14 jun 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.caglas.rs

GODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 14. JUN 2013. GODINE

BROJ 23

CENA 30 DIN.

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

U ovom broju

MATURANTI EKONOMSKE [KOLE

strane 23, 24. i 25.

SPASOVDAN

Sve~ano proslavqen Dan op{tine Lu~ani

ULAGAWE U BOQI STANDARD GRA\ANA

strane 12. i 13.

strana 4.

„Autoprevoz” kupio 32 autobusa i preuzeo 60 radnika ivawi~kog „Pegaza”

Ministar finansija i privrede Mla|an Dinki}

TRO[KOVI ISTI, A PRIHOD VE]I

PRISUSTVOVAO OTVARAWU „^IPSARE”

strana 5.

strana 3.

Po~iwe prvi upisni rok u sredwe {kole

KANDIDATA ZA SREDWE [KOLE MAWE NEGO LANE

strana 7.


2

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 14. JUN 2013. GODINE


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

3

POLITIKA

MINISTAR FINANSIJA I PRIVREDE MLA\AN DINKI] U UTORAK PRISUSTVOVAO PONOVNOM OTVARAWU ^IPSARE I RAZGOVARAO SA RUKOVODSTVOM GRADA I PRIVREDNICIMA

PRIVREDA NA SVOJIM LE\IMA Tri meseca nakon ponovnog aktivirawa nekada{we “^ipsare”, poslovodstvo ove fabrike je u utorak, u prisustvu ministra finansija i privrede Mla|ana Dinki}a, wegovih saradnika, gradskog rukovodstva i brojnih lokalnih privrednika i zvani~no pustilo u rad obnovqene pogone ovog preduze}a za proizvodwu ~ipsa i drugih proizvoda od krompira. Posle dvogodi{weg ste~aja, nekada{wu fabriku “Slap grupa” kupio je tro~lani konzorcijum (Tomislav Bajevi}, advokat iz Beograda i biznismeni Vlatko Barbari} iz ^itluka i @arko Dragi}evi} iz Gacka), koji je za ne{to vi{e od pola godine stvorio uslove za ponovno pokretawe proizvodwe. o{to je zahvalio na pomo}i lokalnoj zajednici i ministru Dinki}u, jedan od suvlasnika firme @arko Dragi}evi} je, pored ostalog, istakao, da je, pre {est meseci, fabrika koja je dobila nove vlasnike, prakti~no bila ruina i da su oni, za relativno kratko vreme za rekonstrukciju i revalitaziciju pogona i opreme izdvojili skoro duplo vi{e sredstava nego {to su ulo`ili u wenu kupovinu, koja je, da podsetimo, prodata za milion evra.

P

NOSI ADMINISTRACIJU DETAQI ]E BITI POZNATI U NEDEQU

On je naglasio i da bi fabrika, pod uslovom da obezbedi nova i “povrati” stara tr`i{ta, mogla da duplira proizvodwu, ostvarivanu u periodu kada je nekada{wa “^ipsara” bila vode}i kolektiv u regionu i snabdevala ~itavu “staru” Jugoslaviju. Po{to je izrazio zadovoqstvo {to je “^ips vej” ostvario dobru saradwu sa lokalnom zajednicom i sa ovda{wim poqoprivrednicima i proizvo|a~ima krompira, Dragi}evi} je najavio da }e do kraja godine fabrika uposliti jo{ nekoliko novih radnika. Vlada Republike Srbije je pomogla da bude obnovqena proizvodwa u biv{oj “^ipsari”, podsetio je ministar Dinki}, naglasiv{i da je iz republi~kog buxeta za takozvane podsticaje za zapo{qavawe izdvojeno 5.000 evra po radniku, odnosno ukupno 400.000 evra. - Najva`nije je {to je 66 qudi ve} dobilo posao u ovoj fabrici i {to }e ih do kraja godine biti ukupno 80. U narednom periodu taj broj }e se pove}avati, jer }e, osim linija za proizvodwu ~ipsa, biti pokrenu-

DVERJANI PITALI MINISTRA Ministra Mla|ana Dinki}a u krugu fabrike do~ekalo je i nekoliko odbornika Dveri srpskih, koji su mu najpre zamerili {to nije “odgovorio” na skup{tinsku odluku i do{ao na jedno zasedawe SG, na kome je trebalo da se razgovara o te{kom stawu u ~a~anskoj privredi. Interesovalo ih je i da li }e radnici u fabrici “^ips vej” i ubudu}e raditi za minimalne plate koje, po wihovim tvrdwama, iznose 21.000 dinara. Izrazili su i nezadovoqstvo zbog toga {to je preduze}e dobilo strani naziv i ocenili da nova pakovawa i dizajn ni~im ne podse}aju na stari sjaj “^ipsare”, zbog ~ega kupci ne prepoznaju ~a~anski ~ips. Insistirali su i da stari radnici budu vra}eni na posao, {to vlasnik nije mogao da obe}a, rekav{i da sve zavisi od toga da li }e “roba imati tr`i{te”.

Na sastanku odr`nom u utorak u Vladi Srbije usagla{eni su svi elementi programa ekonomskih mera, ~ijom realizacijom bi trebalo da bude popuwena buxetska “rupa” od oko 40 milijardi dinara, rekao je ministar Dinki}, ustvrdiv{i da je oko toga postignut konsenzus svih politi~kih partija, odnosno da }e detaqi biti usagla{eni na novom skupu, zakaznom za nedequ. Me|u prioritetnim merama je {tedwa u javnom i podsticaji privatnog sektora, koji, kako je rekao, mora da zaposli nove qude i stvori novu vrednost u Srbiji. Ukupni rashodi moraju biti skresani za 40 milijardi dinara, ali to ne}e uticati na smawewe penzija i plata u javnom sektoru, ~iji }e rast, ipak, biti ograni~en u narednih godinu i po dana. Do kraja godine bi trebalo da budu doneti i zakoni na osnovu kojih }e biti izvr{ena racionalizacija broja zaposlenih u dr`avnoj i lokalnim administracijama, koji su, kako je Dinki} ocenio, za{ti}eni kao “beli medvedi”. On je najavio i dono{ewe novog Zakona o radu koji }e “izjedna~iti zaposlene u dr`avnoj i lokalnim administracijama sa radnicima u privatnom sektoru” i novog Zakona o planirawu i izgradwi, koji bi trebalo da otkloni brojne birokratske prepreke prilikom izdavawa gra|evinskih dozvola.

ta i proizvodwa krompir pirea. Osim toga, bitno je i {to je vi{e od 200 poqoprivrednih doma}instava iz ovog, ivawi~kog i gorwomilanova~kog kraja obezbedilo siguran plasman krompira i ugovorenu cenu robe. Srbija ima {ansu upravo u razvoju prehrambene industrije zasnovane na poqoprivredi uveren je ministar Dinki}, koji je najavio da }e Vlada Srbije pomo}i da i u ostalim regionima u Srbiji bude obnovqena proizvodwa u firmama koje se bave prehrambenom industrijom. Ministar Mla|an Dinki} je posle posete fabrici “^ips vej” razgovarao i sa gradskim rukovodstvom i ~elnicima ovda{wih preduze}a i kompanija i nakon sastanka, u izjavi za medije, pored ostalog, ocenio da ima nade za ~a~ansku privredu: - Za ^a~ak je najva`nije da se gradi auto put od Beograda do ^a~ka i da }e radovi na drugoj deonici biti zapo~eti ve} ove jeseni. Zahvaquju}i tome ~itava Zapadna Srbija }e imati jednake {anse kao regioni i gradovi du` koridora 10. Na sastanku sa privrednicima, ina~e, najvi{e su se `alili mali privrednici na nelojalnu konkurenciju,

zbog ~ega }e Poreska uprava u narednom periodu zapo~eti o{tre kontrole neregistrovanih firmi, da bismo sve motivisali da u|u u legalan sektor, registruju radwe i pla}aju porez. Razgovarali smo i o sudbini Fabrike hartije u kojoj se

{to pre mora pokrenuti ste~ajni postupak, jer postoje zainteresovani kupci koji bi mogli da uposle ovu fabriku, ali ne mogu da preuzmu sve dugove ostale posle lo{e privatizacije. Za Fabriku reznog alata zaintersovana je jedna velika poqska kompanija, rekao je ministar Dinki} i obe}ao pomo} dr`ave prilikom prodaje imovine i preuzimawa svih zaposlenih radnika, kako bi preduze}e dobilo ozbiqnog partnera,

spremnog da investira u nove tehnologije. Druga opcija je da, ukoliko se do kraja godine ne jave ozbiqni kupci, dr`ava i Grad po~etkom slede}e godine pripreme plan reorganizacije, koji podrazumeva i otpis dr`avnih i dugova komercijalnih poverilaca, kao uslov za izlazak iz procesa restrukturirawa, obe}ao je ministar. Grad bi trebalo da opredeli odre|ene loka-

{eg “Cera” zaposliti 185 qudi, istakao je on jo{ jednu “dobru vest za ^a~ak” i najavio da }e narednih dana sa wom biti potpisan ugovor i zapo~eto opremawe pogona. Na sastanku sa privrednicima bilo je re~i i o sudbini preduze}a “Sloboda aparati”, i predlo`eno da Agencija za privatizaciju proda deo wegove imovine i od jednog dela prihoda namiri privatne pove-

cije za otvarawe industrijskih zona, sugerisao je Dinki}, da bi zainteresovani investitori mogli da do|u i u ^a~ak, kao {to su do{li u Jagodinu, Vrawe... Vlada je podr`ala jednu veliku italijansku kompaniju, koja }e na prostoru biv-

rioce. Druga lokacija bi trebalo da bude pripojena mati~noj organizaciji, najavio je Dinki} i obe}ao da }e Vlada podr`ati i namere gorwomilanova~kog “Metalca” da obnovi proizvodwu u civilnim pogonima “Slobode”. M.N.


4

GRAD

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

GRAD I CRKVA VAZNESEWA GOSPODWEG JU^E PROSLAVILI SPASOVDAN

URA\ENO JE DOSTA, MOGLO JE I VI[E I BOQE vetom arhijerejskom liturgijom, koju je, uz saslu`ewe sve{tenstva, slu`io episkop [umadijski i administrator @i~ki gospodin Jovan i litijama predvo|enim crkvenim velikodostojnicima i gradskim rukovodstvom, ju~e je obele`ena slava Grada i crkve Svetog Vaznesewa Gospodweg Spasovdan. Posle litija

S

koje su pro{le centralnim gradskim ulicama, u crkvenoj porti je obavqen ~in se~ewa slavskih kola~a, nakon ~ega je gospodin Jovan ^a~anima ~estitao slavu, po`elev{i im da ih Bog ~uva i majka bo`ija: “Kada se oslikava ikona Vaznesewa uvek je sa apostolima prisutna i Presveta Bogorodica. Prizovite ime bo`ije, prizovite ime majke bo`ije,

molite se i da}e bog, ~ija nam je pomo} danas najpotrebnija.” Slavu sugra|anima ~estitao je i gradona~elnik Vojislav Ili}, po`elev{i wima i ~lanovima porodica sre}u i zdravqe i da nam ova godina svima bude “dobra i rodna”: - U narednom periodu o~ekujemo dobre vesti, posebno kada je re~ o investi-

cijama i zapo{qavawu. Za posledwih dvadesetak dana u ^a~ku je boravilo pet ministara, a danas je u poseti bila i italijanska privredna delegacija, zainteresovana da investira u na{ grad. O~ekujemo da ve} do 10. jula bude potpisan ugovor i na lokaciji biv{eg “Cera” otvoreni pogoni i zaposleno nekoliko dee}nici su 40 sednicu otvorili razmatrawem predloga Koordinacionog tela Javnog preduze}a za vodosnabdevawe “Rzav” od 25. aprila ove godine. Re~ je o novom na~inu obra~una amortizacije. “Rzav” je svake godine u poslovawu iskazivao gubitke koji su otpisivani na ra~un kapitala. Kako bi oni bili izbegnuti, predlo`ena je primena dohodovnog na~ina amortizacije. - Dogovorili smo se da umesto kapitalnog, primenimo dohodovni na~in amortizacije, tako da ona pre|e na prihodnu stranu i ne uti~e na pojavu gubitaka. Komisija koja se bavila obra~unom tro{kova u “Rzavu” i Koordinaciono telo predlo`ili su da direktni tro{kovi vode u proizvodwi budu podeqeni na varijabilne i fiksne - naveo je Qubo Lazovi}, direktor JP “Rzav”. U varijabilne tro{kove spadaju tro{kovi za hemikalije koje se koriste u proizvodwi vode, energije, goriva, maziva... Fiksne tro{kove u strukturi poslovnog rashoda ~ine tro{kovi elektri~ne energije mernih mesta “Ro{ci” i “Br|ani”, zarade zapolenih, tro{ko-

V

setina na{ih sugra|ana. Planirano je da na tom prostoru za godinu i po dana posao dobije 300 radnika, odnosno mnogo vi{e, kada krajem ove godine bude potpisan drugi ugovor, tako|e sa jednom velikom italijanskom kompanijom. Na molbu novinara, Ili} je ocenio u~inak aktuelne vlasti na isteku sko-

ro jednogodi{weg mandata: “Zadovoqan sam, uradili smo sve {to smo mogli. Sigurno je moglo i boqe i trudi}emo se da u narednom periodu to i bude. Imali smo dosta problema, jer je pro{la godina bila izuzetno te{ka, pratili su je su{a, veliki po`ari i druge nepogode.” M. N.

ODR@ANA 40 SEDNICA GRADSKOG VE]A

„RZAV” SMAWUJE GUBITKE

vi po ugovorima... i oni bi bili podeqeni na osniva~e prema u~e{}u u investiciji i predstavqali bi dvanaestinu tro{kova preduze}a. - Bili bi fakturisani uz koli~inu vode koja ima

tro{kove za proizvodwu. Tako bi cena vode bila fakturisana od fiksnih i varijabilnih tro{kova i bila bi mawa za Ariqe, Lu~ane, Po`egu i ^a~ak, dok bi Gorwi Milanovac, zbog prepumpavawa vode,

pla}ao ne{to vi{e - izjavio je Lazovi}. Ve}nici su jednoglasno prihvatili ovaj predlog i pohvalili inicijativu JP “Rzav” da smawi tro{kove. Cena vode sa Rzava sada je 9,97 dinara, a primenom

novog obra~una za Ariqe, Po`egu, Lu~ane i ^a~ak bila bi od osam i po do devet, dok bi Milanovac pla}ao oko 15 dinara. Nadle`ni su ube|eni i da bi ovakav na~in obra~una stimulisao ve}u upotrebu vode sa Rzava. Govore}i o vodosnabdevawu za predstoje}e leto, Lazovi} je naglasio da je za sada reka Rzav izda{na, ali nije nemogu}e da posle ve}ih ki{a nai|e i su{ni period. Kako zimus nije bilo padavina, ni podzemne vode nisu obnovqene. Ve}nici su jednoglasno usvojili i predlog odluke o pove}awu osnovica za isplatu zarada u PU “Radost” sa 2.605 na 2.900 dinara, koliko je tra`ila sindikalna organizacija ove ustanove. Usvojeni su i

pravilnici o unutra{wem ure|ewu i sistematizaciji radnih mesta u nekoliko gradskih uprava, kao i re{ewe o upotrebi sredstava teku}e buxetske rezerve. ^lanovi ve}a su razmatrali i `albe gra|ana na re{ewe Gradske uprave za lokalnu poresku administraciju i sve su odbijene kao neosnovane. Na 40. sednici Gradskog ve}a donet je i Pravilnik o finansijskoj podr{ci deci poginulog roditeqa u oru`anim sukobima od 1991. do 1999. godine. Po re~ima Miroslava Vujovi}a, na~elnika Gradske uprave za dru{tvene delatnosti, u ^a~ku ima petoro takve dece koja nisu starija od 26 godina. Oni }e dobiti po 30 hiqada dinara. Z. J.


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

5

GRAD

„AUTOPREVOZ” KUPIO 32 AUTOBUSA I PREUZEO 60 RADNIKA IVAWI^KOG “PEGAZA”

TRO[KOVI ISTI, A PRIHOD VE]I ^a~anski “Autoprevoz” je pre nekoliko decenija prakti~no pokrivao pola Srbije, odr`avaju}i linije u ~a~anskoj op{tini, Ivawici, Vrwa~koj Bawi, Kru{evcu, Velikoj Plani, Trebiwu, Gackom... Po{to je ciq novog poslovodstva da se ova prevozni~ka firma ponovo vrati na stara tr`i{ta, u aprilu su zapo~eti pregovori sa ivawi~kim “Pegazom” o kupovini 32 autobusa i preuzimawu 60 radnika. Dogovori su definitivno okon~ani po~etkom ovog meseca, od kada su “Autoprevozovi” autobusi “preuzeli” sve polaske ivawi~kog prevoznika.

rioritetan ciq je globalizacija tr`i{ta, obja{wava za “^a~anski glas” ovu odluku poslovodstva direktor Aleksandar Petronijevi}, uveren da }e za narednih nekoliko godina u Srbiji postojati samo ~etiri - pet prevoznika: - Potrebe za kapacitetima u linijskom saobra}aju nisu zakonski usagla{ene, i to }e na kraju regulisati tr`i{te. Primera radi, “Autoprevoz” i “Pegaz” su samo do Beograda imali sedam polazaka u vremenskom razmaku od pet minuta, a ti autobusi su prevozili po 15 do 20 putnika. Razmi{qali smo o dve opcije: da na ovoj liniji anga`ujemo “mini buseve”, ili da objedinimo obe linije, korisnicima obezbedimo potpuni komfor i na taj na~in sa istim tro{kovima ostvarimo ve}i prihod. Osim do Beograda, linije su integrisane i od ^a~ka do Ivawice i Kru{evca. Ugovorom potpisanim sa vlasnikom “Pegaza”

P

predvi|ena je kupovina 32 autobusa, ~ija je prose~na starost, podse}a Petronijevi}, osam godina i obaveza preuzimawa 60 radnika (sada preduze}e zapo{qava ukupno 330 qudi), dok su u vlasni{tvu ivawi~kog prevoznika ostali objekti autobuskih stanica u Ivawici i Po`egi i radionica. Zahvaquju}i tome, popravqena je starosna struktura voznog parka u ovda{wem preduze}u i {to je bitnije, a {to se ve} pokazalo za prethodnih petnaestak dana, kilometra`a je dnevno smawena za oko 1.800 km, a obezbe|en isti obim prevoza. Na taj na~in smo prakti~no dobili pet {est vozila “vi{ka”, isti~e Petronijevi} i druge dobre strane ovog “udru`ivawa”, nagla{avaju}i da ta vozila, koja vi{e ne saobra}aju paralelno sa “Pegazovim”, mogu biti uposlena, na primer, za slobodne vo`we, ekskurzije, prevoz radnika, ili zamenu stare “flote”, ~iji je zna~ajan deo “pregazio” mnogo i kilometara i decenija.

DVA STRANCA U SRPSKOM SAOBRA]AJU Izraelska kompanija “Kavim”, koja je pored francuske “Veolije” jedini strani vlasnik srpskih saobra}ajnih firmi je, osim ~a~anskog “Autoprevoza”, kupila i prevozni~ka preduze}a u Novom Pazaru, Vrawu i Ra{ki. Me|utim, vlasnik iz Francuske se povukao sa srpskog tr`i{ta i svoje ovda{we firme iz Po`arevca i Beograda prodao “Arivi”, obja{wava direktor Aleksandar Petronijevi}, ne skrivaju}i namere i svoju misiju da “Autoprevoz” ponovo postane velika i najve}a firma u ovoj oblasti u Srbiji.

PRVE NADSTRE[ICE DO KRAJA GODINE U saradwi sa stru~wacima iz JP “Gradac” ura|ena su i izabrana tri idejna re{ewa budu}ih nadstre{ica na autobuskim stajali{tima. Za sve tipove ovih objekata opredeqene su i lokacije, pa bi uskoro trebalo da bude raspisan tender za izbor izvo|a~a radova, najavio je direktor Petronijevi}, uveren da }e prvi objekti biti podignuti do kraja godine. ti da se {to vi{e komercijalno orijenti{e prema tr`i{tu, ali i bez obzira na to, nastoja}e da zadr`i odre|ene povlastice za pojedine kategorije putnika, kao {to je, na primer, popust od 40 odsto na povratne studentske karte.”Ciq nam je da uvo|ewem maksimalnih komercijalnih popusta za mese~ne karte privu~emo {to vi{e poslodavaca i radnika i da popravimo frekvenciju polazaka izme|u Ivawice i Ariqa.

Novih popusta ne}e biti, ali razmotri}emo mogu}nost da cene karata korigujemo nani`e od pet do deset odsto”, naglasio je Petronijevi} jo{ neke novine u poslovawu. Osim toga, najavio je i poja~ano informisawe korisnika putem lokalnih medija o polascima autobusa u me|umesnom, gradskom i prigradskom saobra}aju na svim relacijama koje pokriva i koje je “preuzeo” od “Pegaza”. M.N.

Aleksandar Petronijevi}

On je najavio da }e najstarija vozila, koja se, zahvaquju}i redovnom remontu i tehni~kim pregledima, jo{ uvek koriste u gradskom saobra}aju, oti}i na otpad i biti rashodovana najverovatnije za dve - tri godine. Da su ovi, na prvi pogled, potpuno dotrajali autobusi, ipak, bezbedni i tehni~ki ispravni, uverava i ~iwenica da firma, iako je po zakonu obavezna da ispravnost upravqa~kog i ko~ionog sistema proverava {estomese~no, to ~ini svakih sedam dana. Zahvaquju}i tome {to su kupqena “Pegazova” vozila, na teritoriji op{ti-

na Ivawica, Kosjeri}, Po`ega i Ariqe “pokrivene” su sve gradske i prigradske linije, ka`e Petronijevi} i nagla{ava da je osnovni ciq globalizacije upravo u{teda, jer kwigovodstveni i drugi “prate}i” poslovi mogu uspe{no da “pokriju” i 50, i 140 autobusa, koliko ih ustvari sada ukupno poseduje ovda{wi prevoznik. Grad ^a~ak je, isti~e, on, najuredniji plati{a me|u svim op{tinama i gradovima sa kojima je potpisan ugovor o pru`awu usluga prevoza u gradskom i prigradskom saobra}aju. U narednom periodu preduze}e }e nastoja-

U NEDEQU, 23. JUNA, NA PLANINI JAVOR

SABOR SRPSKE OMLADINE IZ MATICE I RASEJAWA organizaciji lokalne samouprave i Doma kulture op{tine Ivawica i Humanitarne organizacije “Stara Ra{ka” iz Beograda, pod pokroviteqstvom Kancelarije za saradwu s dijasporom i Srbima u regionu Vlade Republike Srbije, u nedequ pred Vidovdan, 23. juna 2013. godine, na planini Javor, bi}e odr`an {esti po redu veliki tradicionalni Sabor srpske omla-

U

dine iz matice i rasejawa. Zvani~ni program traja}e od 12 do 15 ~asova, u kome }e u~estvovati ansambli srpskih kulturnoumetni~kih dru{tava iz dijaspore, regiona (biv{e Republike Jugoslavije) i Srbije. Potom }e uslediti zabavni program, narodno veseqe i dru`ewe mladih do jutarwih ~asova narednog dana. Dobrodo{li na Javor, planinu srpske omladine!


6

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

DRU[TVO

ro{log ~etvrtka, 6. juna, ~etiri mesne zajednice na podru~ju Qubi}a proslavile su po prvi put Dan MZ, kao se}awe na podvig Tanaska Raji}a, koji je tog datuma juna~ki poginuo brane}i svoje topove u borbi sa Turcima, 1815. godine. Kod spomenika na Qubi}u, vence su polo`ili predstavnici Grada ^a~ka, Vojske Srbije, mesnih zajednica Qubi}, Stragari, Tanasko Raji}, Kej, Sajmi{te, kao i Zavi~ajnog dru{tva ^a~ak i Dru{tva starosedelaca Qubi}a “Grebi}i”, a potom je prire|en prigodan kulturnoumetni~ki program. Pored gostiju i me{tana, sve~anosti je prisustvovala i delegacija iz Stragara, rodnog mesta Tanaska Raji}a. Gradona~elnik mr Vojislav Ili}, podsetio je da }e Grad ^a~ak formirati Organizacioni odbor koji }e pripremiti program obele`avawa 200 godina od Boja na Qubi}u. Prema wegovim re~ima, o~ekuje se da }e na ovoj proslavi za dve godine prisustvovati i dr`avno rukovodstvo. - Danas smo se okupili da bi obele`ili 198 godina od kako je Tanasko Raji}, brane}i Qubi}, ^a~ak i Srbiju dao svoj `ivot. Ovo je prvi put da se obele`ava dan kada je poginuo Tanasko Raji}. Grad je formirao Organizacioni odbor, i uskoro }emo po~eti sa pripremama za proslavu 200 godina od Boja na Qubi}u. O~ekujemo da ove i 2014. godine zavr{imo sve neophodne projekte, kako bi 2015. godine spremno do~ekali i sve~ano obele`ili taj veliki jubilej. O~ekujemo veliki broj gostiju, kao i predstavnike Vlade Republike

P

POLAGAWEM VENACA I KULTURNO-UMETNI^KIM PROGRAMOM OBELE@ENO 198 GODINA OD POGIBIJE TANASKA RAJI]A

U SUSRET JUBILEJU - DVA VEKA OD BOJA NA QUBI]U ovom skromnom sve~ano{}u zapo~iwe sve~arawe u ~ast slobodara, “koji su s qubi}skog brda uleteli u legendu i prizvali ve~no sunce slobode nad Srbijom”. Kruna sve~arewa, podsetio je, bi}e 2015. godine, kada se navr{avaju dva veka od presudnog Boja na Qubi}u i velike pobede, koja je

PROJEKAT „PREKOGRANI^NO PREDUZETNI[TVO MLADIH“

UNAPRE\EWE USLOVA ZA MLADE PREDUZETNIKE egionalna agencija za prostorni i ekonomski razvoj Ra{kog i Moravi~kog okruga iz Kraqeva i Regionalna razvojna agencija “Bjelasica, Komovi, Prokletije” iz Berana realizuju projekat „Prekograni~no preduzetni{tvo mladih“, u periodu od avgusta 2012. godine do avgusta 2013. Partneri na projektu su Business Innovation Programs iz Beograda, Business Start-up Centar iz Kragujevca i Direkcija za razvoj malih i sredwih preduze}a iz Podgorice. Projekat se finansira iz fondova Evropske Unije u okviru programa prekograni~ne saradwe Srbija-Crna Gora. Projekat te`i da doprinese razvoju preduzetni{tva u pograni~nom podru~ju kroz osna`ivawe veza izme|u mladih i unapre|ewe uslova za preduzetni{tvo u~enika sredwih {kola i mladih aktivnih preduzetnika u Ra{kom i Moravi~kom okrugu Republike Srbije i severnoj Crnoj Gori. Ostvareni rezultati projekta su unapre|ewe preduzetni~kih ve{tina u~enika sredwih {kola ukqu~ivawem u Program u~eni~kog preduzetni{tva, uspostavqawe mre`e mladih potencijalnih i aktivnih preduzetnika u pograni~nom podru~ju i podizawe svesti lokalne zajednice o zna~aju preduzetni{tva za dru{tvenoekonomski razvoj. U projekat je ukqu~eno vi{e od 200 u~enika iz deset sredwih {kola iz pograni~nog podru~ja. Oni su, kroz rad na projektu, uve}ali svoja znawa i usavr{ili ve{tine za razvijawe poslovnih ideja, povezivawe

R

sa postoje}im preduzetnicima, kao i pove}awe konkurentnosti na tr`i{tu rada. U~enici su formirali 41 u~eni~ko preduze}e i u saradwi sa profesorima-mentorima razvijali svoje proizvode i usluge tokom {kolske godine. Kruna ovogodi{weg rada u~eni~kih preduze}a je bio Sajam omladinskog preduzetni{tva odr`an 10. maja 2013. godine u Beranama, u Crnoj Gori. Za sedam u~eni~kih preduze}a, pobednike Sajma bi}e organizovan Preduzetni~ki kamp od 17. do 21. juna u Kola{inu. U projekat je ukqu~eno i 15 mladih preduzetnika iz Srbije i Crne Gore koji su dobili promociju, nove poslovne ideje, nova znawa i informacije o poslovnim mogu}nostima u pograni~nom podru~ju, istovremeno se upoznav{i sa drugim mladim qudima sa kojima mogu da sara|uju ili da ih zaposle. U toku projekta su odr`ane tri radionice na kojima su se upoznali me|usobno, predstavili svoje biznise i dobili priliku da podele svoja iskustva o {irewu tr`i{ta, promociji na novim tr`i{tima, uspostavqawu kontakata i saradwe sa novim partnerima, kao i o nastupima na sajmovima. Zavr{na konferencija Projekta bi}e organizovana 27. juna u hotelu „Turist“ u Kraqevu i tom prilikom }e biti predstavqeni rezultati Projekta, kao i Studija o uvo|ewu preduzetni~kog u~ewa u sredwo{kolsko obrazovawe u Srbiji i Crnoj Gori, koja je izra|ena u okviru projekta.

Srbije. Posebno bih po`eleo dobrodo{licu na{im prijateqima iz Stragara, rodnog mesta Tanaska Raji}a, sa kojima }emo u narednom periodu uspostaviti ve}u saradwu na ekonomskom, kulturnom i sportskom planu - rekao je gradona~elnik Ili}. Rajko Radovi}, sekretar MZ Stragari, izrazio je nadu da }e zajedno sa ^a~anima u~estvovati u pripremama proslave dva veka od pogibije Tanaska Raji}a, a predsednik MZ Qubi} Dejan Tomi}, po`elev{i dobrodo{licu gostima, istakao je da

predstavqala jedan od temeqa nove srpske dr`ave. Kara|or|ev barjaktar u Prvom ustanku i zapovednik srpske artiqerije u Drugom ustanku preselio se tog datuma u legendu, ne slute}i da }e ga, samo ~etiri dana potom, pobedom nad brojnijom turskom vojskom, osvetiti wegovi saborci. N. R.

SAOP[TEWA POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

U PO@ARU JEDNO LICE IZGUBILO @IVOT U po`aru koji se dogodio u utorak u 00.50 ~asova u Ulici Dunavskoj, jedno lice je smrtno stradalo, potvrdio je na~elnik Sektora za vanredne situacije Moravi~kog okruga Dragi{a Bro}i}. Prema wegovim re~ima pet vatrogasaca sa dva vozila, stiglo je na mesto po`ara pet minuta nakon dojave. Nakon lokalizacije i likvidacije po`ara u 1 sat i 20 minuta, u dnevnoj sobi je prona|eno be`ivotno telo Radosavqevi} Mihaila (1953), vlasnika objekta. Prema re~ima Bro}i}a, po`ar je zahvatio pri-

zemqe gra|evinskog objekta, povr{ine oko 40 metara kvadratnih, u kome je goreo hodnik, a dnevna soba je potpuno izgorela. Materijalna {teta je procewena na oko 200.000 dinara. Uvi|aj su uradili pripadnici PU ^a~ak i inspektor za preventivnu za{titu iz Odeqewa za vanredne situacije iz ^a~ka. - Utvr|eno je da objekat nije bio prikqu~en na elektri~nu mre`u i da je uzrok po`ara najverovatnije nepa`wa, otvoreni plamen ili opu{ak cigarete - rekao je Bro}i}.

