14. novembar 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

BROJ 44

CENA 30 DIN.

Vlada Srbije odlu~ila

IZBORI U LU^ANIMA tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

28. DECEMBRA

strana 17.

Javna preduze}a spremna za zimsko odr`avawe puteva i ulica

POKRIVENA 43 PUTNA PRAVCA Danski savet za izbeglice obnavqa u ^a~ku 14 ku}a o{te}enih u majskim poplavama

strana 5.

strana 5.

ZA OBJEKTE 53 I ZA NAME[TAJ 31 HIQADA EVRA strana 3. Zapa`eno u~e{}e JP "Gradac" na Me|unarodnom salonu urbanizma

NAGRADA I PRIZNAWE ZA PLANSKA DOKUMENTA Poslodavci potpisali ugovore o organizovawu stru~ne prakse za 21 nezaposleno lice

VELIKO INTERESOVAWE, A PARE OGRANI^ENEstrana 3.

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

Dugoro~ni plan grada ^a~ka

EDUKACIJA NAJMLA\IH

O BEZBEDNOSTI U SAOBRA]AJU

strana 18.


2

MARKETING

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE


3

GRAD

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

ZAPA@ENO U^E[]E JP “GRADAC” NA ME\UNARODNOM SALONU URBANIZMA

NAGRADA I PRIZNAWE ZA PLANSKA DOKUMENTA ontinuiran i uspe{an rad JP “Gradac” na izradi planske dokumentacije i nastojawe wegovih stru~waka da u izradi planova koriste savremene informacione tehnologije, nisu ostali nezapa`eni u stru~noj javnosti. Posledwa potvrda takvog predanog i kreativnog rada stigla je sa nedavno odr`anog 23. Me|unarodnog salona urbanizma, na kome je autorski tim JP “Gradac”, na ~elu sa Nata{om Strugarevi} i Goranom To{ovi}em, osvojio drugu nagradu za Generalni urbanisti~ki plan Grada ^a~ka u GIS obliku, a tim stru~waka, predvo|en Tatjanom Simonovi}, priznawe za Plan generalne regulacije za naseqeno mesto Mr~ajevci. Na ovoj tradicionalnoj godi{woj manifestaciji Udru`ewa urbanista Sr-

K

bije, ina~e, bilo je izlo`eno 164 rada u 12 kategorija. Celokupna, ili delimi~na postavka Salona bi}e u narednom periodu prezentovana u gradovima pokroviteqima manifestacije i drugim lokalnim sredinama u zemqi i inostranstvu, tako da }e i ^a~ani imati priliku da pogledaju nagra|ene radove wihovih sugra|ana. Izrada planskih dokumenata za podru~je Grada ^a~ka je jedna od osnovnih delatnosti JP “Gradac”, kome je, u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi, poverena izrada Prostornog plana grada, Generalnog urbanisti~kog plana ^a~ka i planova generalne regulacije. Osim {to su uradili PP i usaglasili ga sa izmenama Zakona o planirawu i izgradwi, wegovi urbanisti su i GUP ^a~ka do 2015.

godine “upodobili” sa op{tim elementima prostornog razvoja. Kako je GUP om predvi|ena izrada {est planova generalne regulacije, “Gradac” je u prethodnom periodu ve} uradio pet, dok je izrada {estog (PGR “Parmenac - Jezdina - Loznica) u zavr{noj fazi. Po{to su “pro{li” zakonsku proceduru i provere, Skup{tina grada je usvojila: PGR “Qubi} Kowevi}i”, koji tretira prostor od 960,60 hektara, PGR “Industrijska zona kompleksi Bolnice i kasarne”, koji obra|uje podru~je od 461,36 ha, PGR “Atenica - Kulinovci” (651,61 ha), PGR “Trbu{ani - Qubi}”( 421 ha) i plan “Centar”, koji “obuhvata” najve}i deo grada - skoro 902 hektara. Strategijom razvoja grada predvi|eno je da nakon izrade ovih planskih

akata za gradsko podru~je, budu ura|eni i planski dokumenti za takozvane sekundarne centre, pa je tako stru~wacima “Gradca” poverena i izrada PGR “Mr~ajveci”, kojim je obra|en prostor od 673,30 hektara, podse}aju ~elnici urbanisti~ke slu`be u ovom JP. Nagla{avaju i da se ovaj sektor preduze}a, osim iz-

radom planske dokumentacije, u posledwe vreme intenzivno bavio i kreirawem i a`urirawem prostornih podataka sopstvenim kapacitetima. Rezul-

tat tog anga`ovawa, pored ostalog, je i konverzija GUP - a Grada ^a~ka do 2015. godine u GIS oblik i wegovo objavqivawe na WEB portalu. M. N.

POSLODAVCI POTPISALI UGOVORE O ORGANIZOVAWU STRU^NE PRAKSE ZA 21 NEZAPOSLENO LICE

VELIKO INTERESOVAWE, A PARE OGRANI^ENE ako je Grad prvi put ove godine obezbedio sredstva i u saradwi sa Nacioanlnom slu`bom za zapo{qavawe, u sklopu Programa aktivne mere zapo{qavawa, predvideo i subnvencije za obavqawe stru~ne prakse, interesovawe poslodavaca i nezaposlenih lica bilo je izuzetno veliko. Me|utim, zbog ograni~enih sredstava i izostanka podr{ke Republike, od 84 poslodavca koji su se prijavili na konkurs, samo 21 su dobili pozitivnu odluku i mogu}nost da na odre|eno vreme anag`uju ukupno 21 nezaposleno lice, od kojih devet sa visokom i po {est sa vi{om i sredwom stru~nom spremom. Oni su u sredu potpisali ugovore koje su im uru~ili gradona~elnik Vojislav Ili}, wegov zamenik Radenko Lukovi}, sekretar SG Qubodrag Petkovi} i predsednik Lokalnog saveta za zapo{qavawe Milan Bojovi}. Program aktivne politike zapo{qavawa Grad realizuje od 2006. godine i za ovo vreme iz buxeta je izdvojio skoro dva miliona evra za subvencionisawe novog zapo{qavawa, samozapo{qavawa, a od ove godine i stru~ne prakse, podsetio je gradona~elnik Ili} i istakao da }e podsticaji zapo{qavawa ove godine buxet “ko{tati” 40 miliona dinara. Naglasio je da je za

na samo za po jedno zanimawe, izuzev za diplomirane ekonomiste, koji su pokazali najve}e interesovawe. Po{to je ~ak 46 odsto zahteva prispelo od wih, ove mere aktivne politike zapo{qava-

I

xeta izdvojio za organizovawe stru~ne obuke, odnosno jo{ toliku sumu na osnovu rebalansa buxeta. Zbog toga veliki broj uspe{nih mladih qudi, ali i privrednika, nisu dobili podsti-

AKO SE “POKA@U”, ^EKA IH POSAO?

proteklih osam godina, zahvaquju}i svim ovim merama stalni, ili privremeni posao obezbe|en za 520 ^a~ana, odnosno ra~unaju}i i one koji }e zavr{iti stru~nu obuku za 541 nezaposleno lice. - Program stru~ne prakse namewen je licima koja se prvi put stru~no osposobqavaju za zanimawe za koja su stekli odgovaraju}e obrazovawe, radi sticawa iskustva i polagawa stru~nog ispita. Ove godine, zahvaquju}i buxetskim sredsvima 21 sugra|anin }e obaviti stru~nu praksu i ste}i uslov za polagawe ispita rekao je gradona~elnik Ili} i po{to je zahvalio poslodavcima, najavio da }e Grad i slede}e go-

dine realizovati ovaj program, uveren da }e za wega biti opredeqeno vi{e sredstava. Lokalni savet je imao te`ak zadatak da od 84 poslodavca koji su podneli zahtev za anga`ovawe vi{e od 100 lica, odabere 21 koji }e, tokom 12, odnosno devet i {est meseci anga`ovati na stru~noj obuci isto toliko lica, ka`e predsednik ovog tela Milan Bojovi}: - Trudili smo se da uva`imo listu koju smo dobili od NSZ, ura|enu u skladu sa republi~kim pravilnikom, s tim {to je Lokalni savet insistirao da sva zanimawa budu ravnopravno zastupqena. Stru~na praksa je odobre-

Milan Petronijevi}, vlasnik geodetske firme “Geoplan” iz ^a~ka, koja se od 1998. godine bavi poslovima iz oblasti geodezije, odlu~io je da obu~i jednog mladog geodetskog in`ewera: ”Ovo je izuzetna prilika da zaposlimo mladog ~oveka i obezbedimo mu da se stru~no usavr{ava. Verujem da }e i firmi biti od zna~aja mlada snaga koja, makar i na odre|eno vreme, mo`e da unese neke novine.” Mentori }e nastojati da “kompletiraju” znawe mladog kolege, neophodno za uspe{no polagawe stru~nog ispita, uveren je Petronijevi}, koji ka`e i da postoje {ane za nastavak saradwe, ukoliko se mladi kolega “poka`e”. Stru~nu praksu u narednih godinu dana obavi}e i jedan mladi veterinar u Veterinarskoj ambulanti “Ne{ovi}”, najavio je wen vlasnik Miroslav Ne{ovi}: “Fakultetska diploma nije dovoqna i za sticawe prakti~nih znawa, zbog ~ega sam prihvatio molbu jednog mladog kolege da u ambulanti stekne ta znawa bitna u budu}em radu. Nadam se }e mu to anga`ovawe biti od koristi i da mo`e o~ekivati i stalni posao, ukoliko poka`e neophodne kvalitete.”

wa odobrene su za troje diplomiranih ekonomista. Bojovi} je podsetio da je ove godine izostala podr{ka dr`ave za podsticaj zapo{qavawa i da Grad nije dobio obe}anih pet miliona dinara, koliko je iz bu-

cajna sredstva za ovaj vid zapo{qavawa, pa je Bojovi} najavio da }e naredne godine poseban akcenat u svim programima zapo{qavawa biti stavqen na mlade. M. N.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“ Registarski broj: BD 82596/2007

www.caglas.rs CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd Nedeqno ISSN 0350-9613 COBISS.SR - ID 15955970


4

POLITIKA

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

U ^A^KU, ISPRED SPOMENIKA ^ETIRI VERE, OBELE@EN DAN PRIMIRJA

DAN SE]AWA I HRI[]ANSKOG PRA[TAWA U Srbiji se ve} tre}u godinu, 11. novembra, kao dr`avni praznik, slavi Dan primirja u Prvom svetskom ratu, u spomen na sve nevino stradale vojnike i civile u periodu od 1914. do 1918. godine. Ovaj dan obele`en je komemorativnom sve~ano{}u i u ^a~ku, ispred Spomen kosturnice, u kojoj je sahraweno 920 boraca svih vera stradalih na podru~ju ^a~ka. U Srbiji se Dan primirja slavi od 2011. godine, kako je podsetila Lela Pavlovi}, direktrka Me|uop{tinskog istorijskog arhiva, u znak se}awa na

11. novembar 1918, kada je “u Francuskoj, u specijalnom vagonu mar{ala Ferdinanda Fo{a, u 5,15 minuta Nema~ka potpisala primirje u Prvom svetskom ratu, da bi u 11 sati, pre 96 godina, Francuska objavila da je Nema~ka kapitulirala”. Tom prilikom lovorove vence za pobednike ispred spomenika polo`ile su delegacije Moravi~kog upravnog okruga, Grada, Policijske uprave i dru{tava za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova. -Me|u narodima potpisnicima sporazuma bila je

RAVNOGORSKI POKRET U ^A^KU PROSLAVIO KRSNU SLAVU

ANGA@OVANI I U HUMANITARNIM AKCIJAMA

Kraqevina Srbija koja je svoj pobedni~ki kapital unela u novu dr`avu Kraqevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Izme|u dva rata Dan primirja nije slavqen kao dr`avni praznik, ve} je posle kongresa u Var{avi, 1927. godine, po~elo obele`avawe ovog datuma kao me|unarodnog praznika. Ovaj dan obele`ava se i kao dan pobede u Prvom svetskom ratu, koga su prvi Francuzi nazvali Velikim ratom, dok ga Rusi zovu Zaboravqeni rat. I u srpskoj istoriografiji nazivan je velikim, sve do Drugog svetskog rata, jer se nije verovalo da se mo`e ponoviti stra{no stradawe takvih razmera. U wemu je poginulo vi{e od 1.250.000 qudi, ostali su 300.000 invalida, brojna ratna siro~ad, razru{ena zemqa - podsetila je Lela Pavlovi}, naglasiv{i da ove cifre mnogo vi{e govore, ako se imaju u vidu i stravi~ne posledice, me|u kojima i to da je samo u Evropi posle Prvog svetskog rata od {panske groznioce umrlo 50 miliona qudi. Sve wegove strahote najboqe odra`avaju i nepokopani vojnici i civili ostali

na albanskim gudurama i crnogorskim vrletima i posebno slika ratne siro~adi, koja je na gradskom grobqu u ^a~ku odavala posledwu po~ast roditeqima. Obele`avawe Dana primirja je i prilika za se}awe na sve stradale ratnike i civile i hri{}ansko pra{tawe, ali ne i za zaborav: “Oprostiti mo`emo, ali zaboraviti ne smemo, jer narodi koji zaboravqaju, ponavqaju istoriju,” poru~ila je Pavlovi}ka. M. N.

ZAPO^ET POPIS @RTAVA Po{to je jo{ nepoznat podatak o broju poginulih i stradalih na podru~ju ^a~ka u Prvom svetskom ratu, Istorijski arhiv je zapo~eo popis svih `rtava, zbog ~ega je direktorka Pavlovi} pozvala sve gra|ane koji poseduju bilo kakvu dokumentaciju ili fotografije iz tog perioda da ih dostave ovoj ustanovi: - Pozivam sve gra|ane koji u privatnim arhivama ~uvaju fotografije i dokumenta da ih dostave Arhivu, koje ne}emo uzimati, ukoliko ne `ele da ih poklone, ve} samo skenirati i vratiti. Ipak, gra|ani treba da znaju, da }e, sve {to je jednom ostavqeno u Arhivu, biti zauvek sa~uvano od zaborava i za slede}e generacije. To je na{ dug precima i to ne samo da popi{emo `rtve broj~ano, ve} i imenom i prezimenom, mesta gde su ro|eni, gde su poginuli, kojim formacijama su pripadali... To }e biti podaci i kwiga se}awa, koja }e nas za{tititi od budu}ih doga|aja.

GLAS DEMOKRATA PROTIV SMAWEWA PLATA I PENZIJA

UZIMAJU NARODU, UMESTO GUBITA[IMA prisustvu brojnih ~lanova, simpatizera, predstavnika pojedinih politi~kih stranaka i gostiju, Ravnogorski pokret op{tinski odbor ^a~ak, u prostorijama MZ “Sveti Sava”, u sredu je proslavio svoju krsnu slavu, Svetog sve{tenomu~enika Episkopa hvostanskog - Varnavu Nasti}a. Nakon verskog obreda i rezawa kola~a, prisutnima se obratio Dragan ]endi}, predsednik OO Ravnogorskog pokreta u ^a~ku, koji je zahvalio gostima i predstavnicima politi~kih stranaka {to su svojim dolaskom ispo{tovali krsnu slavu ravnogoraca i sve{tenstvu Pravoslavne crkve u ^a~ku na dobroj saradwi. - Ove godine smo bili anga`ovani, kako na duhovnosti i omasovqavawu na{eg pokreta, tako i u konkretnim akcijama na terenu. Zbog katastrofalnih poplava prekinuli smo iskopavawa na obali Morave, odnosno pronala`ewe na{ih stradalnika od komunisti~kog terora. Za vreme poplava bili smo na raspolagawu Sektoru za vanredne situacije Grada ^a~ka. Na{i ~lanovi su dali skroman doprinos u humanitarnim akcijama za pomo} poplavqenima, kao i u~e{}em u sanaciji o{te}enih objekata - rekao je, izme|u ostalog, Dragan ]endi}, izraziv{i nadu da }e ravnogorci slede}e godine proslaviti krsnu slavu u svojim prostorijama. On je podsetio da je odlukom Vlade Republike Srbije iz 2005. godine, “Ravnogorski pokret izjedna~en kao validan antifa{isti~ki pokret na teritoriji Srbije sa SUBNOR-om”: - Me|utim, mi nikakve beneficije do danas nismo dobili, po~ev{i od kancelarije, preko finansirawa, do neu~estvovawa u protokolima povodom obele`avawa va`nijih datuma u na{em gradu. Episkop hvostanski Varnava Nasti} je ro|en 31. januara 1914. godine u Geri, Indijana, SAD, od roditeqa Atanasija i Zorke. Na kr{tewu je dobio ime Vojislav. U otaxbinu je do{ao kao dete. Osnovnu {kolu i gimnaziju sa ispitom zrelosti zavr{io je u Sarajevu, a Bogoslovski fakultet 1937. u Beogradu. Zamona{io se 1940. godine u manastiru Mile{evi, dobiv{i ime Varnava. N. R.

U

a bi izrazili proteste zbog Zakona kojim je regulisano smawewe plata i penzija, Demokratska stranka je u 12. novembra, ta~no i podne, organizovala konferencije za novinare {irom Srbije. Ciq je da se gra|ani ponovo okupqaju i slobodno iskazuju svoja mi{qewa i stavove zbog odluka aktuelne vlasti sa kojima se DS ne sla`e, iako je to u ovom trenutku gotovo nemogu}e zbog jake medijske blokade. - Vreme je da se qudi okupe i iska`u svoj stav. Gu{ewem javne re~i, anga`ovawem nestru~nih i nesposobnih qudi na va`nim mestima, ugu{ene su pojedine institucije, medijska, kao i li~na sloboda. Smawewe plata i penzija pogodi}e milione qudi i stotine hiqada porodica, ali nema na~ina da oni poka`u svoje nezadovoqstvo. Glasa~i SNS su o~ekivali druga~ije reforme i pokretawe proizvodwe. Umesto toga, aktuelna vlast se grubo obra~unava sa politi~kim protivnicima, navodno uvodi neke reforme, anga-

D

`uju kvazi eksperte, gu{i svaki stav i mi{qewe opozicije - naveo je Jovan Markovi}, narodni poslanik i nekada{wi gradona~elnik U`ica, koji je gostovao na konferenciji za novinare u ~a~anskom odboru Demokratske stranke. On je predlo`io da se umesto uzimawem od gra|ana, smawe tro{kovi gubita{a. Najboqi primer je Narodna banka Srbije. Wegov stav podr`ava i narodni poslanik iz Kraqeva Ivan Jovanovi}. On je, tako|e kao gost ~a~anskih demokrata, pomenuo i primer JP “@eleznice Srbije” koje su u posledwe vreme imale gubitak od 20 miliona evra. ^a~anske demokrate podsetile su na brojne mere koje je aktuelna vlast primenila, pove}ala je porez na dodatu vrednost, poskupele su osnovne `ivotne namirnice, uveden je solidarni porez i nakon deset meseci wegove primene, oni kojima je novac uzet nisu udostojeni ni obja{wewa kako je on utro{en. - Smatram da }e nova mera

Ivan Jovanovi}, Jovan Markovi}, Dragan Brajovi} i Dragan Vu~eti}

sada{we vlasti biti ponovno pove}awe PDV-a. Kada je takvu meru pre nekoliko godina DS samo nagovestila kao mogu}nost, krenule su neverovatne opstrukcije napredwaka i wihovih istomi{qenika. Sada ova Vlada neometano sprovodi i politi~ke i finansijske odluke... I pored smawewa plata i penzija, buxet Srbije }e biti u deficitu za 400 miliona. Aktuelna vlast ne zna kako da nadoknadi taj novac. Ali, politi~kim protivnicima uporno name}e pitawe:”[to vi to niste uradili”? Mi ne}emo da `ivimo u pro{losti, nego u budu}nosti - re~i su predsednika GO DS Dragana Brajovi}a.

Smawewe plata i penzija ima}e pogubne posledice i za ^a~ak. Kako je naveo Dragan Vu~eti}, ~lan Nadzornog odbora GO DS, prvih devet meseci 2014. gradski buxet je mawi za 340 miliona dinara, nego u istom periodu 2013. - Najboqi pokazateq je porez na zarade, imamo 100 milona mawe nego pro{le godine. Pre tri godine od PDV-a ^a~ku je vra}eno 430, a ove 287 milona dinara. [ta sve mo`e da bude izgra|eno sa 430 miliona dinara, vrti}i, {kole, putevi ... - naveo je Vu~eti}. Demokrate nisu protiv {tedwe, ali takva i investiciona politika nikako nisu podudarne. Z. J.


