11. oktobar 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 11. OKTOBAR 2013. GODINE

BROJ 40

CENA 30 DIN.

RE^ NA RE^ Velimir Ili}

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

Milisav Obradovi}

„AKO SU ^ISTI I ^ESTITI, ZA[TO SE BOJE PROVERE?”

„ILI] MO@E DA BUDE SAMO POLITI^KI MINISTAR”

Bo{ko Obradovi}

„TRA@IM HAP[EWE OBRADOVI]A, ILI SMENU ILI]A!” strana 3. strana 7.

GREJAWE STARTUJE 15. OKTOBRA

GRAD PREUZIMA DOM ZDRAVQA Banka Societe Generale zapo~ela saradwu sa Zdravstvenim centrom

Zoran Jure{

KREATOR NAJLEP[E KWIGE U SEPTEMBRU strana 17.

Veliki uspeh Vladana Petkovi}a

TRE]I U EVROPI strana 30.

SKROMNA, ALI IZUZETNO ZNA^AJNA strana 15. POMO]

INICIJATIVU \A^KOG PARLAMENTA PODR@AO NIS

[KOLA DOBILA TENISKI TEREN

strana 14.

SVAKI DINAR ODE U „SRBIJAGAS” Poqoprivredno savetovawe u Draga~ici

Kolo srpskih sestara

EDUKACIJOM DO BOQIH EFEKATA PROIZVODWE strana 25.

OBELE@ENO 110 GODINA POSTOJAWA strana 16.

Iz porodi~nih albuma

U apoteci „Kod guslara” strane 10. i 11.


2

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE


VELIMIR ILI] ra|evinska inspekcija koju u ^a~ku 20 godina vodi Milisav Obradovi}, dozvolila je da u ovom gradu bude izgra|eno 25.000 “divqih” objekata i da se ni{ta ne procesuira, zapo~eo je za “^a~anski glas” ministar gra|evine i urbanizma Velimir Ili} svoje obja{wewe, za{to je na sednici Republi~ke skup{tine, tokom rasprave o novom Zakonu o planirawu i izgradwi, pored ostalog, istakao i primere bespravne gradwe i spore legalizacije u ^a~ku. Po{to je naveo primer vlasnika jedne firme koji je bespravno podigao nadstre{icu na prostoru biv{eg “Partizanovog” magacina, koja, iako je postojao nalog o ru{ewu, nije uklowena, niti je sa~iwen zapisnik o tom predmetu, dostavqenom nadle`nom organu resornog ministarstva, ministar Ili} je ustvrdio: - Proverom prijava gra|ana ustanovqeno je da je di-

rektno, ili indirektno, preko odre|ene firme upla}eno pet miliona dinara na ra~un “Dveri”. Zbog toga }u, na osnovu mog iskaza u republi~kom parlamentu, zahtevati da nadle`ni organi pokrenu postupak i provere da li je u periodu tog inspekcijskog nadzora izvr{ena bilo kakva uplata na ra~un “Dveri”, da li je ta firma ~iji je objekat trebalo da bude sru{en, ili wena “}erka” firma, uplatila sredstva na ra~un ove organizacije, ili ne. To se lako mo`e proveriti, jer putevi i tragovi novca postoje. Tra`i}u da o tome budem pismeno obave{ten, kao ministar nadle`an za gra|evinu i urbanisti~ke planove i projekte. Ministar Ili} napomiwe da je “pri~e ~elnika Dveri, blama`e i napade na porodicu Ili} trpeo i tolerisao”, i da je do{lo vreme da se “pogleda i prepo{tena porodica Obradovi}”. - Za{to se boje provera,

nusnim la`ima da je Milisav Obradovi} uzimao mito, da ne bi sprovodio re{ewa o ru{ewu bespravno sagra|enih objekata, da je taj novac davao sinu da pravi politi~ku karijeru i da mu je, na nekakav ra~un, za koji niko ne zna da postoji, firma Znamgraf uplatila pet miliona dinara za neizvr{eno ru{ewe objekta, Velimir Ili} je u jednom danu maqem poku{ao da ubije i mene i mog sina”, izjavio je u utorak Milisav Obradovi}, na KZN koju je odr`ao u prisustvu na~elnika GU za inspekcijski nadzor Stojana Vojinovi}a. Kao “veliki stru~wak za gra|evinarstvo i urbanizam”, Ili} bi trebalo da zna da nema tog investitora koji bi nekakav zid platio pet miliona dinara, ili skoro 50.000 evra, rekao

je on i objasnio: - Uz asistenciju koleginice @ivadinke @ivkovi}, prinudnim putem sam vratio u prvobitno stawe pristupni put kod “Partizanovog” magacina, na kome je “Znamgraf” bespravno izvodio radove i nije hteo dobrovoqno da ga vrati u prvobitno stawe. Vlasnik “Znamgrafa” me je tu`io, ali je odustao od daqeg su|ewa. Ta~no je i da je ova firma napravila nadsre{icu uz pomo}ni objekat i prijavila je za legalizaciju, ali i da nikada nije zakazivano prinudno izvr{ewe i ru{ewe, jer su objekti prijavqeni za legalizaciju prakti~no za{ti}eni. Po{to je objasnio pravila u postupawu gra|evinskih inspektora, od saznawa da je zapo~eta bespravna gradwa objekta, do wegovog ru{ewa, Obradovi} je podsetio da je

G

“G

SAOP[TEWE

„AKO SU ^ISTI I ^ESTITI, ZA[TO SE BOJE PROVERE?” da vidimo od ~ega `ivi odbornik Obradovi}, ~elnik “Dveri”, koja ima primawa, kada je i posao napustio. Od ~ega su lepili bilborde po celoj Srbiji, koje nijedna politi~ka partija nije mogla da izdr`i i ko je to finansirao? Tu`ila{tvo bi trebalo da se pozabavi pitawem, ko je to pla}ao i da li su to regularni tokovi finansirawa, kako su sredstva upla}ivana “Dverima” i da li su izmirivane dr`avne obaveze? Ja insistiram, rekao je ministar Ili}, da nadle`ne institucije “u|u u Dveri” , da sve iskontroli{u i o tome me obaveste: “Da li je to ne{to stra{no? Ako su ~isti i ~estiti, ne treba da se boje provere. Za{to je u predizbornoj kampawi i po ~ijem nalogu prepo{teni i prepodobni gra|evinski in-

MILISAV OBRADOVI]

spektor nalo`io da u ^a~ku bude poru{eno hiqadu gara`a? Da li zbog toga da bi navukao mr`wu gra|ana na lokalnu vlast, jer taj nalog o uklawawu gara`a, kojih se on setio pred izbore, je bio star 10 godina. Zbog toga }u poslati republi~ke inspekcijske slu`be da iskontroli{u odre|ene procese koji su se u ^a~ku de{avali i rad prepo{tenog gra|evinskog inspektora.” Komentari{u}i tvrdwe na~elnika Gradske uprave za inspekcijski nadzor Stojana Vojinovi}a i gradona~elnika Vojislava Ili}a da nisu dobijali pritu`be na rad inspektora Milisava Obradovi}a, ministar Ili} je rekao: “Nije bilo pritu`bi kod wih, ali bilo je kod mene. Poslanik iz ^a~ka je reagovao i pitao, kako se dogodilo da u ^a~ku bude izgra-

zakqu~kom progla{avamo re{ewe izvr{nim - objasnio je Obradovi}, naglasiv{i da samim tim nije mogu}e da ni on, niti bilo koji inspektor odlo`i izvr{ewe re{ewa, koje je potpisao na~elnik resorne GU. Dr`ava je, podse}a on, od 1996. godine u nekoliko navrata davala {ansu bespravnim graditeqima da podnesu prijavu za legalizaciju i zahvaquju}i, pored ostalog, i ministru Ili}u, omogu}eno im je da se privremeno prikqu~e na infrastrukturu. Na taj na~in je {titila “divqe” objekte i prakti~no “bacila u vodu” rad svih gra|evinskih inspekotra u Srbiji, smatra Obradovi}:

- “Obi~ni qudi” ne znaju {ta zna~i legalizovati objekat, a stru~na javnost ne sme ni re~ da progovori. Najmawe ko mo`e da govori o gradwi i legalizaciji objekata u Srbiji je ministar Velimir Ili}, jer nema elementarno znawe da bude ministar gra|evinarstva i urbanizma. On mo`e da bude politi~ki ministar, zbog ~ega bi dr`avni organi trebalo da “pre~e{qaju” wegove stru~ne saradnike i vide da li su oni partijski i poslu{nici ministra Ili}a, ili profesionalci, koji bi trebalo da uvedu red u urbanizam i gra|evinarstvo. Obradovi} je apelovao na Vladu i Skup{tinu RS da ne

BO[KO OBRA DOVI] preko jedne montirane afe-

no pobedio na pro{logodi{wim lokalnim izborima u ^a~ku, osvojiv{i 15% glasova. Odborni~ka grupa Dveri je `estoka opozicija lokalnoj vlasti koja je za 17 godina upropastila ^a~ak. U susret vanrednim izborima u Beogradu i ~itavoj Srbiji raste i strah od jedine istinske opozicije koju Dveri danas predstavqaju. Velimir Ili} je dobio zadatak da, ako treba i najprqavijim metodama, proba da zaustavi Dveri. Sa pozicije ministra u Vladi RS, u toku skup{tinske rasprave o predlogu zakona iz wegove nadle`nosti i uz direktan TV prenos, Velimir Ili} iskoristio je priliku da okleveta jednog obi~nog po{tenog ~oveka,

va da }e, zbog „la`i, uvreda i klevete”, tu`iti ministra Ili}a, on ka`e: “Ako mene svi budu tu`ili, zbog toga {to ih proveravam, onda ~emu to vodi? Oni }e da zaprete da }e da me tu`e, i ja ne}u smeti ni{ta da proveravam, ve} }u samo da sedim i }utim, dok oni svaki dan “krpe” i pri~aju razne bajke i pri~e. Ono {to sam rekao, rekao sam u parlamentu, jer sam kao ministar, zadu`en, pored ostalog, i za rad inspekcijskih slu`bi, du`an da suzbijam divqu gradwu i da se trudim da odre|ene radwe budu sprovedene do kraja. Zbog toga imam zakonsko pravo da tra`im i proveru, da po{aqem inspekciju gde ho}u i da od nadle`nih slu`bi tra`im odre|ene papire i izve{taje”. M. N.

POLITI^KI MINISTAR”

pre 18 godina po~eo da radi kao gra|evinski inspektor, i da je skoro 10 godina bio siguran da mo`e odmah da poru{i objekte za koje je doneo re{ewa, jer je gotovo sva potvr|ivao drugostepeni organ u U`icu. Me|utim, u posledwe vreme na odluke o `albama investitora na re{ewa, ~ekalo se i do pet godina, a po ve}ini `albi prispelih iz ^a~ka nikada nije ni odlu~eno. - ^inovnici koji odlu~uju po `albama su radnici Ministarstva gra|evinarstva i urbanizma i wihova re{ewa potpisuje ministar Ili}. Kada drugostepeni organ odbije `albu na re{ewe gra|evinskog inspektora, mi

„TRA@IM HAP[EWE

elimir Ili} je politi~ar koji, prema izve{taju Agencije za borbu protiv korupcije, poseduje najvi{e nekretnina u svom vlasni{tvu, od kojih je retko koju imao pre nego {to je po~eo da se bavi politikom. On dobro zna {ta je korupcija i kako se obogatiti preko politi~kih i kriminalnih veza. Ili} upravo ovih dana u Skup{tini Srbije promovi{e zakon kojim se legalizuje sva nelegalna gradwa u Srbiji i tako {tite hiqade bespravnih objekata {irom Srbije. Pravo je pitawe da li to ministar Ili} strahuje od zatvora, jer je na wegovo hap{ewe ve} pozvao predsednik op{tine ^ajetina? Pokret Dveri je prakti~-

|eno toliko bespravnih objekata, a da nema krivi~nih prijava i da niko nije procesuiran? Poslanik je tra`io u republi~kom parlamentu da se o tome razgovara.” Ili} je najavio da }e zahtevati da budu provereni navodi u usmenim pritu`bama qudi koje su stigle do wega, jer tu`ilac mora da pokrene postupak, smatra on, na osnovu zvani~no date izjave u parlamentu, proveri pri~e i o tome obavesti i resornog ministra i javnost: “Mora da se znaju tokovi novca i da li je u tom periodu, kada je obavqan inspekcijski nadzor u spornoj firmi, bilo uplata, ili ne, za{to nije sru{ena nelegalno podignuta nadstre{ica i ko je to onemogu}io? “ Na najave Bo{ka Obradovi}a i wegovog oca Milisa-

„ILI] MO@E DA BUDE SAMO

MILISAVA OBRADOVI]A, ILI SMENU VELIMIRA ILI]A!”

V

3

POLITIKA

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

koji nikada nije osu|ivan, protiv koga se ne vodi nikakav sudski proces i koji se nalazi pred penzijom, a da nema nijednu mrqu u svojoj karijeri. [ta to daje za pravo jednom ministru da na ovaj na~in zloupotrebqava slu`beni polo`aj i izvr{i poku{aj moralnog ubistva porodice Obradovi}? Ko }e stati u za{titu obi~nih gra|ana kojima bahati politi~ar za jedan minut mo`e da uni{ti ceo `ivot? Kada je Milisav Obradovi}, gra|evinski inspektor u ^a~ku, uzeo mito, od koga, koliko, ko to tvrdi, na osnovu kojih dokaza...? [ta je ministar Ili} u ovom nepostoje}em pravnom procesu: sudija, tu`ilac, svedok...? Ko spre~ava nadle`ne dr-

`avne organe da reaguju i uhapse optu`enog, kada je ministar deo vlasti, od lokalne samouprave do Republike? Ako Milisav Obradovi} nije pod istragom (po svedo~ewu gradona~elnika ^a~ka, ministrovog ro|enog brata, Policijske uprave i Vi{eg javnog tu`ila{tva u ^a~ku protiv wega nema nikakvih pritu`bi), ko daje za pravo jednom ministru da sudi i presu|uje na pravdi Boga i bez ijednog dokaza pred milionskim gledali{tem, pred kojim obi~an ~ovek nema mogu}nosti da se obrati i odbrani svoju ~ast i dostojanstvo svoje porodice? Poenta ove gnusne klevete nije u ru{ewu Bo{ka Obradovi}a i Pokreta Dveri

re, to je samo najzna~ajniji motiv kojim su se rukovodili oni koji su aktivirali jednog ministra za ovaj prqav posao. Kqu~no pitawe glasi: kako da jedan obi~an ~ovek u Srbiji danas odbrani svoju ~ast od nasiqa bahate vlasti? Ono {to je posebno neverovatno jeste da o divqoj gradwi u ^a~ku i 25.000 nelegalnih objekata govori politi~ar koji je u dva mandata bio gradona~elnik ^a~ka, ~ija je stranka 17 godina na vlasti u ^a~ku, ~iji je ro|eni brat danas gradona~elnik ^a~ka i nadre|eni inspektoru Obradovi}u, i koji ni{ta nije u~inio da se spre~i urbanisti~ki haos u na{em gradu. A za to je upravo bio najodgovorniji Velimir Ili} od 1996. do danas. Dakle, nelegalnu gradwu u ^a~ku ve} 17 godina direktno {titi politi~ko rukovod-

usvoje novi Zakon o planirawu i izgradwi, a da on ne predvidi obavezu investitora da moraju sa nadle`nim JP u lokalnim samoupravama da sklope ugovor o pla}awu naknade za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta: “Apelujem i na Ustavni sud da hitno utvrdi da li je u skladu sa Ustavom Zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgra|enim bez gra|evinske dozvole, jer on unosi pometwu, tako da se ne zna da li, ukoliko investitor u Katastru ukwi`i nelegalni objekat, gra|evinska inspekcija mo`e doneti re{ewe o ru{ewu.” M. N.

stvo grada. Zato pozivam prvog potpredsednika Vlade Srbije Aleksandra Vu~i}a, kao i sve nadle`ne dr`avne organe u policiji, tu`ila{tvu i sudstvu da po hitnom postupku procesuiraju Milisava Obradovi}a, ako postoje osnovane sumwe da je u~inio bilo kakvo nezakonito delo i ministar Ili} ima dokaze za to. Ako tih dokaza nema, a pokazalo se da ih nema i samo se ide iz la`i u la`, pozivam Vu~i}a da hitno smeni ministra Ili}a, zbog krivi~nog dela zloupotrebe slu`benog polo`aja. Na kraju, ministra Velimira Ili}a izazivam na TV duel, na kome }e pred kompletnom javno{}u dokazati svoje tvrdwe, ili povu}i re~ i uputiti javno izviwewe mojoj porodici. Ne znam za{to se pla{i tog duela, ako ima dokaze za svoje re~i.


4

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

POLITIKA

ODBORNICI SG USVOJILI PREDLOG ODLUKE O IZMENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O BUXETU I IZVE[TAJ ANKETNOG ODBORA O STAWU U TO^ Prvo jesewe zasedawe lokalne skup{tine pretvorilo se, kao {to se i o~ekivalo, u maratonsku sednicu i dvodnevnu raspravu (3. i 4. oktobra), posle koje su odbornici usvojili 25 predloga odluka, izve{taja i zakqu~aka. Tokom rasprave o dnevnom redu, koja je trajala ~itav sat, nisu prihva}eni predlozi odbornika Dragana Biseni}a (LDP) da bude odlo`eno dono{ewe odluke o osnivawu Doma zdravqa “^a~ak”, Dragana Andri}a (DS) da dnevni red bude “prepolovqen”, niti odbornika “Dveri” da SG razmatra izve{taj o radu GU za inspekcijski nadzor i {efa gra|evinske inspekcije Milisava Obradovi}a. Ve}inom glasova prihva}en je predlog Nade`de Simovi}, {efa odborni~ke grupe SNS, da pre rasprave o rebalansu buxeta, odbornicima bude predo~en izve{taj Anketnog odbora o utvr|enim ~iwenicama i stawu u poslovawu Turisti~ke organizacije, za koju je, upravo rebalansom, opredeqeno dodatnih 8,4 miliona dinara. o{to je predsednik SG Veqko Negovanovi} informisao odbornike da je formirana nova odborni~ka grupa “Zajedno za Srbiju”,

P

REBALANS BUXETA JE SLIKA VLADAJU]E KOALICIJE koju, osim {efa Branislava Lazovi}a, ~ine odbornici Jole Pe{i}, Mirjana Vuli}evi} i dr Tomislav Milo{evi}, odbornik Nikola Novakovi} je obavestio Skup{tinu da napu{ta ovu funkciju i vra}a mandat “Dverima”, sa ~ije liste je “u{ao” u gradski parlament. Kr{ewe propisa o finansijskom poslovawu tokom protekle tri godine, nepo{tovawe normativnih akata i zakona i nedostatak stru~ne podr{ke u sistemu poslovawa, osnovni su propusti u radu TO^ od 2010. do 2013. godine, koji su ovu ustanovu doveli u finansijsku dubiozu, rezimirala je predsednica Anketnog odbora Miroslava Tanaskovi}, predlo`iv{i i 15 mera za prevazila`ewe krize, sa akcentom na utvr|ivawe odgovornosti nadle`nih i osniva~a. Prethodna skup{tinska ve}ina je “zatvarala o~i” pred onim {to se de{avalo u TO^, nije pratila rad ove ustanove, zbog ~ega odgovorni moraju biti javno `igosani i snositi odgovornost, stav je Milana Lazovi}a (SNS). Neumerenost i bezobzirnost u tro{ewu buxetskih sredstava, koji su imali i obele`je krivi~nih dela, karakteri{u poslovawe ove ustanove prethodnih godina, uo~io je Aleksandar Tanaskovi} (Dveri srpske) i zalo`io se da se “stvari isteraju na ~istac, po cenu da strada neko i od nadle`nih u SG”. Odbornici opozicije u pro{lom sazivu su vi{e puta upozoravali na brojne propuste i nezakonitosti u

IZ REPUBLIKE 1,7 MILIJARDI DINARA Za ~etiri godine, koliko je bio direktor JP “Gradac”, aktuelni gradona~elnik Vojislav Ili} je u ^a~ak “dovukao” oko 1,7 milijardi dinara iz Republike, iz preduze}a “Putevi Srbije”, Ministarstva saobra}aja i drugih ministarstava, i vratio dug ovog preduze}a od oko 305 miliona dinara, odgovorio je gradona~elnik na neke kritike opozicije. Naglasio je da je za zavr{etak Ulice \or|a Toma{evi}a JP “Putevi Srbije” obezbedilo 43 miliona dinara, da je NIS donirao osam miliona dinara za neke projekte, da je Grad od Republike dobio i 8,5 miliona dinara za atarske puteve, 47 za izgardwu stanova za socijalno ugro`ena lica, za vodovod i kanalizaciju 51. Ili} smatra da je dosta ura|eno i da ni jedan grad u okru`ewu nema likvidan buxet i toliko zapo~etih, ili zavr{enih investicija kao ^a~ak. Za razliku od mnogih lokalnih samouprava koje su prezadu`ene, ^a~ak nije `eleo da podi`e kredit ni da bi nadomestio sredstva koja mu je uskratila Republika, rekao je Ili}, odbacuju}i tvrdwe pojedinih odbornika da je, kako je rekao, on “grobar” grada u kome su mnogi gra|ani ostali bez posla i ~iji me{tani te{ko `ive i da je za to jedini krivac lokalna samouprava.

radu, podsetila je Mirjana Milenkovi} (DS) i insistirala na politi~koj odgovornosti onih koji su omogu}ili biv{em direktoru da pet godina nezakonito raspola`e imovinom poreskih obveznika. Predsednik UO TO^a, koji tako|e blagovremeno nije reagovao zbog nezakonitog poslovawa, je ~lan SNS, zbog ~ega i ova stranka snosi deo odgovornosti, smatra Gordana Plazini} Ciki} (SNS). Jedna javna ustanova, ~ije je izve{taje o radu prethodnih godina skup{tinska ve}ina usvajala i koju je vodio “menaxer godine” je upropa{}ena i ne mo`e da funkcioni{e, rekao je Bo{ko Obradovi} (Dveri srpske), oceniv{i i da je u ovom slu~aju zakazao ~itav lanac politi~ke odgovornosti. On je izrazio sumwu d }e se “sve zavr{iti na `rtvovawu Stevani}a”, koji vi{e nema politi~ku zale|inu u vladaju}oj koaliciji i zaba{urena odgovornost svih onih koji su morali da kontroli{u wegov rad. Na odgovornosti gradske vlasti, koja je znala {ta se de{avalo u TO^, a ni{ta nije preduzimala, insistirao je i Stojan Markovi} (LDP), a Aleksandar Maksimovi} (SNS) je, po{to je naglasio da se kvalitet nove vlasti ogleda upravo u tome {to nastoji da razotkrije sve {to nije dobro, rekao da mu “smeta” {to Anketni odbor nije ~uo i “drugu stranu”, koja je u pismu dostavqenom Maksimovi}u demantovala neke nalaze Anketnog odbora. “REHABILITACIJA” OLGE JAK[I] Odbornici URS- a su kao opozicija u prethodnom sazivu vi{e puta ukazivali na propuste u radu TO^ - a, zbog ~ega i ovog puta insistiraju da se “sve istera na ~istac i neko snosi odgovornost”, zalo`io se Borko Jovanovi} (URS), a Dragan Biseni} (LDP) da se utvrdi i politi~ka i krivi~na odgovornost, uveren da rezultati “istrage” koju je vodio Anketni odbor predstavqaju i svojevrsnu rehabilitaciju biv{e odbornice Olge Jak{i}, koja je takore}i na svakoj sednici argumentovano kritikovala rad i rukovodstvo Turisti~ke organizacije. Da li }e izve{taj AO biti povod za procesuirawe odgovornih, pitao je dr Milan Roganovi} (Dveri srpske), zalo`iv{i se da odgovornost snose svi oni koji su nenamenski tro{ili pare buxetskih obveznika. Anket-

ni odbor nije ovla{}en da utvr|uje bilo ~iju odgovornost, za to su zadu`eni inspekcija i finansijska policija koje rade svoj posao, odgovorila je predsednica Miroslava Tanaskovi}, nakon ~ega je ve}inom glasova prisutnih odbornika (55) usvojen izve{taj o poslovawu TO^ od 2010. do 2013. godine. U prvom polugo|u ostvareni su prihodi buxeta od oko 1,5 milijardi dinara, ili 42,11 odsto od planiranog priliva na godi{wem nivou, {to je, po oceni gradskog rukovodstva i GU za finansije, dobro ostvarewe, koje nagove{tava da }e do kraja godine on biti realizovan vi{e od 90 odsto. Iako je ve}ina odbornika konstatovala da je ovaj izve{taj do{ao “u nevreme”, odnosno da bi informacija o devetomese~nom puwewu i pra`wewu gradske kase bila realnija osnova za rebalans, i o izvr{ewu za {est meseci, vo|ena je poduga rasprava, na koju su se nadovezale brojne diskusije o predlogu odluke o izmenama i dopunama odluke o buxetu za 2013. godinu. Rebalansom je, kako je odbornike informisao Zoran Todosijevi}, na~elnik GU za finansije, projektovan ovogodi{wi buxet u iznosu od 3,550 milijardi dinara, umesto prvobitno planiranih tri milijarde i 629 miliona. Po{to je naglasio da su ove izmene uslovqene promenom zakona o finansirawu lokalnih samouprava, ve}im investicionim aktivnostima i poskupqewem energenata, detaqno je obrazlo`io prihodne i rashodne strane buxeta. Poqoprivredni proizvo|a~i su pretrpeli velike {tete od nevremena i grada koje se “mere” milijardom dinara, a da ni rebalansom buxeta nisu predvi|ena sredstva za pomo} tim doma}instvima, osnovna je zamerka

Radisava Rackovi}a (Dveri srpske), a Dragana Brajovi}a (DS) da javna preduze}a, osim subvencija, imaju i privilegiju da budu anga`ovana u obavqawu javnih radova, odnosno da dobijaju mnogo vi{e buxetskih sredstava nego {to je prikazano u osnovnoj i u odluci o rebalansu buxeta. Vladaju}a koalicija se di~ila buxetom za 2013. godinu, pored ostalog i zbog toga {to su prvi put predvi|ena sredstva za podsticaj privrede, koja se rebalansom preusmeravaju za samozapo{qavawe i rad NTP, podsetio je Dragan Biseni} (LDP), apeluju}i da, idu}i u susret auto - putu, Grad kona~no otvori industrijske zone. Sramota je {to za socijalnu za{titu nije potro{eno 12 milioina dinara i {to }e za TO^ biti obezbe|eno dodatnih osam miliona dinara, ocenio je Slobodan Nenadi} (Dveri srpske). Posmatraju}i odluku o rebalansu, sti~e se utisak da u gradu privreda cveta, da ima vi{e domova za stare i azila za nezbrinute `ivotiwe, da je otvorena nova zgrada Biblioteke... Realnost je, me|utim, druga~ija: osta}e neutro{eno skoro 100 miliona dinara, jer planirana sredstva za rekonstrukciju Doma vojske, gradwu prihvatili{ta, podsticaj privrede, poqoprivrede, bi}e preusmerena na druge pozicije, upozorila je Mirjana Milenkovi} (DS). Umesto za otvarawe centara za razvoj privrede i poqoprivrede, osam miliona dinara planiranih za subvencije za privredu, bi}e preba~eno za samozapo{qavawe, od ~ega }e efekti biti izuzetno mali, smatra Aleksandar Tanaskovi} (Dveri srpske), {to je potvrdila i Mirjana Milinkovi} (DS), uverena da buxetskim sredstvima za privredu prakti~no ni{ta nije ura|eno. Ona je apelovala na nau~nu jav-

nost i na struku i nauku da “odbrane svoje dostojanstvo” i, kako je rekla, ne dozvole igre sa Nau~no tehnolo{kim parkom, ~iji pokreta~i bi trebalo da budu nau~ne institucije, a prevashodno TF, koji za to ima najve}e potencijale. RAZVOJNI I RESTRIKTIVNO POTRO[A^KI Rebalans buxeta, smatra Bo{ko Obradovi} (Dveri srpske) je “otkrio” politiku vladaju}e ve}ine, on je slika vlasti, koja je, pored ostalog, smawila podsticaje privredi, priznala da ni ove godine ne}e biti zapo~eta rekonstrukcija Doma vojske, gradwa Doma za stara lica... Kao najja~a politi~ka opcija i u Srbiji i u ^a~ku, SNS ukazuje na sve gre{ke i nastoji da ih ispravi, odgovorila je Nade`da Simovi} (SNS) na Obradovi}eve kritike da ova stranka ni{ta novo nije unela u politiku vladaju}e koalicije. Neke wegove tvrdwe demantovao je i zamenik predsednika SG Vladan Mili}, podsetiv{i da je za podsticaj poqoprivrede u ovoj godini izdvojeno 55 miliona dinara i da je zahvaquju}i tim sredstvima subvencionisana kupovina 20 traktora, podizawe oko 100 sistema za navodwavawe, kopawe 30 bunara, nabavka rasnih grla... Buxet za 2013. godinu je razvojni, socijalni i restriktivno potro{a~ki, ali je rebalans neohpodan, jer su pojedine pozicije preambiciozno planirane, nastojao je da odgovori na brojna pitawa i primedbe zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}, ustvrdiv{i da je on sve vreme bio likvidan i da je, uprkos zakonskim “udarima” i umawewu za 250 miliona dinara, koje je uzela Republika, obezbe|eno stabilno funkcionisawe svih buxetskih korisnika. M.N.


PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

POLITIKA

5

U PETAK ODR@AN DRUGI DEO 19. SEDNICE SG

PROGRAMI MORAJU BITI TRANSPARENTNIJI

- Dom zdravqa odlukom odbornika pre{ao u nadle`nost lokalne samouprave. - Za v. d. direktora JKP “Komunalac” imenovan Qubomir Sikora, a za v.d. direktora JP “Parking servis” Zoran Blagojevi}. Podsticaje zapo{qavawu u ^a~ku Republika uskratila za 29 miliona dinara

rugog dana maratonske 19. sednice Skup{tine grada, pro{log petka, ve}inom glasova prisutnih odbornika usvojeni su svi predlozi predvi|eni u 22 ta~ke dnevnog reda. Na predlog predsednika SG Veqka Negovanovi}a odr`ana je objediwena rasprava o Predlogu odluke o davawu saglasnosti na izmene i dopune programa poslovawa i izmenama tri programa koje realizuje JP “Gradac”. U svom izve{taju direktor Neboj{a Jovanovi} je detaqno govorio o promenama u strukturi tro{kova ovog preduze}a, na koji je GV ve} dalo saglasnost, uslovqenim pove}awem sredstava iz buxeta za oko 100 miliona dinara. Govore}i detaqno o planiranim posebnim pozicijama, Jovanovi} je naglasio da je izve{taj o poslovawu JP “Gradac” transparentan i dostupan na sajtu preduze}a i istakao da rukovodstvo “Gradca” nastoji da “bilansno dobro isplanira prihode i rashode po svim pozicijama”. Radisav Rackovi} (Dveri srpske) zahvalio je {to je Ulica \or|a Toma{evi}a kona~no zavr{ena, i pitao {ta je ura|eno od 800.000 dinara namewenih za odr`avawe javnih ~esmi i fontana, po{to do sada jo{ nijedna nije postavqena. Gradimir Aleksi} (SPS) je

D

srpske) je konastatovao da odbornici nemaju uvid u detaqan plan {ta }e se raditi i kako, i ukazao na slabu realizaciju planova regulacije i problem saobra}ajne signalizacije. Odbornici SNS Gordana Plazini} Ciki} i Milan Lazovi} podr`ali su ambiciozan program poslovawa JP “Gradac”, suprotstavaqaju}i se “pau{alnim kritikama rada” kqu~nog javnog preduze}a u gradu. Da gradske ulice vi{e podse}aju na “kaldrmu presvu~enu asfaltom” u pojedinim delovima grada, ukazao je Aleksandar \enadi} (Dveri srpske) i postavio pitawe za{to je Kursulina ulica jo{ uvek jednosmerna. Odbornica dr Slavica Dragutinovi} (SNS) je pitala na koji na~in bi gra|ani mogli svoje predloge i primedbe da dostave u JP “Gradac”, bez li~nog pristupa, a Milan Bojovi} (DSS) predlo`io da boqe “osvetlimo” grad i postoje}u fontanu na Gradskom trgu “sru{imo” i napravimo novu i funkcionalniju. Odgovore na postavqena pitawa ovih i drugih odbornika dali su direktor “Gradca” Neboj{a Jovanovi}, Rada Stepanovi} i Neboj{a Jelu{i}. OVE GODINE POSAO ZA 208 LICA Govore}i o Predlogu izmena Akcionog plana zapo{qavawa Grada ^a~ka za 2013. godinu pomo}nik gradona~elnika Sa{a Obradovi} je rekao da “smo do{li u pat poziciju” zbog uskra}enih 29 milona dinara iz Republike, tako da se sada raspola`e sa 30, odnosno 38 miliona, zahvaquju}i sredstvima koja nisu raspodeqena za podsticaj privrede. Tako }e, umesto planiranih 10, za samozapo{qavawe biti na raspolagawu 15 miliona dinara, a ugovor }e se ubudu}e zakqu~ivati izme|u korisnika subvencije, Grada i Nacionalne slu`be za zapo{qava-

