Glasa biblioteke”, koji od 11. izdawa ima novi dizajn, grafi~ki je oblikovao Milenko Savovi}. Od

14. broja ~asopis donosi portret bibliotekara kao novu rubriku, a prvi put se {tampa i izve{taj o radu Biblioteke. Na 250 stranica “Glas biblioteke” donosi 16 radova priznatih bibliote~kih radnika iz zemqe i inostranstva. [tampawe ovog broja pomoglo je Ministarstvo kulture, a redakciju ~asopisa ~ine radnici ~a~anske Biblioteke, Narodne biblioteke Srbije i Matice srpske. Od ove godine “Glas biblioteke” poseduje i

sopstveni ISSN broj za elektronsko izdawe, ~ime je zvani~no registrovan kao ~asopis koji izlazi u {tampanoj i elektronskoj formi. Kao posebno zanimqivi izdvojeni su radovi: Mirka Drmanca koji se bavi istorijom Haxi}a (Viverove) ku}e, tre}e po starosti, a o~uvane u ^a~ku, u kojoj se danas nalazi upravna zgrada Gradske biblioteke; rad Ma{e Miloradovi} iz NBS o fotografiji u bibliotekama; rad Svetlane Jan~i} o Biblioteci Srpske pravoslavne crkvene op{tine u Trstu; rad Bogdana Trifunovi}a o digitalizaciji audiovizuelnih kolekcija u Gradskoj biblioteci ostvarenoj u saradwi sa ~a~anskim medijima; prilog o radu De~jeg odeqewa Biblioteke koji potpisuju bibliotekari za decu Jelena Dukovi}, Marijana Lazi} i Ana Stanojevi}. U 18. broju “Glasa biblioteke” izdvaja se i nekoliko prikaza kwiga zna~ajnih za bibliote~ku delatnost, jedna od wih je i monumentalna Bibliografija Ive Andri}a u izdawu Matice srpske, Marija Popovi} pi{e o Bibliografiji Aleksandra Ristovi}a, a izve{taj o radu Gradske biblioteke u protekloj godini potpisuje Danica Ota{evi}. Z. L. S.

KOLEKTIV ISTORIJSKOG ARHIVA NA IZLO@BI U KRAQEVSKOM KOMPLEKSU I NA OPLENCU

ARHIVISTI SA KARA\OR\EVI]IMA ao dugogodi{wi dobri saradnici Arhiva Srbije i Arhiva Jugoslavije, ~ije izlo`be ~esto premijerno vidi prvo ~a~anska publika, predstavnici Me|uop{tinskog istorijskog arhiva bili su uva`eni gosti izlo`be otvorene nedavno u Kraqevskom dvoru na Dediwu. Iz fondova ova dva Arhiva pod zajedni~kim nazivom postavke “Dvor jugoslovenskog kraqa kroz stvarala{tvo arhitekte Nikole Krasnova” predstavqeni su dokumenta, crte`i, skice iz

K

bogatog opusa ~uvenog arhitekte, koji je na inicijativu kraqa Aleksandra, u periodu izme|u dva rata, zapo~eo gradwu Kraqevskog kompleksa na Dediwu. Autori ove izlo`be su arhitekta Dragomir Acovi} i Viktorija Kamili}, istori~ar umetnosti i kustos Kraqevskog dvora. Kao iskusan i svestran umetnik Nikola Krasnov predstavqen je kao projektant, idejni tvorac dekoracije dvorova i likovni kriti~ar. Ova poseta kolektiva Istorijskog arhiva iz ^a~ka dogo-

vorena je sa Arhivom Jugoslavije prilikom planirawa izlo`be “Jugoslovensko francuski odnosi 1918 -1941”, otvorene 9. oktobra u ~a~anskom Arhivu. Dobrodo{licu svim arhivistima po`eleli su W.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar Drugi Kara|or|evi} i princeza Katarina, a izlo`bu posve}enu Nikoli Krasnovu, otvorili su arhitekta Dragomir Acovi} i ministar kulture i informisawa Bratislav Petkovi}. Kraqevski kompleks na Dediwu sastoji se od dva

dvora, Kraqev je zidan od 1925. do 1929., a Beli dvor od 1934. do 1936. godine. Sagra|eni su u stilu engleskih gra|anskih ku}a, a gradwu je dovr{io knez Pavle nakon pogibije kraqa Aleksandra Prvog. Kompleks sadr`i i zgrade dvorske stra`e, ekonomata, dvorskog garnizona,

kapela Svetog Andreja i Beli paviqon. Obilazak Kraqevog dvora uz stru~nu pomo} kustosa Tipolda, uverio je arhiviste u izuzetan enterijer i umetni~ko stilizovawe ovog objekta za koje je zaslu`an arhitekta Nikola Krasnov. Istog dana ~a~anski arhivisti posetili su i kom-

pleks na Oplencu, zadu`binu Kraqa Petra Prvog koja zvani~no postoji od 1993. godine, a kraq ju je kao mesto svoje Zadu`bine odabrao 1902, osve{tana je 1912, skrnavqena je i o{te}ena 1915, a crkvu je obnovio i osve{tao wegov sin Aleksandar 1930. Tokom boravka u Topoli kolektiv Arhiva posetio je jedan od najlep{ih svetskih mauzoleja, crkvu Svetog \or|a na Oplencu Mauzolej dinastije Kara|or|evi}, u kojoj se nalaze dva sarkofaga, u jednom je pohrawen Kara|or|e, rodona~elnik dinastije, a u drugom Kraq Petar Prvi, dok su ostali Kara|or|evi}i sahraweni u kripti Mauzoleja. Arhivisti su se upoznali i sa stalnom postavkom izlo`be o Prvom srpskom ustanku sme{tenom u Kara|or|evom Konaku od 1969. i Kara|or|evom crkvom Svete Bogorodice. Pored Mauzoleja, u okviru kompleksa Zadu`bine nalaze se i kraqevski vinogradi, vinski podrum, kraqeva i kraqi~ina vila, ku}a kraqa Petra u kojoj je imao svoj radni kabinet i vodio bele{ke o gradwi na Oplencu, `ivotu i Topoli, sve do 1921. kada je preminuo. Z. L. S.


24

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

GORWI MILANOVAC

NOVI DIREKTOR USAID-A RAZGOVARAO SA ^ELNICIMA OP[TINE

NASTAVAK DOBRE SARADWE Zamenik predsednika op{tine Gorwi Milanovac Miroslav Milovanovi} uprili~io prijem za novog direktora ameri~ke nevladine organizacije USAID ovi direktor Projekta odr`ivog razvoja u okviru USAID-a, Hauard Okman, zajedno sa Nenadom Moslavcem iz ove organizacije, posetio je protekle nedeqe op{tinu Gorwi Milano-

N

PRAUNUKA ^UVENOG VOJSKOVO\E U POSETI GORWEM MILANOVCU

D' EPERE PONOVO ME\U SRBIMA

Nadam se da }e saradwa biti svakim danom sve boqa i boqa, na obostranu korist - istakao je Okman. Goste je u svom kabinetu primio zamenik predsednika op{tine Gorwi Milanovac Miroslav Milovanovi}. - Dosada{wa saradwa sa USAID-om je rezultirala mnogobrojnim zna~ajnim projektima, na korist me{tana Rudni~ko takovskog kraja. Nema razloga da se takva praksa i daqe ne nastavi, pogotovu ako se u obzir uzme me|uop{tinska saradwa na-

Predsednik op{tine Gorwi Milanovac uprili~io prijem za praunuku slavnog francuskog vojskovo|e iz Prvog svetskog rata grom slu~aja, odnosno, sudbine, praunuka slavnog generala po kojem u skoro svakom srpskom gradu jedna ulica nosi ime, udata je za Gorwomilanov~anina. Mo`da je upravo ta ~iwenica bila povod da se u kabinetu predsednika op{tine Gorwi Milanovac na|u Milan Vuji}, ro|eni Gorwomilanov~anin, wegova supruga Sigolen Fran{e D’epere i rukovodstvo op{tine Gorwi Milanovac. - Drago mi je {to se nalazim u zavi~aju mog su-

I vac i susreo se sa zamenikom predsednika gorwomilanova~ke op{tine. - Ovo je moj prvi susret sa op{tinom Gorwi Milanovac, ali odmah se vidi da va{a lokalna samouprava mnogo ula`e u oblast za{tite `ivotne sredine. Tako|e, primetno je i da je privreda va{eg kraja na zavidnom nivou, i ukoliko u svim va{im uspesima ima i zrna zasluge USAIDa, onda je na{e zadovoqstvo tim ve}e. Mojim dolaskom ne mewa se ni{ta u odnosu na{e organizacije prema va{oj sredini.

{eg grada, ^a~ka, Kraqeva, Ra{ke i Vrwa~ke Bawe, koja je zapo~eta krajem pro{le godine i ve} je dala zavidne rezultate. Nadamo se da }e se obostrana saradwa u tom smislu i nastaviti, kao {to se nadamo da }e novi predstavnici ameri~ke organizacije, sebe, svoju porodicu i svoje saradnike pobli`e upoznati sa bogatom istorijom i prirodnim lepotama Rudni~ko takovskog kraja - rekao je zamenik predsednika op{tine Gorwi Milanovac. G. T.

pruga, a mogu}e je i da je u izboru mog `ivotnog partnera veliku ulogu odigralo i to {to je moj slavni pradeda, Luj Feliks Fransoa Fran{ D’epere, veliku ratnu slavu stekao upravo na ovim

prostorima. Moj suprug mi ~esto pri~a o slavnoj tradiciji svog naroda kao i o bogatoj istoriji naroda Rudni~ko takovskog kraja, dok sam u prirodne lepote ovog podru~ja i sama imala prilike da se uverim. Nadam se da }u u budu}nosti ~e{}e dolaziti u zavi~aj mog supruga, kao i da }e sve vi{e mojih zemqaka odlu~iti da do|u u va{u zemqu - rekla je francuska go{}a tom prilikom. Tokom sastanka kod predsednika Op{tine, dogovoreno je da u staroj {koli u Varnicama u narednih nekoliko godina bude preure|en prostor za stalnu izlo`benu postavku fotografija i dokumenata iz 19. i 20. veka, u re`iji Sigolen Fran{e D’epere. G. T.

DELEGACIJA FK CRVENA ZVEZDA U GRADU POD RUDNIKOM

redsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi}, primio je u svom kabinetu vi{e~lanu delagaciju Crvene Zvezde, koju su ~inili Vladica Popovi}, Milo{ [esti}, Jovan A}imovi}, Sr|an Vasiqevi} i Dule Jovanovi}. Tom prilikom su uru~eni i prigodni pokloni i evocirane uspomene. - Za Gorwi Milanovac me ve`u neke od najdra`ih uspomena u `ivotu. Ovde sam bio na odslu`ewu vojnog roka, pa sam, istovremeno, bio i jedan od trenera u Takovu, {to mi je, smatram, mnogo pomoglo da se kasnije, sa mojim

P

VETERANI KOD PREDSEDNIKA klubom vinem do krova sveta. Iz tog perioda imam jo{ mnogo prijateqa, ali se nadam da ih sti~emo i na{im redovnim dolascima u Gorwi Milanovac. Raduje me {to Milanovac, osim industrijske ima i sportsku zonu, stadion Takova sa atletskom stazom, novi stadion Metalca, sportsku halu „Breza“, kao i trim stazu pored Despotovice, gde se u svako doba dana mo`e videti veliki broj atleti~ara i rekreativaca, kako u`ivaju na ovom prostoru. Da ne zaboravimo, tu je i gradski bazen, pa se

sa pravom mo`e re}i da je Milanovac po infrastrukturi jedan od vode}ih sportskih gradova u ovom delu Srbije - rekao je proslavqeni fudbaler i trener Crvene Zvezde Vladica Popovi}. U sportskoj hali „Breza“ u Gorwem Milanovcu je tim povodom odigrana utakmica izme|u mla|ih kategorija Srpskih orlova i predstavnika Gorweg Milanovca, dok su veterani grada pod Rudnikom odmerili snage na parketu sa veteranima Crvene Zvezde. G. T.


