8. novembar 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

BROJ 44

CENA 30 DIN.

Miroslav Milovanovi}, zamenik predsednika op{tine Gorwi Milanovac

Vuji~i}i iz Guberevaca, {est decenija braka

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

QUBAV GODINE NE BROJI

strana 22.

O AGRARNOM BUXETU

strana 24.

I PERSPEKTIVAMA POQOPRIVREDE

Apoteka ^a~ak prikupila od gra|ana oko 40 kilograma neupotrebqivih medikamenata

KAD LEKU ISTEKNE ROK TRAJAWA...

strana 7.

Po~ela izgradwa studentskog doma

NOVIH 130 MESTA

strana 6.

I U ^A^KU ZATVORENE SVE AUTO [KOLE

strana 20.

ILI ]E RADITI, ILI [TRAJKOVATI? OTVORENO IV BALKANSKO BIJENALE

strana 19.

KO SE NE BOJI PASA LUTALICA SAD? FOTO GLAS


2

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

3

GRAD

GRADSKO VE]E PRIHVATILO ZAHTEV JKP „KOMUNALAC” ZA ODLAGAWE PLA]AWA DUGA ZA POREZ NA ZARADE I DOPRINOSE

GRA\ANI PLA]AJU DUGOVE JAVNIH PREDUZE]A maju}i u vidu uredbu Vlade Srbije, na osnovu koje lokalne samouprave, kao osniva~i javnih preduze}a mogu Ministarstvu finansija, odnosno nadle`noj Poreskoj upravi da podnesu zahtev za zakqu~ewe sporazuma o odlagawu pla}awa duga za porez na zarade i doprinose, Gradsko ve}e je na posledwoj sednici od 6. novembra, prihvatilo zahtev JKP “Komunalac” da dug po ovom osnovu, u ukupnom iznosu od

I

Qubomir Sikora, v. d. direktora JKP „Komunalac”

10.468.630 dinara, plati na 24 meseca, po~ev od 2. decembra ove godine. Kako je tom prilikom ve}nike informisao v.d. direktora Qubomir Sikora, po preuzimawu funkcije ~elnog rukovodioca u ovom JKP, zatekao je mnoge finansijske probleme, me|u kojima i dug za li~na primawa u pomenutom iznosu. Zbog ote`anog i poreme}enog poslovawa, Nadzorni odbor preduze}a je podneo zahtev Gradskom ve}u da se obrati Poreskoj upravi da omogu}i firmi da ovaj dug plati u ratama, na period od 24 meseca. Stawe u “Komunalcu” je detaqno sagledano i povu~e-

ni dobri potezi na putu izlaska iz krize, me|u kojima je i odlagawe pla}awa ovih obaveza, konstatovao je Miladin Ristanovi}. Nemawa Trnavac i Zvonko Mitrovi} su ovu temu “iskoristili” da novom direktoru sugeri{u da tra`i od svojih radnika da posle pra`wewa kontejnera o~iste okolni prostor i da komunalci po{tuju termine kada odvoze sme}e iz pojedinih MZ i ulica. Po{to je obe}ao da }e gra|ani o tome redovnije biti obave{tavani, Sikora je apelovao na korisnike usluga da redovnije izmiruju svoje obaveze i da dugovawima, koja, ina~e, za doma}instva iznose oko 120, a za privredu 70 miliona dinara, ne ugro`avaju osnovnu delatnost “Komunalca”. Zbog obaveza po osnovu izvr{nih sudskih presuda iz radnih sporova, koje je JKP “Gradsko zelenilo” do ovog meseca pla}alo iz teku}ih prihoda, dovedeni su u pitawe odr`avawe likvidnosti preduze}a i izmirivawe obaveza prema dobavqa~ima i zaposlenima. Firma se zbog toga obratila Gradskom ve}u, tra`e}i da joj sa buxetske pozicije “subvencije javnim nefinansijskim preduze}ima i organizacijama” bude upla}eno 1.497.126 dinara za pla}awe ra~una nastalih u redovnim aktivnostima JP. Ovaj zahtev izazvao je podu`u raspravu, tokom koje je Milijan Mini} podsetio da su na kraju pro{le godine u ovom JKP podeqene dividende, a da se u ovoj tra`i da buxet pla}a i telefonske ra~une. On je insistirao i da gradskoj Vladi bude dostavqen izve{taj o tome kolika su ukupna potra`ivawa po ovom osnovu i utvrdi odgovornost onih

EKSPRESAN ODGOVOR

koji su sklapali {tetne ugovore. Po oceni Dejana Obradovi}a, Grad kao osniva~ ima najmawe problema sa ovim preduze}em, koje se racionalno pona{a, ali se bori sa nasle|enim problemima. Nasuprot wemu, Radomir Kru{~i} smatra da se ne mo`e govoriti o doma}inskom poslovawu preduze}a, kome buxet pla}a telefonske ra~une. Ostoja Mijailovi} je bio jo{ rigorozniji, oceniv{i da u ovom slu~aju poreski obveznici pla}aju ne~ije “li~ne sukobe i hirove” i predlo`iv{i da tro{kove, kako se kasnije ~ulo, 10 izgubqenih sporo-

va, plate oni koji su ih {tetnim odlukama i “proizveli”. Gra|ani }e gre{ke nekih rukovodilaca pla}ati godinama, upozorio je Zvonko Mitrovi}, a dr Milan Plazini} se zalo`io da se “ne vezuju ruke direktorima” i stawe ne generalizuje. Primer “Gradskog zelenila” trebalo bi da bude “nauk za ubudu}e” svim direktorima koji bi, pre nego {to otpuste radnika, morali da se posavetuju sa javnim pravobraniocem i pravnom slu`bom u SG, i dobiju saglasnost Nadzornog odbora, stav je gradona~elnika Vojislava Ili}a.

TRI GODINE POSLE ZEMQOTRESA Na osnovu odluke GV od 26. oktobra 2012. godine da osam doma}instava, ~iji su stambeni objekti o{te}eni od zemqotresa, koji je zadesio i ~a~anski kraj 3. novembra 2010. godine, dobiju nov~anu pomo} za izgradwu monta`nih ku}a, do sada su sredstva ispla}ena Strahiwi Puzi}u iz Petnice (1,250 miliona dinara) i Branku Majstorovi}u iz Ka~ulica i Predragu Stanojkovi}u iz Ostre po 1,650 miliona dinara. Po{to su se, kako je referisala Nade`da Vuksanovi}, na~elnica GU za op{te i zajedni~ke poslove, “stekli uslovi” za dodelu pomo}i i Mileniji ]iriman iz Gori~ana i Milki Stanojevi} iz Trnave, a na poziciji “naknada {tete za povrede, ili {tete nastale usled elementarnih nepogoda” nema vi{e sredstava, GV je odlu~ilo da 2,309 miliona dinara, neophodnih za pomo} ovim porodicama, bude obezbe|eno iz stalne buxetske rezerve. Od preostalih sredstava koje je Republika uplatila Gradu za ove namene, novac }e dobiti Sreten Radulovi} iz Mili}evaca.

Nakon prekju~era{we sednice Gradskog ve}a, na kojoj su se ~ule i neke kritike rada zaposlenih u JKP “Komunalac” i zatra`ena odre|ena obja{wewa od v.d. direktora Qubomira Sikore, iz ovog preduze}a je, u vidu saop{tewa za javnost, stigao ekspresan odgovor. Po{to su se izvinili gra|anima i korisnicima usluga, zbog eventualnih neprijatnosti koje do`ivqavaju zbog rasutog otpada iz kontejnera, zaostalog nakon prolaska vozila, nadle`ni su obe}ali da }e se “truditi da uo~eni problemi u radu budu otkloweni”. Odgovaraju}i na pitawa ve}nika, da li se po{tuje raspored izno{ewa sme}a iz pojedinih delova grada, odgovoreno je da je raspored rada autosme}ara naveden u sedmi~nom programu i da se ono iznosi sredom i ~etvrtkom iz doma}instava koja se nalaze izme|u Ulice vojvode Stepe i reke Lupwa~e, od Lupwa~e do kru`nog puta i od obilaznog puta do Bulevara Vuka Karaxi}a. Rasporedom je predvi|eno da sme}e od korisnika usluga u Ulici bra}e Spasi}a komunalci odvoze svaki drugi dan, a iz Ulice Svetog Save svakodnevno. Iako ove optu`be nisu bile “na du{u” novom rukovodstvu, v.d. direktora Jasminka Lazi} je zatra`ila od Gradskog ve}a podr{ku, da bi se, kako je rekla, u ovom preduze}u “stalo na put neradu i java{luku”. Izrazila je bojazan da }e te{ko biti organizovan posao za qude, vra}ene u firmu na osnovu odluke Suda, me|u kojima su neki koji su se javno izjasnili da ne znaju da “vode” poveren im referat i pojedinci koje neko {titi, a niko ne mo`e da ih natera da rade! Posle podu`e rasprave GV je zakqu~ilo da ovo JKP budu upla}ena tra`ena sredstva i da javni pravobranilac i rukovodstvo firme u roku od 15 dana

Gradskom ve}u dostave kompletan izve{taj o tro{kovima preostalih sudskih sporova sa radnicima. Gradsko ve}e je na posledwoj sednici usvojilo i predlog odluke o drugom ovogodi{wem rebalansu buxeta koji, naglasio je Zoran Todosijevi}, na~elnik GU za finansije, nije promenio okvire gradske kase. Re~ je samo o preusmeravawu 10 miliona dinara, koja nisu iskori{}ena za subvencionisawe kamata za kratkoro~no zadu`ivawe poqoprivrednika na drugu aproprijaciju - bespovratna podsticajna sredstva registrovanim poqoprivrednim gazdinstvima. M.N.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Zari}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

office@cacanskiglas.rs Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

PRIVREDA

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

NA 29. ZBORU UGOSTITEQSKIH I TURISTI^KIH RADNIKA PREDSTAVNICI UTP “MORAVA” OSVOJILI DVA ZLATNA PEHARA I [EST ZLATNIH MEDAQA

U VRHU SRPSKOG UGOSTITEQSTVA

konkurenciji 240 u~esnika iz ~itave Srbije, ~etvoro~lana ekipa Ugostiteqsko turisti~kog preduze}a “Morava” osvojila je na pro{lonedeqnom 29. zboru ugostiteqskih i turisti~kih radnika, odr`anom u Prolom Bawi, dva zlatna pehara i {est zlatnih medaqa, dok je u ekipnom plasmanu svojoj firmi donela bronzanu medaqu. Re~ je o izuzetnom uspehu, posebno ako se zna da “Moravini” kuvari i konobari na sli~nim takmi~arskim manifestacijama nisu u~estvovali vi{e od dve decenije. U ekipi maloj, ali odabranoj, bili su Sa{a Milenkovi}, Ana Stoji}, Milica Markovi} i Slavica Katani}, koje je na Zboru predvodio Goran Marinkovi}. To je bio povod za konferenciju za novinare, na kojoj su pro{log ~etvrtka u najreprezentativnijem objektu ovog preduze}a, hotelu “Beograd”, predstavqeni nosioci zlatnih odli~ja. Marinkovi} je tom prilikom, prenose}i utiske iz Prolom Bawe, naglasio da je ~a~anska ekipa pokazala i dokazala da je u vrhu srpskog ugostiteqstva: - ^etvoro~lana ekipa je ostvarila zavidne rezultate u ~etiri discipline: izlo`beni salat bar, reklamer bife, klasi~na kuhiwa, pripremawe jela pred gostom i pripremawe ro{tiqa. U veoma jakoj konkurenciji od 240 u~esnika, u sastavu 24 ekipe, “Moravin” tim je pojedina~no osvojio zna~ajna priznawa, dok je mala ekipa me|u mnogobrojnijim, koje su imale od 20 do 70 ~lanova, osvojila bronzu, {to je tako|e zavidan rezultat. Generalni direktor Verica Kosti} je, po{to je izrazila zadovoqstvo i zahvalnost u~esnicima, pored ostalog, podsetila

planiramo da nastavimo put ka uspehu i da modernizujemo i plasiramo inovativne usluge, uskla|ene sa savremenim turisti~kim trendovima. Beli}ka je najavila da }e UTP “Morava” organizovati do~ek Nove godine u hotelima “Livade”, “Kole” koji }e nakon renovirawa, “zasijati punim sjajem”, upravo pred novogodi{we praznike i najstarijoj gradskoj kafani “Car Lazar”. Na kraju dru`ewa sa predstavnicima medija, me|u kojima su bili i brojni strani novinari, koji su u organizaciji TO^ posetili Ov~arsko kablarsku klisuru, jedan od nagra|enih Sa{a

U

PODSTREK MLADIMA [ef kuhiwe u HB i jedna od najiskusnijih radnika u ovom UTP Slavica Katani}, koja je ranije osvajala zna~ajna priznawa, rade}i u motelu “Kole” i DOO “Siti”, bila je u~iteq i “tehni~ka podr{ka” mla|im kolegama u Prolom Bawi: - Nagrade zna~e mnogo i pojedincima i firmi, i predstavqaju veliki podstrek, posebno mla|im kolegama. Ali, na`alost, u ovoj firmi je malo mladih qudi. Verujemo da }emo ih, ipak, na neki na~in privu}i u ugostiteqstvo. Najmla|a u~esnica Ana Stoji} je nastupila u dve discipline: priprema ro{tiqa i izlagawe “salat bara”. Iako ima samo ~etiri godine radnog sta`a, pokazala je da je dobro savladala ugostiteqske ve{tine i sa prvog takmi~ewa na kome je u~estvovala donela zlatni pehar i zlatnu medaqu.

da je UTP “Morava”, osnovana 1946. godine, jedno od najstarijih preduze}a u ^a~ku i da je kao i ve}ina firmi, prolazila trnovit put, ali je opstala: - Da u~estvujemo na ovom takmi~ewu, presudila je sugestija jednog prijateqa na{e ku}e koji je rekao: kada je kriza, ne treba podizati cene usluga, ve} wihov kvalitet. To nas je ohrabrilo da se posle 22 godine prijavimo na takmi~ewe, na kome je u~estvovala mala, ali odbarana ekipa. Iza wih ~etvoro bilo je dosta qudi koji su im pru`ili teh-

ni~ku i drugu podr{ku i pomogli da zablistaju na ovom takmi~ewu. Podizawe nivoa i kvaliteta usluga u svakom segmentu rada je sastavni deo dugoro~nih planova, rekla je Kosti}ka, uverena da za to postoje i upornost, `eqa i voqa zaposlenih i menaxmenta, ali da je neophodna ve}a podr{ka lokalne samouprave. Poslovna politika kompanije zasniva se na unapre|ewu kvaliteta usluga, zbog ~ega, da bi bili zadovoqeni naj{iri zahtevi gostiju, zaposleni u UTP

“Morava” redovno pose}uju edukativne seminare, treninge i obuke u razli~itim sektorima hotelskog i restoranskog poslovawa, rekla je Maristela Beli}, marketing menaxer u ovom UTP: - U narednom periodu

Milenkovi} prakti~no je demonstrirao jednu od disciplina za koju je osvojio zlato - pripremawe hrane pred gostom. M. N.

GORANA TANASKOVI], RUKOVODILAC OJ RPKK, DOBITNIK SPECIJALNOG PRIZNAWA “CVET USPEHA”

@ENE ZNAJU KAKO DA BUDU USPE[NE

e|u ovogodi{wim dobitnicama presti`nog priznawa “Cvet uspeha za `enu zmaja”, koje ve} sedam godina dodequje Udru`ewe poslovnih `ena Srbije, u ciqu odavawa priznawa najuspe{nijim preduzetnicama i uglednim privrednicama, je i Gorana Tanaskovi}, rukovodilac Organizacione jedinice RPKK u ^a~ku i predsednica Udru`ewa poslovnih `ena “Nade`da Petrovi}”. Woj je pripalo specijalno priznawe “Cvet uspeha” za afirmaciju `enskog preduzetni{tva. Slogan ovogodi{we manifestacije, odr`ane 29. oktobra, bio je “@ene znaju kako biti uspe{na”, a nagrada “Cvet uspeha za `enu zmaja” dodeqena je u dve kategorije: “najevropskija `enska firma” (Danijelka Bi{kup, suvlasnica i direktorka

M

preduze}a “Identity Plus” iz Beograda i dr Branka Ivo{evi}, vlasnica specijalisti~ke ordinacije “Perfect Vision” iz Subotice) i “najboqi modeli zapo{qavawa

`ena” (Jarmila Bohu{, direktorka preduze}a “Agroplod”, Glo`an i Svetlana Vu~kovi}, vlasnica Agencije “Nana S.V.” iz Beograda). Na konkurs se ove godine prijavilo 38 kandidatkiwa iz ~itave Srbije, od kojih je komisija, na ~ijem ~elu je bila dr Aleksandra Tomi}, predsednica Odbora za privredu, regionalni razvoj, turizam i energetiku u Narodnoj skup{tini Srbije, izabrala 13, dodeliv{i im tako titulu “`ena zmaj”. Od 2007. godine, kada je priznawe ustanovqeno, dobilo ga je 60 `ena, od kojih je pet progla{eno i ambasadorkama srpskog preduzetni{tva. Centralno mesto u svim aktivnostima i programima Udru`ewa poslovnih `ena Srbije uvek su imale `ene koje su `elele da krenu putem preduzetni{tva, zbog ~ega

im je udru`ewe obezbe|ivalo kvalitetne edukacije, seminare, mentorski rad. Zahvaquju}i tome, razli~ite vrste obuke zavr{ilo je oko 3.500 `ena iz ~itave Srbije, a posao je otpo~elo skoro 200 pripadnica lep{eg pola, podsetila je na sve~anosti Sawa Popovi} Panti}, predsednica UP@S i autorka projekta. Me|u specijalnim priznawima, osim onog koje je pripalo ^a~anki mr Gorani Tanaskovi} za afirmaciju `enskog preduzetni{tva, i jo{ dvema damama, su i “cvet uspeha” za pionirski preduzetni~ki poduhvat u seoskom turizmu, i istoimena priznawa za prodor na nova tr`i{ta, za zapo{qavawe seoskih `ena, za inovativno preduzetni{tvo i za unapre|ewe kvaliteta `ivota. M. N.


5

DRU[TVO

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

JKP „DUBOKO” SPREMNO DA PREUZME FOLIJU KOJU JE ^A^AK KUPIO JO[ 1998. GODINE

POSLE 15 GODINA RE[EWE NA POMOLU

akon brojnih pregovora i po{to su beogradski Institut IMS i wegova akreditovana laboratorija ispitali uzorke folije, koju je ^a~ak nabavio pre 15 godina, i konstatovali da su wena “fizi~ko tehnolo{ka svojstva u skladu sa tehni~kim karakteristikama dostavqenim od proizvo|a~a”, predstavnici JKP “Regionalna sanitarna deponija Duboko” su se 1. oktobra izjasnili da je preduze}e voqno da preuzme oko 40.000 kvadrata glatke i zup~aste folije, neophodne za pro{irewe tela deponije. ^elnici ovog JKP, ~iji je ^a~ak najve}i osniva~, sa udelom kapitala od 26,88 odsto, su naglasili i da ovaj materijal mo`e imati upotrebnu vrednost u planiranim radovima u 2014. godini. O tome je Mirjana \okovi}, pomo}nik gradona~elnika za ekonomski razvoj i za{titu `ivotne sredine, obavestila odbornike na posledwem skup{tinskom zaseda-

N

wu, koji su, moglo bi se re}i, imali jedinstven stav da bi kapital ulo`en u foliju kona~no trebalo materijalizovati, bilo u vidu pove}awa osniva~kog uloga u ovom regionalnom JKP, ili kompenzovawa visokih tro{kova transporta sme}a. \okovi}ka je naglasila da gradsko rukovodstvo ula`e maksimalne napore da na najracionalniji na~in kona~no re{i sudbinu folije i podsetila da su tokom pro{le i ove godine figurirali i drugi predlozi, me|u kojima i onaj dr Draga Milo{evi}a, da folija bude podeqena poqoprivrednim proizvo|a~ima za izgradwu mikroakumulacija za navodwavawe: - Da bi bila izvr{ena prenamena folije, morali bismo, s obzirom na to da je ona nabavqena sredstvima iz samodoprinosa, ponovo da raspi{emo referendum i sprovedemo izja{wavawe gra|ana, {to puno ko{ta. ^iwenica je da JKP “Duboko” vodi te{ke pregovore sa svojim osni-

va~ima, posebno sa ^a~kom, jer su za wegove gra|ane usluge prikupqawa i odvo`ewa sme}a veoma skupe. Zbog toga gradsko rukovodstvo ula`e ozbiqne napore da izna|e mogu}nosti da one ne poskupquju u narednoj godini, ve} da ih Grad na drugi na~in subvencioni{e. Da bi produ`ilo vek deponije, JKP “Duboko” je regulacionim planovima predvidelo takozvano zacevqewe “Turskog potoka” i pro{irewe tela deponije, za{ta su potrebne nove

koli~ine folije. A da li }e za to biti iskori{}ena ~a~anska, jo{ je neizvesno, jer su dobijeni rezultati ispitivawa tehni~ko - tehnolo{kih karakterisitika, ali ne i i podaci o tr`i{noj vrednosti. Wih je dostavilo samo preduze}e “Tami kompani”, koje je 1998. godine uvezlo i Gradu prodalo foliju za onda{wih 2,5 miliona dinara, ili oko 400.000 maraka. Po{to gradsko rukovodstvo smatra da firma koja je bila nabavqa~ i uvoznik, ne mo`e istovremeno

biti i ponu|a~ nove cene (3,57 evra po kvadratu glatke, odnosno 4,40 po m2 hrapave folije), odlu~eno je da bude anga`ovan ovla{}eni ve{tak. - Da bismo bili “~isti” pred gra|anima, koji su svojevremeno skupo platili foliju (oko 400.000 onda{wih maraka), tra`i}emo da ovla{}eni ve{taci tehnolo{ke i ekonomske struke obave adekvatno ve{ta~ewe, da bismo spremno do~ekali kona~ne pregovore sa rukovodstvom JKP “Duboko”. Moramo se izbo-

riti za realnu tr`i{nu vrednost, koju bi ono trebalo da prihvati i da na taj na~in kona~no re{imo problem folije koja je deceniju i po “le`ala” neiskori{}ena na lokaciji “Vodovoda” - ka`e pomo}nik gradona~elnika Mirjana \okovi}, uverena da }e aktuelno rukovodstvo na najracionalniji na~in re{iti ovaj dugogodi{wi problem i da }e {teta koju su gra|ani skupo platili, kona~no biti ispravqena. M.N.

INSTITUT CIP DOSTAVIO GLAVNI PROJEKAT ZA ZATVORENI BAZEN

SLEDE RAZGOVORI SA POTENCIJALNIM DONATOROM

koliko bude postignut dogovor sa potencijalnim donatorom, jednom kompanijom iz Azerbejxana da u potpunosti, ili delimi~no finansira gradwu zatvorenog bazena u ^a~ku, realizacija ovog zna~ajnog projekta, najavqivana krajem pro{le godine, trebalo bi da bude zapo~eta u slede}oj gra|evinskoj sezoni. To su najavili ~elnici Grada u ponedeqak, po{to su od Instituta CIP preuzeli obimnu dokumenta-

U

ciju od davdesetak svezaka, koja ~ini glavni projekat. Za to postoje i ostali preduslovi, jer je, pre izrade dokumentacije, Gradska uprava za urbanizam, podsetio je wen na~elnik Milo{ Milosavqevi}, izdala lokacijsku dozvolu, a lokalna samouprava obezbedila gradsko zemqi{te, u neposrednoj blizini bedema i Gradskog stadiona, na mestu nekada{wih pomo}nih terena: - Glavni projekat je ura-

|en na osnovu lokacijske dozvole koju je izdala GU za urbanizam i ukoliko bude uspe{na tehni~ka kontrola, za koju }e biti raspisan javni tender, usledi}e pribavqawe vodoprivredne, protivpo`arne i drugih saglasnosti. ^im stignu ti papiri, gra|evinska dozvola }e biti gotova prakti~no za dan dva. Po pravilniku o zatvorenim bazenima, objekat ima niz sadr`aja, po~ev od spa centra, teretane, do restorana, koji su, s obzirom na to da su predvi|eni i u sklopu stadiona, ovde svedeni na minimalnu meru. Akcenat je stavqen na vodene povr{ine, odnosno takmi~arski bazen za vaterpolo utakmice, pli-

vawe i mali bazen za decu. Najbitnije je da se dobije kvalitetna tehni~ka kontrola i da eventualno pojedini delovi projekta ne budu vra}eni na dopune i dorade, {to bi moglo da odu`i i ote`a ~itavu proceduru i odlo`i po~etak radova, obja{wava Milosavqevi}. Prema re~ima gradona~elnika Vojislava Ili}a, donator koji je izrazio `equ da finansira gradwu bazena, postavio je uslov da bude obezbe|ena gra|evinska dozvola, i ura|en projekat, {to je bio veliki i ozbiqan posao: “Posle dobijawa projekta, neophodno je izvr{iti wegovu reviziju i zapo~eti proceduru izdavawa gra|evinske

dozvole, {to mo`e biti ura|eno za dva - tri meseca. Donator je spreman da ovu investiciju finansira slede}e godine. Vrednost projekta je, ina~e, oko 13 miliona dinara, a Grad ga je od CIP - a dobio besplatno, odnosno platio samo prijave i druge “propratne” papire oko 480.000 dinara. Ili} je najavio da }e, ukoliko donator ne obezbedi celokupnu sumu od oko dva i po do tri miliona evra, koliko iznosi jo{ uvek nezvani~na procewena vrednost ovog objekta, deo sredstava izdvojiti Grad iz buxeta, jer ne}e “dozvoliti da objekat ostane nedovr{en.” To je potvrdio i predsednik SG

Veqko Negovanovi}, naglasiv{i da su besplatno obezbe|eni i zemqi{te i dokumentacija i da su imovinsko pravni odnosi blagovremeno re{eni: - Dok traje tehni~ka kontrola projekta, organizova}emo sastanak sa potencijalnim donatorom, da bi se on precizno izjasnio o svojim namerama. Insistira}emo da se zvani~no {to pre izjasni, da li }e 100 odsto da donira gradwu zatvorenog bazena, ili delimi~no, tim pre {to smo zapo~eli izradu odluke o buxetu za narednu godinu, zbog ~ega moramo znati i koje su finansijske obaveze Grada za tu investiciju. M. N.


6

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

OBRAZOVAWE

PO^ELA IZGRADWA STUDENTSKOG DOMA Po kvalitetu studentskog sme{taja, ^a~ak }e se izjedna~iti sa velikim gradovima, kazao je direktor Studentskog centra Zoran Radomirovi} ovi objekat za sme{taj studenata nalazi}e se iza postoje}eg Doma, a po~etak wegove gradwe ozna~ili su 31. oktobra pomo}nik ministra prosvete za visoko obrazovawe Slobodan Stupar i gradona~elnik Vojislav Ili}. Dvospratna zgrada od 2.300 kvadrata, ~ija je izgradwa poverena gra|evinskom preduze}u “Bankovi}” iz Crne Trave, trebalo bi,

N

NOVIH 130 MESTA

prema ugovorenim obavezama, da bude zavr{ena aprila naredne godine, ~ime }e ^a~ak dobiti jo{ 130 mesta za sme{taj studenata, u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama sa kupatilom. Sala za kulturno - zabavna de{avawa i teretana nalazi}e se u podrumskom delu, dok }e u prizemqu zgrade biti sme{tane sobe za osobe sa invaliditetom i ~itaonice. Zahvaliv{i Ministarstvu prosvete i lokalnoj samoupravi {to su u godini kada Studentski centar obele`ava pola veka postojawa “prepoznali potrebu za pro{irewem kapaciteta i

stvarawem boqih uslova za sme{taj studenata”, Radomirovi} se osvrnuo na dosada{wi razvoj ove ustanove. - Na po~etku, 1962. godine, Dom je raspolagao sa 95 mesta, da bismo 90-ih godina pro{log veka dogradwom dobili jo{ 112 mesta, a 2000. godine po~ela je da radi nova menza, jedna od najsavremenijih u Srbiji. Izgradwom novog objekta izjedna~i}emo se po uslovima sme{taja sa velikim gradovima - kazao je direktor Studentskog centra. Po re~ima Slobodana Stupara, novi objekat }e biti “ponos ovog grada i dr`a-

ve”. - Dr`ava je na{la na~in da, i u ovim ekonomski izuzetno te{kim vremenima, nastavi izgradwu objekata za studentski sme{taj i fakultete. Ovaj dom }e biti jedan od embriona budu}eg integrisanog univerziteta u ^a~ku. Ministarstvo je izuzetno zainteresovano za otvarawe ovakvih univerziteta, jer boqi na~in za napredovawe jednog grada ne postoji - rekao je Stupar. On je naglasio da se

objekat gradi sredstvima iz kredita Razvojne banke Saveta Evrope, koja se, zbog toga {to ih dr`ava vra}a “mogu izjedna~iti sa sredstvima iz buxeta”. Sredstvima kredita iste banke naredne godine }e u ~a~anskoj Gimnaziji po~eti gradwa moderne fiskulturne sala, kao i izgradwa novog doma za sme{taj u~enika u ^a~ku. Gradona~elnik Vojislav Ili} je, u ime lokalne uprave, podsetio na dosa-

da{wa ulagawa Grada u pred{kolsko, osnovno i sredwe obrazovawe i izrazio o~ekivawe da }e ^a~ak ve} 2015. godine dobiti univerzitet. U ime stanara doma Ministarstvu prosvete, kao investitoru, re~i zahvalnosti uputila je studentkiwa Danijela Gazdi}, a u ime profesora ~a~anskih visoko{kolskih ustanova Neboj{a Mitrovi}, sa Fakulteta tehni~kih nauka. E. V.

PO^ELI NOVEMBARSKI DANI PROSVETNIH RADNIKA

PROSVETARIMA MORAMO VRATITI DOSTOJANSTVO - kazala je, na otvarawu manifestacije, Gorica Stanojevi}, direktorka Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu saradwi sa [kolskom upravom i direktorima {kola u Moravi~kom okrugu, Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu po prvi put organizuje “Novembarske dane prosvetnih radnika”, koji traju mesec dana i obuhvataju mnoga predavawa, seminare, najave projekata RC i izbor najboqih radova na ranije raspisanim likovnim i literarnim konkursima. Manifestacija je po~ela u ponedeqak, sve~anom sednicom Aktiva direktora vaspitno - obrazovnih ustanova Moravi~kog okruga, kojoj su prisustvovali pomo}nik ministra

U

prosvete za pred{kolsko i osnovno obrazovawe Qubi{a Antonijevi}, predstavnici grada ^a~ka i op{tina Gorwi Milanovac, Lu~ani i Ivawica, Gete instituta iz Beograda, drugih regionalnih centara i Udru`ewa stru~nih saradnika pred{kolskih ustanova Srbije. Podsetiv{i na osnovni zadatak Regionalnog centra, da bude servis prosvetnih radnika i pomogne im da “usavr{e svoje kompetencije”, direktorka RC Gorica Stanojevi} je kazala da je osnovni ciq nove manifestacije da vrati dostojanstvo prosvetnim radnicima, poquqano u godinama ekonomske, socijalne i moralne krize. “Novembarski dani”, naglasila je ona, zavr{i}e se konferencijom “Osna`ivawe profesionalnih kompetencija zaposlenih u obrazovawu”, koja je predvi|ena za 30. novembar i 1. decembar, i ima}e me|unarodni karakter. U ime Gete instituta, memorandum o saradwi sa

Regionalnim centrom, potpisao je zamenik direktora instituta Helmut Frilimghaus, koji je rekao da ovaj ~in predstavqa bazu za usavr{avawe nastavnika Moravi~kog okruga, naro~ito onih koji predaju nema~ki jezik. Gete institut }e, na po~etku saradwe sa RC, obezbediti besplatan te~aj nema~kog jezika, do B2 nivoa, za 16 nastavnika u oblasti prirodnih nauka, kako bi se osposobili za dvojezi~ku nastavu. Memorandum o saradwi 4. novembra su tako|e potpisali predstavnici RC i Udru`ewa stru~nih saradnika pred{kolskih ustanova Srbije. Istog dana su u~enici

Tehni~ke {kole postavili kamen temeqac za izgradwu Obrazovnog parka prirodnih nauka. Zajedni~ki projekat T[ i RC finansira SDC ([vajcarska agencija za razvoj), a wegov ciq je da u~enicima omogu}i da, kroz ogledne ~asove, laboratorijski i istra`iva~ki rad, razmenu ideja i sli~ne aktivnosti, steknu funkcionalna znawa iz oblasti matematike, fizike, hemije, biologije, geografije, elektrotehnike, arhitekture i gra|evinarstva. Izgradwu paviqona za izu~avawe prirodnih nauka u dvori{tu Tehni~ke {kole pomo}nik ministra prosvete Qubi{a Antonijevi} je ocenio kao izuzet-

no dobru ideju. - Mi iz Ministarstva samo mo`emo da po`elimo da takvih inicijativa bude {to vi{e. Nije slu~ajno odabrano da se Obrazovni park nalazi u blizini {kola i sportskih terena, jer }e, zajedno sa postoje}im sadr`ajima, ~initi kompleks namewen u~enicima i wihovim profesorima. \aci }e imati priliku da sti~u nova znawa iz oblasti prirodnih nauka, {to }e im pomo}i u izboru daqih {kola i fakulteta, kao i poslova kojima }e se baviti - kazao je Antonijevi}. Uz napomenu da nas, u finansijskom pogledu, o~ekuje veoma te{ka buxetska godina, on je pozvao

{kole da kroz razne projekte obezbede dodatna sredstva za svoj rad i unapre|ewe nastave. Na sve~anosti u Domu kulture, u ponedeqak uve~e, doma}ini i gosti su u`ivali u programu u~enika O[ “Vuk Karaxi}”, O[ “Branislav Petrovi}” i Gimnazije. Profesoru Ma{insko - saobra}ajne {kole Dragi{i Petkovi}u je ovom prilikom uru~ena nagrada Regionalnog centra za rezultate koje je ove i prethodnih godina postizao na Me|unarodnom sajmu u~ila, a dr Ranko Rajovi} odr`ao je predavawe o NTC sistemu u~ewa. E.V.