DECEMBARSKA NAGRADA UBUDU]E BEZ NOV^ANOG IZNOSA Predlog odluke o nagradama i priznawima Grada ^a~ka doneo je novine koje bi trebalo da poo{tre kriterijume za dodelu najve}eg gradskog priznawa. U uvodnom izlagawu na~elnica Nada Vuksanovi} je predo~ila mo`da i najva`niju ~iwenicu, a to je da Decembarska nagrada Grada ^a~ka vi{e ne}e kao do sada, imati nov~ani iznos od ~etri prose~ne plate na nivou grada, {to je prema proceni mnogih i odbornika i gra|ana, ~esto bio i jedini i najve}i motiv velikog broja prethodnih dobitnika ovog priznawa da lobiraju za sebe. Prema ovoj odluci ubudu}e se ne}e dodeqivati vi{e od tri Decembarske nagrade godi{we, koja }e ~initi ~ast, a ne materijalnu satisfakciju dobitniku. Novina je priznawe Po~asnog gra|anina ^a~ka, koje }e se dodeqivati povodom Dana grada zaslu`nim pojedincima i ustanovama za afirmaciju grada i ove sredine na bilo kom poqu stvarala{tva, a mogu biti stanovnici ~itave planete. Tre}a vrsta priznawa su Zahvalnice, koje }e prema sopstvenoj proceni dodeqivati gradona~elnik. Polemi{u}i o ovoj temi odbornici su insistirali na detaqnijem precizirawu kriterijuma za dodelu ovih nagrada, naro~ito Decembarske (Bo{ko Obradovi}, Aleksandar Maksimovi}, Predrag @ivkovi}) zahtevaju}i da se defini{e da li je to priznawe za `ivotno delo ili godi{we priznawe za postignute rezultate, i mo`e li ga neko dobiti vi{e puta. Ostaje otvorena dilema i da li }e budu}i nosioci ovih priznawa biti o{te}eni za materijalni iznos nagrade, u odnosu na svoje prethodnike. Predlo`eno je i da se upotpuni kalendar datuma koje }e Grad obele`avati, vra}awem 1. oktobra kao Dana oslobo|ewa ^a~ka. pohvalio radove izvedene u Ulici Svetozara Markovi}a koja je “vrhunski ura|ena i mo`e poslu`iti kao model budu}e rekonstrukcije gradskih ulica”, a Aleksandar Maksimovi} (SNS) je dobronamerno ukazao na problem povr{inske kanalizacije u Ulici kneza Milo{a, protest gra|ana Zabla}a zbog stawa na putevima i postavio pitawe za{to su radovi zapo~eti tek u julu, kada je gra|evinska sezona ve} poodmakla. Opozicioni odbornik Stojan Markovi} (LDP) je istakao da “ne deli odu{evqewe {to je u 21. veku asfaltirana centralna ulica u gradu” i pitao kako se odre|uju prioriteti. I dr Milan Roganovi} (Dveri

we. Sa ovim novcem radni odnos na neodre|eno ili odre|eno vreme zasnovalo je 168 lica, posle rebalansa buxeta tu sre}u ima}e jo{ 40, a do kraja godine ukupno 208 qudi, me|u wima je i {est invalida. Odbornici Dveri, Tawa Popovi} i Aleksandar ]enadi}, insistirali su na zapo{qavawu dece iz hraniteqskih porodica, a konstatovano je i da su subvencije od 200.000 dinara po pojedincu niske i nedovoqne za pokretawe bilo kakvog posla, sa ~im se slo`ila i Rada Obrenovi} (PUPS). Dragan Brajovi} (DS) je uputio primedbu na transparentnost konkursa i predlo`io da se napravi plan prioritenih delatnosti u

skladu sa potrebama {kola i grada. Nata{a Cvijovi} (SPS) je pitala na koji na~in se boduju kandidati koji su aplicirali za sredstva. Konstatovano je da se ovim ne}e re{iti problem nezaposlenosti u gradu, koja je prema nekim procenama 25,7 , a po nekim ~ak 35 odsto. U POSLEDWEM TRENUTKU: GRAD OSNIVA^ DOMA ZDRAVQA Predlog odluke o osnivawu Doma zdravqa “^a~ak” protekao je u duhu pitawa ho}e li lokalna samouprava da preuzme odgovornost za funkcionisawe primarne zdravstvene za{tite, ili da, zbog svih prolongiranih rokova do sada da se status ~a~anskog Doma zdravqa reguli{e skup{tinskom odlukom o promeni osniva~kih prava, preuzme odgovornost da posle 10. decembra Dom zdravqa u ^a~ku ne zna ko mu je osniva~ i na kojim osnovama posluje. Kao predsednik jednog od najve}ih sindikata u zdravstvu, o negativnim iskustvima u drugim sredinama, govorio je Dragan Biseni} (LDP), napomiwu}i da }e materijalni tro{kovi ove ustanove biti obaveza Grada, a kadrovawe ostaje u nadle`nosti Republike, {to }e zna~ajno opteretiti buxet za 2014. godinu, u ~emu mu se pridru`ila i dr Slavica Dragutinovi} (SNS). U raspravu se ukqu~io i predsednik SG Veqko Negovanovi}, a zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} je, pored ostalog, u svojoj diskusiji naglasio da “sada po Zakonu vi{e nemamo pravo na dilemu, jer gubimo utakmicu sa rokom”. NOVINE U PODR[CI NAJBOQIM U^ENICIMA I STUDENTIMA Uvodno izgagawe o Predlogu odluke o finansijskoj podr{ci u~enicima i studentima podneo je Miroslav Vujovi}, ukazuju}i na novine u odnosu na prethodnu odluku. Pravo na finansijsku podr{ku grada imaju studenti osnovnih akademskih studija na fakultetima gde se studije finansiraju iz buxeta RS, sa najmawom prose~nom ocenom 8,50 po~ev od druge godine studija, pod uslovom da daju godinu za godinom i imaju najvi{e jedan nepolo`en ispit iz prethodnih godina, {to je novina u odnosu na prethodnu odluku, koja nije ograni~avala broj prenetih ispita. Pravo na finansijsku podr{ku imaju i nezaposleni studenti prve godine master akademskih studija na fakultetima ~iji je osniva~ RS sa prose~nom ocenom 8,50 i vi{e, pod uslovom da nisu navr{ili 27 godina, kao i studenti druge godine istog ranga i proseka, pod uslovom da imaju najvi{e jedan ne polo`en ispit iz

prethodne godine studija. Kada je re~ o u~enicima koji poha|aju osnovne i sredwe {kole za talente, koje su nabrojane u ovoj odluci, promena se odnosi na visinu prose~ne ocene od 4,50 i vi{e, ostvarenoj u prethodnoj {kolskoj godini. Izmena se odnosi i na jednokratnu nagradu namewenu uspe{no rangiranim studentima prilikom upisa na fakultete. Do sada su to pravo imali studenti koji su na prijemnim ispitima ostvarili jedno od prvih pet mesta na rang listi, a ~lanovi Komisije za finansijsku podr{ku predlo`ili su da to pravo ostvare studenti pri upisu prve godine akademskih i integrisanih studija na fakultetima ~iji je osniva~ RS, koji su na kona~noj rang listi ostvarili 95 i vi{e bodova. Odbornica Mira Milenkovi} (DS) predlo`ila je da ova odluka obuhvati i studente strukovnih i master studija. IMENOVANI V. D. DIREKTORA Odbornici su usvojili i Predlog odluke o uspopstavqawu saradwe izme|u ^a~ka i Obili}a na KiM. Ve}inom glasova prisutnih odbornika, nakon objediwenog izlagawa Milo{a Milosavqevi}a, na~elnika GU za urbanizam usvojeni su Predlog odluke o izradi Plana detaqne regulacije za deo naseqenog mesta Trnava i Predlog odluke o izradi Plana generalne regulacije za naseqeno mesto Slatina. Nakon sporewa oko Predloga zakqu~ka GV o sprovo|ewu novog javnog konkursa za imenovawe direktora javnih preduze}a ~iji je osniva~ Grad ^a~ak, usvojeni su i predlozi zakqu~aka o sprovo|ewu novog javnog konkursa za imenovawe direktora JKP za odr`avawe ~isto}e i pijaca “Komunalac” ^a~ak i imenovawe direktora JP i ostalih javnih komunalnih preduze}a ~iji je osniva~ Grad ^a~ak. Za v. d. direktora JKP “Komunalac” imenovan je Qubomir Sikora, a za v.d. direktora JP “Parking servis” dipl. in`ewer Zoran Blagojevi}. Usvojen je i Predlog teksta javnog konkursa za imenovawe direktora JP za urbanisti~ko i prostorno planirawe, gra|evinsko zemqi{te i puteve “Gradac” ^a~ak i {est javno komunalnih preduze}a. Odlukom ve}ine prisutnih odbornika usvojeni su i Predlog odluke o progla{ewu Odluke o uvo|ewu samodoprinosa za MZ Vapa i Predlog odluke o prihvatawu Inicijative za uvo|ewe samodoprinosa za MZ Gorwa Gorevnica i Predlog zakqu~ka o pripremi Nacrta odluke o uvo|ewu samodoprinosa za MZ Gorwa Gorevnica. Posledwa ta~ka dnevnog reda bila je rezervisana za odborni~ka pitawa. Z. L. S.


6

POLITIKA

REAGOVAWE „^a~anskom glasu“ od 4. oktobra 2013. godine na strani 4 objavqen je ~lanak „Se}awe na sve pravoslavne stradalnike“, posve}en danu oslobo|ewa ^a~ka ratne 1941. godine. Skup je odr`an u Spomen parku borbe i pobede, a organizovao ga je Gradski odbor Ravnogorskog pokreta, uz prisustvo sve{tenika ^a~anske crkve. Na ovom skupu predstavnici Srpskog pokreta obnove, gospoda Dragan ]endi} i Aco \enadi} obratili su se prisutnim i tom prilikom izneli mnoge neistine o doga|ajima koji su se de{avali pri oslobo|ewu ^a~ka, kao i o u~esnicima tih doga|aja, zbog ~ega smo u obavezi, radi ~italaca da ka`emo istinu koja se de{avala tom prilikom, kao i o `rtvama koje se nalaze pod ovom humkom. Te{ka je neistina, kada se ka`e da su pri oslobo|ewu ^a~ka vo|ene te{ke borbe izme|u ~etnika i Nemaca i da je tom prilikom poginulo 16 ~etnika, a 20 ih je raweno i da su u toj borbi

U

~etnici bili u prvim borbenim redovima, a partizani im ~uvali odstupnicu i da su kasnije, posle ~etnika, u{li u grad i da su zauzimali neke objekte i kupili ratni plen. Istina je da su nema~ke jedinice, zbog pritiska partizanskih odreda, morali da napuste vi{e gradova u Zapadnoj Srbiji, jer su ovi odredi od po~etka avgusta vr{ili napade na wihove jedinice, ru{ili komunikacije, zavarali op{tinske uprave koje su radile za okupatora, rasturali `andarmerijske stanice koje su im bile u slu`bi. Podaci kazuju da su borci ^a~anskog odreda „Dr Dragi{a Mi{ovi}“, pre oslobo|ewa ^a~ka izveli 67 borbenih akcija, dok su ~etnici mirno posmatrali te doga|aje. Pre oslobo|ewa ^a~ka nema~ke jedinice su bile prinu|ene da 21. septembra napuste U`ice, 22. septembra Po`egu, a 27. septembra Gorwi Milanovac. Prema planu Nema~ke komande u Beogradu, ^a~ak je trebalo wihove jedinice da napuste

CINIZAM I NASIQE 30. septembra. Me|utim, do{li su do podataka da je oko ^a~ka koncentrisano vi{e ustani~kih jedinica, pa je wihovim jedinicama u ^a~ku dat zadatak da 30. septembra iz ^a~ka artiqerijskom vatrom bombarduju okolna mesta oko ^a~ka, gde su se okupqali ustanici. Tako su uspeli da spre~e pribli`avawe ustanika periferiji grada, trupa iz ^a~ka uz pomo} motorizovanih jedinica koje su do{le iz Kraqeva i uz u~e{}e avijacije, koja je pratila povla~ewe mitraqiraju}i sva mesta, gde su prime}ivali ustanike u komunikaciji ^a~ak – Kraqevo. Neoboriva je istina da u ovoj akciji gde su, kako reko{e ovi predstavnici ravnogoraca, iako su vo|ene „te{ke borbe“, nije poginuo nijedan ~etnik. Ono {to se sigurno poznaje kod oslobo|ewa ^a~ka poginuo je, i to pod sumwivim okolnostima, partizan Radojko Milosavqevi} iz Krstaca, komandir ~ete u Draga~evskom partizanskom bataqonu. Sumwalo se da je Milosa-

GRADSKI ODBOR DS-A PREDLA@E KONKRETNE MERE ZA UNAPRE\EWE @IVOTA GRA\ANA ^A^KA

PODR@ATI PROJEKAT „VELETR@NICA BEOGRAD” P

o{to je na dosada{we predloge GO DS-a, ~iji je prevashodni ciq bio unapre|ewe `ivota gra|ana, aktuelna vlast, kako je na prekju~era{woj KZN rekao Ivan Star~evi}, predsednik IO Gradskog odobra stranke, odgovarala uglavnom nemu{tim saop{tewima, ili odbijawem inicijativa, demokrate su odlu~ile da u narednom periodu konkretizuju svoje ideje. Imaju}i u vidu ~iwenicu da je najve}i problem ovda{wih poqoprivrednih proizvo|a~a plasman robe i da je i posle rebalansa buxeta na poziciji poqoprivreda ostalo neutro{eno 10 miliona dinara, GO }e insistirati da u buxetu za 2014. godinu budu predvi|ena sredstva za ukqu~ewe ^a~ka u realizaciju projekta dokapitalizacije “Veletr`nica Beograd”, koga je ve} podr`alo {est op{tina u Srbiji. Aktuelna vlast pokazuje potpunu bezidejnost, posebno kada je re~ o podsticajima privrede i poqoprivrede, za koje i potro{ena sredstva nisu dala zna~ajne rezultate, jer su preduzete mere neadekavtne i pogre{ne, smatra Milan Gli{ovi}, ~lan IO GO,

koji je prezentovao ideju dva resorna odbora ove stranke o u~e{}u lokalne samouprave u postupku dokapitalizacije beogradske “Veletr`nice”. Proizvo|a~i su prepu{teni sami sebi i stihijnom plasmanu proizvoda, {to potvr|uje i svakodnevna slika prostora pored magistrale, od Preqine do Mr~ajevaca, koji je pretvoren u svojevrsnu berzu hrane. Ukoliko bi ova ideja demokrata bila realizovana, gra|ani bi dobili dva benefita, uveren je Gli{ovi}, koji je objasnio da bi lokalna samouprava, preko JKP “Komunalac”, u~estvovala u dokapitalizaciji “Veletr`nica”, sa osniva~kim ulogom od 155.000 evra, {to bi mu, pored ostalog, omogu}ilo da zakupi halu od 250 kvadratnih metara, po ceni za 50 odsto ni`oj od tr`i{ne, a Gradu obezbedilo vlasni~ki udeo i pravo na raspodelu dobiti. Osim toga, primarni dobitak bi bio “osvajawe” tr`i{ta od oko ~etiri miliona potro{a~a, na kome je nedeqni promet ve}i od tri tone robe, rekao je Gli{ovi}. U~e{}em u ovom projektu Grad bi prakti~no obezbedio dugoro~no re{ewe i

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

strategiju poboq{awa poqoprivredne proizovdwe u budu}nosti, smatra Vesna Marinkovi}, predsednik resornog odbora. Ona je podsetila da se u Srbiji samo 1,5 odsto proizvedenog vo}a i povr}a plasira preko veletr`nica, dok u zemqama EU i vi{e od 70 odsto robe malih i sredwih prioizov|a~a dospeva na ove pijace. Ona je izrazila uverewe da }e Grad prepoznati interese proizov|a~a, koji bi na ovaj na~in obezbedili siguran plasman i korektne cene, a potro{a~i dobili bogatu ponudu, kvalitetne proizvode i kontinuirano snabdevawe. S obzirom na to da mnogi gra|ani ne znaju koja su wihova prava, niti kome da se obrate ako su ona ugro`ena, ~lanovi resornog odbora za pravo ubudu}e }e, posledwa dva petka u mesecu, svim zainteresovanim gra|anima davati besplatnu pravnu pomo}, najavio je Star~evi} i pozvao budu}e korisnike da zahteve za pru`awe pomo}i dostavqaju u prostorijama GO svakog dana, od 10 do 14 i od 18 do 20 ~asova, ili putem telefona 227 - 087 i mejla cacak@ds.org.rs. M.N.

vqevi}a ubio Milutin Jankovi}. Nema~ka avijacija je istog dana oko 12 ~asova bombardovala ^a~ak - centar grada, gde je poginulo 11 gra|ana. Nema~ki general Franc Beme na su|ewu ratnim zlo~incima u Nirebergu izjavio je: „...Do{ao sam do te{ke odluke: napustio sam postupno U`ice i ^a~ak, gde su opkoqene nema~ke trupe imale jake gubitke. Pritisak partizana, koji je stalno oja~avan, neprekidno se pove}avao...“ Ovo kazivawe generala Bema govori ko je nema~kim jedinicama nanosio gubitke i ko je sa wima ratovao. Gospodo ]endi}u i \enadi}u, govoriti o tome ~ija se tela nalaze u humci Spomen parka ~iste su izmi{qotine i nebuloze. Nisu tu ni obi~ni gra|ani, {to ste Vi ranije isticali, niti oni koji su osloba|ali ^a~ak. Istina je da se u toj humci nalaze sve do jednog iskqu~ivo partizanski borci. Tu su pokopane zajedni~ke `rtve okupatora i wihovih saradnika. Me|u kojima su ravnogorci bili najaktivniji, uni{titeqi partizana. @elim da Vas podsetim da su ~etni~ki odredi, prilikom povratka

nema~kih jedinica na slobodnu teritoriju, decembra 1941. godine (pohvatali oko 1.000 partizana, pa su ih isprebijane i izmrcvaqene predali nema~kim jedinicama u VTZ u ^a~ku). Preki sud u kome je bio samo jedan Nemac, a svi drugi Srbi, predstavnici ~etnika, qoti}evaca, nedi}evaca i raznih drugih saradnika, osudio je na smrt 288 partizana, dok je wih 415 isporu~eno u Bawi~ki logor odakle su internirani u logore Norve{ke, Nema~ke, Gr~ke... gde je ve}ina izgubila svoje `ivote. Po{to je taj Sud bio sastavqen od antikomunista, ciq im je bio da tu komunisti~ku populaciju uni{te. Zbog toga na smrt su upu}eni ~lanovi KPJ, ~lanovi SKOJ-a i drugi koji su u ovom pokretu imali neke rukovode}e funkcije. U toj humci se nalaze i kosti 57 boraca Druge proleterske brigade, ~ija su tela ekshumirana na mestu pogibije i preneta u ovu zajedni~ku grobnicu. Prema tome, jasno mo`ete saznati da je me|u wima bilo najvi{e ateista, a biti ateista ili ne verovati u ne{to nije ni jednim zakonom bilo zabraweno. Imaju}i to u vidu arhitekta Bogdan Bogdanovi},

prilikom dono{ewa re{ewa kakav }e Spomen park borbe i pobede da izgleda nije predvideo da se na prostoru Spomen parka, niti nad samom humkom postavqaju neki verski simboli, ono na ~emu Vi insistirate i poku{avate da uradite. To {to Vi poku{avate da uradite, te{ko je silexistvo i najve}a vrsta cinizma, prema onima koje su u smrt oterali oni ~iji ste Vi danas sledbenici. Za osudu je {to ste Vi u ovu prqavu rabotu uvukli i sve{tenstvo ^a~anske crkve, nemerodavnom pozivu. Sigurno da je svima poznato da je humku postavqenu u Spomen parku borbe i pobede uba{tinila organizacija SUBNOR-a, odaju}i time du`nu po{tu svojim streqanim i poginulim saborcima. Op{tinski odbor SUBNOR-a ^a~ak, po{tuju}i i uva`avaju}i te svoje pale heroje ima dana kada izlazi na to svetili{te, pola`e cve}e i odaje du`nu po{tu, prema utvr|enim Statutom bora~ke organizacije. Radisav S. Nedovi} ~lan predsedni{tva Gradskog odbora SUBNOR-a ^a~ak

ZAVR[ENA AKCIJA „IZBOR NAJLEP[EG VRTA I BALKONA U ^A^KU” radski odbor “Zeleni Srbije” u toku leta je organizovao akciju pod nazivom “Izbor najlep{eg vrta i balkona u ^a~ku”. Tim povodom odazvao se veliki broj na{ih sugra|ana. Prva nagrada pripala je Danilu Beodranskom (za bal-

G

NAJLEP[I BALKON DANILA BEODRANSKOG kon), druga Jelici Jankovi} Bogdanovi} (za dvori{te), a tre}a Milici Dmitrovi} Todorovi} (za balkon). “Zeleni” se zahvaquju svim

gra|anima koji svojim cvetnim oazama i ure|enim dvori{tima doprinose lepom i zdravom izgledu na{eg grada.

SAOP[TEWE ZA JAVNOST GO SNS-A akon posledwe izjave koju je za medije dao gospodin Milisav Obradovi}, gra|evinski inspektor, Povereni{tvo SNS ^a~ak izdaje slede}e saop{tewe za javnost: Stav Srpske napredne stranke je da me|usobna prepucavawa ministra Ili}a i Milisava Obradovi}a imaju li~ni karakter, i da tvrdwe koje su i jedan i drugi izneli u javnosti moraju svoju proveru dobiti u zakonom propisanom postupku. Ono {to nije dobro za gra|ane ^a~ka je ~iwenica da se ovaj sukob preneo i na lokalni parlament, ~ega su gra|ani bili svedoci na posledwoj sednici Skup{tine grada. Sukob se polako pretvara iz

N

li~nog u obra~un Pokreta Dveri i Nove Srbije, u ~emu Srpska napredna stranka ne `eli da u~estvuje. Tako|e, pomiwawe imena narodnog poslanika dr Aleksandra Radojevi}a i poku{aj da se funkcioneri Srpske napredne stranke uvuku u ovu pri~u ocewujemo zlonamernim, pa iz tog razloga taj deo izjave gra|evinskog inspektora Obradovi}a ne}emo posebno ni komentarisati, ve} samo postavqamo pitawe Povereni{tvu Dveri - Da li se povereni{tvo Dveri ogra|uje od ovakve izjave ili deli mi{qewe gra|evinskog inspektora Obradovi}a da iza izjave ministra Ili}a stoji zapravo dr Aleksandar Radoje-

vi}? Od gra|evinskog inspektora Obradovi}a o~ekujemo izviwewe zbog takve izjave, i isto }emo prihvatiti bez upu{atawa u motive za davawe takve izjave. Od nadle`nih dr`avnih organa o~ekujemo da me|usobne optu`be ministra Ili}a i inspektora Obradovi}a ispitaju u skladu sa zakonskom procedurom. Za to vreme, Srpska napredna stranka nastavqa sa svojim aktivnostima i poku{ajima da Grad ^a~ak krene napred, pa u narednom periodu ne}emo komentarisati teme ~iji je osnovni motiv i ciq sitno politikanstvo. Povereni{tvo SNS-a ^a~ak


PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

7

GRAD

PO^ELE „TOPLE PROBE”, GREJAWE STARTUJE 15. OKTOBRA Uprkos kritikama brojnih gra|ana da je rekonstrukcija toplovoda u Nemawinoj ulici kasno zapo~eta i sumwi da }e ti radovi odlo`iti po~etak grejne sezone, ove sedmice su zapo~ete “tople probe”, dok }e grejawe oko 8.500 stanova, prikqu~enih na daqinski sistem, startovati 15. oktobra, kako je i predvi|eno skup{tinskom odlukom. Te tvrdwe direktor JKP za grejawe “^a~ak” Petar Domanovi} obrazla`e ~iwenicom da je zavr{ena rekonstrukcija, u ovoj godini planiranog dela magistralnog vrelovoda, predvi|ena projektom KFW 4, koji, ako se zna da toplotnom energijom napaja skoro 60 odsto korisnika, predstavqa osnovu grejawa grada. “Tople probe” sistema koje su zapo~ete kasnije nego {to je uobi~ajeno, upravo zbog toga da bi maksimalno bile iskori{}ene pogodne vremenske prilike za izvo|ewe radova na starom cevovodu, “diktira}e” i po~etak grejne sezone, koja, ipak, ne}e kasniti, veruje direktor Domanovi}: - Na magistralnom vrelovodu rekonstruisane su dve sekcije, od Lozni~ke reke do raskrsnice Nemawine i Ulice kneza Vase Popovi}a, odnosno na trasi du`ine 650 postavqeno je 1.300 metara predizolovanih cevi velikog pre~nika. Re~ je

SVAKI DINAR ODE U „SRBIJAGAS” o tehni~ki veoma slo`enom projektu, kojim je predvi|eno i {est velikih prelaza preko saobra}ajnica, od kojih je samo Nemawina premo{}ena na tri mesta, prikqu~ci za Medicinsku i O[ “Milica Pavlovi}”, i za Balkansku ulicu. Osim toga, izgra|en je i veliki broj novih prikqu~aka za stambene zgrade sa obe strane saobra}ajnice. Pro{le sedmice su zavr{eni svi ma{inski radovi, zavarene cevi i zapo~eto radiografsko ispitivawe na 130 varova, na cevima pre~nika 500 milimetara. Zavr{eno je i ispitivawe na takozvani hladan vodeni pritisak, koje prethodi monta`i spojnica na mestima varova, tako da je magistralni vrelovod spreman za puwewe grejnim fluidom. Po~etkom sedmice izvo|a~ radova je zapo~eo i “vra}awe” javnih povr{ina u prvobitno stawe i zatrpavawe rovova i okon~ao rekonstrukciju dela toplovoda na Qubi}kom keju i kotla u toplani u ovom nasequ, nagla{ava Domanovi} i najavquje zavr{etak i radova na nekim kracima mre`e u nasequ “Avenija 2”, u kome }e biti zameweno oko 500 metara cevi. U toku je i rekonstrukcija podstanica u objektima u u

licama kneza Vase Popovi}a 14 i Svetog Save 25, koje preduze}e izvodi uz sufinansirawe stanara. Do po~etka ove sezone na taj na~in je popravqeno oko 25 podstanica, napomiwe Domanovi} i isti~e podatak da od oko 300 ovih postrojewa, samo u 70 nisu zameweni dobo{asti izmewiva~i i stare pumpe, odnosno da je proteklih godina modernizovano vi{e od 200. Po~etkom ove sedmice “Srbijagas” je “pustilo” gas toplanama, tako da su startovale takozvane tople probe, tokom kojih je JKP

izvr{ilo provere funkcionalnosti sistema i pode{avawe toplotnih postrojewa, ali su one donekle i “zagrejale” stanove. Domanovi} je apelovao na korisnike da tokom “toplih proba” obrate pa`wu na ispravnost ku}nih instalacija, odnosno na sva eventualna curewa na sekundarnoj mre`i i kvarove na ventilima radijatora, i neispravnosti prijave de`urnom dispe~eru, na telefon 320 - 666. - Iako grejna sezona u ~itavoj Srbiji zvani~no po~iwe 15. oktobra, JKP “^a~ak” mo`e da uspostavi

APEL KORISNICIMA! Po{to je apelovao na sve korisnike da blagovremeno izmiruju svoje obaveze, Domanovi} je pozvao ve}e du`nike da do|u u preduze}e, potpi{u ugovor o reprogramu duga, ili sa nadle`nima izna|u druge povoqne mogu}nosti za isplatu potra`ivawa. Bitno je, ka`e on, da potro{a~i poka`u da su zainteresovani da re{e ove probleme i u svim tim slu~ajevima JKP im izlazi u susret. Me|utim, ima i onih koji se oglu{uju o opomene i molbe, zbog ~ega firma, da bi spre~ila da dugovi zastare i za{titila svoje prihode, pribegava utu`ewima. Gra|ani, ina~e, za usluge grejawa duguju oko 230, a privreda 31 milion dinara. Direktor podse}a da je JKP podiglo kredit od 50 miliona dinara, da bi do 15. oktobra platilo obaveze prema “Srbijagasu” i da zbog dugova ne bi dovelo u pitawe po~etak grejne sezone, u kojoj }e mu, jo{ jedan je interesantan podatak, samo za ovaj energent tokom predstoje}e zime biti potrebno oko 420 miliona dinara.

stabilno grejawe ve} 10. oktobra, ukoliko to budu “zahtevale” spoqne temperature. Imaju}i u vidu najave meteorologa da }e od 10. do 20. oktobra biti relativno toplo za ovo doba godine i samim tim ni potrebe za grejawem, {to ide na ruku i korisnicima, jer }e pla}ati mawi deo varijabilnog ra~una, kao sastavnog dela obra~una po tarifnom sistemu. Osim sa tehni~kim, preduze}e se ovih dana `estoko bori i sa finansijskim problemima, jer za obaveze iz prethodne grejne sezone “Srbijagasu” duguje oko 28 miliona dinara, koje mora da izmiri do po~etka grejne sezone, zbog ~ega, ka`e Domanovi}, takore}i sva-

ki dinar od naplate grejawa i drugih usluga upla}uje na ra~un distributera: “Tehni~ke probleme koji su karakteristi~ni za po~etak grejne sezone re{avamo u hodu, jer znamo da je potrebno najmawe nedequ dana dok se sistem ne izbalansira i postane stabilan. Me|utim, do 15. oktobra moramo da izmirimo obaveze prema dobavqa~ima energenata, odnosno “Srbijagasu”, jer u strukturi energenata gas ~ini 94 odsto. Samo toplana “Prosveta” radi na mazut i za wu }e u predstoje}oj sezoni biti potrebno oko 110 tona ovog goriva, dok }e preostale toplane potro{iti od 10 do 10,5 miliona kubika gasa.” M. N.

ASFALTIRANA ULICA \OR\A TOMA[EVI]A

TROTOARI I JAVNA RASVETA DO KRAJA OKTOBRA reduze}e “Putevi” U`ice je pro{log ~etvrtka asfaltiralo posledwi deo Ulice \or|a Toma{evi}a, ~ime je zavr{ena wena rekon-

P

strukcija koja je zapo~eta pre ~etiri godine, a JP “Gradac” je preuzelo odgovornost za weno odr`avawe. - Danas je po~elo zavr{no

NOVE MALE URBANE ZONE Javno preduze}e „Gradac“ je uz pomo} „Gradskog zelenila“, stare, reparirane klupe sa trga, postavilo ispred glavnog ulaza u Gimnaziju (tri), u Mutapovoj ulici (~etiri) i u dvori{tu Muzeja (~etiri). Postavqeno je i osam novih klupa na Spomen parku, od naru~enih 15. Direktor JP “Gradac” Neboj{a Jovanovi} ka`e da }e ovo javno preduze}e nastojati da u narednom periodu uredi nove male urbane zone na vi{e lokacija u gradu: - @elimo da u Mutapovoj ulici stvorimo novu malu urbanu zonu, da dodamo neke nove sadr`aje, da mladi imaju gde da provode svoje slobodno vreme. JP “Gradac” ima mnogo ideja kako da urbanisti~ki uredi pojedine ulice i zone. Jedna od wih je da delom zatvorimo i Ulicu bra}e Gli{i}a i da i ona postane deo urbane zone.

asfaltirawe Ulice \or|a Toma{evi}a. Preduze}e “Putevi” je obe}alo da }e radovi biti zavr{eni u toku dana. ^ekali smo dugo, bilo je mnogo problema. Koristim ovu priliku da se izvinim svim na{im sugra|anima koji su imali problema, posebno onima koji `ive u ovoj ulici. Iz preduze}a “Putevi” obe}avaju da }e kompletna ulica, sa trotoarima i javnom rasvetom, biti zavr{ena do kraja oktobra. Ovo je, u posledwoj deceniji, u oblasti infrastrukture, bila jedna od najve}ih investicija u na{em gradu, i iznosila je vi{e od 400 miliona dinara - rekao je gradona~elnik Vojislav Ili}. Neboj{a Jovanovi}, direktor JP “Gradac”, tako|e nije krio zadovoqstvo {to }e ulica, posle ~etiri go-

dine, biti zavr{ena do kraja meseca: - Drago mi je {to sam na ~elu preduze}a koje }e preuzeti odr`avawe ove ulice. Se}am se kako je izgledao ovaj deo grada jo{ kada je postojala `elezni~ka pruga. Rekonstrukcijom ove ulice stvorili smo urbane uslove za rad privrede i gra|ana. U ovom mesecu bi}e ura|eni i trotoari i javna rasveta. Direktor Jovanovi} je podsetio da je preduze}e umawilo naknade za gradsko gra|evinsko zemqi{te svim sugra|anima koji `ive u ovom delu grada, a da je Grad u svom buxetu obezbedio poziciju za materijalno obe{te}ewe vlasnika privrednih i individualnih objekata na ovoj deonici. Me{tanin Qubomir Vu-

kajlovi}, uputio je zahvalnost gradona~elniku Vojislavu Ili}u i direktoru JP “Gradac” Neboj{i Jovanovi}u, jer su imali razumevawa za sve wihove probleme koji su nastajali tokom rekonstrukcije ulice. Uskoro }e biti ura|eni i trotoari, pa vi{e ne}e brinuti zbog dece koja idu u {kolu, istakao je Vukajlovi}, napomenuv{i da im je sada jedini problem kako da daju ime ulici. Wihov predlog je, kako ka`e, da

naziv bude Bulevar Sowe Savi}, ali me{tani drugog dela ulice se ne sla`u. Nadle`ni podse}aju da je realizacija projekta ko{tala oko 400 miliona dinara. Po~etak rekonstrukcije ulice finansiran je iz Nacionalnog investicionog plana, dok je ostatak, u du`ini od oko tri kilometra, finansiralo JP „Putevi Srbije”. Grad ^a~ak je snosio tro{kove zamene instalacija. N. R.


8

DRU[TVO

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

^A^ANSKA „SLOBODA” OBELE@ILA 65 GODINA POSTOJAWA ompanija “Sloboda” svoju 65. godi{wicu postojawa do~ekuje sa izuzetnim rezultatima poslovawa. Vrednost poslova i proizvodwe u ~a~anskoj “Slobodi” u ovoj godini iznosi}e oko sedam milijardi dinara, odnosno 70 odsto vi{e nego u 2012. godini. Fabrika ve} ima zakqu~ene poslove u vrednosti 89 miliona evra od ~ega je, direktnim ugovarawem ili preko “Jugoimporta SDPR”, 85,5 miliona nameweno stranom tr`i{tu. Vrednost ugovora koji su u fazi usagla{avawa i poslova ~ije se ugovarawe o~ekuje u narednom periodu iznosi 5, 5 miliona evra. - Polovinu zakqu~enih ugovora ~ini transfer tehnologija u druge zemqe, a drugu robna proizvodwa Kompanija je u ovom trenutku obezbedila uposlenost za naredne tri godine. Tako|e, pri kraju smo ugovarawa jo{ mnogo novih poslova, {to }e nam pru`iti priliku da se potpuno posvetimo unutra{wim zadacima i unapre|ewu proizvodwe kroz primenu novih tehnologija i podizawe produktivnosti rada. Nadam se da }e nam to otvoriti prostor i za prijem novih radnika naglasio je in`ewer Zoran Stefanovi}, generalni direktor “Slobode”, dodaju}i da Kompanija bele`i stalni porast proizvodwe i realizacije. Izmenama tehnolo{kih postupaka i wihovom primenom u praksi, permanentno smawuje vreme izrade pojedinih artikala. Zahvaquju}i efikasnijem anga`ovawu zaposlenih, prijemu mladih radnika u proizvodwu i poboq{awu radne discipline uve}ava produktivnost i smawuje tro{kove poslovawa. Proizvodni program najve}e fabrike municije u ovom delu Balkana obuhvataju avionska i protivavionska zrna kalibra od 20 do 57, artiqerijske granate od 76 do 155 milimetara, municiju za automatske baca~e granata 30mm, podcevne baca~e 40 mm, tromblonske mine, signalnu mu-

K

OBEZBE\EN POSAO ZA NAREDNE TRI GODINE niciju i policijski program. Trenutno najprodavaniji deo asortimana je municija od 30 i 40 milimetara. Kupci su sa podru~ja od Bliskog Istoka do Jugoisto~ne Azije, iz Afrike, Evrope, Severne i Ju`ne Amerike, sa prostora nekada{weg SSSR-a i u novije vreme iz Kanade. “Sloboda” ponovo obnavqa tehnologiju proizvodwe protivgradnih raketa, nakon 30 godina pauze, i ima obezbe|ene ugovore za izvoz. Za izradu raketa dometa {est kilometara ve} poseduje sertifikat, dok se za “osmicu” isti postupak privodi kraju. Stefanovi} se nada da }e i MUP Srbije u narednom periodu kupovati projektile za protivgradnu za{titu od ove ~a~anske kompanije.

INVESTICIJAMA JA^AJU KONKURENTNOST NA TR@I[TU Rukovodstvo “Slobode” je biznis planom za ovu godinu predvidelo zna~ajne investicije: ulagawe u gra|evinske objekte, modernizaciju pogona i nabavku nove opreme. Za prvih devet meseci u ovoj godini, Kompanija je iz sopstvenih sredstava i putem komercijalnih kredita investirala u gra|evinske radove oko 103, a za nabavku nove opreme ulo`ila 40 miliona dinara. Ukupna vrednost investicija u periodu od 2010. do 2013. godine iznosi 9,5 miliona evra. Ove godine, do po~etka septembra zavr{ena je izgradwa objekta “Artiqerije” sa isporukom i monta`om opreme, rein`ewering linijama za povr{insku za{titu “Fadip” sa stanicom za preradu otpadnih voda.

GRAND KAFA GOLD

I MIRIS I UKUS I SUPER CENA otro{a~i Grand kafe imaju jo{ jedan razlog za zadovoqstvo i u`ivawe u omiqenom napitku. Grand kafa Gold nagra|uje svoje verne potro{a~e, omogu}uju}i kupovinu standardnih pakovawa, po ~ak 15% ni`oj ceni! Promocijom 15%, obuhva}ena su najprodavanija pakovawa Grand kafe Gold od 200 grama i 100 grama. Pakovawa Grand kafe Gold po sni`enoj ceni, u narednom periodu, mo`ete prona}i u svim maloprodajnim objektima u Srbiji. Grand kafa ponovo je pokazala da misli na svoje verne potro{a~e, koji }e lepe trenutke dru`ewa i u`ivawa mo}i da podele uz svoju omiqenu kafu prepoznatqive pene, punog ukusa i posebnog mirisa.

P

Zavr{ena je i elektromehani~ka kolska vaga, nosivosti 60 tona, sa akvizicijom podataka i ure|en je okolni prostor. Kako isti~e Stefanovi}, za naredni period se planirana je izrada linije za me|uoperacijsku za{titu i weno povezivawe sa postoje|om stanicom za preradu otpadnih voda, izgradwa sredweg dela “P” objekta sa savremenijom infrastrukturom, kao i mre`e opti~kog kabla u fabri~kom krugu. U ciqu realizacije potpisanih i o~ekivanih ugovora, bi}e nastavqena modernizacija proizvodnih kapaciteta, a planirano je i uvo|ewe informacionog sistema.