5

GRAD

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

GRADSKI [TAB ZA VANREDNE SITUACIJE KONSTATOVAO DA SU JAVNA PREDUZE]A SPREMNA ZA ZIMSKO ODR@AVAWE PUTEVA I ULICA

POKRIVENA 43 PUTNA PRAVCA, DU@INE 318 KILOMETARA

Sva javno komunalna preduze}a spremno do~ekuju sezonu zimskog odr`avwa puteva i ulica, prema programu, koga je, imaju}i u vidu opremu, mehanizaciju, qudstvo i neophodne koli~ine soli i agregata, kojima ona raspola`u, sa~inilo JP “Gradac”. Osim wih, predstoje}a zima, bilo ona, kako neki stru~waci prognoziraju, pra}ena ekstremnim padavinama i niskim temperaturama, ili prema zvani~nim predvi|awima RHMZ, ne{to hladnija i “sne`nija” od prethodne dve, ne}e iznenaditi ni Centar za socijalni rad i Crveni krst, koji su spremni da najugro`enijem stanovni{tvu u najnepristupa~nijim krajevima pomognu, dopreme hranu, zdravstveno ih zbrinu, i ukoliko zatreba, obezbede i privremeni sme{taj u ovda{wem prihvatili{tu.

ve zakqu~ke usvojili su u ponedeqak ~lanovi Gradskog {taba za vanredne situacije, koji su razmatrali informaciju JP “Gradac” o pripremqenosti javnih preduze}a za

O

zimsko odr`avawe lokalnih i nekategorisanih puteva, odnosno 43 putna pravca, du`ine 318 kilometara. Osim toga, programom je predvi|eno ~i{}ewe i odr`avawe kolovoza ulica i to prema prvom, drugom i tre}em prioritetu, deonica dr`avnih puteva koji prolaze kroz grad i, prema Odluci o komunalnom redu i odre|enih pe{a~kih povr{ina. Proteklih zima, pa i 2012. godine, kada je takore}i cela Srbija bila okovana snegom i ledom, nije bilo ve}ih problema u oblasti odr`avawa, podsetila je Bojana Ikodinovi}, na~elnik Odeqewa za vanredne situacije i naglasila da, bez obzira na to, sneg i niske temperature, nikoga ne bi smele da iznenade u novembru i decembru. Preduze}e “Komunalac” ima na zalihama 150 tona soli i raspisalo je tender za nabavku jo{ 200 tona, napravilo je raspored rada i de`urstva svih ekipa, informisao je ~lanove Gradskog {taba direktor Qubomir Sikora, apeluju}i da Grad pomogne preduze}u da kompletira opremu i mehanizaciju i prevashodno da nabavi “rezervni” traktor sa posipa~em, neopohodan za ~i{}ewe snega i leda na kriti~nim deonicama, kakve su Topalovo i Qubi}ko brdo. Na insistirawe komandanta [taba

i gradona~elnika Vojislav Ili}a, za desetak dana bi}e odr`ana jo{ jedna sednica na kojoj }e, pored ostalog, biti dogovoreno kako da bude podeqeno 3.500 plasti~nih lopata za ~i{}ewe snega, dobijenih posredstvom firme “Atenik komerc” od jednog donatora iz Vi{egrada. Akumulacija je ispra`wena, ustave podignute, svih 29 bunara pripremqeno za zimu, stacionarne cisterne su povu~ene sa terena, a zbog eventualnih kvarova i zamrzavawa, redukovane i mobilne, referisao je Zoran Pantovi}, direktor JKP “Vodovod” i najavio da }e narednih dana gra|ani, a posebno vikenda{i, biti informisani i upozoreni da blagovremeno za{tite spremi{ta za vodomere i ku}ne instalacije, da bi spre~ili pucawe i ve}e havarije. Izvo|a~i radova bi, pre snega i ni`ih temperatura, trebalo da sve prekope vrate u prvobitno stawe, apelovao je Neboj{a Jovanovi}, direktor JP “Gradac”, a gradona~elnik Ili} da firme koje }e anga`ovati raonike nabave specijalne gume za ova vozila, kako bi bila spre~ena velika o{te{ewa “le`e}ih policajaca”. U slu~aju da predstoje}a zima bude hladnija i sa vi{e padavina, glavnim izvo|a~ima radova (“Komunalcu” i

“Moravcu”) u pomo} }e prite}i i “Gradsko zelenilo” i “Parking servis” sa svojim vozilima i opremom, najavili su ~elnici ovih JP. Imaju}i u vidu iskustvo iz prethodnih godina, Centar za socijalni rad je dostavio [tabu za vanredne situacije spisak od 20 socijalno najugro`enijih, bolesnih i starih gra|ana sa seoskog podru~ja, koji mogu biti ugro`eni zbog velikih padavina i hladno}e. Re~ je o pojedinim me{tanima Ostre, Preme}e, Rakove, Brezovica, Be~wa, Trbu{ana, Dowe Trep~e, kojima }e biti obezbe|ena i materijalna i zdravstvena pomo}, obe}ao je direktor Zoran Bel~evi} i podsetio da ova ustanova raspola`e i prihvatili{tem, u kome mo`e biti obezbe|en privremeni sme{taj za najmawe 14 ugro`enih gra|ana. Da sami, bolesni i stari sugra|ani ni ove zime ne}e biti prepu{teni sami sebi, potvrdila je i sekretar GO Crvenog krsta Biqana Davidovi}, najaviv{i da }e deo velike humanitarne pomo}i, preostao nakon raspodele stanovni{tvu poplavqenog podru~ja (ode}a, obu}a, hrana) biti raspodeqen tokom zime upravo ovoj kategoriji ugro`enih gra|ana. U posao zimskog odr`avwa maksimalno }e

biti ukqu~ene i nadle`ne inspekcije, najavio je na~elnik Milovan Eri}, naglasiv{i da }e poseban nadzor biti sprovo|en me|u vlasnicima individualnih stambenih i privrednih objekata i oni upozoravani da ispred wih redovno ~iste javne povr{ine, ili }e, u protivnom slediti prekr{ajne prijave. Gradski {tab za vanredne situacije je prihvatio predlog na~elnika GU za op{te i zajedni~ke poslove Neboj{e Be`ani}a i Bratislava Ze~evi}a, zadu`enog za poslove bezbednosti, da HTZ oprema (jakne i cipele), dobijena od Rotari kluba iz Slovenije, bude upotrebqena za opremawe oko 40 pripadnika jedinica civilne za{tite op{te namene. Elementarne nepogode kakve su zadesile Srbiju i region ove godine, mogu se o~ekivati i u narednom periodu, zbog ~ega G[ za vanredne situacije posebnu pa`wu mora posvetiti edukaciji i opremawu jedinica CZ, samo je jedna od poruka koje je sa nedavnog skupa predstavnika Srbije, BIH i Hravtske, odr`anog u Beogradu, povodom majskih poplava, wihovih posledica i anga`ovawa lokalnih samouprava, prenela dr Ana Mi{ovi}, direktor Zavoda za javno zdravqe. M. N.

DANSKI SAVET ZA IZBEGLICE OBNAVQA U ^A^KU 14 KU]A O[TE]ENIH U MAJSKIM POPLAVAMA

ZA OBJEKTE 53 I ZA NAME[TAJ 31 HIQADA EVRA

a~ak je jedna od 24 lokalne samouprave u kojoj }e Danski savet za izbeglice (DRC), u saradwi sa partnerskom organizacijom ENECA, realizovati program pomo}i Evropske unije poplavqenim podru~jima u Srbiji. Po{to su 24. oktobra potpisani ugovori sa izvo|a~ima radova i na terenu izabrano 14 najo{te}enijih doma}instav u Kowevi}ima, Preqini, Balugi i Qubi}u, 30. oktobra je zapo~eta rekonstrukcija o{te}enih ku}a. Za obnovu ovih objekata, koja bi trebalo da bude zavr{ena za 45 dana, donator je obezbedio 52.154 evra. Osim sredstava za gra|evinske radove, programom pomo}i EU predvi|eno je da ove porodice dobiju i pakete osnovnog name{taja i bele tehnike, ukupne vrednosti 30.800 evra. O svemu ovome na pro{lonedeqnoj KZN govorili su gradona~elnik Vojislav Ili} i glavni menaxer projekta Ivan Jovanovi}. Po{to je zahvalio Danskom savetu za izbeglice koji je obezbedio sredstva iz predpristupnih fondova EU, Ili} je podsetio da je ^a~ak me|u 24 gradova i op{tina koji su 14. i 15. maja pretrpeli katastrofalne posledice od poplava: - Obnova 14 stambenih obej\\jekata u ^a~ku zapo~eta je 30. oktobra i trebalo bi da bude zavr{ena nakon 45 dana, kada }e ove porodice dobiti i osnovni name{taj i belu tehniku, da bi mogle da se vrate i normalno `ive u svojim ku}ama. Ovaj program realizovao je Danski savet u saradwi sa lokalnom samoupravom i republi~kom Kancelarijom za obnovu od poplava. Nadam se da ovo nije posledwa donacija i da }emo biti u prilici da pomognemo i ostalim sugra|anima da koliko -

^

toliko saniraju {tete od velikih nepogoda. Ili} je izuzetno zna~ajnim ocenio i to {to je jedna porodica, koja se bavi privatnim biznisom, dobila sredstva u iznosu od 5.000 evra, zahvaquju}i kojima }e sanirati poslovni prostor, nabaviti repromaterijal i obnoviti proizvodwu. Danski savet za izbeglice }e, u saradwi sa partnerskom organizacijom ENECA, na teritoriji Srbije finansirati sanaciju 170 stambenih objekata, podizawe 14 monta`nih ku}a i nabavku 184 paketa ku}nih aparata i name{taja. Osim toga, finansira}amo i revitalizaciju 54 poslovna subjekta na teritoriji Srbije, pred-

stavio je su{tinu programa wegov menaxer Ivan Jovanovi}: -Po{to smo sa predstavnicima Grada i nadzora koji je obezbedila lokalna smaouprava, na terenu odredili prioritetne lokacije, radovi su zapo~eti 30. oktobra, a trebalo bi da budu zavr{eni za 45 dana. Osim sanacije ku}a, pomo}i }emo i jedno mikro preduze}e koje }e najverovatnije do po~etka decembra dobiti neophodnu opremu i repromaterijal. Jovanovi} je naglasio da su novi zahtevi dobijeni od predstavnika ^a~ka i spiskovi nekih, od ukupno 415 o{te}enih doma}instava, prosle|eni donatoru i izrazio o~ekivawa da }e saradwa sa ^a~kom biti nasatvqena naredne godine. Naglasio je da je pomo} poplavqenim podru~jima u Srbiji, u ukupnoj vrednosti od 30 miliona evra, obezbe|ena iz predpristupnih IPA fondova. Osim Danskog saveta za izbeglice i ENECE, zadu`enih za sprovo|ewe konkretnih aktivnosti na terenu u sedam lokalnih samouprava (^a~ak, Jagodina, Para}in, Velika Plana, Smederevska Palanka, Ub i Koceqeva), program EU sprovode i Kancelarija UN za projektne usluge, Organizacija UN za hranu i poqoprivredu i organizacije HELP i ASB. M. N.


6

DRU[TVO

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

SINO] OTVOREN 8. ME\UNARODNI FESTIVAL ANIMACIJE ANIMANIMA

DOBRI FILMOVI I BEZ TAKMI^ARSKOG PROGRAMA Me|unarodni festival animacije ANIMANIMA, 8. po redu, otvoren je sino} u Domu kulture, uz multimedijalni performans Zoomwooz, u izvo|ewu gostiju iz [panije, Karle Kraht i Andresa Beladijesa i izlo`bu stripa, ilustracija i animacija Ivana Stojkovi}a. S obzirom na to da je ove godine festivalski buxet zna~ajno umawen, izostavqen je takmi~arski program, ali dobrih filmova ne}e nedostajati. Prema re~ima umetni~kog direktora Milena Alempijevi}a, deo recentne svetske produkcije zastupqen je u reviji filmova koji su pobrali nagrade na najzna~ajnijem svetskom festivalu animacije u Ansiju, me|u wima i dobitnik Gran

prija „^ovek na stolici“, korejske autorke Dahe Jeong. - Ove godine bi}e ne{to obimniji dugometra`ni program, a ono {to svakako ne smete propustiti je “Cheatin”, novi film kraqa indi scene Bila Plimto-

na. Po prvi put na na{em kulturnom prostoru predstavqa se animirana kinematografija Andaluzije, a „reklamo`deri“ }e u`ivati u programu “Drive My Car”, realizovanom u saradwi sa kanadskim portalom STASH. Ova

godina svuda u svetu prolazi u znaku obele`avawa stogodi{wice ro|ewa Normana Meklarena, tako da ni ANIMANIMA ne}e biti izuzetak - o~ekujemo vas na uzbudqivoj retrospektivi velikog majstora animacije - rekao je Milen Alempijevi}, pozivaju}i qubiteqe animacije i na ostale zanimqive programe festivala. Italijanski instruktor animacije za decu Vin}enco \anola, neposredno pred festival, odr`ao je radionicu pod nazivom “Crtajmo direktno na film”. Ciq ovog te~aja bio je da u~esnici savladaju teorijske aspekte stvarawa animacije, kroz izradu kolektivnog animiranog filma, koji }e biti prikazan u nedequ, posledweg dana festivala.

O[ „VUK KARAXI]” PROSLAVILA SVOJ DAN

PRIREDBA POSVE]ENA VELIKOM RATU ovodom Dana {kole, koji se slavi na dan ro|ewa reformatora srpskog jezika, ~ije ime ova obrazovna ustanova nosi, u holu O[ “Vuk Karaxi}” prire|ena je izlo`ba i izveden program o Prvom svetskom ratu, od ~ijeg po~etka je protekao ~itav vek. Goste, me|u kojima su bili roditeqi u~enika, predstavnici lokalne uprave i drugih {kola, pozdravio je direktor Dragan Parezanovi}, koji je podsetio da {kola na ovoj lokaciji radi vi{e od 50

P

godina i da se u prethodnom periodu suo~avala sa brojnim te{ko}ama, koje je savladavala uz razumevawe i pomo} roditeqa u~enika

OBELE@AVAWE DANA PROSVETNIH RADNIKA

i lokalne samouprave. Parezanovi} je iskazao nadu u dolazak boqih vremena za ovu {kolu i {kolstvo uop{te, a |acima po-

`eleo radosno detiwstvo i kvalitetno znawe. U ime rukovodstva ^a~ka, praznik je |acima i nastavnicima ~estitao predsednik Skup{tine Grada Veqko Negovanovi}, rekav{i da je na{ grad jedan od najja~ih pedago{kih centara u Srbiji i da je to postigao zajedni~kim trudom dece, prosvetnih radnika i lokalne samouprave koja nastoji da, kroz finansijska ulagawa, obrazovnim ustanovama stvori {to boqe uslove za nastavu. E. V.

ODR@AN OKRUGLI STO “ZELENI AKTIVISTA: MLADI ZA @IVOTNU SREDINU”

RADI UKQU^IVAWA MLADIH U RE[AVAWE EKOLO[KIH PROBLEMA okviru drugog ciklusa projekta “Zeleni aktivista”, koji sprovodi Evropski omladinski centar u saradwi sa Srpskim centrom za ekolo{ka pitawa i Centrom za etiku, pravo i primewenu filozofiju, bi}e odr`ano 16 okruglih stolova {irom Srbije. Okrugli sto u ^a~ku, 7. novembra, EOC je organizovao uz pomo} organizacije “Alternativa”, a skupu su prisustvovali predstavnici udru`ewa mladih i drugih organizacija koje se bave za{titom `ivotne sredine. - Ciq nam je da mlade, posredstvom wihovih kancelarija i na druge na~ine, ukqu~imo u ekolo{ke aktivnosti i dono{ewe odluka u lokalnoj sredini, kao i da unapredimo lokalne akcione planove. U prilog nam ide to {to je ura|ena Nacionalna strategija za mlade, u kojoj je za{tita `ivotne sredine dobila posebno mesto - kazala je Jelena Mihailovi}, iz Evropskog centra, pri susretu sa novinarima. Ona je ukazala na zna~aj primera dobre prakse, kao i motivacije mladih kroz nagra|ivawe. U okviru projekta ove godine su predvi|ene ~etiri nagrade - “Zeleni aktivista”, za najaktivnijeg pojedinca, “Zeleni pe~at”, za “ekolo{ki najosve}eniju” kancelariju za mlade, “Zelena inicijativa”, za najboqe osmi{qenu akciju, i “Zeleni prilog”, namewenu autoru najboqeg pisanog priloga na portalu zeleniaktivista.rs. E. V.

U Povodom Dana prosvetnih radnika, 8. novembra, O[ „Bo`o Tomi}“ iz Prijevora i O[ „Tanasko Raji}“ ve} nekoliko godina organizuju sportske susrete i dru`ewe kolega. Ove godine je u~estvovalo {est {kola sa teritorije Grada ^a~ka, a turnir u odbojci odr`an je u sportskoj hali O[ „Bo`o Tomi}“ u Prijevoru. Atmosfera na tribinama tokom me~eva mogla bi da poslu`i kao uzor pona{awa mnogim sportskim dru{tvima i wihovim navija~kim grupama, a bilo je i vrlo ozbiqnih poena i igra~kih bravura. Organizatori su obezbedili pehare i diplome za pobednike, a {kola u Prijevoru se, u svojstvu doma}ina, pobrinula da se gosti ugodno ose}aju. Nije se igralo radi pobede, ali vredi pomenuti da je prvo mesto osvojila ekipa O[ „Tanasko Raji}“. Za drugo mesto izborili su se zaposleni u [OS[ „1. novembar“, a na tre}e se plasirala ekipa O[ „Sveti Sava“. Ovo je manifestacija koja ima budu}nost i o~ekujemo da }e broj u~esnika narednih godina rasti. Milorad Te{i}, direktor O[ “Tanasko Raji}”

- Re~ je o tehnici direktnog crtawa na filmskoj traci. To je jednostavna tehnika, analogna je i zanimqiva. Po~eo sam da je primewujem jo{ sedamdesetih godina kao autor filmova. Ovu tehniku prenosim u~esnicima radionica, a najvi{e radim sa decom. Tehnika se zasniva na tome da svaki u~esnik nacrta 25 kadrova, sekvence za jedan sekund filma. Kombinuju}i radove sve dece koja su u~estvovala na radionici i dodaju}i boju nastaje jedan animirani film - objasnio je Vin}enco \anola, na konferenciji za novinare, odr`anoj u sredu, povodom festivala koji se u na{em gradu odr`ava od 13. do 16. novembra. N. R.

VISOKA [KOLA TEHNI^KIH STRUKOVNIH STUDIJA PROSLAVILA 54. RO\ENDAN

NAGRA\ENI NAJBOQI STUDENTI Tokom protekle godine osnovne studije su na V[TSS zavr{ila 192, a specijalisti~ke 72 studenta. Oni su, na Dan {kole, promovisani u in`ewere i specijalizante, a najboqim od wih dodeqene su nagrade. Marijana Ku{i}, koja je {kolovawe na odseku za menaxment zavr{ila sa prose~nom ocenom 9,04, progla{ena je studentom generacije. Kao najboqi student ma{inskog odseka priznawe je dobio Neboj{a Trifunovi}, kao najuspe{niji na elektrotehni~kom smeru - Marko Mugo{a, a kao diplomac grafi~kog odseka sa najve}om prose~nom ocenom - Pavle Prosenica. Wima su pripale nov~ane nagrade iz Fonda “Radovan ]iri}”, koji su osnovali saradnici profesora ove {kole koji je preminuo 2011. godine, dok je Studentski parlament za najboqe studente obezbedio kwige. Na sve~anosti povodom Dana {kole, 7. novembra, direktor Doj~ilo Sretenovi} je podsetio da je V[TSS najstarija vi{a {kola u ovom delu Srbije i da je protekli period bio obele`en kontinuiranim usavr{avawem nastavnog procesa i saradwom sa privredom. V[TSS ve} osam godina radi po akreditovanim programima, a planovi su joj da o~uva postoje}e i razvija nove resurse, pospe{i saradwu sa srodnim institucijama u inostranstvu i pronalazi fondove za istra`iva~ki rad. Jedan od prioriteta je i uvo|ewe master studija, {to je novi zakon o visokom obrazovawu omogu}io i visokim strukovnim {kolama, naglasio je Sretenovi}. Predsednik Studentskog parlamenta Marko Glibi} je govorio o sportskim uspesima studenata (na ovogodi{woj “Vi{ijadi”, sportskim susretima visokih {kola Srbije, V[TSS osvojili je drugo mesto u generalnom plasmanu), kao i o wihovim humanitarnim aktivnostima - dobrovoqnom davala{tvu krvi i pomo}i stanovni{tvu ugro`enom poplavama. U ime Grada, {koli su godi{wicu ~estitali gradona~elnik Vojislav Ili} i predsednik Skup{tine Veqko Negovanovi}. E. V.

VODI^ KROZ KULTURNA DE[AVAWA DOM KULTURE - ^etvrtak - nedeqa, 13-16. novembar u 20 ~asova ANIMANIMA - 8. Me|unarodni festival animacije; velika i mala sala i sredwi hol Doma kulture; vi{e informacija na www.animanima.org - Ponedeqak, 17. novembar u 20 ~asova - KONCERT KVARTETA "ROCHER" (klasika, popularne minijature, xez i evergrin standardi) - Utorak, 18. novembar u 19,30 ~asova - MA^KA BEZ JEDNE CIPELE - multimedijalni pereformans, promocija zbirke pripovedaka Miodraga Sto{i}a; Klub Doma kulture - Sreda, 19. novembar u 20 ~asova - RODEO - pozori{na predstava u produkciji BDP; Igraju: Marko @ivi}, Suzana Petri~evi}, Igor Damwanovi} i Marina Vodeni~ar; velika sala


PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

7


8

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE


PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

PRAVOSLAVQE

9


10

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

BMW XDRIVE NEDEQA

VO@WA KROZ @IVOPISNE PREDELE OKOLINE ^A^KA

MW xDrive Experience, u organizaciji Autogaranta i saradwi sa Delta Motorsom, startovao je 7. novembra vo`wom kroz `ivopisne predele okoline ^a~ka. Predstavnici lokalnih medija bili su u prilici da na razli~itim terenima testiraju vode}i deo BMW game xDrive i na svojevrstan na~in pripreme slede}e grupe za test vo`we. ^etrdeset pet kilometara na pravcu i u o{trim krivinama, bilo je dovoqno da se isproba i potvrdi BMW xDrive, najinteligentniji integrisani pogon na ~etiri to~ka na svetu. Karavan sa~iwen od modela BMW X1 xDrive 18d (1995 cm3/ 143 ks), BMW X3 x Drive 20d (1995 cm3/ 190 ks), BMW X4 xDrive 20d (1995 cm3/ 190 ks), BMW X5 xDrive 25d (1995 cm3/ 218 ks), kao i Serije 3 320d xDrive (1995 cm3/ 184 ks) i Serije 5 520d xDrive (1995 cm3/ 190 ks), demonstrirao je mogu}nosti elektronski kontrolisanog sistema koji

B

udobnosti. Wegov dizajn ~ini privla~na forma, a atraktivne linije dodatno poja~avaju wegov sportski izgled.

sam raspore|uje i distribuira optimalnu snagu motora na to~kovima, u zavisnosti od podloge na kojoj se nalazi. Nedeqa BMW xDrive je ovim nastavqena, a zapo~eta je 5. novembra Off Road vo`wom na `ivopisnim predelima Fru{ke Gore, u organizaciji Delta Motorsa. BMW X1 je najmawi automobil u X gami BMW vozila. Wegov izgled, impresivna funkcionalnost i savremena tehnologija ~ine ga prijem~ivim pratiocem savremenog ~oveka. Poseduje dva koncepta dizajna - BMW xLine i BMW Sport Line koje ~ine dobitnu kombinaciju za drumsku i terensku vo`wu. BMW X3 je automobil koji je spreman da odgovori na male i velike izazove. Lagan za vo`wu po gradu, ali ujedno i za du`a putovawa. Sportski izgled, privla~an dizajn, impresivne funkcije i komfor limuzine ~ine ovaj automobil posebnim.

