12. april 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.caglas.rs

GODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 12. APRIL 2013. GODINE

BROJ 14

CENA 30 DIN.

Predstavqamo vi{e~lanu porodicu Sedlarevi} iz Draga~ice koja se bavi proizvodwom mleka strana 29.

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

SLOGA KU]U GRADI Kozarstvo u ~a~anskom kraju

UZ ZDRAV STIL @IVOTA I SOLIDNA ZARADA

strana 14.

U poseti Bobanu Petrovi}u iz Stan~i}a

CVE]E KAO QUBAV I PORODI^NI POSAO

strana 13.

Prehrambeno ugostiteqska {kola proslavila desetogodi{wicu rada

PIPER POTPREDSEDNIK SPORTSKOG SAVEZA SRBIJE

strana 33.

OPRAVDALI O^EKIVAWA Epidemija bolesti vena i venskih sistema

Glumac Neboj{a Dugali}

Aleksandra Sla|ana Milo{evi}

KADA KAKO SUV IZ VODE NOGE OTE@AJU... IZA]I? strana 18.

strana 8.

strana 19.

„MU[KA @ENA” I CELOVITOST DU[E SVETA strana 23.


2

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

3

GRAD

GRADSKO VE]E USVOJILO IZVE[TAJ KOMISIJE O STAWU OPREME BIV[EG „TEHNOSA”, DATE NA UPRAVQAWE I KORI[]EWE JKP „KOMUNALAC” Zakqu~ci {esto~lane komisije, na ~elu sa Miodragom Lukovi}em, koju je formiralo Gradsko ve}e i zadu`ilo je da sagleda stawe opreme biv{eg “Tehnosa”, koju je Grad dao na kori{}ewe i upravqawe JKP “Komunalc” su, najbla`e re~eno “slika i prilika” java{luka, neodgovornosti i nedoma}inskog pona{awa nadle`nih u ovom javnom preduze}u. To su u podu`oj raspravi, povodom iscrpnog izve{taja, konstatovali ~lanovi Gradskog ve}a, pohvaliv{i rad komisije, kojoj, sude}i po zakqu~cima GV, predstoji jo{ te`i posao.

reduze}e “Komunalac” je obavezano da do 15. aprila Gradskom ve}u dostavi predlog o tehni~kim mogu}nostima kompletirawa odre|ene opreme i wenog stavqana u funkciju i pro-

P

NAJVE]E [TETE

NA NAJVREDNIJOJ OPREMI sniku o primopredaji. Re~ je o mlinu za mlevewe, kranu, merno regulacionoj stanici za gas i dvema ukopanim cisternama za gorivo, zbog ~ega je komisija predlo`ila da nadle`ni utvrde ko je wihov vlasnik. Ve}i deo opreme koja nije data na kori{}ewe drugim preduze}ima je, posle dugogodi{weg stajawa i propadawa u veoma lo{em gram kori{}ewa, da bi nadle`ni organi Grada doneli odgovaraju}e odluke, u ciqu spre~avawa daqeg propadawa. Zakqu~eno je da komisija nastavi rad, ispita u ~ijem vlasni{tvu je oprema koje nema na spisku, niti u zapisniku o primopredaji, a nalazi se na lokaciji JKP “Komunalac”. Re~ je o mlinu za mlevewe, merno regulacionoj stanici i dve cisterne za gorivo. Na insistirawe Ostoje Mijailovi}a, {to su podr`ali i ostali ~lanovi gradske vlade, zakqu~eno je da se uporedi stawe opreme u trenutku kada je ona ustupqena drugim fir-

TRA@I]E ODGOVORNOST DIREKTORA Gradsko ve}e je, po{to je razmotrilo izve{taj JKP “Gradsko zelenilo” o izvr{nim sudskim presudama po tu`bama nekoliko radnika, koje }e firmu “ko{tati” skoro 10 miliona dinara, zakqu~ilo da gradski javni pravobranilac u saradwi sa pravnom slu`bom sagleda sve predmete i razmotri i predlo`i mogu}nosti i re{ewa u interesu preduze}a. Gradsko ve}e je prihvatilo i drugi predlog gradona~elnika Ili}a da javni pravobranilac i nadle`ni organi u ovom JP, za predmete koji budu re{eni na {tetu preduze}a, utvrde odgovornost lica ~ijim radwama su ovi postupci prouzrokovani.

mama, sa onim u kakvom ju je komisija zatekla prilikom pregleda i popisa. Gradsko ve}e }e izve{taj komisije uputiti javnom pravobraniocu i zahtevati da utvrdi i eventualnu odgovornost nadle`nih zbog na~ina na koji su raspolagali imovinom koja je ovom JP preneta na upravqawe i kori{}ewe. Od 36 pe}i, strugova, kompresora, dozatora, drobilica, brusilica, transportera, peskara, presa, 19 je dato na kori{}ewe drugim pravnim licima i preduzetnicima, i to, kako je komisija konstatovala, bez odluka nadle`nih organa JKP “Komuanalac”. Najve}i broj (11) prona|en je u kragujeva~kom preduze}u “034 Metal Industry”, pet u firmi “Paun” u Trnavi i tri u preduze}u “Helion”. Po nalazu komisije, ona je izdavana na osnovu reversa, ali je korisnici po isteku roka predvi|enog u wima, nisu vra}ali. Predsednik komisije Miodrag Lukovi} je istakao i da je popisna komisija u JKP u popisnim listama konstatovala da je oprema “na sta-

wu”, bez naznake da je na revers izdata drugim korisnicima. Interesantni su jo{ neki “nalazi” komisije: kada za prawe, data SZTR “Paun” nije zate~ena u ovoj firmi, koja je pe} za polimeraizaciju i pe} za su{ewe, tako|e uzetim od “Komunalca”, izdala ~a~anskoj firmi “Elit Inox”. Iako su ~lanovi komisije vi{e puta posetili kragujeva~ko preduze}e “034 Metal Industry”, koja je, ina~e, u ste~aju, nisu mogli da identifikuju opremu, izdatu joj po osnovu tri otpremnice iz 2010. godine. Rad komisije, ka`e se u wenim zakqu~cima, bio je ote`an i zbog toga {to joj nije bila dostupna kwiga evidencije, koju je vodila ~uvarska slu`ba, jer je, po izjavi wenog {efa, dokumentacija za period od 31. decembra 2006, do 24. juna 2009. godine, predata tada{wem direktoru preduze}a Miloju Vojinovi}u. Za razliku od pojedinih “izgubqenih” delova opreme, neki su zate~eni na licu mesta, ali ne i na spisku u re{ewu o poveravawu javnom preduze}u, niti u zapi-

mesta. - Oprema je stara, tehnolo{ki zastarela i nekompletna (poskidani kablovi, motori i vitalni delovi). Najve}a {teta naneta je najvrednijoj opremi, odnosno presama za livewe konstatovala je komisija i predlo`ila da se sve ono {to ne mo`e da korisiti “Komunalac” izda u zakup, a za “upotrebqivu” sa~ini

UKRADEN OLUK SA ZGRADE SG Isprovociran nalazima komisije, koji navode na sumwu da se ne samo “Komunalac”, ve} i jo{ neka javna preduze}a nedoma}inski odnose prema imovini Grada, gradona~elnik Vojislav Ili} je najavio, {to je zdu{no i uz pohvale podr`ao i ve}nik Bratislav Jugovi}, da }e biti “pre~e{qani” sva javna preduze}a, ustanove i gradske uprave, od portira, do direktora i na~elnika. Jo{ jedan povod za to je doga|aj sa po~etka ove sedmice, kada je sa zgrade SG, oko 21,30 sati, ukraden deo oluka. Ili} je najavio da }e zbog toga, od na~elnika nadle`ne gradske uprave zahtevati da protiv de`urnog portira pokrene disciplinski postupak. stawu, konstatovala je komisija, a na sednici potvrdio jedan od ~lanova Qubodrag Grbi}, izraziv{i razo~arawe zbog onoga {ta je zate~eno na lokaciji biv{eg “Tehnosa”: stare, o{te}ene ma{ine i oprema, oronule i hale koje proki{wavaju, iz kojih je pokradeno sve {to je moglo da se odnese, uprkos ~iwenici da je postojala ~uvarska slu`ba JKP “Komuanalc”. On je predlo`io da Grad sanira 13 hala i {est hektara zemqi{ta pretvori u mini industrijku zonu u kojoj bi bila obezbe|ena nova radna

program o tehni~kim mogu}nostima kompletirawa i daqeg kori{}ewa. Zakqu~ak da u {to kra}em roku budu obezbe|ena sredstva za popravku o{te}enih hala, u kojima }e biti sme{tena oprema vra}ena od korisnika, dopuwen je predlogom Miladina Ristanovi}a da se remontuje i konzertvira oprema koja nekada mo`e biti upotrebqena, a ona koja se zbog tehnolo{ke zastarelosti i neispravnosti ne mo`e staviti u funkciju, naprosto proda kao staro gvo`|e. M.N.

DONETA ODLUKA O PRIBAVQAWU ZEMQI[TA ZA IZGRADWU PRIHVATILI[TA ZA NAPU[TENE @IVOTIWE a ime od{tete, koja je zbog ujeda pasa ispla}ena gra|anima i za tro{kove odvo`ewa i udomqavawa pasa lutalica u azil u Po`egi, iz gradskog buxeta je pro{le godine izdvojeno oko 12 miliona dinara. Da bi smawilo te izdatke gradsko rukovodstvo je donelo odluku da prihvatili{te za napu{tene `ivotiwe bude izgra|eno na podru~ju Grada, zbog ~ega je Gradsko ve}e na prekju~era{woj sednici prakti~no napravilo prvi korak ka azilu, utvrdiv{i odluke o pribavqawu zemqi{ta za gradwu ovog objekta i o objavqivawu oglasa o priku-

N

pqawu pismenih ponuda za kupovinu najpogodnije lokacije. Za prihvatili{te je potrebno obezbediti zemqi{te najmawe povr{ine od 5.000 kavdratnih metara, koje mora biti potpuno infrastrukturno opremqeno saobra}ajnicom, vodovodnom, kanalizacionom i elektro mre`om i na odgovaraju}oj udaqenosti od najbli`ih stambenih obejkata, obja{wava su{tinu predlo`ene odluke Milo{ Milosavqevi}, na~elnik GU za urbanizam. Ponuda koju na oglas budu dostavili potencijalni prodavci, treba da sadr`i broj katastarske parcele i KO, broj

PRVI KORAK KA AZILU

lista nepokretnosti, adresu, povr{inu, ukupnu i cenu po kvadratnom metru zemqi{ta. Na insistirawe Mirjane \okovi}, pomo}nika gradona~elnika za za{titu `ivotne sredine i ekonomski razvoj, odluka je dopuwena, tako da }e ponu|a~i {esto~lanoj komisiji morati da dostave i informaciju o lokaciji, dobijenu u GU za urbanizam. - Ovaj predlog Gradskog ve}a, o kome }e se na prvoj sednici izjasniti odbornici SG, prakti~no predsta-

vqa prvi korak u realizaciji ove va`ne investicije i gradwi prihvatili{ta za nezbrinute `ivotiwe. Svi zainteresovani ponu|a~i, koji poseduju parcele najmawe povr{ine 50 ari, mogu se javiti na javni poziv, koji }e biti objavqen u sredstvima informisawa i otvoren do 31. maja. Prednost }e imati vlasnici koji ponude najve}u parcelu za najmawi nov~ani iznos. Grad je, ina~e, za pribavqawe zemqi{ta u buxetu opredelio milion dinara.

\okovi}ka nagla{ava da gradsko rukovodstvo nije `elelo nikoga da favorizuje, posebno kada su obelodawene informacija da je zemqi{te za gradwu prihvatili{ta “locirano” u Mili}evcima, nakon ~ega su usledile `albe vlasnika nekih farmi u ovom selu. Konkurs }e biti javan i na wega }e mo}i da se jave svi zainteresovani vlasnici, od kojih }e komisija izabrati najpovoqnijeg. Da bi prihvatili{te bilo izgra|eno i privedeno nameni,

me|utim, potrebno je oko 10 miliona dinara, i ta suma }e najverovatnije biti obezbe|ena posle rebalansa ovogodi{weg buxeta. Vremenski izgradwa ovog objekta ne}e dugo trajati, ali }e joj prethoditi du`a zakonska procedura, izrada projektne dokumentacije i po{tovawe `albenih rokova, ka`e \okovi}ka, uverena da }e stru~ne slu`be raditi efikasno i brzo, da bi Grad {to pre dobio ovaj zna~ajan objekat. M.N.


4

GRAD

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

GRADSKO VE]E RAZMATRALO IZVE[TAJE O POSLOVAWU JKP “^A^AK”, JP “PARKING SERVIS”, DOMA KULTURE

BUXET PLA]A PRIVREDNICIMA KAMATE

ako je na predlog ~lana Gradskog ve}a Zvonka Mitrovi}a zahtev PU “Radost” za obezbe|ewe dodatnih pet miliona dinara (pored 10 ranije planiranih u buxetu Grada), neophodnih za adaptaciju odmarali{ta “Ov~ar” u Ulciwu, naknadno uvr{}en u dnevni red tridesetprve sednice GV, odr`ane pro{log petka, posle prekida sednice i konsultacija gradskih ve}nika i funkcionera, ova ta~ka je, ipak, skinuta sa dnevnog reda. Kako je novinarima kratko posle razgovora rekao Zvonko Mitrovi}, zakqu~eno je da priprema objekata za letovawe dece u Ulciwu bude finansirana raspolo`ivim sredstvima, a da nedostaju}a eventualno budu obezbe|ena nakon rebalansa ovogodi{weg, ili u buxetu za narednu godinu. Doma}instva iz Mr~ajevaca i okolnih sela koje snabdeva JKP “Moravac” ubudu}e }e, ukoliko predlog GV prihvate i odbornici SG, vodu pla}ati za 30 odsto skupqe, ili 36,50 dinara po kubnom metru, odnosno potro{a~i iz privrede i vanprivrede za 5,5 odsto vi{e (prva kategorija korisnika 36,52, druga 62,22 i tre}a 82,56 dinara po kubiku). Ovo preduze}e zatra`ilo je od GV saglasnost i na odluku Upravnog odbora o poskupqewu usluga izno{ewa sme}a za doma}instva i privredu, za 26,8 odsto, koliko je, podsetio je direktor Goran Vidojevi}, ukalkulisano i u ovogodi{wem programu poslovawa mr~ajeva~kog JKP. Za razliku od ovih, usluge na zelenoj i sto~noj pijaci bi}e korigovane za 5,5 odsto, da bi bili pokriveni prevashodno tro{kovi odr`avawa objekata i opreme i {tampawa blokova za naplatu pija~arine.

kasanti napla}uju parkirawe, po{to voza~ima koje ne zateknu na parkingu ostave opomene, a Bratislav Jugovi} za{to nisu nabavqene nove uniforme za radnike. Odgovaraju}i na pitawa, direktor Predrag Sto{i} je, pored ostalog, naglasio da je za navbavku nove i zimske i letwe uniforme izdvojeno skoro pola miliona dinara, da je donet pravilnik o wenom kori{}ewu i da }e biti poja~ana kontrola inkasanata i preduzete eventualne mere protiv onih koji ne nose nove jakne i prslu-

I

SARADWA SA RUZSKOM OP[TINOM I GRADOM BARANOVI^I ostalog, svedo~i podatak da je JP na kraju 2012. ostvarilo dobit od 7,4 miliona dinara. Naglasio je, pored ostalog, da je u pro{loj grejnoj sezoni za energente potro{eno 350 miliona dinara, da je tarifni sistem uveden u 67 podstanica i da je novi na~in obra~una pokazao veliku {arolikost i razlike, kada je re~ o potro{wi toplotne energije. Interesantni su i podaci da naplativost usluga iznosi 89,48 odsto od doma}instava, a od privrede ~ak 100,69

Na pro{lonedeqnoj sednici Gradsko ve}e je utvrdilo i prosledilo na razmatrawe SG i Odluku o uslovima i na~inu kori{}ewa podsticajnih sredstava u poqoprivredi u 2013. godini i Odluku o uslovima i na~inu kori{}ewa podsticajnih sredstava u privredi. Ona je, naglasio je dr Vlajisav Papi}, na~elnik GU za lokalni ekonomski razvoj, “proizvod” do-

VEST IZ „ELEKTRODISTRIBUCIJE“

PRODU@EN ROK ZA REPROGRAM DUGA va`avaju}i preporuku Vlade Srbije, ~a~anska “Elektrodistribucija” je do 24. aprila produ`ila rok, do kada gra|ani koji neredovno pla}aju ra~une za utro{enu elektri~nu energiju, mogu potpisati sporazum o reprogramu duga i otpisu kamata, uz pove}awe broja rata, u zavisnosti od visine starog duga. Sporazum mogu potpisati i potro{a~i protiv kojih je pokrenut sudski postupak za naplatu zaostalih potra`ivawa, ili postupak prinudnog izvr{ewa, uz uslov da kupci izmire tro{kove postupka. Potro{a~ima je omogu}eno i da potpi{u aneks ve} potpisanog sporazuma o reprogramu, na osnovu koga i dug zbog koga su ranije utu`eni, mo`e postati predmet sporazuma o pla}awu neizmirenih obaveza na rate. Da bi ostvarili ova prava, svi zainteresovani korisnici du`nici treba da se jave radnicima na nakom od {altera “Elektrodistribucije”, najkasnije do 25. aprila ove godine.

U

govora ove, Gradske uprave za finansije i udru`ewa privrednika, koji }e iz buxeta dobiti 14 miliona dinara namewenih iskqu~ivo za subvencionisawe kamata na kratkoro~ne kredite za nabavku opreme i finansirawe programa mera aktivne politike zapo{qavawa. Bez diskusije ~lanovi Gradskog ve}a su prihvatili izve{taj o poslovawu JKP “^a~ak” u pro{loj godini koja je, prema uveravawima direktora Petra Domanovi}a, za ovu firmu bila najuspe{nija za proteklih nekoliko godina, o ~emu, pored

procenata, jer je napla}en i veliki deo starih dugova. Domanovi} je najavio da }e u junu biti zapo~eta rekonstrukcija magistralnog vrelovoda u Nemawinoj ulici, za koju je ve} za glavnog izvo|a~a radova izabran konzorcijum dve strane firme. Tokom rasprave o izve{taju o pro{logodi{wem poslovawu JKP “Parking servis”, koje je tako|e na kraju 2012. iskazalo dobit u poslovawu (od 3,1 milion dinara), Zvonko Mitrovi} i Ostoja Mijailovi} su insistirali na odgovoru, kako in-

Gradsko ve}e je utvrdilo predlog dve odluke o uspostavqawu saradwe izme|u grada ^a~ka i Ruzske op{tine u Ruskoj Federaciji i o uspostavqawu saradwe izme|u ^a~ka i grada Baranovi~i u Republici Belorusiji. Ukoliko ove odluke donese SG i na wu saglasnost da Republi~ka vlada, gradona~elnik Vojislav Ili} }e potpisati sporazum o saradwi, koju }e prijateqski narodi razvijati u ekonomskoj, socijalnoj i oblasti kulture, i to razmenom informacija i uspostavqawem poslovnih, kulturnih, nau~nih, sportskih i umetni~kih veza na nivou organa lokalne samouprave, preduze}a, institucija i udru`ewa.

ke. Rekao je i da su voza~i obavezni, da na osnovu opomene, usluge plate u roku od osam dana u sedi{tu firme, i da ona u protivnom, posle isteka tog roka, podnosi prijave i zahteva naplatu sudskim putem. Uz pohvale gradski ve}nici su prihvatili i godi{we izve{taje o radu Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu i Doma kulture, koje su im prezentovali direktori Gorica Stanojevi} i Dragojlo Jerotijevi}. Gradsko ve}e je donelo re{ewe da iz teku}e buxetske rezerve bude izdvojeno 108.192 dinara na ime naknade za topli obrok i prevoz ~uvarima u Fabrici hartije za ovaj i naredni mesec, po{to, kako je podsetio zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}, do 31. marta nisu, kako je o~ekivano, okon~ane statusne promene u ovom preduze}u. M. N.


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

5

POLITIKA

PROFESOR DR MILENKO XELETOVI]: U SRBIJI SE MORA SPROVESTI PROCES REINDUSTRIJALIZACIJE Seriju poseta lokalnim samoupravama u Srbiji, ~iji je ciq razgovor sa privrednicima, da bi eventualno wihovi predlozi, korisne sugestije i zapa`awa bili “preto~eni” u zakone i mere ekonomske politike, profesor dr Milenko Xeletovi}, koordinator Ekonomskog saveta SNS, i jedan od glavnih kreatora srpske ekonomske scene, zapo~eo je pro{log petka u ^a~ku. Tom prilikom razgovarao je sa ovda{wim privrednicima i ~lanovima Srpske napredne stranke i sa skupa poru~io da }e Republi~ka vlada slu{ati glas privrednika i da svi moramo “zasukati rukave”.

VLADA SLU[A GLAS PRIVREDNIKA

rpska napredna stranka }e nastojati da u razgovoru sa privrednicima sazna {ta oni o~ekuju od Vlade Srbije, zakonodavnog okvira i ekonomskih mera, rekao je dr Xeletovi}, naglasiv{i da je mnogo toga {to je obe}ano, do sada i ura|eno: - Usvojeni su Zakon o javnim nabavkama, Zakon o ograni~enim rokovima pla}awa, Zakon o komercijalnim transakcijama, a beskompromisna borba protiv korupcije o~igledno daje prve rezultate. Bez obzira na to, jo{ puno toga mora da se uradi, zbog ~ega je aktuelni sastav Vlade i parlamenta Srbije spreman da ~uje glas privrednika i da taj glas preto~i u zakonodavni okvir, a kasnije i u set ekonomskih mera, kojima }e se realizovati krucijalni ciqevi Vlade rastere}ewe privrede, smawewe buxetskog deficita i

S

stope nezaposlenosti i svo|ewe inflacije u, za nas prihvatqive okvire. Ono {to je za pohvalu je da }e do kraja godine biti odr`an stabilni devizni kurs, {to je i najve}i rezultat nove ekonomsko monetarne vlasti. Narodna banka Srbije je nezavisna institucija, podsetio je on, i naglasio da je novi kvalitet wenog aktuelnog sastava odli~na koordinacija izvr{ne vlasti i kreatora monetarne politike, predvo|enih NBS i guvernerkom Jovankom Tabakovi}. Dr`ava je bila u situaciji da pre vremena otplati neke, ne ba{ povoqne kredite, {to je potvrda da je stawe javnih finansija boqe nego ranije, smatra Xeletovi}, ali ukazuje i na ~iwenicu da su sve ekonomske aktivnosti sprovo|ewe pod izuzetno te{kim okolnostima. Re~ je prvenstveno o te{kom nasle|u koje je

SAOP[TEWE ZA JAVNOST SAVETA ZA POQOPRIVREDU GO SNS

NEMA NOVIH IDEJA I INICIJATIVA avet za poqoprivredu Gradskog odbora Srpske napredne stranke je na sednici odr`anoj 27. marta zakqu~io da je stawe u poqoprivredi na{eg grada izuzetno te{ko, kao i da mere koje preduzima Gradska uprava za lokalni ekonomski razvoj iz godine u godinu nisu ni dovoqne ni adekvatne, a posebno su neblagovremene. Naro~ito je kritikovano neuva`avawe struke, jer brojni predlozi i sugestije aktuelnog saziva gradskog Saveta za poqoprivredu nisu uva`eni, niti uvr{teni u planska akta, tako da je rad tog skup{tinskog tela potpuno obesmi{qen i predstavqa samo bespotreban tro{ak. Zbog toga je ~ak upu}en zahtev gradona~elniku da se na~in rada ovog i ostalih gradskih saveta izmeni. Sti~e se utisak da nadle`ne institucije u gradu samo otaqavaju posao, rade po inerciji, bez novih ideja i inicijativa, a od zapo~etih i realizovanih projekata poqoprivrenici nemaju konkretne koristi. Primera je mnogo. Posebno je upe~atqiva situacija iz druge polovine 2012. godine, kada agrarni buxet nije do kraja iskori{}en, pa je na brzinu iznu|ena odluka o subvenciji za nabavku semenske p{enice, a potom i za kupovinu vo}nih sadnica. [to se ti~e podsticajnih sredstava

S

u poqoprivredi za 2013. godinu, istaknuto je da }e veliki problem nastati kada bude na red do{la dodela podsticajnih sredstava za navodwavawe, odnosno kopawe bunara. Prema raspolo`ivim informacijama, projekat za bunar ko{ta oko 1.000 evra, a bunar mo`e da se napravi za upola mawu sumu, {to obesmi{qava ~itav posao. Savet za poqoprivredu Gradskog odbora SNS je mi{qewa da bi trebalo izvr{iti elektrifikaciju terena, odnosno izgraditi niskonaponsku mre`u, jer je zalivawe putem pumpi sa dizel ili benzinskim motorima skupo, pa sve ve}i broj doma}instava odlu~uje da svoje wive navodwava pomo}u elektro motora. Apostrofiran je i slu~aj osam meterolo{kih stanica, dobijenih u okviru projekta EXCHANGE 3, za koje je grad nedavno, za nabavku softvera izdvojio vi{e od 67.000 dinara. Iako je taj projekat na teritoriji ^a~ka zavr{en 2011. godine, ~a~anski poqoprivrednici nisu bili u prilici da koriste wihove podatke u oblasti prevencije bolesti i za{tite od {teto~ina, jer im nisu dostupni. Predsednik Saveta za poqoprivredu Radenko Acovi}

Vlada Srbije dobila, zbog ~ega je pratki~no od prvog dana morala da se upusti u beskompromisnu borbu protiv kriminala i korupcije, koji imaju pore u svim sferama dru{tvenog `ivota: - Sa~ekali su nas i su{a, i ono {to je posebno aktuelno posledwih dana te{ki i mu~ni pregovori o statusu Kosova i Metohije, na{em pristupawu EU i eventualnom dobijawu datuma pregovora, {to se itekako reflektuje na ekonom-

ske aktivnosti. Ono {to o~ekujemo u drugoj polovini godine i {to je izvesno je 300 miliona evra investicija iz Ujediwenih arapskih emirata u srpsku poqoprivredu i jo{ 400 miliona evra na osnovu potpisanih predugovora. Stabilizacija politi~kih prilika }e sigurno uticati da u Srbiji bude stvoren stabilniji ambijent za investicije i priliv stranog kapitala. U tom slu~aju }e, pretpostavqam i buxetska kasa biti punija.

JAKE INSTITUCIJE, A NE POJEDINCI Srbija ima defektan model, kada je re~ o subvencijama, {to potvr|uje i ~iwenica da je tokom posledwe ~etiri godine imala bruto dru{tveni proizovd skoro na istom nivou kao 2008. godine. Za to vreme izgubila je, podse}a dr Xeletovi}, od 400 do 600 hiqada radnih mesta, {to je potvrda stava da mere ekonomske politike nisu bile usmerene ka otvarawu novih radnih mesta i zadr`avwu postoje}ih, ve} ka ve{ta~kom naduvavawu rasta BDP statisti~kom metodologijom i konceptom finansijalizacije Srbije, {to za wu, imaju}i u vidu strukturu privrede, privredne potencijale i karakterisitike radne snage, nije odgovaraju}i model. - Srbiji su potrebni industrija, jak izvozni sektor, jake institucije, a ne jaki pojedinci. Potrebni su joj izvoz, i stabilne devizne rezerve i kada to ostvarimo, bespredmetno }e biti razmi{qawe koji je devizni kurs, fiksni, ili fluktuiraju}i, da li treba obezbediti subvencije u poqoprivredi, ili automobilskoj industriji. U tom slu~aju tr`i{te }e diktirati gde }e dr`ava usmeravati buxetski novac, na osnovu jasnih pravila tr`i{ne utakmice, ali i jasnih sankcija za one koji ih kr{e.

I saradwa sa MMF je u senci pregovora sa me|unarodnom zajednicom i od ishoda tih poregovora i eventualnog dobijawa datuma u velikoj meri }e zavisiti i saradwa sa MMF i Svetskom bankom. ^iwenica je, ka`e dr Xeletovi}, da, i ako bude i ne bude te saradwe, moramo da “zasu~emo rukave”, rasteretimo privredu, nastavimo sa ukidawem komplikovanih administrativnih procedura, bespotrebnih agencija i paradr`avnih organa. Napomenuo je da je ukinuto sedam agencija i pet zavoda, uveren da }e zemqa biti rastere}ena za 70 - 80 institucija samo za mandata jedne vlade. Niko nije obe}ao da }e biti ukinute sve vanbuxetske agencije i fondovi, jer neki su obavezni prema standardima EU i predvi|eni su agendom, a drugi su objektivno potrebni, po{to odre|eni dr`avni organi nisu u funkciji. Nakon izbora novog predsednika Privredne komore i reorganizacije PKS, deo nadle`nosti tih institucija bi}e preneti na Komoru i woj vra}eni “sjaj i ugled koje one imaju u razvijenim tr`i{nim ekonomijama”, da bi ona postala pravi medijator privrede, spona izme|u privrede i zakonodavca i wen promoter u inostranstvu. U zemqi se, tvrdi on, mora pove}ati produktivnost, forsirati i razvijati strate{ki prioritetne grane i, {to je bilo udarna pesnica predizbornog programa SNS, sprovesti proces reindustrijalizacije. To je koncept razvoja koji je dobio prevagu i na Nacionalnom ekonomskom savetu za privredni oporavak, zbog ~ega SNS i Vlada Srbije intenzivno rade na definisawu principa strategije i obezbe|ewu finansijskih resursa neophodnih za efikasno sprovo|ewe ovog procesa, najavio je dr Xeletovi} i suzdr`ano prokomentarisao da niko ne o~ekuje revolucionarne rezultate za godinu dana , jer “ono {to je devastirano dve - tri decenije, te{ko je popraviti za relativno kratko vreme.” M.N.


6

GRAD

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

AGENCIJA ZA STRANA ULAGAWA PROMOVISALA „PROGRAM PODSTICAWA KONKURENTNOSTI I INTERNACIONALIZACIJE SRPSKE PRIVREDE“ ciqu ja~awa me|unarodne konkurentnosti srpske privrede, Agencija za strana ulagawa i promociju izvoza Republike Srbije (SIEPA) ve} osam godina dodequje bespovratna sredstva za finansirawe aktivnosti koje doprinose pove}awu izvoza robe i usluga srpskih preduze}a. Za ovo vreme objavqeno je 13 poziva, na koje se prijavilo vi{e od 1.400 privrednih subjekata, kojima je odobreno oko 544 miliona dinara. Kao i prethodnih, i ove godine predstavnici SIEPE promovi{u po gradovima i op{tinama “Program podsticawa konkurentnosti i internacionalizacije srpske privrede”, koji je pro{log petka, u saradwi sa OJ Regionalne privredne komore Kraqevo, prezentovan i ovda{wim zainteresovanim privrednicima. Pro{le godine buxet SIEPE iz koga su dodeqivane subvencije iznosio je oko 150 miliona dinara, od kojih je oko pet odsto sredstava odobreno firmama u Moravi~kom okrugu, me|u kojima je devet bilo iz ^a~ka, podse}a Milica Tomi}, savetnik za promociju izvoza u agenciji: - Ove godine buxet iznosi 110 miliona dinara, a sredstva iz tog fonda namewena su pojedina~nim privrednim subjektima i poslovnim udru`ewima. Novina je {to ove

U

ZA PODSTICAJ IZVOZA 110 MILIONA DINARA

godine pravo na subvencije imaju i izvoznici po~etnici, pod uslovom da su u prethodne dve godine pozitivno poslovali. Osim toga, preduze}a treba da ispune jo{ neke uslove: da su u 2011. godini ostvarili minimalan izvoz od 50.000 evra, odnosno 25.000 evra u sektoru pru`awa usluga u oblasti gra|evinarstva, informacionih tehnologija, industrijskog i tekstilnog dizajna i recikla`e. Za podsticajna sredstva mogu konkurisati i poslovna udru`ewa, uz uslov da okupqaju najmawe pet ~lanova, koji zapo{qavaju 100 radnika. Da bi dobile ovu vrstu finansijske podr{ke, te firme mora da dostave i dokaze da su izmirile obaveze prema dr`avi i zaposlenima i da su sve ~lanice udru`ewa u prethodnoj godini ostavrile ukupan promet od pet miliona evra. Uslov da izvoznici po~etnici, pak, dobiju subvencije SIEPE je da postoje najmawe dve godine i da su za to vreme pozitivno poslovali. Oni imaju pravo da apliciraju ~ak za pet - {est aktivnosti,

i za one koje su zapo~ele 1. januara i planiraju da ih okon~aju 31. decembra, obja{wava Tomi}ka, nagla{avaju}i da prakti~no sredstva mogu dobiti i retroaktivno. Pojedina~nim privrednim subjektima, po principu refundacije od 50 do 75 odsto, mo`e biti odobreno najvi{e tri miliona dinara, po~etnicima dva i udru`ewima 20. Ona isti~e da je, zahvaquju}i anga`manu predstavnika agencije i Privredne komore, koji godi{we posete oko 25 lokalnih samouprava, razgovaraju sa privrednicima i na osnovu wihovih sugestija uvode i nove

podsticaje, ove godine broj prijava skoro dupliran. Konkurs za sunbvencije SIEPE, ~iji savetnici privrednicima pru`aju zna~ajnu pomo} i prilikom pripreme dokumen-

risati i firme koje tek kre}u u izvozne poslove: “To je veoma bitno jer srpska privreda mora da se temeqi prevashodno na izvoznim preduze}ima, koja na sve na~ine moraju

izvoz, ili tek nameravaju da svoju robu plasiraju preko granice. Zahvaquju}i tome, ona posredstvom udru`ewa mogu da konkuri{u za nastup na sajmovima i da se organizovano

tacije, bi}e otvoren do 26. aprila. Finansijski podsticaji, odnosno subvencije koje obezbe|uje ova agencija nameweni su izvoznicima i izvoznicima po~etnicima i poslovnim udru`ewima, rekla je Gorana Tanaskovi}, rukvodilac OJ RPKK, i naglasila da je ove godine SIEPA mawe rigorozna nego ranije, tako da osim izvoznika za ova sredstava mogu konku-

biti aktivirana i stimulisana da se bave izvozom. Ukoliko ih ne stimuli{emo i dodelom bespovratnih sredstava, ne mo`emo ni o~ekivati neke zna~ajne rezultate.” Tanaskovi}ka je naglasila da SIEPA dodequje subvencionisana sredstva i poslovnim udru`ewima, {to je veoma zna~ajno i povoqno, ako se zna da u wima ima ve}i broj preduze}a koja nemaju veliki

pojavquju na stranim tr`i{tima. Sva udru`ewa i Privredna komora akcenat stavqaju upravo na agresivnom nastupu na tr`i{tima, ~emu u posledwe vreme doprinose i brojne promocije doma}e privrede i u ambasadama, rekla je Tanaskovi}ka i najavila da }e one uskoro biti organizovane u Rusiji i Sarajevu. M. N.

SAOP[TEWE ZA JAVNOST „POKRETA SRPSKE OMLADINE”

QUDI VELIKOG SRCA Aleksandar Bo`ovi}, osniva~ „Pokreta Srpske Omladine“, zahvaquje svim gra|anima ^a~ka koji imaju veliko srce i koji poma`u svoj narod. - Pre svega, zahvalio bih i nekim qudima bez kojih ni prva akcija (za malu Na|u Planin~i}) u organizaciji na{eg pokreta ne bi uspela, a to su: Dejan Jeki}, Goran Milanovi}, Jelena \eni}, Vladmir Peri{i}, Ratko Bo`ovi}, Slavoqub Radosavqevi}, Sa{a Ki}anovi}, Marijana Dukanac i dva momka koji su zna~ajno u~estvovali i organizovali puno toga, Lazar Cvetanovi} i Nemawa Jova{evi}, a tu je i ve} pomenuti Marko Dukanac. Mirela Tanovi} i

Milica Marinovi} su nam se prikqu~ile od akcije za malu Tijanu. Tako|e, `elim da najavim da }e u okviru “Pokreta Srpske Omladine“ biti organizovana akcija za porodicu Ili} iz Prijevora, zakazana za 3. maj na istom mestu, kao i ove dve akcije, pa pozivamo sve su-

gra|ane da pomognu u vidu hrane, ode}e, obu}e, igra~aka, novca i ostalih sredstava koja su neopohodna za `ivot i normalno odrastawe... za normalno detiwstvo. Ova porodica, pored vrlo te{ke materijalne situacije, ima velikih problema sa bole{}u }erke, dok je `eqa drugog deteta, samo ~okolada i ra~unar. Skromnost je vrlina velikih qudi. Zato, udru`imo se i hajde da pomognemo zajedno - navodi se u saop{tewu za javnost “Pokreta Srpske Omladine”. Zahvaquju}i ovim akcijam, ^a~ak postaje jedan od najhumanijih gradova u Srbiji, isti~e se u saop{tewu.