25

LU^ANI

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

OP[TINSKO VE]E O UPRAVI, OSNIVAWU JAVNOG PRAVOBRANILA[TVA, PRAVNE POMO]I I ZA[TITNIKA GRA\ANA

SAGLASNOST NA CENE GREJAWA I PREVOZA N

a 13. sednici Op{tinskog ve}a, koja je odr`ana u utorak, razmatrani su predlozi odluka o Op{tinskoj upravi, osnivawu javnog pravobranila{tva, osnivawu pravne pomo}i i za{titnika gra|ana. Na sednici je data saglasnost na cenu grejawa preduze}a “MB - Namenska”, kao i na cenu prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobra}aju na teritoriji op{tine Lu~ani.

Op{tinskom ve}u je predstavqen nacrt odluke o Op{tinskoj upravi, u kojoj je ona organizovana u sedam odeqewa sa dve nezavisne oblasti rada, pravobranila{tvo i za{tita gra|ana. Op{tinska uprava je do sada bila organizovana u {est organizacionih jedinica uz posebnu oblast

da se uz uva`avawe primedbi, ponovo pripremi nacrt odluke o Op{tinskoj upravi za narednu sednicu ve}a. Novi nacrt odluke treba da omogu}i racionalniju organizaciju i pove}a efikasnost rada lokalne samouprave. Op{tinsko ve}e je na sednici dalo saglasnost na

dok }e cena za poslovni prostor iznositi 234 dinara po kvadratu bez PDV-a, za predstoje}u grejnu sezonu. Data je i saglasnost na cene prevoza preduze}u “Autoprevoz” ^a~ak, koje su pove}ane za oko 15 odsto. U okviru teku}ih pitawa, izme|u ostalog,

rada, pravobranila{tvo. ^lanovi ve}a su na sednici dali brojne sugestije o nadle`nosti, unutra{woj organizaciji, na~inu rukovo|ewa i drugim pitawima u vezi sa radom i organizacijom Op{tinske uprave, nakon ~ega je doneta odluka

cenu grejawa za predstoje}u grejnu sezonu koju je predlo`ilo preduze}e “MB Namenska”, koje vr{i isporuku toplotne energije za naseqeno mesto Lu~ani. Cena grejawa za stambeni prostor je 78 dinara po metru kvadratnom bez PDV-a,

razmatran je zahtev stanovnika sela Roga~a za formirawe mesne zajednice i zakqu~eno da svaki takav zahtev gra|ana mora biti usagla{en sa skup{tinskom Odlukom o formirawu mesnih zajednica.

NA 12. SEDNICI OP[TINSKOG VE]A O OSNIVAWU MZ, CENTRA ZA KULTURU I SPORT I ORGANIZACIJI SABORA TRUBA^A

SREDSTVA JAVNIH PRIHODA ZA BUXET OP[TINE lanovi Op{tinskog ve}a su na 12. sednici utvrdili predloge odluka o osnivawu mesnih zajednica, Centra za kulturu i sport i organizaciji Draga~evskog sabora truba~a u Gu~i. Ve}e je donelo i pred-

^

log re{ewa o postavqawu javnog pravobranioca op{tine Lu~ani i obavilo pripreme za sprovo|ewe izbora za savete mesnih zajednica i zavo|ewe samodoprinosa. Odlukom o mesnim zajednicama Op{tinsko ve}e je u nacrtu dalo ovla{}ewe MZ da umesto

Skup{tine op{tine organizuje svoju mesnu samoupravu, tako {to }e urediti poslove MZ, wene organe i wihov izbor, organizaciju i rad, na~in odlu~ivawa i druga pitawa zna~ajna za rad MZ, budu}i da se ona sa-

glasno zakonu, ure|uju aktima mesne zajednice u skladu sa Statutom op{tine. Op{tinsko ve}e je donelo nacrt nove Odluke o osnivawu Centra za kulturu i sport, kojom se iz nadle`nosti dosada{we ustanove izdvaja oblast turizma. Ovom obla{}u

}e se baviti posebna ustanova, ~ije formirawe sledi. Usledilo je i usvajawe odluke o organizaciji Draga~evskog sabora truba~a kojom se ona poverava Centru za kulturu i sport i Mesnoj zajednici Gu~a. Odlukom je precizirano da sredstva ostvarena po osnovu lokalnih javnih prihoda ~ine prihod buxeta op{tine, dok su sredstva ostvarena po osnovu sponzorstva, donatorstva i reklama namewena Centru za kulturu i sport, od kojih }e se finansirati infrastruktura Sabora i delatnost Centra, a o ~emu }e odluku donositi Upravni odbor Centra. Na mesto javnog pravobranioca Op{tinsko ve}e je postavilo Ratka Jokovi}a, diplomiranog pravnika, koji je i do sada obavqao te poslove. Ve}e je dalo saglasnost i na inicijativu Osnovne {kole “Gu~a”, da ova ustanova ponese ime akademika Milenka [u{i}a, ro|enog u ovoj varo{ici.

U CENTRU ZA KULTURU U GU^I, PROMOVISANA KWIGA DOKTORA MIHAILA MILINKOVI]A

„GRADINA NA JELICI“

U organizaciji Centra za kulturu op{tine Lu~ani, u Gu~i je ju~e predstavqena kwiga “Gradina na Jelici”, autora doktora Mihaila Milinkovi}a, profesora na Odeqewu za arheologiju Filizofskog fakulteta u Beogradu. O jednom od najzna~ajnijih ranovizantijskih i ranosredwevekovnih nalazi{ta u Srbiji, a i {irem regionu, govorili su: Delfina Raji}, direktor Narodnog muzeja u ^a~ku, doktor Miroslav Kati}, direk-

tor Odeqewa za konzervaciju Zavoda za za{titu spomenika kulture u Trogiru, recenzent kwige, docent doktor Perica [pehar, sa Filozofskog fakulteta u Beogradu i autor kwige, profesor Mihailo Milinkovi}. Promocija kwige “Gradina na Jelici”, uz izlo`bu fotografija arheolo{kih nalaza, prire|ena je u Centru za kulturu u Gu~i. Pripremila: N. R.


26

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

SPORT

RK MLADOST - RK ATENICA 28:19

iz sedmog kola Mu{ke lige Zapad rukometa{i Mladosti iza{li su kao pobednici. U sredu su u hali “Mladost” savladali kom{ijsku Atenicu sa 28:19. Zna~ajniju prednost Mladost je ostvarila posledwih 15 minuta utakmice, a do tada je gol razlika bila svega tri, ~etiri poena. - Nismo na vreme zapo~eli pripreme. Uspevamo da se dr`imo nekih 40, 45 minuta, ali ve} tada se vide nedostatak fizi~ke spremnosti i pad koncentracije. Ve}inu utakmica smo tako izgubili. Prvih {est kola smo odigrali sa ekipama koje su na vrhu tabele, preostaju nam ~etiri susreta sa protivni-

I

KOM[IJSKI DERBI

RUKOMET OSTALI REZULTATI Prva liga Zapad `ene Osmo kolo Loznica grad - ^a~ak Deveto kolo ^a~ak - Metalac AD

30:28

^a~ak je i daqe deseti sa tri boda. Mu{ka liga Zapad [esto kolo Atenica - Ariqe Omladinac - Mladost

28:36 16:27

Mladost je prva sa deset bodova, a Atenica koja je sakupila dva boda je deveta na tabeli Mu{ke lige Zapad.

cima koji su, otprilike, na{eg nivoa i o~ekujemo boqe rezultate. Na ovoj utakmici nam je nedostajao desni bek i to se itekako osetilo - izjavio je Zoran ]ubovi}, trener RK Atenica. Treneri obe ekipe slo`ili su se da su kom{ijski derbi odigrali pod velikom tenzijom. - Nismo sumwali u ishod, ali bilo je dosta gre{aka u ne toliko zanimqvoj utakmici. Na{a ekipa je bila spremnija, {to se i videlo - ukratko je prokomentarisao kom{ijski derbi trener Mla-

FINALE KUPA ^A^KA

TROFEJ ZA SLOBODU

finalnoj utakmici Kupa ^a~ka fudbaleri Slobode pobedili su u sredu Polet iz Trbu{ana sa 4:1 (3:0). Golove za Slobodu postigli su \urovi}, dva Dragan Jovanovi} i Tomi}, a Stevani} je smawio rezultat pred sam kraj utakmice, u 89. minutu. Pehar pobedni~koj ekipi predao je Ne-

U

nad Stankovi}, predsednik Fudbalskog saveza ^a~ka. Osim Slobode, za trofej Moravi~kog okruga bori}e se Takovo, Prilike i Kotra`a Franc komerc, pobednici op{tina Gorwi Milanovac, Ivawica i Lu~ani. Polufinalni parovi bi}e naknadno izvu~eni. Z. J.

dosti Milo{ Vidi}. Do kraja jeseweg dela sezone Mladost o~ekuju jaki rivali, Kara|or|e, Beli an|eo, Lokomotiva Lapovo i Hidroelektrana

Bajina Ba{ta. Svi ti timovi pretenduju na prvo mesto, na kome se sada nalazi Mladost. Te utakmice }e, smatra Vidi}, odrediti prvenstvo.

Sa druge strane, trener Atenice o~ekuje da se wegova ekipa na|e u sredini tabele. Posle {estog kola bili su deveti sa dva boda. Z. J.

MALI FUDBAL

POBEDA I PORAZ FONTANE U drugom kolu Druge futsal lige Zapad Fontana u Prijepoqu savladala @upski rubin sa 6:9 (4:2) KMF @upski rubin: Nestorovi} M, [pica, Radivojevi}, Novkovi}, Luinovi}, Rondi}, Pajevi}, Nestorovi} B, Mini}, ]ati}, Ma{ovi}. KMF Fontana: Teofilovi}, Markovi}, Stevani} V, Karovi}, Stevani} M, Spasojevi}, Ristanovi}, ]etenovi}, Sejdi}, Avramovi}, Melentijevi}. Sudije: Mandi} (U`ice) i Abrazovi} (Nova Varo{) Strelci: [pica, Novkovi}, Pajevi}, Luinovi} i Rondi} (@upski rubin), Ristanovi}, Avramovi}, Markovi} i Spasojevi} (Fontana).

oma}ini su ve} posle ~etiri minuta igre imali dva gola prednosti. [est minuta kasnije Fontana izjedna~ava, ali doma}in na odmor odlazi sa dva gola prednosti. Po~etkom drugog poluvre-

D

mena @upski rubin pove}ava prednost na 5:2. Posledwih 11 minuta ^a~ani igraju sa petim igra~em i umesto Teofilovi}a, na gol staje Spasojevi}. Rezultat je preokrenut za samo ~etiri minuta na kona~nih 6:9. Centralna figura utakmice bio je Ivan Markovi} koji je za Fontanu postigao ~etiri gola. - Utakmica je bila vrlo te{ka za nas, ali ni{ta ne mo`e da opravda na{u lo{u igru u prvom poluvremenu. Velika voqa i pozitivna atmosfera, koja vlada u timu, povratila nas je i preokrenuli smo rezultat u svoju korist. Najbitnija su tri boda koja se pamte - izjavio je Markovi} posle utakmice. U ponedeqak Fontana je prvi put izgubila u sezoni i to kao doma}in. U hali “Mladost” savladao ju je Partenon sa 4:5. Neiskori{}ene {anse doma}ina gosti iz

Smederevske Palanke su iskoristili i zaslu`eno iz ^a~ka odneli tri boda. U ~etvrtom kolu Druge futsal lige u ponedeqak, 19. novembra, Fontana do~ekuje drugi tim Ekonomca.