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

7

TEMA

APOTEKA ^A^AK PRIKUPILA OD GRA\ANA OKO 40 KILOGRAMA NEUPOTREBQIVIH MEDIKAMENATA d pre dve godine sve dr`avne i privatne apoteke u Srbiji su u zakonskoj obavezi da od gra|ana prikupqaju nepotro{ene lekove i one sa isteklim rokom, kako bi se kasnije ovaj farmaceutski otpad uni{tio na bezbedan na~in. Na ovaj na~in trebalo je da se re{i veliki ekolo{ki problem, budu}i da je najve}i deo farmaceutskog otpada iz doma}instava decenijama zavr{avao u kontejnerima i na deponijama, odakle je dospevao u podzemne vode. U ustanovi „Apoteka ^a~ak“ koja pokriva 15 apoteka na teritoriji ^a~ka, Lu~ana i Ivawice, ka`u da je u posledwih godinu dana sve vi{e onih koji im donose ove lekove. U privatnim apotekama smatraju da je interesovawe gra|ana jo{ uvek malo. Dodatni problem je {to jo{ ne postoji smernica nadle`nih dr`avnih organa {ta sa tim prikupqenim farmaceutskim otpadom koji se sada skladi{ti upravo u apotekama.

O

Prema Pravilniku farmaceutski otpad su svi lekovi, ukqu~uju}i i primarnu ambala`u, kao i sav pribor kori{}en za primenu takvih proizvoda, a koji su postali neupotrebqivi zbog isteka roka upotrebe, neispravnosti u pogledu wihovog propisanog kvaliteta, kontaminirane ambala`e, prolivawa, rasipawa, pripremqeni, pa neupotrebqeni, vra}eni od strane krajwih korisnika, ili se ne mogu koristiti iz drugih razloga Nedeqka Radosavqevi}, upravnica u apoteci „Dr Dragi{a Mi{ovi}“ ka`e da je od gra|ana za dve godine prikupqeno oko 40 kilograma lekova, koje se sada na odgovoraju}i na~in ~uvaju u skladi{tu apoteke. -U svim apotekama postoji obave{tewe o prikupqawu neupotrebqivih lekova. Prema propisu na odgovaraju}em mestu u apotekama su postavqene kante odre|enih boja. Prilikom prijema od gra|ana svi lekovi se popi{u prema vrsti i koli~ini, uz potpis donosioca, koji nije obavezan – objasnila je upravnica Radosavqevi}.

KAD LEKU ISTEKNE ROK TRAJAWA...

Farmaceutski otpad

STARIJI ^A^ANI „SAVESNIJI“ Gra|ani donose sve vrste lekova, koje apoteke preuzimaju, a za koje se ne pla}a nadknada. Naj~e{}e su to lekovi koji su ostali posle smrti nekog od uku}ana, lekovi kojima je istekao rok, ili oni koji se ne koriste zbog promene terapije. Uglavnom lekove donose stariji sugra|ani. U posledwih godinu dana u dr`avnim apotekama primetan je rastu}i trend, jer je prikupqeno duplo vi{e „nepotrebnih“ lekova nego pro{le godine. Pravilnikom o prikupqawu medicinskog i farmaceutskog otpada, koji je stupio na snagu 2010. godine utvr|eno je da proizvo|a~i ili uvoznici zajedno sa apotekarskim ustanovama treba da obezbede odgovaraju}e posude u koje gra|ani mogu da odlo`e lekove koji im vi{e ne trebaju. Preuzimawe i transportovawe farmaceutskog otpada ko{ta od tri do pet

evra po kilogramu. Me|utim, jo{ nije re{eno finansirawe zbriwavawa farmaceutskog otpada iz doma}instava Srbije. -Za sada se ti lekovi na propisan na~in ~uvaju kod nas. Za to ko }e ih preuzimati i kako }e se uni{tavati ~eka se jasno uputstvo Ministarstva energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine. Ovla{}ene ku}e sada preuzimaju farmaceutski otpad iz samih apoteka i to ustanova pla}a. Ali ne preuzimaju i lekove koji smo primili od gra|ana. Ni u tom slu~aju finansijski momenat nije sporan, ali za sve to se moraju dobiti upustva nadle`nog ministarstva – rekla je Radosavqevi}eva. U privatnim apotekama ka`u da gra|ani tek sporadi~no znaju i „po{tuju“ propis o preuzimawu neupotrebqivih lekova. Kao i u dr`avnim, i u ovim apotekama postoje posebne posude u koje se odla`u ovi medikamenti.

Nedeqka Radosavqevi}

-Gra|ani naj~e{}e donose lekove posle smrti nekog ~lana porodice. Ali i to su

retki primeri – rekli su nam u vi{e privatnih apoteka u ^a~ku. Kao jedan od mogu}ih razloga slabog interesovawa apotekari navode i to {to gra|ani sve mawe prave zalihe lekova. Ranijih decenija na lekarske recepte su dobijani gotovo svi lekovi, pa su gra|ani „zlu ne trebalo“ uzimali i one lekove koje nisu koristili. Tako|e, zbog ~estih nesta{ica nekih medikamenata, kupovale su se ve}e koli~ine lekova za zalihe. Posledwih nekoliko godina situacija se znatno promenila, jer se najve}i broj lekova pla}a. Sve ~e{}e u apotekama se ~uje da se tra`i „tabla“, pa ~ak i nekoliko ko-

mada leka. Ina~e, Srbija jo{ nema „fabriku“ za uni{tavawe farmaceutskog otpada. Prema procenama, godi{we u Srbiji ostane oko 130 tona lekova koji su iz raznih razloga neupotrebqivi i koji ~ekaju na uni{tavawe. Do sada se ovaj otpad transportovao i uni{tavao najve}im delom u Austriji. Uni{tavawe farmaceutskog otpada u inostranstvu ko{ta od 1,5 do pet evra po kilogramu. Tako|e, postoji oko 300 tona starog farmaceutskog otpada, najve}im delom ostao od humanitarne pomo}i 1999. godine, a koji se jo{ nalazi u skladi{tima zdravstvenih ustaV. T. nova.

JESEWA PARTIJA JO[ TRAJE ihoqsko leto koje nam je priroda podarila i u~inila jesen „zlatnom“, izmamila je mnoge ^a~ane van svojih ku}a. Zahla|ewe polovinom nedeqe samo je nagovestili u kom smo to godi{wem dobu. Posledwe lepe dane koriste i {ahisti „veterani“ u parku. Dve klupe u blizini letwe pozornice uvek su rezervisane za pasionirane {ahiste. Zastane poneki „kibicer“, koji se trudi da bude {to ti{i. Do kraja partije samo se mo`e govoriti o {ahu. Meteorolozi su i do kraja novembra najavili vi{e sun~anih nego ki{nih dana. Do prvih snegova, koji znaju da naprave “zbrku“, treba se nadisati vazduha i nagledati prelepih boja jeseni. V.T.

M


8

OBRAZOVAWE

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

VISOKA [KOLA TEHNI^KIH STRUKOVNIH STUDIJA PROSLAVILA 53. GODI[WICU a sve~anosti povodom Dana {kole u in`ewere osnovnih studija promovisano je 225, a u in`ewere specijalisti~kih studija 83 biv{ih studenata, koji su diplomirali tokom prethodne {kolske godine. Direktor {kole Doj~ilo Sretenovi} uru~io je nagrade najboqem diplomcu \or|u Risimovi}u, koji je na ma{inskom odseku imao sredwu ocenu 9,7, najuspe{nijem studentu menaxmenta Darku Sin|eli}u (9,08), Viktoru Veqkovi}u, koji je grafi~ki odsek zavr{io sa prosekom 8,89 i Milanu Petrovi}u, koji je bio najboqi na elektrotehni~kom usmerewu i postigao sredwu ocenu 8,68. Za najboqi diplomski rad me|u radovima ma{inaca nagra|ena je Jelena Marjanovi}, a u

N

NOVIM IN@EWERIMA URU^ENE DIPLOME oblasti elektrotehnike Blagoje Jovanovi}. Na sve~anosti povodom Dana {kole, dodeqene su i jubilarne nagrade dugogodi{wim radnicima visoko{kolske ustanove. Osvrnuv{i se na rad {kole u protekloj godini, Sretenovi} je u najva`nije poslove svrstao reakreditaciju studijskih programa za proizvodni menaxment i grafi~ku tehniku, podizawe kvaliteta nastave i saradwu sa dve srodne {kole iz inostranstva (Nema~ke i Hrvatske). Prepoznatqivom imixu {kole doprine-

GRADSKA BIBLIOTEKA I KLUB ZA EDUKACIJU DECE „KRUG” GOSTOVALI U DNEVNOM BORAVKU ibliotekari su u ponedeqak za korisnike Ustanove “Zra~ak” priredili izlo`bu prigodnih kwiga, dok je glumac Milutin Gigi Jev|enijevi} izveo pozori{nu predstavu “Vreme je za bajku”. Po re~ima direktorke Gradske biblioteke Danice Ota{evi}, izlo`ba je deo akcije “Inkluzija kwigom” i ozna~ava po~etak saradwe dveju ustanova. - Biblioteka }e ponuditi besplatan upis osobama koje rade u ovoj ustanovi, kao i korisnicima Dnevnog boravka koji mogu da ~itaju. Organizova}emo i kreativne radionice, u saradwi sa stru~nim timom “Zra~ka”, sa namerom da kwigu u~inimo dostupnim i osobama sa posebnim potrebama - kazala je direktorka Biblioteke.

Milutin Jev|enijevi} smatra da je pripovedawe bajki, doma}ih i stranih, izuzetno va`no za svu decu, jer uz wihovu pomo} prepoznaju {ta je dobro, a {ta lo{e. Bajke su, dodaje on, sazdane od duhovitih scena i omogu}avaju interaktivan odnos pripoveda~a i slu-

{alaca. Korisnici Dnevnog boravka i zaposleni u wemu uskoro }e, najavila je direktorka “Zra~ka” Angelina Mandi}, uzvratiti posetu Biblioteci i prisustvovati narednim predstavama Milutina Jev|enijevi}a. E.V.

GRADSKI ODBOR DS - A DONIRAO KWIGE O[ U PRISLONICI

OBRAZOVAWE MLADIH JE NAJVA@NIJE zvr{ni odbor Gradskog odbora DS - a nedavno je organizovao akciju prikupqawa kwiga za potrebe biblioteke u Osnovnoj {koli u Prislonici. Demokrate su tom prilikom, osim 80 kwiga, “prilago|enih” uzrastu osnovaca, obezbedile i nekoliko lopti za organizovawe nastave fizi~kog vaspitawa. Osim svakodnevnim politi~kim aktivnostima, u zavisnosti od resursa kojima

prethodnica V[TSS, u vreme osnivawa bila prva u zapadnoj Srbiji i da je wenu diplomu u protekle 53 godine steklo vi{e od 5.000 studenata, koji su se, kao dobri stru~waci, dokazali {irom biv{e Jugoslavije. [koli, koja je predstavqala za~etak visokog obrazovawa u ^a~ku, godi{wicu su ~estitali i predstavnici ~a~anskih fakulteta, a sve~anost je oboga}ena nastupom u~enika Muzi~ke {kole. E.V.

U O[ „SVETI \AKON AVAKUM” PREDSTAVQENA ANTOLOGIJA „NAJLEP[E PRI^E ZA DECU I MLADE 2”

DRU@EWE UZ KWIGU

B

I

li su i uspesi studenata na takmi~ewima u znawu i sportu, kao i u~e{}e {kole na sajmovima kwiga i u~ila. Diplomcima je ~estitke uputio i Marko Glibi}, predsednik Udru`ewa studenata, kao i Dragan Alempijevi}, biv{i student ove {kole i predsednik op{tine Lazarevac, u kojoj V[TSS ima svoj centar. Obra}aju}i se studentima i profesorima u ime lokalne uprave, pomo}nik gradona~elnika Aleksandar Da~i} je podsetio da je Vi{a tehni~ka {kola,

raspola`u, stranke u ^a~ku treba da se bave i konkretnim problemima u gradu, smatra zamenik predsednika IO GO DS a Nikola Andri}: - Ciq je da svi na{i mladi sugra|ani, bez obzira gde `ive, imaju iste, ili pribli`no iste uslove za odrastawe i obrazovawe, kao i deca u gradskim osnovnim {kolama. U ovom slu~aju nema mesta politikantstvu, ve} ambicijama da se kvalitet

{kolovawa {to vi{e unapredi. Andri} je najavio da }e demokrate u narednom periodu posebnu pa`wu posvetiti sli~nim akcijama, jer smatraju da ovim temama lokalne stranke ne bi trebalo da se bave samo od kampawe, do kampawe, ve} da se “sistemski mora podr`ati ideja da se obrazovawe i polo`aj mladih defini{u kao najva`nija pitawa dru{tva.” M. N.

ro{log petka, u holu Osnovne {kole “Sveti |akon Avakum” u Trnavi, predstavqena je kwiga “Najlep{e pri~e za decu i mlade 2”, koju je priredila Mila Mutavxi}, nastavnik srpskog jezika. Gosti kwi`evne ve~eri su bili Danijela Miki} Kova~evi}, recenzent kwige i Sla|ana Majstorovi} i Milica Mutavxi}, kao autori nekih od objavqenih pri~a. U kompletnom programu koji je pripremila Sla|ana Jerini}, profesor razredne nastave, u~estvovali su i u~enici ~etvrtog i vi{ih razreda {kole, ~itaju}i neke od objavqenih pri~a. O tome kako je nastala ova svojevrsna “Vitezova” antologija, Mila Mutavxi} je rekla: - Ideja o objavqivawu kwige potekla je od mojih prijateqa iz ~asopisa “Vitez”, sa kojima sara|ujem od prvog broja, ukupno 12 godina. Svaki ~asopis je sadr`ao nekoliko pri~a doma}ih i stranih autora. Sve te lepe pri~e odlu~ili smo da sakupimo na jedno mesto i objavimo kao kwigu. Taj zadatak poveren je ba{ meni, mo`da i zbog toga {to, kao nastavnik, znam kako deca prihvataju te pri~e, znam koje im se vi{e, a koje mawe svi|aju i to mi je bio jedan od kriterijuma pri izboru. Jo{ kada sam pripremala prvu kwigu u svemu sam imala veliku podr{ku Danijele Miki} Kova~evi}, koja je oba puta bila i recenzent. Pri~e velikih autora nije bilo te{ko odabrati, ali plejada mladih pisaca me

P

sasvim osvojila. Ima divnih mladih stvaralaca, a ja sam ponosna {to u~enici na{e {kole znaju wihove pesme i pri~e. Posebno mi je drago {to su i pri~e zavi~ajnih pisaca deo ove kwige, me|u kojima su i Olivera Nedeqkovi} i Milica Mutavxi}, kao biv{e u~enice ove {kole. Govore}i o Mili Mutavxi}, kao uredniku antologije, Danijela Miki} Kova~evi} je istakla da je Mila uspela da na jednom mestu objedini pri~e koje svojom kwi`evno umetni~kom vredno{}u i moralnom poukom, predstavqaju dobru literaturu za sve one koji tek ozbiqno kre}u u `ivot. Te ve~eri, uz divne pri~e, koje su iz ove kwige ~itali u~enici trnavske {kole, dru`ili su se me{tani sela, |aci, wihovi roditeqi i nastavnici.


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

9


10

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

11


12

SELO

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

KOMERCIJALISTA ^ASLAV RADULOVI] IZ PREQINE, O PROIZVODWI [QIVOVICE ^a~anski kraj obiluje pogodnim klimatskim i zemqi{nim uslovima za razvoj vo}arstva. Shodno tome, razne vo}ne vrste gaje se na na{em podru~ju. Na`alost, i pored toga, ~iwenica je da velike koli~ine vo}a posledwih godina propadaju, jer zbog niske otkupne cene ne nalaze put do potro{a~a. Poznato je da je ve}i deo vo}a uglavnom bivao potro{en u sve`em stawu ili prera|en u industriji, dok je mawi “zavr{avao” u rakiji. Me|utim, danas se veliki deo roda, naro~ito {qive prera|uje u rakiju, upravo zbog niske otkupne cene. Nekada ~uvena “^a~anka” je “uga{ena”, a s obzirom na to da se proizvodwa i prerada {qiva obavqa prete`no u privatnom sektoru, svaki od proizvo|a~a ima “svoju tehnologiju” stvarawa {qivovice. To je jedan od razloga zbog koga {qivovica nije mogla da na|e pun plasman na inostrano tr`i{te, niti da bude za{ti}ena kao na{e nacionalno pi}e, ka`e ^aslav Radulovi} iz Preqine, koji se pe~ewem rakije bavi iz hobija, iako su mu osnovna delatnost poslovi marketinga i komercijale u firmi “Vapeks”.

- U “Vapeksu” sam zaposlen ve} 10 godina, po~eo sam kao prodavac, a stigao do komercijalnog direktora. Firma “Vapeks” se bavi proizvodwom sun|era, a od pre nekoliko godina i proizvodwom du{eka. Nekada sam prodavao sun|er, a danas sun|er i du{eke plasiram na tr`i{ta Srbije, Makedonije, Bugarske i Gr~ke. U potrazi za najboqim re{ewima za dugoro~nu vitalnost koju omogu}ava zdrav san, “ro|ena” je kompanija “S Dream”, u ~ijoj su ponudi du{eci, naddu{eci i memori jastuci. Svi proizvodi su napravqeni od izuzetnih savremenih materijala, sertifikovanih presti`nim potvrdama o kvalitetu. Zahvaquju}i ovom poslu, koji veoma volim, upoznao sam mnoge dobre qude, stekao prave prijateqe, ali moja velika qubav je proizvodwa rakije. Osim te qubavi, od oca sam nasledio podrum u Preqini, i vo}wak u Rakovi, koji ima 500 stabala {qive, sorte

^OVEK KOJI ZNA DA ^UVA „SRCE” RAKIJE

POVR]E

krompir 40 pasuq 250 - 300 paprika 60 - 120 paradajz 70 - 80 krastavac 100 praziluk 100 tikvice 180 boranija 150 brokoli 100 plavi patlixan 100 kupus 20 karfiol 30 - 50 per{un 30 {argarepa 70 cvekla 80 spana} 80 zelena salata 30 crni luk 60 beli luk 400

PRVI KORAK JE NAJTE@E NAPRAVITI - Qudi u ovom kraju ne rade ono {to im je Bog dao, iako je ovo podnebqe poznato po dobrom vo}u i povr}u. Smatram da mladi ne treba da rade u trafikama, prodavnicama, buticima, ili kod Kineza za 20.000 dinara, po 10 sati dnevno, ve} da se aktiviraju i da se na posedima svojih predaka bave proizvodwom i preradom. Ne znam u ^a~ku mnogo qudi koji, na primer, proizvode ajvar, a paprike imamo koliko ho}ete, ne znam ni mlade koji proizvode sir i kajmak, a verujem da bi lako na{li put do kupca. Ne treba puno novca da bi se zapo~ela proizvodwa, ali platu }e zaraditi mnogo lagodnije, lep{e i sa ve}im zadovoqstvom, jer rade za sebe. Treba samo iskoristiti resurse hrane i pi}a koje imamo. Dr`ava mladima treba da pru`i stru~nu pomo}, da ih edukuje kako da zadovoqe standarde EU i obu~i kako da zapo~nu proizvodwu. Prvi korak je najte`e napraviti. Mladima upravo treba pomo}i da naprave taj prvi korak, a potom }e sami lako kora~ati kroz `ivot - isti~e ^aslav Radulovi}. stenlej i ~a~anska rodna. Sav rod prera|ujem u rakiju, koju ja pe~em. Verovatno }e u budu}nosti proizvodwa i prodaja rakije biti moja osnovna delatnost. Planiram da slede}e godine registrujem firmu koja }e se baviti iskqu~ivo proizvodwom rakije, jer smatram da sam stekao sve uslove, koji su neophodni po Zakonu o proizvodwi alkoholnih pi}a - zapo~iwe pri~u ^aslav Radulovi}. Na kvalitet rakije uti~e niz faktora, a najva`niji su: momenat berbe vo}a, na~in prerade, izvo|ewe alkoholnog vrewa, trenutak destilacije (pe~ewa) prevrelog vo}nog kquka, na~in pe~ewa, kao i odle`avawe i formirawe rakije kao pi}a. Velike tajne nema, ali postoje pravila koja treba ispo{tovati. Sva ta pravila, kako ka`e, nau~io je od qudi koji su stru~waci u proizvodwi alkoholnih pi}a i ~itaju}i kwige iz ove oblasti. I danas se, napomiwe, konstantno usavr{ava. Pored znawa, potrebno je, naravno, da imate dobro vo}e, kvalitetno zrewe, odgovaraju}e i ~iste sudove, objekat, od-

nosno podrum za skladi{tewe rakije, obja{wava na{ sagovornik. Veoma je bitan i na~in pe~ewa rakije, {to tako|e zahteva po{tovawe odre|enih procedura. - Ispe}i rakiju zna~i ispo{tovati osnovna pravila, odstraniti otrove, a sa~uvati kvalitet, “srce” rakije. Za ~uvawe rakije je potrebno da imate kvalitetnu hrastovu burad, u kojima ona mora da odstoji mimum pet - {est godina, i tada }ete dobiti dobro pi}e. Pored kowaka i viskija, rakija je jedno od najkvalitetnijih pi}a na svetu. Nekada je rakija bila

na “niskim granama”, svi su govorili “to je brqa”. Me|utim, posledwih godina qudi su ozbiqno po~eli da se bave proizvodwom ovog pi}a - ka`e Radulovi}, koji planira da pro{iri proizvodwu rakije i od ostalog vo}a po kojem je poznat ~a~anski kraj, od kajsije, kru{ke, duwe... Iako godi{we ispe~e oko 2.000 litara rakije, {to, prema wegovim re~i-

ma, nije neka velika koli~ina, zadovoqan je kvalitetom. Ipak, dok nam pokazuje podrum i obja{wava tehnologiju proizvodwe, vedro ka`e da se tajna mo`da krije u lampeku starom vi{e od 70 godina. Mo`da nesvesno, ali tokom razgovora otkriva da “ima poverewa u druge, jer, pre svega, ima poverewa u sebe”, pa tako za rezawe i prskawe vo}waka an-

ga`uje stru~waka, u vreme kupqewa {qive sezonske radnike, ali rakiju pe~e iskqu~ivo sam. S pouzdawem ~oveka koji zna {ta ho}e, planira da wegova rakija bude jedan od najautenti~nijih poklona koji neko mo`e dobiti iz Srbije. O tome kako }e plasirati “poklon” ne brine, jer je wegova supruga Milica, vlasnik firme “Present by M”, koja se bavi prodajom korporativnih poklona. Po{to nema ni~eg {to ga sputava, na{em sagovorniku preostaje jedino da osmisli zanimqivo pakovawe i naziv koji }e, veruje, u sebi sadr`ati “~a~ansko” i “srpsko”. - Iako je ^a~ak vo}arski kraj, ima samo 10 registrovanih proizvo|a~a rakije, a proizvodwa i prerada vo}a i povr}a bi trebalo da budu glavna ekonomska snaga ovog podru~ja. Zbog toga je neophodno stvarati brendove. Da bi moje kolege mogle da ponude svoj proizvod na velikim me|unarodnim sajmovima i inostranstvu, potrebno je da imamo standardni kvalitet i koli~inu, odnosno da proizvo|a~i rakije imaju svoje udru`ewe i svoj brend. @ao mi je {to je ~uvena “^a~anka” uga{ena, jer sada imamo puno “malih” proizvo|a~a i svaki od wih ima “svoju tehnologiju” za pe~ewe rakije - podse}a ^aslav Radulovi}. N. R.

Projekat "Podr`imo mlade vo}are" realizuje "^a~anski glas", a sufinansira Ministarstvo kulture i informisawa iz buxeta Republike Srbije

Republika Srbija Ministarstvo kulture i informisawa

PIJA^NI BAROMETAR

VO]E

suve {qive 250 - 350 jabuke 50 - 70 kru{ke 100 gro`|e 80 ju`no vo}e 100 - 220 orasi 900 MLE^NA PIJACA

projino bra{no 90 pili}i 350 - 370 jaja 9 - 13 kajmak 500 - 600 sir 250 - 400 pr{uta 1.300 - 1.500 slanina 350 - 850 suxuk 850 STO^NA PIJACA

teli}i - nema tovqenici 220 prasi}i 220 - 250 ovce 120 jagwad 250 p{enica 20 je~am 23 kukuruz 22


13

SELO

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

ULOGA UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA U ZADRUGARSTVU

SAVET ZA POQOPRIVREDU GRADA ^A^KA RAZMATRAO NACRT PREDLOGA BUXETA ZA POQOPRIVREDU

BOQI I KVALITETNIJI BRINU O DOBROM POSLOVAWU ZADRUGE BUXET OD PRETHODNOG o{to je jedan od strate{kih ciqeva u daqem razvoju poqoprivredne proizvodwe o`ivqavawe zemqoradni~kih zadruga, “^a~anski glas” }e u narednih nekoliko brojeva objaviti serijal tekstova o zadrugarstvu. O Upravnom i Nadzornom odboru, osniva~kim pravilima, Skup{tini, zadrugarstvu u vo}arstvu, osnovnim obele`jima i ciqevima, iskustvima evropskih zemaqa, istoriji zadrugarstva i zna~aju izrade marketing plana za poslovawe zadruge, koriste}i izvode iz Zakona o zadrugarstvu, govori}e diplomirani in`eweri Poqprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak, Sne`ana Dragi}evi} Filipovi}, Miroslav Ja}imovi}, Qiqana ]ur~i}, mr Branko Tanaskovi}, Borko Ivanovi}, Milan Damqanovi}, Vesna Ni{avi} Veqkovi} i Radovan [evarli}. U ovom broju na{eg lista, Sne`ana Dragi}evi} Filipovi} govori o zna~aju i zadacima Upravnog i Nadzornog odbora u zadrugarstvu: - Upravni odbor se sastoji od najmawe pet ~lanova, koji se biraju iz reda zadrugara. Ako u zadruzi ima vi{e od 50 zaposlenih koji nisu zadrugari, jedan ~lan Upravnog odbora je neko od zaposlenih. Ukoliko ima mawe od 20 ~lanova zadruge, ne mora se obrazovati Upravni odbor. Prema re~ima na{e sagovornice, zadatak Upravnog odbora je da sprovodi poslovnu politiku zadruge, razmatra i predla`e Skup{tini usvajawe godi{weg obra~una, usvaja periodi~ni obra~un, priprema predloge odluka i izvr{ava odluke Skup{tine, izve{taje o poslovawu, bilansu uspeha i sprovo|ewu poslovne politike, predla`e raspodelu dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima i na~in pokrivawa gubitka. Osim toga, Upravni odbor donosi investicione odluke sa osniva~kim aktom i zadru`nim pravilima, poslovnik o radu i obavqa druge poslove odre|ene saveznim zakonom, ugovorom o osnivawu i zadru`nim pravilima. - Uprani odbor mo`e odlu~ivati ako

P

sednici prisustvuje vi{e od polovine ~lanova. Odluke donosi ve}inom glasova prisutnih ~lanova, ako zadru`nim pravilima nije predvi|ena druga kvalifikovana ve}ina. Sazivawe sednice, na~in rada i druga pitawa koja se odnose na rad i odlu~ivawe Upravnog odbora ure|uju se zadru`nim pravilima. Predsednik i ~lanovi Upravnog odbora odgovaraju solidarno za {tetu koju svojom odlukom prouzrokuju, ukoliko je ona doneta grubom nepa`wom ili sa namerom da se {teta prouzrokuje. Lica koja su bila protiv dono{ewa odluke i ako su izdvojila svoje mi{qewe u zapisnik ne snose odgovornost - obja{wava Sne`ana Dragi}evi} Filipovi}. Nadzorni odbor se sastoji od najmawe tri ~lana, koji se tako|e bira se iz reda zadrugara. On vr{i nadzor nad zakonito{}u rada Upravnog odbora i direktora, pregleda periodi~ne i godi{we obra~une i utvr|uje da li su sa~iweni u skladu sa propisima, ka`e na{a sagovornica i dodaje: - Tako|e, utvr|uje da li se poslovne kwige i dokumenta zadruge vode uredno i u skladu sa propisima, a mo`e ih dati na ve{ta~ewe, pregleda izve{taje koji se podnose Skup{tini o poslovawu i o bilansima zadruge, razmatra izve{taje revizora i predla`e mere otklawawa uo~enih nepravilnosti, pregleda predloge o raspodeli dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima. Zatim, obave{tava Skup{tinu zadruge, a po potrebi i Upravni odbor i direktora o rezultatima nadzora. Podnosi Skup{tini zadruge godi{wi izve{taj o svom radu, donosi poslovnik o svom radu i obavqa druge poslove odre|ene ovim zakonom i zadru`nim pravilima. Upravni odbor i direktor zadruge du`ni su, kako ka`e, da Nadzornom odboru daju obave{tewa o poslovawu zadruge. Nadzorni odbor mo`e odlu~ivati ako sednici prisustvuje dve tre}ine ~lanova, a odluke donosi ve}inom glasova prisutnih, ukoliko zadru`nim pravilima nije druga~ije predvi|eno. N. R.