U okviru akcije “^a~ani od srca za Tijanino srce”, koja je bila organizovana na Gradskom trgu i pojedinim ugostiteqskim objektima, tokom ~etiri dana sakupqeno je 262.355 dinara. Inicijatori akcije su Marko Dukanac i Sr|an Radenovi}, dok su organizatori prikupqawa novca i u ~a~anskim kafi}ima Vladimir Mirkovski, menaxer kafi}a “Korzo” i Igor Jerini}. Ovu humanitarnu akciju svesrdno su pomogli i: “Dol~e Vita”, “Mondo”, “Prole}e”, “Tema”, “Velvet”, “@uta ku}a”, kao i pomenuti „Korzo“.


7

DRU[TVO

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

OBELE@EN 8. APRIL, SVETSKI DAN ROMA

NIJEDAN PLAN NIJE REALIZOVAN

bele`avawe Svetskog dana Roma prilika je da se analizira {ta su u pretodnih 12 meseci Republika i lokalne samouprave uradile na poboq{awu uslova `ivota, rada, obrazovawa, zdravstvene za{tite ove populacije i {ta planiraju u narednom periodu. ^a~ak je me|u prvim gradovima u Srbiji, jo{ 2008. godine, doneo lokalne akcione planove u oblasti stanovawa, obrazovawa, zdravstva i zapo{qavawa Roma, za ~iju realizaciju je bilo predvi|eno 928.000 evra. Iako su ih odbornici SG jednoglasno usvojili, ni posle pet godina nijedan od wih nije buxetiran, podsetio je predsednik Udru`ewa Roma Miroslav Mitrovi}, na KZN posve}enoj obele`avawu 8. aprila: - U Skup{tini grada postojao je radni tim za sprovo|ewe tih akcionih planova, koji se za tri godine sastao samo ~etiri puta. Najgore za nas Rome su ~esti izbori i promena vlasti, jer mnoge akte i dokumenta prethodna vlast

O

ostavi u fiokama, a nova ih nikada ne dobije. Zbog toga tra`imo od lokalne samouprave da ne luta, ne donosi nove zakone i propise, ve} da samo iz fioka izvadi stare, sprovede ih i nama Romima }e biti boqe. Najve}i problem ovda{wih Roma, kojih je za pedesetak mawe od posledweg popisa iz 2004. godine (danas ih u ^a~ku `ivi oko

570), je stanovawe u neuslovnim i objektima za koje nisu re{eni imovinsko pravni odnosi, ka`e Mitrovi}. On podse}a da je jo{ 2010. godine nadle`nima podnet zahtev za ukwi`bu i legalizaciju 34 romske ku}e, ali da taj problem nije re{en. Zahvaquju}i donatorskim sredstvima u {est mesnih zajednica u kojima `ive Romi,

izgra|ena je vodovodna i kanalizaciona mre`a, ka`e on i pdose}a da su predstavnici udru`ewa i gradska komisija posetili sva naseqa u kojima `ive ovi sugra|ani i popisom ustanovili da 16 objekata ne ispuwava ni elementarne uslove za koliko - toliko pristojno stanovawe. U saradwi sa predstavnicima Zavoda za javno zdravqe

evidentirane su u svim naseqima i divqe deponije i ~esme sa kojih se ovi gra|ani snabdevajuje higijenski neispravnom vodom za pi}e. “Ukoliko bismo re{ili stambene, re{ili bismo i probleme u zdravstvu, jer kao {to je poznato, upravo zbog lo{ih uslova `ivota Romi najvi{e oboqevaju od bronhitisa i astme,” ka`e Mitrovi}, zadovoqan {to je barem akcioni plan u oblasti zdravstva delimi~no ispuwen, jer svi Romi imaju zdravstvene kwi`ice, adekvatnu za{titu i preglede kod lekara, me|u kojima, na sre}u, uglavnom nema predrasuda prema ovoj populaciji. Da bi bilo pospe{eno zapo{qavawe Roma, organizovana je stru~na prekvalifikacija za 50 lica, ali i pored toga, zbog predrasuda koje jo{ uvek vladaju me|u ovda{wim poslodavcima, oni te{ko nalaze zaposlewe, tako da akcioni plan zapo{qavawa takore}i uop{te nije realizovan, tvrdi Mitrovi} i isti~e jedini pozitivan primer - prijem nekoliko Roma u radni odnos u JKP

“Komunalac”. Predstavnici lokalne samouprave nisu `eleli da posreduju i pomognu da u novi vrti} budu primqeni Romi koji su se javili na oglas, iako su stru~ni, kvalifikovani i poseduju odgovaraju}u stru~nu spremu za rad u novoj PU. Ni ~etvrti lokalni plan - u oblasti obrazovawa nije sproveden, prvenstveno zbog toga, uveren je Mitrovi}, {to lokalna samouprava nije imala sluha za rad Romskog obrazovnog centra u kome je organizovana dopunska nastava, ne samo za romske, ve} i ostale |ake. Po{to su nadle`ni ocenili da nema zakonskih mogu}nosti da ovaj centar bude dotiran buxetskim sredstvima, mala romska {kola }e najverovatnije, posle decenije rada, biti zatvorena. Taj posao Grad je poverio Ustanovi za KOD “Kosta Novakovi}”, ali wenu dopunsku nastavu su romski |aci takore}i ignorisali i na wu je u prethodnom periodu odlazilo dvoje - troje, mahom neromske dece, tvrdi Mitrovi}. M. N.

ODR@ANA TRIBINA POSVE]ENA OSOBAMA SA O[TE]ENIM SLUHOM

„BU\EWE SLUHA S PROLE]EM” ovodom obele`avawa 7. aprila, Svetskog dana zdravqa, Kancelarija za mlade i organizacija “Alfa” organizovali su tribinu pod nazivom “Bu|ewe sluha s prole}em”, na kojoj je razgovarano o problemima osoba sa o{te}enim sluhom, prevenciji o{te}ewa i potrebi da one nesmetano budu ukqu~ene u svakodnevna dru{tvena zbivawa. Aleksandar Simonovi}, koordinator Kancelarije za mlade, obja{wava razlog zbog koga je Kancelarija za mlade u~estvovala u organizaciji tribine: - ^iwenica je da oko 15 odsto svetske populacije, ili skoro 800 miliona qudi, ima neka o{te}ewa i probleme sa sluhom. Prognoze su da }e do 2015. godine ta brojka dosti}i milijardu i 100 miliona, {to je prili~no alarmantan podatak. ^iwenica je i da osobe o{te}enog sluha nisu

P

lica koja poseduju mawi nivo inteligencije, kreativnosti, niti su mawe emotivne od ostalih. Takve osobe se, na`alost, svakodnevno susre}u sa nekim vidom diskriminacije, koja vremenom prakti~no dovodi do toga da jedan fizi~ki problem prerasta i u psiholo{ki. One se zbog toga kasnije “zatvaraju” i nanose {tetu ne samo sebi, ve} i porodici i dru{tvu u celini. U~e{}em na tribini, Kancelarija za mlade je `elela i da skrene pa`wu javnosti na ove osobe i wihove probleme i pozove gra|ane da promene, ili na vi{i nivo podignu svest o ovoj kategoriji, na neki na~in hendikepiranih lica, ka`e Simonovi}. Na tribini “Bu|ewe sluha s prole}em” dosta je bilo re~i i o diskriminaciji osoba sa o{te}enim sluhom, nagla{ava defektolog Jovana Tasi} iz kragujeva~ke

firme “Alfa”: “Po{to je kod nas bilo koji vid razli~itosti diskriminisan, `eleli smo da damo doprinos i pomognemo takvim

qudima da `ive i funkcioni{u kao svi ostali i da zbog toga {to imaju samo o{te}en sluh, ne prihvataju predrasude koje vladaju u

dru{tvu. Osim toga, hteli smo da uka`emo i na ~iwenicu da savremene tehnologije u velikoj meri mogu takvim osobama da olak{aju `ivot i da im omogu}e da normalno komuniciraju, rade i `ive.” Kao dru{tveno odgovorna firma “Alfa” je tim povodom donirala po dva najsavremenija slu{na aparata sa adapterima, za korisnike iz ~etiri grada u Srbiji: Beograd, Novi Sad, Ni{ i Kragujevac. Ova kragujeva~ka organizacija se, ina~e, osim distribucijom slu{nih aparata i drugih pomagala, kao zastupnik jedne holandske i {vedske firme, bavi i prevencijom o{te}ewa sluha, posebno kod mladih, kojima je na raspolagawu veliki broj slu{nih, takore}i neprimetnih, a veoma funkcionalnih aparata i pomagala, objasnila je Tasi}ka. M. N.


8

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

OBRAZOVAWE

PREHRAMBENO - UGOSTITEQSKA [KOLA PROSLAVILA DESETOGODI[WICU

OPRAVDALI SMO O^EKIVAWA - kazao je, na {kolskoj proslavi, direktor Dragan Kova~evi}

esetogodi{wicu rada Prehrambeno ugostiteqska {kola je obele`ila 10. aprila, u krugu prijateqa i sugra|ana, koji su je svesrdno podr`avali u vreme osnivawa i tokom dosada{weg rada. Pored u~enika i nastavnika, proslavi su prisustvovali predstavnici Ministarstva prosvete, Grada, {kolskih i drugih ustanova. U obra}awu prisutnima, direktor {kole Dragan Kova~evi} je otvarawe nove sredwe {kole u ^a~ku, pre deset godina, okarakterisao kao izuzetno hrabar potez. Potreba za jo{ jednom sredwom {kolom, {estom po redu, javila se, podsetio je on, 2002. godine, kada u ovda{wim {kolama nije bilo dovoqno mesta za sve svr{ene osnovce, pa je wih 207 moralo da {kolovawe nastavi van Moravi~kog okruga. Osnivawe {kole vezano je za 2003. godinu, a nastava je u po~etnom periodu odr`avana u neadekvatnim uslovima i tu|im prostorijama - na Agronomskom fakultetu, u Tehni~koj

D

{koli, Risimovoj galeriji i nekada{wem Prosvetno pedago{kom zavodu. Izgradwa prostrane i savremene zgrade predstavqala je jednu od najve}ih op{tinskih investicija, a useqewe je, na Savindan 2006. godine, propra}eno sve~anom akademijom. Ve} naredne godine Prehrambeno - ugostiteqska {kola je, za doprinos obrazovawu Srbije, ponela Svetosavsku nagradu. U woj je je u protekloj deceniji diplomu steklo oko 2.500 u~enika, a mnogi od wih su svoje sposobnosti potvrdili i uspesima na takmi~ewima iz oblasti koje izu~avaju, kao i u

U TOKU SU TAKMI^EWA U^ENIKA MUZI^KIH [KOLA

REZULTATI ^A^ANA ODLI^NI akmi~ewa polaznika muzi~kih {kola po~ela su u februaru i traja}e do kraja {kolske godine, a u~enici ~a~anske {kole do sada su sa sedam takmi~ewa doneli 31 nagradu. - Naro~ito nas raduje struktura priznawa. Na{i |aci su osvojili 21 prvu, sedam drugih i tri tre}e nagrade - isti~e direktor {kole Slavoqub Nikoli}. Od nagra|enih u~esnika, direktor izdvaja laureate: Jelisaveta Zori}, u~enica ~etvrtog razreda osnovne muzi~ke {kole, na odseku flaute, pobedila je u

T

svojoj kategoriji na me|unarodnom festivalu u Aran|elovcu, dok se Viktor Ikodinovi}, koji poha|a {esti razred, takmi~io u oblasti teorije muzike i sa Susreta mladih solfe|ista u Po`arevcu vratio kao pobednik. Krajem ovog meseca u Beogradu }e biti odr`ano republi~ko takmi~ewe u~enika muzi~kih {kola, a ^a~ane, pored ostalih nadmetawa, o~ekuje i Festival muzi~kih i baletskih {kola Srbije, ~iji }e doma}in ove godine biti Pan~evo, od 7. do 12. maja. E. V.

sportskim i ostalim vannastavnim aktivnostima. U drugu deceniju {kola ulazi sa 800 u~enika i ambicijama ni{ta mawim od dosada{wih. - Ova {kola je koncipirana kao fleksibilna obrazovna ustanova i spremna je da se prilago|ava realnim potrebama. Svr{eni u~enici relativno brzo pronalaze posao, a oni koji nastavqaju {kolovawe uspe{no savla|uju obaveze na fakultetu - istakao je direktor {kole. U ime lokalne samouprave, ~estitke u~enicima i

profesorima uputio je gradona~elnik Vojislav Ili}, rekav{i da je {kola opravdala poverewe koje su joj gra|ani i op{tinsko rukovodstvo ukazali prilikom osnivawa. - Iz ove {kole izlaze kadrovi koji su potrebni gradu, a raduje me {to me|u u~enicima ima i dece iz

Milijan Stojni}, predsednik Asocijacije {efova kuvara Srbije, koji je u~enicima poru~io da je za uspeh u kulinarstvu potrebno mnogo qubavi, znawa i rada. Kulturno - umetni~ki program u holu Prehrambeno - ugostiteqske {kole izveli su u~enici ove i Mu-

drugih mesta - rekao je gradona~elnik i naglasio da u~enici Prehrambeno - ugostiteqske {kole mogu da poslu`e kao primer i time kako ~uvaju {kolski prostor i inventar. Me|u gostima je bio i

zi~ke {kole “Dr Vojislav Vu~kovi}”, a on je sadr`ao i “pri~u o {koli”, koja je posetioce provela kroz desetogodi{wi `ivot najmla|e sredwo{kolske ustanove u gradu. E. V.


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

9

DRU[TVO

BORBA PROTIV NARKOMANIJE I DAQE PRIORITET POLICIJE ajgora no}na mora svakog roditeqa je dete narkoman. Ne retko pro|e dosta vremena, pre nego {to narkomanija izbije na videlo, i uglavnom je qudi sa strane br`e uo~e, a porodica tek na kraju. Sve porodi~ne traume, mo`da je ponajboqe opisala novinarka Mirjana Bulatovi} u kwizi “\avo u prahu”. Ona je jo{ pre tridesetak godina bele`ila li~na iskustva narkomana i wihovih porodica. Jedna junakiwa wene kwige izjavila je posle vi{edecenijske borbe sa drogom za svog sina:”Da sam ga onda ubila, do sada bih ga odrobijala”. Mnogi koji pro~itaju weno iskustvo, ne mogu da je osude za ove re~i. I ostale su samo re~i, kako je to ve} priroda uredila, majka ne ubija svoje potomke. Ali, ni 20, 30 godina kasnije iskustva porodica narkomana nisu mawe traumati~na, naprotiv. Za~arani krug i daqe je bezizlazan, a kako vreme prolazi vrtlog sve nemilosrdniji. Zato i kod nas u posledwe vreme nadle`ne institucije sve vi{e rade na prevenciji. Prevenciji od malih nogu. Novinarka Mirjana Bulatovi} promovi{u}i godinama svoju kwigu uporno je govorila roditeqima da je deca

N

PRONA]I IZLAZ IZ ZA^ARANOG KRUGA U prva tri meseca ove godine Policijska uprava u ^a~ku otkrila 18 krivi~nih dela u vezi sa drogom, {to je za oko 40 odsto vi{e nego u 2012. Pove}an broj policajaca koji rade na suzbijawu narkomanije

pre nekoliko godina podsetila na slu~aj ~oveka koji je u poznim godinama po~eo da uzima drogu. Iako mnogo stariji i iskusniji, posle jednog “fiksa” nije vi{e mo-

POLICIJSKA STATISTIKA Od 2008. do 2010. godine na terirtoriji Policijske uprave u ^a~ku otkriveno je pet organizovanih kriminalnih grupa koje su se bavile krijum~arewem narkotika. U 2008. su otkrivene dve grupe protiv ~ijih ~lanova (wih pet), su podnete dve krivi~ne prijave za krivi~no delo neovla{}ena proizvodwa, dr`awe i stavqawe u promet opojnih droga. U 2009. otkrivene su dve organizovane kriminalne grupe protiv ~ijih ~lanova, tako|e je bila petorka, su podnete ~etiri krivi~ne prijave za krivi~no delo neovla{}ena proizvodwa, dr`awe i stavqawe u promet opojnih droga. Jedna kriminalna grupa od devet lica, otkrivena je u julu 2010. I oni su osumwi~eni za neovla{}enu proizvodwu i stavqawe u promet opojnih droga. Godinu dana kasnije i u 2012. na podru~ju PU ^a~ak nije otkriveno delovawe organizoovanih kriminalnih grupa koje se bave krijum~arewem narkotika

obavezno pro~itaju, ne bi li ih saznawa o traumati~nim iskustvima drugih odvukla od |avola u obliku belog praha ili tableta. Ni odraslima nije na odmet stalno podse}awe. Ba{ je ova novinarka u ^a~ku na promociji

gao da ka`e zbogom drogi. U borbi protiv droge i ~a~anskoj policiji je glavno polazi{te prevencija, zbog ~ega je od 18. marta do 9. aprila organizovala predavawa u svim gradskim i seoskim osnovnim {kolama. ^u-

lo ih je vi{e od 800 u~enika petog razreda. Policijske slu`benice Du{ica Rakovi} i Dragana Savi} Stameni} tako|e su govorile u~enicima o “Za~aranom krugu droge i alkohola”. I ta predavawa bila su deo projekta Ministarstva unutra{wih poslova “Bezbedno detiwstvo razvoj bezbedonosne kulture mladih”. Kako je u prvom tromese~ju ove godine policija otkrila vi{e krivi~nih dela, pove}ala je i broj qudi koji rade na suzbijawu narkomanije. Nadle`ni tvrde da u posledwe vreme nije otkrivena prodaja droge ~ak ni blizu {kola. - Na{i qudi su 24 sata na terenu. Pove}an broj prijava uticao je na to da i mi poja~amo nadzor. U ^a~ku odavno nismo registrovali prodaju droga u blizini {kola, a kamoli u {kolama. Na teritoriji na{eg grada nema organizovanih grupa koje se bave prodajom droge. Ranije je bilo nekoliko grupa, ali su one procesuirane. Sada su to vi{e sporadi~ni slu~ajevi tvrdi Aco Ja}imovi}, {ef Odseka za suzbijawe op{teg

kriminaliteta PU ^a~ak. - Suzbijawe narkomanije bio je i bi}e jedan od najprioritetnijih zadataka policije, a stalne akcije usmerene su na otkrivawe organizovanih grupa i takozvanih dilera droge. Imamo veliku pomo} grada ^a~ka i gradskog rukovodstva, kao i odli~nu saradwu sa sudom i tu`ila{tvom - nagla{ava Ja}imovi}. Iako, kako ka`u, daju sve od sebe, nadle`ne institucije poput zdravstvenih ustanova, policije i suda ~esto deluju kada bolest uzme maha. A da ne bi le~ili, nego spre~ili, ono oko koje nikada ne spava mora sve da vidi. One stalno budne o~i majke, oca, sestre, brata. Verovatno je svima dobro poznato kako da prepoznaju pona{awe deteta koje uzima drogu, ali nikada nije na odmet ponoviti. Mladi naj~e{}e uzimaju drogu da bi obezbedili svoj status u vr{wa~koj grupi, opona{ali odrasle, iskazali bunt prema roditeqima ili nadomestili nedostatak wihove emocionalne i svake druge podr{ke. Roditeqi promene

Prema podacima Policijske uprave u prva tri meseca 2013. zapleweno je 48,2 grama heroina, 287,5 gr marihuane i mawa koli~ina aftemina. U 2012. ~a~anska policija zaplenila je 7.982 gr marihuane, 594 gr heroina, 85 gr kokaina... Kriminalisti~ka policija podnela je prijave protiv 34 lica zbog postojawa osnovane sumwe da su izvr{ila 30 krivi~nih dela neovla{}ena proizvodwa i stavqawe u promet opojnih droga, dok su protiv 52 lica podnete krivi~ne prijave zbog postojawa osnovane sumwe da su izvr{ila 50 krivi~nih dela neovla{}eno dr`awe opojnih droga. Protiv dva lica podnete su krivi~ne prijave, opet zbog osnovane sumwe da su izvr{ila dva krivi~na dela omogu}avawe u`ivawa opojnih droga. Zadr`ano je 25 qudi.

kod deteta mogu prepoznati i na osnovu izgleda. Lo{ fizi~ki, kao isposni~ki, ote`ani hod i govor, zapostavqawe li~ne higijene, izostajawe iz {kole, slabiji uspeh i lo{e ocene, poreme}aji spavawa, gubitak apetita, neumereno tro{ewe novca, razdra`qivo i agresivno pona{awe, ubodi igle po telu ili posedovawe pribora za upotrebu droge, poput {priceva, ka{ika, tableta, su upozoravaju}i simptomi za roditeqe da potra`e stru~nu pomo}. Mesta okupqawa narkomana su raznovrsna: stanovi, porodi~ne ku}e, vikendice,

sutereni, podrumi, parkovi i sve druge lokacije na kojima je mawa frekvencija qudi. Narkotici se ~esto rasturaju u lokalima u vreme praznika, `urki i sli~nih doga|aja. To posebno va`i za sinteti~ku drogu ekstazi. Mnoga devijantna pona{awa dovode u sumwu da je re~ o zloupotrebi droga. Ona se prepoznaje i u prosja~ewu na ulicama, otu|ivawu stvari, najpre sopstvenih, potom ~lanova porodice i ro|aka, obijawu apoteka, kra|ama... Otu|ivawe stvari je prvi signal za porodi~ni alarm. Z. J.

SAOP[TEWA POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

RASVETQENO RAZBOJNI[TVO U ZLATARSKOJ RADWI a~anska kriminalisti~ka policija rasvetlila je krivi~no delo razbojni{tvo, izvr{eno 2. aprila ove godine, nad radnicom zlatare „Oniks“, u Skadarskoj ulici u ^a~ku i odredila meru zadr`avawa Jovanu M. (1993) iz ^a~ka, zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io pomenuto krivi~no delo.

^

Osumwi~eni je, u ranim jutarwim satima, maskiran ka~ketom, u{ao u zlatarsku radwu, i uz pretwu pi{toqem, od radnice zlatare otu|io zlatni nakit u vrednosti od oko 400 hiqada dinara. Osumwi~eni }e, uz krivi~nu prijavu, biti priveden istra`nom sudiji Osnovnog suda u ^a~ku.

OTELI TORBU SA NOVCEM ponedeqak, oko 21,00 sat, u Mr~ajevcima, Grad ^a~ak, izvr{eno je krivi~no delo razbojni{tvo na {tetu Aleksandra J. (1986) i Gojka J. (1959), vlasnika mewa~nice u Mr~ajevcima. Za sada nepoznata lica maskirana fantomkama sa~ekla su o{te}enog Aleksandra J. nakon zatvarawa mewa~nice, ispred wegove porodi~ne ku}e u Mr~ajevcima, i uz pretwu pi{toqem zahtevali da im preda

U

novac. Tom prilikom otac Aleksandra J. poku{ao je da otme pi{toq jednom od razbojnika, ali je pi{toq opalio i Gojko J. je zadobio povredu prsta. Drugi razbojnik je od Aleksandra J. oteo torbu sa novcem, nakon ~ega su se oba razbojnika udaqila u nepoznatom pravcu. ^a~anska policija preduzima sve mere na identifikaciji i pronala`ewu po~inilaca.


10

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

GRAD

ODR@AN SAJAM ZAPO[QAVAWA

NEZAPOSLENOST GORU]I PROBLEM

acionalna slu`ba za zapo{qavawe - Filijala ^a~ak, organizovala je u utorak Sajam zapo{qavawa, u holu Doma kulture. Ciq sajma je bio da nezaposlena lica ostvare neposredni kontakt sa {to vi{e poslodavaca, a poslodavci su imali priliku da se upoznaju sa potencijalnim kadrovima i odaberu najadekvatnije. Na sajmu je u~estvovalo 30 poslodavaca sa podru~ja Grada ^a~ka i op{tina Gorwi Milanovac i Lu~ani, sa potrebama za zapo{qavawe 200 lica razli~itih obrazovnih profila i stepena stru~ne spreme: diplomirani in`eweri ma{instva, ekonomisti, in`eweri metalurgije, ma{inski, hemijski, medicinski i stomatolo{ki tehni~ari, metalostrugari, kao i radna mesta na kojima }e biti anga`ovane osobe sa invaliditetom. Prema re~ima gradona~elnika Vojislava Ili}a, u ^a~ku ima vi{e od 10.000 nezaposlenih sugra|ana, a mnogo je i onih koji rade, ali ne primaju redovno li~ne dohotke i ne mogu da `ive od svog rada. Gradona~elnik je podsetio da je Grad ^a~ak pro{le godine u zapo{qavawe ulo`io oko 30 miliona dinara, za{ta je dobio presti`no priznawe, kao lokalna samouprava koja je izdvojila najvi{e sredstava za ovu namenu. - Ove godine smo planirali isti iznos sredstava i o~ekujemo pomo} Nacionalne slu`be za za-

va, ambasadama i privrednicima i o~ekujemo konkretne rezultate rekao je, izme|u ostalog, gradona~elnik Vojislav Ili}, po`elev{i poslodavcima da odaberu dobar kadar, a nezaposlenim sugra|anima da obezbede radno mesto, kako bi mogli da `ive od svog rada. Otvaraju}i Sajam zapo{qavawa, dr`avni sekretar Ministarstva rada, zapo{qavawa i socijalne politike Dragi Vidojevi}, podsetio je da je NSZ ve} u nekoliko gradova Srbije organizovala ovakve manifestacije, sa `eqom da doprinese smawewu “crne brojke”, koja je u Moravi~kom okrugu na`alost velika, jer je skoro 30 odsto nezaposlenih.

N

po{qavawe, da bi programe zapo{qavawa mogli da realizujemo. Gradsko rukovodstvo je nedavno posetilo kompaniju “Sloboda”, koja je zaposlila oko 180 qudi. Do juna bi trebalo da zaposli jo{ 220, sa tedencijom da do kraja godine prime jo{ 200, {to bi ukupno bilo oko 600 radnika. Zatim, Remontni zavod je zaposlio 99 radnika, a trebalo bi jo{ 30 do kraja godine. “^ipsara” je primila 55 radnika, u junu bi trebalo jo{ 80, a do kraja godine mo`da ukupno 200 radnika. O~ekujemo da bude otvoren Centar za celodnevni boravak dece i odraslih sa posebnim potrebama, gde bi se zaposlilo dvadesetak radnika. Na lokaciji “Cera” bi trebalo da zapo~ne proizvodwa i

da se primi oko 300 radnika do kraja godine. Lokalna samouprava ~ini koliko mo`e da privu~e strane investicije. Imamo kontakte sa vladama pojedinih dr`a-

- Sva istra`ivawa javnog mwewa govore da gra|ani Srbije, nezaposlenost do`ivqavaju kao najve}i goru}i problem na{eg

dru{tva, a potom slede drugi problemi sa kojima se u na{oj stvarnosti suo~avamo. Vlada Srbije i stranke koje je ~ine, odlu~ne su u nameri da iskoriste sve mogu}nosti i kapacitete da zaustave nepovoqne trendove u ovoj oblasti, da okrenu trend ka ne~emu {to }e vratiti osmehe na lica na{ih gra|ana, koji tra`e osnovnu stvar, da rade i `ive od svog rada. Nadam se da }e ovaj skup probiti o~ekivane cifre i rezultate i da }e nezaposleni na}i “zajedni~ki jezik” sa poslodavcima - istakao je Dragi Vidojevi}. Pred Srbijom su te{ki izazovi, ali svi zajedno, kako je rekao dr`avni sekretar, sa mawe stran~arewa i vi{e odgovornosti prema stvarnosti koja nas okru`uje, mo`emo na}i izlaz iz problema u kojima se nalazimo. Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike, na ~elu sa dr Jovanom Krkobabi}em, da}e sna`an impuls da va`an dr`avni instrument, kao {to je NSZ bude funkcionalnija i sa vi{e pozitivnih rezultata u re{avawu ovog na{eg zajedni~kog problema, naglasio je Vidojevi}. U okviru ove manifestacije, organizovane su i promocije nedavno objavqenih javnih poziva i konkursa namewenih realizaciji aktivnih mera zapo{qavawa u 2013. godini i novog sajta Nacionalne slu`be za zapo{qavawe. N. R.

ERSTE BANKA I BCIF SEDMU GODINU ZAREDOM RASPISUJU KONKURS ZA PROGRAM DONACIJA „CENTRIFUGA” Do sada su podr`ana 42 projekta iz 25 gradova Srbije. - Dosada{we ulagawe Erste banke u projekat iznosi vi{e od 200.000 eura. - Prvi put raspisan konkurs za „Centrifugu+“ rste banka i Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF), ve} sedmu godinu zaredom raspisuju konkurs “Centrifuga” za dodelu donacija u oblasti kulture. Ciq programa je je decentralizacija kulturnih i kreativnih sard`aja i aktivirawe mladih. Omladinske organizacije i neprofitne grupe mladih iz 40 mesta u Srbiji, do 25. maja, mogu da se prijave za donacije u iznosu od 400 hiqada dinara, koje obezbe|uje Erste banka.

E

U SVRHU UMETNOSTI I KULTURE

Od ove godine “Centrifuga” }e imati i dodatak, pod nazivom “Centrifuga+”. Donacija u iznosu do 500 hiqada dinara je namewena lokalnim, omladinskim neprofitnim organizacijama i neformalnim grupama (iz najmawe dva grada), koje su zainteresovane za pitawa prostornog ure|ewa lokalnih zajednica, upotrebu javnih prostora i umre`avawe sa grupama iz drugih gradova, navodi se u saop{tewu Erste banke. - Raduje nas {to se ovim projektom kulturna mapa Srbije pro{iruje i oboga}uje novim sadr`ajima. Ove godine pokre}emo i “Centrifugu+”, koja za ciq ima da ohrabri i podstakne sa-

radwu, me|usobnu komunikaciju i razmenu iskustva mladih iz razli~itih lokalnih zajednica. Erste banka je tokom prethodnih {est godina u okviru “Centrifuge” podr`ala 42 projekta iz 25 gradova Srbije, sa ukupnim ulagawima koja prema{uju 200.000 evra. Ovaj projekat ima za ciq da mladima po{aqe poruku da su promene mogu}e samo ukoliko odgovornost za sopstvenu budu}nost preuzmu u svoje ruke - rekla je Andrea Brbakli}, izvr{na direktorka Erste banke. Neprofitne organizacije i neformalne grupe imaju mogu}nost da konkuri{u za “Centrifugu” i “Centrifugu+”, ali mogu biti podr`ane u okviru samo

jednog programa. - “Centrifuga” pru`a podr{ku projektima koji doprinose da se mladi aktiviraju oko kulturnih sadr`aja u svojim zajednicama, a od ove godine }e putem “Centrifuge” biti podr`ane i inicijative zasnovane na saradwi grupa iz razli~itih gradova, koje }e dovesti do ve}e upotrebe javnog prostora u svrhu umetnosti i kulture - izjavila je Tawa Bjelanovi}, programska direktorka BCIF-a. “Centrifuga” je pokrenuta 2007. godine, kao program kulturne decentralizacije kojim se, putem donacija u oblasti kulture u lokalu, podsti~e aktivizam mladih od 15 do 30 godina i po-

kretawe kreativnih kulturnih sadr`aja u mawim sredinama. Sredstva su namewena lokalnim, omladinskim neprofitnim organizacijama i neformalnim grupama koje se kreativno bave pitawima kulturnog aktivizma u svim mestima u Srbiji u kojima posluje Erste banka, osim na teritorijama gradova Beograda, Ni{a i Novog Sada, dok se za “Centrifugu+” mogu prijaviti organizacije iz pomenuta tri grada, ali kao partneri projekta, navodi se u saop{tewu. “Centrifugu” putem pisma podr{ke podr`ava Ministarstvo kulture i informisawa Republike Srbije. N. R.


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

11


12

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE


13

SELO

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

U POSETI SLOBODANU BOBANU PETROVI]U, CVE]ARU IZ STAN^I]A

CVE]E, KAO QUBAV I PORODI^NI POSAO orodica Petrovi} iz Stan~i}a, cve}arstvom se bavi ve} 12 godina. Iako su za ovo doma}instvo poqoprivredne kulture tradicija, jer ve} dva veka proizvodi i povr}e, na inicijativu bra~nog para Bobana i Mirjane Petrovi} “o`ivelo” je i cve}arstvo. Po{to imaju veliko dvori{te, svojevremeno su kupovali i znatne koli~ine cve}a, {to je iniciralo da Mirina qubav preraste u porodi~ni biznis. - U po~etku smo se uporedo bavili cve}arstvom i povrtarstvom, pa smo se kasnije opredelili samo za proizvodwu cve}a. Posled-

P

we dve godine smo ponovo po~eli da se bavimo i povrtarstvom. Ove godine }emo imati oko dva hekatara lubenica, hektar i 30 ari luka i 40 ari tikvica. Re~ je o kulturama koje se vremenski ne poklapaju sa proizvodwom cve}a. Ranije, kada smo `iveli samo od povrtarstva, bilo je te{ko da organizujemo i proizvodwu cve}a, jer su potrebna velika ulagawa. Pet godina smo uporedo gajili povr}e i cve}e, i sve {to bi zaradili od povrtarstva ulagali smo u cve}arstvo. Povr}e smo ponovo po~eli da proizvodimo, zato {to imamo kompletnu mehanizaciju, pumpe za na-

vodwavawe, prikqu~ne ma{ine. Sve ma{ine su nam “stajale”, a zemqu smo davali pod zakup - zapo~iwe pri~u Slobodan Petrovi}, poznatiji kao Boban, cve}ar iz Stan~i}a. Naravno, za svaku novu sezonu su potrebna dodatna ulagawa, ali proizvodwa cve}a podrazumeva i konstantnu edukaciju iz oblasti fiziologije biqaka, zemqi{ta i |ubriva. Temperatura je, tako|e, vrlo bitan faktor koji uti~e na br`i ili sporiji fiziolo{ki proces, pa ne iznena|uje {to godi{we tro{e oko 80 tona ugqa i 50 metara drva, za grejawe 150.000 saksija u sezoni. Porodica

SAVETI - Mu{terijama preporu~ujem da svake godine biqke sade u novu zemqu koja nije zara`ena, da `ardiwere budu oprane i supstrati za cve}e kupqeni u zvani~nim poqoprivrednim apotekama. Ali, pro{logodi{wa zemqa nikako ne sme da se me{a sa novom. Preporu~ujem da se cve}e sadi u {to ve}e saksije, jer }e biqke br`e da rastu. Naravno, podrazumeva se redovna prihrana i za{tita cve}a - savetuje Boban Petrovi}.

Petrovi} neguje oko 40 vrsta sezonskog cve}a u razli~itim bojama, u {est plastenika, na 2.000 kvadrata. - Najatraktivnije su begonija semperflorens, bombonica, ili kadifa za ba{ticu. U posledwe vreme je po~ela da se sadi i vinka, kao ba{tenska biqka, zato {to je otporna na sunce. Ove godine }emo u ponudi imati i vise}u vinku, ba{ za osun~ane terase, gde ne mo`e ni{ta drugo da cveta. Za balkone imamo i par novih boja retke ledene mu{katle, sa sitnim cvetom, i standardne krupnocvetne mu{katle u desetak boja. Od krupnocvetnih bih izdvojio fi{erovu crvenu

mu{katlu, koja je maltene na{ za{titni znak. To je izuzetno jaka biqka za balkone. Imamo i surfinije, u sitnijoj i u krupnijoj varijanti, koje su tako|e otporne i uspevaju na balkonima. Posledwih nekoliko godina pojavila se i veoma lepa i atraktivna kaliopa, polustoje}a - poluvise}a mu{katla, koja je izuzetna za ve}e saksije - predstavqa Boban deo asortimana. Cve}arstvo nije fizi~ki te`ak posao, ali je veoma zahtevan. Da bi maksimalno olak{ao uku}anima, Boban je ~ak osmislio i ma{inu za sadwu. U doma}instvu Petrovi}a svi su anga`ovani u proizvodwi, ~ak i osmogodi{wa Anita i

dvanaestogodi{wi Ogwen, a Boban sa roditeqima, ocem @arkom i majkom Radom i za prodaju. Wihove “lepotice” vas mame, izlo`ene na tezgama na Gradskoj pijaci i u Qubi}u na kru`nom toku, mada cve}e prodaju i kod ku}e, uglavnom starim kupcima, koji kod wih godinama pazare. Naravno, uvek dele korisne savete o gajewu cve}a. Ranije su Petrovi}i cve}e plasirali i na beogradsko tr`i{te, a danas uglavnom u okolnim mestima. Svojim u~e{}em na Sajmu meda, vo}a i cve}a, svake godine ulep{avaju Gradski trg. Iako ove godine nije bilo puno sun~anih dana, Petrovi}i su zadovoqni kvalitetom biqaka. O~ekuju da }e i tra`wa i cena cve}a biti na pro{logodi{wem nivou. Rizik uvek postoji, ali na{a ekipa im `eli da im ove sezone biznis “cveta”. N. R.