27

SPORT

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

BORAC MOCART SPORT - OKK BEOGRAD 82:80 (24/17, 23/12, 13/18, 22/33)

ZAMALO OD GOTOVINE VERESIJA Borac Mocart sport: [qivan~anin 33, Prolovi} 11, Trti} 2, Kosanovi}, Mitrovi}, Pavlovi}, Vasilijevi}, Todorovi} 7, Markovi}, Radisavqevi} 3, Radovi} 13, Panti} 13. OKK Beograd: Ne{ovi} 19, [epa 6, Kne`evi} 11, Dimitrijevi}, Malixan 9, Popovi} 15, Jefti}, [utulovi} 5, Koprivica, Maksimovi}, Murgani}, Pavlovi}. Sudije: Jov~i} (Beograd), Nikoli} (Zemun) i Stanoj~i} (Novi Sad)

a malo je falilo da se i pro{le subote ponovi utakmica sa Slobodom koju je Borac izgubio u posledwim trenucima sa samo jednim ko{em razlike. Odli~no su ^a~ani po~eli i daleko odmakli Beogra|anima. U jednom trenutku su vodili i sa 23 poena. Gosti su se razigrali u drugom poluvremenu, a naro~ito posledwih pet minuta, kada Pavlovi} nije ma{io trojke. - Posle ovakvog fini{a uop{te nemam ose}aj da smo pobedili. I ovu utakmicu smo hteli da odigramo kao sa Me-

Z

talcem, koju je Borac dobio sa 69:39, ali nam se dogodila Sloboda. Upozorio sam svoju ekipu u poluvremenu da Beograd ima igra~e koji odjednom mogu da se

HEBA JUNIORSKA LIGA ^etvrto kolo Borac Mocart sport - Partizan 53:61 U petom kolu ^a~ani gostuju Nibaku iz Ni{a. Utakmica }e biti odigrana u subotu. Posle ~etiri kola, Borac je drugi na tabeli sa sedam bodova.

Zaje~ara. Utakmica je u subotu. Trenutno kadeti Borca su na sedmom mestu na tabeli ABS Elektro lige, a do sada su prikupili {est bodova. Mladost u subotu do~ekuje imewake iz Zemuna. Trenutno su peti sa sedam bodova.

PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD [esto kolo @elezni~ar - Priboj 70:80 Sedmo kolo Radni~ki student Kragujevac - @elezni~ar ^a~ak @elezni~ar je {esti sa 12 bodova.

DRUGA MU[KA LIGA SRBIJE ABS ELEKTRO ^etvrto kolo Aktavis akademija - Borac Mocart sport Mladost Zaje~ar - Mladost ^a~ak

69:64 59:78

Sedmo kolo Mladost ^a~ak - Proleter Naftagas 67:62 U osmom kolu Mladost gostuje Napretku u Kru{evcu. Na tabeli Druge mu{ke lige ^a~ani su sedmi sa 10 bodova.

U petom kolu kadeti Borca do~ekuju Mladost iz

DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD Peto kolo ^a~ak 94 - Mile{evac 57:69 [esto kolo Ivawica - ^a~ak 94 Posle prvog poraza od ekipe iz Prijepoqa ^a~ak 94 je drugi sa devet bodova.

BORAC - TIMOK 2:0 (1:0) Prva liga Srbije 14. kolo Borac: Petri}, Boranija{evi}, Masla} (Radanovi}), Alve{, Atanackovi}, @ivanovi} (Jevtovi}), \okovi}, Martinovi}, Jeremi} (Jovan~i}), Zo}evi}, Ra{kovi}. Timok: Jovanovi}, \okovi}, Jovandi}, Lalevi}, Savi}, Stamenkovi}, Cvetkovi} (Stepanovi}), Stankovi}, Jokovi}, Kali~anin i Stojkovi} (Nikoli}). @uti kartoni: Boranija{evi} i Jevtovi} (Borac), Stankovi} (Timok). Strelci: Ra{kovi} i Jeremi}

a~ani su poveli ve} u sedmom minutu. Golman Timoka se najpre poigrava sa loptom, Ra{kovi} mu je oduzima i vratar ru{i najboqeg strelca Borca. Ra{kovi} je siguran sa bele ta~ke i dovodi svoju ekipu u rano vo|stvo. Drugi gol doma}ini

^

OSTALI U TRCI ponovo posti`u u sedmom minutu, ali drugog poluvremena. Jeremi} je, na distanci od 25 metara, sa ivice kaznenog prostora pravo poslao loptu u desni ugao Timo-

14.KOLO Radni~ki (NP) - Metalac Mladost Lu~ani - Mladenovac

1:0 1:0

15. KOLO Metalac - Proleter Be`anija Mladost Na tabeli Prve lige Mladost je deveta (19 poena), a Metalac deseti (16 poena).

kovog gola. - Pobedio je boqi tim i ni{ta drugo mi ne preostaje, nego da im ~estitam. Nadam se da smo pokazali malo od na{eg kvaliteta ~a~anskoj publici - izjavio je trener Timoka Mom~ilo Rai~evi}. - Mi svaku utakmicu igramo pod psiholo{kim pritiskom. Gosti su nam fakti~ki poklonili vo|stvo i to nam je donekle olak{alo posao. U pauzi sam tra`io od svojih igra~a da {to pre

postignemo gol da bi lak{e zavr{ili utakmicu. Jeremi}eva lucidnost je imala rezultata, tako da sam zadovoqan, kada sve saberem. Ostali smo u trci sa Vo`dovcem i nadam se da }emo uspe{no privesti kraju jesewu polusezonu - re~i su Zorana Wegu{a, trenera Borca. Posle 14 odigranih utakmica Borac je tre}i na tabeli Prve lige Srbije sa 26 poena. U 15. kolu gostuje Jedinstvu Putevi. Z. J.

JELEN SUPER LIGA Javor - Rad

1:0

U slede}em kolu Javor gostuje Novom Pazaru. Ivawi~ani su osmi na tabeli JSL (16 poena).

MLA\E KATEGORIJE Omladinci Borca su u 13. kolu Kvalitetne lige Srbije pobedili Crvenu zvezdu sa 2:0. Kadeti su u Loznici igrali nere{eno, 1:1. Uspe{noj seriji mla|ih Bor~evih kategorija doprineli su i pioniri koji su na gostovawu, tako|e u Loznici, savladali doma}ina sa 3:0.

Ne ma{i Mla|an [qivan~anin

izdignu iz lo{e igre i preokrenu rezultat - izjavio je Ra{ko Boji}, trener Borac Mocart sporta. U samoj zavr{nici ^a~ane je izvukla trojka Nemawe Prolovi}a i ~etiri penala koja je ubacio [qivan~anin. - Na{e gre{ke su dovele do penal zavr{nice. Na sre}u, bili smo skoncentrisaniji i zaslu`eno pobedili - prokomentarisao je igra~ Nemawe Todorovi}a. Najboqi u~inak, 19 poena, kod Beogra|ana je imao Aleksej Ne{ovi}, ali je Bor~ev [qivan~anin imao NBA ve~e. Ubacio je 33 ko{a. - Planirali smo da od Borca u ^a~ku ne primimo vi{e od 70 poena. Bilo je te{ko po{to su imali raspolo`enog [qivan~anina. Ne znam da li zato {to smo kasnili i zbog problema koje smo imali u saobra}aju, moji momci su lo{e odigrali prvo poluvreme. U drugom su dali sve od sebe i zadovoqan sam wihovom igrom u tre}oj i ~etvrtoj ~etvrtini prokomentarisao je Sr|an Jekovi}, trener OKK Beograd. Borac Mocart sport gostovao je u sredu Smederevu 1953. Ovu utakmicu su izgubili 69:64. U osmom kolu, Borac u subotu na svom terenu do~ekuje Radni~ki FMP. Utakmica po~iwe u 19 ~asova. Z. J.


28

SPORT

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

AMERI^KI FUDBAL

RATNICI [AMPIONI JUNIORSKE LIGE

izuzetno uzbudqivom finalu An|eoski ratnici su u nedequ, na stadionu FK BIP, pobedili u posledwe dve godine vladare u svojoj uzrasnoj kategoriji Panterse iz Pan~eva sa 16:14 (8:0, 0:0, 0:8, 8:6). ^a~anima je pripao trofej “Veqko Makojevi}” koji nosi ime po tragi~no preminulom igra~u i treneru kragujeva~kih Divqih veprova. Ba{ kao i pro{le godine, odigran je vrlo zanimqiv me~, ovoga puta u korist Ratnika. Obe ekipe su imale jaku odbranu, ali prelomni trenutak bio je ta~daun za ^a~ane koji su pretvarawem za dva poena uhvatili prednost od 16:8. Kada su svi mislili da je pobeda gotova, minut pre kraja utakmice i Pantersi posti`u ta~daun i smawuju rezultat na 16:14. Krenuli su na pretvarawe za dva poena, ali je u odbrani Ratnika najpriseb-

U

FUDBALSKI KLUB GAU^OSI

LAZAR I WEGO[ IGRALI ZA ZVEZDU vojica fudbalera Gau~osa Lazar Mijailovi} i Wego{ Lukovi} dobila su nedavno poziv da zaigraju za Crvenu zvezdu u kategoriji de~aka ro|enih 2002. i 2003. godine. Odigrali su i prvu utakmicu za beogradski klub na kojoj je Wego{ postigao dva gola. Zvezdini stru~waci odavno su pratili de~ake koji igraju u Fer plej i Mini maksi ligi. Izme|u ostalih, za oko su im zapala i dvojica mladih fudbalera Gau~osa. U Gau~osima sa decom rade treneri Ivan Nikoli}, Ivan Milinkovi}, Nikola Vasili} i trener golmana Nenad Vladi}. - Moramo da pomenemo i fizioterapeuta Nenada Buri}a, koji nam itekako zna~i. Uskoro po~iwu takmi~ewa u Mini maksi ligi. Pro{le sezone je generacija na{ih de~aka ro|enih 2004. godine bila prva u Moravi~kom okrugu i Zapadnoj Srbiji. Ove godine imamo ve}e ambicije i

D

OKRU@NA LIGA 13. KOLO Dowa Vrbava - Vujan Jedinstvo K - Miokovci Mladost - Kotra`a Brezak - Jedinstvo GG Luwevica - Slatina Rudar - Morava Spartak - Ov~ar Napredak - Draga~evo

2:1 0:0 2:0 1:0 0:3 5:0 2:1 1:2

1. Slatina 2. Draga~evo 3. Jedinstvo (K) 4. Dowa Vrbava 5. Rudar 6. Mladost 7. Miokovci 8. Ov~ar 9. Spartak 10. Jedinstvo (GG) 11. Kotra`a Franc komerc 12. Morava 13. Brezak 14. Napredak 15. Vujan 16. Luwevica

32 28 27 23 22 22 22 20 18 18 17 14 10 9 6 4

15. KOLO Nedeqa, 13 ~asova

niji bio Du{an Ili} koji zaustavqa trka~a Pantersa i veliko slavqe je moglo da po~ne. Nagrada za najboqeg igra~a juniorske lige po drugi put za redom pripala je Mihailu Josovi}u. - Ovo je moja posledwa sezona sa Ratnicima i napokon je titula do{la u prave ruke. Ovaj trenutak }u pamtiti do kraja `ivota. Hvala mojim saigra~ima i trenerima, a posebno mojoj porodici koja je na svakoj utakmici bila uz mene - ukratko je Mihailo iskazao svoje ushi}ewe. - Ponosan sam {to sam deo ove ekipe, dokazali smo koliko vredimo. Hvala svima na podr{ci. Jedan ciq je ostvaren, kre}emo na drugi da se vratimo u najelitnije takmi~ewe u seniorskoj kategoriji Super ligu Srbije rekao je najboqi defanzivac Ratnika Du{an Ili}.

SUTRA KUP REKTORA

SLEDI I NAJVE]A STUDENTSKA @URKA o~ekujemo boqe rezultate u svim godi{tima - ka`u Ivan Nikoli} i Boban Mijailovi}, vlasnici FK Gau~os. Nikoli} je i glavni trener kluba. U toku je i upis u {kolu fudbala za de~ake ro|ene 2002. i mla|e. Z. J.

Vujan - Draga~evo Ov~ar - Napredak Morava - Spartak Slatina - Rudar (subota) Jedinstvo (GG) - Luwevica Kotra`a - Brezak Miokovci - Mladost Dowa Vrbava - Jedinstvo (K) SRPSKA LIGA ZAPAD 12.KOLO Polet (Q) - Sloboda (^) 13. KOLO Sloboda (^) - Rudar0:1 Pobeda - Polet

15. KOLO Nedeqa, 13 ~asova Orlovac - Trep~a Polet (T) - Prijevor Sloboda (G) - Omladinac (Z) 1:0

0:1

Posle 13 odigranih utakmica Polet je peti sa 20, a Sloboda 14. sa 11 bodova.