MLADI] PODLEGAO POVREDAMA U ponedeqak, oko 3,30 ~asova, u Ulici \or|a Toma{evi}a, u nasequ Kowevi}i, dogodila se saobr}ajna nezgoda u kojoj je, najverovatnije u~estvovalo jedno putni~ko motor-

no vozilo. U nezgodi je jedan mladi} podlegao povredama, a drugi je zadobio lake telesne povrede. Uvi|aj na licu mesta izvr{ila je istra`ni sudija Osnovnog suda u ^a~-

ku i zamenik osnovnog javnog tu`ioca u ^a~ku, u prisustvu policijskih slu`benika PU ^a~ak. Radi se na utvr|ivawu svih ~iwenica saobra}ajne nezgode.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi}, Irena Milo{evi} i Negovan [uti} (fotoreporter). ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

redakcija@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

7

OBRAZOVAWE

PO^IWE PRVI UPISNI ROK U SREDWE [KOLE

KANDIDATA ZA SREDWE [KOLE MAWE NEGO LANE

Zavr{ni ispit iz srpskog jezika svr{eni osnovci polaga}e 17. juna, a narednog dana izlaze na ispit iz matematike. U ~a~anskim sredwim {kolama deset odeqewa mawe nego prethodne godine reliminarne rezultate male mature osnovne {kole }e objaviti 21, dok }e kona~ni biti poznati 25. juna. Prijave sa listom `eqa kandidati }e, u osnovnoj mati~noj {koli, predavati 26. i 27, kona~na lista `eqa bi}e objavqena 3, a raspored u~enika po sredwim {kolama 7. jula. Dokumenta za upis raspore|eni u~enici podnosi}e 8. i 9. jula. Spisak preostalih mesta u

P

primi 192 nova |aka, na profile komercijalista, ekonomski tehni~ar, finansijski administrator, bankarski slu`benik i slu`benik osigurawa. Medicinska {kola }e u septembru imati 150 prvaka (po jedno odeqewe budu}ih laboratorijskih tehni~ara, ginekolo{ko - aku{erskih sestara, medicinskih sestara - tehni~ara, farmaceutskih tehni~ara i medicinskih sestara - vaspita-

var i poslasti~ar. Za zanimawa iz oblasti elektrotehnike (elektrotehni~ar ra~unara, elektrotehni~ar elektronike, elektrotehni~ar informacionih tehnologija, elektromehani~ar za termi~ke i rashladne ure|aje, elektromonter mre`a i postrojewa) i gra|evinarstva (gra|evinski tehni~ar za visokogradwu

saobra}aja, tehni~ar za bezbednost saobra}aja i voza~ motornih vozila. Pri ovoj {koli postoji i odeqewe sredwe umetni~ke {kole, za budu}e drvorezbare, klesare i konzervatore kulturnih dobara, koje }e imati 21 prvaka. U odeqewu za sredwo{kolce Muzi~ke {kole mesta ima za 20 u~enika. [OSO “1.

BROJ BODOVA Zavr{ni ispit u~enicima mo`e da donese najvi{e 40 bodova (po 20 iz srpskog i matematike), dok im uspeh u {estom, sedmom i osmom razredu donosi maksimalno 60 bodova. U~enik koji je u osmom razredu zau-

zeo jedno od prva tri mesta na takmi~ewima republi~kog ranga, organizovanih od strane Ministarstva prosvete ili stru~nih dru{tava, i me|unarodnog karaktera, mo`e da ra~una i na bodove po ovom osnovu. E.V.

PRIJEM ZA VUKOVCE

sredwim {kolama bi}e objavqena 8, neraspore|eni u~enici }e konkurisati 9, a upis obavqen 12. jula. Gimnaziji u ^a~ku odobren je prijem 240 u~enika, po 120 na prirodno - matemati~ki i dru{tveno - jezi~ki smer, dok je Ekonomska {kola u mogu}nosti da

~a), a istim brojem mesta raspola`e i Prehrambeno - ugostiteqska {kola, u kojoj se u~enici obrazuju za turisti~ke, kulinarske, tehni~are za oblikovawe grafi~kih proizvoda i tehni~are za za{titu `ivotne sredine, kao i za zanimawa tre}eg stepena ku-

i tehni~ar) Tehni~ka {kola ima 198 mesta. I ovoga puta najvi{e je mesta, 293, u Ma{insko saobra}ajnoj {koli. U okviru profila ma{inske struke kandidati }e mo}i da se opredequju izme|u slede}ih: ma{inski tehni~ar za kompjutersko konstruisawe, tehni~ar za kompjutersko upravqawe, ma{inski tehni~ar motornih vozila, ma{inski tehni~ar za reparaturu, automehani~ar, autolimar, bravar i operater ma{inske obrade. Tehni~ar mehatronike pripada elektro struci, a iz saobra}ajne delatnosti su zanimawa tehni~ar drumskog

novembar” upisuje 12 sredwo{kolaca - budu}ih grafi~kih manipulatora i pomo}nika u kwigoveza~koj doradi. Iz osnovnih {kola Moravi~kog okruga ove godine je iza{lo 1.867 u~enika, {to u odnosu na prethodnu, kada ih je bilo 2.242, predstavqa zna~ajno smawewe. Sredwim {kolama u Okrugu Ministarstvo je odobrilo 2.037 mesta, dok su lane mogle da prime 2.477 prvaka. Kada je re~ o ^a~ku, sredwe {kole ovoga puta raspola`u sa 1.255 {to je za 266 mawe nego godinu dana ranije.

U sredu, 19. juna, u sali Doma kulture, gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili} i wegovi saradnici priredi}e prijem za nosioce Vukove diplome, najuspe{nije maturante osnovnih i sredwih {kola. Sve~anost }e po~eti u 11 sati.

O[ „MILICA PAVLOVI]” VUKOVCE NAGRADILA KWIGAMA

\AK GENERACIJE

FILIP VESOVI]

GIMNAZIJA ISPRATILA JO[ JEDNU GENERACIJU MATURANATA

SVE^ANOST U KREATIVNOM DVORI[TU z program koji su pripremili u~enici i profesori i u prisustvu |a~kih roditeqa, ~a~anska Gimnazija se 7. juna oprostila od 286 ovogodi{wih maturanata. Na sve~anosti u “kreativnom dvori{tu”, nosioci Vukove diplome, u~esnici dr`avnih takmi~ewa, u~enici koji su razred zavr{ili sa svim peticama, kao i oni koji tokom {kolske godine nisu napravili nijedan izostanak, nagra|eni su kwigama ~iju je kupovinu finansiralo “Dunav osigurawe”. Nov~anim nagradama, od 20.000, 15.000 i 10.000 di-

U

nara, {kola je nagradila tri u~enika koje je Nastavni~ko ve}e proglasilo najboqim u svojoj generaciji. Kao |ak generacije, Jelena Uro{evi}, koja je gimnazijsko {kolovawe zavr{ila u odeqewu 4/2, predstavqala je {kolu na tradicionalnom prijemu u Belom dvoru, koji su 11. juna za najboqe maturante u Srbiji priredili prestolonaslednik Aleksandar i princeza Katarina Kara|or|evi}. Drugoplasirana je Du{ica Dra{kovi} (4/6), a tre}eplasirani najboqi u~enik Nevena Bajovi}, iz 4/3. U ime generacije, {kol-

a 28 nosilaca Vukove diplome, dobitnike posebnih diploma i svr{ene osmake koji su u protekloj {kolskoj godini na takmi~ewima raznih nivoa osvojili jedno od prva tri mesta, u Osnovnoj {koli “Milica Pavlovi}” u utorak je prire|ena prigodna sve~anost. Osim diploma, wima su uru~ene kwige, dar {kole za uspeh koji su postigli tokom osmogodi{weg {kolovawa. Titulu |aka generacije ovoga puta je poneo Filip Vesovi} (8/3), koji je u~estvovao na tri republi~ka

Z

skim drugovima i dosada{wim profesorima obratio se maturant Filip Vidakovi} (4/8) rekav{i da se odlaskom iz Gimnazije u~enici rastaju sa najspokoj-

nijim i najsre}nijim periodom u `ivotu, u kome su stekli znawa koja su dobar temeq za daqe {kolovawe, ali i prijateqstva koja nikada ne}e prestati. E.V.

takmi~ewa i plasirao se za olimpijade. Na republi~kom nadmetawu iz fizike Filip je osvojio prvo mesto u svojoj kategoriji. Na takmi~ewu dr`avnog nivoa iz informatike i ra~unarstva plasirao se na drugo mesto, kao i na olimpijadi iz iste oblasti, koja mu je donela i plasman na me|unarodno takmi~ewe iz informatike. Sa republi~kog takmi~ewa iz tehni~ko - informati~kog obrazovawa, Filip Vesovi} se vratio kao tre}eplasirani u~esnik. E.V.


8

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

OBRAZOVAWE

SA OVOGODI[WIH TAKMI^EWA U^ENIKA MUZI^KIH [KOLA

MILIJAN, TINA I STEFAN DONELI 14 NAGRADA zi~ku {kolu i sviraju violinu. Gen za muziku poseduje i Stefan Filipovi}, koji je tek iza{ao iz prvog razreda muzi~ke {kole. Ovaj devetogodi{wak nastavqa tradiciju porodice Filipovi} iz Kotra`e, u kojoj su harmoniku svirali wegov pradeda Gvozden, deda Jovan i otac Radovan. - Kada sam bio sasvim mali nisam voleo harmoniku. [utirao sam je. Ali, otac je bio uporan. Kasnije sam zavoleo ovaj instrument i sada ga ne bih me~enici su Muzi~ke {kole “Dr Vojislav Vu~kovi}” i svi troje su u klasi profesora harmonike Aleksandra Popovi}a. Najstariji, Milijan Rakovi}, ima samo 12 godina i zavr{io je ~etvrti

U

razred. S ponosom ka`e da poti~e iz muzi~ke porodice. Odabrao je isti instrument kao i wegov stariji brat Branislav koji je ovih dana stekao diplomu sredwe muzi~ke {kole. Sestra Qiqana i brat Antonije poha|ali su ni`u mu-

„P^ELICI” URU^ENA NAGRADA ZMAJEVIH DE^IJIH IGARA

a 56. Zmajevim de~jim igrama, ~a~anskom izdava~u je dodeqeno priznawe za izuzetan doprinos popularisawu kwi`evnosti za decu. Zahvaliv{i Me|unarodnom centru za kwi`evnost “Zmajeve de~je igre” na nagradi, direktor izdava~ke ku}e Goran Markovi} iskazao je zadovoqstvo {to je “P~elica” uo~ena kao dru{tveno odgovoran izdava~, koji ima misiju da neguje doma}u kwi`evnost za decu i razvija qubav prema kwizi kod mladih ~italaca. “Zmajeve de~je igre”, odr`ane od 5. juna do 9. juna u Novom Sadu pod sloganom marketing 032/342-276

“Pozdravi mi sve na ovom svetu”, otvorio je pesnik Miroslav Cera Mihailovi}. Poveqa Zmajevih igara za sveukupno stvarala{tvo uru~ena je Vladimiru Andri}u, dugogodi{wem uredniku de~jeg i {kolskog programa RTS, dok je za stvarala~ki doprinos savremenom izrazu u kwi`evnosti za decu nagra|en Milo{ Nikoli}, nekada{wi dramaturg i urednik u igranom programu Televizije Beograd. Nagrade su dobitnicima uru~ene u Sremskim Karlovcima, u dvori{tu Zmajeve ku}e, prilikom otvarawa manifestacije. E.V.

ke {kole “Dr Vojislav Vu~kovi}”. Sa ovogodi{wih takmi~ewa, doma}ih i me|unarodnih, wih troje je donelo 14 prvih i drugih nagrada. - Postigli su izuzetan uspeh, zna~ajan i za wih, i za {kolu, i za grad u kome `ive. Mnogo se radilo, po pet - {est sati dnevno, ali trud se itekako isplatio. Osvajali su uglavnom prve nagrade, a me|u onima koji su ih ocewivali bili su vrsni stru~waci, kao {to su Radomir Tomi}, Vojin Vasovi}, Mark Oven, Alek-

sandar Sklarov - navodi profesor Popovi}. Wegovi u~enici odlaze ovih dana na zaslu`en odmor, ali to ne zna~i da }e harmoniku odlo`iti u zape}ak i setiti je se tek kada po~ne nova {kolska godina. - Mora da se ve`ba i preko raspusta - kategori~an je profesor, a |aci se ne bune, jer, iako su u de~ijem uzrastu, dobro znaju {ta im vaqa ~initi da bi ostali u kondiciji i daqe napredovali. E.V.

U OKVIRU NOVIH METODA NASTAVE OSNOVCI PUTOVALI NA KABLAR

NIJE TE[KO BITI INTERAKTIVAN U `eqi da se oku{aju u integrativnoj i interaktivnoj nastavi, koja podrazumeva grupni rad, povezivawe {kola i predmeta koji se u wima izu~avaju, Jasminka Mari} Gli{ovi}, u~iteqica u O[ “Vuk Karaxi}”, i wena koleginica Mira Gli{i}, iz O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}” osmislile su pro{log meseca za svoje |ake tematski dan “Putujemo stazama Kablara na sastanak sa tradicijom kroz pesmu, igru i nova drugarstva”. a kratko, ali izuzetno sadr`ajno i korisno putovawe krenule su ne samo Jasminka sa svojim prvacima i Mira sa odeqewem drugog razreda, ve} i majke dvoje u~enika i u~iteqica volonterka. Prva destinacija - {kola u Ro{cima, sa samo 30 |aka. Usledilo je me|usobno upoznavawe i predstavqene {kola. Podeqeni u grupe, mali{ani su dobili oznake veverice, pu`a, sove, pe~urke i lista. Rade}i zadatke iz matematike, neki u u~ionici, neki u {kolskom dvori{tu, izletnici su dolazili do re{ewa iza kojih su se krile re~i sadr`ane u nazivu tematskog dana. Dok su mla|i |aci sabirali i odu-

N

N

wao ni za jedan drugi - priznaje Stefan, koji je na ovogodi{wim takmi~ewima sakupio pet prvih i jednu drugu nagradu. - Najva`nije su qubav i voqa. Bez upornog i svakodnevnog ve`bawa uspeh se ne mo`e o~ekivati - konstatuje desetogodi{wa Tina [iqkovi}, koja, osim muzi~kog poseduje i recitatorski dar. Harmonika ju je, dodaje, oduvek privla~ila, pa prilikom izbora instrumenta nije imala dilemu. Ove godine je zavr{ila drugi razred Muzi~-

zimali, a stariji mno`ili i delili, majke su brale koprive i od wih i namirnica koje su ponele od ku}e umesile proju. Posle “zdravog doru~ka” {kolarci su se, kroz radionicu iz srpskog jezika pozabavili legendama iz ovog kraja - o Savinoj vodi i imenu sela Ro{ci. Od wih se, tako|e, tra`ilo da od datih slova sastavqaju re~i koje se odnose na ovo podru~je. U pauzu izme|u ~asa materweg jezika i fizi~kog vaspitawa, za koji su u~iteqice smislile igru sa|ewa i va|ewa krompira, prire|ena je ~ajanka, jer su mali{ani u svojim torbama imali i kesice omiqenih ~ajeva.

Rastav{i se sa doma}inima, ^a~ani su, opremqeni “ekolo{kim korpicama” krenuli put Kablara, bave}i se istra`iva~kim poslom. - Deo puta smo pre{li autobusom, deo pe{ice. Usput su deca upoznavala prirodu i reqef, biqni i `ivotiwski svet, {etali kroz {umu i sakupqali biqe, li{}e i pu`eve, koristili {tapove pri pewawu, kao pravi planinari. Imali su prilike da vide p~eliwak, poqoprivredna doma}instva i ma{ine koje se koriste pri seoskim radovima. \ake smo izveli do vrha Kablara, odakle se {iri fantasti~an vidik. Sutradan je u {koli svaka grupa

od sakupqenog materijala napravila plakat, a biqke smo ispresovali za odeqenski herbarijum - kazuje u~iteqica Jasminka. Tematski dan bi, smatra ona, vaqalo organizovati jedanput mese~no, jer je ovo na~in da se osve`i nastava, da deca iza|u u prirodu, razonode se i steknu nova poznanstva. Sve ono {to je 40 wenih i Mirinih |aka tog dana do`ivelo pojedina~no je ko{talo samo 250 dinara. “Putovawe stazama Kablara ...”, rad dveju inventivnih i vrednih u~iteqica, bi}e predstavqen na ovogodi{wem Saboru u~iteqa. E.V.


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

9

REPORTA@A U POSETI \ACIMA U VRANI]IMA

MOJA MALA, SEOSKA [KOLA

osledwi je dan u ovoj {kolskoj godini. U~enici {kole u Vrani}ima (izdvojeno odeqewe O[ “Stepa Stepanovi}” u Gorwoj Gorevnici) imaju razloga i za radost i za suze. Do{li su prazni~no odeveni, bez kwiga i briga, jer na raspust odlazi uz igru i `urku. ^etvrtaci su, me|utim, tu`ni, po{to se rastaju od svoje male seoske {kole i u~iteqice Biqane Milo{evi}, kojoj su posvetili grupni literarni rad “Na{a u~iteqica”. - Hvala vam {to ste od nas, koji smo bili mali, umeli da napravite velike |ake, koji su od prvaka postali petaci. Hvala vam, u~iteqice, za prvo slovo,

posetili smo stara~ki dom u Vrani}ima i za wegove stanare izveli lep program. Ove godine smo bili u poseti i preduze}u “Mikron”, a nama u goste su dolazili u~enici ~a~anske {kole “Vuk Karaxi}” - navode u~iteqice neke od ovogodi{wih aktivnosti. Da deca iz Vrani}a imaju zlatne ruke vidi se ~im se prekora~i {kolski prag. Inspirisani ^oli}a ku}om, u kojoj su `iveli preci pesnika Du{ka Radovi}a, izradili su, u okviru izbornog predmeta Narodna tradicija, maketu starog srpskog dvori{ta i gra|evina, a na zidu dominira mapa Srbije, u koju su utkali raznobojnu vunicu i sli~ne materijale.

P

[KOLA SA ISTORIJOM ^etvororazredna osnovna {kola u Vrani}ima osnovana je odmah posle oslobo|ewa, u januaru 1945. godine. Do tada su |aci iz ovog sela poha|ali osnovnu {kolu u Miokovcima, koja nije bila mnogo udaqena, ali se do we dolazilo preko reke ^emernice, koja je umela da nado|e i omete redovnu nastavu. Po{to selo nije imalo podesnu zgradu, {kola koja se odvojila od miokova~ke neko vreme je radila u ku}i u~iteqa Qubi{e Nikitovi}a. Rad je zapo~ela sa 80 u~enika, a prva u~iteqica bila je Milica Nikitovi}. U novu zgradu, podignutu sredstvima samodoprinosa, {kola je preseqena 1956. godine. Do 1965. Osnovna {kola u Vrani}ima je bila samostalna prosvetna ustanova, da bi tada postala sastavni deo O[ “Stepa Stepanovi}” u Gorwoj Gorevnici. Od nastanka do danas iz {kole su iza{la 363 |aka. hvala za velike brojke, hvala za petice i ~etvorke. Hvala za dvojke i trojke, za plus i minus, za puta i podeli. Svaku sre}u u daqem radu od srca vam `ele va{i ~etvrtaci - sro~ili su Kristina Vuji~i}, Milevica Petrovi}, Aleksandar Petrovi}, Goran Markovi}, Andrija Mi{ovi}, Sne`ana ^vori} i \or|e Prodanovi}. U~iteqica ne uspeva da savlada suze, pla~e i profesorka engleskog jezika Svetlana Kowiku{i}, kojoj su u~enici zavr{nog razreda tako|e zahvalili emotivnim sastavom. U ovoj generaciji je svega sedam ~etvrtaka, a cela {kola, u dva kombinovana odeqewa, ima 14 u~enika. Biqana je u~ila drugake i u~enike ~etvrtog razreda, a u~iteqica Leposava Pejovi} prvake i tre}ake. Veronauku predaje Ivan Bosi}, a svakodnevni `ivot {kole nezamisliv je i bez pomo}ne radnice Nevene Petrovi}. Zbog sve maweg broja |aka sudbina vrani}ke {kole je neizvesna, a prosvetari zabrinuti.

- [kola je centar doga|awa u selu, ako bi se ona dili dvori{te, asfaltiraugasila ni{ta vi{e ne bi li igrali{te, promenili bilo isto - ka`e u~iteqiname{taj ... Roditeqi u~eca Lepa, koja je ~itav radnika su sponzorisali nani vek provela u seoskoj bavku rekvizita za dvorisredini. {te. Od 2002. godine {kola - [teta {to se u ovom i roditeqi pripremaju lepom selu, nadomak grada, proslavu Savindana. Sve ne ra|a vi{e dece. Ne mogu porodice nov~ano ravno{kolsko dvori{te da merno u~estvuju, a za zamislim bez graorganizaciju je je. Uve~e se u svake godine wemu okuBEZ zadu`eno pqaju i PRIVATNIH nekoliko mali{a^ASOVA bra~nih ni iz - Seoska deca ne uzimaju parova okolnih privatne ~asove. Kad po~nu kazuje sela - dopoqoprivredni radovi, wiL e p a , daje wen ma u u~ewu ne poma`u ni uverena suprug roditeqi - nagla{avaju da }e iz Dragi{a, u~iteqice {kole u {kole otikoji je tako|e Vrani}ima. }i bez ijednog radio u ovoj lo{eg iskustva sa {koli. Sada je u me{tanima Vrani}a. penziji, ali ~esto dovozi Ni Biqana nikada nije Lepu na posao. radila u gradskoj sredini. U~iteqi se zdu{no hva- Divno je raditi sa seole na odli~nu saradwu sa skom decom. Ni po ~emu ne me{tanima i wihovu pozaostaju za svojim vr{wamo}, u finansijskom i svacima iz grada, a vaspitanikom drugom pogledu. ja su i vi{e uva`avaju u~i- Zahvaquju}i zajedni~teqa. kim naporima posledwih Kada je re~ o nastavi i deset godina je u {koli dovannastavnim aktivnostista ura|eno. Doveli smo ma, obe u~iteqice imaju vodu, uveli grejawe, ogra-

~ime da se pohvale. I u ovoj {koli se odr`avaju takmi~ewa i kvizovi znawa, i weni |aci kasnije postaju Vukovci, i oni pripremaju pozori{ne predstve (2002. godine pa`wu javnosti skrenuli su predstavom “Rastko” za Savin-

dan), dobijaju nagrade na literarnim konkursima (Anastasija Mitrovi} i Jovana Obradovi} su nagra|ivane na festivalu humora u Lazarevcu) pobe|uju na “Igrama bez granica” i u~estvuju u eko kampovima. - Tokom De~ije nedeqe

O ovim, ali i drugim aktivnostima |aka ove {kole, moglo se ~itati i u “Prosvetnom pregledu”. U~iteqica Lepa rado bele`i de{avawa u {koli, a ovaj list redovno objavquje wene priloge.

SUTRA DAN MLADIH ulturni centar “Lift” po tre}i put organizuje manifestaciju „Dan mladih” kojom `eli da predstavi aktivnosti koje mogu upotpuniti slobodno vreme dece i mladih u ^a~ku. Manifestacija }e biti odr`ana u subotu, 15. juna, od 16 do 20 ~asova u Gradskom parku. Ove godine bi}e 28 u~esnika, anga`ovanih u oblasti sporta, umetni~ke radionice i obrazovawa, kao i razna omladinska udru`ewa. Programi }e biti interaktivni, tako da svi posetioci mogu da se ukqu~e. Slo`ite mozaik, napravite origami figuricu, odigrajte partiju {aha, popnite se na ve{ta~ku stenu, eksperimenti{tite i jo{ mnogo toga {to ste `eleli ranije da probate, ali niste imali priliku.

K

Detaqan spisak u~esnika i mapu sa wihovim rasporedom mo`ete pogledati na sajtu “Lifta”, a svi oni koji `ele da pomognu u organizaciji “Dana mladih” kao volonteri, mogu da po{aqu mejl sa prijavom na office@kclift.org .I. M.


10

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

ZDRAVSTVO

GRAD PONOVO POMA@E ZDRAVSTVENOM CENTRU

DVA SANITETA ZA HITNU POMO] zuzetna saradwa Grada i Zdravstvenog centra ^a~ak se nastavqa, pa su, u sredu, u dvori{tu Bolnice, Slu`bi hitne pomo}i sve~ano uru~ena dva nova sanitetska vozila. Vrednost vozila je oko sedam miliona dinara, a primopredaji su prisustvovali ~elnici Grada i Zdravstvenog centra. - Predali smo dva sanitetska vozila za Hitnu pomo}, a ciq nam je da na{i sugra|ani kojima treba pomo} {to pre stignu do we, a lekari i voza~i koji pru`aju pomo} da budu bezbedni. Pro{le godine smo donirali vozilo za dijalizu, dodelili smo opremu za Interno i Grudno odeqewe, a pomogli smo i Psihijatrijskom odeqewu i nastavi}emo sa ovako dobrom praksom - obe}ao je gradona~elnik Vojislav Ili}. On je naglasio i da je u skora{wem kontaktu sa Saobra}ajnim institutom CIP, dobio informacije da }e projekat novog Porodili{ta uskoro biti zavr{en, da }e biti raspisane javne nabavke i da bi radovi trebalo da po~nu za mesec dana. Direktor Zdravstvenog centra dr Radoslav Milo{evi} zahvalio se Gradu na donaciji i izrazio ve-

I

^elnici grada i Zdravstvenog centra na primopredaji vozila

liko zadovoqstvo {to je Dom zdravqa dan pre dobio informaciju da je akreditovan sa visokom ocenom. - To je jedan od velikih doprinosa poboq{awu i podizawu kvaliteta zdravstvene usluge u ^a~ku, a od jeseni }e zapo~eti i proces akreditacije Bolnice - najavio je dr Milo{evi}. Direkor Doma zdravqa dr Vla-

UKINUTA ZABRANA POSETA NA INTERNOM Direktor Zdravstvenog centra dr Milo{evi} rekao je u sredu da je epidemija bakterijom klostridija i daqe pod kontrolom, da se pojavquju sporadi~ni slu~ajevi zara`enih, pa se trenutno tri zara`ena pacijenta nalaze na Infektivnom odeqewu. Ukinuta je zabrana poseta na Internom odeqewu. rate}i korak sa razvijenim zemqama, ^a~ak je po~etkom devedesetih dobio Savetovali{te za prevenciju i odvikavawe od pu{ewa. Pre nekoliko decenija su, skoro u celom svetu, poja~ane kampawe protiv duvana i sa nesmawenim intenzitetom traju do danas. Kod nas je led najpre probijen u Beogradu, a zatim su i ostali gradovi po~eli da otvaraju savetovali{ta. Tada su se direktori beogradskih klinika za plu}ne bolesti potrudili da se lekari {irom Srbije usavr{e i pomognu qudima koji `ele da se zauvek odreknu cigareta. Od po~etka Savetovali{te za prevenciju i odvikavawe od pu{ewa u ~a~anskoj Bolnici vodila je primarijus dr Nada Lazovi}, specijalista za plu}ne bolesti i tuberkulozu. - Sa pijetetom se se}am nekada{weg na~elnika dr Sigerskog koji me je podstakao da se bavim ovim poslom. Osim rada sa pu{a~ima, za ove dve decenije smo organizovali brojne akcije posve}ene borbi protiv pu{ewa, istra`i-

P

Vrednost saniteta je oko sedam miliona dinara

de Veli~kovi} zahvalio se gradskoj upravi {to ima razumevawa za potrebe zdravstvenih ustanova na{eg grada. - Vozila su uvek potrebna. Ona zna~e boqu dostupnost i kvalitet le~ewa. Hitna pomo} radi u gradu na zbriwavawu bolesnih sugra|ana, ali isto tako veoma ~esto obavqa transporte pacijenata u druge centre, kada je to potrebno. Tako da }e se sa novim vozilima sigurno zna~ajno poboq{ati kvalitet usluga Hitne pomo}i - rekao je dr Veli~kovi}. On je naglasio da Slu`ba hitne pomo}i raspola`e sa osam vozila, od ~ega su ~etiri sa kompletnom kardio opremom. - Moram da napomenem, da je na primer, danas bilo 11 slu~ajeva prevoza za druge centre, Beograd i Kragujevac. Kada {aqemo pacijenta u drugi zdravstveni centar, obavezna je pratwa, lekar i sestra, retko ide samo voza~. A u jednoj smeni Hitne pomo}i rade tri lekara - rekao je Veli~kovi} i naglasio da }e novim kadrovskim planom biti mogu}nosti za zapo{qavawe jo{ medicinskog osobqa: - Ovih dana smo dobili kadrovski plan koji smo dugo ~ekali. Ne samo u vezi sa Hitnom pomo}i, ve} ~itavim Zdravstvenim centrom. Najverovatnije }e biti elemenata, da se u pojedinim slu`bama, me|u koje spada i Hitna pomo}, primi odre|eni broj lekara i voza~a. I. M.

DVE DECENIJE SAVETOVALI[TA ZA ODVIKAVAWE OD PU[EWA

SVE VI[E NEPU[A^A

Prim. dr Nada Lazovi} {ef Savetovali{ta

vali i svoje nau~no-istra`iva~ke radove predstavili bezmalo, {irom sveta. Ovom poslu smo posve}eni posle radnog vremena i za to su potrebni veliki entuzijazam i qubav. U na{em Savetovali{tu stru~nu pomo} je zatra`ilo vi{e od 1.200 qudi. Nije za-

nemarqiv ni broj onih koji su se odrekli cigareta. Vi{e od 30 osto qudi, koji su pro{li na{ tretman, postali su biv{i pu{a~i. Pomogla nam je i primena Zakona o zabrani izlo`enosti duvanskom dimu. U svakom slu~aju, ohrabruje ~iwenica da je sve vi{e pu-

{a~a koji `ele da se oslobode ove ru`ne navike - napomenula je dr Lazovi}. Ona je odavno u radu sa pu{a~ima po~ela da primewuje individualni metod rada, po{to je ve}ini odgovaralo da u ~etiri oka ispri~aju doktorki za{to pale cigaretu ili koji ih stresovi navode da ponekad to ~ine neumereno. Dve decenije rada ~a~anskog Savetovali{ta dr Nada Lazovi} je pro{log petka obele`ila u Gradskoj skup{tini. Tom prilikom je i dr Ika Pe{i}, {ef Kabineta za odvikavawe od pu{ewa Klinike za pulmologiju, govorila o zna~aju savetovali{ta. Svoja iskustva preneli su i qudi koji su pro{li tretmane u ~a~anskom Savetovali{tu i uspeli da se odreknu cigareta, ili to jo{ uvek poku{avaju. Iako je zdravqe prevashoni prioritet, odvikavawe od du-

vana donosi i finansijsku dobit. Ba{ je dr Ika Pe{i} pomenula jedan primer iz svoje prakse koji je slu{aocima bio prili~no upe~atqiv. Bra~ni par koji je uspeo da se odrekne duvana svakodnevno je {tedeo novac koji bi potro{io za cigarete i za tri godine

uspeo da skupi vi{e od 11 hiqada evra. Za te pare su kupili ku}u u predgra|u. Na sve~anosti povodom dve decenije Savetovali{ta za prevenciju i odvikavawe od pu{ewa dodeqene su zahvalnice svima koji su pomogli i podr`ali wegov rad. Me|u dobitnicima na{li su se Gradska uprava, lekari, zdravstvene ustanove, volonteri Crvenog krsta, mediji. Prisutni su u`ivali i u mini koncertu bra}e Rakovi}. Z. J.