KONKURS ZA NABAVKU NOVE OPREME I MEHANIZACIJE

PODSTICAJ OD 40, ODNOSNO 50 ODSTO inistarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, odnosno Uprava za agrarna pla}awa, raspisala je konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za nabavku nove opreme i mehanizacije. Podsticaji se mogu koristiti za opremu i mehanizaciju koja je kupqena u periodu od 1. januara do 1. novembra 2013. godine. Visina podsticaja je 40 odsto od ukupne vrednosti investicije, odnosno 50 procenata za podru~ja sa ote`anim uslovima rada, ka`e savetodavac Radovan [evarli} iz Poqoprivredne savetodavne

M

i stru~ne slu`be ^a~ak. - Podsticaji se mogu koristiti za slede}e namene: opremu i mehanizaciju za navodwavawe (pumpe, agregati, creva, tifoni, pivot sistemi i dr.), opremu i mehanizaciju za za{titu od bolesti, {teto~ina, korova, grada (protivgradna mre`a, prskalice, atomizeri, agrotekstil, rotofreze...), nabavku nove opreme za ribwake, nabavku opreme i ma{ina za setvu, sadwu i brawe, opremu i mehanizaciju za sto~arsku proizvodwu (muzilice, laktofrizi, balirke, prikolice, kosa~ice, me{aone, miks prikolice,

elektri~ne ograde, oprema za {i{awe ovaca, oprema za sme{taj mle~nih krava, junadi, ovaca, koza i `ivine...), nabavku priplodnog materijala (junica, ovaca, koza, sviwa), nabavku plastenika i opremu za proizvodwu u za{ti}enom prostoru, izgradwu hladwa~a i nabavku opreme - navodi [evarli}. Prema wegovim re~ima, pravo na kori{}ewe podsticaja imaju komercijalna porodi~na gazdinstva, pravna lica, preduzetnici i zadruge. Rok za podno{ewe zahteva je od 1. 1. 2013. do 15. 11. 2013. N. R.

a sastanku Saveta za poqoprivredu, odr`anog u utorak, razmatran je Nacrt predloga Programa mera podr{ke za sprovo|ewe poqoprivredne politike i po-

}e biti ura|ena kona~na forma Programa mera za subvencionisawe poqoprivredne proizvodwe. Po{to Gradsko ve}e utvrdi predlog, on }e se na}i pred odbornicima Skup-

bro je i to {to }e ove godine verovatno biti izdvojene posebne pozicije za obezbe|ewe vode za navodwavawe, odnosno za kopawe bunara i izgradwu mini akumulacija. Smatram da

litike ruralnog razvoja za podru~je teritorije Grada ^a~ka za 2014. godinu, koji je sa~inila Gradska uprava za lokalni ekonomski razvoj. Prema re~ima predsednika profesora dr Draga Milo{evi}a, na sastanku su ~lanovi Saveta za poqoprivredu analizirali radni materijal i dali svoje primedbe, na osnovu kojih

{tine, odnosno Program za subvencionisawe poqoprivrede bi}e sastavni deo buxeta Grada ^a~ka za 2014. godinu, obja{wava profesor Milo{evi}. - U ovogodi{wem programu ima i izvesnih novina. Prihva}en je predlog da se subvencioni{e p~elarstvo, ribarstvo, organska proizvodwa, a jako do-

}e ovo biti jo{ boqi i kvalitetniji buxet za poqoprivredu od prethodnog - rekao je, izme|u ostalog, profesor Milo{evi}, nagla{avaju}i da je ciq Saveta da se sredstva koja budu izdvojena za subvencionisawe poqoprivrede {to efikasnije i kvalitetnije iskoriste. N. R.

N

PRIPREME P^ELIWAKA ZA ZIMU vi oni poslovi koje u ovim kasnim jesewim danima mo`emo uraditi na p~eliwaku predstavqaju pripremu za zimovawe, a to je najte`i i najsuroviji deo godine za p~ele. Ukoliko su sve neophodne predradwe dobro odra|ene, p~ele }e lepo zimovati. Potrebno je obezbediti mikro klimu u ko{nici tako da klube ne bude na promaji i da ima dovoqno sve`eg vazduha. Jedan od sistema je sistem prevrnute ~a{e, gde se vazduh obezbe|uje sa podwa~e, a ko{nica je sa gorwe strane komplet zatvorena. Ipak, treba voditi ra~una da se za pokrivawe klubeta koriste paropropusni materijali, kao {to su drvo, vi{eslojni papirni ili kartonski materijali i sli~no. Ako se koristi najlon, on ne treba da bude komplet preko ko{nice, ve} preko onog dela koji zauzimaju p~ele da ne bi do{lo do prevelike kondenzacije vode na najlonu.

S

Potrebno je proveriti sve poklopce na ko{nicama, da se ne bi dogodilo da ostane za zimu neki krov koji proki{wava, jer }e to napraviti veliki problem p~eliwoj zajednici. Tako|e je potrebno obezbediti da vetar ne mo`e oduvati poklopce, tako {to }emo ih vezati, pritegnuti kamenom, ciglom... Visina otvora leta na ko{nicama treba da bude ne vi{e od osam milimetara, a u krajevima gde ima dosta glodara koji mogu biti velike {teto~ine na ko{nicama treba koristiti “~e{qeve”, metalne

re{etke za spre~avawe ulaska glodara u ko{nice. Postoje i hemijska sredstva (otrovi) za suzbijawe glodara. Sve ko{nice koje su u toku sezone ostale na privremenim postoqima treba podi}i na barem 50 centimetara od zemqe, kako bi bile za{ti}ene i od vlage i od velikih snegova. Sva postoqa i nosa~e ko{nica treba proveriti, jer se de{ava da pod nametima zimskog snega popuste i ko{nice se prevrnu. Ako ne `ivimo u blizini p~eliwaka da te propuste saniramo, to mo`e biti pogubno po p~eliwu zajednicu. Ukoliko smo p~ele u prethodnom periodu obezbedili sa dovoqno zaliha meda (a priroda se sama postarala da p~ele na na{em podru~ju ove godine obezbede dovoqno zaliha polena), na vreme ih za{titili od varoe (p~eliweg krpeqa) i ako obezbedimo mir u zimovniku p~eliwaka, mo`emo spokojno ~ekati narednu sezonu.


14

DRU[TVO

^A^ANI USPE[NI NA 40. TAKMI^EWU METALSKIH RADNIKA SRBIJE

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

PREDSTAVNICIMA MEDIJA IZ OBLASTI TURIZMA PREDSTAVQENA TURISTI^KA PONUDA ^A^ANSKOG KRAJA

IMPRESIONIRANI PRVACI „SLOBODINI“ PRIRODOM METALOBRUSA^ I ALATNI^AR I SRPSKOM KUHIWOM uristi~ka organizacija ^a~ka je 30. i 31. oktobra organizovala studijski program za predstavnike medija iz oblasti turizma, koji su bili u prilici da se upoznaju sa turisti~kom ponudom ~a~anskog kraja. Pored novinara iz Srbije i Sandre Vlatkovi} iz Turisti~ke organizacije Srbije, zadu`ene za odnose sa javno{}u, u ^a~ku je boravila i gospo|a

po wenim re~ima ve} imamo zainteresovane Japance koji bi `eleli da posete ^a~ak i okolinu - ka`e Gordana Majstorovi}, stru~ni saradnik za marketing TO^-a. Prema wenim re~ima, ovaj program je organizovan sa ciqem da se intenzivira promocija na{e turisti~ke ponude, koji se pokazao kao vrlo efikasan na~in komunicirawa sa doma}im i inostranim turi-

Akiko Meada iz Japana, koja putem turisti~kog portala “SerbianWalker “ promovi{e turisti~ku ponudu Srbije na japanskom turisti~kom tr`i{tu. - Novinari {tampanih i elektronskih medija iz Srbije (Novosadska televizija, Politika, Prizma, TOP Srbija, In Serbia, Turisti~ki putokaz, Turisti~ke manifestacije), posetili su ^a~ak, Ov~arsko-kablarsku klisuru i Atomsku bawu Gorwa Trep~a. Izuzetno lepi jesewi dani omogu}ili su predstavnicima medija da upozanaju prirodne lepote Ov~arsko-kablarske klisure, i da slikom i re~ju prenesu utiske sa ovog putovawa. Go{}a iz Japana je na kraju programa bila izuzetno zadovoqna organizacijom boravka i turisti~kim sadr`ajima ^a~aka i okoline. Posebno je impresionirala priroda u Ov~arsko-kablarskoj klisuri, specijaliteti srpske kuhiwe i autenti~na ponuda “Mini}eve ku}e rakije”. Grad ^a~ak i Atomska bawa Gorwa Trep~a, tako|e su ostavili pozitivan utisak, tako da je na turisti~kom portalu na japanskom jeziku ve} objavqeno pet strana o na{oj turisti~koj ponudi, i

sti~kim tr`i{tem. Va`nost preno{ewa informacija u plasirawu turisti~ke ponude, putem elektronskih medija i Interneta, dolazi sve vi{e do izra`aja, podse}a Majstorovi}ka i nagla{ava da su novinari portala In Serbia, nakon ovog boravka u ^a~ku, na velikom broju strana na engleskom jeziku preneli sve informacije o turisti~koj ponudi, cenama, sme{taju, kapacitetima, preporukama i sli~no. Na inicijativu Turisti~ke organizacije ^a~ka, u Ov~ar Bawi je, 30. oktobra, u Wellness centru Kablar odr`ana sednica UO Nacionalnog udru`ewa turisti~kih agencija - YUTA. ^lanovima upravnog odbora ove asocijacije, direktorima najve}ih organizatora putovawa u Srbiji, pored aktuelnih tema, prezentovani su turisti~ki sadr`aji ^a~ka, Ov~arsko-kablarske klisure i Atomske bawe Gorwa Trep~a, koja }e doprineti da se na{a turisti~ka ponuda uvrsti u {to ve}i broj programa putovawa u Srbiji, ka`e Majstorovi}ka. N. R.

T

organizaciji Saveza samostalnog sindikata metalskih radnika Srbije, u kragujeva~koj fabrici “Zastava kamioni”, od 1. do 3. novembra, odr`ano je 40. radno proizvodno takmi~ewe metalskih radnika. Me|u 75 u~esnika iz 29 preduze}a iz 13 op{tina i gradova, koji su se takmi~ili u devet disciplina, bili su i majstori ~a~anske “Slobode” i Fabrike reznog alata i lu~anskog “Milana Blagojevi}a”. Starijim kolegama pridru`ili su se, organizovani u ~etiri ekipe, u~enici sredwih ma{inskih {kola, koji su se takmi~ili “van konkurencije”. U jakoj konkurenciji ^a~ani su postigli zapa`ene rezultate u teorijskom i prakti~nom nadmetawu sa kolegama, te je tako u disciplini metalobrusa~ - ravno bru{ewe Goran Krgin iz kompanije “Sloboda” osvojio prvo mesto, “ispustiv{i” samo

U

{est bodova koji su vodili do sveukupnog pobednika 40. takmi~ewa u Kragujevcu. Me|u bravarima alatni~arima, za najboqeg u Srbiji progla{en je Dragan Vu~i}evi}, tako|e radnik ove fabrike. Me|u najstarijim ~a~anskim takmi~arima, koji je i prethodnih godina donosio zlatne i srebrne medaqe iz Kragujevca, bio je Qubodrag Koturovi} iz Fabrike reznog alata, koji je proteklog vikenda zauzeo drugo mesto u disciplini metalobrusa~. Od trojice lu~anskih metalaca najve}i uspeh postigao je Ivan Jovanovi} iz “Blagojevi}a”, koji se u nadmetawu sa kolegama “rel” zavariva~ima izborio za tre}e mesto. Osim Krgina i Vu~i}evi}a, kompaniju “Sloboda” na ovoj jubilarnoj smotri predstavqali su i Milo{ Vidi}, vo|a ekipe, i takmi~ari Vladica Jakovqevi} i Stanimir Tomovi}. Ekipu Fabrike

reznog alata, osim drugoplasiranog Koturovi}a, ~inili su i Mirko Be{evi} (zauzeo peto mesto u ravnom bru{ewu), Spasoje Pe{i} ({esto mesto u disciplini strugar), Du{ko [vabi} i Du{an Vujovi}. Peto~lanu ekipu predvodio je Milutin Nikitovi}, koji je izrazio uverewe da }e naredne godine, uz pomo} gradskog rukovodstva, doma}ini “Sloboda” i FRA u ^a~ku organizovati takmi~ewe metalskih radnika Srbije. Po{to je ~estitao takmi~arima na ostvarenom uspehu, Ra{ko Milovankovi}, predsednik Odbora samostalnog sindikata metalaca za ^a~ak, Lu~ane i Ivawicu, je ocenio da su svi oni dostojno reprezentovali svoja preduze}a, grad i op{tinu, izraziv{i nadu da }e naredne godine ovda{wi majstori posti}i jo{ boqe rezultate. M. N.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

15

DRU[TVO

U PROIZVODNOM ASORTIMANU FIRME „VODOIN@EWERING” I URE\AJ ZA PROIZVODWU DEJONIZOVANE VODE

„DOKTOR“ ZA VODU I RAKIJU

Firma “Vodoin`ewering”, koja je osnovana pre 16 godina, nastala je kao rezultat naraslih potreba u re{avawu problema iz oblasti kvaliteta vode. Bave}i se operativno analiti~kim i ekspertskim analizama i snimawima stawa najrazli~itijih sistema za pre~i{}avawe vode, preduze}e je paralelno radilo reparaciju i optimizaciju postoje}ih sistema za pripremu i pre~i{}avawe vode. Vlasnik firme Srboqub \uri} je istovremeno razvijao sopstvena re{ewa za razli~ite sisteme za popravku kvaliteta vode. Uz sopstveni proizvodni program ve}eg broja filterskih jedinica sa razli~itim filterskim ispunama najnovije generacije, ovo preduze}e koristi i kompatibilne delove sistema doma}ih i inostranih proizvo|a~a.

- Zna~ajan deo aktivnosti “Vodoin`eweringa” posve}en je revitalizaciji i reparaciji postoje}ih sistema i postrojewa za pripremu i pre~i{}avawe voda, imaju}i u vidu eko-

nomsko stawe na{ih potencijalnih korisnika. Firma se bavi tretmanom ili pre~i{}avawem voda individualnih objekata, velikih postrojewa, kao {to su “Rzav”, ili beogradski “Vodovod”, industrijskom pripremom voda, izgradwom bazena, fontana. Zahvaquju}i razli~itim filterskim ispunama, koje su u na{em programu, re{avamo i specifi~ne probleme, {to je ina~e karakteristika firme. U na{em proizvodnom procesu je i proizvodwa dejonizatora, a destilovanu vodu koja je nus proizvod tokom izgradwe drugog ure|aja, odlu~ili smo da ponudimo uz minimalnu nadoknadu. Pokazalo se da je ona preko potrebna u proizvodwi razli~itih industrija. Na primer, u elektronskoj industriji, zatim za razbla`ivawe parfema, a ~esto se koristi i pri pe~ewu rakije, tako|e za razbla`ivawe - obja{wava Srboqub \uri}. Prema re~ima na{eg sagovornika, na jednom velikom skupu proizvo|a~a vi-

na i rakije, odr`anom u maju u Vrwa~koj Bawi, vi{e od polovine prisutnih vrhunskih proizvo|a~a koristilo je ure|aje za proizvodwu dejonizovane vode, koja je u narodu poznata kao destilovana ({to je terminolo{ki neispravno). Ove ure|aje “Vodoin`eweringa” koriste i firme iz Ko{tuni}a, Bajine Ba{te, Kosjeri}a... kao i veliki vrhunski proizvo|a~i rakije, ~iji litar dose`e cenu od 22 evra. Kvalitet koji se dobije pomo}u ovih ure|aja je tri puta boqi, nego kada se voda destili{e u kazanu, isti~e \uri}. Po{to je u gradu poznat kao intuitivan istra`iva~, koji se ovim poslom, kvalitetom voda i pre~i{}avawem, bavi godinama, mnogi proizvo|a~i rakije su od wega tra`ili pomo} zbog prisustva bu|i, ili kada im zagori prilikom pe~ewa. - Pitali su me da li mogu da uklonim taj neprijatan miris? Znam sve o pre~i{}avawu vode, o rakiji ne, ali su tehnolo{ki

AKTIVNOSTI ROTARI KLUBA

Srboqub \uri}

principi isti. Napravio sam selektivan filter, koji je dao dobre rezultate i pomogao tim qudima. Proizvo|a~i koji se susretnu sa ovim problemom, obi~no je ponovo prepeku, ili je razbla`e sa nekom dobrom rakijom. A ovaj ure|aj, filterska ispuna je na bazi takozvanog aktivnog ugqa, koji se ina~e koristi kod pravqewa gas maske. Selektivan filter zadr`ava neke specifi~nosti rakije, a uklawa ono {to ne vaqa, pre svega miris.

POMOGLI KULTURU I OBRAZOVAWE 2012. i 2013. godini Rotari klub ^a~ak organizovao je vi{e donatorskih akcija. Krajem 2012. klub je umetni~ke slike Bo`idara Plazini-

U

}a i 40 hiqada dinara sopstvenih sredstava uplatio na ra~un ovda{weg Narodnog muzeja, kao pomo} postavci dece u ^a~ku krajem 19. i po~etkom 20. veka.

Sopstvenim sredstvima ~lanovi kluba su ove i pro{le godine stipendirali studenta harmonike na Akademiji u Ni{u. Ove godine Rotari je pokrenuo

i akciju “Bele magnetne table u {kolama”. Poklonili su dve table sa priborom {koli u Prijevoru i jednu veliku ~a~anskoj Gimnaziji. Sredstva za ta-

ble Rotari je obezbedio od ~lanova kluba i proizvo|a~a rakije Predraga Prodanovi}a. U junu ove godine donacija vredna vi{e od 50 hiqada dolara, hematolo{ki analizator za analizu krvi, nije realizovana zbog pravno-birokratskih problema. Umesto u Dom zdravqa ^a~ak, ovaj ure|aj zavr{io je u drugom gradu Srbije. U narednom periodu ~a~anski Rotari klub planira zajedni~ke akcije sa RK Ajdov{~ina iz Slovenije. Ciq im je postavqawe sportskih sprava u ^a~ku i Sloveniji. Klub je pokrenuo i privredno-turisti~ku inicijativu sa slovena~kim privrednicima i wihovim partnerima iz Italije.

HUMANOST JE DEO VASPITAWA smaci Osnovne {kole “Tanasko Raji}” organizovali su u sredu humanitarnu akciju za najugro`enije ^a~ane. Prikupili su hranu, ode}u, obu}u, sredstva za higijenu i prikupqena sredstva predali Crvenom krstu ^a~ak koji }e ih dopremiti do krajwih korisnika. ^itava aktivnost je i deo nastave gra|anskog vaspitawa. Pre prikupqawa pomo}i za najugro`enije, najstariji u~enici {kole odr`ali su predavawe o zna~aju solidarnosti i humanizma u dru{tvu. Z. J.

O

Na primer, miris bu|i od neadekvatnog odr`avawa buradi, zagorevawa, ili ako je rakija stajala u plasti~nim buradima ili posudama, koje su u sebi imale neku drugu hemikaliju slikovito obja{wava na{ sagovornik. \uri} je ~ovek koji je, kako ka`e, po tri osnova ukqu~en i u ovu oblast proizvodwe. Prvo, kao konzument rakije, koji u`iva da popije, ali se nikada nije napio, drugo, kao veliki proizvo|a~ opreme

za proizvodwu alkoholnih pi}a i tre}e, kao poznavalac tehnologije pre~i{}avawa rakije. Podse}a da je za dobru rakiju sve bitno, ne samo dobro vo}e i odgovaraju}e podnebqe. - Vo}e mora da bude apsolutno zrelo, ne sme nijedan plod da bude nakiseo i truo. Sudovi za rakiju moraju biti ~isti. Za tehnologiju pe~ewa je va`na temperatura, jer se samo na odre|enoj temperaturi, od stotine jediwewa koje imate u prevreloj komini, mo`e izdvojiti alkohol i aroma koja wu karakteri{e. Ako biste rakiju koju dobijete pome{ali sa obi~nom vodom, ona bi se zamutila. Upravo zbog wenog dobrog kvaliteta je bitno da se prilikom pe~ewa, rakija razbla`i sa dejonizovanom vodom - nagla{ava “doktor” za vode, kako su ga nazvale pojedine kolege. Atestiran ure|aj za proizvodwu dejonizovane vode, firma “Vodoin`ewering” proizvodi i u komercijalne svrhe, a malim proizvo|a~ima iznajmquje po potrebi, {to vlasniku Srboqubu \uri}u predstavqa veliko zadovoqstvo. N. R.

PET MESNIH ZAJEDNICA ORGANIZOVALO AKCIJU DOBROVOQNOG DAVAWA KRVI

PONOVO U APRILU saradwi sa Crvenim krstom ^a~ak i Slu`bom za transfuziju krvi, pet mesnih zajednica, “3. decembar”, “Avlaxinica”, “Kqu~, “Ko{utwak” i “Preqina”, u utorak su organizovali akciju dobrovoqnog davawa krvi. Prema re~ima organizatora, akcija je bila vrlo uspe{na, a odziv odli~an. Za ~etiri sata, koliko je trajala akcija, prikupqeno je 37 jedinica krvi. - Ovo je pravi primer u kom pravcu bi mesne zajednice trebalo da deluju. Mi smo prezadovoqni, posebno {to nam se javqaju qudi koji `ele da budu dobrovoqni davaoci, a o na{im akcijama su ~uli posredstvom medija. Nadam se da }e postati na{e tradicionalne akcije i da }e biti jo{ vi{e omasovqene. Slede}u akciju }emo organizovati u aprilu naredne godine - najavila je Viole-

U

ta Markovi}, predsednik Saveta MZ “3. decembar”, zahvaliv{i svim dobrovoqnim davaocima, medijima i sponzorima. Gorana Kaplarevi}, zamenik predsednika Saveta MZ “Ko{utwak”, istakla je da je bio dobar odaziv na{ih sugra|ana, {to je pokazalo koliko smo humani i solidarni. Ona je podsetila da su ovakve akcije veoma va`ne, jer svi znamo da “jedna kap krvi `ivot zna~i”.

- Drago mi je {to smo moji sugra|ani i ja, kako u~e{}em, tako i organizacijom, dali svoj doprinos ovoj akciji. Na{i me{tani imaju dobru voqu i spremni su da organizuju i u~estvuju u ovakvim i sli~nim humanitarnim akcijama. Zahvaqujem vima koji su dali krv, jer dobro delo se dobrim vra}a - izjavila je Gorana Kaplarevi}. N. R.


16

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

KULTURA

AUTENTI^AN SRPSKI OBI^AJ JO[ OD 11. VEKA

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

GRA\ANSKA SLAVA SA NAJLEP[IM KOLA^IMA

Isidora Bjelica

SPAS ova kwiga Isidore Bjelice je zapis du{e u najte`im trenucima, brutalno iskren ispis ose}awa i misli kwi`evnice od onog trenutka kada je saznala da boluje od neizle~ive bolesti... Ona je i literarni hologram wene du{e i lutawa tela sa najte`om dijagnozom koje potraga za spasom vodi preko Pariza, Floride, Indije, [ri Lanke do ~udesnog ostrva Egina, doma Svetog Nektarija, pravoslavnog sveca, isceqiteqa neizle~ivih bolesti. Prvi deo kwige ~ine zapisi sa ivice smrti opisani sa iskreno{}u koja ostavqa bez daha. Zapise odlikuju zaslepquju}i udar emocija ali i humora i samoironije pred otkri}ima sopstvenih granica, hrabrosti i snage... U drugom delu kwige nalaze se saveti o ishrani i alternativnim metodama le~ewa do kojih je kwi`evnica do{la tragaju}i za lekom protiv opake bolesti – lekom koji nije namewen samo bolesnima ve} i onima koji ne `ele ikada da se razbole. Isidora Bjelica je sabrala i rezimirala sve {to se mo`e na}i od Istoka do Zapada i sve {to su veliki majstori orijentalne medicine ~uvali za sebe. Ovo je i zbirka recepata za ~i{}ewe organizma od svih otrova, ali i formula za odbranu od stresa i harmonizaciju organizma. Spas je ultimativna kwiga za spasewe tela i du{e koja ne mo`e da se poredi ni sa jednom drugom kwigom po iskrenosti, emocijama ali ni velikom broju tajni i recepata koje autorka otkriva...

N

Sara Rejner

JEDAN TREN JEDNOG JUTRA asopis Elle preporu~uje ovu kwigu kao „obaveznu na spisku kwiga“ koje treba pro~itati. Jedan tren jednog jutra je bila bestseler u Engleskoj koji je prodat u preko 300.000 primeraka, i preveden na 10 jezika. Voz u 07.44 iz Brajtona za London. Vagon prepun putnika. Jedna `ena prekra}uje vreme posmatraju}i qudi sa kojima se vozi. Preko puta we {minka se devojka. U hodniku mu{karac ne`no dodiruje ruku svoje `ene. Iza wih, `ena prelistava ~asopis. Iznenada, sve se mewa: ~ovek pada, voz se zaustavqa, neko poziva hitnu pomo}… Taj trenutak ba{ tog jutra zauvek }e promeniti `ivote troje putnika. Ova dirqiva pri~a o gubitku i novom prijateqstvu prati wegovu suprugu Karen i saputnice Lu i Anu dok nastavqaju `ivot.

^

Verica Kova~evi} i Sne`ana [apowi} A{anin

Kako je negovawe obi~aja i tradicije kroz vekove uticalo na o~uvawe nacionalnog identiteta, kako se nekada slavilo u gradskoj sredini, a kako na selu, koliko dr`imo do sadr`aja, a koliko do forme, da li pripremaju}i krsnu slavu po{tujemo vi{e svog sveca za{titnika ili svoje “apetite”, da li iskreno pripadamo ne~em ve}em i zna~ajnijem od nas samih i da li nas to pripadawe ~ini i boqim i posebnim... Na ova i mnoga druga pitawa koja se odnose na nedoumice vezane za proslavqawe krsne slave, krajem oktobra, uo~i po~etka sezone ~uvenih srpskih slava, govorila je muzejski savetnik, etnolog Sne`ana [apowi} A{anin, kao gost Kulturno obrazovnog programa Doma kulture. lava se na na{im prostorima slavi ~itavih deset vekova, obi~aj se odr`ao i u okolini Ohrida, ali ga nemaju drugi slovenski narodi. Prve zna~ajnije podatke o obele`avawu krsne slave jo{ u 11. veku, bele`i Vuk Karaxi}, a potom i mnogi etnolozi. Bez obzira da li slavu do`ivqavamo kao verski obred, porodi~nu svetkovinu ili obele`je nacionalne pripadnosti, tradicija i obi~aji postoje prevashodno zato da bi porodicu odr`ali na okupu, podstakli komunikaciju, jedinstvo i slogu, dali smisao `ivotu i istakli i sa~uvali prave porodi~ne vrednosti, istakla je Sne`ana [apowi}. Wena svevremenost, autenti~nost, posebnost i sabornost, zna~ajno su kroz istoriju profilisali srpski identitet, tako da je po svojoj su{tini slavqewe slave imalo

S

socijalni karakter i predstavqa dru{tveni fenomen. Ono bez ~ega nema srpske slave, {to je simbolizuje su: slavski kola~ ume{en u ku}i sa osve}enom vodom (hleb je stub opstanka ~ove~anstva); slavska sve}a, obavezno od ~istog voska, a wen plamen simbolizuje Sunce kao izvor `ivota; `ito ili koqivo kao “`itna `rtva” i crveno vino, simbol Hristove krvi. Preka|eni kola~ i sve}a zauzimaju centralno mesto u ku}i. Sve}a se pali ~im se kola~ unese u ku}u i pusti se da dogori. To je slava, sve ostalo je gozba, rekla je A{anin. Slava se vezuje i za krsno

ime porodice, ali jo{ uvek nije poznato po kom kqu~u je neko po~eo da slavi ba{ tu slavu. Od turskog ropstva ostao je obi~aj da u nekim porodicama, koje nisu stizale u crkvu, doma}in sam sa uku}anima ~ita molitvu i se~e kola~. Nakon oslobo|ewa od Turaka u Srbiji se naglo po~elo slaviti, masovno i sa mnogim preterivawima, naro~ito u Crnoj Gori. Milo{ Obrenovi} je poku{avao da obuzda Srbe dono{ewem vi{e ukaza, kojima je bilo zabraweno slaviti vi{e od tri dana. Preterivawa su ostala i do danas, kada se slava svela vi{e na trpezu, pripremawe hrane u izobiqu, a mawe na duhovni aspekt praznika. Na slavu se nekada nije pozivalo. U gradovima je sve~ani ru~ak pripreman samo za naju`u porodicu, a ostali gosti dolazili su u ~etri sata popodne na ~estitawe i slavske kola~e, najskupqe i najboqe, koju si pripremani pet do sedam dana, a slu`eni u tri kruga. To je bila prilika da doma}ice poka`u svoje ume}e, glavni kola~i bili su pati{pawa, vanilice i pita sa jabukama. Posle kola~a se slu`ilo slatko, pa kafa i vino, a onda se odlazilo daqe. Neke porodice su, pamti se, pose}ivale na Nikoqdan i po 18 doma}instava za dan, a fijakeri su ih ~ekali pred ku}ama, kako bi stigli na sva ~estitawa. Goste su po pravilu poslu`ivale devojke u najlep{oj ode}i koju imaju, a i ~itavo doma}instvo bi blistalo od ure|enosti i najluksuznijeg ku}nog tekstila i posu|a, koji su ~uvani samo za tu priliku. Pokloni se nisu nosili kao danas, samo cve}e i po neka sitnica za decu. U selima se uvek slavilo sa obiqem hrane i zbog ekonomske podloge i po nekoliko dana, pa su sa migracijama stanovni{tva posle Drugog svetskog rata, mnogi obi~aji preneti u gradove. Iste ve~eri prikazan je i etnolo{ki film o slavqewu gra|anske slave u ku}i istori~ara umetnosti Marine Luki} Cveti} iz Kraqeva. Z. L. S.


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

17

KULTURA

IK “LEGENDA” POSLE 58. BEOGRADSKOG SAJMA KWIGA

POKLON KWIGE

ZBOG JAVNIH NABAVKI SVE DAQE OD KWIGE

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

d 1997. godine kada je osnovana, Izdava~ka ku}a “Legenda” iz ^a~ka redovan je izlaga~ na Beogradskom me|unarodnom sajmu kwiga, a godinama je bila i jedini, dok se nije prikqu~ila i IK “P~elica”, doprinose}i tako afirmaciji pisane re~i i iz unutra{wosti zemqe i decentralizaciji kulturnih tokova, koji se u ekonomski optere}enim vremenima koncentri{u u velikim centrima. Zahvaquju}i wima, glas zavi~ajnih, ali i stvaralaca iz zemqe i sveta, ravnopravno se ~uje pod kupolama Beogradskog sajma, a tako je bilo i ovog oktobra. Op{ti je utisak da je ove godine Sajam kwiga bio znatno slabije pose}en nego pro{le, a i kupovna mo} ~italaca je opala, o ~emu svedo~i i promet koji je bitno mawi nego prethodnih godina, ka`e vlasnik “Legende” Dragan Biser~i}, ali zadovoqan, {to ~a~anski izdava~i istrajavaju u predstavqawu ovog kraja u svetu pisane re~i. Me|u brojnim i prepoznatqivim edicijama koje je ova izdava~ka ku}a profilisala, ove godine tra`ena su bila izdawa iz “Male klasi~ne biblioteke”: roman ~a~anskog autora Mi}e Milovanovi}a “Crnina i ordewe”, me|u do sada pet objavqenih kod “Legende”; peto izdawe romana “Prokleta Jerina” Vidana Nikoli}a, univerzitetskog profesora iz U`ica, a od zavi~ajnih autora, objavqene su i kwige Vladimira Dimitrijevi}a i Zorana ^vorovi}a “Ime i sloboda”, kratke pri~e Rade Paunovi} “Samo sam zapisala”, roman za mlade Milosava Mi{a Obu}ine “Lutka Belinovi}”, roman Vladana Stevanovi}a \idovca “Oblik `ivota”, proza Mila Slovi}a “Moj `ivotni put” i dve kwige poezije Verice Tadi}: “Pri~esna vrata” i “Zavetni ples”. Mla|i ~itaoci su na {tandu “Legende” najvi{e tra`ili kwige pesnika iz Kraqeva Dejana

O

NI DANA BEZ TEBE ezaboravna pripovest o svetu koji se mewa, zanosna saga o gubitku i ponovnom otkrivawu Mart 1912. Elspet Dan, mlada spisateqica koja nikada nije napustila svoju ku}u na udaqenom ostrvu Skaj, dobija pismo od obo`avaoca iz Amerike, studenta Dejvida Grejama. Wih dvoje zapo~iwu prepisku, smelo dele}i svoja nadawa i najve}e tajne – postaju prijateqi, a na kraju i qubavnici. Me|utim, izbija Prvi svetski rat, Dejvid se javqa kao dobrovoqac i prepiska se prekida. Jun 1940. Usred rata, Elspetina k}erka Margaret zaqubquje se u engleskog pilota. Jednog dana pro{lost uzima oblik po`utelog pisma, jedinog koje je Elspet ostavila k}erki pre nego {to je oti{la, iznenada, bez ijedne re~i pozdrava. Pismo koje za Margaret postaje izazov i nada: da li }e pomo}u wega otkqu~ati tajne `ivota svoje majke i uspeti da je prona|e? O~aravaju}a qubavna pri~a slavi mo} nade koja trijumfuje nad vremenom i okolnostima.