3:2 1:0

Na tabeli zone Morava Polet je osmi (19 bodova), Orlovac 13. (16 bodova), Prijevor 14. (14 bodova), a Omladinac 15. (11 bodova). PETLI]I OKRU@NA LIGA 13. KOLO Borac 1 - Srpski orlovi Gu~a - Mladost Lu~ani Javor - Junior soker Metalac - Borac 2 [umadija Br|ani - Takovo Zaostale utakmice Takovo - Metalac Mladost Radost - ^a~ak 94

Studenti }e se po kup sistemu takmi~iti u fudbalu, mu{koj i `enskoj odbojci, ko{arci... Ve} po tradiciji, posle progla{ewa pobednika slede zabava i dru`ewe. Ove godine bi}e obele`en “Najve}om studenskom `urkom - part 4”. Kup Rektora organizuje Studentski parlament Fakulteta tehni~kih nauka. Z. J.

TABELA

Omladinac (Z) - Mokra Gora 0:2 Jo{anica ND 2011 - Polet (T) 3:0

14. KOLO Polet (Q) - @elezni~ar (nedeqa) Radni~ki Stobeks - Sloboda (^) (subota)

ZONA MORAVA 14. KOLO Prijevor - Takovo Metalac - Orlovac

^a~ku }e sutra biti odr`an 32. Kup Rektora, takmi~ewe koje okupqa vi{e od hiqadu studenata Univerziteta u Kragujevcu. Oni }e se takmi~iti u 13 disciplina, a Ekonomski fakultet }e i ovoga puta poku{ati da odbrani titulu koju je osvajao sedam godina za redom. Kup Rektora je karakteristi~an samo za Kragujeva~ki univerzitet i traje jedan dan.

U

11:1 6:0 6:0 7:0 0:9 0:7 5:1

1. Borac 1 2. Mladost radost 3. Metalac 4. Orlovi 5. Borac 2 6. Gu~a 7. Javor 8. ^a~ak 94 9. Junior soker 10. Srpski orlovi 8 11. Mladost Lu~ani 7 12. Takovo 13. [umadija Br|ani

KADETI 10. KOLO 31 31 29 27 20 19 16 13 10

3 0

PIONIRI 10. KOLO Prilike - Takovo 1:4 Mladost rudar - Mladost radost 2:1 Mladost L - Borac 2 0:3 1. Gu~a 2. Borac 2 3. Mladost Lu~ani 4. Mladi rudar 5. Mladost radost 6. Takovo 7. Prilike

24 18 15 12 9 6 3

Mladost Preqina - BIP 0:2 Mladost Atenica - Omladinac (odlo`eno) 1. Takovo 2. BIP 3. Mladost Atenica 4. Mladost Preqina 5. Omladinac Zabla}e

19 13 10 7 0

OMLADINCI 10. KOLO ^a~ak 94 - Prijevor Polet Qubi} - Takovo Zaostala utakmica BIP - Polet

2:1 0:1

1. Takovo 2. ^a~ak 94 3. BIP 4. Prijevor 5. Polet Qubi}

21 19 13 6 0

6:0


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

29

SPORT

E J I L E D A SVE Z ZDIN BIO ZVE O D K A ^ I ^A

nali su odavno da ovde imaju dosta navija~a, ali je opet velika pose}enost na otvarawu Red star {opa prijatno iznenadila prvotimce Crvene zvezde Milana Jovanovi}a, Darka Lazovi}a i Filipa Mladenovi}a. Sva trojica su do{ala, pro{log ~etvrtka, u rodni grad na sve~ano otvarawe Zvezdine prodavnice. Jedva se probijaju}i kroz gu`vu, svima su delili autograme i slikali se sa navija~ima, probali dukseve, majice, trenerke. - Ode}a je stvarno kvalitetna. Drago mi je da jednu ovakvu prodavnicu ima i moj rodni grad, nadam se da }e dobro raditi pri`eqkuje Darko Lazovi}. I Filip Mladenovi} je nekoliko puta do sada otvarao Zvezdine prodavnice. - Svuda je bilo puno, ali nigde kao u ^a~ku - potvrdio je i Filip. Sva trojicu je naro~ito obradovao dolazak velikog broja dece. Kako ka`u, to je pouzdan znak da }e zvezda{a biti jo{ vi{e. U jednom trenutku su iz “Dragi{e” pojurile ~itave kolone malih i

Z

velikih |aka. Neko od dece je prethodno u {kolskom dvori{tu video trojicu fudbalera i podma{io ostale. Za ~as su opkolili fudbalere, kojima nije bilo spasa. No, wih trojica se nisu bunili. Naprotiv. Kada su se islikali sa |acima, posvetili su pa`wu ostalim posetiocima. Otvarawe Zvezdine pro-

V U PRODA

davnice je kona~no veliko olak{awe za mnoge koji ne znaju {ta da kupe mu{karcima za ro|endane ili praznike. Nema veze ako nisu navija~i. Ko bi prosuo Zvezdino vino? Red star ima i gomilu poklona za najmla|e i de~ake i devoj~ice, lopte, slagalice, olovke… Prodavnica se nalazi u Ulici Svetog Sa-

NICU

ve, ba{ preko puta {kole “Dr Dragi{a Mi{ovi}” i po~ela je da radi pre 15 dana.

Jo{ jedno olak{awe za Delije i neodlu~ne pri kupovini poklona najavquje i vlasnik radwe Bratislav

FILIP NOSI MAJICE, DARKO DUKSEVE I kada ne igra, Filip najvi{e nosi majice Crvene zvezde, a Darko dukserice. Crvena boja ih podse}a i na Borac, klub u kome su igrali pre Zvezde. Kako su se ^a~ani plasirali u daqa takmi~ewa Kupa Srbije, Filip i Darko pri`eqkuju da se u finalu ponovo sastanu Zvezda i Borac. Obojica ka`u da su u osmini Kupa navijali za tim u kome su nekada igrali.

MILAN NAJVI[E VOLI KA^KETE - Privatno uglavnom nosim Zvezdine ka~kete i {alove. Kako sam u{ao, uzeo sam jedan ka~ket da probam kako mi stoji. Dresove i trenerke nosim svakodnevno na terenu - ka`e Milan Jovanovi}.

Milan Jovanovi}

Petkovi}. Za novogodi{we i bo`i}ne praznike mo`emo o~ekivati i sni`ewa u Red star {opu. Z. J.

Filip Mladenovi} i Darko Lazovi}


30

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

31

REPORTA@A

PLANINARI PD „KABLAR“ U BUGARSKOJ

NA VRHOVIMA PIRINA ada smo pre ne{to vi{e od godinu dana, prilikom povratka sa uspona na Rilu, iz autobusa posmatrali mo}ni Pirin, kazali smo: “Idu}e godine idemo tamo.” Re~eno u~iweno, i ovog septembra nas 24 planinara krenusmo iz ^a~ka put Bugarske. U Ni{u nam se pridru`uju vodi~i Maja i Miki. Uz dobro raspolo`ewe i nekoliko pauza u ve~erwim satima sti`emo u Bansko, qupki gradi} i ski centar podno Pirina. Sme{tamo se u “Bojanovo }o{e”, mali hotel u centru `ivopisnog turisti~kog mesta, koje izgledom opona{a stare bugarske varo{i, sa kamenim ku}ama, kaldrmisanim ulicama, malim trgovima, crkvama i mehanama. Sutradan, u jutarwim satima, kre}emo ka ciqu. Kroz gustu ~etinarsku {umu vozimo se

vu ih Todorine o~i. Ve}ina planinara, preko grebena od krupnog i grubog kamena, izlaze na vrh Mala Todorka (2.712 m). Predah, pa put Velike Todorke (2.746 m), na drugom kraju masiva. Ispod nas, kao na dlanu, vidimo zavr{etak `i~are i po~etak ~uvene ski staze “Tomba”. Posle du`e i zaslu`ene pauze spu{tamo se pored Todorinih o~iju prema Vasili{kim jezerima i Demjanici, pravoj planinskoj reci, ~iji tok proseca stene i stvara brojne brzake i vodopade. Ovu turu zavr{avamo na Todorovoj oranici poqani okru`enoj visokim smrekama. Autobus nas vozi do hotela, `urimo na spavawe, a kako i ne bismo kada smo tog dana pre{li vi{e od 30 kilometara. Dan povratka je turisti~ki. Pose}ujemo Stobske piramide, zanimqivu prirodnu pojavu na-

K

do planinarskog doma “Vihren” (1.950 m), odakle ve}i broj staza vodi ka planinskim vrhovima. Plato oko doma vri od planinara. Vedro je, tek poneki obla~ak. Iza doma masiv Todorke, pred nam Vihren, po visini tre}i vrh Balkana. Na Pirinu postoji pedesetak vrhova vi{ih od 2.500 metara, a mi smo re{ili da odvojimo dva: najvi{i Vihren (2.914 m) i drugi po visini, Kutelo (2.908m). Po{to u predelima vi{im od 2.000 metara, {ume uglavnom nema, kre}emo se strmom kamenom stazom, kroz travu i makiju, do Vihrenskog prevoja, odakle vidimo Vlahinska jezera, dva, od oko 180, koliko ih ovaj planinski masiv krije. Sa prevoja idemo dosta {irokom i golom, kamenom strminom. Jo{ malo napora i svi su na vrhu. Pogled oduzima dah. Kratak odmor, fotografisawe, pa silazak. Strana kojom se vra}amo strmija je od one kojom smo se peli, a stene glatke, izlizane cipelama brojnih planinara. Neophodan je najve}i mogu}i oprez. Na prevoju Premkata, izme|u Vihrena i Kutela, delimo se u dve grupe. Jedna odlazi nizbrdo ka planinarskom domu, druga nastavqa uspon na Kutelo, sa `eqom da poseti i Kon~eto, ako bude izvodqivo. Nad nama se nadvija gust oblak, ose}amo po neku kap ki{e. Za nepun sat smo na Kutelu 1. Du` grebena su Kutelo 2 i Kon~eto - sedlo, kao no` o{tro, obezbe|eno sajlom. Zbog mogu}e ki{e i nedostatka vremena, te{ka srca odustajemo od “sedla”. U povratku se u domu Banderica sastajemo sa prvom grupom i odlazimo u Bansko. Odmor, {etwa i malo {opinga, onda ve~era uz muziku, pa na spavawe.

Vaqa poraniti, sutra idemo na Todorine vrhove. Sutradan smo ponovo u domu “Vihren”, a odatle drugom stazom, preko potoka, pa pored Okomog i Ribnog jezera. Ne zna se koje je lep{e? Pauza za doru~ak, pa daqe uzbrdo, do prevoja ispod vrha Mala Todorka. Tu se odvaja mawa grupa i odlazi do dva prelepa okrugla jezera. Zo-

domak sela Stob, svra}amo u Rilski manastir, a po prelasku granice idemo na Vlasinsko jezero. Na{i prijateqi iz Ni{a potrudili su se da nam organizuju ve~eru u jednom restoranu u okolini grada. Bilo je izvanredno, putovawe koje se ne zaboravqa. Stojanka \urovi}


32

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

[ARENA STRANA

[TA GOVORI @ENSKA TORBA

Ketrin Eisman je dve godine istra`ivala {ta `ene nose u torbama, a u hit-kwizi “Kako proceniti `enu prema torbici” obja{wava 40 tipova li~nosti svrstanih u ~etiri glavne kategorije.

1. Minimalistkiwa @ene u ovoj kategoriji majstori su organizacije. U wihovoj torbi se nalaze nov~anik, kqu~evi, mobilni telefon i sun~ane nao~are, naravno - ako je sun~ano. Predmet koji nema svrhu ne}e se na}i u wihovoj torbi. Ta~no znaju gde se {ta nalazi i izuzetno su organizovane i u `ivotu. 2. Kreativna `ena Torba koju najboqe opisuje izraz “rupa bez dna” pripada kreativnoj `eni. U wenoj torbi nalazi se sva{ta - od zaboravqenih nepla}enih ra~una do termosa sa kafom. One obi~no biraju torbe jarkih boja, kojima pokazuju pristupa~nost.