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

11


12

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

LU^ANI

SVE^ANO PROSLAVQEN 10.

GODINA ULAGAWA U BOQI @ - Povodom Dana op{tine, polo`eni venci na spomenik poginulih boraca u Rtarskom boju. - Na sve~anoj sednici SO Lu~ani uru~ena presti`na op{tinska priznawa za 2013. godinu zaslu`nim pojedincima i ustanovama, koji su doprineli radu lokalne samouprave. Najvi{e op{tinsko priznawe pripalo Slobodanu Markovi}u, komandiru Policijske stanice u Gu~i. U Osnovnoj {koli u Gu~i otkrivena spomen-bista akademiku Milenku [u{i}u izom prigodnih sadr`aja u Draga~evu je sve~ano obele`en 10. jun - Dan op{tine. Program obele`avawa po~eo je polagawem lovorovih venaca na spomen obele`ju poginulim Draga~evcima 1815. godine u Rtarima. Sve~anoj sednici Skup{tine op{tine Lu~ani, u Domu kulture u Gu~i,

N

godinu dana. U tom periodu, na 14 skup{tinskih zasedawa, odbornici su doneli niz veoma va`nih odluka, koje su bitne za razvoj op{tine, ali i za boqi kvalitet `ivota svih gra|ana koji u woj `ive. Za ovo vreme nismo zadu`ivali buxet op{tine, ve} smo savesno vra}ali kreditna zadu`ewa i nasle|ene dugove, koji nisu bili mali. Modernizacijom Op{tinske uprave, pove}anim socijalnim davawima, zna~ajnim subvencijama u poqoprivredi nastojimo da gra|anima olak{amo `ivot, posebno onim najugro`enijim. Pred nama stoji najvi{i ciq, a to je da ostanemo jedinstveni i iskoristimo sve mogu}nosti i potencijale za unapre|ewe lokalne zajednice, a {anse koje nam se ukazuju ne smemo propu{tati - istakao je [u{i}, nagla{avaju}i da, kao predsednik Skup{tine op{tine, veruje u napredak i boqe sutra draga~evskog kraja. Obe}ao je da }e rukovodstvo op{tine {irom otvoriti vrata svima koji novim idejama `ele da doprinesu razvoju Draga~eva. ^estitaju}i praznik svim gra|anima Lu~ana i obra}aju}i se prisutnim gostima, Mladomir Sretenovi} se osvrnuo na prethodni period i naglasio da je prebro|ena jo{ jedna godina ekonomske krize, koja je donela probleme privredi, a lokalnoj samoupravi brojna spoticawa. - Op{tina Lu~ani je u prethodnom periodu svo-

Predsednik op{tine Mladomir Sretenovi}

prisustvovali su predstavnici Vlade Republike Srbije, Vojske Srbije, Srpske pravoslavne crkve, Moravi~kog okruga, susednih gradova i op{tina, odbornici SO, poslovni saradnici i brojni drugi uva`eni gosti. Re~i dobrodo{lice prisutnima uputili su Dragan [u{i}, predsednik Skup{tine op{tine, i Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine, sumiraju}i rezultate rada lokalne samouprave u proteklih godinu dana. - Deseti jun je praznik op{tine Lu~ani, posve}en boju u Rtarima daleke 1815. godine, kada su kona~no proterani Turci iz Draga~eva, a u~esnici tog boja su se zauvek upisali u istoriju ovog kraja. Skup{tina op{tine Lu~ani u ovom sazivu kontinuirano radi

SE]AWE NA PALE BORCE RTARSKOG BOJA

znak se}awa na najzna~ajniji istorijski doga|aj u Draga~evu, koji se zbio u Rtarima u vreme Drugog srpskog ustanka pod vo|stvom Milo{a Obrenovi}a, predstavnici lokalne samouprave, Moravi~kog okruga i Op{tinskog odbora SUBNOR-a polo`ili su lovorove vence na spomenik palim borcima Rtarskog boja. - Danas, na Dan op{tine, pred ovim zna~ajnim spomenikom, misli vra}amo u daleku i svetlu istoriju srpskog naroda. Za dve godine obele`ava}emo dva veka od kada je sa ovih na{ih draga~evskih prostora proteran i posledwi turski vojnik. Op{tina Lu~ani je upravo svoj dan vezala za taj zna~ajni datum - 10. jun iz 1815. godine. Obaveza je svih nas, a i pokoqewa koja dolaze, da se poklawamo senima palih pred ovim znamenitim spomenikom, po{tuju}i sve junake Rtarskog boja - rekao je Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine, u svom prigodnom govoru.

U

Dobitnici op{tinskih priznawa za 2013. godinu

je prioritete usmerila ka unapre|ewu `ivota svakog na{eg gra|anina. Tamo gde je prekinuta nit sa poqoprivrednicima, sa privrednicima i preduzetnicima - lokalna samouprava je napravila ~vrstu sponu, grade}i ja~e osnove za wihov razvoj. Tamo gde je prekinuta nit sa gra|anima, mi smo pokrenuli sve kontakte, poma`u}i najmla|ima i najstarijima i sara|uju}i sa vrednima i radnima, koji imaju ideje i viziju. Za podsticaj poqoprivredi i poqoprivrednicima u proizvodwi hrane i plasirawu proizvoda, lokalna samouprava je iz buxeta za pro{lu godinu izdvojila deset miliona, a ove godine je taj iznos uve}an na dvadeset miliona


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

13

LU^ANI

JUN - DAN OP[TINE LU^ANI

IVOTNI STANDARD GRA\ANA dinara - istakao je Sretenovi}, dodaju}i da je lokalna samouprava za poboq{awe kvaliteta `ivota socijalno ugro`enih lica iz op{tinskog buxeta ove godine obezbedila zna~ajno uve}ana socijalna davawa. Za najugro`enije, stare i iznemogle, organizovana je pomo} gerontodoma}ica i narodna kuhiwa, za najmla|e sugra|ane - novoro|ene bebe, obezbe|ene su nov~ane poklon ~estitke, a za wihove nezaposlene roditeqe nov~ana naknada u trajawu od godinu dana. Za boqu egzistenciju `iteqa seoskog podru~ja investirano je u sistem vodosnabdevawa, navodwavawe i putnu infrastrukturu. U ciqu kvalitetne zdravstvene za{tite gra|ana, lokalna samouprava je sredstvima iz buxeta modernizovala Dom zdravqa, zdravstvenu laboratoriju i kupovinom dva sanitetska vozila zna~ajno unapredila preventivnu hitnu pomo}. Dosta sredstava je izdvojeno i za unapre|ewe {kolstva. Formirana je i Turisti~ka organizacija op{tine Lu~ani, sa zadatkom da kontinuirano prezentuje u zemqi i svetu turisti~ke potencijale draga~evskog kraja. Draga~evski sabor truba~a podignut je na najvi{i nivo organizovanosti, naglasio je Sretenovi}, isti~u}i istrajnost u nameri op{tinskog rukovodstva da zapo~ete investicije dovede do kraja, da op{tina Lu~ani bude jedna od najure|enijih i dobro organizovanih op{tina, koja brine o budu}nosti svojih gra|ana.

URU^ENA PRESTI@NA OP[TINSKA PRIZNAWA Povodom Dana op{tine, zaslu`nim pojedincima i ustanovama uru~ena su op{tinska priznawa za ostvaren doprinos u radu lokalne samouprave. Poveqa “10. jun”, najvi{e op{tinsko priznawe, dodeqena je Slobodanu Markovi}u iz Gu~e za postignute rezultate u unapre|ewu rada Policijske stanice Lu~ani i poseban doprinos pove}awu bezbednosti u~esnika Sabora truba~a, kao i svih gra|ana Op{tine. Plakete “10. jun” uru~ene su vo}aru Draganu Basari}u iz Guberevaca, Radoju Milutinovi}u, radniku Crvenog krsta u Gu~i, i Osnovnoj {koli “Milan Blagojevi}” u Lu~anima. Kako je re~eno u obrazlo`ewu, Dragan Basari} je ostvario izuzetne rezultate u oblasti vo}arske proizvodwe, a Radoje Milutinovi} se posebno istakao u svakodnevnom radu na zbriwavawu lica u

OSNOVNA [KOLA U GU^I DOBILA IME POZNATOG AKADEMIKA MILENKA [U[I]A snovna {kola u Gu~i od 10. juna zvani~no nosi ime akademika Milenka [u{i}a, u znak se}awa na svetli lik i ostvarena dostignu}a u radu poznatog srpskog nau~nika, najmla|eg doktora nauka u Institutu nuklearnih nauka “Vin~a”, pripadnika vi{e me|unarodnih nau~nih dru{tava, ~lana SANU od 1985. godine, koji je, ina~e bio |ak ove {kolske ustanove. Prema re~ima akademika Miqenka Peri}a, Milenko [u{i} je bio naslednik nau~nika Pavla Savi}a. U “Vin~u” je do{ao kada je tek stajala na noge, a impresivan nau~ni trag ostvario je i u radu Zavoda za fizi~ku hemiju. Objavio je brojne radove u doma}im i stranim ~asopisima i na osnovu svog bogatog nau~nog i istra`iva~kog doprinosa stekao titulu svetskog nau~nika. Iza profesora [u{i}a ostale su kwige i uxbenici koje je napisao, 120 diplomaca, 20 magistranata i 25 doktora nauka koje je podigao. Bistu priznatog nau~nika otkrili su predsednik op{tine Mladomir Sretenovi} i direktor Osnovne {kole Qiqana Kova~evi}, koja je, izme|u ostalog, u svom govoru istakla da ova obrazovna ustanova od svog osnivawa 1850. godine slavi pobedu znawa nad neznawem i po{tuje tradiciju i vrednosti kulture iz koje su ponikli, ali i smelo gleda ka vi{im ciqevima i zahtevima koje vreme donosi. Osim ~lanova porodice [u{i}, predstavnika lokalne samouprave i brojnih gra|ana, sve~anom otkrivawu biste prisustvovali su i sam ~in uveli~ali ugledni predstavnici Akademije nauka. Prigodni recital o posve}enom nau~nom radu i `ivotu akademika Milenka [u{i}a uprili~ili su u~enici Osnovne {kole u Gu~i.

O

Otkrivawe spomen-biste poznatog srpskog nau~nika Milenka [u{i}a

stawu socijalne potrebe. Pru`io je i veliki doprinos razvoju dru{tvenog i sportskog `ivota op{tine. O[ “Milan Blagojevi}” uvrstila se u krug dobitnika presti`nih op{tinskih priznawa zahvaquju}i izuzetnim rezultatima u kontinuiranom radu sa mladim generacijama, u primeni savremenih dostignu}a i u~e{}em u projektima od velikog i trajnog zna~aja za ukupan dru{tveni napredak op{tine Lu~ani. Priznawa “10. jun” uru~ena su: Po{ti u Kaoni za sveukupni rad, Fudbalskom klubu “Ov~ar” iz Markovice za doprinos u razvoju fudbala, porodici Sedalarevi} iz Draga~ice za uspe{nu sto~arsku proizvodwu, Mlekari

U programu obele`avawa Dana op{tine u~estvovali i mali{ani „Na{e radosti“

“Gaj” u Gora~i}ima za postignute rezultate u proizvodwi mle~nih proizvoda na tradicionalan na~in i Nedeqku Kuzmanovi}u iz Dqina za anga`ovawe u svim oblastima rada i razvoja MZ Dqin. U ime svih dobitnika priznawa, nadle`nima u op{tinskoj upravi zahvalio se Slobodan Markovi}. On je tom prilikom istakao da mu je izuzetno drago {to je lokalna samouprava prepoznala kvalitet Policijske stanice, na ~ijem ~elu stoji. On je dodao da }e ovo priznawe za wih predstavqati podstrek da gra|anima obezbede

jo{ boqu li~nu i imovinsku sigurnost u narednom periodu. Na sve~anoj akademiji uru~ena su priznawa i kwige u~enicima osnovnih i sredwih {kola, dobitnicima Vukove diplome, kojih je ove godine bilo ukupno 20. Uru~eni su i pehari pobednicima Prve {kolske olimpijade, odr`ane pro{log meseca u Gu~i. U prigodnom kulturno-umetni~kom programu u~estvovali su Crkveno-varo{ki hor “Sveti Sava” iz Lu~ana, Kulturno-umetni~ko dru{tvo “Abra{evi}” i truba~ki orkestar Dejana Jev|i}a iz Po`ege. Kod spomenika truba~u, deca iz Pred{kolske ustanove “Na{a radost”, zajedno sa svojim vaspita~ima, uprili~ila su za prisutne gra|ane prigodan program povodom proslave Dana op{tine. V. S.


14

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

LU^ANI

ODR@AN TRADICIONALNI KUP BJELICE

DRU@EWE I PRIJATEQSKO

NADMETAWE SPORTSKIH RIBOLOVACA Povodom Dana op{tine Lu~ani, Op{tinska organizacija sportskih ribolovaca “Bjelica”, u saradwi sa Centrom za kulturu i sport, organizovala je pro{le subote, na Mari}a bari, ekipno takmi~ewe u sportskom ribolovu - tradicionalni me|unarodni KUP Bjelice. Ujedno, ovom sportskom manifestacijom ribolova~ko udru`ewe “Bjelica” obele`ilo je i 60 godina svoga postojawa. U nadmetawu je u~estvovalo 45 ribolovaca, u ukupno 15 ekipa. Manifestaciju je sve~ano otvorio predsednik op{tine Mladomir Sretenovi}. ako vremenske prilike nisu bile naklowene ribolovcima tokom trosatnog takmi~arskog dela manifestacije, ulov nije izostao. ^ak ni pqusak nije mogao da spre~i strastvene ribolovce da daju sve od sebe i ostvare {to boqi plasman u takmi~ewu na Mari}a bari. Pobednik staze ovogodi{weg KUP-a Bjelice je Zoran Milo{evi} iz Vaqeva, a u ekipnom takmi~ewu prvo mesto je osvojio “Plovak” iz Gorweg Milanovca. Drugoplasirana je bila ekipa “Rzava” iz Ariqa, dok je tre}e mesto zauzela ekipa “Skrape`a” iz Kosjeri}a. Zoran Milo{evi} se profesionalno bavi ribolovom. On ka`e da je ovde do{ao prvenstveno da se dru`i i u`iva u pecawu, a mawe da pobedi, jer je ovo takmi~ewe vi{e revijalnog karaktera. Ipak, poslu`ila ga je sre}a, naravno i ume}e. Upecao je oko 3,3 kilograma ribe, a to je bio najboqi pojedina~ni rezultat. Pro{le godine je bio ~lan pobedni~ke ekipe iz Kosjeri}a, a sada, neo~ekivano, i pobednik staze. - Ovo je prva pobeda na{eg kluba na Mari}a bari. Radujemo se uspehu, ali i da nismo pobedili, poneli bismo dobre utiske sa ovog predivnog mesta. Ovde je uvek lepo. Vreme nam nije bilo naro~ito nakloweno tokom takmi~ewa, ali to je sastavni deo pecawa i navikli smo svi mi na takva iznena|ewa. [to se ti~e ribe, ona grize ili ne grize, a da li ki{a pada to nema nikakve veze. Mi smo vrlo mlada ekipa i nama tek predstoje takmi~ewa - rekao je Milan Gli{ovi} iz Gorweg Milanovca, ~lan prvoplasirane ekipe ribolova~kog kluba “Plovak”. Rajko Guduri}, sudija na takmi~ewu, istakao je da su sve propozicije takmi~ewa u potpunosti ispo{tovane. Svaki ribolovac je imao ~uvarku, kako bi se ulovqena riba nakon merewa vratila u vodu. Kako je ocenio, KUP je bio uspe{an, mada je riba “slabije radila”. Konkurencija je bila jaka, jer je u takmi~ewu u~estvovao i veliki broj majstora ribolova i reprezentativaca Srbije. Osim ekipa iz Zapadne Srbije, pozivu se odazvao i klub “Lipqen” iz Crne Gore. KUP Bjelice ni ovaj put nisu propustili najstariji i najiskusniji ~lanovi ribolova~kog udru`ewa. Do{li su da po-

I

riji ribolovci sa ovog podru~ja uglavnom koriste za pecawe moje plovke. U~estvovao sam na mnogim takmi~ewima i bio me|u najboqim ribolovcima Lu~ana. Na Drini sam hvatao po ~etrdesetak kilograma skobaqa i {arana. Od Peru}ca do Qubovije, nema vode gde nisam pecao. Qubav prema ribolovu preneo sam na sina, koji je danas do{ao na Mari}a baru da odmeri snagu sa drugim ribolovcima. Mladima bih poru~io da se vi{e interesuju za ovaj sport, jer on ima posebne ~ari - rekao je osamdesetdvogodi{wi Du{an Jovan~i}, ~lan “Bjelice” od 1955. godine, koji je do{ao da u`iva u KUP Bjelice kao gost i posmatra~. Mojsilo Radoji~i}, iako je napunio 80 godina, i daqe voli da “zabaci udicu” i odmeri ume}e sa drugima. Bavi se iskqu~ivo sportskim ribolovom i ka`e da, kada bi se ponovo rodio - sigurno bi odaPredsednik udru`ewa „Bjelica“ sa pobedni~kom ekipom iz Gorweg Milanovca

dr`e takmi~are i ujedno u`ivaju u dru`ewu i sjajnim ribolova~kim pri~ama. Osamdesetosmogodi{wi Radoje Gavrilovi}, najstariji ~lan lu~anskog udru`ewa sportskih ribolovaca, do{ao je da u`iva u majstorskom pecawu mla|ih kolega. On ka`e da ga za ribolov ve`u lepe uspomene i da je me|u prvima u Draga~evu po~eo da se bavi ovim lepim sportom. ^lan je Udru`ewa od wegovog osnivawa i drago mu je {to je “Bjelica” za sobom ostavila {est uspe{nih decenija posve}enosti prirodi i sportskom ribolovu. Pamti uspehe sa raznih takmi~ewa, a sada je nastupilo vreme da vo|stvo u ovom predivnom sportu prepusti mla|ima. I osamdesetpetogodi{wi Sreten Tomi} do{ao je na Mari}a baru da svojim prisustvom uveli~a KUP “Bjelice” i u`iva u sportskom ribolovu, koji mu je obele`io dobar deo `ivota. On ka`e da ribo-

lov ~oveku u|e u krv. I danas bi pecao, ali noge ne mogu da izdr`e. Ostalo mu je samo da se na ovakvim skupovima se}a nekada{wih vremena i raspreda pri~u o raznim ribolova~kim dogodov{tinama, koje su

Pobednik staze Zoran Milo{evi} iz Vaqeva

neizbe`an deo `ivota svakog strastvenog ribolovca. - Ribolovom sam po~eo da se bavim pre 50 godina. Ovaj sport je za mene bio i ostao izazov. Uz ribolov, po~eo sam da pravim i plovke i to radim i danas. Sta-

brao ovaj lep vid sporta i rekreacije i boravio svaki dan pored Morave. - Na{e ribolova~ko udru`ewe ima dugu tradiciju. U posledwem periodu nastojali smo da maksimalno afirmi{emo sportski ribolov kod mla|ih generacija i ostvarili smo zna~ajan pomak na boqe. Ove godine izdali smo 80 seniorskih dozvola. Imamo 15 pionira i dvadesetak omladinaca. Prethodnih godina bilo ih je mawe. Mi se trudimo da ispo{tujemo mlade pripadnike Udru`ewa i qubav, koju ose}amo prema sportskom ribolovu, prirodi i dru`ewu, prenesemo na wih. Za wih organizujemo nekoliko puta godi{we takmi~ewe i {aqemo ih na pionirsku ligu Po`ege, gde ima pet kola - istakao je Vladimir Lon~arevi}, predsednik Op{tinske organizacije sportskih ribolovaca “Bjelica”, dodaju}i da ribolov smiruje i odgovara svim qudima, bez obzira na wihov temperament. Na zadovoqstvo organizatora, KUP je zavr{en u dobrom raspolo`ewu, a na stazi nije ostao ni jedan znak da se takmi~ewe odigralo. Nije bilo papira, opu{aka, niti plasti~nih fla{a, jer su u takmi~ewu u~estvovali veliki zaqubqenici u prirodu, koji uvek brinu da se wena ~istota ne naru{i. V. S.


ZA[TO JE DAVAWE KRVI ZDRAVO I DOBRO obrovoqno davawe krvi poboq{ava cirkulaciju i rad srca, a ko{tana sr` davaoca se stimuli{e da proizvodi nove krvne }elije. Nedavna istra`ivawa ukazuju i na to da mu{karci koji daju krv dva, tri puta godi{we smawuju rizik od sr~anog udara za vi{e od 50 odsto, kao i `ene u menopauzi. Postoje i podaci koji pokazuju da se davaoci krvi br`e i lak{e oporavqaju ako su izlo`eni iznenadnom gubitku krvi, recimo u saobra}ajnoj nesre}i ili tokom operacije, jer se organizam ve} susreo sa naglim gubitkom odre|ene koli~ine krvi, obja{wavaju stru~waci.

D

Besplatni pregledi Pored toga {to davalac ima zdravstvene blagodeti od davawa krvi, dobija i besplatan pregled. Svaka zdrava odrasla osoba od 18 do 65 godina mo`e da bude dava-

15

ZDRAVSTVO

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

lac krvi kada se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina utvrdi da davawe krvi ne}e ugroziti ni wu niti osobu kojoj bi se ta krv dala. Potencijalni davalac mora da pro|e lekarski pregled da bi se utvrdilo zdravstveno stawe i krvna slika. Sem lekarskog pregleda i orijentacione krvne slike, pri svakom davawu krvi, za svaku jedinicu krvi vr{e se odre|ivawe krvne grupe u ABO i Rh (D) sistemu, ispitivawe prisustva iregularnih antitela, izvo|ewe testova kojima se proverava prisustvo markera bolesti koje se mogu preneti i putem krvi (hepatitis B, C, sida, sifilis).

SVETSKI DAN DOBROVOQNIH DAVALACA KRVI

AKCIJA PRIKUPQAWA KRVI

ovodom obele`avawa Svetskog dana dobrovoqnih davalaca krvi, Crveni krst ^a~ak }e danas organizovati akciju dobrovoqnog davala{tva krvi u Domu kulture, od 9 do 15 ~asova. Danas tako|e, u sali Skup{tine u 18 ~asova bi}e organizovana sve~ana dodela priznawa pojedincima, preduze}ima i ustanovama, za rezultate u dobrovoqnom davala{tvu.

P

Potpuno bezbedno Davawe krvi je, isti~u stru~waci, potpuno bezbedno, jer svaka zdrava osoba ima rezervu krvi koja nije neophodna za normalno funkcionisawe, rad, u~ewe i druge aktivnosti. Koli~ina darovane jedinice

PRAVILNO PRAWE VO]A ez obzira na poreklo, na svojoj povr{ini sve`e vo}e i povr}e mo`e imati razli~ite hemikalije, ostatke |ubriva, pra{inu, zemqu, bakterije, gqivice i otrovne pesticide. Iako je verovatno}a da se razbolimo zbog konzumirawa neopranog vo}a relativno mala, treba razviti naviku prawa sve`ih namirnica, zbog mogu}nosti nepoznate kontaminacije. Vo}e i povr}e mo`ete oprati potapawem u posudu sa vodom, koju treba promeniti nekoliko puta tokom prawa. Prawem u toploj (ali ne i vreloj) vodi „izmami}ete” aromu vo}a neposredno pred poslu`ivawe. Lisnato i korensko povr}e (zelena salata, {argarepa) treba potopiti u hladnu vodu oko 30 minuta pre servirawa. Za povr}e koje sakupqa vi{e ne~isto}a (krompir, mlada {argarepa) postoji specijalna ~etkica kojom plodove treba ne`no „oribati” pre kuvawa, ~ak i ako qu{tite koru. Vo{tane obloge koje se nanose na neke vrste vo}a, radi o~uvawa vla`nosti i hrskave strukture, ne mogu se oprati, pa se vo}e mora oqu{titi. Nikada nemojte da koristite deterxente i druga sredstva za uklawawe masno}a, jer ih namirnice upijaju. Citrusno vo}e, diwe i lubenice tako|e treba oprati pre upotrebe, kako se ne~isto}e s povr{ine ne bi preko no`a prenele u unutra{wost ploda. Gro`|e treba prati pre odlagawa u fri`ider, dok jagode i maline vaqa prati neposredno pred konzumaciju. Za prawe se preporu~uje destilovana voda, koja je maksimalno o~i{}ena i filtrirana.

B

^AJ OD PER[UNA ZA DETOKSIKACIJU aj od per{una toliko je zdrav, da bi trebalo svakoga dana popiti najmawe jednu {oqicu. Ne preporu~uje se samo qudima koji su bolesni, ve} i kao odli~na preventiva. ^aj od per{una je odli~an za izbacivawe otrova iz tela, za ja~awe `eluda~nih `lezda, protiv bolesti srca, bubrega, a poboq{ava i metabolizam. U najve}em broju slu~ajeva qudi per{un koriste u ishrani, ali ~ak ga ni tada ne jedu, ve} iskqu~ivo ima dekorativnu svrhu. Ne bi trebalo tako da bude. Konzumirajte ~aj od per{una, ta~nije skuvajte koren ili list per{una i pijte ga kad god ste u prilici. Preporu~uje se `enama kako bi ubla`io predmenstrualne tegobe. Per{un je vrlo dobar izvor folne kiseline, koja je potrebna radi stvarawa crvenih krvnih zrnaca. Sadr`i i jo{ dva vrlo bitna sastojka, a to su apiol i miristicin. To su elementi zahvaquju}i kojima se protok mokra}e pove}ava, {to znatno povoqno uti~e na uklawawe infekcije mokra}nog kanala. Tako|e, ~aj od per{una je poznat kao osve`iva~ daha. Sasvim prirodno }e o~istiti usnu dupqu od suvi{nih bakterija, pa samim tim i osve`iti dah.

^

krvi predstavqa samo deo rezerve krvi (oko 10 odsto) koja ne mo`e da ugrozi zdravqe niti umawi sposobnost za normalne `ivotne aktivnosti davaoca. Za 48 sati se nadoknadi plazma, leukociti za nekoliko sati u toku dana, za tri do pet dana trom-

bociti, za ~etiri nedeqe eritrociti, a za oko osam nedeqa i sadr`aj gvo`|a u eritrocitima. Mu{karci mogu da daju krv svaka tri meseca, a `ene svaka ~etiri meseca. I. M.


16

SELO

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

PRODU@EN ROK ZA KUPOVINU REGRESIRANOG GORIVA

MESNA ZAJEDNICA RAJAC

MNOGO PROBLEMA I NEO@EWENIH MOMAKA B

rdsko planinsko selo Rajac, sa oko sto doma}instava i oko 250 stanovnika, relativno je siroma{no, sa starijim stanovni{tvom i mnogo neo`ewenih momaka. Prema re~ima {efa Mesne kancelarije Dragana [vabi}a, me{tani ove mesne zajednice se uglavnom bave poqoprivrednom proizvodwom, prete`no vo}arstvom, u mawem obimu ratarstvom i sto~arstvom i vrlo malo povrtarstvom. Selom se prostiru zasadi vo}waka, u kojima dominiraju jabuke, {qive, breskve, maline i jagode. - Problema ima kao i svuda, samo {to su u na{em selu mnogo izra`eniji nego u ostalim. Putevi su u jako lo{em stawu, pa je prioritetan zadatak wihovo sanirawe i asfaltirawe. Mo`da je Rajac ~ak jedino selo na ~a~anskoj teritoriji koje danas nema asfaltiran put, a svojevremeno je bilo me|u ure|enijim selima. Rajac je nekada imao

zdravstvenu ambulantu, koju danas nema. Dom kulture samo {to se nije sru{io, a prodavnica skoro da ne radi. Tako|e, mora se re{iti problem vodosnabdevawa. Problema je mnogo i na{i me{tani ih uglavnom ne mogu re{iti bez pomo}i lokalne samouprave, a u gradskom buxetu nema dovoqno sredstava - zabrinuto pri~a Dra-

gan [vabi}, napomiwu}i da selo ima dobre telefonske veze, koje su pre nekoliko godina kvalitetno ura|ene. Selo je uredno snabdeveno elektri~nom energijom, a me{tani su zadovoqni ~iwenicom {to oko 60-70 odsto betonskih bandera nose kablove za struju. Iako u selu ima mnogo problema, sti~e se utisak

da je Dragan [vabi}, {ef Mesne kancelarije Rajac, posebno zabrinut {to Osnovnu {kolu (izdvojeno odeqewa O[ “Vladislav Petkovi} Dis” u Zabla}u), poha|a samo ~etiri u~enika. Po{to }e od jeseni wih dvoje krenuti u peti razred, u {kolskim klupama ovog sela osta}e samo dva |aka. N. R.

DA BLAGOVREMENO ZAVR[E PROLE]NE RADOVE

a predlog Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, izmenom Pravilnika o uslovima, na~inu i obrascima zahteva za ostvarivawe prava na regres za gorivo, rok za kupovinu goriva za prole}ne radove produ`en je do 15. juna. Rok za podno{ewe zahteva za ostvarivawe prava na regresirano gorivo za prole}ne radove produ`en je do 15. jula, kako bi svi registrovani komercijalni poqoprivredni proizvo|a~i ostvarili svoje pravo i blagovremeno zavr{ili planirane prole}ne radove u poqoprivredi.

N

ODUZIMAWE MEDI[NIH NASTAVAKA O

vih dana p~elari su zauzeti ubirawem prvih plodova svoga rada sa svojih p~eliwaka. Bagremov nektar, koji su p~ele skupqale u toku prethodnog meseca, odle`ao je svoje u ko{nicama i sada je med zreo za oduzimawe. Ka`e se da je med zreo, kada je poklopqeno osamdeset posto }elija sa}a, ali su{tina je u tome da p~ele izbace vi{ak vlage, ve} nakon sedam dana od posledweg unosa nektara. Koli~ina vlage u medu treba da je mawa od 18 procenata. Ove godine p~ele nisu uspele da iskoriste bagremovu pa{u u potpunosti. Prinosi meda su od 10 do 15 kilograma po ko{nici, mada je na odre|enim lokacijama deo p~elara uspeo da ostvari i ne{to ve}e prinose. Nekada su p~ele sa medi{nih ramova stresane ru~no i p~elarskim ~etkama, a ve} nekoliko godina su u upotrebi takozvane „be`alice“ koje p~ele odstrawuju iz medi{nih nastavaka tako {to, kada pro|u u plodi{ni prostor, ne mogu se vi{e vratiti u medi{te. To je veliko olak{awe za p~elare.

