11. jul 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 11. JUL 2014. GODINE

www.viza-nekretnine.co.rs

CENA 30 DIN.

Ministar odbrane Bratislav Ga{i} u ^a~ku i Lu~anima

Pomo} za 22 doma}instva iz pet poplavqenih mesnih zajednica

tel. 226-000; 346- 000

BROJ 26

strana 3.

ZA SANACIJU O[TE]EWA 732.000 DINARA

strana 5.

Zavr{en upis u sredwe {kole

Na posledwoj sednici SG

GRAD SE [IRI U QUBI] I KOWEVI]E

strane 6. i 7.

NAJPRIVLA^NIJA ZANIMAWA IZ OBLASTI MEDICINE, INFORMATIKE I EKONOMIJE

strana 13.

Sutra u Miokovcima

DANI SRPSKE KAJSIJE strana 15.

Jedinstvene cene posva|ale taksiste

NAMENSKA

INDUSTRIJA NAJSTABILNIJA GRANA SRPSKE PRIVREDE Intervju: ANA RISTOVI]

PROTIV POSKUPQEWA „PINK” I „AS”

^AKAREVI]I, FAMILIJA KOJA ODOLEVA VREMENU

OBOGA]ENA „@IVIM” @IVOTOM

strane 10. i 11.

strana 19.

Mirko Suruxi}, poqoprivrednik iz Gora~i}a

strana 22.

Iz porodi~nih albuma

TRUD I UPORNOST SE UVEK ISPLATE

strana 24.

Lazar Jova{evi}

SREBRO I BRONZA U KARTINGU

strana 28.

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

„^A^ANSKI GLAS” 16. JULA SLAVI 82. RO\ENDAN strana 14.


2

MARKETING

PETAK 11. JUL 2014. GODINE


3

POLITIKA

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

MINISTAR ODBRANE BRATISLAV GA[I] POSETIO POGONE VOJNE INDUSTRIJE U ^A^KU I LU^ANIMA - Ministar odbrane Srbije Bratislav Ga{i} posetio u ponedeqak, 7. jula, Kompaniju “Sloboda”, Tehni~ko remontni zavod u ^a~ku i preduze}e “Milan Blagojevi} - Namenska” u Lu~anima. - ^elnici poznatih privrednih dru{tava ministru odbrane predstavili proizvodne programe i planove poslovawa za 2014. godinu i predo~ili probleme sa kojima se suo~ava namenska industrija Srbije akon razgovora sa direktorom “Slobode” Zoranom Stefanovi}em, ministar Ga{i} je posetio proizvodne pogone poznate ~a~anske kompanije, me|u kojima i novu liniju za galvanizaciju, koja }e zana~ajno pove}ati proizvodne kapacitete, obezbediti primenu novih tehnologija, kao i ve}i stepen za{tite `ivotne sredine. Tom prilikom je izjavio da Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije funkcioni{u kao “dobro uigran tim” i da je namenska industrija jedna od najstabilnijih u ~itavoj privredi Srbije. - “Sloboda” ^a~ak je sigurno jedan od pokreta~a privrede ~itavog regiona. Nekada je bila gigant, ali, na `alost, sve ono {to se de{avalo 1999. godine, ovu fabriku je do 2009. “bacilo na kolena” - naglasio je ministar Ga{i}, dodaju}i da su veliki investicioni

N

NAMENSKA INDUSTRIJA NAJSTABILNIJA GRANA SRPSKE PRIVREDE proces, dobar odnos menaxmenta i sindikata u realizaciji ugovorenih obaveza, kao i transferi tehnologija, dali dobre rezultate u poslovawu Kompanije. Ipak, kako je naglasio, to nije dovoqno i “Sloboda” u narednom periodu mora jo{ boqe da radi, osvaja nova tr`i{ta i uposli sve raspolo`ive kapacitete. Ministar odbrane je pro{ao i kroz novi objekat za izradu ~aura sredweg i velikog kalibra i kako mu je predo~eno tom prilikom, nakon otvarawa ovog pogona, bi}e stvoreni uslovi za zna~ajno pove}awe fabri~kih kapaciteta, optimizaciju proizvodnog procesa i proizvodwu novih tipova ~aura. Ministar Ga{i} je posetio i prototipsku radionicu, koju odlikuje primena savremenih tehnologija na novoj CNC opremi, kao i objekat za laboraciju artiqerijske municije. U “SLOBODI” VE] PREMA[ILI PLAN ZA 2014. GODINU Kako je istakao direktor “Slobode” Zoran Stefanovi} u izjavi za medije, Kompanija zapo{qava 1.540 radnika i ove godine je ve} prema{ila planiranu proizvodwu. - Trenutno imamo aktivne ugovore u vrednosti od 56,8 miliona evra u oblasti robne proizvodwe i transfera tehnologija i ve} smo prema{ili plan za

2014. godinu - rekao je Stefanovi} i dodao da je u pro{loj godini realizovana ugovorena proizvodwa u ukupnoj vrednosti od 60 miliona dolara. Zaslu`ni za visok stepen gotovosti VS Govore}i o zna~aju Tehni~ko remontnog zavoda, ministar Ga{i} je istakao da su wegovi kapaciteti u zna~ajnoj meri zaslu`ni za visok stepen gotovosti Vojske Srbije. On je najavio i zapo{qavawe 26 novih radnika u narednim mesecima, a u 2015. godini i puno upo{qavawe kapaciteta TRZ. Potpukovnik Sr|an Petkovi}, direktor Zavoda, istakao je da TRZ zapo{qava 560 radnika i raspola`e neophodnim tehnologijama i osposobqenim kadrovima za remont, opravku, parcijalnu opravku i regeneraciju svih sredstava naoru`awa, pre svega, u kopnenoj vojci. Nakon posete pogonima Kompanije “Sloboda” i Tehni~ko remontnog zavoda, odgovaraju}i na pitawe novinara da li }e biti smena u Vojsci Srbije, ministar odbrane Ga{i} je rekao da su dva wegova pomo}nika smewena i da }e u narednom periodu na wihova mesta biti imenovani novi. On je, tako|e, dodao da je u Vojsci Srbije bilo zloupotreba i da pojedinci, koji su se bavili trgovinom vojnom opremom i naoru`awem, ve} odgovaraju za svoja dela.

INVESTICIJE I NOVA RADNA MESTA Prilikom posete preduze}u “Milan Blagojevi} Namenska”, Ga{i} je istakao da je namenska industrija Srbije utemeqena upravo u Lu~anima i da u pogonima te fabrike po~iwe proizvodwa svega onoga {to finalizuju zaposleni u ~a~anskoj “Slobodi”, u`i~kom “Prvom partizanu” i vaqevskom “Kru{iku”. Upoznaju}i se sa tehnologijama izrade raketnih goriva i barutnih puwewa za projektile velikih kalibara u pogonima za inicijaciju celuloze i proizvodwu razli~itih vrsta baruta, ministar odbrane se osvrnuo i na period velikog razarawa i gubitaka Fabrike u perio-

du od 1999. do 2011, izra`avaju}i uverewe da }e ovaj lu~anski kolektiv nastaviti trend pozitivnog poslovawa, kakav je zabele`en u posledwe dve godine. Izrazio je uverewe da }e Fabrika, uz pomo} Vlade Republike Srbije i odre|enih garancija, uskoro krenuti u realizaciju nove investicije, vredne oko 4,5 miliona evra, posebno isti~u}i zna~aj koji ona ima za razvoj Draga~eva i ~itave na{e zemqe, {to svakako predstavqa i dodatnu motivaciju da se tom kolektivu pomogne u ciqu ostvarivawa jo{ boqih poslovnih rezultata. Ga{i} je najavio i da se o~ekuje odobrewe ministra finansija za zapo{qavawe 50 novih radnika, dodaju}i

da Srbija ima svoju pamet koju bi trebalo boqe da unov~i u narednom periodu, {to se potvr|uje i na primeru zaposlenih u ovom lu~anskom kolektivu, koji su mnogo toga izumili i uradili svojim rukama i tako unapredili proizvodwu. Kako je istakao direktor fabrike “Milan Blagojevi} - Namenska” Rado{ Milovanovi}, ovo je bila idealna prilika da ministru odbrane predstave nove programe, projekte i investicije, ali i da mu predo~e probleme sa kojima se Fabrika suo~ava u svom poslovawu. On je naglasio da je imperativ ovog preduze}a pra}ewe razvoja naoru`awa i vojne opreme u svetu. V. S.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

GRAD

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

ODR@ANA PREZENTACIJA PROGRAMA „OTVARAWE NOVIH RADNIH MESTA KROZ PREDUZETNI[TVO I REINDUSTRIJALIZACIJU”

PODR@ATI MLADE I DATI IM [ANSU

sklopu trodnevne posete ^a~ku, razgovora sa predstavnicima Nau~no tehnolo{kog parka i ~elnicima Grada, dugogodi{wi direktor NTP iz Zagreba i konsultant ovda{we ustanove Marijan O`ani} prezentovao je pro{log ~etvrtka u Institutu za vo}arstvo program “Otvarawe novih radnih mesta kroz preduzetni{tvo i reindustrijalizaciju”. Pre predavawa, O`ani} je u izjavi za medije govorio o zna~aju NTP, ~ija je prevashodna uloga otvarawe novih radnih mesta, pru`awe podr{ke mladim visokoobrazovanim kadrovima, koji su ostali bez posla, ili do wega te{ko dolaze, i razvoj proizvodnih programa konkurentnih na doma}em i stranom tr`i{tu. Nau~no tehnolo{ki park u Zagrebu, osnovan u sklopu preduze}a “Rade Kon~ar”, usep{no radi ve} dvadeset godina, pored ostalog, zahvaquju}i i tome {to je posle nekoliko godina brigu nad wim preuzeo Grad, podsetio je O`ani}: - Prvi zadatak NTP bio je da qudima koji su devedesetih godina masovno ostajali bez posla, me|u kojima je bilo vrhunskih stru~waka, in`ewera, doktora,

U

koji su oti{li na berzu rada, pomogne da na osnovu znawa osnuju svoje firme i krenu u privatni biznis. Nakon nekoliko godina, NTP je u Hrvatskoj postao najve}a koncentracija preduzetnika koji se bave razvojem proizvoda. Za veoma kratko vreme Tehnolo{ki park je okupio privrednike koji su izvozili u 48 zemaqa sveta i na 160 izlo`bi i manifestacija dobili brojna priznawa za inovacije. Da bismo bili konkurentni na svetskom tr`i{tu, moramo biti inovativni, da bismo bili inovativni, moramo se baviti razvojem, a da bismo se bavili razvojem, moramo razvijati dru{tvo znawa, za koje su potreb-

ni obrazovani qudi - rekao je O`ani}, izraziv{i zadovoqstvo {to je boravio u ^a~ku, gradu koji ima dugu preduzetni~ku tradiciju i u kome je jo{ 1912. godine osnovana Zadruga malih privrednika “Univerzal”. On smatra da rad ~a~anskog NTP mo`e biti izuzetno uspe{an, jer grad poseduje zna~ajne resurse, a pre svega {kole i fakultete. - Budu}i da je nezaposlenost, posebno mladih qudi, kqu~ni problem i Srbije i Hrvatske, i ~itave Evrope, uloga NTP je da kroz preduzetni{tvo stvara nova radna mesta i proizvode konkurentne na svetskom tr`i{tu. Kqu~no je da mladi qudi ostanu

u svojoj zemqi, jer ono {to i mene i svakog roditeqa boli, je kada deca odlaze u svet. Nau~no tehnolo{ki park je deo preduzetni~ke infrastrukture koja razvija privredu u lokalnoj sredini i dr`avi, zbog ~ega mora imati veliku podr{ku grada, dr`ave, resornih ministarstava, koja se prvenstveno sastoji u tome da privrednicima koji deluju u sklopu NTP budu obezbe|eni jeftiniji uslovi za rad: - Razliku izme|u komercijalne cene koju pla}aju ovi preduzetnici, neko, odnosno onaj ko ima koristi, mora da plati. U ovom slu~aju to je grad, jer se zahvaquju}i NTP otvaraju nova radna mesta i puni buxet i tako sva sredstva koja grad izdvaja, prakti~no vra}aju u buxet. Prema na{oj ra~unici, da bi NTP bio komercijalan, mora raspolagati najmawe sa 5.500 kvadratnih metara prostora. U ovoj fazi NTP ^a~ka ima 108 kvadrata, zbog ~ega i o~ekuje finansijsku podr{ku, koja ustvari ne odlazi Tehnolo{kom parku, ve} preduzetnicima koji imaju besplatan sme{taj, edukaciju, marketing... I to nije pomo}, ve} ulagawe koje preduzetnici svojim radom vra}aju desetostruko.

Rade}i dve decenije u NTP, bio je okru`en mladim, pametnim, briqantnim qudima i preduzetnicima i {to je najbitnije dobrim qudima, jo{ jedno je O`ani}evo iskustvo: “NTP je zajednica dobrih qudi, u koju nije do{ao niko drugi, do prijateq drag. Zbog toga uvek imam poverewa u mlade qude, kojima samo treba dati priliku, podr{ku i {ansu, a ne motivisati ih da idu preko granice i da ih roditeqi ne vide 20 godina.” Vi{e niko ne postavqa pitawe opravdanosti postojawa NTP u ^a~ku, ~iji je osnovni ciq zapo{qavawe na{ih sugra|ana, rekao je Aleksandar Da~i}, pomo}nik gradona~elnika za dru{tvene delatnosti: “^a~ak ima izuzetno dugu preduzetni~ku tradiciju, a preduzetni{tvo i mala i sredwa preduze}a su i danas budu}nost zapo{qavawa u ovom gradu, jer je iluzorno o~ekivati da }e preko no}i do}i neka velika firma, uposliti qude i doprineti razvoju privrede. Radimo i na dovo|ewu ve}ih investicija, ali do tada ne mo`emo sedeti skr{tenih ruku, ve} se moramo okrenuti postoje}im resursima u gradu i podsticati preduzetni~ki duh.” M. N.

U NTP ODR@ANA PREZENTACIJA O RAZMNO@AVAWU BIQAKA KULTUROM TKIVA U STERILNIM USLOVIMA

ZDRAVE SADNICE ZA USPE[NIJU PROIZVODWU Nau~no-tehnolo{kom parku, pro{le sedmice, odr`ano je predavawe o relativno novoj metodi razmno`avawa biqaka i vo}aka mikropropagacijom in vitro (u sterilnim uslovima). Kako je istakla dr \ur|ina Ru`i}, nau~ni savetnik Instituta za vo}arstvo, ova metoda se koristi od {ezdesetih godina pro{log veka. Dvadesetak godina kasnije, nikle su brojne komercijalne laboratorije za proizvodwu biqnog materijala metodom kulture tkiva. Prezentacija je organizovana za potencijalne investitore, kako bi se zainteresovali za otvarawe laboratorija za proizvodwu zdravog sadnog materijala, u kojima bi se koristila metoda razmno`avawa biqaka kulturom tkiva u sterilnim uslovima. - S obzirom na to da Srbija uvozi ogromne koli~ine takvog materijala, u kome su dominantni cve}e i podloge za vo}e, odlu~ili smo da organizujemo predavawe, kako bismo ovu naprednu metodu pribli`ili potencijalnim investitorima. Otvarawe komercijalnih laboratorija zna~ilo bi i smawewe uvoza u ovoj oblasti - istakla je dr \ur|ina Ru`i}, dodaju}i da se ova napredna metoda

U

koristi u laboratoriji Instituta za vo}arstvo za brzo umno`avawe novostvorenih sorti i hibrida, {to i jeste jedna od prednosti mikropropagacije. Ina~e, ovom metodom se dobijaju zdrave, bezvirusne biqke za daqe razmno`avawe, {to je veoma zna~ajno za poqoprivrednu proizvodwu. Veruje se da je skupa laboratorijska oprema osnovni razlog {to ova metoda nije vi{e rasprostrawena u Srbiji. Kako isti~e dr \ur|ina Ru`i}, cena opreme ne mora uvek da bude ograni~avaju}i faktor, jer ono {to je za mnoge skupo - pojedincima nije. Ukoliko neko `eli da investira u ovu oblast, bi}e u mogu}nosti da proizvodi ogromne koli~ine zdravog sadnog materijala, {to }e, svakako, biti veoma isplativo. Danijela Milo{evi}, direktor Nau~notehnolo{kog parka u ^a~ku, istakla je da su ovakve prezentacije veoma dobar na~in da se nau~na dostignu}a i nove metode pribli`e javnosti, kako bi neke od wih bile komercijalizovane i dosada{wa praksa “Otvorenog petka” je potvrdila da postoji visok stepen interesovawa za ovakve stru~ne skupove. V. S.

SAOP[TEWE POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

ZAPLENILI VEROVATNO HEROIN o odobrewu vi{eg javnog tu`ioca u ^a~ku, kriminalisti~ka policija Policijske uprave ^a~ak odredila je u utorak meru zadr`avawa D. L. (1969) iz Po`ege, zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io krivi~no delo neovla{}e Na proizvodwa i stavqawe u promet opojnih droga.

P

Policija je u utorak, u Slatini, prilikom pregleda vozila Reno laguna , u kome se nalazio D. L, prona{la i zaplenila oko 37 grama pra{kaste materije za koju se sumwa da je opojna droga heroin. Osumwi~eni je, uz krivi~nu prijavu, sproveden Vi{em javnom tu`ila{tvu u ^a~ku.