N

Dragan Biser~i} i Bora ^orba Aleksi}a (“Dugme bez kaputa”), Bo{ka Lomoivi}a iz Gorweg Milanovca (“De~ak sa kqu~em o vratu”), kao i kwige o vokalno-instrumentalnim sastavima “Ribqa ~orba”, ~iji je frontmen Bora \or|evi} posetio {tand “Legende”, Kepa (“Smak”) Nevidqive terazije, Bajaga, S vremena na vreme. U biblioteci “Zrno soli”, obnovqena su dva naslova profesorki na Sveu~ili{noj akademiji u Zagrebu, Dubravke Miqkovi} i Majde Rijavec, “Razgovori sa ogledalom” i “^uda se ipak doga|aju”, a re~ je o popularnoj psihologiji prakse pozitivnog mi{qewa i samopouzdawa. Pored autora objavqenih naslova, {tand “Legende” posetili su i Dobrica Eri}, Borisav ^elikovi}, profesor Momir Milinkovi}, Mirjana Staki}, autorke iz Zagreba i mnogi drugi. Veliko interesovawe izazvali su i romani mladih autorki koje prvi put objavquju u najtira-

`nijoj “Legendinoj” biblioteci “Specijalna izdawa”: “Ku~ka sa Dediwa” Beogra|anke Ivone Bzik i “Slu~ajna qubav” Nene Filipovi}, autorke iz Vaqeva. Ponovo se oglasila i Jasna Milanovi} iz Bazela sa kwigom “Sara”. - Pravo je ~udo da izdava~i u Srbiji uop{te opstaju i {tampaju nove naslove. Na ovogodi{wem Sajmu kwiga izdava~i su bili hendikepirani, jer zbog procedure javnih nabavki nisu bili u mogu}nosti da svoja izdawa prodaju direktno bibliotekama, kojima su kwige osnovno sredstvo za rad. Razlog su tenderi, koji su preduslov za kupovinu novih naslova, tako da je ovogodi{wi sajam ostao u senci birokratske procedure, koja je jo{ jedan korak udaqavawa kwige od ~italaca u vremenima kada se sve mawe ~ita - rekao je o stawu u srpskom izdava{tvu Dragan Biser~i}. Z. L. S.

IZLO@BA FOTOGRAFIJA VOJISLAVA PE[TERCA U „@UTOJ KU]I”

U DIGITALNOM FORMATU od pokroviteqstvom Foto saveza Srbije i u organizaciji Foto kino kluba “^a~ak”, u ponedeqak je, u kafe galeriji “@uta ku}a” otvorena sedma samostalna izlo`ba fotografija ^a~anina Vojislava Pe{terca, kandidat majstora fotografije FSS, sa internacionalnim zvawem AFIAP. Ovom izlo`bom predstavqene su 53 digitalne fotografije nastale u 2013. godini, koje je zajedno sa muzi~kom podlogom, za video projekciju priredio \or|e Vukadinovi}, predsednik FKK “^a~ak”. Najve}i broj fotografija prezentovan je prvi put, a mawi broj je prikazan na vi{e doma}ih i me|unarodnih izlo`bi i dobio vi{e nagrada. Katalog izlo`be, koji je pripremio sam Pe{terac, prati i CD ove prezentacije. Vojislav Pe{terac (1951. ^a~ak) se aktivno bavi foto-

Xesika Brokmoul

P

grafijom od 1977. godine, kada je osnovan FKK “^a~ak”, a kao qubiteq ove vrste vizuelne umetnosti oglasio se jo{ 1964. godine kada je dobio nagradu za fotografiju na izlo`bi Deca Jugoslavije. Za odanost fotografiji, klubu i savezu progla-

{en je zaslu`nim ~lanom FKK “^a~ak”, a nagra|ivan Plaketom “Boris Kidri~”, Plaketom narodne tehnike, Majskom nagradom i diplomom Foto saveza Jugoslavije i Srbije, dok je u oblasti umetni~ke fotografije poneo pomenuta zvawa. U vi{e navrata Pe{terac je bio predsednik doma}eg Foto kino kluba, ~lan predsedni{tva Foto kino saveza Srbije bio je od 1980. do 1988, a predsednik od 1981. do 1983. godine. Inicijator je i jedan od osniva~a najzna~ajnije fotografske kulturne manifestacije u Srbiji, “Dani fotografije u Srbiji - ^a~ak”, i osniva~ izlo`be “Iskorak”, koja se ve} 11 godina uspe{no realizuje u na{em gradu. Ova izlo`ba postavqena je 4. novembra, na dan kada je pre 36 godina osnovan Foto kino klub “^a~ak”. Z. L. S.

Ana Velozo

INDIGOPLAVI VEO gzoti~na Indija, tajanstvena `ena, opasna qubav. Godina 1633: Miguel Ribeiro Kruz odlazi iz Lisabona u portugalske kolonije u Indiji kako bi se na licu mesta pobrinuo o interesima svoje porodice. Po dolasku, upoznaje zagonetnu `enu, ~ije lice niko nikada nije video jer je uvek prekriveno velom. Jedni tvrde da joj je lice unaka`eno stra{nim o`iqcima, a drugi da je ona `ene izvanredne ali fatalne lepote, koja dovodi qude do propasti. Migel po svaku cenu `eli da vidi weno lice.

E


18

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

DOM KULTURE ^A^AK - Od 9. do 11. novembra - VOJNA AKADEMIJA 2 - doma}i igrani film rediteqa Dejana Ze~evi}a (po filmskoj pri~i Gordana Mihi}a). Uloge: Bojan Pjeri}, Rado-

van Vujovi}, Jelisaveta Ora{anin, Tijana Pe~en~i}, Qubomir Bandovi}... Velika sala - projekcije u: 15,45; 18 i 20,30 ~asova

- ^ETVRTO BALKANSKO BIJENALE,

- 9. i 10. novembar - TURBO (3D) - animirani dugometra`ni film za decu, sinhronizovan na srpski Velika sala u 12 sati

me|unarodna izlo`ba postavqena u galerijskom prostoru Doma kulture, Narodnog muzeja, Me|uop{tinskog istorijskog arhiva i u depou, Legatu “Bogi}a Risimovi}a Risima” depo

- TV GALAKSIJA TV PROGRAM PETAK 8. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 13:00 NIKO KAO JA-r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ –r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI – r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:10 INTERAKCIJA 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 9. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 KONCERT 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 INTERAKCIJA-r

13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT –r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 MUZI^KA APOTEKA 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 NEDEQA 10. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM – MALA PRINCEZA 15:30 VEZE 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 SPORTSKA GALAKSIJA 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 KARUSEL 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 11. 11. 2013. 08:15 OGLASI

08:45 SERIJA – Izlog strasti – 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRICICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 KARUSEL-r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:10 DOKUMENTARNI FILMOVI – ZASTAVA FILM 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 12. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strast – 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA

13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT –r. 14:50 DOKUMENTARNI FILM – ZASTAVA FILM – r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA – Izlog strasti 16:45 Beli luk I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA –r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 13. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 INTERAKCIJA-r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA –Izlog strasti – 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r.

18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 14. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strasti – 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA – Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-r. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

KULTURA

19

SVE^ANO OTVORENO 4. BALKANSKO BIJENALE „BIBLIOTEKA - OTVORENA KWIGA BALKANA“ - Izlo`ba umetnika vizuelnih umetnosti iz 25 zemaqa sveta postavqena u galerijama Doma kulture, Narodnog muzeja, Me|uop{tinskog istorijskog arhiva i Legatu “Risim”. - Otvarawu prisustvovali brojni umetnici i ~lanovi Diplomatskog kora. - Osniva~ i direktor manifestacije likovni umetnik Bo`idar Plazini} entar za vizuelna istra`ivawa “Krug” likovnog umetnika Bo`idara Plazini}a, organizator je 4. Bijenala “Biblioteka - otvorena kwiga Balkana”, izlo`be umetnika vizuelnih umetnosti balkanskih i gostuju}ih zemaqa, koja je sve~anim koncertom otvorena u utorak u velikoj sali Doma kulture uz suorganizaciju Dru{tva likovnih umetnika

REKA - KWIGA - MOST

C

“Risim” ^a~ak. Tematski okvir ovog bijenala glasi “Reka-kwiga-most” a, umetni~ki direktor Bo`idar Plazini}, ovu manifestaciju je ocenio “kao most preko zidova koji su razdvojili balkanske narode u jednom tragi~nom vremenu”. Na temu su odgovorili umetnici iz 25 zemaqa sveta, 11 iz balkanskog regiona i 14 gostuju}ih. Izlo`ena su ostvarewa umetnika iz svih balkanskih zemaqa: Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Gr~ke, Hrvatske, Makedonije, Rumunije, Slovenije, Srbije, Turske, i gostuju}ih zemaqa: Austrije, Danske, Francuske, Indije, Italije, Islanda, Japana, Ju`ne Koreje, Kanade, Meksika, Nema~ke, Perua, SAD, Tajlanda i Velike Britanije. Generalni pokroviteqi

Bijenale otvorio Edvard Lusi Smit

[TA PLA]ATE, A [TA DOBIJATE? Koliko se reklamirane brzine interneta razlikuju od onih koje zaista dobijate? Sigurno ste primetili da se ve}ina internet provajdera krije iza re~i “do”, kada vam nude svoje usluge - “internet do 5 Mb/s”, ili “brzina do 10 Mb/s”. U praksi, me|utim, brzina koja stvarno stigne do va{ih ra~unara je gotovo uvek ni`a od reklamirane. Za{to je to tako? Mnogo je faktora, koji uti~u na pad brzine protoka, a jedan od osnovnih je sastav samog provodnika. Bakarna `ica, koju koriste svi ADSL operatori, uzrokuje pad internet protoka u odnosu na udaqenost od centrale, pa se tako, {to je du`a bakarna veza do korisnika, brzina interneta smawuje. Tako ADSL korisnici mogu da ra~unaju na prose~nih 63,3% deklarisane brzine*, ili jednostavno govore}i, ako uzmete ADSL internet “do 5 Mb/s”, kako ka`e reklama, u proseku mo`ete da o~ekujete svega 3,16 Mb/s. Za utehu na{ih gra|ana je podatak da je daleko boqa situacija sa

kablovskim internetom. Korisnici kablovskog interneta u proseku dobiju ~ak 91,4% deklarisane brzine. Ovome treba dodati da kablovski internet, zahvaqu}i naprednoj tehnologiji na kojoj po~iva, ima mogu}nost da pru`i i daleko ve}e brzine od ADSL-a. Primera radi, prema podacima Net Indexa iz oktobra ove godine, prose~na brzina interneta kod najve}ih ADSL provajdera u Srbiji, ni`a je vi{e nego duplo od prose~ne brzine koju imaju korisnici najve}ih kablovskih operatora. Iz svega toga proizilazi da je kablovski internet daleko boqi izbor, pa ne ~udi {to se broj korisnika kablovskog interneta u Srbiji svake godine primetno uve}ava. Dakle, kada birate internet za va{ dom ili poslovni prostor, treba da obratite pa`wu ne samo na brzinu, ve} i na vrstu konekcije, a ne bi vam bio na odmet ni podatak da prose~na brzina interneta u Evropi iznosi 19,47 Mb/s.* *Izvor: SamKnows

Otvarawu 4. Balkanskog bijenala su prisustvovali: Aleksandar Jestrovi}, umetnik, Branimir Karanovi}, profesor Fakulteta primewenih umetnosti u Beogradu, akademski slikar i vajar Leposava Milo{evi} Sibinovi}, Edin Numankadi}, direktor Olimpijskog muzeja u Sarajevu, profesor dr Hiro{i Jamasaki Vukeli}, Hoze Umberto Kastro Vilalobos, zamenik ambasadora Meksika, Juihiro Omori, ata{e za kulturu Ambasade Japana, Maria Mayela Leina Ulloa, Lisa Brown, direktor The English book, Manana Rusie{vili, profesor Univerziteta Tbilisi u Gruziji i Rusudan Dolidze, direktor Centra za jezike Tbilisi u Gruziji.

ili popravi ne{to {to je politika uspela velikom ma{tom da razori. Razorena je jedna divna zemqa, rastureno je jedno divno dru{tvo umetnika, a onda je na nama bilo da napravimo jednu kulturnu vezu sa svim onim qudima i institucijama sa kojima smo sara|ivali pre nego {to se desilo ono {to nam se svima desilo. Jedini resurs sa kojim smo razgovarali u tom tre-

manifestacije su Grad ^a~ak i Ministarstvo kulture RS. Izlo`bu je otvorio jedan od najve}ih `ivih teoreti~ara vizuelnih umetnosti Edvard Lusi Smit iz Velike Britanije, kome je Plazini} uru~io Povequ po~asnog gosta manifestacije. Smit je istakao da treba da se ponosimo kao jedna mala zemqa koja nudi autenti~ne vrednosti, u ~emu vidi {ansu i drugih malih kultura u odnosu na velike.

Otvarawu 4. Bijenala prethodio je prijem u Sali Gradskog ve}a u kojoj je goste pozdravo Aleksandar Da~i}, pomo}nik gradona~elnika za dru{tvene delatnosti, koji se u istoj ulozi na{ao i prilikom sve~anog otvarawa izlo`be, napomiwu}i da je multikulturalnost nasuprot procesima globalizacije, glavni kvalitet ove manifestacije, kao i sama umetni~ka interakcija. Himnom “Bo`e pravde”, koju je otpevao operski prvak Oliver Wego u klavirskoj pratwi Zorana Tutunovi}a zapo~eo je sve~ani koncert u kome su nastupili i primadona Radmila Bako~evi}, Mina Matija{evi}, An|ela Todorovi} i KUD “Abra{evi}”. Radmili Bako~evi} je tom prilikom uru~ena glavna Poveqa Balkanske izlo`be, a Lisi Braun, Disovoj unuci po najmla|oj sestri Ru`ici, dodeqena je Poveqa ktitor Balkanske biblioteke. -Umetnik ima nezahvalnu poziciju da svojom idejom, koja je sazrevala, da sa pozicije umetnika i umetnosti restaurira

nutku bili su sami qudi, sami umetnici, budu}i da institucije kulture nisu mogle i nisu smele, jer je bilo me|usobnog optu`ivawa. Ja sam se obratio umetnicima, ali jedan grad, bio je hrabriji od svih, i jedan ~ovek, pozdravqam gospodina Straja Krsmanovi}a, direktora Nacionalne galerije BiH iz Sarajeva, koji je imao hrabrosti da uspostavqa kulturne mostove. Svaka na{a akcija na poqu kulture jeste neka vrsta mosta, sa jakim i ~vrstim temeqima. I{lo je sve tako sa na{a tri bijenala, ali ovaj ~etvrti je meni posebno drag, zato {to je dao jedan pozitivan rezultat, a to je da su svi oni qudi, koji su sticajem ratnih okolnosti oti{li iz zemqe, postali veoma va`ni predstavnici na{e kulture i veoma va`ni mostovi koji su povezivali kulture zemaqa iz kojih dolaze i kulture zemaqa u kojima `ive. Jedan most koji smo napravili sa Japanom omogu}io je da Wego{ “progovori” na japanaskom, a gospodin profesor dr Hiro{i Jamasaki Vukeli} nau~io srpski i prevede “Gorski vijenac” i “Lu~u mikrokozmu” na japanski. Jamasaki je pro~itao odlomke na oba jezika, a kwiga se na{la kao eksponat na po~asnom mestu Bijenala - rekao je Bo`idar Plazini}, umetni~ki direktor manifestacije i zahvalio svim ustanovama kulture u gradu, KC “Lift” i TO^ kao partnerima u realizaciji izlo`be.


20

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

SAOBRA]AJ

I U ^A^KU ZATVORENE SVE AUTO [KOLE

ILI ]E RADITI ILI [TRAJKOVATI? Samo dve {kole u Srbiji su dobile dozvole za rad, a ostale su zatvorile svoja vrata. Kako najavquju iz Privredne komore auto {kola Srbije, ukoliko uskoro wihov status i polo`aj ne budu regulisani, mo`da }e i {trajkovati. ok za uskla|ivawe poslovawa auto {kola sa novim propisima istekao je 26. oktobra. Dva dana pre toga, ve}ina wih je podnela zahtev za utvr|ivawe uslova rada po novim pravilima. Te zahteve predalo je svih devet ~a~anskih A[, ali su u me|uvremenu, u petak 25. oktobra, na snagu stupile izmewene odredbe Pravilnika. - Vaqda su ra~unali da }emo sve sti}i da uradimo u nedequ - ka`u u Privrednoj komori auto {kola. Ono {to je svakome od nas jasno, ako se izvu~emo iz svih ovih pravilnika ili zakonskih podakata, je da auto {kole moraju imati adekvatne uslove za rad, ukoliko `ele da nastave svoju dosada{wu delatnost. Ipak, kako ka`u vlasnici, oni su neostvarqivi i nemaju ih ni daleko razvijenije dr`ave. - Od nas tra`e da imamo 17 vozila, adekvatne u~ionice, poligone koji moraju zadovoqiti visoko zahtevne standarde... [to je najgore u svemu tome, po{tenim radom niko do sada nije uspeo da obezbedi takve uslove za svoju {kolu - ka`e vlasnik ~a~anske A[ “Krimleks ^upo” Radoqub Vuli}evi}. Najbolnija ta~ka ~a~anskim

R

vlasnicima auto {kola je nara. Sve {to za sada znam je poligon za obuku. Prethodne da }u morati, kao i ostali ~etiri decenije su koristi- kandidati, da ~ekam. Izgleli poligon kod O[ “Vuk da da sam odabrao najgori mogu}i trenutak da pola`em Karaxi}”. - Izgubili smo osnovno vo`wu, a mogao sam za te pasredstvo za rad. Tra`ili re da “udarim” nove zube ka`e kandidat V. G. smo od Grada da nam Vlasnici auobezbedi novu to {kola kao lokaciju. neta~ne odPredlo`ili - Izgleda da bacuju i su poligon sam odabrao najgo“Autopretvrdwe da ri mogu}i trenutak voza” u su do sada da pola`em vo`wu, a Kowevizaradili mogao sam za te pare }ima. Kadovoqno da “udarim” nove ko je on novca da zube - ka`e kanprili~no ispune uslodidat V. G. daleko, vlave koji se od wih tra`e: snici auto {ko- Od maja 2012, la su sami pronakada je na snagu stupio {li novo mesto kod “Cera”. Za ure|ewe tog poligona novi Pravilnik za auto ulo`ili smo oko 200 hiqada {kole, radili smo zahvaquju}i sredstvima koje smo radinara. Od nas su dr`ava i lokal- nije zaradili. ^as je bio 600 na samouprava imali samo dinara, ali sav taj novac nikoristi. Pla}ali smo JP je pripadao nama. Neka sva“Gradac” kori{}ewe polimarketing 032/342-276 gona, zapo{qavali radnike, a sada su i na{e, i porodice zaposlenih, ugro`ene - navodi Vuli}evi}. Kako napomiwe, ~a~anske auto {kole su oduvek radile pod jakom kontrolom saobra}ajne policije. Redovno su kontrolisali i instruktore i nastavu. Svaki kandidat je zaslu`io dozvolu i nije bilo nelegalnih radwi, tvrdi Vuli}evi}. Samo wegova auto {kola imala je oko 150 polaznika, a u ^a~ku ih je vi{e stotina. Pojedinim kandidatima, koji do zatvarawa {kola nisu polo`ili zavr{ni ispit, uskoro }e iste}i lekarska uverewa koja va`e {est meseci, kao i ispit iz tipovawa. - Dva puta sam padao na zavr{nom ispitu. Do sada sam za ~asove vo`we, ispite, lekarsko uverewe i za svu ostalu dokumentaciju potro{io vi{e od 60 hiqada di-

ki ekonomista izra~una PDV, tro{kove goriva, odr`avawe vozila... Ako bismo sve te cifre stavili na papir, videli bismo da tu ustvari nije bilo neke zarade! Pre nekoliko dana predsednik Glavnog odbora Privredne komore auto {kola Srbije profesor dr Milomir Veselinovi} poslao je predsedniku Vlade Srbije Ivici Da~i}u zahtev za hitnu deblokadu rada A[. U tom zahtevu naveo je zasluge {kola, ono {to mogu da pru`e kandidatima u budu}e i ono u ~emu su do sada gre{ili. U ime Komore apel nadle`nima uputio je i predsednik Skup{tine Zajednice A[S profesor dr Radosav Draga~. U me|uvremenu, sve {kole, pa i ~a~anske, su zatvorene. ^ekaju kontrolu (utvr|ivawe uslova rada po novom

Pravilniku) koja mo`e biti ili za dva dana ili za dva meseca. Sutra }e svi ~lanovi Komore odr`ati zajedni~ki sastanak na kome }e se dogovoriti {ta i kako daqe. - Nije nam u interesu i ne bismo `eleli, ali ako nema-

mo druge opcije, mo`da }emo i {trajkovati. Podr`a}e nas i taksisti kojih u Srbiji nije malo. Naravno da bismo `eleli da radimo, ali ako nema druge, blokira}emo Srbiju - ka`u vlasnici auto {kola. Z. J.


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

21


22

GORWI MILANOVAC

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

MIROSLAV MILOVANOVI], ZAMENIK PREDSEDNIKA OP[TINE, O AGRARNOM BUXETU I PERSPEKTIVAMA POQOPRIVREDE

ZA ZDRAVA SEOSKA GAZDINSTVA I STABILNU PROIZVODWU! Poqoprivreda gorwomilanova~kog kraja ima veliki potencijal i u budu}em periodu, uz podr{ku dr`ave, ali i lokalne samouprave, mo`e dati daleko boqe finansijske efekte. Ciq op{tinskog rukovodstva je da takovsko-rudni~ka sela dobiju jo{ boqe uslove za `ivot, kako bi se zaustavio odliv mladih qudi u urbane sredine. Iz godine u godinu, lokalna samouprava ula`e sve zna~ajnija sredstva u infrastrukturno opremawe seoskih mesnih zajednica. Pored toga, ona nastoji i da podsticajnim sredstvima iz op{tinskog agrarnog buxeta pomogne poqoprivrednicima da stvore zdrava seoska gazdinstva, sposobna da samostalno opstanu na tr`i{tu. p{tina Gorwi Milanovac je ranijih godina regresirala agrar preko skup{tinskog Odbora za poqoprivredu. U skladu sa Strategijom razvoja op{tine do 2015, pro{le godine je, po prvi put, formiran op{tinski agrarni buxet. U 2012, za subvencionisawe poqoprivredne proizvodwe izdvojeno je osam miliona dinara, a u ovoj godini sredstva agrarnog buxeta su duplirana i iznose oko 16 miliona. Kako isti~e Miroslav Milovanovi}, zamenik predsednika op{tine, da bi ova sredstva bila pravilno raspodeqena, na predlog predsednika op{tine Milisava Mirkovi}a, Op{tinsko ve}e je formiralo Savet za razvoj poqoprivrede, ~iji su ~lanovi diplomirani in`eweri agronomije iz svih oblasti i najboqi poqoprivrednici sa teritorije Op{tine. Prilikom izrade programa finansirawa agrara, oni su se rukovodili prevashodno ste~enim znawem i pozitivnim iskustvima iz prakse. Kada se govori o raspodeli bespovratnih podsticajnih sredstava, kako navodi Milovanovi}, prioriteti u ovoj godini su nabavka poqoprivredne mehanizacije, opreme za navodwavawe, kopawe bunara, izrada bazena i nabavka sadnica. - Poqoprivredna mehanizacija na na{em podru~ju je prili~no stara i neophodno je weno zanavqawe. I sistemi za navodwavawe su veoma bitni za uspe{no bavqewe poqoprivredom. Poqoprivrednici na{eg podru~ja u postoje}im uslovima privre|ivawa te{ko mogu samostalno da iznesu velike investicije, pa smo odlu~ili da ih pomognemo. U interesu svih nas je da iz godine u godinu uve}avamo broj par-

O

cela pokrivenih zalivnim sistemima, jer iskqu~ivo tako mo`emo ubirati dve `etve. Jasno je da bez navodwavawa nema intenzivne poqoprivredne proizvodwe, pa smo se opredelili da deo sredstava iz agrarnog buxeta usmerimo za nabavku zalivnih sistema, kao i kopawe bunara. Onda, tu je i vo}arstvo, kao veoma perspektivna oblast poqoprivrede, u koju bi, svakako, trebalo investirati - istakao je Milovanovi}. On je precizirao da poqoprivednici od svih navedenih mogu da koriste samo jedan vid podsticaja iz op{tinskog agrarnog buxeta i da je na wima da odlu~e {ta im je od svega toga najneophodnije. Bespovratna podsticajna sredstva se raspodequju na osnovu pravilnika, u kome su u potpunosti precizirani uslovi koje poqoprivredni proizvo|a~i treba da ispune, kako bi im zahtevi bili odobreni.

selima se sprovodi akcija kalcifikacije zemqi{ta i godi{we se kupuje od 420 do 450 tona kre~nog materijala, koji se deli poqoprivrednicima besplatno. Besplatne su i analize zemqi{ta, na osnovu kojih se i odre|uje koliko je kre~nog materijala neophodno utro{iti po jedinici povr{ine, kako bi se wegova kiselost umawila. Ove godine je za nabavku protivgradnih raketa obezbe|eno dva miliona dinara, a izdvojena su i odre|ena sredstva za registrovana udru`ewa poqoprivrednih proizvo|a~a. Na prvi konkurs za podsticajna sredstva iz op{tinskog agrarnog buxeta javilo se 100 poqoprivrednika. Svi su ispunili uslove i odobrena su im sredstva. Nakon prve raspodele, na poziciji bespovratnih podsticajnih sredstava ostalo je tri miliona dinara, pa je polovinom oktobra raspisan i novi konkurs.

BESPOVRATNA PODSTICAJNA SREDSTVA

NOVI KONKURS ZA PODSTICAJE

Ove godine je za bespovratne podsticaje poqoprivrednicima izdvojeno 8.950.000, a ostatak sredstva u op{tinskom agrarnom buxetu je namewen za nabavku protivgradnih raketa, naknadu protivgradnim strelcima, edukaciju poqoprivrednika, ve{ta~ko oemewavawe krava, analizu zemqi{ta i kalcifikaciju. Ve} tri-~etiri godine u gorwomilanova~kim

Prema uslovima novog konkursa, pravo na podsticajna sredstva imaju poqoprivredni proizvo|a~i i ~lanovi wihovog doma}instva koji se aktivno bave poqoprivrednom proizvodwom, pod uslovom da imaju registrovana poqoprivredna gazdinstva. Rok za podno{ewe zahteva isti~e 15. novembra. Za podsticajna sredstva ne mogu konkurisati poqoprivrednici

koji su novac dobili u prvoj raspodeli. Na konkurs se mogu javiti poqoprivrednici koji se bave ratarskom, povrtarskom, vo}arskom i sto~arskom proizvodwom. Mogu podneti zahteve za nabavku poqoprivredne mehanizacije i opreme, pri ~emu lokalna samouprava subvencioni{e 30 odsto ulo`enih sredstava. Za ovu namenu obezbe|ena su sredstva u visini od milion i po dinara. Poqoprivrednici mogu konkurisati i za sredstva za nabavku nove opreme za navodwavawe, kopawe arterskih i obi~nih bunara, pod uslovom da je obezbe|ena dovoqna koli~ina vode za predvi|enu zemqi{nu povr{inu, mini akumulacije, cisterne i sli~no. Lokalna samouprava subvencioni{e 30 odsto ukupne investicije. Odobreni iznosi se kre}u do 100.000 dinara. Za ove namene obezbe|eno je ukupno milion dinara. Kako je predvi|eno konkursom, poqoprivrednici mogu podneti zahteve i za podizawe novih zasada maline, kupine, jabuke, kru{ke i {qive. Ukoliko pro|u na konkursu, lokalna samouprava }e im subvencionisati 50 odsto vrednosti kupqenog sadnog materijala. Za nabavku sadnica opredeqeno je 500 hiqada dinara. Kako isti~e Milovanovi}, lokalna samouprava planira da u narednoj godini udvostru~i sredstva agrarnog buxeta i pove}a iznos bespovratnih podsticaja poqoprivrednicima. V. S.


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

GORWI MILANOVAC

23

ODR@ANA 31. SEDNICA OP[TINSKOG VE]A

USVOJEN DEVETOMESE^NI IZVE[TAJ O IZVR[EWU BUXETA snika buxetskih sredstava, dostavqenim Odeqewu za privredu i finansije do kraja pro{log meseca, izvr{en prenos sredstava. Me|u prvim ta~kama dnevnog reda na{li su se i nacrti predloga odluka pripremqeni u Poreskom odeqewu Optinske uprave. Re~ je o predlogu ~etiri odluke, koje su zasnovane na Zakonu o porezima na imovinu i Zakonu o za{titi `ivotne sredine. Op{tinski ve}nici su govorili i o izmenama finansijskih planova po zahtevu mesnih zajednica Teo~in, Brezna, Luwevica, Takovo, Vra}ev{nica i Savinac, koje su neophodne radi poporavke i odr`avawa odre|enih objekata. Ve}nici su usvojili i izmewen program poslovawa Javnog preduze}a „Sportsko rekreativni centar“, kao i izmewene finansijske planove Turisti~e organizacije i Javnog preduze}a za puteve. V. S.