`i{tu se mogu na}i i razni pomo}ni ure|aji i oprema, kao otklapa~i, kade za prihvat ramova i sli~no. Postoje ~ak i potpuno automatizovane linije za ove namene. Najboqe je kada su ure|aji i oprema za vrcawe od prohroma.

VRCAWE

SKLADI[TEWE

Pravi naziv za izdvajawe meda iz medi{nih ramova je vrcawe ili centrifugirawe, jer su u upotrebi ure|aji koji uz pomo} centrifugalne sile izbacuju med iz ramova. Nekada se med iz ramova cedio uz pomo} priru~nih presa ili ru~no, pa je naziv ce|ewe meda i danas u upotrebi. Na tr-

Med se mora skladi{titi i ~uvati u ambala`i koja je za to preporu~ena, a to su plasti~ne kante za upotrebu u prehrambenoj industriji i prohromska ambala`a. Aluminijumske kante koje su se ranije koristile sada se ne preporu~uju. Normalno, dozvoqene su i sve vrste staklene ambala-

`e. Za transport meda se koriste i burad iz prehrambene industrije, koja su iznutra ofarbana prehrambenim bojama. Prostorije koje su pogodne za ~uvawe meda treba da imaju ujedna~enu temperaturu i da nisu izlo`ene direktnom uticaju sun~eve svetlosti da se ne bi pregrevale.

VRA]AWE MEDI[NIH NASTAVAKA NA KO[NICE Vra}awe medi{nih nastavaka i ramova iz kojih je izvrcan med na ko{nice je posao koji treba vrlo pa`qivo odraditi. To uvek napravi pometwu u p~eliwoj zajednici i naglo anga`uje sve jedinke dru{tva na ~i{}ewu i sre|ivawu ramova i sa}a. To mo`e na p~eliwaku lako da izazove grabe`. Zato ovo treba raditi pred samu no} da bi se p~ele brzo smirile.


17

SELO

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

PIJA^NI BAROMETAR

U POSETI DOMA]INSTVU ZORANA I VESNE RADOJI^I] IZ RAJCA

POVR]E

SVE SE MO@E, KAD SE HO]E

osledwih par sezona promet jagode obele`ile su nove tendencije i kretawa, prvenstveno otvarawem tr`i{ta i velikom i raznovrsnom ponudom na doma}em i na okolnim tr`i{tima, ka`u stru~waci, {to nam potvr|uje i Vesna Radoji~i}, koja nas do~ekuje u svom jagodwaku u Rajcu. Zati~emo je sa sinom Petrom, koji ide u osnovnu {kolu, dok je suprug Zoran na privremenom radu u Nema~koj. Nezadovoqna ovogodi{wim rodom, jer velike koli~ine ovog vo}a trule zbog svakodnevnih ki{a, Vesna na po~etku razgovora isti~e da su pravilno navodwavawe i kvalitetna prihrana najva`niji uslovi u postizawu visokih prinosa i dobrog kvaliteta jagode. - Na povr{ini od hektar i po imamo 35.000 sadnica jagoda i trebalo bi da bude tri vagona roda. Me|utim, do sada smo nabrali samo pet tona, a cena je katastrofalno lo{a, 120 dinara po kilogramu. Mali je rod, jer jagodwak nismo dobro za{titili, a posledwih dana su velike padavine, pa su jagode mnogo trulile. Pro{le godine je jagoda tako|e malo rodila zbog mraza i grada, ali bila je dobra cena. I pored vremenskih nepogoda, pro{le sezone sam imala najboqu jagodu u okolini, a ove sam zadovoqna samo sa albom, veoma je tra`ena i {to je posebno va`no otporna. Volim da se bavim proizvodwom jagoda, imamo zengu, {umsku, albu, razne kasne sorte, da bi brali du`i vremenski period. Albu beremo u maju i po~etkom juna, a kasnu sortu do kraja juna - pri~a ~etrdesetogodi{wa Vesna, dok nam pokazuje razne vrste jagoda. Prema wenim re~ima, da bi se obezbedila {to du`a sezona prodaje jagoda i prona{la optimalna tehnologija gajewa, najboqe je odlu~iti se za kombinaciju nekoliko mogu}ih tehnika i sezona gajewa, ukqu~uju}i proizvodwu u plastenicima i staklenicima, ili na otvorenom poqu. Najva`niji preduslov u modernoj proizvodwi jagode na otvorenom poqu jeste navodwavawe, podse}a na{a sagovornica. Po{to se jagoda uglavnom gaji na foliji, onda sistem kap po kap ne obezbe|uje samo neophodnu vodu za porast useva, ve} se na taj na~in primewuju i sva potrebna |ubriva, kao i neka hemijska za{titna sredstva u kontroli bolesti i {teto~ina jagode. - Ulagawa su velika, sve {to suprug zaradi u Nema~koj, ula`emo u vo}wake. Za kvalitetnu prihranu dajemo mnogo novca, oko 100 evra je jedan xa~i}. Kupovala sam sadnice i po 30 evrocenti, a rasad prodajem za pet dinara. Pojedini mi ka`u - mnogo je, ali niko ne zna koliko smo mi ulo`ili. Na primer, nedavno je u toku dana dva puta padao grad. Ve} sada planiramo da slede}e godine postavimo protivgradnu mre`u. Da bi pokrili hektar po-

P

krompir 90 mladi krompir 100 pasuq 300 paprika 200 paradajz 100 - 120 krastavac 60 - 70 tikvice 60 brokoli 250 - 300 gra{ak 200 - 220 kupus 80 - 90 karfiol 300 per{un 30 {argarepa 80 zelena salata 20 - 25 crni luk 70 crni luk mladi 20 beli luk mladi 30 VO]E

vr{ine, zajedno sa ugradwom, treba nam 14.000 evra. Poku{a}emo da uzmemo kredit, jer nemamo dovoqno sredstava - ka`e Vesna, napomiwu}i da se redovno mora ulagati, iako se ovo doma}instvo proizvodwom jagoda bavi ve} pet godina. Radoji~i}i nisu zadovoqni subvencijama dr`ave, jer, kako ka`e Vesna, “administracija je komplikovana i tra`i mnogo papira�: - Dr`ava je obe}ala povra}aj sredstava u iznosu od 30 odsto, za ugradwu pumpi, sistema za navodwavwe. Konkurisali smo, ali nismo dobili sredstva, jer, ka`u, nisu svi papiri bili u redu. Samo

suve {qive 250 jabuke 25 - 30 tre{we 150 - 180 jagode 200 maline 200 ju`no vo}e 100 - 200 orasi 1.200 MLE^NA PIJACA poqoprivrednih proizvoda predla`e Vesna. Na{a sagovornica smatra da su i nadnice za radnike veliki izdatak, a wihovim u~inkom nije ba{ zadovoqna. Vesna, tvrdi, da za

Najvredniji Petar Radoji~i}

jedna slavina ko{ta 70 dinara, a mi takvih imamo na hiqade. Kupili smo dve savremene pumpe, imamo {est kaca za vodu, iskopali smo bazen. Pro{le godine smo sav zara|en novac ulo`ili u bazen za vodu. Na kraju, ne mora dr`ava ni da da subvencije, ali neka obezbedi dobru cena jagoda, vo}a, uop{te

{est sati nabere 30 gajbi jagoda, a nijedan bera~ toliko ne mo`e za ceo dan brawa. Radnik u toku dana nabere najvi{e 15 gajbi. Pomalo razo~arana, odlu~ila je da slede}e godine gaji jagode samo na parceli koju mo`e sama da obere: - Sve su to fine, drage i pozitivne `ene iz okolnih sela, ali

sporo beru. Ja nahranim sviwe i ovce, radnicima skuvam kafu, sina ispratim u {kolu, spremim doru~ak za bera~e i poma`em im da beru jagode, ~ak ih i prestignem u vrsti. Ho}u da doka`em da se sve mo`e kad se ho}e. Jagodama sa svog imawa, porodica Radoji~i} snabdeva velike ~a~anske piqare, a najve}e koli~ine ipak otkupquju Rusi, koji su, po Vesninom mi{qewu, i najkorektniji. Pored jagoda, ova porodica gaji kajsije na povr{ini od 90 ari, tre{we na parceli od 150 ari, trenutno sadi lubenice na 50 ari, a na jesen planira da podigne zasad jabuka od 800 stabala. Osim vo}arstvom i sto~arstvom, Radoji~i}i su se bavili i p~elarstvom. Do pro{le godine su imali 20 ko{nica p~ela, ali ih je neko nesavestan otrovao, ka`e na{a sagovornica, napomiwu}i da im je to gubitak od oko 5.000 evra, koliko su svojevremeno dobijali za med. Vesna smatra da ko ho}e da radi, za wega uvek ima posla, {to dokazuje svojim primerom, ali isti~e da su joj najve}a podr{ka ne samo u radu, ve} i u `ivotu, suprug Zoran i sin Petar, koji je sa zadovoqstvom pristao da, umesto wegove mame, pozira na{em fotoreporteru. N. R.

projino bra{no 80 - 90 pili}i 350 - 370 jaja 8 - 13 kajmak 400 - 600 sir 200 - 400 pr{uta 1.200 - 1.800 slanina 300 - 800 suxuk 850 STO^NA PIJACA

teli}i - nema tovqenici - nema prasi}i 250 - 270 ovce 100 jagwad 180 - 200 p{enica 30 je~am 32 kukuruz 30


18

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

KULTURA

PREDSTAVQEN NOVI ROMAN MI]E MILOVANOVI]A O RATU, QUBAVI I SMRTI - Izdava~ IK “Legenda”, ^a~ak lza [tajner i Milan Jestrovi}, Nemica i Srbin, na{li su se u vrtlogu “verdenskog mlina za meso”, kako su istori~ari nazvali jednu od najkrvavijih bitaka Prvog svetskog rata. Bitka je vo|ena od februara do decembra 1916. izme|u nema~ke i francuske vojske i u woj je stradalo 250.000 vojnika, vi{e od pola miliona je raweno. Wihova qubav, romanti~na i lepa, do`ivqena na obalama Labe i prastari motiv mrtvih qubavnika, kako je rekla Aleksandra Mi{i}, profesorka srpskog jezika i kwi`evnosti u Gimnaziji, su osnova pripovedawa jedanaestog romana ~a~anskog kwi`evnika Mi}e Milovanovi}a “Blagosloveni i prokleti”, ~iji je izdava~ IK “Legenda”. Nakon potresnih svedo~ewa koja i{~itavamo u wegovim prethodnim romanima, albanska golgota u “Crnini i ordewu”, Drugi svetski rat u “Molitvi za oca Prohora” i “Vidimo se u ve~nosti”, ili li~nih drama u “^uvarima mitskog stada”, istorijska podloga najnovijeg rukopisa je Prvi svetski rat, u ~ijem je sredi{tu ~uvena bitka kod Verdena. - Srbin svoju dragu, u vihorima rata, pored ostalih, upoznaje i sa “svojim bli`wima”, ukletim pesnikom Disom, i sa momkom koji je svojim hicem zapalio svet, sa Gavrilom Principom. A wihovo posthumno trajawe produ`ava se i preko stra{nog zlo~ina u kragujeva~kim [umaricama 21. oktobra 1941. u ~ijem streqa~kom vodu je bio i Elzin otac. A onda, kada je saznala jednu tragi~nu istinu, ona donosi sudbonosnu odluku, pri ~emu joj se Milan pridru`uje. Drama dramu zamewuje, a qubav traje... Oboje odlaze sa ovog sveta, a u kov~ezima, stisnuti jedno uz drugo, bivaju “svedoci” kako weni sunarodnici streqaju |ake u zavi~aju ~oveka koga i mrtva voli. I {to im wihova qubav, nazivaju}i je prokletom, stra{no smeta... Da li je od blagoslova do prokletstva samo jedan korak - zapitao se recenzent Radovan M. Marinkovi}, isti~u}i da je Mi}a Milovanovi} majstor proznog spisateqstva. Tragiku ove istorijske i qubavne drame poja~ava slu~ajno otkri}e i svedo~ewe vreme{ne Nade`de Prokopijevi} Jestrovi}, jedinog `ivog potomka, praunuke u Mi-

E

„BLAGOSLOVENI I PROKLETI”

lanovoj porodici, sada `iteqke Kanade, koja ju je ispri~ala autoru romana. Naime, posle obilnih ki{a, po~etkom prole}a 2009. godine, koje su izazvale pomerawe zemqi{ta, na seoskom grobqu u Glogoviku o{te}eno je vi{e grobova. Me|u wima je bio i “dvostruki” grob sa dva kov~ega, koji su bili polo`eni jedan uz drugi, a ruke pokojnika, kroz probu{ene rupe bile su vezane svilenim gajtanom. Bili su to zemni ostaci dvoje mladih, pokojnik je le`ao u hrastovom, a pokojnica u limenom (vojni~kom) kov~egu. Grob je bio star 90 godina. Posledwi `iteqi ovog zaba~enog {umadijskog sela, uglavnom sta-

ri, nisu u stawu da srede ve~ne ku}e dvoje mladih, koji su se zavetovali na qubav i u smrti. Ovaj roman je poku{aj da se tom svetom ose}awu - qubavi i “glogova~kim Tristanu i Izoldi” iznova podigne spomenik, a uspomena na Elzu i Milana, zauvek otrgne od zaborava, rekao je Mi}a Milovanovi} na promociji svog novog romana “Blagosloveni i prokleti”, pro{log ~etvrtka u prostorijama O[ “Filip Filipovi}”, u kojoj je do penzionisawa slu`bovao kao profesor engleskog jezika. Milovanovi} je zahvalio Nade`di Prokopijevi} koja se godinama brinula o wihovom grobu, ali to vi{e nije u stawu, kao i proti Haxi Jovanu Luki}u, koji mu je otkrio duhovne vertikale srpstva, koje karakteri{u dve istine: jedna je da brzo zaboravqamo zlo koje nam je po~iweno, a druga, da brzo pra{tamo. Treba primetiti da je promociju romana, tog 6. juna, kao retko ~ijeg, pratilo vi{e od 250 qudi. O sadr`aju i strukturi romana govorila je profesorka Olivera Labudovi}, odlomke su kazivale u~enice Awa Andri} i An|ela Poledica, a u muzi~kom delu programa nastupile su Anastasija Vasilijevi} i Aleksandra Peri}. Z. L. S.

NEUMORNI U KUD FRA

NOVA HRONIKA SELA DELIMIRA STI[OVI]A I MILANA R. MILO[EVI]A

O „BRATSTVU KARAKLAJA IZ [ARENIKA“

Hroni~ari srpskog sela Delimir Sti{ovi} i Milan R. Milo{evi}, dodali su ovoj ediciji jo{ jedan naslov posve}en “Bratstvu Karaklaja iz [arenika”, koji }e krajem juna biti predstavqen u selu i rodu kome je ova kwiga namewena.

e~ je o autorskom izdawu nastalom u saradwi sa suizdava~em Sretenom Karaklaji}em iz firme “Neimar KMS” ^a~ak, koji je naru~ilac i organizator ovog istra`ivawa, a ujedno je omogu}io i prikupqawe podataka o Karaklaji}ima iz udaqenih sredina. Kwiga obuhvata rodoslove po mu{koj i po `enskoj liniji, qude, zanimawa, obi~aje i pro{lost sela koje se geografski nalazi u ivawi~kom kraju, u Moravi~kom okrugu, a grani~i sa istoka Prilikama, sa severa Dobra~ama i Brekovom, sa zapada Bjelu{om i Dubravom i Brezovom sa juga. Selo se nalazi na sredwoj nadmorskoj visini od 806 metara, i nema pisanih tragova o wegovom imenu. Smatra se da je naziv [arenik, nastao u novije vreme, jer se ovaj pojam ne sre}e u sredwem veku. Prema popisu iz 2002. godine u wemu je `ivelo 555 stanovnika (1991. ih je bilo 741), od tog broja 468 je punoletnih, a prose~na starost je 48,1 godina. Malo vi{e od polovine su `ene. Naseqe broji 182 doma}instva sa prose~nim brojem ~lanova od 3,05. Kwiga obuhvata po segmentima sve {to se moglo zabele`iti o pripadnicima roda Karaklaji}a koji su rasejani po ~itavoj Srbiji, ali i svetu. Imenici bele`e i vi{e stotina porodica sa ovim prezimenom. Autori navode i druge familije koje su poreklom od Karaklaja. Tu su i

R

rodoslovi Milo{evi}a, Nikoli}a, Lazovi}a, Matijevi}a, Mi}ovi}a, Gavrilovi}a, Uro{evi}a, i Karaklaji}a iz drugih sela: Mirosaqaca, Dowe Kravarice, Brestovika, Gorwe Kowu{e, Buara kod U`ica, Zuca pod Avalom. Obra|ene su i biografije poznatih pripadnika ovog roda iz sveta umetnosti i drugih oblasti: \or|a Karaklaji}a, Radmile, Dejana, Marije, Milivoja Karasija, Aleksandra, \ur|a, Milorada i mnogih drugih. U odeqku Qudi govore autori podse}aju na `ivot u mnogo~lanim porodicama u staro vreme i bele`e `ivot naroda u raznim prilikama, ratnim stradawima, precima i potomcima, promenama nastalim posledwih {est decenija. Recenzenti izdawa su Radovan M. Marinkovi} i profesor dr Svetislav Q. Markovi}. Z. L. S.

IZ ISTANBULA U BUGARSKU o~etkom maja KUD FRA u~estvovao je na Internacionalnom Yedipete Univerzitet festivalu u op{tini Atasehir u Istanbulu. Re~ je o najve}em univerzitetskom hotelu od 25.000 studenata, koji predstavqa ~itav jedan grad, sa izuzetnom uslugom, ka`e predsednik ~a~anskog dru{tva Mladen Ristanovi}. Iz Srbije je na isti festival pozvano i KUD “Branko Radi~evi}” iz Novih Banovaca, a u~estvovala su i dru{tva iz Poqske, Kipra, Azer-

P

bejxana i jo{ 10 ansambala iz Turske. Tokom sedmodnevnog boravka ^a~ani su izveli osam koreograafija. U~esnici festivala imali su priliku da se voze brodom po Bosforu, posete Aja Sofiju, Muzej Topkpi, Plavu xamiju i pazare u ~uvenoj Kapli ^ar{iji. Uspostavqene su nove veze s Kiprom, a po{to su svi uesnici festivala bili u istom hotelu, dru`ewa je bilo svaku no} do zore. KUD FRA upravo danas putuje na dvodnevni festival “Lozen” u Bugarsku, a ve} od 28. i 29. juna po~iwe sa realizacijom 5. festivala ,,Sa Ov~ara i Kablara”, koji }e se u na{em gradu odr`avati mesec dana svakog vikenda. Z. L. S.


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

- Grujica je, ne samo jedan od na{ih najboqih akvarelista 20. veka, ve} i onaj slikar koga i publika, i kolege, i kriti~ari uva`avaju. Wegov potpisani akvarel je imprimatur za delo povla{}enih i visokih vrednosti, iznad hirova vremena i tr`i{ta. Unutra{wi mir i gospod{tinu u svoje sakralne, sve~ane prizore, Grujica Lazarevi} kao da prenosi iz li~ne uzdr`anosti i dostojanstva. Ulaze}i u svet wegovih poetskih prizora, pristupamo pribe`i{tima svesti i sabranosti, nade i smernosti, lepote i duha... Meki, sjajni, natopqeni izmaglicama i emocijama, gotovo poput vizije, wegovi akvareli posve}eni su vodama, biqkama, drve}u, proplancima i planinama balkanskog prostora... - zabele`io je svojevremeno, pored ostalog, likovni kriti~ar Dejan \ori}, nakon umetnikove izlo`be u Galeriji Kulturnog centra u Beogradu.

ZA NEZABORAV: SLIKAR GRUJICA LAZAREVI] (1935 - 2003)

UMETNIK KOJI ZASLU@UJE

SVOJ MEMORIJAL pripremao za umetni~ke {kole i akademije.

VOLEO JE POZORI[TE Malo je poznato, da je Grujica kao svestrano nadaren umetnik, jo{ kao mlad nastavnik u Sarajevu zavr{io kurs za rediteqe. Svoj rediteqski prvenac, Lorkine “Krvave svadbe”, sa uspehom je re`irao dok je slu`bovao u Biha}u. Dolaskom u ^a~ak, zajedno sa Milo{em Mi{om Radivojevi}em, formira “Eksperimentalni teatar” - ETI^ i hrabro, za ono vreme, postavqa Joneskovu “]elavu peva~icu”. Mo`da se ve} tu ra|aju budu}i profesionalni rediteqski podsticaji Mi{e Radivojevi}a. Ovaj teatar pripre-

POSLE DESET GODINA Se}amo ga se s povodom. U sredu, 19. juna 2013. navr{i}e se deset godina od odlaska u wegove bar{unaste vizije, ~uvenog ~a~anskog likovnog umetnika, akvareliste rasko{nog talenta, jednog od najboqih u biv{oj Jugoslaviji, Grujice Lazarevi}a. Wegovom pojavom akvarel je, kao jedna od najte`ih i drevnih likovnih tehnika, do`iveo renesansu na jugoslovenskim prostorima. [to kroz wegovo delo, {to kroz organizovawe brojnih likovnih kolonija i izlo`bi akvarela. Ispra}aju}i ga na put svetlosti i slave, dugogodi{wi direktor Doma kulture Milijan Milo{evi} Crni je na komemorativnom skupu 21. juna 2003. predlo`io “da se u znak se}awa na `ivot i rad Grujice Lazarevi}a svake godine u junu, u Likovnom salonu Doma kulture organizuje memorijalna izlo`ba akvarela koja }e nositi wegovo ime”. ^a~ak je grad sa bogatom likovnom tradicijom, nekoliko galerijskih prostora i sve vi{e mladih, koji upisuju likovne i primewene umetni~ke {kole, a u mnogima je `iva i Gruji~ina

19

KULTURA

umetni~ka klica, mnogima je bio u~iteq. Ho}e li neko obele`iti ovaj datum? Da li je ideja Crnoga, veoma zaslu`nog za razvoj kulturnog `ivota grada, zaboravqena? Ho}e li Grujo u ovom gradu dobiti svoju ulicu?

OSNOVAO JE LIKOVNI SALON I LIKOVNI STUDIO Ro|en 2. oktobra 1935. u Rudovcima kod Lazarevca, Lazarevi} je zavr{io [kolu za primewenu umetnost u Ni{u, VP[ likovni odsek u Beogradu, a Pedago{ki fakultet, na odseku za likovnu kulturu u Rijeci. Profesionalnu biografiju u ^a~ku zapo~iwe kao nastavnik likovnog vaspitawa u O[ “Vuk Karaxi}”, a smatrali su ga, posle slikara @ivana Vuli}a, nekada{weg profesora ~a~anske Gimnazije, najboqim likovnim pedagogom u gradu. Zahvaquju}i velikom profesionalnom ugledu, u to

vreme postaje ~lan Regionalnog prosvetno-pedago{kog zavoda u ^a~ku. Od 1971. godine je ~lan Udru`ewa likovnih umetnika Srbije. Iste godine prelazi u tek otvoreni Dom kulture kao urednik Likovnog programa. Osniva Likovni salon, koji postaje najdinami~niji prostor te vrste u Srbiji, okupqaju}i brojne likovne umetnike i pedagoge, u kome su se izlo`be smewivale petnaestodnevno, a ta tradicija zadr`ana je i do danas. Iza wegovog rada u Likovnom salonu ostalo je nekoliko stotina izlo`bi slika, skulptura, scenografija, tapiserija, iz zemqe i inostranstva. Uz Likovni salon osnovano je i Udru`ewe likovnih umetnika ^a~ka - LU^, a amatere i mlade talente okupqao je oko novoformiranog Likovnog studija, gde ih je upoznavao sa osnovama likovne umetnosti i

mio je i “[anti}ev teferi~”, kao scensku prezentaciju [anti}eve poezije, a sav posao zavr{io je Grujo: izabrao poeziju, re`irao i igrao glavnu ulogu, jer je bio i talentovan glumac. Na gitari ga je pratio mladi, a danas ~uveni roker, Bora \or|evi}. Redovno je od 1972. do 1990. godine

pratio i u~estvovao u kulturnoj manifestaciji “Selu u pohode”, nastaloj na inicijativu glumca Zorana Radmilovi}a. Za svoj rad dobio je vi{e priznawa, pored ostalih i Oktobarsku nagradu SO ^a~ak za 1980. i specijalnu nagradu Zadu`bine kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a iz Topole na Jugoslovenskom bijenalu minijature 1992. godine. Samostalno je izlagao u gradovima {irom Jugoslavije, u Parizu, Lo|u u Poqskoj, a kolektivno na vi{e od 200 izlo`bi u zemqi i inostranstvu. U~esnik je brojnih likovnih kolonija. Wegovi akvareli tra`eni su i danas u mnogim prodajnim galerijama.

A kad se na|ete pred akvarelom Grujice Lazarevi}a, rekao je Crni, “dobro se zagledajte u blistavu povr{inu vode u kojoj se ogledaju oblaci, zalazak sunca, ili drve}e nagnuto nad rekom i znajte, da u tom trenutku to on u vas gleda, Z. L. S. s one druge strane”.

GODI[WA IZLO@BA DE^JEG LIKOVNOG STUDIJA

PODSTICAWE TALENATA odi{wa izlo`ba radova De~jeg likovnog studija otvorena je u ponedeqak u gorwem holu Doma kulture, a tradicionalno u zavr{nici {kolske godine, u prisustvu brojnih mali{ana i wihovih roditeqa. Izlo`eni su radovi 43 polaznika, ispuweni de~jom kreativno{}u i ma{tom. De~ji likovni studio postoji ve} ~etiri decenije pod krovom ove ustanove, a mnoga deca ve} godinama s rado{}u u wemu u~e crtawe i slikawe. Du`i period sa qubiteqima slikar-

G

stva radi profesionalno Dragana Lazovi}, a sa ne{to mawim sta`om i Bojana Stamenkovi}, akademski obrazovane umetnice, kojima je, otvaraju}i izlo`bu, tom prilikom na trudu zahvalila Vesna Pe-

trovi}, glavni urednik Doma kulture. - Osnovna ideja ovog vida edukacije je promovisawe de~jeg stvarala{tva, ali i specifi~nog pristupa de~joj kreativnosti, koji je sasvim razli~it od onoga s kojim se sre}u u {koli. Koriste}i likovni jezik, deca ovde komuniciraju sa okru`ewem, upoznaju ga, spoznavaju}i na taj na~in i sami sebe. Decu treba podsticati da neguju talenat koji imaju, bez obzira da li }e im to biti i profesionalni

i `ivotni izbor. Na taj na~in }e podi}i svoje estetske kriterijume, a lepota i sklad }e im biti va`niji u `ivotu - rekla je pored ostalog Vesna Petrovi} i po`elela najmla|im “slikarima” da i daqe u`ivaju u ponirawu u umetni~ke ve{tine i kreativnom odnosu prema svom okru`ewu. Z. L. S.


20

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

KULTURA

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Pol Pikering

SA ONE STRANE DUGE voje potpunih stranaca u vrtlogu magije razorene zemqe. Septembar 2009, Ramazan, ve~e izbora u Avganistanu. Mladi Amerikanac Malon, pilot, upoznaje Fatimu Hamzu, neobi~nu devojku koja mu se predstavila kao }erka {efa pakistanske slu`be bezbednosti u penziji. Ona `eli da ponovo pro|e kroz mesta koja su bila va`na wenom ocu, i moli Malona da joj pomogne da snimi amaterski film o ^arobwaku iz Oza. Privu~en wenim neodoqivim {armom i misterijom wene li~nosti, Malon }e pristati, ali uskoro }e biti uvu~en u opasnu avanturu po Avganistanu, koja }e ga odvesti sa one strane duge. POL PIKERING britanski je kwi`evnik i dramski pisac. Po~eo je karijeru kao novinar, ali su oba wegova romana Wild about Harry i Perfect English, u{la u izbor za nagradu Man Buker i do`ivela veliki uspeh kod publike i kritike. O`ewen je i ima k}erku

D

Xasvinder Sangera

DUG @IVOT „^AROBWAKA IZ OZA“ GLUMA^KE RADIONICE DOMA KULTURE

NOVA PREMIJERA KRAJEM AVGUSTA “^arobwak iz Oza” je, po svemu sude}i, najvi{e izvo|ena predstava Gluma~ke radionice Doma kulture uz “Pepequgu”, u prethodnim sezonama. U ponedeqak je na velikoj sceni odigrana 15. put, s istim ushi}ewem mlade gluma~ke postavke, kao da je re~ o premijeri. Tekst je adaptirala, scenario i re`iju potpisuje, kao {to smo ve} pisali glumica beogradskog pozori{ta “Bo{ko Buha” Draga ]iri} @ivanovi}, ina~e, na{e gore list. U wenom odsustvu razgovaramo sa akterima na sceni. I ovo izvo|ewe bilo je solidno pose}eno. Jedna od mladih glumica, gimnazijalka Danica Milosavqevi} ka`e, da je predstava vesela i razdragana, pa je izazvala pa`wu mla|e publike iz {kola i vrti}a, a posledwe izvo|ewe prire|eno je na zahtev odraslih. - Provodimo na probama po nekoliko sati i imamo ovde neku vrstu razonode. Za mene je to neka vrsta ventila, volim da razvijam likove, da ih do`ivim i osetim na razne na~ine, ja se tu pronalazim. Nismo vi{e ni deca, a ni dovoqno odrasli, tako da je ta gluma zapravo neko tra`ewe sebe kroz igru – razmi{qa Danica. I Predrag Avramovi}, tako|e u~enik tre}e godine Gimnazije, u glavnoj ulozi ^arobwaka, ka`e da je lepo biti “^arobwak”, i ko jo{ ne bi voleo to da bude. Tvrdi da mu je to bio omi-

qeni lik u detiwstvu, da mu gluma~ki nije bio ni te`ak ni zahtevan, a “veoma je lepo kad vidite posle predstave decu koja `ele da budu to isto {to sam i ja bio”. Predrag ka`e da jedva ~eka slede}u ulogu i priznaje da je prvi put bilo treme, “naro~ito oko pola osam dok se punila sala, 500 qudi vas gleda, a ja izlazim prvi na scenu”. Posle bi sve ve} krenulo. - Za mene je gluma beg od stvarnosti, najkreativnije mesto za mlade u ^a~ku, i po mom mi{qewu, boqe od

svakog kulturnog centra, boqe od sporta, odmorimo se psihi~ki i nau~imo ne{to. Radimo [ekspirovog Hamleta, uvek nau~imo neku novu kombinaciju ve{tina i znawa, ~ini se da je jednostavno, ali nije, bilo da se radi drama, komedija ili predstava za decu – pri~a pri~qivi Pe|a. Od mladih saznajemo da Gluma~ka radionica priprema novu premijeru za kraj avgusta “Malu sirenu”, i da }e ve} krajem jula imati prve probe na velikoj sceni. Z. L. S.