OBNOVQENA IZ PEPELA Fabrika je osnovana 6. oktobra 1948. godine, re{ewem predsednika vlade FNRJ i ministra narodne odbrane mar{ala Tita. Vode}u poziciju u namensoj industriji u ovom delu Srbije uspe{no odr`ava 65 godina. U NATO agresiji 1999. godine bombardovana je pet puta, a ve} nakon tre}eg napada bila je tehnolo{ki uni{tena. Direktna materijalna {teta iznosila je

264, a indirektna 120 miliona maraka, ali su zaposleni uspeli da je obnove iz pepela. Od 1995. godine do danas razvijeno je 130 novih proizvoda. U prethodne tri godine u nove objekte i opremu ulo`eno je ukupno 9,5 miliona evra. Kako je istakao Stefanovi}, glavni ciq poslovne politike je zdravo poslovawe, pove}awe produktivnosti rada i stalni porast proizvodwe i realizacije.

PROGRAM OZDRAVQEWA “SLOBODA APARATA” Stefanovi} je tako|e istakao da se privodi kraju izrada programa restruktuirawa civilnog dela fabrike, koji trenutno ne radi, a proizvodio je ure|aje za doma}instvo. Zajedno sa Agencijom za privatizaciju, stru~ni tim “Slobode” priprema plan za ozdravqewe “Sloboda aparata”, koji }e biti predlo`en Vladi Republike Srbije. Prema tom planu, civilni deo }e ostati u sastavu Kompanije i poslova}e na istoj lokaciji. U toku je i izrada studije o poslu sa “Metalcom” iz Gorweg Milanovca, jer razmatrana saradwa sa zagreba~kim

“Kon~arom” zahteva i pozama{nu investiciju, koju Kompanija ne mo`e da iznese. Kompanija trenutno ima 1.557 zaposlenih, od kojih 356 na odre|eno vreme. Prose~na zarada sada iznosi 43.790 dinara, {to je 14 odsto vi{e nego u pro{loj godini. Kako je istakao Dragan Jeki}, predsednik Samostalnog sindikata, prevashodni ciq sindikata je da se maksimalno poboq{aju uslovi rada radnika i wihova bezbednost. Iako je u prethodnom periodu bilo zna~ajnih pomaka na boqe, sindikat se i daqe trudi da pove}a standard zaposlenih, jer uvek mo`e boqe. Krajem pro{le godine, 608 radnika, koji su skoro tri godine radili na odre|eno vreme u “Slobodi”, ostalo je bez zaposlewa, a sada je vi{e od polovine vra}eno u fabriku. Ve} narednih dana se o~ekuje da }e nova grupa biti pozvana da se vrati u fabri~ku halu. - U radu i razvoju Kompanije bilo je uspona i padova. Posebno bih istakao zaslugu radnika, koji su svojim anga`ovawem podigli fabriku iz temeqa nakon NATO bombardovawa 1999. godine. Prevashodni ciq sindikata je da se maksimalno poboq{aju uslovi rada radnika i wihova bezbednost. U proteklom periodu na tom planu bilo je zna~ajnih pomaka. Tako|e, trudimo se da se poboq{a standard zaposlenih, {to se i ostvarilo u prethodnom periodu. Kao sindikat nikada nismo zadovoqni, uvek mo`e boqe i nastoja}emo da i daqe poboq{avamo standard zaposlenih do kraja godine o ~emu }emo razgovarati sa poslovodstvom - istakao je Jeki}. V. S.

SLATKA MALA KARTICA OTP BANKE TP banka ponudila je svojim klijentima novu Slatku malu karticu, jedinstvenu na na{em tr`i{tu, koja na pravi na~in zamewuje ~ekove. Kartica mo`e da se koristi za sve transakcije u zemqi i inostranstvu, na internetu, bankomatima i prodajnim mestima sa oznakom MasterCard. Slatka mala kartica OTP banke boqa je od ~ekova zato {to mo`e da se koristi za podizawe gotovine, nema ograni~ewa u broju ~ekova i nema potrebe za odlaskom u banku po dodatne ~ekove. Slatka mala kartica predstavqa jednostavnije sredstvo pla}awa u odnosu na ~ek, koji je potrebno popuniti prilikom svakog pla}awa. Svaka kupovina ili podizawe gotovine Slatkom malom karticom deli se na jednake rate, u zavisnosti od iznosa transakcije. Sve rate se automatski napla}uju sa teku}eg ra~una: 1 rata – transakcija ispod 1.000 RSD; 3 rate – transakcija u iznosu 1.000-8.999 RSD; 6 rata – transakcija u iznosu 9.000-29.999 RSD; 12 rata – transakcija u iznosu

O

30.000-100.000 RSD. Karticu mogu dobiti sva fizi~ka lica koja primaju zaradu preko teku}eg ra~una u OTP banci. Kartica se odobrava uz minimalni iznos mese~ne neto zarade od 25.000 RSD. Zahtev za izdavawe kartice se mo`e podneti u bilo kojoj filijali OTP banke u Srbiji. Iznos raspolo`ivih sredstava na kartici se odre|uje na osnovu visine zarade i odobrava se do 1,5 neto mese~ne zarade. Minimalni odobreni iznos je 10.000 RSD, a maksimalni 100.000 RSD. Nakon svake transakcije pravi se rezervacija za ukupno potro{en iznos koji }e biti na raspolagawu nakon otplate posledwe rate. Sredstva obezbe|ewa su blanko menica i administrativna zabrana. Reprezentativni primer na period od 12 meseci Iznos kredita u RSD 50.000 RSD Mese~ni anuitet u RSD 4.166.67 RSD

EKS 17,7% Mese~na naknada za kori{}ewe kartice 350 RSD Slawe izvoda elektronskom po{tom 15 RSD Menica i izve{taj Kreditnog biroa 0 RSD Ukupan iznos kredita koji se vra}a po kona~noj otplati kredita 54.380 RSD Mese~na naknada se obra~unava posledweg dana u mesecu u iznosu od: - 0,70% od kreditnog limita (min. 250 RSD) - za klijente koji su koristili karticu i imaju stawe na ra~unu kreditne kartice po osnovu dospelih ili nedospelih rata, naknada i provizija. - 0,35% od kreditnog limita (min. 200 RSD) - za klijente koji nisu koristili karticu u prethodnom periodu i nemaju nikakve obaveze na stawu ra~una kreditne kartice po osnovu dospelih ili nedospelih rata, naknada i provizija.


9

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

MALO PA@WE ada su pre desetak godina u Fabrici hartije tada{we gazde Bugari isekli u staro gvo`|e jednu od dve preostale parne lokomotive u ^a~ku, cela javnost se digla na noge! U isto vreme sa platoa ispred `elezni~ke stanice „nestala“ je parwa~a 85-005, koja je bila pravi muzejski biser, pored koga su se slikale sve generacije. Pro~ulo se da posle remonta ide na Mokru Goru da vozi „{arganskom osmicom“, a mnogi ^a~ani su qutito govorili da sve {to vredi „ode iz ovog grada“. Ipak,

K

marketing 032/342-276

ubrzo je stigla iz Vi{egrada parwa~a 83-017, sva izglancana i doterana. Ka`u da je jo{ starija od one „~a~anske“, da je napravqena pre stotinak godina i da je vukla „}iru“ sve do 1974. godine. A danas je ona malo zaboravqena „lepotica“ pored koje se slikaju jo{ samo stranci. Prepu{tena je vremenu i nemaru. A treba joj samo malo za{tite i pa`we... Bar kao uspomena na ona vremena kada je ^a~ak bio va`na stanica na uskoj pruzi BeogradSarajevo. V. T.


10

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

STARI ^A^AK

}

Iz porodi~nih albuma

}

Skulptura „Guslar”, koju je izradio poznati vajar \or|e Jovanovi}, decenijama se nalazila u ^a~ku, u apoteci wegovog mla|eg brata Aristida. Zato su ^a~ani nekada po lekove, pomade i razne “vodice” odlazili “Kod guslara”

U APOTECI „KOD GUSLARA”

A

poteka “Kod guslara” va`ila je u ^a~ku prve polovine pro{log veka za mesto posebne lepote i atmosfere. U wu su varo{ani, kao i oni sa {ajka~ama na glavi, ulazili sa po{tovawem, ali i prikrivenom radoznalo{}u, kao u hram znawa i alhemijsku radionicu istovremeno. Zbog wene tajnovitosti pamtili su je ~itavog `ivota, ali je malo onih koji su umeli da je opi{u do najsitnijih detaqa kao {to je to u poznim godinama u~inio Mla|o ^akarevi}, sin vi|enog ~a~anskog trgovca Petra ^akarevi}a. U zabele{kama iz 1994. godine, sa~iwenim u Beogradu gde je proveo ve}i deo `ivota, on se vra}a u dane detiwstva i u {etwi glavnom ~a~anskom ulicom, koja je nosila ime kraqa Aleksandra, zastaje pred zgradom izme|u hotela “Rusija” i delikatesne radwe Mladomira Stefanovi}a, u kojoj je uvek bilo “sve`eg pe{tanskog kvasca”. Gra|evina je na sprat, kitwaste

Apotekar Aristid Jovanovi} pored Guslara, ^a~ak, pre 1941.

fasade, sa “dekorativnom atikom na vrhu” i tri ulaza. Sredwi je, se}a se ^aka-

Porodica Jovanovi}, ^a~ak 1915.

revi}, vodio u ^a~ansku {tedionicu, levo je bio mle~ni restoran “Zdra-

vqak”, a s desne strane nezaboravna apoteka.

APOTEKAR I BOTANI^AR ^a~anski apotekar Aristid Jovanovi} (1862 - 1954) ro|en je u Novom Sadu, od oca Nikole Jovanovi}a (Janakidesa), poreklom iz okoline Soluna, i majke Jovanke, devoja~ki Petrovi}, rodom iz Ivawice. Jovanovi}i su izrodili sedmoro dece, a pred poro|ajem sa osmim Jovanka je umrla. Najstarija je bila Jelena, ~ija }e k}erka Radmila postati supruga princa \or|a Kara|or|evi}a. Danica je zavr{ila za u~iteqicu, Milosav je dr`ao drogeriju na Zelenom vencu u Beogradu, Bo`idar odabrao sve{teni~ki poziv, Aristid je bio apotekar, {esto dete je, po svemu sude}i, nosilo ime Milica, a najmla|i je bio \or|e (1861 - 1953), koji }e postati vajar i zauzeti po~asno mesto u istoriji srpske umetnosti. Aristid je osnovnu {kolu i ni`e razrede gimnazije poha|ao u Po`arevcu, gde mu se porodica doselila iz Novog Sada i otac radio kao u~iteq, ali je, zbog rata izme|u Srbije i Turske, prekinuo gimnazijsko {kolovawe i stupio u apoteku kod magistra ^e~elskog. Posle pet godina prakse, odlazi na studije u Be~ i zavr{ava ih sa uspehom. Od rane mladosti se intereso-

vao za botaniku, sakupqao je i sistematizovao biqke tokom ~itavog `ivota, zbog “botanizirawa”, kako je nazivao svoju strast, obi{ao Srbiju uzdu` i popreko, a svoj bogati herbarijum, kao i biblioteku, poklonio Institutu za farmakognoziju Farmaceutskog fakulteta u Beogradu. Kao magistar farmacije, uzeo je u zakup apoteku u Para}inu, gde je zasnovao i porodicu, o`eniv{i se u~iteqicom Hristinom Trifunovi}, a 1891. godine od Ministarstva unutra{wih dela dobija koncesiju za otvarawe apoteke u ^a~ku. U vreme kada je Aristid Jovanovi} stigao u novu sredinu, ^a~ak je imao 4.700 stanovnika i samo jednu apoteku, ~iji je vlasnik bio Ivan Stoj{i}. [TA JE SVE DE^IJE OKO VIDELO Mla|o ^akarevi} je, kao de~ak, ~esto odlazio u apoteku “kod ~ika Aristida”. - On je znao moga oca, gazda Petra, koji je imao du}ansku radwu u istoj ulici. A od detiwstva je znao moju majku, koja je ro|ena u Ulici cara Laza, neposredno u wegovom kom{iluku. Wegova supruga je pazarila bakaluk kod moga dede Milutina “Povitka”, trgovca - du}anxije. Posete u svrhu ku-

\or|e i Aristid Jovanovi}, Be~ 1886.


PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

11

STARI ^A^AK

Iz porodi~nih albuma

Apotekarice Dafina Marinovi} (stoji) i Qubica Stojanovi} pored Guslara, ^a~ak 1946.

^a~ak 1904. godine. Apoteka „Kod Guslara” nalazila se u glavnoj ulici

povine po~iwale su ovako: Dobar dan, qubim ruke, ~ika Aristide, poslala me mama i kazala da mi date kapi za o~i, sode bikarbone, “tokalon” pomadu, kalodont i sli~no. Idu}i ku}i ja ~itam na kutiji “ Ku{akovi}a pasta za zube”. Ovo nije kalodont, ka`em mami i saznajem da je pastu za zube, kad je uvedena u upotrebu, narod nazvao po fabrici “Kalodont”. U apoteku se, se}ao se ^akarevi}, ulazilo “preko dva stepenika, na dvokrilna staklena vrata”. U izlozima - poprsja Hipokrata i Higije i ne{to standardne apotekarske. ^im bi de~ak stupio na besprekorno ~ist, olaisan pod, kro~io bi u svet druga~iji od spoqa{weg. Prostoriju je ispuwavao masivan name{taj od orahovine, u duborezu, a svaka od polica, zastakqenih vitrina i fio~ica kri-

la je sopstvenu tajnu. De~ije oko privla~e raznovrsne bo~ice, providne i matirane, tegle koje li~e na vaze, nazivi pra{kova i masti na latinskom jeziku, {tampanim velikih crnim slovima koja ga podse}aju na buba {vabe. Pogled se zaustavqa i na velikom pultu, radnom stolu zvanom receptura, na ~ijoj mermernoj plo~i uo~ava apotekarske terazije, koje mere “na dram”, registar kasu, veliku i debelu kwigu- farmakologiju, bez koje se apoteka nije mogla zamisliti. Iza pulta se nalazio “divan portal od drveta, koji je kao kapu imao anti~ki trouglasti kapitel, a na wemu je bio klasi~an sat na navijawe sa rimskim brojevima”. - Nije bilo vrata ve} te{ka pli{ana zavesa sa ki}ankama. Tuda se ulazilo u “oficinu”. To mu do|e kao radionica gde se prave le-

SKUPO K’O U APATECI “ Jednom sam bio u apoteci i, ~ekaju}i da mi ~a Aristid pripremi lekove, obilazio sam “Guslara”, zagledao detaqe i pipkao ga. Uto, ulazi jedan seqak lagano i, skidaju}i {ajka~u sa glave, re~e: Poma`e Bog, g. apatekaru. ^a - Aristid mu adekvatno odgovori. Seqak skru{eno i bogoboja`qivo mu prilazi, vadi iz {ajka~e “za|enut recepis” i veli: Ovo mi dade doktor Kec, evo vi|ide {ta mu je to. Seqak stoji pred pultom i razgleda apoteku, pa i “Guslara”, a ja posmatram ~a - Aristida kako u belom mantilu, potpuno bele kose i bradice, sitnim stara~kim koracima {parta po apoteci. Kad sve pripremi, dade seqaku, ovaj bez re~i isplati i po|e ka izlazu. U to labarant donese i moju naruxbu, ja je uzeh i po|oh za seqakom. On na trotoaru zapade da lekarije “turi” u torbu, stavi {ajka~u, po~e{a se za uvetom i, vi{e za sebe, poluglasno re~e: Skupo, ko u apateci. Ja, kao {to ste primetili, uzo sam lekarije i ni{ta nisam pitao. Tako je to bivalo uvek. ^a - Aristid upi{e u neki svoj “}itab” za veresiju, subotom podvu~e crtu, sabere i po laborantu po{aqe ra~un ocu na naplatu.”

kovi i tu ve} po~iwe alhemija, nedostupna neupu}enima. SKULPTURA NA NEOBI^NOM MESTU Najzanimqivije za posetioce, svih uzrasta, sigurno je bilo umetni~ko delo usred apoteke. - Ispred plakara je masivan drveni postament, visine oko 45 cm, na kome je crno obojena gipsana figura narodnog guslara u prirodnoj veli~ini. To je delo \or|a Jovanovi}a, rodona~elnika srpskog vajarstva, koji se {kolovao u Be~u, Minhenu i Parizu, odakle je svetske vajarske tradicimarketing 032/342-276

je preneo u srpsku sredinu. Ovog “Guslara” je Jovanovi} izvajao 1889. godine i prikazao slepog narodnog peva~a Filipa Vi{wi}a. Ka`u da je “Guslar” u godinama svog nastanka izlagan na svetskoj izlo`bi u Parizu i da je autoru doneo medaqu za vajarstvo, kao i pravo izlagawa u pariskom salonu. Kada je ova divna gipsana figura do{la u ^a~ak i postavqena u apoteku pisac ovih redova ne zna, to spada u domen istori~ara umetnosti i istra`iva~a pro{losti ^a~ka. Tek, znano je da se od tog dana ova divna, klasi~na “apateka”, koja je generacijama ~a~an-

skim pravila lekove za razne boqke, zvala “Kod guslara”- bele`i ^akarevi}, koji je, kad god bi se na{ao u apoteci zagledao i dodirivao “Guslara”. Stari apotekar, sedi gospodin ugla|enih manira i veoma u~en, koji je svakoj osobi lep{eg pola, bez obzira na uzrast, qubio ruku, dr`ao je apoteku do 1947. godine, kada je ona pre{la u dru{tvenu svojinu. Ne zna se kada je “Guslar” napustio ^a~ak i {ta se sa wim daqe de{avalo, ali se pretpostavqa da je pred Drugi svetski rat dospeo u Ba~ki muzej na Pali}u, i da ga je, ka-

da je ovaj muzej rasformiran, otkupila Galerija Matice srpske. U vreme kada je ^akarevi} svoja se}awa stavqao na papir postojala su dva odlivka “Guslara” u bronzi - jedan se nalazio u Novom Sadu, a drugog je Republika Srpska Krajina postavila na “Dalmatinskom Kosovu”. Svoja se}awa na apoteku Aristida Jovanovi}a Mla|o ^akarevi} zavr{ava pitawem kako je mogu}e da odlivak zna~ajnog dela \or|a Jovanovi}a ne postoji i u ^a~ku, kada se zna da je gipsana skulptura u ovom gradu provela decenije. E.V.


12

SELO

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

GAZDINSTVO PORODICE TO[OVI] IZ RADAQEVA

USPEH JE REZULTAT ONOGA

PIJA^NI BAROMETAR POVR]E

[TO STE S QUBAVQU ZASADILI Porodica To{ovi} iz Radaqeva, nedaleko od Ivawice, podjednako uspe{no se bavi i vo}arstvom i povrtarstvom. Vojo To{ovi}, diplomirani in`ewer poqoprivrede, zajedno sa bakom Jereminom, ocem Zoranom, majkom Zoricom i suprugom Milenom, zahvaquju}i slozi, iskustvu i znawu, a posebno “nesebi~noj pomo}i” {estogodi{we }erke Nikoline i ~etvorogodi{wih blizanaca Jovana i Jovane, mo`e da se pohvali da lepo `ive od rada na porodi~nom imawu. Da nije ba{ uvek lako, naro~ito u ovim te{kim vremenima, to je ve} poznata pri~a, ali ovaj mladi ~ovek ka`e da prednosti seoskog `ivota postoje ukoliko sebe “prona|ete” u tom okru`ewu i volite ono {to radite. - Da bi `iveo na selu, ~ovek mora da voli ovaj ambijent. Pozitivno je i to {to je u mom okru`ewu puno mladih qudi koji imaju radne navike. Na{ zaseok ima tridesetak ku}a, u kojima prete`no `ive mladi, a ima i puno dece, {to je veoma pohvalno u dana{we vreme. Posedi su usitweni, ali nema zaraslih parcela, zapu{tenih imawa, ve} su svuda zasadi, i zahvaquju}i wima qudi uglavnom lepo `ive, voze pristojne automobile, deci mogu da priu{te osnovne potrebe. To mi daje nadu da verujem da vo}arska proizvodwa ima perspektivu - zapo~iwe pri~u tridesettrogodi{wi Vojo To{ovi}, koji zra~i optimizmom i vedrinom. Na selu je, kako ka`e, ostao da `ivi najvi{e zbog porodi~nog imawa, ali i zbog tada{wih okolnosti u dru{tvu. Ro|en je 1980, a devedesetih godina su po~ele neda}e u na{oj zemqi, ratovi, bombardovawa, previrawa na politi~koj sceni. - To vreme nije bilo ba{ povoqno ni da ~ovek ostane na selu, jer u proteklom periodu nije mnogo ulagano u srpski agrar. Ipak, odlu~io sam da na-

stavim porodi~nu tradaciju i ostao sam na imawu. Moja sestra Dragana se udala i `ivi u selu Karan, udaqenom petnaestak kilometara od U`ica. Wena porodica je me|u velikim proizvo|a~ima vo}a, imaju oko ~etiri hektara pod malinom, tri hektara zasada borovnice, hladwa~u kapaciteta od 300 tona. Na{e Radaqevo je poznato i po vo}arstvu, pa ne ~udi {to su na porodi~nom imawu decenijama bili zasadi {qiva, a 1984. godine, kada su stigle prve sadnice vilameta u ivawi~ki kraj, posadili smo 20 ari malina. Deda se bavio i povrtarstvom, imao je plastenik u kome je proizvodio rasad paradajza. Bila je to amaterska proizvodwa - ka`e na{ sagovornik. Ovo doma}instvo danas ima deset hektara zemqe, od kojih je oko pet obradiva povr{ina, a ostalo je pod {umom. Oku}nica i zasadi maline i jagode su u ravnici, a u brdskom predelu, neposredno iznad porodi~ne ku}e je parcela pod {qivama. - Bavimo se i povrtar-

stvom, na parceli od jednog hektara, koja se nalazi u blizini ku}e, 50 ari je pod plastenicima, a 50 na otvorenom poqu. Proizvodimo rasad paradajza, krastavaca, paprike, rane sorte kupusa, brokolija, u mawim koli~inama karfiola, zelene salate i spana}a. Od vo}a imamo oko 30 ari malina, po 20 ari kupina i tre{awa i hektar {qive. Planiramo da pro{irimo zasade malina i {qiva. Imali smo i jagode, koje smo posle berbe u junu uklonili, a upravo }emo ovih dana posaditi novi zasad od desetak ari pri~a Vojo. To{ovi}i svojim vo}em i povr}em snabdevaju maloprodaje i restorane, a tokom ~itave godine “dr`e” tezgu na zelenoj pijaci u Ivawici. Majka Zorica je zadu`ena za pijacu, o proizvodwi brine otac Zoran, a supruga Milena, pored ku}nih obaveza, poma`e koliko mo`e. Iako je osmo~lana porodica ukqu~ena u ~itav proces proizvodwe, od po~etka do

ko u vo}arstvu, tako i u povrtarstvu. Da bi zainteresovali mlade qude da ostanu na selu i bave se vo}arstvom, ili nekom drugom granom proizvodwe, neophodno je da se stabilizuje situacija u kompletnoj poqoprivredi Srbije, smatra Vojo. - Politika mora da se distancira od poqoprivrede, jer ona treba da se posmatra kao proizvodna grana. Konkretno, mora da se napravi dugoro~an plan i strategija razvoja, kao u drugim zemqama. Pro{le godine sam bio u Holandiji. Tamo se ~ovek odlu~i, na primer, za proizvodwu jagode i time se bavi ceo `ivot, a kod nas treba da sva{tari, ne zato {to to voli, ve} zato {to mora. U na{oj dr`avi nema stabilnosti, sve je prepu{teno stihiji, svaka sezona je pri~a za sebe. Ove sezone je bila nerealno visoka cene maline, oko 200 dinara, a ve} slede}e godine pretpostavqam da }e biti duplo ni`a, i eto problema, qudi na ulicama, blokade pu-

da ulo`i u neku proizvodwu, o~ekuje i pomo} dr`ave. Poqoprivreda u Srbiji jedino mo`e da funkcioni{e uz subvencije dr`ave, kao i u celom svetu. Ali, bilo bi dobro kada bi dr`ava mogla da zaposli mlade qude po op{tinama, ~iji bi zadatak bio da koordiniraju sa poqoprivrednicima, proizvo|a~ima, da ih edukuju, da organizuju tribine... - nagla{ava Vojo. Na{ sagovornik veruje da bi i razna udru`ewa mogla da pomognu vo}arima, ali, kako ka`e, moraju da ih “vode” pravi qudi, doma}ini koji }e da se pona{aju kao u svojoj ku}i i da imaju jedan ciq, a to je da oko sebe okupe prave proizvo|a~e i da nastupe kao jedna porodica: - Na`alost, imali smo lo{ih iskustava. Ipak, verujem da bi udru`ewa mogla da budu korisna, ali samo sa pravim qudima. U me|uvremenu, moramo se osloniti na sopstvene snage. Da rad i znawe donose

krompir 40 pasuq 200 - 300 paprika 50 - 90 paradajz 70 krastavac 60 praziluk 100 tikvice 60 boranija 150 brokoli 100 plavi patlixan 60 kupus 20 karfiol 150 per{un 30 {argarepa 70 cvekla 100 spana} 150 zelena salata 30 - 40 crni luk 60 beli luk 400 VO]E

suve {qive 300 jabuke 50 - 70 kru{ke 70 duwe 70 diwe 40 breskve 110 nektarine 120 gro`|e 70 - 90 ju`no vo}e 100 - 220 orasi 1.000 MLE^NA PIJACA

kraja, po potrebi anga`uje i sezonske radnike, uglavnom u vreme berbe ili pakovawa plodova. Mali{ani, Nikolina, Jovan i Jovana, tako|e su vredni radnici, jer su ovog prole}a i leta brali jagode i maline, kako ka`u, u male posudice, a kupili su i {qive. Naravno, wihovi kupci su zadovoqni, jer se To{ovi}i pridr`avaju savremenih standarda proizvodwe i primewuju adekvatne za{titne mere, ka-

teva, {to ne vodi ni~emu. Po`eqno bi bilo posmatrati period od pet ili deset godina, napraviti plansku proizvodwu, izra~unati prose~nu cenu, i svi bi bili zadovoqni, jer bi imali zaradu. Srpski poqoprivrednik koji ho}e

prihod, svedo~i uspe{no gazdinstvo porodice To{ovi} iz Radaqeva, a uspeh, ka`u mudri, ne dolazi od tu|eg priznawa, jer “on je rezultat onoga {to ste s qubavqu zasadili”. N. R.

Projekat "Podr`imo mlade vo}are" realizuje "^a~anski glas", a sufinansira Ministarstvo kulture i informisawa iz buxeta Republike Srbije

Republika Srbija Ministarstvo kulture i informisawa

projino bra{no 90 pili}i 350 - 370 jaja 7 - 13 kajmak 450 - 600 sir 250 - 400 pr{uta 1.000 - 1.700 slanina 400 - 850 suxuk 900

STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici - nema prasi}i 220 ovce 120 jagwad 240 p{enica 20 je~am 25 kukuruz 23

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Zari}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

office@cacanskiglas.rs Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

13

DRU[TVO

AGRONOMSKI FAKULTET PROSLAVIO 35. GODI[WICU

PROIZVODWA ZDRAVE HRANE JE BUDU]NOST SRBIJE - kazao je dekan Agronomskog fakulteta Vladeta Stevovi} osvrtu na protekli rad, Stevovi} je podsetio da je Agronomski fakultet osnovan oktobra 1978, na inicijativu Skup{tine op{tine ^a~ak i Univerziteta u Kragujevcu, koji su “prepoznali” potrebu da u zapadnoj Srbiji postoji visoko{kolska ustanova koja {koluje stru~waka za poqoprivrednu proizvodwu u brdsko-planinskim krajevima. Fakultet je u po~etku imao samo op{ti smer, {kolske 1999/ 2000. godine uvedeno je novo usmerewe, tehnologija poqoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a 2002/ 2003. i “menaxment u poqoprivredi”, koji }e kasnije prerasti u agroekonomski smer. Obrazovawe, nau~no - istra`iva~ki rad i “transfer znawa

U

ka privredi” su tri me|usobno povezane oblasti kojima se fakultet danas bavi, naglasio je dekan, podsetiv{i na nau~ne skupove u kojima Agronomski fakultet u~estvuje ili je wihov organizator, kao {to su “Zimska {kola agronoma” i “Smotra nau~nih radova studenata agronomije sa me|unarodnim u~e{}em”. Tokom protekle tri i po decenije studije na ovom fakultetu zavr{ilo je 1.419 studenata, a sada se na wemu {koluje 506 mladih qudi. Nastava se danas, na osnovnim akademskim studijama, izvodi na ~etiri programa: op{ta agronomija, prehrambena tehnologija, vo}arstvo i vinogradarstvo i zootehnika. Na master studijama su razvijena dva usmerewa - agronomija i prehrambena tehnologija, a na doktorskim - agronomija. Razvoj fakulteta, kazao je dekan, uskla|en je sa potrebama savremenog ~oveka za visokokvali-

tetnom i, u zdravstvenom smislu, bezbednom hranom. - Na svetskom tr`i{tu raste potreba za zdravom hranom, ali i za stru~wacima koji znaju kako da je proizvedu. Zaposleni na Agronomskom fakultetu svesni su da je zna~aj fakultetskog obrazovawa danas mnogo ve}i nego

pre tri i po decenije. Zato se osnovna delatnost fakulteta neprekidno prilago|ava savremenim zahtevima nauke i prakse. Korekcijama nastavnih planova i formirawem novih studijskih programa, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovawu i principima Bolowske deklaracije, una-

pre|ena je koncepcija studirawa na Agronomskom fakultetu - rekao je Stevovi}. Dan fakulteta studentima i profesorima je, u ime lokalne samouprave, ~estitao pomo}nik gradona~elnika Radenko Lukovi}, rekav{i da je Agronomski fakultet na jedinstven i prepoznatqiv na~in uticao na privredu ^a~ka i razvoj okolnih sela. Obele`avawu godi{wice prisustvovali su predstavnici drugih visoko{kolskih ustanova iz Srbije, susednih zemaqa i ^e{ke, [kolske uprave, nau~nih instituta, Privredne komore Srbije i preduze}a sa kojima fakultet sara|uje. Izme|u ~a~anskog i Fakulteta hortikulture iz Lednice (Republika ^e{ka) sklopqen je ugovor o saradwi. @eqko Vidakovi}, nekada{wi student ovog fakulteta a danas direktor preduze}a “Ekoplant”, koje je lider u proizvodwi rasadnog materijala u Crnoj Gori, predlo`io je da Agronomski fakultet ustanovi nagradu koja bi nosila ime pokojnog profesora Stani{e Paunovi}a, stru~waka svetskog ranga u oblasti vo}arstva. Na sve~anosti povodom Dana fakulteta, dekan je uru~io diplome studentima (33) koji su u protekloj {kolskoj godini zavr{ili {kolovawe. E.V.

DE^IJA NEDEQA U ZNAKU PORODICE I NATALITETA

MALI[ANI @ELE BRA]U I SESTRE Gradona~elnik ^a~ka primio je grupu najmla|ih ^a~ana, a predstavnici \a~kog parlamenta Gimnazije bili u Skup{tini Srbije e~ija nedeqa, od 7. do 13. oktobra, ispuwena je brojnim i raznolikim manifestacijama u pred{kolskim i {kolskim ustanovama, a weno obele`avawe podr`avaju Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike, Ministarstvo omladine i sporta i Ministarstvo obrazovawa i nauke. U ^a~ku su ciqevi i program De~ije nedeqe saop{teni u ponedeqak, na konferenciji za {tampu predstavnika Grada i organizacije “Prijateqi dece”, kada je pomo}nik gradona~elnika Aleksandar Da~i} podsetio na va`nost dece i mladih u dru{tvu i mere koje ^a~ak preduzima da za{titi porodicu i podstakne natalitet. - U martu je pri Centru za socijalni rad otvoreno savetovali{te za brak i porodicu, koje daje dobre rezultate. Grad pospe{uje natalitet kroz program

stimulacije ve{ta~ke oplodwe i davawem pomo}i nezaposlenim porodiqama. U pred{kolske i {kolske ustanove iz grad-

imao sam prilike da vidim kolika je `eqe dece-jedinaca za bra}om i sestrama, ali i da wihova `eqa te{ko dopire do roditeqa.

`ili na Gradskom trgu, a u sredu je uprili~en Dan otvorenih vrata, kada su predstavnici gradske uprave primili predstav-

skog buxeta je pro{le godine ulo`eno 1,3 milijarde, a ove }e ta ulagawa iznositi oko milijardu dinara - naveo je Da~i}. De~ija nedeqa se ove godine odr`ava pod motom “Slu{ajte, mama i tata, ja `elim sestru il brata”, podsetio je Desimir Paunovi}, iz Gradskog odbora “Prijateqa dece”. - Stanovni{tvo nam je sve starije, potrebno je da se ovim problemom pozabavimo i da u wegovo re{avawe ukqu~imo decu, roditeqe, ~itavo dru{tvo i dr`avu. Rade}i u prosveti

Ciqevi De~ije nedeqe su skretawe pa`we javnosti na prava i potrebe dece, ukazivawe na primere dobre prakse i probleme u ostvarivawu prava dece, stvarawe uslova za optimalan razvoj svakog deteta i promocija u~e{}a same dece u dono{ewu odluka koje ih se ti~u - naveo je Paunovi}, uz konstataciju da na{e dru{tvo nedovoqno ula`e u decu i da pare odlaze na “mawe va`ne stvari”. Povodom De~ije nedeqe, mali{ani iz ~a~anskih vrti}i su se u utorak dru-

nike najmla|ih gra|ana, wihovih vaspita~a, nastavnika i roditeqa. ^estitaju}i im De~iju nedequ, gradona~elnik Vojislav Ili} je kazao da su bezbri`no odrastawe najmla|ih ^a~ana i ostvarivawe wihovih prava me|u najva`nijim ciqevima gradskog rukovodstva. - Odbornici su potpuno jedinstveni jedino kada donose odluke koje se odnose na decu i mlade - naglasio je predsednik Skup{tine grada Veqko Negovanovi}, podsetiv{i da ^a~ak, uprkos ekonomskoj krizi, sva-

D

ke godine dobija po jedan novi vrti}. Sastanku sa gradskim ~elnicima prisustvovala je i u~enica ~etvrtog razreda Gimnazije \ur|a Pa{ajli}, koja je dan ranije, sa godinu dana mla|om Ikonijom Jefti}, predstavqala \a~ki parlament svoje {kole u susretu sa poslanicima republi~kog parlamenta u Beogradu. - Gosti Skup{tine Srbije bili su mladi “parlamentarci”iz 20 gradova. Razgovarali smo o reproduktivnom zdravqu mladih i predlo`ili da se u sredwe {kole, kao i u vi{e razrede osnovne, uvede predmet “seksualno vaspitawe”. Kada je re~ o niskoj stopi ra|awa, smatramo da je ona posledica socijalno - ekonomskih prilika i da je neophodno poboq{ati materijalni status porodice, kroz otvarawe radnih mesta, olak{ice pri {kolovawu dece i sli~ne mere rekla je Pa{ajli}eva. Majka troje dece Lidija Mojsilovi} je kazala da se za tre}e dete odlu~ila zbog toga {to su za le~ewe sredwe k}erke Marte, koja boluje od cerebralne paralize, bile potrebne mati~ne }elije, ali i zato {to smatra da su deca smisao `ivota. - Samo suprug radi, zbog

Martine bolesti primamo i naknadu za tu|u negu. @ivimo skromno i {tedimo gde god mo`emo. Tre}e dete nam je donelo novu radost, a uz dobru organizaciju se sve stigne - zadovoqna je Lidija. Sa transparentima, koji opomiwu odrasle na nisku stopu nataliteta, ju~e se od O[ “Milica Pavlovi}” do Doma kulture kretao karneval, organizovan od strane ~etvrtaka i wihovih u~iteqa. U dvori{tu vrti}a “Bambi” i “Sunce” u sredu je prire|eno takmi~ewe dece iz jaslica, pod nazivom “Veliki svete, pobedi}e svako dete”. Takmi~ewe dece jaslenog uzrasta u ^a~ku je organizovano po prvi put, a vaspita~ima su od velike pomo}i bili roditeqi de~aka i devoj~ica. U okviru akcije “Deca deci” mali{ani iz gradske {kole “Milica Pavlovi}” posetili su vr{wake u Zabla}u, a u~enici O[ “Tanasko Raji}” decu koja se le~e u bolnici. Organizacija “Prijateqi dece” sutra organizuje takmi~ewa u lepom govoru, recitovawu i ~itawu, a svoja vrata }e otvoriti i Sportski centar “Mladost”, za dru`ewe i sportske aktivnosti dece. E. V.