14

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

SELO

KOZARSTVO U ^A^ANSKOM KRAJU Stani{a Pavlovi} iz Trbu{ana, zvani ]ane, nekada jedan od najboqih voza~a ~a~anskog “Autoprevoza”, penzionerske dane posvetio je kozarstvu. Vi{e od 17 godina, zajedno sa suprugom Milostinom, koja je nekada radila u Ugostiteqskom preduze}u “Morava”, uzgaja koze i bavi se proizvodwom vrlo kvalitetnog i zdravog kozjeg sira. Osim u ~a~anskom kraju, sir sa ove farme sti`e i do kupaca u drugim podru~jima Srbije. Umesto da provode dane u i{~ekivawu penzija, Pavlovi}i su nastavili i daqe da privre|uju, a redovna fizi~ka aktivnost i zdrava seoska sredina, kako isti~u, dali su novi smisao wihovom penzionerskom `ivotu. ako pripovedaju sedamdesetdvogodi{wi ]ane i ~etiri godine mla|a Tina, kada su odlu~ili da napuste gradsku kaldrmu i povuku se na porodi~no imawe u Trbu{anima, vrlo brzo su shvatili da se do mleka, iako su na selu, vrlo te{ko dolazi. Niko od okolnih proizvo|a~a nije hteo da se obave`e da im svakodnevno prodaje po litar-dva mleka. Tako su odlu~ili da kupe kozu, kojoj su dali ime Milka. Uo~ili su da svaki kilogram sira, koji u wihovom doma}instvu ostaje kao vi{ak, mo`e vrlo lepo da se unov~i. Iz godine u godinu, {irilo se i stado, tako da su u jednom periodu gajili ~ak i tridesetak koza. Danas imaju dvadeset koza muzara, me|u kojima one najboqe daju i po pet litara mleka dnevno. Mese~no proizvode oko 200 kilograma sira.

UZ ZDRAV STIL @IVOTA I SOLIDNA ZARADA hektara plodne zemqe. Sada obra|uju tri hektara i na toj povr{ini mogu da proizvedu dovoqno hrane za svoje mle~no stado. JARAC MILOJKO QUBIMAC NA FARMI Jarac Milojko ima vi{e od sto kilograma i, kako se ~ini, zauzima po~asno mesto na farmi. I nije nikakvo ~udo {to je toliko napredan, jer ga doma}ini dobro hrane. Kako veli gazda Tane, jarac je wegov qubimac, jer nikada nije kro~io u obor, a da ga on nije specijalno pozdravio. Uspravi se Milojko u svoj svojoj veli~ini uz ogradu i privije glavu na wegovo rame. Tra`i da ga pomiluje. Ni{ta mawe umiqate nisu ni koze, a koliko bistre i disciplinovane mogu da budu najboqe zna Tina. Kada u|e u obor

K

POTRA@WA ZA KOZJIM SIROM NE JEWAVA Prvi kupci kozjeg mleka i sira sa farme Pavlovi}a na samom po~etku bili su poznati ~a~anski doktori. Iz godine u godinu, krug stalnih potro{a~a zdravog kozjeg mrsa polako se {irio. Kako isti~u vredni doma}ini, sve do dana{wih dana neizmerna qu-

bav prema `ivotiwama i predanost novom stilu `ivota ostali su na istom nivou. I kvalitet wihovih proizvoda se nije mewao, o ~emu najboqe govori ~iwenica da broj poruxbina ne opada. - Iako je ekonomska kriza, svaka se kri{ka proda. Oni koji su navikli da jedu na{ kozji sir, ne odustaju. Kilogram zrelog kozjeg sira ko{ta 500 dinara. Imamo stalne kupce, koji telefonom naru~uju robu i naj~e{}e dolaze sami da je preuzmu. Imamo kupce ne samo iz ^a~ka, ve} i okolnih gradova. Ima ih dosta i iz Beograda. Mnogi naru~uju na{ proizvod i za ro|ake u inostranstvu. Posao je dobro razra|en i mogli bismo i tri puta vi{e sira

da prodamo, ukoliko bismo pro{irili proizvodwu. Me|utim, nemamo nameru da uve}avamo broj muznih grla, jer se oslawamo iskqu~ivo na sopstvene sposobnosti - ka`e Milostina, uz osmeh na licu, obja{wavaju}i da dr`e samo onoliko koza o koliko mogu sami da se staraju, bez anga`ovawa dopunske radne snage. Za wih uzgoj koza nije samo posao, ve} i na~in da kvalitetnije provedu vreme. Nikada im nije dosadno. Rade, ali se i odmaraju. I wihova trpeza je uvek bogata. Sastoji se iskqu~ivo od doma}ih, kvalitetnih proizvoda. Zimnicu ostavqaju od sopstvenog povr}a, peku hleb od crnog p{eni~nog bra{na, mlevenog na poto~ari. Go-

di{we uhrane po ~etiripet sviwa i na taj na~in obezbe|uju dovoqne koli~ine mesa za ishranu. Zdravom hranom snabdevaju i svoje k}erke i wihove porodice. Imaju ~etvoro unu~adi i staraju se da za wih obezbede doma}e i zdrave poqoprivredne proizvode. Kada smo ih pitali da li su i oni imali problema zbog afere sa aflatoksinom, Tine se dobro}udno nasmejao i rekao da wihovo stado koza jede samo zdravu sto~nu hranu, koja je proizvedena na wihovom imawu. Svaki klip kukuruza je bio dobar i takav je i ostao. Nije bilo plesnivih, jer se ~uvaju u odgovaraju}im uslovima. Imali su i dobar rod, jer su obezbedili vodu za navodwavawe iz

da ih pomuze, sve kao pod komandu stoje u redu i ~ekaju da vredne ruke planinke olak{aju wihova nabrekla vimena. U ovom periodu godine posebno je primamqiva upe~atqiva igra jari}a, koja daje posebnu dra` `ivotu ove farme. I od prodaje jaradi ostvaruju se odre|eni prihodi. Prete`ni broj koza se i trojani, tako da se ovde u proseku godi{we odgaja pedesetak jari}a.

^emernice. Sve {to su ulo`ili u zalivni sistem iste godine se i isplatilo. Od prihoda ostvarenih iskqu~ivo od kozarstva, uspeli su da pro{ire i porodi~no imawe za jo{ dva

ODRI^U SE I GODI[WIH ODMORA Godinama unazad Pavlovi}i ne odlaze na godi{we odmore. Iako bi svakako mogli sebi da priu{te letovawe na moru ili na planini, nikada nisu ni pomislili da brigu o farmi povere nekome sa strane. Te{ko bi im palo svako odvajawe od koza, jer ih ova vrsta posla ispuwava. V.S.


15

SELO

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

NOVI ZAKONSKI PROPISI U P^ELARSTVU

rvog aprila je zavr{eno prijavqivawe, tj. obnova registracije poqoprivrednih gazdinstava u Registru poqoprivrednih gazdinstava (RPG). Novi Zakon o podsticajima u poqoprivredi i ruralnom razvoju je registraciju poqoprivrednih gazdinstava, koja dr`e i uzgajaju p~ele doveo u prvi plan. Naime, prilikom prijavqivaqa poqoprivrednog gazdinstva, potrebno je bilo prilo`iti i veterinarski broj gazdinstva tzv. HID (skr. engl. Holding IDentification number). A`urirawe privremenog Registra }e izvr{iti nadle`ne veterinarske stanice koje sprovode Program mera zdravstvene za{tite `ivotiwa, u toku akcije obele`avawa ko{nica i registracije p~eliwaka, koja je po~ela u ponedeqak, 8. aprila. Obele`avawe p~eliwih dru{tava i registracija p~eliwaka, gazdinstava na kojima se dr`e i uzgajaju p~ele, sastoji se od slede}ih elemenata: registracije p~eliwaka i dodeqivawa jedinstvenog identifikacionog broja p~eliwaka, obele`avawa p~eliwih dru{tava jedinstvenom identifikacionom oznakom svake ko{nice i prijave promena registrovanog stawa, centralne baze podataka. Visina naknade za obele`avawe i evidenciju `ivotiwa iznosi za p~ele, po ko{nici - 30 dinara, plus tro{kovi nadle`nih veterinarskih stanica.

P

REGISTRACIJA DR@AOCA P^ELA - P^ELARA P~elar se radi registracije gazdinstva na kojem se dr`e i uzgajaju p~ele, obra}a veterinarskoj stanici na ~ijoj epizootiolo{koj jedinici poseduje prebivali{te. Ukoliko p~elar ima registrovano poqoprivredno gazdinstvo, p~elar se obra}a veterinarskoj stanici na ~ijoj se epizootiolo{koj jedinici nalazi registrovano poqoprivredno gazdinstvo. Ovla{}eni obele`iva~ }e na osnovu uvida u potrebnu dokumentaciju dodeliti p~elaru identifikacioni broj gazdinstva (HID broj). P~elar koji ve} poseduje gazdinstvo sa `ivotiwama, kome je ranije dodeqen HID broj, zadr`ava postoje}i broj gazdinstva i dodequje mu se uloga “dr`alac p~ela”.

REGISTRACIJA P^ELIWAKA STAJALI[TA P~elar se radi registracije p~eliwaka/stajali{ta i obele`avawa ko{nica obra}a veterinarskoj stanici na ~ijoj se epizootiolo{koj jedinici nalazi p~eliwak/stajali{te. Obele`iva~ na osnovu uvida u potrebnu dokumentaciju dodequje “ID broj p~eliwaka” {tampa “Potvrdu o izvr{enoj registraciji p~eliwaka” i priprema potreban broj plo~ica za obele`avawe p~eliwaka. Obavezni podaci koji se upisuju u potvrdu su: HID, ime i prezime dr`aoca p~ela, ID broj

p~eliwaka, tip p~eliwaka (stacionarni/sele}i) i op{tina, adresa, broj parcele i katastarska op{tina.

OBELE@AVAWE KO[NICA Obele`iva~, u terminu koji je dogovorio sa

PIJA^NI BAROMETAR POVR]E

krompir 50 - 80 dinara pasuq 300 paprika 300 paradajz 220 krastavac 250 praziluk 80 - 90 rotkva 50 tikvice 280 brokoli 300 kupus 30 - 50 karfiol 300 per{un 30 {argarepa 70 cvekla 80 prokeq 250 zelena salata 20 - 30 spana} 80 - 100 crni luk 50 - 60 beli luk 300 rotkvice 20 - 50 VO]E

p~elarom, izlazi na teren i vr{i proveru potrebnih podataka, nakon ~ega se pristupa obele`avawu ko{nica. Po pravilniku, identifikaciona plo~ica se postavqa na predwu stranu ko{nice kod poletaqke. Plo~ica se za ko{nicu pri~vr{}uje pomo}u hol{rafova ili drugih pomo}nih sredstava, koja }e onemogu}iti gubitak plo~ice prilikom normalnog rukovawa. Nakon izvr{enog obele`avawa ko{nica, u potvrdu se upisuje niz upotrebqenih identifikacionih plo~ica, tip i broj ko{nica (zbir mora odgovarati broju upotrebqenih plo~ica). Nakon popuwavawa podataka o obele`enim ko{nicama, potvrdu potpisuju i na taj na~in garantuju ta~nost unetih podataka i p~elar i obele`iva~. Potvrda se popuwava u dva primerka, od kojih jedan ostaje kod p~elara.

PO^ELO VE[TA^KO OSEMEWAVAWE KRAVA ELITNIM SEMENOM KOJE SUFINANSIRA GRAD ^A^AK

suve {qive 250 jabuke 50 - 100 kru{ke 80 - 90 jagode 500 ju`no vo}e 80 - 200 orasi 1.000 MLE^NA PIJACA

projino bra{no 80 90 pili}i 350 jaja 12 - 14 kajmak 500 - 700 sir 200 - 350 pr{uta 1.200 - 1.700 slanina 300 - 800 suxuk 800 STO^NA PIJACA

IZ BUXETA IZDVOJENO 4.000.000 DINARA rad ^a~ak je i ove godine u buxetu izdvojio sredstva za sufinansirawe ve{ta~kog osemewavawa krava, u iznosu od 4.000.000 dinara. Konkurs za izbor izvr{ioca je raspisan 15. marta. Pravo na u~e{}e na konkursu su imala pravna lica koja se bave veterinarskom

G

delatno{}u. Na konkurs se javilo 10 veterinarskih stanica i ambulanti koje ipuwavaju sve uslove predvi|ene konkursom. Zadatak izvr{ilaca je da osemewavawe krava izvr{e elitnim semenom slede}ih bikova: “Mandat” i “Mannheim” SVC Velika Plana; “Samt” i “Di-

sco” SVC Krwa~a; i “Raigras V 1131” DOO “Semex”. Grad sufinansira prvo i drugo osemewavawe i dodavawe semena kod produ`enog tra`ewa krava sa 550,00 dinara po jednom grlu, kod vlasnika sa teritorije Grada ^a~ka. Za vlasnika grla cena za

prvo osemewavawe je 1.950,00 dinara; za drugo osemewavawe 1.450,00 dinara i za dodavawe seme-

na kod produ`enog tra`ewa 450,00 dinara. Pripremila: N. R.

teli}i - nema tovqenici - nema prasi}i 240 - 250 ovce 150 jagwad 270 p{enica 33 je~am 33 kukuruz 33


16

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

OBRAZOVAWE

GRAN PRI OVOGODI[WEG SALONA ARHITEKTURE OTI[AO U ^A^AK

ZA NOVI OBJEKAT PREDUZE]A „VIBBET“ je na ameri~kom konkursu “Evolo” i nagra|en, kao najboqi rad u kategoriji “arhitektura i dizajn objekata na moru”, od strane Francuske akademije nauka i Francuskog instituta u Parizu. Po sticawu fakultetske diplome, Milorad se obreo u porodi~noj firmi “Vibbet”, afirmisanoj u oblasti proizvodwe prefabrikovanih betonskih elemanata. Ba{ u to vreme preduze}e je nabavilo novu i najsavremeniju tehnologiju, javila se potreba i za gradwom novog objekta, na Kru`nom putu, a za izradu projekta je, po logici stvari, bio zadu`en mladi arhitekta. Prema wegovoj

Po zavr{etku Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, Milorad Vidojevi} se vratio u ^a~ak i po~eo da radi u preduze}u svog oca Vojislava, koje se bavi proizvodwom prefabrikovanih betonskih elemenata. Za novi objekat “Vibbeta”, podignut prema wegovom projektu, mladi arhitekta je dobio glavnu nagradu Salona arhitekture, otvorenog 27. marta u Muzeju primewenih umetnosti u Beogradu. - Kada Gran pri Salona dobije dvadesetpetogodi{wak, preostaje mu samo da bude presre}an, jer je re~ o priznawu koje dolazi od struke i predstavqa veliki podsticaj za daqi rad i karijeru - ka`e Milorad Vidojevi}, kome je nagrada dodeqena za “realizovano arhitektonsko delo”. To {to je Gran pri oti{ao mladom autoru van Beograda, i {to je dodeqen za objekat industrijskog karaktera, moglo bi se, nagla{ava on, smatrati presedanom po{to su minulih godina nagra|ivani mahom autori stariji

od 40 godina, iz prestonice i za objekte {ireg zna~aja. Dete gra|evinskih in`ewera, Milorad je oduvek znao da }e se mu profesija biti vezana za graditeqstvo. Sredwu tehni~ku {kolu u ^a~ku, smer “gra|evinski tehni~ar za visokogradwu” zavr{io je kao |ak generacije, a potom studirao na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Jo{ kao student u~estvovao je na konkursima za arhitekturu i dizajn, i osvajao nagrade. Projekat “Lady Landfill skayskraper” (deponija na vodi u obliku obrnutog nebodera) pohvaqen

zamisli i pod svakodnevnim nadzorom podignuta je industrijska hala u obliku kocke, od 2.500 kvadratnih metara, koju Milorad naziva zgradom od betona u kojoj se proizvodi beton. - Nastojao sam da oblikom zgrade i fasadom preslikam ono {to preduze}e radi. Detaq je krupan, potez rigidan, a svaki vid ornamentike suvi{an. Sirovost u finalizaciji ovog objekta nije samo estetski princip brutalizma, ve} naracija proizvodnog procesa koji se u wemu de{ava. Meke linije sam izmestio na krov, prema nebu. Odatle dopire i svetlost. Krovno osvetqewe je najkvalitetnije, ali i najte`e za tehni~ku realizaciju - obja{wava projektant, nagla{avaju}o da je objekat izgra|en od elemenata iz proizvodnog programa “Vibbeta”. Ogromna tamna kocka, boje antracita, u koji je ugra|eno 24.000 betonskih blokova, u kontrastu je sa prirodnim i koloritnim ambijentom u kome se preduze}e nalazi. - Ekspresija je najsna`nija zimi, kada je okolni prostor pod snegom - prime}uje autor projekta. Milorad Vidojevi} se na svom radnom mestu bavi istra`ivawem, inovacijama i projektovawem parternih prostora. E. V.

“STUDENT FEST” NA FAKULTETU TEHNI^KIH NAUKA

NE ZAOSTAJEMO ZA BEOGRADSKIM KOLEGAMA - uvereni su studenti i profesori ~a~anskog fakulteta an studenata, 4. april (ustanovqen u znak se}awa na studentske proteste protiv fa{izma, 1936. godine) na Fakultetu tehni~kih nauka obele`en je po drugi put, u organizaciji Udru`ewa “Student fest” i uz podr{ku Grada i Kancelarije za mlade. Program festivala zapo~eo je u holu fakulteta, promocijom smerova ove visoko-

D

{kolske ustanove i Sajmom stipendija i programa razmene studenata. Ovom prilikom je, tako|e, promovisan prvi broj “SAFTN Informera”, studentskog lista ~iji je izdava~ Studentska asocijacijacija Fakulteta. \or|e Ma{i}, student druge godine ra~unarskog in`ewerstva priredio je u holu fakulteta izlo`bu svojih crte`a, a u programu povodom Dana studenata u~estvovao je i Nikola Radovi}, biv{i polaznik ovog fakulteta i finalista ovogodi{weg serijala “Ja imam talenat”. Prihod od humanitarnog

PRVI BROJ „SAFTN INFORMERA” Stranice prvog broja studentskog lista pru`aju iscrpne informacije o pravima i obavezama studenata, kao i o stranim stipendijama za koje polaznici FTN mogu da konkuri{u. “SAFTN informer” objavquje i se}awa dr Sa{e Rakovi}a, biv{eg studenta ~a~anskog fakulteta koji `ivi i radi u Londonu, a u rubrici “Nau~ni kutak” govori o na~inu proizvodwe energije u nuklearnim elektranama. “Kwi`evno - umetni~ki kutak” je predvi|en za literarne i likovne priloge studenata.

turnira u pikadu u~esnici su namenili studentima sa hendikepom koji se {koluju na FTN. Ciq manifestacije bio je, kako su na konferenciji za novinare kazali predstavnici studenata, da se ^a~ak predstavi kao grad u kome studenti i visoko obrazovawe imaju veoma va`nu ulogu. ^estitaju}i studentima wihov praznik, dekan fakulteta Jeroslav @ivani} rekao je da obele`avawe 4. aprila pokazuje da ~a~anski studenti idu “rame uz rame” sa studentima iz univerzitetskim centrima. E. V.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi}, Irena Milo{evi} i Negovan [uti} (fotoreporter). ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

redakcija@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

17

REPORTA@A

KLUB PROFESORA PENZIONERA FAKULTETA TEHNI^KIH NAUKA

HARMONIJA I DUH MLADOSTI

Dru`ewe se tradicionalno odr`ava svakog prvog ~etvrtka u mesecu

ele}i mnoge lepe i te{ke trenutke, nekada{wi ~uveni profesori (sada ve} u penziji) na Tehni~kom fakultetu (danas Fakultetu tehni~kih nauka), proveli su zajedno ve}i deo `ivota i radnog sta`a, pa otuda i ne ~udi `eqa da nastave da se dru`e i se}aju “zajedni~kih vremena”. “@elimo da se prvenstveno se}amo lepih stvari i da pozitivno razmi{qamo o na{oj budu}nosti”, nadja~ava `amor svojih kolega profesor Danilo Stojanovi}, organizator dru`ewa. Na inicijativu profesora Stojanovi}a, okupili su se pre vi{e od tri godine i dogovorili da ovakva profesorska dru`ewa, svakog prvog ~etvrtka u mesecu, postanu tradicija. - Nadam se da }emo se jo{ dugo dru`iti. Planiramo da pored okupqawa na Fakultetu, organizujemo i izlete. Zanimqivo je da se u Klubu profesora penzionera zajedno dru`e nekada{wi profesori i studenti. Profsor Panteli}, poznati Je`o, predavao mi je u Gimnaziji. Prvi put mi je dao dvojku iz hemije, a u to vreme dvojka je bila lo{a ocena. Zbog toga sam “oti{ao” na elektrotehniku i vi{e nisam imao problema sa hemijom - sa osmehom pri~a profesor Stojanovi}. Profesor nekada{weg Pedago{ko -

D

tehni~kog fakulteta Miodrag Panteli}, izrazio je zadovoqstvo {to je me|u “ovom omladinom”, naglasiv{i da mu je drago {to je posle toliko godina provedenih na fakultetu, i daqe sa wegovim divnim saradnicima, kojima je po`eleo dug `ivot i ve~itu mladost. Za svakoga mo`emo re}i da je originalan na svoj na~in, ali potpuno nesvakida{wi je profesor Nikola Azawac, nekada{wi prorektor za finansije na Univerzitetu u Kragujevcu, koji je pro{le srede po`urio da se vrati iz Norve{ke, da bi se ve} sutradan video sa kolegama. Profesor Azawac je drag kolegama, mo`da i zbog toga {to svake godine za Svetog Savu dolazi na proslavu i donosi rum tortu. Po{to

nije mogao da se seti u kom periodu je bio dekan fakulteta, pitawe je uputio na pravu adresu, profesoru Je`u Panteli}u. Profesor Azawac bio je dekan Tehni~kog fakulteta u periodu od 1980. do 1984. godine. Prise}aju}i se starih, dobrih vremena, profesorka Jelena Kova~evi}, me|u prvim profesorima na nekada{wem Pedago{ko tehni~kom fakultetu, ka`e da joj je drago {to je veliki deo svog radnog veka prove-

la na ovom fakultetu: - Vladali su harmonija, drugarstvo, prijateqstvo, pomagali smo jedni drugima kad god je bilo potrebno. Vrlo sam zadovoqna i zbog toga rado dolazim na ove susrete. Profesor Slavoqub Janda, za koga se ~ulo da je bio strog, osim na fakultetu, bio je zaposlen i na Vi{oj tehni~koj {koli i u “Cer”-u. U penziji je od 1996. godine: “[to ka`e Je`a, neka potraje koliko mo`e u sposobnom stawu, da budemo zdravi u telu i glavi”. Dragan Golubovi}, redovni profesor u penziji, prvi zaposleni na tada{wem Pedago{ko - tehni~kom fakultetu, dobitnik Decembarske nagrade Grada ^a~ka, dekan

PROFESORI, DRAGUQI MOZAIKA Dekan Fakulteta tehni~kih nauka Jeroslav @ivani}, smatra da ovo nije Klub penzionera (iako oni to pravno jesu), jer su profesori uvek prisutni na fakultetu i u~estvuju u wegovom radu: - Me|u profesorima u penziji su i nekada{wi dekani i prodekani, i ponekad me savetuju, jer imaju puno iskustva u radu. Zapravo, poma`u da fakultet dobije jo{ boqe mesto u oblasti obrazovawa. Zahvaquju}i wima Fakultet tehni~kih nauka je postao po{tovana i ugledna institucija. Svaki profesor je ugradio deo `ivota u fakultet. Smatram da mi zajedno pravimo mozaik, koji }e se sklapati sve dok fakultet bude postojao. Svaki profesor je draguq u tom mozaiku.

Tehni~kog fakulteta od 1988. do 1992. godine i nekada{wi prorektor za finansije na Univerzitetu u Kragujevcu, od nedavno je u penziji. Priprema 5. konferenciju “Tehnika i informatika u obrazovawu”, prati magistarske i diplomske radove... - Ka`u da sam najmla|i penzioner, pa se lepo ose}am. Dru`ewe u ovom Klubu penzionera mi godi. Ponekad zaboravqamo da postoje qudi sa kojima smo se ranije lepo dru`ili. Mi imamo divne uspomene i iskreno prijateqstvo, koje pamtim iz vremena mojih kolega penzionera. Ovakava dru`ewa me oplemewuju, kao i moje kolege. Na ovim okupqawima razmenimo iskustva iz na{eg sada{weg `ivota, o p~elarewu, unucima, praunucima. Drago mi je {to imamo takve qude, koji u ovom vremenu, ~ine jednu vrlo lepu zajednicu, u kojoj se ja dobro ose}am, a pretpostavqam i ostali pri~a profesor Dragan Golubovi}. Na trenutak, profesor Predrag Ru`i~i}, kao jedan od retkih profesora koji je bio mobilisan i u~estvovao u ratu (u tehni~koj slu`bi), podseti nas na neke te{ke dane. Te 1992. godine je bio u 240. me{ovitom artiqerijskom puku, a 1999. u motorizovanoj artiqerijskoj brigadi. Danas, ma-

jor - profesor sa zadovoqstvom dolazi da se vidi sa kolegama, jer su, kako ka`e, bili dobri saradnici: - Na ovom fakultetu sam proveo 33 godine, a pre toga sam radio u industriji 10 godina. Period koji sam proveo na fakultetu je nezaboravan, a nadam se da }e ovo na{e dru`ewe jo{ dugo trajati. Jedan od redovnih posetilaca ovog Kluba je i profesor Ranko Tomanovi}, koji je ponosan na svoj ~etrnaestogodi{wi sta` u penziji. “Moje kolege vole da ka`u, samo da u`ivam kao Ranko u penziji”, nasmejano izjavi profesor Tomanovi}. Milivoje \okovi}, profesor Vi{e tehni~ke {kole, u nastavi je proveo 39 godina. Za sada je, kako ka`e, jedini sa Vi{e {kole koji je “ukqu~en u ovo mlado penzionersko dru{tvo”: - Na{a dru`ewa su lepa, pa predla`em da organizujemo i izlete i da se provedemo, s obzirom na to da smo relativno mladi i da jo{ mo`emo da putujemo. Pro{lonedeqnom dru`ewu, pored profesorke Kova~evi}, prisustvovala je jo{ jedna dama, diplomirani pravnik Mira Cicvari}. Provela je lepe dane sa profesorima i studentima. Dobitnica je i nagrade za rad i saradwu sa studentima. - Imala sam vrlo lepu saradwu sa svima, zato rado dolazim na ove sastanke. Ve} 12 godina sam u penziji, a nadam se da }emo se sastajati jo{ dugo i pratiti rad fakulteta, koji je bio na{a druga ku}a i kojoj svi `elimo daqi razvoj i prosperitet - istakla je Mira Cicvari}, po`elev{i i studentima svako dobro. Sreten Popovi}, redovni profesor u penziji, student prve generacije Vi{e tehni~ke {kole i dobitnik “zlatnog” indeksa, dodeqenog povodom obele`avawa 50 godina rada Visoke {kole tehni~kih strukovnih studija, nada se da }e dobiti jo{ jedan “zlatni” indeks, makar za stogodi{wicu postojawa. - Lep je profesorski `ivot, mada kada se ka`e u tri re~enice, mo`e da zvu~i na razne na~ine. Drago mi je {to sam u Klubu penzionera, jer danas u`ivam sa svojim prvim profesorima. To je retka prilika. Ne mogu da ne spomenem profesora Jandu sa kojim delim vi{egodi{we prijateqstvo. Voleo bih da dru`ewe profesora dugo traje, da svi `ivimo lepo i lagodno, sa {to mawe bolova u le|ima, kolenima... @elim nam dug, lep i sre}an `ivot - po`eleo je profesor Popovi}, podsetiv{i da je ceo profesorski kadar regrutovan iz industrije. - Nije bilo lako stati pred tablu, za katedru, posle osmo~asovnog rada u fabrici. Nisu to svi mogli da izdr`e. Oni koji su to uspeli, kasnije su postali profesori izuzetnog kvaliteta. Danas imamo druga~iju situaciju, student iz klupe staje za katedru. Ja sam profesorskom karijerom po~eo da se bavim posle 15 godina rada u industriji i smatram da je to dobro za {kolstvo - ka`e profesor Popovi}. Sa nekim ~udesnim zanosom profesor Qubomir Vuli}evi}, seti se da ve} deset godina duguje ~okoladu jednoj koleginici i iskoristi priliku da izmiri dug. Kada }e uslediti zatezna kamata, ne zna se. Mo`da ve} na slede}em okupqawu, prvog ~eN. R. tvrtka u maju.


18

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

ZDRAVSTVO

EPIDEMIJA BOLESTI VENA I VENSKIH SISTEMA Uspravan hod ~oveka, sedewe, stajawe u mestu, neaktivnost, duvan, stomaci prezasi}eni mastima, {e}erom ili alkoholom, samo su neki od uzroka bolesti kardiovaskularnog sistema u koji spadaju i vene. Oko 75 odsto odrasle populacije na zemaqskoj kugli ima neku vrstu venskog oboqewa. Ona ne biraju rasu, pol, kontinent. Kad se jednom pojave, ostaju za ceo `ivot. Medicina ih mo`e usporiti, ali ne i izle~iti. a{to je kretawe na dve noge osnovni razlog pojave venskih bolesti? - Zato {to bi krv trebalo da cirkuli{e u suprotnom smeru od sile zemqine te`e - obja{wava dr Miloje Vukoti}, de~ji i vaskularni hirurg ~a~anske Bolnice. On je na inicijativu Gradskog odbora Zele-

Z

KADA NOGE OTE@AJU fizi~ka neaktivnost, alkohol i duvan, neadekvatna ishrana i nezdrav `ivot uop{te:

ima vi{e metoda le~ewa o ~emu odlu~uje lekar u dogovoru sa pacijentom. Na predavawu dr Vuko-

RAZMENA SPORTSKE OPREME - Gradski odbor Zelenih Srbije u nedequ, od 12 do 15 ~asova, organizuje razmenu sportske opreme za ribolovce i planinare. Akcija }e biti odr`ana u Kablarskoj ulici 1/1 u Zanatskoj ~etvrti. Zainteresovani qubiteqi prirode detaqnije se o razmeni sportske opreme mogu informisati i na telefon 061/717-75-36. Jo{ uvek je aktuelna akcija “^ep za hendikep” koja }e trajati do kraja godine. Zeleni nisu politi~ka partija i na{e aktivnosti prevashodno su usmerene na zdrav `ivot - podsetila je potpredsednica Zelenih u ^a~ku Gordana [evarli}. nih Srbije u utorak odr`ao predavawe u Sali Skup{tine grada o bolestima vena i venskih sistema. Glavni povod bio je Svetski dan zdravqa, koji je obele`en na Blagovesti, kao i sve u~estalija pojava bolesti kardiovaskularnog sistema. Zato je Svetska zdravstvena organizacija celu 2013. proglasila

godinom prevencije od oboqewa srca i krvnih sudova. - Kod nas prevencija jo{ uvek nije na nivou na kome bi trebalo da bude. Mi jo{ uvek le~imo bolest, ali ne i wen uzrok. Amerikanci su precizno izra~unali da godi{we potro{e tri milijarde dolara za le~ewe venskih bo-

lesti. U Srbiji jo{ uvek ne znamo ta~no koliko tro{imo, ali sigurno je i kod nas re~ o enormnoj sumi. Kada bismo pogledali i na ekonomski aspekat, boqe je spre~iti, nego le~iti - napomenuo je dr Vukoti}. Osim uspravnog hoda kao primarnog uzroka, on je naveo i da do venskih bolesti dovode nasle|e, gojaznost,

- Simptomi koji najpre upozore na venske bolesti su ose}aj te`ine i napetosti u nogama takozvane “te{ke noge”. Kada ova oboqewa jednom krenu, nema povratka. Na{ zadatak je da ih usporimo. Ako su vene upe~atqive na nogama, zna~i da je bolest poodmakla i da je moramo le~iti. Danas

ti} je govorio i o venskim ~arapama. Ve}ina pacijenata ih izbegava, ali ono {to je va`no je da wih ne bi trebalo kupovati nasumice, ve} po preporuci lekara. Tako }e biti izbegnuti stezawe i drugi ose}aji nelagodnosti koji nastaju upotrebom neadekvatnih ~arapa. Z. J.

SVETSKI DAN ZDRAVQA POSVE]EN VISOKOM PRITISKU Ove godine glavna tema Svetskog dana zdravqa, 7. aprila, bila je visok krvni pritisak, od prevencije do rehabilitacije. U na{em gradu je zvani~no obele`en nekoliko dana ranije u Osnovnoj {koli “Filip Filipovi}” u organizaciji Zavoda za javno zdravqe. Kao i uvek, zdravstvene aktivnosti Zavoda pomogli su Centar za preventivne aktivnosti Doma zdravqa, volonteri Crvenog krsta i u~enici Medicinske {kole. ladi najlak{e usvajaju nova i pravilna znawa i najspremniji su da ih primene. Ve}inu svojih prosvetno - vaspitnih aktivnosti Odeqewe za promociju zdravqa ZZJZ usmerilo je na decu pred{kolskog i {kolskog uzrasta. I povodom Dana zdravqa osnovci iz {kole “Filip Filipovi}” nau~ili su od lekara {ta izaziva visok krvni pritisak, kako ga spre~iti, za{to su va`ne redovne lekarske kontrole. Ono {to su do sada usvojila deca su pokazala i u predstavi, a odrasli su, uz pomo} u~enika Medicinske {kole, mogli da provere svoj krvni pritisak. - Sistolni (gorwi) krvni pritisak kod mu{karaca bi trebalo da bude ve}i od 135, a kod `ena od 130 milimetara `ivinog stuba. Kod ve}ine qudi visok pritisak vrlo lako mo`e pro}i neopa`eno, jer ne pokazuje nikakve upozora-

M

vaju}e simptome. A ukoliko nije le~en, vremenom mo`e izazvati te`e bolesti, poput {loga ili infarkta srca. Naj~e{}e ga prouzrokuju pu{ewe, stres, nepravilna ishrana, fizi~ka neaktivnost. U prevenciji i le~ewu visokog pritiska najbitnije su redovne zdravstvene kontrole - podsetila je dr Qiqana Moji}evi}, na~elnik Odeqewa za promociju zdravqa ZZJZ. Ona je navela i istra`ivawe jednog danskog nau~nika koje je potvrdilo da su se posle {loga lak{e i br`e oporavqale osobe koje su pre nego {to ih je bolest zadesila bile fizi~ki aktivne. U prevenciji, otkrivawu i le~ewu arterijske hipertenzije (visokog krvnog pritiska) najva`niju ulogu imaju izabrani lekari. - Mi radimo i sistematske preglede. Oni su najpouzdaniji na~in za otkrivawe visokog pritiska i drugih bolesti koje ne

POSTEPENI UBICA sti, koga je usvojila Vlada Srbije jo{ 2010. godine potvrdila je dr @aklina @ivkovi}, na~elnik Slu`be za zdravstvenu za{titu odraslih i Centra za preventivne aktivnosti. Akciju zdravstvenih radnika upotpunili su i sedmaci iz “Filipa”, prva i druga smena, koji su odigrali ko{arka{ku utakmicu. I posle Dana zdravqa, dr Moji}evi} i dr @ivkovi} nastavile su da u ovoj {koli odr`avaju predava-

wa o zdravim `ivotnim navikama. - Uvek se rado odazivamo akcijama Zavoda za javno zdravqe, Doma zdravqa i ostalih medicinskih ustanova. Ponosni smo {to je ove godine Dan zdravqa obele`en ba{ u na{oj {koli. Mladi su imali prilike da steknu korisna znawa i nadam se da }e mo}i i da ih primewuju u `ivotu - rekao je Milo{ ]irkovi}, direktor O[ “Filip Filipovi}”. Z. J.