Serija 5 520d xDrive Dinami~ka sposobnost, udobnost, efikasnost,

BMW X4 je najnoviji X model u BMW gami automobila. Wegov upadqiv dizajn spaja `ivotni stil i performanse. Kombinacija snage i estetika klasi~nog kupea ~ini ovaj model jedinstvenim. Savr{ene proporcije, ~vrste strukture i brojni visoko kvalitetni detaqi ~ine da X4 bez premca budi emocije u vama. Dinami~nost i stabilnost, koje su ve} o~ekivane od BMW-a, upotpuwuju izvrsne performanse i savr{ena dinamika u vo`wi. BMW X5 od svog lansirawa postavqa standarde

estetska privla~nost i veliki broj inovativnosti dizajniranih da poja~aju u`ivawe u vo`wi, atributi su kojima BMW Serija 5 zaokru`uje sve {to je potrebno za jedan od najprodavanijih automobila u premijum klasi.

u svojoj klasi. Tre}a generacija BMW X5 modela, osniva~a SUV segmenta i lidera na svetskom tr`i{tu u svojoj klasi, ponovo postavqa nove standarde po pitawu mo}nog dizajna, luksuzne prostranosti, moderne prilagodqivosti i efikasnog zadovoqstva u vo`wi. BMW s ponosom ove godine proslavqa 15 godina od kako je iza{ao upravo ovaj model. Serija 3 320d xDrive [esta generacija BMW Serije 3, najprodavaniji premijum automobil, tako|e postavqa nove standarde u smislu sportskih karakteristika, elegancije i

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE - Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

Kontakt telefon 063 635 033


PRAVILNA PRIMENA PESTICIDA

ZA POSTIZAWE KVALITETA I VISOKIH PRINOSA procesu proizvodwe ve}ine gajenih biqaka, upotreba pesticida je nu`nost, jer postizawe kvaliteta i visokih prinosa ne mo`e se zamisliti bez upotrebe sredstava za za{titu biqa. Pravilna primena pesticida je veoma va`na zbog wihove opasnosti po zdravqe qudi. Zdravstvena ispravnost poqoprivrednih proizvoda, u velikoj meri, zavisi od toga da li proizvo|a~i poqoprivrednih proizvoda pri upotrebi pesticida po{tuju sve preporuke, odnosno vode ra~una o dozi, koncentraciji, karenci. Ovi podaci su navedeni u upustvu za upotrebu sredstava za za{titu biqa, koje se nalazi na samom pakovawu preparata, ili na posebnom papiru koje prati pakovawe, podse}a Vesna Ni{avi} Veqkovi}, savetodavac iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak. - Pesticide je neophodno pravilno upotrebqavati. Za pripremu te~nosti za prskawe potrebno je upotrebqavati ta~nu dozu, ili koncentraciju koju je preporu~io proizvo|a~ sredstava za za{titu biqa. Nikada ne treba pove}avati dozu primene pesticida od one koja je propisana. Ako nema efekta, gre{ka je u vremenu primene, ili u izboru sredstva. Pove}ana doza ne}e re{iti problem. Efikasnost za{tite biqaka ne zavisi samo od odabranog sredstva (preparata), ve} i od mnogih drugih ~inilaca. To zna~i da mo`emo odabrati najefikasnije sredstvo, ali ako ga nismo primenili onda kada je za to momenat, pozitivan efekat za{tite }e izostati. Tada imamo vi{estruku {tetu: ne}emo ostvariti planirani prinos, ni kvalitet, zagadi}emo `ivotnu sredinu i ne}emo re{iti problem - ka`e Vesna Ni{avi} Veqkovi}. Prema wenim re~ima, pravilna primena pesticida podrazumeva i po{tovawe karence. Karenca je vremenski period koji mora da protekne od posledwe primene pesticida do berbe (`etve), obja{wava na{a sagovornica i dodaje:

U

11

SELO

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

- To je vreme raspadawa, odnosno razgradwe aktivne materije sredstva za za{titu biqa, kada je aktivna materija potpuno razgra|ena, ili se nalazi u neznatnoj koli~ini koja ne}e izazvati nikakve {tetne posledice po zdravqe qudi. Karenca postoji za svaki preparat koji se koristi u za{titi biqa i ona je navedena u upustvima za wihovu primenu. Naj~e{}e taj rok iznosi 14 - 28 dana, mada postoje i sredstva sa karencom od tri do sedam dana, ili ~ak 42 dana. Kada je karenca du`a, {to nije retkost, onda se to sredstvo primewuje u ranijim razvojnim fazama biqne vrste, pa se tada navodi da je karenca obezbe|ena vremenom primene, ili skra}eno OVP. U razli~itim zemqama karenca je razli~ita. Poznato je da su one za neke pesticide u SAD mnogo kra}e nego u EU, na primer karenca za kaptan u SAD je 0 dana, a u EU je 21 dan. - Postoje i suprotni primeri: karenca za mankozeb u jabuci u SAD je 77 dana, a u EU je 28 dana, ili za hlorpirifos u SAD je OVP (obezbe|ena vremenom primene) do po~etka cvetawa, a u EU je 28 dana. Mi se svrstavamo u red zemaqa gde su ti propisi stro`iji. Iz ovoga se mo`e videti da karence u svetu nisu harmonizovane {to mo`e biti problem u me|unarodnoj trgovini - napomiwe Vesna Ni{avi} Veqkovi}. Pored karence, u uputstvu postoji i termin radna karenca, koja, kako ka`e, odre|uje ulazak qudi na parcelu nakon posledweg tretmana tim sredstvom. Proizvo|a~i moraju strogo voditi ra~una o karenci koja se nalazi u uputstvu za upotrebu i ona se mora strogo po{tovati, isti~e na{a sagovornica. Ona tako|e nagla{ava, da je obaveza svih proizvo|a~a da pravilno postupaju sa pesticidima i time doprinose o~uvawu `ivotne sredine, i da proizvode zdravstveno bezbedne proizvode, kako bi se sa~uvalo zdravqe svih korisnika. N. R.

OBJAVQEN KONKURS ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA U POQOPRIVREDI

ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA 17. NOVEMBAR omisija za dodelu podsticajnih sredstava u poqoprivredi raspisala je konkurs za wihovu dodelu u 2014. godini na teritoriji Grada ^a~ka. Sredstva za podsticawe razvoja poqoprivrede su direktna i bespo-

K

privrednih gazdinstava sa aktivnim statusom i da su nosioci ili ~lanovi gazdinstva sa prebivali{tem na teritoriji Grada ^a~ka, upisani u registar po osnovu prava svojine, odnosno zakupa poqoprivrednog zemqi{ta.

tacijom je 17. novembar, do 15 ~asova. Konkursni obrazac se mo`e dobiti na {alteru broj 8 Gradske uprave Grada ^a~ka, a sve informacije u vezi sa konkursom u kancelariji broj 108 Gradske uprave za lokalni ekonomski razvoj, u periodu od sedam do 12 ~asova radnim danima, ili pozivom na telefon: 032/309-135. O rezultatima konkursa svi u~esnici bi}e obave{teni najkasnije do 25. novembra. N. R.

PIJA^NI BAROMETAR

vratna i koriste se za finansijsku podr{ku poqoprivrednim proizvo|a~ima u pokretawu, obnavqawu i unapre|ewu poqoprivredne proizvodwe (i to povrtarske, sto~arske, vo}arske i ratarske proizvodwe, opreme za navodwavawe poqoprivrednih kultura i sli~no i za osigurawe useva, plodova i `ivotiwa), u ciqu osavremewavawa tehnologije proizvodwe i prilago|avawa standarda i kvaliteta tr`i{tu EU. Pravo na finansijsku podr{ku imaju poqoprivredni proizvo|a~i i ~lanovi wihovog doma}instva koji se bave poqoprivrednom proizvodwom, pod uslovom da je gazdinstvo upisano u Registar poqo-

Poqoprivredni proizvo|a~i koji su ostvarili pravo na kori{}ewa podsticajnih sredstava u poqoprivredi u 2012. i 2013. godini nemaju pravo da u~estvuju na ovom konkursu, osim ako su ostvarili pravo na podsticajna sredstva u 2012. godini za nabavku semenske p{enice. Korisnici su obavezni da namenski upotrebe dodeqena sredstva o ~emu }e voditi ra~una Komisija za dodelu podsticajnih sredstava u poqoprivredi i Gradska uprava za lokalni ekonomski razvoj. U slu~aju nenamenskog kori{}ewa, korisnici su obavezni da u celosti vrate dodeqena sredstva. Rok za podno{ewe prijava sa prate}om dokumen-

POVR]E krompir 50 pasuq 340 - 400 paprika 80 - 120 paradajz 80 - 120 krastavac 80 praziluk 100 tikvice 70 - 80 plavi patlixan 60 brokoli 200 boranija 100 kupus 30 - 40 karfiol 70 - 80 per{un 30 {argarepa 80 cvekla 50 rotkva 60 zelena salata 30 - 40 crni luk 60 beli luk 400 korni{oni 80 spana} 100 VO]E suve {qive 300 - 400 gro`|e 110 - 130 jabuke 60 - 100 kru{ke 110 - 130 ju`no vo}e 60 - 300 orasi 1.000 - 1.100 MLE^NA PIJACA projino bra{no 80 100 pili}i 350 jaja 12 - 16 kajmak 600 - 700 sir 300 - 400 pr{uta 1.300 - 1.700 slanina 350 - 800 suxuk 850 STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici 200 - 210 prasi}i 200 ovce 130 jagwad 250 p{enica 23 kukuruz 24 je~am 25


12

OGLASI

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

060/349-8490 ^a~ak, Skadarska 20 (bojad`ijsko soka~e) HITNO! NOV, TROSOBAN STAN KOD HOTEL MORAVE, CG, TERASA. CENA 33.000 E AGENCIJA STAN STANOVI P-32 (20) m2, CENTAR, 2. SPRAT, CG, CENA 18.000 E P-27 M2, HOTEL MORAVA, 5. SPRAT, CENA 19.000 E P-31 M2, CENTAR, 5. SPRAT, TA, CENA 25.000 E P-34 M2, AVENIJA 2, 3. SPRAT, CG, LIFT, TERASA, ZGRADA OD FASADNE CIGLE., CENA 21.000 E P-34 M2, CENTAR, 1. SPRAT, CG, TERASA, CENA 32.000 E P-38 M2, QUBI] KEJ, PRIZEMQE, CG, CENA 21.000 E P-39 M2, QUBI] KEJ, 5. SPRAT, CG, SA NOVIM NAME[TAJEM, CENA 26.000 E P-40 M2, CENTAR, PRIZEMQE, POGODAN ZA POSLOVNI PROSTOR, CENA 26.000 E P-42 M2, QUBI] KEJ, 6. SPRAT, LIFT, TA, TERASA, CENA 25.000 E P-49 M2, NOVIJI, QUBI] KEJ, 2. SPRAT, CG, CENA 32.000 E P-49 M2 K.V. POPOVI]A, 6. SPRAT, LIFT, CG, CENA 29.000 E P-53 M2, HOTEL MORAVA, 1. SPRAT, LIFT, CG, TERASA, CENA 33.000 E P-53 M2, AVENIJA 1, 2. SPRAT, LIFT, CG, CENA

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

35.000 E P-58 M2, QUBI] KEJ, 6. SPRAT, LIFT, CG, TERASA, CENA 27.000 E P-60 M2, NOV, BALKANSKA, 4. SPRAT, CG, CENA 35.000 E P-60 M2, ALVAXINICA, 4. SPRAT, ZGRADA FASADNE CIGLE, CG, TERASA, CENA 38.000 E P-63 M2, HOTEL MORAVA, NOV, 4. SPRAT, CG, TERASA, CENA 33.000 E P-66 M2, CENTAR, 1. SPRAT, POGODAN ZA POSLOVNI PROSTOR, TERASA, CENA 47.000 E P-71 M2, ALVAXINICA, 1. SPRAT, CG, LIFT, TERASA, ZGRADA OD FASADNE CIGLE, CENA 45.000 E P-73 M2, ^ETVOROSOBAN, 1. SPRAT, CG, LIFT, DVE TERASE, KOD O[ “FILIP FILIPOVI]”, CENA 56.000 E P-76 M2, NOV, HOTEL MORAVA, 2. SPRAT, CG, TERASA, CENA 50.000 E P-78 M2, K.V. POPOVI]A, 6.SPRAT, CG, LIFT, TERASA, CENA 46.000 E P-82 M2, HOTEL MORAVA, 9. SPRAT, CG, TERASA, LIFT, CENA 45.000 E P-107 M2, CENTAR, 2. SPRAT, CG, DVE TERASE, KOMPLET RENOVIRAN, CENA 95.000 E P-115 M2, CENTAR, 2.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

SPRAT, CG, DVE TERASE, JUGOISTO^NO ORIJENTISAN. CENA DOGOVOR BEOGRAD-VRA^AR, NOVA GARSOWERA, 1. SPRAT, UL. GOSPODAR VU^I]A, ODMAH USEQIVA, CENA 35.000 E CRVENI KRST- NOV, TROSOBAN STAN, 1. SPRAT, CG, TERASA, ODMAH USEQIV, CENA 90.000 E KU]E P-80 M2, PLAC 1 A, CENTAR, CENA 40.000 E P-45 M2, PLAC 12 ARI, TRBU[ANI, CENA 12.000 E P-60 M2, PLAC 4 ARA, ALVAXINICA, CENA 50.000 E P-102 M2, PLAC 5.90 ARI, KOD HOTEL MORAVE. CENA 70.000 E ILI ZAMENA ZA DVA STANA LOKALI P-18 M2, QUBI] KEJ, CENA 16.000 E P-135 M2, RAKOVA, CENA 10.000 E P-169 M2, VIQU[A, PLAC 10 A, CENA 7000 E P-75 M2 + 120 M2, PLAC 3 ARA, OBILI]EVA, CENA 30.000 E

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

\OR\EVI] NEKRETNINE

SUPER MODERAN DELUKS STAN, 77 M2, 3 ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 SPAVA]E SOBE, 2 /KOD GLAVNE PO[TE/ KUPATILA, NOV, AVLAXINICA

STANOVI JEDNOSOBAN STAN 30 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, VINARA, 23.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN 48 M2, VPR, CG, KEJ, 29.000 E DVOSOBAN STAN 54 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, AVLAXINICA, 25.000 E DVOSOBAN STAN 58 M2, 2. SPRAT, CG, LIFT, KEJ, 36.000 E DVOSOBAN STAN 56 M2, 2. SPRAT, TA, B. JANKOVI]A, 31.000 E DVOIPOSOBAN STAN 60 M2, 3. SPRAT, PARKING, PODRUM, STROGI CENTAR, NOVIJI 45.000 E TROSOBAN STAN 83 M2, 2. SPRAT, AVENIJA 2, 39.000 E TROSOBAN STAN 64 M2, 4. SPRAT, NOV, H. MORAVA, 33.000 E TROSOBAN STAN 69 M2, PR, CG, H.MORAVA, 47.000 E TROSOBAN STAN 68 M2, VP, CG, CENTAR, 43.000 E

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

TROSOBAN STAN 80 M2, 4. SPRAT, CG, KEJ, 42.000 E STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, CG, ODLI^AN, CENTAR, 65.000 E ^ETIRI SPAVA]E SOBE, NOV, 110 M2, 73.700 E SA PDV-OM GARSOWERA, KOD BOR^EVE HALE, 3. SPRAT, TA, 16.000 E CENTAR, KU@EQEVA, 84 M2, 3. SPRAT, 48.000 E PET SPAVA]IH SOBA, NOV, 120 M2, 78.000 SA PDV-OM KU]E QUBI] KEJ, 60 M2, 27.000 E GRADSKA BOLNICA 80 M2, 4.5 ARI PLACA, 36.000 E KMN 211 M2, 5 ARI PLACA, 80.000 E CENTAR 2 ARA, 86 M2, 46.000 E, POGODNO ZA LOKAL I STANOVAWE LOKAL NOV, QUBI]SKA 31 m2, 32.000 E

032/344-630 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

Kosovski venac 21 (parking iza robne ku}e Partizanka) senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H.Morava, 14.000 eura P-18 m2, 5.sprat, R.Po{ti}, 17.500 eura P-29 m2, 3.sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 4. sprat, Merkator, 18.400 eura P-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 eura P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.000 eura P-19 m2, 13.sprat, K. Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2.sprat, centar, 24.0.000 eura JEDNOSOBNI STANOVI P-40 m2, 8.sprat, Vinara, 25.500 eura P-35 m2, 4.sprat, Kej, 16.500 eura P-38 m2, 3.sprat, Hotel Morava, 24.000 eura P-30 m2, prizemqe, Nemawina, 18.500 eura P-34 m2, 4.sprat, Nemawina, 21.000 eura P-39 m2, 3. sprat, centar, 27.000 eura P-45 m2, prizemqe, S.Save, 30.000 eura P-34 m2, 5.sprat, Balkanska, 22.000 eura P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 25.000 eura DVOSOBNI STANOVI P-53 m2, 3.sprat, Avenija 1, 35.000 eura P-54 m2, 2. sprat, Avlaxinica, 28.000 eura P-49 m2, 4. sprat, S.Save, 27.000 eura P-45 m2, 2.sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, prizemqe, Avenija 2, 28.000 eura P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 eura P-57 m2, 2.sprat, Nemawina, 30.000 eura P-56 m2, 4.sprat, H. Morava, 35.000 eura P-58 m2, 2.aprat, Kej, 34.000 eura P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 38.000 eura P-60 m2, 6. sprat, Avlaxinica, 35.000 eura P-60 m2, 1.sprat, Obili}eva, 40.000 eura P-58 m2, 6.sprat, Kej,31.000 eura P-65 m2, 4.sprat, Bawalu~ka, 30.000 eura P-48 m2, 1.sprat, nov, centar, 38.000 eura TROSOBNI STANOVI P-58 m2, 3.sprat, S.Markovi}a, 34.500 eura +PDV P-65 m2, 1.sprat, Sin|eli}eva, 40.000 eura P-67+18 m2, 12.sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3.sprat, nov Obili}eva, 54.600 eura P-78 m2, 1.sprat, H. Morava, 66.000 eura P-67 m2, 4.sprat, nov, Avlaxinica, 44.000 eura P-65 m2, 2.sprat, centar, 38.000 eura P-69 m2, 3.sprat, Avenija, 45.000 eura P-76 m2, 5.sprat, Autoprevoz, 37.000 eura

P-81 m2, 1.sprat, K.V.Popovi}a, 45.000 eura P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a,61.000eura P-83 m2, 2.sprat, Avenija 2, 39.000 eura KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2.5 ari, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4.5 ari, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 ari, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 ari, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 ari, 40.000+50.000 eura P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura P-80 m2, bolnica, plac 4.22 ara,37.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 ari, 36.000 eura P-80 m2, S.Breg, plac 3 ara, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 ari, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 ara, 45.000 eura P-50 m2, D. Trep~a, plac 15 ari, 8.500 eura P-100 m2, Trnava, plac 7 ari, 35.000 eura P-77 m2, G.Atenica, plac 19.5 ari, 20.000 eura OGLA[AVA SE: - KO Mr~ajevci, tovili{te za sviwe povr{ine 512 m2, prasi{te povr{ine 419 m2, zgrada ma{inska radionica sa gara`om, sve to na KP 1825 KO Mr~ajevci KO BALUGA OP[TINA ^A^AK , PARCELA UKUPNO 69.385 m2 i to: - KP. 27/1, povr{ine 33.800 m2, wiva 1.klase - KP. 27/1, povr{ine 9.696 m2, wiva 2.klase - KP. 27/9, povr{ine 2.000 m2, wiva2.klase - KP. 42/1, povr{ine 11.088 m2, wiva 2.klase - KP. 42/2, povr{ine 10.827 m2, wiva 2 klase - KP. 46/2, povr{ine 1.974 m2, wiva 2. klase Parcela u Preqini u povr{ini od 1.10 ha pogodna za izgradwu poslovnog prostora sa izlaskom na magistralu u frontu od 100 m. Cena 1300 E/ar, uz mogu}nost blage korekcije Plac u Ro{cima na jezeru, povr{ine 22 ara sa temeqom. Cena 10.000 E Ku}a u ul. 9. Jugovi}a, povr{ine 100 m2 na 3.14 ari. Cena 65.000 E

STANOVI: P=20 m2 na Qubi} keju, 4.sprat, cena: 15 000 eura P=30 m2, Avenija, nova, CG, cena: 21 000 eura P=34 m2, Avenija, fasadna cigla, CG, cena: 21 000 eura P=46 m2, Nemawina, CG, cena: 23 000 eura P=38 m2-nov, kod O[ Milice Pavlovi}, 3.sprat, cena: 24 000 eura P=45 m2, Hotel Morava, 5.sprat, cena: 25 000 eura P=49 m2, [iri centar, noviji, CG, cena: 30 000 eura P=48 m2, strogi centar, 1.sprat, cena: 29 000 eura P=66 m2, Gradsko {etali{te, 2.sprat, cena: 40 000 eura P=57 m2, Qubi} kej, CG, cena: 27 000 eura P=54 m2, Avenija 1, 5.sprat, cena: 34 000 eura P=66 m2, Kalu|erice, prizemqe, cena: 39 000 eura P=73 m2 + 6 m2, Strogi centar,

CG, cena: 43 000 eura P=69 m2, Qubi} kej, prizemqe, cena: 40 000 eura P=74 m2, Avenija, fasadna cigla, cena: 35 000 eura P=69 m2, Nemawina, odli~an, CG P=92,5 m2, Centar, 1.sprat, CG, 70 000 eura P=60 m2, Alvad`inica, fasadna cigla, renoviran, cena: 34 000 eura

KU]E: P=150 m2 + 12 ari placa, Zabla}e, cena: 15 000 eura P=70 m2 + 3,5 ara placa, Omladinska, cena: 28 000 eura P=70 m2 + 4 ara placa, Qubi}, cena: 31 000 eura P=150 m2 + 10 ari placa, Trnava, cena: 40 000 eura 2 ku}e u [irem centru na 5 ari placa, cena: 63 000 eura P=150 m2 + 6,5 ari placa, Hotel Morava, cena: 75 000 eura


13

OGLASI

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109, 065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: kulanekretnine@open.telekom.rs STANOVI P-20 m2, 13. sprat, CG, K. Milo{a, 17.000 E P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 21.000 E P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija, 22.500 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Balkanska, 23.500 E P-36 m2, 4. sprat, CG, Nemawina, 22.500 E P-43 m2, VP, TA, Alvaxinica, 21.000 E P-49 m2, 1. sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, kod O[ “Dr. D. Mi{ovi}”, 25.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 31.000 E P-63 m2, TA, Ov~ar Bawa, 18.500 E P-58 m2, CG, kej, 27.500 E P-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov, 36.000 E P-51 m2, PR, TA, centar, 39.000 E P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 37.000 E P-57 m2, PR, CG, Avenija, 28.500 E P-67 m2, 12. sprat, CG, Kej, dupleks, 43.000 E P-68 m2, 1. sprat, CG, Kej, 45.000 E P-71 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 46.000 E P-76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 51.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod gradskog parka, 62.000 E P-85 m2, 3. sprat, CG, S. Markovi}a, dupleks, 36.000 E P-89 m2, 2. sprat, CG, Gvo`|ar, 50.000 E P-92 m2, 1. sprat, CG, Gvo`|ar, 60.000 E P-95 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva, dupleks, 46.000 E P-95 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 75.000 E KU]E P-100 m2, 7 a, Vapa, 10.000 E P-60 m2, 15 a, Jezdina, 18.000 E

P-80 m2, 80 a, Prislonica, 20.000 E P-80 m2, 1.5 a, kod Vojnog odseka, prizemni deo ku}e, 25.000 E P-129 m2, 1.5 a, kod ma{inske {kole, 26.000 E P-85 m2, 3.5 a, Atenica, kod {kole, 26.000 E P-90 m2, 11 a. Preqina, 36.000 E P-114 m2, 2 a, Amixina, 50.000 E P-78 m2, 5.23 a, {iri centar, 50.000 E P-90 m2, 3.8 a, Balkanska, 55.000 E P-66 m2, 4 a, kod bolnice, 45.000 E P-120 m2, 5 a, Qubi}, 50.000 E P-90 m2, Balkanska, 60.000 E P-80 m2, 2 a, centar, 60.000 E P-190 m2, 2.5 a, {iri centar, 70.000 E

IMAWA 50 m2, 1.14 ha, Zabla}e, 13.000 E 40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E 110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E 70 m2, 50 a, G. Atenica, 21.000 E 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pom. objekata, 28.000 E 50 m2, 90 a, G. Gorevnica, 26.000 E 70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E VIKENDICE 48 m2, 1.5 a, Ov~ar Bawa, 9.000 E 60 a, Kuki}i, 13.000 E 8 a, Jelica, 5.500 E IZDAVAWE 34 m2, name{tena garsowera, 100 E 50 m2 {iri centar, dvosoban name{ten, TA, 150 E

060/434-2-190

GARSOWERE 22 m2, 3, 15000 eura, Centar U ponudi jo{ 10 garsowera JEDNOSOBNI STANOVI 32 m2, 5, 22000 eura, [iri centar 41 m2 , 7, lift, 23500 eura, Qubi} kej 50 m2, 5, lift, 27000 eura, Vinara 30 m2, 3, lift, 23000 eura, Vinara U ponudi jo{ 19 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 47 m2, vp, 28000 eura, Qubi} kej 38 m2, 6, lift, 27000 eura, Qubi} kej 50 m2 , 5, 23000 eura, Qubi} kej 43 m2 , 4, lift, 32000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 18 jednoiposobna stana DVOSOBNI STANOVI 57 m2 , 14, lift, 20500 eura, Hotel Morava 54 m2, 2, 36000 eura, Hotel Morava 57 m2, 1, 31000 eura, Nemawina 53 m2, vp, 30000 eura , Centar 61 m2, 3, 36600 eura, Centar 64 m2, 1, 38000 eura, Vinara 57 m2 , 1, 35000 eura , Avenija U ponudi jo{ 58 dvosobnih stanova DVOIPOSOBNI STANOVI 67 m2, 4, 39000 eura, [iri centar

U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava. PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU www.gasonekretnine.com KOMPLETNU AGENCIJSKU PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU WEB NEKRETNINE.