U op{tini Gorwi Milanovac pro{le sedmice je odr`ana 31. sednica Op{tinskog ve}a, kojom je presedavao zamenik predsednika op{tine Miroslav Milovanovi}. a samom po~etku rada, ve}nici su razmatrali i usvojili devetomese~ni izve{taj o izvr{ewu odluke o budxetu. Teku}i prihodi buxeta u prvih devet meseci ove godine ostvareni su u iznosu od 859.165.500 dinara, odnosno 70 odsto u odnosu na godi{wi plan, dok preneta sredstav iz ranijih godina iznose 185.612.550 dinara. Nakon detaqne analize finansijskog izve{taja, konstatovano je da su prihodi u buxetu realno planirani i da se ostvaruju utvr|enom dinamikom. Kada je re~ o rashodnoj strani buxeta, istaknuto je da je po svim zahtevima kori-

N

AKCIJA GORWOMILANOVA^KE OP[TINE I DOMA ZDRAVQA

ZAJEDNI^KIM NASTUPOM DO SREDSTAVA ZDRAVI ZUBI ZA ZDRAVU I NASMEJANU [KOLU IZ EVROPSKIH FONDOVA ciqu unapre|ewa i o~uvawa op{teg zdravqa, a posebno zdravqa usta i zuba {kolske dece na ruralnom podru~ju, u organizaciji op{tine Gorwi Milanovac i Doma zdravqa po~ela je promotivna kampawa za projekat pod nazivom „Zdravi zubi za zdravu i nasmejanu {kolu“. Na osnovu analize podataka o stawu primarne zdravstvene za{tite {kolske dece na seoskom podru~ju, evidentirano je da u prethodnih {est meseci u ~etiri seoske ambulante kojima gravitira pribli`no 400 u~enika iz 29 izdvojenih odeqewa, stomatolo{ki konzervativno je tretirano samo 160 stalnih zuba, 22 zuba je zaliveno i ura|eno je oko 80 ekstrakcija. Stomatolo{ke ambulante postoje samo u ~etiri sela i to Prawanima, Ber{i}ima, Rudniku i Vra}ev{nici. Ina~e, na podru~ju gorwomilanova~ke op{tine ima ukupno 62 sela koja se prostiru na 836 kvadratnih kilometara. Projektom je predvi|eno da deca {kolskog uzrasta od prvog do ~etvrtog razreda osnovnih {kola sa seoskog podru~ja budu obuhva}ena stomatolo{kim tretmanom u dve faze. U prvoj fazi vr{i}e se edukacija i promocija higijenske i zdravstvene kulture sa sticawem znawa koje

U

organizaciji Gradske uprave ^a~ak, ove sedmice je odr`an sastanak predstavnika lokalnih samouprava Lu~ana, ^a~ka, Ivawice, Po`ege, Gorweg Milanovca i Ariqa, na kome su razgovarali o zajedni~kom nastupu na konkursima za donacije iz evropskih fondova. Prema re~ima predstavnika slovena~ke konsultanske kompanije za dobijawe sredstava iz fondova EU, dosada{wa praksa je pokazala da vi{e uspeha u dobijawu velikih donacija imaju regionalni nastupi, odnosno aplikacije vi{e udru`enih gradova ili op{tina sa projektima od zajedni~kog interesa. U~esnike skupa iz lokalnih samouprava sa podru~ja Moravi~kog i Zlatiborskog okruga pozdravio je dr Vlajisav Papi}, na~elnik ~a~anske Gradske uprave za lokalni ekonomski razvoj. On je istakao da zajedni~ki nastup pru`a {ansu da odabrane lokalne zajednice realizuju odre|ene projekte, za koje samostalno ne bi mogle da obezbede sredstva. Predstavnici lokalnih samouprava su gostima iz Slovenije predstavili svoje mogu}nosti i potrebe za donacijama, kako bi zajedni~ki do{li do predloga sa kojim regionalnim projektima se mo`e konkurisati za sredstva Evropske unije. Predsednik Skup{tine op{tine Gorwi Milanovac Jadranka Dostani} i na~elnik Op{tinske uprave Gorica Pe-

U

}e postati navika u o~uvawu oralnog zdravqa kroz zdravstveno vaspitni rad uz kori{}ewe flajera, postera, animiranih tematskih filmova i drugih pomagala. U drugoj fazi bi}e organizovano plansko dovo|ewe dece, sa obezbe|enim prevozom, u najbli`e stomatolo{ke ambulante u kojima }e biti obavqene potrebne stomatolo{ke intervencije. Za po~etak implementacije projekta predvi|eno je 300.000 dinara buxetskih sredstava, sa sukcesivnim

planskim uve}ewem iznosa finasijskih sredstava od strane lokalne samouprave prema potrebama i utvr|enim planskim aktivnostima. Projekat „Zdravi zubi za zdravu i nasmejanu {kolu“ logisti~ki su podr`ali Stalna konferencija gradova i op{tina u saradwi sa Norve{kom asocijacijom lokalnih i regionalnih vlasti kroz program Podr{ke lokalnim samoupravama u decentralizaciji dru{tvenih delatnosti. V. S.

trovi} su, predstavqaju}i svoju lokalnu samoupravu, su istakle da su potreba i interes op{tine prvenstveno izgradwa kapitalnih objekata kao {to su Dom kulture, aneks DU „Sunce“, vodovod ka Rudniku, pristupna saobra}ajnica za autoput, nova industrijska zona, za koje }e i samostalno lobirati u ciqu obezbe|ivawa donatorskih sredstava. Uz prate}u video prezentaciju, iznele su i predloge o zajedni~kim projektima. Kako je zakqu~eno na sastanku, interes svih lokalnih uprava je potreba za finansirawem projekata od zajedni~kog interesa, kao {to su akumulacija „Svra~kovo“, regionalna deponija „Duboko“, aerodrom u La|evcima, azil za pse i drugi. To su za sada samo predlozi, koji }e uskoro biti razra|eni, kako bi se sa ovim projektima zajedni~ki nastupilo pred Evropskom komisijom. Predstavnici lokalnih samouprava su se slo`ili da se pripremi Memorandum o saradwi sa preciziranim regionalnim prioritetnim projektima za koje }e lobirati pred delegacijom Evropske unije. Predstavnici slovena~ke konsultantske kompanije su naglasili da }e dobro osmi{qenim i pripremqenim predlozima projekata u procesu pridru`ivawa Srbije EU biti izbegnuta lo{a iskustva i neuspesi kakve su imale neke zemqe u regionu, koje su ostale uskra}ene za donatorska sredstva iz fondova EU.


24

LU^ANI

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

VUJI^I]I IZ GUBEREVACA OBELE@ILI [EST DECENIJA USPE[NOG BRAKA U `ivopisnom draga~evskom selu Guberevci, u svom porodi~nom gnezdu, koje su samostalno svili, sedamdesetosmogodi{waci Stana i Vujica ove jeseni evociraju zajedni~ke uspomene. Upoznali su se zahvaquju}i provodaxijama i ven~ali sa 18 godina po starim srpskim obi~ajima. Imali su blagoslov porodica. Iako je Stana poticala iz doma}inske ku}e iz Milatovi}a, roditeqi se nisu protivili da ode za siroma{nog momka u Guberevce, jer su Vuji~i}i va`ili za radne i po{tene qude. Qubav koja se tada razvila me|u mladim supru`nicima i danas je prisutna u wihovoj vezi. I nakon {ezdeset godina braka, kako ka`e baka Stana, kad pogleda Vujicu srce joj zatreperi. A da qubav ne broji godine i mo`e biti izuzetno lepa i u starosti, uverili smo se i sami, kada smo se na{li u toplom domu ovog izuzetno skladnog bra~nog para.

QUBAV GODINE NE BROJI

- Lepa re~ i gvozdena vrata otvara. Nikada nisam bila drska, jer to nigde ne prolazi. Lepo sam se ophodila prema uku}anima i dobro smo se slagali. Mu`u sam ukazivala posebno po{tovawe, jer je on to zaista i zaslu`ivao. Nismo se sva|ali i sve smo radili po dogovoru - ka`e Stana. Ona dodaje da je wen Vujica ~isto zlato i da mu je sve uvek polazilo za rukom. Osim u poqoprivredu, razumeo se i u druge poslove. Zidao je, molerisao, radio keramiku... Umeo je i da {ije {ajka~e i po tome je bio poznat u kraju. Koja `ena ne bi po`elela takvog mu`a, zakqu~uje Stana. Deda Vujica ka`e da je, svih ovih godina, vrlo retko i{ao u kafanu i da nije davao povoda svojoj supruzi da se na wega quti. Kao i u svakom braku, ponekad je i kod wih dolazilo do sitnih razmirica prouzrokovanih qubomorom, koje su, zahvaquju}i qubavi, razumevawu i slozi, brzo zaboravqali. Radili su vredno i gradili i po rezultatima koje su ostvarivali premca im nije bilo. Izgradili su bogato seo-

rise}aju}i se devoja~kih dana, baka Stana ka`e da je imala mnogo prosaca, a da joj se od svih najvi{e svideo Vujica. ^im ga je ugledala, odmah joj je zapao za oko, jer je, kako ka`e, bio vrlo nao~it. - Toliko me se svideo Vujica da sam odmah pristala na brak i oti{la iz bogate ku}e u siroma{nije doma}instvo. Nisam mnogo razmi{qala o radu, ve} samo o momku. A imalo je mnogo posla. Sve {to ovde vidite, zajedno smo sku}ili. Bio mi je “privla~it� momak, lep{i od svih mojih prosaca zajedno. Nismo imali mnogo prilike da se boqe upoznamo, jer je tada bila sramota da se mladi vi|aju bez nadzora roditeqa pre braka. Nisam pogre{i-

P

[AHOVSKI TURNIR LU^ANSKIH PENZIONERA

POBEDNICIMA ZIDNI ^ASOVNICI

rganizacija penzionera op{tine Lu~ani uprili~ila je, po prvi put, pro{log vikenda u svojim prostorijama, {ahovski turnir za svoje ~lanove. Prvo mesto na ovom {ahovskom nadmetawu osvojio je Slobodan \edovi} iz Lu~ana. Drugo mesto je pripalo Tomislavu Alempijevi}u iz Lu~ana, dok je tre}eplasirani bio Dragan Milinkovi} iz Negri{ora. Pobednici turnira

O

su nagra|eni zidnim satovima, a svi u~esnici {ahovskog nadmetawa su dobili zahvalnice. Na turniru je sudio Dragi{a @iki}. Na zavr{etku {ahovskog susreta je pokrenuta inicijativa da se u narednom periodu organizuju turniri na kojima }e u~estvovati predstavnici penzionerskih organizacija ^a~ka, Gorweg Milanovca, Ivawice i Lu~ana.

la u izboru i danas bih isto uradila - veselo pri~a Stana i svakog ~asa pogled skre}e prema Vujici, i{~ekuju}i wegovu reakciju. Kada smo je pitali za svekra i svekrvu, ona odu{evqeno ka`e da su bili izuzetno radni. Bili su joj dobri, ba{ kao i weni roditeqi. I nije pravila razliku. Po{tovala ih je, slu{ala i pazila. Radila je sve, bez pogovora, jer je u takvom duhu i vaspitavana.

sko doma}instvo u kome ima svega. Poseduju neophodnu mehanizaciju i obra|uju i daqe desetak hektara zemqe. Iako su na pragu devete decenije `ivota, i daqe su sposobni da stvaraju. Malo rade, malo odmaraju i tako provode stara~ke dane. - I danas ima qubavi me|u nama. Vi{e nije ona mladala~ka, ve} nekako zrelija. Imao sam sre}e. Sve {to smo sku}ili - postigli smo zajedno. Iako je Stana bila veoma lepa, vrlo brzo sam shvatio da sam dobio i veoma vrednu saputnicu. Nije bila samo za gledawe, ve} i za rad. Na po~etku smo se mu~ili. Morali smo ru~no da obra|ujmo zemqu, jer nismo imali mehanizaciju. Stana je bila kadra da obavi sve ku}ne poslove i da mi i pored toga pomogne u poqu. Mnogo sam je po{tovao. Nastojao sam da joj na neki na~in olak{am `ivot. Svake godine sam je slao u bawu, jer je to i zaslu`ivala - ka`e Vujica, osvr}u}i se na godine koje je sa suprugom Stanom pro`iveo u qubavi i slozi. Kako isti~u Vuji~i}i, za uspe{an brak su najva`niji qubav, rad i sloga, a svega toga imali su na pretek. Bili su tolerantni i pa`qivi jedno prema drugom, a takvi su ostali i danas. Stana i Vujica imaju dve }erke i sina, {estoro unu~adi i osmoro praunu~adi i, kako ka`u, svi ih podjednako po{tuju i vole. Kada se svi okupe za zajedni~kom trpezom - sre}i nema kraja. V. S.


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

25

LU^ANI

ODR@ANA 17. SEDNICA SKUP[TINE OP[TINE LU^ANI

USVOJENI PORESKE STOPE I FINANSIJSKI IZVE[TAJ SABORA Na 17. sednici Skup{tine op{tine, odr`anoj u utorak u Lu~anima, kojoj su prisustvovala 43 odbornika, razmatrano je devet ta~aka dnevnog reda. Nakon usvajawa zapisnika sa 16. sednice, odbornici su razmatrali i prihvatili predloge odluka o visini stope poreza na imovinu za 2014. godinu, odre|ivawu zona na teritoriji lokalne samouprave, kao i stopi amortizacije. ako je navela u svom izlagawu Zagorka Mirkovi} iz Odseka za utvr|ivawe i kontrolu lokalnih javnih prihoda, u skladu sa novim zakonskim propisima naknada za kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta integri{e se u porez na imovinu. Odvaja se vrednost zemqi{ta od vrednosti objekata koji su podignuti na wemu. Porez na poqoprivredno i {umsko zemqi{te ranije se nije napla}ivao, jer je katastarski prihod bio isuvi{e ni-

K

KADROVSKA RE[EWA Na skup{tinskom zasedawu je doneto i nekoliko kadrovskih re{ewa. Usvojena je i izmena re{ewa o imenovawu Op{tinske izborne komisije, koja mora da ima najmawe {est ~lanova, {est zamenika, predsednika i sekretara i wihove zamenike. Kako je istakao Dragan [u{i}, predsednik Skup{tine op{tine, Komisija je srazmerno broju odborni~kih grupa i wihovim snagama formirana pro{le godine prilikom konstituisawa parlamenta. Izmenom re{ewa je samo uskla|ena skup{tinska odluka o Op{tinskoj izbornoj komisiji sa trenutnim stawem ja~ine odborni~kih grupa i odnosom wihovih snaga. zak. Ubudu}e }e vrednost poqoprivrednog i {umskog zemqi{ta biti vezana za korisnu povr{inu i prose~nu cenu po metru kvadratnom u odgovaraju}oj zoni, rekla je Zagorka Mirkovi}. Ona je dodala da }e se u narednoj godini oporezivati gra|evinsko, poqoprivredno, {umsko zemqi{te, stanovi, ku}e, poslovne zgrade, gara`e i gara`na mesta. Poreska osnovica za gra|ane utvr|uje se primenom korisne povr{ine i prose~ne cene po kvadratnom metru odgovaraju}e nepokretnosti

u zoni u kojoj se nalazi. Odbornici su ve}inom glasova usvojili predlo`ene poreske stope. Stopa poreza na imovinu na nepokretnosti poreskih obveznika koji vode poslovne kwige iznosi 0,3 odsto. Ista stopa va`i i za nepokretnosti poreskih obveznika koji ne vode poslovne kwige i primewuje se progresivno u zavisnosti od vrednosti objekata. Stopa poreza na poqoprivredno zemqi{te za obveznike koji ne vode kwige iznosi 0,2 odsto. Visina stope amortizacije za objekte ostala je na istom nivou i iznosi 0,8 odsto. Odbornici su podr`ali i predlog da se Lu~ani i Gu~a svrstaju u prvu zonu, varo{ica Kotra`a u drugu, dok tre}oj pripada ruralni deo Kotra`e i sva ostala sela.

skih pozicija i do kraja godine se o~ekuje jo{ jedan rebalans buxeta, zakqu~ila je Domka Mirovi}. \oko Suruxi}, predsednik Saveta za buxet i finansije, istakao je da se bele`i konstantni pad prihoda od poreza na zarade i transfera i da bi trebalo vi{e voditi ra~una o tro{kovima buxeta i uticati na wihovo smawewe.

POZITIVNA OCENA SABORU TRUBA^A

DEVETOMESE^NI IZVE[TAJ O BUXETU Na skup{tinskom zasedawu je razmatran i usvojen izve{taj o izvr{ewu buxeta za prvih devet meseci u ovoj godini. Ostvareni prihodi iznose 403,4 miliona dinara, {to je za oko 20 odsto mawe od planiranih. Rashodi su 393,6 miliona dinara, {to je za oko 22 odsto mawe od planiranih. Suficit za devetomese~ni period iznosi 19 miliona dinara. Kako je navela Domka Mitrovi}, {ef finansija, pove}awe prihoda je zabele`eno kod poreza na imovinu pravnih lica, zatim nenamenskih transfera, poreza od samostalnih delatnosti, kamata na deponovana sredstva, kao i prihoda od lokalnih komunalnih taksi. Prihodi su umaweni kod poreza na zarade zbog smawewa stope sa 12 na 10 odsto, naknada za kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta i lokalnih komunalnih taksi za parkirawe automobila.Nije bilo probijawa buxet-

Odbornici Skup{tine op{tine Lu~ani su razmatrali i usvojili finansijski izve{taj o 53. Saboru truba~a u Gu~i. Mladomir Sretenovi}, predsednik op{tine i Saborskog odbora, istakao je da su sve slu`be radile bez propusta i da je manifestacija protekla bez ve}ih problema i incidenata. Svi programski sadr`aji, u kojima je u~estvovalo oko 1.000 izvo|a~a, uspe{no su realizovani, ali je zbog ekonomske krize zabele`en mawi broj posetilaca. Op{tinska uprava je odgovorno ispunila poverene za-

datke. Zahvaquju}i anga`ovawu wenih slu`bi, prihodi od zakupa javnih povr{ina su nadma{ili pro{logodi{we i na zavidnom su nivou, naglasio je Sretenovi} i dodao da su lokalnoj samoupravi za jo{ uspe{nije organizovawe Sabora neophodna jo{ dva zna~ajna dokumenta, a re~ je o programu kori{}ewa javnih povr{ina i odluka o monta`nim objektima, koji moraju biti doneti do naredne truba~ke smotre. Na sednici lokalnog parlamenta tako|e je nagla{eno da su sve javne nabavke za Sabor truba~a ura|ene u skladu sa zakonom. Prihodi ovogodi{weg sabora iznose 58,2, a rashodi 50, 9 miliona dinara. Iako su odre|ena sponzorska sredstva izostala, krajwi rezultat Sabora je pozitivan. Ostvareni suficit iznosi 7,2 miliona. Adam Tadi}, direktor Centra za kulturu i sport se osvrnuo i na anonimna pisma, kojima su truba~ki orkestri pozivani da bojkotuju manifestaciju. - Jedini problem, koji sam ja kao direktor Centra za kulturu i sport imao u organizaciji Sabora, jesu nastojawa pojedinaca da plasirawem raznih neistina uru{e manifestaciju. Na `alost, uverili smo se da ta “kuhiwa” ide iz Gu~e i da pojedinci koji su nekada ne{to stvarali i radili za Sabor - sada ga ru{e maksimalno. Taj proces plasirawa neistina je stigao do MUP-a, koji }e povodom toga uskoro dostaviti saop{tewe - rekao je Tadi}, isti~u}i da su se ovi sramni poku{aji diskreditacije organizatora Sabora odrazili i na finansijske efekte truba~ke smotre. Odbornici Srpske napredne stranke nisu podr`ali izve{taj o 53. Saboru, jer smatraju, kako je rekao Slobodan Jolovi}, da je

bilo propusta u wegovoj organizaciji i da bi trebalo analizirati zbog ~ega su pojedini truba~ki orkestri bojkotovali takmi~ewe. Jolovi} je rekao da ne sumwa u kompetenciju `irija, ali da je neophodno mewati wegove ~lanove, kako bi se izbeglo podozrewe takmi~ara. On je, tako|e, dodao da je neophodna podrobnija analiza tro{kova i dodao da je mnogo sredstava dato SOKOJ-u, podse}aju}i da je za 51. Sabor za te namene izdvojeno svega 1,7 miliona dinara. Mladomir Sretenovi} je naglasio da je za SOKOJ zaista izdvojeno mnogo sredstava, ali da je iznos od 7,2 miliona dinara obuhvatio i izostale uplate od prethodnih manifestacija. Na zasedawu je re~eno da je Upravni odbor Centra za kulturu i sport predlo`io da se smawi Sabor trajawe Sabora sa sedam na pet dana, jer su izdaci za manifestaciju izuzetno narasli, a prihodi su mawi nego ranije. Odbornici su usvojili i Lokalni akcioni plan za unapre|ewe socijalno-materijalnog polo`aja izbeglih, interno raseqenih lica i povratnika, kroz programe stambenog zbriwavawa i ekonomskog osna`ivawa. Ovim planom je predvi|eno da op{tina Lu~ani u naredne ~etiri godine iz buxeta izdvoji 40.000 evra, kako bi od republi~kih, inostranih i doma}ih fondova dobili deset puta vi{e sredstava za re{avawe stambenih i drugih problema izbeglih i interno raseqenih lica. Na sednici je usvojen i predlog odluke o formirawu Saveta za zdravqe koji broji sedam ~lanova. Odbornici su utvrdili i predlog odluke o izmenama i dopunama Statuta Javnog preduze}a “Direkcija za izgradwu op{tine Lu~ani”. V. S.


26

OGLASI

MALI OGLASI KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18 PRODAJEM NOV, NEUSEQAVAN STAN NA ALVAXINICI, 1. SPRAT, 33 M2, CG. TEL: 064/14-14-324

IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0228

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG JEZIKA ZA OSNOVCE - ^ASOVI GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE.

065/2004-115 Marija

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM ~etvorosoban stan od 128 + 12 m2, nov, centar , 2. sprat. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ~etvorosoban stan od 77. 78 m2, kod restorana “Brvnare”, cg, ima lift. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan od 78 m2, na Vinari. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM trosoban stan od 77 m2, centar, 7. sprat, cg. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM trosoban stan od 75 m2, kod H. Morave. Tel. 060/ 345-0-043 PRODAJEM trosoban stan od 70 m2, u Aveniji 2, 3. sprat, kod Preh. {kole, ima terasa i podrum. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan od 62 m2 u Beogradu, Vidikova~ki venac, 2. sprat. Cena 54.000 evra. Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM trosoban stan, nov, dupleks, kod H. Morave, 3. sprat, CG, ima terasa. Cena 40.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan, nov, Kej, cg, ima lift i terasa. Cena 41.000 evra sa PDV-om. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan u centru grada, renoviran, cg, pogodan za poslovni prostor. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvoiposoban stan od 78 m2, {iri centar, dupleks, 3. sprat, cg, ima

IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, za `enske osobe. Tel. 032/ 373-571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM name{tenu garsoweru u soliteru kod „Tempa“ u ^a~ku. Prvi sprat, povoqno. Tel. 031/552-862, 031/835-038 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, zgrada fas. cigle, kod H. Morave, prizemqe, cg, terasa. Cena 21.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM TROSOBAN STAN na 2. spratu, Avenija 2, kod Prehrambene {kole. Cena38.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 OTKUP STARIH DOTRAJALIH, NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN JESEWI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM DVOSOBAN STAN 57 M2, 6. SPRAT, IMA LIFT,U AVENIJI 2. IMA 2 TERASE I PODRUM. CENA 33.600 EURA. Tel. 065/ 326-0-745

PRODAJEM dvosoban stan, 49,8 metara kvadratnih, kod Slobodinog igrali{ta. Telefoni: 065/3463000 i 061/188-41-74. IZDAJEM JEDNOSOBAN, NAME[TEN STAN U U@ICU ZA STUDENTE ILI \AKE. ZASEBAN ULAZ. TEL: 031/518-081

PRODAJEM plac u Atenici od 1.5 ha, na placu objekat 32 m2, {tala 70 m2, tren 100 m2, 80 ari ogra|eno, parcela zasa|ena tre{wom, uvedena voda i struja, pored asfalta. Cena 21.000 eura. Tel. 032/ 342-190 gara`a i podrum. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvoiposoban stan od 63.38 m2, na Alvaxinici, cg, ima dva lifta. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvoiposoban stan od 58 m2, 1. sprat, CG, Avenija. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvoiposoban stan od 51 m2, bez ulagawa, CG, ima lift, Kej. Tel. 063/ 127-5-630 PRODAJEM dvosoban stan od 69 m2, prvi sprat, strogi centar. Tel. 032/ 371-263, 064/ 181-7-247 PRODAJEM dvosoban stan od 65 m2, drugi sprat, u Qubi}skoj ulici. Tel. 060/ 731-8-148 PRODAJEM dvosoban stan od 62. 80 m2, 3 sprat, cg, terasa. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 62 m2, ulica Vojvode Stepe. Tel. 065/ 453-3-818 PRODAJEM dvosoban stan od 61 m2, 1. sprat, @elezni~ka ulica. Tel. 032/ 344-630 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2, Kej, drugi sprat. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2 na Keju. Tel. 063/ 453043 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2 , zgrada od fasadne cigle u Aveniji. Tel. 060/ 348-

9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, Avenija 2, {esti sprat, ima lift i podrum, 2 terase. Tel. 065/ 326-0-745 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, kod H. Morave, cg, ima terasu, dva lifta. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, Avenija 2, 6 sprat, cg, 2 terase, ima lift. Tel. 032/ 342-190, 060/ 434-2-190 PRODAJEM dvosoban stan od 56, 83 m2 u Aveniji 2, ima lift, cg. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, {iri centar, 5. sprat, cg. Cena 30.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, 1. sprat, ta, ima terasa. Cena 26.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, Nemawina ulica, 3. sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, 3. sprat, renoviran, {iri centar. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, cg, ^. P. Odred, tre}i sprat. Tel. 060/ 348-9270 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, 3. sprat, na Alvaxinici, cg, ima lift i terasa. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, Avenija 2, 3. sprat, cg, ima terasa. Tel. 060/ 434-2190 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2, 2. sprat, H. Morava, ta, ima terasa. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM dvosoban stan od 51 m2. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2 u blizini {kole “Dr. Mi{ovi}”. Tel. 064/ 1589-363 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2, ulica Svetog Save. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 48 m2, 1 sprat, kod H. Morave. Tel. 060/ 434-2-190

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski PRODAJEM dvosoban stan od 47 m2, vp, cg, velika terasa. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 46 m2, u Nemawinoj ulici. Tel. 061/ 291-6-355 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, Nemawina ulica, kompletno renoviran, prvi sprat, cg. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, {iri centar, 2. sprat, podrum, cg, terasa, u stanu ostaje deo stvari. Cena 29900 evra. Tel. 063/691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 44 m2 kod Hotel Morave. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 43 m2, nov, centar , 3. sprat, lift, cg. Tel. 062/ 514429 PRODAJEM dvosoban stan od 42 m2, CG, na Keju. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 42 m2, 4. sprat, dve terase. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan kod H. Morave na 1. spratu, povoqno. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan na Alvaxinici, renoviran, odmah useqiv, cg, terasa, lift, 31.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM jednoiposoban stan od 54 m2, centar, korisna povr{ine 40 m2, 6. sprat, cg, ima lift. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednoiposoban stan od 48 m2, cg, terasa, dva lifta, kod rest. Brvnara, 26.400 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43+10 m2, kod “Brvnare”, 6. sprat, ima lift. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43 m2 u blizini H. Morave. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43 m2 , Gvo`|ar, prizemqe, ta. Cena 26.000

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

PRODAJEM HITNO dve ku}e od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Mo`e zamena za stan, uz doplatu. Cena 380 E/m2 . Hitno Tel. 063/843-0-214

NOVI REZERVNI DELOVI ZA ULI^NE OFF-ROAD I ATV MOTOCIKLE OD JAPANSKIH, ITALIJANSKIH I OSTALIH EVROPSKIH PROIZVO\A^A. SUPER CENE UZ DOBAR KVALITET. TEL. 065/ 445-0-015

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2. Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675

IZDAJEM ILI PRODAJEM PLAC 10 ARI I POSLOVNI PROSTOR 200 m2 U PREQINI PORED PUTA. TEL. 061/ 111-6-439

PRODAJEM jednosoban stan na 1. spratu, cg, renoviran, ul. 7. jula. Tel. 060/ 349-8-490 IZUZETNO POVOQNO PRODAJEM TROSOBAN STAN OD 82 M2, KOD HOTELA MORAVA. CENA 49.500 EURA. TEL. 032/ 333872, 062/ 302-240 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednoiposoban stan od 42 m2, cg, u Balkanskoj ulici. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM jednoiposoban stan od 42 m2, Kej, 4. sprat, terasa, u dobrom stawu. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dva nova jednoiposobna stana , Vinara , 39 m2, terasa, ima lift, 6. sprat. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednosoban stan od 45 m2, veliki, kod H. Morave. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM jednosoban stan od 40. 66 m2, Qubi} kej, 5. sprat, cg, ima dva lifta. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2 u Nemawinoj ulici. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, u Aveniji 1. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, prizemqe, zgrada fas. cigle, cg, terasa, kod H. Morave. Cena 21.000 evra. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, Qubi} kej, vp, cg. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednosoban stan od 37 m2, u Aveniji, u zgradama od fasadne cigle. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2, {iri centar, 5. sprat, cg. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM garsoweru od 30 m2, u centru, 3. sprat, cg, novija gradwa. Cena 18.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM garsoweru od 27 m2, drugi sprat, centar grada. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, na Qubi} keju. Tel. 063/ 349-333 PRODAJEM garsoweru od 25 m2, vp, Alvaxinica. Cena 15.500 evra sa stvarima.Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM garsoweru od 24 m2, 5. sprat, u perfektnom stawu. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM garsoweru od 20 m2, 5. sprat, Nemawina, cg. Cena 16.500 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM garsoweru od 19

PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964 IZDAJEM JEDNOSOBAN STAN U DRAGA^EVSKOJ ULICI, ZASEBAN ULAZ. TEL: 032/332-761 KUPUJEM ORDEWE, MEDAQE, STARO ORU@JE / SABQE, JATAGANE, KAME, KUBURE /, UNIFORME, OZNAKE, STARE UMETNI^KE SLIKE, SATOVE I OSTALE ANTIKVITETE. TEL. 032/ 372-155, 063/ 807-2-772

m2, ~etvrti sprat, u Nemawinoj. Tel. 060/ 348-9270 PRODAJEM nove stanove, mogu}nost subvencije, 700 e / m2. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM stan od 83 m2 u strogom centru grada. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 77 m2, u centru grada. Tel. 032/ 224-590 PRODAJEM stan od 76 m2, Balkanska ulica, drugi sprat. Tel. 032/ 349-849 PRODAJEM stan od 68 m2, dve terase, ima podrum, strogi centar. Tel. 065/ 141-4-140 PRODAJEM stan od 66 m2 na Gradskom {etali{tu, drugi sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 66 m2 , ulica Svetog Save. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 65 m2. Cena 31.000 evra. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 64 m2 na Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM stan od 63 m2, ulica S. Save. Tel. 064/ 131-2544 PRODAJEM stan od 63 m2, u centru grada. Tel. 063/ 127-5630 PRODAJEM stan od 57 m2, kod H. Morave, cg, terasa, 2 lifta, 26.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan od 57 m2, u Aveniji 2. Cena 31.000 evra. Tel.064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 57 m2, nov, odmah useqiv. Cena 720 evra/ m2. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 55 m2, kod Hotel Morave, cg, ili mewam, uz doplatu za mawi stan. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM stan od 54 m2, Avenija 1, cena 35.000 evra. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 54 m2, u centru grada. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM stan od 53 m2 kod “Solida”. Mo`e na kredit ili na rate. Tel. 061/ 115-9863 PRODAJEM stan od 53 m2, strogi centar. Tel. 064/ 158-9363


PRODAJEM stan od 53 m2, tre}i sprat, cg, ima lift. Tel. 032/ 346-541 PRODAJEM stan od 52 m2, Kej, tre}i sprat. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan od 52 m2, nova gradwa, Sin|eli}eva 80. Cena po dogovoru, Preduze}e “Benevento”. Tel. 032/ 375-300 PRODAJEM stan od 51 m2, cg, Qubi} kej. Cena 27.500 evra. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 50 m2 sa cg, u blizini Doma zdravqa. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 49 m2 u blizini {kole “Dr. Mi{ovi}”, drugi sprat, cg. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 49 m2, ulica Svetog Save. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 49 m2, sa podrumom, stari “Autoprevoz”. Tel. 064/ 618-6-058 PRODAJEM stan od 48 m2, novija gradwa. Cena 30.500 evra. Tel. 064/ 971-1-112 PRODAJEM stan od 48 m2, ulica K. V. Popovi}a br.14. Tel. 061/ 661-1-124 PRODAJEM stan od 43 m2, u Nemawinoj ulici. Tel. 032/ 228-457 PRODAJEM nov stan od 43 m2, na Alvaxinici. Tel. 064/ 262-9109 PRODAJEM stan od 43 m2 u blizini {kole “ M. Pavlovi}”. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 42 m2, kod “Medicinske” {kole. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 41 m2, Qubi} kej, cg, peti sprat. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 40 m2 ulica Qubi}ska. Tel. 064/ 1468-732 PRODAJEM stan od 40 m2, nov, kod Gradskog parka. Tel. 060/ 034-3-687 PRODAJEM stan od 40 m2 u Balkanskoj ulici. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 40 m2 , centar grada, cena 25.500 evra. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 37 m2, VP u dobrom stawu, cg, Sin|eli}eva. Cena 22.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM stan od 38 m2, ulica Svetog Save. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 32 m2, cg, Nemawina ulica. Povoqno. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 30 m2, 1. sprat, renoviran, cg, terasa, podrum, ul. 7. jula. Cena 24.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM stan od 28 m2, kod H. Morave. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 18 m2, Nemawina ulica. Cena 16000 evra. Tel.064/ 137-4-137 PRODAJEM mawi dvosoban stan, Qubi} kej. Tel. 064/ 673-2969 PRODAJEM ku}u od 300 m2, na dva nivoa u Aveniji, odli~na. Cena 90.000 evra. Tel. 060/ 3489-270 PRODAJEM ku}u od 220 m2, sa 7. ari placa, u Qubi}u. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u od 200 m2 + PK, sa 18 ari placa, u Qubi}u. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM ku}u od 200 m2 /Po+P+1/ u Trbu{anima, sa 13 ari placa. Cena 23.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u od 175 m2, 5 ari placa, kod Trnavske reke. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u od 170 m2 u Trbu{anima, 13.5 ari placa, dve terase, u perfektnom stawu. Cena 21.000 evra. Tel. 063/ 691761