5

GRAD

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

GRADSKO VE]E DONELO ODLUKE NA OSNOVNU KOJIH ]E BITI PRO[IRENI OBJEKTI VRTI]A “SUNCE” I CENTRA ZA SOCIJALNI RAD o zavr{etku ovogodi{weg upisnog roka, “ispod crte” ostalo je oko 300 roditeqa koji su konkurisali za upis svoje dece u vrti}e pred{kolskih ustanova “Radost”i “Moje detiwstvo”. Iako ^a~ak posledwih godina predwa~i, kada je re~ o izgradwi novih objekata pred{kolske za{tite i na gradskom i seoskom podru~ju, jo{ uvek su kapaciteti ovih objekata nedovoqni da prihvate sve zainteresovane mali{ane. Zbog toga je Gradsko ve}e na sednici od 7. jula utvrdilo predlog odluke o pribavqawu u javnu svojinu tavanskog prostora u vrti}u “Sunce” i wegovom pretvarawu u potkrovnu eta`u za poslovne namene. Adaptacijom tavanskog prostora u prvoj fazi bi se, kako je ~lanove GV informisala Mirjana Xokovi} iz GU za urbanizam, dobilo oko 300 kvadratnih metara prostora i obezbedili uslovi za sme{taj od 70 do 80 dece. Za ove radove na poziciji teku}a buxetska rezerva obezbe|eno je 4.560.000 dinara. Tokom rasprave o predlo`enoj odluci ~uli su se, pored ostalog, predlozi da bi Grad trebalo da izna|e model i kupi, ili zakupi

P

SA MAWE PARA POVE]ATI SME[TAJNE KAPACITETE

privatne vrti}e, ~iji kapaciteti su nedovoqno popuweni (Milijan Mini}, Bratislav Jugovi}). Predsednik Izvre{nog odbora Foruma privrednika Dragan Jovi} preneo je stav ovog udru`ewa koje se zala`e za izjedna~avawe privatnih i dr`avnih vrti}a, odnosno da uz strogu kontrolu bude raspisan i konkurs za prijem u vrti}e koji nisu u mre`i ustanova i da Grad subvencioni{e cene sme{taja i u tim objektima. Na 88. zasedawu utvr|en je i predlog odluke o pribavqawu u javnu svojinu i izgradwi gasne kotlarnice koja bi zamenila posledwu

kotlarnicu na mazut, sme{tenu u zgradi “Prosvete”. Re~ je o gasnoj kotlarnici kontejnerskog tipa, dimenzija 3,3 puta {est metara, snage dva megavata i kapaciteta 250 kubnih metara na ~as, koja bi, kako je predvi|eno Planom detaqne regulacije “Centar 3” trebalo da bude podignuta na KP na kojoj se nalazi objekat Zavoda za medicinu rada. Kao i za prethodnu, i za ovu investiciju sredstva su obezbe|ena u buxetu Grada. Gradsko ve}e je pozitivno re{ilo i zahtev Centra za socijalni rad za pribavqawe u javnu svojinu nepokretnosti radi adaptacije i dogradwe po-

stoje}e zgrade u Ulici kneza Milo{a i otu|ewu iz javne svojine ru{ewem jednog nelegalnog objekta od 65 kvadrata. Prema uverewu zamenika gradona~elnika Radenka Lukovi}a, do kraja ove godine bi}e obezbe|ena sredstva za izradu projekta, a naredne i novac iz buxeta za rekonstrukciju zgrade kojoj du`e vreme nedostaju sme{tajni kapaciteti i prostor za rad sa klijentima. Gradsko ve}e je na sednici u ponedeqak dalo saglasnost JKP “Gradsko zelenilo” da izda u zakup maloprodajni objekat “Kamelija”, koji se nalazi na lokaciji pored “taksi stanice” i ovlastilo di-

rektora preduze}a da sprovede postupak ogla{avawa i zakqu~i ugovor sa najpovoqnijim ponu|a~em, koji ovaj objekat ne mo`e koristiti du`e od pet godina. “Mr~ajeva~ki pesni~ki susreti” }e ubudu}e biti u kalendaru stalnih manifestacija Grada, odlu~ilo je Gradsko ve}e, rukovode}i se prvenstveno ~iwenicom, na koju je ukazala Nade`da Vuksanovi}, na~elnica GU za dru{tvene delatnosti, da je re~ o prvoj me|unarodnoj kwi`evnoj manifestaciji u ^a~ku, koju svakog septembra ve} 15 godina organizuju Udru`ewe kwi`evnika Srbije, Udru`ewe kwi`evnika “Mr~ajevci” i Mesna zajednica u ovom mestu. Prezentuju}i ve}nicima izve{taj komisije za poslovni prostor, wen predsednik i sekretar SG Qubodrag Petkovi} je naglasio da su svi lokali, poslovni prostor i stanovi ~iji je Grad vlasnik, u funkciji i da zakupci redovno izmiruju svoje oba-

veze. Posle prebacivawa 623.811 dinara, neophodnih za pla}awe PDV za radove koje na objektu O[ “Tatomir An|eli}” u Mr~ajevcima izvodi preduze}e “AKI”, na poziciji teku}a buxetska rezerva u gradskoj kasi ostalo je samo 7.362,51 dinara. Na upozorewe i konstatacije Milijana Mini}a i Miladina Ristanovi}a da je ova pozicija ispra`wena za pola godine i da u slu~aju nepredvidqivih situacija ne}e biti para, odgovorili su gradona~elnik Ili} i zamenik Lukovi}, da }e dodatna sredstva na ovoj buxetskoj stavci biti planirana odlukom o rebalansu, planiranom ve} u septembru. Za razliku od teku}e, stalna buxetska rezerva je “punija” - na woj }e, posle preusmeravawa 709.000 dinara za refundirawe tro{kova goriva JKP “Komunalac”, anaga`ovanom u otklawawu posledica {tete od poplava, ostati 2,5 miliona dinara. M.N.

JEDNOKRATNA NOV^ANA POMO] ZA JO[ 22 NAJUGRO@ENIJA DOMA]INSTVA IZ PET POPLAVQENIH MESNIH ZAJEDNICA

ZA SANACIJU O[TE]EWA 732.000 DINARA radska uprava za lokalni ekonomski razvoj predlo`ila je Gradskom ve}u da na osnovu Pravilnika o pomo}i za uklawawe i ubla`avawe posledica nastalih prirodnom ili drugom nezgodom, donese re{ewa o dodeli bespovratne jednokratne nov~ane pomo}i ugro`enim doma}instvima. Ovog puta po 21.160 dinara, koliko prema posledwim podacima iznosi minimalna zarada u Srbiji, dobi}e 22 doma}instva iz mesnih zajednica Sajmi{te, Kowevi}i, Preqina, Baluga (Qubi}ka) i Qubi} kej, {to je, ra~unaju}i i one koji su dobili po ne{to vi{e od 19.000 dinara u “prvom krugu”, ukupno 89 porodica, ~ije su ku}e i imawa poplavqeni 15. maja. Po re~ima pomo}nika gradona~elnika Milana

G

marketing 032/342-276

Bojovi}a, po drugom osnovu pravilnika izdvojeno je jo{ 731.799 dinara na ime nov~ane pomo}i ugro`enim doma}instvima za sanirawe najnu`nijih o{te}ewa, radi stvarawa minimalnih uslova za povratak dislociranih doma}instaava, a pre svih 13 porodica koje su se tokom vanredne situacije nalazile u prihvatnim centrima. Predmer i predra~un najneophodnijih radova na wihovim objektima dostavila je stru~na komisija koju je obrazovao gradona~elnik, i na osnovu wenog nalaza GU za lokalni ekonomski razvoj je predlo`ila Gradskom ve}u da 731.799 dinara bude raspodeqeno na 13 doma}instava: - Re~ je o 13 porodica koje su dobile od 33 do 75 hiqada dinara, zahvaquju}i

kojima }e mo}i da stvore minimalne uslove za povratak u svoje domove. To podrazumeva nabavku podova, ulaznih vrata, prozora, jednog le`aja i 25 litara kolorne boje za kre~ewe. I ove i porodice koje su ostvarile pravo na nov~anu pomo} u iznosu od jedne minimalne zarade, mo}i }e do 9. jula da podnesu zahtev i za dodelu pomo}i po tre}em osnovu, koga }e razmotriti ovla{}ena komisija. Onima koji ispune uslove bi}e dodeqena pomo} tako|e sa namenskog ra~una Grada, jer jo{ uvek nemamo informacije o pomo}i Vlade Srbije. Izvesne su samo najave o odr`avawu donatorske konferencije EU 16. jula i dono{ewu posebnog zakona o pru`awu pomo}i poplavqenima u ~itavoj Srbiji. Pojedina, od 39 ugro`e-

nih doma}instava, koje je posetila komisija ^a~anske banke, a koja nisu uvr{}ena na wen spisak pomo}i, nezadovoqna su na~inom na koji je ova ustanova raspodelila svoju donaciju od tri miliona dinara, naglasio je Bojovi} i najavio da }e te porodice dobiti

jednokratnu nov~anu pomo} od 21.000 dinara i mo}i da konkuri{u za novac i po tre}em osnovu. Iako je komisiji dostavqen spisak od 89 doma}instava, ona je izabrala samo tri u Kowevi}ima i Preqini. Nakon intervencije i sugestije nadle`nih, spisak je pro-

{iren na15 lica iz Kowevi}a i tri iz Preqine. Wima }e ^a~anska banka uplatiti nov~anu pomo} u rasponu od 110 do 240 hiqada dinara za sanaciju ku}a, u koje bi trebalo da se ponovo usele pre jeseni, rekao je Bojovi}. M. N.


6

POLITIKA

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

ODBORNICI SG USVOJILI PRVI OD [EST PLANOVA GENERALNE

GRAD SE [IRI U Q

a dvodnevnom skup{tinskom zasedawu, posledwem pred letwu pauzu, odr`anom 9. i 10. jula, odbornici su skoro sat vremena u prvom delu sednice potro{ili na utvr|ivawe dnevnog reda. Tokom te rasprave predlog odborni~ke grupe SNS i Dveri da odluka o utvr|ivawu ekonomski najni`e cene taksi prevoza bude vre}ena na doradu GU za lokalni ekonomski razvoj, nije dobio ve}inu glasova odbornika, za razliku od zahteva {efa odobrni~ke grupe Dveri Bo{ka Obradovi}a, podr`anog od ve}ine prisutnih, da SG donese zakqu~ak da jednom zasedawu lokalnog parlamenta prisustvuju poslanici i ministri iz ^a~ka i odgovaraju na pitawa i inicijative predstavnika gra|ana u lokalnoj Skup{tini. Po{to, kako je rekao, du`e vreme ne dobija odgovore na odbor-

N

ni~ka pitawa, Zoran Bojovi} (PUPS) je za govornicom insistirao da nadle`ni ka`u kada }e biti izgra|en magistralni vodovod prema Mojsiwu i me{tani Dowe Trep~e dobiti rzavsku vodu i da li je kona~no odre|ena lokacija za gradwu doma za stare. Branislav Lazovi} (Zajedno za Srbiju) je insistirao da bude utvr|ena odogovrnost biv{eg direktora JKP “^a~ak”, koje je izgubilo spor sa radnikom, koji }e ovo preduze}e, i u krajwem slu-

~aju gradski buxet, ko{tati 12 miliona dinara. Tra`io je i da odbornicima bude predo~ena informacija o {tetama koju su poqoprivrednici pretrpeli od posledweg grada, {to je bio zahtev i dr Draga Milo{evi}a (SNS). Jole Pe{i} (Zajedno za Srbiju) zahtevao je da bude doneta odluka o promeni naziva ulica, koje u razli~itim MZ, imaju iste (broj~ane) nazive, a Aco \enadi} (Dveri) da predsednik SG informi{e odbornike o statusu kasarni koje vojska prodaje, na{ta je Negovanovi} odgovorio da je re~ o vojnoj imovini, za koju nije nadle`na lokalna samouprava. PLAN KASNI PET GODINA Iako je odluka o izradi Plana generalne regulacije “Qubi} - Kowevi}i”, jednog od {est dokumenata predvi|enih GUP - om, doneta jo{ 2009. godine, ovaj

va`an urbanisti~ki akt na{ao se pred odbornicima pet godina kasnije. Kako ih je informisala obra|iva~ Nata{a Strugarevi} iz JP “Gradac”, plan tretira prostor od 960,60 hektara u katastarskim op{tinama Qubi}, Kowevi}i i Preqina i od izuzetnog je zna~aja za planirawe {irewa urbanog dela grada. Naglasila je, pored ostalog, i da su ~etiri plana detaqne regulacije sastavni delovi ovog PGR, na osnovu koga mo`e biti izra|eno 11 ur-

banisti~kih projekata, me|u kojima i onog koji “reguli{e” korito ^emernice, bedema i saobra}ajnice planirane pored wih. Prema wenom uverewu, plan je zasnovan na realnim osnovama, {to je osporio \or|e [ipeti} (Dveri), upozoriv{i da su reonski centri i najvi{e sadr`aja planirani na plavnom podru~ju i na prostoru izme|u Zapadne Morave i kanala. Neshvatqivo je da je plan ura|en po{to se grad poprili~no, i to neplanski, pro{irio na Qubi} i Kowevi}e, konstatacija je Branislava Lazovi}a, koji smatra da je neopravdano planirana gradwa vi{espratnica u Qubi} poqu, s obzirom na ~iwenicu da se broj stanovnika svake godine smawuje. On je ukazao i na fakti~ko stawe na terenu, koje “odudara” od plana, u kome je na zahtev “@eleznica Srbije” sa~uvana pruga ^a~ak - Gorwi Milanovac, dok su na

wenoj trasi u Kowevi}ima sagra|eni vredni i veliki objekti. U Qubi}u, koji nije ni selo, ni grad, lokalna samouprava ni{ta nije uradila posledwih 20 godina, podsetio je Radisav Rackovi} (Dveri), oceniv{i da je i ovaj dokument samo spisak lepih `eqa. Plan je kvalitetno ura|en, a planeri su ispo{tovali sva pravila struke i propise, pohvala je Slobodanke Uro{evi} (SPS), a upozorewe Bo{ka Obradovi}a(Dveri), koji smatra da se lokalna samouprava decenijama ma}ehinski odnosi prema Qubi}u, da upravo ka{wewa prilikom dono{ewa planova doprinose urbanisti~kom haosu u gradu. Ko utvr|uje rokove za realizaciju donetih

planova i da li je u ovaj PGR ugra|en elaborat o za{titi od poplava, pitao je Slobodan Nenadi} iz iste odborni~ke grupe, a Aco \enadi} ustvrdio da je za urbanisti~ki haos krivo JP “Gradac”, koje ne realizuje do kraja planove na terenu, za{ta je primer i izgradwa Balkanske ulice. Grad ne bi trebalo da se “spu{ta” na Moravu i plodno poqoprivredno zemqi{te, zamerka je Aleksandra Tanaskovi}a, koji smatra i da planom nije predvi|eno dovoqno zelenih povr{ina. Neshvatqivo je da su planeri “smestili” industrijske zone i specifi~nu industriju u stambene ~etvrti i na obalu Morave i to bez procene uticaja na `ivotnu sredinu, su{tinska je primedba Dragana Biseni}a (LDP), a Biqane Rubakovi} da u PGR nije ugra|ena studija o za{titi od poplava, koju je Grad platio 44.800 evra i {to su na poqoprivrednom zemqi{tu planirani objekti stanovawa. Plodno zemqi{te na ovom prostoru je, na osnovu GUP - a, progla{eno za gradsko gra|evinsko i samim tim na wemu se mogu graditi objekti stanovawa, nema rokova za

realizaciju plana, ali se po wemu mo`e postupati ~im ga SG usvoji, na prostoru koga “obra|uje” plan predvi|ena su ~etiri reonska parka, samo su neki od odgovora na pitawa i primedbe odbornika, koji su posle du`e rasprave ve}inom glasova doneli Plan generalne regulacije “Qubi} - Kowevi}i”. PET GODINA I ZA CIVILNU ZA[TITU I predlozi Odluke o organizaciji i funkcionisawu civilne za{tite, Odluke o formirawu, organizaciji i opremawu jedinica civilne za{tite op{te namene i Odluke o odre|ivawu osposobqenih pravnih lica od zna~aja za za{titu i spasavawe doneti su pet godina, nakon {to je usvojen Zakon o vanrednim situacijama, pored ostalog iz zbog toga da bi se “{tedeo” buxet, sumwaju Aco \enadi} i Bo{ko Obradovi} (Dveri) i insistiraju na odgovornosti onih koji su napravili te propuste, zbog ~ega su i {tete od elementarnih nepogoda bile ve}e, nego da je postojao sistem civilne za{tite. Koje su konkretne nadle`nosti gradskih uprava u ovoj

oblasti za{tite i spasavawa gra|ana i imovine i ko je, osim gradona~elnika, odgovoran za sprovo|ewe odluka, vi{e puta je tra`io odgovor na ova pitawa Aleksandar Tanaskovi} (Dveri), a Mirjana Milenkovi} Talovi} (DS) kako se finansiraju poverenici i wihovi zamenici i da li nadle`ne inspekcije proveravaju da li su gra|ani u stambenim zgradama adekvatno opremqeni sredstvima za za{titu i spasavawe. Slobodana Nenadi}a (Dveri) interesovalo je ko odlu~uje o imenovawu ~lanova jedinica civilne za{tite. Po{to je bio {krt u uvodnom izlagawu, brojne nejasno}e objasnio je Bratilsav Ze~evi}, u GU za op{te i zajedni~ke poslove zadu`en za odbranu i bezbednost grada. Rekao je, pored ostalog, da se o~ekuju dopune Zakona o vanrednim situacijama, na osnovu kojih }e i skup{tinske odluke biti dopuwene, da je isti zakon precizirao i na~in finansirawa, da }e u buxetu biti predvi|ena sredstva za opremawe, obuku jedinica i nabavku uniformi, {to je definisano posebnim pravilnikom, da inspekcijski nadzor vr{i Sektor za vanredne situacije... Dr`ava je prva kasnila prilikom dono{ewa zakona i 15 prate}ih propisa, kojima je prakti~no veliki teret prebacila na lokalne samouprave, od kojih mnoge nisu bile mo}ne da donesu i primene ove odluke, zbog ~ega se i svima tolerisalo ka{wewe, nastojao je da odgovori i Dragi{a Bro}i}, na~elnik Odeqewa za vanredne situacije Moravi~kog okruga, a zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} da su