68 m2, 1, 40000 eura, Centar 79 m2, 4, 42000 eura, Qubi} kej 67 m2, 2, 27000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 27 dvoiposobnih stanova TROSOBNI STANOVI 78 m2, 3, 35000 eura, Hotel Morava 75 m2, 5, 38000 eura, Hotel Morava 69 m2, 5, lift, 37000 eura, Qubi} kej 66 m2, 5, sa stvarima, 45000 eura, [iri centar 75 m2 , 2, nov, 52000 eura, [iri centar 84 m2, 2, 42000 eura, Avenija U ponudi jo{ 47 trosobna stana ^ETVOROSOBNI STANOVI 73 m2, 1, lift, 55000 eura, [iri centar 120 m2, 6, 36000 eura, Qubi} kej 71 m2, 8, lift, 37000 eura, Avenija U ponudi jo{ 6 ~etvorosobnih stanova KU]E 45 m2+15 ari , 4000 eura, Mili}evci 69 m2+16,00 ari, 19000 eura, Jezdina 100 m2+8,30 ari, 20000 eura, Ri|age 60 m2+6 ari, 15000 eura, Trbu{ani 88 m2+4,10 ari, 35000 eura, Atenica


14

OGLASI

Na osnovu Re{ewa o bankrotstvu ste~ajnog sudije Privrednog suda u ^a~ku, St. br. 1/2012 od 19. 04. 2012. godine, a u skladu sa ~lanovima 131., 132. 133. 135 i 136 Zakona o ste~aju («Slu`beni glasnik Republike Srbije» broj 104/2009), Nacionalnim standardom broj 5 – Nacionalni standard o na~inu i postupku unov~ewa imovine ste~ajnog («Slu`beni glasnik Republike Srbije» broj 13/2010), kao i na osnovu saglasnosti Odbora poverilaca od 4. 11. 2014. god.,ste~ajni upravnik ste~ajnog du`nika

ZZ”ZADRUGAR” u ste~aju iz ^a~ka, @elezni~ke kolonije 4 OGLA[AVA Prodaju imovine ste~ajnog du`nika neposrednom pogodbom Predmet prodaje je slede}a imovina ste~ajnog du`nika: Celina 1. Upravna zgrada,gara`e i blagajna i to - poslovni prostor u svojini ste~ajnog du`nika osam prostorija za koji nije utvr|ena delatnost na 1 spratu 136.52 m2,na 2 spratu 204,52 m2 u zgradi koja je ozna~ena kao zgrada broj 1, broj posebnog dela 1 izgra|ena na kat.parceli 1016 List nepokretnosti 8272 KO ^a~ak sa pravom kori{}ewa ½ kat.parcele 1016 KO ^a~ak - Gara`a broj 1, vankwi`na svojina izgra|ena na kat.parceli 1016 KO ^a~ak,povr{ina 15,36 m2 - Gara`a broj 2,vankwi`na svojina,izgra|ena na kat.parceli 1016 KO ^a~ak,povr{ina 15,28 m2 - Magacin i blagajna,vankwi`na svojina,izgra|ena na kat.parceli 1016 KO ^a~ak,povr{ina 23,11 m2 sa kancelarijskim name{tajem i opremom koji se u ovim objektima nalazi u svemu prema specifikaciji iz prodajne dokumentacije. Procewena vrednost predmeta prodaje je: Nov~ani iznos za u~e{}e u postupku kupoprodaje: dinara

30.768.592,00 dinara 5.000.000,00

Procewena vrednost imovine ste~ajnog du`nika nije minimalno prihvatqiva vrednost, niti je na drugi na~in obavezuju}a ili opredequju}a za ponu|a~a prilikom odre|ivawa visine ponude. Pravo na u~e{}e u postupku prodaje imaju sva pravna i fizi~ka lica koja: 1. nakon dobijawa profakture, izvr{e uplatu radi otkupa prodajne dokumentacije u iznosu od 20.000,00 dinara . Profaktura se mo`e preuzeti na adresi ste~ajnog du`nika, svakog radnog dana u periodu od 8.00 do 14.00 ~asova, uz obaveznu najavu ste~ajnom upravniku. Rok za otkup prodajne dokumentacije je 1. 12. 2014. godine 2. u postupku prodaje na teku}i ra~un ste~ajnog du`nika br: 355-3200107303-49 kod Vojvo|anske banke ad Novi Sad, uplate nov~ani iznos od 5.000.000,00 dinara ili polo`e neopozivu prvoklasnu bankarsku garanciju naplativu na prvi poziv, najkasnije do 1. 12. 2014. godine. U obzir }e se uzeti samo bankarske garancije koje budu dostavqene ste~ajnom upravniku do 1. 12. 2014. godine do 15.00 ~asova 3. potpi{u izjavu o gubitku prava na povra}aj nov~anog iznosa za u~e{}e u postupku prodaje. Izjava ~ini sastavni deo prodajne dokumentacije. Imovina se kupuje u vi|enom stawu, a mo`e se razgledati nakon otkupa prodajne dokumentacije, svakim radnim danom od 9.00 do 15.00 ~asova a najkasnije 3 dana pre zakazane prodaje (uz prethodnu najavu ste~ajnom upravniku). Nakon uplate nov~anog iznosa za u~e{}e u postupku prodaje a najkasnije do 2. 12. 2014. god, potencijalni kupci, radi pravovremene evidencije, moraju predati ste~ajnom upravniku: popuwen obrazac prijave za u~e{}e na prodaji, dokaz o uplati nov~anog iznosa ili kopiju bankarske garancije, potpisanu izjavu o gubitku prava na povra}aj upla}enog nov~anog iznosa, izvod iz registra privrednih subjekata i OP obrazac (ako se kao potencijalni kupac prijavquje pravno lice), ovla{}ewe za zastupawe, ukoliko na prodaji ne prisustvuje potencijalni kupac li~no (za fizi~ka

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

lica) ili zakonski zastupnik (za pravna lica). Prodaja se vr{i metodom neposredne pogodbe tako {to sva zainteresovana lica mogu dostaviti inicijalnu zatvorenu ponudu ste~ajnom upravniku zakqu~no sa 4. 12. 2014 godine do 12.00 ~asova Otvarawe inicijalnih ponuda obavi}e se u postupku neposredne pogodbe 4. 12. 2014 godine u 12.15 ~asova na adresi ZZ„ZADRUGAR“ u ste~aju, @elezni~ke kolonije 4. ^a~ak Pozivaju se svi u~esnici koji su ispunili uslove za u~estvovawe u prodaji da pristupe neposrednoj pogodbi radi odre|ivawa kona~ne cene, koja }e se odr`ati otvarawem ponuda dana 4. 12. 2014. godine god. u 12.15 ~asova na adresi: ZZ “ZADRUGAR“ u ste~aju, @elezni~ke kolonije 4 ^a~ak. Nakon otvarawa inicijalnih ponuda ponu|a~ima }e biti omogu}eno da u postpku neposredne pogodbe pove}aju ponu|enu cenu. Ste~ajni upravnik sprovodi neposrednu pogodbu tako {to: 1. otvara neposrednu pogodbu ~itaju}i pravila prodaje, 2. Otvara prispele inicijalne ponude 3. poziva u~esnike da poboq{aju cenu, koju su spremni da plate . Ovaj korak }e se ponavqati dok bude zainteresovanih ponu|a~a za poboq{awe ponude. 4. odr`ava red na neposrednoj pogodbi, 5. progla{ava kupca ukoliko je najvi{a ponu|ena cena iznad 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje, 6. Vodi i potpisuje zapisnik. Kona~nu odluku o izboru kupca u postupku prodaje neposrednom pogodbom donosi Odbor poverilaca, ako je najboqa ponuda ni`a od 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje. Ukoliko je ponu|ena cena iznad 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje, kupoprodajni ugovor sa najboqim ponu|a~em se potpisuje u roku od 5 radnih dana od dana odr`avawa neposredne pogodbe. Ukoliko je ponu|ena cena ni`a od 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje, kupoprodajni ugovor sa najboqim ponu|a~em se potpisuje u roku od 5 radnih dana od dana dobijawa saglasnosti od strane Odbora poverilaca. Progla{eni kupac je du`an da uplati preostali iznos kupoprodajne cene u roku od 20 dana od dana potpisivawa kupoprodajnog ugovora. Ste~ajni upravnik ne}e uzeti u razmatrawe ponudu koja ne sadr`i jasno odre|en iznos na koji ponuda glasi, koja se poziva na neku drugu ponudu, ponudu datu pod uslovom ili se poziva na uslove koji nisu dati prodajnom dokumentacijom i oglasom kao ni ponudu uz koju nije polo`en nov~ani iznos u predvi|enom roku. U slu~aju da na neposrednoj pogodbi pobedi Kupac koji je polo`io bankarsku garanciju na ime u~e{}a u postupku prodaje, isti mora uplatiti iznos naveden u bankarskoj garanciji na ra~un ste~ajnog du`nika u roku od 3 dana od prijema Obave{tewa o prihvatawu ponude, a pre potpisivawa kupoprodajnog ugovora, nakon ~ega }e mu biti vra}ena garancija; Ste~ajni upravnik nije u obavezi da prihvati nijednu dostavqenu ponudu. U~esnik u postupku prodaje gubi pravo na povra}aj nov~anih sredstava za u~e{}e u postupku prodaje, u skladu sa Izjavom o gubitku prava na povra}aj nov~anog iznosa. U~esnicima koji u postupku prodaje nisu stekli status kupca, nov~ani iznos za u~e{}e u postupku prodaje se vra}a u roku od 8 dana od dana odr`avawa prodaje metodom neposredne pogodbe Poreze,takse, tro{kove javnobele`ni~kog zapisa, ukwi`be i druge tro{kove koji proizlaze iz zakqu~enog kupoprodajnog ugovora u celosti snosi kupac. Ovla{}eno lice: Ste~ajni upravnik Ne{kovi} Mili}, kontakt telefon 063/285617.

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1, Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 10. stav 1, Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOM RE[EWU PO ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU

PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-207/14-IV-201 o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije, na lokaciji "GORWA GOREVNICA "CA 78, CAU 78" a katastarskoj parceli broj 3317/1 K.O. Gorwa Gorevnica, u mestu Gorwa Gorevnica, grad ^a~ak, investitora "Telekom Srbija" a.d. Beograd. Navedenim re{ewem utvr|ena je obaveza nosica projekta da za navedeni projekat izradi Studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i odre|en je obim i sadr`aj studije. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se preko prvostepenog organa.

1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije, „Vrani}i ^A75/^AU75“ kat. parcela 754/1 KO Vrani}i u ^a~ku. 2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti uvid u podatke, obave{tewa i dokumentaciju iz zahteva investitora u gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba 12, svakim radnim danom 11,00 do 14,00 ~asova, kao i dostaviti svoje mi{qewe o podnetom zahtevu na istu adresu u roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. 3. Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu rezultata navedenog upravnog postupka, done}e re{ewe kojim odlu~uje da li je za izgradwu predmetnog objekta neophodno sprovesti postupak procene uticaja na `ivotnu sredinu.

NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.

NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.


KWIGA ISTORI^ARA DR KOSTE NIKOLI]A PREDSTAVQENA U NARODNOM MUZEJU

„OZNA...“

da se slu~ajno i promocija ove kwige u ^a~ku odr`ava na dan wegove pogibije, 6. novembra. Simbol tajne slu`be do 1966. u Titovoj Jugoslaviji bio je i Aleksandar Rankovi}, istakao je autor monografije, navode}i da je gra|a za kwigu bila oskudna, jer tajna policija nije ostavqala tragove o tome ko je ubijen, za{to i kada, a jo{ uvek su nedostupni tajni dosijei i neke arhive, koje su o ovoj organizaciji u mnogo ve}em obimu sa~uvali u Hrvatskoj. Najvi{e tragova o OZNI ostavio je Jeftimije [a{i} koji je pisao memoare, ali je ve} 1944. i on imao problema sa sakupqawem gra|e, jer je slu`ila za interne komunisti~ke obra~une, rekao je dr Kosta Nikoli}. Danas je u ovoj temi sporna ~iwenica da su qudi koji su `iveli u tom vremenu i bavili se ovim poslom sebe smatrali nedodirqivim, toliko da im se ni ime ne sme pomiwati, a istorija se bavi

Drugo izdawe kwige nau~nog savetnika Instituta za savremenu istoriju u Beogradu dr Koste Nikoli}a “Ma~ revolucije - OZNA u Jugoslaviji 1944-1946” u izdawu “Slu`benog glasnika”, predstavqeno je ~a~anskoj publici pro{log ~etvrtka u Galeriji Narodnog muzeja. Kosta Nikoli} zavr{io je istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu na kome je 1999. godine doktorirao na temu “Ravnogorski pokret 1941-1944”. Bavi se istra`ivawem istorije komunizma u Kraqevini Jugoslaviji, istorijom srpskog naroda i srpskog dru{tva u Drugom svetskom ratu, kultom li~nosti u socijalisti~koj Jugoslaviji i istorijom istoriografije, rekla je, predstavqaju}i autora direktorka Narodnog muzeja Delfina Raji}. O drugom izdawu ovog naslova govorio je i istori~ar Borisav ^elikovi}, urednik biblioteke “Lexis” u “Slu`benom glasniku” i ovog izdawa, istakav{i da je “Kosta Nikoli} ovom temom, u koju niko do sada nije u{ao do kraja, postavio temeqe modernoj istoriografskoj {koli i dana{wim i budu}im istra`iva~ima, a ta te{ka borba za istinu u moru Borisav ^elikovi} i dr Kosta Nikoli} suprotstavqenih informacija ga je ko{tala napredovawa u univerzitetskoj karije- ~iwenicama, odnosno istinom, po{to “ne ri, me|utim, on je uspeo”. ^elikovi} je do- postoji vreme koje nije za istinu”. “Zadadao da po temama koje istra`uje i ^a~a- tak inteligencije nije da podilazi nacinin dr Milo{ Timotijevi} spada u vode- onalnim mitovima”, istakao je Nikoli}, }e srpske istori~are, i da mu je “Slu`be- a profesor Vladimir Dimitrijevi} doni glasnik” do sada objavio tri kwige, a dao da “niko u ovoj izvanrednoj kwizi za uskoro }e se pojaviti i ~etvrta. novu istoriografiju ne spori antifa{iKwiga “Ma~ revolucije - OZNA...” je sti~ki partizanski pokret, ovde nisu premonografija o prvoj tajnoj politi~koj po- }utani ni zlo~ini pokreta Dra`e Mihailiciji u komunisti~koj Jugoslaviji - Ode- lovi}a, ali je taj period obele`en sramqewu za za{titu naroda, koja je u istori- nom denuncijacijom, odnosno potkazivaji ostala upam}ena po ovoj skra}enici. wem pripadnika gra|anske klase, posle Osnovana je 13. maja 1944. godine i trajala ~ijih likvidacija su potkaziva~i napredo 1946, kada je reformisana i tom prili- dovali, a ti qudi i wihovi potomci i dakom su odvojene vojne i civilne nadle`no- qe `ive u otetim i opqa~kanim ku}ama na sti. U tom periodu u Srbiji je ubijeno Dediwu i u`ivaju sve privilegije. Neko 56.000 qudi koji su progla{eni narodnim }e jednom morati da ih zapita kako su steneprijateqima. Za OZNU se govorilo da je kli to bogatstvo?” Shodno tome je i za“majka svih tajnih slu`bi”, a wen simbol kqu~eno da “nema pomirewa bez istine”, i simbol represije u Srbiji ~itavih devet kojom se istori~ar Kosta Nikoli} temeqgodina bio je Slobodan Penezi} Krcun, no bavi. rekao je dr Kosta Nikoli}, konstatuju}i Z. L. S.

okviru 8. Me|unarodnog festivala dokumentarnog i kratkog igranog filma “Prvi kadar” koji je od 28. do 31. oktobra odr`an u Isto~nom Sarajevu, Umetni~ka Galerija “Nade`da Petrovi}” iz ^a~ka predstavila je svoju multimedijalnu izlo`bu “Sowa Savi} – devojka iz grada”, koja je premijerno bila postavqena septembra 2013. u Galeriji “Risim”. Glavni eksponati postavke su Sowini video radovi i eksperimentalni filmovi nastali u periodu od 1996. do 2006, kada je glumica uveliko prestala da u~estvuje u medijskoj mejnstrim produkciji i gotovo u potpunosti se posvetila autorskom radu na eksperimentalnom filmu, videu i pozori{tu, Sowini odabrani li~ni predmeti, filmske nagrade, rukopisi i panoi sa filmografijom i autobiografskom bele{kom, a deo postavke je i audio zapis jednog od posledwih Sowinih intervjua, koji je u avgu-

U

15

KULTURA

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

DESETA SAMOSTALNA IZLO@BA MAJSTORA FOTOGRAFIJE VOJISLAVA PE[TERCA

POLA VEKA IZA OBJEKTIVA “Kolekcija majstora”, naziv je desete samostalne izlo`be Vojislava Pe{terca otvorene u Domu kulture povodom jubilarnih 50 godina bavqewa umetni~kom fotografijom. Izlo`bu ~ine kolekcije od 57 fotografija na osnovu kojih je Pe{terac ove godine dobio najvi{e fotografsko zvawe u Srbiji, a to je Majstor umetni~ke fotografije Foto saveza Srbije i zvawe Ekselencije me|unarodne asocijacije EFIAP, jedno od najpresti`nijih inostranih zvawa. Ova zvawa u ^a~ku i {irem okru`ewu do sada je jedino imao Zoran Milo{evi}, zaposlen u Me|uop{tinskom istorijskom arhivu. Prvu fotografiju Pe{terac je snimio daleke 1964. i za wu je na izlo`bi dece Jugoslavije bio nagra|en. Sa osnivawem Foto kino kluba ^a~ak 1977. po~iwe aktivnije da se bavi fotografijom, tako da su se na ovoj izlo`bi na{li i snimci nastali 1973. kao i oni iz pro{le godine. U posledwe vreme se fotografijom bavi skoro svakodnevno, jer po wegovim re~ima, nema zavr{ene fotografije, a tvrdi da svaka mo`e biti jo{ boqa. Po rezultatima spada u najuspe{nije fotografe u ^a~ku. Izlagao je na 281 kolektivnoj izlo`bi, od tog broja 173 su me|unarodne i deset samostalnih, na wima se predstavio sa vi{e od 880 umetni~kih fotografija, i to na pet kontinenata u 29 dr`ava, i osvojio ukupno 77 nagrada. Najvi{e eksponirane fotografije koje se nalaze u ovoj jubilarnoj postavci su: „Arena“, izlagana na 58 me|uanrodnih salona, „Ana“ na 38 salona, kao i sve ostale koje su do sada bile na vi{e od 200 salona umetni~ke fotografije {irom sveta, dok su kolekcije: „Lajfovi“ iz sedamdesetih, „Portreti“ iz osamdesetih, „ Gu~a“ iz devedesetih - izlagana na vi{e od 25 salona, i serija „5. oktobar“ iz 2000. godi-

ne, izlagana na vi{e od 30 salona, zapravo foto `urnalisti~ki eseji, naro~ito ovaj posledwi, koji ima za ciq dokumentarni prikaz autorovog sagledavawa onda{wih dru{tvenih zbivawa, istakao je na

govu kreativnost i tada po~iwe aktivnije da u~estvuje na me|unarodnim izlo`bama na kojima je imao, a ima i danas velikih uspeha. Treba re}i da je dobitnik pet Zlatnih medaqa FIAP-a, {to je najve}e

Slobodan Paji} i Vojislav Pe{terac

otvarawu izlo`be Slobodan Paji}, KM FSS. Prikaz fotografije Vojo Pe{terac svodi na qubav i istan~an ose}aj prema modelima, doga|aju, ambijentu. Poznavawe fotografske tehnike se podrazumeva, a samo iz qubavi i ose}awa mogu nastati dobre fotografije. Svi qubiteqi umetni~ke fotografije, pa i Pe{terac stasali su pod velikim uticajem najve}eg u srpskoj fotografiji, pokojnog Dragoquba To{i}a, koji je prepoznao wegov talenat i podsticao ga da {to vi{e vremena posveti ovoj umetnosti. Profesionalne obaveze oduzimale su Voju vreme za umetnost, ali je zato bio sjajan organizator fotografskih manifestacija i na wegov predlog su i pokrenuti Dani fotografije Srbije u ^a~ku, koji su postali najzna~ajnija nacionalna fotografska manifestacija. I kao {to `ivot ume da „pi{e“ scenarija, Pe{tercu se dogodila te{ka saobra}ajna nesre}a u kojoj je bio `ivotno ugro`en, me|utim, po~etkom 2010. taj nesre}ni slu~aj, utisak je, dodatno je pokrenuo we-

svetsko priznawe u oblasti umetni~ke fotografije. I bez obzira na dosada{we rezultate, ovaj vredni ^a~anin ne posustaje, tako da je na ovogodi{wim Danima fotografije prezentovao izlo`bu-projekciju u kafe galeriji „@uta ku}a“ i svoju seriju „@ivot Kube“ snimqenu u martu ove godine. - Vojo nikada nije imao pretenzije da bude fotografski hroni~ar i puki dokumentarista, i zato }ete ga retko videti sa fotoaparatom. Sa velikim iskustvom i znawem, svoje fotografije je pravio ciqano u serijama sa prethodno ta~no isplaniranim kadrovima, {to je odlika znawa i iskustva fotografa, koji su ovom umetno{}u po~eli da se bave u eri analogne fotografije – rekao je Paji} i dodao da je Vojo Pe{terac neko, ko pored qubavi prema umetnosti ima i estetski pristup u postavci izlo`be, tako da je me|u prvima po~eo da fotografije stavqa u ramove bez stakla, ni`u}i ih u specifi~nom rasporedu i uvode}i tako gledaoca u jednu lepu fotografsku pri~u. Z. L. S.

MULTIMEDIJALNA POSTAVKA UMETNI^KE GALERIJE O SOWI SAVI] NA FESTIVALU “PRVI KADAR” U ISTO^NOM SARAJEVU

O CENZURISANIMA stu 2007. godine za list “^a~anski glas” uradila potpisnica ovih redova, rekao je Predrag @ivkovi}, urednik filmskog i video programa Umetni~ke galerije. Moto festivala bio je “Bez cenzure”, a izlo`ba o Sowi bila je najboqa paradigma za wegovo otvarawe, jer je upravo Sowa, zbog svog beskompromisnog umetni~kog anga`mana, kojim je brisala granicu izme|u umetnosti i `ivota, bila tako surovo cenzurisana od zvani~nih medija i kulturnog i umetni~kog establi{menta i tek sad, na`alost, posle wene smrti, otkrivamo svu veli~inu wenog dela, ka`e @ivkovi}, i izra`ava nadu da }e wen rad ubudu}e biti istra`en u potpuno-

„BEZ CENZURE“

sti, neka nedovr{ena dela zavr{ena, a ~itav opus poslu`iti mladim umetnicima kao putokaz i inspiracija da stvaraju bez cenzure. - Preuzimawem Sowine umetni~ke zaostav{tine voqom wene majke, mi u Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}” imamo ~ast i

obavezu da to sprovedemo u delo. Ova izlo`ba je tek po~etak velikog rada koji }e biti krunisan osnivawem Multimedijalnog centra “Sowa Savi}” na wenom porodi~nom imawu u Dowoj Gorevnici kod ^a~ka - rekao je na otvarawu izlo`be Predrag @ivkovi}, urednik

filmskog i video programa UG “Nade`da Petrovi}” uz Mirjanu Rackovi}, koautora ove postavke, najavquju}i da }e Umetni~ka galerija nastaviti sa afirmacijom stvarala{tva i umetni~ke zaostav{tine Sowe Savi} i van granica Srbije. Predsednik `irija Festivala Dragan El~i} rekao je da su filmovi prikazani tokom festivala “Prvi kadar”, me|u wima i film “Sowa Savi} – devojka iz grada” Dragane Kawevac, najboqa ostvarewa koja su se mogla videti u regionu, a nagra|eni }e biti prikazani i u ^a~ku u okviru filmskog programa Umetni~ke galerije, potvrdio je Predrag @ivkovi}. Z. L. S.