27

OGLASI

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

PRODAJEM ku}u na Zlatiboru, naseqe Zova, apartmanskog tipa / 4 apartmana-2 dupleksa /, 174 m2, ku}a u sivoj fazi, 10 ari placa. Cena 90.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u u Atenici 160 m2, 9, 61 ar placa, 24 m2 pom. prostorije,15 m2 gara`a, cg, cena 50000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u od 150 m2 sa 5. ari placa, u Lugovima. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u u Trbu{anima, 150 m2, 5 ari placa, grejawe na ~vrsto gorivo. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u od 120 m2, 9.5 ari placa kod Po{tinog magacina. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u u Loznici od 110 m2, 34 ari placa. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 100 m2, legalizovana, P+PK, u Me|uvr{ju , 6 ari placa, podrum, 2 parking mesta. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u u Vidovi od 100 m2, PO+P+1, 50 ari livada, 25 ari {uma. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM ku}u u Prijevoru od 100 m2, sa 50 ari livade i 25 ari {ume, sa cg. Tel. 060/ 434-2190 PRODAJEM ku}u od 80 m2 , dva ulaza, plac 4.9 ari, legalizovana, ukwi`ena kod “Forma Ideale”. Cena 26.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u od 80 m2 , centar grada, 2.23 ara placa, pogodna za poslovni prostor. Cena 70.000 evra. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM ku}u od 75 m2 , P+1, u Zabla}u , 6 ari placa, cena 20000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM ku}u od 60 m2 na Suvom bregu, 4 ara placa, zidana gara`a i pomo}ni objekat. Cena 26.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 2 ara placa, kod Bioskopa “Prag”. Tel. 064/ 139-4-468 PRODAJEM ku}u od 56 m2, dvosoban stan ,1 ar placa. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM ku}u u Ko{utwaku od 56 m2, sa 3,74 ari placa, cena 33000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u prizemna, povr{ine 51 m2, kod “Slobode”, na 5.84 ari placa. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dve ku}e na 6 ari placa u blizini Balkanske ulice. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dve ku}e od 63.76 m2 i 59.58 m2, na placu povr{ine 5.10 ari u Qubi}u. Cena 50.000 evra. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM dve ku}e u Ko{utwaku od 95 m2 i 52 m2, na 4 ari placa, grejawe na gas. Cena 75.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dve ku}e na 50 ari zemqe u Mojsiwu, kod crkve. Tel. 062/ 118-4-814 PRODAJEM dve ku}e od 75 m2 i 125 m2, na Alvaxinici, sa placem od 4 ara. Cena 380 evra/ m2. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM ku}u u Gori~anima, sa 50 ari placa. Tel. 061/ 188-0-429 PRODAJEM vikendicu sa 10 ari placa na Jelici. Tel. 065/ 344-9-428 PRODAJEM vikend ku}u od 60 m2 na Karauli , 38 ari placa (15 ari pod borovom {umom ). Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM vikend ku}u od 52

m2 u Prijevoru, na Kamenici, plac 17.70 ari, gradska voda,trofazna struja. Tel. 032/342-190 PRODAJEM vikend ku}u od 50 m2, u Ov~ar Bawi , 2 ara placa. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM vikend ku}u od 35 m2, na jezeru u Me|uvr{ju , PPK, ima struju i vodu, pom.objekat 10 m2, betonirana obala i dok, 3 ara placa. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM vikend ku}u od 27.5 m2, u G. Atenici, 1 ar placa, letwikovac od 16 m2, gara`a, pom.objekti od 13.5 m2, vo}wak 12 ari i {uma. Cena 7.500 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u , lokacija budu}nosti. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM seosko doma}instvo u D. Gorevnici, ku}a od 60 m2 ,50 ari placa, 120 stabala vo}a, sala{, senik, pomo}ni objekti. Cena 20000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM seosko doma}instvo u Lipnici sa 3.5 ha oku}nice. Tel. 063/ 652 - 804 PRODAJEM seosko doma}instvo u Grabu, ku}a 70 m2 na 30 ari placa, 55 ari obradive zemqe, 1,50 ha {ume, 11 km od centa. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM doma}instvo sa tri ku}e , u Slatini, 70 ari placa, pomo}ni objekti od 200 m2. Cena 30.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM seosko doma}instvo u Draga~evu, 13 km od grada, ku}a 50 m2, 4,5 ha zemqe, pomo}ne prostorije, voda , struja, telefon. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM seosko imawe u G. Gorevnici sa 90 ari placa. Tel. 032/ 346-541 PRODAJEM lokal od 11 m2 , u ^a~ku, centar grada. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM lokal od 37 m2, nov, odmah useqiv, Obili}eva ulica. Cena dogovor. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM lokal od 30 m2 u centru Gu~e, sa mokrim ~vorom, podrum 20 m2, 56 m2 stambeni deo. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM monta`nu halu od 130 m2, na placu od 4 ara. Mogu}nost prodaje halskog prostora uz demonta`u i prevoz na sopstveni plac.Tel. 065/ 222-552-4 PRODAJEM poslovni prostor povr{ine oko 70 m2 / Pr+1 /, kod Tempa. Trenutno izdat. Cena 35.000 eura. Tel. 060/ 3498-490 KUPUJEM jednosoban stan. Nudim kamion Mercedes + novac. Tel. 069/ 161-0-777 NEKRETNINE - IZDAVAWE - POTRA@WA IZDAJEM trosoban stan u Beogradu, Medakovi} 3, name{ten, 2 terase, grejawe, 2 lifta, 5 sprat. Mo`e na du`i period. Tel. 063/ 270-028 IZDAJEM trosoban nename{ten stan na Keju. Tel. 063/ 617-572 IZDAJEM dvoiposoban name{ten stan u Beogradu, ulica V. Stepe. Tel. 064/ 237-6939 IZDAJEM dvoiposoban name{ten stan na Alvaxinici, cg, drugi sprat, lift. Tel. 062/143-5-027 IZDAJEM dvoiposoban stan na Miqakovcu, za studente. Tel. 063/ 802-0-522 IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 032/ 537-2-

816 IZDAJEM dvosoban poluname{ten stan, ima parno grejawe i ktv. Tel. 061/ 135-3-338 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u N. Beogradu, blizu fakulteta “Megatrend”. Tel. 063/ 862-1-781 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu - Lion, sa gara`om. Tel. 063/ 743-5-546 IZDAJEM dvosoban name{ten stan sa cg, u ulici R. Po{ti}a, u prizemqu. Tel. 064/ 251-9-676, 032/ 552-2-863 IZDAJEM dvosoban nename{ten stan na Vinari, od 69 m2, tre}i sprat, bez lifta, cg. Stan je u izuzetnom stawu. Tel. 060/ 373-111-3 IZDAJEM dvosoban poluname{ten ili nename{ten stan sa grejawem. Lokacija Ciganmala. Tel. 032/ 537-2-816, 064/ 411-4-996 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, Zvezdara, do marketa “Supervero”. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Beogradu, kod Crkve Svetog Marka. Tel. 063/ 743-5-546 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan- ku}a, poseban ulaz, nova gradwa, grejawe na ta. Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan na Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043 IZDAJEM jednosoban stan u Beogradu, centar Ta{majdan. Tel. 063/ 743-5-546 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan u centru grada. Tel. 064/ 145-0-644 IZDAJEM jednosoban name{ten stan i garsoweru kod Fakulteta, grejawe ta. Tel. 060/ 029-1-263 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Beogradu, Cvetkova pijaca, blizu centra, ta grejawe. Tel. 064/ 371-2-307 IZDAJEM jednosoban name{ten stan za studente, u Beogradu, \ev|eli~ka 5, kod \eram pijace. Tel. 069/ 816-0071 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u centru, ta grejawe. Tel. 061/ 815-4-395, 060/ 334-6-460 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Pigovoj ulici, cg, kablovska. Tel. 061/ 806-0-169, 032/ 557-3-249 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan u posebnoj ku}i, ulica 601, br. 9/1, u Loznici kod po{tinog magacina. Tel. 032/ 374-893 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan u ku}i, poseban ulaz, sve odvojeno, grejawe ta.Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM name{tenu garsoweru od 19 m2, na Keju, u belom soliteru. Tel. 063/ 12920-53 IZDAJEM name{tenu garsoweru sa parnim grejawem u Sin|eli}evoj 83/1. Tel. 063/ 7000-425, 700-957 IZDAJEM nename{ten stan od 45 m2 sa cg, u Nemawinoj ulici. Tel. 064/ 158-9-363 IZDAJEM garsoweru u soliteru na Qubi} keju sa cg. Tel. 061/ 815-4-395, 060/ 334-6460 IZDAJEM stan od 55 m2 na N. Beogradu, kod fontane. Tel. 063/ 829-3-949 IZDAJEM stan od 33 m2, u Beogradu, terasa, tre}i sprat, cg, kablovska, kod Studentskog doma, za zaposlena lica.Tel. 069/ 455-1-757

IZDAJEM u BeograduVo`dovac, kompletno name{ten stan za studente. Tel. 064/ 668-6-601 IZDAJEM jednosoban konforan mali stan u Beogradu, prvi sprat, Filmski grad. Tel. 060/ 714-4-888 IZDAJEM povoqno stan za studente u Beogradu. Tel. 032/ 346-288 , 066/ 346-288 IZDAJEM name{tenu konfornu garsoweru, ulica Kneza Milo{a 130. Tel. 064/ 334-4061 IZDAJEM stan sa cg, za u~enicu ili zaposlenu devojku u ulici Kneza Vase Popovi}a. Tel. 066/ 910-3-044 IZDAJEM nename{ten stan od 65 m2 u centru , na prvom spratu. Tel. 064/ 391-3-059 IZDAJEM name{ten stan u centru grada. Tel. 061/ 115-9863 IZDAJEM sobu za u~enice sa upotrebom kuhiwe i kupatila u Nemawinoj ulici. Tel. 064/ 134-8-125 IZDAJEM sobu za studentkiwu , u Beogradu, , sa upotrebom kuhiwe i kupatila. Tel. 064/ 257-7-435 IZDAJEM sobu u~enici ili studentkiwi u stambenoj zgradi sa cg. Tel. 032/ 341-900, 061/ 210-0-778 IZDAJEM sobu za dve u~enice - studentkiwe, grejawe, internet, kablovska, u`i centar. Tel. 064/ 969-3-636 IZDAJEM sobu za studente i |ake, name{tena, blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, za `enske osobe. Tel. 032/ 373-571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, name{tena. Strogi centar. Tel. 064/ 102-2759 IZDAJEM sobe u blizini Medicinske {kole. Tel. 032/ 373-624 IZDAJEM sobe za studente i |ake. Tel. 062/ 385-819 IZDAJEM sobu kod Prehrambene {kole. Tel. 063/ 120-2-151, 064/ 560-0-490 IZDAJEM jednokrevetnu sobu za studenta u stanu, centar grada, cg. Tel. 064/ 970-9-653 IZDAJEM ku}u od 50 m2 u {irem centru ^a~ka, povoqno. Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM ku}u od 48 m2, kod Rasadnika u Trbu{anima. Tel. 064/ 223-5-592 IZDAJEM ku}u , name{tena, centar - kod “ KMN”, ta grejawe. Tel. 064/ 208-6-115 IZDAJEM ku}u sa dvori{tem, u ^a~ku, u centru, kod “ Kule “. Pogodna za agencije. Tel. 064/ 970-9-558 IZDAJEM ku}u studentima, parno grejawe, u neposrednoj blizini fakulteta. Tel. 064/ 920-6-704, 032/ 327-326 IZDAJEM ku}u na Avlaxinici. Tel. 032/ 343-056 IZDAJEM stan u Preqini od 60 m2, pogodno za radnike. Tel. 061/ 111-6-439 IZDAJEM lokal d 80 m2, strogi centar, pogodno za ordinaciju, auto-{kolu, pekaru, kancelariju. Tel. 064/ 102-2-759 IZDAJEM poslovno - stambeni prostor u Sin|eli}evoj ulici. Tel. 063/ 453-043 IZDAJEM lokal, pogodan za advokatsku kancelariju. Tel. 032/ 225-431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM lokal od 50 m2 u {irem centru grada. Pogodan za sve vrste delatnosti. Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM lokal od 35 m2 strogi centar. Cena 130 evra.

Tel. 064/ 102-2-759 IZDAJEM lokal od 28 m2, ugao Obili}eve i Nemawine. Tel. 062/ 80-60-464 IZDAJEM lokal preko puta ulaza u O[ “Milica Pavlovi}”. Tel. 063/ 843-4-149 IZDAJEM lokal , u centru grada. Tel. 032/ 225-431 IZDAJEM lokale u ulici Qubi}skoj 50, kod Fakulteta. Tel. 032/ 343-667, 065/ 610-7-999 IZDAJEM kancelarijski i magacinski prostor na odli~noj lokaciji. Tel. 063/ 635-033 PLACEVI

PRODAJEM plac od 1.5 ha u Atenici, objekat od 32 m2, {tala 70 m2, tren 100 m2. Povoqno. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM wivu od 1 ha 12 ari, u D. Gorevnici - Ilijak. Tel. 032/ 806-085, 063/ 339-268 PRODAJEM plac od 1 ha u Prislonici, pored asfaltnog puta, pogodan za hale i magacin. Cena 500 eura/ar. Mogu} dogovor. Tel. 032/342-190 PRODAJEM plac od 60 ari u Preqini. Tel. 032/ 341-867, 065/ 517-4-957 PRODAJEM plac od 28 ari, na Qubi} brdu. Pro{la voda u blizini struja. Cena 5.500 evra. Tel. 063/ 868-1-371 PRODAJEM plac od 24 ara, u Qubi}u, ispod sto~ne pijace, kod kanala. Tel. 061/ 616-1-222 PRODAJEM plac od 12 ari, u Loznici iza {kole. Dostupna sva infrastruktura. Cena 5000 evra, mogu}a korekcija. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 10.99 ari, u Preqini, pored asfaltnog puta. Cena 400 eura/ar. Tel. 063/691-761 PRODAJEM plac od 10 ari ili 5 ari, voda, brvnara, kod kamenog mosta u Trbu{anima. Tel. 060/ 754-5-011 PRODAJEM plac od 10 ari na Zlatiboru, dostupna sva infrastruktura, dozvoqena gradwa objekta od 1000 m2. Cena 30.000 evra. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 8 ari, Zlatibor - Vodice. Tel. 063/ 745-0-760 PRODAJEM plac od 6.72 ara u centru Gu~e, kao ure|eni kamp. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM plac od 5.5 ari, u Qubi}u. Tel. 061/ 111-6-439 PRODAJEM plac od 5,5 ari u Atenici, sa temeqom od 100 m2 i gra|. materijalom , sa gra|.dozvolom i projektom. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM plac od 5 ari, u ^a~ku, kod Trnavske reke. Tel. 060/ 600-3-323 PRODAJEM plac od 5 ari na Obre`u, ura|en projekat, dozvoqena gradwa. Cena 16.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM 4 ara placa sa vikendicom na jezeru u Kni}u. Tel. 064/ 545-8-989 PRODAJEM placeve u Kotra`i u centru, 7. km od Gu~e, pored puta. Jedan plac od 16, 81 ari, drugi od 6.26 ari. Tel. 064/ 118-8-485 PRODAJEM plac kod “ Slobode”, struja, svi prikqu~ci, ulaz sa glavnog puta, od 5 do 10 ari. Tel. 064/ 474-0-580 IZDAJEM plac od 15 ari sa objektom od 80 m2, u Parmencu do magistrale. Pogodno za stovari{te, autootpad. Cena180 eura.Tel. 064/ 250-7-493


28 RAZNO PRODAJEM najnovije mape za sve vrste fabri~kih autonavigacija, za sve tipove vozila. Tel. 064/ 549-4-650 PRODAJEM obu}arske kalupe. Tel. 064/ 004-3-497 PRODAJEM povoqno trosed i dve foteqe. Tel. 032/ 333-276 PRODAJEM trpezarijski sto sa 4 stolice / skoro novo /. Tel. 065/ 500-4-505 PRODAJEM ukrasnu vitrinu sa staklenim vratima i fiokom, o~uvana. Povoqno. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM nove drvene ukrasne oklagija garni{ne od 4 m. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM novu `ensku krznenu {ubaru. Tel. 063/ 843-4149 PRODAJEM IMT 558 sa ugra|enim servo upravqa~em i dobo{ ko~nicama. Cena 4.000 evra. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM traktorsku prikolicu . Tel. 065/ 207-4-383 PRODAJEM traktorsku korpu, nova. Cena 150 evra. Tel. 069/ 870-5-061

OGLASI PRODAJEM dvobrazni plug Lemind Leskovac, o~uvan, perfektan. Cena 300 evra. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0651, 032/ 391-964 PRODAJEM kotao nema~ki, ja~ina 40 kilovata. Cena 400 evra. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM kompresor Atlas kopko, boca 260 l, motor 4 kv. Tel. 063/ 118-3-333 PRODAJEM fotequ za masa`u, pru`a veliki broj kombinacija masa`a, kontrola preko daqinskog. Pogodna sa welnes i fitnes centre, kao i salone lepote. Tel. 064/ 945-6205 PRODAJEM razne delove za Opel Kadet Kocku. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM drvene police raznih veli~ina. Tel. 063/ 8434-149 PRODAJEM komplet opremu za frizerski salon za dva

radna mesta od eko ko`e. Tel. 064/ 852-6-614 PRODAJEM neonke za kvarcovawe lica i tela 80-100 W, cena 9 evra komad. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM gra|u od smreke, odli~no za krovne konstrukcije. Tel. 032/ 5561-495 PRODAJEM suvu jasenovu i hrastovu gra|u. Tel. 069/ 452-6447 PRODAJEM 130 bagremovih direka, 10 x 10 x 2000, obra|enih, za{iqenih. Tel. 063/ 208-597 PRODAJEM belu pamu~nu kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM prenosive dvori{ne su{ilice za ve{. Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM postoqe za suncobran. Tel. 064/ 294-2-141, 032/ 374-125 PRODAJEM prikolicu za putni~ki auto. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM aroniju i sadnice aronije. Tel. 064/ 342-0957, 032/ 725-057 PRODAJEM sadnice maline

AGENCIJI “GA[O NEKRETNINE” POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

060/434-2-190 GARSOWERE 23 m2, vp, nov, cg, 20.000 eura, [iri centar 22 m2, vp, cg, 18.500 eura, H.Morava 30 m2, vp, nov, gas, 23.000 eura, [iri centar 25 m2, vp, ta , 15.500 eura, Avlad`inica 26 m2, vp, ta, 18.500 eura, Qubi} kej 30 m2, 3 sprat, cg, nov, 23.500 eura, Avenija 2 29 m2, 5 sprat, cg, 18.000 eura, H. Morava 27, 40 m2, 3, 5, 6 sprat, cg, lift, novi, 20 m2, 5. sprat, nov, cg, Nemawina, 16500 eura 24 m2 , 5. sprat, cg, centar, 20000 eura JEDNOSOBNI STANOVI 35, 60 m2, vp, 28.000 eura, Centar 38 m2, 2 sprat, ta, 25.500 eura, [iri centar 38 m2, 3 sprat, ta, 25.000 eura, B. Jankovi}a 38 m2, 4 sprat, cg, 28.000 eura, [iri centar 38 m2, vp, cg, 23.500 eura, Qubi} kej 38 m2, vp, cg, lift, 23.500 eura, Qubi} kej 40,66 m2, 5. sprat, CG, lift, Qubi} kej, 26.000 eura JEDNOIPOSOBNI STANOVI 43+10 m2, 6 sprat, cg, 29.500 eura, Restoran Brvnara 43 m2, 4 sprat, ta, 28.000 eura, Qubi} kej 45 m2, vp cg, 28.000 eura, Avenija 1 47 m2, 4 sprat, ta, 32.000 eura, Slobodino igrali{te 38 m2, 4 sprat, eg, 26.000 eura, Avlad`inica 46 m2, sa stvarima, ta, 4 sprat, 23.000 eura, Po`ega 42 m2, 4 sprat, terasa, ta, 26.000 eura, Qubi} kej 43 m2, TA, VP, Gvo`|ar, 26.000 eura 39 m2, nov, 6. sprat, CG, lift, terasa, 27500 eura, Vinara 39 m2, nov, 6 sprat, CG, lift, 27500 eura, Vinara 45 m2, 2.sprat, terasa, cg, Grad. [etali{te, 37000 eura DVOSOBNI STANOVI 59 m2, 4 sprat, cg, 39.500 eura, Avlad`inica 47+10 m2, 13 sprat, cg, 28.000 eura, H. Morava 56 m2, 1 sprat, ta, 26.000 eura, Qubi} kej 55 m2, 3 sprat, ta, Nemawina, 29000 eura 60 m2, 9 sprat, lift, cg, Alvad`inica, 37000 eura 58, 30 m2, 6 sprat, cg, 36.000 eura, Qubi} kej 52 m2, 3 sprat, cg, Gradsko {etali{te, 38000 eura 62, 80 m2, 3 sprat, cg, 31.000 eura, Avlad`inica 83 m2, 2 sprat, ta, 52.000 eura, Strogi centar 57 m2, 5 sprat, lift, cg, sa, 37.000 eura, Avenija 2 45 m2, 2 sprat, renoviran, 29.900 eura, Nemawina 52 m2, 4 sprat, ta, 33.000 eura, Qubi} kej 56 m2, 5 sprat, cg, 2 terase, 30.000 eura, Nemawina 64 m2, 1 sprat, cg, 45.000 eura, Restoran Brvnara 47 m2, vp, cg, 30.000 eura, Qubi} kej 60 m2, 8 sprat, cg, 36.000 eura, H. Morava 55 m2, vp, cg, 31.000 eura, Avenija 2 67 m2, prizemqe, ta , 52.000 eura, Strogi centar 53 m2, 3 sprat, cg, lift, 33.000 eura, Avlad`inica 60 m2, 5 sprat, cg, 38.000 eura, Avlad`inica, fasadna cigla 65 m2, 1 sprat, 700 eura/m2, Avlad`inica 57 m2, 6 sprat, cg, lift, 2 terase, 31000 eura, Avenija 2 42 m2, 4sprat, TA, dve terase, 26000 eura, centar 57 m2, 1 sprat, CG, 37000 evra, Avenija 2 53 m2, 2. sprat, CG, terasa, 37100 evra, Avenija 1 57 m2, 14 sprat, 2 lifta, cg, terasa, H. Morava, 26000 eura 58 m2, 12 sprat, cg, terasa, Qubi} kej, 31000 eura 48 m2, 1. sprat, ta, H. Morava, 28000 eura 55 m2, 1sprat, cg, Qubi} Kej, 36000 eura 55 m2, 3. sprat, cg, kod restorana Brvnara, 29.000 eura 53 m2, 3. sprat, cg, Avlad`inica, 31000 eura 52 m2, 2 sprat, ta, H. Morava, 33000 eura DVOIPOSOBNI STANOVI 54 m2, 4 sprat, cg, lift, renoviran, 38.000 eura, Qubi} kej 63, 38 m2, 9 sprat, cg, lift, 33.000 eura, Avlad`inica 68 m2, 1 sprat, gas, 40.000 eura, [iri centar 78 m2, 3 sprat, cg, gara`a, podrum, 52.000 eura, [iri centar 85 m2, 1 sprat, 700 eura/m2, Avlad`inica 62 m2, vp, cg, gas, centar, 49600 eura TROSOBNI STANOVI

Kompletnu ponudu Agencije "GA[O NEKRETNINE" mo`ete videti na sajtu WEB NEKRETNINE. 75 m2, 1 sprat, cg, 50.000 eura , H. Morava 75 m2, 5 sprat, cg, 39.000 eura, H. Morava 76 m2, 7 sprat, cg, 45.000 eura, Avenija 68 m2, 3 sprat, cg, 600 eura/m2, Nemawina 77 m2, 7 sprat, cg, 36.000 eura, Centar 75 m2, 2 sprat, cg, 45.000 eura, Nemawina 81, 47 m2, 9 sprat, lift, cg, 49.500 eura, H. Morava 62 m2, 2 sprat, 54.000 eura, Beograd 70 m2, prizemqe, cg, lift, 46.000 eura, Qubi} kej 75 m2, 2 sprat, cg, Nemawina, 45000 eura 73,76 m2, 4 sprat, cg, Avenija, 40000 eura ^ETVOROSOBNI STANOVI 77, 78 m2, 6 sprat, cg, lift, 50.000 eura, Restoran Brvnara 128+12 m2, 2 sprat, nov, cg, 98.500 eura, Centar KU]E 75 m2, P+1, 6 ari, 20.000 eura, Zabla}e 380 m2, P+1+PK, 25 ari, 120.000 eura, Preqina 56 m2, eg, cg ~vrsto, 3,74 ara, 33.000 eura, Ko{utwak 259, 62 m2, SU+P+1,9 ari, 125.000 eura, Parmenac 70 m2, SU+P+PK, 2 ara, 40.000 eura, Kopaonik 160 m2, P+PK, 9,61 ar, 50.000 eura, Atenica 150 m2, 5 ari plac, 57.000 eura, Trbu{ani 100 m2, P+PK, 6 ari, 36.000 eura, Pejicina krivina uz jezero 172 m2, P+PK, 19 ari, 35.000 eura, Loznica 56 m2, P+1, 1,56 ari , 25.500 eura, Dacova kafana 51m2, 5,84 ari, 20.000 eura, kod Slobode 110 m2,PO+P+PK, 34 ara, Lo¾nica, 20.000 evra 2 ku}e P-63,76 i P-59,58 m2, 5,10 ari , 50.000 eura, Qubi} 174 m2, SU+P+PK, 10 ari, 90.000 eura, Zlatibor 95 m2 (P+PK), 52 m2 (P), 4 ara, 75.000 eura , Ko{utwak 160 m2, PR+1+PK, 3 ara placa, 85000 eura, {kola R. Mitrovi} 180 m2, PO+P+1, 36 ari, Kowevi}i, 70.000 eura 170 m2, SU+1+PK, 13.5 ari placa, Trbu{ani, 21000 eura PLACEVI 23, 32 ara, 15.000 eura, Trnava 3 ara, 6.000 eura, Igalo 10, 99 ari, 5.500 eura, Preqina 4 ara, 2.800 eura, Pakovra}e 44 ara, 1000 eura/ar, Trnava put ^A-KV 3-5 ari , 1300 eura/ar, Tara- Zaovinsko jezero 1 ha, 500 eura/ar, Prislonica 5,5 ari,temeq, projekat, gr|.mat, 36.000 eura, Atenica 10 ari, 30.000 eura, Zlatibor 12 ari, 5000 eura, Loznica 1,5 ha, sa objektima, 21000 eura, Atenica 49 ari, Kowevi}i, 39.200 eura 58 ari, Kowevi}i, 29000 eura 5 ari, Obre`, 16.000 eura 84 ara, Loznica, 8500 eura SEOSKA DOMA]INSTVA Grab, ku}a, 2 ha, 40 ari, 20.000 eura Dowa Gorevnica, ku}a, 50 ari, 20.000 eura Trnava, ku}a, 60 ari, 18.000 eura Slatina, 3 ku}e /30 m2,50 m2, 42 m2/, 70 ari, 26.000 eura Slatina, ku}a, 1,5 ha, 55.000 eura Draga~evo, 45 ha, 20000 eura VIKEND KU]E Vidova, 100 m2,75 ari, 26.000 eura Ov~ar Bawa, 50 m2 2 ara, 10.000 eura Gorwa Atenica, 27.5 m2, 22 ara , 7.500 eura Loznica, 20 m2,15 ari , 5.000 eura Bawa Gorwa Trep~a,35 m2, 4 ara, 15.000 eura Prijevor, na Kamenici, 52 m2,17,7 ari, 26.000 eura Me|uvr{je, 35 m2,3 ara, 10500 eura LOKALI PRODAJA 60 m2, 2 sprat, strogi centar, 800 eura/m2 23 m2, Alvad`inica, 18.000 eura 350 m2, Qubi}, 125.000 eura IZDAVAWE- POSLOVNI PROSTOR 60 m2, 250 eura, kod {kole “Ratko Mitrovi}” IZDAVAWE- STAMBENI PROSTOR 60 m2, nename{ten , 130 eura, kod {kole “Ratko Mitrovi}”

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

Tulamin i sadnice kupine ~a~anska beztrna. Tel. 032/ 351-970 PRODAJEM kru{ku viqamovku za pe~ewe rakije, vrlo povoqno. Tel. 060/ 661-8835 PRODAJEM taksimetar. Tel. 069/ 452-6-447 PRODAJEM profesionalni hladwak - fri`ider “Jugostroj”, od 500 l. sa re{etkama. Tel. 064/ 413-4-306 PRODAJEM kombinovani elektro luks friz sa zamrziva~em od 160 litara. Tel. 064/ 413-4-306 PRODAJEM profesionalne rostvaj ovale za 4, 6, 8,10 i 12 osoba. Tel. 064/ 413-4-306 PRODAJEM dva nova drvena sobna prozora sa ukrasnim lajsnama. Cena 10.000 dinara. Tel. 065/ 216-1-345 PRODAJEM polovne drvene ustakqene prozore. Tel. 063/ 267-361 PRODAJEM povoqno trgova~ku tezgu. Tel. 032/ 334-346, 065/ 33-343-46 PRODAJEM drvenu o~uvanu tezgu za trgova~ke radwe. Tel.

AGENCIJA

063/ 843-4-149 PRODAJEM drva za ogrev, cerovina i grabovina. Tel. 061/ 291-6-355 PRODAJEM suva vo}na drva. Tel. 032/ 556-1-495 PRODAJEM cerova drva za ogrev. Tel. 060/ 661-8-835 PRODAJEM balirano seno u Jablanici. Tel. 069/ 024-5-204 PRODAJEM dva tovqenika, te`ine oko 200 kg. Tel. 032/ 880-028, 064/ 160-0-876 PRODAJEM veoma kvalitetno livadsko balirano seno, cena po 130.00 dinara. Tel. 060/ 7381-790 PRODAJEM bale sena. Tel. 069/ 345-0-522 PRODAJEM satelitski tawir sa motorom, risiverom i pozicionerom. Cena 90 evra. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM dve viqu{ke za biciklu, sa amortizerima. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM televizor Kvadro 51 ekran. Cena 5000 dinara. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM malo kori{}en TV aparat. Povoqno. Tel. 062/ 199-1-015

PRODAJEM polovan, o~uvan TV Samsung, ekran 72 cm. Tel. 064/ 327-7939 PRODAJEM televizor Grundig. Cena 5.000 dinara. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM polovan Samsung televizor, u odli~nom stawu. Povoqno. Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM lap top Dual Core u odli~nom stawu. Cena 110 eura. Tel. 064/351-4-072 PRODAJEM lap top Dual Core u odli~nom stawu, vi{e komada. Poziv ili SMS na broj 064/ 351-4-072 PRODAJEM telefon Nokia C 6, kupqena 2012.godine. Cena 60 evra. Tel. 032/ 353-016 PRODAJEM telefon Nokia 6101, cena 30 evra. Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM ma{inu za {ivewe sa radnim stolom. Cena 6.000 dinara. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM ma{inu za {ivewe Bagat - Danica, ura|en servis. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM cerovu pe}. Tel. 063/ 642-329

\OR\EVI] NEKRETNINE

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260, 063/ 1275-630

PRODAJEM stan u Beogradu, 47 m2 + gara`a, novo, ulica Dimitrija Tucovi}a.

STANOVI P- 29 m2, jednosoban, CG, lift, terasa, Vinara. Cena 23.000 eura. P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P- 33 m2, jednoiposoban, nov, sa plaharima, CG, lift, Alvaxinica. Cena 21.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000

eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar.