Sredwe velike torbe su izbor `ene koja voli da se ose}a sigurno. Takve osobe se jako dobro inform{u pre nego {to bilo {ta odlu~e.

3. S.O.S. junakiwa Ona zna da je `ivot pun iznena|ewa i spremna je za wih. U torbi nosi puno stvari, ali svaka ima svrhu, bila to ~etkica za zube, ukrasi za kosu, nakit za podizawe dnevnog imixa ili puwa~ za mobilni telefon. 4. Bri`na du{ica Kad vam zatreba flaster ili tableta protiv bolova, obratite se bri`noj du{ici. U torbi uvek ima predmete koji bi mogli da zatrebaju drugima. Bri`ne du{ice su jako ose}ajne i vole da imaju uz sebe i kwigu koja ih vodi u svet ma{te.

Podela prema veli~ini torbe: Mawe torbe biraju `ene kojima ne treba mnogo stvari, novca ili poznanstava da bi bile sre}ne.

DA LI

U MODI

TAMNO CRVENI KARMIN Crveni karmin nikada ne izlazi iz mode, ali ove sezone wegova primena do`ivqava zanimqiv obrt. Postaje toliko taman ,da u mnogim slu~ajevima prelazi u crno. ^esto je sam ru` veoma taman, ali sve se mo`e potamneti tamnijom ili ~ak crnom olovkom za usne. Da za svakodnevni izgled ovime ne biste upali na vampirsku teritoriju, o~i ostavite gotovo nena{minkane ili stavite vrlo tanak ajlajner. Tom Pecheux je, rade}i za M.A.C., stvorio vrlo intenzivan i skroz mat izgled za reviju Badgley Mischke SAVET: u `eqi da spoji gotiku i {ik. Na reviji Alberte Ferretti, Oko usana stamejk ap artist Diane Kendal stvara besprekoran ten podlovite za nijansu svegom i tako pravi kontrast u odnosu na tamne usne. tliji korektor, taIzgled koji je ~uvena {minkerka Pat McGrath napraviko }e jo{ vi{e la za Yohji Yamamotoa bio je inspirisan serijalom do}i do izraTwilight. „Malo je jezivo, ali ipak veoma `enstveno“, rekla `aja je Pat.

VO]NI KOKTEL ZA ENERGIJU Frape

Sazrelo vo}e treba da iseckate i da mu dodate `itarice ili izmutite penasto u frape ili ga zaledite. Da bi se postigla gustina napitka, vo}e secite u komade, rasporedite po tawiru i nakratko odlo`ite da stoji u zamrziva~u ili frizu. Po zale|ivawu, komade vo}a treba staviti u posudu sa poklopcem. Da banane ne bi brzo pocrnele i propale, ne treba da stoje u istoj posudi gde su jabuke, zato {to iz jabuka izlazi etilen.

Velike torbe obi~no pripadaju `enama koje imaju mnogo intersa i obo`avaju da u~e nove stvari. Torbe koje se nose preko ramena su za{titni znak `ena koje su izuzetno dobri organizatori svog vremena. Torbe s ru~kom preferiraju odgovorne `ene koje vole da budu na vode}im pozicijama.

PRAVILNO

PERETE KOSU? rawe kose, ukoliko `elite da to uradite na pravilan na~in koji }e joj najvi{e prijati, nije ba{ tako jednostvano kako se misli. Pogre{no je verovawe da kosu ne treba ~esto prati, jer se tako jo{ br`e masti. Me|utim, ~esto prawe ne uzrokuje poja~ano lu~ewe loja, ve}, naprotiv, mo`e da doprinese da se stawe normalizuje. Pa`wu treba obratiti na spoqa{we uslove. Vru}ina i nedovoqno provetreni prostori mogu da izazovu {irewe krvnih sudova {to dovodi do pove}ane aktivnosti `lezda.

P

Stres, neuredna ishrana i netolerancija odre|enih namirnica neki su od naj~e{}ih uzroka pojave peruti. Problem se mo`ete re{iti upotrebom {ampona protiv peruti, koje treba koristiti naizmeni~no sa obi~nim blagim {amponom.

Frape

Jogurt i {umsko vo}e

Banana i blitva

Sastojci: - pola kilograma smrznutog {umskog vo}a - 50 g {e}era - 3 dl soka od jabuke - pola kilograma jogurta od maline Priprema: zamrznuto {umsko vo}e u blenderu izmutite uz {e}er, sok od jabuke i jogurt od maline. Miksawe traje do dobijawa glatke mase. Polo`ite sito na ve}u ~iniju i polako izlivajte masu uz me{awe pomo}u metalne ka{ike, da bi se iz mase odstranile semenke iz malina.

Sastojci: - dve banane - jedna blitva - ~a{a od 2 dl nemasnog jogurta Priprema: navedene namirnice izmutite pomo}u blendera Dekoracija mo`e biti kri{ka banane.

Kako se pravilno pere kosa: - Svaki put kad perete kosu, priu{tite sebi laganu masa`u vlasi{ta jagodicama prstiju, jer }ete na taj na~in podstaknuti cirkulaciju. - Za boqi u~inak balzama, ostavite ga da deluje deset minuta, a kosu umotajte u aluminijsku ili providnu kuhiwsku foliju. - Kad ispirate {ampon i balzam sa kose, po`eqno je da voda bude {to hladnija. Na taj na~in ne}ete podstaknuti `lezde vlasi{ta da izlu~uju vi{e loja.


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

ENIGMATIKA

33


34

OGLASI

^a~ak, Bir~aninova 13 (preko puta {kole Milica Pavlovi})

032/376-632 064/10-300-66 064/524-55-45

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

STANOVI U IZGRADWI STAMBENI KREDITI U SARADWI SA BANKAMA BESPLATNE KONSALTING USLUGE

Va{e zadovoqstvo je na{ uspeh! Hitno, odli~an 4.0 stan 96 m2, CG, 5. sprat, lift, alu stolarija, Alvaxinica, 677e/m2-65.000e. Prodajem nov 1.5 stan, ukwi`eno 36m2, ukupno 47 m2, ima malo kosina, 2. sprat, gas. Prodajem 4.0 stan 92m2, renoviran, PVC stolarija, odli~na lokacija, kod G. parka, pogled na park, 63.000e. Prodajem 2.0 stan 55m2, 1. sprat, CG, komplet renoviran, ul. S. Markovi}, 42.000e. Stan 47m2, terasa, podrum, 3. sprat, CG, 32.000e. Odli~an 3.0 stan 81 m2 + terasa, 2. sprat, preko puta {kole F. Filipovi}, 611e/m2, 49.500e. Prodajem gasoweru od 28m2 (ukwi`eno 18m2) ulica Obili}eva (do kru`nog puta) , 2 sprat, gas 15.500e. Stan 52.5m2, CG, 5. sprat, klima, bez lifta, komplet stvari, kuhiwa, ugradni

ormari, 2 plazma TV-a, vredi pogledati, 36.500e. Hitno, stan 53m2, centar, kod Tempa, 7. sprat, CG, lift, 566e/m2, 28.000e. Prodajem stan 63/m2, CG, 1. sprat, preko puta F. Filipovi}, 41.500e. Mewam mawi stan 23m2 + podrum, 3. sprat, ul. B. Jankovi}, za ve}i, uz doplatu, na sli~noj lokaciji, bedem ili okolina, do 2. sprata, mo`e TA ili CG. Mewam ku}u 150 m2, novu zidanu gara`u, 3.6a placa, kod Slobodinog igrali{ta, za 2 mawa stana ili jedan stan uz doplatu. Na prodaju fabrika 1.000m2, betonska hala 260m2, pomo}ni objekat 100m2, 60a placa, 4km od Ariqa, pored puta, objekat ima upotrebnu i gra|evinsku dozvolu za drvnu industriju, mogu}a prenamena, vodovod, kanalizacija, trafostanicastruja 600kw, 135.000e, mogu}e izdavawe za 700e

mese~no. Prodajem veoma dobru ku}u od 200m2 na Alvaxinici, 3,8ari placa, 2 vrste grejawa, 2003. gradwa, pvc stolarija, izolacija u suvoj fazi,useqiva 75.000e Prodajem ku}u 65m2, 6.8a placa, u Zabla}skoj Baluzi, 17.000e, mogu} dogovor. Prodajem kompletno renoviranu ku}u od 66m2, 3 ari placa + letwa kuhiwa, gara`a i {upa u Qubi}u (nedaleko od stare {kole Tanasko Raji}) 35.000e Ku}a 70m2, lokal 30m2, pomo}ni objekat 35m2, 3.6a placa, u blizini {kole R. Mitrovi}, 44.000e. Prodajem ku}u 61m2, 3.7a placa, grejawe na gas, kod Ma{inske {kole, 28.000e. Ku}a 150m2, novija gradwa, legalizovana, 5a placa, Qubi}-Trbu{ani, 48.000e. Hitno – ku}a od 73m2, 2,89 ari + pomo}ni objekat i gara`a na Ko{uwaku.

23.500e Ku}a 137m2, pr+sp, 2a placa, odmah useqiva, legalizovano, ul. Obili}eva, vredi pogledati, 63.000e. Ku}a 65m2, renovirana spoqa i iznutra, 21a placa, pomo}ni objekat, u Preqini, nedaleko od kru`nog toka, 36.000e. Ku}a 200m2 pr+sp '09god, odli~no stawe, kotlarnica, gara`a, legalizovano, Qubi}-Trbu{ani, 55.000e. Ku}a 45m2, ozidana, pokrivena, podnet zahtev za legalizaciju, 18a placa, ulaz sa asfalta, blizu prikqu~ak struje i vode, Qubi}, 300m od stare {kole T. Raji}, 8.000e. Nova ekstra ku}a 270m2, '09god, 5a placa, legalizovano, mogu}a prodaja 2 zasebna sprata, 1. sprat 130m2 sa gara`om, 75.000e, 2. sprat 120m2, 65.000e, sve odvojeno. Prelepa vikendica 55m2,

kamen-drvo, 3.5a placa, u Me|uvr{ju, do Morave, papiri 1/1, betonske podzide, mawi pomo}ni objekat, 23.000e. Seosko doma}instvo u Atenici , 1.5ha zemqe, objekat 32m2, {tala 70m2, trem za bale 100m2, 80a ogra|eno, plastificiranom `icom, cela parcela zasad tre{we-250 stabala, 28.000e. Seosko doma}instvo u Slatinskoj bawi, 17km od ^a~ka, ku}a 80m2, su{ara, letwa kuhiwa, useqiva, sva infrastruktura, 11a placa, mogu}e dokupiti jo{ 30a pored Slatinske reke, 15.000e. Seosko doma}instvo u Vrani}ima, 75a + stari pomo}ni objekat, vo}wak, voda, struja, asfalt sa 2 strane, 7.000e Seosko doma}instvo u Jezdini, 24.5 a vo}waka, 6km od ^a~ka, 13.000e. Je`evica - 2km od glavnog

puta, dobra ku}a 200m2, 3 sprata, 1ha zemqe, legalizovano, sva infrastruktura, u blizini novog stadiona, 46.000e. Seosko doma}instvo u G. Gorevnici , 10km od ^a~ka, ku}a 100m2, novija gradwa, gara`a, su{ara, pekara, vo}wak, {uma, bunar, gradska voda, trofazna struja, 3ha zemqe u komadu, 23.500e Seosko doma}instvo u Mojsiwu, 12km od ^a~ka, ku}a 80m2, 40a placa, trofazna struja, bunar, vo}wak, 21.000e. Prodajem seosko doma}instvo u Dowoj Je`evici (2km od glavnog puta), ku}a 100m2 i 17 ari placa i pomo}ni objekti od 100m2, grejawe razvedeno P, P + 1, PK, 31.000e Doma}instvo u Kamenici, 30km od ^a~ka, esktra ku}a 150m2, pomo}ni objekti 70m2, 8a placa, 50m od reke, 27.000e.