16

LU^ANI

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

RZAVSKA VODA STIGLA U 100 DOMA]INSTAVA

ME[TANI VELESA PROSLAVILI DOLAZAK “RZAVKE”! U

utorak, 11. novembra, u Mesnoj zajednici Veles sve~ano je obele`eno pu{tawe vode sa sistema za vodosnabdevawe “Rzav”. Vodu sa “Rza-

ru~ju op{tine Lu~ani, koji obuhvata oko 1.000 korisnika. ^istu pija}u vodu sa “Rzava” do kraja godine trebalo bi da dobije 800 doma}instava. Danas je vo-

va” dobilo je 100 doma}instava Velesa i Gu~e (zaseoci Rwakovi}i i Bro}i}i). Kako je izjavio Slobodan Jolovi}, predsednik Privremenog organa op{tine Lu~ani, me{tani navedenih sela vodu trenutno mogu koristiti samo kao tehni~ku, jer je vodovodni sistem u probnom radu. - Pre ~etiri ili pet godina zapo~eta je izgradwa sistema za vodosnabdevawe, za desetak seoskih mesnih zajednica na pod-

da pu{tena za 100 doma}instava sa sistema Veles - Draga~ica, koji ima ukupno 220 korisnika u ~etiri mesne zajednice. Vrednost ove investicije je 28 miliona dinara, od kojih je 22 miliona ulo`ila op{tina Lu~ani, a preostalih {est gra|ani. Sistem Veles - Draga~ica je u 2012. godini bio gotovo zavr{en, sa stepenom gotovosti od 95 do 98 odsto, i neopravdano su gra|ani ovog podru~ja u prethodne tri

godine ostali bez vode, uglavnom iz politi~kih razloga, a to potvr|uje i sama ~iwenica da smo uspeli da pustimo vodu samo nekoliko dana nakon uvo|ewa privremenih mera i formirawa privremenog organa - rekao je na sve~anom skupu u Velesu mr Slobodan Jolovi}, predsednik Privremenog organa. On je, tako|e, najavio da }e u narednoj godini pija}u vodu dobiti jo{ 120 doma}instava u Draga~ici, @ivi-

dobiti vodu sa “Rzava”. Kako je naveo Jolovi}, vodovodni sistem Veles -Draga~ica je u probnom radu, tako da doma}instva u Velesu, Draga~ici, Gu~i (selo) i @ivici vodu mogu koristiti samo kao tehni~ku. Dezinfekcija i ispirawe vodovodne mre`e bi}e zavr{eni do kraja novembra. Ukupna investicija za izgradwu ~itavog sistema vodosnabdevawa za 800 korisnika, koji bi vodu trebalo da

Stevan Ivanovi}, predsednik Saveta MZ Veles, istakao je da su me{tani ovog sela sa nestrpqewem i{~ekivali dan kada }e voda sa “Rzava” sti}i u wihove domove. - Qudi su se mu~ili za vodu. Nosili su je na obrama~ama, u kofama i balon~i}ima. Dovozili su je i cisternama. Kad do|u umorni sa wiva ili posla, morali su da dovoze vodu sa hidranta iz Gu~e ili sa Bjelice. Hvala

ci i delu Gu~e. O~ekuje se da }e naredne sedmice pija}a voda sti}i u doma}instva u delu Markovice - Negri{ora. Problemi, koji mestimi~no postoje na mre`i, bi}e re{avani u hodu, pa se o~ekuje da }e do 15. decembra svih 600 korisnika ovog sistema

dobiju u narednih mesec i po dana, iznosi oko 130 miliona dinara, od kojih je 102 miliona obezbedila lokalna zajednica, a preostalih 28 gra|ani. Postoji mogu}nost da se u narednoj godina na oba sistema prikqu~i jo{ 200 korisnika.

Bogu, do~ekali smo da voda stigne i u na{a doma}instva - rekao je Ivanovi}, preciziraju}i da je vodu u Velesu dobilo 60 doma}instava, a u mesnim zajednicama Gu~a i Roga~a jo{ 35 ku}a. V. S.

OTVOREN STE^AJ NAD LIVNICOM U GU^I

PRVO POVERILA^KO RO^I[TE 8. DECEMBRA

rivredni sud u ^a~ku otvorio je postupak ste~aja nad Industrijskim kombinatom u Gu~i, koji je od aprila 2006. godine poslovao u sastavu koncerna “Farmakom MB” [abac. Postupak ste~aja je pokrenut na predlog Me|unarodne finansijske korporacije (IBC) iz Va{ingtona, odnosno Svetske banke, a razlog wegovog otvarawa je trajna nesposobnost pla}awa. Sud je za ste~ajnog upravnika odredio Aca Milo{evi}a. Na osnovu re{ewa o otvarawu ste~aja, pozvani su svi poverioci da prijave svoja potra`ivawa u roku od 120 dana. Sud trenutno ne raspola`e podacima o tome ko su poverioci i koliko potra`uju. Istim re{ewem je odre|eno i prvo poverila~ko ro~i{te za 8. decembar, kao i ro~i{te za ispitivawe prijavqenih potra`ivawa za 18. maj 2015. godine. Pravne posledice otvarawa ste~aja

P

nastupaju od dana objavqivawa oglasa o wegovom otvarawu na oglasnoj tabli Suda. Me|unarodna finansijska korporacija iz Va{ingtona, kao razlu~ni poverilac koncerna “Farmakom MB”, podnela je predlog za uvo|ewe ste~aja 16. juna. Grupa banaka, u kojoj su, pored Svetske, Komercijalna, Intesa i ^a~anska banka, odobrila je 2011. godine kredit koncernu “Farmakom MB” u iznosu od 120 miliona evra. “Farmakom” je stavio hipoteku na nepokretnu imovinu svojih preduze}a, koja je procewena na 240 miliona evra, ~ime je garantovao vra}awe kredita. Privredni sud u ^a~ku je doneo re{ewe o ste~aju na ro~i{tu, koje je odr`ano 30. oktobra. Otvarawe ste~aja je i razlog za otkazivawe ugovora o radu, koje je ste~ajni du`nik zakqu~io sa zaposlenima. Ste~ajni upravnik odlu~uje o otkazu ugovora o radu i o tome obave-

{tava Nacionalnu slu`bu za zapo{qavawe. Ina~e, sve pe}i Industrijskog kombinata “Gu~a” su poga{ene 3. juna ove godine, kada je utro{en i posledwi kilogram sirovina. Radnici su po preporuci koristili godi{we odmore, a nakon wihovog isteka i pla}ena odsustva u zakonskom trajawu od 45 dana. Kada je proizvodwa obustavqena, zapo~et je redovni godi{wi remont ma{ina. Zaposleni u Kombinatu su po~eli ve} po~etkom godine da tra`e zaostale zarade, jer vi{e nisu mogli da izdr`avaju porodice. Dobili su po jednu platu u januaru, februaru i martu. Ina~e, gu~ka livnica je osnovana 1958. godine. Bila je jedini proizvo|a~ flotacionih kugli u Srbiji. U proteklih sedam godina, koliko je radila u sastavu velikog koncerna “Farmakom MB” iz [apca, zna~ajno je pove}ala plasman proizvoda na do-

ma}em i stranom tr`i{tu. Stari proizvodni program pokrivao je potrebe doma}e rudarske industrije i Elektroprivrede Srbije, a nova livnica, sa dve savremene univerzalne proizvodne linije, mogla je da zadovoqi potrebe automobilske, traktorske i industrije motora, pa sve do termo programa. Proizvodwa pe}i i kamina pokrenuta je 2011, kada se proizvodilo dve do tri hiqade jedinica, da bi ve} u 2012. godini bila uve}ana na deset hiqada grejnih tela. Sedamdeset odsto proizvedenih pe}i i kamina plasirano je na ruskom tr`i{tu. U momentu otvarawa ste~aja, Industrijski kombinat “Gu~a” je zapo{qavao vi{e od 300 radnika. Zaostatak u isplati plata i putnih tro{kova nastao je tokom pro{le godine, tako da ovo preduze}e radnicima duguje vi{e mese~nih zarada. V. S.


17

LU^ANI

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

PRIVREMENI ORGAN OP[TINE DONEO ODLUKU O REBALANSU BUXETA ZA 2014. GODINU

OBEZBE\EN NESMETAN RAD BUXETSKIH KORISNIKA rivremeni organ op{tine Lu~ani doneo je odluku o izmeni buxeta za 2014. godinu. Ovim rebalansom op{tinskog buxeta, kako se navodi u saop{tewu, bi}e obezbe|en nesmetan i optimalan rad ~etiri direktna i 43 indirektna buxetska korisnika do

P

kraja godine. Smawewem tro{kova korisnika buxeta, prvenstveno putovawa, materijalnih, ugovornih i tro{kova usluga, Privremeni organ je usmerio vi{e od 30 miliona dinara za finansirawe radova na odr`avawu nekategorisanih puteva i nabavku kamiona za potrebe op{tinskog

javnog preduze}a. Oko deset miliona dinara buxetskih sredstava opredeqeno je za odr`avawe i ~i{}ewe propusta i jarkova za odvo|ewe povr{inskih voda sa ulica ili lokalnih puteva, uklawawe rastiwa pored saobra}ajnica prvog i drugog prioriteta na teritoriji svih 38 mesnih zajednica. Oko 11 miliona dinara izdvojeno je za nabavku goriva, {uta, soli i rizle za zimsko odr`avawe puteva do kraja godine. Za nabavku neophodnog kamiona za efikasniji rad op{tinskog javnog preduze}a obezbe}eno je 14 miliona dinara. Pored navedenog, korigovawem rashoda korisnika buxeta zna~ajna sredstva su usmerena za obezbe|ivawe normalnog funkcionisawa zdravstva, obrazovawa, kulture i sporta. Ina~e, ovogodi{wi buxet op{tine Lu~a-

ni mawi je od utvr|enog za 83 miliona dinara i iznosi 575 miliona. Priliv u buxetu je ni`i od planira-

nog zbog smawene stope poreza na zarade sa 12 na 10 odsto, a prvenstveno zbog izostanka prihoda od zara-

da zaposlenih u Industrijskom kombinatu Gu~a, koji mesecima unazad nisu primali plate. V. S.

SAOP[TEWE IZ SKUP[TINE SRBIJE

IZBORI U LU^ANIMA

28. DECEMBRA redsednica Skup{tine Srbije Maja Gojkovi} donela je odluku o raspisivawu lokalnih izbora u op{tinama Mionica i Lu~ani za 28. decembar. Odluka o raspisivawu izbora stupa na snagu dan nakon wenog objavqivawa u „Slu`benom glasniku“,

P

kada po~iwu da teku i rokovi za obavqawe izbornih radwi, navedeno je u saop{tewu Skup{tine Srbije. Da podsetimo, Vlada Republike Srbije donela je 23. oktobra odluku o raspu{tawu Skup{tine op{tine Lu~ani i obrazovawu privremenog organa, jer je isteklo vi{e od tri meseca od posledweg skup-

{tinskog zasedawa. Za predsednika privremenog organa Vlada RS je imenovala Slobodana Jolovi}a, a za ~lanove Jovana Kova~evi}a, Milo{a Belanca, Milorada Jev|ovi}a i Zoricu Kova~evi}. Uslovi za uvo|ewe privremenih mera u Lu~anima stekli su se jo{ krajem avgusta, jer sednica Skup{tine op{tine zbog nedostatka kvoruma

nije odr`ana tri meseca. Vladaju}u koaliciju u Lu~anima ~inile su sve politi~ke stranke (DS, SPS-PUPS-JS, NS-DSS, SNS, Preokret i URS), osim “Pokreta za razvoj Draga~eva”, koji je na lokalnim izborima osvojio najve}i broj odborni~kih mandata, ali je me|uvremenu pre{ao u SNS.

[TAB ZA VANREDNE SITUACIJE RAZMATRAO INFORMACIJU O PRIPREMAMA ZA ZIMSKU SEZONU

MAKSIMALNO ANGA@OVAWE SVIH JAVNIH SLU@BI! a sednici [taba za vanredne situacije op{tine Lu~ani razmatrana je informacija o pripremqenosti slu`bi od javnog interesa za predstoje}u zimsku sezonu. Od nadle`nih slu`bi je zatra`eno puno anga`ovawe na pripremi i obezbe|ewu uslova za ~i{}ewe i odr`avawe regionalnih, lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca, obezbe|ewu redovnog javnog prevoza, snabdevawa elektri~nom energijom i

N

~istom pija}om vodom, odr`avawu komunalne higijene, grejawa, pru`awe usluga zdravstvene za{tite i snabdevawa stanovni{tva robom {iroke potro{we tokom zimskog perioda. [tab za vanredne situacije op{tine Lu~ani razmatrao je i informaciju Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije o funkcionisawu sistema odbrane od grada, kao i o tome da nadle`ne dr`avne slu`be pripremaju zakon za ovu oblast, kojim }e

biti predvi|eno da protivgradne stanice i strelci od naredne godine prelaze u nadle`nost lokalnih samouprava, a wihovo finansirawe bi trebalo da se obezbedi kroz uvo|ewe obaveznog osigurawa za sve useve i zasade, za koje dr`ava daje podsticaje. Dok Zakon ne za`ivi, op{tina Lu~ani }e obezbediti 144 dodatne protivgradne rakete iz donacije fabrike “Milan Blagojevi} - Namenska” i po 8.000 dinara po protivgradnom strelcu, iz sopstvenog buxeta. V. S.


18

SAOBRA]AJ

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

DUGORO^NI PLAN GRADA ^A^KA

EDUKACIJA NAJMLA\IH O BEZBEDNOSTI U SAOBRA]AJU D eo sredstava opredeqenih iz gradskog buxeta za bezbednost u saobra}aju odlazi i na edukaciju pred{kolaca i najmla|ih osnovaca. Osim najmla|ih, obuku prolaze i profesori razredne nastave i vaspita~i. Za saobra}ajno obrazovawe u~enika prvog i drugog razreda osnovnih {kola izdvojeno je milion dinara, a za pred{kolce oko 800 hiqada. - Edukacija je dugoro~ni plan i do sda se pokazala kao efikasno re{ewe. Primetno je da deca aktivno u~estvuju u nastavi koja je prilago|ena wihovom uzrastu. U~iteqe i vaspita~e obu~avaju stru~waci Agencije i Komiteta za bezbednost saobra}aja. Nedavno je i u na{em gradu odr`an seminar koji je bio vrlo pose}en. Sredstva opredeqena za

bezbednost u saobra}aju odlaze i na nabavku didakti~kog materijala, opremawe poligona i kabineta. Uskoro bi saobra}ajni poligoni trebalo da budu izgra|eni u obe pred{kolske ustanove, “Radost” i “Moje detiwstvo”. Rukovodstvo

ovih ustanova }e odlu~iti u kojim vrti}ima }e se oni nalaziti, a najmla|i }e dobiti i saobra}ajne kutke, tako da }e i u zatvorenom prostoru mo}i da ve`baju kako da se snalaze u saobra}aju - navodi pomo}nik gradona~elnika za dru-

{tvene delatnosti Aleksandar Da~i}. On podse}a i da su pojedine {kole dobile saobra}ajne kabinete. Pre nekoliko godina kabinet je dobila O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}”, a uskoro }e jedan biti zavr{en i u {koli “Tanasko Raji}”. Osim za edukaciju, grad ula`e i u druge segmente bezbednosti u saobra}aju. Ove godine ukupan buxet za tu namenu iznosi 50 miliona dinara. Dobar deo sredstava u buxet se slije i od naplate nov~anih kazni za saobra}ajne prekr{aje. Novac iz buxeta odlazi i Javnom preduze}u “Gradac” za obnavqawe i ure|ewe putne infrastrukture. Od sredtava namewenih za bezbednost u saobra}aju ove godine su nabavqeni aparat za otkrivawe prisustva psihoaktivnih supstanci kod voza~a, softver

za videonadzor, koji je ko{tao dva miliona dinara, kamere za videonadzor, vozilo za saobra}ajnu policiju. U ciqu poja~ane prevencije i bezbednosti u saobra}aju gradsko rukovodstvo pokrenulo je i medijsku kampawu na ovu temu. Jo{ uvek je aktuelan konkurs gradskog Saveta za bezbednost saobra}aja za izradu spotova i fotografija na teme: “Kretawe pe{aka u saobra}aju”, “Uskla|enost brzine sa uslovima saobra}aja”, “Ukr{tawe puteva sa `elezni~kom prugom”... - Prema proceni Agencije

SAOP[TEWE POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

MAWE NASTRADALIH U ^A^KU I OKRUGU

rvih devet meseci 2014. na putevima Moravi~kog okruga dogodile su se 553 saobra}ajne nezgode, {to je za 15 odsto ili 97 nezgoda mawe nego od januara do oktobra 2013. U ovim nezgodama poginulo je 17 osoba. U istom periodu pro{le godine `ivot je izgubilo 27 qudi. Mawe je i povre|enih 462 (79 te`e, a ostali lak{e), dok je prvih devet meseci 2013. povre|eno 63 lica vi{e. U ^a~ku se prvih devet meseci 2014. dogodilo 356 saobra}ajnih nezgoda, 54 mawe nego u istom periodu 2013. @ivot je izgubilo 12 qudi (tri mawe nego 2013), a povre|eno je 295 osoba. Pro{le godine povre|eno je 31 lice. Na putevima u Gorwem Milanovcu zabele`ene su 124 saobra}ajne nezgode, {to je za 17 odsto mawe.

P

SPAS U PRAVILIMA

ZA[TO ZIMSKE GUME? d 1. novembra, zavisno od vremenskih uslova, svi voza~i moraju imati sve ~etiri zimske gume. Iako je ovo obaveza koja name}e dodatne finansijke izdatke, stru~waci podse}aju na brojne prednosti zimskih pneumatika, naro~ito u ote`anim uslovima vo`we. Zimske gume su tako konstruisane da efikasno odvode vodu sa puta i tako smawuju rizik od akvaplaninga. Znatno boqe prijawaju za tlo i kra}i im je

O

zaustavni put prilikom ko~ewa, zahvaquju}i dubqoj {ari. Sude}i po testovima na ledu, letwim gumamam je, pri brzini od 30 kilometara na sat, zaustavni put 68, a zimskim 57 metara. Zimski pneumatici su napravqeni od specijalne smese sa dodatkom silike koja se boqe pona{a na niskim temperaturama i pru`a tihu i udobnu vo`wu. Za razliku od letwih, zimske gume se stvrdwavaju na ni`im temperaturama i

va`no je napomenuti da wih ne koristimo samo na snegu i ledu, ve} i na suvom kolovozu, kada je temperatura mawa od sedam stepeni. ^etiri letwe i ~etiri zimske gume ko{taju kao letwe koje se koriste tokom cele godine. Osim toga, pneumatici prilago|eni godi{wem dobu doprinose i u{tedi goriva. Ono {to stru~waci nikako ne preporu~uju je vo`wa sa zimskim gumama i u letwim mesecima, jer se leti

vi{e tro{e zbog mek{e smese, a i ko~ewe je lo{ije. Najboqe je staviti zimske pneumatike na sva ~etiri to~ka. Ako ste ih stavili na predwu, one moraju biti i na zadwoj osovini. U suprotnom, mo`e do}i do proklizavawa, pa ~ak i zakretawa vozila u krivinama. Ako su zimske gume samo na zadwoj osovini doga|a se da pri skretawu predwe gume izgube mo} prijawawa za tlo i vozilo skrene u suprotnom smeru od `eqenog.

za bezbednost saobra}aja, najve}i problemi na na{im drumovima su prekora~ewe brzine, vo`wa pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, nekori{}ewe sigurnosnih pojaseva i kaciga. Mi smo dodali jo{ dve teme, pe{ake, kao najugro`enije u~esnike u saobra}aju i traktoriste. Do kraja godine intenzivira}emo medijske kampawe koje preventivno i upozoravaju}e ukazuju na naju~estalije pogubne uzroke i posledice zbog neadekvatnog pona{awa svih u~esnika u saobra}aju - navodi Aleksandar Da~i}. Z. J.

Prvih devet meseci 2013. bilo ih je 149. @ivot su izgubile ~etiri osobe, tri mawe nego lane, a povre|eno je 125. Ipak, u istom periodu pro{le godine u Milanovcu je povre|eno sedam osoba mawe. U Lu~anima se dogodilo 36 nezgoda, deset mawe nego od januara do oktobra 2013. Na teritoriji Lu~ana niko nije stradao, dok su pro{le godine poginule tri osobe. Povre|eno je 17, odnosno 27 osoba mawe nego prvih devet meseci 2013. Osam nezgoda mawe bilo je u Ivawici. Ove godine 37, a pro{le 45. Prvih devet meseci 2013. poginula su dva, 2014. jedno lice. Na podru~ju ivawi~ke op{tine povre|eno je 25 osoba od januara do oktobra ove godine. Pro{le godine bilo ih je 12 vi{e.


19

OGLASI

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

Na osnovu Odluke Upravnog odbora od 06. 11. 2014. godine, Ustanova za kulturnoobrazovnu delatnost "Kosta Novakovi}" ^a~ak

Preduze}u „Spektar" d.o.o. ^a~ak potrebno je: Pet izvr{ilaca na radno mesto rukovalac ma{ine.

raspisuje KONKURS ZA IZBOR DIREKTORA USTANOVE ZA KULTURNO-OBRAZOVNU DELATNOST "KOSTA NOVAKOVI]" ^A^AK "Za direktora Ustanove mo`e biti imenovano lice koje pored op{tih uslova propisanih Zakonom, ispuwava i slede}e posebne uslove:

Uslov: sredwa stru~na sprema. Prijave sa li~nim podacima i kra}om biografijom dostaviti na adresu: "Spektar" d.o.o. ^a~ak, ulica Dr Dragi{e Mi{ovi}a 144/1, 32000 ^a~ak ili na faks 032/305-333. Oglas va`i do popune radnih mesta. Kontakt telefon: 032/305-309

- da ima visoku ili vi{u stru~nu spremu - overena kopija diplome - da ima najmawe 3 godine radnog iskustva na poslovima u oblasti kulture i obrazovawa - potvrda ili uverewe o radnom iskustvu - uverewe da se ne vodi krivi~ni postupak - dr`avqanstvo Republike Srbije - uverewe o dr`avqanstvu - psiho-fizi~ka sposobnost - lekarsko uverewe - da nije rukovodio ustanovom ili organizacijom nad kojom je zakqu~en postupak ste~aja ili likvidacije - potvrda ili overena izjava - da je dosada{wim radom dokazao da ima organizatorske sposobnosti - provereni moralni kvaliteti". Zainteresovani kandidati svoje prijave sa dokazima dostavi}e u roku od 8 dana od dana objavqivawa konkursa u listu "^a~anski glas" ^a~ak na adresu: Ustanova za kulturno-obrazovnu delatnost "Kosta Novakovi}" ^a~ak, ulica @upana Stracimira broj 9, sa naznakom "ZA KONKURSNU KOMISIJU".

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1, Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA NIJE POTREBNA PROCENA UTICAJA OBJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-208/14-IV-201 kojim je utvr|eno da investitor “Telekom Srbija” a.d. Beograd nije du`an, da izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije, na lokaciji „^A76/^AU76^A Atenica 2“ na kat. p. broj 488/5 K.O. Atenica, teritorija grada ^a~ka. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.