P-46 m2, 1. sprat, CG, dvosoban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD BEOGRAD, Slavija /Deligradska/ P- 90 m2, 4. sprat, kompletno renoviran. Cena dogovor. BEOGRAD, Autokomanda, garsowera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda, jednoiposoban 43 m2, nov. Cena 1.700 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda , jednoiposoban 47 m2, nov. Cena 1.700 e/m2


29

OGLASI

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03

STANOVI P-27 m2, 2.sprat, CG, centar. Cena 20.000 eura P-30 m2, 3. sprat, CG kalorimetri, Avenija 2. Cena 22.500 eura P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 22.000 eura P-34 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 20.000 eura P-32 m2, 3. sprat, CG, H. Morava. Cena 22.500 eura P-42 m2, 4. sprat, TA, kod {kole "Milica Pavlovi}". Cena 21.000 eura P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 31.000 eura P-45 m2, 2. sprat, CG, Nemawina. Cena 30.000 eura P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 37.000 eura P-53 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 31.000 eura P-54 m2, 3. sprat, TA, Bawalu~ka. Cena 29.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, D.Markovi}. Cena 35.000 eura P-57 m2, 6. sprat, cg, Avenija 2. Cena 31.000 eura P- 58 m2, 1. sprat, CG, Svetog Save. Cena 35.000 eura P-59 m2, 1. sprat, TA, Industr.zona. Cena 21.000

eura P-60 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 40.000 eura P-64 m2, 9. sprat, Alvaxinica. Cena 33.000 eura P-65 m2, 2. sprat, CGkalorimetri,kod Lukoil pumpe, nov, sa stvarima. Cena 61.000 eura P-66 m2, 7. sprat, CG, S. Save. Cena 33.000 eura P- 68 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 38.000 eura P-83 m2, 1. sprat, TA, centar. Cena 50.000 eura P-83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 63.000 eura P-90 m2, 3. sprat, CG, {etali{te. Cena 73.000 eura KU]E P-46 m2, na 12.40 ari, Prijevor. Cena 9.000 eura P- 50 m2, 6.3 ara, Kulinovci, 32.000 eura P- 60 m2, 6 ari, Avenija. Cena 35.000 eura P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko poqe. Cena 30.000 eura P-70 m2, na 34 a, Loznica. Cena 19.000 eura P-70 m2, 50 ari, Atenica. Cena 20.000 eura P-90 m2, na 4 ara, Qubi}. Cena 32.000 eura

P-68 m2, Balkanska. Cena 24.000 eura P-120 m2, 9.5 ari, kod Po{tinog magacina. Cena 40.000 eura P-120 m2, 5 ari, Qubi} P-150 m2, 2.5 ari, kod O[ "Ratko Mitrovi}". Cena 43.000 eura P-220 m2, 7 ari, Qubi}. Cena 58.000 eura P-200 m2+PK, na 18 ari, Qubi}. Cena 51.000 eura IZDAVAWE P-50 m2, 3. sprat, S. Markovi}a, noviji, nename{ten, dupleks, dve spava}e sobe, CG. Cena 140 eura P-43 m2, 7. sprat, B. Oslobo|ewa, name{ten, CG, terasa, lift, 120 eura P-68 m2, 1. sprat, {etali{te, name{ten, dvoiposoban, cg, 200 eura IMAWA 2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 17000 eura sa stvarima 2 ku}e, 1, 89 ha, Pakovra}e, 43.000 eura 180 m2, 1 ha, Ka~ulice, 16.000 eura 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pom. objekata, 30.000 eura 50 m2, 90 ari, G. Gorevnica, 26.000 eura

CENA FOTO OGLASA - ^etvrtina strane 500 rsd - Osmina strane 250 rsd - [esnaestina strane 150 rsd


30

SPORT

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

KAJAK

SOKOLI]I DOBILI SPORTSKI TEREN

NOVA

SVE JA^I I BROJNIJI

vih dana je osve{tan i sve~ano otvoren sportski teren za odbojku, ko{arku, mali fudbal... u Sokoli}ima. Izgradwa novog terena, kod seoskog Doma kulture, trajala je 20 dana i ko{tala je 2,8 milona dinara. Sredstva su opredeqena iz gradskog buxeta. - Sada skoro sve mesne zajednice na teritoriji ^a~ka imaju sportske terene. @elimo da afirmi{emo i omasovimo amaterski sport. Grad je u proteklom periodu ulagao u izgradwu sportskih sala, te-

O

rena i igrali{ta. Iz ^a~ka su potekli vrhunski sportisti i nadamo se da }e na{a bogata tradicija biti nastavqena - rekao je gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili}. On je pohvalio u~inak predsednika Saveta mesne zajednice Sokoli}i Radivoja Domanovi}a, ne samo za ono {to je uradio u svom selu, ve} i u okolini. Na Domanovi}evu inicijativu izgra|eni su fiskulturna sala i obdani{te u Preqini, a nadogra|en je i {kolski prostor. Poma`u}i i druge, Sokoli}i su oja~ali, o ~emu svedo~i i sve ve-

S

eniorke Odbojka{kog kluba Libero ^A pora`ene su u ~etvrtom kolu Prve lige Srbije od kragujeva~kog Kraguja sa 3:0 (25:15, 25:20, 25:14). ^a~anke su jedino u drugom setu pru`ile ne{to ja~i otpor odbojka{icama koje su ove

sezone favoriti lige. Kraguj se posle ove pobede, u~vrstio na vrhu tabele, dok je Libero ^A na 11. mestu. Priliku za popravni ^a~anke imaju u narednom kolu, kada do~ekuju milanova~ki Takovo Zvezda Helios.

DRUGA LIGA ZAPAD

REGIONALNA LIGA ZLATIBORSKO-MORAVI^KOG OKRUGA

Tre}e kolo Tajm - Brac Sloboda S - Zlatibor Ivawica - Tutin TABELA 1. Borac 4. Sloboda S 9. Ivawica

1:3 3:1 2:3

9 4 1

^etvrto kolo Borac - Tutin Stil Jasen Zlatibor - Ivawica Zlatar - Sloboda S

Tre}e kolo Sloga - ^a~ak Libero ^A 2 - Lu~ani Stars - Borac 2 TABELA 4. Borac 2 9. ^a~ak 10. Libero ^A 2

TAKMI^ARSKA

DISCIPLINA

}i broj stanovnika. - Novo igrali{te je bio na{ dugogodi{wi san. Planiramo i da ugradimo reflektore, da bi se deca igrala i u ve~erwim satima i da dodamo nove sadr`aje, poput quqa{ki. Svake godine ne{to radimo u Sokoli}ima. Dogodine }emo dobiti zdravu pija}u vodu sa Rzava i rekonstruisa}emo Dom kulture. Sokoli}i se nalaze i na petqi koridora 11. Radimo i gradimo i zato smo ove {kolske godine imali vi{e prvaka, nego okolne mesne zajednice - podsetio je Domanovi}.

Za novo igrali{te stigli su i pokloni. Narodni poslanik Miroslav Marki}evi}, koji je u detiwstvu u Sokoli}ima proveo nezaboravne dane, doneo je deci lopte. Donatorima i graditeqima u ime dece, zahvalio je mladi me{tanin Veqko Komadini}. Kako je najavio gradona~elnik ^a~ka, sportski teren uskoro }e dobiti Dowa Je`evica, a bi}e zavr{ena i rekonstrukcija fudbalskog igrali{ta u Parmencu, kao i prva faza obnove stadiona FK Borac. Z. J.

ODBOJKA

KRAGUJEV^ANKE NADIGRALE LIBERO

3:0 0:3 0:3

9 0 0

^etvrto kolo ^a~ak - Tara Borac 2 - Forma Sloga - Libero ^A 2

kao nova destinacija. Qudi su tamo fenomenalni i otvoreni za turiste, bez obzira na to odakle dolaze i koje su nacionalnosti. U Skadru na Bojani sam imao sjajan prijem u Udru`ewu Srpsko-crnogorskog prijateqstva “Mora~a Rozafa”. U tom udru`ewu Albanci u~e srpski jezik - ka`e Nikola. Putovawe kroz Srbiju, Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru ko{talo ga je oko 250

U sedmom kolu Prve lige Zapad za mu{karce Priboj je savladao Mladost sa 27:25. ^a~ani su trenutno osmi na tabeli ({est bodova), a u osmom kolu do~ekuju Metalac. @enski rukometni klub Ko{utwak pora`en je u sedmom kolu Prve lige Zapad od Metalca sa 22:16. Rukometa{ice ^a~ka bile su slobodne, a u osmom kolu igraju protiv So~anice. Ko{utwak je doma}in ekipi Kwaz Milo{ 2. Na tabeli PLZ ^a~ak je ~etvrti sa {est, a Ko{utwak, koji je jo{ uvek bez bodova, na 11. mestu.

MALI FUDBAL

BICIKLOM I DO ALBANIJE ikola Savkovi} (23) jo{ je jedan u nizu ^a~ana koji biciklom krstare Srbijom i zemqama u regionu. Posle pro{logodi{weg podviga, kada je stigao do Soluna i Atine, letos se odlu~io za novu mar{rutu, do Albanije. Putovawe preko Srbije, Makedonije i Albanije, zavr{io je u Crnoj Gori, koju je Nikola odavno “overio”. - Albanija je bila pravo otkrovewe za mene, ne samo

RUKOMET

REZULTATI I UTAKMICE

EKONOMAC BOQI OD FONTANE

CIKLO TURISTA NIKOLA SAVKOVI]

N

Kajak klub ^a~ak, uz pomo} servisa “\or|evi}” i Grada, uveo je jo{ jednu takmi~arsku disciplinu, C2 slalom. Za treninge, koji su ve} po~eli, renoviran je slalom ~amac za dva takmi~ara. Prvi trening odr`an je na brani u Parmencu, {to je izazvalo veliku pa`wu pecaro{a i rekreativaca. Kajak klub ^a~ak ve} je postizao dobre rezultate u disciplini K1 u kojoj ima zlatnu i srebrnu medaqu.

evra. U pojedinim mestima je imao obezbe}en sme{taj, a ponegde je morao i sam da se sna|e. Kako ka`e, za ovakve poduhvate najvi{e para je potrebno za opremu, hra-

nu i vodu. Zbog kvara na ko~nicama, odustao je da se biciklom iz Bara u ^a~ak vrati preko @abqaka. Ali, ni taj plan nije propao. Ta destinacija mu

ostaje zacrtana za {to skoriji poduhvat. Ono {to je sigurno, Nikola je ve} zara`en cikla turizmom i za slede}u godinu ima nove planove. Za sada se sa finansijama sam bori, {to mu kao nezaposlenom sportisti nije nimalo lako. Ono {to mu lak{e pada od sakupqawa novca za putovawa je odr`avawe forme. Dok je jo{ lepo vreme, zagrevawa radi, Nikala svakodnevno biciklom pre|e stotinak kilometara. Svaki dinar ulo`i u svoju “Kapriolu lizard” koju od prole}a o~ekuju nove ture. Z. J.

U drugom kolu Futsal lige grupa Zapad Fontana je u Kragujevcu pora`ena od Ekonomca sa 7:4 (1:2). ^a~ani su ve} u prvih deset minuta igre imali dva gola prednosti. Strelci su bili Jovanovi}a i Rackovi}a. Prednost gostiju smawio je Brazilac Ivan Daniel. Jovanovi} je i na po~etku drugog poluvremena udvostru~io prednost Fontane, ali od tog trenutka nastaje potpuni preokret. Najpre Aleksi} smawuje rezultat, a potom Danijel izjedna~ava. Usledila je prava goleada Ekonomca. U listu strelaca ponovo su se upisali Aleksi}, Daniel i po prvi put Ani~i}. Poraz svoje ekipe na kraju je ubla`io kapiten Milo{ Ristanovi}. U nedequ, 10. novembra, Fontana igra pred svojom publikom u hali “Mladost”. Utakmica sa Bajinom Ba{tom po~iwe u 20 ~asova, a ulaz je besplatan za sve qubiteqe malog fudbala.


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

31

SPORT

FK BORAC

BOGI]EVI] UMESTO VUKI]EVI]A pilo sa rezultatima. Ja sam sa qudima iz kluba pozdravio igra~e i po`eleo im mnogo sre}e u daqoj karijeri. Boravak u Borcu smatram kao vrlo bitan korak u svojoj trenerskoj karijeri i najiskrenije `elim klubu dosta uspeha i ostvarewe zacrtanih ciqeva - izjavio je

za klupski sajt Dejan Vuki}evi}. Novi trener Bogi} Bogi}evi} je ro|eni ^a~anin i sedamdesetih je branio u Borcu. Kao trener, predvodio je Hajduk sa Liona, Zemun, @elezni~ar, In|iju, Dowi Srem i ivawi~kog superliga{a. Vi{e klubova je uveo

u ja~i rang takmi~ewa, {to je zacrtani ciq i FK Borac. Utakmicu 13. kola ^a~ani u subotu igraju kod ku}e. Sastaju se sa kraqeva~kom Slogom, u 13,30 ~asova, na stadionu FK Borac. Do kraja jeseweg dela prvenstva ostala su jo{ tri me~a. Z. J.

KO[ARKA

MLADOST STI@E CRNOKOSA kolu Ko{arka{ke lige Srbije Borac Mocart sport DO^EKUJE Upetom izgubio je u Vaqevu od Metalca minimalnim rezultatom SPARTAK 70:68. Borac je imao tri poena prednosti u posledwem minutu Dejan Vuki}evi}

Bogi} Bogi}evi}

oskora{wi trener FK Javor Bogi} Bogi}evi} od pre nekoliko dana predvodi stru~ni {tab Borca. Saradwu sa dotada{wim trenerom Dejanom Vuki}evi}em klub je sporazumno prekinuo dan posle utakmice sa Teleoptikom, koja je zavr{ena nere{enim rezultatom 1:1. Borac je u 12 odigranih kola sakupio 18

D

bodova i nalazi se na sedmom mestu tabele Prve lige Srbije. - Obe starne su se u potpunosti slo`ile da su potrebne odre|ene promene kako bi ekipa uhvatila ritam za ostvarewe zacrtanih rezultatskih ciqeva. FK Borac iskreno zahvaquje treneru Vuki}evi}u na maskimalno profesionalnom radu i odnosu koji je imao prema klu-

bu. Najiskrenije mu `elimo uspeh u daqoj trenerskoj karijeri sa nadom da }e nam se fudbalski putevi jednog dana ponovo sresti - navedeno je, izme|u ostalog, u saop{tewu FK Borac. - Rastali smo se maksimalno korektno, kakava je oduvek i bila saradwa izme|u mene i Borca. Svi zajedno smo ulo`ili veliku energiju, ali se to jednostavno nije poklo-

OKRU@NA LIGA

NOVI TRIJUMF MIOKOVACA ro{log vikenda odigrano je 12. kolo Lige Moravi~kog okruga. Lider Rudar savladao je u derbiju Jedinstvo iz Kowevi}a, 2:1. Ov~ar je kod ku}e pobedio Spartak sa 3:2, a Mladost iz Preqine bila je boqa od Napredtka u Svra~kovcima (0:1). Slatina je na doma}em terenu savladala Dowu Vrbavu rezultatom 2:1, Omladinac i Mladost iz Atenice igrali su bez golova, dok su Miokovci zabele`ili ~etvrti uzastopni trijumf. Iako ve} pet utakmica igra-

P

ju van Miokovaca, uspeli su da savladaju Prijevor sa 3:1. Backovac junajted slavio je u TABELA 1. Rudar 2. Ov~ar 3. Mladost P 4. Jedinstvo K 5. Dowa Vrbava 6. Spartak 7. Slatina 8. Miokovci (-1) 9. Napredak 10. Mladost A 11. Morava 12. Backovac junajted 13. Omladinac 14. Prijevor

30 25 25 20 19 18 18 18 17 16 15 13 11 10

Dowoj Vrbavi protiv Jedinstva iz Gorwe Gorevnice sa 3:2. 15. Goru{ica 16. Jedinstvo GG

9 8

Trinaesto kolo Nedeqa, 13 ~asova Jedinstvo GG - Slatina Prijevor - Backovac junajted Goru{ica - Miokovci Mladost P - Morava Mladost A - Napredak Spartak - Omladinac Jedinstvo K - Ov~ar Dowa Vrbava - Rudar

GRADSKA LIGA

SLATKE POBEDE U GOSTIMA U derbiju desetog kola Gradske lige Vujan je pobedio Rakovu u gostima sa 1:3. ^a~ak 94 nastavqa odli~nu igru, a u ovom kolu pobedio je Zadrugar u Dowoj Trep~i, 1:2. U gostima je trijumfovala i Preme}a pobediv{i Lugove rezultatom 1:3. Kej je kod ku}e bio boqi od Poleta iz Gori~ana, 4:2, a Planinac je ubedqivo savladao Moravu iz Mojsiwa, 3:0. Jedino su u ovom kolu Strelac i Budu}nost podelili bodove, 2:2. Lider Parmenac bio je slobodan. Deseto kolo Subota, 13 ~asova Parmenac - Planinac Nedeqa, 13 ~asova Vujan - Kej Preme}a - Rakova Budu}nost - Lugovi ^a~ak 94 - Strelac Morava - Zadrugar Slobodan je Polet Gori~ani

TABELA 1. Parmenac 2. Vujan 3. ^a~ak 94 4. Rakova 15 5. Kej 6. Budu}nost 7. Planinac 8. Preme}a (-1) 9. Zadrugar 10. Lugovi 11. Morava 12. Strelac (-2) 13. Polet G (-1)

25 20 17 14 13 13 12 11 8 6 5 4

SRPSKA LIGA ZAPAD U desetom kolu Polet i Pobeda su igrali bez golova. Sloboda je izgubila od [umadije sa 2:0. Polet je trenutno tre}i na tabeli (22), a Sloboda na posledwem 16. mestu sa svega ~etiri boda. U narednom kolu Polet u gostima igra protiv @elezni~ara, a Sloboda do~ekuje Jo{anicu ND u nedequ, u 13, 30 ~asova.

ZONA MORAVA Dvanaesto kolo Polet T - Trep~a Tutin - Orlovac

4:4 0:1

TABELA 4. Polet T 6. Orlovac

22 18

Trinaesto kolo Orlovac - Metalac KV Mokra Gora - Polet T

POLET OSVOJIO GRADSKI KUP Fudbaleri Poleta pobedili su finalu Kupa ^a~ka Orlovac iz Mr~ajevaca sa 6:5. Regularni deo me~a zavr{en je nere{enim rezultatom 2:2, a posle boqeg izvo|ewa jedanaesteraca slavila je ekipa iz Qubi}a.

aredni protivnik ~a~anske Mladosti je Spartak iz Subotice. Utakmica }e biti odigrana sutra, u 15,30 ~asova, u hali “Mladost�. U petom kolu Prve B lige Mladost je u Novom Sadu izgubila od Vojvodine sa 81:51. @elezni~ar u {estom kolu Prve regionalne lige Zapad igra protiv Poleta iz Ratine. U prethodnom kolu je na doma}em terenu savladao Zlatibor iz ^ajetine, 85:75. U petom kolu Druge regionalne lige Zapad ^a~ak 94 gostuje u Ivawici, a ^a~ak basket tim u nedequ, u 12 sati, hala KK Borac, do~ekuje Plej of. U prethodnom kolu ^a~ak basket tim je izgubio od Studenta iz Bajine Ba{te sa 89:79.

N

produ`etka. Ali, po{to ^a~ani nisu realizovali otvoreni {ut, Vaqev~ani su za 20 sekundi dali pet poena. Naro~ite muke Borcu je zadao nekada{wi igra~ Filip Dedijer. Po indeksu korisnosti u na{oj ekipi su se istakli Proti}, Cvetkovi} i Mandi}, dok su najvi{e IP u ekipi Metalca prikupili Baki} i Dujkovi}. Nakon pet odigranih utakmica BMS zauzima ~etvrtu poziciju na tabeli sa osam osvojenih bodova. Novu {ansu da popravi bodovni skor ~a~anska ekipa ima ve} sutra. Utakmica BMS - Crnokosa po~iwe u standardnom terminu, u 19 ~asova, u hali Borac. Ve} 12. novembra, u sedmom kolu KLS, ^a~ani u gostima igraju protiv Vr{ca. Z. J.

JUNIORSKA LIGA SRBIJE

KADETSKA LIGA SRBIJE

Tre}e kolo Mladost ^a~ak - Mega Vizura 62:58 ^etvrto kolo Sloboda U`ice - Mladost ^a~ak

Tre}e kolo Vr{ac - Borac Mocart sport 79:53 ^etvrto kolo Subota, 12 ~asova, hala KK Borac Borac Mocart sport - Zemun

KARATE

KARATISTI BORCA NA SVETSKOM PRVENSTVU U

Gvadalahari u [paniji u toku je Svetsko prvenstvo u karateu za kadete, juniore i mla|e seniore. KK Borac, koji va`i za tri najboqa kluba u Srbiji, u na{oj reprezentaciji ima dva svoja predstavnika, Bogdana Mi{ovi}a u juniorskoj i Uro{a Mijalkovi}a u konkurenciji mla|ih seniora. Bogdan i Uro{ su {ampioni dr`ave u svojim kategorijama u borbama i osvaja~i balkanskih i evropskih medaqa. Pre dve godine Uro{ je bio vice{ampion Evrope, a Bogdan {ampion Balkana. Posledwih 20 godina Borac ima svoje takmi~are u svim reprezentativnim selekcijama. - Naravno da smo zadovoqni u~inkom svojih sportista, koji nas dostojno predstavqaju na doma}oj i me|unarodnoj karate sceni. Sigurni smo da }e Bogdan i Uro{ u [paniji pokazati visok

Uro{ i Bogdan stoje

stepen primpremqenosti i kvalitan karate. Kada je re~ o rezultatima, oni }e do}i sami po sebi, jer zavise od vi{e ~inilaca. Ukoliko i izostanu ovoga puta, bi}e ih drugom prilikom, jer su wih

dvojica mladi i perspektivni takmi~ari - smatra Simo Raji~i}, jedan od trenera KK Borac. Svetsko prvenstvo u Gvadalahari po~elo je 5. i traja}e do 11. novembra. Z. J.


32

OGLASI

PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 6 kg/ 40 evra. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM novu `ensku krznenu {ubaru. Tel. 063/ 843-4149 PRODAJEM ~etiri ~eli~ne felne za Opel Korsu. Tel. 065/ 465-8-224 PRODAJEM me{alicu, dizalicu i gra|evinski elektro orman. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM bansek. 060/ 0102-096 PRODAJEM dve kante bitumena. Tel. 032/ 374-125 PRODAJEM italijansku ~etvorotaktnu benzinsku kosa~icu. Tel. 060/ 550-0-525 PRODAJEM biciklu Skot Apa~, ili mewam za laptop. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4846 PRODAJEM {pediter, o~uvan. Tel. 064/ 134-8-236

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

OBEZBEDITE SE za zimu roletnama i servisirajte stare. Popravqamo sve vrste roletni. Tel. 032/ 5455-922, 064/ 3611-752 NOV^ANE POZAJMICE za pravna i fizi~ka lica, sa ili bez zaloga , uz sudsku overu ugovora. Tel. 064/ 573-7-444 AUTOMOBILI - PRODAJA PRODAJEM Ford Escort 92. godi{te, dobar, gara`iran, vlasnik 5. godina, plin, registrovan godinu dana. Tel. 064/ 183-7-109 PRODAJEM Yugo 2000 godi{te, crvena boja, u odli~nom stawu. Cena 799 eura. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Yugo Coral 1.1, 2003. godi{te u odli~nom

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

stawu. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM Yugo Coral In , 2003. godi{te. Cena 550 eura. Tel. 065/ 294-1000 PRODAJEM Fiat Punto u ekstra stawu, prvi vlasnik, kompletno opremqen, zimske gume. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM Daevoo Nexia 1.5, 1997. god, registrovan, plin atestiran, ABS, ARBG. Tel. 062/ 803-1-148, 064/ 286-1663 PRODAJEM Suzuki Alto 1.1 benzin sa klimom, 5. vrata, 2003. godi{te, uvoz iz [vajcarske. Cena 1499 eura. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Ladu Nivu, 2003. godi{te, registrovana do maja 2014. god. Tel. 069/ 345-0-522 PRODAJEM Ladu Nivu 1.7, registrovana do maja 2014. Tel. 069/ 024-5-204 PRODAJEM kamion Iveco

Dajs, nosivosti 5 tona, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM WV CADDY 1.6. benzin + plin, 99.god, registrovan do jula 2014. Tel. 064/ 221-1-142, 060/ 349-8-490 PRODAJEM Renault Lagunu, 2003. godi{te, 1.9. DCI karavan, u dobrom stawu, mo`e zamena. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM Volkswagen Polo 1.2, benzin, 5 vrata, sa klimom. Registrovan do 20.10.2014.godine. Cena 2.999 eura. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Opel Kadet Suzu 1.3, 89-go godi{te. Registrovana do juna 2014. godine. Tel. 060/ 036-7-820 USLUGE USLUGE ure|ivawa zelenih povr{ina. Tel. 063/ 313-390 USLUGE ko{ewa i

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

ra{~i{}avawa svih vrsta zaraslih i zapu{tenih travnatih povr{ina. Tel. 065/ 458-6-162 USLUGE kombi prevoza svih vrsta robe, selidbe. Povoqno. Tel. 064/ 262-9-068 USLUGE popravke le|nih bakarnih prskalica, brenta~a, plasti~nih prskalica, mu{tika, prekida~a i dizni. Tel. 064/ 120-6572 USLUGE zavarivawa gusa i aluminijuma. Tel. 066/ 910-9889 USLUGE cepawa i strugawa drva. Povoqno. Tel. 064/ 4443-163 USLUGE prevoda, profesor engleskoj jezika, samostalni stru~ni prevodilac, ~asovi engleskog. Tel. 062/ 205-373 USLUGE NAJJEFTINIJE me|ugradske vo`we taksijem. Tel. 063/ 120-2-151, 064/ 560-0-

490 IZRADA kotlovskih industrijskih oxaka , i ostali bravarski radovi. Tel. 066/ 910-9-889 IZRADA traktorskih korpi po `eqi. Tel. 066/ 910-9-889 POMA@EM Va{oj deci pred{kolskog i {kolskog uzrasta, ni`ih razreda u savladavawu gradiva, u~iteq. Tel. 064/ 255-1-520, 032/ 332664 RAD SA decom pred{kolskog i {kolskog uzrasta do 4. razreda, dipl. u~iteq. Tel. 064/ 0777-900 ZAPOSLEWE POTREBAN stomatolog sa radnim iskustvom, za rad u stomatolo{koj ordinaciji. Tel. 063/ 843-4-149

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE

STANOVI GARSOWERE P-23 m2, 4 sprat, H. Morava, 15.000 eura P-18 m2, 5. sprat, Nemawina, 16.000 eura P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 6. sprat, Merkator, 19.000 eura P-26 m2, 3. sprat , Kej, 17.500 eura P-17 m2, priz. Balkanska, 9.500 eura P-19 m2, 13.sprat, Kneza Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2. sprat, centar, 20.000 eura JEDNOSOBNI P-40 m2, 8. sprat, P-35 m2, 4. sprat, P-38 m2, 3. sprat, eura P-34 m2, 1. sprat, P-42 m2, 4. sprat, eura P-37 m2, 1. sprat, P-45 m2, 2. sprat, eura P-34 m2, 2. sprat, eura

Vinara, 25.500 eura Kej, 18.000 eura H. Morava, 24.000 centar, 23.200 eura Med. {kola, 21.000 centar, 33.300 eura Svetog Save, 25.500 Svetog Save , 22.000

DVOSOBNI P-40 m2, vp, nov, centar, 34.000 eura P-54 m2, 3. sprat, Alvaxinica, 31.000 eura P-49 m2, 2. sprat, Svetog Save, 28.000 eura P-45 m2, 2. sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5. sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, priz.sp. Avenija 2, 31.000 eura P-47 m2, 3 sprat, Merkator, 35.000 eura

KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2,5 a, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4,5 a, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 a, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a, 40.000+50.000 eura

P-53 eura P-42 eura P-53 eura P-63 P-60 eura P-60 eura P-65 eura P-54 P-48 eura

m2, 2. sprat, Nemawina, 32.000 m2, 5. sprat, Alvaxinica, 27.000 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 31.000 m2, 3.sp, Alvaxinica, 38.000 eura m2, 4. sprat, Avlaxinica, 37.000 m2, 1. sprat, Obili}eva, 40.000 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 31.000 m2, 5. sprat, Avenija 1, 35.000 eura m2, 1. sprat, nov, centar, 38.000

TROSOBNI P-66 m2, 7. sprat, Hotel Morava, 34.000 eura P-68 m2, 3.sprat, Nemawina, 41.000 eura P-65 m2, 2. sprat, centar, 38.000 eura P-70 m2, 2. sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3. sprat, Obili}eva, nov, 780 eura + PDV P-78 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 66.000 eura P-67 m2, 4. sprat, Alvaxinica, nov, 44.000 eura P-65 m2, vp, centar, 45.000 eura P-76 m2, 3. sprat, Balkanska, 43.000 eura P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 37.000 eura P-81 m2, 1. sprat, Kneza Vase Popovi}a, 47.000 eura P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a, 61.000 eura P-58 m2, 4. sprat, Kej, 35.000 eura

P-90 m2, Atenica, plac 10 a, 50.000 eura P-80 m2, Bolnica, plac 4,22 a, 37.000 eura P-220 m2, Ko{utwak, plac 6 a, 53.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 a, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 a, 36.000 eura P-81 m2, 7. jula , plac 5 a, 41.000 eura P-80 m2, S. Breg, plac 3 a, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 a, 45.000 eura

P- 26 m2, Qubi} kej, prizemqe, TA, cena: 18 500 eura P- 20 m2, novija gradwa, 5.sprat, sa stvarima P- 20 m2, Nemawina, CG, cena: 16 500 eura P- 25 m2, Alvad`inica, 1.sprat, cena: 15 500 eura P- 30 m2, Avenija 2, 3.sprat, CG, cena: 22 500 eura P- 32 m2, Nemawina, 4.sprat, CG, cena: 21 000 eura P- 34 m2, kod Hotel Morave, TA, 2.sprat, cena: 22 500 eura P- 34 m2, Nemawina, CG, 5.sprat, cena: 20 500 eura P- 42 m2, kod Medicinske, 5.sprat, cena: 21 000 eura P- 43 m2, Balkanska, 4.sprat, cena: 22 000 eura P- 38 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, TA, cena: 25 000 eura P- 37 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 39 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Hotel Morava, 4. prat, cena: 26 000 eura P-43 m2, kod O[ Milice Pavlovi},

5.sprat, cena: 27 000 eura P- 47 m2, Qubi} kej, fasadna cigla, CG, cena: 29 500 eura P- 47 m2, Svetozara Markovi}, nov, CG, cena: 36 000 eura P- 49 m2, centar, kod parka, 5.sprat, lift, CG, cena: 30 000 eura P- 41 m2, Qubi} kej, 5.sprat, lift, CG, cena: 26 000 eura P- 45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Qubi} kej, TA, 4.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 46 m2, renoviran, Nemawina, 2.sprat, CG P- 48 m2, novija gradwa, Alvad`inica, 4.sprat, CG, cena: 30 500 eura P- 47 m2, Hotel Morava, 1.sprat, TA, cena: 27 000 eura P- 51 m2, Kalu|erice, 6.sprat, CG P- 52 m2, Nemawina, 3.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 54 m2, Centar, 1.sprat, TA, cena: 22 000 eura P- 51 m2, Qubi} kej, CG, nov, cena: 27 500 eura P- 55 m2, Qubi} kej, renoviran, TA, cena: 26

KU]E: P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000 eura 2 prizemne ku}e na 6 ari placa na Alvaxinici, cena: 56 000 eura Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari zemqe, cena: 20 000 eura P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog puta, cena: 45 000 eura 2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48

000 eura P- 56 m2, Avenija 2, 6.sprat, CG, lift, cena: 32 000 eura P- 57 m2,Ciglarska,nov,4.spra t, mo`e subvencionisani kredit, 35 000 eura P- 62 m2, Hotel Morava, 8.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 51 m2, Centar, 4.sprat, TA, cena: 26 000 eura P- 63 m2, Alvad`inica, 3.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 52 m2, Avenija 1, 5.sprat, CG, cena: 36 000 eura P- 68 m2, Centar, 1.sprat, cena: 40 000 eura P- 83 m2, strogi centrar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P- 68 m2, Centar, 2. lifta, CG, cena: 37 000 eura P- 64 m2, Hotel Morava, CG, cena: 35 000 eura P- 71,20 m2, Obili}eva, nov, odmah useqiv, 2.sprat, cena: 800 eura/m2 P- 68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 600 eura/m2 P- 90 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena. 47 000 eura

000 eura P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica, cena: 67 000 eura Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u. Povoqno. Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini Slobodinog igrali{ta. P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, udaqena 10 km od centra. Cena 33.000 eura


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

33

OGLASI

Zdravstveni centar "Dr Dragi{a Mi{ovi}" ^a~ak, Komisija za sprovo|ewe postupka prodaje na osnovu odluke Re{ewa direktora broj 2080/4158 od 6. 11. 2013. godine, raspisuje slede}i

OGLAS Za prodaju gra|evinskog i ogrevnog drveta postupkom usmenog javnog nadmetawa I. Predmet prodaje je gra|evinsko i ogrevno drvo:

II. Prodaja }e se obaviti 13. 11. 2013. godine sa po~etkom u 12 sati u kancelariji na~elnika Tehni~ke slu`be (prizemqe zgrade Psihijatrije u krugu Op{te bolnice ^a~ak). III. Pravo u~e{}a u prodaji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja: a. podnesu prijavu za u~e{}e u nadmetawu b. uplate iznos od 5%, na ime obezbe|ewa Prijava se podnosi na obrascu koji se preuzima u prijemnoj kancelariji u upravnoj zgradi bolnice i u istom mestu se predaje. Prijava se mora podneti najkasnije 24 sata pre zakazane prodaje, odnosno do 12 sati 12. 11. 2013. godine Nov~ani iznos na ime obezbe|ewa mo`e se uplatiti na `iro ra~un Ustanove broj 840-205667-47 koji se vodi kod Uprave za trezor ili uplatom na blagajni Ustanove u holu Nove bolnice. Dokaz o izvr{enoj uplati mora se prilo`iti uz prijavu. Lica koja ne podnesu u odre|enom roku prijavu i dokaz o izvr}enoj uplati nov~anog iznosa na ime obezbe|ewa ne mogu u~estvovati u nadmetawu. IV. Kupac koji odustane od zakqu~ewa ugovora o prodaji gra|evinskog i ogrevnog drveta, nema pravo na povra}aj nov~anog iznosa, upla}enog na ime obezbe|ewa. V. Gra|evinsko i ogrevno drvo, koji se izla`u prodaji, mogu se razgledati svakog radnog dana pre prodaje, od 8 sati do 12 sati u krugu Bolnice u ^a~ku. VI. Dodatne informacije o prodaji mogu se dobiti od Prvoslava Marinkovi}a, ~lana komisije, svakog radnog dana od 7.30 sati do 15 sati na telefon 064/8647170.