RASPISAN KONKURS POVODOM NEDEQE ZDRAVQA USTA I ZUBA

ZDRAVI ZUBI ZA ZDRAV @IVOT z podr{ku Ministrstva zdravqa, Institut za javno zdravqe “Dr Milovan Jovanovi} Batut”, Stomatolo{ki fakultet u Beogradu i ~a~anski Zavod za javno zdravqe raspisuju nagradni konkurs za literarni sastav ili likovni rad povodom 18. “Nedeqe zdravqa usta i zuba”. Tema konkursa je “Zdravi zubi za zdrav `ivot” i namewen je deci u vrti}ima i osnovcima svih {kola u Srbiji. Ciq je da deca steknu znawa i

U

pokazuju svoje simptome. Kada otkriju bolest, izabrani lekari je le~e i na{ zadatak je da spre~imo ili odlo`imo te`e posledice. U slu~aju arterijske hipertenzije to su {log i infarkt. Uloga izabranog le-

kara je i da savetuje pacijente, da ih upozori na posledice nezdravog `ivota, pomogne im da se oslobode lo{ih navika. Postupamo u skladu sa Nacionalnim programom za prevenciju kardiovaskularnigh bole-

formiraju pravilne stavove o o~uvawu zdravqa usta i zuba. Nedeqa zdravqa usta i zuba ove godine bi}e obele`ena od 13. do 19. maja. Likovne i literarne radove u~enici bi trebalo da po{aqu do 7. maja na adresu Zavoda za javno zdravqe ^a~ak, Ulica kraqa Petra prvog 8, 32 000 ^a~ak, sa naznakom za Odeqewe za promociju zdravqa. Sve dodatne informacije mogu saznati i putem telefona 032/342-978.


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

19

INTERVJU

NEBOJ[A DUGALI], GLUMAC MONODRAME IZ DELA DOSTOJEVSKOG I VLADIKE NIKOLAJA NA 50. DISOVOM PROLE]U

KAKO SUV IZ VODE IZA]I? - O{triji su zubi qudske prezasi}enosti, no lavovske gladi. - Bog vas ne}e nagraditi dobrim, ako ne ~inite dobra dela, a dobra dela ne}ete ~initi, dok vam srce u dobru ne sazri, jer, svet najvi{e strada od dobrih dela, koja ne dolaze iz dobrih srca. - Ne pi{u se u va{ ra~un samo izazvane suze, nego i neubrisane! - Milost skra}uje uvek put duge pravde, u paklu uvek ima mesta za one koji su zaboravili na milost. - Govore}i o grehu predaka i nasle|u potomaka, i praistini da smo svi na svetu srodnici, me|usobno i sa prirodom, vladika Nikolaj poru~uje: “Iluzija je da je krv drugoga, tu|a krv. Pojam tu|instva je bi~ kojim Lucifer tera svoje stado. Kad god zarijete zube u vrat nekog jagweta, znajte da ste ih zarili u svoje meso. - Samopo`rtvovawe i nesebi~nost su zakoni od Boga, jedino odr`awe. - Koliko `rtava uzme{, mora{ toliko i dati, i vi{e, jer ako samo gomila{ blago svoje, ono se obmotava u `eqe tvoje kao gusenica u svoju ~auru... I pile probija qusku i iza|e na svetlost, o kad biste se odva`ili na to pile}e delo!

ako je smireno, smerno i uzvi{eno govorio glumac Neboj{a Dugali} u petak u prepunom Parohijskim domu crkve Svetog Vaznesewa, u monodrami “Re~i o Sve~oveku”, prire|enoj po delu vladike Nikolaja Velimirovi}a jo{ 2008. godine, povodom obele`avawa osam vekova manastira @i~a. “U ovo vreme, koje izgleda, ni~im ne siromahuje tako kao qubavqu, blagovest o Sve~oveku vladike Nikolaja, deluje kao napoj `ednome u pustiwi. Re~i o Sve~oveku su na{e `ivotvorno ogledawe u Bogu”. Vladika Nikolaj (1880 - 1956), istaknuti teozof, kwi`evnik i duhovnik, bio je episkop `i~ki sa sedi{tem episkopije u ^a~ku, od 20. juna 1919. do kraja 1920. godine, a potom i ohridski. Poseban doprinos dao je podizawu i obnavqawu manastira Ov~arsko-kablarske klisure. Wegove mo{ti prenete su iz Libertvila 1991. godine u rodni Leli}, gde je sahrawen u svojoj crkvici zadu`bini, a nakon kanonizacije, 3. maj progla{en je za wegov sveta~ki dan. Tom prilikom prikupqeno je 17.000 dinara pomo}i za novo srce Tijane Ogwanovi}. I prethodne ve~eri, na velikoj sceni Doma kulture, suptilnom dramaturgijom Neboj{a Dugali} je preneo slo`ene emocije kazuju}i “Ispovest Dmitrija Karamazova” od ve~nog Dostojevskog, i do`iveo ovacije ~a~anske publike. Kada je igrao kneza Mi{kina u Moskvi, hteli su, ka`e, da ga usvoje, bili su uplakani i potreseni, a on nije znao da se sna|e. Tu je upoznao “rusku sklonost ka krajnosti u neposrednosti”, kada vole, vole do krajnosti i obrnuto, a ~ovek s wima zna na ~emu je, rekao je Dugali}. Ovim monodramama Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” obogatila je i uveli~ala program obele`avawa 50. jubilarnog Disovog prole}a. Op{ti je utisak i preporuka da bi trebalo da ih i ~uju i vide na svakom mestu odakle se upu}uju umne, pou~ne i duboke misli. Razgovarali smo o tome kako se glumac posvetio ovim, nimalo lakim zadacima… Kako su svevremene poruke Svetog vladike Nikolaja Velimirovi}a koga smo, na`alost, kasno otkrili, postale Va{a nadahnuta monodrama? - Na`alost, jesmo ga kasno otkrili, na svu sre}u, ~ak i u ona vremena, u kojima je to izop{tewe crkve iz `ivota naroda bilo intenzivno, postojali su neki qudi koji su ostavili {tampanog traga o onome {to je vladika pisao i stvarao i to je eto, nekako ~ekalo da za`ivi i do~ekalo neko svoje vreme. Ja mislim da je vladika, mnogo, ali zaista mnogo unapred pisao, pa je i trebalo da sazri neko vreme u narodu da mu se vratimo i da poku{amo da ga ~ujemo onako kako treba. [to se ti~e izbora ba{ ovog dela, to je ne{to {to sam hteo da radim jo{ kao svoju diplomsku predstavu. Me|utim, sticajem nekih okolnosti, to se nije desilo, ali eto, ispalo je boqe tako, zato {to je bio zgodan povod da je napravim kada je slavqeno osam vekova

T

manastira @i~e. Za{to ba{ “Re~i o Sve~oveku”, vladika Nikolaj potpisuje mnoga antologijska dela u oblasti hri{}anske teologije, literature, filozofije? - Razlog je mo`da bio taj, {to je u mnogim aspektima vladika Nikolaj ba{ u tom delu najraznovrsnije projavio svoje darove. Mo`da, ka`em, on je i u drugim delima blistav i sjajan, ali ovde je nekako na jednom mestu sabrao sve svoje darove, i svoj literarni, i filozofski i svoj dar pastira i duhovnika, i nekoga ko toliko duboko sagledava prirodu qudskog postojawa i sve one tajne ~ovekove du{e. Tu ima zaista od svega, onako, kao da je procvetalo u wemu svo wegovo iskustvo, i kao filozofa i kao teologa, onako naj{ire. Tu se i u formi aforisti~nih, kratkih zapisa, nalazi ~ak ne{to od te Ni~eovske poetike, iako je Ni~e bio raznorodan wemu po duhu, ali ne po formi. On je ~itao i znao Ni~ea jako dobro, kao i mnoge druge filozofe i mislim da je snagom svoga duha, uspeo nekako da iskupi sve ono {to su oni ostavili kao neku svoju nedore~enost. I zbog toga mi se u~inilo da je ta raznovrsnost wegovog stila zahvalna za scensku obradu i da bi bila zgodna, da se u izboru tih nekoliko tema, napravi po toj kwizi monodrama. Mo`e li se re}i da je vladika Nikolaj dao vi{e prihvatqivijih, jasnijih odgovora na neka su{tastvena pitawa nego savremeni teolozi? - To sad u velikoj meri zavisi od na{eg poznavawa te tematike. Ima mnogo i savremenih duhovnika i onih koji su bili savremenici vladike Nikolaja od kojih je i on sam dosta toga primao i u~io, i na svu sre}u, uvek je bilo svetiteqa koji su brinuli o duhovnom opstanku i svog naroda, i svih du{a ovoga sveta. Ali, vladika Nikolaj je imao jednu specifi~nost, umeo je da sublimi{e sva ta iskustva, ura~unavaju}i specifi~nost mentaliteta svog naroda i tu je on bio zaista veliki. Ima toliko wegovih misionarskih pisama koja predstavqaju zapravo konkretne odgovore na konkretne probleme, dakle, ne{to {to je neko `ivo pastirsko u~e{}e u problemima svoga stada. I to je ono {to je jedna posebnost wegove delatnosti. Imao je dar da oslu{kuje svoj narod, da bude uz svoj narod i da mu takvom kakav je ponudi Hrista. To je, zaista, jedna veli~ina koja mo`e da se meri sa najvi{im duhovnim dometima i na{e, i svetske istorije. On je prosto, gde god bi se pojavio o~aravao qude svojim besedama i dubinama, i svojim smirewem i svojom qubavqu, svojim temperamentom. Znao je da u Hajd parku svira frulu i da tamo okupi qude kojima je onda govorio o Hristu, prosto, bio je ~ovek, koji je sve ~inio da qude nau~i da zavole Hrista. ^udesan je bio izbor metafora koje ~ine ovu monodra-

mu. ^ovek saznaje da je “blizanac svega postoje}eg”, da “gomilari vazda kleve}u u gomili i dobijahu snagu u gomili”, da su “suncokreti boqi od qudi, jer su verni istoku”, da }e “ko prizna Boga za oca, imati srodnika s one strane, i zna}e kome ide i ko }e ga do~ekati”, da je “spasonosnija dlaka koja nam se pru`a sa neba, nego u`e koje nas vu~e u mnogosrodnost sa svetom”, da je “izme|u `ivota i smrti samo jedna dlaka”... - Trudio sam se da taj izbor bude {to raznovrsniji na najrazli~itije teme, koje su nam bliske i koje mo`emo da prepoznamo. A opet, s druge strane, da sve one budu uokvirene tom osnovnom temom o “Blizancu”, temom o na{oj srodnosti sa svakim i sa svim, jer smo i mi deo tvorevine Bo`ije, naravno, kao umne, odgovorne tvorevine, kojima je data ~ast da sve{tenodejstvuju nad svetom, da taj svet prinose svom Tvorcu. Dakle, iz te svesti o tome da rodoslov svih nas silazi na istu ta~ku, na istog ~oveka i `enu, i {ta je onda lak{e nego na}i sebi blizanca. Mislim da mnoge muke i postoje samo zato {to zaboravqamo neke osnovne ~iwenice i prosto je potrebno da nas neko ba{ tako kao vladika Nikolaj podseti {ta je osnovna istina na{eg postojawa, jer i kada samo malo pomerimo vizuru, mi sasvim druga~ije vidimo svet. I onda ka`emo, pa da, zaista, svi smo mi na neki na~in u srodstvu, i za{to nemamo svest o tome. Konkretno i u smislu, ne}u udariti na svog brata, jer mi je svako na neki na~in brat. Recite ne{to i o tom “razvratniku visokog stila, a ~ista srca”, `eni koja se `rtvuje, i toj ushi}enoj ruskoj du{i, Dmitriju Karamazovu, koga ste tako dobro izneli u istoimenoj monodrami. - Dostojevskog smatram jednim od onih pisaca koji je mo`da najdubqe zahvatio u tajne qudske du{e, poku{avaju}i da o wima govori i misli iz wenih mogu}ih krajnosti. Dakle, iz celog onog raspona ~ovekovih mogu}nosti u postojawu i svih onih ponora koji su ~oveku nesagledivi, a opet, s druge strane, kao da pridolaze od nekud spoqa, postaju wegova sudbina, a da je on nije birao, i da se nije slobodno sasvim za wu opredelio. On je prozvan nekim isku{ewima da da odgovor na ono {to mu ostaje nepojmqivo, nerazumqivo i nedoku~ivo. Cela pri~a u wegovoj ispovesti bratu Aqo{i zapo~iwe tom pri~om o lepoti. I ka`e, “lepota je stra{na i u`asna stvar, zato {to se na da opisati, a ne da se opisati zato {to je Bog dao sve same zagonetke. U|i u vodu, a iza|i suv iz vode...” A kako iza}i suv iz vode? Dakle, nemogu}e je ostati nedotaknut, nerawen lepotom, a s druge strane, ona je ne{to {to mo`e doneti propast. Dostojevski je na drugom mestu, u wegovom “Idiotu” izgovorio ~uvenu misao da }e “Lepota spasiti svet”, i to jeste zapravo, ali on o toj lepoti govori u kontekstu Hrista, o lepoti koja ima tu preobraziteqsku mo}, a ne onoj ru{ila~koj, koja samu sebe zloupotrebqava. E sad, to je ono do ~ega treba dorasti. Karakteristi~na je wegova raspetost izme|u krajnosti, ~asti i po`ude, po{tewa i licemerja, svesti i slabosti, drskosti i o~aja… - Lik Dmitrija Karamazova predstavqa ~oveka koji je putnik kroz tesnace ka tom ciqu, on je negde u dubini du{e stalno razapet izme|u krajnosti, koje se u wemu istovremeno zbivaju. I naj~e{}e mu nije mogu}e da si|e sa tih raspe}a. On zna da mora biti na wima, a ne zna kako se u takvom stradawu prepoznaje smisao, ali ne{to ga nagoni da ide ovim i onim putem. Dostojevski se bavi time na ~emu to po~iva, iz ~ega to dolazi. Kada se pogleda struktura wegovih odnosa sa ocem, bratom, qubavnicom, `enom, a svi ti odnosi su nepomirqivi, dakle kakvi su tu sve slojevi koji se prelamaju u wemu jednom, i kako se onda opstaje kada izme|u takvih svezanosti, u takvom ~vori{tu, ~ovek mora da ne{to bira, da odlu~uje, a zna, da ga povrh svega, lome ove ili one vlastite slabosti. On nije ni slutio da }e imati snage da ne osramoti Katarinu Ivanovnu al’ mu se ta snaga dogodila. I ta snaga mu je izazvala novo ushi}ewe. On ima svest o tome da treba da se ukloni{ s puta onom mrskom, i da si time mo`da u~inio da ti taj mrski postane zapravo mili, i to je najdubqa Jevan|eqska poruka, ko je na{ bli`wi. To je onaj, koga mi u~inimo na{im bli`wim… Zorica Le{ovi} Stanojevi}


20

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

KULTURA

NEOBI^NO PREDSTAVQENA KWIGA VLADANA MATIJEVI]A U GALERIJI „RISIM“

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Patricija Gu~i

KWIGA ZA SINGL DEVOJKU ovom dru{tvu koje uvek daje prednost parovima i koje je zatvoreno za sve {to je druga~ije, slobodu nije ba{ lako osvojiti. Svima nam se barem jednom u `ivotu dogodilo da ostanemo same. Nije to nikakva tragedija – biti singl mo`e biti sinonim za slobodan `ivot, `ivot skrojen po sopstvenim zamislima i pravilima. Misliti pozitivno, biti optimista, ne zna~i da vidimo `ivot ve~ito obojen u roze i te`imo konstantno dobrom raspolo`ewu. Treba da razmotrimo neizbe`ne prepreke i probleme, sa sve{}u da mo`emo da se suo~imo sa wima i da ih same prevazi|emo. Usporite kako biste saslu{ale svoje srce i nau~ite da `ivite u savr{enoj harmoniji sa sobom. A to je, u stvari, tajna svakog qudskog bi}a koje je u potrazi za sre}om u `ivotu – da poku{a da `ivi u harmoniji... Bez obzira na to da li na ruci ima prsten… ili ne.

U

CITATI ZA SAVREMENU DRAMU P

redstavqawu kwige “Memoari, amnezije” Vladana Matijevi}a pro{le srede u Galeriji “Risim”, prethodilo je izvo|ewe kra}e dramske forme pod nazivom “Zemqovawe po Matijevi}u”, koju su realizovali polaznici Radionice lepog govora “Raskovnik”: Natalija Panteli}, Milica Terzi}, Teodora ]endi}, Teodora Kuveqi} i Nata{a Vujo{evi}. Drama, sa~iwena od Matijevi}evih citata, bila je analogija neobi~nom {kolskom predmetu i ~asu na kome su |aci predstavili svoje istra`iva~ke zadatake i u wima govorili kako prepoznati pisca, kako se pisci razmno`avaju, kako se pripitomqavaju... - Prilaze}i piscu kao neobi~noj biolo{koj vrsti, poigravaju}i se bilo{kim terminima (lanac ishrane) i biolo{kim slikima (na primer, gra|a qudskog tela), mi smo odgonetali parodijski diskurs na zabavan i mladima prihvatqiv na~in, pokazav{i koliko je dramski metod u nastavi kwi`evnosti efektan i efikasan - rekla je autor ove neobi~ne i kreativne kwi`evne promocije, prosvetni savetnik Danijela Miki} Kova~evi} i potom predstavila kwigu Vladana Matijevi}a, ali ne kao kwi`evni kriti~ar, ve} kao nastavnik. Govore}i o wegovim kqu~nim aspektima: motivaciji (zbog ~ega se Vladan odlu~io za ovakvu kwigu), formi, sadr`ini, strukturi, i kqu~nim temama: sudbini kwi`evnosti u 21. veku, ulozi pisca danas, savremenim kwi`evnim temama i postupcima, odnosu umetnosti i politike, odnosu ustanova kulture prema umetnostima, centralizaciji, kulturnom identitetu, estetici ru`nog u svim sferama `ivota, slici na{e stvarnosti u sedam kultnih filmova srpske kinematografije, generacijskom jazu, Vladanovoj ediciji “Ravnote`a” koju ure|uje u Umetni~koj galeriji “Nade`da Petrovi}”, Danijela Kova~evi} Miki} je ukazala na {iroku lepezu interesovawa i stvarala~kih promi{qawa ovog pisca. Pa`qivim izborom citata iz kwige “Memoari, amnezije”, ona je istakla i sa

Majkl Drosnin

BIBLIJSKI KOD II - ODBROJAVAWE iblijski kod, drevnu {ifru koja se nalazi u Bibliji i mo`e predvideti na{u budu}nost, svetu je otkrio novinar Majkl Drosnin u svom neprikosnovenom bestseleru. Sada nam predstavqa potpuno nova predvi|awa koja nas upozoravaju da mo`da imamo samo tri godine da izbegnemo armagedon. Ova dramati~na kwiga po~iwe doga|ajima koji su se zbili 11. septembra 2001, a za koje je Drosnin otkrio da su predskazani Biblijskim kodom starim tri hiqade godina. Me|utim, 11. septembar samo je po~etak. Biblija ka`e da smo ve} zakora~ili u kraj vremena. Drosnin je proputovao planetom, sastaju}i se sa svetskim vo|ama kako bi poku{ao da spre~i nadolaze}u opasnost i kako bi prona{ao kqu~ za spoznaju biblijske {ifre, drevni predmet koji bi u popunosti mogao da otkqu~a kod i na vreme spase svet u kom `ivimo.

B

Vladan Matijevi} i Danijela Miki} Kova~evi} kololiko pa`we Matijevi} pi{e o zna~aju kvalitetnog obrazovawa koga je u Srbiji sve mawe, ali i paradoksalnoj nekulturi u ustanovama kulture, iako je te{ko priznati i prihvatiti da je to tako, i svemu {to se postavqa kao muka i problem u `iotu i stvarala{tvu savremenog ~oveka. Kwigu “Memoari, amnezije” objavio je pro{le godine “Slu`beni glasnik”. Z. L. S.

Pri~e iz „autobusa“

O^ISTIMO OKRU@EWE OD NEMARA ri~amo u dru{tvu o ne~isto}i i {tedwi, nagla{avam kako kod ku}e, plasti~ne fla{e zgwe~im, na kutijama od sokova, mleka i jogurta, razmotam trouglaste zavijutke, izduvam vazduh, savijem u tube i tako bacam, da zauzmu mawe mesta prilikom odlagawa. Na to }e sagovornica: - Ti si dokona `ena! Nakon dru`ewa, krenem preko Trga prema Autobuskoj stanici, ispred mene `ena baci koru od banane. Ru`no, a znaju}i koliko je opasno, tiho je upozorim, a da je ne uvredim, da joj je ispala kora. Ona }e drsko: - Nije mi ispala, nego sam je bacila!! Dok me podsme{qivo gledala, izvadila sam maramicu, uzela koru, spustila u obli`wu kantu za otpatke. Stigoh na Autobusku stanicu. Sedoh na predwe sedi{te, dok sam ~ekala polazak autobusa, sti`e voza~ev kolega sa cigaretom, povu~e dva-tri dima, baci pikavac na peron. Tiho upitam: - Ko }e to da po~isti? Na to }e on meni samouvereno: - Ne brini baba, ima ko je pla}en za to!!! Te{im se mudro{}u: “Re~i pokre}u, dela vuku za so-

P

bom” – vrede}e, kad tad. Re{ewe je u bacawu otpada na za to odre|ena mesta, a qudi koji su pla}eni za takve poslove, trebalo bi da ~iste ono {to ~ovek ne mo`e da kontroli{e: li{}e, pra{inu, grawe, slu~ajno ispu{tene predmete, one {to nismo osetili da su nam ispali. Kako naterati nemarne da po~nu da mare? Setih se putovawa u neke zemqe, nisu daleko od na{e, koje izgledaju kao nepregledni parkovi, od jedne do druge granice. I tamo `ive neki qudi, ali znaju {ta im je ~initi. Lep{e je `iveti u ~istom i urednom okru`ewu. Nada \or|evi}


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

SASTANAK PODRU@NICE ARHIVISTI^KOG DRU[TVA SRBIJE U ^A^KU

PRECIZNIJI ROKOVI ZA ^UVAWE PREDMETA

Me|uop{tinskom istorijskom arhivu u ^a~ku pro{log petka odr`an je 17. sastanak jedine Podru`nice Arhivisti~kog dru{tva Srbije koja je 2005. godine obnovila svoj rad, a susretu su prisustvovali predstavnici istorijskih arhiva iz Kraqeva, Kragujevca, Kru{evca, Jagodine, U`ica, Novog Pazara, Prokupqa i ^a~ka. Tema skupa bilo je sre|ivawe arhivske gra|e i problemi u izradi “Plana integriteta”, na kome su zajedno radili svi arhivi u dogovoru sa Marijom Nenadi}, pravnikom Arhiva Srbije. Skupom je predsedavala Milomirka Axi}, arhivski savetnik iz ^a~ka, zapisni~ar je bila Evica Radoj~i}, arhivski pomo}nik iz Kru{evca, a o registraturnom i arhivi-

U

21

KULTURA

sti~kom sre|ivawu gra|e socijalisti~kog perioda je govorila Marija Krwaji}, arhivist iz ^a~ka. Tom prilikom je potpisan zajedni~ki dopis upu}en Ministrstvu pravde i dr`avne uprave RS za izmenu Sudskog poslovnika iz 2010. i nepohodnosti dono{ewa Liste kategorija registraturskog materijala sa rokovima wegovog ~uvawa. Po{to Sudski poslovnik, pored ostalih pitawa ure|uje i arhivirawe, ~uvawe i izdvajawe sudskih predmeta i propisuje koji sudski spisi se ~uvaju u zgradama suda i ne izdvajaju radi predaje nadle`nom arhivu, kao i rokove ~uvawa arhiviranih predmeta, koji se ra~unaju od dana okon~awa i pravosna`nosti postupka, pri ~emu se u posledwem stavu ~lana 241. ovog Poslovnika ka-

`e da se posle isteka roka spisi izdvajaju iz arhive radi uni{tewa ili predaje nadle`nom arhivu. Arhivisti su ostali u dilemi kako primeniti neke stavke iz ovog Poslovnika, jer nije precizirano koji se sudski predmeti posle isteka navedenog roka uni{tavaju, a koji predaju nadle`nom arhivu i zbog toga sugeri{u da je neophodno to predvideti dono{ewem pomenute Liste kategorija sa rokovima ~uvawa. U prilog dono{ewa ovakvog normativnog akta idu i primeri iz prakse. Sudski poslovnik propisuje da se spisi koji se odnose na izvr{ni postupak ~uvaju pet godina, zanemaruju}i pri tom ~iwenicu da u izvr{nom postupku ima predmeta koji se ~uvaju trajno, a odnose se na fizi~ku deobu, prodaju nepokretnosti, hipo-

teke, uspostavqawe slu`benosti. Primenom tog ~lana Poslovnika na trajne izvr{ne predmete, mnogi od wih bi posle pet godina morali biti izlu~eni i uni{teni, a sli~na je situacija i sa predmetima iz parni~nih postupaka. Rok za ~uvawe kod krivi~nih predmeta odre|en je visinom izre~ene sankcije za u~iweno krivi~no delo, pri ~emu se zanemaruju drugi kriterijumi koji su od arhivske od va`nosti, kao {to su vrsta i bi}e krivi~nog dela, wihova dokumentarna i istorijska vrednost. U predlozima koje su arhivisti uputili Ministarstvu insistira se na nadle`nostima odre|enih sudova u dono{ewu ove Liste i obaveznoj saglasnosti Arhiva Srbije ili nadle`nog arhiva. Z. L. S.

BRANKO PRA@I] NA DE^JEM DISOVOM PROLE]U

PESNICI I GITARA M

uzikom kroz stihove Jove Zmaja, Desanke Maksimovi}, Dragana Luki}a, Du{ka Trifunovi}a i drugih poznatih de~jih pisaca, a kroz program pod nazivom “Pesme ne~ije i de~ije”, ~a~anske osnovce je u utorak i sredu, vodio kantautor iz Novog Sada Branko Pra`i}, gost Gradske biblioteke “Vladislav Petkovi} Dis” i De~jeg Disovog prole}a. Sa Pra`i}em su se prvi put u utorak dru`ili u~enici ~etvororazredne {kole u Qubi}u, a potom i mati~ne {kole “Tanasko Raji}’”. Dru`ewe je nastavqeno popodne u O[ “Vuk Karaxi}” i “Dr Dragi{a Mi{ovi}”. Narednog dana Novosa|anin se sa svojom gitarom i pregr{t komponovanih stihova dru`io sa u~enicima u O[ “Filip Filipovi}”, “Sveti |akon Avakum” u Trnavi, a zavr{io ga susretom u O[ “Sveti Sava” u Atenici. Z. L. S.

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21~.

Xon O’Farel ^OVEK KOJI JE ZABORAVIO SOPSTVENU @ENU Savremena pri~a o mu{ko - `enskim odnosima. Izdava~ka ku}a Laguna upravo je objavila roman „^ovek koji je zaboravio sopstvenu `enu“ britanskog pisca Xona O’Farela, duhovitu i iskrenu pri~u o qubavi, `ivotu i ostalim sitnicama. Mu`evi ~esto {to{ta zaborave – zaborave da im supruga tog jutra ima va`an sastanak, zaboravqaju da odu po ode}u koju su prethodnog dana ostavili na hemijsko ~i{}ewe, a poneki zaboravi ~ak i godi{wicu braka... Von je zaboravio da uop{te i ima `enu. Weno ime, wen lik, wihov zajedni~ki `ivot, sve {to mu je ikad rekla, sve {to je on rekao woj – sve je nestalo, tajanstveno izbrisano u jednom nesre}nom trenutku gubitka pam}ewa. Ali sada je ponovo upoznaje – i saznaje da se razvode. „^ovek koji je zaboravio sopstvenu `enu“ jeste duhovita, dirqiva i pronicqiva pri~a o ~oveku kome se dogodilo upravo to i koji }e poku{ati da vrati ~asovnik unazad i dobije jo{ jednu, posledwu priliku da povrati svoj `ivot. Britanski pisac, radio-voditeq i scenarista Xon O’Farel, ro|en je 1962. Studirao je engleski jezik i glumu na Univerzitetu Ekseter. U Londonu `ivi od 1985. kada je pobedio na takmi~ewu mladih komi~ara, ali ubrzo se opredequje za pisawe komedija. Uskoro se udru`uje sa Markom Bartonom, s kojim pi{e niz serija za Radio BBC. Humoristi~ke romane „Najboqe za mu{karca“ i „Ovo je tvoj `ivot“ mnogi porede sa delima Nika Hornbija.

Xulija Gregson NO]I JASMINA Uzbudqiv roman pun tajni i romanse! Godine 1942. rat razara Evropu, uni{tava `ivote i pusto{i zemqe. Me|utim, nekima on donosi velike pustolovine. Saba, privla~na i odlu~na peva~ica iz Velsa, suprotstavqa se porodici da bi ostvarila san i nastupala pred savezni~kim vojnim jedinicama u Evropi. Kre}e na put koji }e je dovesti do izbledelog sjaja Kaira, vreline bogatog Istanbula i iskvarenog, opasnog sveta vojnika, {pijuna i dvostrukih agenata. Neki od wih tra`e wen glas, drugi qubav, a neki tajne koje je bi ona mogla da sazna... Dom, pilot Kraqevskog ratnog vazduhoplovstva, zadobio je te{ke opekotine kad mu je spitfajer oboren iznad Safoka. Jasno mu je da }e jedino ako bude i daqe leteo savladati demone koji ga progone. Slu~ajni susret sa Sabom pali iskru nade u wegovoj du{i izmu~enoj save{}u. Ponekad je izuzetna hrabrost i to {to se neko usudi da se zaqubi. Xulija Gregson je za svoj prethodni roman, „Isto~no od sunca“, dobila nagradu Romanti~na kwiga 2009. godine. Pri~a romana „No}i jasmina“ zasnovana je na autenti~nim svedo~ewima umetnica koje su obavqale i {pijunske zadatke za vreme rata, i ve{to prikazuje sliku britanskog dru{tva tog vremena, prilike na Bliskom istoku i promene koje tad nastaju u svesti qudi. Xulija Gregson je dugo radila kao novinar u Australiji. Kao strani dopisnik novinske ku}e Sungravuremagazines izve{tavala je iz Wujorka, Los An|elesa, Indije i Vijetnama, a pisala je i za ~asopise: RollingStone, The Times i Good Housekeeping. Udata je, ima k}erku i ~etvoro pastoraka, i `ivi u Velsu sa suprugom Ri~ardom.


22

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

INTERVJU

MUZI^AR, VIOLINISTA, PEVA^, VODITEQ FILIP PAT

HEDONISTA IZNAD SVEGA strumente. Tako sam i ja po`eleo da upi{em klavir. Me|utim, ni danas ne znam ko me je tu slagao, ali rekli su mi da nema mesta na tom odseku i da mi je ruka i {aka mala, a da imam talenta za mnogo lep{i instrument. Violinu. U po~etku sam negodovao, kao i moj kom{iluk, ali vrlo brzo sam je prihvatio kao deo sebe.

Filip Pat, violinista i ~lan „Pilota“, sa svojih pet godina stao je pred kamere, tada RT Beograd, postao najmla|i voditeq i snimio vi{e od 40 emisija. Filip je bio dugogodi{wi ~lan hora “Kolibri”. Posle “Kolibrija” posvetio se violini u ni`oj, a zatim i u sredwoj muzi~koj {koli. U to vreme najvi{e je voleo da na violini svira pesme Frenka Sinatre, Dina Martina, Bitlsa... Danas, u bendu „Piloti“, ~iji je aktivni ~lan ve} pet godina, pored toga {to svira violinu, on i peva prate}e vokale. Osnovao je i svoj bend “Majka kupa Peru”. U intervjuu za “^a~anski glas”, Filip Pat sebe predstavqa, pre svega, kao oca }erke od tri godine. Posle toga, ka`e, mo`e da ide {ta god ho}e... Krajem pro{le godine osnovali ste i svoj bend “Majka kupa Peru”. Odakle ideja za neobi~an naziv? - Nas trojica, koji sviramo u ovom ludom triju, qubiteqi smo filmova i pogotovo doma}e produkcije sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka. Nekako smo u pri~i do{li do toga da je potpuno suluda scena u filmu “Daviteq protiv daviteqa”, kad Rahela Ferari od 70 godina, kupa Ta{ka Na~i}a, koji ima 40 godina. Ina~e, ta se scena zove “Majka kupa Peru”. I mo`ete je na}i na You Tube-u, ako meni ne verujete. Sam naziv je potpuno {okantan, a i mi smo takvi (smeh). Odli~no se snalazite u razli~itim muzi~kim pravcima, svirate i rok, i narodwake. - Od ranije sva{ta sviram. I ne stidim se toga, za mene je to li~no prednost. Postoje izvo|a~i, peva~ice i peva~i, muzi~ari, koji izvode samo jedan pravac, i ja to po{tujem ali, jo{ vi{e respektujem one koji mogu da izvode i jednu vrstu, i drugu, i tre}u, petu i {estu muzi~ku opciju podjednako dobro. Samo kod nas se muzika deli na zabavnu, narodnu i ostale. Verujem u dobru energiju, kontakt sa publikom, to je za mene ono bitno. Samim tim, ako dobro iznesem sada Robija Vilijamsa, tj. dobro ga otpevam, i posle toga Tozovca, na primer, i publika to dobro prihvati, ja nemam problem.

Uradili ste spot za obradu pesme Bajage i instruktora “Ti se qubi{“. Koje su jo{ pesme prearan`irane i da li }e biti novih video-klipova? - Pesmu od Bajage sam obradio pre dve godine i jako mi je drago {to sam dobio autorska prava za jo{ neke pesme koje su tada studijski snimqene. Nakon spota, ostavio sam dovoqno prostora da krenem u kampawu oko nastupa, ali nastupila je kriza i nije ba{ dobro vreme do{lo za sve nas, pa i muzi~are. U me|uvremenu smo se nas trojica na{li i osnovali “Majka kupa Peru”, pa samim tim smo se prebacili u ove vode. Spot }e biti, ali mislim da je mnogo bitnije da sada zavr{imo pesmu i da je lagano sviramo u klubovima. Milan Tarot je gost u Va{oj autorskoj numeri “Idi”. Kako je nastala ta saradwa? - Saradwa je potekla od ideje na{eg basiste Nikole Usanovi}a koji je, kad smo zavr{ili demo pesmu, rekao da bi bilo dobro da u pesmi ima jo{ ne{to {to }e nas u~initi jo{ atraktivnijim. Predlo`io je da to bude Milan Tarot i svi smo se slo`ili da je super. Sada se {alimo - da nije bilo Nikole i wegovog predloga za Milana, on ne bi bio u Farmi. Za saradnike birate prijateqe, ~ak i za statiste u spotu. ^ija podr{ka

Nekada ste svirali pesme Frenka Sinatre, Dina Martina, Bitlsa, Robija Vilijamsa... ^ije pesme danas rado izvodite? - I sada izvodim sve pesme, shodno potrebi, nastupu i {ta se od mene o~ekuje. Koliko volim navedene, volim i Bajagu, Xibonija, Olivera Dragojevi}a,

Vam je posebno va`na i ~ije mi{qewe uva`avate? - Za spot “Ti se qubi{“ jesam sara|ivao sa qudima koji su mi deo `ivota. Ne znam, vo|en sam idejom da qudi koji su ti dragi, koje voli{ i koji te ~ine sre}nim, treba da budu stalno uz tebe. Na razli~ite na~ine. Nau~io sam od starijih i iskusnijih da je to jako bitno, po~ev od Kikija Lesendri}a, pa nadaqe. Svi smo mi, kao ~lanovi benda “Piloti”, u wegovim spotovima, jer on tako `eli. Jednostavno se i mi dobro ose}amo, jer pripadamo jednoj celini. Tako i ja radim. Pored toga {to svirate violinu, Vi i pevate prate}e vokale u bendu “Piloti”. Ho}ete li i daqe biti, kako ste nedavno izjavili u ^a~ku, “to~ak koji daje dodatno ubrzawe”? - Ta~no je, to sam rekao (smeh), dokle god ima potrebe za mnom, bi}u u “Pilotima”. Pet godina smo zajedno i pretr~ali smo Srbiju sa svih strana za tih pet godina. I daqe imam snage i energije. Qudi koji vole binu, imaju mnogo vi{e `ivotne snage u sebi, od drugih. Pogledajte samo koliko ^ola voli binu i koliko izgara na woj. To je za po{tovawe.