7

POLITIKA

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

REGULACIJE I TRI ODLUKE O ORGANIZACIJI CIVILNE ZA[TITE

UBI] I KOWEVI]E

predlogom ova va`na tri akta stvoreni preduslovi za uspostavqawe sistema civilne za{tite. Najavio je da }e sredstva za obuku i opremawe jedinica biti

planirana rebalansom ovogodi{weg, ili u buxetu za 2015. godinu i da }e sistem civilne za{tite biti uspostavqen najkasnije za godinu dana. Na zamerku Danke

Jovanovi} (SNS) da odbornici SG nisu organizovano bili ukqu~eni u odbranu od poplava i sanaciju {tete, na{ta je SG obavezivao zakon, bez obzira {to nisu

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE

- Lokal u Nemawinoj 58 pored kafi}a Le Piaf, 130 m2, centralno grejawe, telefon, mokri ~vor, prilaz da dostavu robe

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

- Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

Kontakt telefon 063 635 033

bile donete ove va`ne odluke, predsednik SG Veqko Negovanovi} je odgovorio da je dr`ava donela zakon, ali ne blagovremeno i prate}a dokumenta i da je Skup{tina uradila sve {to je u wenoj nadle`nosti. Tu konstataciju Bo{ko Obardovi} je ocenio kao “ve{tu politi~ku demagogiju” i pru`io podr{ku Ze~evi}u, ustvrdiv{i da je u ovom va`nom i obimnom poslu usamqen i da nema podr{ku lokalnog rukovodstva. On je, za{ta se zalo`io i Aleksandar Tanaskovi}, insistirao da bude pro{iren spisak preduze}a, osposobqenih pravnih lica od zna~aja za za{titu i spasavawe, i podsetio da je ovaj pokret predlo`io program obnove zemqe, ponovno uvo|ewe slu`ewa vojnog roka, obnovu robnih rezervi, organizovawe radnih akcija i moba. PUSTITI TAKSISTE NA TR@I[TE! Po~etak posledweg skup{tinskog zasedawa obele`ilo je protestno okupqawe taksi prevoznika iz udru`ewa nezadovoqnih predlo`enom odlukom o ekonomski najni`oj ceni taksi prvoza, koju je, na predlog GV, trebalo da donese gradska Skup{tina. U ^a~ku se 388 preduzetnika bavi ovom delatno{}u, 80 preduze}a i pet udru`ewa, ili ukupno 473 prevoznika, ne ra~unaju}i i 40 vlasnika koji su privremeno odjavili taksi vozila. Vi{e od 300 je pro{le godine predlo`ilo da 50 dinara bude najni`a ekonomska cena, a i drugi put su ove godine dostavili tako|e nerealne ekonomske kalkulacije, rekao je u op{irnom uvodnom izlagawu na~elnik GU za lokalni ekonomski razvoj Vladimir Grujovi} i podse-

tio da je u ovoj odluci GU predlo`ila da cena za start iznosi 45, po kilometru vo`we 40 i za sat ~ekawa 500 dinara. Dono{ewem ovakve odluke lokalna vlast }e pokazati da je ne interesuje buxet gra|ana, jer ona predstavqa jo{ jedan namet i pove}awe cena, uveren je Aco \enadi} (Dveri), a Slobodan Nenadi} iz iste politi~ke grupacije smatra da taksi prevoznici sami treba da se izbore na tr`i{tu, da odluka ne {titi javni prevoz i da je neopravdano “ka`wavawe” gra|ana koji se voze tokom vikenda i praznika. Predlog odluke ne sadr`i kalkulaciju cena i relevantne pokazateqe, zamerka je Bo{ka Obradovi}a, po ~ijem mi{qewu bi poskupqewe taksi prevoza bilo opravdano, samo pod uslovom da doprinese poboq{awu radni~kih prava i kvaliteta usluga. Sa taksi udru`ewima nije prona|en zajedni~ki jezik, a lokalnu samoupravu je zakon obavezao da utvrdi najni`u cenu prevoza, podsetio je Vladica Gavrilovi} (NS). Taksi udru`ewa se nikada ne}e dogovoriti i doneti jedinstvenu odluku, jer jedni se zala`u za dampin{ku cenu, drugi da SG donese najni`u, zbog ~ega Skup{tina ne mo`e pobe}i od odgovornosti, apelovao je predsednik Veqko Negovanovi}, a podr`ao ga Stojan Markovi} (LDP), podsetiv{i da su i Korisni~ki savet i Savet za buxet dali saglasnost na predlog odluke i izraziv{i sumwu da }e taksisti mo}i da se dogovore i da i ovu odluku ne}e po{tovati, jer nema dovoqno kontrole. Odborni~ka grupa SNS je tra`ila da odluka bude vra}ena na doradu, zbog toga {to nije sadr`ala kalkulaciju, koju je detaqno, tek na sed-

nici obrazlo`io na~elnik resorne GU, odgovorila je wen {ef Nade`da Simovi}. Vo`wa taksijem je luksuz i ako vlast brine o gra|anima, onda treba da brine o javnom prevozu, smatra Branislav Lazovi}, zala`u}i se da svi taksisti budu ravnopravni, da registruju firme, pla}aju porez, a ne da profitiraju oni koji rade na “crno”. Za za{titu gradskog prevoza zalo`io se i Dragan Andri} (DS) i na pitawe koje su sankcije za prevoznike koji ne budu po{tovali odluku, dobio odgovor od na~elnika Grujovi}a, da su za te prekr{aje zakonom predvi|ene nov~ane kazne od 150 do 600 hiqada dinara. Uveren da odluka ne}e re{iti osnovni problem i ukinuti nelojalnu konkurenciju me|u taksistima, Aleksandar Tanaskovi} (Dveri) zalo`io se da tr`i{te “odredi” najni`u cenu, a ne SG koja je predlo`ila ve}u nego {to su i prevoznici tra`ili. Najni`a prose~na cena koju su udru`ewa predlo`ila je 48,5 dinara za start i 40 dinara za vo`wu po kilometru, dok sada voze u prvom slu~aju za 25, a u drugom za 40,5 dinara, odgovorio je, pored ostalog, na~elnik Grujovi}, ustvrdiv{i da odluka ne}e uticati na buxet gra|ana, koji, uostalom, ne moraju da se voze taksijem i po{to se izvinio odbornicima u ime SNS, “navukao gnev” svojih partijskih kolega. Zamerio mu je Bojan Dra{ki}, objasniv{i da je odborni~ka grupa SNS predlo`ila da odluka bude dora|ena, pored ostalog i zbog toga {to favorizuje javni prevoz. Izvesnim nejasno}ama u predlo`enom aktu “kumovao” je donekle i na~elnik GU, jer predlozi nisu, kako je ranije tvrdio, usagla{eni sa stavovima udru`ewa taksista, zbog ~ega je najni`a cena izvedena na osnovu prose~nih parametara, zamerka je i zamenika gradona~elnika Radenka Lukovi}a, koji je odbacio sve insinuacije o “dilovawu” gradskog rukovodstva sa tajkunima, prilikom dono{ewa odluke o porezima, odnosno sa nekim udru`ewima prevoznika pre posledwe sednice, na kojoj je glasovima 35 odbornika doneta odluka o ekonomski najni`oj ceni auto taksi prevoza na podru~ju grada. M. Ne{i}


8

DRU[TVO

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

U ^A^ANSKOJ BANCI ODR@AN KOMEMORATIVNI SKUP POVODOM SMRTI BIV[E DIREKTORKE MILANKE ANDRI]

SNA@AN KARAKTER I NESPORAN AUTORITET

ovodom smrti Milanke Andri}, biv{e direktorke ^a~anske banke, u ovom kolektivu je u subotu, u prisustvu ~lanova porodice, zaposlenih i brojnih poslovnih partnera odr`ana komemoracija, na kojoj je o wenom “svetlom liku i delu” govorio predsednik Izvr{nog odbora ^a~anske banke Dragan Jovanovi}. Milanka Andri} je ro|ena 20. februara 1943. godine u Prislonici kod ^a~ka. Osnovnu {kolu je zavr{ila u Preqini, a po zavr{etku Ekonomske {kole, upisuje studije ekonomije i na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomira u martu 1968. godine. - Vredno}a, energi~nost, odlu~nost, upornost, odgovornost, kao i te`wa za ostvarivawem postavqenih ciqeva, krasili su je od rane mladosti. Po zavr{etku fakulteta, u aprilu 1968. godine, zasnovala je radni odnos u preduze}u “Sloboda”, u kome je radila na mestu {efa uvoza do novembra 1979. godine. U Beogradskoj banci, Osnovnoj banci ^a~ak, po~i-

P

we da radi 15. novembra iste godine, u kojoj je do februara 1992. bila rukovodilac Odeqewa deviznih poslova i platnog prometa sa inostranstvom. Za generalnog direktora ^a~anske banke imenovana je 1. marta iste godine i posle nepunih 14 godina na toj funkciji, oti{la je u penziju 2005. godine. Osim u Banci, Milanka Andri} je aktivno u~estvovala u radu organa Privredne komore na svim nivoima, bila je dugogodi-

{wi ~lan Upravnog odbora Udru`ewa banaka Srbije i ~lan UO preduze}a “Soko [tark”. Godine wenog rada i rukovo|ewa “poklopile” su se sa periodom koga su obele`ili brojni problemi u privredi i bankarskom sektoru na{e dr`ave, po~ev od, u svetu nezapam}ene hiperinflacije, do nestabilnosti ukupnog privrednog i dru{tveno politi~kog ambijenta, podsetio je Jovanovi}: - Samo osobe sna`nog karakte-

U SPOMEN PARKU BORBE I POBEDE OBELE@EN DAN USTANKA

@RTVE SE NE SMEJU ZABORAVITI

rigodnom sve~ano{}u i polagawem venaca i cve}a na humku palih boraca, delegacije SUBNOR - a, Skup{tine grada, Ruske ambasade, Gradskog odbora SPS - a, Dru{tva srpsko ruskog beloruskog prijateqstva i Dru{tva za negovawe tradicija oslobodila~kih ratova, obele`ile su u ponedeqak na Spomen parku borbe i pobede 7. jul, Dan ustanka, i 73. godi{wicu od po~etka borbe naroda Srbije protiv fa{isti~kog okupatora. U ime bora~ke organizacije prisutnim po{tovaocima tradicije oslobodila~kih ratova i potomcima stradalih rodoquba, obratio se predsednik SUBNOR - a Pantelija Vasovi}: - U toku ~etvorogodi{weg rata ~a~anski kraj je za slobodu dao 4.642 borca i rodoquba. Sa wima je stradlo i 469 pripadnika Crvene armije i prijateqa iz Sovjetskog Saveza, koji je pomogao Srbiji i u tehnici i naoru`awu i narodnooslobodila~-

P

koj vojsci da zajedni~kim snagama oslobodimo na{u zemqu. Gra|ani ^a~ka treba da se se}aju i nikada ne zaborave `rtve i borce koji su dali `ivot za slobodu, obratio se gra|anima na Spomen parku pomo}nik gradona~elnika Aleksandar Da~i}: - @rtve koje su pale za oslobo|ewe Jugoslavije i Srbije nikada ne smemo zaboraviti, jer ova humka u kojoj su pokopani ostaci na{ih sugra|ana, stalno nas opomiwe da pamtimo da su oni svojim po`rtvovawem i `ivotima doprineli da imamo ovakvu zemqu u kojoj `ivimo posledwih decenija. Mnogi iz moje generacije se se}aju i pamte pri~e kako se lepo `ivelo u “Titovoj Jugoslaviji”. Toga ne bi bilo, da nije bilo ovih `rtava i boraca koji su svojim `ivotima izgradili Jugoslaviju i dana{wu Srbiju i obezbedili sve blagodeti koje su mla|e generacije u`ivale. M. N.

ra i nespornog autoriteta, kakva je bila Milanka Andri}, mogle su da se nose sa takvim izazovima i da ih sa uspehom prevazilaze. Rukovo|ewe Bankom u takvim godinama zahtevalo je, pored neophodnih stru~nih znawa i sposobnosti, i ogromnu qudsku mudrost, snala`ewe u te{kim vremenima i savla|ivawe vidqivih i nevidqivih pretwi i opasnosti. Kao diplomirani ekonomista Milanka Andri} je bila stru~na, kao rukovodilac sposobna i odlu~na, i kao ~ovek nadasve mudra. Nikada se nije prepu{tala velikoj koli~ini re~i, niti ih je izgovarala, niti je `elela da ih slu{a od drugih. Nastojala je da sa malo re~i ka`e mnogo, da svaka izgovorena re~ ima snagu i te`inu, i da postupci govore vi{e od wih. Milanku Andri} su krasili i poslovnost, dostojanstveno dr`awe, ume}e opho|ewa sa qudima u svakoj situaciji, jo{ neke su wene velike osobine koje }e ostati u se}awu svih saradnika, a odlu~nost, ume{nost rukovo|e-

wa, nepokolebqivost i ~vrstina, ostali su kao “podsetnik” svima, koji su nakon Andri}kinog odlaska nastavili da vode ^a~ansku banku, rekao je wen naslednik Dragan Jovanovi}. Bila je i dobra i po`rtvovana majka k}erki Jeleni i sinu Slobodanu, velika podr{ka i dragoceni `ivotni saputnik suprugu Predislavu i ne`na baka unu~i}ima Du{anu, Tamari, Vuku i Leni. Od Milanke Andri} oprostila se i ~lan Upravnog odbora ^a~anske banke Vera Leko, koja je istakla jo{ jednu wenu vrlinu i osobinu: “Ona je znala, ne samo da izabere stru~ne i kvalitetne saradnike, ve} je mudro i znala~ki umela da izabere i svoje naslednike. Ostavila je banku, svoju drugu ku}u, u nasledstvo pravim, mladim i sposobnim qudima, koji su, slede}i wen put, nastavili uspe{no da rade. Bila je hrabra `ena koja je dobila mnoge poslovne bitke, ali je, na`alost, bitku za bole{}u izgubila”. M. N.

PONOVO VANDALIZAM NA GRADSKOM GROBQU a{a sugra|anka Qiqana Cvijovi} do{la je skru{ena u na{u redakciju da nam ispri~a jednu, od nama ve} poznatih pri~a… Necivilizovano pona{awe nekih pojedinaca, zabolelo je i wu i celu porodicu u trenutku kada je bola u wihovim `ivotima bilo i previ{e. Sve bi se nekako i podnelo, ka`e Cvijovi}ka, da nije re~ o najosetqivijem mestu u qudskom `ivotu, a to je grobqe. U jaunaru joj je preminuo otac, a sahrawen je na ve} postoje}em grobnom mestu, u kome po~iva brat na{e sagovornice. U `eqi da za polugodi{wi pomen po~etkom jula sve bude kako dolikuje, Qiqana je ve} u aprilu sa svojom porodicom po~ela da ure|uje grobno mesto. Kupila je behaton kocke, kako bi pored spomenika ogradila cvetwak i posadila cve}e. Sve {to je uradila bilo je uredno do 5. jula, kada je porodica krenula da obavi polugodi{wi pomen preminulom. Me|utim, do`iveli su {ok… Sve {to su uradili i uredili bilo je potpuno ruinirano, ~ak “rastureno”… Behaton kocke su nestale, cve}e je po~upano, a posuda sa peskom za paqewe sve}a prevrnuta. Op{ti nered dodatno je potresao o`alo{}enu porodicu, koja je s nevericom sve to gledala. Grobno mesto se nalazi na 300 metara od upravne zgrade na brdu ka jugoistoku, pri~a kroz suze Qiqana… - Ne mogu da verujem da postoji osoba koja je u stawu da to uradi, da skrnavi grob kao sveto mesto, ne pla{e}i se ba{ ni-

N

OTI[LI NA POMEN, ZATEKLI RUINU

Qiqana Cvijovi}

~ega... I {ta se postiglo tim vandalizmom, osim da na{ bol bude jo{ ve}i... Ne samo zbog na~iwene {tete, ve} zbog ~iwenice da u na{oj blizini postoje takva stvorewa, koja je te{ko nazvati qudima… Ova pritu`ba sugra|ana na odr`avawe i ~uvawe Gradskog grobqa nije ni prva ni posledwa koju smo ~uli... Pitawe je kako i kada prepoznati ne~ije lo{e namere i spre~iti vandalizam, kad se grobqe prostire

na vi{e od 20 hektara i nemogu}e je svako grobno mesto ~uvati pojedina~no… Nezadovoqstvo odr`avawem ovog prostora je sasvim druga pri~a, tim pre {to su obaveze zakupaca grobnih mesta zna~ajna stavka u osiroma{enim buxetima gra|ana. Mo`da bi instalirawe videonadzora na odre|enim pozicijama preventivno delovalo na neke budu}e zlonamernike, jer, ne retko se ~uje, kako je nekome polomqena kapelica za sve}e, odneta skupocena posuda ili samo cve}e, polomqena ograda ili oskrnavqen okvir… O~igledno je da, jo{ uvek nije dovoqno oslawati se samo na ne~iju svest, savest, vaspitawe i po{tovawe, jer kada svega toga nema, onda se ovakve pri~e, na`alost, ponavqaju… Z. L. S.