Na osnovu ~lana 8. Odluke o nagradama i priznawima grada ^a~ka ("Sl. list grada ^a~ka" broj 19/2013), Komisija za obele`avawe praznika i dodelu priznawa Skup{tine grada ^a~ka upu}uje

JAVNI

POZIV

ZA DOSTAVQAWE PREDLOGA ZA DODELU DECEMBARSKE NAGRADE GRADA ZA 2014. GODINU Pozivamo preduze}a, ustanove, druge organizacije i organe, grupe gra|ana i pojedince da podnesu predloge za dodelu Decembarske nagrade grada za 2014. godinu. Decembarska nagrada grada dodequje se povodom Dana grada-18. decembra. Nagrada se dodequje za naro~ito isticawe u privrednom, nau~nom, kulturnom, prosvetnom, zdravstvenom, sportskom i drugim oblicima stvarala{tva. Nagradu mo`e dobiti fizi~ko ili pravno lice koje ima prebivali{te, odnosno sedi{te, na teritoriji grada ^a~ka. Predlozi za nagrade moraju biti obrazlo`eni. Predlozi za nagrade mogu se dostavqati do 24. novembra 2014. godine. Predlozi podneti posle ovog roka ne}e se razmatrati. Predlozi za nagrade mogu se predati na pisarnici Gradske uprave ili po{tom na adresu: Skup{tina grada ^a~ka - Komisiji za obele`avawe praznika i dodelu priznawa, ul. @upana Stracimira br. 2, 32000 ^a~ak. KOMISIJA ZA OBELE@AVAWE PRAZNIKA I DODELU PRIZNAWA

OBAVE[TEWE JKP “VODOVOD” ^A^AK Radi normalnog vodosnabdevawa, JKP “ Vodovod” ^a~ak poziva potro{a~e da uredno izmiruju svoje obaveze za utro{enu vodu i upotrebu kanalizacije. Potro{a~ima koji svoje obaveze uredno izmiruju JKP “ Vodovod” ^a~ak se zahvaquje. Potro{a~e koji neuredno izmiruju svoje obaveze obave{tavamo da u skladu sa odredbama Zakona o izvr{ewu i obezbe|ewu ( Sl. gl. RS br. 31/2011, 99/11, 109/13 i 55/14) JKP “ Vodovod” ^a~ak je obavezan da naplatu svojih potra`ivawa vr{i preko izvr{iteqa. Tro{kovi postupka koji nastanu pred izvr{iteqem su veoma visoki i obra~unavaju se i pla}aju prema propisanoj tarifi o nagradama i naknadama tro{kova za rad izvr{iteqa i padaju na teret du`nika. Imaju}i u vidu napred navedeno, JKP “ Vodovod” ^a~ak poziva potro{a~e da u najkra}em roku izmire svoje obaveze, da bi izbegli postupak izvr{ewa pred izvr{iteqima i pla}awe tro{kova izvr{ewa.


20

GORWI MILANOVAC

DAN PRIMIRJA OBELE@EN I U GORWEM MILANOVCU

PO^ASTI @RTVAMA RATA! olagawem venaca na spomenik vojvodi @ivojinu Mi{i}u, ispred zgrade Okru`nog na~elstva, obe`elen je dostojanstveno Dan primirja u Prvom svetskom ratu, 11. novembar, i u Gorwem Milanovcu. Ta~no u 11 sati, vence i cve}e su polo`ili predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, potpukovnik Nedeqko Planojevi} u ime Vojske Republike Srbije, i Vladimir Jovanovi}, sekretar podru`nice Udru`ewa za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova do 1918. godine. Na Veliki rat, veliku srpsku pobedu, ali i ogromne `rtve koje je Srbija podnela, podsetio je kustos milanova~kog Muzeja Aleksandar Maru{i}. - U trenutku potpisivawa primirja okon~an je najve}i i najrazorniji rat, koji je do tada pamtilo ~ove~anstvo. Oko 60 miliona qudi je u~estvovalo u ratu, a vi{e od deset miliona wih je `ivotom platilo ta velika ratna razarawa, koja su se odvijala na pet velikih frontova. Zapadni front je bio najzna~ajniji, ali ni{ta mawe od wega nije bio zna~ajan ni Balkanski, odnosno Solunski, kako ga naj~e{}e nazivamo, i neka istoriografska istra`ivawa dokazuju da je probijawem Solunskog fronta u septembru 1918. godine postavqena osnovica da bi se rat zavr{io pobe-

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

PREDSEDNIK OP[TINE NALO@IO DA SE POD HITNO SANIRAJU O[TE]EWA U ULICI RAJKA MILOVANOVI]A

ZA BEZBEDNO U^E[]E U SAOBRA]AJU!

P

dom sila Antante - rekao je Maru{i}, govore}i o prelomnim doga|ajima i `rtvama Prvog svetskog rata. Me|unarodni Dan primirja u Prvom svetskom ratu obele`ava se u svim svetskim glavnim gradovima dr`ava - pobednica u Prvom svestkom ratu u znak se}awa na 1918. godinu, kada je 11. novembra, u 11 sati, na snagu stupilo primirje. [irom Srbije, predstavnici dr`avnih i lokalnih vlasti, udru`ewa, kao i brojni gra|ani, obele`ili su Dan primirja okupqawem is-

pred vojnih memorijala i mesta stradawa iz razdobqa Prvog svetskog rata. Polo`ili su vence i odali po~ast nevinim civilnim `rtvama i braniocima. ^lanovi Vlade Republike Srbije, funkcioneri, zaposleni u dr`avnim organima i javnim slu`bama, u~enici, studenti, sportisti, javne i medijske li~nosti nosili su na vidnom delu garderobe, sedam dana uo~i Dana primirja, amblem na kome je cvet Natalijina ramonda, u znak se}awa na povla~ewe srpske vojske preko Albanije.

Zbog pritu`bi me{tana u gorwomilanova~kom nasequ Grabovica da jo{ uvek nisu sanirana o{te}ewa u Ulici Rajka Milovanovi}a, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} je najavio da }e odmah preispitati razloge zbog kojih Javno preduze}e za izgradwu

listi planiranih aktivnosti nalazila se, izme|u ostalog, i sanacija Ulice Rajka Milovanovi}a. Imaju}i u vidu da su sredstva obezbe|ena, Mirkovi} je nalo`io Javnom preduze}u za izgradwu da odmah sprovede postupak javne nabavke i u {to kra}em roku zapo~-

jo{ uvek nije saniralo nastala o{te}ena. Naime, na posledwoj sednici Skup{tine op{tine, odr`anoj 21. oktobra, usvojene su izmene i dopune Odluke o ovogodi{wem buxetu Op{tine Gorwi Milanovac. Na predlog Op{tinskog ve}a, Javnom preduze}u za izgradwu opredeqena su dodatna sredstva, a na

ne sanaciju o{te}ewa na toj saobra}ajnici. S obzirom na to da su sredstva obezbe|ena, a protekli su i svi zakonom predvi|eni rokovi za po~etak radova, Mirkovi} je izdao nalog da se preispitaju razlozi zbog kojih Javno preduze}e za izgradwu jo{ uvek nije pristupilo sanaciji ovog putnog pravca.

ZAVR[ENA ADAPTACIJA PROSTORIJA ZA DECU SA SMETWAMA U RAZVOJU

DOBRI USLOVI ZA RAD, IGRU I DRU@EWE

ahvaqujuju}i anga`ovawu op{tinskog rukovodstva, deca i mladi sa smetwama u razvoju su ove sedmice dobili specijalno adaptiran prostor, prilago|en wihovim potrebama i aktivnostima, u prostorijama O[ “Mom~ilo Nastasijevi}”. U realizaciji ovog posla, po nalogu predsednika op{tine Milisava Mirkovi}a, poslove odabira adekvatnog prostora, adaptacije i opremawe izvr{ila je Op{tinska uprava. - Ono {to smo obe}ali mi smo danas i ispunili, obezbediv{i prostor de-

Z

ci, koja zbog smetwi u razvoju ne mogu da poha|aju redovnu nastavu, da svoje vreme mogu lepo da iskoriste u adaptiranom i prilago|enom prostoru, gde }e se dru`iti, u~iti i igrati - rekao je predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, prilikom zvani~nog otvarawa dnevnog boravka za decu sa smetwama u razvoju. Predsednik op{tine je ~estitao svima onima koji su doprineli da ovaj prostor za`ivi, me|u kojima je posebno izdvojio Op{tinsku upravu i nadle`na odeqewa i predstav-

nike Udru`ewa roditeqa dece sa smetwama u razvoju i osnovnih {kola, gde se nalaze ove prostorije. Predsednik Mirkovi} je nazna~io da }e op{tina i daqe pomagati finansijski, materijalno, logisti~ki, kao i kroz projekte ovoj kategoriji dece. On je istakao da postoji i interesovawe privrednika da svojim donacijama pomognu rad ovog udru`ewa, navode}i da se me|u prvima samoinicijativno javila kwi`ara “Mi{kovi}”, koja je spremna da pokloni deo opreme i igra~aka. U ime svih roditeqa,

zadovoqstvo zbog adaptiranog prostora je izrazila predsednica Udru`ewa roditeqa dece sa smetwama u razvoju Ivana Igwatovi}. Ona je zahvalila predsedniku op{tine i svim saradnicima {to su ispoqili razumevawe i voqu da deci omogu}e da se socijalizuju u prostoru, koji je ure|en po propisanim standardima i prilago|en wihovoj deci. Sre}u i odu{evqewe igra~kama, bojicama, kwigama i balonima ispoqila su i deca koja su predsedniku op{tine poklonila crte` i recitovala. Za

negu i nesebi~no svakodnevno anga`ovawe odu`ili su se veoma emotivnim stihovima. Jedna nasmejana devoj~ica glasno je izgovorila stihove: “Mila moja mamice, moj najlep{i cvete, ne bih te dala niza{ta na svetu”. Posao odabira adekvatnog prostora, wegovu adaptaciju i opremawe organizovala je Op{tinska uprava. Prema preciziranim zakonskim propisima, za ovu kategoriju lica bilo je neophodno obaviti odre|ene gra|evinske radove, kako bi se prostor prilagodio za upotrebu

invalidskih kolica. Prostorije su opremqene odgovaraju}im name{tajem i tehni~kim pomagalima. Imaju televizor, kompjutere, {tampa~e, telefone sa telefaksom i muzi~ki stub. Vrednost svih radova i nabavke potrebne opreme iznosila je 1.720.000 dinara. Sredstva su obezbe|ena iz op{tinskog buxeta. Adaptirani prostor mogu koristiti 26 evidentiranih lica, deca i mladi od pet do 18 godina, dok }e za to vreme wihovi roditeqi mo}i da se posvete drugim obavezama ili odmoru.


21

GORWI MILANOVAC

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

ODR@ANA PRIREDBA „[KOLA ZA RODITEQE”

POU^NA LEKCIJA ZA ODRASLE! “Ako vam je dosadilo svakoga dana jedno te isto posao, ku}a, kuvawe, prawe i nikad siti i nikad ~isto, ako vam je dosadilo da gledate TV-e i ne mrdate iz foteqe, ako vam zlatna ribica nije ispunila tri `eqe, do|ite u [kolu za roditeqe.”

wa. “Ova {kola nije kuvarski kurs, ovde se ne prave supe i kola~i ne}ete dobiti ni jedan recept”, re~e jedna Sofija. Tu su bile i duhovite poruke o odgajawu dece, braku ... Reko{e da “brak, ipak, nije sarma, a nije ni slatko od ru`a, da u ovoj {koli nemaju ~arobne {tapi}e i ne pra-

ve ovde od pravih mu{karaca tu`ne papu~i}e”, ve} u woj podu~avaju, kako re~e mali Luka da ta~ni i pogre{ni odgovori ne postoje i da je odgovor u srcu. Tako su se nizale pesmice jedna za drugom. Govorilo se o tome zbog ~ega je te{ko biti mama i tata, a usledile su i molbe mali{ana kojima su poru~ili da `ele jo{ po neku

vim stihovima se mala Duwa obratila roditeqima i osvojila wihova srca na pro{lonedeqnoj priredbi, koja je odr`ana u Pred{kolskoj ustnovi “Sunce”. Bila je to po~etna lekcija za sve roditeqe, koji su se u velikom broju odazvali pozivu da prisustvuju sjanoj priredbi. Roditeqima su upu}ene brojne poruke od Luke, Mice, Jovana, Andrije, Sare, Nikole, Bokija, Jak{e, Dula, \ola, Ene i Awe, Ogwena, Ivone, Srahiwe, Pavla, Milo{a, \ura i \ur|e i drugih petogodi{waka, i sve one su, bez izuzetka, mame, tate, bake i deke navodile na ozbiqna razmi{qa-

O

sestru ili brata. Nikola je rekao “da od hiqadu i sto zanata najte`e je biti tata”, a \ur|a da “od milion zavrzlama, najte`e je biti mama, svaki bol moga tela i ona je prebolela”. Milo{ je izrecitovao: “Kad zaspim na tatinoj ruci - ona me ba{ lepo greje, kada je tata sa nama i mama se lep{e smeje...”

PO ^ETVRTI PUT „NO] POZORI[TA”

I kao {to re~e Vuka{in na po~etku predstave: “Gle!? Opet Vi? Mora da vam se pro{li put mnogo svidelo dru`ewe sa nama, pa ste zato opet do{li!” Sude}i po odu{evqenim reakcijama roditeqa, baka, deka, tetki i ujaka ova neobi~na {kola prosto mami i zbog toga je sala bila ispuwena do posledweg mesta.

NAJAVA KULTURNIH DOGA\AJA

PREMIJERA “@ENIDBE” I “DVOKRILCA”

remijernim izvo|ewem monodrame “@enidba” i predstave “Dvokrilac”, Milanova~ko pozori{te }e u subotu, 15. novembra, obeli`iti “No} pozori{ta”, me|unarodnu manifestaciju, koja se po {esti put organizuje u Evropi, a ~etvrti put u Srbiji. Manifestacija se, pod okriqem mre`e “European theatre night”, organizuje u sedam evropskih zemaqa, a u Srbiji }e vi{e od 20 gradova u~estvovati u wenom obele`avawu. Izvo|ewem “@enidbe” Konstantina Stanojevi}a i “Dvokrilca” Gorana Trifunovi}a, Milanova~ko pozori{te }e dati svoj doprinos afirmaciji pozori{ne umetnosti i doma}ih pisaca. Za razliku od “@enidbe”, polusatne monodrame pro`ete prepoznatqivim hu-

P

morom patrijahalnog sela na temu mu{ko-`enskih odnosa, predstava “Dvokrilc” je satiri~na drama o qudima optere}enim vla{}u i ~oveku koji je zarad opstanka “u foteqi” spreman da se odrekne ne samo ideala i politi~kih opredeqewa, ve} i svoje krsne slave i prijateqa. Pri~u o “Dvokrilcu” prate filmske ilistracije iz prelomnih doga|aja na{e savremene istorije. Obe predstave na scenu je postavio Branko Kne`evi}, a uloge tuma~e: Sa{a Radovanovi}, Dra{ko Obrenovi}, Ivica Todorovi}, Marija Todorovi}, Branko Nedeqkovi}, Predrag Lo{i}, Aleksandar Avramovi}, Viktor Savi}... Predstave }e biti izvedene na maloj sceni Doma kulture (ulaz iz Milo{a Velikog) u 20 ~asova.

Utorak, 18. novebar, 19 sati, sala Gimnazije Pop- rok koncert polaznika “[kole gitare” U~enici [kole gitare iz Po`ege u utorak 18. novembra odr`a}e pop-rok koncert u sali Gimnazije. Organizator koncerta je Kulturni centar Gorwi Milanovac. Ulaz je slobodan.

Sreda, 19. novembar, 18 sati, Moderna galerija [est decenija sa perom Povodom {est decenija kwi`evnog stvarala{tva Dragoslava Dragana Ugar~ine, Kulturni centar Gorwi Milanovac i Dru{tvo “Dr Sa{a Bo`ovi}” iz Beograda, organizuju u sredu, 19. novembra u Modernoj galeriji promociju kwiga “Dru`ewe sa perom” i “@ivot je qubav”. O stvarala{tvu Dragana Ugar~ine, ali i wegovoj 40. objavqenoj kwizi govori}e Radovan M. Marinkovi}, kwi`evnik, i @ivko Peri{i}, novinar i publicista. Po~etak promocije je u 18 sati.

Koncert klavirskog kvarteta “Weissburg” Kulturni centar Gorwi Milanovac i Fakultet muzi~ke umetnosti u Beogradu organizuju u ~etvrtak, 20. novembra u Modernoj galeriji koncert kvarteta “Weissburg”. Klavirski kvartet ~ine violinista Nikola Aleksi}, violista Nemawa Marjanovi}, violon~elista Vladimir Pavlovi} i pijanistkiwa Jelena \aji} - Levajac. Na repertoaru priznatih i nagra|ivanih muzi~kih pedagoga bi}e odabrana dele velikana klasi~ne muzike. Po~etak koncerta je u 20 sati.


22

IVAWICA

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

KONKURS ZA CRKVE I VERSKE ZAJEDNICE

OBELE@EN DR@AVNI PRAZNIK

ZA PROGRAME IZ GRADITEQSTVA, OBRAZOVAWA, KULTURE I NAUKE

DAN PRIMIRJA U PRVOM SVETSKOM RATU

p{tinska uprava op{tine Ivawica raspisala je drugi javni konkurs za dodelu sredstava crkvama i verskim zajednicama za realizovawe programa u ovoj godini. Ciq je unapre|ivawe verskih sloboda i ostvarivawe op{teg dobra i zajedni~kog interesa. Sredstva za realizaciju projekata obezbe|ena su rebalansom buxeta op{tine u ukupnom iznosu od 500.000 dinara. Odobravaju se za realizaciju programa iz oblasti: graditeqstva, obrazovawa, kulture i nauke. Osnovni uslovi za dodelu sredstava su: da podnosilac programa ima status pravnog lica, da je wegovo sedi{te na teritoriji op{tine Ivawica, da je osnovan u skladu sa propisima kojim je ure|eno wegovo osnivawe, kao i da se program realizuje na teritoriji op{tine Ivawica.

O

Kriterijumi za dodelu sredstava su: karakter i zna~aj programa, kapacitet za wegovu realizaciju, dosada{wa iskustva u realizaciji programa i broj korisnika prema kojima je on usmeren. Konkursna dokumentacija se mo`e preuzeti na pisarnici Op{tinske uprave op{tine Ivawica na {alteru broj 2, ili na sajtu www.ivawica.gov.rs. Konkurs je otvoren 15 dana. Prijave u zatvorenoj koverti treba dostaviti na adresu: Op{tinska uprava op{tina Ivawica - Komisija za dodelu sredstava crkvama i verskim zajednicama, Ulica Venijamina Marinkovi}a broj 1, sa naznakom “Ne otvarati - prijava na konkurs”. Dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 032/664-425.

RADNICI „JAVORA“ TRA@E POMO] OD OP[TINE

ZAJEDNI^KI INTERES JE DA SE NA\E RE[EWE akon mesec dana {trajka, oko 350 radnika konfekcije „Javor“ do{lo je pro{log ~etvrtka, oko 10 sati, ispred op{tine. Sa wima je razgovarao predsednik Milomir Zori}. Napomiwu}i da ispuwewe wihovih zahteva nije u nadle`nosti lokalne samouprave, ponudio im je vi{e

N

radnika. Ova radna grupa }e re{avati pitawe „Javora“. Iz Agencije za privatizaciju nisu dali nikakav podatak {ta su predlo`ili kao model privatizacije - objasnio je Zori}. Radnici kategori~ki tra`e da im se isplate zaostale zarade za prethodna tri meseca, overe zdravstvene kwi`ice i pove`e

ih predo~iti u pisanom obliku. Posle na{eg sastanka sa predsednikom Zori}em, on treba da se sastane sa Mandi}em i da poku{aju da do|u do nekog re{ewa. Predsednik nam je obe}ao pomo} oko grejawa i autobuskog prevoza. Sutra je sednica Upravnog odbora „Javora“ i tada treba da saznamo vi{e de-

an primirja u Prvom svetskom ratu, 11. novembar, prvi put je zvani~no obele`en pre dve godine, na osnovu izmena Zakona o dr`avnim i drugim praznicima koje je Skup{tina Srbije usvojila krajem 2011. godine. Dan primirja u Prvom svetskom ratu obele`ava se u znak se}awa na 11. novembar 1918. godine, kada je u Francuskoj, u specijalnom vagonu mar{ala Ferdinanda Fo{a, potpisano primirje u Prvom svetskom ratu. Taj datum se obele`ava u svim zemqama koje su potpisale sporazum. Iako je ove godine obele`en tre}i put, mnogi na{i sugra|ani jo{ uvek nisu na~isto {ta se zapravo slavi. Nisu retki ni

D

oni kojima jo{ uvek odzvawa 29. novembar, a nostalgija je primetna. „^uo sam da se utorak obele`ava kao dr`avni praznik, ali nisam siguran koji je povod za to. Ranije smo obele`avali Dan Republike, pa dok sam radio, imali smo za 29. novembar nekoliko slobodnih dana. Sada sam u penziji pa nisam u toku koji se praznici obele`avaju“, obja{wava jedan od sugra|ana. A jedna od vreme{nih sugra|anki, koja je upu}ena za{to se ovaj dan obele`ava, {aqivo dodaje: „Oni koji moraju da rade, za wih nema slobodnih dana, a nezaposleni praznuju svaki dan“, ka`e ona.

ZAVR[ENA [KOLA PLIVAWA

POLAZNICI DOBILI DIPLOME okviru projekta „Humano i zdravo“, udru`ewa „ Aktvizam mladih” i Kancelarije za mlade, u Zavodu za anemiju, u nedequ su odr`ali zavr{ni ~as [kole plivawa. Nakon dvomese~nog programa 72 mlada polaznika iz MZ Ku{i}i, Me|ure~je i Prilike dobili su diplome, potvrdu uspe{no zavr{ene [kole plivawa. Zbog velikog interesovawa i dobrih rezultata plan je da se ona nastavi i dogodine. [kolu plivawa pomogli su sportski klub

U

predloga za prevazila`ewe trenutne situacije, ali nijedan od wih do sada nije prihva}en. - Morate definisati jasne zahteve {ta lokalna samouprava mo`e uraditi za “Javor”. Nejasno mi je da se kre}e u {trajk ako postoji mogu}nost javnog poziva za zainteresovane investitore, koji je produ`en do 1. novembra. Ministar privrede je rekao da }e naredne nedeqe objaviti koje su firme u ste~aju, restrukturirawu ili partnerstvu. Imamo kontakt sa ministarstvom i slede}e nedeqe se sastaje radna grupa za tekstil u kojoj }e u~estvovati predstavnici sindikata, privrede, Vlade i

radni sta`. Pored toga zahtevaju da im se vrati organizovan autobuski prevoz i ukqu~i grejawe bez kojih su, u me|uvremenu, ostali. Kivni su i zbog velikog raspona u platama proizvodnih i re`ijskih radnika. Nakon razgovora ispred op{tinske zgrade, predsednik Milomir Zori} primio je u svom kabinetu predstavnike {trajka~kog odbora, a oko 350 radnika, mahom `ena, ~ekalo je ishod razgovora. - Ponovili smo po ko zna koji put iste zahteve. Kako je u me|uvremenu Goranovi} podneo ostavku, a na wegovo mesto do{ao Neboj{a Mandi} wemu }emo

taqa wihovog razgovora. Tek, zajedni~ki interes je da se na|e neko re{ewe i „Javor“ nastavi sa radom ka`e zamenik predsednika [trajka~kog odbora Nenad Ivanovi}. Podse}amo, {trajk je nakon anga`ovawa miriteqa, bio obustavqen pet dana. Tom prilikom radnici nisu prihvatili da im se avgustovska plata isplati sukcesivno iz teku}ih priliva tokom novembra. A nakon bezuspe{nih poku{aja da ih vrati za ma{ine, jer su u me|uvremenu otkazani zna~ajni poslovi i firmi na~iwena ogromna {teta, v. d. direktora Neboj{a Goranovi} podneo je ostavku.