14

DRU[TVO

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

JEDINSTVENO U SLATINI

[KOLA DOBILA TENISKI TEREN a inicijativu |a~kog parlamenta za samo nekoliko meseci u dvori{tu Osnovne {kole “Branislav Petrovi}” nikao je novi teniski teren. @equ ve}ine u~enika podr`ala je Naftna industrija Srbije koja je i u ~a~anskom kraju, uz posredstvo gradskih vlasti, realizovala projekat “Zajednici zajedno”. [kola u Slatini prva je u Moravi~kom okrugu dobila teniski teren. - NIS je prepoznao i podr`ao ideju koja je u interesu dece i sporta. Drago mi je da teren otvaramo ba{ u De~joj nedeqi. @eqa svih nas je da odavde poteknu novi asovi - rekao je na sve~anom otvarawu u utorak direktor {kole u Slatini Lazar

N

^ikiriz. Ne tako davno {kola je dobila i savremenu fiskulturnu salu, a kako je potvrdio i nekada jugoslovenski as Slobodan @ivojinovi}, teniski teren je ura|en po svim standardima dana{wice. Lazar ^ikiriz najavquje i osnivawe {kole tenisa i kluba u Slatini. - Svaka ~ast svima koji su doprineli da bude izgra|en ovakav teren. On u jednom malom mestu zna~i dosta za afirmaciju tenisa u Srbiji. ^ast mi je {to sam u Slatini i nije nemogu}e da ba{ ovde budu stvoreni novi Novak, Janko, Ana... - naveo je @ivojinovi}. Kako potvr|uje gradsko rukovodstvo, teniski teren je samo karika u nizu

aktivnosti na afirmaciji sporta u ovom selu. - Kod nas nema razlike izme|u seoskih i gradskih

POMEN @RTVAMA NEMA^KE RACIJE U ^A^KU 1943. GODINE

STRELI[TE BEZ OBELE@JA sredu, 9. oktobra na strati{tu podno Topalovog brda poznatom kao Streli{te, odr`an je parastos i pomen za 78 `rtava nema~ke racije, koju su izvr{ili pripadnici Devete kompanije nema~kog puka “Brandemburg”, 5. i 9. oktobra 1943. godine u ^a~ku. Re~ je o nevino streqanim taocima iz u`i~kog i ~a~anskog kraja, a imena polovine od wih, su na`alost, ostala nepoznata. Zato je na inicijativu unuka jedne od `rtava, dr Dragomira Misailivo}a, gra|evinskog in`ewera Ministarstva vodoprivrede RS, koji nosi ime po svom dedi, streqanom na ovom strati{tu u 45. godini `ivo-

U

ta, u prisustvu i svog oca Milana, sina `rtve, a u organizaciji Istorijskog arhiva iz ^a~ka i Crkve Svetog Vaznesewa, odr`an pomen. Parastosu, koji je slu`io mesni paroh Vlade Kaplarevi}, prisustvovali su i predstavnici dva grada, Vladimir Ili}, zamenik predsednika Skup{tine Grada U`ica i Sa{a Obradovi}, pomo}nik gradona~elnika ^a~ka. Postignut je dogovor da se zajedni~kim snagama Streli{te trajno obele`i, a imena poznatih i se}awe na bezimene `rtve postanu deo memorijalne obaveze i kulture wihovih potomaka i oba grada. Direktorka Istorijskog arhiva Lela Pavlovi},

rekla je da su nema~ki okupatori `rtve, na`alost, ne samo streqali, nego su ih nakon godinu dana, 1944. otkopali i spalili, tako da nemaju grobno mesto ni obele`je. Egzekutorima je su|eno, rekla je direktorka Pavlovi}. Racije su usledile kao posledica nema~ke odmazde koja se de{avala {irom Srbije, kada je za jednog ubijenog nema~kog vojnika streqano 100 Srba. Dr Dragomir Misailovi} je zahvalio na pomenu i ovaj ~in do`iveo kao Wego{ev citat “ko ih pomene, kao da ih je o`iveo”. Prigodan recital govorili su Vasilija Zo}evi} i Bratislav Jeftovi}. Z. L. S.

{kola. To potvr|uju nove fiskulturne sale u nekoliko seoskih {kola. Imamo i nove planove za Sla-

tinu. U narednom periodu selo }e dobiti otvoren bazen - najavio je gradona~elnik ^a~ka Vojislav

Ili}. Javni konkurs “Zajednici zajedno” raspisan je u svim op{tinama i gradovima u kojima NIS posluje. Regionalni menaxer kompanije za Zapadnu Srbiju Goran Vuka{inovi} pozvao je i ostale organizacije i udru`ewa da slede}e godine konkuri{u. NIS podr`ava razvoj sporta, kulture, obrazovawa... i kako Vuka{inovi} re~e, deca i mladi su im strate{ki ciq. U utorak su na sve~anom otvarawu na novom terenu zaigrale ~a~anske nade Ivana Jorovi}, Jana Bojovi} i Tatjana Vasilijevi}. Teniski teren u Slatini izgradila je firma “Bojan tenis”. Ko{tao je 13 hiqada evra. Z. J.

U ^A^KU OSNOVAN INICIJATIVNI ODBOR RUSKE STRANKE

VREME JE DA RE^I PRETVORIMO U DELA

U MZ “Palilula”, pro{log ~etvrtka, Ruska stranka je odr`ala konferenciju za novinare povodom osnivawa Inicijativnog odbora, a tom prilikom je predstavila i ciqeve ove politi~ke organizacije nacionalne mawine. Prema re~ima predsednika partije Slobodana Nikoli}a, Ruska stranka se trenutno bavi formirawem mre`e povereni{tava. Zadatak novoformiranog povereni{tva u ^a~ku je da do kraja meseca pripremi Izbornu skup{tinu Gradskog odbora. - Ruska stranka je nastala kao potreba sve ve}eg broja mawinskog `ivqa ruskih gra|ana, koji su ovde dobili posao ili su sklopili brak sa srpskim gra|anima, a u ciqu re{avawa pojedinih problema za dobijawe “papira”. Konkretno, dugo se ~eka na dobijawe uverewa o dr`avqanstvu. Zalaga}emo se da administracija bude {to efikasnija. Stranka se zala`e za evroazijske integracije, a protivi ulasku Sr-

bije u Evropsku uniju. Tako|e, partija se protivi izlasku Srba na izbore 3. novembra, jer smatramo da }e se time dati legitimitet “Ta~ijevoj dr`avi”. O~ekujemo da }e nas gra|ani dobro prihvatiti i da }emo na slede}im izborima sigurno postati parlamentarna stranka - rekao je, izme|u ostalog, predsednik Slobodan Nikoli}, nagla{avaju}i da se stranka zala`e za obnovu porodice, podsticawe nataliteta, zabranu abortusa, za tradicionalne vrednosti, i naravno za saradawu srpskih i ruskih okruga. - Krajwe je vreme da re~i pretvorimo u dela. Mi o~ekujemo, da }e osim Rusa koji `ive ovde, Rusku stranku podr`ati rusofili i mawinske partije - izjavio je Milutin Strizovi}, najavquju}i da }e Izborna skup{tina Gradskog odbora biti odr`ana 24. oktobra, na kojoj }e biti izabrani predsednik, dva potpredsednika i sekretar ove partije. N. R.

PROJEKCIJA FILMOVA SA 8. ME\UNARODNOG STUDENTSKOG FILMSKOG KAMPA „INTERAKCIJA 2013” Nezavisni filmski centar “Filmart” i Dom kulture ^a~ak, u ponedeqak su organizovali sve~anu projekciju filmova sa 8. Me|unarodnog studentskog filmskog kampa “Interakcija 2013.” Me|unarodni studentski filmski kamp odr`an je od 14. do 31. avgusta, na teritoriji Po`ege, ^a~ka i Gorweg Milanovca, pod pokroviteqstvom Ministar-

ZAPO^IWU FESTIVALSKI @IVOT stva kulture Republike Srbije, Grada ^a~ka i op{tina Po`ega i Gorwi Milanovac. Studenti presti`nih filmskih akademija iz 11 zemaqa (Rusija, Rumunija, Indija, Meksiko, [vedska, Ukrajina, Letonija, Litvanija, Belorusija, Bosna i

Hercegovina i Srbija), podeqeni u tri internacionalne ekipe, snimili su tri dokumentarna filma na temu “Dela - ne re~i”. Filmovi }e biti prikazani u gradovima doma}inima, a tek po~iwu svoj festivalski `ivot na brojnim me|unarodnim i do-

ma}im festivalima, na kojima su filmovi sa prethodnih kampova ostvarili zna~ajne uspehe. U Velikoj sali Doma kulture prikazani su filmovi: “Neprestana buka”, snimqen u ^a~ku, “Kraqa Petra 33/33”, snimqen u Po`egi i “Svirawe 25-te”, sni-

mqen u Gorwem Milanovcu. Tom prilikom, organizatori 8. Me|unarodnog studentskog filmskog kampa “Interakcija 2013”, zahvalili su donatorima, sponzorima, medijima i prijateqima projekta. N. R.


15

ZDRAVSTVO

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

BANKA SOCIETE GENERALE ZAPO^ELA SARADWU SA ZC “DR DRAGI[A MI[OVI]”

SKROMNA, ALI IZUZETNO ZNA^AJNA DONACIJA anka Societe Generale je skromnom donacijom zapo~ela saradwu sa Zdravstvenim centrom “Dr Dragi{a Mi{ovi}”. Prema re~ima dr Nade Lazovi}, na~elnice Grudnog odeqewa, ~a~anska Bolnica je dobila opremu koja je u ovom trenutku jako bitna. - Ovo je po~etak jedne lepe saradwe sa bankom

B

Societe Generale. Mo`da je skromna donacija, ali }e nam pomo}i da poboq{amo kvalitet na{eg rada na Grudnom odeqewu, jer neke od aparata do sada nismo ni imali, a veoma su zna~ajni za na{e pacijente. Dobili smo dva antidekubitalna du{eka, koja su jako bitna zbog nepokretnih bolesnika i wihove nege, jedan inhalator, koji }e

slu`iti pacijentima za terapijsko le~ewe bronhoopstruktivne bolesti i astme, dva pulsna oksimetra, male aparate koji slu`e za merewe saturacije kiseonika, i dva aparata

AKCIJA DOBROVOQNOG DAVAWA KRVI

I MAWE AKCIJE SU VEOMA DRAGOCENE rveni krst ^a~ak je sa Slu`bom transfuzije gradske Bolnice, pro{log ~etvrtka, u holu Doma kulture, organizovao redovnu jesewu akciju prikupqawa krvi. Iz Slu`be za transfuziju krvi podse}aju da su potrebe za ovom dragocenom te~no{}u svakodnevne i isti~u da su ovakve akcije od velikog zna~aja. - Ovo je akcija od izuzetnog zna~aja, jer postoji disproporcija izme|u potreba za krvqu i broja dobrovoqnih davalaca. Upravo zbog toga ~esto moramo da anga`ujemo rodbinu i prijateqe. Ali, organizujemo i vanredne akcije, kao {to je nedavno bila u prostorijama firme “Alti”. Posledwih meseci su pojedine privatne firme i mesne zajednice, tako|e zajedno sa nama, organizovale vanredne akcije. Svi zainteresovani za organizovawe ovakvih akcija, mogu da pozovu Slu`bu za transfuziju krvi ili Crveni krst kako bi se dogovorili za termin odr`avawa. Mawe akcije, od 20 - 30 davalaca mnogo

C

zna~e i za nadoknadu rezerve krvi i za potrebe na{e Bolnice. Najboqe bi bilo kada bi mogli svake sedmice da organizujemo po jednu mawu akciju - ka`e dr Slavica Kitanovi}, na~elnica Slu`be za transfuziju krvi ~a~anske Bolnice. Prema re~ima na~elnice, posle letwih meseci, ponovo su pove}ane potrebe za krvqu, jer se dnevno potro{i oko 20 - 25 jedinica. Potrebne su sve krvne grupe, ali trenutno su najneophodnije A pozitivna i A negativna.

Doktorka Kitanovi} smatra da bi vi{e trebalo promovisati aktivnosti Crvenog krsta i Slu`be za transfuziju krvi, nagla{avaju}i zna~aj redovnih predavawa na ovu temu, odnosno va`nost kontinuirane edukacije potencijalnih davalaca u sredwim {kolama. Nadle`ni apeluju na gra|ane da daju krv, kako bi se omogu}ilo pravovremeno zbriwavawe bolesnika kojima je transfuzija krvi neophodna za le~ewe i oporavak. N. R.

za merewe pritiska. Nadam se da }emo, u interesu na{ih pacijenata, i daqe sara|ivati - istakla je na~elnica Lazovi}, prilikom primo-predaje aparata. Marijana Petrovi},

menaxer ekspoziture Societe Generale u ^a~ku, izrazila je zadovoqstvo {to je banka skromnom donacijom, od oko 70.000 dinara, pomogla ~a~anskoj Bolnici i pacijentima na Grudnom odeqewu:

- Za nas to nije veliko izdvajawe, ali verujem da }e Bolnici i pacijentima puno zna~iti. O~ekujem da }emo u narednom periodu unapre|ivati saradwu i da }e biti jo{ ve}ih donacija od ove. Tom prilikom, Marijana Petrovi} je istakla da banka Societe Generale u Srbiji posluje 36 godina i da je izuzetno dru{tveno odgovorna kompanija. Banka, prema re~ima menaxerke, posluje u skladu sa strategijom grupe, odnosno vodi ra~una o dru{tvenoj zajednici u kojoj `ivi. Po{to je moto banke “Jer igramo u istom timu”, Petrovi}ka je pozvala ostale ustanove i gra|ane da se prikqu~e wihovom uspe{nom timu. N. R.


16

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

KULTURA

ODBOR KOLA SRPSKIH SESTARA „NADE@DA PETROVI]“ PROSLAVIO 110. GODI[WICU KOLA

NA PUTU PATRIOTIZMA I HUMANOSTI Sve~anost u Domu kulture, prire|ena je u sredu, a nastupila je i primadona Radmila Bako~evi} bele`avaju}i 110. godi{wicu Kola srpskih sestara, Odbor u ^a~ku je ozna~io i svoju {estogodi{wicu, a u programu su, osim operske peva~ice Radmile Bako~evi}, koja je starogradsku pesmu “Hladan vetar poqem piri“ izvela u u pratwi Dimitrija Ili}a, na harmonici, u~estvovali su profesor flaute Karoq Maro~ik, u~enica ~a~anske Muzi~ke {kole An|ela Todorovi}, profesorka Radmila Rubakovi} i KUD “Abra{evi}”. Govore}i o istorijskom putu Kola srpskih sestara, bibliotekar - savetnik Milica Bakovi} je podsetila da je ovo udru`ewe, kao izvanredan primer `enske solidarnosti i milosr|a, nastalo 1903. godine, da je ideja potekla od slikarke Nade`de Petrovi} i Delfine Ivani}, kwi`evnice i nastavnice iz Skopqa, a ime udru`ewu

O

KONCERT SARAJEVSKE GRUPE „DIVANHANA”

DOBRA SVIRKA, ALI MALO PUBLIKE ro{log petka na velikoj sceni Doma kulture odr`an je koncert sarajevske grupe “Divanhana”, koja je ~a~anskoj publici poznata kao jedan od u~esnika Festivala “Karusel”, koja izvodi tradicionalnu muziku zemaqa Balkana u novim aran`manima, proisteklu iz fuzije xez, pop i klasi~ne muzike 20. veka, sa akcentom na sevdalinkama. Grupu je po~etkom 2009. godine osnovala grupa studenata na Muzi~koj akademiji u Sarajevu. Debitantski CD “Dert” snimili su februara 2011. u studiju Fattora Musica u Osnabriku, u saradwi sa jednim od najpoznatijih svetskih muzi~kih producenata Valterom Kvintusom. Septembra 2011. grupi se pridru`ila i Leila ]ati}, a prvi singl “Evo srcu mome radosti” realizovan sa priznatim klasi~nim gitaristom Sanelom Rexi}em, posti`e zna~ajan uspeh {irom Evrope. Jedini su predstavnik Balkana na presti`nom xez festivalu “12 Points” u Portu, gde upoznaju virtuoznog italijanskog pijanistu Livia Minafra. Kao plod ove saradwe nastaju singlovi “Crven fesi}” i “Oj ov~ar~e”. Uspe{nu turneju realizuju tokom 2012. i u~estvuju na brojnim festivalima u Ma|arskoj, Sloveniji, BiH. Svoj rad kruni-

P

sali su u~e{}em na World Music Expo u Solunu oktobra pro{le godine. Grupu ~ine: Leila ]ati}, Neven Tuwi}, Nexad Mu{ovi}, Azur Imamovi}, Rifet ^amxi}, Danijel ^ondri} i Irfan Tahirovi}. - Sarajlije su imale odli~an nastup u ^a~ku. Nakon godinu dana pojavili su se u gotovo istom sastavu, a klarinet je ovaj put svirao Meho. Muzi~ari se nisu {tedeli - svirali su “za sve pare”, kako se ve} ka`e, prime}uje Du{an Darijevi}, idejni tvorac i organizator “Karusela”, koji je grupu i doveo u na{ grad. Ras-

polo`ewe je bilo dobro i kod muzi~ara i publike, a koncert je pratilo oko 200 qudi. I posle svirke, dru`ewe se nastavilo zajedni~kim fotografisawem muzi~ara i publike, ali i kasnije u kafani “Moja druga ku}a”. - Uprkos ~iwenici da je koncert marketin{ki bio dobro “pokriven”, po ko zna koji put se name}e pitawe, na koji na~in animirati ~a~ansku publiku, koja stalno kuka da nema dovoqno kvalitetnih doga|aja, a kad ih ima, jednostavno na wih ne dolazi, ako to mora da se plati – pita se Darijevi}. Z. L. S.

IZLO@BA OLGE \OR\EVI] IZ NI[A U LIKOVNOM SALONU

Radmila Bako~evi} i Dimitrije Ili}

METAMORFOZE GRADA

dao Branislav Nu{i}. Prva predsednica bila je Savka Suboti}, a prvi sekretar Nade`da Petrovi}. Svoju humanitarnu i prosvetiteqsku misiju Kolo je dokazalo u godinama ratova, kada je trebalo negovati i le~iti rawenike, ali i u miru, kada su “sestre” priticale u pomo} izbeglicama, ratnoj siro~adi i sirotiwi. U ~asopisu “Vardar”, koji je udru`ewe pokrenulo ubrzo po osnivawu, objavqivali su svi poznati kwi`evnici toga vremena. Posle {ezdesetogodi{we pauze, Kolo je u Srbiji o`ivelo 1990. godine, a odbor u ^a~ku postoji od 2007. godine. Pozdravqaju}i prisutne na sve~anosti, ~lanove, saradnike i po{tovaoce Kola, predsednica ~a~anskog udru`ewa Bojana Jak{i} je ukazala na dosada{we rezultate “sestara” iz ^a~ka, koje pru`aju pomo} qudima u nevoqi bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost, i pozvala sugra|ane na dobro~instvo koje je i u sada{wem periodu neophodno. Obele`avawe godi{wice bilo je prilika i za predstavqawe novoiza{le kwige o Kolu srpskih sestara, autora Vu~ka Jovi~i}a. E. V.

qa na platnu inspirisana gradovima sveta akademskog slikara Olge \or|evi} (1985), studenta tre}e godine doktorskih studija Fakulteta umetnosti u Ni{u, nalaze se od pro{log ~etvrtka pred ~a~anskom publikom izlo`ena u Likovnom salonu Doma kulture. Ove lirske apstrakcije plod su wene unutra{we energije, preto~ene u tople i hladne boje i svedene oblike, {to je ujedno i karakteristika wenog stvarala{tva, i odra`avaju umetni~ko vi|ewe urbanog prostora na specifi~an, geometrizovan na~in. Ali, ta geometrizacija nije ni hladna ni stroga, iako ne spada u figuralno slikarstvo, oblici kojima

U

do~arava svoje vizure su razu|eni, a bojene i slojevite plohe kombinovane i preklapane u slojevima, odaju atmosferu koja odi{e toplinom. Ovim re~ima je glavi urednik programa Doma

kulture Vesna Petrovi} predstavila umetnicu iz Ni{a, otvaraju}i wenu prvu samostalnu izlo`bu u ^a~ku. Umetnica spaja impresiju i vi|eno u svojevrsnu mapu atmosfere gradova koje slika, ne bave}i se standardno markiranim simbolima grada. Olga \or|evi} je diplomirala na Odseku za likovne umetnosti Fakulteta umetnosti u Ni{u, gde je zavr{ila i specijalisti~ke akademske studije. ^lan je ULUS -a od 2012. Samostalno je izlagala na 12, a kolektivno na vi{e od 60 izlo`bi. U~esnik je vi{e likovnih kolonija, a za svoj umetni~ki rad je dobila vi{e priznawa. Z. L. S.

JUBILARNI 10. SUSRETI AMATERA

KWI@EVNO VE^E U MESNIM ZAJEDNICAMA

VE^E FOLKLORA PORED ZAPADNE MORAVE

ZAVI^AJNA KWI@EVNOST I QUDI

subotu 19. oktobra u 19 ~asova u velikoj sali Doma kulture bi}e odr`ani Deseti, jubilarni susreti amaterskih folkornih ansambala, vetrana folklora, peva~kih grupa, vokalnih i instrumentalnih solista Srbije. U programu }e nastupiti i dva ansambla iz Poqske Organizatori manifestacije “Ve~e folklora pored Zapadne Morave” su Udru`ewe folklora “Dukati”, Udru`ewe “Vetrani folklora Grada ^a~ka” i TO^. U~esnici susreta }e posetiti manastire Ov~arsko-kablarske klisure i stalnu postavku Narodnog muzeja. Ulaz na koncert je slobodan. Z. L. S.

U

organizaciji mesnih zajednica “Kulinovci” i “3. decembar”, u spomen domu “Dr Dragi{a Mi{ovi} “ u Kulinovcima pro{log vikenda odr`ano je kwi`evno ve~e “Ovo je Srbija”, koje je bilo veoma pose}eno uprkos ~iwenici da je spomen-dom udaqen tri kilometra od ^a~ka. Program je prete`no bio posve}en `ivotu i delu dr Dragi{e Mi{ovi}a, ali i zavi~ajnoj kwi`evnosti o kojoj je govorila profesor Danijela Kova~evi} Miki}, osvrnuv{i se pri tom na slavne qude na{eg kraja i odnos dana{weg dru{tva prema wima. U~enici O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}” su izneli zna~ajne doga|aje iz `ivota Dragi{e Mi{ovi}a, velikog humaniste i revolucionara. U

U

muzi~kom delu programa u~estvovali su sa gitarama Jovan Kova~evi} i Rade Milenkovi}, a glasom doprineli Andrija Fodulovi} i u~enice iste {kole Violeta [evi} i Tawa Dobrosavqevi}. U delu programa posve}enom zavi~ajnoj kwi`evnosti svoje pesme su kazivali: Milan Gromovi}, Slobodan Nixovi}, Milojko Kaloserovi}, Olivera Cupa} i Dragana To{i} \urkovi}. Organizatori ovog doga|aja zadovoqni interesovawem svojih sugra|ana ukazuju na potrebu gra|anskog aktivizma i nu`nost da svaki pojedinac na svoj na~in da svoj dopinos u o~uvawu srpske kulture i istorije, rekla je za “Glas” Violeta Markovi}, predsednik Saveta MZ “3. decembar”. Z. L. S.


PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

RAZGOVOR S POVODOM: ZORAN JURE[, AKADEMSKI GRAFI^AR, PO ANALIZI „BLICA” LIKOVNO GRAFI^KI OBLIKOVAO NAJLEP[U KWIGU MESECA SEPTEMBRA

KAKO IZGLEDA LEPA KWIGA? - Priznawe upu}eno i Gradskoj biblioteci kao izdava~u kwige pesama “Sa zaklopqenim o~ima”, Vladislava Petkovi}a Disa podlistku “Kwiga” dnevnog lista “Blic” 29. septembra osvanuo je tekst, koji je bio prijatno i retko iznena|ewe za {iru kulturnu javnost, a ^a~ak naro~ito. Naime, neko se setio da se pozabavi i stru~nom analizom estetike kwige kao predmeta izdava{tva. U tom kontekstu “Blic” u svom naslovu, kwigu Vladislav Petkovi} Dis “Sa zaklopqenim o~ima”, izdawe Gradske biblioteke iz ^a~ka, povodom 50. jubilarnog Disovog prole}a, progla{ava “Najlep{om kwigom septembra”. Pored ostalog, u tekstu se navodi da je “ovu kwigu uradila Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” iz ^a~ka, dakle, institucija koja nije izdava~ sa velikim brojem naslova, i samim tim s brojnim grafi~kim timom iza sebe. Zato treba odati priznawe Biblioteci i Zoranu Jure{u, koji je likovno-grafi~ki oblikovao kwigu “Sa zaklopqenim o~ima”, {to su nam podarili jednu grafi~ki superiornu kwigu tamo gde je mo`da nismo o~ekivali”. Sve ovo podsetilo nas je i na promociju ove kwige krajem maja, kada je, onako, tek iza{lu ispod {tamparske prese, ugledao profesor srpskog jezika i kwi`evnosti Vladimir Dimitrijevi}, koji, dr`e}i je u rukama, nije krio odu{evqewe wenim izgledom, pa je tom prilikom javno zahvalio Zoranu Jure{u {to “je potkrepio nadu da ima budu}nosti za lepe kwige u duhu istinskih vrednosti”. Zato, pitamo akademskog grafi~ara Zorana Jure{a, prepoznatqivog i nezaobilaznog kada je re~ o kreaciji kwige u na{oj sredini i {ire, koje su to tradicionalne vrednosti dobro dizajnirane kwige?

U

- Likovno-grafi~ka oprema kwige je slo`en proces, zato on i jeste predmet izu~avawa na specijalizovanim fakultetima. Istorija kwige u wenom dana{wem obliku je veoma mlada – oko 500 i ne{to godina. Istaknuti profesor Visoke {kole za umetni~ku grafiku u Lajpcigu, Albert Kapr, jedan od vode}ih svetskih stru~waka za oblikovawe pisma i kwige, pisac je „Sto i jedne re~enice o opremi kwige“. Tim tekstom on ukazuje na najva`nija pravila u opremi kwige. Re~ je o principima koji su vekovima nezaobilazni, uprkos nastojawu modernih tehnologija da se novom estetikom kwige oslobodi pravila i tradicionalnih ograni~ewa.

ZORAN JURE[, akademski grafi~ar

Budu}i da je naslovna stranica ogledalo svake kwige, “Blic” ka`e da “naslovna stranica ove kwige pokazuje nekoliko va`nih stvari za grafi~ki dizajn”, gde “upotreba crne, bele i veoma efektne naranxaste boje, u diskretnom naizmeni~nom pojavqivawu, ~ini da kwiga naprosto ostane zapam}ena”. Pitawe je, {ta je to {to izdvaja koricu ove kwige od hiqade drugih? - Raduje me {to je onaj kome je ova kwiga do{la u ruke prepoznao istinske vrednosti koje je krase. Koricu ove kwige ~ine nekoliko ravnopravnih grafi~kih elemenata, gde su slova grafi~ki element koliko i fotografija, ako ne i vi{e. Vertikalni na~in

pisawa teksta, ne tako ~esto kori{}en, svojim minimalizmom podse}a na japansku kaligrafiju. Tu su i boje koje se name}u svojom jednostavno{}u. Jedan mali, lakirani, narand`asti kvadrat u {irini rikne, ~ini je prepoznatqivom, tako da }emo ovu kwigu uvek lako prona}i u bibliotekarskoj polici. “Blic” ka`e da su u ovom izdawu “sabrane sve pesme nesre}nog i ludo talentovanog Disa” i da je “sve {to je napisao ovaj vagabund i ukleti pesnik srpske moderne, stalo na 317 stranica kwi`nog bloka”, ~ije celine odvajaju naranxaste stranice, a “lep, serifni }irili~ni font svaku pesmu ~ini preglednom i upe~atqivom”, {to kwigu opet ~ini ekstravagantnom i prepoznatqivom. Koliko je onome ko se bavi likovnom opremom kwige va`an i inspirativan sadr`aj koji oblikuje? - Oprema kwige mora biti uskla|ena sa sadr`ajem kwige. Ko prihvati odgovornost za opremu kwige, najpre treba da pro~ita tekst ili na neki drugi na~in stekne {to ta~niju predstavu o autorovoj nameri, o verovatnom krugu ~italaca i literarnom `anru kome delo pripada. Uloga opreme kwige je trostruka: da prenese tekst na efikasan i osmi{qen na~in, primeren potrebama ~itaoca i, na kraju, mora te`iti stvarawu lepe kwige, pri ~emu lepota opreme ne sme da nadja~a ostale elemente. Ovu kwigu neko je primetio i izdvojio je kao najlep{u kwigu meseca septembra. Ali, iza Vas su skoro tri decenije bavqewa ovim poslom, i veliki broj nagrada za wihovo likovnografi~ko oblikovawe. Postoji li naslov koji je ostao nezapa`en, a Vi smatrate da je zaslu`io ve}u pa`wu? - Da. Postoje neke kwige od kojih se nije o~ekivalo da }e skrenuti pa`wu, a jesu. Postoje i one druge koje svojim sadr`ajem nisu zavredele, pa su se i uprkos dobroj estetici izgubile u moru drugih. Likovno-grafi~ka oprema kwige Dragoquba Vujovi}a „Prilike, Dubrava i Radaqevo“ je nepravedno ostala bez javne pohvale, kao i izgled kwige Marije Bokarev „Ferdinand Kren“, kwige Marije Orbovi} „Polet (1924-1926)“, dizajn za „Izvornik“ Istorijskog arhiva, ili kwige Milo{a Radovanovi}a „Razvoj arhitekture“... Z. L. S.

,,POQSKA FILMSKA JESEN’’ U ^A^KU

DOSTIGNU]A JEDNE OD NAJZNA^AJNIJIH EVROPSKIH KINEMATOGRAFIJA ilmski i video program Doma kulture ^a~ak, od 14. do 18 oktobra, realizova}e reviju ostvarewa iz savremene poqske kinematografije, ~iji je naziv POQSKA FILMSKA JESEN. ^a~ani }e, po prvi put, imati priliku da pogledaju dostignu}a jedne od najzna~ajnijih evropskih kinematografija, ~iji je kvalitet potvr|en nagradama na brojnim svetskim festivalima. U velikoj i maloj sali Doma kulture, u terminu od 20 sati, bi}e prikazani filmovi: “Potera”, “Pornografija”,

F

17

KULTURA

“Sanatorijum kod pe{~anog sata”, “Afonija i p~ele” i “^etiri no}i sa Anom”, dok }e, kao dodatak, posetioci mo}i da vide i animirane filmove, koji }e biti prikazani na po~etku svake projekcije: “Arka”, “Rosa Alba”, “Moloh”, “Kinematograf” i “Drvose~a”. Program je organizovan u saradwi sa Ambasadom Republike Poqske u Beogradu, ~iji }e ata{e za kulturu, nauku i promociju Dagmara Lukovi}, prisustvovati otvarawu ove filmske revije.

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Tes Stimson

PREVARI ME AKO SME[ Mu`. @ena. Qubavnica. Na ~ijoj }ete vi biti strani? Autorka ove kwige bi}e gost {tanda Vulkan izdava{tva na predstoje}em Sajmu kwiga. Nikolas Lajon savr{en je mu` – zgodni advokat za razvode koji obo`ava svoju `enu i porodicu. Sara Kaplan savr{ena je zavodnica – seksepilna mlada pravnica koja se umorila od toga da bude singl. A Malin~a Lajon savr{ena je `ena – i daqe je lepa, pi{e popularne kuvare i majka je tri predivne k}erke. Nikolas, ~ovek koji je lud za svojom `enom, sasvim neo~ekivano po~iwe da ma{ta o Sari. Sara se poigrava sa wim, a Malin~a se suo~ava sa sopstvenim izazovima. Od skupih londonskih klubova do `ivopisne engleske unutra{wosti, ono {to je po~elo kao trenutna fizi~ka privla~nost sada se u potpunosti otrglo kontroli. Nekada sre}no o`ewen ~ovek i dve veoma razli~ite `ene sazna}e kako je to kada im se ispune najsmelije `eqe i kada svako od wih dobije ono {to zaslu`uje.

Tereza Revaj

ZLATNO DOBA NADE Autorka ove kwige bi}e gost {tanda Vulkan izdava{tva na predstoje}em Sajmu kwiga. Oni imaju novac, mo} i ugled. Ali, sav zanos i sjaj lepe epohe samo je varka... Vreme velikih promena kada }e na `ene do}i red da na ru{evinama snova i iluzija osmisle novi svet. Londonski kvart Mejfer, leto 1911. Roderfildovi do~ekuju goste na balu wihove k}erke Viktorije, ali slavqe je dovedeno u pitawe zbog nestanka wene sestre Evanxelin. Wihov stariji brat, Xulijan, pronalazi je u zatvoru u Bermondsiju, radni~koj ~etvrti u kojoj se sprema pobuna. Kao budu}em nasledniku porodi~ne loze, te{ko mu je zbog buntovni~kog pona{awa ove dvadesetogodi{wakiwe, podjednako samo`ive kao i wihov mla|i brat, Edvard, ogrezao u kockarske dugove. Da bi ih isplatio, mora da pobedi u trci aviona i nadma{i rivala, Francuza Pjera di Forestela, mladi}a koji je, kao i on, zavodnik i zanesewak. I dok svi oni veruju u blistavu budu}nost, neumitan krah preti engleskoj aristokratiji i starom francuskom plemstvu koji podnose najte`i teret promena savremenog dru{tva u osvit Prvog svetskog rata. Vo|eni istim principima ~asti i `rtvovawa, i jedni i drugi suo~i}e se sa u`asnim sukobom koji }e biti i wihova posledwa prilika da zablistaju.


18

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// - TV GALAKSIJA TV PROGRAM PETAK 11. 10. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 13:00 NIKO KAO JA-r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ –r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI – r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:10 INTERAKCIJA 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 12. 10. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 KONCERT 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 INTERAKCIJA-r

13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT –r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 MUZI^KA APOTEKA 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 NEDEQA 13. 10. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM – MALA PRINCEZA 15:30 VEZE 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 SPORTSKA GALAKSIJA 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 KARUSEL 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 14. 10. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strasti –

09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRICICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 KARUSEL-r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:10 DOKUMENTARNI FILMOVI – ZASTAVA FILM 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 15. 10. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strast – 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT –r.