- Pored svega toga, bio sam i na radio Indexu, kao deo kreativnog tima, na City radiju i radiju Idea. [to se TV-a ti~e, sve vi{e volim da sam iza kamere, kao i iza mikrofona na radiju. Sve vi{e volim da kreiram program koji neko drugi izvodi. Ima mnogo lepih qudi, pa nema mesta za mene (smeh). I daqe sam u medijima, ali kao kreativa. I to me sada najvi{e privla~i. Nadam se da }u tu i ostati. Radio je svakako moja najve}a qubav. Ko je Filip Pat, muzi~ar, violinista, peva~, voditeq? Kako biste Vi sebe predstavili? - Ja sam pre svega otac }erke od tri godine. Kli{e zvu~i, znam. Ali, meni

Nastupali ste sa vi{e bendova. Sa kim najvi{e volite da svirate, ili je mo`da svaki nastup poseban izazov? - Kao {to sam rekao, sa Kikijem imam najdu`i sta` na velikoj sceni. Mada sam svirao Cecin koncert 2007. na U{}u. Svaka svirka sa drugim i razli~itim qudima meni donosi novo iskustvo, koje iskqu~ivo gledam sa pozitivne strane. Svirao sam i pred 100.000 qudi, i za 30 qudi. Od stadiona, do kafane. I volim kad je tako, jer su to razli~ita iskustva. Koliko volim da ispred sebe vidim veliki broj qudi, toliko volim da se zavu~em u kafanu i da sviram za qude ispred sebe. Kako je de~ak, koji je bio dugogodi{wi ~lan hora “Kolibri”, odlu~io da se posveti violini u ni`oj, a potom i u sredwoj Muzi~koj {koli? - Pevao sam u “Kolibrima” od svoje ~etvrte godine. Hor koji je bio jako po{tovan u celoj SFRJ i gde su stvarno talantovana deca pevala. Mislim da je taj period jako va`an za mene, jer je odredio pravac mog `ivota. Stariji klinci su tokom i posle “Kolibrija”, upisivali ni`e muzi~ke {kole za razli~ite in-

Olivera Mandi}a, Kikijeve pesme, Tozovca, Cuneta, staru gardu... Sa svojih pet godina stali ste pred kamere, tada RT Beograd, i postali najmla|i voditeq u “Kolibri {ou”. Pro{le godine ste bili voditeq Jutarweg programa na Radio Anteni. Kakvi su Vam daqi planovi u novinarskoj karijeri?

je Lucija najbitnija stvar na svetu. Posle toga mo`e da ide {ta god ho}e. Vlasnik tri godine ludog `ivota, kompawon vi{e violina, elektri~nih i akusti~nih. Vlasnik mikrofona sa vi{e upotreba, peva~kih, voditeqskih. I pored svega toga, hedonista iznad svega. Nela Radi~evi}


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

23

INTERVJU

ALEKSANDRA SLA\ANA MILO[EVI], OD ROK ZVEZDE DO KAPITALNOG @IVOTNOG DELA Bila je Vukovac, |ak generacije i najboqi u~enik Beograda. Klasike je ~itala sa desetak godina, sredwe obrazovawe, muzi~ko i op{te, stekla je u Beogradu, a u Americi je zavr{ila Muzi~ki Institut i Biopsihologiju, radila kao prakti~ar psihoterapeut i predava~ PR, 11 godina. @ivela je u kratkom braku sa muzi~arom Xejmsom Hegedonom, koji je po obrazovawu bio novinar, a posle razvoda su jo{ dugo `iveli zajedno. Kaze da je “najboqa bra~na kombinacija `iveti u istoj zgradi, ali u posebnim stanovima, kao @an Pol Sartr i Somon de Bovoar”. Uz izuzetnu muzi~ku karijeru, posvetila se i nau~nom radu, jer “samo dela ostaju i ~oveka ~ine ~ovekom”.

okom vi{e od dva sata, autorka je u dijalogu sa doma}inom promocije Milkicom Mileti}, govorila o 11 godina provedenih u istra`ivawima komparativnih humanisti~kih nauka, da bi svoja saznawa o skrajnutom polo`aju i ulozi `ene u istoriji civilizacije obuhvatila hronolo{ki na 1.732 stranice kwige, koju smatra svojim `ivotnim delom. Kwiga spada u enciklopedijska izdawa i prati sudbinu `ene od drevnih civilizacija do modernog i postmodernog doba. Ciq Sla|ane Milo{evi} bio je da ovim delom “ponudi mogu}nost stvarawa dru{tva jednakosti, doprinese zavr{etku pritajenog rata izme|u polova i omogu}i povratak vere u `enu i vere u stvarawe, kao zamenu za izgubqeni civilizacijski mit”. Namera autorke nije bila da ru{i mit o mu{koj mo}i... [ta ~ini kwigu koju smatrate svojim `ivotnim delom? - Oko 50 odsto podataka u ovoj kwizi prvi put je prevedeno, sasvim novo ili uobli~eno u novu formu. Kwigu sam pisala holisti~kim pristupom kao integrisani mozaik znawa, ~ak sam nameravala da je tako i nazovem, ali pretpostavqam da je naziv koji sam na kraju odabrala adekvatniji. Pratila sam i istra`ivala poqa psihologije, mitologije, religije, istorije, filozofije, sociologije, umetnosti, antropologije, metafizike starog i novog vremena i druge srodne discipline. Sadr`aj i strukutura ove kwige su slojeviti. Na prvom nivou zna~ewa kwiga “Civilizacija i `ena” predstavqa enciklopedijsko-istorijsko delo koje daje pregled civilizacije od wenog nastanka do danas, sa jednom velikom razlikom, a to je da sam integrisala `enu u istorijski sled doga|aja, i u svakom od 16 poglavqa iznela svedo~anstva i biografske podatke, ne samo o u~e{}u `ene u civilizacijskim periodima, nego i transkulturalno, prate}i uticaj `ene na razvoj qudske zajednice i wenih struktura. ^iwenica je da su `ene i daqe izostavqane iz istorije. Kwiga se mo`e ~itati i kao studija dijalekti~ke evolucije ~ovekove svesti i psihe, zatim kao poku{aj da se prodre u primordijalnu mistiku, kao ontolo{ko istra`ivawe, i ono, {to je za mene posebno va`no, kao eshatolo{ko promi{qawe, u ~ijem ishodi{tu je sudbina du{e i ~ove~anstva defini{e na novi na~in. U dominantno mu{kom poimawu sveta, Vi `enu vidite kao deo novog bi}a spasiteqa, insistiraju}i na revidirawu stare slike sveta i budu}oj celovitosti mu{kog i `enskog principa. Da li je mogu}e to jedinstvo realizovati? - Ovom promis{qawem determine{em pojavu novog Spasiteqa, koji se iz mitske matrice promolio kao usagla{eno jedinstvo suprotnosti, kao celina mu{ko `enskog predznaka. Ono {to smo navikli da

T

„MU[KA @ENA”, NOVA ANIMA MUNDI Kapitalno izdawe “Slu`benog glasnika”, objavqeno u dva toma pod naslovom “Civilizacija i `ena - Mu{ka `ena”, koje potpisuje rok zvezda i psiholog Aleksandra Sla|ana Milo{evi} (1956), predstavqeno je pro{le srede u organizaciji Kwi`evnog programa Doma kulture

saznajemo u raspravama koje se bave ovim pitawima jeste da se Spasiteq uvek javqa u mu{kom obli~ju, ali to je upravo slika sveta koja treba da bude revidirana. Izlaze}i iz perioda iskqu~ivog monoteizma, neko }e to smatrati bogohuqewem, uvi|amo da balans mora postojati. Svet mora da bude oslobo|en jednoobraznosti, uniformisanog, maskulinog mi{qewa, {to je izuzetno va`no. ^ove~anstvo polako posti`e kognitivnu sofistikaciju i shvata da svet ne mo`e biti jednostran, niti mo`e biti proizvod sukoba suprotnosti, ve} da mora postajati celina, ono novo, usagla{eno jedinstvo suprotnosti, ili jedna integrisana celovitost. Kakav zna~aj ima `enski princip u razvoju civilizacije? Vi `enu u budu}nosti vidite ponovo kao deo Anime mundi – Du{e sveta? - Kroz priznavawe i integrisawe `ene u Du{u sveta, ~ove~anstvo sebi daje novu {ansu. Moram da ka`em da sam se postidela zbog na~ina na koji je `ena vi|ena u istoriji i koliko je zlostavqana i obespravqena. Kroz formirawe mitske i religiozne svesti nau~na misao modernog vremena je ~oveka odvojila od verovawa, a verovawe od mi{qewa. U tom drevnom verovawu centar poimawa sveta bila je `ena. U svakom zala`ewu u daleku pro{lost,

u kosmogonije drevnih naroda, otkriva se primordijalna `enska bogiwa, potvr|uju}i zna~aj `enskog principa manifesotovanog kroz `ensku mo} stvarawa `ivota, ra|awa, koja se od davnina poistove}ivala sa bo`anskim. Nau~nici modernog vremena, pogotovu neki sociolozi, ali i drugi teoreti~ari, poku{avaju da tu, po meni razre{enu mistriju pojave prvih `enskih figurina i dokaza da je `ensko bo`anstvo od davnina po{tovano, izvrgnu ruglu i ospore ovo mi{qewe, tvrde}i da su figurine bile recimo objekti seksualnog obo`avawa. U istoriji civilizacije mu{karci su `enu svodili na prirodu, na “inkubator” za ra|awe novih jedinki, osporavaju}i uverewe da je `ena rodila svet, bila deo Anime mundi. I vremena “tamne energije” vezivana su za `enu. Sukob polova, rodni sukob, nastao je iz poricawa i devalvacije `enskih vrednosti. @ene nisu

jednako vredne i nisu jednako va`ne, mu{ki autoritet je i daqe neprikosnoven. Zato sam nastojala da korigujem svedo~ewa o `eni, afirmi{em wene vrednosti i uka`em na gre{ke koje su joj nepravedno u~iwene. Posebno isti~ete i ulogu majke? - Psihologija odavno pridaje veliki zna~aj ulozi majke u formirawu ~oveka. Referentni okvir na{eg odrastawa i sticawa slike o svetu, kao i `ivotni skript formira uglavnom majka. @ivimo po wemu, a da toga nismo svesni. Majke stvaraju civilizaciju, a pored nege, one nam prenose eti~ka i moralna na~ela. Upravo majka nam daje psihi~ku potencijalnu energiju koja odre|uje na{e daqe domete. Tome sam posvetila odeqak u ovoj kwizi. Koji su to atributi Va{e “Mu{ke `ene”? - “Mu{ka `ena” je naziv arhetipa koji opisuje `eninu novu psiholo{ku matricu. Mu{ka `ena nije nekakva mu{kobawasta `ena, neidentifikovane polnosti. Ona zadr`ava svoje `enske atribute i biolo{ke karakteristike. I daqe je majka, hraniteqka, emotivna, empati~na, vezivno tkivo zajednice, ona je ekolo{ki osve{}ena, ~uvarka planete, ali svojim osobinama dodaje i ono {to su dru{tvo i nauka definisali kao “mu{kost”. To zna~i da poseduje autenti~no mi{qewe, da je sposobna da gospodari sobom i okolinom, da pre svega, ima aktivan stav prema stvarnosti, da kvalitetno prosu|uje i odlu~uje, da je moralno, psihi~ki i logi~ki kompetentna, jednom re~ju, da misli svojom glavom.

Moja namera, me|utim, nije bila da ru{im mit o mu{koj mo}i, jer mu{karcu pripadaju zasluge za gotovo sve stvarala~ke domete civilizacije, ali je maskulini, destruktivni impuls zapadnog uma, postao prepreka evoluciji qudske vrste. Kada govorimo o arhetipu “Mu{ke `ene” oslawam se na Jungovo tuma~ewe arhetipa. “Mu{ka `ena” je epohalno i revolucionarno nova, ontolo{ki potentna i neiscrpqena. Smatram da je `ena modernog vremena sinteza svih arhetipova, novo, osve{}eno i probu|eno bi}e, koje je u sebe prizvalo sva zna~ewa koja je `ena nekada imala. @ena modernog vremena `eli da ima samostalni put, sopstveno vi|ewe svog postojawa, ona vi{e nije vo|ena i ne tra`i da joj drugi modeliraju stvarnost i propisuju budu}nost, ona uzima sudbinu u svoje ruke. @ena modernog vremena u sebi invocira arhetip “Mu{ke `ene”. Tvrdite da je u stvarawu ove kwige “istina postala Va{a obaveza”. Kakva je uloga istine u kosmosu? - Istina je jedino ishodi{te koje me je zanimalo. Samo iz istine proizilazi red, i to je prvi kosmi~ki zakon, ako do|emo do reda posti}i}emo unutra{wi - mir. Civilizacija sada stalno skrnavi red. Najte`i je put do istine. Potvr|eno je da sve {to se zasniva na la`ima, neistinama i prevarama, pre ili kasnije nestane. I ideja o harmoniji je jedna od odrednica mog mi{qewa. Iz harmonije proisti~e kontinuitet `ivota. Svet se ra|a samo onda kada po{tuje principe sklada i harmonije. [ta je ciq ovog velikog dela u kontekstu trajnog sukoba polova? - Reevaluacija istorije je ciq mog pristupa u stvarawu novog, egalitarnog dru{tva. ^ove~anstvo pobija mogu}nosti da ne{to nije u redu, ali mi `ivimo u la`iranoj realnosti. Htela sam da u ovoj kwizi `enu slavim, da je osna`im i da joj dam mo}. Zato sam istra`ivala i pisala o svetlim primerima, kako bih izbegla kli{e u vi|ewa `ene, posebno u medijima, gde susre}emo samo `ene `rtve. Moja kwiga je poklon svima, a moja `eqa je da pru`im novu strukturu i da se unutra{wi svet ~ovekov stavi ponovo u centar iz koga je izme{ten. Kwiga govori o stremqenu `ene ka idealima ~ove~nosti, koje sada nosi nova `ena, jer je mu{karac, u potrazi za matrijalnim, sebe iz takve realnosti istisnuo. Potrebno je redefinisati rodne uloge. Umesto da mu{karac omogu}i `eni da se razvije i napreduje, on se vi{e bavi time da je u tome onemogu}i. Na takmi~arskom duhu mu{karca zasniva se svet, dok je `ena odgovornija, negovateqka, mawe kompetitivna, ne`nija, zabrinutija za sudbinu vrste. Mu{ko `enski sukob treba prekinuti, te se u tom duhu moja kwiga zavr{ava Deklaracijom mira izme|u polova. Zorica Le{ovi} Stanojevi}


24

KUHIWA

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

GLAVNO JELO

PUWENE PAPRIKE

Na malo uqa propr`iti Potrebno je: 10 suvih paprika crni i beli luk i praziluk, - potopiti u toplu vodu dodati {argarepu i celer, posliti, pobiberiti, doda- sat - dva (da se dobro natope) 10 listova kiselog kupusa ti lovor i per{un. U din2 glavice crnog luka stano povr}e dodati oce|en - sitno iseckati pirina~, naliti sa malo 2 ~ena belog luka vode, smawiti temperaturu - sitno iseckati 1, 2 struka praziluka i kuvati 10-15 minuta. - sitno iseckati Posudu premazati uqem, 2 {argarepe izrendati na dno staviti listove kuMalo celera - izrendati pusa. Paprike dobro oce200 gr. pirin~a - oprati i diti i puniti filom, a od potopiti u malo vode preostalog kupusa saviti Per{un - sitno iseckati sarme, naliti do pola sa vodom i pe}i na 200 stepe1 list lovora 2 ka{ike ajvara ni C dok voda ne uvri (ako so i biber po ukusu kupus nije kuvan doliti uqe jo{ malo vode i pe}i, ali preko staviti pak-papir da paprike ne bi izgorele). Pred sam kraj sarme premazati sa malo ajvara i zape}i.

DESERT

@ARBO PITA

SLANI PU@I]I

Zagrejati vodu da bude mlaka, dodati ka{i~icu {e}era i kvasac izme{ati i ostaviti da kvasac nado|e. U drugu posudu staviti mleko i puter zagrejati samo koliko je potrebno da se puter otopi. Zamesiti testo od 300 gr bra{na, dodati so, jaje, mleko sa puterom i narasli kvasac. Presuti na radnu povr{inu i mesiti (uz dodavawe bra{na) dok se ne dobije meko i glatko testo. Oblikovati od testa loptu, staviti u ve}u posudu, premazati sa malo uqa, pokriti i ostaviti da naraste (duplo). Naraslo testo premesiti, rastawiti u

!

SAVETI

Krompir }e se br`e skuvati ako mu prilikom kuvawa dodamo malo uqa Ako prilikom kuvawa kiselog kupusa dodate nekoliko kri{ki jabuke ukus }e biti mnogo boqi Preostale kuvane mrkve iz supe mo`ete pome{ati u pire krompir koji }e tada dobiti privla~nu boju i nov okus.

Potrebno je: Priprema: 2,5 dcl tople vode 2,5 dcl U 2,5 dcl tople vode razmutiti kvasac i ostavi- uqa 1 kesica kvasca ti nekoliko minuta da 1 kesica pra{ka za pecivo kvasac naraste. Dodati bra{na po potrebi pra{ak za pecivo, 2,5 dcl 250 gr sitnog {e}era uqa prome{ati, pa polako 250 gr mlevenih oraha dodavati prosejano bra{no 600 gr xema od kajsija 100 gr xema od kajsija da se zamesi mekano testo. 100 gr mlevenih oraha Testo dobro izraditi, pa pleh veli~ine 25h30 cm. podeliti na 5 delova. Za pek - papir malo ve}i od premaz korica izme{ati pleha mlevene orahe i {e}er. Najboqe praviti pitu jedan Pleh oblo`iti pek- dan pre slu`ewa papirom koji treba da prelazi ivice. Malo namazati papir uqem. Razvijati prvu koricu veli~ine pleha, staviti u pleh i voditi ra~una da korica bude do svih ivica pleha. Koricu premazati 1/4 xema i posuti 1/4 me{avine {e}era i orahapostupak ponavqati do pete korice koju treba ostaviti bez premaza. Pitu pokriti salvetom i ostaviti 30 minuta na toplom da odstoji. U zagrejanu rernu na 200째 staviti pitu, posle 10 minuta pe~ewa smawiti temperaturu na 180째 i pe}i jo{ oko 20 minuta. Pe~enu pitu prevrnite na plato i jo{ toplu premazati xemom i posuti orasima.

Da bi ve}i komadi mesa pri pe~ewu ostali so~ni i mekani prvo meso zape}i sa svih strana na jakoj temperaturi i onda smawiti i postepeno dodavati po malo vode dok ne omek{a. Da li je med sve` i pre svega kvalitetan mo`ete proveriti tako {to }ete okrenuti teglu naopako i pratiti {ta se de{ava. Ako je med sve` posle naglog okretawa izroni}e krupan balon/mehur sa dna tegle. Mlevenu crvenu papriku i beli luk (za zapr{ku) stavqajte na blago zagrejanu masno}u i odmah u jelo. Paprika obavezno zagori, ako se stavqa na vrelu masno}u. Zapr{ku dodavati u jelo tek nakon {to se jelo skuvalo.

pravougaonik debqine do 5 mm, premazati sa senfom, posuti seckanim za~inskim biqem i belim lukom (ako koristite). Preko senfa pore|ajte pile}i parizer, preko listi}e sira i na kraju {unku. Uviti rolat (kra}e stranice uviti malo prema unutra i sa du`e strane uviti u rolat) i ise}i na par~i}e 3 cm debqine. Vatrostalnu posudu premazati sa puterom i pore|ati prave}i razmak i ostaviti pola sata. Narasle rolnice premazati sa malo otopqenog putera i pe}i u prethodno zagrejanoj rerni na 180 C - 40 minuta (dok ne porumene).

Potrebno je: 400 do 450 gr bra{na 125 ml tople vode 1 jaje 90 ml mleka 30 g putera 6 g suvog kvasca 1 ka{i~ica {e}era pola ka{i~ice soli Za puwewe: 3 ka{i~ice senfa (umesto senfa mo`ete koristiti ke~ap ili ajvar ) 1 ka{ika seckanog per{una 250 gr pile}eg ili }ure{eg parizera 8 listova ka~kavaqa 8 listova {unke


25

BA[TE I BALKONI

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

KAKO DA STVORITE SOPSTVENI RAJ

ROZE, BOJA U MODI

An|elija Milojkovi}, pejza`ni arhitekta

aksije i `ardiwere sa cve}em koje cveta u osve`avaju}im roze tonovima krase svaki kutak na va{oj terasi. Roze boja mo`e da ponudi skalu nijansi, od ne`no roze do tamno roze. Pink boja, posebna me{avina crvene i bele sa jakom plavom komponentom, ima veliki broj svojih obo`avalaca svih starosnih doba i oba pola. Pink boja daje {arenom rastiwu na balkonu i terasi sve` izgled, a istovremeno je i odli~an partner u duetima

S

{nih {uma, kao {to je na primer kalateja, vi{emese~ni boravak u toplim prostorijama u kojima je vazduh suv, predstavqa stres. One su navikle na vla`an vazduh, ali se ~esto moraju zadovoqiti sa relativnom vla`no{}u vazduha ispod 50 odsto, {to im ne odgovara na du`i period. Prvi znaci da biqka pati su listovi uvijeni ka unutra. Ubrzo posle toga vrhovi i ivice listova dobijaju braon boju. Vla`nost vazduha mo`ete pove}ati svakodnevnim prskawem listova vodom, sobnim fontanicama, ~estim provetravawem. boja i ~esto pruzima glavnu ulogu. Ova boja cve}a je moderna, vazdu{asta, lagana, opu{taju}a i opijaju}a. Pink boja se mo`e na}i kod balkonskog i saksijskog cve}a, cve}a za terasu, kao i kod brojnog saksijskog `buwa i drve}a. Od bele, krem i ne`no roze, preko `ute i naranxaste, pa sve do crvene i plave, mogu}nosti za kombinovawe je puno. Ovo va`i kako za cve}e, tako i za propratne detaqe. Za uspostavqawe ravnote`e mogu da poslu`e zelene grane koje ne}e dopustiti nikakvu disharmoniju. U prirodi gotovo da se retko mogu na}i moderne kombinacije boje, na primer dvobojne dalije. Boja mandarine donosi vi{e toplote od boje ananasa. U ovom spektru boja, ipak ne treba kombinovati previ{e nijansi jedne sa drugima. Na taj na~in bi nastao nemir, koji se prenosi i na psihu, i tako se ose}aj prijatnosti umawuje. Na primer, jedna od lepih kombinacija mogla bi biti: ru`e, diascija i petunije u posudicama od metala, ili ~arobni zvon~i}i i kadifice u plitkim saksijama. Roze i crvena omogu}uju ne`ne kombinacije boja, kao i jake kontraste. Roze i bela u jasnim, ~istim tonovima deluju veoma otmeno. Roze i plava stvaraju ~arobnu igru boja. Pojedini detaqi, sto, korpe, sve}waci, mogu jo{ vi{e ista}i plavu boju. Ukoliko imate vi{e smelosti, napravite kombinaciju roze i tirkizne boje.

UVIJENI LISTOVI Za biqke koje poti~u iz tropskih ki-

Sun~ano

LUKOVICE KANE I BEGONIJE Ukoliko ve} sada zasadite lukovice kane u saksije sa sve`om zemqom, bogatom

hranqivim materijama, mo`ete se ranije nego obi~no radovati lepoti ove biqke. Zemqu treba odr`avati vla`nom, a ~im se razviju listovi, biqku treba na|ubriti. Isto va`i i za lukovice begonija - lukovice prekriti zemqom debqine prsta i odr`avati je vla`nom. Od sredine maja dr`ati na otvorenom.

Pripremila: N. R.

BO@I]NI KAKTUS, PRIPREMA ZA NOVO CVETAWE

Po zavr{etku perioda cvetawa kod bo`i}nog kaktusa po~iwe vi{enedeqna pauza u |ubrewu. Biqka se samo povremeno zaliva tokom ovog vremena. Ovaj period odmarawa biqka koristi kako bi se pripremila za novo cvetawe koje }e nastaviti u leto. Redovno zalivati od marta do avgusta i |ubriti na svakih 14 dana. Do pojave pupoqaka dr`ati na ne{to hladnijem mestu.

@UTI LISTOVI KOD LIMUNA Takozvane zimske hloroze nisu retkost kod citrusa. Manifestuju se u vidu `utih fleka na listovima. Krivac za ovu pojavu je gomilawe kre~waka u zemqi, pa biqka vi{e ne mo`e da prima gvo`|e iz zemqe. Specijalnim |ubrivom za citruse nedostatak gvo`|a mo`e se nadoknaditi. Ali

VREMENSKA PROGNOZA Petak, 12. april

hranqive materije smeju se dodavati tek kada biqka po~ne da raste. Za zalivawe koristiti samo vodu siroma{nu kre~wakom.

Subota, 13. april

VREMENSKA PROGNOZA Nedeqa, 14. april

Ponedeqak, 15. april

VREMENSKA PROGNOZA Sreda, 17. april

Utorak, 16. april

^etvrtak, 18. april

220C

190C

150C

90C

160C

190C

80C

80C

60C

70C

70C

90C

Ki{a

Obla~no

Ki{a

Obla~no

Obla~no

190C 110C

Sun~ano


26

MARKETING

PRODAJA SADNICA DRAGI SUGRA\ANI Obave{tavamo Vas da u rasadniku JKP “Gradsko zelenilo”, u Ulici Sime Sarage broj 71 u ^a~ku mo`ete kupiti: ^etinare raznih vrsta, visina, oblika i boja kao {to su: - razne vrste jela – srebrne, dugoigli~ave... - tuje stubaste i okrugle - konike, polegle kleke, kedrove... - razne topijarne forme ~etinara (stecijalno formirane na {tapu) Li{}ari svih vrsta (javor, bagrem, leska, dud, breza, ukrasna {qiva i tre{wa, beli jasen, grab, bukva, vrba) - kuglaste forme - `alosne forme - kovrxave forme Pored toga u ponudi imamo i razne vrste ukrasnog {ibqa, `ive ograde, puzavica, ru`a i perena pogodnih za sadwu u dvori{tima. Za ure|ewe Va{ih balkona i `ardiwera imamo vi{e vrsta sezonske rasade cve}a (kadifica, petunia, prkos, begonia, salvia, vinka...) kao i razne vrste mu{katli. Za Va{e ba{te kod nas mo`ete nabaviti visoko kvalitetan treset i kompost. Pri kupovini sadnica mo`ete dobiti besplatne stru~ne savete na{ih in`ewera. Po Va{em pozivu na{i stru~waci izlaze i na teren {to je tako|e besplatno kao i davawe ponude u pisanoj formi za ure|ewe i ozelewavawe Va{ih dvori{ta. Prodaja sadnog materijala u krugu JKP “Gradsko zelenilo” od 7 – 15 ~asova svakog radnog dana i subotom i nedeqom od 7 do 13 ~asova. U centru grada na platou ispod “Pelivana” postoji na{ maloprodajni objekat cve}ara “Narcis” preko koje Vam mo`emo dostaviti sve {to potra`ujete iz na{eg asortimana. Za sva obave{tewa javiti se na telefon 032/537-37-60 – uprava preduze}a, 064/640-0-961 - cve}ara “Narcis”.

marketing 032/342-276

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE


Dom kulture

Sreda, 17. april - Izlo`ba mozaika Neboj{e Joci}a, vanrednog profesora na Fakultetu umetnosti u Pri{tini (Zve~an), likovni salon u 19 ~asova

Petak, 12. april - koncert grupe "FRAJLE", velika sala u 20 ~asova Ponedeqak, 15. april - Izlo`ba japanskih ukijo grafika, gorwi hol u 19 ~asova Ponedeqak - ~etvrtak, 15. - 18. - FRANCUSKI FILMSKI KARAVAN KOMEDIJE, filmovi - Imena qudi, Luda qubavna pri~a Simona Eskenazija, Luiza - Mi{el i Posledwi sprat, levo pa levo, mala sala u 20 ~asova

KAFE "[TO DA NE" Petak, 12. april - Svirka benda "TEATAR DUR", 22 ~asa

^etvrtak, 18. april - "ONE STVARI", seminar kabare o seksualnom (ne)zadovoqstvu, autor teksta, re`ija i izvo|ewe DrAgoqub Mi}ko Qubi~i}, velika sala u 20 ~asova

KLUB „VELVET” Petak, 12. april - Svirka benda "GYPSY JAZZ", 22 ~asa Subota, 13. april Svirka benda „ROCKINGER”, 22 ~asa

Narodni muzej

Galerija "Risim" Petak, 12. april

Gradska biblioteka „V. P. DIS“ Telefoni:

032/22 36 08 34 09 60

PRIPREMILA: Irena Milo{evi}

- Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~asova, vikendom od 9 do 13 ~asova

Projekcija nagra|enih filmova sa festivala "KUSTENDORF", 19 ~asova

27

VODI^

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

PIVNICA „CITY PUB” Gospodar Jovanova 22, telefon 032/228 - 310

GRADSKA BA[TA - Svakog petka i subote GIPSY ALEKSI]I, broj za rezervacije 063-620-333

„SRPSKI PAB” Petak, 12. april - Svirka benda "MAMURNI QUDI", 22 ~asa Subota, 13. april - Svirka benda "DEJA VU", 22 ~asa

KAFE „ENIGMA” Subota, 13. april Svirka ZORAN BRANKOVI], 22 ~asa

Restoran "STARI GRAD" - Svakog vikenda starogradska svirka

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// - TV GALAKSIJA PETAK 12. 4. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 12:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 13:00 NIKO KAO JA-R. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 ARHIVA EPERHIJE @I^KE 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SUBOTA 13. 4. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 PLANETA SEZAM 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 ARHIVA EPARHIJE @I^KE -R. 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 VI PITATE, MI TRA@IMO ODGOVOR 21:00 SUPER 70 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 NEDEQA 14. 4. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 CRTANI FILM 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM 15:30 VEZE 16:15 PROSLAVA 20 GODINA TELEVIZIJE-DIREKTAN PRENOS 18:30 DRAGA^EVSKI HORIZONTI 19:00 AUTOBILBORD 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 KONCERT 23:00 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 PONEDEQAK 15. 4. 2013. 08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-R. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 BIOGRAFIJE 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 DRAGA^EVSKI HORIZONTI-R. 16:45 SERIJA - IZLOG STRASTIR. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 DOKUMENTARNI FILMOVI - ZASTAVA FILM 20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:45 TREND SETTER 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU UTORAK 16. 4. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRAST 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT

11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT-R. 14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD -R. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 SRBIJA I SVET 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SREDA 17. 4. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 PLANETA SEZAM -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI

17:45 TV MEDIKUS-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 ^ETVRTAK 18. 4. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -R. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-R. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-R. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1


28

LU^ANI

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

AKTIVNOSTI MO UDRU@EWA PENZIONERA „LU^ANI” Lu~anima je nedavno formiran Mesni odbor Udru`ewa penzionera “Lu~ani”. Na teritoriji Mesne zajednice Lu~ani `ivi oko 400 penzionera, od kojih se do sada wih stotinak ve} u~lanilo u novoformirano udru`ewe. Ideja organizatora Udru`ewa bila je da se kroz aktivnosti novog mesnog odbora penzionerima omogu}i bogatiji dru{tveni `ivot, a tako|e i obezbedi pomo} svim pripadnicima tre}eg doba, koji imaju lo{iji socijalni status. - Posebnu pa`wu }emo usmeriti na socijalni status penzionera, jer veliki broj wih ima izuzetno niska primawa, sa kojima te{ko sastavqa kraj sa krajem. Poku{}emo da im obezbedimo ogrev i zimnicu po povoqnijim cenama i na rate, jer sa tako niskim penzijama ne mogu normalno da `ive i da priu{te sebi ono {to im je najneophodnije - rekao je Ratko ^vorovi}, predsednik Mesnog odbora Udru`ewa penzionera. - Penzioneri u Lu~anima ose}aju potrebu da se aktivnije ukqu~e u dru{tve-

U

ZA LEP[I @IVOT STARIJIH DRAGA^EVACA

ne tokove i da obogate svoj `ivot kroz razli~ita dru`ewa, posete izlo`bama, kwi`evnim ve~erima i putovawa. U protekle dve godine nije bilo ovakvih ili sli~nih aktivnosti. To i jeste bio glavni razlog osnivawa novog udru`ewa. Nameravamo da se inten-

zivnije posvetimo problemima penzionera, sa kojima se mnogi me|u wima suo~avaju svakodnevno, istakao je ^edomir @ivanovi}, predsednik Inicijativnog odbora zahvaquju}i kome je i formirano novo udru`ewe. Osniva~ka skup{tina

Udru`ewa odr`ana je 29. marta. Formirane su i brojne komisije, koje }e brinuti o kulturno-zabavnom `ivotu, rekreaciji i izletima. Pro{log petka je odr`ana i prva penzionerska zabava. Ovom skupu je prisustvovalo oko 130 penzionera. U programu su

u~estvovali i u~enici Tehni~ke {kole, koji su specijalno za tu priliku pripremili recital. - Paralelno sa dono{ewem normativnih akata Udru`ewa, `eleli smo na samom startu rada da uprili~imo i jedno interesantno dru`ewe penzionera, jer, kako smo procenili, to je ono {to najvi{e nedostaje pripadnicima tre}eg doba. Zabava je bila uspe{na. Pozivu se odazvao veliki broj penzionera. Pored recitala, imali smo i muzi~ki program, u kome su svi prisutni podjednako u`ivali. Sa nestrpqewem ve} i{~ekuju neko novo dru`ewe - rekla je Nade`da Zlati}, predsednik Komisije za kulturno-zabavni `ivot, rekreaciju i izlete penzionera. Kako je najavila Ru`ica @ivanovi}, predsednik Aktiva `ena, `ivot penzionera u Lu~anima u nared-

nom periodu bi}e mnogo zanimqiviji. Ono {to najvi{e nedostaje pripadnicima starijih generacija sa ovog podru~ja su dru`ewa i putovawa. Aktiv `ena priprema putovawe u Gr~ku 21. maja. Osim penzionera, za odmor u Gr~koj mogu se prijaviti i ostali gra|ani, jer jo{ uvek ima slobodnih mesta. Jovan Pavlica isti~e da mesne organizacije do sada nisu radile onako kako bi trebalo i kako se o~ekivalo. Iako na podru~ju Lu~ana `ivi oko pet hiqada penzionera, o wima se proteklih godina niko posebno nije brinuo. Osnivawe novog mesnog odbora Udru`ewa penzionera u Mesnoj zajednici Lu~ani predstavqa poku{aj da se kroz aktivirawe mesnih odbora o`ivi i Op{tinska organizacija penzionera. V.S.

SLIKARI DRAGA^EVA PODR@ALI HUMANITARNU AKCIJU PO@AREVQANA

KI^ICOM DO OPORAVKA ZVEZDINOG GOLMANA umanitarna jednodnevna likovna kolonija pod nazivom “Qubav, vera i nada”, koja je krajem marta odr`ana je u Po`arevcu, kako bi se obezbedila sredstva za oporavak golmana Crvene zvezde Zvonka Milojevi}a, okupila je vi{e od trideset likovnih stvaralaca iz Beograda, Smederevske Palanke, Po`arevca, Novog Sada i drugih gradova Srbije. Me|u wima su bili i ~lanovi Udru`ewa samoukih slikara i vajara Dra-

H

ga~eva Sne`ana Kosti}, Rosa Jankovi}, Zorica Obradovi} i Du{ica Mileti}. Organizatori ove likovne kolonije bili su po`areva~ka Agencija za obrazovno-pedago{ke usluge “Kodeks” i Udru`ewe likovnih stvaralaca “\ura Jak{i}”. Nabavku platna, boja i svega ostalog {to je bilo neophodno za uspe{no organizovawe ovakve humanitarne akcije obezbedila je Sne`ana Milo{evi}, slikar i vlasnik agencije „Kodeks“.

Slike, koje su nastale kao plod stvarala~kih napora u~esnika kolonije, bi}e prodate putem aukcije. Prihod koji se ostvari namewen je oporavaku nekada uspe{nog sportiste Zvonka Milojevi}a. - Slikari iz Gu~e su najdu`e putovali, ali su uspeli da tokom svog kratkotrajnog boravka u Po`arevcu pru`e svoj doprinos humanitarnoj akciji. Svaki na{ u~esnik kolonije uradio je po jednu sliku. Umetni~ka dela smo stva-

rale srcem, a iz Po`arevca smo donele dragocene uspomene i `equ da se nanovo prikqu~imo akcijama ovakvog tipa - izjavila je za “^a~anski glas”, nakon povratka iz Po`arevca, Sne`ana Kosti}, predsednik Upravnog odbora Udru`ewa samoukih slikara i vajara Draga~eva. U radu likovne kolonije su u~estvovali akademski slikari i amateri. Kako isti~e Sne`ana Kosti}, povod zbog koga su se okupili bio je istinski zamajac wihove stvarala~ke energije, koju su vrlo brzo i nadahnuto preto~ili u

originalna uqa na platnu. Bila je to i jedinstvena

razmena iskustava i neponovqiv susret likovnih stvaralaca, koji su bili sre}ni {to svojom umetno{}u mogu da pomognu onima kojima je to najneophodnije. - Vratile smo iz Po`avevca sa sna`nim utiscima i novim iskustvom. Pozitivna stvarala~ka energija, ~udesna harmonija, izuzetan duh prijateqstva i razmena iskustava, pobudili su u nama jo{ sna`niju energiju da na platno preta~emo najtananije niti na{eg bi}a i stvoreno podelimo sa drugima - rekla je Sne`ana Kosti}. V.S.