„Fiketa“ i Sportski savez Ivawice. Podr{ku je pru`io i Resurs centar “FORCA PO@EGA”, a ona je deo programa “MLADI SU

ZAKON - Moravi~ki okrug”, koji finansira Ministarstvo omladine i sporta Republike Srbije.

PRILI^ANI SE SPREMAJU ZA IZBORE, ZAKAZANE ZA 7. DECEMBAR

POZIV BIRA^IMA DA ISKORISTE GRA\ANSKO PRAVO a posledwoj sednici saveta Mesne zajednice Prilike doneta je odluka o na~inu organizovawa izbora za ~lanove saveta, koji su zakazani za 7. decembar. Prili~ani }e na 13 zborova izabrati toliko ~lanova Saveta, a on }e odlu~iti o predsedniku. Aktuelni predsednik saveta ove Mesne zajednice Andrija Pje-

N

vovi}, ka`e da }e izbori biti odr`ani prema starom Statutu, a za wihov uspeh je neophodno da se odazove vi{e od 10 odsto bira~a sa tog podru~ja. Izbori }e po~eti u 10 sati, a traja}e do 13 ~asova. Pjevovi} poziva zemqake da iskoriste svoje gra|ansko i bira~ko pravo i odazovu se u ve}em broju. Posebno apeluje na `ene da se ukqu-

~e u dru{tveni `ivot svog mesta. U dosada{wem savetu nije u~estvovala nijedna Prili~anka. U ovoj menoj zajednici jedini predstavnik `ena je wen sekretar Nata{a Sretenovi}, napomiwe Pjevovi}. Od oko 4.500 me{tana Prilika, wih 3.350 ima pravo glasa.

Izvor: Ivawi~ki radio


23

SPORT

PETAK 14. NOVEMBAR 2014.

Страну припремио М. Ристић

Нови Пазар 2:2

ЈЕ­ЛЕН СУ­ПЕР ЛИ­ГА

Борац

И

с­пу­ни­ли су Ча­ча­ни обе­ ћа­ње, вра­ти­ли се не­по­ра­же­ни са го­сто­ва­ња у Но­вом Па­за­ру, али пре­ма раз­во­ју до­га­ђа­ја, мо­гли су све ди­ле­ме око по­бед­ни­ка, ре­ ши­ти по­сле са­мо три­де­се­так ми­ ну­та игре.То­ли­ко је иза­бра­ни­ци­ма Бо­ги­ћа Бо­ги­ће­ви­ ћа би­ло по­треб­но

Ча­ча­ни би­ли бо­љи, Па­зар­ци срећ­но сти­гли до бо­да

БО­РАЦ „ИЗ­ГУ­БИО“ ДВА БО­ДА Стрел­ци: 0:1 – Сто­ја­но­вић у 6, 0:2 – Сто­ја­но­вић у 12, 1:2 – Тин­тор у 40, 2:2 – Ке­цап у 64. ми­ну­ту НО­ВИ ПА­ЗАР: Зе­че­вић, БО­РАЦ: Пе­трић, Об­ра­до­ Сте­ва­но­вић (Жив­ко­вић), вић, Ђо­ко­вић (Ми­ле­тић), Ко­ Ву­ко­вић, Тин­тор, Удо­ви­чић, хе­не, Ра­ду­но­вић, Јо­ван­чић, Јев­то­вић, Ми­јић (Ра­ди­во­ Бо­жић, Ми­ло­је­вић, Ма­шо­вић је­вић), Па­вло­вић, Ру­смир (Му­тав­џић), Јев­то­вић (Ђе­ (Ха­џи­бу­лић), Ма­тош, Ке­цап рић), Сто­ја­но­вић

Младост 0:0 Раднички 1923 КРА­ГУ­ЈЕВ­ЧА­НИ­МА СЛА­ЂА ПО­ЛО­ВИ­НА

М

ла­дост ни­је оправ­да­ла уло­гу фа­во­ри­та. Би­ли су Лу­чан­ ци мно­го бли­жи осва­ја­њу три бо­да, на кра­ју, по­де­лом пле­на мно­го за­до­вољ­ни­ји мо­гу би­ти Кра­гу­јев­ча­ни.Ви­ше од ше­зде­сет ми­ну­та го­сти су би­ли у број­ча­ном „ми­ну­су“, по­сле ис­кљу­че­ња Мар­ка Пе­ро­ви­ћа, али и то ни­је по­мо­гло до­ма­ ћи­ну да за­бе­ле­жи још јед­ну по­бе­ду.За­сла­бу ре­а­ли­за­ци­ју, шеф струч­ног шта­ба Не­над Ми­ло­ва­но­вић окри­вио је игра­че сре­ди­не те­ре­на ко­ји у так­тич­ком по­гле­ду ни­су ус­пе­ли да ис­пу­не до­го­вор из свла­чи­о­ни­це. У на­ред­ном 13. ко­лу Мла­дост го­сту­је ОФК Бе­о­гра­ду на Ка­ра­бур­ми.

Стрел­ци: 0:1 – Дин­чић у 60, 0:2 – Јо­со­вић у 85, 1:2 – Гру­јић у 90. ми­ну­ту МЛА­ДОСТ: Кр­зна­рић, Зо­ РАД­НИЧ­КИ 1923: Три­фу­ њић, Ра­дин (Жи­ва­ди­но­вић), но­вић, Кр­не­та, Ја­шић, Осеи, Ми­лу­но­вић, Циц­мил, Јо­ва­но­ Бу­бо­ња, Ви­до­вић, Ћу­лум, вић (Ми­ло­са­вље­вић), Пе­шић Ти­од ­ о­ро­вић (Ми­ло­ва­но­вић), (Те­шић), Га­врић, Ада­мо­вић, Пе­ро­вић, Ар­сић (Ву­сља­нин), Пе­тро­вић, Фрај­деј Со­ти­ро­вић (Тер­зић)

ПРВА ЛИГА

2:0 3:0 1:2 0:0 1:0 1:0 2:0 0:0

Радник Бачка (БП) Јавор Матис Мачва Синдјелић Јединство Путеви Пролетер Слога (ПМ)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

0:0 0:0 0:0 0:2 2:3 0:3 0:2 2:2

Партизан Црвена звезда Војводина Чукарички Нови Пазар ОФК Београд Младост Спартак Рад Јагодина Доњи Срем Борац Вождовац Напредак Раднички (Н) Раднички 1923

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

10 8 8 6 6 4 5 4 4 4 4 2 3 2 3 1

ОФК Београд Раднички 1923 Чукарички Рад Доњи Срем Партизан Вождовац Борац 1 3 1 4 2 6 2 4 2 2 2 5 2 4 1 3

1 1 3 2 4 2 5 4 6 6 6 5 7 6 8 8

29 15 24 21 17 15 13 10 18 13 11 11 10 8 10 2

7 4 11 10 12 14 14 13 19 19 19 14 20 14 21 16

+22 +11 +13 +11 +5 +1 -1 -3 -1 -6 -8 -3 -10 -6 -11 -14

31 27 25 22 20 18 17 16 14 14 14 11 11 10 10 6

П

о­сле не­ко­ли­ко те­шко оства­ре­них по­бе­да, фуд­ба­ле­ри Ме­тал­ца су про­тив од­лич­ног но­вај­ли­је из Бач­ке Па­лан­ ке, пру­жи­ли игру ко­ја је охра­бри­ла струч­ни штаб и на­ви­ја­ че пред но­во, ве­ли­ко ис­ку­ше­ње, го­сто­ва­ње у Ин­ђи­ји.Бач­ка ни­јед­ног тре­нут­ка ни­је би­ла рав­но­пра­ван ри­вал Ми­ла­нов­ ча­ни­ма ко­ји су ше­стом пр­вен­стве­ном по­бе­дом на­пра­ви­ли зна­ча­јан ко­рак ка вр­ху та­бе­ле. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Радник Јавор Матис Слога (ПМ) Пролетер Инђија Металац (ГМ) БСК Борча Бачка (БП) Колубара Јединство Путеви Бежанија Слобода Моравац Орион Мачва Синдјелић Слога (К)

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 7 7 7 6 6 5 6 4 4 4 3 4 2 2 2

2 6 3 2 4 5 4 1 5 4 2 4 1 6 3 0

2 0 3 4 3 2 4 6 4 5 7 6 8 5 8 11

20 19 16 16 18 19 16 16 15 13 6 12 12 9 15 5

СРПСКА ЛИГА ЗАПАД

7 9 11 11 10 7 13 15 21 16 13 15 16 13 25 25

+13 +10 +5 +5 +8 +12 +3 +1 -6 -3 -7 -3 -4 -4 -10 -20

29 27 24 23 22 20 19 19 17 16 14 13 13 12 9 6

Стрел­ци: 1:0 – Па­нић у 33, 2:0 – Мла­де­но­вић у 72, 3:0 – Ћир­ко­вић у 83. ми­ну­ту МЕ­ТА­ЛАЦ: Зо­го­вић, Ни­ БАЧ­КА: Дри­нић, Јев­тић ко­ди­је­вић, Си­мов, Вла­шић, (Ра­до­ја), Пе­шић, Зо­го­вић, Ову­су, Ива­но­вић (Бр­кић), Са.Ив­ко­вић, Кли­су­ра, Ву­ка­ Лу­ко­вић (Пле­ћић), Мла­де­ но­вић (Ср.Ив­ко­вић), Аврић но­вић, Ћир­ко­вић, Па­нић, (Р.Ив­ко­вић), Че­ко­вић, Три­ Мер­до­вић (Стој­ко­вић) ву­но­вић, Илић 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 |

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Слога (П) Полет ГФК Јасеница 1911 Карађорђе Звижд Рудар Будућност Крушик 2014 Победа

0:0 2:0 0:1 2:1 0:0 3:1 3:4 0:2

13:00 13:00 13:00 13:00 13:00 13:00 13:00 13:00

Радник Пролетер Јединство Путеви Синдјелић Мачва Јавор Матис Бачка (БП) Инђија

: : : : : : : :

Слога (ПМ) Бежанија БСК Борча Слога (К) Моравац Орион Слобода Колубара Металац (ГМ)

13. коло

Полет 2:0 Шумадија 1903 У РЕ­ЖИ­ЈИ ЛУ­КО­ВИ­ЋА Пру­жи­ли су По­лет и Шу­ма­ди­ја 1903 игру из­над срп­ско­ли­ га­шког ни­воа. Би­ла је то, си­гур­но, нај­ква­ли­тет­ни­ја пред­ ста­ва ви­ђе­на ове је­се­ни у Љу­би­ћу.Им­пе­ра­тив по­бе­де ни­је пре­ста­вљао оп­те­ре­ће­ње за иза­бра­ни­ке Вла­ди­ми­ра Ста­ни­са­ вље­ви­ћа.Шта­ви­ше би­ли су ап­со­лут­ни го­спо­да­ри зби­ва­ња на те­ре­ну и за­слу­же­но са­вла­да­ли вр­ло до­брог ри­ва­ла из Кра­гу­јев­ца.Цен­трал­на фи­гу­ра ме­ча био је Ми­лош Лу­ко­ вић, кре­ат­ ор игре По­ле­та , не­ре­ши­ва ениг­ма за ма­не­вар­ску ли­ни­ју го­сти­ју са Буб­ња.У прет­по­след­њем је­се­њем ко­лу, По­лет го­сту­је у По­же­ги, еки­пи Сло­ге. Стрел­ци: 1:0 – Ми­хај­ло­вић у 12, 2:0 – Не­шо­вић у 86. ми­ну­ту ПО­ЛЕТ: Ча­бар­ка­па, Ве­љо­ ШУ­МА­ДИ­ЈА 1903: Ју­ри­ вић, Ђор­ђи­ло­вић, Лу­ко­вић, ше­вић, Бе­ло­и­ца, Ма­рић, Кне­же­вић, Ра­ди­сав­че­вић, Алек­сић, Ко­ма­ти­на, М.Ми­ло­ Не­шо­вић (Ра­да­ко­вић), са­вље­вић (Бу­ба­ња), Сте­вић, Ни­ко­лић (Сто­јић), Ми­хај­ло­ Пе­тро­вић (Ни­ко­лић), Гр­жо­ вић, То­мић (Кам­бе­ро­вић), бић (Тан­ко­сић), Ди­ми­три­је­ Пе­ри­шић вић, С.Ми­ло­са­вље­вић

Раднички (Н) Младост Црвена звезда Јагодина Војводина Спартак Напредак Нови Пазар

Металац 3:0 Бачка ПРА­ВО ЛИ­ЦЕ МИ­ЛА­НОВ­ЧА­НА

Ф

Инђија Металац (ГМ) Колубара Слобода Моравац Орион Слога (К) БСК Борча Бежанија

да два пу­та за­тре­су мре­жу до­ма­ћи­на и про­пу­сте по­вољ­ну при­ли­ку за још убе­дљи­ви­ју пред­ност.Но­ви Па­зар је ус­пео да стиг­не до из­јед­на­че­ња у на­став­ку су­сре­та. У су­пер­ли­га­шу са Мо­ра­ве ите­ка­ко мо­гу би­ти за­до­вољ­ни, вр­ло до­брим из­да­ њем, по­сле нео­че­ки­ва­ног кик­са про­тив На­прет­ка. У пр­вен­ству Је­лен Су­пер ли­ге сле­ди па­у­за , због на­сту­па ре­пре­зен­та­ци­је Ср­би­је у ква­ли­фи­ка­ци­ја­ма за ЕП, а бор­ба за бо­до­ве на­ста­вља се 22. но­вем­бра.На­ста­ди­он ­ у крај Мо­ра­ве Бо­рац ће уго­сти­ти еки­пу Рад­нич­ког из Ни­ша.

13. коло

Колубара 1:2 Јавор Матис ИВА­ЊИ­ЧА­НИ СВЕ БЛИ­ЖИ ТРО­НУ уд­ба­ле­ри Ја­вор Ма­ти­са, успе­шно су пре­гр­ме­ли још јед­но те­шко го­сто­ва­ње и за­хва­љу­ју­ћи по­ра­зу Рад­ни­ка у Ин­ђи­ји, до де­о­бе пр­вог ме­ста са Сур­ду­ли­ча­ни­ма де­ле их са­мо два бо­да.У ду­е­лу са Ко­лу­ба­ром у Ла­за­рев­цу, Ива­њи­ ча­ни су по­твр­ди­ли ре­ал­ност ам­би­ци­ја о по­врат­ку у елит­ни ранг. Стрел­ци: 0:1 – Дин­чић у 60, 0:2 – Јо­со­вић у 85, 1:2 – Гру­јић у 90. ми­ну­ту КО­ЛУ­БА­РА: Ма­тић, Ра­ду­ло­ ЈА­ВОР МА­ТИС: Ђо­га­то­вић, вић, Спа­со­је­вић, Ми­ло­ше­вић, Га­јић, Ми­ле­тић (Ва­ли­ђо), Ди­ми­три­је­вић, Јо­кић (Об­ра­ Ми­ло­вић, Ко­ла­ко­вић, Иве­ља до­вић), В.Кр­стић (Дри­нић), (До­цић), Ађу­ру, Ђо­кић, Јо­ Гру­јић, Сте­ва­но­вић (Тр­на­ со­вић, Дра­жић, Дин­чић вац), Д.Кр­стић, Ча­ди­ков­ски

12. коло

Лозница Шумадија 1903 Бане Јошаница Железничар Шумадија Семендриа 1924 Јединство

Лозница Јединство Будућност К. 2014 Железничар Семендриа 1924 Слога (П) Рудар Шумадија 1903 Полет Шумадија Звижд Бане Победа ГФК Јасеница 1911 Карађорђе Јошаница

15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 | 15.11.2014 |

13:00 13:00 13:00 13:00 13:00 13:00 13:00 13:00

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

10 7 7 7 6 6 6 5 5 5 5 4 3 3 1 1

Лозница Семендриа 1924 Шумадија Железничар Јошаница Бане Шумадија 1903 Слога (П)

2 4 3 2 4 3 3 4 3 3 2 2 3 1 5 2

1 2 3 4 3 4 4 4 5 5 6 7 7 9 7 10 : : : : : : : :

23 16 24 17 20 16 22 17 19 15 11 9 15 13 9 9

2 7 14 12 12 10 20 14 15 16 15 16 22 25 20 35

+21 +9 +10 +5 +8 +6 +2 +3 +4 -1 -4 -7 -7 -12 -11 -26

32 25 24 23 22 21 21 19 18 18 17 14 12 10 8 5

Јединство Победа Будућност К. 2014 Рудар Звижд Карађорђе ГФК Ј. 1911 Полет


24

SPORT

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

PO[TUJU IH SVI,

A MI…?

o{arka{ki junaci ovog podnebqa nisu Beogra|ani, jo{ mawe tamo neki drugi iz mnogoqudnijih srpskih gradova, samo `eqni atrakcija, ve} ~a~anske legende magi~ne igre pod obru~ima koje istorija sporta nikada ne}e, niti mo`e zaobi}i. Koliko je na{ grad poznat, jo{ vi{e bogat u srpskim, nekada jugoslovenskim, pa evropskim okvirima, ko{arka{ki stru~waci su rekli svoj sud. Po jednima, to je samo realnost, po drugima, ti isti poznavaoci pravih vrednosti ovog posla zaslu`eno su velike ko{arka{ke zvezde obasuli najlaskavijim priznawima. I jedni i drugi, govore samo istinu. Veli~anstvena pri~a iz bogate ko{arka{ke riznice pru`a tako neslu}ene mogu}nosti za stvarawe mita o velemajstorima igre pod obru~ima Radmilu Mi{ovi}u, Draganu Ki}anovi}u i @eqku Obradovi}u. Ti isti velikani neminovno nas vra}aju u svet starih dobrih vremena ~a~anske ko{arke. U tom podse}awu ba{ nikome ne}e smetati nagla{ena nota o mestu u dru{tvu “[ESNAEST VELI^ANSTVENIH” koji su svoje znawe stotinama hiqada, pa i milionima gledalaca, do~arali na ma|ioni~arski na~in.

K

O prvom, po godinama najstarijem iz ko{arka{ke “trojke”, najboqem ~a~anskom sportisti dvadesetog veka, impozantne brojke ne govore mnogo vi{e od privilegija sredove~nih i starijih qubiteqa sporta, toliko sre}nih i ponosnih {to su imali prilika da se u`ivo dive wegovom majstorstvu. Pet puta najboqi strelac prve lige Jugoslavije, isti broj nastupa u dresu sa dr`avnim grbom, zlato sa balkanijade i postignutih 7.456 ko{eva u elitnom rangu… Komentari o impozantnim ciframa su suvi{ni, ali uvek postoji i ona druga strana medaqe, za ~a~anske prilike ba{ potamnela i oskudna. Pri~e takore}i i nema, da zlo bude jo{ ve}e, o~i su zaslepqene nad blistavom

rekonstrukcijom svih ko{arka{kih zbivawa iz pro{losti. Ispostavqa se, pa opet, na`alost, da se olako odri~emo svetiwa. Nemamo `eqe, voqe, snage, ideje da ih iskoristimo kada su nam najpotrebniji. [ta vi{e, tretiramo ih kao `rtve, okrivqujemo za nesre|ene, (ne)sportske prilike u na{oj sredini. Poku{ali smo da doznamo bar ne{to od Radmila, a zauzvrat saznali veliku “sportsku nepravdu”. Najve}a legenda “ GRADA KO[ARKE” ne odlazi u dvoranu Borca, ne gleda utakmice, ne ulazi u Gradsku ku}u. [amar, koji ba{ mora da zaboli sve gra|ane. Ipak, mi `ivimo u gradu koji je od FIBE obele`en crvenim slovima. Zbog te istine poznavaoci na{eg mentaliteta, prise}aju}i se legendi ~a~anske ko{arke, dugog spiska reprezentativaca i utakmica pred ~etiri, pet i {est hiqada du{a, mogu samo razo~arano odmahnuti rukama. Druga~ije u ovom trenutku, izgleda ne mo`e. A sa istinom se (ne) moramo pomiriti. Nije li ba{ sada pravi trenutak, kada tra`imo put za izlazak iz te{ke ekonomske krize ,da nam upravo taj podatak bude od neprocewive koristi. Ako bi svetu ne{to vredno mogli pokazati, svakako bi to bio muzej ko{arke, krcat trofejima sa najve}ih doma}ih, evropskih i svetskih smotri sportista. Pomo}i u ostvarewu ideja i ambicioznih ciqeva Udru`ewa “ MAJSTOR BASKETA”, niotkuda. Verovatno, zahvaquju}i na{oj naj~uvenijoj osobini, inatu, pa makar to bilo i na sopstvenu {tetu. Stranu pripremio Miroslav Risti}


PETAK 14. NOVEMBAR 2014.

SPORT

25


26

SPORT

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

KO[ARKA

VR[AC ODNEO BODOVE IZ ^A^KA N

ovi poraz na svom terenu Borac je pretrpeo protiv Vr{ca u petom kolu Ko{arka{ke lige Srbije. Gosti su se provukli u samoj zavr{nici, kada su doma}ini zakazali i u napadu i u odbrani. - Te{ko nam pada poraz pre doma}om publikom, prvo od Konstantina i sada od Vr{ca. Zni smo da }e biti tvrda utakmica, jer oni imaju solidan tim. Mi smo zakazali u skoku u odbrani i u kqu~nim trenucima. Nedostajao nam je Nikola

Borac: Dumi} 5, Prolovi}, Mati} 11, Kne`evi}, Mitrovi}, Tresa~ 18, Popovi} 3, Koji} 5, Cvetkovi} 13, Mi}i} 24.

Vr{ac Swisslion: Radivojevi} 10, Bocka 14, Tanaskovi} 2, Api} 22, Davidovac 6, Petrovi}, Toma{evi} 2, Cvetanovi} 6, Balmazovi} 13, Savovi} 5.

Maravi} koji nije igrao zbog povrede. Imali smo {ansu za pobedu, ali je nismo iskoristili. Ostaje nam da izvu~emo pouke i {to boqe se pripremimo za slede}eg protivnika re~i su igra~a Borca \or-

|a Tresa~a. Protiv Vr{ca Tresa~ je postigao 18 poena, ali je ubedqivo najboqi u~inak u doma}em timu imao \or|e Mi}i} (24). - Odigrali smo pod velikim psiholo{kim pritiskom, {to se videlo u zavr{nici lo{im izvo|ewem slobodnih bacawa. Na po~etku tre}e ~etvrtine smo imali devet poena prednosti i priliku da prelomimo utakmicu. Ali, bili smo u raskoraku, kada smo igrali dobro odbranu, nedostajala su nam boqa re{ewa u napadu... Nedostajali su nam i poeni sa pozicija ~etiri i pet. Uvukla nam se nesigurnost, bili smo lo{i u odbrani u

MALI FUDBAL

FONTANA DO^EKUJE LIDERA udbaleri Fontane izgubili su u sedmom kolu u Vrawu, 8:5 (2:2). Golove za ^a~ane postigli su Ristavi} i Milorad Jovanovi} po dva i Stojkovi} jedan. Slede}u utakmicu Fontana igra kod ku} protiv lidera KMF Kal~a. Utakmica }e biti odigrana u ponedeqak, 17. no-

vreme je da svoj u~inak u igri poprave Kne`evi}, Mati}, Dumi} i Prolovi}. - Kod wih nije nedostajala `eqa, ali svaka nova pobeda nas vra}a na pravi kolosek. Borac ima kvalitet, to }emo i dokazati, ali moramo mnogo da radimo - potvr|uje Ivanovi}.