PETAK 11. JUL 2014. GODINE

Kada je, posle vi{egodi{weg rada u “Starom gradu” ostala bez posla, nije se obeshrabrila i svrstala me|u `rtve tranzicije. Otklawaju}i kvarove po tu|im ku}ama, Darinka Dara Mijailovi} izdr`ava porodicu i {koluje dva sina studenta ok druge `ene u svojim torbama sla`u {minku i razna sredstva za ulep{avawe, Dara je ispuwava alatom. Bez raznih {rafcigera i kle{ta ne izlazi iz ku}e, a neretko u torbu smesti i bu{ilicu. Ko zna koliko puta je ova dugonoga Draga~evka prepe{a~ila grad uzdu` i popreko, u koliko je domova u{la, koliko {poreta i usisiva~a osposobila za daqi `ivot? Ukoliko se suo~ila sa slo`enijim kvarom, ni na kraj pameti joj nije bilo da odustane jer ona je borac, po prirodi i vaspitawu. - Roditeqi su brata i mene u~ili da nikada ne zaobilazimo probleme, a majka Marija, najboqa mama na svetu, ~esto nam je govorila da ne postoje neosvojive tvr|ave ve} samo lo{i osvaja~i - zapo~iwe ~etrdesetdevetogodi{wa Dara pri~u o svom putovawu kroz `ivot i profesiju. U osnovnoj {koli, dok je jo{ `ivela u

D

DOBRO SE DOBRIM VRA]A Posle nedavne poplave Dara je mnogim porodicama pomogla da aparate vrate u prvobitno stawe. - Volim da poma`em qudima i sigurna sam da }e mi dobra energija biti uzvra}ena. Sre}na je, ka`e, i kada uspe da popravi aparat koji je neko dobio na poklon ili mu je, iz drugog razloga, draga uspomena.

9

REPORTA@A

@ENA SA MU[KIM ZANIMAWEM

DARA - MAJSTORICA ZA ELEKTROAPARATE

rodnom selu Vi~i, bila je Vukovac, najvi{e su je, isti~e, interesovale matematika i fizika, a uspe{no se bavila i raznim vrstama sporta. Odli~na je bila i u Sredwoj tehni~koj {koli u ^a~ku, gde je zavr{ila za elektrotehni~ara, ali nije imala finansijskih mogu}nosti da ode na fakultet. Zaposlila se u preduze}u “Stari grad” i u servisu, kao jedina `ena, radila vi{e od dve decenije. - Odli~no sam se slagala sa kolegama. Uvek sam se lak{e sporazumevala sa mu{karcima, `ene su sklone tra~arewu, a ja to ne volim - iskrena je Dara.

Posle razvoda stekla je status samohrane majke, a kada je preduze}e privatizovano postala nezaposleno lice. Ali, Dara je bila i ostala `ena - zmaj. - Re{ila sam da ste~eno znawe i iskustvo iskoristim za samostalan rad. U po~etku nije bilo lako, nailazila sam na predrasude, jer nije uobi~ajeno da se `ena bavi ovim poslom. Bilo je i komi~nih situacija. Prijateqici jedne moje mu{terije bio je potreban elektri~ar. “Zva}u Daru”, re~e joj `ena koja me poznavala, a prijateqica je, iznena|ena, upita: “[to li ga tako zove{?” Ispri~ala nam je Dara jo{ jedan zanimqiv doga|aj: - Odem, po pozivu, da popravim neki aparat. U ku}i neprijatna atmosfera, mu` i `ena se sva|aju, ne mogu da utvrde ko je kriv za kvar. Zavr{im posao, pitaju koliko ko{ta, a ja im ka`em: “Ni{ta, niko nije kriv”. Zbog stru~nosti, ali i vedrine koju unosi u domove svojih klijenata, Dara ne oskudeva u poslu. Nikada nije posegla za reklamom, radi iskqu~ivo po preporuci i sa svojih deset prstiju uspela je da odgaji dva sina - Slobodana, koji studira engleski i francuski jezik, i Uro{a, koji je odabrao fakultet za fizi~ku kulturu. - Obojica su bili |aci Sredwe tehni~ke {kole i obojica, kao i ja, stekli diplo-

VOLI KWIGU I MUZIKU - Kwiga je moje uto~i{te, ~itam kad god na|em vremena. Najvi{e dobre romane, ali me interesuje i kwige o nauci i novim tehnologijama. Volim i muziku, rok naro~ito, jer ona pokre}e emocije. mu elektrotehni~ara. Pri`eqkivala sam da zajedno otvorimo firmu, ali oni su hteli da nastave {kolovawe i ja sam ih u tome podr`ala. Imam divnu decu, odli~no se sla`emo, a kada su u ^a~ku, idu sa mnom i poma`u mi u poslu - govori Dara, ne skrivaju}i maj~inska ose}awa. Nije ona od onih {to vole da pri~aju naduga~ko i na{iroko. Jedva je pristala na kratak razgovor, `uri u selo da pomogne roditeqima i bratu u poqoprivrednim radovima. - Ni{ta mi nije te{ko, va`no je da se ne{to de{ava, vi{e volim jedan uzbudqiv dan, nego deset jednoli~nih - izla`e Dara svoju `ivotnu filozofiju, a povremeno “izbaci” po koji stih. Ume da se uhvati u ko{tac i sa rimom, a u jednom od trenutaka inspiracije nastade i wen poslovni moto: “Nema kvara/{to ne otkloni Dara”. E.V.


10

DRU[TVO

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

IZ PORODI^NIH ALBUMA Iz draga~evskog sela Kotra`e majka je de~aka pe{ice dovela u ^a~ak da u~i zanat. Petar ^akarevi} je postao ugledan trgovac i o`enio se Marinom Radovanovi}. Wih dvoje su ostavili brojno potomstvo, a neki od potomaka sa ponosom nose imena Petar i Marina ada su se maja ove godine, u restoranu pod Avalom, okupili potomci ~a~anskog trgovca Petra ^akarevi}a i wegove supruge Marine - imalo se {ta videti i zapamtiti. - Do{lo nas je 45, od 49. Bilo je divno, jer svi mi, iako pripadamo razli~itim generacijama i `ivimo na raznim stranama, ~inimo jednu veliku porodicu. Nismo se otu|ili, odr`avamo veze i uvek smo spremni da jedni drugima prisko~imo u pomo} - ka`e Petrova i Marinina unuka Nata{a Peri{i}, sa kojom razgovaramo u wenom domu u ^a~ku, i pokazuje snop fotografija koje svedo~e o atmosferi ispuwenoj toplinom i qubavqu. Na{a sagovornica, sre}om, poseduje i mnogo starije fotografije, koje prizivaju prohujalo vreme i qude koji vi{e nisu sa nama, kao i pri~u o ^akarevi}ima, koju su joj preneli stariji i koju }e ona predati mla|ima.

^AKAREVI]I, FAMILIJA KOJA ODOLEVA VREMENU

K

Petrova i Marinina svadba, ^a~ak 1920.

OD SEOSKOG DE^AKA DO USPE[NOG ^A^ANSKOG TRGOVCA Wen deda Petar, saznajemo, ro|en je 1885. godine, u draga~evskom selu Kotra`i, od oca Jovana i majke Qeposave, koji su imali jo{ troje dece. Verovatno bi wegov `ivot tekao u sasvim drugom pravcu da nije bilo u~iteqa koji je Qeposavi rekao da bi bila velika {teta da tako bistro i vredno dete ostane na selu i da ona wegove re~i nije ozbiqno shvatila. Majka je sina pe{ice dovela u ^a~ak

i predala ga trgovcu Janku Eri}u, da kod wega izu~i zanat i osposobi se za `ivot. Ovaj momenat je bio presudan za budu}nost seoskog de~aka. Janko je prepoznao Petrove sposobnosti, posvetio mu punu pa`wu i od wega napravio izuzetnog trgovca i ~oveka od poverewa kome }e, kasnije, “predati” radwu i odrediti ga za “staraoca mase” svojoj maloletnoj deci, do punoletstva.

od vojnika koji su pratili volujska kola u kojima se nalazio kraq Petar I Kara|or|evi} i borio se na Solunskom frontu. Kada se vratio iz rata, radwu, koja je u trenutku wegovog odlaska bila krcata raznovrsnom robom, zatekao je potpuno praznu. Ortakluk sa Bojovi}em se raspada, ^akarevi} kre}e iz po~etka, dobija kredit za obrtni kapital i za nove ortake uzima Dragi{u Terzi}a i Svetozara Gavrilovi}a. Osnovali su izvozno - uvozno preduze}e “Terzi} - Gavrilovi} - ^akarevi}” i, osim trgovine “na detaq”, bavili se poslovima na veliko Dok (an gro). U je dr`ao radwu, H a j d u k Petar je ~esto u KoVeqkovoj tra`u slao kola puna Godine u l i c i , namirnica za rodbinu. U 1910. Pepreko prupo{iqci bi se obavezno tar prima ge, podigli na{li i slatki{i u ortakluk su dvoza seosku decu. Mijaila spratni maBojovi}a, a gacin sa kanposao u du}anu, celarijom, u kome koji se nalazio u }e kasnije biti osnoglavnoj ulici (dana{we vana Fabrika reznog alata. Gradsko {etali{te), lepo U radwu u Eri}a ku}i, je napredovao. Ali, nai{li koja svojom lepotom i dan su Balkanski ratovi i or- danas zadivquje prolaznitaci su mobilisani. U Pr- ke, Petar je u{ao kao de~ak, vom svetskom ratu, Petar je a iz we iza{ao kao zreo ~opre{ao Albaniju, bio jedan vek i ugledan trgovac. Boqe re~eno, izba~en je, jer su posle Drugog svetskog rata, u vreme kada je imovina pre-

lazila u svojinu dr`ave, predstavnici nove vlasti bez najave banuli u radwu i bahato mu naredili da preda kqu~eve. - Pitao je mo`e li da ponese torbu sa namirnicama, koju su wegova deca kupila na pijaci i ostavila u du}anu, ali mu nisu dozvolili. Penziju je stekao rade}i kao ~uvar na gradili{tu preduze}a “Ratko Mitrovi}”, i to u no}noj smeni. Umro je 1961. godine - upoznaje nas Nata{a sa `ivotnim putem svog dede, koga pamti kao }utqivog, skromnog i ~estitog ~oveka, koji je `ivotne nevoqe podnosio bez roptawa i u potpunosti bio predan porodici. POSLE MARININE SMRTI NIJE SE @ENIO Za `ivotnu saputnicu perspektivni trgovac onog vremena odabrao je ~etrnaest godina mla|u Marinu, k}erku Milutina Radovanovi}a, du}anxije iz Ulice cara Lazara (dana{we dr Dragi{e Mi{ovi}a) i Sare, koja poti~e iz porodice ]eramilac. Ven~ali su se 10. maja 1920. godine, slede}e godine dobili sina Mladena, a potom izroditi jo{ petoro dece - Bo`idara, koji je rano umro, Dragoslava, Nadu i bliznakiwe Veru i

Petar sa unucima

Petar (prvi sleva) kre}e u rat

Marina sa sinovima

Marinina majka Sara (levo) sa ocem Milovanom ]eramilcem, Beograd 1896.


11

DRU[TVO

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

IZ PORODI^NIH ALBUMA

Nata{a Peri{i} (desno) sa ro|akom Leandrom Overman koja je preminula 2012. godine

Porodi~no okupqawe u Beogradu, maj 2014.

Qubicu. Porodi~no gnezdo supru`nici su svili u novoizgra|enoj ku}i u Kara|or|evoj ulici. Ispred stamenog porodi~nog zdawa Petar je svojim rukama posadio dve lipe, koje su rasle kao iz vode, opijale uku}ane i prolaznike svojim mirisom i nesebi~no ih {titile od

sunca i vru}ine. U Nata{inom se}awu na detiwstvo va`no mesto zauzima i prostrano kaldrmisano dvori{te, sa pumpom za vodu i stablima jabuka - budimki ~ije je mladare wen deda doneo iz Kotra`e. Baku Marinu nije zapamtila, ali je od starijih saznala da je bila vredna, po`rtvovana i

otmena `ena, da je imala plemenito srce i pomagala qudima. - Oti{la je prerano, 1942. godine, a wenom smr}u cela porodica je mnogo izgubila. Moja mama i wena sestra bliznakiwa ostale su bez majke sa devet godina. Deda je te{ko podneo wen odlazak i nije se ponovo `enio. O Marininoj smrti se u porodici nije mnogo pri~alo, jer je ta tema bila veoma bolna - pripoveda Nata{a o roditeqima svoje majke Qubice. ME\U POTOMCIMA I OPERSKA DIVA Petar ^akarevi} je uspeo da svu decu izvede na put. Najstariji, Mladen, postao je diplomirani gra|evinski in`ewer, bio veoma cewen u svojoj struci, ne samo u zemqi ve} i van we, i neko vreme rukovodio Institutom za vodoprivredu “Jaroslav ^erni”. U prvom braku, sa operskom divom \ur|evkom ^akarevi}, dobio je sina Petra, koji je stomatolog i sa porodicom `ivi u [vajcarskoj, i k}erku Jelenu, koja je krenula maj~inim stopama, a opersku karijeru izgradila u Nema~koj pod imenom Leandra Overman. Mla|o ^akarevi} je do kraja `ivota ostao privr`en zavi~aju, godinama je bio predsednik

Sestre ^akarevi} sa ro|akom Petrom Ivanovi}em

Petar ^akarevi} sa sinovima, k}erkama, snahama i unukom Petrom

Udru`ewa ^a~ana u Beogradu i, po sopstvenoj `eqi, sahrawen je u rodnom gradu. Me|u `ivima vi{e nije ni Dragoslav Gile ^akarevi}. Kao ekonomista, najpre je radio u Lu~anima, a odatle pre{ao u predstavni{tvo “Tipoplastike” u Beogradu. Bio je o`ewen Emilijom, medicinskom sestrom na VMA, i sa wom dobio k}erku Marinu, koja je zavrila studije ekonomije. Nata{a nas upoznaje i sa `ivotom `enskog dela porodice. - Tetka Nada je zavr{ila marketing 032/342-276

gimnaziju, kao devojka se ozbiqno bavila ko{arkom i me|u za~etnicima je ovog sporta u ^a~ku. Udala se za rudarskog in`ewera Petra Obradovi}a, koji je tako|e rodom iz ^a~ka. Wihov sin Sreten je diplomirani ma{inski in`ewer, a k}erka Marina prevodilac za {panski jezik. Moja druga tetka, Vera, koju svi u familiji zovu Lela, zavr{ila je sredwu ekonomsku {kolu, postala supruga ivawi~kog advokata Petra Mi}i}a, a wihovi sinovi, Velisav i Jovan, tako|e su vrsni advokati. Moja majka Qubica je po profesiji {umarski tehni~ar, a otac Borivoje ]irovi}, ro|en u starosede-

la~koj porodici u Kulinova~kom poqu, radio je kao laborant. Osim mene, oni imaju i k}erku Ivanu, koja je filolog, govori arapski i engleski jezik - navodi Nata{a Peri{i}, pravnik po profesiji. Vredna je pomena, a u dana{we vreme i po{tovawa, ~iwenica da svi unuci ^akarevi}a imaju porodicu i decu, a neki od wih i unu~i}e. Nekoliko dana pre nego {to smo, u hladu Nata{inog dvori{ta, slu{ali pri~u o ovoj familiji, u Beogradu je na svet stigao wen unuk Vidan Savi}, {esto po redu ~ukununu~e Petra i Marine ^akarevi}. E.V.