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

29

LU^ANI

U POSETI DOMA]INSTVU SEDLAREVI]A U DRAGA^ICI

UZ DOBRU ORGANIZACIJU I PORODI^NU SLOGU SVE SE POSTI@E

Na obroncima Jelice smestilo se planinsko seoce, koje nosi ime Draga~ica. Svojom lepotom ono redovno izaziva uzdahe putnika namernika, koji su se slu~ajno obreli u ovom kraju. Za razliku od brojnih seoskih sredina u Srbiji, Draga~ica pru`a redak, ali dobar primer da postoje mesta u kojima mladi qudi ispoqavaju spremnost da svoju budu}nost grade upravo tu, gde su se i rodili, iako nemaju dobre puteve, niti neke druge pogodnosti za lagodan `ivot. U grupu vrlo neobi~nih i retkih pregalaca ubrajaju se i bra}a Sedlarevi}, Milan i Vasilije, koji nisu krenuli stopama onih {to glavom bez obzira pobego{e od zahtevnog seoskog posla. Obojica veruju u poqoprivredu i bore se da iskoriste sve pogodnosti, koje je priroda bogato darivala ovom kraju, za prosperitet svoje porodice. Iako ekonomska kriza uzima svoj danak, oni nastoje da napornim radom obezbede stabilan i lep `ivot za svoje potomke.

orodi~no imawe Sedlarevi}a se nalazi na jednom `ivopisnom visu, gde sve puca od bogatog pogleda. Tri razli~ite generacije, u velikoj slozi i qubavi, `ive pod istim krovom. Najstariji u jedanaesto~lanoj porodici su Rade i Vesna, koji su utemeqili ovo poqoprivredno gazdinstvo. Iako su i daqe aktivni, prvenstvo u vo|ewu doma}instva prepustili su sinovima, koji zajedno sa svojim suprugama naporno rade i grade budu}nost za svoje potomstvo. Imaju tri de~aka i dve devoj~ice, uzrasta od tri do deset godina, koji bezbri`no odrastaju u ovom prelepom selu. Za sada su oni najqupkija “smetala”, koja uglavnom dan provode motaju}i se oko nogu starijih, a sutra }e izrasti u sposobne qude, koji }e, mo`da, krenuti stopama roditeqa. Pou~ena dobrim primerima u ku}i, i deca se trude da budu korisna, pa je i wihovo prisustvo u {tali ne{to {to se podrazumeva. Tridesetdvogodi{wi Milan je glavni u porodi~nom biznisu i ka`e da je prva saznawa o sto~arstvu stekao od roditeqa. Oni su uvek dr`ali po koju kravu, ali to nije bila neka velika proizvodwa. Danas u {tali gaje 28 rasnih krava muzara, prete`no simentalske rase, od kojih mese~no mlekari isporu~uje vi{e od deset hiqada litara mleka. Iako cena ovog osnovnog sto~arskog proizvoda godinama unazad nije bila na odgovaraju}em nivou, Sedlarevi}i su ostvarivali solidne finansijske rezultate zahvaquju}i obimnijoj proizvodwi.

P

SJAJ VELEGRADA ZAMENILA ^ARIMA SELA

Dvadesetosmogodi{wa Bojana, po zanimawu medicinska sestra, upoznala je izabranika svoga srca u rodnom Beogradu. Ona ka`e, kada je donela odluku da se uda za Vasilija i preseli u Draga~icu rasu|ivala je srcem. Prakti~no i nije znala {ta nosi seoski `ivot, ali nakon svih ovih godina koje je provela u skladnom braku, sa sigurno{}u tvrdi da, kada bi ponovo birala, opredelila bi se upravo za ovakav `ivot. - Do{la sam u ovo selo pre deset godina. Imamo troje dece i lepo `ivimo. Nemam razloga da se `alim. Iako je ovo vi{e~lana porodica, svi se me|usobno po{tujemo i podr`avamo. I posao obavqamo timski. Imamo 28 krava, a da bi se tri puta dnevno pomuzle i nahranile neophodna nam je dobra organizacija rada. Kada sam na poslu, I Milanova supruga Slavica, koja je udajom zamenila rodne selo Luke za Draga~icu, ka`e da voli ovakav `ivot i da u slo`noj porodici nikome posao ne pada te{ko. Zadovoqna je {to deca odrastaju u zdravoj sredini i {to o wima svi podjednako brinu. Prednost ovog sela je u tome {to u wemu ima mladih qudi, koji svoj `ivot grade na roditeqskom ogwi{tu. Zahvaquju}i tome nisu usamqeni i imaju sa kim da se dru`e. Ovu sredinu, kako isti~e Slavica, krasi i uzajamna sloga i zajedni{tvo me{tana. Me|usobno se poma`u i na smenu odvoze i dovoze decu iz {kole. To je svima od velike pomo}i.

RADNI, SKROMNI I MARQIVI - U porodici smo svi skromni i zadovoqni onim {to ostvarujemo. Zara|ujemo onoliko koliko nam je dovoqno za neki pristojan `ivot. O nekim velikim ciframa u ovim ekonomskim uslovima i ne razmi{qamo. Najva`nije je da ~ovek bude skroman i da se prilago|ava uslovima `ivota - ka`e Milan, dodaju}i da ovim po-

slom uspe{no mogu da se bave samo qudi koji imaju razvijenu radnu disciplinu i koji prema `ivotiwama i seoskom `ivotu gaje veliku qubav. Svaki novi dan u porodici Sedlarevi} po~iwe u ranim jutarwim ~asovima. Dok se jedni bave higijenom {tale, drugi hrane stoku, a nakon toga sledi prva mu`a. Tokom dana je neophodno ukupno tri puta po-

musti krave. Posao je znatno olak{an, jer koriste muzilice. Uprkos brojnim obavezama, svakog leta, zajedno sa decom, odlaze na odmor, a nakon toga ponovo se vra|aju ustaqenom seoskom `ivotu. - Iako sam po zanimawu automehani~ar, bavim se poqoprivredom, jer u ovakvim kriznim vremenima mnogo je boqe raditi na svom imawu, nego kod privatnika za nisku zaradu. Ovde na farmi posla ima svakoga dana, ali mi se ne `alimo, jer smo svoji na svome. Svesni smo da bez rada nema ni dobrog `ivota. Svi odrasli ~lanovi porodice rade i na poqu i u {tali. Ranije smo proizvodili sir i kajmak. U posledwe ~etiri godine, od kada smo intenzivirali proizvodwu, mleko predajemo mlekari “Gaj”, a litar trenutno dosti`e cenu od ~etrdesetak dinara. Ono {to nas spa{ava jesu velike koli~ine mleka koje proizvodimo i to je jedina formula opstanka u ovom vidu sto~arstva. I premija je kasnila, ali sada je krenula isplata, {to nam znatno olak{ava posao, jer nam predstoji setva, koja je itekako zna~ajna za svakog sto~ara - ka`e Vasilije, obja{wavaju}i da je poqoprivredni repromaterijal prili~no poskupeo.

u Domu zdravqa u Gu~i, decu ~uva jetrva. Ne postoji neka striktna podela zadu`ewa, ali svako od uku}ana pru`a maksimalan doprinos na farmi - isti~e Bojana, koja dodaje da bi nadle`ni u dr`avi trebalo vi{e da brinu o selima. Iako se nikada nije pokajala {to je svetla velegrada zamenila seoskim `ivotom, svesna je da bi `iteqima Draga~ice boqi putevi znatno olak{ali `ivot. Nedostaje im i stabilno snabdevawe vodom u selu, jer bunari na ovom podru~ju tokom leta presu{uju. Nadaju se da }e voda sa Rzava uskoro sti}i i u wihova doma}instva, pa ne}e biti prinu|eni da tokom leta vodu za stoku i druge potrebe voze cisternama sa udaqenih podru~ja. ^EKAJU BOQA VREMENA DA PRO[IRE PROIZVODWU Sedlarevi}i trenutno obra|uju deset hektara sopstvene i jo{ toliko zemqe uzete u zakup, jer brojno mle~no stado zahteva i velike koli~ine hrane. Oni planiraju da u narednom periodu pro{ire obim proizvodwe. Ipak, za uzgajawe ve}eg broja grla, bi}e neophodno i pro{irewe postoje}eg objekat ili podizawe novog. Za tako ozbiqnu investiciju trenutno nemaju sredstava. Ipak, nadaju se da }e jednoga dana nastupiti boqa vremena za poqoprivrednike Srbije, u kojima }e i sto~ari mo}i sa mawe napora da unapre|uju proizvodwu. V. S.


30

SPORT

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

KO[ARKA

PO^ELA RAZVOJNA LIGA vih dana startovala je Swisslion razvojna liga u kojoj }e se takmi~iti osam ekipa koje se nisu plasirale u vi{i rang takmi~ewa. Do kraja maja, do kada }e trajati Razvojna liga, bi}e odigrano 14 kola. Kako je ranije najavio trener Borac Mocart sporta Ra{ko Boji}, priliku da igraju ima}e mla|i igra~i

O

koji nisu imali ve}u minuta`u u regularnom delu prvenstva. U seniorskoj ekipi su tri juniora, Milo{ Pavlovi}, Vuk Gari} i Stefan Mitrovi}. Ko{arka{i Borac Mocart sporta prvu utakmicu su igrali kod ku}e protiv Tami{a. Za vikend putuju u @eleznik, gde se sastaju sa ekipom FMP.

RAZVOJNA LIGA 1. KOLO Borac Mocart sport - Tami{ 2. KOLO FMP - Borac Mocart sport DRUGA LIGA SRBIJE 24. KOLO @elezni~ar In|ija - Mladost ^a~ak 62:74 25. KOLO Mladost - Velika Plana, 12. april, hala “Mladost”, 19,30

REGIONALNA LIGA ZAPAD 24. KOLO Polet Ratina - @elezni~ar 81:68 25. KOLO @elezni~ar - [abac, 13. april, PU[, 18 ~

ABS KADETSKA LIGA

DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD 21. KOLO ^a~ak 94 - Vladimirci, 12. april, hala “Borac”, 17

22. KOLO Mladost ^a~ak - Sloga Kraqevo, 15. april, hala “Mladost”, 12 ~ Borac Mocart sport - Fle{, 12.april, hala “Borac”, 16 ~

21. KOLO Fle{ - Mladost ^a~ak 80:89 Mega Vizura - Borac Mocart sport, 11. april, Zemun

KRAJ TAKMI^EWA U OKVIRU ZIMSKE SBER BANK FUDBALSKE LIGE od pokroviteqstvom Grada i Sber banke posle ~etiri meseca takmi~ewa zavr{ena je jedinstvena Zimska Sber bank fudbalska liga, u kojoj je u~estvovalo 75 timova sa gradskog i seoskog podru~ja, {kolske ekipe, kao i klubovi iz U`ica, Ariqa, Po`ege, Lu~ana, Gorweg Milanovca, Prawana i sa Zlatibora. U~esnici su bili podeqeni po godi{tima u ~etiri grupe. Tokom ~itave zime, u dane vikenda, u {kolskim sportskim dvoranama u Slatini, Zabla}u i Preqini vi{e od 1.500 de~aka se radovalo, nadmetalo, nadigravalo, veselilo i dru`ilo sa loptom, a odigrano je vi{e od 400 utakmica. Liga je bila organizovana na vi-

P

sokom tehni~kom nivou, uz obavezno prisustvo lekara, delegata i aktivnih sudija. Direktor Zimske Sber bank lige bio je Du{an Kuki}, dok je du`nost sekretara obavqao Darko Duki}. Treba ista}i puno razumevawe direktora i osobqa O[ “Vladislav Petkovi} Dis” u Zabla}u, O[ “Branislav Petrovi}” u Slatini i O[ “Preqina” kao i qudi iz O[ “Vuk Karaxi}”, koji su dali ogroman doprinos uspehu ove sportske manifestacije. - Veliko hvala svim tim qudima {to su nas razumeli i podr`ali – ka`e direktor Lige Du{an Kuki}. - I ovom prilikom smo pokazali da ne moraju ovakve manifestacije da budu sku-

NA RADOST NAJMLA\IH pe, jer je zahvaquju}i pomo}i grada i banke za sve ekipe u~e{}e bilo besplatno,

LIGA NAJMLA]IH U okviru projekta “Deci s qubavqu” zavr{eno je Prvenstvo prvih razreda i pred{kolskih grupa PLASMAN: “4 na 4” na 1. “Zebra”, male golo- 2. “Qubi}”, ve, uz u~e- 3. “^elzi”. {}e 64 ekipe. Timovi su bili sastavqeni od de~aka iz razli~itih delova gradai tokom zime su se takmi~ili u sali O[ “Vuk Karaxi}”.

P

nom parom krenuli da ih ispravqamo. Na{a o~ekivawa su pozitivna, uzeli smo juniorsku titulu i imamo veliki potencijal da se vratimo u Super ligu - smatra Milo{ Lomovi}, defanzivni end Ratnika. - @elimo da nastavimo uspe{nu seriju bez poraza koja je po~ela osvajawem juniorske lige. Ekipi iz Bora ovo je prva sezona, iskustvo je na na{oj strani. Imamo i dobar igra~ki potencijal. Fudbaleri ko-

ali bi}e odr`ani i pedago{kih ~asova i radi}emo na omasovqewu. Uskoro bi trebalo da bude odr`an veliki vaspitno-obrazovni

~as, stru~no predavawe u sali Skup{tine grada za trenere i javne tribine po osnovnim {kolama na gradskom i seoskom podru~ju.

KONA^NI PLASMANI 1999. godi{te 1. Borac - ^a~ak 2. Mladost – Preqina 3. Orlovac – Mr~ajevci 2000/2001. godi{te Za 3. mesto: Borac 1 – OFK Deci s qubavqu 3:0 Za 1. mesto: Orlovac – Metalac 2:4 1. Metalac – Gorwi Milanovac

2. Orlovac – Mr~ajevci 3. Borac 1 - ^a~ak

3. Metalac 2 – Gorwi Milanovac

2002/2003/ godi{te

2004. godi{te i mla|i

Za 3. mesto: Metalac 2 – Sloga (P) 2:1 Za 1. mesto: Metalac 1 – OFK Po`ega 0:4

Za 3. mesto: OFK Po`ega – O[ “Filip Filipovi}” 3:2 Za 1. mesto: Mladost (L) – OFK Gau~osi 2:1

1. OFK Po`ega – Po`ega 2. Metalac 1 – Gorwi Milanovac

1. Mladost – Lu~ani 2. OFK Gau~osi - ^a~ak 3. OFK Po`ega - Po`ega

PO^IWE PRVENSTVO

AMERI^KI FUDBAL role}no prvenstvo An|eoski ratnici otvaraju u nedequ, 14. aprila, na stadionu FK BIP. U prvom kolu Prve srpske lige u ameri~kom fudbalu do~ekuju Zlatne medvede iz Bora. Utakmica po~iwe u 15 ~asova. - Pripreme smo odli~no odradili. Odigrali smo prijateqsku utakmicu sa Krunama iz Kraqeva, ali nismo bili zadovoqni. Odgledali smo snimak tog me~a, uvideli gre{ke i pu-

kao uostalom i ostale aktivnosti u okviru projekta “Deci s qubavqu”. Druge aktivnosti turnirskog tipa se nastavqaju,

ji su ranije igrali za Ratnike sada su vode}i u najboqim srpskim timovima, {to svedo~i o kvalitetu ameri~kog fudbala u ^a~ku. Publiku koja nas bude podr`ala, o~ekuje zanimqiva utakmica - poru~uje Gavrilo Maksimovi}, defanzivni koordinator Ratnika. Ratnici pozivaju navija~e da ih u {to u ve}em broju podr`e u utakmici prvog kola. Z. J.


STEFAN I BORAC DRUGI

BICIKLIZAM a prvoj ovogodi{woj trci Biciklisti~ke lige Srbije ~lan seniorske ekipe Borca Stefan Stefanovi} osvojio je drugo mesto u apsolutnoj konkurenciji, odnosno prvo za voza~e do 23 godine. Trka je pro{le subote odr`ana u Koviqu kod Novog Sada na kru`noj stazi. Jedan krug bio je dug 35 kilometara, a vo`ena su tri. Ve} u prvom delu staze Stefan se odvojio sa pro-

N

31

SPORT

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

{logodi{wim osvaja~em lige Esadom Hasanovi}em iz kragujeva~kog Radni~kog. Slo`no su i{li ka ciqu i wihova najve}a prednost bila je oko tri minuta. Mladi Bor~ev takmi~ar, kome je ovo prva seniorska trka, ose}ao se dobro i bio je siguran da }e pobediti iskusnog Hasanovi}a. U toj prevelikoj `eqi na~inio je takti~ku gre{ku neposredno pre ciqa, {to ga je na kraju ko{talo po-

U SLOVENIJI 14. MESTO Dan posle koviqa, na trci "Velika nagrada Sen~ura" u Sloveniji Stefan Stefanovi} je nastupiv{i za reprezentaciju zauzeo 14. mesto. Jovan Zekavica je trku zavr{io na 31. mestu, dok je Marko Danilovi} bio 60.

bede. I iza wih dvojice vodila se velika borba za tre}e mesto koje je osvojio olimpijac Ivan Stevi}. Ostali biciklisti Borca, Marko Danilovi} i Jovan

Zekavica osvojili su peto, odnosno osmo mesto. Seniorska ekipa Borca zauzela je drugo mesto ekipno.

GRADSKA LIGA

OKRU@NA LIGA

BEZ VE]IH IZNENA\EWA

DRAGA^EVO IZBILO NA VRH

kipe koje pretenduju odlazak u vi{i rang takmi~ewa zabele`ile su sigurne pobede. Lider Mladost iz Preqine ubedqivo je na gostovawu savladao ^a~ak 94, 3:0. Drugoplasirana Budu}nost iz Stan~i}a pobedila je u gostima Malbu, 2:0. Tako je i daqe nastavqena trka za prvo mesto. Fudbaleri Strelca su prvi put od osnivawa kao doma}ini odigrali u Miokovcima sa Zadrugarom iz Dowe Trep~e i pobedili ih sa 2:1. Na svom terenu je i Morava pobedila Rakovu u posledwem trenutku utakmice (1:0). Utakmica 13. kola Planinac - Parmenac je odlo`ena.

E

PE[ICE DO CIQA

TABELA 1. Mladost 2. Budu}nost 3. Parmenac 4. Zadrugar 5. Morava 6. Preme}a 7. Rakova 8. Strelac 9. ^a~ak 94 10. Planinac 11. Malba

30 28 25 20 17 15 15 12 11 9 4

14. KOLO Parmenac - Morava Rakova - Strelac Zadrugar - Preme}a Budu}nost - ^a~ak 94 Mladost - Planinac Slobodna je Malba.

KAJAK Kajak klub ^a~ak u nedequ, 14. aprila, organizuje Memorijalni spust “Darko Novakovi}�. Trka za pionire startuje u 11, a za kadete u 12 ~asova. Start je na brani u Parmencu - ciq kod starog `elezni~kog mosta u ^a~ku. Takmi~ari }e se nadmetati u disciplinama K1, C1, C2, M I @ klasik. Staza koju }e pre}i duga je {est kilometara.

OKRU@NA LIGA ZA PETLI]E

UBEDQIVA POBEDA ORLOVCA 16. kolu Okru`ne lige petli}a Orlovac je ubedqivo savladao drugi tim Borca, 6:1. Orlovac je poveo ve} u ~etvrtom minutu evrogolom Du{ana Vu~i}evi}a. Mogao je doma}in i pet minuta kasnije da duplira prednost, ali Qubi~i} ne koristi kiks odbrane Borca. I ^a~ani su ubrzo imali {ansu da izjedna~e, posle udarca koji je izveo Bojovi}, ipak siguran na golu Mr~ajev~ana bio je Ili}. Doma}i pove}avaju prednost u 22. minutu preko Desivojevi}a. Kapiten Borca Bojovi} u 30. minutu smawuje prednost na 2:1. U nastavku Li{anin dva puta poga|a mre`u Borca i pove}ava prednost na 4:1. U 63. minutu Desojevi} posti`e drugi gol i Orlovac vodi

U

derbiju 18. kola Ov~ar i Slatina su u Markovici igrali bez golova. Tre}i remi Slatine u prole}nom prvenstvu iskoristilo je Draga~evo da posle pobede u Gu~i nad Jedinstvom iz Gorwe Gorevnice, 2:0, preuzme lidersku poziciju. U borbi za opstanak Vujan je pobedio Moravu iz Katrge sa 1:0, a Napredak u Svra~kovcima Kotra`u Franc komerc rezultatom 2:1. Brezak je u Prawanima remizirao protiv ateni~ke Mladosti 1:1. Istim rezultatom zavr{ena je utakmica Luwevica - Jedinstvo Kowevi}i. Spartak je pobedio Miokovce, 2:1, a Rudar Dowu Vrbavu sa ubedqivih 5:0. U sredu }e biti odigrane utakmice vanrednog, devetnaestog, kola Okru`ne lige.

U

Tabela

U NEDEQU MEMORIJALNI SPUST

Juniorska ekipa Borca nije oti{la u Koviqe, zbog bolesti tri wena ~lana. Kadetu Aleksandru Petrovi}u dogodio se neverovatni maler. U sprintu velike grupe, 100 metara pre ciqa, kada je grabio ka pobedi, neko je u gu`vi iza zaka~io wegov zadwi mewa~ koji se otkinuo sa bicikla. U tom sudaru Petrovi} je pao, ostao bez pobede i pe{ke pro{ao kroz ciq. I ostali mla|i biciklisti Borca imali su dosta defekata, tako da nisu ostvarili zna~ajne rezultate.

1. Draga~evo 2. Slatina 3. Jedinstvo (K) 4. Mladost 5. Miokovci 6. Rudar 7. Spartak 8. Dowa Vrbava 9. Jedinstvo GG 10. Ov~ar 11. Kotra`a FK 12. Morava 13. Napredak 14. Brezak 15. Vujan 16. Luwevica

19. KOLO 39 39 38 32 31 29 27 27 25 25 21 20 17 14 12 6

Brezak - Vujan Mladost - Luwevica Jedinstvo K - FK Rudar Dowa Vrbava - Spartak Miokovci - Napredak Kotra`a FK - Draga~evo Jedinstvo (GG) - Ov~ar Slatina - Morava

20. KOLO Vujan - Slatina Morava - Jedinstvo GG Ov~ar - Kotra`a FK Draga~evo - Miokovci Napredak - Dowa Vrbava Spartak - Jedinstvo K Rudar Bresnica - Mladost Brezak - Luwevica

5:1. Za kona~nih 6:1 pobrinuo se Uro{evi}, koji je postigao gol tri minuta posle ulaska u igru. Orlovac: Ili} (Jovanovi}), Vuksanovi}, \urovi}, To{i} (Radi}), Savovi}, Da~ovi}, Nikoli} (Uro{evi}), Qubi~i}, Desivojevi} (Ze~evi}), Vu~i}evi}, Li{anin (Ivezi}). Borac 2: Beli}, Raki}evi} (Obradovi}), Petrovi}, Radovanovi}, (Lukovi}), Domanovi}, Nikoli}, Kova~evi}, @ivaqevi} (Dragovi}), ^upi} (Jovanovi}), Bojovi}, Kova~evi}. OSTALI REZULTATI 16. KOLO Mladost radost - Junior soker 5:1 [umadija - Mladost Lu~ani 0:16 Metalac - Srpski orlovi 3:0 PF Javor - ^a~ak 94 3:0 PF Gu~a - Borac 1 0:3


32

SPORT

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

BORAC SUTRA DO^EKUJE KOLUBARU

PORAZ PROTIV U BANATA

takmica 23. kola Prve lige Srbije Borac Kolubara, koja je trebalo da bude odigrana u sredu, odlo`ena je zbog dana `alosti za sutra u 15,30 ~asova. U nastavku prvenstva Borac je uzeo samo jedan bod, a odigrao je ~etiri utakmice. U posledwem susretu izgubio je od Banata sa 1:0. - O~ekuje nas te{ka utakmica sa Kolubarom i jednostavno nemamo izbora. Moramo ulo`iti sve {to imamo da zabele`imo prvu pobedu ovog prole}a i prekinemo seriju lo{ih rezultata. Znamo da nas o~ekuje protivnik ~iji je kvalitet daleko iznad pozicije kolu zauzima na tabeli. O~ekujem da igra~i prevazi|u realnu krizu u kojoj se nalazimo i velikom borbeno{}u svih 90 minuta trasiraju put ka va`noj pobedi - izjavio je na konferenciji za {tampu Dejan Vuki}evi}, trener FK Borac.

Svaka pobeda bitno mewa poziciju na tabeli. Borac i daqe stagnira sa 30 bodova i sedmom mestu. - Svaka pobeda nas vodi u gorwi deo tabele i garantuje mirnu zavr{nicu prvenstva. Eventualni kiks bio bi itekako problemati~an u ovom trenutku. Skoro pola lige je u borbi za opstanak, {to pokazuje da nema lakih protivnika i unapred upisanih bodova. Mislim da su igra~i svesni situacije u kojoj se nalazimo i da }e pozitivno odgovoriti na nova isku{ewa. Problem nam je zgusnut raspored, jer nemamo vremena za upoznavawe i uigravawe. Optimista sam i nadam se da }emo brzo okrenuti novi list - rekao je Vuki}evi}. U prethodnom 22. kolu gol za Banat postigao je Krainovi} ve} u tre}em minutu utakmice. Borac nije uspeo u nastavku da izjedna~i ili eventualno promeni rezultat. Z. J.

ATLETIKA

JELENA SVE BLI@A EVROPSKOM PRVENSTVU

a Zimskom prvenstvu za seniore u baca~kim disciplinama, koje je nedavno odr`ano u Sremskoj Mitrovici, atleti~ari Slobode su ostvarili izvanredne rezultate. Jelena Vu~i}evi} je pobedila u bacawu kopqa, rezultatom 39,98 metara, a Milo{ Dujovi} je tre}i u bacawu diska (39,52 m). Posle ovog takmi~ewa, odr`ano je i Zimsko prvenstvo Srbije za juniore na kome je Jelena pobedila i postavila li~ni rekor 42,75 m.

N

- Vrlo sam zadovoqan rezultatima na{ih atleti~ara baca~a. Nije mala stvar biti seniorski prvak Srbije ili osvojiti medaqu u na{oj dr`avi, tim pre {to Srbija spada u grupu najboqih evropskih zemaqa po rezultatima u baca~kim disciplinama. Jelenin rezultat nije promakao ni saveznom selektoru Atletskog saveza Srbije, pa je osim Bojane Kali~anin i Nemawe Koji}a, standardnih reprezentativaca, na savezne

pripreme pozvao i wu. Sam po~etak sezone i odmah li~ni rekord i seniorska titula su veliki podstrek, zato mo`emo o~ekivati od we jo{ boqe rezultate. Norma za Evropsko juniorsko prvenstvo je konkreatan i vrlo realan zadatak. Ovi rezultati pokazuju i da AK Sloboda i ^a~ak postaju prepoznatqivi u baca~kim disciplinama. Anga`ovawe Jovana \uki}a kao trenera za bacawa je pun pogodak i ve} daje rezultate i ube|en sam u wi-

RUKOMET

REZULTATI I UTAKMICE

DRUGA LIGA ZAPAD 1 14. KOLO Atenica - Lokomotiva 22:39 U`ice - Mladost 23:35

Mladost je i daqe lider na tabeli sa 24 boda, a Atenica je deseta po{to je u dosada{wem prvenstvu sakupila svega {est bodova.

15. KOLO Hidroelektrana - Atenica Mladost - Sjenica PRVA LIGA ZAPAD @ENE Junior - ^a~ak 29:21 Posle 18 odigranih kola ^a~ak je deseti sa isto tolikim brojem bodova. U marednom 19. kolu do~ekuju ekipu Loznica grad.

sigurno su dobar predznak da }emo do}i do `eqenih rezultata. Predstoje}e pripreme zna~i}e nam mnogo - izjavio je Jelenin trener Jovan \uki}. ^a~anskim atleti~arima predstoji va`an period. Nemawa Koji} i Slobodan Nixovi} odlaze na pripreme na Tenerife, Bojana Kali~anin, Jelena Vu~i}evi} i Jovan \uki} idu u Bar. Svi oni pripremaju se za evropsko prvenstvo za juniore.

hov uspeh - rekao je trener AK Sloboda Slobodan Nixovi}. Prethodni uspesi samo su ohrabrili Jelenu da nastavi daqe, a wen trener je uveren da rezultati ne}e izostati. - Po~etak sezone i veoma hladno vreme bitno su uticali da Jelena ne baca koliko wena trenutna forma to pokazuje. Ne brinu me ta tri, ~etiri metra koliko mawe baca, jer veoma dobro radi. Weno zalagawe i `eqa za uspehom su

ODBOJKA subotu, 13. aprila, seniorke Libero ^A u Osnovnoj {koli “Preqina� igraju posledwu prvenstvenu utakmicu protiv ekipe Tutin Stil Jasen. Libero, koji ima sedam bodova vi{e od drugoplasiranog Gimnazijalca, ve} je obezbedio plasman u Prvu ligu Srbije. Utakmica po~iwe u 18 ~asova. Posle duela sa Tutinom, novim prvoliga{icama bi}e dodeqeni pehari i medaqe.

U

18. KOLO Sloboda S - Borac Libero ^A - Tutin stil Jasen Putevi Trendteks - Ivawica

U 17. kolu Druge lige Zapad Libero je na gosto-

LIBERO U PRVOJ LIGI vawu savladao Zlatibor, 2:3, istim rezultatom je i Trstenik pobedio Slobodu S, a Borac je izgubio od

Tajma 3:0. Pora`ena je i tre}eplasirana Ivawica od drugoplasiranog Gimnazijalca, 3:2.

Utakmica 13. kola Zlatiborsko Moravi~ke lige Sjenica - ^a~ak odlo`ena je zbog bolesti igra~ica.


33

SPORT

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

PIPER POTPREDSEDNIK SPORTSKOG SAVEZA SRBIJE

KARATE KLUB SLOBODA

MARKO POTVRDA ODBRANIO TITULU KVALITETNOG RADA [AMPIONA

a redovnoj Skup{tini Sporskog saveza Srbije, nedavno odr`anoj u Beogradu, za predsednika je izabran legendarni vaterpolista Aleksandar [o{tar. Posle svog imenovawa, [o{tar je na sednici Upravnog odbora Saveza za potpredsednika predlo`io Slavoquba Pipera, {to su ostali ~lanovi jednoglasno prihvatili. Piper je imao blistavu sportsku karijeru u karateu i kik boksu. U obe discipline je bio {ampion, osvajao mnogobrojne medaqe na doma}im i svetskim borili{tima, deceniju i vi{e branio boje reprezentacije Jugoslavije u karateu. Kasnije je postao najmla|i selektor karate reprezentacije Jugoslavije. Kao sportski radnik Srbije dobio je vi{e dru{tvenih priznawa. Jedan od wih je i Majska nagrada 2011. godine. Ovo najvi{e priznawe pripalo mu je kao sportskom radniku, a osim Pipera tada je nagra|en i Bora Stankovi}. Slavoqub Piper je trenutno predsednik Karate federacije Srbije koja bele`i najboqe rezultate u istoriji karatea. Vlasnik je i direktor firme “Kabel group”. Nova funkcija stigla je i kao potvrda dosada{wem doprinosu srpskog sporta. - Naravno da sam po~astvovan izborom za potpredsednika Sportskog saveza Srbije. Me|utim, tu funkciju ne do`ivqavam kao privilegiju, ve} kao veliku obave-

N

zu i potvrdu mog kvalitetnog rada u sportu proteklih petnaestak godina. Smatram da ne bi trebalo da govorim o svojim rezultatima u sportu, to ^a~ani znaju, ali meni je ovo ~etvrti mandat u Sportskom savezu. Bio sam ~lan Upravnog odbora. Pretpostavqam da su qudi iz dr`avnog vrha koji vode na{ sport prepoznali da mogu da doprinesem razvoju srpskog sporta. Trudi}u se da dam mnogo vi{e nego {to sam do sada davao - ka`e novi potpredsednik Sportskog saveza Srbije. Z. J.

Egeru u Ma|arskoj pro{log vikenda odr`an je Evropski {otokan {ampionat. U konkurenciji karatista iz 26 zemaqa, sa vi{e od dve hiqade kvalifikacionih takmi~ara, za reprezentaciju Srbije borila su se i ~etiri ~lana KK Sloboda. Marko Raji~i} (16) je pokazao definitivnu dominaciju osvojiv{i prvo mesto u apsolutnoj kategoriji i u borbama i odbranio pro{logodi{wu titulu {ampiona iz Bukure{ta. Marko je predvodio i ekipu Srbije sa

U

AKTIVNOSTI KK NEMAWA

AKTUELNI SEMINARI ZA OPERATIVNE TRENERE d po~etka godine na Rudniku je aktuelna nastava za trenere. Polaznici }e po zavr{etku obuke dobiti licence operativnog trenera. Pokroviteq seminara je Fudokan savez Srbije, a

O

vodi ih profersor dr Vladimir Jorga. Osim wega, predavawa odr`avaju i profesori beogradskih akademija. Svakog vikenda na Rudniku su i ~lanovi Karate kluba Nemawa, Zorana Koji},

Branko Nikoli} i Neboj{a Simi}. Oni i ostali polaznici posle prakti~ne nastave izvode treninge. Wihov prakti~ni rad ocewivan je i na svim takmi~ewima. Svakog vikenda u~esnici se-

marketing 032/342-276

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

minara pola`u ispite iz kojih poha|aju predavawa. Osim usavr{avawa, karatisti Nemawe se uveliko pripremaju za predstoje}e Evropsko prvenstvo koje }e sredinom maja biti odr`ano u Veneciji. Ali pre Italije, ovog vikenda ih o~ekuje Vaskr{wi turnir u Preqini. Z. J.

kojom je osvojio prvo mesto i zlato u borbama. Sa miks timom je u istoj disciplini uzeo srebro. Dva zlata i srebro u~inili su Marka najuspe{nijim takmi~arom {ampionata. Andrej Gruji~i} (9) u borbama je bio tre}i. Izgubio je od Belorusa koji je zauzeo prvo mesto. U istoj disciplini Milica Polu`i} osvaja tre}e mesto, za wu je ovaj {ampionat bio vatreno kr{tewe, kao i Bojana Raji~i}. Bojana se takmi~ila i u katama i zauzela {esto mesto.


34

ENIGMATIKA

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

SPORT

35


36

SAOBRA]AJ

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

OPASNOSTI ZA MLADE VOZA^E M ladi voza~i su znatno vi{e izlo`eni povredama i smrti u saobra}ajnim nesre}ama na putu. Tendencija mladih za {to opasnijom vo`wom se ukqu~ila u visok nivo u~e{}a u saobra}ajnim nesre}ama. Mlad ste voza~ na po~etku voza~ke prakse, {to ne zna~i da nemate sposobnosti ili da se morate podrediti drugim. Problem je u tome, da svaka nova situacija zahteva prilago|avawe. Naj~e{}i uzroci nezgoda mladih su: nepravilno preticawe, neprilago|ewa brzina i alkohol. Tra`ewe svojih krajwih voza~kih sposobnosti i mogu}nosti vozila je jako opasno i mo`e biti tragi~no. Karakteristike saobra}ajnih nesre}a mladih voza~a: Obi~no je u saobra}ajnim nezgodama vi{e mrtvih i povre|enih iste starostne grupe, auto-

mobili se najvi{e upotrebqavaju kao prevozno sredstvo za zajedni~ke odlaske na zabave.

Dokazivawe voza~kih (ne) sposobnosti i mogu}nosti automobila u opasnim preticawima i prebrzoj vo`wi su obi~no uzrok te{kih (tragi~nih) saobra}ajnih nesre}a.

Biti voza~ jednostavno re~eno je i velika odovornost. Kada shvatite da je va{ i i tu|i `ivoti u va{im rukama, shvati}ete koliko je to odgovorno. ZAMKE NA PUTU

- prisutnost prijateqa vas mo`e povu}i da poka`ete {ta znate kao voza~ i {ta mo`e va{ auto;

Isto tako vas mo`e povu}i `eqa za dokazivawem pred prijateqima koji su mo`da va{i saputnici.