NA KORAK DO SNA roz zastra{uju}e, fascinantne i neverovatne prevrate, Xasvinder Sangera iznosi jedinstvenu pri~u koja nas stavqa pred izazov i pu{ta nas u svet gde su patwa i zlostavqawe mnogih izazov za hrabrost nekolicine. Ona je sada u prvim borbenim redovima, kako bi spasla `ene od nasiqa u ime ~asti i ugovorenih brakova, zbog kojih je i wena mladost bila uni{tena. Otkriva pri~e mladih `ena poput Fozije, koja je imala samo petnaest godina kada je wena porodica htela da je prisili na brak; [azije, koju su sopstveni roditeqi odveli u Pakistan da je udaju za ~oveka kojeg nikad nije upoznala; i Banaz, koju je ro|ena porodica ubila nakon {to je pobegla od bra~nog nasiqa.

K

Pri~e iz „autobusa“

^IJI SU PREKOBROJNI? Strah od bankrotstva dr`ave je sve vidqiviji i me|u na{im sugra|anima. Ju~e u autobusu dva starija ~oveka glasno komentari{u ovu temu, pa ka`u “ma ovaj na{ se opire, ali oni ga pritisnuli, on se brani, oni navaquju, on obja{wava, oni nare|uju, on bi da odvrne, oni zavr}u”. Da ih je neko slu{ao, ne znaju}i o ~emu pri~aju, pomislio bi da je re~ o nekom dugoro~nijem nasiqu i zlostavqawu. A mo`da sve to pomalo i jeste. Obi~ni gra|ani ve} odavno smatraju da su bankrotirali. Tu “sre}u” im je, ka`u naro~ito starije generacije, doneo kapitalizam. Jedan prodavac povr}a i vo}a na pijaci ka`e da je za wega svaki gradonosni oblak novi bankrot. Jedna penzionerka re~e da je odavno u bankrotstvu, jer su penzije prakti~no ve} odavno zale|ene, pomerale su se ka`e, za “mrvicu od mrvice”, dok su plate u javnom sektoru napredovale. I niko da se uhvati u ko{tac sa redukovawem broja zaposlenih u javnom sektoru, niko da racionalizuje sistem rada i tako smawi javnu potro{wu, koja je najve}i krivac za “topqewe” i mawak u dr`avnoj kasi. Odgo-

vor je jednostavan. Sav taj “vi{ak” je ne~iji. Zato su za eventualno bankrotstvo zemqe najvi{e krive politi~ke stranke. Svi su zapo{qavali svoje i tako pove}avali buxetski teret. Kako sad da otpu{taju bli`u i daqu rodbinu, kumove, qubavnice, ortake? Narod je po~eo da tro{i zalihe, a kad isprazni “slamarice” osta}e po neka konzerva... [ta }e se dogoditi kad vi{e zemqa ne bude mogla da se zadu`uje, ho}e li se i onda ~ekati na ne~ije milosr|e i donacije, od kojih su neki, pamti se, za sebe “zavr{ili posao”... Z. L. S.


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

GRAD DOMU KULTURE KUPIO SAVREMENI SISTEM OZVU^EWA VREDAN OKO TRI MILONA DINARA

„DOLBI SURROUND” ZA BUDU]I BIOSKOP

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Margaret Atvud GODINA POTOPA zdava~ka ku}a Laguna objavila je dugo o~ekivani novi roman Margaret Atvud, dobitnice Bukerove nagrade za roman „Slepi ubica“ i najzna~ajnije savremene kanadske kwi`evnice, „Godina Potopa“. Atvudova i ovog puta pokazuje sklonost ka socijalnoj tematici i anga`ovanoj kwi`evnosti. U svom novom delu koje mo`e da se nazove postapokalipti~nim romanom, Margaret Atvud svojom vizionarskom mo}i rekonstrui{e dru{tvo uru{eno u svojoj nebrizi i bahatosti. Vremena i vrste mewaju se ubrzanim tempom a dru{tvene zajednice krhke su poput ekolo{ke ravnote`e. Adam Jedan, dobro}udni vo|a Bo`jih Ba{tovana – vernika posve}enih spajawu nauke i religije kao i o~uvawu biqnog i `ivotiwskog sveta – odavno je predvideo prirodnu katastrofu koja }e u potpunosti izmeniti lice Zemqe kakvo poznajemo. Sad, kada se ona kona~no dogodila, izbrisala je gotovo ~itavu qudsku rasu. Pre`ivele su je dve `ene, Ren, mlada igra~ica na trapezu iz elitnog seks kluba Krqu{ti i repovi i Tobi, Bo`ja Ba{tovanka zabarikadirana u otmenom spa centru u kome su mnogi preparati jestivi. Ima li jo{ nekog da je pre`iveo po{ast? Margaret Atvud ro|ena je 1939. u Otavi. Za svoje kwi`evno stvarala{tvo dobila je brojne nagrade, me|u kojima su i neke od najpresti`nijih poput Bukerove, Welsh Arts International i drugih, za romane „Slu{kiwina pri~a“, „Ma~je oko“ i „Slepi ubica“. Teme o kojima Atvudova pi{e veoma su raznovrsne: priroda, mu{ko-`enski odnosi, politi~ka pitawa, nacionalni identitet, istorija. Novi roman „Godina potopa“ ve} je objavqen u 20 zemaqa sveta.

I

upovina novog “Dolbi Surround” sistema marke “Electro voice” nema~kog proizvo|a~a, bila je povod za susret rukovodstva Doma kulture, predstavnika grada i tehni~kog osobqa ove ustanove sa novinarima pro{log petka. Investicija je vredela oko tri miliona dinara, a novac je obezbe|en iz buxeta grada. Sa ovakvim ozvu~ewem ^a~ani definitivno dobijaju ono {to nemaju bioskop, ka`e Nedeqko Vu~i}evi}, tonski tehni~ar Doma kulture. - Bez savremene tehnike distributeri nas jednostavno izbegavaju. Nismo imali adekvatnu tehni~ku opremu da bismo prikazivali neke holivudske bestselere i onda smo prinu|eni da radimo premijere doma}ih filmova, eventualno, neke komercijalne projekcije koje mogu da se rade u “dva” tehnologiji i tu je kraj pri~e. Pored ovog “Surround” sistema, Dom kulture je od svojih sredstava kupio i jedan digitalni mikser za ton, tako da mi sada imamo zaokru`enu digitalizaciju svega, i tona, i slike, a imamo i inteligentnu rasvetu, tako da je ova sala reprezentativna, odnosno, dobili smo jednu od najlep{ih i tehni~ki najopremqenijih sala u Srbiji - pri~a Vu~i}evi}. Posao na tenderu je dobila kraqeva~ka firma “Mega mjuzik”, koja je

K

Nedeqko Vu~i}evi}

generalni uvoznik i distributer “Electro voice” i “Rivercod” opreme za Srbiju i Crnu Goru. Nedeqko smatra da }e budu}e interesovawe publike apsolutno opravdati ovu veliku investiciju. Bitan je i podatak da je prvi digitalni procesor “Cinema” u Srbiji ugra|en upravo u ^a~ku, i to je jako dobra vest, jer svi imaju poludigitalne, a ugradwu je radila pan~eva~ka “Kino akustika”, koja je bila podizvo|a~ “Mega mjuziku”, kao najreferentnija ku}a na Balkanu, za pitawa bioskopa i bioskopskih sistema. Ja~ina zvuka je spu{tena na oko 98 decibela, tako da su to tonovi koji su svedeni i ne mogu da o{tete sluh. - Da ne bismo bili uslovqeni tim ECP procesorima, koji vrede oko sto hiqada evra i nemogu}e je da ih iko kupi u Srbiji, osim Beograda, mo`da, nova varijanta za bioskop je da }e se raditi zatvoreni “blurej” ure|aji, to jest, namenski ura|eni plejeri i diskovi. Novi sistem ozvu~ewa se sastoji iz tri celine: zvuk koji smo imali, sistem oka~en na plafonu i 16 “satelita” koji su postavqeni u sali, a ja }u shodno potrebama programa, mo}i da kombinujem. Osnova ovoga je “Cinema”, ali mogu se raditi i drugi programi – ka`e tonac Nedeqko Vu~i}evi}. Z. L. S.

KUD “@ELE” U SUBOTU

KONCERT DE^JEG FOLKLORA U

organizaciji `elezni~kog KUD “Dule Milosavqevi} @ele”, a pod pokroviteqstvom Grada ^a~ka, u subotu, 15. juna u 19,30 ~asova u velikoj sali Doma kulture bi}e odr`an koncert de~jih folklornih ansambala sa teritorije

21

KULTURA

^a~ka i okoline i Gorweg Milanovca. U~esnici koncerta bi}e najmla|i ~lanovi kulturno-umetni~kih dru{tava “Abra{evi}”, “Tanasko Raji}” iz Qubi}a, FRA, “Nada Simovi}” iz Mojsiwa, “Milija ]uslovi}” iz Prislonice, “[umadija” iz Mila-

novca i doma}ini manifestacije, deca iz “@ela”. Na koncertu koji }e trajati vi{e od dva sata nastupi}e oko 300 de~aka i devoj~ica uzrasta od sedam do 13 godina. Cena ulaznice je simboli~nih 100 dinara. Z. L. S.

Filipa Gregori LEDI RIVERS Pri~a o qubavi, mo}i i qudskim slabostima. „Ledi Rivers“, pri~a bogata strastima i legendama, govori o @aketi, vojvotkiwi od Bedforda, `eni koja je krstarila pogibeqnim putevima izme|u borbenih linija Ratova ru`a. Vojvoda od Bedforda, engleski namesnik Francuske, za kog se udala, uvodi @aketu u tajanstveni svet u~enosti i alhemije. Wen jedini prijateq u rasko{nom vojvodinom doma}instvu jeste wegov {titono{a Ri~ard Vudvil, koji ostaje uz @aketu kada posle vojvodine smrti ostane udovica, bogata i mlada. Wih dvoje postaju qubavnici i tajno se ven~aju vra}aju}i se u Englesku da slu`e na dvoru mladog kraqa Henrija VI. Tamo }e se @aketa zbli`iti s wegovom novom kraqicom i postati joj odana prijateqica. Vudvilovi uskoro sebi obezbe|uju mesto u samom srcu lankasterskog dvora, mada @aketa ose}a rastu}u napetost `iteqa Engleske i opasnost koja preti od kraqevskih jor{kih suparnika. Dok se bori za svog kraqa i kraqicu, @aketa naslu}uje neo~ekivanu i neverovatnu budu}nost svoje k}eri Elizabete; sudbinski preokret, englesku krunu i belu ru`u Jorka... Roman „Ledi Rivers“, bestseler Wujork tajmsa, deo je ciklusa romana Filipe Gregori „Rodbinski ratovi“ u koje spadaju naslovi „Bela kraqica“ i „Crvena kraqica“, ali se hronolo{ki doga|a pre ova dva romana. Filipa Gregori je pisac nekoliko bestselera, me|u kojima je i „Druga Bolenova k}i“, i priznati stru~wak za istoriju `ena. Izu~avala je istoriju na Univerzitetu u Saseksu i doktorirala na Univerzitetu u Edinburgu.


22

DRU[TVO

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

GENERACIJA 1963. EKONOMSKE [KOLE IZ ^A^KA PROSLAVILA 50 GODINA OD MATURE

SE]AWA NA [KOLOVAWE PRE POLA VEKA eneracija 1963. Ekonomske {kole, koja je 1. juna proslavila 50 godina od mature, tokom {kolovawa je promenila tri zgrade u kojima je u~ila, a to su dana{wa Tehni~ka {kola, Gimnazija i Ekonomska {kola. Tako|e su promenili i tri direktora, kojih se ova generacija rado se}a: Mihajlo Andrejevi}, Ra{o Vidojevi} i Stracimir Cale Pavlovi}. Najpoznatiji i verovatno najomiqeniji profesori bili su Dragomir Dragi Popovi} i @ivorad Bija Stankovi}. - U~enici ove generacije nisu smeli u {kolu do}i u farmerkama, apostolka-

G

aturanti ~a~anske gimnazije, jedno `ensko odeqewe i tri mu{ka, generacija 1953. godi{te, u subotu 1. juna, proslavili su 60 godina od polagawa velike mature (vi{eg te~ajnog ispita). Iz `enske gimnazije, proslavi su prisustvovale samo dr Marija Mitrovi}, sada Popovi} i Ru`ica Babovi}, sada Jovanovi}. Ostale dame iz Beograda, Mirjana ]eramilac, Gordana Lazovi} i Olgica Dimitrijevi} poslale su nam pozdrave, uz izviwewe da su iz opravdanih razloga spre~ene da prisustvuju proslavi. U zbornici gimnazije, gde nas je pozdravio zamenik direktora, minutom }utawa odali smo po{tu umrlim drugaricama i drugovima. Na`alost, nije ih mali broj. Ovo je bila prva proslava mature bez u~e{}a u organizaciji na{eg pokojnog druga Miodraga Mila Ja}imovi}a, profesora kwi`evnosti.

M

zavr{io u Gorwem Milanovcu, a maturu polagao u ^a~ku - se}a se Radoje Jovanovi}, jedan od u~enika generacije, koja je nedavno proslavila pola veka od mature. Generacija je, kako ka`e, iznedrila mnoge li~nosti poznate javnosti, me|u kojima su: Milanka Tep~evi} Andri}, Gojka Stankovi} Radovi}, Mira Mandi} ^olovi}, Vera Tajsi} Milosavqevi}, Ratomirka Martinovi} Dabi}, Mom~ilo Peri{i}, Petar Nedeqkovi}, Radovan Fi}o Petrovi}, Milo{ Prtewak, Dra`a Mati}, i jo{ desetak direktora i rukovodilaca.

ma, sa frizurama “tarzanka”, a devojke nisu mogle biti u pantalonama, sa ofarbanom kosom ili na{minkane. Postojala je stroga zabrana odlaska u kafanu, osim u prisustvu roditeqa, i to samo do 20 ~asova. U biskop smo smeli i}i samo od 18 ~asova, a nikako od 20. Izlazak u~enika u grad, posebno na korzo, bio je zabrawen posle 20 ~asova. Pu{ewe je tako|e bilo strogo zabraweno, i to ne samo u {koli. Iz {kole su automatski iskqu~ivani o`eweni sredwo{kolci ili udate u~enice, kao i devojke u drugom stawu. Zbog `enidbe je jedan u~enik {kolu

PROSLAVA 60 GODINA MATURANATA ^A^ANSKE GIMNAZIJE

No, svi ti na{i drugovi i drugarice nisu od nas zaboravqeni. Oni i daqe postoje u na{im se}awima.

Lepi dani provedeni u mladosti se ne zaboravqaju. Na{a dru`ewa, {etwe po korzou, strahovawa ka-

ko }emo pro}i na pismenim zadacima i koje ocene dobiti, padaju u vodu pred se}awima na vesele {ale i

- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

{ka i `enska gimnazija bile su odvojene, pa smo se me|usobno malo dru`ili i poznavali, tim pre {to su u~enice bile suprotna smena od u~enika. Zbog toga molim drugove iz mu{ke gimnazije da mi ne zamere {to ih na proslavi nisam prepoznala, ni po liku, ni po imenu. Zavr{i}u ovo se}awe u nadi da }emo se uz Bo`ju pomo} i ako nas sre}a poslu`i, sresti i 2018. godine, na proslavi 65 godina mature. Ho}u da budem optimista, jer sam to po svojoj prirodi. Ne `elim da u budu}nost gledam kroz tamne nao~ari. Ru`ica E. Jovanovi}, ro|ena Babovi}, penzioner iz ^a~ka

JELEN PIVO I GRAD ^A^AK PREUREDILI OBALE ZAPADNE MORAVE KOD BRANE

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge:

igranke. Setili smo se i svojih divnih profesora. Naro~ito isti~emo profesore Radivoja Dokmanovi}a, Luku Vojvodi}a, Ivana Balkovoja, prof. latinskog jezika Klaru Milin, prof. istorije Desu \or|evi}, prof. hemije Klemen~i}ku, prof. fizike Nadu Pantovi}, prof. francuskog jezika Darinku Vojvodi} i prof. geografije Jelicu Popovi}. Sada niko od wih nije me|u `ivima. Posledwi su nas napustili Luka Vojvodi}, ^eda Vuki}evi} i profesor `enske gimnazije Nada Pantovi}, ba{ kada smo proslavqali 55 godina mature. U na{e vreme gimnazija je trajala osam godina. Posle ~etvrtog razreda polagali smo malu, a posle osmog veliku maturu. Mu-

JELEN ZA ^A^AK ahvaquju}i odli~noj saradwi Grada ~etiri dana, a u rekonstrukciji je u~e^a~ka i tima „Jelen za lep{u Srbiju“, stvovalo vi{e od 50 radnika. oaza ^a~ka dobila je potpuno nov mobiliPrethodno je obnovqeno ~uveno izlejar, klupe i stolove, nadstre{nice, kao i ti{te ]o{ka u Vrawu, Ni{avski kej i nakante za |ubre. Ovog leta ^a~ani }e mo}i seqe Stevan Sin|eli} u Ni{u i teren poda u`ivaju u stilizovanom prostoru pored red SRC Dubo~ica u Leskovcu. Ove godiMorave koji su uredili ne Jelen tim nakon Vrawa, Ni{a, Leskovca i zajedno sa timom Jelen ^a~ani, u`ivajte! Piva. Radovi na preure^a~ka poseti}e i druge @iveli! |ewu terena trajali su ve}e gradove Srbije.

Z


MATURA

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

Maturanti

EKONOMSKA [KOLA

23




26

BA[TE I BALKONI

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

KAKO DA STVORITE SOPSTVENI RAJ

PROLE]E SA JORGOVANOM

im osetite prvi ne`ni miris jorgovana u vazduhu, znate da je prole}e stiglo. Izuzetne nove sorte unose u ba{tu osve`ewe i promene. Jorgovan je jedan od najlep{ih `bunova u prole}noj ba{ti. Ne samo da ima lepe cvetove, nego se odlikuje i zanosnim opojnim mirisom. Postoji vi{e od 30 razli~itih vrsta jorgovana, a spektar boja se kre}e od qubi~asto-plave, preko ru`i~aste, do bele. Najpoznatiji predstavnik u na{oj ba{ti je obi~ni jorgovan iz ju`ne Evrope. Wegov `bun dosti`e do pet metara, a uspe{no se gaji i u mawim ba{tama. Broj cvetova kineskog jorgovana uve}ava se iz godine u godinu. Sam na travwaku, kao soliter, on je pravi

sti” sa tamnoru`i~astim cvetovima i mirisni biserni jorgovan. Ove vrste se rado sade u ba{tama. Posledwih godina na-

^

praznik za o~i. Naro~ito je atraktivan tamnoqubi~asti rascvetani kraqevski jogrovan. Ostale omi-

qene vrste su ma|arski jorgovan sa cvastima duga~kim do 20 centimetara, jorgovan “klonulih cva-

VREMENSKA PROGNOZA Petak, 14. jun

Subota, 15. jun

stale su interesantne nove sorte. Syringa vulgaris amethyst cveta od po~etka maja u purpurnoqubi~astoj boji. Kalifornijski

jorgovan “rosenrot” ima cvetove intenzivnog mirisa i lepu zagasitocrvenu boju. Upadqive cvasti ima japanski jorgovan. Vrlo dekorativno izgleda kao stablo ili `bun, u saksiji ili `ardiweri. Sve sorte jorgovana vole sun~ana mesta i hranqivo zemqi{te bogato kre~wakom. Na prole}e se mo`e upotrebiti |ubrivo sa visokim procentom kalijuma i fosfora. Kad jorgovan precveta trebalo bi odse}i uvele cvetove. Tako }e ih slede}e godine biti jo{ vi{e. Grane bez cvetova treba odrezati.

Pripremila: N. R.

VREMENSKA PROGNOZA Nedeqa, 16. jun

An|elija Milojkovi}, pejza`ni arhitekta

VREMENSKA PROGNOZA Sreda, 19. jun

Utorak, 18. jun

Ponedeqak, 17. jun

^etvrtak, 20. jun

260C

270C

290C

330C

240C

220C

130C

140C

160C

170C

160C

140C

Delimi~no obla~no

Delimi~no obla~no

Sun~ano

Sun~ano

Delimi~no obla~no

Delimi~no obla~no

320C 150C

Delimi~no obla~no


27

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

KAFE “[TO DA NE” - Petak, 14. jun - Svirka benda "TATAR DUR", 22 ~asa - Subota, 15. jun - Svirka "AFTER DARK", 22 ~asa

PIVNICA

GRADSKA BA[TA - Svakog petka i subote GIPSY ALEKSI]I, broj za rezervacije 063-620-333

Dom Kulture Petak, 14. jun - Izlo`ba skulptura Vuka{ina Milovi}a, Likovni salon u 20 ~asova

Nedeqa, 16. jun - Koncert plesnog kluba "LUNA", velika sala u 20 ~asova

Od utorka 18. do petka 21. juna - Revija sa Festivala dokumentarnog filma "BELDOKS 2013", projekcije u malouj sali, u 20 ~asova

Narodni muzej - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~asova, vikendom od 9 do 13 ~asova

Galerija "Risim" Subota, 15. jun u 20 ~asova - Izlo`ba fotografija Stefana Luki}a

PRIPREMILA: Irena Milo{evi}

KLUB „VELVET”

„SRPSKI PAB” - Petak, 14. jun - Svirka benda "SAMOSTALNI REFERENTI", 22 ~asa - Subota, 15. jun - Svirka "STARS INC", 22 ~asa

KAFE KLUB „ENIGMA”

Restoran "STARI GRAD" - Svakog vikenda starogradska svirka

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// - TV GALAKSIJA PETAK 14. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 12:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 13:00 NIKO KAO JA-R. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 ARHIVA EPERHIJE @I^KE 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SUBOTA 15. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 PLANETA SEZAM 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 ARHIVA EPARHIJE @I^KE -R. 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 VI PITATE, MI TRA@IMO ODGOVOR 21:00 SUPER 70 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 NEDEQA 16. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 CRTANI FILM 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM 15:30 VEZE 16:15 PROSLAVA 20 GODINA TELEVIZIJE-DIREKTAN PRENOS 18:30 DRAGA^EVSKI HORIZONTI 19:00 AUTOBILBORD 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 KONCERT 23:00 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 PONEDEQAK 17. 6. 2013. 08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-R. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 BIOGRAFIJE 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 DRAGA^EVSKI HORIZONTI-R. 16:45 SERIJA - IZLOG STRASTIR. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 DOKUMENTARNI FILMOVI - ZASTAVA FILM 20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:45 TREND SETTER 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU UTORAK 18. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRAST 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT

11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT-R. 14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD -R. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 SRBIJA I SVET 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SREDA 19. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 PLANETA SEZAM -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI

17:45 TV MEDIKUS-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 ^ETVRTAK 20. 6. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -R. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-R. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-R. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1


28

LU^ANI

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

SVETOSAVSKI HOR IZ LU^ANA: GODINE SATKANE OD QUBAVI PREMA CRKVENO-VARO[KOJ MUZICI

VREDNO VE@BAJU, I[^EKUJU]I MOKRAW^EVE DANE rkveno-varo{ki hor “Sveti Sava” iz Lu~ana, koji postoji ve} 12 godina i svojim nastupima zadivquje publiku, u~estvova}e na najstarijem muzi~kom festivalu u Srbiji 48.

C

dine okupqaju najboqi horovi, izvo|a~i i kompozitori iz Srbije i sveta. Mokraw~evi dani su posve}eni najpoznatijem srpskom kompozitoru Stevanu Stojanovi}u Mokrawcu. Pored tradicional-

savski hor ima}e ~ast da stane rame uz rame sa vrhunskim izvo|a~ima i predstavi svoje ume}e na muzi~koj smotri u Negotinu. - Odlukom selektora u{li smo me|u

10. jun, Dom kulture u Gu~i

Mokraw~evim danima, 13. septembra. Istinski poznavaoci muzike dobro znaju da je re~ o muzi~kom doga|aju, koji se tradicionalno odr`ava svakog septembra u Negotinu, gde se od daleke 1966. go-

godina i nastupaju na brojnim koncertima horske muzike u zemqi i inostranstvu. Predstavqali su Srbiju na Zejtinliku u Gr~koj, nastupali u brojnim crkvama i manastirima Gr~ke, Bugarske i Makedonije, kao i horskim koncertima {irom Srbije. Hor “Sveti Sava” u Lu~anima bio je i doma}in natpevavawa horova zapadne Srbije. - Divno je raditi sa takvim qudima, koji iz ~istog entuzijazma pevaju. ^lanovi hora su uglavnom sredwih godina. Ima i mla|ih pripadnika hora, ali malo. Mladi qudi danas vi{e vole kafi}e, tako da se retko opredequju da svoje slobodno vreme provode na horskim probama. Ja sam poku{avao nekada ranije da okupim mu{ke glasove u ^a~ku, ali to nisam uspeo. Eto, Lu~ani su mali grad, ali imaju jedan kvalitetan hor, koji te`i ka stalnom usavr{avawu i to je osnovna osobina svih tih qudi koji revnosno ve`baju i u svakom nastupu daju maksimum - istakao je Ili}, govore}i o nesvakida{wem entuzijazmu ~lanova Crkveno-varo{kog hora “Sveti Sava”. Bariton Bratislav Jeli~i} je ~lan ovog hora od wegovog osnivawa. Na horske probe dolazi iz Po`ege i nikada mu nije bilo te{ko da putuje. Ni lo{e vremenske prilike nikada nisu predstavqa-

nog natpevavawa horova, na muzi~koj smotri u Negotinu bi}e i etno muzike, duhovne, ali i xeza, kao i baleta savremenih srpskih kompozitora, izlo`bi i tribina. Ove godine i lu~anski Sveto-

^ETIRI DECENIJE OD MATURE

PONOVO NA OKUPU

eneracija 1973. godine, ma{inske i hemijske struke, proslavila je 7. juna 40. godi{wicu mature. Prozivka i {kolski ~as odr`ani su u Tehni~koj {koli. Dru`ewe je nastavqeno u obli`woj kafani “Zlatna potkovica”. Bila je to jedinstvena prilika da nekada{wi maturanti evociraju uspomene iz mladosti i o`ive se}awa na prve |a~ke qubavi. Slede}e dru`ewe zakazano je za prvu subotu u junu naredne godine.

G

pet najboqih horova, koji }e u~estvovati na poznatim Mokraw~evim danima. Ponosimo se time i ~ast nam je {to }emo nastupiti na tako cewenoj manifestaciji, koja predstavqa sam vrh horskog natpevavawa - izjavio je Dimitrije Ili}, dirigent Crkveno-varo{skog hora, koji najmawe jednom nedeqno putuje iz rodnih Mr~ajevaca da bi organizovao horske probe u Lu~anima. Lu~anski hor “Sveti Sava” okupqa oko trideset ~lanova, koje tokom dvanaest godina pevawa pokre}e ogromna qubav prema muzici i entuzijazam muzi~kog zajedni{tva. Lekari, profesori, zanatlije, uspe{ni privrednici, studenti i |aci, svi okupqeni oko crkveno-varo{ke muzike, revnosno ve`baju svih ovih

le prepreku da se posveti redovnom horskom treningu. Iako je po struci diplomirani ekonomista, ogromnu qubav gaji prema muzici. On smatra da je qudski glas najsavr{eniji instrument i da ono {to mogu ~etiri glasa da urade, retko koji instrument mo`e da postigne. Predstoje}i nastup na Mokraw~evim danima, kako procewuje, za sve wih u horu predstavqa veliku ~ast, ali i odgovornost istovremeno. - Nije bitno da li }emo u tom natpevavawu pobediti, ali je bitno da od sebe damo najboqe, da budemo zadovoqni nastupom i da opravdamo o~ekivawa publike, ali i sredine iz koje dolazimo rekao je Jeli~i}. V. S.


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

29

LU^ANI

“MA[INO-DIZAJN” - USPE[NA PORODI^NA FIRMA “Ma{ino-dizajn” iz ^a~ka je mala porodi~na firma, koja se bavi izradom raznih ma{ina. Wen osniva~ je Qubodrag \uraki}, koji je pre 25 godina, nakon odlaska iz FRA, odlu~io da samostalno gradi preduzetni~ku karijeru. Preduze}e je tada nosilo drugo ime i bavilo se proizvodwom ma{ina prvenstveno za potrebe prera|iva~a drveta, po~ev od cirkulara, pa sve do presa za lepqewe greda. U skorije vreme “Ma{ino-dizajn” je postao poznat po izradi ma{ina za proizvodwu peleta u svom novom pogonu u Zeokama. Ideja da se orijenti{u na izradu jedne takve, mnogima nepoznate ma{ine, kako pripoveda osniva~ preduze}a, iznikla je kao rezultat pra}ewa tr`i{nih kretawa. - Ispitivali smo {ta se najvi{e tra`i na tr`i{tu, a po{to je ovaj vek vek energije i hrane, mi smo poku{ali da prona|emo sebe u jednoj od ovih oblasti. Tako smo, pre dve godine, po~eli i da proizvodimo ma{ine za pelet. Ispostavilo se da smo napravili dobar izbor, jer za wima postoji solidna tra`wa - rekao je \uraki}, obja{wavaju}i da je pelet, koji se proizvodi od strugotine, veoma ekonomi~an ogrev, koji se, iz godine u godinu, sve vi{e koristi na podru~ju Srbije, ali i u inostranstvu, tako da lagano raste i izvoz ove vrste

robe. Naravno, {iri se i krug proizvo|a~a peleta, tako da u “Ma{ino-dizajnu” o~ekuju nove naruxbine. - Postoje skupe strane ma{ine, koje rade po tonudve peleta na sat. Re~ je o krupnim proizvo|a~ima,

koji imaju velike su{are i velike peletirke, koje ko{taju oko 500 hiqada evra. Mi smo mali proizvo|a~i i ma{ine za pelet pravimo po naruxbini i daleko prikladnijoj ceni od onih uvoznih. Nismo u situaciji da ih proizvodimo da bi stajale u pogonu i ~ekale kupca - isti~e \uraki}. Ina~e, “Ma{ino-dizajn” nema veliku konkurenciju na na{em tr`i{tu, jer se ovom vrstom proizvodwe bavi samo jedna firma u Vaqevu. Ipak, inostranu konkurenciju imaju. Postoje jeftine kineske peletirke sa ravnom plo~om, ali one nisu toli-

ko funkcionalne, pa se proizvo|a~i peleta ~e{}e odlu~uju za ma{ine tog tipa iz Zeoka. Osim proizvodwom, “Ma{ino-dizajn” se bavi i servisirawem ma{ina za pelet, {to predstavqa razlog vi{e da se potencijalni kupci odlu~e

DUG NIJE DRUG

DEVIZA STABILNOG POSLOVAWA! Na ~elu “Ma{ino-dizajna” danas stoje Qubodragovi sinovi Milan i Miodrag. Oni idu o~evim stopama i neprekidno tragaju}i za novim idejama, polako i strpqivo unapre|uju porodi~nu firmu. U woj }e, mo`da, jednoga dana raditi i wihova deca. U ovom malom i slo`nom kolektivu trenutno razmi{qaju o pokretawu linije za proizvodwu gajbica za vo}e i povr}e. Zeoke su udaqene 13 kilometara od ^a~ka. Qudi sa ovog podru~ja su prete`no radili u nekada{wim velikim ~a~anskim preduze}ima. Kada su ostali bez posla, uglavnom su se posvetili poqoprivredi, jer nije bilo drugog izbora. U

Qubodrag \uraki}, osniva~ firme

za doma}i proizvod. U zavisnosti od kapaciteta, peletirke se kre}u od 17 do 30 hiqada evra. Od kada je firma osnovana, se}a se Qubodrag, uvek su nastojali da samostalno i zdravo posluju. Nisu koristili kredite, niti podsticaje dr`ave. Sami su se snalazili. Ni{ta ni od koga nisu tra`ili, jer i nisu bili sigurni u ishod posla u koji su se otisnuli. Nisu znali da li }e prodati ma{ine i sve je to predstavqalo veliki rizik. Po~eli su sopstve-

nim sredstvima, ulagali koliko su imali i ujedno {tedeli na svemu. Jednostavno, pona{ali su se doma}inski, jer su bili sigurni da bankarski krediti nisu dobar izbor za wihovu firmu u povoju. Polako su napredovali i tek kada su bili sigurni da imaju garantovano tr`i{te, odlu~ili su da podignu kredit. - Iako do sada nismo praktikovali da se zadu`ujemo, prvi put smo odlu~ili da podignemo kredit od deset hiqada evra, kako bi-

smo poja~ali proizvodwu. Dobili smo kreditna sredstva bez problema, jer smo uvek stabilno poslovali i nikada nismo imali blokiran ra~un. Normalno, ono {to smo uzeli - nastoja}emo i da vratimo, onako kako sleduje - ka`e Qubodrag. Proizvodwa peleta u Srbiji ima perspektivu, smatra \uraki}, ali su uslovi privre|ivawa te{ki. Preduze}a se susre}u sa brojnim problemima, a pomo} dr`ave izostaje, ka`e \uraki}.

selu ima 80 doma}instava, me|u kojima preovla|uju stara~ka. Ranije ih je bilo daleko vi{e, ka`u \uraki}i, ali su se mnoga pogasila, jer su mladi qudi napu{tali svoja ogwi{ta u potrazi za boqim `ivotom. Qubodrag \uraki} je i osnovao pogon u Zeokama, da bi bar malo uticao na prosperitet rodnog kraja. Redovno u~estvuje u svim akcijam u selu, kako bi se bar za nijansu popravili uslovi u kojima `ive me{tani. V. S.