12

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 11. JUL 2014. GODINE


13

OBRAZOVAWE

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

ZAVR[EN UPIS U^ENIKA U SREDWE [KOLE

NAJPRIVLA^NIJA ZANIMAWA IZ OBLASTI MEDICINE, INFORMATIKE I EKONOMIJE vreme zakqu~ewa ovog broja “^a~anskog glasa” drugi upisni rok, predvi|en za u~enike koji u prvom roku nisu uspeli da obezbede mesto u sredwo{kolskim klupama, jo{ uvek nije bio okon~an. U prvom roku, kada je re~ o ~a~anskim {kolama, sva mesta su popuwena u Medicinskoj {koli, Gimnaziji i Prehrambeno - ugostiteqskoj {koli. Sumiraju}i utiske ovogodi{weg upisa, direktor Medicinske {kole Milorad Blagojevi} ka`e da su najaktuelniji obrazovni profili i ovoga puta bili “farmaceutski tehni~ar” i “medicinska sestra - tehni~ar”, prvi zbog mogu}nosti privatnog rada, a drugi zbog toga {to je veoma tra`eno u inostranstvu. U odeqewe budu}ih farmaceutskih tehni~ara u{li su u~enici koji su imali izme|u 81, 04 i 97, 60 bodova, dok je raspon bodova u odeqewu op{teg smera izme|u 80,20 i 96,40. - Evropa priznaje jedino

U

op{ti smer i zato ga i smatramo najboqim. U ovom odeqewu najve}i broj u~enika je sa strane, ima ih i iz Lebana, Pirota, Baqevca na Ibru, Ivawice. Najmawe je ^a~ana, samo pet. Izgleda da su na{a deca svesna da u Srbiji za medicinske tehni~are nema posla, a mawe su pokretqiva od vr{waka iz drugih krajeva. @ao mi je {to nam Ministarstvo nije odobrilo profil “gerijatrijska sestra”, uveren sam da je to zanimawe budu}nosti, jer je stanovni{tvo Srbije

sve starije. Tra`i}emo ga ponovo - ka`e direktor Medicinske {kole. Sva mesta u prvom roku popunile su i Gimnazija i Prehrambeno - ugostiteqska {kola. - Velika ve}ina upisanih u~enika je gimnaziju navela kao prvu `equ, {to zna~i da nisu zalutali, a broj bodova je od 75 do 100. Kvalitet u~enika koji su konkurisali za dru{tveno - jezi~ki smer je ne{to boqi nego prethodnih godina, dok su kandidati za prirodno - matemati~ki zadr-

NAU^ITE DA [IJETE, OBEZBEDITE SEBI RADNO MESTO, PREKVALIFIKUJTE SE

`ali visok nivo - konstatuje direktor Gimnazije Ivan Ru`i~i}. Od Dragana Kova~evi}a, koji rukovodi Prehrambeno-ugostiteqskom {kolom, saznajemo da je najboqe u~enike dobilo odeqewe budu}ih turisti~kih tehni~ara (od 67, 96 do 90, 48 bodova), dok Vladan Nicovi}, direktor Ekonomske {kole ka`e da su najkvalitetniji |aci u odeqewu “bankarskih slu`benika” (od 64 do 94 boda). On uo~ava da se “dowa granica” spustila u odnosu na prethodnu godinu i smatra da je uzrok “kompozitni test” na zavr-

{nom ispitu, koji je osmacima umawio broj bodova na osnovu uspeha. U Ekonomskoj {koli je za drugi upisni rok mesta ostalo samo na profilu “trgovac”, koje joj je Ministarstvo prosvete naknadno dodelilo. Tehni~ka {kola je tako|e popunila kvotu na ~etvorogodi{wim usmerewima, a predwa~ilo je interesovawe za zanimawa elektro struke. - Pokazalo se da je ubedqivo najja~i profil “elektrotehni~ar informacionih tehnologija”. U tom odeqewu }e biti sve suvi

odlika{i - nagla{ava Maksimovi}. U ovoj {koli je posle prvog roka mesta ostalo na trogodi{wim profilima za autoelektri~are i elektromontere mre`a i postrojewa. U Ma{inskoj {koli mesta za drugi upisni rok bilo je na ~etvorogodi{wim obrazovnim profilima “ma{inski tehni~ar za kompjutersko konstruisawe” i “ma{inski tehni~ar za reparaturu”, kao i na trogodi{wem profilu “operater ma{inske obrade”. E.V.

NAGRA\ENI NAJBOQI POLAZNICI REGIONALNOG CENTRA ZA TALENTE olaznicima Regionalnog centra za talente ^a~ak koji su na regionalnom i republi~kom takmi~ewu osvojili jedno od prva tri mesta 8. jula su uru~ene nagrade, na sve~anosti u sali Tehni~kog fakulteta. Obra}aju}i se u~enicima i wihovim mentorima direktor Centra Svetislav Markovi} se vratio u novembar pro{le godine, kada je u ^a~ku i Ivawici obavqeno testirawe novih polaznika. - U ovom ciklusu smo imali 390 polaznika, od kojih je 50 i ranije poha|alo Centar. Mentorski rad, ~asovi i izrada radova, trajali su sve do takmi~ewa. Na regionalno, 11. maja u ^a~ku, iza{lo je 95, a za republi~ko se plasiralo 36 osnovaca i 26 sredwo{kolaca. Na republi~koj smotri, 7. juna u Kragujevcu u~estvovalo je deset regionalnih centara iz Srbije. Na{i sredwo{kolci su osvojili pet, a osnovci

P

15 diploma, koje vrednuju ukupan rezultat - na testu i istra`iva~kom radu. Polaznicima na{eg centra pripala je i 31specijalna nagrada, koja se dodequje samo za rad - naveo je Markovi}, uz napomenu da je me|u polaznicima ovda{weg centra bilo i nekoliko u~enika iz Po`ege, ^ajetine i Priboja. Osim {to je Centar ove godine omasovqen, uvedene su i nove discipline, iz oblasti dru{tvenih nauka, pa su u~enici imali mogu}nost da se iska`u u 11 oblasti - matematici, fizici, hemiji, informatici, biologiji, geografiji, istoriji, engleskom jeziku, srpskom jeziku, kwi`evnosti i za{titi `ivotne sredine. Najboqi rezultat na takmi~ewima su, kao i prethodne godine, postigli mladi matemati~ari, sa kojima su radile Vera Lazarevi}, profesor TF, i asistent Marija \uki}. E. V.

RADIONICE NARODNOG MUZEJA I UDRU@EWA “BOSIQAK”

LETWE KREACIJE I ZANIMACIJE SVE ^A^ANSKE KONFEKCIJE (BE-EXPORT, SS-TEKSTIL, MOKOTEKS, DETEKS ITD), IMAJU IZRA@ENE POTREBE ZA VE]IM BROJEM [IVA^A, KOJIH NEMA NA TR@I[TU RADA. MI VAM PRU@AMO PRILIKU DA POHA\AJU]I III NIVO UBRZANOG KURSA [IVEWA, STEKNETE NOVU VE[TINU I UZ OBEZBE\ENU PRAKSU ZASNUJETE RADNI ODNOS, KURS PO^IWE 21. 6. TRAJE 4 NEDEQE, SVAKOG RADNOG DANA PO 4 SATA. TO VREME, NARAVNO UZ VA[ TRUD, JE DOVOQNO DA SAVLADATE VE[TINU [IVEWA NA INDUSTRIJSKIM MA[INAMA, KORI[]EWE SPECIJALNIH PAPU^ICA I ALATA. KURS VODI TEKSTILNI IN@EWER SA VI[EGODI[WIM ISKUSTVOM U RADU U KONFEKCIJAMA. ZA SVE IFORMACIJE SE MO@ETE OBRATITI NA TEL: 061/229-2801 ILI LI^NO U UL. PIVARSKA 10 U TERMINU 11 - 17 ~asova U^INITE NE[TO ZA SEBE I PRIJAVITE SE ateljedobrihkrojeva@gmail.com facebook.com/kurskrojenjaisivenja

okviru Letwih dana kulture, u dvori{tu Narodnog muzeja u ^a~ku odr`ava se tradicionalna radionica “Leto u muzeju”, namewena deci od sedam do dvanaest godina. - Radionica je likovno - edukativnog karaktera, a ove godine smo se opredelili za temu “Ku}a i svakodnevni `ivot”. Deca imaju priliku da upoznaju svakodnevni `ivot u pro{losti, kao i delove na{e etnolo{ke zbirke - obja{wava etnolog Ivana ]irjakovi}. Istih dana, utorkom i ~etvrtkom, ali od 11 do 12 ~asova, u Muzeju, tako|e u programu Letwih dana kulture, Socijalna zadruga `ena “Bosiqak” organizuje radionicu za odrasle, tokom koje polaznici savladavaju dekupa` tehniku i wome obnavqaju dotrajale predmete. Radionica “Pokrenimo niti” uprili~ena je drugu godinu zaredom, u u~ionici Gimnazije, sa ciqem da polaznici savladaju

U

osnove tkawa i pletewa. - Sredstva smo, kao i pro{le godine, dobili od Ministarstva kulture, ali ovoga puta je Muzej u projekat ukqu~io i udru`ewe “Bosiqak”. Prvi put su obuku poha|ale samo osobe `enskog pola, a sada su se prijavila i tri mu{karca. Me|u polaznicima je najvi{e sredwo{kolki - ka`e Sne`ana A{anin, etnolog. Instruktorke Biqana Anxi} i Leka Bojovi} planirale su 120 ~asova prakti~ne nastave, a na kraju }e u~esnici u holu Gimnazije prirediti zajedni~ku izlo`bu radova. E. V.


14

DRU[TVO

MEDIJSKA PISMENOST

NAU^ITE DA RAZUMETE MEDIJE posobnost da prepoznamo i razlikujemo medijsku manipulaciju od profesionalnog i odgovornog novinarstva nije uro|ena, ve} se sti~e tokom `ivota. Mladi su najpodlo`niji uticaju medija, jer nemaju razvijenu kriti~ku svest. O ovoj temi pi{e Velimir ]urgus Kazimir u kwizi „O medijskoj pismenosti“. @ivimo u vremenu informacija, u kome tinejxeri najve}i deo svog slobodnog vremena provode uz internet i televiziju. Uticaj informacija iz ovih, ali i drugih medija, na formirawe li~nosti tinejxera je veliki, jer oni te informacije nesvesno primaju. Medijski arhiv Ebart je 2011. godine objavio kwigu “O medijskoj pismenosti”, namewenu mladima. Oni medijske sadr`aje konzumiraju bez kriti~kog stava, a ova kwiga treba da poslu`i kao priru~nik za razumevawe medija. Medijska pismenost podrazumeva posedovawe kreativnih i kriti~kih ve{tina i znawa koji poma`u da se razumeju medijski sadr`aji, da se tuma~e i kriti~ki ocewuju, ali i da se stvaraju novi. Ove ve{tine omogu}avaju da bude shva}ena prava uloga medija, da se oslobodimo stereotipa i pa`qivo i kriti~ki posmatramo informacije koje dobijamo. Sposobnost da prepoznamo i razlikujemo medijsku manipulaciju od profesionalnog i odgovornog novinarstva, nije uro|ena. Ona se sti~e i na wu uti~e okolina – dru{tvo, {kola, roditeqi. - Sve mawe je u svakodnevnom `ivotu slepog poverewa u {tampanu re~ ili poruku plasiranu preko neke nacionalne televizije, posebno one dr`avne. Ipak, i daqe se mnogo vi{e veruje nego sumwa. Odnosno, veruje se se detaqima, a sumwa u globalnu sliku i obja{wewe“, konstatuje autor kwige “O medijskoj pismenosti”. Razumevawe medija, wihovo delovawe, na~in na koji funkcioni{u, kako se plasiraju i primaju poruke, kako se prate i analiziraju, veoma su va`ni za mlade qude, a veliku odgovornost za to ima i obrazovni

S

sistem. Koliko se o medijskoj pismenosti raspravqa u na{em obrazovawu, razlikuje od {kole do {kole. On podse}a na osnovne principe novinarstva, kao i na osnovna pitawa na koja treba da odgovori svaki novinarski tekst ili prilog: ko, {ta, gde, kada, za{to i kako. Samo takva informacija je potpuna. Pi{e i o rubrikama i medijskim `anrovima, potpunosti informacija, eti~kom kodeksu novinara, pravu na li~ni stav, objektivnosti, pravu na privatnost, ali i o onlajn novinarstvu i upotrebi novih medija. - Sa internetom je svet informacija do`iveo revolucionarnu promenu. Ta promena nije zavr{ena. Re~ je o procesu koji objediwava razli~ite aspekte tehnolo{kog, hardverskog, razvoja i inovacija u sferi programirawa i lingvistike. Mobilna telefonija sve vi{e postaje ravnopravna multimedijalna platforma za pristup razli~itim informacijama. Istovremeno, svaki korisnik takvog mobilnog telefona postaje potencijalni proizvo|a~ novih informacija, pi{e Velimir ]urgus Kazimir. Dakle, svi smo mi kreatori novih informacija. Nisu sve proverene, a mnogi poveruju odmah. Da bi se razvila svest o zna~aju kriti~kog i analiti~kog odnosa prema medijskim sadr`ajima, Medijska koalicija, koju ~ine Nezavisno udru`ewe novinara Srbije, Udru`ewe novinara Srbije, Nezavisno dru{tvo novinara Vojvodine, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija i PU Lokal pres, je pokrenula Kampawu za medijsku pismenost - “Ne daj da te spinuju”. Ova kampawa podr`ana je bespovratnim sredstvima Ameri~ke agencije za regionalni razvoj, a sprovodi je P.R.A. agencija. Na sajtu www.medijskapismenost.net se nalazi dosta tekstualnih i video materijala ~ija je svrha da uti~u na boqe razumevawe, ne samo pojma medijske pismnosti, ve} i na~ina na koji mediji uti~u na konzumente.

BESPLATNA PROVERA SLUHA U ^A^KU Poslovna jedinica Audiovoxa u ^a~ku, u Ulici kraqa Petra I broj 30, omogu}ila je gra|anima besplatnu proveru sluha u ^a~ku. Svi zainteresovani gra|ani termin mogu zakazati pozivom na broj telefona 032/347-885, od devet do 16 ~asova. Jedna u pet osoba preko 55 godina starosti ima neke pote{ko}e sa sluhom, a kako godine prolaze taj odnos se pove}ava na jednu osobu od tri. Jasniji sluh pravi razliku u velikom broju situacija u komunikaciji sa familijom i prijateqima, prilikom gledawa televizije, u~e{}em u saobra}aju i dr.

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

“^A^ANSKI GLAS” 16. JULA SLAVI 82. RO\ENDAN

UPRKOS KONKURENCIJI MODERNIH KOMUNIKACIJA

“^a~anski glas” }e u sredu proslaviti pisali i sara|ivali sve ove godine mnosvoj 82. ro|endan. Obele`avawe datuma gi poznati i priznati ^a~ani, ali i saosnivawa “^a~anskog glasa”, uvek je po- radnici iz drugih sredina, akademici, vod za osvrt na daleki po~etak. [tampa- advokati, lekari, profesori univerzitewe prvog broja lista pokrenuli su 16. ju- ta, kwi`evnici, slikari, pesnici... Za la 1932. godine diplomirani pravnik razliku od tog doba, kada su se novinar\or|e \oko Milovanovi} i profesor stvom u ^a~ku bavili iskqu~ivo mu{kaVladimir Kosti} Kostin. Po~iwalo se rci, dana{wu redakciju ~ine `ene. skromno, list je slagan ru~no, slovo po “Glas” je po kadrovskoj strukturi najproslovo, red po red, a stiglo se do kompju- fesionalniji medij u okrugu, jer redaktera, Interneta i dnevnog portala. ciju ~ini osam visokoobrazovanih noviVe} na naslovnoj stranici prvog bro- nara. Novinari nisu {tedeli sebe, a vrja osniva~i su definisali svoju misiju lo ~esto nisu bivali po{te|eni... List je re~ima: “... Izvesni prijateqi nas u tom smislu odvra}aju od na{eg poku{aja. Me|utim, imaju}i pred sobom samo jedan uzvi{eni zadatak, mi }emo, ma i po cenu velikih te{ko}a, otpo~eti jedno i i rizi~no delo, ra~unaju}i unapred na probu|enu, visoku svest svih na{ih ^a~ana. Na{ ciq je dakle, lokalno kulturSedi{te redakcije danas u Bulevaru oslobo|ewa 37 ni-prosvetni, komunalni i obave{tajni...”. svojim pisawem i istra`ivawima otkriZahvaquju}i toj “probu|enoj visokoj vao mnoge talentovane qude iz sveta nausvesti” na{ih ~italaca, ovaj nedeqnik je ke, kulture, sporta, koji su postali znaopstao, uprkos nezapam}enoj konkurenci- ~ajna imena u zemqi i svetu, a mnogi su se ji koju name}u savremene tehnologije ko- i sami ogla{avali u na{em listu. Kada municirawa, i to, kao jedan od najstari- bude pisana istorija ^a~ka, istra`ivajih lokalnih listova na Balkanu. U ovoj ~i }e, kao i do sada, koristiti ne samo kategoriji u Srbiji je pre “Glasa” osno- zvani~na dokumenta mnogih institucija van jedino “Pan~evac”. Gaze}i devetu de- ve} i tekstove “^a~anskog glasa”, zato ceniju postojawa na{ nedeqnik, koji od- {to je na svojim stranicama na{ list ~iuvek izlazi petkom, sa tako dugom tradi- taocima ponudio `ivot, sa svim uzleticijom u informativnoj i izdava~koj de- ma i padovima. Za vi{e od osam decenija, latnosti, po mi{qewu mnogih na{ih ~i- “Glas” se uzidao u istoriju ovog grada, talaca, je brend Grada ^a~ka i Moravi~- nastoje}i da bude i ostane - hroni~ar, kog okruga. U proteklom periodu obja- glasono{a i ogledalo vremena i qudi u vqeno je vi{e od 4.000 brojeva. U listu su wemu. Z. L. S.