14:50 DOKUMENTARNI FILM – ZASTAVA FILM – r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA – Izlog strasti 16:45 Beli luk I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA –r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 16. 10. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 INTERAKCIJA-r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA –Izlog strasti – 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE

20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 17. 10. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strasti – 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA – Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-r. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1

TV PROGRAM


PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

19


20

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE


PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

21


22

SAOBRA]AJ

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

SAVETI PSIHOLOGA ZA BEZBEDNIJU VO@WU

i{ina mo`e biti prijatna jedino u autobusu i to ne samo kada je re~ o razgovoru voza~a i putnika. U automobilu ve} pomalo stvara nelagodan ose}aj. Oni mali svakodnevni razgovori, muzika, {ala te{ko da mogu ugroziti bezbednost, ukoliko previ{e ne uzburkavaju emocije. Sa druge strane, rasprave i svaka druga komunikacija koja dovodi i do usijawa, nimalo nisu bezazlene. Nije retka pojava ni sva|a supru`nika, sugestije voza~ima, koje uglavnom iritiraju svakoga. Pojedini psiholozi tvrde da mnogi bra~ni parovi po~iwu da se sva|aju ve} na 20. kilometru putovawa u automobilu. Uglavnom zbog bezna~ajnih razloga. Kako ka`u, `ene se u zatvorenom prostoru automobila svete za pre|a{we nepravde i `ele to nadoknaditi u autu, u kome mu{karac ne mo`e pobe}i. Takvo pona{awe ih ugro`ava, jer im raste adrenalin i ubrzava puls. Na

T

SVA\E I VO@WA

Nina Dragutinovi} Jovanovi} eskalaciju emocija upozorava i psiholog Agencije za bezbednost saobra}aja Nina Dragutinovi} Jovanovi}. - Bilo kakav emotivniji razgovor ometa pa`wu voza~a, a oni u mi-

slima moraju biti usredsre|eni na vo`wu. U pri~i sa saputnicima voza~i skre}u pogled, okupirani su drugim aktivnostima i ometena im je pa`wa. Jednostavno, qudi ne mogu raditi vi{e poslova istovremeno. Kada je re~, na primer, o sukobu supru`nika tokom vo`we, o tome nema nekih posebnih nau~nih studija. Ono o ~emu konkretnije mo`emo govoriti su karakteristike mu{ke i `enske vo`we. U proseku nezgode koje `ene na~ine su uglavnom sa mawom materijalnom {tetom, one i sporije voze. Mu{karci su skloniji brzoj vo`wi i nezgode u kojima oni u~estvuju uglavnom su sa ve}im posledicama. Naravno, govorimo o proseku, ne o pojedina~nim slu~ajevima. Na`alost, kod nas je odavno prisutan stereo-

drasti~niji prema mladim voza~ima, nego ranije. KAKO IZBE]I BAHATE VOZA^E?

tip: “Vozi{ kao `ena�. Mo`da se one malo te`e orijenti{u u prostoru, pa tako daju levi migavac, a skernu desno. To je zato {to je takva `enska priroda. Ali, nikako ne mo`emo prenebegnuti ~iwenicu da su dosta opreznije u saobra}aju - navodi Nina Dragutinovi}

- Mladi voza~i nisu dovoqno iskusni i ne prepoznaju lako opasnosti, skloni su optimizmu, vole intenzivnije emocije. Ono {to se ~esto de{ava kada je u automobilu vi{e mladih mu{karaca, nisu sva|e, ve} ~arke i nadmetawa. Oni jedni druge podsti~u na

Psovawe drugih voza~a i pe{aka, pokazivawe sredweg prsta, pretwe, ablendovawe, pribli`avawe uz branik drugog vozila... Agresija pojedinca sasvim spontano izaziva i agresiju drugih qudi. - Bezobrazna i bahata

Jovanovi}. Ona napomiwe i da su na Zapadu premije za osigurawe `ena voza~a znatno mawe ba{ zato {to su one re|e izaziva~i te`ih nezgoda.

brzu vo`wu, preticawe, takmi~ewe sa drugim voza~ima. Upravo zbog ovih, ali drugih razloga, mladi su u ~etiri do pet puta ve}em riziku, nego iskusni voza~i - napomiwe Nina Dragutinovi} Jovanovi}. Zato {to su u ve}em riziku, Zakon o bezbednosti saobra}aja sada znatno

vo`wa je posledica niske saobra}ajne kulture. Iako agresija izaziva agresiju, savet voza~ima koji nalete na ovakve situacije je da ne ogovaraju. Drugo, ako krenemo na vreme, ve}e {anse su nam da izbegnemo ovakve voza~e i stres zbog ka{wewa, savetuje na{a sagovornica. Z. J.

MLADI U SAOBRA]AJU Kada je o re~ razgovorima i ~arkama tokom vo`we, sa aspekta bezbednosti naproblemati~niji su mladi mu{karci. Naro~ito oni koji nemaju dovoqno iskustva, a `eqni su dokazivawa.


23

OGLASI

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

OGLA[AVA PRODAJU

OGLA[AVA PRODAJU

PUTNI^KOG MOTORNOG VOZILA marke "[KODA OCTAVIA" 1.8 TSI, reg. oznake ^A 036-VY, broj {asije:TMBBK21ZX82132372, god. proizvodwe 2008. Prodaja se vr{i prikupqawem pisanih ponuda uz mogu}nost da ponu|a~i po jednom pove}aju cenu prilikom javnog otvarawa ponuda. Po~etna prodajna cena vozila iznosi: 626.832,00 dinara. Javno otvarawe ponuda i progla{ewe najpovoqnijeg ponu|a~a, izvr{i}e se u prostorijama ^a~anske banke a.d. ^a~ak, ulica Pivarska 1, dana 22. 10. 2013. godine u 12 ~asova, kancelarija broj 36. Vozilo nije u voznom stawu. Ponude se dostavqaju u zatvorenoj koverti na adresu: ^a~anska banka a.d. ^a~ak, Pivarska 1, sa naznakom: "NE OTVARAJ, Ponuda za kupovinu automobila". Krajwi rok za dostavqawe ponuda je 19. 10. 2013.godine. Porez i tro{kovi u vezi sa kupoprodajom vozila padaju na teret kupca. Za informacije u vezi sa razgledawem vozila zvati na tel. 032/302-122, 063/669-133.

Na osnovu re{ewa Privrednog suda u ^a~ku St.129/2010 i Zakqu~ka Odbora poverilaca od 02. 10. 2013. godine OGLA[AVA SE PRODAJA IMOVINE STE^AJNOG DU@NIKA ZZ "DOWA TREP^A" IZ DOWE TREP^E KOD ^A^KA putem prikupqawa pismenih ponuda Prodajna celina broj 1: Parcele KP 1652 i KP 1680/2 u KO Dowa Trep~a, ukupne povr{ine 1,95.87 ha sa svim poslovnim zgradama prema Listu nepokretnosti broj 1094 za KO Dowa Trep~a, ukupne gra|evinske povr{ine 2.420 m2 sa svim pokretnim stvarima, ~ija je procewena vrednost 14.793.846,00 dinara. Prodajna celina broj 2: Poslovni prostor gra|evinske povr{ine 67 m2 na KP 937 u KO ^a~ak, preko puta Autobuske stanice, sa pravom zajedni~kog kori{}ewa parcele KP 937, ukupne povr{ine 0,10.74 ha, prema Listu nepokretnosti broj 8435 za KO ^a~ak i sa pokretnim stvarima, ~ija je procewena vrednost 5.521.400,00 dinara.

1. poslovnog prostora, magacinski prostor-podrum, zgrada broj 2, broj posebnog dela 1, povr{ine 1431 m2, na k.p.br. 4458/67 KO ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 17, upisan u Listu nepokretnosti 8380 KO ^a~ak i 2. poslovnog prostora za koji nije utvr|ena delatnost, prvi sprat, broj posebnog dela 4, povr{ine 350 m2, na k.p. br. 4458/67 KO ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 17, upisan u Listu nepokretnosti 8380 KO ^a~ak. Po~etna prodajna cena za poslovni prostor pod ta~kom 1. je 15.959.797,00 dinara, a za poslovni prostor pod ta~kom 2. je 7.904.481,00 dinara. Prodaja se vr{i prikupqawem pisanih ponuda uz mogu}nost da ponu|a~i po jednom pove}aju cenu prilikom javnog otvarawa ponuda. Pravo u~e{}a imaju pravna i fizi~ka lica koja uplate depozit u iznosu od 10% od po~etne prodajne cene {to za poslovni prostor iz ta~ke 1. iznosi 1.595.980,00 dinara, a za poslovni prostor iz ta~ke 2. iznosi 790.448,00 dinara. Uplata depozita se vr{i na ra~un 155-01-07 poziv na broj: 58803000 (fizi~ka lica) ili 58805000 (pravna lica). Javno otvarawe ponuda i progla{ewe najpovoqnijeg ponu|a~a, izvr{i}e se u prostorijama ^a~anske banke a.d. ^a~ak, ulica Pivarska 1, dana 25. 10. 2013. godine u 12 ~asova, kancelarija broj 36. Ukoliko progla{eni kupac ne zakqu~i kupoprodajni ugovor pod uslovima iz prihva}ene ponude, u roku od 8 dana od dana dobijawa obave{tewa o izboru najboqeg ponu|a~a, gubi pravo na povra}aj depozita, a Banka mo`e proglasiti za kupca drugog najpovoqnijeg ponu|a~a. Ponu|a~ima koji nisu stekli status progla{enog kupca ili drugog najpovoqnijeg ponu|a~a, depozit se vra}a u roku od 3 radna dana, od dana izbora progla{enog kupca. Poslovni prostor se prodaje u vi|enom stawu. Porez na prenos apsolutnih prava i tro{kove overe potpisa na ugovoru, kao i ukwi`be, snosi kupac. Pisane ponude, sa dokazom o uplati depozita, mogu se dostaviti najkasnije do 19.09.2013. godine, na adresu: ^A^ANSKA BANKA AD ^A^AK, Pivarska 1, sa naznakom "NE OTVARAJ ponuda za kupovinu poslovnog prostora". Za sve informacije zvati na telefon 032/302-130. Preduze}e “Vasovi}� doo ^a~ak raspisuje konkurs za radno mesto:

[EF MAGACINA 1 izvr{ilac

Nazna~ene vrednosti nisu obavezuju}e. Pismene ponude dostaviti na adresu: Advokat Miroslava Novakovi}, 32000 ^a~ak, Hajduk Veqkova broj 20, sa naznakom: Ponuda, ne otvaraj, za ste~ajnog upravnika, najkasnije do 31.10.2013.godine. Sva dodatna obave{tewa i zakazivawe razgledawa imovine na telefon ste~ajnog upravnika broj 063/627-182.

Republika Srbija OP[TINA LU^ANI OBAVE[TEWE Obave{tava se javnost da je podnet zahtev za davawe Saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu Projekata: - Glavni Projekat arhitektonsko-gra|evinskih vodova, kanalizacije, elektro-instalacija i parternog ure|ewa za objekat portirnica prizemne spratnosti plato za istovar sirovina i interne saobra}ajnice. - Glavni Projekat arhitektonsko-gra|evinskih vodova, kanalizacije, elektroinstalacija i parternog ure|ewa za objekat nastre{nica za usitwavawe sirovine prizemne spratnosti. - Glavni Projekat arhitektonsko-gra|evinskih vodova,kanalizacije,elektroinstalacija i parternog ure|ewa za objekat nastre{nica za skladi{tewe sekundarnih sirovina sa aneksnim delom u IKG Gu~a ulica Albanske spomenice na KP 3451/1,3451/14 i 3451/5 KO Gu~a na teritoriji op{tine Lu~ani. Saglasno ~lanu 20. st. 1. i 2. Zakona o proceni uticaja, ovaj organ }e obezbediti JAVNI UVID u predmetnu studiju o proceni uticaja u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Lu~ani, u ulici JA br. 5 u vremenu od 09 do 12 ~asova. JAVNA PREZENTACIJA I JAVNA RASPRAVA o predmetnoj studiji o proceni uticaja bi}e odr`ana u prostorijama Op{tinske uprave, u ulici JA br. 5,u Lu~anima dana 22. 10. 2013.godine u vremenu od 9 do 12 ~asova. U javnoj prezentaciji i javnoj raspravi o predmetnoj studiji uticaja na `ivotnu sredinu, saglasno ~lanu 20. stav 4. Zakona o proceni uticaja u~estvova}e nosilac projekta i obra|iva~ studije. OP[TINSKA UPRAVA

Poslovi: - Redovna kontrola stawa robe u magacinu - Organizovawe i kontrola rada zaposlenih u magacinu - Rad u hladwa~i u minusnom re`imu - Vo|ewe potrebih evidencija - Kvalitativni i kvantitativni prijem i otprema robe - Evidencija zadu`ewa/razdu`ewa i priprema dokumentacije za kwi`ewe - Sravwivawe stawa u magacinu sa kwigovodstvenim stawem - Pra}ewe optimalnih zaliha Uspostavqawe, primena i odr`avawe dokumentovanih sistema kvaliteta u domenu odgovornosti (HASSP) - Kontrola odr`avawa higijene radnog mesta i prostora magacina Uslovi: Minimum SSS Radno iskustvo u magacinskom poslovawu od najmawe 3 godine Sposobnost rada sa qudima i kontroli rada zaposlenih Voza~ka dozvola B kategorije Da nije krivi~no osu|ivan i da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak Probni rad 7 dana VOZA^ 2 izvr{ilaca Uslovi: - III ili IV SSS - Radno iskustvo na poslovima voza~a od najmawe 2 godine - Voza~ka dozvola C kategorije - Posedovawe taho kartice - Da poseduje lekarsko uverewe - Da nije krivi~no osu|ivan i da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak - Probni rad 7 dana - Rad na odre|eno vreme Prijave za posao poslati na e-mail adresu: finansije@vasovic.co.rs Konkurs traje do 31. 10. 2013. Napomena: Bi}e kontaktirani samo oni kandidati koji u|u u u`i izbor.


24

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

LU^ANI

DE^JA NEDEQA U DRAGA^EVU

RODITEQI I DECA ZAJEDNO Nizom zanimqivih aktivnosti obele`ena je De~ja nedeqa i u Draga~evu. U sredu, na stadionu “Mladosti” u Lu~anima, organizovane su sportske igre u kojima je u~estvovalo stotinak pred{kolaca. Barabar sa wima u takmi~arskom programu su u~estvovali i wihovi roditeqi, {to je dalo posebnu dra` manifestaciji. vake godine u okviru De~je nedeqe po jedan dan posve}ujemo sportskim aktivnostima. Ovoga puta organizovali smo dru`ewe sa roditeqima pred{kolaca u ciqu promocije porodi~nih vrednosti i sportskih aktivnosti, a sve u skladu sa ovogodi{wom porukom De~je nedeqe. Smatram da

S

je dru`ewe roditeqa i dece odli~an izbor i da bi to trebalo uvesti u redovnu praksu ove manifestacije istakla je Ivana Nikoli}, pedagog De~jeg vrti}a “Na{a radost”. Ona je dodala da je De~ja nedeqa na podru~ju Draga~eva obele`ena nizom raznorodnih aktivnosti, me|u kojima su najinteresantnije likovne radionice i izlo`be radova, modna revija, sa|ewe drveta generacije, dru`ewe sa predsednikom Op{tine i akcija “Drug drugu” u kojoj se deca me|usobno daruju. - S obzirom na to da je ovogodi{wi moto De~je nedeqe “Slu{ajte mama i tata, `elim sestru ili brata!”, u sportske igre smo ukqu~ili i roditeqe. Osmislili smo pet igara za decu i roditeqe. Sve su podjednako interesantne, a to su skakawe na lopti, tr~awe sa preprekama, skakutawe u xaku, kros i nadvla~ewe konopca. Roditeqi su ideju da u~estvuju u programu sasvim lepo prihvatili

i do{li su na takmi~ewe u prili~no velikom broju, {to nas je prijatno iznenadilo, jer su mnogi od wih morali da odlo`e svoje radne obaveze - rekla je vaspita~ica Jasmina Dostani} iz Lu~ana. DRU@EWE KROZ IGRU Pred{kolci su maksimalno u`ivali u sportskom nadmetawu. Koliko je ovo bio dragocen doga|aj za wih - najboqe su govorili osmesi na wihovim licima. [estogodi{wa An|ela Popovi} se takmi~ila u skakawu na lopti i sa nestrpqewem je i{~ekivala svaku novu igru. Kako nam je rekla, svi|aju joj se sportske igre, jer u wima u~estvuje mnogo dece. I petogodi{wi Marko Lukovi} ka`e da najvi{e voli skakutawe na lopti, jer mu je to najzanimqiviji deo takmi~ewa. Voleo bi svakoga dana da dolazi na stadion i da se igra sa drugarima.

- Skakutala sam na lopti i preskakala prepreke i to mi se najvi{e svidelo. Ovde se lepo dru`imo, a tu su nam i mame i tate. I oni se takmi~e - rekla je uz stidqivi osmeh Iva Stevanovi}, koja tako|e poha|a pred{kolski program. SVE ZA QUBAV MALI[ANA Svojim u~e{}em u takmi~ewu, i roditeqi pred{kolaca su podr`ali program De~je nedeqe. I oni su stali na crtu da me|u-

sobno odmere svoje snage. Nadmetali su se u istim disciplinama kao i deca i bar na kratko zaboravili svoje redovne obaveze. Nije im nedostajalo takmi~arskog `ara, a ni spretnosti, jer su ih bodrili wihovi mali{ani. - Prvi put u~estvujem na ovakvom takmi~ewu. Dopala mi se ideja da se i mi roditeqi takmi~imo i dru`imo sa decom i na taj na~in doprinesemo wihovoj radosti. Nisam se specijalno pripremala za tak-

mi~ewe i nadam se da }u biti spremna da odgovorim na ovakav izazov. Najva`nije je da se ovde lepo dru`imo i da su nam deca zadovoqna, jer u ovom uzrastu za wih je najva`nija igra - rekla je Sla|ana Mikanovi} iz @ivice, izra`avaju}i `equ da se roditeqi ~e{}e ukqu~uju u manifestacije ovakvog tipa, jer to posebno raduje decu. - Volim ovakve manifestacije i nije mi neobi~no {to i roditeqi u~estvuju u wima. Do{la sam da pru`im podr{ku svom detetu, ali i svim ostalim pred{kolcima koji u~estvuju u dana{wem takmi~ewu. Smatram da je veoma va`no da se deca igraju i dru`e, a da ih u svemu tome prate vaspita~i i roditeqi. Ovo je bitan deo wihovog odrastawa i svojevrna priprema za budu}e {kolske obaveze - istakla je Milena Vujinovi} iz Gora~i}a. V. S.


25

LU^ANI

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

SKUP[TINA DRAGA^EVSKOG CENTRA ZA KROMPIR ZASEDALA PO TRE]I PUT

PRIPREMQEN PROGRAM REVITALIZACIJE, NA POTEZU RESORNA MINISTARSTVA!

utorak je odr`ana tre}a sednica Skup{tine Centra za krompir, na kojoj su razmatrane mogu}nosti da se rad ove poznate draga~evske nau~no-istra`iva~ke ustanove obnovi. Kako je istakao Adam Tadi}, predsednik novoformirane Skup{tine Centra, ra~un ove nau~no-istra`iva~ke ustanove, koja je, ina~e, u vlasni{tvu dr`ave, blokiran je od 2006. godine, a weni ukupni dugovi, bez kamate, iznose 41 milion dinara. Polovinu tog iznosa ~ine potra`ivawa biv{ih radnika Centra. U zgradi Centra trenutno nema struje, vode, telefona, a na spisku zaposlenih se nalaze samo ~etiri radnika. Kompletna finansijska situacija ove ustanove bi}e predo~ena nadle`nim ministarstvima. - Utvrdili smo ta~no stawe obaveza koje Centar ima prema poslovnim saradnicima, biv{im radnicima i dobavqa~ima. Sada razmatramo mogu}nosti za revitalizaciju i razmi{qamo o potencijalnim saradnicima ustanove. Imali smo sastanak sa rukovodstvom Agronomskog fakulteta u ^a~ku i tom prilikom razgovarali o wihovoj stru~noj pomo}i u reorganizaciji Centra. Analizirali smo i mogu}nosti da se u okviru ove nekada ~uvene ustanove organizuje praksa za wihove studente i da zajedni~kim projektima kod resornih ministarstava do|emo do odre|enih sredstava - istakao je Tadi} i dodao da }e program sanacije i reorgani-

U

zacije Centra za krompir u Gu~i vrlo brzo biti prosle|en resornim ministarstvima. Prema re~ima Tadi}a, postoji vi{e mogu}nosti za revitalizaciju Centra, a me|u wima bi trebalo odabrati najboqe, jer ova ustanova ima velike potencijale. Centar za krompir je za sobom ostavio vi{e decenija uspe{nog rada. Poseduje imovinu i savremenu laboratorijsku opremu koja mu mo`e omogu}iti daqi rad na razvoju novih sorti krompira. Tu je i fitopatolo{ka laboratorija za proizvodwu bezvirusnog sadnog materijala, kao i agrohemijska laboratorijska opre-

ma za ispitivawe tehnolo{kih svojstava krompira. Na `alost, ima malo stru~nih qudi, ka`e Tadi}, koji bi mogli da upravqaju jednom ovakvom ustanovom, ali se draga~evski Centar za krompir, naravno uz podr{ku Vlade, mo`e revitalizovati. - Deo zemqi{ta na Goliji, koji je koristila ova ustanova, dr`ava je proglasila za{ti}enom zonom i tu se vi{e ne mo`e organizovati proizvodwa semenskog krompira. Otuda bi trebalo razmotriti mogu}nost otu|ewa odre|enih parcela, kako bi se obezbedila obrtna sredstva za rad Centra. To je jedna od raspolo`ivih mogu}nosti, ali imamo i druge.

Pregovaramo i sa predstavnicima dve strane kompanije, koje se bave proizvodwom semenskog krompira, a zainteresovane su za o`ivqavawe ove nau~no-istra`iva~ke ustanove, tako da bi Centar za krompir u Gu~i dobio zna~ajno mesto u proizvodwi i kontroli kvaliteta sadnog materijala koji bi se plasirao u ovom delu Evrope. Za sada su to samo mogu}nosti, a na nama je da odaberemo one prave i zajedni~kim snagama obnovimo rad Centra - rekao je Tadi}. On je podsetio da su proizvo|a~i krompira u Draga~evu ostali bez stru~ne podr{ke, koju su nekada imali u ovoj ustanovi, i da bi im mnogo zna~ilo da se rad Centra za krompir obnovi. S obzirom da se ova zna~ajna poqoprivredna kultura gaji u selima, dobro bi bilo da se kontrola zemqi{ta, sadnog materijala i ~itav monitoring proizvodwe semenskog i jelovnog krompira obavqaju u ustanovama koje se nalaze u proizvo|a~kim centrima, a ne u udaqenim gradovima. Centar za krompir ima takvu prednost, jer su Draga~evo i Ivawica poznati po ovoj vrsti proizvodwe. Pojedini segmenti programa revitalizacije bi mogli da se pokrenu bez nekih velikih ulagawa. Vrednost ukupne imovine Centra za krompir je oko milion i po evra, a ova ustanova je u periodu kada je dostigla svoj zenit u radu zapo{qavala oko 50 radnika. V. S.

POQOPRIVREDNO SAVETOVAWE U DRAGA^ICI eliko interesovawe sto~ara sa podru~ja Draga~eva je izazvalo poqoprivredno savetovawe, koje je nedavno odr`ano u Draga~ici. O pripremi sena`e i sila`e, efektima koji se posti`u wihovom primenom u ishrani krava muzara, kori{}ewu inokulanata, kao i krmnim sme{ama, govorili su doktori Bora Dini}, nau~ni savetnik Instituta za krmno biqe, i Marina Vrawe{, diplomirani in`ewer Miroslav Ja}imovi} iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be “^a~ak” i Dejan Spasi} (“Panteli}” Kraqevo). Poseban segment poqoprivrednog savetovawa bio je posve}en aktuelnim podsticajnim merama Ministarstva poqoprivrede.

V

EDUKACIJOM DO BOQIH EFEKATA PROIZVODWE Dr Bora Dini} je istakao da se silirawem pove}ava hranqiva vrednost kukuruza za 25 do 40 odsto, {to se pozitivno odra`ava i na uve}awe proizvodwe mleka ili mesa. - Iako je silirawe u na{oj zemqi daleko zastupqenije nego {to je to bila praksa u nekom ranijem periodu, wegova tehnologija je jo{ uvek nedovoqno poznata. Na{im sto~arima je jo{ uvek neophodna edukacija, jer se neke biqne vrste te`e siliraju. Uko-

AGRARNI BUXET OP[TINE Kako je istakla dr Zorica Kova~evi}, zamenik predsednika op{tine, lokalna samouprava je u ovoj godini za poqoprivredu izdvojila 20 miliona dinara, a deo tih sredstava opredeqen je i za organizovawe savetovawa i studijskih putovawa, koja su veoma bitna za postizawe boqih rezultata u proizvodwi. - Lokalna samouprava je prvi put u pro{loj godini formirala agrarni buxet i za podsticaje poqoprivredi izdvojila 14 miliona dinara. U 2013. zna~ajno smo uve}ali taj iznos. Sude}i po informacijama koje dobijamo sa terena, poqoprivrednici su veoma zadovoqni. I u narednom periodu }emo nastaviti ovakvu praksu i nastoja}emo da pokrijemo sve oblasti poqoprivrede rekla je dr Zorica Kova~evi}. Ona je naglasila da poqoprivreda ima dobru perspektivu i predstavqa veliki potencijal draga~evskog kraja.

liko se usev ne pokosi na vreme ili se ne ispo{tuje kompletna procedura - to se odra`ava na kvalitet, odnosno hranqivu vrednost sila`e - rekao je Dini}. On je dodao da se kukuruz ranije silirao bez dodataka, pa su i efekti wegove iskori{}enosti bili daleko slabiji. Kod lucerke, crvene deteline i travno-detelinskih sme{a neophodno je wihovo ko{ewe u odgovaraju}oj fazi, provewavawe, dodavawe inokulanata... Veoma ~esta gre-

{ka sto~ara je kasna kosidba, naj~e{}e kada biqka odrveni, {to dovodi do duplo lo{ijeg kvaliteta sila`e. Milenko Kaplarevi}, sto~ar iz Milatovi}a, ka`e da sto~arstvo zahteva velika ulagawa i da to i jeste glavni razlog propadawa brojnih farmi u Srbiji. - Re~ je o veoma skupoj proizvodwi, koja tra`i mnogo zemqe i mehanizacije, a takav kapital se stvara generacijama. Osnovni problem sto~ara draga~evskog

kraja je {to nemaju udru`ewe. Svaki sto~ar mora samostalno da obezbedi kompletnu mehanizaciju, a to su ogromna ulagawa. Mnogi su podizali kredite, koje nisu mogli redovno da otpla}uju, {to je izazvalo zatvarawe brojnih farmi. Sto~arstvu Srbije je neophodna daleko ja~a potpora prvenstveno dr`ave - rekao je Kaplarevi}. On je tako|e istakao da je i edukacija poqoprivrednika veoma zna~ajna za pove}awe prinosa gajenih kultura i uve}awe produktivnosti rada. Govore}i o podsticajnim merama dr`ave, Radovan [evarli} iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be “^a~ak” je naglasio da su trenutno na snazi uredbe za ratarsku proizvodwu. Poqoprivrednici mogu ostvariti pravo na regresirawe goriva u iznosu od 50 dinara po litru (po hektaru obradive povr{ine maksimalno 60 litara goriva) za jesewe radove. Zahtevi se podnose do 15. decembra. Tako|e imaju pravo i na regres za osigurawe poqoprivrednih useva. Na snazi su i uredbe za tov junadi, jagwadi i sviwa. Uskoro bi trebalo da krene i isplata podsticaja u oblasti proizvodwe mleka, po muznom grlu 20 hiqada dinara. Organizatori poqoprivrednog predavawa su Fond za razvoj poqoprivrede i Savet za selo, uz podr{ku Op{tine. V. S.


26

OGLASI

MALI OGLASI PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, UKWI@EN POSLOVNO STAMBENI OBJEKAT U TRNAVI (kod Trnavske reke uz regionalni put) 600 m/2, NA DVA NIVOA, POGODAN ZA SVE DELATNOSTI I ZA STANOVAWE. Telefon: 032/221400, mob. 064/12-41806, preko celog dana. PRODAJEM KU]U U DQINU / LU^ANI / OD 230 M2 SA 7 ARI PLACA I POMO]NIM OBJEKTIMA. TEL. 032/ 556-2-644

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG JEZIKA ZA OSNOVCE - ^ASOVI GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE.

065/2004-115 Marija

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM ~etvorosoban stan od 128 + 12 m2, nov , centar , 2. sprat. Tel. 032/ 342-190, 063/ 691-761 PRODAJEM ~etvorosoban stan od 89 m2. Tel. 063/ 735-0-260 PRODAJEM ~etvorosoban stan od 77.78 m2, kod restorana “Brvnare” 6. sprat, CG, ima lift. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan od 82 m2, kod Hotela Morava. Cena 49.500 evra. Tel. 032/ 333872, 062/ 302-240 PRODAJEM trosoban stan od 78 m2, na Vinari. Tel. 062/ 514429 PRODAJEM trosoban stan od 77 m2, centar, 7. sprat, cg, lift. Cena 38.000 evra. Tel. 063/ 691761, 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan od 76 m2, kod Hotel Morave. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM trosoban stan od 75 m2, dupleks, u Aveniji 2. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM trosoban stan od 75 m2, kod Hotel Morave. Tel. 060/ 345-0-043 PRODAJEM trosoban nov stan od 71.20 m2, Obili}eva ulica. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM trosoban stan od 62 m2 u Beogradu, Rakovica,

IZDAJEM NOVU NAME[TENU GARSOWERU , CENTAR GRADA, ZAPOSLENIM OSOBAMA. TEL. 224590, 063/ 735-0-260 PRODAJEM KU]U 100 M2, SRE\ENA, CENTAR GRADA, CG. CENA 70.000 EURA. TEL. 063/ 7350-260, 224-590 IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, za `enske osobe. Tel. 032/ 373-571, 064/ 829-2-720

PRODAJEM PLAC OD 1.5 HA, U ATENICI, NA PLACU OBJEKAT 32 M2, [TALA 70 M2, TREN 100 M2, 80 ARI OGRA\ENO PLASTIFICIRANOM @ICOM, PARCELA ZASA\ENA TRE[WOM, UVEDENA VODA I STRUJA, PORED ASFALTNOG PUTA. CENA 21.000 EVRA. TEL. 063/ 691-761 Vidikova~ki venac, 2. sprat, CG, interfon, klima, parking. Cena 54.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM trosoban stan u centru, 1. sprat, pogodan za poslovni prostor. Tel. 060/ 3498-490 PRODAJEM trosoban stan na Alvaxinici, 1. sprat. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan, centar grada, 2. sprat. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan, u centru grada. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM trosoban stan u centru. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM trosoban stan kod Hotel Morave, 1. sprat, CG, sa terasom. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvoiposoban stan od 78 m2, {iri centar, dupleks, 3. sprat, CG, gara`a, podrum. Cena 52.000 evra. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM dvoiposoban stan od 66 m2, kod Hotel Morave. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM dvoiposoban stan od 63.38 m2, na Alvaxinici, cg, dva lifta, u odli~nom stawu. Cena 33.000 eura. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dvoiposoban stan od 54 m2, na Keju, ~etvrti sprat, cg, lift. Cena 38.000 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM dvoiposoban stan, nov, na Alvaxinici, tre}i sprat. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM dvosoban stan od 69 m2, prvi sprat, strogi cen-

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN JESEWI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM STAN DVOIPOSOBAN, 60M2, SOLITER „PROSVETA“, POVOQNO, BEZ POSREDNIKA. 063/611-497 OD 17-20 ^ASOVA. PRODAJEM DVOSOBAN STAN 57 M2, 6. SPRAT, IMA LIFT,U AVENIJI 2. IMA 2 TERASE I PODRUM. CENA 33.600 EURA. Tel. 065/ 326-0-745 OTKUP STARIH DOTRAJALIH, NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855

PRODAJEM dvosoban stan, 49,8 metara kvadratnih, kod Slobodinog igrali{ta. Telefoni: 065/3463000 i 061/188-41-74. tar, ulica H. Veqkova. Pogodan za poslovni prostor. Tel. 032/ 371-263, 064/ 181-7-247 PRODAJEM dvosoban stan od 65 m2, drugi sprat, u Qubi}skoj ulici. Tel. 060/ 731-8-148 PRODAJEM dvosoban stan od 62 m2, u Gorwem Milanovcu, ul. Vuka Karaxi}a. Tel. 032/ 344684, 064/ 127-6-727 PRODAJEM dvosoban stan od 61 m2, 1. sprat, @elezni~ka ulica. Tel. 032/ 344-630 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2, Kej, drugi sprat. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2 na Keju. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, Avenija 2, {esti sprat, ima lift, 2 terase, podrum. Tel. 065/ 326-0-745 PRODAJEM dvosoban stan od 56,83 m2 u Aveniji 2, lift, CG. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, Kej, prvi sprat, CG, nov. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, Avenija, CG. Cena 31.000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, {iri centar, 5. sprat, CG, u perfektnom stawu. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, {iri centar grada, 3. sprat, komplet renoviran. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, Nemawina ulica, 3. sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan od 54 m2 blizu H. Morave, sedmi sprat, terasa, cg, lift. Cena 33000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, na Alvaxinici, tre}i sprat, CG, lift. Cena 31.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, CG, ^a~anski P. Odred, tre}i sprat. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, na Alvaxinici, tre}i sprat, CG, lift. Tel. 063/ 691761

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/8617 988 STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski.

IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0228 PRODAJEM dvosoban stan od 51 m2. Cena 26.000 evra. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2, kod Medicinske {kole. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2 u blizini {kole “Dragi{a Mi{ovi}”. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2, ulica Svetog Save. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 46 m2, u Nemawinoj. Tel. 061/ 291-6-355 PRODAJEM dvosoban stan od 46 m2, na Gradskom {etali{tu. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, Nemawina ulica, kompletno renoviran, prvi sprat, CG. Cena 30.000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 44 m2 kod H. Morave. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 42 m2, CG, na Keju. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 42 m2, centar, 4. sprat, dve terase, nije posledwi. Cena 26.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan u Nemawinoj, tre}i sprat, lift. Cena 35.000 evra. Tel. 060/ 3498-490 PRODAJEM dvosoban stan u centru, renoviran, sa novim name{tajem i belom tehnikom. Cena 35.000 evra. Tel. 062/ 514429 PRODAJEM jednoiposoban stan od 54 m2, centar, korisna povr{ine 40 m2, 6. sprat, CG, lift. Cena 24.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43+10 m2, kod “Brvnare”, 6. sprat, lift. Cena 29.500 evra. Tel. 032/ 342-190, 063/ 691-761 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43 m2 u {irem centru. Tel. 064/ 673- 2- 969

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

HITNO PRODAJEM 2 STANA , 65+30 M2, NA 1. SPRATU, DVE ODVOJENE STAMBENE JEDINICE, SA CG, UL. M. NIK[I]A. CENA 50.000 EURA. TEL. 060/ 349-8-490

PRODAJEM HITNO dve ku}e od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Mo`e zamena za stan, uz doplatu. Mogu}nost dogovora.Hitno Tel. 063/843-0-214

NOVI REZERVNI DELOVI ZA ULI^NE OFF-ROAD I ATV MOTOCIKLE OD JAPANSKIH, ITALIJANSKIH I OSTALIH EVROPSKIH PROIZVO\A^A. SUPER CENE UZ DOBAR KVALITET. TEL. 065/ 445-0-015

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2.Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675

IZDAJEM ILI PRODAJEM PLAC 10 ARI I POSLOVNI PROSTOR 200 m2 U PREQINI PORED PUTA. TEL. 061/ 111-6-439

PRODAJEM plac od 15 ari u Miokovcima, sa objektom od 10 m2, ima struja i voda. Cena 1.700 eura. Tel. 063/ 843-0-214

IZDAJEM JEDNOSOBAN, NAME[TEN STAN U U@ICU ZA STUDENTE ILI \AKE. ZASEBAN ULAZ. TEL: 031/518-081 KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18

PRODAJEM jednoiposoban stan od 43 m2 u blizini Hotel Morave. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednoiposoban stan od 42 m2, CG, u Balkanskoj ulici. Cena 24.500 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM jednoiposoban stan od 42 m2, Qubi} kej, 4. sprat / nije posledwi /, terasa. Cena 26.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM jednoiposoban stan, drugi sprat, ulica Qubi}ska. Tel. 063/ 127-5-630 PRODAJEM jednoiposoban stan u {irem centru. Tel. 032/ 344-630 PRODAJEM dva nova jednoiposobna stana , Vinara , 39 m2, terasa, ima lift, 6. sprat. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednosoban stan od 45 m2 u Nemawinoj ulici. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM jednosoban stan od 40.66 m2, Qubi} kej, 5. sprat, CG, dva lifta. Cena 26.000 eura. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342190 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2 u Nemawinoj ulici. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, u Aveniji 1, u zgradama od fasadne cigle. Tel. 064/ 6732-969 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2 u blizini O[ “Dragi{a Mi{ovi}”. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2 , {iri centar, 5. sprat. Cena 20.000 evra. Tel. 032/ 342190, 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan u centru, renoviran, prvi sprat, CG. Cena 24.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM jednosoban mawi stan, CG, lift, tre}i sprat, na Vinari. Tel. 063/ 127-5-630, 032/ 224-590 PRODAJEM jednosoban stan u centru, prvi sprat, povoqno.

PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964 IZDAJEM JEDNOSOBAN STAN U DRAGA^EVSKOJ ULICI, ZASEBAN ULAZ. TEL: 032/332-761 PRODAJEM dvoiposoban stan 78 m2, {iri centar, dupleks, 3. sprat, cg, gara`a 24 m2 (struja, voda, video nadzor, kanal za kola), podrum, zidan (struja, voda). Cena 52000 eura. Tel. 063/ 691-761, 032/342-190 PRODAJEM KU]U U U@EM DELU GRADA, ILI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL: 223-116 OD 9-18

Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM garsoweru od 30 m2, CG- kalorimetri, tre}i sprat, nova, ima lift. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM garsoweru od 29 m2, kod H. Morave, CG, u odli~nom stawu. Cena 18. 000 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342190 PRODAJEM garsoweru od 27 m2, drugi sprat, centar. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, na Qubi} keju. Tel. 063/ 349333 PRODAJEM garsoweru od 25 m2, VP, na Alvaxinici , sa ili bez stvari, mogu} dogovor. Cena 15.500 evra sa stvarima. Tel. 032/ 342-190, 060/ 434-2-190 PRODAJEM garsoweru od 19 m2, ~etvrti sprat, u Nemawinoj. Cena 16.000 evra. Tel. 060/ 3489-270 PRODAJEM garsoweru na Alvaxinici, povoqno. Cena 18.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM nove stanove, mogu}nost subvencije, 700 e / m2. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM stan u strogom centru grada, u Sin|eli}evoj. Povoqno. Tel. 065/ 641-4-140 PRODAJEM stan od 83 m2 u strogom centru grada. Povoqno. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 77 m2, u centru grada. Tel. 032/ 224-590 PRODAJEM stan od 76 m2, Balkanska ulica, drugi sprat. Tel. 032/ 349-849 PRODAJEM stan od 68 m2, centar grada, povoqno. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 66 m2 na Gradskom {etali{tu, drugi sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 66 m2, Svetog Save. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 64 m2 na Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043


PRODAJEM stan od 63 m2, ulica S. Save. Tel. 064/ 131-2544 PRODAJEM stan od 63 m2 na Alvaxinici. Tel. 064/ 146-87-32 PRODAJEM stan od 63 m2, u centru grada. Tel. 063/ 127-5-630 PRODAJEM stan od 58 m2, kod H. Morave, prvi sprat. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan od 57 m2, u Aveniji 2. Cena 31.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan od 57 m2, u Aveniji 2. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 57 m2, nov, odmah useqiv. Cena 720 evra/ m2. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 53 m2 kod Solida. Mo`e na kredit ili na rate. Tel. 061/ 115-9-863 PRODAJEM stan od 53 m2, strogi centar, iznad “Deserta”. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 52 m2, Kej, tre}i sprat. Cena 28.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan od 52 m2 na Qubi} keju, 2. sprat. Cena 31.500 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 51 m2, CG, Qubi} kej. Cena 27.500 evra. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 50 m2 na Vinari, lift, CG, terasa, gleda na park. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM stan od 50 m2 sa CG, u blizini Doma zdravqa. Mo`e zamena za ve}i, uz doplatu. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM stan od 49 m2 u blizini {kole “Dragi{a Mi{ovi}”, drugi sprat, CG. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 49 m2, na Keju. Cena 30.000 evra. Tel. 060/

STANOVI P-27 m2, 2.sprat, CG, centar. Cena 20.000 eura P-30 m2, 3. sprat, CG kalorimetri, Avenija 2. Cena 22.500 eura P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 22.000 eura P-34 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 20.000 eura P-32 m2, 3. sprat, CG, H. Morava. Cena 22.500 eura P-42 m2, 4. sprat, TA, kod {kole "Milica Pavlovi}". Cena 21.000 eura P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 31.000 eura P- 49 m2, 2. sprat, CG, Svetog Save. Cena 29.000 eura P-50 m2, 1. sprat, TA, Obili}eva. Cena 24.000 eura P-52 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 37.000 eura P-54 m2, 3. sprat, TA, Bawalu~ka. Cena 29.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, D.Markovi}. Cena 35.000 eura P-57 m2, 1. sprat, CGkalorimetri, Kej, nov. Cena 42.000 eura

27

OGLASI

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

349-8-490 PRODAJEM stan od 49 m2, ulica Svetog Save. Cena 28.850 evra. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 49 m2, sa podrumom, stari “ Autoprevoz”. Tel. 064/ 618-6-058 PRODAJEM stan od 48 m2, ulica K. V. Popovi}a br.14. Tel. 061/ 661-1-124 PRODAJEM stan od 47 m2 na Qubi} keju, u zgradama od fasadne cigle. Tel. 064/ 673-2969 PRODAJEM stan u Beogradu, Krwa~a / kod Metroa /, od 46 m2, sa terasom. Lokacija odli~na. Hitno i povoqno. Tel. 060/ 151-9-130, 065/ 528-4-877 PRODAJEM stan od 45 m2, sre|en, Nemawina ulica. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM nov stan od 43 m2, na Alvaxinici. Tel. 064/ 262-9109 PRODAJEM stan od 43 m2, u Nemawinoj ulici. Tel. 032/ 228457 PRODAJEM nov stan od 43 m2, na Alvaxinici. Tel. 064/ 262-9109 PRODAJEM stan od 43 m2 u blizini {kole “ Milice Pavlovi}”. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 42 m2, kod “Medicinske” {kole. Cena 21.000 evra. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 41 m2, Qubi} kej, CG, peti sprat. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 40 m2, na Qubi} keju. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 40 m2 ulica Qubi}ska. Tel. 064/ 146-8732 PRODAJEM stan od 40 m2, nov,

kod Gradskog parka. Tel. 060/ 034-3-687 PRODAJEM stan od 40 m2 u Balkanskoj ulici. Cena 21.000 evra. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 38 m2, ulica Svetog Save. Cena 23.000 evra. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 32 m2, odli~an raspored, CG, Nemawina ulica. Povoqno. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 31 m2, ima posebno sobu, terasu, kod Hotel Morave. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM stan od 30 m2, centar. Cena 24.000 evra. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 28 m2, kod H. Morave. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 27 m2, centar. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 18 m2, 5. sprat, ulica Nemawina. Cena 16.500 evra. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM mawi dvosoban stan, Qubi} kej, zgrada od fasadne cigle. Tel. 064/ 673-2969 PRODAJEM ku}u od 220 m2, sa 7. ari placa, u Qubi}u. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u od 200 m2 + PK, sa 18 ari placa, u Qubi}u. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM ku}u od 175 m2, 5 ari placa, kod Trnavske reke. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u na Zlatiboru, naseqe Zova, apartmanskog tipa / 4 apartmana-2 dupleksa /, SU+P+PK, od 174 m2, ku}a u sivoj fazi, na 10 ari placa. Cena 90.000 evra. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM ku}u u Atenici

P-57 m2, VP, CG, Avenija 2. Cena 31.000 eura P- 58 m2, 1. sprat, CG, Svetog Save. Cena 35.000 eura P-60 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 40.000 eura P-64 m2, 9. sprat, Alvaxinica. Cena 36.000 eura P-66 m2, 7. sprat, CG, S. Save. Cena 33.000 eura P- 68 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 38.000 eura P-83 m2, 1. sprat, TA, centar. Cena 50.000 eura P-83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 63.000 eura P-90 m2, 3. sprat, CG, {etali{te. Cena 73.000 eura

Cena 20.000 eura P-80 m2, na 4 ara, Suvi Breg. Cena 26.000 eura P-90 m2, na 4 ara, Qubi}. Cena 32.000 eura P-68 m2, Balkanska. Cena 24.000 eura P-120 m2, 9.5 ari, kod Po{tinog magacina. Cena 50.000 eura P-120 m2, 5 ari, Qubi} P-150 m2, 2.5 ari, kod O[ "Ratko Mitrovi}". Cena 44.000 eura P- 150 m2, 2.3 ara, kod {kole Ratko Mitrovi}. Cena 44.000 eura P-190 m2, 5.6 ari, Loznica. Cena 41.000 eura P-220 m2, 7 ari, Qubi}. Cena 58.000 eura P-200 m2+PK, na 18 ari, Qubi}. Cena 51.000 eura

KU]E P-46 m2, na 12.40 ari, Prijevor. Cena 9.000 eura P-57 m2, 1.5 a, kod gradskom bedema. Cena 21.000 eura P-60 m2, 5 ari, Prijevor. Cena 21.000 eura P- 60 m2, 6 ari, Avenija. Cena 35.000 eura P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko poqe. Cena 30.000 eura P-70 m2, na 34 a, Loznica. Cena 19.000 eura P-70 m2, 50 ari, Atenica.

IZDAVAWE P-24 m2, 1. sprat, garsowera, nename{tena, nova, Obili}eva, CG, ima kuhiwu. Cena 110 eura P-40 m2, 3. sprat, Qubi}ska, CG, jednoiposoban, name{ten. Cena 150 eura P-47 m2, 3. sprat, ulica 9. Jugovi}a, jednoiposoban, name{ten, CG, terasa. Cena 140 eura P-50 m2, 3. sprat, S. Markovi}a, noviji, nename{ten, dupleks, dve spava{e sobe, CG. Cena 140 eura

160 m2, P+PK, 9, 61 ar placa, 24 m2 pomo}ne prostorije,15 m2 gara`a, cg, cena 50000 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 150 m2, sa 2.6 ari placa, Qubi}. Mo`e zamena za stan. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u od 150 m2 sa 5. ari placa, u Lugovima. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u od 150 m2, 2.5 ari placa kod {kole “Ratko Mitrovi}”. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u u Trbu{anima, 150 m2, 5 ari placa, grejawe na ~vrsto gorivo. Cena 57.000 evra. Tel. 063/ 691761, 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u u Loznici od 110 m2, 34 ari placa. Cena 20.000 evra. Tel. 032/ 342-190, 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u od 100 m2 i 25 ari placa u Topoli. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM ku}u od 100 m2 u Ko{utwaku. Tel. 032/ 554-5-147 PRODAJEM ku}u u Prijevoru od 100 m2, sa 50 ari livade i 25 ari {ume, sa CG. Tel. 060/ 434-2190, 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 100 m2, legalizovana, P+PK, u Me|uvr{ju , Peji~ina krivina, do jezera, 6 ari placa, podrum, 2 parking mesta. Tel. 063/ 691761, 032/342-190 PRODAJEM ku}u u Vidovi od 100 m2, PO+P+1, 50 ari livada, 25 ari {uma, cena 26.000 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 90 m2, 4 ara placa, u Qubi}u. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u od 80 m2 sa 4 ara placa na Suvom Bregu. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u od 75 m2 , P+1, u Zabla}u , 6 ari placa, cena 20000 evra. Tel. 063/ 691761, 032/ 342-190 PRODAJEM dve ku}e od 74 + 56 m2, sa 4.5 ari placa, u Ko{utwaku. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u od 70 m2, i 4 ara placa u Kulinova~kom poqu. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u od 70 m2, sa 3 ara placa , na @elezniku. Tel. 063/ 600-938 PRODAJEM ku}u od 70 m2, 34 ara placa, u Loznici. Tel. 064/ 262-9109 PRODAJEM ku}u od 70 m2 na 4. ari placau blizini Nemawine ulice. Povoqno. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM ku}u od 68 m2, u Balkanskoj ulici. Tel. 064/ 2629-109 PRODAJEM ku}u od 60 m2 na Suvom bregu, sa 4 ara placa, zidana gara`a, zidan pomo}ni objekat. Cena 26.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 2 ara placa kod bioskopa “Prag”. Tel. 064/ 139-4-468 PRODAJEM ku}u od 57 m2, sa 1.5 ari placa kod G. bedema. Cena 21.000 evra. Tel. 063/ 453043 PRODAJEM ku}u u Ko{utwaku od 56 m2, sa 3,74 ari placa, cena 33000 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u prizemna, povr{ine 51 m2, kod “Slobode”, na 5.84 ari placa. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u od 50 m2 sa 12 ari placa u Dowoj Trep~i. Cena 12.000 evra. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM ku}u - stan od 48 m2, ulica Obili}eva 12. Tel. 032/ 374-759, 064/ 217-6-052 PRODAJEM ku}u od 46 m2, sa 12 ari placa, u Prijevoru. Cena 10.000 evra. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u 35+13 m2, 1 ar zemqe, u ulici Vojvode Stepe. Tel. 032/ 228-457 PRODAJEM dve prizemne ku}e na 6 ari placa na Alvaxinici. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dve ku}e na 6 ari

placa u blizini Balkanske ulice. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dve ku}e od 63.76 m2 i 59.58 m2, na placu povr{ine 5.10 ari u Qubi}u. Cena 50.000 evra. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM dve ku}e u Ko{utwaku od 95 m2 i 52 m2, na 4 ari placa, grejawe na gas. Cena 75.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dve ku}e , posebne stambene jedinice , od 75 m2 i 125 m2, na Alvaxinici, sa placem od 4 ara. Povoqno. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM ku}u u Gori~anima, sa 50 ari placa. Tel. 061/ 188-0-429 PRODAJEM dve ku}e i imawe u Pakovra}u. Tel. 064/ 196-4-705 PRODAJEM ku}u i 10 ari placa u Kulinova~kom poqu. Tel. 064/ 471-7-483 PRODAJEM ku}u i 4 ara placa u Gorwoj Trep~i. Cena po dogovoru. Tel. 032/ 822-578 PRODAJEM vikend ku}u od 60 m2 na Karauli , 38 ari placa (15 ari pod borovom {umom), cena 16000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM vikend ku}u od 50 m2, u Ov~ar Bawi , 2 ara placa, cena 10.000 evra. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u na ekstra lokaciji. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM vikend ku}u od 35 m2, na jezeru u Me|uvr{ju , PPK, ima struju i vodu, pomo}ni objekat 10 m2, betonirana obala i dok, 3 ara placa. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM vikend ku}u od 27.5 m2, u Gorwoj Atenici, 1 ar placa, letwikovac od 16 m2, gara`a, pom.objekti od 13.5 m2, vo}wak 12 ari i {uma. Cena 7.500 evra. Tel. 032/ 342-190, 063/ 691-761 PRODAJEM vikendicu od 20 m2 ,u Loznici, sa pomo}nim objektima, na 20 ari placa. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM vikendicu i 60 ari placa u Kuki}ima. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM seosko doma}instvo sa tri ku}e od 30 m2, 50 m2 i 42 m2, u Slatini, na 70 ari placa, pomo}ni objekti od 200 m2. Cena 30.000 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM seosko doma}instvo u Lipnici sa 3.5 ha oku}nice. Tel. 063/ 652 - 804 PRODAJEM seosko doma}instvo u Ka~ulicama, sa 2.5 ha zemqe. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM seosko doma}instvo u Dowoj Gorevnici, ku}a od 60 m2 na 50 ari placa, 120 stabala vo}a, sala{, senik, pomo}ni objekti. Cena 20000 evra. Tel. 032/ 342-190, 063/ 691761 PRODAJEM seosko imawe u Gorwoj Gorevnici sa 90 ari placa. Tel. 032/ 346-541 PRODAJEM seosko doma}instvo u Grabu, ku}a 70m2 na 30 ari placa, 55 ari obradive zemqe, 1,50 ha {ume, 11 km. od centa grada. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM lokal od 11 m2 , u ^a~ku, centar grada. Tel. 064/ 673-2-969 NEKRETNINE - IZDAVAWE - POTRA@WA IZDAJEM ~etvorosoban name{ten stan u Aveniji. Tel. 063/ 453-043 IZDAJEM trosoban name{ten stan na [etali{tu . Tel. 064/ 834-5-226 IZDAJEM trosoban stan u Beogradu, Medakovi} 3, name{ten, dve terase, grejawe, dva lifta, peti sprat. Mogu} dogovor na du`i period. Tel.

063/ 270-028 IZDAJEM trosoban nename{ten stan, Qubi} kej , sa CG. Tel. 063/ 617-572 IZDAJEM dvoiposoban name{ten stan u Beogradu, ulica Vojvode Stepe, ima CG i klima. Tel. 064/ 237-6-939 IZDAJEM dvoiposoban name{ten stan na Alvaxinici, CG, drugi sprat, lift. Tel. 062/ 143-5-027 IZDAJEM dvoiposoban stan na Miqakovcu, za studente. Tel. 063/ 802-0-522 IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 032/ 537-2-816 IZDAJEM dvosoban poluname{ten stan, ima parno grejawe, KTV. Tel. 061/ 135-3-338 IZDAJEM dvosoban name{ten stan na Alvaxinici, tre}i sprat, ima lift. Tel. 031/ 388-7792, 066/ 487-792 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Novom Beogradu, ulica Gandijeva108, za studente. Tel. 032/ 344-899, 065/ 635-9-979 IZDAJEM dvosoban name{ten stan, Op{tina Novi Beograd. Tel. 065/ 667-9-023 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u N. Beogradu, blizu fakulteta “ Megatrend”. Tel. 063/ 8621-781 IZDAJEM dvosoban name{ten stan sa CG, u ulici Radi{e Po{ti}a, u prizemqu. Tel. 064/ 251-9-676, 032/ 552-2-863 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan- ku}a, poseban ulaz, nova gradwa, grejawe na TA. Odmah useqiv. Tel. 032/ 332761 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan na Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043 IZDAJEM jednosoban stan, {iri centar grada. Tel. 060/ 558-9-296 IZDAJEM jednosoban stan kod “Kalimera”, zasebna ku}a, novogradwa. Tel. 032/ 346-865 IZDAJEM jednosoban stan u Beogradu, centar, Ta{majdan. Tel. 063/ 743-5-546 IZDAJEM jednosoban stan u Beogradu - Dor}ol , nije u zgradi. Tel. 064/ 569-6-242, 064/ 1337-286 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan u centru grada. Tel. 064/ 145-0-644 IZDAJEM jednosoban name{ten stan i garsoweru kod Fakulteta, grejawe, TA pe}. Tel. 060/ 029-1263, 032/ 391-977 IZDAJEM jednosoban nov name{ten stan. Tel. 063/ 453-043 IZDAJEM jednosoban konforan name{ten stan. Tel. 064/ 031-7072 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Beogradu, Cvetkova pijaca, blizu centra, TA grejawe. Tel. 064/ 371-2-307 IZDAJEM jednosoban name{ten stan za studente, u Beogradu, \ev|eli~ka 5, kod \eram pijace. Tel. 069/ 816-0-071, 032/ 880-091 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan u posebnoj ku}i, ulica 601, br. 9/1, u Loznici kod po{tinog magacina. Tel. 032/ 374-893, 063/ 643534 IZDAJEM name{tenu garsoweru u Beogradu, Karaburma, kod Bogoslovije, video nadzor, klima i kablovska. Tel. 032/ 354-285, 063/ 525-888 IZDAJEM name{tenu garsoweru od 19 m2, na Qubi} keju, u belom soliteru. Tel. 063/ 12920-53 IZDAJEM stan od 55 m2 na Novom Beogradu, kod fontane. Tel. 063/ 829-3-949 IZDAJEM stan od 33 m2, u Beogradu, terasa, tre}i sprat, CG, kablovska, kod Studentskog doma, za zaposlena lica.Tel. 069/ 455-1-757


28

OGLASI

IZDAJEM u BeograduVo`dovac, kompletno name{ten stan za studente. Tel. 064/ 668-6601 IZDAJEM jednosoban konforan mali stan u Beogradu, prvi sprat, Filmski grad. Tel. 060/ 714-4-888 IZDAJEM povoqno stan za studente u Beogradu. Tel. 032/ 346288 , 066/ 346-288 IZDAJEM name{tenu konfornu garsoweru, ulica Kneza Milo{a 130. Tel. 064/ 334-4-061 IZDAJEM name{tenu garsoweru. Tel. 063/ 453-043 IZDAJEM novoizgra|ene garsowere za studente, u centru Kragujevca. Tel. 060/ 337-2-600 IZDAJEM stan sa CG, za u~enicu ili zaposlenu devojku u ulici Kneza Vase Popovi}a. Tel. 066/ 910-3-044 IZDAJEM nename{ten stan od 65 m2 u centru , na prvom spratu. Tel. 064/ 391-3-059 IZDAJEM name{ten stan u centru grada. Tel. 061/ 115-9-863 IZDAJEM sobu za u~enice sa upotrebom kuhiwe i kupatila u Nemawinoj ulici. Tel. 064/ 1348-125 IZDAJEM sobu za studentkiwu

, u Beogradu, , sa upotrebom kuhiwe i kupatila. Tel. 064/ 257-7-435 IZDAJEM sobu u~enici ili studentkiwi u stambenoj zgradi sa CG. Tel. 032/ 341-900, 061/ 210-0-778 IZDAJEM sobu za dve u~enice studentkiwe, grejawe, internet, kablovska, u`i centar. Tel. 064/ 969-3-636 IZDAJEM sobu za studente i |ake, name{tena, blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, za `enske osobe. Tel. 032/ 373-571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, name{tena. Strogi centar. Tel. 064/ 102-2759 IZDAJEM sobe u blizini Medicinske {kole. Tel. 032/ 373-624 IZDAJEM sobe za studente i |ake. Tel. 062/ 385-819 IZDAJEM sobu kod Prehrambene {kole. Tel. 063/ 120-2-151, 064/ 560-0-490 IZDAJEM jednokrevetnu sobu za studenta u stanu, centar grada, CG. Tel. 064/ 970-9-653

IZDAJEM ku}u od 48 m2, kod Rasadnika u Trbu{anima. Tel. 064/ 223-5-592 IZDAJEM mawu ku}u u u`em delu grada, name{tena . Tel. 032/ 225-646, 064/ 434-9-842 IZDAJEM ku}u sa dvori{tem, u ^a~ku, u centru, kod “ Kule “. Pogodna za agencije. Tel. 064/ 970-9-558 IZDAJEM ku}u studentima, parno grejawe, u neposrednoj blizini fakulteta. Tel. 064/ 920-6-704, 327-326 IZDAJEM name{tenu ku}u, kod SUP-a. Tel. 063/ 827-5-217 IZDAJEM prostor za stanovawe u Preqini. Tel. 032/ 382-518, 061/ 111-6-439 IZDAJEM poslovni prostor od 80 m2, strogi centar, pogodno za ordinaciju, auto{kolu, pekaru, kancelariju. Tel. 064/ 102-2-759 IZDAJEM poslovno - stambeni prostor u Sin|eli}evoj ulici. Tel. 063/ 453-043 IZDAJEM poslovni prostor centar grada, pogodan za advokatsku kancelariju. Tel. 032/ 225-431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM lokal od 60 m2 , u centru grada. Tel. 063/ 711-0-511 IZDAJEM lokal od 50 m2 u

AGENCIJI “GA[O NEKRETNINE” POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Kompletnu ponudu Agencije "GA[O NEKRETNINE" mo`ete videti na sajtu WEB NEKRETNINE.

060/434-2-190

GARSOWERE 23 m2, vp, nov, cg, 20.000 eura, [iri centar 22 m2, vp, cg, 18.500 eura, H. Morava 30 m2, vp, nov, gas, 23.000 eura, [iri centar 25 m2, vp, ta , 15.500 eura, Avlad`inica 26 m2, vp, ta, 18.500 eura, Qubi} kej 30 m2, 3 sprat, cg, nov, 23.500 eura, Avenija 2 29 m2, 5 sprat, cg, 18.000 eura, H. Morava 27, 40 m2, 3, 5, 6 sprat, cg, lift, novi, JEDNOSOBNI STANOVI 35, 60 m2, vp, 28.000 eura, Centar 38 m2, 2 sprat, ta, 25.500 eura, [iri centar 38 m2, 3 sprat, ta, 25.000 eura, B. Jankovi}a 38 m2, 4 sprat, cg, 28.000 eura, [iri centar 42 m2, 4 sprat, ta, 30.000 eura, H. Morava 38 m2, vp, cg, 23.500 eura, Qubi} kej 38 m2, vp, cg, lift, 23.500 eura, Qubi} kej 40,66 m2, 5. sprat, CG, lift, Qubi} kej, 26.000 eura JEDNOIPOSOBNI STANOVI 43+10 m2, 6 sprat, cg, 29.500 eura, Restoran Brvnara 43 m2, 4 sprat, ta, 28.000 eura, Qubi} kej 45 m2, vp cg, 28.000 eura, Avenija 1 47 m2, 4 sprat, ta, 32.000 eura, Slobodino igrali{te 38 m2, 4 sprat, eg, 26.000 eura, Avlad`inica 46 m2, sa stvarima, ta, 4 sprat, 23.000 eura, Po`ega 42 m2, 4 sprat, terasa, ta, 26.000 eura, Qubi} kej 43 m2, TA, VP, Gvo`|ar, 26.000 eura 39 m2, nov, 6sprat, CG, lift, terasa, 27500 eura, Vinara 39 m2, nov, 6 sprat, CG, lift, 27500 eura, Vinara DVOSOBNI STANOVI 59 m2, 4 sprat, cg, 39.500 eura, Avlad`inica 47+10 m2, 13 sprat, cg, 28.000 eura, H. Morava 55 m2, 1 sprat, ta, 29.000 eura, Qubi} kej 55 m2, vp, ta, 28.000 eura,

Qubi} kej 61 m2, 1 sprat, ta, 39.000 eura, H. Morava 58, 61 m2, 1 sprat, ta, 19.000 eura, Fabrika hartije 47 m2, 4 sprat, nov, cg, 34.000 eura, [iri centar 55 m2, 3 sprat, eg, 33.000 eura, B. Jankovi}a 51 m2, 6 sprat, cg, lift, 36.000 eura, H. Morava 55 m2, 3 sprat, ta, 29.000 eura, Nemawina 60 m2, 9 sprat, lift, cg, 37.000 eura, Avlad`inica 58, 30 m2, 6 sprat, cg, 35.000 eura, Qubi} kej 52 m2, 3 sprat, cg, 38.000 eura, Gradsko {etali{te 62, 80 m2, 3 sprat, cg, 31.000 eura, Avlad`inica 83 m2, 2 sprat, ta, 55.000 eura, Strogi centar 57 m2, 5 sprat, lift, cg, sa, 37.000 eura, Avenija 2 45 m2, 2 sprat, renoviran, 29.900 eura, Nemawina 52 m2, 4 sprat, ta, 33.000 eura, Qubi} kej 56 m2, 5 sprat, cg, 2 terase, 32.000 eura, Nemawina 64 m2, 1 sprat, cg, 45.000 eura, Restoran Brvnara 57 m2, 2 sprat, cg, adaptiran, 41.000 eura, Qubi} kej 47 m2, vp, cg, 30.000 eura, Qubi} kej 60 m2, 8 sprat, cg, 36.000 eura, H. Morava 55 m2, vp, cg, 31.000 eura, Avenija 2 67 m2, prizemqe, ta , 52.000 eura, Strogi centar 53 m2, 3 sprat, cg, lift, 33.000 eura, Avlad`inica 52 m2, 4 sprat, ta, 33.000 eura, Qubi} kej 60 m2, 5 sprat, cg, 38.000 eura, Avlad`inica, fasadna cigla 65 m2, 1 sprat, 700 eura/m2, Avlad`inica 57 m2, 6 sprat, cg, lift, 2 terase, 33.600 eura, Avenija 2 42 m2, 4sprat, TA, dve terase, 26000 eura, centar 57 m2, 1 sprat, CG, 37000 evra, Avenija 2 53 m2, 2sprat, CG, terasa, 37100 evra, Avenija 1 DVOIPOSOBNI STANOVI 56 m2, nov, 3 sprat, cg, 43.000 eura, Qubi}ska 54 m2, 4 sprat, cg, lift, renoviran, 38.000 eura, Qubi} kej 63, 38 m2, 9 sprat, cg, lift, 33.000 eura, Avlad`inica 68 m2, 1 sprat, gas, 40.000

eura, [iri centar 78 m2, 3 sprat, cg, gara`a, podrum, 52.000 eura, [iri centar 85 m2, 1 sprat, 700 eura/m2, Avlad`inica TROSOBNI STANOVI 75 m2, 1 sprat, cg, 50.000 eura , H. Morava 75 m2, 5 sprat, cg, 39.000 eura, H. Morava 76 m2, 7 sprat, cg, 45.000 eura, Avenija 68 m2, 3 sprat, cg, 600 eura/m2, Nemawina 77 m2, 7 sprat, cg, 40.000 eura, Centar 75 m2, 2 sprat, cg, 45.000 eura, Nemawina 81, 47 m2, 9 sprat, lift, cg, 53.000 eura, H. Morava 62 m2, 2 sprat, 54.000 eura, Beograd 70 m2, prizemqe, cg, lift, 46.000 eura, Qubi} kej ^ETVOROSOBNI STANOVI 77, 78 m2, 6 sprat, cg, lift, 50.000 eura, Restoran Brvnara 128+12 m2, 2 sprat, nov, cg, 98.500 eura, Centar KU]E 75 m2, P+1, 6 ari, 20.000 eura, Zabla}e 380 m2, P+1+PK, 25 ari, 120.000 eura, Preqina 56 m2, eg, cg ~vrsto, 3,74 ara, 33.000 eura, Ko{utwak 259, 62 m2, SU+P+1,9 ari, 138.000 eura, Parmenac 70 m2, SU+P+PK, 2 ara, 40.000 eura, Kopaonik 160 m2, P+PK, 9,61 ar, 50.000 eura, Atenica 150 m2, 5 ari plac, 57.000 eura, Trbu{ani 100 m2, P+PK, 6 ari, 36.000 eura, Pejicina krivina uz jezero 172 m2, P+PK, 19 ari, 35.000 eura, Loznica 100 m2, PO+P+1,75 ari, 26.000 eura, Vidova 56 m2, P+1, 1,56 ari , 25.500 eura, Dacova kafana 110 m2, PO+P+PK, 34 ara, 20.000 eura, Loznica 51m2, 5,84 ari, 20.000 eura, kod Slobode 2 ku}e P-63,76 i P-59,58 m2, 5,10 ari , 50.000 eura, Qubi} 174 m2, SU+P+PK, 10 ari, 90.000 eura, Zlatibor 60 m2, P, 4 ara, 26.000 eura, Suvi breg 95 m2 (P+PK), 52 m2 (P), 4 ara, 75.000 eura ,

Ko{utwak 160 m2, PR+1+PK, 3 ara placa, 85000 eura, {kola R. Mitrovi} PLACEVI 23, 32 ara, 15.000 eura, Trnava 3 ara, 6.000 eura, Igalo 44 ara, 10.000 eura, Trnava 10, 99 ari, 5.500 eura, Preqina 4 ara, 2.800 eura, Pakovra}e 44 ara, 1000 eura/ar, Trnava put ^A-KV 3-5 ari , 1300 eura/ar, Tara- Zaovinsko jezero 1 ha, 500 eura/ar, Prislonica 5,5 ari,temeq, projekat, gr|.mat, 36.000 eura, Atenica 10 ari, 30.000 eura, Zlatibor 12 ari, 5000 eura, Loznica 1,5 ha, sa objektima, 21000 eura, Atenica SEOSKA DOMA]INSTVA Grab, ku}a, 2 ha, 40 ari, 20.000 eura Dowa Gorevnica, ku}a, 50 ari, 20.000 eura Trnava, ku}a, 60 ari, 18.000 eura Slatina, 3 ku}e, 70 ari, 30.000 eura VIKEND KU]E Karaula, 37 ari, 16.000 eura Vidova, 75 ari, 26.000 eura Ov~ar Bawa, 2 ara, 10.000 eura Gorwa Atenica, 22 ara , 7.500 eura Loznica, 15 ari , 5.000 eura Pakovra}e, 6,6 ari, 15.000 eura Bawa Gorwa Trep~a, 4 ara, 15.000 eura LOKALI PRODAJA 60 m2, 2 sprat, strogi centar, 800 eura/m2 IZDAVAWEPOSLOVNI PROSTOR 60 m2, 250 eura, kod {kole “Ratko Mitrovi}” IZDAVAWE- STAMBENI PROSTOR 60 m2, nename{ten , 130 eura, kod {kole “Ratko Mitrovi}” 40 m2, name{ten, 130 eura, kod Prehrambene {kole 53 m2, nename{ten , 130 eura, Avenija 1

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

{irem centru grada, u prometnoj ulici. Pogodan za sve vrste delatnosti. Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM lokal od 35 m2 strogi centar, cena 130 evra. Tel. 064/ 102-2-759 IZDAJEM lokal od 28 m2, ugao Obili}eve i Nemawine. Tel. 062/ 80-60-464 IZDAJEM lokal , u centru grada. Tel. 032/ 225-431 IZDAJEM lokale u ulici Qubi}skoj 50, kod Fakulteta. Tel. 032/ 343-667, 065/ 610-7-999 IZDAJEM kancelarijski i magacinski prostor na odli~noj lokaciji. Tel. 063/ 635-033 POTREBNA KU]A od 200 m2 za poslovni prostor, u zakup, van centra grada. Tel. 063/ 691191 PLACEVI PRODAJEM 4.5 ha imawa, wiva, livada, vo}wak i {uma Ber{i}i - zaseok Gali~, 200 m od asfaltnog puta, i Trbu{ani - Braji}i, struja, voda, telefon. Tel. 063/ 602-974 PRODAJEM parcelu od 2.3 hektara, u Mr~ajevcima . Tel. 062/

AGENCIJA

260-556 PRODAJEM plac od 1 ha u Prislonici, 500 evra/ar (nije fiksna cena), pored asfaltnog puta, pogodan za hale i magacinski prostor. dostupna sva infrastruktura. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM plac od 63 ara u Prislonici, Vasovi}a kosa. Tel. 032/ 554-9-204 PRODAJEM plac od 60 ari u Preqini. Tel. 032/ 341-867, 065/ 517-4-957 PRODAJEM plac od 44 ara u Trnavi kod {kole, dostupna sva infrastruktura, cena 300 evra/ar. Tel. 032/342-190 PRODAJEM povoqno livadu od 40 ari, u Rtarima. Tel. 064/ 124-1-806 PRODAJEM plac od 30 ari u Kulinovcima iznad hale “Kolos”. Tel. 064/ 384-0-198 PRODAJEM parcelu od 30 ari , na putu za Gu~u. Ima voda i struja. Tel. 032/ 366-163 PRODAJEM plac od 28 ari, na Qubi} brdu. Prodajem iskqu~ivo u komadu. Cena 5.500 evra. Tel. 063/868-1-371 PRODAJEM plac od 25 ari. Tel. 064/ 471-7-483

PRODAJEM plac od 24 ara, u Qubi}u, ispod sto~ne pijace, kod kanala. Tel. 061/ 616-1-222 PRODAJEM plac od 23,32 ara u Trnavi, dostupna sva infrastruktura, cena 15.000 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 15 ari u Miokovcima, sa objektom od 10 m2, ima struja i voda. Cena 1.700 evra. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM plac od 12 ari, u Loznici iza {kole. Dostupna sva infrastruktura. Cena 5000 evra, mogu}a korekcija. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM plac 10, 99 ari u Preqini, dostupna sva infrastruktura, cena 5.500 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 10 ari ili 5 ari, voda, brvnara, kod kamenog mosta u Trbu{anima. Tel. 060/ 754-5-011 PRODAJEM plac od 10 ari na Zlatiboru, dostupna sva infrastruktura, dozvoqena gradwa objekta od 1000 m2. Cena 30.000 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342190 PRODAJEM plac od 8 ari, Zlatibor - Vodice. Tel. 063/ 745-0-760

\OR\EVI] NEKRETNINE

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260, 063/ 1275-630

PRODAJEM stan u Beogradu 40m2, drugi sprat, CG, Dediwe (izme|u Belog dvora i VMA cena 55.000 eura)

STANOVI P- 40 m2, jednoiposoban, 2. sprat, lift, noviji, bez ulagawa, ulica Qubi}ska. Cena dogovor P- 29 m2, jednosoban, CG, lift, terasa, Vinara. Cena 24.000 eura. P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena24.000 eura P- 33 m2, jednoiposoban, nov, sa plaharima, CG, lift, Alvaxinica. Cena 21.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, cen-

tar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 46.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar.