30

SPORT

DANILOVI] POBEDIO U KRAQEVU

BICIKLIZAM lan Biciklisti~kog kluba Borac i reprezentativac Srbije Marko Danilovi} pobedio je, pro{log vikenda, u trci “Velika nagrada Kraqeva”. Trku je organizovao klub CCN Metalac uz podr{ku kraqeva~kog Sekretarijata za omladinu i sport Kraqeva, Grada Kraqeva, Saobra}ajne policije i firmi “Mladi radnik”, “Belt” i “Nelt”. Danilovi} je pobedio Milo{a Borisavqevi}a (CCN Metalac) i Du{ana Kalabu iz Partizana koji je, iako junior, osvojio tre}e mesto u apsolutnoj konku-

^

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

renciji. Jo{ jedan ~lan BK Borac Stefan Stefanovi} trku je zavr{io na ~etvrtom mestu. Juniorsku titulu poneo je Du{an Kalaba, dok su najboqi mla|i kadeti Andrija ^uki} (CCN Metalac), Dario Nim~evi} (Spartak) i Du{an Rajovi} (CCN Metalac). U trci mla|ih kadeta slavili su Nemawa Stojanovi} (CCN Metalac), Du{an Veselinovi} i Andrija Joksimovi} (Partizan). “Velika nagrada Kraqeva” bila je generalna proba pred trku u Ni{u “Kroz Srbiju”. Z. J.

STEFAN [ESTI KROZ SRBIJU Stefan Stefanovi}, voza~ BK Borac i ~lan srpske kombinovane ekipe Festina, osvojio je {esto mesto u prvoj, skra}enoj, etapi trke 53. “Kroz Srbiju”. Prvo mesto pripalo je Bugarinu Aleksandru Aleksijevu (nacionalni tim), ispred Huruma Sondremena (Norve{ka) i Artema Jaharova (Kazahstan). Etapu, koja je trebalo da bude duga~ka 98,7 kilometara (sedam krugova), biciklisti su prekinuli posle 22 km zbog izuzetno lo{ih vremenskih uslova.

GRADSKA LIGA

OKRU@NA LIGA

MLADOST PRVAK

Minimalnom pobedom nad ve} otpisanim Vujnom i posle novog poraza Slatine, Draga~evo je potvrdilo prvo mesto Okru`ne lige Moravi~kog okruga. U borbi za opstanak Napredak je savladao Ov~ar, 2:1, dok je Morava slavila protiv Spartaka5:6. Ovu utakmicu definitivno je obele`io napada~ Spartaka Nikola Jovanovi} koji je postigao pet pogodaka. Kotra`a je posle poraza u Prawanima od Brezaka, 4:2, sa minimalnim {ansama za opstanak u ligi.

Ekipa trenera Du{ana To{i}a ubedqivo je okon~ala sezonu 2012/13. U posledwoj utakmici 22. kola Mladost je savladala Preme}u sa 2:6. Naredne sezone takmi~i}e se u Okru`noj ligi. Drugoplasirani Parmenac je, u 22. kolu, pobedio ^a~ak 94 sa 2:1. Fudbaleri iz Stan~i}a su osvojili tri boda na vru}em gostovawu u Miokovcima, na popularnim “Zovama”, gde su savladali Strelac rezultatom 1:3. Rakova je na doma}em terenu bila boqa od Zadrugara, 2:1, dok je Planinac na gostovawu, efektnim pogocima\uki}a i Paunovi}a, savladao Malbu sa 0:2. PRVACI PROTIV REPREZENTACIJE U nedequ, u 16,30 ~asova, u Preqini }e biti odigrana revijalna utakmica izme|u preqinske Mladosti i reprezentacije Gradske fudbalske lige. Tom prilikom bi}e uru~en pehari prvaku GFL, najboqoj fer plej ekipi i strelcu. Revijalnu utakmicu Mladost - reprezentacija organizuje Fudbalski savez ^a~ka.

TABELA

1. Mladost 2. Parmenac 3. Budu}nost 4. Preme}a 5. Zadrugar 6. Rakova 7. ^a~ak 94 8. Planinac 9. Morava 10. Strelac 11. Malba 12. Polet

54 47 39 27 26 26 25 23 22 18 8 0

OSTALI REZULTATI 29. KOLA Rudar - Slatina Luwevica - Jedinstvo GG Mladost - Miokovci Jedinstvo K - Dowa Vrbava

ATLETIKA

MILORAD TRE]I

TABELA 3:1 1:3 0:2 6:1

30. KOLO Nedeqa, 17 ~asova Vujan - Jedinstvo K Dowa Vrbava - Mladost Miokovci - Brezak Kotra`a - Luwevica Jedinstvo GG - Rudar Slatina - Spartak Morava - Napredak Ov~ar - Draga~evo

1. Draga~evo 2. Slatina 3. Jedinstvo (K) 4. Miokovci 5. Rudar 6. Mladost 7. Spartak 8. Ov~ar 9. Jedinstvo (GG) 10. Morava 11. Dowa Vrbava 12. Kotra`a 13. Napredak 14. Brezak 15. Vujan 16. Luwevica

67 63 52 51 47 44 41 40 39 39 38 37 37 32 22 6

a nedavnom atletskom takmi~ewu Kup Beograda “Memorijal Ace Marinkovi}a” po prvi put za reprezentaciju centralne Srbije tr~ao je Milorad Stevovi}, ~lan AK ^AAK. On je stazu od 100 metara pretr~ao za 11:35 sekundi i zauzeo tre}e mesto. U ekipnom plasmanu pobedila je reprezentacija Beograda. Milorad je prethodno tr~ao na 100 m i na takmi~ewu “Trofej Beograda”. Tada je po hladnom i ki{ovitom danu stazu pretr~ao za 11:23 sekunde. Na “Trofeju Beograda” u~estvovala je jo{ jedna ~lanica ^AAK-a, baca~ica kugle Tijana Joki}. Woj je pripalo tre}e mesto sa rezultatom 10,86 metara, {to je odli~an rezultat s obzirom na to da je bacala kuglu sa starijim juniorkama. Z. J.

N

ODIGRANE UTAKMICE INKLUZIVNIH TIMOVA

SUSRETI ^A^KA I PAN^EVA

PIONIRI POLETA NAJBOQI ladi fudbaleri Poleta zabele`ili su 15 pobeda i samo jedan poraz i sezonu zavr{ili na prvom mestu Gradske lige ^a~ka. - ^estitam mojim igra~ima na dobro odigranoj sezoni. Mislim da smo posle svega prikazanog, zaslu`eno osvojili pehar. ^iwenica je da su ovi mladi fudbaleri budu}nost na{eg kluba i ako nastave da igraju istim tempom, nekoliko wih }e za koju godinu biti nosioci igre prvog tima - ka`e fudbalski u~iteq Poletovih pionira Vladan Nikoli} Vlajkec. Pre po~etka utakmice svaki fudbaler je dobio zlatnu medaqu od direktora lige Milisava Markovi}a, a pehar kapitenu ekipe uru~io je Milo{ Teofilovi}, tehni~ki sekretar FSG.

M

ZONA MORAVA 30. KOLO Trep~a - Orlovac 0:0 Prijevor - Polet T 2:1 Omladinac Z - Sloboda G 2:2

SRPSKA LIGA ZAPAD 30. KOLO Bane - Sloboda ^ 0:0 Polet Q - Seqak 6:1

TABELA 10. Orlovac 11. PoletT 15. Prijevor 16. Omladinac Z

37 37 24 21

sklopu projekta “Inkluzija za sve”, koga u Srbiji sprovodi Specijalna olimpijada uz pomo} Ameri~kog naroda, u junu su u ^a~ku i Pan~evu odigrane odbojka{ke utakmice izme|u inkluzivnih timova ova dva grada. Takmi~ili su se de~aci i devojke. U realizaciji projekta u~estvuje 12 gradova. Deca se takmi~e u fud-

U

TABELA 4. Polet 12. Sloboda

49 35

balu, odbojci i ko{arci. Osim u ^a~ku, odbojka je zastupqena u Beogradu, Pan~evu i Kru{evcu. Do sada su, po rasporedu, odigrani svi me~evi. Zavr{na manifestacija je predvi|ena u februaru naredne godine i bi}e odr`ana u Ni{u. Sa svojim ekipama u~estvuju svi gradovi koji realizuju projekat “Inkluzija za sve”. Z. J.


MLADOST U PRVOJ LIGI

RUKOMET a 18 pobeda i samo dva poraza, ORK Mladost je obezbedio plasman u Prvu ligu Srbije grupa Zapad. Mladost ^a~ak je imala i najboqeg strelca i igra~a lige. Kapiten Stevan Milo{evi} poneo je titulu najigra~a, a Goran Ristovi} strelca. - Izgubili smo utakmice pred kraj prvenstva, kada smo ve} obezbedili plasman u vi{i rang. Posle toga smo dali {ansu mla|im igra~ima koji u sezoni nisu mnogo igrali. U svakom slu~aju, u na{em klubu igraju mladi, poja~ani smo i sa nekoliko superliga{a. Ve}ina igra~a su ^a~ani, osim dva mladi}a koja ovde studiraju. I kako svi radimo volonterski, postigli smo veliki uspeh.

S

Slede}e sezone }emo poku{ati da izborimo opstanak, s obzirom na to da nam je buxet ograni~en i da u Prvoj ligi igraju kvalitenije, iskusnije i pla}enije ekipe ka`e Predrag Raji~i}, sekretar ORK Mladost ^a~ak. Vi{i rang takmi~ewa iziskuje i ve}e tro{kove, tako da finansijske prepreke ne}e zaobi}i ni nove prvoliga{e. Buxet ostalih klubova u Prvoj ligi je od pet do deset miliona, a Mladost ^a~ak raspola`e sa svega milion i po dinara. U sezoni 2012/13. imali su 220 hiqada dinara. Ta sume dovoqna je za tro{kove puta, kotizacije za u~e{}e na takmi~ewima i tro{kove slu`benih lica. - Svi u klubu smo volonteri, a igra~ima su jedina

PLIVAWE

DOMINACIJA ^A^ANA

satisfakcija pripreme u hotelu “Aquastar Danube” u Kladovu i obezbe|ena im je oprema. Osim finansija, veliki problem su nam i termini za treninge i utakmice. Mo`emo da koristimo

Prva kategorija 1.Aleksa Mitrovi} ^a~ak 2. Mla|o Petrovi} Po`ega 3. Lav Miloradovi} Po`ega

Tre}a kategorija 1. Mateja Blagojevi} ^a~ak 2. \ur|a Vujadinovi} Lu~ani 3. Ana Stoji} Lu~ani ^etvrta kategorija 1. Aleksandar Ranitovi} ^a~ak 2. Mia Terzi} ^a~ak 3. Katarina Borovi} ^a~ak Peta kategorija 1. Milan Kali~anin ^a~ak 2. Teodora Blagojevi} ^a~ak 3. Boris Kali~anin ^a~ak

ro{log vikenda u Velnes centru, u Ov~ar Bawi, odr`ano je tre}e ovogodi{we klupsko takmi~ewe u plivawu. Organizator takmi~ewa Ronila~ki klub ^a~ak okupio je vi{e od 30 pred{kolaca i {kolaraca iz Po`ege, Lu~ana, Ariqa i ^a~ka. Deca su se takmi~ila u {est kategorija i najboqima su pripa-

le medaqe i pehare, a svi u~esnici su dobili majice. Za sva takmi~ewa koja je ove godine organizovao, Ronila~ki klub ^a~ak je imao podr{ku Velnes centra i Ronila~ke asocijacije. Posle samo nedequ dana odmora, pliva~e ~eka jo{ jedno nadmetawe i za vikend putuju u Beograd.

halu “Mladost” tri puta sedmi~no, po sat i po, {to je nedovoqno za vi{i rang takmi~ewa. S obzirom na krizu, zadovoqni smo saradwom dosada{wom saradwom sa lokalnom samoupravom - na-

vodi Vladan ]ur~i}, predsednik ORK Mladost ^a~ak. Veliku pomo} klubu je pru`io Sportski centar “Kolos”, u kome treniraju mla|e sekcije. Sada{wi pobednici

REZULTATI

Druga kategorija 1. Tatjana Kova~evi} Lu~ani 2. Ogwen Vukovi} ^a~ak 3. Magdalena ^ikari} Po`ega

P

31

SPORT

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

[esta kategorija 1. Marko Bojovi} ^a~ak 2. Aleksa Lukovi} ^a~ak 3. \ur|ina Parezanovi} ^a~ak

Ronila~ki klub ^a~ak i ove godine organizuje {kolu plivawa za po~etnike svih uzrasta. Oni koji su ve} savladali osnovne tehnike, mogu se usavr{avati u naprednoj {koli.

Mladosti, po svoj prilici, ima}e i naslednike. Formirane su ekipe pionira i kadeta, a u septembru je upis za decu ro|enu 2002. godine i mla|u. Z. J.

TENIS

PO^EO TURNIR NAJBOQIH ^ a~ak je od ponedeqka doma}in Turnira iz kalendara Tenis Evropa za igra~e do 12 godina. Klub Tenis point po deveti put organizuje ovaj turnir koji okupqa vrhunske igra~e iz Srbije i Evrope. Sada se takmi~ila i sjajna generacija srpskih reprezentativaca, de~aci i devoj~ice do 12 godina, koji su igrali i u finalima evropskih prvenstava. Jedna od glavnih favoritkiwa je Olga Danilovi}, dok }e de~acima najve}i rival biti Mihailo Popovi}. - Specijalno zbog wega na turnir je do{ao i Bugarin Andrija Andrejev, najboqi dvanaestogodi{wak Evrope. Mihailo je sada najve}a nada srpskog tenisa i mnogi ga upore|uju sa Novakom \okovi}em - ka`e Milenko ]ojba{i}, vlasnik i predsednik TK Tenis point. Popovi} i Andrejev sa-

stali su se u sredu. Trijumfovao je Srbin sa 6:4, 7:5. Ove godine na ETA turniru u~estvuju teniseri iz 15 zemaqa. Po prvi put u ^a~ak su do{li Grci, Ma|ari, Slovaci. - Sloboda nam je otkazala, tako da smo koristili terene u Gorwem Milanovcu. Dogovorili smo se da za

deseti turnir uredimo terene Sportskog centra “Mladost” i da wih koristimo. Osim pojedina~nih me~eva, ovoga puta su na programu dublovi i ute{ni turniri navodi ]ojba{i}. Danas }e biti odigrani polufinalni, a sutra finalni me~evi. Z. J.

^A^AK PROTIV NOVOG SADA

VATERPOLO

PRIJATEQSKI SUSRETI DVA GRADA

NI[TA BEZ PODR[KE

a~ak i Novi Sad potvrdili su prijateqstvo i na ko{arka{kom terenu. Klub Borac Mocart sport ugostio je pro{le subote juniorsku i kadetsku ekipu Novog Sada. Oni su sa ^a~kom, u ~ijem timu su bili i mla|i igra~i Mladosti i @elezni~ara, odigrali dve prijateqske utakmice. Trener Mladosti Mihailo [u{i} predvodio je kadete ^a~ka, a juniorsku Bor~ev Dejan Toma{evi}. Treneri @elezni~ara na{li su se u ulozi pomo}nika za obe ekipe. - Pre mesec dana smo organizovali susrete Vojvodine i Beograda, u `enskoj konkurenciji, u Novom Be~eju. Dogovorili smo se da susreti u mu{koj selekciji budu za mla|e igra~e. Va`no je popularizovati i podsticati

^

mla|e igra~e, naro~ito sada, kada su takmi~ewa zavr{ena. Pro{iri}emo prijateqske susrete, po{to }e nam se pridru`iti Beograd. U ^a~ku su se susrele selekcije Vojvodine i [umadije - rekao je Branko Lozanov, generalni sekretar Ko{arka{kog saveza Vojvodine. ^a~ani bi trebalo, ve} na jesen, da uzvrate posetu Novosa|anima. - Neki igra~i su na pripremama sa reprezentacijom, zavr{ena je i Razvojna liga, tako da je ovo prava prilika da produ`imo prvenstvo. Na{i susreti }e prerasti u tradiciju i bi}e organizovani dva puta godi{we. Ostalo je da se dogovorimo da li }emo im uzvratiti posetu pre ili posle kvalifikacija. Osim igre, ovi susreti su izvanredno dru`ewe

rethodna vaterpolo sezona u ^a~ku ocewena je kao vrlo uspe{na. Sve pohvale stigle su iz Vaterpolo saveza Srbije i Saveza centralne Srbije. U sezoni 2012. vi{e stotina mladih ^a~ana i onih malo starijih savladalo je osnovne ve{tine ovog sporta. Pojedinci su krenuli od po~etka i najpre nau~ili dobro da plivaju. Glavne zasluge za razvoj vaterpola u ^a~ku, osim terenera VK Borac, pripadaju Sportskom centru “Mladost”, u ~ijim baze-

P

nima su deca obu~avana i direktoru Acu Jakovqevi}u. - Kao dugogodi{wi sportski radnik ^a~ka i {ire, Aco Jakovqevi} je prepoznao potencijale najtrofejnijeg srpskog sporta i potpuno podr`ao razvoj vaterpola na ovim prostorima. Pre {est decenija smo imali prve pionire, a u istoriju vaterpola u na{em kraju zasigurno }e biti upisano i wegovo ime zbog podr{ke i po{tovawa koje ima prema ovom sportu - ka`u treneri VK Borac. Z. J.

ISPRAVKA dva grada - re~i su Marka Ivanovi}a, generalnog direktora Borac Mocart sporta. ^a~ak je u obe utakmice

pobedio Novi Sad. Kadeti su dobili sa 92:75 (24/21, 18/21, 18/19, 32/14), a juniori su slavili sa 75:68 (23/20, 17/17, 21/19, 14/12). Z. J.

U pro{lom broju u tekstu “Osvojili i Jugoslaviju”, na 33. strani, gre{kom autora napisano je da Dragan Vukovi} nije `iv. Izviwavamo se Draganu Vukovi}u zbog ove nenamerne gre{ke. U istom tekstu potkrale su se gre{ke i u prezimenima @ivomira Niki}a i Vidaka Kavexi}a.


32

OGLASI

MALI OGLASI PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, UKWI@EN POSLOVNO STAMBENI OBJEKAT U TRNAVI (kod Trnavske reke uz regionalni put) 600 m/2, NA DVA NIVOA, POGODAN ZA SVE DELATNOSTI I ZA STANOVAWE. Telefon: 032/221400, mob. 064/12-41806, preko celog dana. NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM ~etvorosoban stan od 89 m2 u centru , nov, ima lift. Telefon: 063/ 735-0-260 PRODAJEM ~etvorosoban stan od 129 m2 na Gradskom {etali{tu. Tel. 064/ 158- 9-363 PRODAJEM ~etvorosoban stan u ^a~ku, ulica B. Oslobo|ewa. Postoji mogu}nost zamene. Tel. 065/ 216-1-345 PRODAJEM trosoban stan 69 m2, nov, CG, kod Merkatora. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan od 68 m2, u centru kod [ipada. Cena 42.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan u dobrom stawu, naseqe Vinara, 6. sprat, ima lift, CG. Povoqno. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan 68 m2 sa CG, u Nemawinoj ulici. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM trosoban stan od 76 m2, CG, sa 2 terase. Cena 47.000 eura. Tel. 064/ 317-1701 PRODAJEM trosoban stan na Keju, 2. sprat, renoviran, sa novom kuhiwom. Cena 33.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan, centar, CG, KTV, 2. mokra ~vora. Cena 42.500 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvoiposoban stan od 64 m2, kod Gradskog parka, CG. Cena 47.000 eura. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM dvosoban stan od 46 m2, 1. sprat, ulica Nemawina. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM dvosoban stan od 62 m2 u centru G. Milanovca. Tel. 344-684, 064/ 025-1-398 PRODAJEM dvosoban stan 40 m2 u Aveniji , CG, ima lift i terasa. Cena 18.000 eura. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2 na Keju. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dvosoban stan od 60 m2 na Alvaxinici , ima lift i CG. Povoqno. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dvosoban stan 46 m2 u Nemawinoj ulici . Tel. 011/ 237-9-031, 061/ 291-6355 PRODAJEM dvosoban name{ten stan kod H. Morave. Cena 25.000 eura. Tel. 064/317 -1 701 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, u Nemawinoj ulici. Cena 28.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednoiposoban stan 53 m2, u centru grada. Tel. 061/ 115-9-863 PRODAJEM jednoiposoban stan 37 m2 na 1.spratu, u Beogradu, ulica B. Cvetkovi}a. Tel. 064/ 665-3-399 PRODAJEM jednosoban stan od 33 m2, CG, kod Hotel Morave. Cena 25.000 eura. Tel. 224590, 063/ 735-0-260 PRODAJEM jednosoban stan 33

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735 IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR, POVR[INE 250 m/2, U STROGOM CENTRU GRADA. MOBILNI: 063/609 784. SAMAC, PENZIONER, VSS, STAMBENO I FINANSIJSKI OBEZBE\EN, VITALAN, NEPU[A^, NE PIJE, @ELI UPOZNATI @ENU RADI BRAKA, OKO 60. GODINA. TEL. 069/ 181-7446, 817-446

VR[IM usluge mu{ko `enskog frizirawa, po najpovoqnijim cenama u gradu. Zakazivawe na telefon: 060/ 322-4-355 m2, na 2. spratu, CG, kod H. Morave. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM jednosoban stan, blizu Tempa, CG, renoviran. Cena 24.000 eura. Tel. 064/ 3171-701 PRODAJEM jednosoban stan od 42 m2 u ulici B. Jankovi}. Tel. 064/ 288-1-716 PRODAJEM jednosoban stan, odli~an raspored, Hotel Morava, CG, KTV. Cena dogovor. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2 u Aveniji 1, u zgradama od fasadne cigle. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM garsoweru od 28 m2 kod H. Morave, renovirana, prizemqe, odmah useqiva. Tel. 064/ 920-6-755 PRODAJEM novu garsoweru od 27 m2 , ulica S. Markovi}a. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM novu garsoweru u centru, blizu pijaca, 3. sprat, CG, ima terasa. Cena 22.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM name{tenu garsoweru od 26 m2, 3. sprat, ima lift. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM garsoweru na Gradskom {etali{tu od 25 m2, gleda na hotel “HB”. Cena dogovor. Tel. 066/ 366-235 PRODAJEM novu garsoweru od 29 m2, 3. sprat, ima lift, CG, Avenija 2. Tel. 064/158-9-363 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, visoko prizemqe, Qubi} kej. Tel. 063/ 349-333 PRODAJEM stan od 62 m2, ulica Svetog Save ,1 sprat, CG. Cena 46.000 eura. Tel. 032/ 348-927 PRODAJEM stan od 41 m2, 4. sprat, kod Medicinske {kole. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 43 m2, 2. sprat, ulica Qubi}ska. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 146-8732 PRODAJEM stan od 88 m2, 5. sprat, ulica K.V.Popovi}a. Cena 62.000 eura. Tel. 064/ 1374-137 PRODAJEM nov stan od 47 m2 na 3. spratu, kod Merkatora. Cena 35.000 eura. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM stan od 36 m2, CG, lift , u Qubi}skoj ulici. Cena

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM STAN DVOIPOSOBAN, 60M2, SOLITER „PROSVETA“, POVOQNO, BEZ POSREDNIKA. 063/611-497 OD 17-20 ^ASOVA. PRODAJEM RENOVIRAN ^ETVOROSOBAN STAN OD 96 m2, B.OSLOBO\EWA. MOGU]A ZAMENA ZA MAWI STAN UZ DOPLATU. TEL. 065/ 216-1-345 UGRADWA KLIMA URE\AJA VE] OD 45 EURA. TEL. 064/ 301-7-450 IZDAJEM NENAME[TEN STAN OD 65 M2 U STROGOM CENTRU ^A^KA, NA PRVOM SPRATU ( CG, KLIMA, KABLOVSKA). POGODAN KAKO ZA STAMBENI, TAKO I KAO POSLOVNI PROSTOR (ORDINACIJE, KANCELARIJE). TEL. 064/ 391-3-059 IZDAJEM ILI PRODAJEM PLAC 10 ARI I POSLOVNI PROSTOR 200 m2 U PREQINI PORED PUTA. TEL. 061/ 111-6-439 22.500 eura. Tel. 063/ 127-5630 PRODAJEM stan od 61 m2 u centru grada, u Amixinoj ulici, na 1. spratu. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM stan od 34 m2, 5. sprat, Avenija 1. Cena 22.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 23+20 m2, 5. sprat, kod Starog Autoprevoza. Cena 25.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 60 m2, 5. sprat na Alvaxinici. Cena 38.000 eura. Tel. 064/ 137-4137 PRODAJEM stan od 48 m2, visoko prizemqe, Qubi} Kej. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 146-8732 PRODAJEM stan 28 m2 kod H. Morave. Cena 18.500 eura. Tel. 348-927, 060/ 348-9-270 PRODAJEM stan od 40 m2, 2. sprat, Qubi} Kej. Cena 29.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 49 m2, 2. sprat, Avenija 1. Cena 29.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM sre|en stan od 63 m2, u centru, 2. sprat. Cena 37.000 eura. Tel. 063/ 127-5630, 063/ 735-0-260 PRODAJEM stan 37 m2, Beograd, [umice, CG, 4. sprat, ukwi`en. Cena 50.000 eura. Tel. 061/ 228-8-961 PRODAJEM stan od 41 m2, 4. sprat, kod Medicinske {kole. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan 37 m2, 3. sprat, CG, bez posrednika. Tel. 063/ 735-0-260

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/8617 988 STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski. IZDAJEM KOMPLETNO NAME[TEN DVOSOBAN STAN, CG, KTV,2 KUPATILA. TEL. 032/ 373-571, 064/ 829-2720 NOVI REZERVNI DELOVI ZA ULI^NE OFF-ROAD I ATV MOTOCIKLE OD JAPANSKIH, ITALIJANSKIH I OSTALIH EVROPSKIH PROIZVO\A^A. SUPER CENE UZ DOBAR KVALITET. TEL. 065/ 445-0-015 PRODAJEM stan od 43 m2, ulica Nemawina, CG, 4. sprat. Cena 28.000 eura. Tel. 228-457 PRODAJEM stan od 43 m2, 2. sprat, ulica Qubi}ska. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 146-8732 PRODAJEM stan kod [ipada od 53 m2, ima tapiju. Mogu}nost zamene kroz kredit. Cena 33.000 eura. Tel. 061/ 115-9863 PRODAJEM stan od 43 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 064/ 1589-363 PRODAJEM stan 32 m2, na 6. spratu, kod Simpa. Cena 19.800 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 63 m2 sa CG, u blizini O[ Dragi{e Mi{ovi}. Cena 31.000 eura. HITNO! Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan od 28 m2, 5. sprat, kod H. Morave. Cena 16.000 eura. Tel. 064/ 146-8732 PRODAJEM stan na Bedemu, kod Belvija, od 45 m2, na 3. spratu. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM nov stan od 70 m2, Qubi} Kej, CG, ima lift. Povoqno. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM stan od 45 m2. Cena 28.000 eura. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM stan od 77 m2, renoviran, centar. Cena 42.500 eura. Tel.032/ 224-590 PRODAJEM nov stan od 62 m2, dupleks, centar, useqiv, CG, ima terasa. Tel. 060/ 349-8490 PRODAJEM stan od 42 m2, u ^a~ku, B. Jankovi}. Tel. 062/ 200-482 PRODAJEM lokal od 11 m2 u

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

PRODAJEM malo kori{}enu fiskalnu kasu Galeb MP 55 sa GPRS. tel:060/388-22-99 PRODAJEM dve ku}e posebne stambene jedinice od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Povoqno. Mo`e zamena za stan, uz doplatu. Vredi pogledati. Tel. 063/ 843-0-214

KUPUJEM MAWI STAN OD 0.5-1, NI@E SPRATNOSTI. TEL. 064/ 141-4-324

PRODAJEM DVE UGOJENE SVIWE. TEL. 385-396 PRODAJEM KU]U U DQINU / LU^ANI / OD 230 M2 SA 7 ARI PLACA I POMO]NIM OBJEKTIMA. TEL. 032/ 556-2-644

POTREBNA FINANSIJSKA POMO] ZA LE^EWE DETETA PETRA XOKOVI]A IZ KOWEVI]A /2006.GODI[TE/ KOJI IMA USPOREN PSIHOMOTORNI RAZVOJ. KONTAKT TELEFON 060/ 0127206. TEKU]I RA^UN 160-5700100712245-26 UNAPRED ZAHVALNA MAJKA SNE@ANA KUPI SOPSTVENI POSAO! AKO IMA[ OSNOVNO ZNAWE RADA NA RA^UNARU, STABILNU INTERNET KONEKCIJU I ELOKVENTAN/NA SI IMA[ MOGU]NOST DA ZAPO^NE[ SOPSTVENI POSAO. ISKORISTI OVU [ANSU, JER PONUDA ZA ^A^AK VA@I ZA SAMO JEDNOG KANDIDATA. ZAKA@I SASTANAK SA VLASNIKOM MARKETING AGENCIJE „NEW BALANCE” . TEL. 064/ 176-0-456

HITNO PRODAJEM 2 STANA , 65+30 M2, NA 1. SPRATU, DVE ODVOJENE STAMBENE JEDINICE, SA CG, UL. M. NIK[I]A. CENA 50.000 EURA. TEL. 060/ 349-8-490 centru. Povoqno. Tel. 032/ 344-630, 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u u varo{ici u Kotra`i, sa 2 objekta i 40 ari placa. Tel. 0033604179475 PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 2 ara placa kod Bioskopa Prag. Tel. 011/ 394-0-872 PRODAJEM dve posebne stambene jedinice / ku}e / od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici sa placem od 4 ara. Mogu}nost zamene za stan, za auto. Mo`e svaki dogovor. Tel. 063/ 843- 0- 214 PRODAJEM noviju spratnu ku}u u Atenici, od 110 m2, sa oku}nicom od 5 ari i 20 ari u produ`etku dvori{ta. Ukwi`ena, ima eta`no grejawe.Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dve prizemne ku}e na 6. ari placa na Alvaxinici. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u u ^a~ku, u Pigovoj 11/2. Tel. 032/ 345-543 PRODAJEM u Beogradu, Crveni Krst, ku}u od 151 m2, ukwi`ena. Cena dogovor. Tel. 060/ 349-8490 PRODAJEM ku}u kod kamenog mosta od 60 m2 sa10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2 ara placa, kod bioskopa Prag. Tel. 064/ 139-4-468 PRODAJEM ku}u u centru od 66 m2, plac 4.5 ari ili mewam za trosoban stan , uz doplatu. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM ku}u u Gori~anima, useqiva, sa placem od 50 ari. Cena po dogovoru. Tel. 061/ 188-0-429 PRODAJEM ku}u 35+13 m2, 1 ar zemqe, u ulici V. Stepe. Cena 30.000 eura. Tel. 032/ 228457 PRODAJEM ku}u od 100 m2 u Ko{utwaku. Tel. 064/ 864-7271 PRODAJEM vikendicu na Jelici sa 10 ari placa. Cena 6.000 eura. Tel. 065/ 344-9-428 PRODAJEM kamp ku}icu u Ro{cima. Tel. 060/ 033-2-354 PRODAJEM vikendicu od 20 m2 sa strujom, na jezeru u Me|uvr{ju, u blizini Plave Stene.