Borac - Vr{ac Swisslion 79:80 (19/22, 21/17, 18/16, 21/25)

wihovom posledwem napadu, a na{ krajwi napad smo odigrali konfuzno, ne pridr`avaju}i se dogovora sa tajm auta - prokomentarisao je trener KK Borac Ra{ko Boji}. U prvih pet kola Borac je stigao do jedne pobede i ~etiri poraza. Trenutno je deseti na tabeli sa {est bodova. NISU NAS NADIGRALI Posle drugog poraza na doma}em terenu Borac u subotu, 15. novembra, u Subotici igra protiv Spartaka. - Osetio se pomak u igri i

JUNIORI I KADETI BEZ PORAZA

F

vembra, u hali “Mladost”. Po~etak je u 19,30 ~asova, a za sve qubiteqe malog fudbala ulaz je slobodan.

Juniori i kadeti Borca nastavqaju pobedni~ku seriju. U tre}em kolu juniori su na gostovawu savladali Mladost u Smederevskoj Palanci, 62:106. Trenutno su na deobi prvog mesta sa Crvenom zvezdom. Obe ekipe imaju po {est bodova. Narednu utakmicu u Juniorskoj ligi Srbije, grupa B, Borac igra protiv Crvene zvezde. Kadeti su na doma}em terenu pobedili Kragujevac, 71:60. Po {est osvojenih bodova doveli su Borac i Zemun na vode}e pozicije Kadetske lige Srbije, u grupi A. ^etvrto kolo kadeti Borca igraju kod ku}e sa ni{kim Juniorom. - Kadeti su dobili Zvezdu u gostima, {to }e retko ko ponoviti, a juniori imaju dva trijumfa na strani. Ostalo je da jo{ seniori krenu u pravom smeru ka`e Marko Ivanovi}.

DRUGA REGIONALNA LIGA - ZAPAD [esto kolo Ivawica - ^a~ak 94 MO 15 [abac - Morava Zabla}e 83:88

Sa osam sakupqenih bodova Morava trenutno zauzima sedmu pozciju, dok je ^a~ak 95 jedanaesti ({est bodova).

BORAC SAVLADAO LIBERO dbojka{ice Borca pobedile su u gradskom derbiju Libero ^A, 0:3, dok je Sloboda S pora`ena na gostovawu od Gimnazijalca, 3:1. Na tabeli Druge lige Zapad od ~a~anskih klubova Libero zauzima najboqu poziciju. Trenutno su tre}i sa devet bodova, Borac je {esti (sedam bodova), a Sloboda S jo{ uvek nije zabele`ila nijednu pobedu. U petom kolu Borac do~ekuje Tutin, Libero ^A gostuje Tajmu, a Sloboda S kod ku}e igra protiv Tare.

AMERI^KI FUDBAL

N

dija je bio drugi u katama pojedina~no. Sara Stojkovi} je osvojila srebro u kihon kumiteu i zlato u dogovorenom sparingu, a Leonardo Markovi} srebro u jiu iponu. U prvom kolu Fudokan lige sudile su trener KK Nemawa Zorana Koji} i Marija Paunovi}. Na ovom takmi~ewu Zorani je majstorsko zvawe crni pojas {esti dan uru~io profesor dr Vladimir Jorga. Z. J.

RATNICI NAPADAJU INDIJANCE uniorska ekipa An|eoskih ratnika u nedequ, 16. decembra, igraju polufinale protiv Indijanaca iz In|ije. Utakmica }e biti odigrana na terenu FK Trnava, po~etak je u 12,30 ~asova. Ratnici su sezonu zavr{ili bez poraza i prvi su jugu divizije. Kadetska ekipa An|eoskih ratnika uzela je bronzu dobiv{i beogradske Vukove sa 32:0. Z. J.

J

93:80

Sedmo kolo ^a~ak 94 - Ra|evac Krupaw Morava - Klik Ariqe

O

a nedavno odr`anom Memorijalnom turniru “Slobodan Vu~ini}” u Beogradu kata tim, Marija Paunovi} (Nemawa), Ana Brajovi} i Aleksandra Ili} (^a~ak), osvojio je zlatnu medaqu i pehar. Marija je uzela zlato i na takmi~ewu Fudokan lige, odr`anom istog dana u Beogradu, u katama pojedina~no, kao i Tadija Rakowac u disciplini kihon kumite. Ta-

TRA@E SPONZORA Klub je nedavno ostao bez generalnog sponzora, ali je u potrazi za novim. Jedino je uz pomo} jakog sponzora mogu}e zavr{iti sezonu na pravi na~in. ^ak i nova poja~awa ne bi bila na odmet. - Moramo dobro razmisliti i zbog povrede Maravi}a, iako na tr`i{tu ima malo kvalitetnih igra~a. Mi mo`emo da pobedimo bilo kog rivala, ako svaki pojedinac pru`i maksimum. Nadam se dobrim vestima iz Subotice - ka`e Ivanovi}. Z. J.

PRVA REGIONALNA LIGA - ZAPAD @elezni~ar je pora`en u Trsteniku od Prve Petoletke, 73:55. U sedmom kolu kod ku}e igra protiv Svilajnca. Utakmica }e biti odigrana u nede`u, 16. novembra, u Prehrambeno-ugostiteqskoj {koli. Posle {est odigranih utakmica, @elezni~ar j epeti sa devet poena.

ODBOJKA

KARATE

ZORANI KOJI] CRNI POJAS [ESTI DAN

posle utakmice sa Vr{cem, mogu re}i da nas nisu nadigrali, niti smo izgubili utakmicu, ali su oni odneli bodove. ^ak i da smo pobedili, imalo bi {ta da analiziramo i ve} u subotu moramo da ispravimo taj kiks. Bi}e te{ko, po{to je povre|en centar Nikola Maravi} i ne}e igrati mesec dana. Mobilisa}emo se ove sedmice da bismo u Suboticu oti{li {to spremniji, jer i wihov tim ima svoje kvalitete - najavquje direktor Borca Marko Ivanovi}. Prema wegovim re~ima,

RUKOMET REZULTATI I UTAKMICE Prva liga Zapad `ene Sedmo kolo Prijepoqe - Ko{utwak 35:6 Kwaz Milo{ 2 - ^a~ak 31:21 TABELA 3. ^a~ak 10. Ko{utwak

9 0

Osmo kolo Ko{utwak - Go~ ^a~ak - Sloga Prva liga Zapad mu{karci Sedmo kolo Mladost - Radni~ki 2 29:32 Mladost je ~etvrta sa osam bodova. Osmo kolo Mladost - Novi Pazar


MALI OGLASI PRODAJEM PLAC OD 4.5 ARI NA DOBROJ LOKACIJI U QUBI]U, UL. 1300 KAPLARA. ULAZ SA PUTA. MOGU]I SVI PRIKQU^CI. CENA 12.000 E. TEL. 032/ 5813-869, 064/ 124-8-370 PRODAJEM dvosoban stan 58 m2, 10. sprat CG, Qubi}ski kej, ju`na strana, pogled na Moravu. Cena 26.000 eura. Tel. 064/834-51-49 PRODAJEM pekaru GOREWE, polovna u odli~nom stawu. Tel: 062/807-94-45

27

OGLASI / ^ITUQE

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

OTKUP STARIH, DOTRAJALIH NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855 IZDAJEM STAN NOVOGRADWA OD 31 M2, 1. SPRAT, KOD "MERKATORA", PARNO GREJAWE SA UGRA\ENOM KLIMOM, LIFT, VELIKI PARKING. VRLO POVOQNO. TEL. 060/ 620-502

MARKETING 032/342-276

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

Sportska relaks masa`a 064/27-23-470 032/357-887 IZDAJEM JEDNOIPOSOBAN STAN PREKO PUTA RESTORANA "BRVNARA". TEL. 063/105-0-928

CENE OGLASA ZA FIZI^KA LICA MALI OGLASI UOKVIRENI OGLASI

200 DIN. 400 DIN.

Zanatska zadruga „Univerzal“ ^a~ak izdaje 3 slobodne kancelarije u zakup - u povr{inama od 15m2, 20 m2 i 95m2. Lokacija - centar, sa parnim grejawem. Kancelarije se mogu pogledati od 8 do 14 ~asova radnim danima. Kontakt telefoni: 032/344 - 997; 063/106-42-80

IZDAJEM MAGACINSKI PROSTOR OD 150 M2 SA MALOM KANCELARIJOM NA GLAVNOM PUTU KROZ BATAJNICU. TEL. 063/ 850-0-899 IZDAJEM NENAME[TENU GARSOWERU, CENTRALNO GREJAWE. TEL. 064/ 351-4-180 IZDAJEM jednosoban renoviran stan na po~etku Cviji}eve ulice u Beogradu. Tel. 064/ 24/54/179, Ne{ovi} Emilija Savska 4

PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/ 11-88-485 PRODAJEM LIVADU OD 1.5 HA NA PUTU ZA PRIJEVOR, 6 KM OD ^A^KA ( STRUJA, VODA, ASFALT ). HITNO! TEL. 063/ 898-4-913 PRODAJEM O^UVANU MA[INU ZA PEGLAWE VE[A, SA VAQKOM. TEL. 062/ 478277 NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN JESEWI POPUST. TELEFONI 032/ 800-200 I 063/ 606 979

QUBI[A KARAKLAJI] 1963 - 2014. iz ^a~ka Te{ko je tvoj odlazak pravdati sudbinom, a tugu le~iti vremenom. Nema suza koje te mogu oplakati,niti re~i koje te mogu o`aliti. U srcima na{im tvoje mesto stoji, verujemo kao i ti, da je Gospod u svom rajskom carstvu sa~uvao jedno mesto za tebe, jer si to zaslu`io. TVOJI NAJMILIJI DRUGOVI: NELE, MIKAN, ZORAN i MILOVAN 17137

U subotu, 15. 11. 2014. godine dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom

MILORADU JA]IMOVI]U iz Puhova

Vreme prolazi... Ti u svemu nedostaje{... Dok sam `iva, `ive}e{ i ti u mom srcu. Sestra MILICA sa porodicom 17136


28

^ITUQE

Pro|e godina, a mi jo{ uvek u neverici da je zauvek oti{ao od nas na{ voqeni

QUBO ANDRI] iz Prijevora

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

Dana, 19. 11. 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage

SE]AWE

SINI[A SI]O FILIPOVI] iz Mili}evaca 1922 - 1944. 14. novembra 2014. godine navr{ava se sedamdeset godina od smrti na{eg oca.

WEGOVI NAJMILIJI: ANDRI]I, VUKADINOVI]I, TODOROVI]I i ]IROVI]I

Uspomenu na wega sa ponosom ~uvaju sinovi STOJAN i BO@O FILIPOVI] sa porodicama 17133

17134

U ~etvrtak, 20. novembra navr{ava se POLA GODINE od kako se na{ najdra`i

Nakon kra}e bolesti, dana 10. 11. 2014. godine preminula je u svojoj 78. godini na{a draga

ZORKA NE[OVANOVI] ro|ena Tomi}

NADE@DE NADE URO[EVI] Bila si hrabra, jaka kao stena. Borila si se sa te{kom bole{}u. Na svako pitawe: "Kako si?", tvoj odgovor je bio: " Dobro, hvala Bogu!". U na{em srcu `ive}e{ zauvek. U na{im mislima }e{ nas ve~no pratiti. Hvala ti {to si nam pru`ila neizmernu qubav, podr{ku i oslonac. Ponosni smo {to smo te imali.

VOLE TE TVOJI: DRAGOQUB, BIQANA, CICA i CILKAN U ~etvrtak, 13. 11. 2014. godine navr{ava se GODINA DANA od kada sa nama nije na{a voqena majka i nana

@IVORAD NE[KOVI] @IKO

MILICA GLI[OVI] 1937 - 2014.

Sahrana je obavqena 13. 11. 2014. godine u Miokovcima, u prisustvu porodice i prijateqa.

Preselio u ve~nost. Ve~an ti pokoj u Vaskrslom Gospodu voqeni na{. Tvoji: FILIP i DRAGANA

Majko mila, u svakom na{em }utawu }e{ se ~uti, u svakoj suzi videti , a u svakoj na{oj pri~i }e{ `iveti. TVOJA DECA: DRAGAN i @IVANA sa porodicom

17128

17126

17123

SE]AWE NA DRAGE RODITEQE

SE]AWE Povodom 30 GODINA od smrti moje najdra`e babe

STAMENE PETKOVI] iz Dowe Je`evice 13. 7. 1984 - 13. 7. 2014. Mnogo hvala za sve {to si mi podarila. Nikad ne}e{ biti zaboravqena. Tvoja unuka MILIJANA DOBRIVOJE VIDOSAVA 1. 10. 1998 - 1. 10. 2014. 18. 11. 2005 - 18. 11. 2014. PETKOVI] iz Dowe Je`evice Prolaze godine, a sve {to bi `eleli jeste da vratimo vreme i opet budemo svi zajedno. Vi }ete uvek `iveti u srcima va{e dece MILIJANE, RU@E i STOJANA Na{oj dragoj supruzi, majci i baki

ro|enoj Aleksandri}

Dava}emo godi{wi pomen 15. 11. 2014. godine u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu. O@ALO[]ENA PORODICA 17101

Dana, 16. 11. 2014. godine navr{ava se 18 GODINA od smrti na{e drage nane

NATALIJE GLI[OVI] iz Mili}evaca Uspomenu na tvoj dragi lik ~uvaju unuk DRAGAN i unuka @IVANA sa porodicom 17124

DU[AN KOSI] 1937 - 2009. Vreme prolazi, wegov dragi lik ostaje u mislima i se}awu WEGOVIH NAJMILIJIH 20. novembra navr{ava se 10 GODINA od smrti na{e majke

SE]AWE 16. 11. 2004 - 16. 11. 2014.

MILAN MIJAILOVI]

RADMILE NIKOLI]

BOSIQKA, ALEKSANDAR i ANICA

Zauvek u na{em se}awu. KOVIQKA i MIRA

17102

17100

Dana, 19. 11. 2014. godine navr{ava se PET GODINA od smrti na{eg dragog

RADOSAVI KARADAREVI]

Dana, 12. 11. 2014. godine navr{ilo se PET GODINA od kada nije sa nama voqeni suprug, otac i deda

TOMISLAVA JOVANOVI]A iz ^a~ka Pet godina nisi sa nama. Uspomenu na tebe sa ponosom i qubavqu ~uvaju sin BO@IDAR, }erka SNE@ANA, snaha VESNA, zet TOMA, unuka MILICA, unuci ADAM i DU[AN i ostala rodbina [ESTOMESE^NI POMEN

MLADEN MILOSAVQEVI] [ARAN

SLA\ANA STOJKOVI] SLA\A ro|ena Radojevi} 1963 - 2008. 14. novembra 2014. godine navr{ava se 6 tu`nih godina od kako sam ostala bez moje jedinice Sla|e. U bolu i tuzi majka DANICA POSLEDWI POZDRAV

MILINKU LUKOVI]U

Sa najlep{im ose}awima ~uvamo uspomenu na tebe. TAWA i VUK

S' qubavqu, po{tovawem i ponosom uspomenu na voqenog strica i dedu ve~no }e ~uvati wegovi RATKO, MILAN, ZDRAVKO i NENA

17117

17115

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60


29

^ITUQE

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

Dana, 15. 11. 2014. godine je ~etiri godine od kako smo ostali bez na{e drage

Dana, 18. 11. 2014. godine je dvadeset osam godina kako `ivimo bez jedinog deteta

Ne dam te zaboravu

POPOVI]U SLAVKO 19. 5. - 19. 11. 2014.

Da vreme tugu le~i, To su Dragi prazne re~i. Kao i svi ovi dani Od rastanka izbrojani. GORDANA upl.

ZORANA - ZOKIJA PAJI]A

Od kako si oti{la, puno nam nedostaje{, ali }e{ uvek biti u na{im mislima i uvek }emo te se se}ati. Mi }emo tebe ~uvati od zaborava, a ti tamo ~uvaj na{eg Zokija. TVOJI: sestra DANA i zet VEQA

Jedini na{ sine, sa tvojim odlaskom i za nas je `ivot stao. Bio si na{ ponos i na{a nada. Okrutna sudbina u jednoj sekundi sve nam sru{i i otete od nas. @ivimo sa uspomenama i se}awima i te{kom ranom kojoj leka nema. Sine, po~ivaj u miru i na{a qubav }e te sigurno i tamo grejati. Uvek }e{ `iveti u srcima tvojih tate VEQA i mame DANE

17110

17109

OLGE JOVANOVI]

SE]AWE 15. 11. 2010 - 15. 11. 2014. GODINE

SE]AWE 18. 11. 1986 - 18. 11. 2014. GODINE

17. 11. 2014. godine navr{ava se DVE GODINE od smrti na{eg dragog

VUKA BASARI]A

Sa ponosom te pomiwemo, u srcu nosimo i s tugom se}amo. Sestre DRAGICA, MILICA i STOJNA sa porodicama 17103

U subotu, 15. 11. 2014. godine u 12 ~asova na grobqu Rackovi} - Macanovi} u Qubi}u, dava}emo GODI[WI POMEN na{em dragom

RADI[I KARAKLAJI]U

ZORAN - ZOKI PAJI]

OLGA JOVANOVI]

Uspomenu na wega ~uva

Dvadeset osam godina si tamo gde ti nije bilo mesto. I tada i sada se pitamo za{to je Bog prekinuo tvoju mladost. Jedini odgovor je da mu je na nebu trebao An|eo. Ti ~uvaj nebo, a mi }emo tebe ovde ~uvati od zaborava i uvek }e{ imati svoje mesto u srcima seke ANKICE i RADE, sestri}a SA[E i STIVA i zeta PERA

Od tvog odlaska prolaze dani, meseci i godine, a samo na{ bol i tuga ne prolaze. Nesebi~no si nam sve pru`ala i ~inila, a tvoja qubav jo{ uvek `ivi u nama. Malo je bilo vremena da ti sve to uzvratimo. Bez tebe je mnogo te{ko, ali Ti po~ivaj u miru. Uvek }e te voleti i ~uvati od zaborava }erke ANKICA i RADA, unuci SA[A i STIV i zet PERO

17108

17107

Dana, 16. novembra 2014. godine navr{ava se [EST GODINA od smrti na{eg dragog sina i brata

6. novembra 2014. godine preminuo je na{ voqeni suprug i otac

}erka BRANKA sa porodicom 17105

Dana, 13. 11. 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage supruge, majke i bake

QUBICE MILIVOJEVI] 1943 - 2014.

NENADA PAUNOVI]A Vreme koje je pro{lo ne umawuje qubav i se}awe na tebe. Sa ponosom te pomiwemo. Otac PERKO, majka NATALIJA i sestra RADMILA sa porodicom

MILINKO LUKOVI] Tiho i ne~ujno zaspao si posledwim snom. Nijedna re~ utehe, nijedna suza ne mo`e da ubla`i bol u na{im srcima. Po dobroti }emo te pamtiti, sa ponosom i zahvalno{}u pomiwati. Neka te u ti{ini ve~nog mira ~uva na{a qubav ja~a od zaborava. Tvoja supruga NADA, sinovi DEJAN i RAJKO

17118

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

17116

Uspomenu na tvoj dragi i plemeniti lik ~uva}e suprug SIBIN, }erka NADA, unuka JOVANA, unuk NENAD i zetovi RAJKO i MARKO 17106

SE]AWE

PETAR TUTUNOVI] 1994 - 2014. Vreme prolazi ali se}awe na tebe ne mo`e izbledeti. Brat TOMISLAV, sestra MARIJA i tvoja deca. 17120


30

^ITUQE

PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

U ~etvrtak, 20. novembra 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti

TU@NO SE]AWE

VLADIMIR MARKI]EVI] iz ^a~ka 15. novembar 2009 - 15. novembar 2014. Pro{lo je pet godina od kada si nas napustio. Vreme prolazi, a tuga i bol ostaju. S ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.

MILICE TODOROVI]

Supruga MARIJA, snaha MARA, sinovac MIROSLAV sa porodicom i sinovica GORDANA sa porodicom

Uspomenu na wen vedar lik i plemenito srce ~uva}emo od zaborava. „AUTO^A^AK”

upl.

fakt.

U nedequ, 16. novembra navr{ava se ^ETRDESET bolnih dana od smrti na{eg dragog

Dana, 31. 10. 2014. godine, posle kra}e bolesti preminuo je na{ dragi

DRAGI[A MIRKOVI] 24. 2. 1938. god. iz ^a~ka Sahrana je obavqena 2. 11. 2014. godine na grobqu u Du~alovi}ima. Zahvaqujemo se prijateqima, kom{ijama, rodbini i kumovima na izrazima sau~e{}a i prilo`enom cve}u. Ostaje{ deo nas, zauvek voqen i nikad zaboravqen. Hvala ti za sve {to si za nas u~inio. Za tobom tuguju: supruga OLGA, k}eri SVETLANA, SLAVICA i AN\ELKA sa porodicama

JOVANA PETROVI]A

QUBOMIR AN\ELKOVI] QUBO

MOMIRA VILOTI]A

Nikada te ne mo`emo zaboraviti. Sestra STANA, zet QUBA i sestri~ina JELENA sa porodicom

22. 2. 1952 - 16. 11. 2005. iz Qubi}a Devet godina pro|e, a te{ko je poverovati da te vi{e nema. Tvoju dobrotu i veliko srce u kome je bilo mesta za sve ne}emo nikada zaboraviti. Uz puno qubavi i po{tovawa zauvek }e{ ostati u na{im srcima. TVOJI: supruga MITRA, }erka SLA\ANA, zet VLADIMIR, unuk URO[ i unuka IVANA

17130

17111

ma{. in`. Voqeni jedini brate, brzo si oti{ao i odneo svu pa`wu i qubav koju si nam uvek nesebi~no pru`ao. Nadamo se da }e tvoja plemenita du{a na}i ve~ni spokoj sa na{im dragim roditeqima.

17132

SE]AWE 17. 11. 2006 - 17. 11 .2014.

TU@NO SE]AWE Dana, 16. 11. 2014. godine navr{ava se DEVET GODINA od smrti

Dana, 19. novembra 2014. godine navr{ava se PET GODINA od smrti na{eg dragog

VOJINA PETRONIJA PANTOVI]A

Te~o,

Vreme prolazi, uspomene ostaju, se}awa ne blede. TVOJI: supruga RADOVANKA i deca QIQANA, SNE@ANA, SLA\ANA i GORAN sa porodicama

S qubavqu se se}aju SUPRUGA, DECA, UNUCI i PRAUNUCI

Tvoje veliko srce i plemenita du{a, obavezuje nas na ve~no se}awe i zahvalnost. Tvoje: MIJA i MILICA

17135

17131

17127

dipl.ekonomista iz ^a~ka


PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE

31

^ITUQE

U subotu, 15. 11. 2014. godine dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{oj dragoj i nikad pre`aqenoj

@IVORAD NE[KOVI]

NATA[I OBRADOVI]

Posle [EST MESECI te{ko je poverovati da te vi{e nema. Oti{ao nam je prijateq, ~iji }e dragi lik, izuzetan duh i dobrota ostati zauvek u nama. PORODICE: DAMQANOVI], STANKOVI] i RADOVI] 17113

U subotu, 15. 11. 2014. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od kada nije sa nama na{ dragi

JOVAN PETROVI] [OJGA Pomen }e se odr`ati u 13 ~asova na grobqu u Kulinovcima. Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi sa ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo. Ovom prilikom zahvaqujemo se prijateqima, kom{ijama, kolegama i rodbini na izjavama sau~e{}a, a posebno zahvaqujemo kolektivu Grudnog odeqewa ^a~anske bolnice. Supruga EMILIJA, sin MILADIN i }erka DRAGANA sa porodicama 17114

iz ^a~ka Parastos }e se odr`ati u 13 ~asova na ^a~anskom grobqu. Ve~no neute{ni roditeqi majka MILKA, otac MILOVAN i sestre DALIBORKA i VERICA sa porodicama 17125


PETAK 14. NOVEMBAR 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.