P-46 m2, 1. sprat, CG, dvosoban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura BEOGRAD BEOGRAD, Slavija /Deligradska/ P- 90 m2, 4. sprat, kompletno renoviran. Cena dogovor. BEOGRAD, Autokomanda, garsowera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda, jednoiposoban 43 m2, nov. Cena 1.700 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda , jednoiposoban 47 m2, nov. Cena 1.700 e/m2


PRODAJEM plac na Topalovom Brdu, od 5 ari uz asfalt, ima struja i voda. Tel. 064/ 335-1-637 PRODAJEM plac od 5.5 ari, u Qubi}u. Tel. 061/ 111-6-439 PRODAJEM plac od 5,5 ari u Atenici, sa temeqom od 100 m2 i gra|. materijalom (6000 blokova, armatura), sa gra|evinskom dozvolom i projektom, 36000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM plac od 5 ari, u ^a~ku, kod Trnavske reke. Tel. 060/ 600-3-323 PRODAJEM plac od 5 ari kod Trnavske reke. Tel. 060/ 543-2706 PRODAJEM plac od 4 ara, na Suvom Bregu. Tel. 032/ 554-9-204 PRODAJEM 4 ara placa sa vikendicom na jezeru u Kni}u. Tel. 064/ 545-8-989 PRODAJEM placeve u Trbu{anima, od 4 ara i 30 ari. Tel. 061/ 110-5-134 PRODAJEM placeve u Kotra`i u centru, 7. km od Gu~e, pored

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

29

OGLASI

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

puta. Jedan plac od 16, 81 ari, drugi od 6.26 ari. Tel. 064/ 1188-485 PRODAJEM plac u Industrijskoj zoni, iza “Dominga”. Tel. 069/ 248-5-195 PRODAJEM placeve. Tel. 064/ 118-8-485 PRODAJEM imawe sa dve ku}e u Pakovra}u. Vredi videti. Tel. 064/ 196-4-705 IZDAJEM plac od 15 ari u Parmencu, sa objektom od 80 m2. Tel. 064/ 250-7-493 RAZNO PRODAJEM polovan bra~ni krevet sa jogi du{ecima. Tel. 063/ 844-2-791 PRODAJEM dva kau~a i dve foteqe. Tel. 064/164-3-319 PRODAJEM dva polovna kau~a. Tel. 032/ 343-594 PRODAJEM povoqno trosed i dve foteqe. Tel. 032/ 333-276 PRODAJEM dva jogi du{eka dimenzije 190/ 90. Tel. 032/ 333-

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

270 PRODAJEM o~uvan regal. Cena dogovor. Tel. 064/ 455-9-243 PRODAJEM trpezariju od punog drveta. Tel. 060/ 346-3-990 PRODAJEM trpezarijski sto sa 4 stolice / skoro novo/. Tel. 065/ 500-4-505 PRODAJEM sto za kompjuter. Cena 2.000 dinara. Tel. 062/ 8056-782, 032/ 345-914 PRODAJEM ukrasnu vitrinu sa staklenim vratima i fiokom, o~uvana. Povoqno. Tel. 032/ 371-685 PRODAJEM drvene police raznih veli~ina i tezgu za trgova~ke radwe. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM drva za ogrev, cerovina i grabovina. Tel. 061/ 291-6-355 PRODAJEM suva vo}na drva. Tel. 032/ 556-1-495 PRODAJEM bale sena u Jablanici. Tel. 069/ 024-5-204 PRODAJEM kvalitetno seno u balama. Tel. 060/ 738-1-790 PRODAJEM bale sena. Tel. 069/

345-0-522 PRODAJEM gara`u od 15.5 m2 u zgradi, ulica Mila Ivkovi}a 4. Tel. 063/ 844-2-791 PRODAJEM televizor Kvadro 51 ekran. Cena 5000 dinara. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM dve ve{ ma{ine. Tel. 064/ 164-3-319 PRODAJEM ma{inu za {ivewe marke “Singer”. Tel. 064/ 164-3319 PRODAJEM ma{inu za {ivewe sa radnim stolom. Cena 6.000 dinara. Tel. 032/ 345-914, 062/ 805-6-782 PRODAJEM ve}i fri`ider. Tel. 064/ 164-3-319 PRODAJEM fri`ider marke “Obodin”. Tel. 032/ 343-594 PRODAJEM “Gorewe” friz sa komorom. Tel. 032/ 343-594 PRODAJEM kolica za blizance. Tel. 064/ 136-3-087 PRODAJEM frizerske makaze za prore|ivawe kose, marke Solinger, nema~ke. Povoqno. Tel. 062/ 856-0-561

PRODAJEM razne bicikle. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM biciklu sa 21 brzinom Skot. Cena 150 evra. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM `ensku biciklu Herkules 28 . Tel. 060/ 550-0-525 PRODAJEM muzi~ku liniju Philips 60 E. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM dva nova drvena sobna prozora sa ukrasnim lajsnama. Cena 10.000 dinara. Tel. 065/ 216-1-345 PRODAJEM polovna prozorska krila i plotove vrata, raznih dimenzija. Tel. 032/ 334-346, 065/ 333-4-346 PRODAJEM drvene prozore i vrata sa duplim krilima i aluminijumskim roletnama. Tel. 032/ 334-218, 064/ 201-8-845 PRODAJEM polovne drvene prozore sa roletnama i polovna vrata, vi{e dimenzija. Tel. 060/ 550-0-525

PRODAJEM nove drvene ukrasne oklagija garni{ne od 4 m. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM novu `ensku krznenu {ubaru. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM inventar za kafi}. HITNO I POVOQNO. Tel. 060/ 063-8-122 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 7. kg. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM me{alicu, dizalicu i gra|evinski elektro orman. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM pe} na ~vrsto gorivo Buderus 4000 kcal/h, 70/55/40 m3. Cena 10.000 dinara. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964 PRODAJEM kotao nema~ki, ja~ina 40 kilovata. Cena 450 evra. Tel. 032/ 353-016, 063/ 7494-846

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90 032/343-329

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!

STANOVI GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H. Morava, 15.000 eura P-18 m2, 5. sprat, Nemawina, 16.500 eura P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 6. sprat, Merkator, 19.000 eura P-26 m2, 3.sprat, Kej, 17.500 eura P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.500 eura P-19 m2, 13. sprat, Kneza Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2.sprat, centar, 20.000 eura JEDNOSOBNI P-30 m2, 3. sprat, P-35 m2, 4. sprat, P-38 m2, 3. sprat, eura P-34 m2, 1. sprat, P-42 m2, 4. sprat, eura P-44 m2, 2. sprat, eura P-40 m2, 2. sprat, eura

Vinara, 24.000 eura Kej, 18.000 eura H. Morava, 23.000 centar, 23.200 eura Med.{kola, 22.000 Med. {kola, 30.000 Qubi}ska, 33.000

DVOSOBNI P-54 m2, 5. sprat, Avlaxinica, 35.000 eura P-49 m2, 2. sprat, Svetog Save, 28.850 eura P-45 m2, 3. sprat, Nemawina, 31.000 eura P-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000 eura

KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2.5 a, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4.5 a, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 a, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a,

P-57 eura P-47 eura P-53 eura P-42 eura P-53 eura P-63 eura P-60 eura P-65 eura

m2, prizemqe, Avenija 2, 31.000

STANOVI:

m2, 3. sprat, Merkator, 35.000

P=19 m2, Nemawina, 6.sprat, lift, CG, cena: 17 500 eura P=23 m2, nova, ulica Svetozara Markovi}, prizemqe P=24 m2, Avenija 1, u zgradama od fasadne cigle, CG P=34 m2 sa CG u Nemawinoj ulici, cena: 20 500 eura P=30 m2, novija gradwa, grejawe na gas, 2. Sprat, [iri centar, cena: 21 000 eura P=34 m2, u blizini Nemawine, 2.sprat, cena: 17 000 eura P=26 m2 sa stvarima, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 18 500 eura P=30 m2, novija gradwa, Topli~ka ulica, cena: 23 000 eura P=36 m2, Avenija 1, CG, prizemqe, cena: 22 500 eura P=45 m2, Nemawina ulica, 4.sprat, CG, cena: 26 500 eura P=43 m2, u blizini Nemawine ulice, cena: 26 000 eura P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat, cena: 28 000 eura P=43 m2 + 9 m2, [iri centar, lift, 6.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=38 m2, Alvaxinica, 4.sprat, sa stvarima,novija gradwa, povoqno. P=32 m2, 6.sprat, Svetozara Markovi}a, cena: 20 000 eura (sa stvarima) P=45 m2, Avenija 1,

m2, 2. sprat, Nemawina, 32.000 m2, 5. sprat, Avlaxinica, 27.000 m2, 1. sprat, H. Morava 31.000 m2, 3. sprat, Avlaxinica, 40.000 m2, 1. sprat, Obili}eva, 40.000 m2, 1. sprat, H. Morava, 35.000

TROSOBNI P-55 m2, 13. sprat, Kej, 26.000 eura P-66 m2, 7. sprat, H. Morava, 34.000 eura P-66 m2, 2. sprat, H. Morava, 35.000 eura P-65 m2, 2. sprat, centar, 45.000 eura P-70 m2, 2. sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3. sprat, nov, Obili}eva, 780 eura + PDV P-78 m2, 1. sprat, H. Morava, 66.000 eura P-67 m2, 4. sprat, Avlaxinica, nov, 44.000 eura P-67 m2, 1.sprat, centar, 40.000 eura P-76 m2, 3.sprat, Balkanska, 43.000 eura P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 37.000 eura P-81 m2, 1.sprat, Kneza Vase Popovi}a, 51.000 eura P-120 m2, 6. sprat, Sv. Markovi}a, 61.000 eura

40.+50.000 eura P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura P-80 m2, Bolnica, plac 4.22 a, 37.000 eura P-60 m2, Avenija 1, plac 3 a, 30.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 a, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 a, 36.000 eura P-81 m2, 7.jula, plac 5 a, 41.000 eura P-80 m2, Suvi Breg, plac 3 a, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 a, 45.000 eura

prizemqe, CG, cena: 29 000 eura P=48 m2, Obili}eva-nov, prizemqe, cena: 800 eura/m2 + PDV P=48 m2, Obili}eva-nov, 3.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat, lift, CG, cena: 38 000 eura P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat, cena: 31 000 eura P=58 m2, Centar, 2 lifta, CG, cena: 31 000 eura P=62,8 m2, Alvaxinica, 1.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=55 m2, u blizini Nemawine ulice, 3.sprat, cena: 31 000 eura P=54 m2, Qubi} kej, u zgradama od fasadne cigle, 4.sprat, CG, cena: 35 000 eura P=59 m2 sa stvarima, Industrijski prolaz, 1.sprat, cena: 22 000 eura P=60 m2, Alvaxinica, 2.sprat, novija gradwa, cena: 40 000 eura P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat, 2 lifta, CG, cena: 34 000 eura P=55 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, cena: 36 000 eura P=58 m2, Avenija 2, lift, CG, cena: 36 000 eura P=55 m2, Qubi} kej u zgradama od fasadne cigle, renoviran, 1.sprat, CG P=52 m2, Alvaxinica, 3.sprat, nov, cena: 30 000 eura P=57 m2, nov, Qubi}ska ulica, 3.sprat P=63 m2, Centar-ulica

KU]E: P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000 eura 2 prizemne ku}e na 6 ari placa na Alvaxinici, cena: 56 000 eura Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari zemqe, cena: 20 000 eura P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog puta, cena: 45 000 eura 2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48

Gospodar Jovanova, 2.sprat, cena: 50 000 eura P=68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 41 000 eura P=81 m2, [iri centar, 1.sprat, CG, cena: 50 000 eura P=74,35 m2, Avenija 2, 1.sprat, CG, cena: 650 eura/m2 P=85 m2, Svetozara Markovi}, 3.sprat, novija gradwa, CG P=76 m2, Balkanska ulica, CG, 3.sprat, cena: 47 000 eura P=73 m2, nov, [iri centar, nov, 2.sprat, cena: 42 000 eura P-78 m2 Stari Autoprevoz, renoviran, CG, 1. sprat. Cena 50.000 eura P-26 m2 u ulici Vojvode Stepe , 1. sprat, EG. Cena 21.000 eura P-64 m2, Stari Autoprevoz, visoko prizemqe. Cena 39.000 eura P-36 m2 sa CG, u blizini Hotel Morave, 3. sprat. P-44 m2, Nemawina ulica, 4. sprat, CG, cena 26.500 eura P-61 m2, centar, Amixina ulica, 1. sprat. P-55 m2, Avenija 2, prizemqe, CG,. Cena 31.000 eura P- 69 m2 kod Medicinske {kole, 3. sprat. Cena 35.000 eura P-63 m2 kod [kole F. Filipovi}, 3. sprat. Cena 28.000 eura P-27 m2 u centru grada. P-41 m2 na Qubi} Keju. P-60 m2, Alvaxinica, fasadna cigla, CG, lift, interfon. Cena 38.000 eura

000 eura P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica, cena: 67 000 eura Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u. Povoqno. Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini Slobodinog igrali{ta. P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, udaqena 10 km od centra. Cena 33.000 eura


30

SPORT KARATE

VELIKI USPEH VLADANA PETKOVI]A

PRAVI ZALET TRE]I U EVROPI ZA SVETSKO PRVENSTVO K

aratisti Slobode osvojili su tre}e mesto u generalnom plasmanu na Kupu regiona centralno Zapadne Srbije koji je pro{log vikenda [otokan karate federacija organizovala u [apcu. U konkurenciji 20 klubova iz regiona, Sloboda je osim odli~nog ekipnog plasmana, izborila i nastup na Kupu Srbije.

tonoteniser iz ^a~ka Vladan Petkovi} i wegov klupski drug Aleksandar Radi{i} osvojili su bronzanu medaqu sa reprezentacijom Srbije na Evropskom prvenstvu u Italiji. Takmi~ewe je odr`ano pro{le sedmice, a zajedno sa Vladanom i Aleksandrom borio se Goran Perli} iz Zrewanina. - Medaqa je rezultat velikog rada, ostvarena je i uz velike finansijske napore. Za malo nam je izmaklo finale

S

u me~u sa olimpijskim pobednikom Slova~kom. Nadam se da }emo u budu}e uz ve}u podr{ku lokalne samouprave i nadle`nih za sport posti}i jo{ boqe rezultate. Mi to zaslu`ujemi, jer dostojno predstvqamo ^a~ak kako u Srbiji, tako i u svetu - ka`e Vladan Petkovi}. Stonoteniseri zahvaquju svima koji su im pomogli da odu u Italiju i ponovo potvrde da su uvek na putu pobede. Z. J.

STONI TENIS

DVE BRONZE ZA BORISA o~i priprema za evropsko prvensvo u Austriji, od 4. do 10. oktobra, u Subotici je odr`an 38. Stonoteniski seniorski turnir. ^a~anin Boris Mihailovi} je ponovio pro{logodi{wi uspeh osvajawem dve bronzane medaqe. Boris i wegovi drugovi iz ekipe Banata, Uro{ Gordi}, Valentin Na|nemedi i Ilija Majstorovi} dominirali su osvajawem prva tri mesta u singlu, zlata i bronze u dubl konkurenciji. Z. J.

U

KOWI^KI KLUB „MILENKO NIK[I]”

SUTRA FIJAKERIJADA

Marko Raji~i} je osvojio dva zlata u juniorskoj konkurenciji u borbama u te`inskoj i apsolutnoj kategoriji. Zlato je pripalo i kadetu Vladimiru Savi}u i pionirima Milici Polu`i} i Andreju Gruji~i}u. U pionirskoj konkurenciji srebro u katama poneli su Andrej Guji~i}, Jovana [ibali} i Irena Vu~kovi}, a bronzu Stefan Filipovi}. Takmi~ewe u [apcu bila je posledwa priprema za ^a~ane pred Svetsko prvenstvo u Novom Sadu. Prvenstvo }e biti odr`ano ovog vikenda u hali “Spens”.

„NAPUNILI BATERIJE” NA RUDNIKU radicionalno i ove godine jedan vikend bio je posve}en Akademiji Prohor P~iwski. Akademija je osnovana u 11. veku, jedno vreme nije radila, ali je jedinstvena institucija namewena borila~kim ve{tinama u Evropi i naziva se jo{ Evropski {aolin. Bra}a Ilija i Vladimir Jorga vodili su trodnevni seminar kome su prisustvovali karate u~iteqi iz vi{e evropskih zemaqa. Osim bra}e Jorga, osniva~a fudokan karatea, Srbiju su predstvaqali i ^a~ani Milo{ Seni}, predsednik Federacije, Zorana Koji}, Branko Nikoli} i Neboj{a Simi}, ~lanovi KK Nemawa. Posle izuzetnog i iznova neponovqivog iskustva sa Rudnika, najve}e takmi~ewe koje sledi je Svetsko prvenstvo u Pragu narednog meseca. U me|uvremenu, karatisti }e se pripremati na ovoj jedinstvenoj planini nedaleko od Gorweg Milanovca.

T

ZLATNI MARIJA I BRANKO a nedavno odr`anom tre}em Kupu u fudokan karateu takmi~ari Nemawe ostvarili su izuzetne rezultate u vrlo jakoj konkurenciji. Mariji Paunovi} je pripalo zlato u katama pojedina~no i ekipno, a `enski tim, koga je ona predvodila, tako|e je izborio najja~i plasman. Branko Nikoli} osvojio je zlatnu medaqu u katama pojedina~no. Na ovom takmi~ewu Mariji je pripala i uloga sudije. - Ovo je samo po~etak, nakon letwe pauze. Pravi rad nam tek predstoji i mi u wemu u`ivamo. Veliku podr{ku imamo i u treneru Zorani Koji}. Treninzi sa wom su pravo u`ivawe, a naro~itio zato {to nas usmerava na pravi na~in - ka`u Marija i Branko koji su KK Nemaqa ne samo aktivni takmi~ari, nego i sudije i pomo}ni treneri. Ovih dana klub upisuje nove ~lanove. Treninzi su u Osnovnoj {koli “Filip Filipovi}” ponedeqkom u 19,15 i petkom od 20,15 i u Domu slepih utorkom i ~etvrtkom od 18 ~asova. Z. J.

N

a hipodromu u Preqini sutra }e biti odr`ana peta Fijakerijada. Po~etak je u 12 ~asova, a pored takmi~arskog organizatori su pripremili i revijalni deo. Osim doma}ina, u~estvuju i takmi~ari iz vi{e gradova Srbije. Proteklog vikenda Preqina je bila doma}in kowi~kih trka. U kasa~koj trci sa zaradom do 300 evra najboqi su bili Marko Petrovi}, Money, Money, Vladan Popovi}, Duwica SG, Radenko Simovi}, Fantoni i Milan Tasi}, Dol}e i Gabana.

N

Sumu od 301 do hiqadu evra osvojili su Dejan Simi} sa grlom Igali (D), Milan Tasi}, Big Lady E, Zoran Tasi}, Ragy Cocks (IT), Zoran Petrovi}, Ermina. U trci od 1.001 do 3.000 pobedili su Zoran Petrovi}, Gama Crown, Katarina Raki}, Gloria Lobel, Jovica Ostoji}, Harriet (D), Dejan Petrovi}, Frisby (D). Najboqi rezultat za zaradu ve}u od tri hiqade evra imali su Marko Petrovi}, Faraon Stone, Dejan Petrovi}, Favonia (D), Milan Tasi}, Margaret (IT) i Zoran Tasi}, Vincenti (D). Z. J.

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

BICIKLIZAM

ZEKAVICA POBEDIO U ARAN\ELOVCU S

enior Biciklisti~kog kluba Borac Jovan Zekavica pobedio je sedmu trku Biciklisti~ke lige Srbije u Aran|elovcu pro{log vikenda. Pretposledwa trka BLS za 2013. odr`ana je u okviru Memorijala “Milan Mili}evi} Pule” u organizaciji BK [umadija Biro plan. Vo`ena je kru`na staza, a du`ina jednog kruga iznosila je 1.100 metara. Seniori su vozili 35 krugova. Biciklisti Borca diktirali su jak tempo, {to je uticalo da se u vode}oj grupi od ~etiri takmi~ara na|e i Zekavica. U zavr{nici trke on je uspeo da se odvoji od pratilaca i u solo vo`wi pro|e kroz ciq pre Ivana Stevi}a iz OBK Beograd i Marka Stankovi}a iz Metalca. Glavnu grupu odsprintao je Marko Danilovi} (BK Borac) i osvojio peto mesto. Wegov klupski drug Stefan Stefanovi} bio je sedmi. Wihovi rezul-

tati izbacili su Borac na prvo mesto, ispred kraqeva~kog Metalca i Radni~kog Kragujevac. Posledwa trka u sezoni je predstoje}eg vikenda u Ni{u. BK Borac je trenutno drugi, sa malim zaostatkom za Kragujev~anima, tako da je za o~ekivati veliku borbu. Z. J.

SAMARXI] OSOKOLIO a~anin Dragan Samarxi}, biciklista-veteran, vratio se ovih dana sa Svetskog prvenstva amatera u Italiji, gde je osvojio 68. mesto u konkurenciji od 150 voza~a. - Veterani su bili podeqeni u nekoliko kategorija. Ja sam vozio u grupi sa biciklistima od 40 do 45 godina. Vo`ena je staza od 112 kilometara, a ukupna elevacija iznosila je 2.970 metara - ka`e Dragan. Samarxi} je na Svetskom prvenstvu u Italiji imao izuzetnu podr{ku Biciklisti~kog kluba Borac.

^

- Ideja je sjajna zbog samog sporta, biciklizma i dru`ewa. Borac }e uvek podr`avati ovakva de{avawa - obe}ava trener Predrag Proki}.

NOVO U ^A^KU

OSNOVAN RVA^KI KLUB BORAC

o prvi put u ^a~ku je nedavno osnovan Rva~ki klub Borac. Klub je takmi~arskog tipa sa olimpijskim (gr~ko-rimski i slobodni stil) i neolimpijskim disciplinama (amaterski mma, pankration, grepling -me{avina rvawa, brazilske xiu-xicu, xudoa,

P

samboa). Osnovali su ga trener Filip Veli~kovi} i kondicioni trener Ivan Bogi}evi}. Treninzi su ponedeqkom, sredom i petkom od 21,30 ~asova u sali “Sokolana”. Takmi~arske pripreme podrazumevaju svakodnevne treninge i poseban re`im. Z. J.


31

DRU[TVO

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

BORAC MOCART SPORT Borac Mocart sport: Maravi} 18, Stevovi} 6, Dumi} 15, Pe{akovi} 6, Mandi} 5, Cvetkovi}, Proti} 20, Radovi}.

Sloga: Popovi} 2, Bilo{ 4, Stefanovi}, Otovi} 12, Dabovi} 1, Blagojevi} 2, Kqajevi} 16, Bo`i} 3, Mirkovi} 20.

ako su i najavqivali, ko{arka{i Borac Mocart sporta startovali su pobedom u prvenstvu 2013/14. Prvi me~ odigrali su pro{le subote kod ku}e protiv kraqeva~ke Sloge i dobili sa 70:60 (25/17, 15/20, 14/15, 16/18). Na samom po~etku prvenstva, u kom{ijskom derbiju, imali su veliku podr{ku publike i navija~kih grupa. Nije izostali ni navija~i iz Kraqeva. Iako su navija~ke grupe u pojedinim trenucima stvarale uzavreliju atmosferu i pevale pesme ne ba{ prilago|ene publici u kojoj ima dece, utakmica je protekla bez ijednog inci-

K

POBEDA OTVORILA SEZONU denta. Jedino {to su se ^a~ani vratili ku}ama zadovoqniji. Dan pre po~etka utakmice, u Borac Mocart sportu je odr`ana konferencija za novinare na kojoj je predstvqen sastav za novu sezonu, a osim rukovodstva kluba, pojavili su se i predstvanici Mocart sporta. - Borac Mocart sport }e imati tim za respekt koji }e biti konkurentan i ove godine napraviti korak napred. Za razliku od prethodnog prventva, ekipa je znatno izmewena. Iz ranijeg sastava su ostali Dra{ko Radovi} i Stefan Mitrovi}, a u klub su se vratili Pe{akovi}, Cvetkovi}, Dumi}, Nemawa Proti} je potpisao otvoren ugovor, a Aleksa Avramovi} pre{ao je iz ~a~anske Mladosti. Sa strane su

do{li Mandi}, Maravi} i Stevovi}. Pred nama je primarni ciq, plasman u Super ligu - najavio je trener BMS Ra{ko Boji}. Mocart sport je ove godine poja~ao sponzorstvo, a wihov primer je sledilo jo{ ~a~anskih firmi. - Ponovo bih apelovao na sve privrednike u gradu da pomognu Borcu. Klub nije na{e vlasni{tvo i dobrovoqno ga poma`emo. Do sada smo uradili dosta toga, {to ba{ i nije uo~qivo na prvi pogled. Isplatili smo dugovawa prethodnih upravnih odbora, ulo`ili ne tako mala sredstva u renovirawe hale, oja~ali mlade selekcije koje su bile u katastrofalnom stawu. Krenuli smo u realizaciju projekta, plasman u Super ligu, za koji sam uveren da }e biti uspe{an, kao i da imamo ekipu koja

bi posle Zvezde i Partizana mogla da bude najstabilnija u Srbiji. Borac bi trebalo da bude prevashodno projekat grada ^a~ka, a ne Mocart sporta - smatra Ivan ^akajac, suvlasnik kompanije Mocart sport i koordinator Upravnog odbora BMS. Borac o~ekuje pomo} grada za isplatu igra~ima koji su nastupali u sezonama od 2008. do 2012. i ~ije su sudske tu`be izvr{ne. Do sada su od grada dobili svega 50 odsto obe}anih sredstava. Dobra vest sti`e iz mla|ih selekcija BMS, kadeti su se plasirali u najja~i rang takmi~ewa, a juniori ovog vikenda nastavqaju kvalifikacije. Z. J.

Drugo kolo Vojvodina - Borac Mocart sport

STARTOVALE I NI@E LIGE ^a~anska Mladost pora`ena je na prvoj utakmici Druge mu{ke lige u [apcu sa 83:76 (23/20, 18/13, 25/23, 17/20). U drugom kolu Mladost u utorak, 15. oktobra, igra kod ku}e sa imewacima iz Zemuna. Utakmica po~iwe u 20,30 ~asova. @elezni~ar je startovao pobedom. Prvu utakmicu u novoj sezoni Prve regionalne lige Zapad dobio je protiv Prve petoletke iz Trstenika sa 79:73. U slede}em kolu gostuje Mile{evcu u Prijepoqu. ^a~ak basket tim i ^a~ak 94 otvaraju sezonu ovog vikenda. Basket tim do~ekuje Mionicu, a ^a~ak 94 gostuje u Vladimircima.

PRVA LIGA SRBIJE

1 : 3 RADNIK PREGAZIO Borac: Baji}, Boranija{evi}, @ivkovi}, Radanovi}, Masla}, Jovi~i}, Martinovi}, Nikoli} (Milojevi}), [uwevari} (Jevtovi}), Jeremi} (Pavi}evi}), Ra{kovi}.

Radnik: Mirxi}, Kosti}, Pe{i}, O`egovi}, Krsti}, Risti} (Varja~i}), Rni} (Ivankovi}), Ili}, \ur|evi} (Stavri}), Simi}, Stojanovi}.

Strelci: Pavi}evi} (jedanaesterac) za Borac, \ur|evi} (dva) i Stavri}. U KUPU SA DOWIM SREMOM U osmini finala Kupa Srbije Borac se sastaje sa Dowim Sremom. Utakmica }e biti odigrana 30. oktobra u Pe}incima.

BORCA

udbaleri Borca do`iveli su jo{ jedan poraz kod ku}e u osmom kolu Prve lige Srbije. Radnik iz Surdulice slavio je u ^a~ku sa 1:3 (2:0). I brojni navija~i koji su se vratili na stadion Borca ocenili su igru svog kluba u subotu kao najgoru u posledwih 15 godina. - Dok nismo primili gol,

F

imali smo nekoliko {ansi. Nismo uspeli da postignemo pogodak preko Boranija{evi}a i Martinovi} i stigla je kazna. U drugom poluvremenu je i Pavi}evi} imao priliku, ali je tre}i gol ugasio svaku na{u nadu. Ovo je jedna utakmica koja je u najmawu ruku sramna i ru`na za sve nas. Izviwavam se istin-

skim qubiteqima fudbala u ^a~ku. Ono {to smo uradili je ispod svakog nivoa - izjavio je posle me~a Dejan Vuki}evi}, trener FK Borac. On je pomenuo i mogu}nost da podnese ostavku, ali kako je rekao, o tome ne mo`e prvo da razgovara sa novinarima. Sa druge strane, trener

ODBOJKA

LIBERO STARTUJE U PRVOJ LIGI Klub u besparici

Radnika Sa{a Nikoli} bio je vi{e nego zadovoqan uspehom svog tima: - Moji momci su pokazali fantasti~nu borbu, dali maksimum, iskoristili {anse. Ovo je wihova pobeda i ovakva igra je jedini put za izlazak iz krize. U devetom kolu Borac gostuje Smederevu. Z. J.

ODBOJKA

POBEDA U POSLEDWOJ PROVERI Pred po~etak prvenstva odbojka{ice ^a~ka pobedile su Kraqeva~ki bataqon sa 3:0. Utakmica je ovih dana odigrana u Osnovnoj {koli “Dr Dragi{a Mi{ovi}”. Na takmi~ewu u ligi Moravi~kog i Zlatiborskog okruga u sezoni 2013/14. nastupa deset ekipa. U prvom kolu ^a~anke gostuju u Lu~anima.

GRADSKA LIGA

OKRU@NA LIGA

ZONA MORAVA

[esto kolo Rakova - Kej Planinac - Budu}nost Zadrugar - Polet ^a~ak 94 - Preme}a Morava - Vujan Strelac - Parmenac Lugovi slobodni

Osmo kolo Slatina - Spartak Jedinstvo K - Mladost A Dowa Vrbava - Mladost P Rudar - Goru{ica Ov~ar - Prijevor Omladinac - Jedinstvo GG Napredak - Backovac junajted Morava - Miokovci

Osmo kolo Omladinac - Orlovac Polet T - Tutin

3:0 0:3 3:0 (PF) 3:3 1:1 0:3 (PF)

SEDMO KOLO DEVETO KOLO Subota i nedeqa, 15 ~asova Kej - Planinac Parmenac - Lugovi Polet - Strelac Vujan - Zadrugar Preme}a - Morava Budu}nost - ^a~ak 94 Rakova, slobodna

Subota i nedeqa, 15 ~asova Miokovci - Slatina Backovac - Morava, subota Jedinstvo GG - Napredak Prijevor - Omladinac Goru{ica - Ov~ar Mladost P - Rudar Mladost A - Dowa Vrbava Spartak - Jedinstvo K

0:0 4:2 2:1 0:1 1:0 1:0 1:1 4:1

2:2 3:0

Deveto kolo Orlovac - Polet t, nedeqa, 14,30 ~asova

SRPSKA LIGA ZAPAD Osmo kolo Sloboda - Bane Ma~va - Polet

0:0 1:0

Deveto kolo Polet - Rudar, neqeqa 11 ~asova [apine - Sloboda

o prvi put u istoriji ^a~ka jedan odbojka{ki klub takmi~i}e se u Prvoj ligi Srbije. U nedequ, u 15 ~asova, igra~ice Libera otvaraju novu sezonu u vi{em rangu. U sali Osnovne {kole “Preqina” sastaju se sa devojkama ni{kog Studenta. - Nadamo se uspe{noj sezoni u Prvoj ligi. Intenzivno treniramo od 1. avgusta i sve igra~ice su dale maksimum na treninzima. Ovih dana imamo problema zbog mawih povreda, ali nadamo se da }e do nedeqe sve to biti prevai|eno - ka`u u OK Libero ^A. Ono {to je i ovaj klub neminov-

P

no zadesilo na prelasku u vi{i rang takmi~ewa je nedostatak novca. Po~etkom godine primili su redovno sledovawe iz gradskog buxeta, ali za takmi~ewe u Prvoj ligi potrebno je mnogo vi{e. Odigravawe samo jedne utakmice klub ko{ta 40 hiqada, a kotizacija je 100 hiqada dinara. Bez sponzora ili podr{ke grada, Libero ^A }e se te{ko progurati u prvenstvu. Ovog vikenda, u subotu u 12 ~asova, vatreno kr{tewe sledi i novoformiranom juniorskom timu Libera. Juniori, tako|e u {koli u Preqini, do~ekuju Fap livnicu iz Prijepoqa. Z. J.

KAJAK

TAKMI^EWE U KRAQEVU Kajak klub ^a~ak sutra u Kraqevu nastupa na 43. oktobarskom memorijalu, takmi~ewu koje organizuju grad Kraqevo i KK Ibar. Takmi~ewe }e biti odr`ano na reci Ibar, na stazi prvog i drugog stepene te`ine “Divqe vode”, dugoj 500 metara. Nadmeta}e se u spustu i sprintu pioniri, kadeti, juniori i seniori u kategorijama K1, C1 i C2 mu{karci i devojke. Z. J.