Cena 5.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM vikendicu od 20 m2 sa pomo}nim objektima, na 20 ari placa u Loznici. Cena 6.000 eura. Mo`e dogovor. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM vikendicu sa vi{e pomo}nih prostorija i 60 ari placa u Kuki}ima. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM imawe sa 2 ku}e u Pakovra}u, blizu ^a~ka, asfaltni prilaz. Tel. 064/ 196-4705 PRODAJEM seosko doma}instvo u Lipnici sa 3.5 ha oku}nice. Tel. 063/ 652-804 KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18 PRODAJEM KU]U U U@EM DELU GRADA, ILI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL: 223-116 OD 9-18 KUPUJEM mawi stan ili ku}u u ^a~ku. Tel. 344-684, 064/ 0251-398 NEKRETNINE - IZDAVAWE - POTRA@WA IZDAJEM kompletno name{ten dvosoban stan, CG, KTV, 2 kupatila. Tel. 032/ 373-571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM povoqno sobu sa upotrebom kuhiwe i kupatila starijoj `enskoj osobi. Tel. 063/ 844-2-791 IZDAJEM sobe za u~enice sa upotrebom kuhiwe i kupatila, u blizini Medicinske {kole. Tel. 032/ 373-624 IZDAJEM jednosoban stan, u Loznici, kod Po{tinog magacina. Tel. 032/ 374-951, 064/ 530-2-178 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u stambenoj zgradi. Tel. 063/ 609-784 IZDAJEM dvosoban nename{ten stan, poseban ulaz, nova gradwa, ku}a. Tel. 032/ 332671


IZDAJEM dvosoban name{ten stan na Gradskom bedemu. Tel. 011/ 266-5-938, 063/ 876-4189 IZDAJEM prazan jednosoban stan u zgradi u Nemawinoj. Tel. 063/ 844-2-574 IZDAJEM povoqno potpuno opremqenu ku}u od 40 m2 kod Slobodine raskrsnice. Tel. 064/ 243-2-433, 064/336-8222 IZDAJEM nename{ten stan od 65 m2 u strogom centru ^a~ka , na prvom spratu ( CG, klima, kablovska). Pogodan za stambeni ili poslovni prostor ( ordinacije, kancelarije). Tel. 064/ 391-3-059 IZDAJEM nov stan od 54 m2 u centru. Tel. 063/ 735-0-260 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, u blizini Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM od 1.jula name{tenu garsoweru od 33 m2, nova, centar, Qubi}ska ulica. Tel. 032/ 224-590, 063/ 735-0-260. IZDAJEM dvosoban name{ten stan kod Hotel Morave. Tel. 064/ 230-4-202 IZDAJEM poluname{ten trosoban stan, CG, na Alvaxinici. Tel. 064/ 145-1-062 IZDAJEM name{ten stan od 64 m2 u U~iteqskoj ulici. Tel. 063/ 844-2-791 IZDAJEM ku}u od 45 m2 naseqe Trbu{ani, preko puta Rasadnika. Cena 80 eura. Tel. 064/ 018-8-754 IZDAJEM lokal od 40 m2, u strogom centru grada. Tel. 225431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM lokal od 50 m2 u ^a~ku. Povoqan za sve vrste delatnosti. Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM lep apartman, na do-

PRODAJEM BALIRANO SENO I SLAMU

33

OGLASI

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

broj lokaciji blizu mora u Igalu. Tel. 032/ 320-110, 063/ 709-9-077 IZDAJEM ure|enu ku}u u Ko{tuni}ima za letwi boravak , na du`e ili kra}e vreme. Tel. 712-198, 061/ 723-3-080 IZDAJEM name{tenu garsoweru, na Qubi} Keju, ul. D. Markovi} 80. Tel. 032/ 354-285, 063/ 525-888 IZDAJEM nename{tenu ku}u u Draga~evskoj ulici. Tel 064/ 264-2-653 IZDAJEM nename{tenu ku}u u Kulinova~kom Poqu kod Pruge. Tel. 063/ 1031335 IZDAJEM name{tenu garsoweru u Sin|eli}evoj 83/1. Tel. 032/ 700-957, 063/ 700-0-425 IZDAJEM garsoweru. Tel. 060/ 419-0-348 IZDAJEM poslovni prostor od 60 m2 u centru grada. Tel. 225431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM lokal od 81 m2 u strogom centru grada u G. Milanovcu. Tel. 063/ 885-6-610 IZDAVAWE privatnog sme{taja - soba, blizu pla`e , Crna Gora, Bar, [u{aw . Tel. 0038230350562, +38267852878. IZDAJEM stan, Bau{i}i kod Herceg Novog, za letovawe. Tel. 032/ 341-948, 066/ 346-288 IZDAJEM poslovni prostor od 60 m2. Tel. 032/ 225-431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM noviji dvosoban , poluname{ten stan sa CG. Tel. 063/ 735-0-260 IZDAJEM name{ten stan kod Solida. Tel. 061/ 115-9-863 IZDAJEM u strogom centru grada ku}u. Tel. 064/ 102-2-759 MEWAM stan od 64 m2, 1.

sprat, CG, kod Gradskog Parka u ^a~ku, za odgovaraju}i stan u Beogradu. Tel. 063/ 844-2-791 PLACEVI PRODAJEM plac na Suvom Bregu. Tel. 554-9-204 PRODAJEM placeve od 4 i 30 ari, 100 metara posle Kamenog mosta u Trbu{anima. Tel. 061/ 110-5-134 PRODAJEM parcelu od 30 ari, na putu za Gu~u, kod Restorana Petrovi}. Na placu voda i struja. Tel. 032/ 366-163 PRODAJEM plac od 5 ari uz asfalt / ima struja i voda /, na Topalovom Brdu. Tel. 374-663, 064/ 335-1-637 PRODAJEM plac u Qubi}u od 5.5. ari. Tel. 061/ 111-6-439 PRODAJEM plac u ^a~ku, kod Trnavske reke, povr{ine 5 ari. Tel. 060/ 600-3-323 PRODAJEM placeve od 16 i 6 ari u centru Kotra`e, pored puta. Tel. 064/ 118-8-485 PRODAJEM povoqno livadu u Rtarima , pored seoskog puta, povr{ine 40 ari. Tel. 064/ 124-1-806 PRODAJEM plac od 18 ari kraj Morave, potes Rastoke. Tel. 063/ 163-6-265, 011/ 787-5276 PRODAJEM plac od 5 ili 10 ari kod Slobode. Tel. 064/ 474-0-580 PRODAJEM plac od 10 ari pored autobuske stanice Pqo{ta u Viqu{i. Telefon 064/ 210-9284 PRODAJEM plac od 10 ari, voda i vajat, kameni most Trbu{ani. Tel. 060/ 754-5-011 PRODAJEM plac 15 ari u Miokovcima, sa objektom od 10 m2,

FOTOKOPIRNICA „COPY STUDENT“, BATE JANKOVI] 21, vr{i najjeftinije digitalno fotokopirawe i {tampawe, kao i kori~ewe maturskih, seminarskih i diplomskih radova. Za |ake i studente 10% popust. Tel. 343-145, 061/ 173-1-172

Telefon za informacije:

032/385 - 950

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03

ima struja i voda. Postoji mogu}nost i zamene za auto. Cena 1.900 eura. Tel. 063/ 843-0214 IZDAJEM plac od 15 ari sa objektom od 80 m2, u Parmencu do puta. Cena povoqna. Tel. 064/ 250-7-493 PRODAJEM plac od 63 m2, u Prislonici , Vasovi}a kosa. Tel. 032/ 554-9-204 RAZNO PRODAJEM polovan crep, 400 komada, kao i grede i blokove. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM povoqno 2000 crepova Kontinental , Kawi`a. Tel. 066/ 972-9-885 PRODAJEM o~uvan biber crep, 2.000 komada. Tel. 712-198, 061/ 723-3-080 PRODAJEM metalnu cisternu za vodu. Cena 220 eura. Tel. 064/ 238-3-761 PRODAJEM metalnu cisternu za vodu. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM vi{e livenih radijatora. Tel. 069/ 161-0-777 PRODAJEM rolere marke Alpina, 44. broj. Malo kori{}eni. Tel. 060/ 033-3-423 PRODAJEM komfornu auto-

AGENCIJA

kamp prikolicu, ima struja i plin. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM ugostiteqsku prikolicu sa pred{atorom. Povoqno. Tel. 065/ 411-2-390 PRODAJEM ~uvalicu za stoku. Tel. 064/ 238-3-761 PRODAJEM pokretnu pe} na struju, za pe~ewe prasi}a. Tel. 065/ 411-2-390 PRODAJEM mawi metalni trofazni cirkular. Tel. 064/ 2383-761 PRODAJEM Zepter vi{enamenski profesionalni ure|aj za brzo ~i{}ewe i dezinfekciju. Tel. 066/ 401-690 PRODAJEM me{alicu za beton. Tel. 032/ 366-163 PRODAJEM komplet karburator servis, mogu}nost obuke. Tel. 064/ 174-2-629 PRODAJEM baliranu lucerku, 220 bala. Zvati posle 19 ~asova. Tel. 032/ 548-1- 044 PRODAJEM prikolicu za putni~ki auto. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 6. kg. Cena 48 E. Mo`e zamena. Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM unikatni nakit, povoqno. Tel. 060/ 337-2-510 PRODAJEM najpovoqnije kanap za balirawe i stre~ foliju.

Tel. 061/ 111-6-439 PRODAJEM postoqe za suncobran. Tel. 064/ 294-2-141, 032/ 374-125 PRODAJEM ~etvorodelni regal. Tel. 064/ 272-0-585 PRODAJEM vitrinu sa staklenim vratima. Cena povoqna. Tel. 371-685 PRODAJEM samohodnu kosa~icu , italijanska, ispravna. Tel. 032/ 841-674 PRODAJEM biciklu sa 21 brzinom Skot. Cena 175 E. Mo`e zamena za laptop. Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM satelitski tawir sa motorom i pozicionerom. Cena 90 E. Tel. 063/749-4-846 PRODAJEM mini elektri~ni {poret, “Slobodin “ elektri~ni {poret i ve{ ma{inu. Tel. 064/ 127-4-512 PRODAJEM bojler od 50 l, bojler od 5 litara i rashladnu staklenu vitrinu od 100 litara. Tel. 064/ 127-4-512 PRODAJEM 30 m3 suvih drva, vrlo povoqno. Tel. 060/ 661-8835 PRODAJEM drva, 3000 din/m2. Tel. 061/ 319-6-188

\OR\EVI] NEKRETNINE

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

STANOVI P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 21.000 eura P-36 m2, 4. sprat, CG, noviji, lift, Qubi}ska. Cena 22.500 eura P-37 m2, 3. sprat, CG, renoviran, H.Morava. Cena 24.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260, 063/ 1275-630

eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 46.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvosoban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave.

Cena 40.000 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari Qubi}. Cena 77.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura BEOGRAD BEOGRAD, Slavija /Deligradska/ P- 90 m2, 4. sprat, kompletno renoviran. Cena dogovor. BEOGRAD, Autokomanda, garsowera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda, jednoiposoban 43 m2, nov. Cena 1.700 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda , jednoiposoban 47 m2, nov. Cena 1.700 e/m2


34

OGLASI

PRODAJEM kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm. Tel. 371-685 PRODAJEM `ensku krznenu {ubaru, nova, povoqno. Tel. 371685 PRODAJEM prenosive dvori{ne su{ilice za ve{. Tel. 374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM motor 4 kw , 1400 obrtaja u minutu. Tel. 064/ 2383-761 PRODAJEM cirkular, motor trofazni, dizalica na izduvne gasove. Di`e tri tone. Tel. 064/ 174-2-629 PRODAJEM kotao za parno grejawe, ispravan. Tel. 371-685 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391964 PRODAJEM kotao-{poret za eta`no grejawe Gorewe . Cena 30.000 dinara. Tel. 060/ 481-2144 PRODAJEM pe} na ~vrsto gorivo BUDERUS 4000 , 70/55/40 m3. Cena 10.000 dinara. Tel. 060/

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

481-2-144 PRODAJEM uqnu zup~astu pumpu , motor Sever. Cena 80 eura. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 353-016 PRODAJEM povoqno polovnu ve{ ma{inu. Tel. 032/ 712-264, 063/ 614-586 PRODAJEM gramofon TOSKA 21, vrlo malo kori{}en. Cena 5.000 dinara. Tel. 060/ 481-2144 PRODAJEM dvobrazni plug Lemind Leskovac, ispravan. Cena 300 evra. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM novu prskalicu Morava od 100 litara, na kolicima. Tel. 064/ 120-6-572 PRODAJEM satelitsku antenu sa motorom i risiver Strong SRP 1500. Tel. 374-125, 064/ 294-2141 PRODAJEM kompresor za farbawe, Trudbenik Doboj, 80 litara boca. Tel. 063/ 118-3-333 PRODAJEM motornu testeru 041 Stil. Cena 185 eura. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM dva nova drvena

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

prozora sa ukrasnim lajsnama. Tel. 065/ 216-1-345 PRODAJEM nove drvene `aluzine, raznih veli~ina. Cena povoqna. Tel. 371-685 PRODAJEM novu traktorsku korpu. Cena 150 eura. Tel. 066/ 910-9-889 PRODAJEM sviwu od oko 130 kg. Cena 180 din/ kg. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM ma{inu za {ivewe ko`e i krzna, ispravna. Povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM pi{toq sa dozvolim. Tel. 061/ 111-6-439 PRODAJEM IMT 558 sa ugra|enim servo upravqa~em i dobo{ ko~nicama. Cena 4.000 eura. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM motokultivator IMT 509, 15 KS, sa prikolicom i frezom i dosta opreme. Tel. 032/ 351-682, 063/ 741-9-915 ARMIRA^I, prodajem ma{inu za ispravqawe betonskog gvo`|a, remu, ma{inu za savijawe, ma{inu za uzengije i se~ku. Tel. 063/ 885-2-977

KUPUJEM biciklu Monti Bike do 80 eura. Tel. 061/ 110-5-134 KUPUJEM stoni fudbal. Tel. 032/ 381-022 AUTOMOBILI - PRODAJA PRODAJEM kamion Iveco Dajs, nosivosti 5 tona, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM Renault 5, 1992.god, bez tablica. Tel. 814-102 PRODAJEM Z-101, 1984. godi{te, plin, dobar motor, nove gume, neregistrovan. Cena 250 E. Tel. 062/ 891-3-191 PRODAJEM Skuter, 2012. godi{te. Tel. 064/ 219-2-587 PRODAJEM Zastavu 10, bela, 5vrata, 2008.god, registrovana. Cena 2.500 eura. Tel. 032/ 344630, 064/ 158-9-363 USLUGE IZRADA kotlovskih oxaka od metalnih hilzni. Tel. 066/ 9109-889, 069/ 870-5-061 IZRADA ma{inskih cementnih

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

ko{uqica, izvo|ewe gipsanih radova, postavqawe zvu~ne, termo i hidroizolacije. Tel. 064/ 6152-763 IZRADA i prodaja traktorskih korpi po `eqi. Tel. 066/ 910-9889, 069/ 870-5-061 FITNES, aerobik, sve vrste ve`bi, anticelulit, vibromasa`er. Cena 1.200.00 dinara mese~no. Tel. 063/ 656-973 USLUGA zavarivawa gusa i aluminijuma. Tel. 066/ 910-9-889 USLUGA kompletne instalacije Vindovs HP/ 7. Tel 061/ 165-0232 USLUGE popravke le|nih prskalica. Tel. 064/ 120-6-572 USLUGE ugradwe klima ure|aja ve} od 45 eura. Tel. 064/ 301-7450 USLUGE ~i{}ewa poslovnog i stambenog prostora, izuzetno kvalitetno i povoqno. Tel. 062/ 856-0-561 VR[IM nadogradwu, oja~avawe i izlivawe noktiju. Tel. 064/ 353-7-871 VR[IM usluge mu{ko - `enskog

P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena 19.000 eura P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500 eura P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000 eura P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Cena 17.500 eura P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena 21.500 eura P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena 20.000 eura P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500 eura P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 19.000 eura P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 24.000 eura P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000 eura P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena 37.000 eura P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov. Cena 40.000 eura P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena 34.000 eura P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500 eura P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|ewa. Cena 33.000 eura P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 31.000 eura P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 29.000 eura

KU]E P- 138 m2, Med. {kola, plac 2.5 ari. Cena 70.000 eura P- 340 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 60.000 eura P- 230 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 78.000 eura P- 125 m2, Centar, plac 2.6 ari. Cena 125.000 eura P- 110 m2, Centar, plac 1.4 ara. Cena 75.000 eura P- 105 m2, D. Gorevnica, plac 6 ari. Cena 35.000 eura

P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 32.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena 34.000 eura P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000 eura P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena 45.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 46.000 eura P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000 eura P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena 55.000 eura P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 80.000 eura P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 eura P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena 48.000 eura P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 eura P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Cena 39.500 eura P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000 eura P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 65.000 eura P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena 24.500 eura P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena 21.500 eura P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 22.000 eura

P- 50 m2, Parmenac, plac 3.5 ari. Cena 18.000 eura P- 90 m2, Ri|age, plac 13 ari. Cena 30.000 eura P- 62 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 35.000 eura P- 80 m2, kod Bolnice, plac 4.22 ara. Cena 37.000 eura P- 210 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 150.000 eura P- 100 m2, Kowevi}i, plac 9.77 ari. Cena 41.000 eura P- 50 m2 + 35 m2, Kneza Milo{a, plac 3.70

ari. Cena 35.000 eura P- 100 m2, Mojsiwe, plac 10 ari. Cena 30.000 eura P- 60 m2, S. Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 200 m2, ^. Bataqon, plac 6 ari. Cena 45.000 eura. P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura

ZAPOSLEWE POTREBNA frizerka sa radnim iskustvom. Tel. 064/ 218-0-327 OZBIQNA @ENA ~uvala bih dete. Tel. 063/ 789-2-472

032/222-552 064/158-93-63 063/691-761

060/34-33-290 064/137-41-37 064/146-87-31 064/146-87-31

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!

STANOVI

frizirawa. Zakazivawe na telefon: 060/ 322-4-355. VR[IM usluge hladne depilacije, veoma povoqno i higijenski. Tel. 064/ 353-7-871 NAJPOVOQNIJE kwigovodstvene usluge, jedan mesec gratis, osnivawe gratis. Tel. 064/ 1964-705 ^ASOVI MATEMATIKE, najboqi i najpovoqniji u gradu. Tel. 060/ 141-03-73 ^ASOVI MATEMATIKE za sredwo{kolce i osnovce. Tel. 060/ 558-9-296 BRAVARIJA, gus, aluminijumsko zavarivawe. Tel. 066/ 910-9889 USPE[NO le~im hemoroide ~ajevima i svodim ih na normalno stawe. Tel. +38267259654

STANOVI: P=19 m2, Nemawina, 6.sprat, lift, CG, cena: 17 500 eura P=23 m2, nova, ulica Svetozara Markovi}, prizemqe P=24 m2, Avenija 1, u zgradama od fasadne cigle, CG P=34 m2 sa CG u Nemawinoj ulici, cena: 20 500 eura P=30 m2, novija gradwa, grejawe na gas, 2. Sprat, [iri centar, cena: 21 000 eura P=34 m2, u blizini Nemawine, 2.sprat, cena: 17 000 eura P=26 m2 sa stvarima, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 18 500 eura P=30 m2, novija gradwa, Topli~ka ulica, cena: 23 000 eura P=36 m2, Avenija 1, CG, prizemqe, cena: 22 500 eura P=45 m2, Nemawina ulica, 4.sprat, CG, cena: 26 500 eura P=43 m2, u blizini Nemawine ulice, cena: 26 000 eura P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat, cena: 28 000 eura P=43 m2 + 9 m2, [iri centar, lift, 6.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=38 m2, Alvaxinica, 4.sprat, sa stvarima,novija gradwa, povoqno. P=32 m2, 6.sprat, Svetozara Markovi}a, cena: 20 000 eura (sa stvarima) P=45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 29 000

eura P=48 m2, Obili}eva-nov, prizemqe, cena: 800 eura/m2 + PDV P=48 m2, Obili}eva-nov, 3.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat, lift, CG, cena: 38 000 eura P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat, cena: 31 000 eura P=58 m2, Centar, 2 lifta, CG, cena: 31 000 eura P=62,8 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=55 m2, u blizini Nemawine ulice, 3.sprat, cena: 31 000 eura P=54 m2, Qubi} kej, u zgradama od fasadne cigle, 4.sprat, CG, cena: 35 000 eura P=59 m2 sa stvarima, Industrijski prolaz, 1.sprat, cena: 22 000 eura P=60 m2, Alvaxinica, 2.sprat, novija gradwa, cena: 40 000 eura P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat, 2 lifta, CG, cena: 34 000 eura P=55 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, cena: 36 000 eura P=58 m2, Avenija 2, lift, CG, cena: 36 000 eura P=55 m2, Qubi} kej u zgradama od fasadne cigle, renoviran, 1.sprat, CG P=52 m2, Alvaxinica, 3.sprat, nov, cena: 30 000 eura P=57 m2, nov, Qubi}ska ulica, 3.sprat P=63 m2, Centar-ulica

KU]E: P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000 eura P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25 000 eura 2 prizemne ku}e na 6 ari placa na Alvaxinici, cena: 56 000 eura Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari zemqe, cena: 20 000 eura P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog puta, cena: 45 000 eura

Gospodar Jovanova, 2.sprat, cena: 50 000 eura P=68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 41 000 eura P=81 m2, [iri centar, 1.sprat, CG, cena: 50 000 eura P=74,35 m2, Avenija 2, 1.sprat, CG, cena: 650 eura/m2 P=85 m2, Svetozara Markovi}, 3.sprat, novija gradwa, CG P=76 m2, Balkanska ulica, CG, 3.sprat, cena: 47 000 eura P=73 m2, nov, [iri centar, nov, 2.sprat, cena: 42 000 eura P-78 m2 Stari Autoprevoz, renoviran, CG, 1. sprat. Cena 50.000 eura P-26 m2 u ulici Vojvode Stepe , 1. sprat, EG. Cena 21.000 eura P-64 m2, Stari Autoprevoz, visoko prizemqe. Cena 39.000 eura P-36 m2 sa CG, u blizini Hotel Morave, 3. sprat. P-44 m2, Nemawina ulica, 4. sprat, CG, cena 26.500 eura P-61 m2, centar, Amixina ulica, 1. sprat. P-55 m2, Avenija 2, prizemqe, CG,. Cena 31.000 eura P- 69 m2 kod Medicinske {kole, 3. sprat. Cena 35.000 eura P-63 m2 kod [kole F. Filipovi}, 3. sprat. Cena 28.000 eura P-27 m2 u centru grada. P-41 m2 na Qubi} Keju. P-60 m2, Alvaxinica, fasadna cigla, CG, lift, interfon. Cena 38.000 eura

2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica, cena: 67 000 eura Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u. Povoqno. Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini Slobodinog igrali{ta. P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, udaqena 10 km od centra. Cena 33.000 eura


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

35


36

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 14. JUN 2013. GODINE


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

37


38

SAOBRA]AJ

obzirom na to da deca mla|a od 12 godina slabo procewuju udaqenost automobila, imaju mnogo slabiju pa`wu u pore|ewu sa odraslima i su`en periferni vid, pa te{ko ocewuju pravac iz kojeg dolazi zvuk, ne ~udi zabrinutost roditeqa za wihovu bezbednost na putu do {kole i ku}e. Znaju}i sve ovo, najboqe {to roditeq mo`e da uradi je da ponavqa detetu „Pravila pona{awa na ulici“, koja }e pomo}i da i ono samo izgradi ose}aj sigurnosti, jer ume da se pona{a na bezbedan na~in.

S

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

ZA BEZBEDNOST NAJMLA\IH U^ESNIKA U SAOBRA]AJU slom osobom. - Kada je ki{a ili magla, budi jo{ oprezniji u saobra}aju. - Kada se vozi{ u automobilu, sedi na zadwem sedi{tu i obavezno ve`i pojas. Na predwem sedi{tu smeju da sede deca sa vi{e od 12 godina. - Nemoj da ometa{ voza~a u vo`wi tako {to provla~i{ glavu izme|u sedi{ta. I kroz prozore sa strane se odli~no vidi kuda se kre}ete. - Budi primer bezbednosti – slobodno opomeni roditeqe ako oni zaborave da ve`u pojas.

“Pravila pona{awa na ulici“

Podsetnik za voza~e

- Hodaj samo trotoarom ili stazom za pe{ake. Ako u nekoj ulici nema trotoara, hodaj levom stranom, u susret vozilima da vidi{ automobil koji ti se pribli`ava. - Kada ide{ negde zajedno sa drugarima, hodajte obavezno stazom za pe{ake ili jedan za drugim, ako je nema. - Ulicu prelazi samo na pe{a~kom prelazu (zebri ili semaforu).

- Pre prelaska ulice pogledj prvo levo, pa desno, tek ako nema vozila ili su veoma daleko mo`e{ da stane{ na kolovoz. Ulicu prelazi oprezno, ne tr~e}i, ali ni previ{e sporo. - Kad iza|e{ iz autobusa, sa~ekaj da on ode, pa tek onda pre|i ulicu. Nema istr~avawa na ulicu iza autobusa! - Bicikl vozi samo na stazama za bicikliste i to sa obe ruke na volanu. Nema egzibicija ni pokazivawa ve{tina, osim ako ste izvan centra grada sa nekom odra-

- Kada se pribli`avate pe{a~kom prelazu obavezno usporite i zaustavite se da propustite pe{ake. - Obavezno se zaustavite iza vozila za prevoz dece kada deca ulaze ili izlaze iz wega i nikad ne preti~ite to vozilo dok stoji u stanici. Isto pravilo va`i i za svaki autobus koji stoji na stanici. - Dete mla|e od 12 godina nikad ne vozite na predwem sedi{tu automobila, na motoru ili triciklu. Decu do tri godine obavezno smestite u bezbednosno sedi{te. - Vo`wu prilagodite vremenskim uslovima i karakteru prostora kroz koji prolazite, posebno pa`qivo voze}i u blizini {kola, vrti}a i parkova.