15

SELO

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

SUTRA PO^IWE MANIFESTACIJA POSVE]ENA PROFESIONALNOM VO]ARSTVU

PIJA^NI BAROMETAR

DANI SRPSKE KAJSIJE

od pokroviteqstvom Grada ^a~ka, a u organizaciji Udru`ewa proizvo|a~a kajsije i ostalog ko{ti~avog vo}a “Miokova~ka kajsija” i Mesne zajednice “Miokovci”, sutra i u nedequ, u Miokovcima }e biti odr`ana {esta manifestacija pod nazivom “Dani srpske kajsije”. Manifestacija je posve}ena profesionalnom vo}arstvu, a posebno prosperitetu kajsije i ostalih ko{ti~avih vrsta vo}aka na na{em prostoru, kao i strategiji razvoja agro-biznisa. Zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}, istakao je da su “Dani srpske kajsije” zna~ajna privredno - turisti~ka manifestacija, jer ona promovi{e

P

kajsije, Miokovce i Grad ^a~ak. - Ovo je prilika da se rezmene iskustva poqoprivrednika, otkupqiva~a i prera|iva~a kajsije. Na na{em terenu kajsija se uzgaja na oko 200 hektara, samo na podru~ju Miokovaca, sa velikim procentom {e}era, visokim procentom suve materije i prose~nim prinosom od osam do deset tona. Grad podr`ava ovu manifestaciju i finansijski sa 400.000 dinara. Veliki problem sa kojim se suo~avaju proizvo|a~i kajsije je niska otkupna cena, koja je ispod svakog nivoa - rekao je Lukovi}, na konferenciji za novinare, odr`anoj u ponedeqak. U ciqu unapre|ewa

PROGRAM Subota, 12. jul 10,00 - Liturgija u miokova~koj crkvi 15,00 - Postavqawe izlo`bi kajsije, prera|evina od kajsije, starih i novih rukotvorina, umetni~kih radova i sli~no 15,30 - Otvarawe izlo`bi 16,00 - “Okrugli sto” u miokova~koj {koli 18,00 - Sve~ano otvarawe manifestacije (defile ko~ija kroz selo, polagawe venaca borcima rata od 1912. do 1918. godine, intonirawe himne, blagosiqawe manifestacije od strane sve{tenika, beseda gradona~elnika, dodela priznawa najboqim proizvo|a~ima kajsije i zaslu`nima za odr`avawe manifestacije) 18,30 - Sve~ana akademija (uvodna re~ gradona~elnika, kulturno - zabavni program) 20,30 - Saborisawe pod {atrom Nedeqa, 13. jul Prodaja kajsije i sportske aktivnosti

proizvodwe kajsije, bi}e odr`an i okrugli sto, na kome }e u~estvovati poqoprivredni proizvo|a~i, prera|iva~i i stru~waci iz ove oblasti. - Na okruglom stolu }emo diskutovati o kajsiji sa stru~ne i nau~ne strane. U dogovoru sa organizatorima, odlu~ili smo da ove godine razgovaramo o “Sortimentu kajsije u na{oj zemqi i u regionu”. U okviru ove teme, osvrnu}emo se na to {ta se gaji kod najve}ih svetskih proizvo|a~a kajsije, u Turskoj, Iranu, Uzbekistanu. Zatim, {ta se to gaji u bli`im zemqama, Italiji, kao najve}em evropskom proizvo|a~u, [paniji, Francuskoj, Rumuniji, Ma|arskoj, i na kraju {ta je trenutno kod nas aktuelno i kakve su mogu}nosti da sorte iz okru`ewa u|u u na{e zasade. Predavawe o uticaju na~ina prerade ko{ti~avog vo}a na prinos rakije, odr`a}e Branko Popovi}, sa Instituta za vo}arstvo u ^a~ku. Profe-

sor Agronomskog fakulteta dr Tomo Milo{evi} govori}e o iskustvima gajewa tre{we u gustoj sadwi najavio je Ivan Gli{i}, sa katedre za vo}arstvo Agronomskog fakulteta iz ^a~ka. U okviru ove manifestacije predvi|en je i bogat kulturno-umetni~ki program, koji }e biti realizovan u saradwi sa KUD “Abra{evi}”, a koji je najavio umetni~ki rukovodilac Dragi{a Gavrilovi}. Vojkan Tomi}, predsednik UO Udru`ewa “Miokova~ka kajsija” upozorio je da grad posledwih godina uni{tava plod i apelovao na lokalnu samoupravu da se ubudu}e rakete za odbranu od grada nabavqaju u novembru ili decembru. - [tete su ogromne i to nije prvi put da se de{ava. Posledwih nekoliko godina nas uni{tava grad, a ~ak se postavqa i pitawe opstanka. O{te}ena su i stabla, ne samo plodovi. Posle grada pojavile su se bolesti na stablima koje

}e biti te{ko sanirati. Uni{teni su i mladari za slede}u godinu. Ako se ne bude ni{ta uradilo na poboq{awu protivgradne za{tite, postavqa se i pitawe opstanka mladih na selu. Mi smo spremni da u~estvujemo u kupovini raketa - rekao je Tomi}. U selima ~a~anskog kraja posledwih godina bele`i se tendencija porasta prinosa kajsije, a i sve je vi{e zasada sa ovom vo}kom, pa se o~ekuje da za pet - {est godina koli~ine budu duplirane. Novi zasadi nikli su u Mili}evcima, Kamenici, Prawanima… Prema re~ima predsednika MZ “Miokovci” Zorana Nikitovi}a, ove godine je smawen prinos kajsije, koji }e biti oko 150 vagona, {to je dvostruko mawe nego pro{le godine, dok je otkupna cena samo 20 dinara. Tom prilikom, Nikitovi} je zahvalio rukovodstvu Grada ^a~ka na podr{ci, ovoj veoma zna~ajnoj manifestaciji. N. R.

POVR]E krompir 50 pasuq 300 - 350 paprika 100 - 120 paradajz 80 - 100 krastavac 70 - 80 praziluk 100 tikvice 50 gra{ak 250 brokoli 300 boranija 200 kupus 50 karfiol 300 per{un 30 {argarepa 40 cvekla 60 zelena salata 25 crni luk 50 beli luk 400 rotkvice 30

VO]E sve`e {qive 80 - 100 suve {qive 250 - 400 {umske jagode 1.000 jabuke 130 kru{ke 100 borovnica 800 tre{we 250 vi{we 80 kajsije 100 breskve 70 - 100 jagode 150 maline 250 lubenice, diwe 50, 80 ju`no vo}e 100 - 250 orasi 700 - 800

PROIZVO\A^I KAJSIJE NEZADOVOQNI OTKUPNOM CENOM OD 20 DINARA remenske nepogode, ki{a i grad, znatno su o{tetile i umawile ovogodi{wi prinos kajsije, a proizvo|a~i su posebno nezadovoqni otkupnom cenom od 20 dinara, jer smatraju da je veoma niska. Tim povodom, predstavnici Udru`ewa proizvo|a~a kajsije i ostalog ko{ti~avog vo}a “Miokova~ka kajsija”, u ponedeqak su se sastali sa zamenikom gradona~elnika Radenkom Lukovi}em, zahtevaju}i da lokalna samouprava posreduje u re{avawu ovog problema, tako {to bi omogu}ila kontakte sa otkupqiva~ima, radi dogovora o prihvatqivoj ceni. Zoran Nikoli}, vo}ar i predsednik MZ “Miokovci”, ka`e da je trenutna otkupna cena kajsije od 20 dinara “prava katastrofa”. - Cena proizvodwe kajsije je oko 27 dinara. Dakle, mi smo u minisu. To je katastrofa za na{e selo. Nije problem samo ova godina, i pro{le je otkupna cena kajsije

V

„PRAVA KATASTROFA” bila niska. Ako neko ne bude reagovao, grad ili dr`ava, da se cena podigne bar za nekoliko dinara, bi}e to veoma lo{e za proizvodwu kajsija, kao i za samo selo, jer kao {to vidite, sela se sve vi{e prazne. Mi proizvo|a~i ne mo`emo da uti~emo na cenu, nas niko ne pita, a ne znamo na osnovu ~ega se te cene formiraju. Cena kajsije na svetskom tr`i{tu je od 60 centi do 1,15 evra. Kod nas je mizerna, 20 dinara - kazao je Nikoli}. Prema wegovoj proceni, realna cena za kilogram kajsija, koja bi proizvo|a~ima omogu}ila minimalnu zaradu, je 40 dinara. Predsednik UO Udru`ewa

“Miokova~ka kajsija” Vojkan Tomi}, istakao je da }e pre baciti kajsiju, nego da je predaje po ceni od 20 dinara. - Ovih dana je po~eo otkup, a cena je 20 dinara. I grad nas je prili~no o{tetio. Ako ostane ovakva cena ne}u je predavati, svu kajsiju }u baciti u potok - rekao je Tomi}, dodaju}i da }e se posle ove sezone, proizvo|a~i udru`iti, kako bi poku{ali da naprave sopstvenu hladwa~u. - Poku{a}emo da napravimo hladwa~u, o~ekujemo podr{ku lokalne samouprave, ali se moramo izboriti da prodamo ovogodi{wi

rod - nagla{ava Tomi}. Zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} sla`e se sa proizvo|a~ima da je cena veoma niska i da dovodi u pitawe opravdanost gajewa kajsije. - Mi mo`emo da saslu{amo na{e vo}are sa kojim problemima se suo~avaju, ali na niske otkupne cene grad ne mo`e da uti~e. Poku{a}emo da spojimo proizvo|a~e, prera|iva~e i otkupqiva~e, kako bi postigli dogovor oko neke korektne cene. ^iwenica je da je otkupna cena od 20 dinara za kilogram kajsija nerealna, a {ta je uticalo da u godini, kada je rod ispod proseka, bude tako niska, te{ko je re}i. Imamo velikog otkuqiva~a “Takovo” i stupi}emo u kontakt sa rukovodstvom ove firme - rekao je, izme|u ostalog, Lukovi}. N. R.

MLE^NA PIJACA projino bra{no 90 pili}i 350 - 370 jaja 6 - 12 kajmak 500 - 600 sir 250 - 400 pr{uta 1.300 - 1.500 slanina 350 - 800 suxuk 800 - 850

STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici - 180 prasi}i 230 - 250 ovce 130 - 140 jagwad 220 - 230 p{enica 25 kukuruz 24 je~am 25


16

KULTURA

OD PONEDEQKA PO^IWE FESTIVAL AMBIJENTALNE I ETNO MUZIKE „KARUSEL 2014”

„DRUGO I DRUGA^IJE” DIREKTNO NA INTERNETU od sloganom “Drugo i druga~ije” u ponedeqak }e u na{em gradu u okviru programa Letwi dani kulture ^a~ak 2014. zapo~eti Festival ambijentalne i etno muzike “Karusel” u oraganizaciji istoimene Asocijacije za umetnost i kulturu i, po prvi put, uz partnerstvo Turisti~ke organizacije ^a~ak. Festival }e trajati do 14. avgusta, a realizova}e se u naredna ~etiri ponedeqka od 20,30 do jedan sat posle pono}i, u dvori{tu Umetni~ke galerije “Nade`ada Petrovi}”. Umetni~ki direktor manifestacije je Du{an Darijevi}, a Predrag Boji} je lice odgovorno za tehni~ku realizaciju festivala, koji }e pored ostalog, prvi put u na{em gradu imati direktan prenos na internetu. Po~etku Festivala prethodi izlo`ba fotografija “Karusel 2013” koja }e ve~eras biti otvorena u Galeriji “Risim”. Festival }e u ponedeqak, 14. jula sve~ano otovoriti ~uveni ~a~anski kantautor Zoran Brankovi} sa grupom “Kolence” (Biqana Petkovi} i Vesna Ili} Dimi} - ^a~ak/Beograd); Nikola Staki} (Krupaw/Beograd), Mina Matija{evi} trio (Aleksandar Alempijevi} i Stevan Milijinovi} ^a~ak); Muris Varaji} (Sarajevo) i “Fish in oil” iz Beograda. Narednog

ponedeqka nastupi}e: Jerry Ma`gon iz Maribora, Nikola Radovi} bend (^a~ak/Beograd), Pera Xo i Nenad Zlatanovi} (Beograd), Milan Petrovi} Quartet, Beograd i “Troublemakers” ^a~ak. Ve~e 28. jula otvori}e Branislava Jokovi} iz Lu~ana, a nastaviti sa svirkom bendovi “Aramu{“ iz Vrwa~ke Bawe, “Naked” iz Beograda, “Anima mundi” i “Jazz selekcija” iz ^a~ka. U ponedeqak, 4. avgusta svira}e “Zhizon” iz Zrewanina, “Preduze}e za muzi~ku recikla-

`u” iz Beograda, “Jazz project” iz ^a~ka, “Ti Fafa i ja“ i “Echo ega” iz Kragujevca. Pored `ivih svirki, Festival }e pratiti i muzi~ke radionice koje se odr`avati od 15. jula do 8. avgusta u dvori{tu Narodnog muzeja od 20,30 do 22 sata, a premijerno }e 11,12. i 14. avgusta od 20,30 u galerijskom prostoru Umetni~ke galerije biti odr`an i “NUMA FEST”, koncert autorske nove umetni~ke i ambijentalne muzike. Z. L. S.

FIJAKERE, FOLKLOR I FUDBAL ZA^INI]E GULA[

S

DOM KULTURE Petak i subota, 11. i 12. jul 2014. - KAKO DA DRESIRATE SVOG ZMAJA 2 (3D), dugometra`ni animirani film (velika sala u 16 i 18 ~asova)

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

On je pla}eni ubica. I ima neka pravila za vas. Ali pravila su tu da bi se kr{ila, zar ne?

SUTRA PETROVDANSKI SABOR U PREQINI

10,30 usledi}e vo`wa fijakerima kroz selo, koji }e me{tane pozvati na saborovawe. U 12 ~asova za-

VODI^ KROZ KULTURNA DE[AVAWA

POKLON KWIGE

[ejn Kun ADRESA NEPOZNATA

P

vetom liturgijom, koja }e sutra biti slu`ena u osam ~asova u mesnoj crkvi Svetog Joakima i Ane, zapo~e}e drugi po redu, obnovqeni Petrovdanski sabor u Preqini, ~ija tradicija datira jo{ s kraja 19. veka. Organizator ovog Sabora je KUD “Preqina” iz Preqine, na ~elu sa predsednikom Milisavom Marjanovi}em, koji je najavio celodnevni program. Doma}in sabora je dr Miladin [evarli}. Nakon lomqewa slavskog kola~a, u

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

po~e}e takmi~ewe u kuvawu gula{a, pobednici }e biti progla{eni u 18, 45, neposredno pred po~etak

kulturno-umetni~kog programa u 19 ~asova. Sve~ani defile u~esnika programa, kulturno-umetni~kih dru{tava, izvornih peva~kih grupa i drugih izvo|a~a, krenu}e u 18 ~asova. Dok se gula{ bude kr~kao, u 17,15 startova}e fudbalsko nadmetawe veterana. Svi sadr`aji Petrovdanskog sabora odr`ava}e se u crkvenoj porti, a u slu~aju ki{e bi}e izme{teni u sportsku halu, ka`e u ime organizatora Milisav Marjanovi}. Z. L. S.

Petak i subota, 11. i 12. jul 2014 - TRANSFORMERSI: DOBA IZUMIRAWA (3D), igrani film rediteqa Majkla Beja (velika sala u 20 ~asova)

Subota, 12. jul 2014. - PREZENTACIJA, pozori{ni komad u izvo|ewu Teatra “Estet” iz ^a~ka. Tekst: Boris Kapetanovi}; Re`ija: Ba}ko Bukumirovi}; Organizacija: Dom kulture ^a~ak Plato kod restorana “Sunce” u Ov~ar Bawi, u 20:30

Ako ~itate ovo, vi ste ro|ene ubice i qudi koji su vas regrutovali to znaju. Imate sve potrebne kvalifikacije. Prvo, niko vas nikada nije voleo – dakle, ne ose}ate empatiju zbog gubitka. Da biste iskusili gubitak, morate imati ne{to {to }ete izgubiti. A kako je qubav, koju nikada niste osetili, ne{to najzna~ajnije {to ~ovek mo`e da ima, li{eni ste svakog ose}awa. Xon Lago je lo{ momak, ali najboqi u onome {to radi. Najuspe{niji je ~lan mre`e pla}enih ubica zaposlenih u izmi{qenoj kompaniji, koja svoje kandidate zapravo obu~ava da se uvuku u multinacionalne korporacije i elimini{u strogo ~uvane rukovodioce. Xon je unajmqen da ubije za{ti}enog partnera firme u presti`noj advokatskoj firmi na Menhetnu. Dok priprema kafu i odgovara na telefonske pozive, savr{eno lako pribli`ava se svom ciqu. Me|utim, ovog puta hvata se u ko{tac sa najprivla~nijim i najte`im suparnikom do sada, prelepom agentkiwom FBI-ja koja vreba istu `rtvu.

PRI^E ZA DEVOJ^ICE OD [EST GODINA Predstavqamo vam ru`i~aste pri~e o qudima i `ivotiwama, pune pustolovina, pou~ne i tople, pri~e za ~etvorogodi{we, petogodi{we, {estogodi{we i sedmogodi{we devoj~ice, prilago|ene wihovom uzrastu. Devoj~ice }e u ovim zabavnim kwigama mo}i da u`ivaju u predivnim klasi~nim bajkama i basnama, kao i u prelepim crte`ima.


PETAK 11. JUL 2014. GODINE

PRAVOSLAVQE

17


18

KULTURA

PRIZNAWE KULTURNOG CENTRA “SRPSKA KRUNA” IZ KRAGUJEVCA ^A^ANSKOM ZDRAVI^ARU

ORDEN PRVOG REDA TOMISLAVU KECOVI]U K ulturno istorijski centar “Srpska kruna” iz Kragujevca odlikovao je nedavno zdravi~ara iz ^a~ka Tomislava S. Kecovi}a Ordenom “Kruna” Prvog reda za “gra|anske zasluge u negovawu ostvarenih rezultata u oblasti kulture Stare Srbije”. Ovo “Sveto znamewe ~asti i du`nosti” kako su naveli darodavci odlikovawa, Kecovi}u je uru~ila generalni sekretar “Srpske krune” Mirjana Radenkovi}. Kecovi} je kao zdravi~ar i peva~ izvornih narodnih pesama vi{e puta nastupao na duhovnim i kulturnim manifestacijama u organizaciji ove institucije, pored ostalog na smotrama “Abra{evi}a” iz cele Srbije, kwi`evnim promocijama i drugim kulturnim i istorijskim doga|ajima u gradu na Lepenici, u srcu [umadije. Z. L. S.