32

OGLASI

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

AGENCIJA www.stannekretnine.rs

NEKRETNINE

HITNO! PRODAJEM DVOSOBAN RENOVIRAN STAN KOD [KOLE MILICA PAVLOVI],2. SPRAT. POVOQNO. CENA 30.000 E P-20 m2, ul. Nemawina , 6. sprat, CG, klima, renoviran. Cena 17.000 eura P-25 m2, Alvaxinica, 1. sprat, TA. Cena 18.000 eura P-26 m2, Qubi} Kej, 3. sprat TA, name{ten. Cena 16.000 eura P-26 m2, nova, centar, 3. sprat, terasa, CG, lift. Cena 23.000 eura sa PDVom P-26 m2, Vojni odsek, 1. sprat, EG, terasa. Cena 21.000 eura P-29 m2, nova, Avenija 2, 3. sprat, CG, terasa, lift. Cena 22.000 eura P-30 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa. Cena 25.000 eura P-33 m2, centar, sa spav. sobom, 4. sprat CG, ostaje deo name{taja. Cena 28.000 eura P-34 m2, centar, 1. sprat, CG, pogodan za poslovni prostor. Cena 24.000 eura P-38 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 23.000 eura P-38 m2, Qubi} kej, VP, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 24.000 eura P-38 m2, nov, centar, 1. sprat, sa spav. sobom, CG, terasa. Cena 36.000 eura sa PDV-om P-40 m2, centar, 4. sprat, CG, sa spav. sobom, pogled na {etali{te, name{ten, renoviran. Cena 36.000 eura P-40 m2, nov, kod Med. {kole, 4. sprat, lift, CG, terasa, gara`a. Cena 31.000 eura P-44 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa. Cena 25.000 eura P-46 m2, Hotel Morava, 5. sprat, CG. Cena 28.000 eura P-46 m2, nov, Obili}eva, pogodan za poslovni prostor. Cena 35.000 eura P-45 m2, noviji, Nemawina, 3. sprat, lift, CG, terasa. Cena 35.000 eura P-45 m2, Nemawina, 2. sprat, CG, komplet renoviran. Cena 30.000 eura P-46 m2, Avenija 1, VP, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 28.000 eura P-48 m2, centar, 4. sprat, CG, terasa. Cena 33.000 eura P-48 m2, Alvaxinica, 4. sprat, CG, terasa, lift. Cena 32.000 eura P-45 m2 + 13 m2, Nemawina, dupleks, 5. sprat, lift, CG. Cena 30.000 eura P-49 m2, Avenija 2, 4. sprat, lift, CG, zgrada od fasadne cigle, name{ten. Cena 32.000 eura P-49 m2, Kej, zgrada od fasadne cigle, CG, podrum. Cena 30.000 eura P-50 m2, Hotel Morava, 1. sprat, TA. Cena 26.000 eura P-52 m2, Qubi} kej, 3.

sprat, TA, terasa. Cena 28.000 eura P-52 m2, Qubi} kej, 2. sprat, sa dve spav. sobe, TA, terasa. Cena 32.000 eura P-52 m2, Qubi} kej, noviji, sa dve spav. sobe, CG, lift, terasa. Cena 28.000 eura P-52 m2, nov, Alvaxinica, 3. sprat, EG, terasa, sa dve spav. sobe. Cena 28.000 eura P-54 m2, centar, kod Dezerta, 1. sprat, CG, terasa, pogodan za poslovni prostor. Cena 38.000 eura P- 57 m2, Avenija 2, VP, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 31.000 eura P-58 m2, Qubi} kej, 6. sprat, lift, CG, terasa, pogled na Moravu. Cena 35.000 eura P-58 m2, Hotel Morava, prvi sprat, CG, terasa, lift. Cena 31.000 eura P-60 m2, kod Medicinske {kole, 1. sprat, TA, terasa. Cena 36.000 eura P-62 m2, noviji, Obili}eva, CG, terasa. Cena 40.000 eura P-66 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa, pogodan za poslovni prostor. Cena 50.000 eura P-66 m2, Hotel Morava, 1. sprat, trosoban, CG, terasa, lift. Cena 40.000 eura P-68 m2, centar, u zgradi kod [ipada, 2. sprat, TA, terasa. Cena 40.000 eura P-68 m2, 1. sprat, gas, pogodan za poslovni prostor.Cena 40.000 eura P-69 m2, centar, blizu Po{te, gas, terasa, 1. sprat, gara`a. Cena 46.000 eura P-70 m2, Qubi} kej, 3. sprat, sa tri spav. sobe, CG, lift, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 45.000 eura P-72 m2, nov, centar, 1. sprat, CG, terasa. Cena 70.000 eura sa PDV-om P-72 m2, nov, Avenija 2, 2. sprat, sa tri spav. sobe, CG, terasa, lift. Cena 58.000 eura P-73 m2, Obili}eva, 1. sprat, CG, terasa, u odli~nom stawu. Cena 58.000 eura P-73 m2 + 6 m2 terasa, Alvaxinica, 1. sprat, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 60.000 eura P-74 m2, Alvaxinica, 1. sprat, CG, terasa, lift, zgrada od fasadne cigle. Cena 50.000 eura P-75 m2, Avenija 2, 4. sprat, dupleks, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 38.000 eura P-75 m2, Hotel Morava, 1. sprat, CG, terasa. Cena 47.000 eura P-75 m2, nov, kod fakulteta, 3. sprat, CG, terasa. Cena 60.000 eura P-76 m2, Hotel Morava, 5. sprat, CG, terasa, odmah useqiv. Cena 40.000 eura

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

STANOVI P-76 m2, Balkanska, 2. sprat, CG, dve terase. Cena 45.000 eura P-78 m2, Vinara, 6. sprat, lift, CG, dve terase. Cena 50.000 eura P-80 m2, Qubi} kej, 4. sprat, CG, terasa, ukwi`en. Cena 45.000 eura P-90 m2, Hotel Morava, CG, lift, terasa, gara`a. Cena 50.000 eura P-92 m2, nov, Kej, dupleks, 5. sprat, sa 5. spav. soba, CG, lift. Cena 55.000 eura sa PDV-om P-95 m2, kod Medicinske {kole, 1. sprat, dupleks, CG, terasa. Cena 80.000 eura KU]E P-60 m2 ( P+1), plac 10 ari, Pakovra}e, brvnara, dva bunara, ulaz sa asfaltnog puta, plastenik, vo}wak, fontana. Cena 20.000 eura P-70 m2, plac 4.13 ari, kod Proletera. Cena 45.000 eura P-70 m2 + 60 m2, plac 5 ari, Alvaxinica. Cena 50.000 eura P-80 m2+45 m2, plac 5 ari, centar, blizu KMN-a. Cena dogovor P-90 m2, plac 10 ari, Trbu{ani, kod kamenog mosta. Cena 28.000 eura P-92 m2, plac 5 ari, {kola Ratko Mitrovi}. Cena 48.000 eura P-98 m2, plac 2 ara , kod Bor~eve hale ili zamena za stan. Cena 45.000 eura Seosko doma}instvo, sa 7 ha zemqe u komadu, pomo}ne prostorije. Cena 25.000 eura P-105 m2 ( P+1 ), plac 2 a, Amixina. Cena 50.000 eura P-120 m2, plac 4.20 ara, blizu fakulteta. Cena dogovor P-250 m2, sa dva lokala u prizemqu, plac 8 ari na bedemu. Cena 70.000 eura LOKALI Rakova, 135 m2 sa magacinom, kod Doma. Cena 10.000 eura Viqu{a, 170 m2 sa magacinom, plac 10 ari. Cena 7.000 eura P-16 m2, centar, iza Galije. Cena 3000 e/ m2 ( dogovor ) P-18 m2, Qubi} kej. Cena 18.000 eura P-35 m2, centar, blizu pijace. Cena 60.000 eura P-49 m2, Alvaxinica. Cena 38.000 eura P-72 m2, S. Markovi}a. Cena 80.000 eura. Mogu}a podela na dva lokala od po 36 m2 sa mokrim ~vorom P-105 m2, dupleks, kod Hotel Morave. Cena 60.000 eura PLACEVI P-80 ari, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 800 e/ar P-40 ari, kod Bolnice. Cena 1000 e / ar

P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura

P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000

P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura

P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari

eura P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura P- 52 m2, Qubi}ska, 3. sprat, CG. Cena 39.000 E. P- 55 m2, Kej, 2. sprat, CG. Cena 32.000 E P- 68 m2, Bawalu~ka, 4. sprat, CG. Cena 44.000 E. P- 48 m2, Avenija 1, VP. Cena 29.000 E. P- 58 m2, Kej, 2. sprat, CG. Cena 34.000 E P- 77 m2, u`i centar, CG. Cena 42.500 E. P-42 m2, Kej, 4.sprat, CG. Cena 26.000 E P-38 m2, Nemawina, 3. sprat. Cena 22.000 E P-54 m2, Kej, CG. Cena 31.000 E P-58 m2, Qubi}ska, CG. Cena 37.000 E P-77 m2, centar, 4. sprat, CG, renoviran. Cena 42.500 E

KU]E placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura


PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

PRODAJEM kompresor “Prva petoletka” Trstenik sa bocom od 120 litara. Tel. 063/ 118-3333 PRODAJEM kotao {poret za eta`no grejawe Gorewe MIV K[16. Cena 30.000 dinara. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM kompresor Atlas Kopko, boca 260 litara. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM fotequ za masa`u, pru`a veliki broj kombinacija masa`a, kontrola preko daqinskog. Pogodna sa welnes i fitnes centre, kao i salone lepote. Tel. 064/ 945-6-205 PRODAJEM motornu testeru Stil 041. Ura|ena generalna. Cena 185 evra. Mo`e zamena za laptop. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM razne delove za Opel Kadet Kocku. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 032/ 353016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM neonke za kvarcovawe lica i tela 80-100 W, cena 9 evra komad. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM 500 zna~ki iz stare Jugoslavije. Cena 90 evra. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM vretenaste tuje. Tel. 064/ 453-9-912 PRODAJEM tuje. Tel. 064/ 1268-507 PRODAJEM gra|u od smreke, odli~no za krovne konstrukcije. Tel. 032/ 5561-495 PRODAJEM postoqe za suncobran. Tel. 064/ 294-2-141, 032/ 374-125 PRODAJEM `i~ano staklo 9 evra/ m. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM satelitski tawir sa motorom i pozicionerom. Cena 90 evra. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM be`i~ni telefon Panasonik. Cena 10 evra. Mo`e zamena za cerova drva.Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM telefon Nokia CG. Cena 65 eura. Tel. 032/ 353016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM telefon Nokia 61/01, cena 3.000 dinara. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM malo kori{}en TV aparat. Povoqno. Tel. 062/ 199-1-015 PRODAJEM stre~ foliju, 5 kg / 900 din. Tel. 032/ 382-518, 061/

33

OGLASI

111-6-439 PRODAJEM belu pamu~nu kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM prenosive dvori{ne su{ilice za ve{. Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM prikolicu za putni~ki auto. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM ~etiri ~eli~ne felne za Opel Korsu. Tel. 065/ 465-8-224 PRODAJEM “ U” profil od 3 i 5 metara. Tel. 063/ 118-3-333 PRODAJEM bansek. 060/ 010-2096 PRODAJEM italijansku ~etvorotaktnu benzinsku kosa~icu. Tel. 060/ 550-0-525 PRODAJEM prskalicu za vo}e. Tel. 060/ 018-0-410 PRODAJEM krompir za ishranu sviwa. Tel. 032/ 543-3215 PRODAJEM dva tovqenika, te{ki oko 200 kg. Tel. 032/ 880028, 064/ 160-0-876 PRODAJEM mladog ovna Ill De France. Tel. 032/ 382-518, 061/ 111-6-439 PRODAJEM korpu za vagu, za merewe stoke. Tel. 032/ 556-1495 PRODAJEM {pediter, o~uvan. Tel. 064/ 134-8-236 PRODAJEM IMT 558 sa ugra|enim servo upravqa~em i dobo{ ko~nicama. Cena 4.000 evra. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM traktorsku prikolicu . Tel. 065/ 207-4-383 PRODAJEM traktorsku korpu, nova. Cena 150 evra. Tel. 069/ 870-5-061 PRODAJEM dvobrazni plug Lemind Leskovac, o~uvan, perfektan. Cena 300 evra. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM `enke nema~kog ov~ara. Rezervacije na tel. 064/ 229-9-816, 060/ 554-6-825 OBEZBEDITE SE za zimu roletnama i servisirajte stare. Popravqamo sve vrste roletni. Tel. 032/ 5455-922, 064/ 3611-752 KUPUJEM mla|u bagremovu {umu za direke , za malinu. Tel. 064/ 568-1-914, 682-466 KUPUJEM polovan ispravan tarup. Tel. 060/ 738-1-790 AUTOMOBILI - PRODAJA PRODAJEM Fiat Punto 1.2. benzin, 2001. godi{te. Cena

1799 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Fiat Punto u ekstra stawu, prvi vlasnik, kompletno opremqen, zimske gume. Tel. 062/ 188-2-820 PRODAJEM Daewoo nexia 1.5., 1997. god, registrovan, plin atestiran, ABS, ARBG. Tel. 062/ 803-1-148, 064/ 286-1-663 PRODAJEM Ladu Nivu, 2003. godi{te, registrovana do maja 2014. god. Tel. 069/ 345-0-522, 714-603 PRODAJEM Ladu Nivu 1.7, registrovana do maja 2014. Tel. 069/ 024-5-204 PRODAJEM Zastavu 101, 1996.godi{te, sa plinom. Cena 299 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Zastavu 101 Skala 55, 2004. godi{te, sa ugra|enim plinom. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM Jugo 2007. godi{te, sa plinom. Cena 1300 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Jugo 2000. godi{te, crvene boje u odli~nom stawu. Cena 850 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Opel Kadet Suzu 1.3, 89-go godi{te. Registrovana do juna 2014. godine. Tel. 060/ 036-7-820 PRODAJEM Ford Eskort 92. godi{te, dobar, gara`iran, vlasnik 5. godina, plin, registrovan godinu dana. Tel. 064/ 183-7-109 PRODAJEM Fiat Stilo 2002. godi{te sa plinom. Cena 2.199 evra. Tel. 064/240-2-699 PRODAJEM Reno Lagunu , 2003. godi{te, 1.9. DCI karavan, u dobrom stawu, mo`e zamena. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM Golf 2, 1.6. dizel. Cena 950 evra. Tel. 064/ 240-2699 PRODAJEM kamion Iveco Dajs, nosivosti 5 tona, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4202

i stambenog prostora, izuzetno kvalitetno i povoqno. Tel. 062/ 856-0-561 USLUGA svih vrsta pomo}i u ku}i i ~uvawe dece. Tel. 064/150-9-891 USLUGA ~uvawa dece, ozbiqna `ena sa iskustvom vaspita~a. Tel. 064/ 102-2-759 USLUGE cepawa i strugawa drva. Povoqno. Tel. 064/ 444-3163 USLUGE popravke le|nih bakarnih prskalica, brenta~a, plasti~nih prskalica, mu{tika, prekida~a i dizni. Tel. 064/ 120-6-572 USLUGE zavarivawa gusa i aluminijuma. Tel. 066/ 910-9889 USLUGE ure|ivawa zelenih povr{ina. Tel. 063/ 313-390 USLUGE ko{ewa i ra{~i{}avawa svih vrsta zaraslih i zapu{tenih trav-

natih povr{ina. Tel. 065/ 4586-162 USLUGE vo|ewe kwiga. najpovoqnije u gradu. Tel. 064/ 196-4-705 USLUGE NAJJEFTINIJE me|ugradske vo`we taksijem. Tel. 063/ 120-2-151, 064/ 560-0490 POMA@EM Va{oj deci pred{kolskog i {kolskog uzrasta, ni`ih razreda u savladavawu gradiva, u~iteq. Tel. 064/ 255-1-520, 032/ 332-664 RAD SA decom pred{kolskog i {kolskog uzrasta do 4. razreda, dipl. u~iteq. Tel. 064/ 0777900 IZRADA kotlovskih industrijskih oxaka , i ostali bravarski radovi. Tel. 066/ 910-9-889 IZRADA traktorskih korpi po `eqi. Tel. 066/ 910-9-889

ZAPOSLEWE POTREBNI gra|evinski majstori, svih struktura sa iskustvom, za rad u Rusiji. Sve obezbe|eno. Tel. 064/ 566-6-191 POTREBNI gra|evinski majstori, vi{e profila, za rad u Austriji. Tel. 062/ 146-5-949 POTREBAN stomatolog sa radnim iskustvom, za rad u stomatolo{koj ordinaciji. Tel. 063/ 843-4-149 POTREBNI ugostiteqski radnici, za rad u srpskom restoranu u Austriji. Tel. 062/ 146-5-949 LI^NI OGLASI OZBIQAN mu{karac, stambeno obezbe|en, 50-ih godina `eli upoznati `ensku osobu od 45-50 godina, radi dru`ewa. Tel. 066/ 466-811

POTREBNA DVA RADNIKA ILI DVE RADNICE ZA RAD U RESTORANU "LEONARDO" Informacije na telefon: 069/75-33-35

USLUGE USLUGE dostavqawa uvek sve`e doma}e piletine na ku}nu adresu. Tel. 062/ 145-3575, 064/ 569-9-920 USLUGE kombi prevoza svih vrsta robe, selidbe. Povoqno. Tel. 064/ 262-9-068 USLUGE ~uvawa Va{eg deteta. Tel. 062/ 211-827 USLUGE ~i{}ewa poslovnog

Na osnovu poglavqa III Izmena Akcionog plana zapo{qavawa grada ^a~ka za 2013. godinu, grad ^a~ak objavquje

OBAVE[TEWE Skup{tina grada ^a~ka na sednici odr`anoj 3. oktobra i 4. oktobra 2013. godine donela je Izmene Akcionog plana zapo{qavawa grada ^a~ka za 2013.godinu, kojim je iznos za subvencije za samozapo{qavawe sa 10.000.000,00 dinara pove}an na 15.000.000,00 dinara i za subvencije poslodavcima za zapo{qavawe na novootvorenim radnim mestima sa 10.000.000,00 dinara na 13.000.000,00 dinara. Dodatna sredstva za dodelu subvencije za samozapo{qavawe i subvencije poslodavcima za zapo{qavawe na novootvorenim radnim mestima }e se dodeliti po zahtevima podnetim po raspisanim javnim pozivima koji su objavqeni u listu ,,^a~anski glas" od 17. maja 2013. godine i novim zahtevima koji }e biti podneti u roku trajawa javnog poziva, odnosno do utro{ka sredstava za ovu namenu. GRADONA^ELNIK GRADA ^A^KA mr Vojislav Ili}

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03


34

^ITUQE

Dana 12. oktobra 2013. godine, navr{avaju se DVE GODINE od smrti na{e drage

ANTONIJEVI]

MILETA

BORIKA

DRA[KO

1993 - 2013

2009 - 2013

2009 - 2013

DANICE VLASTELICE

DVADESET GODINA PRO[LO JE U JEDNOM DANU. LAZO, NADA, MILAN, DRAGANA i NENAD. 16470

SE]AWE 2010 - 2013

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

iz Vape Se}awe na tvoju plemenitost i dobrotu `ive}e u nama zauvek. TVOJI NAJMILIJI 16472

DESPOT PUJO MIJAILOVI]

SLOBODAN M. LABOVI]

komercijalista „Gradskog zelenila” u penziji S qubavqu i po{tovawem se}amo se wegove qudske topline i dobrote. Wegovi voqeni: supruga MARINA, k}erka LELA, zet QUBO, unuka SARA i unuk STEFAN.

16. 10. 2012 - 16. 10. 2013. UVEK SI U NA[IM MISLIMA.

upl.

JELICA, DEJAN, DRAGANA, MILICA i QUBICA

SE]AWE na majku i brata

16454

U ponedeqak, 14. oktobra 2013. navr{ava se 40 tu`nih dana otkako nije sa nama voqeni

OBRAD RADOSAVQEVI] S ponosom izgovaramo tvoje ime. Nosimo te zauvek duboko u na{im srcima. Wegovi: supruga DRAGICA, }erke MARINA i EMA, unuk, unuke i zetovi.

GVOZDENIJU

STEVANA

1993 - 2013

1979 - 2013

16461

SE]AWE

MILETA SRETOVI] 1933 - 2010.

U utorak, 15. oktobra 2013. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

STEFANOVI] ]erka i sestra MILENA JAKOVQEVI]

I posle tri godine, uspomene na tvoj dragi lik ~uvaju tvoja }erka QIQANA sa porodicom.

16466

16477

U nedequ, 13. oktobra 2013. poseti}emo grob i obaviti ~etrdesetodnevni pomen na{oj dragoj

SAVA MUJKANOVI]A

VERICI KOVA^EVI] Toga dana poseti}emo wegov grob i obaviti pomen.

Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i tugu za wom. Sa ponosom je pomiwemo i u srcu nosimo. WENI NAJMILIJI: }erka RU@ICA, unuci ALEKSANDAR i MILO[

SE]AWE 14. 10. 2010 - 14. 10. 2013.

RADOSAV AVRAMOVI] AVRAM

S qubavqu uspomenu ~uvaju: supruga RU@ICA i sinovi ALEKSANDAR i MILO[ 16474

Tri godine je pro{lo od smrti na{eg dragog supruga i oca. Uspomenu na wega ~uvaju wegovi: supruga MILUNKA, sinovi MILETA i MLADOMIR sa porodicama.

Dana 22. septembra 2013. godine, preminuo je na{ dragi i voqeni

16473

16475

RAJKO VEQOVI]

SE]AWE na drage roditeqe

Dana 12. oktobra 2013. u 13 ~asova na grobqu u Kowevi}ima obavi}emo GODI[WI POMEN

ro|en 1942. godine

Zauvek }e{ ostati u na{im srcima i nikada te ne}e zaboraviti tvoja porodica. RADOMIR - RAJKO NIKOLI] 16. 10. 1997 - 16. 10. 2013.

QUBINKA -QUBA NIKOLI] 14. 11. 2003 - 14. 11. 2013.

Vreme nije lek, ve} tiha patwa i ve~na tuga. S qubavqu u srcu i neizmernom tugom u du{i ~uvam uspomenu na svoje roditeqe. Sin MLADEN sa porodicom 16480

MILANU DAMQANOVI]U

Supruga MILENA, sinovi DRAGAN i MILAN, unuk LAZAR i snaha DRAGANA. 16478

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Toga dana zajedno sa prijateqima, kom{ijama i rodbinom poseti}emo wegov grob i obaviti pomen. S’qubavqu uspomenu na wega ~uvaju: k}erke MILKA i NADA, unuke MARIJA i MARICA, unuci JANKO i BOGDAN i praunuk STEVAN. 16471


35

^ITUQE

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

16. 10. 2013. g. u 14,30 navr{avaju se ^ETIRI GODINE od upokojewa

Dr DEJANA MLADENOVI]A

Vreme nas nije udaqilo.

K}erka NEDA, supruga VESNA, majka DU[ANKA, otac MIODRAG, brat DRAGAN sa porodicom. 16479

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u subotu 12. oktobra na ^a~anskom grobqu obaviti polugodi{wi pomen na{em dragom

Dana 9. oktobra 2013. u 63-oj godini `ivota preminuo je na{ dragi

RADOSAV VOJINOVI] LALE Sahrana je obavqena 10. oktobra u 14 ~asova na ^a~anskom grobqu. Zahvalnost dugujemo prijateqima, kom{ijama i rodbini na izjavama sau~e{}a i prisustvu na sahrani. O@ALO[]ENI: majka VELIMIRKA, brat [IQO, sestra DRAGICA, supruga MILKA, k}erke NEVENA i JOVANA, zetovi, snaje, unuci, unuke i ostala rodbina. 16483

STANKO VUKAJLOVI] POSLEDWI POZDRAV mom prijatequ i kumu

advokat 9. 10. 2011 - 9. 10. 2013.

RADOSAVU VOJINOVI]U - LALU

DEJANU DIKOVI]U WEGOVI NAJMILIJI

PREDRAG - PECA JOVI]EVI] sa porodicom. 16485

upl.

Dana 16. oktobra 2013. navr{ava se 40 dana od smrti

RADIVOJE BE@ANI] 10. 10. 2001 - 10. 10. 2013.

I nakon dve godine re~i je malo, a bola mnogo, srce se ledi, a mrznu misli. @ivi{ i `ive}e{ ve~no u na{im srcima, na{im mislima. S’ qubavqu }erka MAJA i supruga SLAVICA

MUWI] ZVONIMIRA ZVONKA taksista

Po~ivaj u miru i nezaboravu od tvoje porodice, NE[A, NIKOLE, VIKTORA, DRAGE i NELE.

Uspomenu na wega ~uva: sestri} BRANKO TODOROVI] sa porodicom.

16442

16463

16476

POSLEDWI POZDRAV na{em prijatequ

ZLATKU MILOVANOVI]U Gospodinu sa stilom, boemu mekane du{e i slatke re~i, po{tovaocu lepe pesme. Orkestar SVILEN KONAC - ^A^ANSKI 16477


36

^ITUQE

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

Opro{tajna ~ituqa 22. avgusta, napustila nas je bez povratka diplomirani ekonomista

MACA MOM^ILOVI] RADOJI^I] dugogodi{wi direktor Mlekare u ^a~ku Sahrawena je 24. avgusta na ^a~anskom grobqu u prisustvu porodice, ro|aka i prijateqa, skromno kako je i `ivela.

Macin `ivotni put zapo~eo je u rodnom mestu Pla{ki, Lika, Hrvatska, gde je stekla osnovno obrazovawe a nastavio u Beogradu gde zavr{ava fakultet i zavr{io se u ^a~ku zapo{qavawem u mlekari ^a~ak kao rukovodilac finansija a zatim kao direktor mlekare do odlaska u invalidsku penziju, 2006. godine, zbog neizle~ive bolesti. Kao elokventan intelektualac, dobar ekonomista i privrednik bila je kadar koji u slo`enim uslovima privre|ivawa, uvek dinami~ne mlekarske industrije, ostvaruje izuzetne rezultate poslovawa. Povodom proslave 80 godina prve industriske zadru`ne mlekare Srbije u ^a~ku na wen predlog podignut Muzej mlekarstva Srbije u ^a~ku.

U odnosima sa qudima i poslovnoj komunikaciji dolazile su do izra`aja wene qudske vrline po{tovawa i razumevawa qudi, lepa i topla re~ i podr{ka svakome zbog ~ega su je po{tovali i voleli. Volela je qude i trudila se da im pomogne u svim situacijama. Tako je bilo za vreme egzodusa Srba iz Hrvatske. Te{ko je do`ivqavala progone zemqaka sa vekovnih ogwi{ta, wihovo bolno napu{tawe rodne grude i `ivopisnih predela zavi~ajne Like planinske masive Kapele, Velebita kao i lepotu {uma i reka Gorskog Kotara obojene nezaboravnim bojama wenog detiwstva. U ^a~ku i okolnim mestima Maca je zbrinula i udomila oko 30 porodica izbeglih sunarodnika iz Hrvatske. Nije mogla da razume i shvati nepravdu u~iwenu na nedu`nim zemqacima ali je wihovu tragediju do`ivqavala kao svoju.

I sa ozbiqno naru{enim zdravqem o svojoj bolesti nikada nije govorila ve} je dostojanstveno podnosila, ali bol za iznenadnim gubitkom majke nije mogla da preboli do smrti. U predve~erje 22. avgusta do{ao je koban trenutak za wen `ivot, prestalo je da kuca plemenito srce. Ugasio se jedan divan ~ovek kakvih je malo na svetu. Zauvek su se sklopile jedne divne o~i koje su `ivot videle samo u lepim slikama. Zanemeli smo od tuge kada smo saznali za wen kraj, jer nismo verovali da }e do}i tako brzo. Wena dobrota i veliko qudsko dostojanstvo osta}e nezaboravne u nama. Po~ivaj u miru mila na{a i draga Maco, ~uva}emo te u na{im srcima i mislima kao iskreni po{tovaoci svih tvojih vrlina i `ali}emo za tobom.

Kolege, prijateqi i po{tovaoci JELISAVETA MANI], BIQANA KNE@EVI], OLGA DABOVI], ZORICA TERZI], MAJA \OR\EVI], GORDANA NIKETI], MIRA ^UBRILO, GORDANA DOLENEC, RADOJKA STEPANOVI], MILIJAN MIRKOVI], DRAGAN [AGOVNOVI], RADE CVETI] i GROZDANA CVETI], DRAGI[A MARI^I], DRAGOQUB NIKOLI], PAVLOVI] SLOBODAN, OGWEN MA]EJ, PETAR PETROVI], MILADIN [EVARLI], DRAGAN @IVKOVI], DU[AN MARKOVI], OBU]INA ZORAN.


37

^ITUQE

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

Dana 12. oktobra u manastiru Vujan dava}emo pomen porodici

KOQAJI]

GEORGINA I RADENKO

RODOQUB SPASOJEVI] BRKO

VELIBOR

QUBIVOJE

RADOSLAV

STANKO

RANISLAV

STRAHIWA

RANKA

PETKO

BRANKA

preminuo 3. oktobra 2013. godine

POSLEDWI POZDRAV od sina RA[KA i }erke DRAGANE sa porodicama. 16469

Dana 11. oktobra je PETNAEST GODINA od smrti na{eg dragog

Pre ~etiri decenije umro je moj prvi novinarski u~iteq

ZORANA JAWI]A KOKINA

DRAGOQUB - LEKA OBU]INA

VELIBOR I QUBIVOJE SA PORODICAMA

Uspomenu na tebe s tugom u srcima ~uva}emo mi tvoji neute{ni roditeqi i bra}a.

glavni i odgovorni urednik „^a~anskog glasa” od 1968. do 1973. godine

Trinaestog oktobra 2013. navr{ava se trinaest godina otkako nije me|u nama voqeni sin i brat

GORANU GOCU STOJANOVI]U

16467

Bio je veliki novinar u, na`alost, maloj sredini, neponovqivi boem, nesvakida{wi hazarder i pesnik, koji je, kako je sam napisao, nosio u sebi „neuga{en plamen, k’o razbojnik bode` skriven u kaputu”. Uveo me je u kontroverzni, a, ipak, ~arobni svet novinarstva - ~inio je to na osebujan i originalan na~in koji je ostavio u meni neizbrisiv trag. Ve~no zahvalan, Milo{ Jevtovi}

koji je preminuo 5. oktobra 2013. godine.

NENAD - NE[O MILINKOVI]

16464

U subotu, 12. 10. 2013. u 11 ~asova na sredwem Ateni~kom grobqu, obavi}emo GODI[WI POMEN na{oj voqenoj

ZLATANI KNE@EVI] 1946 - 2012 Nikada ne}emo zaboraviti tvoju qubav i dobrotu koju si nam podarila. Po dobru }emo te pamtiti, sa ponosom pomiwati i tugom `iveti bez tebe. Osta}e{ ve~no u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI

POSLEDWI POZDRAV na{em voqenom

SIDA KRUPE@ 11. 10. 2003 - 11. 10. 2013. Vreme prolazi, a u mojim mislima i srcu zauvek ostaje veliko i qubavqu ozna~eno mesto samo za tebe. Sestra JELENA sa porodicom 16459

Vreme nije rane izle~ilo. Bol, patwa i tuga ostaju. Oti{ao si rano, uzeli su nam te an|eli. Neka te oni sada ~uvaju u carstvu nebeskom, a mi }emo te ~uvati u na{im srcima. Mama i sestra 16460

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Osta}e{ zauvek u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI: supruga QIQANA, sin MARKO, k}erka JOVANA i unuka TEODORA. 16445

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


38

^ITUQE

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

Dana 12. oktobra navr{ava se GODINA DANA od smrti

Pro|e 40 tu`nih dana od kako smo ostali bez na{eg brata

Sa neizmernim bolom i tugom obave{tavamo prijateqe i poznanike da je na{a draga

VERA TOLI] ekonomista 1948 - 2013. iz Prawana

VIDOSAVA ]ORI]A

MUWI] ZVONIMIRA ZVONKA

1937 - 2012 Uspomene ostaju zauvek i podse}aju {ta smo sa tobom izgubili.

taksista

TVOJI: MILENA, LEPA, ZORA, MARKO, FILIP i VITO

Tvoji: brat ALEKSANDAR, sestre OLGA i MARIJA 16462

TU@NO SE]AWE 17. 10. 2008 - 17. 10. 2013.

16455

Dana 12. oktobra 2013. navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog brata, strica, devera i dede

Preminula posle duge i te{ke bolesti 26. 9. 2013. Sahrana je obavqena 28. 9. 2013. na grobqu u Prawanima. S qubavqu i ponosom uspomenu na tebe ~uva}e tvoji najmiliji: suprug RADOJICA, }erka SVETLANA, snaha MIRA, unu~ad MILICA i MILO[. Ovom prilikom izjavqujemo zahvalnost doktoru Zoranu Trifunovi}u, hirurgu, dr Vladimiru Milo{evi}u, ortopedskom hirurgu, dr Slavici Jeki} - Tanovi}, psihijatru i osobqu psihijatrije na le~ewu. Vlasniku i osobqu doma Pero Mari} -Vrani}i na ukazanoj nezi u toku boravka u domu, i doktorki doma Ani Marinovi}

Navr{avaju se TRI GODINE od iznenadne i prerane smrti na{eg voqenog

DRAGANA TOLI]A VIDOSAVA ]ORI]A

RA[KO

Wegovi: RADICA, DUWA, VLADAN

diplomirani ekonomista 1968 - 2010.

Brat PAVLE sa porodicom 16465

upl.

MILORADA VASOVI] 1930 - 2013

Na grobqu Orlova~a, parcela 14/a, 26. 10. 2013. tvoji najmiliji polo`i}e cve}e, zapaliti sve}e (bez majke Vere koja je preminula 26. 9. 2013.) Sa velikom qubavqu i po{tovawem uspomenu na tebe ~uvaju: otac RADOJICA, supruga MIRA, sin MILO[, sestra SVETLANA, sestri~ina MILICA

12. 10. 2011 - 12. 10. 2013.

12. 10. 2011 - 12. 10. 2013.

MILINKO VOJINOVI] PI]IN

MILINKO VOJINOVI] PI]IN

Sinovi RADULE, MI[O i SRE]KO, }erka RADA, unuci, unuke, praunu~ad i ostala mnogobrojna rodbina.

Nedostaje{ nam za sve {to dolazi, a nema tog osmeha koji je ispuwavao na{a srca i du{u. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav ja~a od vremena i zaborava. Tvoje }erke SAWA i DRAGANA i supruga VOJKA

Sine, te{ko je bez tebe `iveti i posle dve godine bez tebe srce boli. Du{a pati, suze liju, utehe nema, zaborav ne postoji, bol i tuga za tobom traja}e ve~no. Majka STANOJLA i brat MIROSLAV

16448

16456

16457

ZAUVEK ]E[ OSTATI U NA[EM SE]AWU.

Dana 1. 10. 2013. godine u 73-oj godini `ivota upokojila se na{a dobra du{a

POSLEDWI POZDRAV

Olga Katani}

VERA TURUDI]

1941-2013. iz ^a~ka Sahrana je obavqena 4. 10. 2013. godine na ^a~anskom grobqu u prisustvu brojnih ro|aka i prijateqa.

1932. - 2013. profesor Agronomskog fakulteta u penziji

ZLATKU MILOVANOVI]U ZLAJU

S qubavqu: suprug Qubomir, sin Goran, }erka Jasna, snaha Slobodanka, zet Slobodan, unuke Dubravka, Ana i Isidora, unuk Pavle i brat Branislav sa porodicom

S tobom je bilo divno putovati kroz re~i, kwige i `ivot. Do`ivotno zahvalni na vi{egodi{wem prijateqstvu. RADE i SAVO

Preminula je 5. oktobra u 82. godini, a sahrana je obavqena 8. oktobra 2013. na ^a~anskom grobqu.

16458

fak.

16446

WENI NAJMILIJI


39

^ITUQE

PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE

Napustio nas je na{ voqeni, plemeniti i dobri suprug, otac, deka, tast i zet

POSLEDWI POZDRAV dragom prijatequ

POSLEDWI POZDRAV na{em prijatequ

ZLATKO MILOVANOVI] dipl. ing. gra|. 1941 - 2013 Sahrana je obavqena 9-og oktobra u 15 ~asova na ^a~anskom grobqu. Zahvaqujemo prijateqima koji su do zadweg trenutka u~estvovali u na{oj zajedni~koj borbi. Tuguju supruga QUBICA, sin IVAN, }erka ZORANA, zet DEJAN, {urak QUBI[A, unuci SIMONA, DINA, MARKO, MATEJA i MA[A

ZLATKU MILOVANOVI]U ROTERI KLUB ^A^AK

16452

upl.

ZLATKU MILOVANOVI]U Bio si na{ predsednik, na{ prijateq i drug. Ostavio si neizbrisiv trag u radu „^A^ANA”. Uvek }emo se se}ati tvoje dobrote. ZAVI^AJNO DRU[TVO „^A^ANI”

Na{em dekici

Dragom tati, deki i tastu

ZLATKU

ZLATKU

DEJAN, ZORANA, SIMONA i DINA MATOVI]

WEGOVI: SIMONA, DINA, MARKO, MATEJA i MA[A

16451

Tati moj, Dok trajemo, bi}e{ u na{em srcu, voqen i po{tovan. TVOJI: }erka ZORANA i sin IVAN

16549

16450

SE]AWE 2011 - 2013

TOMISLAV TOMA KOSTI] Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo da o tebi s' ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo. Zauvek u na{im srcima PORODICA

Godina dana tuge i bola od kako nije sa nama na{ dragi i po{tovani

Dana 13. oktobra 2013. navr{ava se PET GODINA tuge od kada nije sa nama na{ sin, brat i stric

BO[KO ]ALOVI]

VITO STRAWAN^EVI]

14 .10. 2012 - 14. 10. 2013.

Sa ponosom te pomiwemo, sa tugom `ivimo. Na{a qubav i se}awe na tebe traja}e zauvek. Supruga RU@ICA i sinovi DANKO i BRANKO sa porodicom

iz Gora~i}a Vreme koje je pro{lo ne bri{e se}awa, ne ubla`uje bol i tugu, samo potvr|uje gorku istinu da vi{e nisi sa nama. Od smrti postoji ne{to te`e a to je `ivot bez tebe. Najdra`i ne umiru nikada a vreme zaborava ne postoji. Po~ivaj u miru! TVOJI NAJMILIJI: otac DRAGAN, majka MIRA, brat VU^ETA sa porodicom.

16443

16443

U subotu 12. oktobra u 12,30 ~asova na ^a~anskom grobqu poseti}emo wegov grob i obaviti pomen.

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


PETAK 11. OKTOBAR 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.