39

OGLASI

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

AGENCIJA

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE

HITNO

PRODAJEM NOV ^ETVOROSOBAN STAN, NA QUBI] KEJU, CG, LIFT. CENA 40.000 EURA

STANOVI P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena

38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7. sprat,

P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura

P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari

www.stannekretnine.rs

CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000 eura P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura

KU]E placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura

STANOVI MEWAM ili prodajem apartman 31.5 m2, 3. sprat, CG, terasa, lift. Zgrada gra|ena 2007.godine, nalazi se iznad pijaca u Vrwa~koj Bawi. Prodaje se kompletno name{ten. Mogu}a zamena za stan u ^a~ku, mawi, dvosoban. P- 37 m2, Hotel Morava, 3. sprat, CG, terasa. Cena 24.000 eura P-46 m2, ulica Nemawina, CG, terasa, lift. P-40 m2, centar, 5. sprat, CG, lift. P-40 m2, Avenija 2, CG, lift. Cena 18.000 eura. P-55 m2, 1. sprat, starija gradwa, centar. Cena 20.000 eura P-55 m2, Q.Kej, nov, useqiv od 01.07.2013, dve spava}e sobe, lift, terasa. Cena 38.500 eura / sa PDV/ P-58 m2, ulica Svetog Save , 1. sprat, CG, terasa, lift. Cena 34.000 eura P-63 m2, 3. sprat, dvoiposoban, CG, kod {kole Filip Filipovi}. Cena 28.000 eura P- 62 m2, ulica Svetog Save, 9. sprat, lift, CG, terasa. Cena 32.000 eura P- 28 m2, nov, 2. sprat, gas, {iri centar. Cena 15.000 E P- 26 m2, nov, 3. sprat, CG, centar. Cena 23.000 E /PDV/ P- 30 m2, noviji, 4. sprat, CG, H.Morava. Cena 22.000 E P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej. Cena 23.000 E P- 38 m2, 3. sprat, CG, lift, Avenija 1. Cena 26.000 E P- 34 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 25.000 E P- 34 m2, 4. sprat, CG, lift, centar. Cena 22.000 E P- 36 m2, 6. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 25.000 E P- 45 m2, 2. sprat, CG, Nemawina. Cena 33.000 E P- 43 m2, 4. sprat, TA, Centar. Cena 29.000 E P- 46 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 29.000 E P-45 m2, 5. sprat, CG, Medicinska {kola.Cena 23.000 E P- 50 m2, 1.sprat, TA, Balkanska. Cena 27.000 E P- 52 m2, 3. sprat, gas, centar. Cena 34.000 E P- 52 m2, 6. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 31.000 E P- 52 m2, 6.sprat, CG, lift, Kalu|erice. Cena 34.000 E P- 55 m2, 4. sprat, CG, lift, Q.Kej. Cena 36.000 E P- 57 m2, 3. sprat, CG,

centar. Cena 40.000 E P- 58 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 33.000 E P- 63 m2, 1. sprat, TA, Hotel Morava. Cena 40.000 E P- 60 m2, nov, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 E P- 60 m2, 4. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 42.000 E P- 66 m2, 1. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 45.000 E P- 69 m2, 4. sprat, CG, Avenija 1. Cena 45.000 E P- 68 m2, 1. sprat, gas + gara`a, centar. Cena 47.000 E P- 70 m2, 2. sprat, CG, lift, Q. Kej. Cena 47.000 E P- 77 m2, 4. sprat, CG, lift, Centar. Cena 50.000 E P- 76 m2, 5. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 42.000 E P- 75 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 47.000 E P- 80 m2, 4. sprat, CG, Q.Kej. Cena 47.000 E P- 92 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 70.000 E P- 80 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 70.000 E / PDV / P- 83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 E P- 77 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 65.000 E /PDV/ P- 103 m2, 1. sprat, dupleks, cg, Nemawina. Cena 80.000 E P- 120 m2, 3. sprat, dupleks, CG, Hotel Morava. Cena 75.000 E P-25 m2, 1. sprat, TA, Alvaxinica / name{tena ili nename{tena/ .Cena dogovor. P- 23 m2, 1. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 19.000 E. P- 28 m2, 5. sprat, TA /gas/, Hotel Morava. Cena 19.000 E P-38 m2, VP, CG, terasa, Avenija 1. Cena 25.000 E P-35 m2, 4. sprat, TA, Q. Kej. Cena 22.000 E P- 40 m2, 4. sprat, CG, terasa, centar, renoviran sa name{tajem. Cena 36.000 E P-48 m2, 4. sprat, CG, terasa, Nemawina. Cena 28.000 E P-45 m2, VP, nov / u izgradwi, useqiv u maju /, centar 800 e/ m2. Povra}aj PDV. P-47 m2, 2. sprat, CG, ulica Obili}eva, noviji . Cena 36.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2, name{ten. Cena 32.000 E P-57 m2, 4. sprat, CG,

terasa, Avenija 2. Cena 32.000 E P-52 m2, 3. sprat, TA, terasa, Qubi} kej. Cena 28.000 E P-54 m2, 9. sprat, CG, terasa, lift, centar. Cena 31.000 E P-58 m2, 7. sprat, CG, terasa, lift, Qubi} kej / pogled na Moravu /. Cena po dogovoru P-65 m2, 1. sprat, CG, terasa, renoviran, Hotel Morava. Cena 45.000 P-50 m2, 4. sprat, gas, terasa, noviji / sa stvarima /, Hotel Morava. Cena 32.000 E P-60 m2, 4. sprat, CG, nov, Balkanska. Cena 33.000 E P-90 m2, CG, lift, terasa, gara`a, Hotel Morava. Cena 53.000 E P-26 m2, nova garsowera, centar. Cena 22.000 eura KU]E P- 92 m2, plac 5 a, {kola R.Mitrovi}. Cena 50.000 E P- 120 m2 / P+PK/ , plac 2 ara, Obili}eva. Cena 50.000 E P- 70 m2, plac 4.13 ari, Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000 E P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha / vo}wak, {uma /, Teo~in. Cena 15.000 E P- 100 m2 /P + 1 /, plac 12 a, Prijevor. Cena 18.000 E P- 30 m2, plac 25 a. Trnava. Cena 11.000 E P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari, Qubi}. Cena 80.000 E LOKALI P- 20 m2, nov, centar, CG. Cena 30.000 E P- 25 m2, Car Lazar, CG. Cena 22.000E P- 71 m2 /P+1/, centar, plac 1 a. Cena 80.000 E P- 134 m2, dva nivoa, cg, Nemawina. Dogovor. P- 105 m2 /SU+PRIZ/, CG, H.Morava. Cena 60.000 E P- 49 m2, Alvaxinica, CG. Cena 38.000 E P- 61 m2, Hotel Morava, CG. Cena 45.000 E / PDV/ P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena 20.000 E PLACEVI P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 70.000 E P- 40 a, kod Bolnice. Dogovor P- 1 ha, 10 a, Preqina / kru`ni tok/. Dogovor. P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa glavnog puta. Cena 400 e/ar


40

OGLASI

JAVNO PREDUZE]E ZA GAZDOVAWE [UMAMA “SRBIJA[UME” BEOGRAD [UMSKO GAZDINSTVO “GOLIJA” IVAWICA Na osnovu Odluka Zamenika generalnog direktora JP “Srbija{ume” Beograd, broj 2706 od 11. 3. 2013. godine i broj 6811 od 12. 6. 2013. godine,

OBJAVQUJE JAVNI POZIV ZA LICITACIONU PRODAJU usmenim javnim nadmetawem Koja }e se odr`ati 20. 6. 2013. godine (~etvrtak) u 11 ~asova u prostorijama [G “Golija” Ivawica. Predmet licitacije je prodaja tehni~kog i ogrevnog drveta u odeqewima u kojima je planirana prodaja na pawu na osnovu godi{wih planova. Partija br. 1 Odeqewe br. 5 GJ Mr~ajevac Koli~ina drvnih sortimenata predvi|ena za prodaju u 5. odeqewu je 155 m3 od ~ega: tr. sm/jele I klase 15 m3 x 7084 din/m3 = 106.260,00 tr. sm/jele II klase 30 m3 x 5756 din/m3 = 172.680,00 tr. sm/jele III klase 45 m3 x 4569 din/m3 = 205.605,00 ogr. drvo sm/ jele I kl. 34 m3 x 1359 din/m3 = 46.206,00 {umski otpad sm/jele 31 m3 x 1359 din/m3 = 42.129,00 Ukupno: 155 m3 572.880,00 Po~etak posla je odmah po potpisivawu Ugovora, a zavr{etak najkasnije 31. 8. 2013. godine. Partija br. 2 Odeqewe br. 6 GJ Mr~ajevac Koli~ina drvnih sortimenata predvi|ena za prodaju u 6. odeqewu je 363 m3 od ~ega: tr. sm/jele I klase 30 m3 x 7084 din/m3 = 212.520,00 tr. sm/jele II klase 65 m3 x 5756 din/m3 = 374.140,00 tr. sm/jele III klase 100 m3 x 4569 din/m3 = 456.900,00 ogr. drvo sm/jele I kl. 96 m3 x 1359 din/m3 = 130.464,00 {umski otpad sm/jele 72 m3 x 1359 din/m3 = 97.848,00 Ukupno: 363m3 1.271.872,00 Po~etak posla je odmah po potpisivawu Ugovora, a zavr{etak najkasnije 31. 8. 2013. godine.

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

Partija br. 12 Odeqewe 16 i 17, GJ Cari~ina - @ari, povr{ine 13,00 ha, ukupne neto mase 910 m3 Ogrevno drvo bora I klase 910 m3 x 1270 din/m3 = 1.155.700,00 Po~etak posla je odmah po potpisivawu Ugovora, a zavr{etak najkasnije 31. 8. 2013. godine. Partija br. 13 Odeqewe 59 i 60, GJ Biser voda-Crni vrh, povr{ine 3,25 ha, ukupne neto mase 265 m3 tr. sm/jele I klase 10 m3 x 7084 din/m3 = 70.840,00 tr. sm/jele II klase 30 m3 x 5758 din/m3 = 172.740,00 tr. sm/jele III klase 60 m3 x 4569 din/m3 = 274.140,00 rud. drvo sm/jele 15 m3 x 3040 din/m3 = 45.600,00 ogr. drvo sm/jele I kl. 140 m3 x1360 din/m3 = 190.400,00 Ukupno: 265m3 753.720,00

Po~etak posla je odmah po potpisivawu Ugovora, a zavr{etak najkasnije 31. 8. 2013. godine. Svukupna koli~ina drvih sortimenata iznosi 1.693 m3. Sveukupna vrednost svih partija po po~etnim cenama bez PDV-a iznosi 3.754.172,00 dinara. Napomena: Predlo`ene jedini~ne cene za prodaju na pawu su bez PDV-a. Kriterijum za izbor najpovoqnije ponude je najvi{a ponu|ena cena za partiju. Licitira se najmawe jedna partija, a licitacioni korak iznosi 30 din/m3. Po potpisanom ugovoru, u roku od pet dana, ponu|a~ mora da po~ne sa radovima u navedenim odeqewima, a rok za zavr{etak posla je 31. 8. 2013. godine. Kupac je u obavezi da vr{i avansno pla}awe robe koja je predmet licitacije po ovom javnom pozivu, a dinamika pla}awa }e biti definisana ugovorom. Ugovor sa ponu|a~em koji je dostavio najboqu ponudu zakqu~i}e se po predlogu Komisije koja je sprovela predmetnu licitaciju, a na osnovu Zapisnika sa sprovedene licitacije i to u roku od pet dana od dana dostavqawa ugovora na potpis ponu|a~uKupcu. Ukoliko ponu|a~ ~ija je ponuda najboqa odustane od zakqu~ewa ponu|enog ugovora ili ne potpi{e ugovor u roku od 5 dana od dana dostavqawa ugovora na popis gubi pravo na povra}aj upla}enog depozita, a ugovor }e se zakqu~iti sa ponu|a~em koji je dao slede}u najboqu ponudu. Ukoliko ponu|a~ ~ija je ponuda ocewena kao najboqa odustane od zakqu~ewa ugovora gubi pravo na povra}aj upla}enog depozita, a prodavac zadr`ava pravo da ugovor zakqu~i sa ponu|a~em koji je dao slede}u najboqu ponudu. Pravo nadmetawa na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prethodno izvr{e uplatu depozita u visini od 10% od po~etne vrednosti koja se licitira do 19. 6. 2013. do 15 ~asova, a koja }e slu`iti za dobro izvr{ewe posla, na teku}i ra~un JP “Srbija{ume” Beograd, [G “Golija” Ivawica, koji se vodi kod Komercijalne banke, broj 205-19080-78, uz napomenu: UPLATA DEPOZITA ZA LICITACIJU NA DAN 20. 6. 2013. godine. Visina depozita iznosi 10% od po~etne vrednosti partije koja se licitira, i to: - Za partiju 1 ------------------------------------------------------------------- 57.288,00 din - Za partiju 2 ------------------------------------------------------------------- 1 27.187,20 din - Za partiju 12 ----------------------------------------------------------------- 115.570,00 din - Za partiju 13 ------------------------------------------------------------------ 75.372,00 din Drvni sortimenti koji su predmet prodaje na navedenim lokacijama mogu se razgledati u periodu od 15. 6. 2013. godine do 19. 6. 2013. godine od 9-15 ~asova uz OBAVEZNU unapred najavu Nedeqkovi} Predragu, ruk. kom. slu`be u [G “Golija” Ivawica na tel: 064/8564-266


41

^ITUQE

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

^ETRDESETODNEVNI POMEN

U subotu 15. juna 2013. u 11 ~asova na grobqu u Kulinovcima dava}emo GODI[WI POMEN

na{oj majci

DOBRILI MILENKOVI]

SINI[A SRDANOVI]

iz ^a~ka

I posle ~etrdeset dana, re~i je premalo da ka`emo koliko smo tu`ni. Ako je `ivot morao stati, drage uspomene na tebe i daqe traju i bi}e sa~uvane u na{im srcima. Brat DANILO BRKOVI] sa porodicom

„Pesme majci su pesme zahvalnice, pesme odanosti i po{tewa, to su mala uzdarja za velike darove koje samo, kroz roditeqa, Tvorac mo`e podariti”. Porodica MILENKOVI]

16105

fak.

GODI[WI POMEN

POSLEDWI POZDRAV

MILKA PAREZANOVI]

DRAGOM TA[U

16. 6. 2012 - 16. 6. 2013.

FUDBALSKI SAVEZ GRADA ^A^KA I FUDBALSKI SAVEZ MORAVI^KOG OKRUGA

Postoji{ i traje{ kroz najlep{e uspomene koje bolno podse}aju na sve {to smo tvojim odlaskom izgubili. Vreme nikada ne}e izbrisati tvoj lik i ne}e ispuniti prazninu koja je ostala. Bila si oli~ewe dobrote, plemenitosti i po`rtvovawa. Takvu }emo te uvek sa~uvati u svojim srcima. Voqeni nikada ne umiru. Zahvalni porodice PAREZANOVI] i LAZOVI]

fak.

GRUJICA LAZAREVI]

Dana 18. 6. 2013. navr{i}e se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg dragog kolege

16106

Dana 15. juna 2013. navr{avaju se ^ETIRI GODINE od smrti na{eg dragog

2003 - 2013 19. juna 2013. godine navr{i}e se DESET GODINA od kako ga nema, " i nema, i nema ga vi{e..." a `ivi u svakoj na{oj misli u koju je utkao svoju qubav i lepotu. PORODICA

MI[E MI[KA VRANI]A

MILA PANTOVI]A 1955 - 2013

16099

Dana 19. juna navr{ava se PET GODINA od smrti mog dragog brata

RADI[E SIMEUNOVI]A iz Pridvorice Uvek }emo sa ponosom izgovarati tvoje ime. Ve~no }e{ `iveti u na{im srcima i mislima. Brat \UR\E sa porodicom

Bio si najboqi me|u nama. TAKSISTI SLOBODA

Uspomenu na tvoj dragi lik s' ponosom i qubavqu ~uvamo u na{im srcima. Supruga DARA, sin IVAN, majka DRAGOMIRKA, otac VEQKO i sestra NEVENA sa porodicom

16085

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

16107


42

^ITUQE

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

Dana 16. 6. 2013. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti

Dana 8. juna 2013. godine preminuo je na{ dragi

ALEKSANDAR BAJ^ETI] 1952 - 2013 iz ^a~ka S ponosom ga pomiwemo, a sa tugom `ivimo. Na{a qubav i se}awe na wega osta}e zauvek. Na ve~ni po~inak smo ga ispratili 10. juna 2013. u 15:00 ~asova na ^a~anskom grobqu. Zahvaqujemo se rodbini, prijateqima i poznanicima na izrazima sau~e{}a.

BANA SPASOJEVI]A Nikad pre`aqenog oca, supruga, sina, brata, ujaka, te~a, zeta i druga.

WEGOVI NAJMILIJI 16102

16101

GORAN VESELINOVI]

Utehe nema zaborav ne postoji, za one koji te iskreno vole... a za nas postoje samo suze, tuga i neizbrisiv bol. Dok god `ivimo ti }e{ `iveti sa nama. Posledwi pozdrav od tetke SNE@ANE, sestara SAWE, TAWE i KA]E

GORAN VESELINOVI]

GORAN VESELINOVI]

Nikada te ne}emo zaboraviti ni pre`aliti.

Voqeni Gorane, sa mnogo bola u srcu i tuge u du{i rastajemo se od tebe. Tvoji drugovi, drugarice i rezredna odeqewa IVs2

16094

Tvoji: deda BO@O, baba NOVKA, ujak MILORAD, ujna GORDANA i bra}a @EQKO i @ARKO 16088

16089

RAJNA MARTA]

RAJNA MARTA]

19. 6. 2006 - 19. 6. 2013.

19. 6. 2006 - 19. 6. 2013.

RAJNA MARTA] 19. 6. 2006 - 19. 6. 2013.

Draga seko, istina da SEDAM GODINA nisi sa nama je te{ka, tuga velika, bola previ{e, re~i premalo da ka`em koliko mi nedostaje{. Ovo je pozdrav koji ne ~uje{, reka suza koju ne vidi{. Tvoje ime je moj ponos, tvoja plemenitost moja snaga, a tvoja smrt ve~ni bol i tuga. Postoji ne{to {to ne umire, a to je qubav i se}awe na tebe dok `ivim. Tvoja sestra CANA i zet MIRO

Pro|e SEDAM GODINA kao da je sedam dana, tako je brzo proletelo da nismo ni svesni jo{ uvek da te nema. Nema tvoje podr{ke, tvog osmeha, {ale, nema ni{ta. Nama ostaje da patimo i ~ekamo dan kada }emo se ponovo sresti. PORODICA MARTA]

16100

16100

Draga seko, tuga i bol su deo mog `ivota za svih ovih SEDAM GODINA i pitam se za{to si morala tako rano da ode{. Te{ko je prona}i re~i sa kojima bih opisala tvoj odlazak. Bez tebe mi sve te{ko pada, svaki dan donosi veliku prazninu, a srce i du{a bole. Sve dok `ivim `ive}e{ u mom srcu. Tvoja sestra ZORA

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

16100


43

^ITUQE

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

U molitvi za GODI[WI POMEN okupi}emo se 15. 6. 2013. u 12 ~asova, na grobu na{e majke

Prete{ko je prihvatiti i poverovati, a jo{ te`e oprostiti se od na{eg

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo dana 20. juna u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu davati ^ETRDESETODNEVNI POMEN

NA[OJ

PAVLENIJE URO[EVI]

PE\E

Tvoja deca

1936 - 2013

Dragi Aco, ako je tvoj `ivot morao stati, na{e uspomene na tebe ve~no }e trajati. PORODICA MILENKOVI]

SE]AWE 16. 6. 2013. navr{ava se DVADESET GODINA od smrti na{eg oca

SINI[I

iz Atenice Tu`nog 11. maja 2013. godine posle kra}e bolesti preminuo je moj otac. Zauvek me je napustio i u carstvu nebeskom pridru`io se svojoj supruzi Ani i sinu Borku. Meni ostaje da zauvek sa tugom u srcu ve~no ~uvam uspomenu na wega. Jo{ jednom beskrajno hvala za sve {to je u~inio za mene. U sredu 19. juna u 12:30 ~asova na grobqu u Atenici obavi}u ~etrdesetodnevni pomen zajedno sa rodbinom i prijateqima. ]erka SLAVICA sa porodicom

16097

14. 5. 2013. navr{ilo se DESET GODINA od smrti na{e majke

Dana 6. 6. 2013. godine preminuo je na{ dragi

PORODICA

16078

Dana 18. 6. 2013. navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg

iz ^a~ka Sahrana je obavqena dana 8. 6. 2013. u ^a~ku.

16079

^etrdesetodnevni pomen obavi}emo 15. juna u 12 ~asova na ^a~anskom grobqu

16073

XEMAL KU^UK XEMO

MIODRAGA NADE AXEMOVI]A AXEMOVI] iz Zabla}a iz Zabla}a S tugom i ponosom uspomenu na wih ~uvaju }erke VESNA, @ANKA i BRANKA sa porodicama

16087

Na{em voqenom

MILINKO CVETKOVI]

ALEKSANDAR BAJ^ETI]

PORODICA DAVIDOVI]

16082

16078

Umro je na{ voqeni zet

1973 - 2013

I posle ~etrdeset dana istina je te{ka, tuga velika, re~i premalo da ka`emo koliko nam nedostaje{.

Tuga je u nama a qubav je neprolazna. Tvoji drugari iz odeqewa IV/1 generacija 2003. Gimnazije ^a~ak

IVI

S qubavqu koju smrt ne prekida i tugom koju vreme ne le~i. Hvala ti za svu tvoju qubav koju si nam pru`ao. TVOJI NAJMILIJI

Dana 15. 6. 2013. godine navr{ava se ^ETRDESET tu`nih dana od smrti na{eg dragog supruga i oca

Dana 15. 6. 2013. navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg dragog

ALEKSANDRA MARKOVI]A LEKA

ALEKSANDRA MARKOVI]A LEKA

MILO[A TUTUNOVI]A iz Viqu{e Voqeni ne umiru nikad. Ti si uvek u na{im srcima, ali te nema tamo gde najvi{e nedostaje{, u `ivotu. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav ja~a od zaborava. Tvoji najmiliji: supruga MILKA, }erke DU[ICA i SLAVICA sa porodicama 16083

POSLEDWI POZDRAV

iz Trbu{ana

Nikada ga ne}e zaboraviti supruga SNE@ANA i deca MILO[ i ALEKSANDRA 16096

S ponosom i po{tovawem ~uva}emo lepu uspomenu na tebe, a na{a qubav ~uva}e te od zaborava, jer ona ne umire i ne prolazi. Sestra NENA, zet SA[A, sestri~ine OQA i MAJA 16096

TADIJI OD FUDBALSKOG KLUBA "^A^AK 94" 16057


44

^ITUQE

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

POSLEDWI POZDRAV NA[EM BRATU

GORAN VESELINOVI] GORANU VESELINOVI]U Nema te. Ali nije zauvek, zauvek ne postoji. Vrati}e{ se ti kroz snove, se}awa, kroz uspomene. Nisi nestao, samo si zaspao. I zato sawaj i mirno spavaj. Po~ivaj u miru! ROGI, MUWA, VOJO, DARKO I DA[I]

Samo ostaje nada da vreme sad le~i sve rane i da Bog }e mi dati snage pre`iveti te dane, nova zora polako sad svi}e ali tebi to sad svejedno je, i nema veze {to pevaju ptice jer to gore sad ne ~uje se... Jo{ pamtim sve na{e posledwe re~i, taj ~vrsti zavet neraskidivi, da po|em sa tobom, ja znam ne bi hteo... moram se boriti... moram sa tim! Posledwi pozdrav mom najro|enijem bratu Goranu... tvoja seja DANICA

16080

16090

GORAN VESELINOVI] GORAN VESELINOVI] Gogo, vreme prolazi a tuga i bol ostaju, ponosan sam {to sam te imao. Neka te an|eli ~uvaju, to je nagrada za dobre qude. Tvoj ~i~a DEJAN

GORAN VESELINOVI] Sve {to bismo rekli premalo je za ono {to ose}amo, jer bol u srcu i tuga u du{i ne mogu se izraziti re~ima. Neka te an|eli ~uvaju Gogili na{... Posledwi pozdrav od ~i~e DU[KA, strine ZORICE, brata LAZARA, sestre JELENE, babe DOBRILE i dede NOVAKA

16091

Dana 15. 6. 2013. godine navr{i}e se GODINU DANA od smrti na{eg

SE]AWE Dana 15. 6. 2013. godine navr{i}e se DVADESET GODINA od smrti na{eg dragog

15. 6. 1993 - 15. 6. 2013.

Sa qubavqu i ve~nom setom ~uvaju ga od zaborava WEGOVI NAJMILIJI 16008

Tvoj brat LAZAR

16091

MILOVANA OBRADOVI]A

SVETOZARA POPOVI]A POPA

Nema vi{e brata mog, moga brata jedinog, Nema vi{e uzeo ga Bog. Nikad vi{e ja i ti ne}emo se opiti, Lepe `ene ku}i voditi. Ova pesma nije hit, ova pesma moj je krik Ja ti wome di`em spomenik. Neka ti je laka zemqa brate moj...

Nikada te ne}emo zaboraviti. Supruga MILOJKA, sin NENAD, }erka SVETLANA, zet MILOVAN, snaja MILICA, unuke JELENA i AN\ELA i unuci ALEKSA i MILOVAN

16092

Dana 17. juna 2013. godine navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog

SVETISLAVA DROBWAKOVI]A Uspomenu na na{eg dragog supruga, oca i dedu ~uvaju wegovi najmiliji: supruga JELA, }erke MILA i MIQANA, unuka SLA\ANA, zetovi TOMO i MI]O


PETAK 14. JUN 2013. GODINE

45

^ITUQE

GORAN VESELINOVI] Voqeni Gorane, tvoj mio i drag osmeh, vedar lik, {armantan pogled }e nam ostati zauvek u se}awu. Mnogo te volimo i po{tujemo i zato nam po~ivaj u ve~nom miru. Tvoji: ]EBO, RAKOWAC, MATIJA, MIKI, [ELE, BO]A, MUJO, ALEKSANDRA, MARIJANA, PUJO, MICANA, RUMUN, MLADEN, MILOJE, BALIJA, VAWA, RISTO, TRILE, \OLE, @EPE, DEJO, BURSA], REMA, GILE, ALEKS, MISA 16093


46

^ITUQE

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

^ETRDESETODNEVNI POMEN

ALEKSANDAR ACO BAJ^ETI]

IVANA DAVIDOVI] profesor engleskog jezika

Dana 8. 6. 2013. godine posle du`e bolesti napustio nas je jo{ jedan uzoran ~lan kolektiva. Dugogodi{wi uzoran radnik, ~lan svih foruma Zanatske zadruge „Univerzal” ^a~ak, a pred kraj radnog veka i udru`eni zanatlija, svojim predanim radom, a pre svega svojom qudsko{}u, drugarskim odnosom prema kolegama i zanatlijama sa kojima je sara|ivao, ostavio je dubok pe~at, kako u Zadruzi, tako i u {iroj zajednici. Wegovim odlaskom pretrpeli smo veliki gubitak, ali }emo ga se uvek se}ati sa qubavqu i po{tovawem. Kolektiv Zanatske zadruge „Univerzal” ^a~ak

Svenuti ne}e ve~no leto tvoje, Niti lepota, a i smrt se ne}e Hvaliti da ti pokri tamom boje, U ve~nost - pesma - i tvoj lik odne}e. Dok oko vidi i dok di{u qudi S pesmom }e ovom tvoj lik da se budi. Ostali smo uskra}eni za jedno veliko, ~isto srce i prijateqstvo. Nikada te ne}emo zaboraviti, dobrice na{a. Kolektiv O[ „Dr Dragi{a Mi{ovi}” ^A^AK

fak.

16081

U ponedeqak 17. juna navr{ava se ^ETIRI GODINE od kako je preminuo na{ otac

^edo na{e, ugasio si radost u na{im `ivotima i ostavio nas u ve~nom mraku

Sa neizmernim bolom i tugom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi

VLADE \OR\EVI] Godine prolaze, a mi se i daqe ne mirimo sa tim da te zaista nema... NAJMILIJI 16084

GORAN VESELINOVI] 1994 - 2013 Preminuo nesre}nim slu~ajem u ponedeqak 10. 6. 2013. godine u 03:40 ~asova u 19-oj godini `ivota.

VEROQUB GARI]

Dana 11. juna 2013. navr{ilo se ^ETIRI GODINE od smrti na{eg dragog druga

O@ALO[]ENI: majka RADMILA, otac MIROSLAV, brat BOJAN, baba RADOJLA, stric DEJAN

1940 - 2013 preminuo dana 8. juna 2013. godine. Sahrana je obavqena u ponedeqak 10. 6. 2013. u Slatini.

16088

Zahvaqujemo se rodbini, prijateqima i ambulanti Slatina koji su svojim izjavqivawem sau~e{}a i prisustvom dostojanstveno ispratili na{eg Veroquba. O@ALO[]ENI: supruga STOJADINKA, sinovi MILINKO i DEJAN, snaja DRAGICA, unuci KATARINA i @EQKO, bra}a TOMISLAV i RADOJE, sestre OLGA, RADIKA, DRINA i BRANKA i ostala mnogobrojna rodbina 16095

Dana 15. 6. 2013. u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu dava}emo GODI[WI POMEN na{em dragom

MILUTINU IVANKOVI]U - MILUNU Pozivamo rodbinu, kumove, kom{ije i prijateqe da prisustvuju pomenu. Supruga \UR\INA, sinovi QUBI[A i NEBOJ[A, snaha GORDANA i unuka NASTASIJA 16086

@ARKA ^EKEREVCA I posle ~etiri godine nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoji drugari: URO[, BOBAN i GORAN 16104


47

^ITUQE

PETAK 14. JUN 2013. GODINE

SE]AWE na na{eg dragog

POSLEDWI POZDRAV na{oj dragoj

ZORANA JANKOVI]A

ANGELINI MATOVI] GINI

advokat iz ^a~ka 14. 6. 2005 - 14. 6. 2013.

U nedequ 9. juna 2013. godine preminula je na{a

ANGELINA MATOVI] GINA

SA PONOSOM I QUBAVQU USPOMENU NA WEGA ^UVA PORODICA JANKOVI]

Ve~no }e{ `iveti u na{im srcima i mislima. Brat BO@IDAR sa porodicom

ro|ena Novakovi} 1945 - 2013. S' qubavqu i ponosom ~uva}emo te od zaborava. DRAGAN, MILICA, MAGA i SEKA

16007

16072

16072

iz ^a~ka

Dana 14. juna 2013. godine u 13 ~asova obele`i}emo POLUGODI[WI POMEN na{em dragom

20. juna 2013. navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog

DOBRIVOJU @IVKOVI]U Pamti}emo te zauvek kao dobrog i plemenitog supruga, oca i dedu. Vreme prolazi ali ti }e{ biti uvek u na{im srcima. PORODICA @IVKOVI] 16077

16074

U subotu 15. juna 2013. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog

BRANKU TOPALOVI]U

S po{tovawem uspomenu na wega ~uvaju supruga LEPOSAVA, sestra DANICA i mnogobrojna rodbina 16071

POMEN

iz Trbu{ana Verovali smo da }e{ pobediti, jer borci kao ti nikada se ne predaju. Dok si bolovao bolelo je i nas, a kad je tvoj bol prestao na{ je postao jo{ ja~i. PORODICE DABOVI], \UNISIJEVI] I SRETENOVI]

iz Graba Za sobom ostavi suprugu Anku sa tri sina od sedam, pet i pola godine, a i sam je ostao sirotan bez oba roditeqa u 6-oj godini.

BRANISLAVA TOPALOVI]A - PICOLE iz Trbu{ana Vreme prolazi, tebe nema. Mi jo{ uvek ~ekamo da se pojavi{, nismo ni svesni da te nema! Puno nam nedostaje{! TVOJI: supruga NATALIJA, sin \OKO, }erka MIRJANA, sestra QUBICA sa porodicama 16075

Dana 15. 6. 2013. godine navr{ava se SEDAM GODINA od prerane smrti na{eg dragog supruga i oca

NA[ DRAGI DRUG

Na Drewku, u ratu sa Bugarima 18. 6. 1913. poginuo je u 27-oj godini

TIKOMIR JOVI]

NADE@DA NADA STEVAN^EVI] voqena supruga, majka i baka. Sahrana je obavqena 6. 6. 2013. godine na ^a~anskom grobqu. Borili smo se zajedno i verovali da }e{ pobediti, izboriti se jer si uvek i u svemu bila borac. Tvoja plemenita du{a neka po~iva u miru, a ti }e{ ve~no `iveti u na{im srcima i mislima. Suprug RADOVAN, }erka DANIJELA, unuka NEVENA i unuk VEQKO

POLUGODI[WI POMEN

AKSENTIJA PANTOVI]A - AXA

Dana 3. 6. 2013. godine napustila nas je, posle kra}e bolesti, na{a

DRAGAN NIKITOVI] NIKITA

MILUTINA TO[OVI]A

Preminuo je 30. 5. 2013.

ANKA JOVI] ro|ena Stankovi} Odgaji siro~i}e, o~uva i unapredi doma}instvo. Upokoji se 27. 11. 1952. Svojim delima, zaslu`ili ste rajsko naseqe. Po~ivajte u miru i neka vam je ve~na slava i hvala za sve {to ste u~inili za srpski narod i svoje potomstvo. UNUKA DRAGOJLA

Posledwi pozdrav od dru{tva iz bifea kod Nala. ROGOWA, KEPEC, BA]KO, SLAVI[A, DOJ^ILO, BORO, NALE i UJAK @ARE DA^OVAC

Uspomenu na wega ~uvaju wegove

16056

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

SLAVICA, IVANA i ANA 16070


PETAK 14. JUN 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.