STAN 23m2, CG, 1 sprat kod Med.{kole. Cena 19000 eura. /povra}aj PDV-a/. STAN 24m2 VP,TA,kod Hotel Morave.Cena 15000 eura. STAN 30 m2, 2 sprat , centar ,noviji.Cena 23000 eura. STAN 35 m2,5 sprat, kod Hotel Morave.Cena 24.000 eura. STAN 38 M2, VP,Avenija I, CG. Cena 23.000 eura. STAN 35 m2,4 sprat, sre|en,Qubi} kej.Cena 22000 eura. STAN 38m2, VP, Qubi} kej, fasadna cigla. Cena 24000 eura. STAN 38 m2, 3 sprat, Avenija 1, CG, lift, terasa. STAN 45m2, nov kod Medicinske {kole. Cena 22.000 eura. STAN 46 m2 VP,CG, terasa, Avenija 1.Cena 29000 eura. STAN 47 m2,Qubi} kej, noviji , 2 sprat .Cena 36000 eura. STAN 45 m2, Qubi} kej , 2 sprat, komplet renoviran.Cena 30.000 eura. STAN 49m2,1 sprat, TA, kod Med.{kole.Cena 26.000 eu-

ra. STAN 48 m2,4 sprat,CG,Alvaxinica.Cena 34.000 eura. STAN 47m2,nov,2 sprat,CG,Alvaxinica.Cena 36.500 eura sa PDV-om STAN 50m2,CG,4 sprat, Svetozara Markovi}a, noviji. Cena 36.000 eura STAN 53 m2, 3 sprat, Qubi} kej, o~uvan.Cena 30.000 eura. STAN 52m2,3 sprat, centar, sre|en. Cena 35.000 eura. STAN 55 m2,2 sprat, Obili}eva ,TA. Cena 33.000 eura. STAN 58 m2,1 sprat,kod Tehni~kog fakulteta.Cena 32.000 eura. STAN 55 m2,4 sprat, CG, lift, fasadna cigla, kej. Cena 36.000 eura. STAN 58 m2,5 sprat, CG, lift, centar. Cena 32.000 eura. STAN 57 m2,4 sprat, kod Tehni~kog fakulteta.Cena 33.000 eura. STAN 53 m2, CG, podrum, Alvaxinica. Cena 30.000 eura.

LOKAL 12m2 centar. Cena 14000 eura. LOKAL 100 m2 centar. Dogovor LOKAL 20 m2. Centar. Nov.Cena 30.000 eura BEOGRAD, stanovi svih struktura na svim lokacijama. ZLATIBOR, apartmani, stanovi, ku}e, placevi KU]A 74m2+pomo}ni objekti + lokal 25m2 sa placem 4 ara. Cena 40.000 eura KU]A 92m2, gara`a,CG, renovirana kod {kole Ratko Mitrovi}, plac 5 ari KU]A 200 m2, pomo}ni objekti, CG, kod {kole Ratko Mitrovi} sa 5.15 ari placa.Cena 50.000 eura KU]A 150 m2, prizemna, novija, Trbu{ani sa 5 ari placa. Cena 50.000 eura. KU]A 90 m2,7 ari placa, kod Hotel Morave, dozvoqena gradwa stambenog objekta. PLAC 80 a Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta, 40 a Atenica / kod Bolnice/, put sa dve strane placa.

032/222-552 064/158-93-63 063/691-761 ^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

PRODAJEM renoviran dvosoban stan P-55m2 na Keju.35000 eura. Tel.032/344-630 NOV ,odmah useqiv stan P50 m2,Qubi}ska.Cena 770 eura/m2.Tel.064/158-93-63 PRODAJEM stan P-59 m2 Industrijski prolaz, 22000 eura sa stvarima.Tel.063/691-761 PRODAJEM stan P-81m2 kod Hotel Morave, cena 35000 eura.Tel.063/691761 PRODAJEM dvosoban stan P-61 m2,Alvaxinica, cena 31000 eura.Tel.032/344630 PRODAJEM stan P-28 m2 u centru grada, cena 18000 eura.Tel.064/673-29-69 PRODAJEM stan P-64 m2 kod Gradskog parka.Cena 34000 eura.Tel.064/15893-63 PRODAJEM garsoweru P24m2, 2 sprat.Tel.066/9000-228 PRODAJEM dvosoban stan na Qubi} keju , cena 28000 eura.Tel.064/673-29-69 PRODAJEM ku}u P-80m2 i 6.5 ari placa u Atenici.Cena 45000

eura.Tel.066/9000-228 PRODAJEM ku}u P-57 m2 i 1.56 ari placa Savkovi}a kosa. Tel.063/691-761 PRODAJEM seosko doma}instvo sa 60 ari zemqe u Trnavi. Tel.063/691-761 PRODAJEM jednosoban stan u blizini Medicinske [kole, 2 sprat, povoqno.Tel.064/673-29-69 KUPUJEM jednosoban stan,lokacija nebitna.Tel.063/691-761 PRODAJEM kompletno name{tenu garsoweru na Qubi} keju,cena 18500 eura. PRODAJEM dvosoban stan P-66 m2 u ulici Svetozara Markovi}a ,cena 37000 eura. Tel.066/9000-228 PRODAJEM dvosoban stan P-58m2 u centru grada,CG.Cena 33000 eura.Tel.032/344-630 PRODAJEM dve ku}e na 6 ari placa u Aveniji 1,cena 29500 eura.Tel.063/691761 KUPUJEM ku}u udaqenu 1015 km od centra do 15000 eura, isplata odmah.Tel.064/158-93-63

PRODAJEM ku}u P-50 m2 i 5 ari placa u Trnavi. Cena 15000 eura.Tel.032/344630 PRODAJEM stan P-34 m2 sa CG,Qubi}ska ulica, cena 22500 eura.Tel.063/691761 PRODAJEM novu ku}u P-70 m2 i 40 ari zemqe u Vidovi.Dogovor.Tel.066/90 00-228 PRODAJEM dvoiposoban stan P-55 m2 na Qubi} keju, u zgradama od fasadne cigle. Tel.064/673-29-69 KUPUJEM ku}u u {irem centru grada sa nezavisnim placem.Tel.063/691-761 PRODAJEM nove , odmah useqive stanove u Obili}evoj.Dogovor.Tel.032 /344-630 PRODAJEM dvoiposoban stan P—69 m2, CG, Avenija 1.Tel.032/222552,064/673-29-69 PRODAJEM odli~an stan P-74.35 m2 na 1.spratu u Aveniji 2.Cena 650 eura/m2.Tel.064/158-93-63 KUPUJEM dvosoban stan u {irem centru grada. Tel.063/691-761


PRODAJEM FIKSIRANU GARA@U KOD HOTEL MORAVE. MOBILNI: 064/268 0000.

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735

DE@URNI STOMATOLOG Dr. MLADEN BEHARA Ko~e An|elkovi}a 1 322- 656 De`urni tel: 062/86-17-988

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979.

PRODAJEM komplet KRU@NI PUT - IZDAJEM halsko-magacinski prostor 280 m/2 + 100 m/2 kancelarije, sa 10 ari placa. Ulaz direktno sa kru`nog puta. Telefon: 063/88-52-977. PRODAJEM ma{inu za ispravqawe betonskog gvo`|a, remu, ma{inu za uzengije i se~ku. Telefon: 063/8852-977. PRODAJEM {a{u, (prilikom rada kukuruz je navodwavan) oko 200 snopa, prva klasa. Telefon: 032/877 382. PRODAJEM parcelu 36 ari u Trnavi, blizu trnavske {kole. Cena po dogovoru. Telefon: 064/290 20 17 i 032/385 262. PRODAJEM Opel korsu 1,2 b, 2002 godi{te, pre{la 105.000 km, u odli~nom stawu, 230 eura. Tel: 032/334 218 i 064/201

IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR, POVR[INE 250 m/2, U STROGOM CENTRU GRADA. MOBILNI: 063/609 784. 88 45. IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu blizu hotela “Srbija”. Tel: 062/977-0228. IZDAJEM lokal do same Prehrambene {kole, pogodan za prodaju placeva.Tel: 334 346 i 065/333 43 46. PRODAJEM nov kotao “EKONOMIK”. Mobilni: 065/59 00 651. POVOQNO prodajem vi{e dimenzija zastakqenih prozorskih krila i plotova vrata. Tel: 334-346 i 065/333-

Tel: 065/96-66-250 Tel: 064/35-35-243 www.gromex.rs gromex@gromex.rs

KUPUJEM ku}u u u`em centru grada /^a~ak/ 50 m2. KUPUJEM seosko doma}instvo u okolini ^a~ka.

35

OGLASI

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

PRODAJA stanova raznih struktura u centru Beograda, ulica Carigradska. Izuzetno kvalitetna gradwa. Povoqno.

VA@NI TELEFONI Policija .......................................... Hitna pomo}..................................... Bolnica ........................................... Dom zdravqa.................................... Medicina rada ............................... Vatrogasna slu`ba .......................... Ta~no vreme ..................................... Obave{tewa .................................... Prijava telefonskih smetwi ........ AMSS ................................................. Apoteke: "Dr Mom~ilo Katani}" ................... "Dr Dragi{a Mi{ovi}" .................

92 i 222-701 94 307-000 225-717 224-278 93 95 988 977 381-097

Grad ^a~ak ..................................... JP "Gradac" ....................................... JKP "Komunalac" ............................. JKP "Gradsko zelenilo"................... JKP "Vodovod" ................................. JKP "^a~ak" ...................................... "Elektrodistribucija" .................... "Autoprevoz" .................................... @elezni~ka stanica ......................

224-024 303-202 225-693 373-760 303-600 222-618 222-084 i 341-991 224-246 221-390

Dom kulture .................................... Biblioteka ...................................... Arhiv ............................................... Narodni muzej ................................. Umetni~ka galerija ........................ Bioskop "Sutjeska" ........................... Turisti~ka organizacija ............... Crkva ...............................................

225-073 223-608 i 340-960 222-729 222-169 222-375 342-268 343-721 343-900

340- 385 222-296

Veterinarska stanica .................... 320-230 Institut za vo}arstvo .................... 221-413 Poqoprivredna stanica "Ov~ar" .. 349-160

ugradnu rernu sa ventilatorom i ugradnu plo~u marke Gorewe. Aparati su vrlo malo kori{}eni i u odli~nom stawu. Tel: 032/375-683 060/388-22-99 43-46. PRODAJEM vikendicu sa 10 ari placa na Jelici. Tel: 065/344-94-28. PRODAJEM staru ku}u u strogom centru grada. Tel: 063/80 33 676.

ODGAJIVA^NICA "MANGULICA" U OKOLINI ^A^KA, PRODAJE MANGULICE ZA PRIPLOD I KLAWE. MOBILNI: 064/134 82 36. NUDIM pomo} i negu starijoj `enskoj osobi. Mobilni: 064/995 0345. PRODAJEM 2 ma{ine za {ivewe ko`e i krzna, ispravne. Povoqno! Mobilni: 063/18 22 722. PRODAJEM tovqenika oko 200 kilograma. Telefoni: 880-028 i 064/160-08-76. PRODAJEM imawe sa 2 ku}e u Pakovra}u, asfaltni prilaz i vredi videti. Mobilni: 064/196 47 05. PRODAJEM razne motore, reduktore, ventilatore, kompresor, CO/2 aparat, strug. Telefon: 367-657. NAJPOVOQNIJE kwigovodstvene usluge, 1 mesec gratis, osnivawe radwi, gratis i dogovor. Mobilni: 064/196 47 05. IZRADA ma{inskih cement-

nih ko{uqica, izvo|ewe svih gipsanih radova, postavqawe zvu~ne, termo i hidroizolacije. Izvo|ewe svih vrsta betonskih radova. Telefon: 064/615 27 63. IZDAJEM jednoiposoban nename{ten stan sa parnim grejawem. Cena povoqna. Ulica Nemawina, kod O[ “M. Pavlovi}”. Mobilni: 064/99 34 038, 032/ 345

Gradska uprava za urbanizam, grada ^a~ka, na osnovu ~lana 20. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu (»Sl.glasnik RS«, broj 135/2004 i 36/2009 ), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

JAVNOM UVIDU, PREZENTACIJI I RASPRAVI 1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora „NIS“ a.d. Novi Sad, za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu stanice za snabdevawe motornih vozila te~nim gorivom i te~nim naftnim gasom i poslovnim objektima sa prate}im sadr`ajem na k.p.br. 206/1 K.O. ^a~ak u Ulici 10 u ^a~ku. 2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti javni uvid u navedenu studiju o proceni uticaja objekta na `ivotnu sredinu u prostorijama Gradske uprave za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba broj 12, svakim radnim danom od 08,00 do 12,00 ~asova, uz prisustvo predstavnika stru~ne slu`be, do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 12. 12. 2012.godine. 3. Javna prezentacija i javna rasprava o navedenoj studiji o proceni uticaja objekta na `ivotnu sredinu bi}e odr`ana dana 12. 12. 2012.godine u sali Gradskog ve}a grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 2 u ^a~ka, sa po~etkom u 11,00 ~asova. 4. Zainteresovane organizacije, organi i gra|ani mogu svoje primedbe, predloge i mi{qewa o navedenoj studiji o proceni uticaja na `ivotnu sredinu dostaviti gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 12. 12. 2012.godine. NA^ELNIK UPRAVE Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.