- no}na vo`wa, pun auto glasnih prijateqa i nepoznate saobra}ajne situacije zahtevaju dodatnu opreznost;

Saobra}ajne nezgode se najvi{e doga|aju krajem nedeqe (petak, subota), no}u, kada odlazite sa svojim prijateqima u “life� ili kada se vra}ate ku}i.

- zbog umora posle zabave i misli na zaslu`eni odmor, smawuje se koncetracija pri vo`wi;

@urke do jutarwih sati.

NAJ^E[]I UZROCI SRE]A SAOBRA]AJNIH NE IMA Q I SAVETI RODITE 1. Neiskustvo voza~a: Stope sudara najvi{e su tokom prve godine od dobijawa voza~ke dozvole. Omogu}ite svom detetu koliko god je mogu}e vi{e voza~ke prakse – najmawe 30 do 50 sati tokom perioda od prvih {est meseci. ^ak i kada stekne odre|eno iskustvo, mo`ete ograni~iti vo`wu tinejxeru u riskantnim uslovima. 2. Vo`wa sa prijateqima: Rizik od sudara raste kada se voza~i tinejxeri voze zajedno sa prijateqima. Gotovo u dva od tri smrtna slu~aja tinejxera u saobra}aju, pored voza~a-tinejxera u automobilu su bili jedan ili vi{e tinejxera saputnika. Zato se dogovorite sa va{im mladim voza~em da tokom najmawe prvih {est meseci ne vozi prijateqe, ili mo`da eventualno samo jednog. 3. Vo`wa tokom no}i: No}ni smrtonosni sudari koji ukqu~uju voza~e-tinejxere gotovo su dvostruko brojniji nego sudari u dnevnim satima. No}na vo`wa posebno je opasna, jer voza~i slabije vide i ~esto su umorni. Dogovorite sa va{im tinejxerom da tokom prvih {est meseci nakon dobijawa voza~ke dozvole ne vozi nakon devet ili deset sati uve~e. 4. Nekori{}ewe sigurnosnih pojaseva: Vezivawem sigurnosnog pojasa smawuje se rizik za va{eg tinejxera od smrti ili te{ke povrede u saobra}ajnoj nesre}i za oko 50 odsto. Svaki put podsetite tinejxera da zave`e pojas - ~ak i ako se vozi negde blizu. 5. Smetwe tokom vo`we: Gotovo osam od deset sudara desi se u prve tri sekunde nakon {to ne{to omete voza~a. Naj~e{}e distrakcije za voza~e-tinejxere predstavqaju: pri~awe na mobilni telefon, kori{}ewe elektronskih ure|aja u autu, pisawe poruka na mobilnom telefonu, jedewe, odabirawe CD-a ili radio stanice, ili dovikivawe kroz prozor. Zabranite svom tinejxeru da se upu{ta u bilo kakve aktivnosti koje mu/joj mogu omesti pa`wu tokom vo`we. 6. Vo`wa uz pospanost: Mladi voza~i najvi{e rizikuju ako voze dok su pospani, {to uzrokuje hiqade sudara svake godine. Pored vo`we kasno po no}i, tinejxeri su najumorniji i najvi{e rizikuju kada voze izme|u {est i osam ujutro. Osigurajte da va{ tinejxer bude u potpunosti odmoran pre nego {to sedne za volan. 7. Nepa`qiva vo`wa: Istra`ivawa su pokazala da tinejxeri ne poseduju u dovoqnoj meri sposobnost i zrelost da procene rizi~ne situacije. Pomozite svom detetu da izbegne nebezbedne oblike pona{awa, kao {to su brza vo`wa, pribli`vawe autu ispred i nedovoqno osmatrawe puta. 8. Vo`wa pod uticajem supstanci: Od svih voza~a-tinejxera koji su u~estvovali u fatalnim nesre}ama tokom 2007. godine, gotovo jedan od tri su konzumirali alkoholna pi}a pre nesre}e. Zato striktno primenite pravilo nulte tolerancije kada je u pitawu alkohol za va{eg tinejxera-voza~a.

- dim, svetla i muzika u diskoteci su vam umorili sluh i vid, sa tim se smawuje raspoznavawe okoline i situacija na putu. SAVETI ZA SIGURNU VO@WU * Posebnu opreznost posvetite vo`wi u raskrsnicama, gde se saobra}ajne situacije

brzo mewaju. Nikada nemojte voziti kroz crveno svetlo, ili loviti `uto svetlo, da bi pro{li kroz raskrsnicu. Nikada nemojte koristiti vozilo da bi nadoknadili neka ka{wewa (na poso i sli~no). Boqe se slede}i put pobrinite da krenete na vreme. * Uvek pazite na pravilno rastojawe izme|u vas i vozila ispred vas. Kao neiskusnom voza~u obi~no vam treba dodatan prostor za manevrisawe. Rastojawe uvek neka bude jednako po-

trebnom vremenu reakcije, koje je jednako tri sekunde. To zna~i, da kada recimo ugledate stop svetlo na vozilu koje vozi ispred vas i dok vi ne premestite svoju desnu nogu sa gasa gde je pre bila, na ko~nicu i po~nete ko~iti, obi~no pro|u tri sekunde. Na primer ako vozite 60 km/h, razdaqina me|u vama mora biti najmawe 18 metara. Razdaqina zavisi i od stawa puta (suv, mokar, sneg, led). Na klizavom ili zale|enom putu razdaqina mora uvek bita ve}a, jer se na mokrom i klizavom putu put ko~ewa pove}a - produ`i. * Vozilo na koje niste naviknuti vozite uvek posebno oprezno. Pobrinite se da se naviknete na du`inu vozila, potrebno vreme za ubrzavawe i du`inu puta ko~ewa sa novim vozilom. * Svako `eli da ima dru{tvo u vo`wi. Put postane zanimqiviji i vreme br`e pro|e. Saputnici u vozilu

marketing 032/342-276

vam ne smeju suflirati u vo`wi, ili vam druga~ije smetati dok vozite. * Ako ste voza~ki ispit polo`ili prvi me|u vr{wacima, verovatno ste ponosni na to. Vo`wa sa prijateqima je fantasti~na, ali odlaskom na zabavu ili vra}awem sa we sa prijateqima, ne dokazujete svoje sposobnosti, da se vo`wa ne bi pretvorila u no}nu moru sa saobra}ajnom nezgodom i povredama. * Naviknite se da se pre nego {to pokrenete vozilo zave`ete sa sigurnosnim pojasom. * Muziku ne slu{ajte previ{e gasno, uznemirava}e vas, mawe }ete biti oprezni na putu. Birawe stanica, mewawe kaseta ili CD prepustite saputniku na prvom sedi{tu, jer mawa neopreznost na putu vas mo`e dovesti do opasnih situacija.


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

37


38

OGLASI

Na osnovu ~lana 34, 35 i 80. stav 2. Zakona o javnoj svojini (“Sl. glasnik RS”, br. 72/11) i ~lana 6, 7 i 12. Uredbe o uslovima pribavqawa i otu|ewa nepokretnosti neposrednom pogodbom, davawa u zakup stvari u javnoj svojini i postupcima javnog nadmetawa i prikupqawa pismenih ponuda (“Sl. glasnik RS”, br. 24/12), Komisija za poslovni prostor Gradskog ve}a grada ^a~ka, na osnovu Odluke broj 06-53/13-III od 27.03.2013. godine, raspisuje

OGLAS za izdavawe u zakup poslovnog prostora 1. Grad ^a~ak izdaje u zakup, na period od 5 godina, poseban deo poslovnog prostora u poslovnom objektu, izgra|enom na kp. br. 1502/1 KO ^a~ak, u ul. Nemawinoj bb, u ^a~ku, ukupne povr{ine 16,90 m2; Poslovni prostor je namewen za obavqawe komercijalnih poslova (prodaje robe, predstavni{tva, agencije, bankarski poslovi i sl.) i u druge svrhe se ne mo`e koristiti; Najni`i iznos mese~ne zakupnine je 8.500,00 dinara. 2. Izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za zakqu~ewe ugovora o zakupu izvr{i}e se prikupqawem pismenih ponuda. 2.1. Ponude za zakqu~ewe ugovora podnose se Komisiji za poslovni prostor Gradskog ve}a grada ^a~ka;. 2.2. Ponude se podnose do 22. 04. 2013. godine. 2.3. Ponude se podnose u zatvorenom omotu sa naznakom “Ponuda za zakup poslovnog prostora u ul. Nemawinoj bb”, na obrascu koji se mo`e dobiti na pisarnici Grada ^a~ka, {alter broj 9.

Na osnovu ~lana 34, 35 i 80. stav 2. Zakona o javnoj svojini (“Sl. glasnik RS”, br. 72/11) i ~lana 6, 7 i 12. Uredbe o uslovima pribavqawa i otu|ewa nepokretnosti neposrednom pogodbom, davawa u zakup stvari u javnoj svojini i postupcima javnog nadmetawa i prikupqawa pismenih ponuda (“Sl. glasnik RS”, br. 24/12), Komisija za poslovni prostor Gradskog ve}a grada ^a~ka, na osnovu Odluke broj 06-53/13-III od 27. 03. 2013. godine, raspisuje

OGLAS za izdavawe u zakup poslovnog prostora 1. Grad ^a~ak izdaje u zakup, na period od 5 godina, poslovni prostor, koji se nalazi u ^a~ku, u ul. Ku`eqevoj br. 9, ukupne povr{ine 61,00 m2; Poslovni prostor je namewen za obavqawe komercijalnih poslova (prodaje robe, predstavni{tva, agencije, bankarski poslovi i sl.) i u druge svrhe se ne mo`e koristiti; Najni`i iznos mese~ne zakupnine je 59.438,40 dinara. 2. Izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za zakqu~ewe ugovora o zakupu izvr{i}e se prikupqawem pismenih ponuda. 2.1. Ponude za zakqu~ewe ugovora podnose se Komisiji za poslovni prostor Gradskog ve}a grada ^a~ka;. 2.2. Ponude se podnose do 22. 04. 2013. godine. 2.3. Ponude se podnose u zatvorenom omotu sa naznakom “Ponuda za zakup poslovnog prostora”, na obrascu koji se mo`e dobiti na pisarnici Grada ^a~ka, {alter broj 9. 2.4. U jednom omotu mo`e se staviti

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

2.4. U jednom omotu mo`e se staviti samo jedna ponuda. 2.5. Visina zakupnine u ponudi mora biti precizno nazna~ena, bez ikakvih uslovqavawa i ne mo`e biti ni`a od iznosa navedenog u oglasu. 2.6. Uz ponudu se prila`e dokaz o uplati garantnog iznosa za slu~aj odustanka od zakqu~ewa ugovora o zakupu. 2.7. Visina garantnog iznosa je 850,00 dinara. Garantni iznos se ura~unava u zakupninu izabranom ponu|a~u, a ostalim ponu|a~ima se vra}a, u roku od 15 dana od dana otvarawa pismenih ponuda; 2.8. Garantni iznos se upla}uje na ra~un broj 840-745141843-30 “Ostali prihodi u korist nivoa Gradova”, sa obaveznim pozivom na broj 97 93-034. 2.9. Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se uzimati u obzir za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a. 3. O izboru najpovoqnijeg ponu|a~a bi}e pismeno obave{teni svi podnosioci ponuda. 4. Otvarawe prispelih ponuda }e se izvr{iti u kancelariji Sekretara Skup{tine grada ^a~ka br. 122, dana 24. 04. 2013. godine, sa po~etkom u 10,00 ~asova. 5. Bli`a obave{tewa o poslovnom prostoru i uslovima za zakqu~ewe ugovora o zakupu zainteresovana lica mogu dobiti u Imovinsko pravnoj slu`bi Grada ^a~ka, soba br. 5. KOMISIJA ZA POSLOVNI PROSTOR GRADSKOG VE]A GRADA ^A^KA Broj 06-53/13-III 27. 03. 2013. godine PREDSEDNIK KOMISIJE Qubodrag Petkovi}

samo jedna ponuda. 2.5. Visina zakupnine u ponudi mora biti precizno nazna~ena, bez ikakvih uslovqavawa i ne mo`e biti ni`a od iznosa navedenog u oglasu. 2.6. Uz ponudu se prila`e dokaz o uplati garantnog iznosa za slu~aj odustanka od zakqu~ewa ugovora o zakupu. 2.7. Visina garantnog iznosa je 5.940,00 dinara. Garantni iznos se ura~unava u zakupninu izabranom ponu|a~u, a ostalim ponu|a~ima se vra}a, u roku od 15 dana od dana otvarawa pismenih ponuda; 2.8. Garantni iznos se upla}uje na ra~un broj 840-745141843-30 “Ostali prihodi u korist nivoa Gradova”, sa obaveznim pozivom na broj 97 93-034. 2.9. Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se uzimati u obzir za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a. 3. O izboru najpovoqnijeg ponu|a~a bi}e pismeno obave{teni svi podnosioci ponuda. 4. Otvarawe prispelih ponuda }e se izvr{iti u kancelariji Sekretara Skup{tine grada ^a~ka, br. 122 dana 24. 04. 2013. godine, sa po~etkom u 10,00 ~asova. 5. Bli`a obave{tewa o poslovnom prostoru i uslovima za zakqu~ewe ugovora o zakupu zainteresovana lica mogu dobiti u Imovinsko pravnoj slu`bi Grada ^a~ka, soba br. 5.

KOMISIJA ZA POSLOVNI PROSTOR GRADSKOG VE]A GRADA ^A^KA Broj 06-53/13-III 27. 03. 2013. godine PREDSEDNIK KOMISIJE Qubodrag Petkovi}

marketing 032/342-276


39

OGLASI

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

VISOKA [KOLA TEHNI^KIH STRUKOVNIH STUDIJA ^A^AK V[TSS ^a~ak u {kolskoj 2013/14. godini upisuje studente na slede}e akreditovane studijske programe (osnovne, trogodi{we studije): 1. ELEKTROTEHNIKA I RA^UNARSTVO Modul 1: Elektroenergetika (50 buxet-30 samof.) Modul 2: Elektronika i ra~unarstvo (30 buxet-30 samof.) 2. MA[INSTVO I IN@EWERSKA INFORMATIKA Modul 1: In`ewerska informatika (60 buxet-60 samof.) Modul 2: Proizvodno ma{instvo (19 buxet-11 samof.) 3. GRAFI^KA TEHNIKA (45 buxet-35 samof.) 4. PROIZVODNI MENAXMENT (60 buxet-60 samof.) Kandidati pola`u prijemni iz MATEMATIKE ili TESTA ZNAWA, po izboru. POLAGAWE prijemnog ispita: 01, 02,03. i 04. jula 2013. PRIJAVA: 26., 27. i 28. juna 2013. (od 9,00 do 16,00 ~asova). PRIRU^NIK za polagawe prijemnog ispita mo`e se nabaviti u [koli ili poru~iti telefonom: 032 302-782. Za{to upisati studije na V[TSS? [kola budu}im studentima nudi: - studirawe na dr`avnoj, akreditovanoj visoko{kolskoj ustanovi, - akreditovane studijske programe, - trogodi{we studije (180 ESPB ), - specijalisti~ke studije (60 ESPB), - programe usagla{ene sa zahtevima privrede, - kompetentan nastavni kadar, - opremqene u~ionice i laboratorije, - stru~nu praksa u najboqim firmama u okru`ewu, - biblioteku sa prostranom u~ionicom, - partnerski odnos sa studentima, - u~e{}e studenata u radu organa [kole, - prostorije za rad i dru`ewe studenata, - pristup internetu, studentske radionice, - nagrade i priznawa najboqima, - organizovawe Bruco{ijade, Vi{ijade i sli~no. MODERNA ZNAWA U [KOLI SA TRADICIJOM! V[TSS ^A^AK Svetog Save 65 032-222-321 www.vstss.com

SC “MLADOST” ^A^AK raspisuje OGLAS za izdavawe u zakup SC “Mladost” ^a~ak izdaje u zakup lokacije na gradskoj pla`i, sa po~etnim cenama i to: - lokacija I i II (ugostiteqski sadr`aji) - lokacija III (ugostiteqski sadr`aj) - lokacija IV (ugostiteqski sadr`aj)

401.000,00 din 155.000,00 din 135.000,00 din

Naknada za utro{enu struju pla}a se pau{alnom u ukupnom iznosu od 36.000,00 din u tri jednake rate. Vreme trajawa zakupa: 15. 5. 2013 – 1. 9. 2013. U~esnici u oglasu mogu biti samo pravna lica. Ponude se podnose u zatvorenim kovertama sa naznakom “ne otvaraj – ponuda za zakup lokacije – navesti broj lokacije”, uz prilo`en dokaz o uplati depozita i to u roku od 8 dana, na adresu: Sportski centar “Mladost”^a~ak, Gradski bedem 2, 32000 ^a~ak. Depozit se upla}uje na teku}i ra~un SC “Mladost” br. 840-752668-90 sa naznakom “depozit za u~e{}e na oglasu”. Visina depozita iznosi 20% od po~etne cene i ura~unava se u zakupninu izabranom ponu|a~u, a ostalim ponu|a~ima se vra}a. Ukoliko izabrani ponu|a~ ne uplati ponu|enu cenu u roku od 7 dana od dana zakqu~ewa ugovora, ugovor se raskida a depozit mu se ne vra}a. Otvarawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a je 24. 4. 2013. u 12 ~asova u prostorijama SC “Mladost” ^a~ak. Zainteresovani mogu razgledati lokacije svakog radnog dana u vremenu od 1314 ~asova. Ponude u~esnika koji imaju neizmirene obaveze prema SC “Mladost” ^a~ak ne}e se razmatrati. Detaqnije informacije: u prostorijama SC “Mladost” ili na telefon 222-719. Na osnovu ~lana 5. Pravilnika o kriterijumima i postupku dodele sredstava crkvama i verskim zajednicama ("Sl. list grada ^a~ka" broj 8/2013), Gradsko ve}e grada ^a~ka raspisuje

JAVNI KONKURS ZA DODELU SREDSTAVA CRKVAMA I VERSKIM ZAJEDNICAMA ZA REALIZOVAWE PROGRAMA U 2013. GODINI 1. Predmet ovog konkursa je dodela sredstava crkvama i verskim zajednicama za realizovawe programa u ciqu unapre|ivawa verskih sloboda i ostvarivawa op{teg dobra i zajedni~kog interesa.

Preduze}e Nenel Group d.o.o, specijalizovano za distribuciju ma{ina i opreme za preradu plasti~nih masa, lider u svojoj oblasti poslovawa i ekskluzivni distributer kompanija Krauss Maffei, Netstal Thermoplay , Rapid granulatori, Moretto u ciqu razvoja prodajne i servisne mre`e na tr`i{tu Srbije potra`uje slede}e profile za rad u stalni radni odnos:

Serviser - tehni~ka podr{ka 2- izvr{ioca

Zadaci radnog mesta: - servisirawe i odr`avawe opreme na terenu - tehni~ka podr{ka klijentima na terenu - obuka klijenata za rukovawe opremom - monta`a i pu{tawe sistema u rad Uslovi za kandidate: - radno iskustvo u firmama na poziciji elektro i ma{inskog odrzavawa - SSS/VSS tehni~kog usmerewa elektro ili ma{inskog ,po`eqno elektro - po`eqno poznavawe ma{ina za preradu plasti~nih masa - znawe rada na ra~unaru, engleskog jezika i voza~ka dozvola B kategorije Zaposlenima nudimo: - odli~ne uslove rada - stru~no usavr{avawe u inostranstvu - mogu}nost napredovawa Rok za konkurisawe: 25.04.2013. Nenel Group doo , Kneza Aleksandra 8/4 G.Milanovac, Tel 032 722 070 , 722 072 www.nenelgroup.com info@nenelgroup.com

2. Pravo na dodelu sredstva imaju crkve i verske zajednice za realizaciju programa iz oblasti graditeqstva, obrazovawa, kulture i nauke. 3. Osnovni uslovi za dodelu sredstava su: - da podnosilac programa ima status pravnog lica, - da je sedi{te podnosioca programa na teritoriji grada ^a~ka, - da je podnosilac programa osnovan u skladu sa propisima kojim je ure|eno wegovo osnivawe, - da se program realizuje na teritoriji grada ^a~ka. 4. Kriterijumi za dodelu sredstava su: - karakter i zna~aj programa, - kapacitet za realizaciju programa, - dosada{wa iskustva u realizaciji programa, - broj korisnika prema kojima je usmeren program. 5. Konkursnu dokumentaciju crkve i verske zajednice mogu preuzeti na pisarnici Gradske uprave grada ^a~ka na {alteru broj 8 ili na sajtu www.cacak.org.rs (prijava i Pravilnik). 7. Konkurs je otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u listu "^a~anski glas". 8. Prijave na konkurs, u zatvorenoj koverti, dostaviti na adresu: Gradsko ve}e Grada ^a~ka - Komisija za dodelu sredstava crkvama i verskim zajednicama, ul. @upana Stracimira broj 2, sa naznakom "NE OTVARAJ - PRIJAVA NA KONKURS". PREDSEDNIK GRADSKOG VE]A mr Vojislav Ili}


40

OGLASI

MALI OGLASI PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, UKWI@EN POSLOVNO STAMBENI OBJEKAT U TRNAVI (kod Trnavske reke uz regionalni put) 600 m/2, NA DVA NIVOA, POGODAN ZA SVE DELATNOSTI I ZA STANOVAWE. Telefon: 032/221400, mob. 064/12-41806, preko celog dana.

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM trosoban stan kod {kole F. Filipovi}, 3. sprat, CG, terasa. Cena 28.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan, 4. sprat, gas, name{ten, kod H. Morave. Cena 33. 000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan, povr{ine 76 m2, 2 sprat, CG, 2 terase, podrum, kod Medicinske {kole. Cena 47.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan 68 m2 sa CG, u Nemawinoj ulici, 3. sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM povoqno trosoban stan od 69 m2 kod Medicinske {kole . Cena 35.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM trosoban stan 69 m2, nov, 2. sprat, CG, lift, Alvaxinica, kod Merkatora. Tel. 060/ 3498-490 PRODAJEM dvosoban stan kod H. Morave, noviji, sa name{tajem. Cena 25.000 eura. Tel. 064/317 -1 -701 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2 u Pri{tinskoj . Cena 28.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan na Alvaxinici, bez posrednika, 2. sprat, ima lift. Tel. 060/ 506-5-511 PRODAJEM dvosoban stan 40 m2 u Aveniji 2, CG, lift, terasa. Povoqno. Cena 18.000 eura. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM dvosoban stan 46 m2 u Nemawinoj ulici , kod {kole M. Pavlovi} .

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735 IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR, POVR[INE 250 m/2, U STROGOM CENTRU GRADA. MOBILNI: 063/609 784. Tel. 011/ 237-9-031, 061/ 291-6-355 PRODAJEM dvosoban stan 54 m2 na Alvaxinici, CG, lift. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan 53 m2 sa gara`om u Beogradu, ulica Suboti~ka. Tel. 063/ 743-5-546 PRODAJEM jednosoban stan u dobrom stawu kod Hotel Morave, CG, terasa. Cena 24.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM jednosoban stan Skopska 4. sprat, CG, povr{ine 30 m2. Cena 19.500 eura. Tel. 032/ 348-927 PRODAJEM jednosoban stan u centru ^a~ka, Gradsko {etali{te. Cena po dogovoru. Tel. 066/ 366235 PRODAJEM garsoweru kod Vojnog odseka, povr{ine 26 m2, 1. sprat, EG. Cena 21.000 eura. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM garsoweru od 27 m2, 3. sprat, noviji, CG, centar. Cena 22.000 eura. Tel. 224-590, 063/735-0-260 PRODAJEM stan od 35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura. Tel. 063/735-0-260 PRODAJEM stan od 46 m2 u Aveniji 1, u zgradama od fasadne cigle, CG. Cena 28.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan od 64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura. Tel. Tel. 063/735-0260 PRODAJEM stan 49 m2, visoko prizemqe, TA, kod H.Morave. Cena 25.000 eura. Tel. 228-457, 060/ 348-9-270 PRODAJEM novu, odmah useqivu garsoweru 29 m2,

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana PRODAJEM dve ku}e posebne stambene jedinice od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Povoqno. Vredi pogledati. Tel. 063/ 843-0-214 3. sprat, lift, CG, Avenija 2. Tel. 064/158-9- 363 PRODAJEM stan, ulica Svetog Save ,1 sprat, CG, povr{ine 62 m2. Cena 46.000 eura. Tel. 032/ 348-927 PRODAJEM stan 37 m2, Beograd, [umice, CG, 4. sprat, ukwi`en, gleda na park. Cena 50.000 eura. Tel. 061/ 228-8-961 PRODAJEM stan Nemawina, 43 m2, CG, 4. sprat. Cena 28.000 eura. Tel. 228-457 PRODAJEM nov stan 62 m2, dupleks, centar, odmah useqiv, CG, terasa. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan 22.5 m2 u prizemqu, sa centralnim grejawem u ulici Svetog Save. Cena 18.500 E. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM stan ^a~ku, u ulici B. Jankovi}, 42 m2. Tel. 062/ 200-482 PRODAJEM stan 49 m2, visoko prizemqe, TA, kod Hotel Morave. Cena 25.000 eura. Tel. 348-927 PRODAJEM stan u Nemawinoj br. 72, od 45 m2, CG, dvosoban, 2. sprat, ima podrum, bez terase. Tel. 061/291-6-355 , 061/291-6-355, 032/ 372902 PRODAJEM jednoiposoban stan u strogom centru grada, kod Solida. Tel. 061/ 115-9-863 PRODAJEM stan u U~iteqskoj od 64 m2, bez posrednika. Tel. 063/ 8442-791 PRODAJEM stan od 68 m2 u prizemqu u Balkanskoj. Cena 29.000 eura, Tel. 348-927 PRODAJEM stan 27 m2, strogi centar grada, Gradsko {etali{te. Cena dogovor. Tel. 066/ 366235 PRODAJEM stan ul. Svetog Save 1. sprat, CG, 62 m2. Cena 46.000 eura. Tel.348-927 PRODAJEM stan 37 m2, 3.

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 MU[KARAC, 44 GODINE, UGOSTITEQSKI RADNIK, STAMBENO OBEZBE\EN / SA STANOM U U@EM CENTRU / KULTURAN, SPORTSKI GRA\EN, TRA@I ISKRENU @ENSKU OSOBU DO 37. GODINA, PO MOGU]STVU ZAPOSLENU, ISKQU^IVO RADI BRAKA. TEL. 064/ 1298633 POTREBNA FINANSIJSKA POMO] ZA LE^EWE DETETA PETRA XOKOVI]A IZ KOWEVI]A /2006.GODI[TE/ KOJI IMA USPOREN PSIHOMOTORNI RAZVOJ. KONTAKT TELEFON 060/ 0127206. TEKU]I RA^UN 1605700100712245-26 UNAPRED ZAHVALNA MAJKA SNE@ANA sprat, CG, renoviran, bez posrednika. Tel. 063/ 7350-260 PRODAJEM stan 28 m2 kod Hotel Morave. Cena 18.500 eura. Tel. 348-927, 060/ 348-9-270 PRODAJEM nov stan 38 m2 kod {kole Milica Pavlovi}, 3. sprat. Cena 25.500 eura. Tel. 032/344630 PRODAJEM stan u strogom centru kod [ipada, 53 m2, tapija. Cena 33.000 eura. Tel. 061/ 115-9-863 PRODAJEM stan 42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, ulica Qubi}ska, bez posrednika. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2 ara placa kod bioskopa Prag. Tel. 064/ 139-4-468 PRODAJEM dve ku}e u Atenici od 70 m2 i 90 m2. Cena 38.000 eura. Tel. 348-927 PRODAJEM staru ku}u sa 1.5 ari placa u strogom centru grada. Tel. 063/803-3-676 PRODAJEM ku}u u Pigovoj 11/2, / kod Parka /, odmah useqiva. Tel. 345-543 PRODAJEM ku}u od 100 m2 u Ko{utwaku. Tel. 064/ 864-7-271 PRODAJEM ku}u 35+13 m2, 1 ar zemqe u ulici Vojvode Stepe. Cena 30.000 eura. Tel.228-457 PRODAJEM 2 ku}e sa imawem, u Pakovra}u, asfaltni prilaz. Vredi videti. Tel. 064/ 196-4705 PRODAJEM ku}u 40 m2 i 17 ari placa u Gorwoj Atenici. Cena 10.500 eura. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dve ku}e posebne stambene jedinice od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Povoqno. Vredi pogledati. Tel. 063/ 843- 0- 214

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG JEZIKA ZA OSNOVCE - ^ASOVI GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE. 065/2004-115 Marija PRODAJEM malo kori{}enu fiskalnu kasu Galeb MP 55 sa GPRS. tel:060/388-22-99 PRODAJEM STAN DVOIPOSOBAN, 60M2, SOLITER „PROSVETA“, POVOQNO, BEZ POSREDNIKA. 063/611-497 OD 17-20 ^ASOVA. PRODAJEM ku}u u varo{ici u Kotra`i, sa 2 objekta, 40 ari placa, vo}wakom, {umom i livadom. Tel. 0033604179475 PRODAJEM ku}u od 500 m2 sa 6 ari placau Kowevi}ima. Cena 150.000 eura. Tel. 060/ 348-9-270, 228-457 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM kamp ku}icu na jezeru u Ro{cima. Tel. 064/ 995-0-345 PRODAJEM vikendicu u Grabu, 80 m2, 46 ari placa sa 220 stabala {qiva i su{arom. Cena 18.000 eura. Tel. 062/ 891-3-191 PRODAJEM vikendicu na Jelici, 50 m2, 10 ari placa. Tel. 065/ 344-9-428 PRODAJEM poslovni prostor od 200 m2 i 10 ari placa u Preqini. Tel. 061/111-6-439. PRODAJEM poslovni objekat u Bajinoj Ba{ti u glavnoj ulici / kod Zelene Drine /, ukupne povr{ine 170 m2 sa 6 ari placa. Tel. 064/ 50-46-107 PRODAJEM lokal 30 m2, centar kod Solida. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM povoqno wivu od 98 ari, u Viqu{i / 4 km od ^a~ka /, ispred puta, asfalt, naspram firme Precision. Tel. 064/ 9398-260 PRODAJEM imawe 4.5 h, selo Ber~i}i, zaseok Gali~. Tel. 063/ 602-974 NEKRETNINE - IZDAVAWE - POTRA@WA IZDAJEM sobu za studente i |ake , u blizini Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/ 9770-228 IZDAJEM sobu za dve u~enice, sa upotrebom kuhiwe i kupatila. Tel. 343871 IZDAJEM sobe za u~enice u blizini Medicinske {kole u ^a~ku. Tel. 032/ 373- 624

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/8617 988 STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski.

JA, MILICA [ARANAC IZ VIQU[E SA STANOM U BE^U, ODRI^EM SE JEDINOG DETETA MATOVI] MARKA, SESTRE NIKOLI] SLA\ANE I POLUSESTRE RADOJI^I] DIJANE, ZBOG EMOTIVNOG I FINANSIJSKOG ISKORI[]AVAWA. IZDAJEM sobe sa upotrebom kuhiwe i kupatila kod Medicinske {kole. Tel. 064/ 182-6-864 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, u blizini Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM noviji dvosoban stan , lift, CG, name{ten , ulica Nemawina. Tel. 063/ 7350260 IZDAJEM stan u u strogom centru grada , odmah useqiv. Tel. 061/ 115-9-863 IZDAJEM dvosoban nename{ten stan, poseban ulaz, nova gradwa, ku}a. Tel. 332-671 IZDAJEM nename{ten stan od 45 m2, u Nemawinoj ulici, kod M. Pavlovi} {kole, ima parno grejawe, cena povoqna. Tel. 064/ 993-4-038 i 032/ 345-738 IZDAJEM name{ten stan 64 m2 u U~iteqskoj ulici. Tel. 063/ 844-2-791 IZDAJEM dvosoban poluname{ten stan u ku}i, sve je odvojeno, poseban ulaz. Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM prazan jednosoban stan u zgradi u Nemawinoj , u ^a~ku. Tel. 063/ 844-2-574 IZDAJEM noviji dvosoban, poluname{ten stan, CG. Tel. 063/ 7350260 IZDAJEM ku}u u Qubi}u kod zelene pijace. Tel. 064/ 842-3-736 IZDAJEM lokal u ^a~ku. Tel. 064/ 119-5-903 IZDAJEM poslovno-magacinski prostor,^a~akKru`ni put, povr{ine 280 m2, kancelarije 100 m2, plac 15 ari, ulaz direktno sa kru`nog puta. Tel. 063/ 885-2-977 IZDAJEM magacin sa 3 kancelarije, kod H. Morave, od 180 m2. Cena po dogovoru . Tel. 063/ 429-704 IZDAJEM lokal 18 m2, parking iza Doma kulture, povoqno. Tel. 063/ 381950


IZDAJEM lokal od 50 m2 u ^a~ku, pogodan za sve vrste delatnosti. Povoqno. Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM lokal u ulici D. Mi{ovi} 125, povr{ine 20 m2. Cena po dogovoru. Tel. 032/ 826-943, 064/ 450-3085, 060/082-6-585 IZDAJEM poslovni prostor od 200 m2 i 10 ari placa u Preqini. Tel. 061/111-6439. IZDAJEM poslovni prostor od 80 m2, strogi centar, parking, povoqno. Tel. 064/ 1022-759, 032/ 226-417 IZDAJEM poslovni prostor u centru, od 60 - 120 m2, parking. Cena po dogovoru. Tel. 064/ 102-2-759 IZDAJEM u centru Rakove, kod Doma, lokal sa magacinom, 130 m2. Pogodan za prodavnicu, otkupno mesto, proizvodwu.Tel. 060/ 349-8490 IZDAJEM u Viqu{i magacinski prostor od 170 m2 sa 10 ari placa. Tel. 060/ 349-8490 IZDAJEM name{tenu kancelariju u centru, telefon, mokri ~vor, povoqno. Tel. 064/ 102-2-759 IZDAJEM name{ten stan u strogom centru grada, kod Solida. Tel. 061/ 115-9-863 IZDAJEM u strogom centru grada ku}u. Tel. 064/ 102-2759 IZDAJEM u strogom centru name{tenu kancelariju, telefon, mokri ~vor, povoqno. Tel. 064/ 102-2-759, 032/ 226-417 CRNA GORA, BAR, [u{aw, izdavawe privatnog sme{taja soba, blizu pla`e. Tel. 38230350562 KUPUJEM mawi jednosoban stan, uslov centralno grejawe i lift, bez posrednika. Tel. 063/ 220-808 KUPUJEM ku}u u gradskoj zoni, iskqu~ivo od vlasnika. Zvati posle 13 ~asova. Tel. 063/ 873-5-576 KUPUJEM ku}u do 29.000 eura, lokacija Avenija Lipa . Tel. 066/ 009429 KUPUJEM stan do 40 m2, u`i centar, bez centralnog grejawa, do tre}eg sprata. Tel. 060/ 328-3-892, 061/ 289-2516 KUPUJEM stan sa parnim grejawem ili ku}u sa placem do 30.000 eura na teritoriji