OBAVE[TEWE O PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA PROJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Obave{tava se javnost da je nosilac projekta "AUTO-KU]A RAJEVI]" d.o.o. iz Ariqa, ulica Ra{kova bara 102, podneo zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu PROJEKTA: Benzinsko - gasne stanice sa prate}im objektima, ~ija se realizacija planira na kat. parceli broj 3252 KO [ume na teritoriji op{tine Ivawica. Uvid u podatke i dokumentaciju iz zahteva nosioca projekta, mo`e se izvr{iti u prostorijama Skup{tine op{tine Ivawica, ulica V. Marinkovi}a broj 1 u kancelariji broj 36, u periodu od 6. novembra do 16. novembra 2013. godine u vremenu od 11,00 do 14,00 ~asova . U roku od 10 dana od dana prijema ovog obave{tewa, zainteresovana javnost mo`e dostaviti mi{qewa o zahtevu za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja predmetnog projekta na `ivotnu sredinu ovom organu. Ovaj organ }e u roku od 10 dana od dana isteka roka iz stava 3. ovog obave{tewa doneti odluku o tome da li je za predlo`eni projekat potrebna procena uticaja na `ivotnu sredinu o ~emu }e blagovremeno obavestiti javnost.

CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA 032/374-508

Na osnovu ~lana 8. stav 2. Odluke o finansijskoj podr{ci u~enicima i studentima, ("Sl. list grada ^a~ka" br. 19/2013 Komisija za finansijsku podr{ku u~enicima i studentima raspisuje KONKURS Za dodelu finansijske podr{ke u~enicima i studentima sa teritorije grada ^a~ka ~ije se studije finansiraju iz buxeta Republike Srbije za {kolsku 2013 -2014. godinu. 1. Pravo na finansijsku podr{ku u vidu isplate finansijske podr{ke u 10 jednakih mese~nih rata u {kolskoj godini imaju: - studenti fakulteta osnovnih akademskih studija i integrisanih akademskih studija na fakultetima ~ije se studije finansiraju iz buxeta Republike Srbije sa ostvarenom prose~nom ocenom 8,50 i vi{e u toku {kolovawa po~ev od druge godine studija, pod uslovom da daju godinu za godinom i da imaju najvi{e jedan nepolo`en ispit iz prethodne/ih godine/a, - nezaposleni studenti prve godine master akademskih studija na fakultetima ~iji je osniva~ Republika Srbija sa prose~nom ocenom 8,50 i vi{e ostvarenom na osnovnim akademskim studijama, pod uslovom da nisu navr{ili 27 godina `ivota, - nezaposleni studenti druge godine master akademskih studija na fakultetima ~iji je osniva~ Republika Srbija, sa prose~nom ocenom 8,50 i vi{e, ostvarenoj na prvoj godini master akademskih studija i osnovnim akademskim studijama, pod uslovom da imaju najvi{e jedan nepolo`en ispit iz prethodne godine studija i da nisu navr{ili 27 godina `ivota, - u~enici osnovnih i sredwih {kola koji poha|aju {kole za talente, sa prose~nom ocenom 4,50 i vi{e, ostvarenoj u prethodnoj {kolskoj godini i to: Muzi~ka {kola u ]upriji, sredwe muzi~ke {kole ~iji je osniva~ Republika Srbija, Matemati~ka gimnazija, Filolo{ka gimnazija i Sredwa baletska {kola. Finansijska podr{ka za u~enike iznosi 4.000,00 dinara, a za studente 7.000,00 dinara i ispla}iva}e se u mese~nim iznosima u trajawu od 10 meseci. 2. Pravo na finansijsku podr{ku u vidu jednokratne nagrade imaju: - studenti prve godine koji su pri upisu na osnovne akademske ili integrisane akademske studije na fakultetima ~iji je osniva~ Republika Srbija na kona~noj rang listi ostvarili 95 i vi{e bodova, - u~enici osnovnih i sredwih {kola koji su na republi~kim {kolskim takmi~ewima iz nastavnih predmeta, a po Programu i kalendaru takmi~ewa Ministarstva prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja osvojili prvo, drugo ili tre}e mesto, Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti slede}a dokumenta: Za u~esnike konkursa iz ta~ke 1.: - potvrdu fakulteta o postignutim rezultatima u u~ewu i potvrdu o upisanoj godini studija, - potvrdu o broju nepolo`enih ispita iz prethodnih godina - fotokopiju li~ne karte i indeksa za studente - studenti master akademskih studija, potvrdu da su nezaposleni (listing iz Fonda PIO) - izvod iz kwige ro|enih - u~enici {kola za talente: potvrdu o prose~noj oceni ostvarenoj u prethodnoj {kolskoj godini i - potvrdu o upisanoj {kolskoj godini. U~esnici konkursa pod ta~kom 2. uz prijavu na konkurs dostavqaju i : - potvrdu fakulteta o ostvarenom broju bodova na kona~noj rang listi, kao i potvrdu fakulteta o upisanom fakultetu na kome je polagan prijemni ispit, - fotokopiju li~ne karte i indeksa. za u~enike : - potvrdu {kole da je podnosilac prijave redovan u~enik, - dokaz o ostvarenim rezultatima na takmi~ewu. Jednokratna nagrada za u~enike i studente iznosi 10.000,00 dinara. 3. Studenti i u~enici koji konkuri{u za finansijsku podr{ku iz ta~ke 1. ovog konkursa nemaju pravo da budu korisnici republi~ke stipendije ili studentskog kredita. Prijavqivawe na konkurs i dostavqawe dokumentacije po konkursu traje zakqu~no sa 23. novembrom 2013. godine. Prijave na konkurs dostaviti na adresu: Gradska uprava za dru{tvene delatnosti grada ^a~ka, sa naznakom prijava na konkurs za finansijsku podr{ku, ^a~ak Ulica `upana Stracimira broj 2. Komisija }e obavestiti u~esnike konkursa o rezultatima konkursa do 15. decembra 2013. godine. PREDSEDNIK KOMISIJE ZA FINANSIJSKU PODR[KU U^ENICIMA I STUDENTIMA Prof. dr Miroslav Spasojevi} s.r.


34

OGLASI

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

AGENCIJA www.stannekretnine.rs

NEKRETNINE

HITNO! PRODAJEM TROSOBAN, RENOVIRAN STAN U CENTRU, 3. SPRAT. CENA 38.000 E

P-20 m2, ul. Nemawina , 6. sprat, CG, klima, renoviran. Cena 17.000 eura P-25 m2, Alvaxinica, 1. sprat, TA. Cena 16.000 eura P-26 m2, Qubi} Kej, 3. sprat TA, name{ten. Cena 16.000 eura P-26 m2, nova, centar, 3. sprat, terasa, CG, lift. Cena 23.000 eura sa PDVom P-26 m2, Vojni odsek, 1. sprat, EG, terasa. Cena 21.000 eura P-29 m2, nova, Avenija 2, 3. sprat, CG, terasa, lift. Cena 22.000 eura P-30 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa. Cena 25.000 eura P-33 m2, centar, sa spav. sobom, 4. sprat CG, ostaje deo name{taja. Cena 28.000 eura P-34 m2, centar, 1. sprat, CG, pogodan za poslovni prostor. Cena 24.000 eura P-38 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 21.000 eura P-38 m2, Qubi} kej, VP, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 24.000 eura P-38 m2, nov, centar, 1. sprat, sa spav. sobom, CG, terasa. Cena 36.000 eura sa PDV-om P-40 m2, centar, 4. sprat, CG, sa spav. sobom, pogled na {etali{te, name{ten, renoviran. Cena 33.000 eura GARSOWERA Beograd, ul. Gospodara Vu~i}a, 1. sprat, cg, pogodna za poslovni prostor. Cena 45.000 eura. P-44 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa. Cena 25.000 eura P-46 m2, Hotel Morava, 5. sprat, CG. Cena 28.000 eura P-46 m2, nov, Obili}eva, pogodan za poslovni prostor. Cena 35.000 eura P-45 m2, Nemawina, 2. sprat, CG, komplet renoviran. Cena 30.000 eura P-46 m2, Avenija 1, VP, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 28.000 eura P-48 m2, centar, 4. sprat, CG, terasa. Cena 33.000 eura P-48 m2, Alvaxinica, 4. sprat, CG, terasa, lift. Cena 32.000 eura P-45 m2 + 13 m2, Nemawina, dupleks, 5. sprat, lift, CG. Cena 30.000 eura P-47 m2, Beograd, blizu Vukovog spomenika, 4. sprat, sa gara`om u zgradi, sa name{tajem. Cena 90.000 eura P-49 m2, Avenija 2, 4. sprat, lift, CG, zgrada od fasadne cigle, name{ten. Cena 32.000 eura P-49 m2, Kej, zgrada od

fasadne cigle, CG, podrum. Cena 29.000 eura P-50 m2, Hotel Morava, 1. sprat, TA. Cena 26.000 eura P-52 m2, Qubi} kej, 3. sprat, TA, terasa. Cena 28.000 eura P-52 m2, Qubi} kej, noviji, sa dve spav. sobe, CG, lift, terasa. Cena 28.000 eura P-54 m2, centar, kod Dezerta, 1. sprat, CG, terasa, pogodan za poslovni prostor. Cena 38.000 eura P-58 m2, Qubi} kej, 6. sprat, lift, CG, terasa, pogled na Moravu. Cena 32.000 eura P-58 m2, Hotel Morava, prvi sprat, CG, terasa, lift. Cena 32.000 eura P-59 m2, Beograd, ul. Vojvode Vlahovi}, nov, trosoban, terasa. Cena 50.000 sa PDV-om. P-60 m2, kod Medicinske {kole, 1. sprat, TA, terasa. Cena 36.000 eura P-62 m2, noviji, Obili}eva, CG, terasa. Cena 40.000 eura P-66 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa, pogodan za poslovni prostor. Cena 50.000 eura P-66 m2, Hotel Morava, 1. sprat, trosoban, CG, terasa, lift. Cena 40.000 eura P-68 m2, centar, u zgradi kod [ipada, 2. sprat, TA, terasa. Cena 40.000 eura P-68 m2, 1. sprat, gas, pogodan za poslovni prostor.Cena 40.000 eura P-69 m2, centar, blizu Po{te, gas, terasa, 1. sprat, gara`a. Cena 46.000 eura P-70 m2, Qubi} kej, 3. sprat, sa tri spav. sobe, CG, lift, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 45.000 eura P-72 m2, nov, centar, 1. sprat, CG, terasa. Cena 70.000 eura sa PDV-om P-72 m2, nov, Avenija 2, 2. sprat, sa tri spav. sobe, CG, terasa, lift. Cena 58.000 eura P-73 m2, Obili}eva, 1. sprat, CG, terasa, u odli~nom stawu. Cena 58.000 eura P-73 m2 + 6 m2 terasa, Alvaxinica, 1. sprat, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 60.000 eura P-74 m2, Alvaxinica, 1. sprat, CG, terasa, lift, zgrada od fasadne cigle. Cena 50.000 eura P-75 m2, Avenija 2, 4. sprat, dupleks, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 38.000 eura P-75 m2, Hotel Morava, 1. sprat, CG, terasa. Cena 47.000 eura P-75 m2, nov, kod fakulteta, 3. sprat, CG, terasa. Cena 60.000 eura P-76 m2, Hotel Morava, 5. sprat, CG, terasa, odmah useqiv. Cena 40.000 eura

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

STANOVI P-76 m2, Balkanska, 2. sprat, CG, dve terase. Cena 45.000 eura P-78 m2, Vinara, 6. sprat, lift, CG, dve terase. Cena 50.000 eura P-80 m2, Qubi} kej, 4. sprat, CG, terasa, ukwi`en. Cena 45.000 eura P-90 m2, Hotel Morava, CG, lift, terasa, gara`a. Cena 50.000 eura P-92 m2, nov, Kej, dupleks, 5. sprat, sa 5. spav. soba, CG, lift. Cena 55.000 eura sa PDV-om P-95 m2, kod Medicinske {kole, 1. sprat, dupleks, CG, terasa. Cena 80.000 eura KU]E P-60 m2 ( P+1), plac 10 ari, Pakovra}e, brvnara, dva bunara, ulaz sa asfaltnog puta, plastenik, vo}wak, fontana. Cena 18.000 eura P-70 m2, plac 4.13 ari, kod Proletera. Cena 42.000 eura P-70 m2 + 60 m2, plac 5 ari, Alvaxinica. Cena 50.000 eura P-80 m2+45 m2, plac 5 ari, centar, blizu KMN-a. Cena dogovor P-90 m2, plac 10 ari, Trbu{ani, kod kamenog mosta. Cena 28.000 eura P-92 m2, plac 5 ari, {kola Ratko Mitrovi}. Cena 45.000 eura P-98 m2, plac 2 ara , kod Bor~eve hale ili zamena za stan. Cena 45.000 eura Seosko doma}instvo, sa 7 ha zemqe u komadu, pomo}ne prostorije. Cena 28.000 eura P-105 m2 ( P+1 ), plac 2 a, Amixina. Cena 50.000 eura P-120 m2, plac 4.20 ara, blizu fakulteta. Cena dogovor P-250 m2, sa dva lokala u prizemqu, plac 8 ari na bedemu. Cena 56.000 eura LOKALI Rakova, 135 m2 sa magacinom, kod Doma. Cena 10.000 eura Viqu{a, 170 m2 sa magacinom, plac 10 ari. Cena 7.000 eura P-16 m2, centar, iza Galije. Cena 3000 e/ m2 ( dogovor ) P-18 m2, Qubi} kej. Cena 18.000 eura P-35 m2, centar, blizu pijace. Cena 60.000 eura P-49 m2, Alvaxinica. Cena 38.000 eura P-72 m2, S. Markovi}a. Cena 80.000 eura. Mogu}a podela na dva lokala od po 36 m2 sa mokrim ~vorom P-105 m2, dupleks, kod Hotel Morave. Cena 60.000 eura PLACEVI P-80 ari, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 800 e/ar P-40 ari, kod Bolnice. Cena 1000 e / ar

P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura

P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000

P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura

P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari

eura P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura P- 52 m2, Qubi}ska, 3. sprat, CG. Cena 39.000 E. P- 55 m2, Kej, 2. sprat, CG. Cena 32.000 E P- 68 m2, Bawalu~ka, 4. sprat, CG. Cena 44.000 E. P- 48 m2, Avenija 1, VP. Cena 29.000 E. P- 58 m2, Kej, 2. sprat, CG. Cena 34.000 E P- 77 m2, u`i centar, CG. Cena 42.500 E. P-42 m2, Kej, 4.sprat, CG. Cena 26.000 E P-38 m2, Nemawina, 3. sprat. Cena 22.000 E P-54 m2, Kej, CG. Cena 31.000 E P-58 m2, Qubi}ska, CG. Cena 37.000 E P-77 m2, centar, 4. sprat, CG, renoviran. Cena 42.500 E

KU]E placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

ENIGMATIKA

35


36

OGLASI / ^ITUQE

Na osnovu ~lana 8. Odluke o nagradama i priznawima grada ^a~ka ("Sl. list grada ^a~ka" broj 19/2013), Komisija za obele`avawe praznika i dodelu priznawa Skup{tine grada ^a~ka upu}uje

JAVNI

POZIV

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

Decembarska nagrada grada dodequje se povodom Dana grada - 18. decembra. Nagrada se dodequje za naro~ito isticawe u privrednom, nau~nom, kulturnom, prosvetnom, zdravstvenom, sportskom i drugim oblicima stvarala{tva. Nagradu mo`e dobiti fizi~ko ili pravno lice koje ima prebivali{te, odnosno sedi{te, na teritoriji grada ^a~ka.

ZA DOSTAVQAWE PREDLOGA ZA DODELU DECEMBARSKE NAGRADE GRADA ZA 2013. GODINU Pozivamo preduze}a, ustanove, druge organizacije i organe, grupe gra|ana i pojedince da podnesu predloge za dodelu Decembarske nagrade grada za 2013. godinu.

Predlozi za nagrade moraju biti obrazlo`eni. Predlozi za nagrade mogu se dostavqati do 23. novembra 2013. godine. Predlozi podneti posle ovog roka ne}e se razmatrati. Predlozi za nagrade mogu se predati na pisarnici Gradske uprave ili po{tom na adresu: Skup{tina grada ^a~ka - Komisiji za obele`avawe praznika i dodelu priznawa, ul. @upana Stracimira br. 2, 32000 ^a~ak. KOMISIJA ZA OBELE@AVAWE PRAZNIKA I DODELU PRIZNAWA

Dana 6. 11. 2013. godine prestalo je da kuca plemenito srce na{e drage majke, svekrve, bake i prabake

Dana 14. novembra, na grobqu u Grabu, dava}emo ~etrdesetodnevni pomen na{oj majci

SINI[A \UROVI]

PERSIDE NIXOVI] PEJE Sahrana }e se obaviti u petak, 8. novembra na Macanskom grobqu u Qubi}u. Opelo je u 13 sati u porodi~noj ku}i u Qubi}u. O`alo{}eni sinovi Slobodan i Milan sa porodicama

Dana 3. novembra 2013. godine preminuo je na{ dragi

iz ^a~ka 1952 - 2013 Sahrana je obavqena u utorak 5. novembra na Gradskom grobqu u ^a~ku.

MILORADI VASOVI] Porodica Vasovi}

Zahvalnost dugujemo prijateqima, kom{ijama i rodbini na izrazima sau~e{}a. O@ALO[]ENI: supruga VESNA, sin DRAGI[A, unuka TEODORA, }erka JASMINA, sestra DRAGOSLAVA i ostala mnogobrojna rodbina.


37

^ITUQE

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

9. novembra navr{ava se SEDAM GODINA kako nije sa nama na{a supruga, majka i baka

POSLEDWI POZDRAV dragom kolegi i biv{em direktoru

ZORICA SIN\ELI] Uzalud je brojati dane ali ne mogu vratiti izgubqeno. Vreme nije ubla`ilo tugu i bol u na{em domu. Praznina ostaje a mi te zauvek ~uvamo u srcu i mislima. Tvoji: BO[KO, MARIJA i ANA 16597

SLA\ANA SLA\A STOJKOVI] ro|ena Radojevi} 1963 - 2008 PET GODINA je kako sam ostala bez moje jedinice Sla|e. S ve~nom tugom u srcu majka DANICA

Pre ~etrdeset dana oti{ao je poput goluba u letu

JOVAN TERZI] ro|en 1958. godine

Tvojim odlaskom izgubili smo veliki deo ne`nosti, qubavi, topline i plemenitosti. Za neizmernu qubav i toplinu, za deo `ivota posve}en nama, od srca ti hvala. I jo{ jedan tu`ni pozdrav i suze koje ne}e{ videti. TVOJI NAJMILIJI: majka RU@A, supruga DRAGICA, sinovi MILUTIN i MARKO, snaha SUZANA, sestra SVETLANA, zet DRAGAN, sestri~ina DRAGANA i sestri} DARKO. 16599

16596

6.11.1998 - 6.11.2013.

RADO[U @. MAXAREVI]U

DAMIR KUJUNXI]

11. 05. 1947. - 05. 11. 2013.

U na{im si srcima. Volimo te.

Dana 14. novembra 2013. navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage supruge, majke, svekrve i bake

OD KOLEGA IZ ISTORIJSKOG ARHIVA U ^A^KU

Dragana, Ana i Du{ko fak.

16592

SLAVOMIRKE SLAVE ZLATI]

Pro{lo je 40 tu`nih dana od kako nije sa nama na{

ro|ena 1943. godine iz Je`evice Toga dana poseti}emo wen grob i obaviti ^ETRDESETODNEVNI POMEN na grobqu u Dowoj Je`evici. ^etrdeset dana je pro{lo a uspomenu na dragi lik ~uvaju weni najmiliji: suprug SRE]KO, sin ZORAN, snaha BIQANA, unuci: BOJAN i DEJAN

RAJKO VEQOVI]

RAJKO VEQOVI]

ro|en 1942. godine

1942 - 2013

16595

Obave{tavamo rodbinu, prijateqe i poznanike da je na{a draga i nikad pre`aqena

DANI PROLAZE A TUGA JE SVE VE]A. TVOJA SUPRUGA MILENA

@IVKA DRAGI]EVI] iz Qubi}a

Vreme nikada ne}e izbrisati tvoj lik i veliko srce gde je bilo mesta za sve nas. Uvek si u na{im mislima. TVOJA PORODICA 19601

19600

U subotu 9. novembra 2013. navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg dragog druga

Pet godina je od kada vi{e nije sa nama na{

preminula u nedequ 3. 11. 2013. u 93-oj godini `ivota.

Sahrana je obavqena u sredu 6. 11. 2013. u 14:00 na ^a~anskom grobqu.

DRAGOJLA DRAGANA TO[I]A

SLAVOQUB RAJI] CILE 2008 - 2013

Se}awe na wu ~uva}e mnogobrojna porodica. 16592

U sredu, 6. novembra 2103. godine preminuo je na{ voqeni

MILO[ MI]KO VESELINOVI] iz Atenice Sahrana }e se obaviti 8. novembra u 13 ~asova na Ateni~kom grobqu. O@ALO[]ENI: majka QUBINKA, supruga DANKA, sin LAZAR, }erka SAWA, sestra DANKA, sestri~ina MILKA i ostala rodbina.

Mnogo je lepih uspomena i se}awa na tebe i ve~no }e{ `iveti u na{im srcima.

Uspomenu na wega ~uvaju drugovi iz „Gara`e”: \EDO, MI]A, MICI, \ANI, [INKO, [INKO MALI, RADENKO, ]ETEN, SKOBAQ, SA[A, MR\A.

TVOJA PORODICA 16595

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

16596


38

^ITUQE

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

SE]AWE na drage roditeqe

SE]AWE 9.11.2003 - 9.11.2013.

Navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog brata

SLOBODANA GRUJI^I]A

MARIJA AVDALOVI]

iz Gorwe Gorevnice 9.11.1993 - 9.11.2013.

9.12.2002 - 9.12.2013.

@IVKO RADOMIRKA RADA NEDEQKOVI] Sa qubavqu i po{tovawem ~uvam uspomenu na tebe. Sestra BIQANA 16587

Sa dubokim bolom i tugom, obave{tavamo da je na{ dragi

iz Qubi}a Dana 9. novembra poseti}emo wihove grobove. Sa zahvalno{}u i ponosom ~uvamo uspomenu na vas. Sin MILUTIN, snaha DOBRILA, unuka SLA\ANA i unuk SA[A sa wihovim porodicama.

9.11.1998 - 9.11.2013.

iz Ro`aca preminuo 27. 10. 2013. godine u 92-oj godini `ivota.

16582

9.11.1988 -9.11.2013.

VLADIMIR PAVLOVI] VLADE

RADOQUB MILI]

Uspomenu na wega ~uvaju sestre: NADA, MILE, i CANA.

MILO[ \URKOVI] iz Preqine

Zahvalnost dugujemo svima koji su izjavama sau~e{}a i prisustvom na sahrani ubla`ili na{u bol. Neute{ne }erke MIRKA i MILKA sa svojim porodicama.

Postoje rane koje vreme ne le~i, suze koje vetar ne bri{e, pogledi koji te svuda tra`e i srca u kojima }e{ `iveti ve~no. Svaki tvoj ro|endan je ogromna tuga. TVOJI: majka COJA, brat RADENKO, snaha MIRA, sinovica ANASTASIJA, sinovac NIKOLA i nana RAJKA

Pro{lo je 25 godina bez tebe a ti si svakodnevno u na{im mislima i pri~ama ali te nema tamo gde nam najvi{e nedostaje{, u na{im `ivotima.

16581

16580

16588

Dana 7. novembra 2013. navr{ilo se PET GODINA od smrti na{e bake

Dana, 7. novembra 2013. godine, navr{ilo se PET GODINA kako se upokojila moja majka

RADA KALU\EROVI]

RADMILE KALU\EROVI]

TVOJI: NIKOLA, SAWA i SLAVICA

U subotu 9. novembra 2013. godine navr{ava se 40 dana kako se upokojila na{a dobra du{a

Olga Katani}

iz Preqine Toga dana u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu dajemo pomen na{oj dragoj supruzi, majci, baki i sestri.

Godine koje su pro{le nisu umawile qubav prema tebi, izbrisale tvoj vedri lik i veliko srce gde je bilo mesta za sve nas. TVOJI: suprug VOJO, sin BRANKO, snaha GORDANA, unuk PE\A, unuka \UR\ICA, snaja MARIJA, praunuke JOVANA i ANA

U tvom plemenitom srcu ispuwenom toplinom i dobrotom imalo je mesta za sve nas. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. Neizmerno i ve~no }emo te voleti. Unuk PE\A, unuke SAWA, ANITA i \UR\ICA

Zahvalni na svemu: suprug Qubomir, sin Goran, }erka Jasna, snaha Slobodanka, zet Slobodan, unuke Dubravka, Ana, Isidora, unuk Pavle i brat Branislav sa porodicom

16582

16581

16590

9. novembra navr{ava se GODINA DANA od smrti mog supruga

STANKO GAVRILOVI] 9.11.2008 - 9.11.2013.

GODINU DANA bez dragog dede

QUBI[E PAUNOVI]A

QUBI[E PAUNOVI]A

iz Atenice

iz Atenice

Vreme koje je pro{lo nije umawilo bol i tugu. Se}awe na tvoj plemeniti lik i dobrotu `ive}e u nama do kraja `ivota. Ponosni smo {to smo te imali.

Bezbroj je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te nikada ne zaboravimo. Plemeniti qudi kratko `ive a dugo se pamte.

Dobar za nas i uvek tu kad nam treba{, za odrasle qudina a za decu najboqi deda, obo`avan me|u svima, osta}e{ zauvek u na{im srcima.

PORODICA

Tvoja CANA i unuk LUKA

Tvoji: KA]A, MAJA i LUKA

16591

16593

16594

SE]AWE 9.11.2011 - 9.11.2013.

12.11.1983 - 12.11.2013.

Dr DRAGAN GOSTIQAC

IVAN TOKOVI]

Dana 10. 11. 2013. navr{ava se DESET GODINA od smrti na{eg dragog

\URA \EVI]A

internista - endokrinolog

KOLEKTIV INTERNOG ODEQEWA

Pro{lo je TRIDESET GODINA od kada nisi sa nama, ali }e{ zauvek ostati u na{im srcima i mislima. ZAHVALNA PORODICA

Sa tugom te pomiwemo, sa ponosom se}amo, sa qubavqu ~uvamo od zaborava. Sa po{tovawem supruga VERA, sin IVAN, snaja LIDIJA, unuci VLADAN i MAGDALENA i ta{ta BRANKA

16583

16586

16589

Uspomenu na dragog kolegu i saradnika ~uva


39

^ITUQE

PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE

SE]AWE

TU@NO SE]AWE NA VOQENOG SUPRUGA I OCA

TOMISLAVA ILI]A TOMICE

RADOMIR - RADE BOJOVI]

7. novembar 2001 - 7. novembar 2013. UZ VE^NU QUBAV, PO[TOVAWE I ZAHVALNOST

iz Prislonice 12. 11. 2007 - 12.11. 2013. Godine prolaze a uspomenu ~uvaju wegovi najmiliji: supruga MIRA sa decom

Supruga QIQANA i sin DIMITRIJE

Pro|e punuh 12 godina od tvog preranog odlaska od nas.

Sa tugom koja nas obuzima i podse}a na bolan gubitak obave{tavamo da }e 9. novembra u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu biti uprili~en POLUGODI[WI POMEN, na{oj voqenoj

MIKAN PETROVI] 28.6.1963 - 5.11.2001. iz Kotra`e

IVANI DAVIDOVI]

Dragi moj tatice, pro|o{e godine a ti si svakoga dana prisutan u na{im mislima i pri~ama, samo te nema tamo gde nam najvi{e nedostaje{, u na{im `ivotima.

Nemo}ni smo da re~ima ispoqimo koliko si ispuwavala svaki trenutak na{ih `ivota i koliku si prazninu ostavila u nama.

PORODICA DAVIDOVI]

Tvoj sin MILAN - LOLA, supruga DU[ANKA iz Kelna, ujak i teta iz Stojnika kod Aran|elovca

16589

upl.

Dana 8. novembra 2013. navr{avaju se ^ETIRI GODINE od smrti na{eg voqenog

SAVKA CIGA RU@I^I]A ^etiri godine nisi sa nama. Ostavio si nam najte`i zadatak - da `ivimo bez tebe. Poku{avamo da te sledimo u svemu {to te ~inilo onakvim kakav si bio. Se}awem na tebe ispuwenim bolom i suzama zapo~iwu i zavr{avaju se dani. 8. novembra u 13 ~asova poseti}emo wegov grob. Supruga VERA, sin MIODRAG, }erka DRAGANA, snaha AN\ELKA, zet IVAN, unuci MILO[, PETAR i MILICA.

RADE BUREVI] BURKO

SNE@ANA POPOVI]

1935-2013 iz Gori~ana (40 dana)

1963-2013 iz Gori~ana (20 dana)

DRAGOQUB POPOVI] DRAGO

1963-2013 iz Gori~ana (6 meseci) Sa qubavqu i po{tovawem uspomenu na wih ~uva}e wihovi najmiliji: ANA, RAKICA, DALIBORKA, ALEKSANDRA i KRISTINA 16585


PETAK 8. NOVEMBAR 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.