Na osnovu ~lana 23. stav 2. Statuta Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu, Upravni odbor Regionalnog centra objavquje KONKURS ZA IMENOVAWE DIREKTORA Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu na mandat od ~etiri godine USLOVI Za direktora Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu mo`e biti imenovano lice koje pored Zakonom propisanih uslova ispuwava i slede}e uslove: - da ima visoku stru~nu spremu, - da ima pet godina radnog iskustva u oblasti obrazovawa i vaspitawa, - da govori jedan strani jezik, - da je osposobqen za kori{}ewe ra~unara, - da poseduje organizacione i komunikacijske sposobnosti. Zainteresovani kandidati mogu podneti prijave u roku od 15 dana od dana objavqivawa konkursa u listu “^a~anski glas”. Uz prijavu kandidati su du`ni da dostave dokaze o ispuwavawu uslova iz konkursa. Prijave sa dokazima o ispuwavawu uslova podnose se na adresu: Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu, 32000 ^a~ak, Ul. Cara Du{ana bb. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

738. FITNES, aerobik, sve vrste ve`bi, anticelulit vibro masa`eri, 1000 dinara mese~no. Tel: 063/656-973 PRODAJEM {tenad {arplaninca. Tel: 063/616-714 BOBAN PRODAJEM cerova i bagremova umetrena drva za ogrev. Tel: 060/66-18-835 PRODAJEM zemqu povr{ine 1ha u Zabla}skom poqu, potez Petkovac. Tel: 060/6618-835 PRODAJEM Reno lagunu u izvrsnom stawu, 2004. godi{te, mo`e zamena za mawi auto. Tel:060/66-18-835 IZDAJEM povoqno jednosoban nename{ten stan, nova gradwa, ura|ena izolacija, odvojeno sve, grejawe na TA pe}. Tel: 032/332-761 IZDAJEM prazan jednosoban stan u ^a~ku, u Nemawinoj ulici. Telefoni: 011/2761839 i 063/8442574. PRODAJEM [kodu Superb 2007. godi{te 1.9. TDI, pre{la 152.000 km, cena 7.800 eura. Mob. 064/2402699. PRODAJEM DAEWOO MATIZ 2001. godi{te, 1.9 TDI pre{ao 94.000 km. Cena1950 eura. Mob. 064/2402699 PRODAJEM Reno twingo 2000 god. pre{ao 89.000 km. Cena 1950 eura. Tel. 064/2402699. PRODAJEM Pe`o 206, 2001. godi{te, pre{ao 128000 km. Cena 2.500 eura. Mob. 064/2402699 PRODAJEM Opel Agida 2004. godi{te, pre{la 106000 km, ura|en veliki servis. Cena 2.950 eura. Mob. 064/2402699 PRODAJEM stan 38m2 na Qubi} keju, 10. sprat. Povoqno. Tel.064/8345149

STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322 -656 de`urni telefon 062 8617 988 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski.


36

OGLASI

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

AGENCIJA

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 064/13-12-544 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE

STANOVI PRODAJEM stan 15 m2, 5. sprat, TA, Cena 15.500 e. PRODAJEM stan 19 m2, 7. sprat, CG,Kneza Milo{a. Cena 17.500 e. PRODAJEM stan 22.50 m2, prizemqe, CG, ul. Svetog Save. Cena 18.500 e. PRODAJEM stan 25 m2, 4. sprat, CG, ulica Svetog Save. Cena 18.500 e. PRODAJEM stan 29.40, m2, 1 sprat, CG, ul. Kneza Vase Popovi}a. Cena 25.000 e. PRODAJEM stan 33 m2, 5. sprat, CG, Bate Jankovi}. Cena 21.000 e. PRODAJEM stan 36 m2, prizemqe, Qubi} kej. Cena 25.000 e. PRODAJEM stan 36 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 e PRODAJEM stan 38 m2, prizemqe, Avenija 1. Cena 26.000 e. PRODAJEM stan 38 m2, 3. sprat, CG kod Hotel Morave. Cena 30.000 e. PRODAJEM stan 39 m2, 7. sprat, CG, Svetog Save. Cena 30.000 e. PRODAJEM stan 40 m2, 3. sprat, CG, centar. Cena 30.500 e. PRODAJEM stan 40 m2, prizemqe, CG, Solunska. Cena 29.500 e. PRODAJEM stan 41.50 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva. Cena 29.000 e. PRODAJEM stan 42 m2, 4. sprat, TA, {iri centar. Cena 26.500 e. PRODAJEM stan 42 m2, 4. sprat, TA, Qubi} kej. Cena 27.000 e. PRODAJEM nov stan 43 m2, prizemqe, CG, {kola M. Pavlovi}. Cena 36.000 e PRODAJEM stan 45 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 29.000 e. PRODAJEM stan 46 m2, 4. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 e. PRODAJEM stan 46 m2, 4. sprat, TA, Nemawina. Cena 31000 e. PRODAJEM stan 47 m2, 1. sprat, TA, Qubi} kej. Cena 31.000 e. PRODAJEM stan 47.50 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 32.000 e. PRODAJEM stan 50 m2, 4. sprat, CG, centar. Cena 41.000 e. PRODAJEM stan 51.50 m2, prizemqe, TA, B. Jankovi}. Cena 34.000 e. PRODAJEM stan 53 m2, 7. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 36.000 e. PRODAJEM stan 53 m2, 3. sprat, TA, B. Jankovi}. Cena 37.000 e. PRODAJEM stan 53 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 38.000 e. PRODAJEM stan 54 m2, 3. sprat, CG, Kalu|erice. Cena 38.000 e. PRODAJEM stan 54 m2 nov, 1. sprat, CG, Qubi}ska. Cena 53.500 e. PRODAJEM stan 54 m2, 2. sprat, TA, centar. Cena 41.000 e. PRODAJEM stan 56 m2, 8. sprat, CG, R. Po{ti}. Cena 35.000 e. PRODAJEM stan 56 m2, 4. sprat, CG, centar. Cena 36.000 e. PRODAJEM stan 58 m2, 6. sprat, CG, {iri centar. Cena 40.000 e. PRODAJEM stan 59 m2, 1. sprat, TA, {iri centar. Cena 28.000 e. PRODAJEM stan 59 m2, 2. sprat, CG, {iri centar. Cena 42.000 e. PRODAJEM stan 61 m2, 9. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 42.000 e. PRODAJEM stan 63 m2, 2. sprat, CG, centar. Cena 52.000 e. PRODAJEM stan 64 m2, prizemqe, CG, Nemawina. Cena 45.500 e. PRODAJEM stan 65 m2, 3. sprat, CG, Svetog Save. Cena 46.000 e. PRODAJEM nov stan 66 m2, 4. sprat, CG, B. Jankovi}. Cena 51.000 e. PRODAJEM stan 66.50 m2, 7. sprat, CG. Nemawina. Cena 43.000 e. PRODAJEM stan 68 m2, 5. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 48.000 e. PRODAJEM stan 70 m2, 1. sprat, CG, Avenija 2. Cena 45.500 e. PRODAJEM stan 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 e. PRODAJEM stan 73 m2, 2. sprat, CG, M. Nik{i}. Cena 49.000 e. PRODAJEM stan 75 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 61 000 e. PRODAJEM stan 76 m2, 2. sprat, CG, centar. Cena 51 000 e. PRODAJEM stan 80 m2, 1. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 57 000 e. PRODAJEM stan 80 m2, 1. sprat, TA, S. Markovi}a. Cena 51 000 e. PRODAJEM stan 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. Cena 70.000 e.

KU]E PRODAJEM ku}u 40 m2 sa 17 ari placa u Gorwoj Atenici. Cena 10.500 e. PRODAJEM ku}u 50 m2 sa 5 ari placa u Ro{cima. Cena 10.000 e. PRODAJEM ku}u 78 m2 sa 27 ari placa u Beqini. Cena 19.000 e. PRODAJEM ku}u 120 m2 sa 1.5 ari placa, ulica Kqu~ka. Cena 24.000 e. PRODAJEM ku}u 67 m2 sa 3 ara placa, u ulici V. Stepe. Cena 36.000 e. PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 5 ari placa, ulica Svetogorska. Cena 45.000 e. PRODAJEM ku}u 100 m2 sa 5 ari placa, ulica Draga~evska. Cena 47.000 e. PRODAJEM ku}u 90+45 m2 sa 4.5 ari placa, kod {kole Filip Filipovi}. Cena 65.000 e. PRODAJEM ku}u 120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 e. PRODAJEM ku}u150+70 m2 sa 6.7 a Kulinova~ko poqe, Cena 70.000 e. PRODAJEM ku}u 180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 e. PRODAJEM ku}u 166 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 82.000 e. PRODAJEM ku}u 90+50 m2 sa 2.5 ari placa, Haxi Prodanova. Cena 82.000 e. PRODAJEM ku}u 120+65+100 m2 sa 3.8 ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 e. PRODAJEM ku}u 130+65 m2 sa 3.8 ari placa, Alvaxinica. Cena 92.000 e. PRODAJEM ku}u 180+50 m2 sa 1.5 ari placa Qubi}ska. Cena 105.000 e.


37

^ITUQE

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

TU@NO SE]AWE

Dana 19. novembra 2012. navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog

TU@NO SE]AWE

MILUTIN BOROVI] LULE MILAN 16.11.2004.

MILENKA ILI]A iz Graba

20.11.2009 - 20.11.2012.

MILOMIR 24.11.1984. MIJAILOVI] iz Sokoli}a

Vreme koje prolazi nije lek za bol i tugu. Utehe nema, zaborav ne postoji. Va{a sestra ZORA sa porodicom.

Za{to Bog uzima najboqe? Zato {to mu treba najlep{i cvet u svojoj ba{ti. TVOJI: JELA, MARKO, MARIJA

Vreme koje je pro{lo nije izbrisalo qubav i se}awe na tebe. Sa puno po{tovawa uspomenu na tebe ~uvaju: supruga NIKOLIJA i sinovi MIRKO i MIKICA sa porodicama.

15382

15396

15400

TU@NO SE]AWE 16. 11. 2005 - 16. 11. 2012.

Dana 17. novembra 2012. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti na{e drage

DROBWAKOVI] OLIVERE ELZE

TU@NO SE]AWE 20. 11. 1992 - 20. 11. 2012.

MOMIR VILOTI]

VASILIJE VASO POPOVI]

iz Qubi}a

Obave{tavamo kolege i prijateqe da }emo tog dana u 11 i 30 ~asova na grobqu u Prijevoru obaviti {estomese~ni pomen. SUPRUG SA DECOM.

Momire, te{ka je istina da smo bez tebe sedam godina a jo{ te`a da }emo bez tebe biti do kraja `ivota. Oti{ao si prerano u svoje pedeset i dve godine, ostavio bol, prazninu i neizmernu tugu u na{im srcima. TVOJI: supruga MITRA, }erka SLA\ANA, zet VLADIMIR, unuci URO[ i IVANA.

Pro{lo je dvedeset godina od kada nisi sa nama ali se}awe na tebe zauvek ~uvamo, s qubavqu, u na{im srcima.