41

OGLASI

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

^a~ka. Tel. 335-408, 066/ 009429 KUPUJEM jednosoban ili jednoiposoban stan ni`e spratnosti, novije gradwe, u {irem centru grada. Po`eqna okolina Hotel Morave. Tel. 064/ 248-2-593 PLACEVI PRODAJEM plac 15 ari u Miokovcima, na placu ima objekat od 10 m2, ima struja i voda. Postoji mogu}nost i zamene za auto. Povoqno. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM plac u Qubi}u od 5.5. ari. Tel. 061/ 111-6439 PRODAJEM plac od 25 ari u Preqini. Tel. 064/ 126-8507 PRODAJEM plac u ^a~ku, kod Trnavske reke, od 5 ari. Tel. 064/ 674-7-030 PRODAJEM plac od 5 ari uz asfalt / ima struja i voda /, na Topalovom Brdu. Tel. 374663, 064/ 335-1-637 PRODAJEM plac od 10 ari , voda i vajat, Trbu{aniKameni most. Tel. 060/ 754-5011 PRODAJEM placeve od 4 ara i 30 ari, 100 m posle kamenog mosta u Trbu{anima. Tel. 061/ 110-5-134 PRODAJEM plac u Loznici, 15 ari, na placu vo}e i pomo}ni objekat. Cena 3.500 eura. Tel. 062/ 891-3-191 PRODAJEM plac u ^a~ku, 13. ari, Atenica. Povoqno. Mo`e zamena za razno. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM parcelu od 75 ari u Roga~i, kod Dra{kovi}a kafane, pored autobuske stanice, na asfaltnom putu ^a~ak - Gora~i}i. Tel. 032/ 867-359 IZDAJEM plac od 15 ari sa objektom od 88 m2, u Parmencu, ima kompletna infrastruktura, pogodan za stovari{te, auto-otpad, strugare itd. Cena povoqna. Mo`e na du`i vremenski period. Tel. 064/ 250-7-493 POTREBAN plac pogodan za ba{tu u ^a~ku ili okolini. Tel. 326-747 KUPUJEM od 5 - 15 hektara poqoprivrednog zemqi{ta. Tel. 065/ 383-7-295 RAZNO PRODAJEM kotlove na ~vrsto

gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964 PRODAJEM kotao-{poret za eta`no grejawe Gorewe MIV K[ 16. Cena 30.000 dinara. Tel. 060/ 4812144 PRODAJEM kotao za parno grejawe, ispravan, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM pe} na ~vrsto gorivo BUDERUS 4000 kcal/ h, 70/55/40 m3. Cena 10.000 dinara. Tel. 060/ 4 812 144 PRODAJEM razne delove za Opel Kadet Kocku. Mo`e zamena. Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM drvene `aluzine , nove. Povoqno. Tel. 371685 PRODAJEM gramofon Toska 21, vrlo malo kori{}en, cena 5.000 dinara. Tel. 060/ 4 812 144 PRODAJEM harmoniku melodija NANON, 80 basova. Cena po dogovoru. Tel. 065/ 691-3-243 PRODAJEM vagu Libelinu. Tel. 064/ 255-1-457 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 6. kg. Cena 48 E. Mo`e zamena. Tel. 063/ 7494-846 PRODAJEM be`i~ni telefon Panasonik. Cena 15 E. Mo`e zamena. Tel. 353-016, 063/ 749-4-846. PRODAJEM magnetnu traku za fitnes sa 8 brzina. Cena 120 E. Mo`e zamena za laptop. Tel.353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM zvu~ne kutije Jamma 200 v, 1.par. Cena 100 E. Mo`e zamena za laptop. Tel.353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM ovce IL DE FRANCE, sa papirima. Tel. 064/ 913-6-902 PRODAJEM balirano seno. Cena 210 dinara bala. Tel. 032/ 381-068, 063/ 611-650 PRODAJEM balirano seno. Tel. 032/ 712-264, 063/ 614586 PRODAJEM hranu za pse i ma~ke, mlevena piletina i junetina, izuzetnog kvaliteta. Cena 60 din / kg. Tel. 060/ 536-7-852 PRODAJEM baliranu lucerku, 220 bala. Zvati posle 19 ~asova. Tel. 032/ 548-1- 044 PRODAJEM sadnice malina Vilamet. Tel. 061/ 616-0-288 PRODAJEM sadnice maline Vilamet. Cena 10.00 dinara

Prodajem ku}u od 150 metara kvadratnih i 16 ari placa u Lipova~kim {umama, blizu motela [ari}. Telefon: 063 84 30 203

komad. Tel. 065/ 699-7-579 PRODAJEM tuje i ukrasne biqke. Tel. 064/ 126-8-507 PRODAJEM motornu testeru Stil 041. Tel.353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM samohodnu kosa~icu , BCS, italijanska, ispravna. Tel. 032/ 841-674 PRODAJEM biciklu sa 21 brzinom Skot. Cena 175 E. Mo`e zamena za laptop. Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM Maunt bike. Tel. 063/ 801-0-511 PRODAJEM agregate. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM industrijsku ma{inu za {ivewe ko`e i krzna. Ispravna, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM `ensku i mu{ku {ubaru od prirodnog krzna. Nove, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM Elifamov kruwa~, meqe i kruni. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM kvalitetnu belu ~ipku, {irine 5 cm. Povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM neonke za kvarcovawe lica i tela 80-100 W, cena 9 e / komad. Mo`e zamena. Tel.353-016, 063/ 749-4846 PRODAJEM `i~ano staklo 9 E / m. Tel. 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM mobilni telefon marke Soni Erikson 770. Cena 30 E. Te. 353-016, 063/ 749-4-846. PRODAJEM satelitski tawir sa motorom i pozicionerom. Cena 90 E. Tel. 063/749-4846 PRODAJEM prikolicu LAKA za vi{e namena. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM IMT 558 sa ugra|enim servo upravqa~em i dobo{ ko~nicama. Cena 4.000 eura. Tel. 060/ 4812144 PRODAJEM traktor Toma Vinkovi} 420 M. Tel. 063/7278557 PRODAJEM razne motore, reduktore, ventilatore, kompresor , CO 2 aparat. Tel. 064/ 469-8-919 PRODAJEM dvobrazni plug Lemind Leskovac, ispravan,

o~uvan. Cena 350 eura. Tel. 060/ 4812144 PRODAJEM za armira~e, ma{inu za ispravqawe betonskog gvo`|a, za uzengije, remu za savijawe i se~ewe i se~ku. Tel. 063/ 885-2-977 KUPUJEM elemente kaqeve pe}i. Tel. 034/ 381-405, 064/ 154-7-307 KUPUJEM klavir, mo`e zamena za saksofon, harmoniku ili violinu. Tel. 556-1-495 KUPUJEM sadnice malina Tulamin. Tel. 712-198, 061/ 723-3-080 KUPUJEM {poret na drva Smederevac levi ili neki drugi. Tel. 334-218, 064/ 201-8-845 KUPUJEM 700 komada starog crepa. Tel. 391-655, 064/ 446-0-117 AUTOMOBILI - PRODAJA PRODAJEM Citroen C2, 2004.godi{te, 1.2. benzin, pre{ao 140 000 km. Auto ima 2 kqu~a i servisnu kwi`icu. Cena 2.800 eura. Tel. 064/ 2402699 PRODAJEM Citroen Santija, registrovan, ispravan, 1996.godi{te. Cena 1.400 eura. Tel. 069/ 398-4494 PRODAJEM kamion Mercedes atego 2003.godi{te. Postoji mogu}nost zamene za stan . Tel. 069/ 161-0-777 PRODAJEM Shevrolet spark, 2007. godi{te, registrovan do marta 2014 godine, pre{ao 63.000 kilometara, prvi vlasnik. Tel. 060/ 142-2-136 PRODAJEM Shevrolet spark, decembar 2007, registrovan do polovine marta 2014.godine. Tel. 064/ 614-3682 PRODAJEM Z-101, 1984. godi{te, plin, dobar motor, nove gume, neregistrovan. Cena 250 E. Tel. 062/ 891-3191 PRODAJEM Jugo 55, 1992. godi{te, sa plinom, tek registrovan. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM Jugo 5-icu, 1992.godi{te. Tel. 063/ 706-

8-626, 386-298 PRODAJEM Opel Kombo 1.7, 2003. godi{te, pre{ao 150 000 km, kupqen nov u Opelu u ^a~ku. Cena 2.600 eura. Tel. 064/ 2402699 PRODAJEM Jugo 45, 1992. godi{te, u odli~nom stawu. Tel. 063/ 706-8-626 USLUGE AEROBIK. fitnes, sve vrste ve`bi, anticelulit vibromasa`er. Cena 1200.00 dinara mese~no. Tel. 063/ 656-973 IZRADA ma{inskih cementnih ko{uqica, izvo|ewe svih gipsanih radova, postavqawe zvu~ne , termo i hidro izolacije. Izvo|ewe svih vrsta betonskih radova. Tel. 064/ 615-2-763 VR[IM usluge ~i{}ewa kancelarijskog prostora, vrlo povoqno. Tel. 032/ 375-585 NAJPOVOQNIJE kwigovodstvene usluge, jedan mesec gratis, osnivawe gratis. Tel. 064/ 196-4-705 VR[IM usluge cepawa drva ma{inskim putem. Veoma povoqno. Tel. 064/444-3-163 DOMENSKA internet obuka, uz jedan kvalitetan komercijalni domen. Tel. 060/ 558-9296 ^ASOVI harmonije i ~asovi gitare sa teorijom muzike. Tel. 060/030-8-967 ^ASOVI elektronike i elektrotehnike za sredwo{kolce. Tel. 060/ 558-9-296 ^ASOVI interneta i domenske industrije. Mogu}nost zarade! Tel. 060/ 558-9-296 VR[IM usluge hladne depilacije, veoma povoqno i higijenski. Tel. 064/ 353-7871 NADOGRADWA, oja~avawe i izlivawe noktiju sa kvalitetnim silikonskim gelovima. Tel. 064/ 353-7-871 BRAVARIJA GUS, aluminijumsko zavarivawe. Tel. 066/ 910-9-889 IZRADA kotlovskih oxaka od metalnih hilzni. Tel. 066/ 910-9-889

PRODAJEM BALIRANO SENO I SLAMU

Telefon za informacije: 032/385 - 950

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03


42

OGLASI

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

032/222-552 064/158-93-63 063/691-761

060/34-33-290 064/137-41-37 064/146-87-31 064/146-87-31

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!

STANOVI P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena 19.000 eura P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500 eura P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000 eura P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Cena 17.500 eura P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena 21.500 eura P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena 20.000 eura P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500 eura P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 19.000 eura P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 24.000 eura P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000 eura P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena 37.000 eura P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov. Cena 40.000 eura P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola. Cena 25.000 eura P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena 34.000 eura P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500 eura P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|ewa. Cena 33.000 eura P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 31.000 eura P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 29.000 eura

KU]E P- 138 m2, Med. {kola, plac 2.5 ari. Cena 70.000 eura P- 340 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 60.000 eura P- 230 m2, Matijine livade, plac 4 ara. Cena 78.000 eura P- 125 m2, Centar, plac 2.6 ari. Cena 125.000 eura P- 110 m2, Centar, plac 1.4 ara. Cena 75.000 eura P- 105 m2, D. Gorevnica, plac 6 ari. Cena 35.000 eura

P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 32.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena 34.000 eura P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000 eura P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena 45.000 eura P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 46.000 eura P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000 eura P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena 55.000 eura P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena 80.000 eura P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 eura P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena 48.000 eura P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 eura P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Cena 39.500 eura P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000 eura P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 65.000 eura P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena 24.500 eura P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena 21.500 eura P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 22.000 eura

P- 50 m2, Parmenac, plac 3.5 ari. Cena 18.000 eura P- 90 m2, Ri|age, plac 13 ari. Cena 30.000 eura P- 62 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 35.000 eura P- 80 m2, kod Bolnice, plac 4.22 ara. Cena 37.000 eura P- 210 m2, Avenija, plac 5 ari. Cena 150.000 eura P- 100 m2, Kowevi}i, plac 9.77 ari. Cena 41.000 eura P- 50 m2 + 35 m2, Kneza Milo{a, plac 3.70

ari. Cena 35.000 eura P- 100 m2, Mojsiwe, plac 10 ari. Cena 30.000 eura P- 60 m2, S. Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 200 m2, ^. Bataqon, plac 6 ari. Cena 45.000 eura. P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a, plac 3 ara. Cena 45.000 eura P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena 40.000 eura P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5. ari. Cena 36.000 eura

AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260, 063/ 1275-630

STANOVI P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 21.000 eura P-36 m2, 4. sprat, CG, noviji, lift, Qubi}ska. Cena 24.000 eura P-37 m2, 3. sprat, CG, renoviran, H.Morava. Cena 24.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura

P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena

STANOVI: P=19 m2, Nemawina, 6.sprat, lift, CG, cena: 17 500 eura P=23 m2, nova, ulica Svetozara Markovi}, prizemqe P=24 m2, Avenija 1, u zgradama od fasadne cigle, CG P=34 m2 sa CG u Nemawinoj ulici, cena: 20 500 eura P=30 m2, novija gradwa, grejawe na gas, 2. Sprat, [iri centar, cena: 21 000 eura P=34 m2, u blizini Nemawine, 2.sprat, cena: 18 500 eura P=26 m2 sa stvarima, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 18 500 eura P=30 m2, novija gradwa, Topli~ka ulica, cena: 23 000 eura P=36 m2, Avenija 1, CG, prizemqe, cena: 22 500 eura P=45 m2, Nemawina ulica, 4.sprat, CG, cena: 26 500 eura P=43 m2, u blizini Nemawine ulice, cena: 26 000 eura P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat, cena: 28 000 eura P=43 m2 + 9 m2, [iri centar, lift, 6.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=38 m2, Alvaxinica, 4.sprat, sa stvarima P=32 m2, 6.sprat, Svetozara Markovi}a, cena: 20 000 eura (sa stvarima) P=45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 29 000

eura P=48 m2, Obili}eva-nov, prizemqe, cena: 800 eura/m2 + PDV P=48 m2, Obili}eva-nov, 3.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat, lift, CG, cena: 38 000 eura P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat, cena: 31 000 eura P=58 m2, Centar, 2 lifta, CG, cena: 31 000 eura P=62,8 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=55 m2, u blizini Nemawine ulice, 3.sprat, cena: 31 000 eura P=54 m2, Qubi} kej, u zgradama od fasadne cigle, 4.sprat, CG, cena: 35 000 eura P=60 m2, nov, Balkanska ulica, 3.sprat, CG, cena: 33 000 eura P=59 m2 sa stvarima, Industrijski prolaz, 1.sprat, cena: 22 000 eura P=60 m2, Alvaxinica, 2.sprat, novija gradwa, cena: 40 000 eura P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat, 2 lifta, CG, cena: 34 000 eura P=55 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, cena: 36 000 eura P=58 m2, Avenija 2, lift, CG, cena: 36 000 eura P=55 m2, Qubi} kej u zgradama od fasadne cigle, renoviran, 1.sprat, CG P=52 m2, Alvaxinica, 3.sprat, nov, cena: 30 000 eura P=57 m2, nov, Qubi}ska ulica, 3.sprat

KU]E: P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000 eura P=70 m2 + 4,75 ari placa, kod {kole Tanasko Raji}, cena: 36 000 eura P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25 000 eura 2 prizemne ku}e na 6 ari placa na 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 46.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000

P=63 m2, Centar-ulica Gospodar Jovanova, 2.sprat, cena: 50 000 eura P=68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 41 000 eura P=81 m2, [iri centar, 1.sprat, CG, cena: 50 000 eura P=74,35 m2, Avenija 2, 1.sprat, CG, cena: 650 eura/m2 P=85 m2, Svetozara Markovi}, 3.sprat, novija gradwa, CG P=76 m2, Balkanska ulica, CG, 3.sprat, cena: 47 000 eura P=73 m2, nov, [iri centar, nov, 2.sprat, cena: 42 000 eura P-30 m2 u blizini Radi{e Po{ti}, CG. Cena 19.500 eura P-78 m2 Stari Autoprevoz, renoviran, CG, 1. sprat. Cena 50.000 eura P-26 m2 u ulici Vojvode Stepe , 1. sprat, EG. Cena 21.000 eura P-64 m2, Stari Autoprevoz, visoko prizemqe. Cena 39.000 eura P-36 m2 sa CG, u blizini Hotel Morave, 3. sprat. P-44 m2, Nemawina ulica, 4. sprat, CG, cena 26.500 eura P-61 m2, centar, Amixina ulica, 1. sprat. P-55 m2, Avenija 2, prizemqe, CG,. Cena 31.000 eura P- 69 m2 kod Medicinske {kole, 3. sprat. Cena 35.000 eura P-63 m2 kod [kole F. Filipovi}, 3. sprat. Cena 28.000 eura

Alvaxinici, cena: 56 000 eura Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari zemqe, cena: 20 000 eura P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog puta, cena: 45 000 eura 2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica, cena: 67 000 eura

P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari Qubi}. Cena 77.000 eura POSLOVNI PROSTOR MAGACIN 204 m2, 8.21 ari placa, ukwi`en, kod Sto~ne pijace. Cena dogovor. BEOGRAD BEOGRAD, Slavija /Deligradska/ P- 90 m2, 4. sprat, kompletno renoviran. Cena dogovor. BEOGRAD, Autokomanda, garsowera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda, jednoiposoban 43 m2, nov. Cena 1.700 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda , jednoiposoban 47 m2, nov. Cena 1.700 e/m2


43

OGLASI

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

HITNO PRODAJEM DVOSOBAN STAN NA BEDEMU 3. SPRAT, GAS, U DOBROM STAWU, POVOQNO STANOVI MEWAM ili prodajem apartman 31.5 m2, 3. sprat, CG, terasa, lift. Zgrada gra|ena 2007.godine, nalazi se iznad pijaca u Vrwa~koj Bawi. Prodaje se kompletno name{ten. Mogu}a zamena za stan u ^a~ku, mawi, dvosoban. P- 37 m2, Hotel Morava, 3. sprat, CG, terasa. Cena 24.000 eura P-46 m2, ulica Nemawina, CG, terasa, lift. P-40 m2, centar, 5. sprat, CG, lift. P-40 m2, Avenija 2, CG, lift. Cena 18.000 eura. P-55 m2, 1. sprat, starija gradwa, centar. Cena 20.000 eura P-55 m2, Q.Kej, nov, useqiv od 01.07.2013, dve spava}e sobe, lift, terasa. Cena 38.500 eura / sa PDV/ P-58 m2, ulica Svetog Save , 1. sprat, CG, terasa, lift. Cena 34.000 eura P-63 m2, 3. sprat, dvoiposoban, CG, kod {kole Filip Filipovi}. Cena 28.000 eura P- 62 m2, ulica Svetog Save, 9. sprat, lift, CG, terasa. Cena 32.000 eura P- 28 m2, nov, 2. sprat, gas, {iri centar. Cena 15.000 E P- 26 m2, nov, 3. sprat, CG, centar. Cena 23.000 E /PDV/ P- 30 m2, noviji, 4. sprat, CG, H.Morava. Cena 22.000 E P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej. Cena 23.000 E P- 38 m2, 3. sprat, CG, lift, Avenija 1. Cena 26.000 E P- 34 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 25.000 E P- 34 m2, 4. sprat, CG, lift, centar. Cena 22.000 E P- 36 m2, 6. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 25.000 E P- 45 m2, 2. sprat, CG, Nemawina. Cena 33.000 E P- 43 m2, 4. sprat, TA, Centar. Cena 29.000 E P- 46 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 29.000 E P-45 m2, 5. sprat, CG, Medicinska {kola.Cena 23.000 E P- 50 m2, 1.sprat, TA, Balkanska. Cena 27.000 E P- 52 m2, 3. sprat, gas, centar. Cena 34.000 E P- 52 m2, 6. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 31.000 E P- 52 m2, 6.sprat, CG, lift, Kalu|erice. Cena 34.000 E P- 55 m2, 4. sprat, CG, lift, Q.Kej. Cena 36.000 E

P- 57 m2, 3. sprat, CG, centar. Cena 40.000 E P- 58 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 33.000 E P- 63 m2, 1. sprat, TA, Hotel Morava. Cena 40.000 E P- 60 m2, nov, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 E P- 60 m2, 4. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 42.000 E P- 66 m2, 1. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 45.000 E P- 69 m2, 4. sprat, CG, Avenija 1. Cena 45.000 E P- 68 m2, 1. sprat, gas + gara`a, centar. Cena 47.000 E P- 70 m2, 2. sprat, CG, lift, Q. Kej. Cena 47.000 E P- 77 m2, 4. sprat, CG, lift, Centar. Cena 50.000 E P- 76 m2, 5. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 42.000 E P- 75 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 47.000 E P- 80 m2, 4. sprat, CG, Q.Kej. Cena 47.000 E P- 92 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 70.000 E P- 80 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 70.000 E / PDV / P- 83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 E P- 77 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 65.000 E /PDV/ P- 103 m2, 1. sprat, dupleks, cg, Nemawina. Cena 80.000 E P- 120 m2, 3. sprat, dupleks, CG, Hotel Morava. Cena 75.000 E P-25 m2, 1. sprat, TA, Alvaxinica / name{tena ili nename{tena/ .Cena dogovor. P- 23 m2, 1. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 19.000 E. P- 28 m2, 5. sprat, TA /gas/, Hotel Morava. Cena 19.000 E P-38 m2, VP, CG, terasa, Avenija 1. Cena 25.000 E P-35 m2, 4. sprat, TA, Q. Kej. Cena 22.000 E P- 40 m2, 4. sprat, CG, terasa, centar, renoviran sa name{tajem. Cena 36.000 E P-48 m2, 4. sprat, CG, terasa, Nemawina. Cena 28.000 E P-45 m2, VP, nov / u izgradwi, useqiv u maju /, centar 800 e/ m2. Povra}aj PDV. P-47 m2, 2. sprat, CG, ulica Obili}eva, noviji . Cena 36.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2,

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE

STANOVI name{ten. Cena 32.000 E P-57 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2. Cena 32.000 E P-52 m2, 3. sprat, TA, terasa, Qubi} kej. Cena 28.000 E P-54 m2, 9. sprat, CG, terasa, lift, centar. Cena 31.000 E P-58 m2, 7. sprat, CG, terasa, lift, Qubi} kej / pogled na Moravu /. Cena po dogovoru P-65 m2, 1. sprat, CG, terasa, renoviran, Hotel Morava. Cena 45.000 P-50 m2, 4. sprat, gas, terasa, noviji / sa stvarima /, Hotel Morava. Cena 32.000 E P-60 m2, 4. sprat, CG, nov, Balkanska. Cena 33.000 E P-90 m2, CG, lift, terasa, gara`a, Hotel Morava. Cena 53.000 E KU]E P- 92 m2, plac 5 a, {kola R.Mitrovi}. Cena 50.000 E P- 120 m2 / P+PK/ , plac 2 ara, Obili}eva. Cena 50.000 E P- 70 m2, plac 4.13 ari, Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000 E P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha / vo}wak, {uma /, Teo~in. Cena 15.000 E P- 100 m2 /P + 1 /, plac 12 a, Prijevor. Cena 18.000 E P- 30 m2, plac 25 a. Trnava. Cena 11.000 E P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari, Qubi}. Cena 80.000 E LOKALI P- 20 m2, nov, centar, CG. Cena 30.000 E P- 25 m2, Car Lazar, CG. Cena 22.000E P- 71 m2 /P+1/, centar, plac 1 a. Cena 80.000 E P- 134 m2, dva nivoa, cg, Nemawina. Dogovor. P- 105 m2 /SU+PRIZ/, CG, H.Morava. Cena 60.000 E P- 49 m2, Alvaxinica, CG. Cena 38.000 E P- 61 m2, Hotel Morava, CG. Cena 45.000 E / PDV/ P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena 20.000 E PLACEVI P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 70.000 E P- 40 a, kod Bolnice. Dogovor P- 1 ha, 10 a, Preqina / kru`ni tok/. Dogovor. P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa glavnog puta. Cena 400 e/ar

P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-33 m2, 5.sprat, CG, B.Jankovi}, nov. Cena 21.000 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-48 m2, 12. sprat, CG, Vinara. Cena 26.000 eura P-49 m2, VP, Hotel Morava. Cena 25.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000 eura P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura

KU]E P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura


44

^ITUQE

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

Dana 14. aprila 2013. navr{ava se GODINA DANA od smrti na{e drage supruge, majke i bake

DRINKE RISTOVI] Godina je pro{la a uspomenu na dragi lik ~uvaju weni najmiliji: suprug SINI[A, sinovi VLADIMIR i \OR\E, snahe SLA\ANA i GORDANA i unu~ad: URO[, IVANA, AWA, DAVID i EMA. 15925

Dana 10. 4. 2013. navr{ile su se TRI GODINE od kada nije sa nama na{a draga

SE]AWE

Dana 18. 4. 2013. navr{ava se 25 godina od smrti na{eg dragog

REQE SRETENOVI]A - TU^KOVCA -

METODIJE METANIJEVSKI 15. 4. 2003 - 15. 4. 2013.

MILANKA \OKI]

ZAHVALNA PORODICA 15924

u~iteqica u penziji 6. 4. 2013. preminuo je moj suprug S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na TEBE. RU@ICA, MARINA i SLAVICA

^uvamo te od zaborava snagom na{e najve}e qubavi. TVOJI NAJMILIJI

upl.

15914

U subotu 13. aprila 2013. godine, navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage majke, svekrve i bake

IZJAVA ZAHVALNOSTI Povodom smrti moga supruga

RADOMIRKE DRAGI]EVI]

DRAGANA CVETI]A

15. 2. 1925 - 6. 3. 2013.

zahvaqujem se svima koji su ga 8. aprila 2013. ispratili na wegovo posledwe putovawe do ve~ne ku}e. POSEBNU ZAHVALNOST UPU]UJEM: dr BOBANU FILIPOVI]U, medicinskoj sestri SOFIJI i ZOKIJU MILOVAN^EVI]U.

Zahvalnost dugujemo rodbini, prijateqima, kom{ijama i kolektivu Kompanije "Sloboda" na izrazima sau~e{}a.

Supruga MILIJANA PORODICA DRAGI]EVI] 15913

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

15919

DRAGAN CVETI] Preselio se u ve~nu ku}u kod na{eg jedinog sina Srba. Neute{na supruga i majka MILIJANA 15918


45

^ITUQE

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

Dana 15. 4. 2013. navr{avaju se TRI GODINE od smrti na{eg dragog

SE]AWE

POSLEDWI POZDRAV dragom suprugu, ocu, dedi, svekru i bratu

majka

otac

VERA 16. 4. 2010

\OR\E 19. 8. 1989

]ENDI] Ako je smrt bila ja~a od `ivota, nije od qubavi, po{tovawa i bola koji ose}amo za vama. Hvala za sve {to ste u~inili za nas. \erke QIQANA i ZORICA sa porodicama 15910

MILORADA MILENKOVI]A MILA - BUQA S qubavqu uspomenu na tebe ~uva}e TVOJI NAJMILIJI

15. aprila 2013. navr{avaju se DVE GODINE kako nije sa nama

15909

BUDIMIR MAKSIMOVI]

Dana 12. 4. 2013. godine, navr{ava se GODINA DANA od smrti mog brata

iz Trbu{ana 1949 - 2011

RADOMIRU PERENDIJI

Bol i tuga nemere se re~ima, ni vremenom koje prolazi, ve} prazninom koja nam je ostala tvojim odlaskom. Uvek }e{ `iveti u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI: supruga JELENA, }erka DANIJELA i sin DEJAN sa porodicama 15906

MILIVOJA VUKI]A iz Pakovra}a

1941 - 2013.

Tuga ne prolazi.

TVOJI NAJMILIJI 15920

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

^uva te od zaborava sestra RADMILA 15905

U subotu 13. aprila 2013. navr{ava se DESET GODINA od smrti na{e drage

^ETRDESETODNEVNI POMEN na{oj dragoj

ZORICA GLI[OVI]

SNE@ANE JAWI]

ZORICI GLI[OVI]

ro|ene Ristanovi}

iz ^a~ka

^etrdeset dana nisi sa nama ali }e{ zauvek ostati u na{im srcima i qubav prema tebi }e ostati ve~na. Nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoj brat QUBI[A, snaha DANA sa decom VESNOM i BOJANOM i sestra NADA sa porodicom

Po~ivaj u miru a vi An|eli ~uvajte je dok spava mirnim snom, tiho joj {apnite koliko je volimo i patimo za wom. TVOJI: sestra QUBA, zet MI]O, sestri}i VLADE i IVAN sa porodicama

Po dobru }emo te pamtiti, sa po{tovawem pomiwati, a tvoj plemeniti lik zauvek ~uvati u se}awu. Ostaje nam samo da patimo i `alimo, jer ako te nismo mogli sa~uvati od sudbine mo`emo te sa~uvati od zaborava. TVOJI NAJMILIJI: majka LEPOSAVA i otac MILUTIN sa porodicom

15914

15915

15915

Dana 8. aprila 2013. godine, preminula je na{a draga

Dana 13. aprila dava}emo polugodi{wi pomen na grobqu u Kowevi}ima u 14,30 ~asova na{em dragom

POSLEDWI POZDRAV sestri

BRANISLAVA BRANA MARTI]

MILANU DAMQANOVI]U

BRANI

Sahrana je obavqena 10. aprila 2013. na ^a~anskom grobqu. Zahvalnost dugujemo Medicinskom centru a posebno dr Draganu Kitanovi}u i dr Karali}u. O@ALO[]ENE PORODICE MARTI] i RAI^I]

Sestra ZAGA sa decom

S qubavqu uspomenu na tebe ~uva}e }erke MILKA i NADA, unuke MARIJA i MARICA, unuci JANKO i BOGDAN i praunuk STEVAN.

15911

15912

15922

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


46

^ITUQE

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

Posle vi{e od 68 godina strepwi i is~ekivawa pravde, Vi{i sud u ^a~ku je, 7. juna 2012. godine, rehabilitovao na{eg oca

Dana 11. 4. 2013. u 14 ~asova obele`i}u ^ETRDESET DANA od smrti moje supruge

WEGOVANA J. P(I)JANOVI]A,

ZORICE GLI[OVI]

biv{eg `andarmerijskog narednika u `andarmerijskoj stanici u Preqini, ro|enog 17. januara 1904. godine, u Prijepoqu

Dana 16. 4. 2013. navr{avaju se TRI GODINE od smrti na{eg dragog brata

VLADIMIRA GOSPAVI]A

iz ^a~ka

Od strane tada{wih vlasti, Wegovan je 31. januara 1945. godine, progla{en narodnim neprijateqem, a 23. aprila 1945. li{en je i `ivota na strati{tu pored "Bor~evog" igrali{ta, kraj Zapadne Morave, u ^a~ku. Za sobom je Wegovan ostavio suprugu Jelu (kojoj je samo saop{teno da je, Wegovan, - nestao!?), sa troje maloletne dece! U uspomenama svih koji su ga poznavali, na{ Wegovan je trajao, i traje, kao ~estit ~ovek i odan dr`avi, za koju je samo revnosno obavqao svoju du`nost... S tugom i ponosom: k}erke Du{anka i Slobodanka i sin Miroslav 15921

2010 - 2013

Draga Zoko, uvek }u te voleti, sa ponosom pomiwati i od zaborava ~uvati. Tvoj voqeni suprug MOMO

Uspomenu na wega ~uvaju sestra SLOVENKA i brat SLAVKO sa porodicama

15916

15918

RATKO GAVRILOVI] iz Vrani}a 1913 - 1993 Pro{lo je 20 GODINA od kako nisi sa nama. Sa velikim ponosom i dubokim po{tovawem ~uvamo uspomenu na tvoj dragi lik. Ve~no zahvalni: supruga MILENKA, sin RADENKO, }erka RADA sa porodicama.

Dana, 7. aprila 2013. godine u 77 godini `ivota preminula je na{a draga

SLOBODANKA LUKI] u~iteqica u penziji iz ^a~ka

15. 4. 2008 - 15. 4. 2013.

BOGI] DA^OVI] Dana 16. aprila navr{avaju se TRI GODINE kako sa nama nije na{ dragi suprug i otac

SRBOQUB PAREZANOVI] Mnogo je qubavi i dobrote oti{lo sa tobom, ali smo sre}ni {to smo te takvog imali. Sa ponosom te ~uvamo od zaborava. Voli te tvoja supruga KATARINA i sin MILO[ 15916

Dana 15. aprila 2013. navr{i}e se PET GODINA od smrti na{eg dragog brata i supruga. Uspomenu na wega ~uvaju brat DU[AN sa porodicom i supruga DRAGICA sa porodicom 15908

Dana 13. 4. 2013. dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na{oj

15919

Dana 10. 4. 2013. godine navr{ile su se DVE GODINE od smrti na{eg voqenog

ANDRIJE IVANOVI]A

MILOSTINI VU^I]EVI] MICI

12. april 1982. - 12. april 2013. TRIDESETJEDNA GODINA od tragi~ne smrti na{ih voqenih

PORODICA

iz Viqu{e Pro{lo je ~etrdeset dana od smrti moje majke, svekrve, babe i prababe. O@ALO[]ENI: sin MI]A, snaja NADA, unuka MARIJA, unuk NENAD i praunuka IVANA 15907

Hvala ti za sve {to si u~inio za nas i nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoja NADA sa decom 15906

SE]AWE 14. 4. 2010. - 14. 4. 2013.

Dana 12. aprila 2013. navr{ava se OSAM GODINA od smrti na{e drage supruge i majke

VLADICE BRANKA \UNISIJEVI]

SLAVICE LAZAREVI]

S NESMAWENOM QUBAVQU, PONOSOM I TUGOM, VE^NO ]E @IVETI NA[I NAJDRA@I U SRCIMA brata i sina IVANA mame i supruge QIQANE UZ NAS VE^NO IH VOLI I TUGUJE ZA WIMA ujak i {urak MI[ULA sa porodicom

Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wu ~uvaju: suprug PRVOSLAV, k}erka VERA i sin VLADIMIR

SLAVKA MACA KNE@EVI] 1931 - 2010. iz ^a~ka

15909

15908

Dana 6. aprila 2013. godine, preminuo je na{ dragi

SE]AWE na na{eg

MILAN TRIFUNOVI]

DRAGANA STOJANOVI]A

iz Trbu{ana Sahrana je obavqena 8. aprila na grobqu u Trbu{anima. Zahvalnost dugujemo prijateqima, kom{ijama i rodbini na izrazima sau~e{}a. O@ALO[]ENA PORODICA 15902

Tu`an je i ovaj april bez tebe. Hvala ti za svu qubav, toplinu i pa`wu koju si nam poklonila. TVOJI: sestre, snaha, bratani~ine i sestri~ine sa porodicama. 15912

13. 4. 2005 - 13. 4. 2013. Sa qubavqu i po{tovawem PORODICA 15923

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


47

^ITUQE

PETAK 12. APRIL 2013. GODINE

U utorak, 16. aprila 2013. godine, navr{ava se 40 dana od kada nas je napustio na{ dragi

Dana 13. 4. 2013. godine, navr{ava se GODINA DANA od kada nije sa nama na{a draga

DRAGOQUB SRETENOVI] iz Miokovaca 1927 - 2013 Toga dana odr`a}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN , kod wegove ve~ne ku}e, na grobqu u Miokovcima. Parastos po~iwe u 15 ~asova. Dragi lik na{eg supruga, oca i dede osta}e ve~no u nama. WEGOVI NAJMILIJI: supruga MILENA, }erka MILEVA i sin DOJ^ILO sa porodicama

SLAVKA KI]ANOVI] iz Rajca Uspomenu na wen svetli lik s ponosom i qubavqu ~uva}e zauvek u svom srcu weni najmiliji: snaja VERA, unuke MARIJA i MARIJANA sa porodicama. fak.

15905

Dana 15. 4. 2013. navr{ava se GODINA od kada nas je napustila na{a voqena majka i baka (majka)

Dana 17. aprila 2013. navr{ava se 15 GODINA od smrti na{eg voqenog

MILUNKA MARI] 1915 - 2013. ro|ena Trnavac iz Gojne Gore

RADMILA RADA ARSENIJEVI]A

Godina koja pro|e ne umawuje bol i tugu. Nema suza koje te mogu oplakati, niti vremena u kome te mo`emo pre`aliti. [aqemo ti tu`an pozdrav koji ne}e{ ~uti i mnogo suza koje ne}e{ videti. Tvoja }erka JULIJANA i unuka GORICA 15905

10. 4. 2012 - 10. 4. 2013.

VUKOSAV VULE RABRENOVI] 1939 - 2012

Uvek si u na{im mislima i `ive}e{ ve~no u na{im srcima. Supruga QUBICA i sin IVAN sa porodicom

Pro{la je prva, duga i tu`na godina bez tebe. U srcu te nose supruga KRUNA, }erke BIQANA i SLA\ANA sa porodicama.

15904

15903

GODI[WI POMEN 12. 4. 2012 - 12. 4. 2013.

POMEN 15. 4. 2003 - 15. 4. 2013.

TOMISLAV TOMO VASILIJEVI]

Dr RADUL MARKOVI]

Deset godina od rastanka. Qubav, tuga i se}awe traju. Supruga MICA, }erke SLAVICA i GORICA sa porodicama upl.

1961 - 2012.

TOMISLAV TOMO VASILIJEVI]

Strikane, Za{to nisi imao snage da bar meni ka`e{ {ta te mu~i i koje probleme ima{, jer toliko smo bili zajedno i pri~ali o svemu. Ja sam se tebi sve poverio a ti si tvoj odneo sa sobom. Trebao si pomisliti na tvoje sokolove Dula i Nixa, tvoju Miru ostavio samu i roditeqe da svi tuguju za tvojom dobrotom. Ve~no }e te nositi u srcu sinovac ACO

Oti{ao si iznenada i prerano u svoj ve~ni mir. Pro{la je godina prepuna tuge i praznine, godina bez utehe i neverice da te nema. Ve~no }e{ biti u na{im mislima i rawenim srcima. Tvoji: roditeqi MILO[ i DU[ANKA, sinovi DU[KO i NIKOLA sa mamom MIROSLAVKOM, brat MIROSLAV sa porodicom

15910

upl.

iz Vrn~ana

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


PETAK 12. APRIL 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.