KONCERT KUD-A „SRPSKI JELEK” NA GRADSKOM TRGU

SRCEM ZA SVOJ GRAD L etwe dane kulture ^a~ak 2014, otvorili su 27. juna na Gradskom trgu koncertom “Srcem za grad” Mladena Gojkovi} i KUD “Srpski jelek”. Ovu humanitarnu manifestaciju pod istim nazivom Gojkovi}ka organizuje ve} peti put, a namewena je, pre svega, licima sa posebnim potrebama, ali odr`avawem na javnom prostoru, naravno, i svim sugra|anima. Me|u vi{e od 60 u~esnika programa, koji je otvorio truba~ki orkestar Mila Stani}a iz Trbu{ana, nizali su se nastupi Radojka Stojkovi}a, harmonika{a, peva~a i kompozitora narodne muzike sa grupom iz Mirosaqaca kod Ariqa, oglasio se i Miodrag Mijo Baji}, najstariji harmonika{ i graditeq ovog instrumenta iz Trbu{ana, mladi ^a~anin Ilija Davidovi}, u~esnik jednog od poznatih medijskih takmi~ewa u solo pevawu, osvojio je simpatije publike koja je tra`ila da ponovo zapeva, a svojim repertoarom izvornih pesama predstavile su se peva~ka grupa “Abra{evi}a”, mu{ki

^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Mark Mazeti

HIRUR[KI PRECIZNO Neispri~ana pri~a o tajnom ratu Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava. Uzbudqivo svedo~ewe zasnovano na iskazima u~esnika i svedoka o novoj vrsti tajnog rata – istina koja prevazilazi najneverovatnije trilere. Sjediwene Ameri~ke Dr`ave po svetu vode novu vrstu rata protiv islamskog ekstremizma. To je tajni rat koji se pro{irio iz Pakistana i Avganistana na Jemen i Afriku. CIA je postala vi{e nego ikad paravojna agencija, kojoj Bela ku}a daje naloge za ubijawe neprijateqa. Ona sve vi{e koristi privatne bezbednosne firme i bespilotne letelice da izvodi ubistva „preko posrednika“, a Pakistan je najistaknutije bojno poqe za ovu tajnu vojsku. U kwizi Hirur{ki precizno Mark Mazeti iznosi neverovatnu pri~u u koju su upleteni visoki zvani~nici. Tu su na~elnici ISI-ja u pat poziciji sa slu`benicima CIA, a Pentagon s Belom ku}om. Iznet na izuzetan na~in i uverqivo ispripovedan, tekst Hirur{ki precizno pravo je otkrovewe. Mark Mazeti je dobitnik Pulicerove nagrade, kao i drugih nagrada za novinarski rad. Kwiga Hirur{ki precizno je uzbudqiva, po sadr`aju podse}a na triler, ali je dokumentovana.

BROZ PROTIV TITA

i `enski sastav “Srpskog jeleka”, `enaska grupa “Zlatne ruke”, solo ta~ke imali su ~lanovi “Jeleka” Bo`idar Popadi} i Mirko Bo{wakovi}, a sve u~esnike programa pratio je orkestar muzi~ara iz ^a~ka i okoline. Lepo junsko ve~e poslu`ilo je ^a~anima da odahnu od ki{e i opuste se uz sat i po ovog programa i kola~e koje

je za ovu priliku darovao “Dezert”. Posle ovog koncerta, KUD “Srpski jelek” nastupio je i u programu Kulturno leto u Gorwoj Trep~i, a ovo dru{tvo o~ekuje i vi{e aktivnosti na predstoje}em Saboru frula{a u Prislonici krajem jula, kao i na drugim manifestacijama narodnog stvarala{tva. Z. L. S.

IGRA]E SE NA ^ETIRI LOKACIJE

P

POKLON KWIGE

Pero Simi}

„BAMBI” I KUD „TANASKO RAJI]” U PROGRAMU LETWIH DANA KULTURE 2014.

ro{le subote u dvori{tu Narodnog muzeja, a u okviru programa Letwih dana kulture ^a~ak 2014. svojim sadr`ajnim programom predstavio se KUD “Tanasko Raji}” iz Qubi}a, a sat kasnije na Gradskom tgu, publiku su odu{evili, kao i uvek, mali{ani de~jeg folklornog ansambla “Bambi”, koji ve} 16 godina uspe{no vodi koreograf Nikola Novakovi}. Najmla|i folklorci izveli su kola`ni pro-

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

gram, koji }e biti repriziran u subotu 19. jula u 19 ~asova u Gradskom parku, a uz ostale u~esnike, nastavi}e se tokom celog leta i na platou ispred Gimnazije. Vaqa re}i da su iz “Bambija” potekli i mnogi igra~i prvih ansambala ve}ih kulturno-umetni~kih dru{tava u gradu i zemqi, jer su ba{ u ovom dru{tvu zavoleli svoje prve korake u opan~i}ima i narodnoj no{wi. Programi }e trajati do kraja avgusta. Z. L. S.

Kako je zaista po~eo raspad Jugoslavije. Ova kwiga govori o tome kako je do{lo do napu{tawa titoizma, do tog presudnog ekonomskog i do sada pre}utkivanog istorijskog prevrata. Neprikosnoveni vladar socijalisti~ke Jugoslavije od 1944. do svoje smrti 1980. godine, Josip Broz Tito je u posledwih osam godina `ivota u su{tini poni{tio sve ono po ~emu su ga i svet i istorija prepoznavali i prihvatali. Odlu~io je da, uz podr{ku svog najbli`eg saradnika Edvarda Kardeqa, Jugoslaviju i wenu vladaju}u partiju vrati dvadesetak godina unazad, da raspar~a centralizovanu i koherentnu dr`avu, da napusti politi~ku filozofiju koja ga je posle razlaza sa Staqinom u~vrstila kao vo|u ne samo najsno{qivije i najprosperitetnije zemqe Isto~ne Evrope nego i pokreta nesvrstanih zemaqa koje su se izmakle blokovskoj podeli sveta. Odlu~io je da okrene le|a „titoizmu“. Koji su sve uzroci doveli do ovakvog raspleta, {ta su bili objektivni a {ta subjektivni razlozi za ovaj zaokret, koliko su u predstoje}em krvavom raspadu Jugoslavije igrali ulogu stari nacionalni antagonizmi ju`noslovenskih naroda, koliko ustav iz 1974, a koliko reformski kurs i nezaustavqiva liberalna politi~ka strujawa u jednoj ve} oko{taloj i istro{enoj ideolo{koj matrici – pitawa su na koja u svom nepristrasnom istra`ivawu razli~itih uzroka raspada Jugoslavije postavqa publicista Pero Simi}.


19

KULTURA

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

INTERVJU: PESNIKIWA ANA RISTOVI], LAUREAT 51. DISOVOG PROLE]A

OBOGA]ENA „@IVIM” @IVOTOM…

“Hvala svim ^a~anima kojih nema vi{e, a koji su danas ipak, na neki na~in tu i bez kojih ni mene ne bi bilo”, rekla je Ana Ristovi}, jedna od samo ~etiri `ene pesnikwe, dobitnice Disove nagrade, na zavr{noj sve~anosti Disovog prole}a. ”Negujem puteni odnos prema stvranosti”, “Zmaj si na vetru, ne vi{e du{a na promaji”, “Evo onih koji na le|ima nose razapetu mapu neba”, “Vosak mo`e da svetli i bez `i`ka i bez plamena, bojom ma{te i ~arolije”, stihovi su pesnikiwe kojima je predstavqena na izlo`bi o laureatu. @ivot je kqu~ za razumevawe Anine provokativne poezije, {to ilustruje i stavom “Stvarawe obnavqa, ne uni{tava, du{a nam je ~esto u nosu, ili u nogama, ili me|u nogama…” Kroz “@ivot u retrovizoru” Ana, kao i wen otac ^a~anin Aleksandar Ristovi}, proizvodi “efektne pesni~ke slike”, ali kod Ane je taj imaginativni svet oboga}en, kako re~e kriti~ar i “`ivim `ivotom”… Kako se ose}a mlad pesnik kada dobije Disovu nagradu, koju su u ranijim generacijama obi~no dobijali oni koji su svodili ra~une? - Upravo zbog toga se ose}am izuzetno po~astvovano, kao i zbog imena koje ona nosi. Nagrada za mene ima simboli~no zna~ewe prvo zbog toga {to je i moj otac dobio 1983. godine, {to se dodequje u ^a~ku, za koji sam, naravno, i porodi~no i korenima vezana, a s druge strane, veoma mi zna~i i {to sam tek ~etvrta `ena koja je dobila Disovu nagradu, i volela bih, kada bi je i nakon mene ~e{}e dobijale pesnikiwe. Na`alost, upravo to {to ste rekli, kod nas u Srbiji, morate otprilike prvo da svedete neke ra~une, pa da vas onda na neki na~in priznaju, a osoba koja je mlada, ili je na pragu nekih sredwih godina, ne mo`e puno toga da o~ekuje. Zna~i mi i iskorak ovog `irija, koji se odlu~io da nagradu dodeli

NA LISTI CENTRA “SOUTHBANK” IZ LONDONA

PESMA “OKO NULE” ME\U 50 NAJBOQIH U SVETU Upravo ovih dana je objavqena vest da se me|u pedeset najboqih qubavnih pesama sveta, nastalih u posledwih 50 godina, na presti`noj listi Centra “Southbank” iz Londona, na{la i pesma Ane Ristovi} “Oko nule”. Re~ je o “istinski internaconalnom i stilski raznovrsnom odabiru koji predstavqa reprezentativni presek savremene qubavne poezije”. Odabranu pesmu dobitnica Disove nagrade govori}e 20. jula u Centru “Southbank” u Londonu.

meni, a ne nekom ko ima dvadesetak kwiga poezije. “Putovawe u sredi{te sebe” je Va{ stih koji bi mogao biti i jedna od dobrih definicija poezije? - Poezija nas na neki na~in suo~ava sa samima sobom i sa stvarno{}u. Razlikuje se od proze, pre svega po dubini svog pogleda, jer ~ini mi se, da bi neko pisao pesme, pre svega, mora da ima {iroko otvorene o~i, ove, koje svi imamo, a i one unutra{we, da bi prepoznavao i sagledavao one sitnice iz stvarnosti kojima smo svi okru`eni, a koje ~esto ne prime}ujemo. E, u tome se poezija razlikuje od proze, koja nudi neka druga sagledavawa. Va{a poezija je u dobroj meri erotizovana ili koristi erotsku terminologiju. Otvoreno govorite o sno{aju, spermi, vulvi… i “nezavisnim `enama, vi{e nego ikad” koje “tonu u mutne snove” i “hrane se pilulama neispuwenih obe}awa”… Da li je ba{ u tome, u tom ~inu obnavqawa `ivota i su{tina obnavqawa umetnosti? - Naravno da jeste, dobro ste zapazili, s tim {to, rekla bih, da se ja u poeziji dosta koristim nekim `enskim pitawima i volim provokativno o tome da progo-

vorim i da pi{em, i u svakom slu~aju, u ovoj posledwoj zbirci mo`da se nisam toliko bavila tim pitawima, ali u prethodnoj jesam. Va{a poezija, kao ni poezija Va{eg oca, nije nimalo jednostavna za prevo|ewe. I sami prevodite, pa koliko je te{ko dosti}i autenti~nost poetskog smisla, kakve su refleksije prevoda Va{ih stihova u tom probirqivom svetu? -Poezija mi je do sada prevo|ena na mnoge jezike, a kwige pojedina~no su prevedene na nema~ki, slova~ki, slovena~ki i ma|arski. I sama kao prevodilac mislim da je veoma te{ko prevoditi poeziju ukoliko i sami niste pesnik. Zbog toga su najboqi prevodioci poezije zapravo pesnici. Pogotovo je te{ko prevoditi rimovanu poeziju, moja to nije, ali zavisi od jezika do jezika. Veoma je bitna i saradwa pesnika i prevodioca, zbog toga {to sam pesnik mo`e da sugeri{e prevodiocu kako da zadr`i smisao pesme, a da na neki na~in ne promeni wen oblik. Ja sam imala tu saradwu, pogotovu sa prevodiocem na nema~ki jezik. Postoji teorija, ~ini mi se da je to rekao pesnik Vilijem Blejk, da je poezija “ono {to ostaje izgubqeno u prevodu”, u smislu, da je nemogu}e prevesti je na drugi jezik, a da to bude ta pesma, i da je to uvek neka druga pesma. S druge strane, sami prevodi na druge jezike doprinose tome da poezija putuje, da prevazilazi granice i u tom smislu prevodioci jesu oni koji grade mostove. Gde biste Vi sebe kao pesnika `anrovski svrstali? - Pravo da vam ka`em ne znam, kriti~ari su ti koji vole da pesnike sme{taju u odre|ene fioke, {ablone, u su{tini zato {to im je tako lak{e. Volela bih da sam me|u “nesvrstanima”, utoliko {to danas u svetu, u politici, ta kategorija vi{e ne postoji, ja bih volela da sam u toj kategoriji u poeziji. Kakve }ete utiske poneti iz ^a~ka i Disovog prole}a? -Izuzetno sam zadovoqna i zahvalila bih se Mariji Radulovi} na ovoj divnoj izlo`bi, koja je sjajna i dobro osmi{qena, iznenadila me je izuzetnim izborom samih stihova iz pesama koji su dobro uklopqeni. Od svega je napravqen jedan odli~an kola`, a s druge strane zaista svaka ~ast ^a~ku i Gradskoj biblioteci koja godinama neguje ovu manifesticaju, ne samo kao jedan doga|aj, ve} tri meseca programa u slavu poezije i to je zaista retkost. Rekla bih da je u tome prednost mawih sredina i mawih gradova u odnosu na Beograd, {to se upravo, zahvaquju}i wima, ta neka tradicija poezije i pesni~ka re~ obnavqaju, dok je Beograd vi{e ignoratski prema pesni~koj tradiciji. Zorica Le{ovi} Stanojevi}

DONACIJA DR CVETKA JOVANOVI]A NARODNOM MUZEJU

ZA SANACIJU KONAKA 3.000 EVRA oktor Cvetko Jovanovi} (1934), hirurg u penziji i humanista, poreklom iz Pridvorice, darovao je pro{log petka ~a~anskom Narodnom muzeju 3.000 evra, koje je umesto poklona dobio za svoj 80. ro|endan. Kao po{tovalac umetnosti i tradicije, Jovanovi} je odlu~io da sredstva usmeri na sanirawe oxaklije o{te}ene proki{wavawem u konaku Jovana Obrenovi}a, u kome se nalazi stalna muzejska postavka. Humanu crtu prema svom rodnom gradu Jovanovi} je nasledio od svog strica, profesora Miloja Jovanovi}a To{ovi}a, koji je 1914. godine obrazovao Dobrotovorni buxet za siroma{nu decu Loznice, Beqine i Pridvorice, o kome je ~a~anski Muzej svojevremeno ve} priredio izlo`bu. Na-

D

rodni muzej je brinuo o pokretnim i nepokretnim kulturnim dobrima tokom nedavnih poplava, ka`e diretorka ustanove Delfina Raji}. - Velike koli~ine padavina izazvale su proki{wavawe konaka i zato je potrebno sanirati krovni pokriva~, zameniti o{te}enu }eramidu i prokisla mesta pored dimwaka. Za obavqawe ovih radova potrebno je pribaviti konzervatorske uslove od Zavoda za za{titu spomenika kulture iz Kraqeva, a potom zapo~eti sanaciju. Doktor Cvetko Jovanovi} je nakon zavr{etka Gimnazije u ^a~ku i Medicinskog fakulteta u Beogradu, 1963. godine oti{ao u Nema~ku, gde je radni vek proveo kao hirurg. Privatnu ordinaciju, a potom i kliniku, otvo-

rio je 1978. godine u Frankfurtu, ali je 1990. zbog povrede morao da se oprosti od hirurgije i ode u invalidsku penziju. Od tada `ivi delimi~no u Srbiji, delimi~no u Nema~koj, a oko pet meseci godi{we provodi i u toplim krajevima na Floridi, u Americi. Ipak, nije zaboravio zavi~aj... Na pitawe kako se odlu~io da ba{ ovu donaciju uputi Muzeju, Jovanovi} odgovara da mu je to predodredio wegov poziv, jer je “kao lekar uvek pomagao drugima”, a u toku svog `ivota imao je nekoliko fondacija kojima je mnogima pomagao. Jedna od wih bile su i nagrade koje je dodeqivao najboqim u~enicima ~a~anske Gimnazije, koje su pro{le godine, ka`e, na`alost, obustavqene. O razlozima nije `eleo

da govori, nagove{tavaju}i da nikakvu zahvalnost za svoja dobro~instva nikada nije ni tra`io, ni o~ekivao. I novac prikupqen za wegov 70. ro|endan podeqen je na tri donacije: jedna je oti{la trojici bra}e na Kosmetu za operaciju o~iju u Rusiji, drugi deo je bio dodeqen devoj~ici iz ^a~ka koja je bolovala od leukemije, a tre}i, pijanistkiwi, koja je zavr{ila Akademiju u Beogradu, dobila postdiplomske studije u Salcburgu, ali nije imala sredstva za nastavak usavr{avawa. U pozivnicima za 80. ro|endan, upu}enim svojoj generaciji koja se, ne mo`e, a da to ne primeti na{ sagovornik, polako “osipa”, Jovanovi} je naglasio da ne `eli nikakve poklone, “jer se osamdesetogodi{waku ne mo`e ne{to po-

kloniti”, tako da je odlu~io, naro~ito nakon nesre}e koja se sa poplavama dogodila u Srbiji, da prikupqeni novac daruje Muzeju grada u kome je proveo detiwstvo i mladost, zadovoqan zbog saznawa, kome, gde i kako }e on biti upotrebqen. Z. L. S.