15401

15403

15405

Se}awe

MILINKO MI]O NIKETI]

MILOJKO NIKETI]

DRAGAN OBU]INA

1. 08. 1958 - 8. 11. 2008.

25. 11. 1931 - 6. 11. 2012.

Tvoju dobrotu, skromnost i po{tewe ne mo`emo zaboraviti. Tvoji: unuk BOJAN, unuka JELENA, snaje MILICA i NADICA, zet ZORAN, praunuci ANDREA, TINA, MI]O i MATEJA.

I posle ^ETIRI godine jo{ uvek se pitamo za{to si morao tako rano da ode{ od nas. Te{ko je prona}i re~i sa kojima bi opisali tvoj odlazak. Bez tebe sve te{ko pada, svaki dan donosi veliku prazninu, srce i du{a bole, a utehe nema. Vreme leti, ali ti si zauvek u na{im srcima. Imati te bila je velika ~ast, radost i sre}a. Sve dok `ivimo mi, `ive}e{ i ti u na{im srcima. Supruga MILICA, sin BOJAN i }erka JELENA sa porodicom.

15405

15406

Dana 8. novembra navr{ile su se ^ETIRI tu`ne godine od kako nije sa nama

POSLEDWI POZDRAV dragom

MILINKO MI]O NIKETI]

NIKETI] MILOJKU

Supruga VERA i k}erke VESNA i MARINA sa porodicama.

22. 11. 2007 - 22. 11. 2012

Nema tih suza i re~i koje mogu ubla`iti bol i prazninu koja je ostala tvojim odlaskom. I daqe `ivi{ u nama voqen, po{tovan i nikada zaboravqen. Tvoji: Goca, Ivan, Marijana, Zorica, Mladen, Ana, Aco, Nikolaj i Elena

Na{a majka i baka

MILKA JOVANOVI]

1. 08. 1958 - 8. 11. 2008.

iz Kuki}a 25. 11. 1931 - 6. 11. 2012.

Voqen i nezaboravqen ostaje da `ivi u na{im srcima i mislima. TVOJI: supruga MIRKA, sin MIRKO, snaja MILICA, unuka NEDA i unuk NIKOLA.

Te{ko je stisnuti srce da ne boli, du{u da ne pati, suze da ne teku. Ne postoje re~i kojima se mo`e opisati koliko nam nedostaje{. Vole te tvoji: majka MIRKA, brat MIRKO, snaja MILICA, sinovica NEDA i sinovac NIKOLA.

15405

15406

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Preminula je u utorak, 13. novembra, u 82. godini. Sahrana je obavqena u ~etvrtak na grobqu u Pridvorici. Zahvaqujemo rodbini i prijateqima na izjavi sau~e{}a. ]erke Goca i Anica sa porodicama, bra}a Radivoje i Milovan.


38

^ITUQE

Pro{lo je ^ETRDESET DANA od smrti na{e

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

Osamnaestog novembra 2012. godine je desetogodi{wica kako je na{ dragi

20. novembra 2012. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti

TO[I] OBREN 1914 - 2002 `elezni~ar i p~elar uz svoju saputnicu za `ivota TO[I] DESU 1920-1998. Oba draga roditeqa, sa ponosom na wihove `ivote i rad ~uva u uspomenama sin Qubi{a To{i} sa porodicom 15394

VIDOSAVA ]ORI]A 1937 - 2012 Hvala ti {to si uvek bio uz nas. Tvojim odlaskom si nas iznenadio, ali i znamo za{to. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.

Dana 13. novembra 2012. navr{ilo se PET GODINA od smrti na{e drage

Tvoji: supruga MILENA, }erke LEPA i ZORA, unuci MARKO, FILIP i VITO. 15402

MILICE M. MANOJLOVI]

QIQANA RADOJKOVI]

(ro|ene Milo{evi})

RADMILE LI[ANIN

MIROSLAV, MARKO, JELENA i MILAN

Dana 9. 11. 2012. godine, prestalo je da kuca jedno veliko srce puno qubavi i `ivota. Voqeni nikad ne umiru... Vole}emo te zauvek. TVOJI NAJMILIJI: }erka ZORICA i suprug MILINKO.

Pet godina nije sa nama, ali je u na{im mislima. S qubavqu i po{tovawem uspomenu na wu ~uvaju brat STOJAN i bratanac DEJAN.

15406

15401

15389

U se}awu na qubav koju nam je pru`ila i u veri da je wena du{a ve} na{la mir okupi}emo se na ^a~anskom grobqu u ~etvrtak 15. novembra 2012. godine u 13 ~asova.

U subotu, 17. novembra 2012. u 12,30 ~asova na ^a~anskom grobqu obavi}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom

SE]AWE 18. 11. 2008 - 18. 11. 2012.

MILAN DROBWAK MIKSER

ZORAN MUNITLAK

BO[KU ]ALOVI]U

VOQENI POSLEDWI POZDRAV

S qubavqu, po{tovawem i zahvalno{}u ~uvamo uspomenu na tebe. TVOJI NAJMILIJI

od roditeqa RADO[A i MIRJANE i brata DU[ANA.

Uspomenu ~uvaju wegovi najmiliji: supruga RU@ICA i sinovi DANKO i BRANKO sa porodicama.

15403

15399

15404

ANGELINA TOQI] 13. 11. 2010 - 13. 11. 2012.

Dana 16. novembra 2012. navr{ava se 16 godina od smrti na{e drage

U sredu 21. novembra 2012. je godina od smrti na{eg dragog

NATALIJE GLI[OVI]

RODOQUBA ]ENDI]A RODA

iz Mili}evaca

TVOJIM ODLASKOM TUGA JE NEIZRECIVA. Sestre: RADMILA i MIRJANA

Ponosni smo {to smo te imali. Po~ivaj u miru. Uspomenu na tebe ~uvaju: snaha MILICA, unuk DRAGAN i unuka @IVANA sa porodicom.

15354

15407

U subotu, 17. novembra u 13 ~asova obavi}emo godi{wi pomen na grobqu u Guberevcima. Rode, stalno si u na{im mislima, nismo te zaboravili. ^uvamo te od zaborava. TVOJI: supruga VUKOSAVA, sin ZORAN i brat SLOBODAN sa porodicama.


39

^ITUQE

PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE

^etiri godine nije s nama na{ dragi suprug, otac, svekar i deda

SE]AWE

2003 - 2012

RADA MAJSTOROVI] Dr MILORAD MAJSTOROVI]

SE]AWE I QUBAV SU VE^NI. TVOJI NAJMILIJI

2002 - 2012 Majko na{a, Volela si da `ivi{ ali sudbina ... Istina je te{ka, tuga velika, bola previ{e a re~i premalo da ka`emo koliko nam nedostaje{. Ali postoji ne{to {to ne umire a to su qubav i se}awe na tebe. TVOJI NAJDRA@I: }erka MARA i sin MI[O sa porodicama.

15386

15387

Dana 17. 11. 2012. god. u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu dava}emo 40-to dnevni pomen u znak na se}awe na{eg dragog supruga, tatu, dedu i tasta

Dana 23. novembra 2012. navr{ava se PET GODINA od smrti na{e drage

BRANKE ]IRKOVI] U subotu, 17. novembra u 11 ~asova na sredwem Ateni~kom grobqu poseti}emo wen grob i okititi cve}em. Pro{lo je pet godina ali tvoju qubav i dobrotu ni{ta ne mo`e izbrisati. Volimo te i u srcu ~uvamo.

STANISLAVA IVANOVI]A TALA

SRE]KO M. STANOJEVI] 24.11.2008 -24.11.2012.

Poseti}emo u subotu 24. novembra u 13 ~asova wegov grob i odati mu po{tu. Porodica: supruga DOBRILA i sinovi ALEKSANDAR i NENAD sa porodicama. Dana 15. novembra 2012. navr{ilo se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage LILI.

QIQANA MARI^I]

1937 - 2012

TVOJI NAJMILIJI: suprug MILO[, sin DRAGAN i }erka OLIVERA sa porodicama.

Se}awe na tebe nikada ne bledi, a traja}e dok smo `ivi. Sve radosti, dru`ewa, smeh, sve lepe trenutke na{ih `ivota ne mo`e da obri{e ~iwenica da te vi{e nema. Zauvek }e{ `iveti u na{im srcima dragi BARO. TVOJI NAJMILIJI: supruga MIWA, k}i SOWA, zet DRAGAN, unuci DARKO i VLADIMIR.

Pro{lo je ve} 40 dana od kada nisi sa nama, a srce nam jo{ vi{e razaraju tuga, bol i tama... Tvoji koje si najvi{e volela: MILO[, MARIJA, JELENA, IVAN, IVA i HANA.

15353

15356

15384

Dana 21. novembra 2012. godine, navr{i}e se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage

Dana 5. novembra 2012. godine, preminuo je na{ dragi suprug, otac i deda

Dana 19. novembra 2012. navr{avaju se DVE GODINE od smrti na{e drage

ZDRAVKO [TAVQANIN BU\A

MILESE LAZI]

iz Zabla}a

1942 - 2012

Zahvalnost dugujemo prijateqima, kom{ijama i rodbini na izrazima sau~e{}a i svima onima koji su ga voleli.

MILOMIRKE MICE BABI] iz Vi~e ro|ena 1954. godine

S qubavqu i tugom uspomenu na tebe ~uva}e tvoji najmiliji: }erka GORDANA, zet RADE i unuke ANA i SAWA.

Uspomenu na wega ~uva}e wegovi najmiliji: supruga DANICA, k}erke EMINA i JASMINA sa porodicama.

Dve godine nisi sa nama. Uspomenu na tebe sa ponosom i qubavqu ~uvaju tvoji najmiliji: suprug BA]O, sin DRAGAN, }erka ANA i snaha DRAGICA.

15392

15391

15392

MIROSLAV LAZOVI] LAZO

Dana 18. novembra 2012. navr{avaju se ^ETIRI GODINE od smrti na{eg sina i brata

Dana 19. 11. 2012. god. navr{ava se [EST MESECI od smrti

21.11.2002 - 21.11.2012. ^ast je bila tebe upoznati i ruku ti pru`iti, zadovoqstvo je bilo sa tobom se dru`iti. Sre}a je imati te za supruga, tatu i dedu, bio si qudska veli~ina u svakom pogledu. Volimo te i uvek }emo te voleti, jedan `ivot malo je tebe preboleti.

NENADA P. PAUNOVI]A dipl. ing. gra|evine

VASILIJA VUKOMANOVI]A VASA

TVOJI NAJDRA@I: supruga MILKA, }erka OLIVERA, sin OLIVER, zet RADE, unuke TAWA i ANA, unuci STEFAN, NEMAWA i MIROSLAV.

TVOJI: majka NATALIJA, otac PERKO i sestra RADMILA sa porodicom.

Pola godine je kako si nas prerano bez pozdrava i iznenada napustio i ostavio sa ranom na srcu, sa tugom u du{i, da ve~no tugujemo za tobom. TVOJA: QIQA, SAWA, VOJO, CANA, MICA i unuci.

15388

15383

15395

Vreme prolazi, se}awa i tuga ostaju.

Dana 19. novembra 2012. navr{avaju se TRI GODINE od smrti na{eg dragog

VOJINA PETRONIJA PANTOVI]A

SE]AWE 22. 11. 1994 - 22. 11. 2012.

Dana 14. 11. 2012. navr{ilo se OSAM GODINA od smrti dragog nam oca

VLADAN TIOSAVQEVI]

MILOJKA NOVI^I]A iz Vrani}a

nastavnik iz ^a~ka

S qubavqu se se}aju supruga, deca, unuci i praunuci.

Bio si i ostao deo nas, zauvek voqen i nikad zaboravqen. TVOJI NAJMILIJI

Osam godina je pro{lo od kako si zauvek napustio svoje najmilije i oti{ao na put bez povratka. Drago nam je {to smo imali radnog, ~estitog i po{tenog oca. Ve~no }emo ~uvati uspomenu na wega. Po~ivaj u miru i neka te an|eli ~uvaju. Tvoja deca: DRAGI[A, NATA i QUBA sa porodicama.

15390

15385

upl.

dipl. ekonomista iz ^a~ka


PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.