20

MARKETING

PETAK 11. JUL 2014. GODINE


21

TURIZAM

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

DRUGI „IVAWDANSKI KOTLI]” U DOWOJ TREP^I

NAJVA@NIJI ZABAVA I DRU@EWE

esna zajednica “Dowa Trep~a”, u ponedeqak je organizovala drugu godinu za redom takmi~ewe u kuvawu ribqe ~orbe - “Ivawdanski kotli}”, kod Ruskih grobova, mesta gde je 1944. godine, u borbi protiv Nemaca, poginulo osam Crvenoarmejaca i isto toliko pripadnika NOB-a. Na ovoj manifestaciji, od 28 ekipa koje su se takmi~ile u pripremawu ribqe ~orbe, prvo mesto osvojila je ekipa “Srbovac”, drugo “Moravska dru`ina”, dok je tre}e mesto pripalo ekipi “Hedonisti”. Za najlep{i {tand pohvaqena je ekipa “Komunalca”, za najlep{u

M

boju ribqe ~orbe “Bombastik”, dok je pohvala za najslo`niju kuvarsku dru`inu pripala ekipi “Bipovi manekeni”. Kriterijumi koji su ocenili ovogodi{weg pobednika u pripremawu ribqe ~orbe, kako je istakla predsednica `irija Radomirka Veqovi}, podrazumevali su niz kulinarskih ve{tina i sposobnosti, ali i higijenu radnog mesta, kuvara, posu|a, mehani~ku obradu sirovih namirnica, boju, izgled, vrstu ribe, termi~ku obradu namirnica i, ono {to je najva`nije, izgled i ukus jela. Posetioci su osim ~orbe, imali priliku da probaju razne

vrste ribe, ali i ~uvenu Mini}evu rakiju. Takmi~ari su, naravno, imali svoje tajne i ~uvali ih za sebe, isti~u}i da su najva`niji zabava i dru`ewe. Aco Mili}, ~lan ekipe “^arobwaci 67”, koju su ~inili {kolski drugovi, ka`e da su u~estvovali i pro{le godine, kada je za`ivela ova manifestacija. - Na{a ekipa broji pet ~lanova, a zove se “^arobwaci 67”, jer su ~lanovi ekipe svi ’67. godi{te, a i {kolski smo drugovi. Spremamo ribqu ~orbu, pr`imo pastrmku i gula{ od pe~uraka. Moram da priznam da nismo neki veliki majstori, ali volimo dru-

`ewe i zabavu. Ne pretendujemo na nagradu - rekao je Mili}, dodaju}i da je za dobru ~orbu potrebno vi{e vrsta ribe, kao i dobri za~ini. Drago Bogi}evi}, predsednik MZ “Dowa Trep~a”, istakao je da je ciq ove manifestacije da se o`ivi okupqawe naroda i to na dan kada se u ovoj MZ odr`avao veliki tradiconalni va{ar. - Ove godine je znatno ve}e interesovawe, u~estvuje 28 ekipa iz ^a~ka i okoline. Ciq nam je da okupimo narod na mestu, gde je nekada odr`avan tradicionalni va{ar. Taj obi~aj je zamro, a mi smo poku{ali da ga obnovimo i

da se u ovim te{kim vremenima opustimo i zabavimo. @iri iz Prehrambeno ugostetqske - {kole odredi}e pobednike, koji }e dobiti pehare, a pobedni~ku ekipu o~ekuje i kotli}. Ipak, va`no je u~estvovati i dru`iti se - kazao je Bogi}evi}. Na spomen obele`je srpskim i ruskim borcima vence su polo`ili prvi sekretar ambasade Ruske Federacije Valentin Koqasev, narodni poslanik Aleksandar Radojevi}, predsednik Dru{tva srpsko-rusko-beloruskog prijateqstva Dragan Logvinov i sekretar za kulturu ovog dru{tva Danka Ra{kovi}. N. R.

CRVENI KRST ORGANIZOVAO AKCIJU PRIKUPQAWA PVC AMBALA@E KOD BRANE U ME\UVR[JU

VOLONTERI RADO POMA@U organizaciji Crvenog krsta ^a~ak i preduze}a “Missoni”, u sredu je kod brane u Me|uvr{ju organizovana akcija prikupqawa PVC ambala`e, kao i ostalog komunalnog otpada koji su “nanele” nedavne poplave koje su zadesile na{ grad. Nekoliko volontera Crvenog krsta uklonilo je veliku koli~inu PVC ambala`e koja }e, prema re~ima organizatora, biti reciklirana, a prikupqeni novac upu}en ugro`enima. - Danas }emo, koliko budemo mogli, ovaj deo priobaqa Zapadne Morave, kod brane u Me|uvr{ju, o~istiti od plasti~nih fla{a. Ovoj akciji danas se odazvalo samo sedam volontera, jer je letwi raspust, mnogi su oti{li na letovawe, a u toku su i prijemni ispiti. Postoje delovi

U

priobaqa kojima zbog {ume ne mo`emo da pri|emo, ali ukoliko budemo dobili mehanizaciju i wih }emo o~istiti. Volonteri su radi da pomognu - rekao je predstavnik Crvenog krsta Nemawa Grbovi}, predsednik Terenske jedinice “Dr Dragi{a Mi{ovi}”, dodaju}i da }e sli~ne akcije, u kojima bi trebalo da u~estvuje {ira dru{tvena zajednica, biti organizovane i u narednom periodu. “Nadam se da }emo narednih dana o~istiti zna~ajan deo Morave, barem od brane ka gradu”, istakao je Grbovi}. Vaqalo bi da ~i{}ewe Zapadne Morave bude stalna praksa, na radost svih qubiteqa reke, koji svoje leto provode na wenim obalama. N. R.


22

SAOBRA]AJ

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

JEDINSTVENE CENE POSVA\ALE TAKSISTE

„PINK” I „AS” PROTIV POSKUPQEWA

oza~i “Pink” i As” taksija okupili su se u utorak i sredu ispred Skup{tine grada negoduju}i zbog odluke Gradskog ve}a da poskupi taksi prevoz. Na nedavnoj sednici ve}nici su usvojili odluku da startna cena bude 45 dinara, vo`wa po kilometru 40, sat ~ekawa 500, kao i da no}ne i prazni~ne tarife budu uve}ane za deset odsto. Sa ovom odlukom saglasni su voza~i ve}ine udru`ewa, ali “Pink” i “As” su predlo`ili da start ko{ta 35 dinara, kao i vo`wa po kilometru, sat ~ekawa 500, a da no}na i prazni~na tarifa ne budu pove}ane. Uo~i sednice Skup{tine grada okupili su se i taksisti drugih udru`ewa,

V

ali ne da bi podr`ali svoje kolege. - Do{li smo da vidimo {ta ova dva monopolisti~ka udru`ewa tra`e i kako ho}e da komanduju gradskim vlastima. Nije mogu}e voziti po ni`im cenama. Poku{ali smo mi da radimo mesec dana po ni`im cenama, ali smo shvatili da moramo da ih pove}amo ili da zatvorimo udru`ewa. Oni sa svojim predlogom ho}e da uni{te 12, odnosno 14 drugih udru`ewa koja `ive od ovog posla. Nemaju ni svoja vozila, nego vlasnicima automobila napla}uju kiriju i tako ostvaruju ekstra profit, koji niko ne oporezuje - ka`e Milo{ Radulovi}, predstvnik 12 ~a~anskih taksi udru`ewa. On podse-

}a i da su se pro{le godine taksisti svih udru`ewa dogovorili da start i kilometar budu 50 dinara. Ostali voza~i pitaju “Pinkovce” i „Asovce” za{to svoje kalkulacije nisu dostavili Gradskoj upravi. “Tako bi pokazali pravu sliku svog poslovawa i inspekcijske slu`be bi mogle da im u|u u trag”, smatraju wihove kolege. Voza~i “As” i “Pink” taksija tvrde da vi{e cene nisu u interesu gra|ana, posebno u vreme kada osnovne `ivotne potrep{tine iz dana u dan poskupquju. - Ako odbornici usvoje predlog o jedinstvenim cenama, mnogi gra|ani ne}e mo}i da se voze taksijem. Na{e stranke su nas ju~e zvale i pru`ile nam veliku podr{ku. Mi smo Gradu predlo`ili ni`e cene, ali na{i predlozi nisu usvojeni. Nismo podr`ali dogovor da start i kilometar budu 50 dinara. Uvek smo bili za dogovor, ba{ zato da bismo izbegli me|usob-

ne nesuglasice, ali... Kada smo analizirali sopstvenu poslovnu politiku, odlu~ili smo da vozimo polovne automobile. Ulo`ili smo po hiqadu evra da rezervoare prilagodimo kako bismo mogli da vozimo na metan, te~ni nafti gas. Broj vozila i na~in na koji radimo omogu}ava nam da budemo jeftiniji i da nam takvo po-

rade “As” i “Pink”. Tako rade i “^aksi”, “Elita” i ostali. Ako Skup{tina usvoji jedinstvene cene, mora}emo da ih prihvatimo. Ho}emo da se izvinimo na{im strankama i da im objasnimo da su nas ostale kolege primorale da budemo skupqi - napomiwe Danilovi}. Sugra|ani koje smo pitali, {to je i o~ekivano,

mobile voze, ve} koliko brzo stignu na poziv. Ako do|u na vreme, kada `urim, vi{e sam nego zadovoqan. Nego, ne{to drugo mi bode o~i. Ponekad se sablaznim kako su pojedini voza~i nekulturni, ne otpozdrave mu{teriju, puste glasnu muziku, navuku nao~are za sunce, pu{e u automobilima i svaki ~as im zvone mobilni telefoni. Ranije su

slovawe bude rentabilno ka`e Nikola Danilovi}, vlasnik “Pink” taksija. Prema wegovim re~ima, taksisti su se sastali 31. marta ove godine i poku{ali da dogovore jedinstvenu cenu. Tada je predlo`eno da start i kilometar budu 39, a sat ~ekawa 500 dinara, bez no}ne i prazni~ne tarife. Kako tvrdi, taj predlog je potpisalo deset udru`ewa, ali “Pink” i “As” nisu odustajali od ni`ih cena. - Pri~a o kirijama je rekla-kazala. Zna se kako

nisu za poskupqewe, ali su saglasni da `ele dobru i bezbednu uslugu. - Nemam svoj automobil i mnogo mi zna~i taksi prevoz. Zovem wih nekoliko, pa koga dobijem. Obi~no ih nema kada su gu`ve ili kada pada ki{a. Naj~e{}e koristim taksi usluge vikendom, posle kupovine na pijaci. Tada se istro{im i neplanirano, pa mi zna~i da ne platim mnogo i taksi - ka`e jedna sugra|anka. - Ne razlikujem ja wih mnogo po tome kakve auto-

sa dispe~erima i ostalim voza~ima tako usiqeno, a ustvari nekulturno, razgovarali da sam nekoliko puta hteo da iza|em iz vozila. Sada, hvala Bogu, ne mogu da ~ujem {ta pri~aju, vaqda imaju te savremene ure|aje. Ne}u da spomiwem i koliko su pojedine devojke, koje se javqaju na pozive, nekulturne. Naravno, nisu svi takvi, zaista ima finih qudi, ali mi se od pojedinaca di`e kosa na glavi - napomiwe stalna taksi mu{terija. Nema ova wegova izjava nikakve veze sa cenama taksi prevoza i karakteristi~na je za sve segmente `ivota, ali sigurno je da putnik koji pla}a taksi, skupqe ili jeftinije, o~ekuje i uqudnog voza~a. Z. J.


TV PROGRAM PETAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 12:00 DOBRO DO[LI -r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 IZBOR 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - repriza 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SERIJA - repriza 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 Dokumentarni program 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

23

TV PROGRAM

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

- TV GALAKSIJA 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 NEDEQA 08:15 OGLASI 08:45 DE^IJI FILM 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 JAVNA RE^ -r. 15:00 KULTURNI INTERVJU -r. 15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA-r. 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 VEZE 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 PORODI^NI MAGAZIN 21:00 FILM 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti -

09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 JAVNA RE^ 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strast 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk i papri~ica 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -r.

14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 Beli luk i papri~ica 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA -r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 RE^ VI[E 13:30 OGLASI 14:10 VI[E OD SPORTA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA -Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA

20:00 MO SPORT 20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA 21:00 KULTURNI INTERVJU 21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA -r. 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 DOBRO DO[LI 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NA[E SELO-r. 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1


24

LU^ANI

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

MIRKO SURUXI], POQOPRIVREDNIK IZ GORA^I]A I DOBITNIK OVOGODI[WEG OP[TINSKOG PRIZNAWA: POQOPRIVREDA JE I DAQE PERSPEKTIVNA irko Suruxi} se aktivno bavi poqoprivredom vi{e od 20 godina. Iako je imao zasnovan radni odnos u preduze}u “Milan Blagojevi} Namenska” u Lu~anima, uvidev{i da na porodi~nom imawu u Gora~i}ima ima isuvi{e posla, “stavio je na vagu” {ta je za wegovu budu}nost boqe, da li da se bavi iskqu~ivo poqoprivredom ili da radi u fabrici. Tas je prevagnuo u korist sela i, kako ka`e ovaj uzorni poqoprivrednik, nikada se nije pokajao zbog takavog izbora. Bez obzira na ote`ane uslove privre|ivawa, smatra da je poqoprivreda i danas isplativa, pod uslovom da je ~ovek uporan i da prati savremene tehnologije proizvodwe. - I u poqoprivredi je

M

stawe podjednako te{ko, kao i u drugim oblastima privre|ivawa, ali ko ima dobru bazu - od ovog posla mo`e pristojno da `ivi. Istina, re~ je o skupoj proizvodwi, koja zahteva velika ulagawa i ogromno iskustvo. Ukoliko bi se u ove vode otisnuo neko ko se nikada nije bavio poqoprivredom - za wega bi to bio isuvi{e veliki rizik, jer svako pokretawe proizvodwe, osim znawa, zahteva pozama{na nov~ana sredstva, a poznato je da u srpskim selima nema mnogo novca na zalihama - ka`e Suruxi}, obja{wavaju}i da je svoja prva iskustva u ovom poslu stekao vrlo rano, po-

TRUD I UPORNOST SE UVEK ISPLATE

ma`u}i starijima u doma}instvu. I kada je radio u fabrici, povazda je `urio da {to pre “uhvati prevoz”, da posao na imawu “ne trpi”, jer roditeqi nisu mogli sve da zavr{e. - Bez obzira na ekonomsku krizu, poqoprivreda je isplativa. Mawe zara|ujemo u odnosu na neke ranije godine, ali ja sam zadovoqan. Poqoprivreda zahteva mnogo truda, ali uz to i veliko znawe i iskustvo. Kako bi se obezbedio kontinuitet u radu, potrebno je da se za svaki novi pro-

izvodni ciklus obezbedi ulog. U proteklih 20 godina, polako i iz sopstvenih sredstava, nabavili smo odgovaraju}u poqoprivrednu mehanizaciju i sve neophodne prikqu~ne ure|aje. Pro{irili smo i kapacitete na{ih objekata za sto~arsku proizvodwu. Svake godine smo gradili ne{to: sewake, sviwce, pro{irivali {tale... Podizali smo i vo}ne zasade, tako da danas imamo odli~ne uslove za proizvodwu. Kada bi trebalo da krenemo iz po~etka, te{ko da bismo tako velike investicije izneli samostalno, jer je zarada od poqoprivrede danas daleko skrom-

nija - isti~e Suruxi}. On dodaje da je wegova porodica u proteklih 20 godina mnogo investirala u poqoprivredu i danas, u ovim ekonomski te{kim vremenima, odr`avaju ono {to su zasnovali mukotrpnim radom. Jedino jo{ uvek ula`u u vo}arstvo, jer podi`u nove zasade. Poboq{avaju sortiment jabuke, jer se zahtevi tr`i{ta mewaju.

“SVA[TAREWE” - DOBRA FORMULA OPSTANKA SEOSKIH GAZDINSTAVA Suruxi}i se bave sto~arskom i vo}arskom proizvodwom. U staji imaju 11 krava - muzara, od kojih svakodnevno predaju mleko mlekari “Gaj”. Na otkupnu cenu mleka se ne `ale i, kako ka`u, dobro je sve dok su isplate redovne. - Pre nekoliko meseci mlekare su mahom snizile otkupnu cenu mleka u proseku za dva dinara po litru. Svakako da to ne godi proizvo|a~ima, ali, opet, dovijamo se. Dobro je {to samostalno proizvodimo sto~nu hranu, pa nam to omogu}uje uklapawe. Obra|ujemo osam hektara sopstvene zemqe i jo{ tri-~etiri uzimamo u zakup. Obezbe|ujemo svu neophodnu sto~nu hranu, po~ev od deteline, preko sila`nog kukuruza, sve do p{enice i tritikalea, od kojih spravqamo koncentrate - ka`e Mirko, obja{wavaju}i na koji na~in u wegovom doma}instvu pojeftiwuju tro{kove sto~arske proizvodwe, kako bi uve}ali zaradu. Iako je ova godina izuzetno te{ka za poqoprivrednu proizvodwu, zahvaquju}i postoje}im za-

lihama sto~ne hrane, bez obzira na to kakve }e prinose imati gajene kulture, veruju da lako }e premostiti zimu. Pro{la godina je bila veoma povoqna za vo}arsku proizvodwu, pa su Suruxi}i imali izuzetan rod jabuke. S obzirom na to da imaju hladwa~u, jabuke su uglavnom prodavali u periodu kada su postizale boqu cenu. Imali su oko 35 tona branica, prete`no “zlatnog” i “crvenog deli{esa”, “ajdareda” i “melroze”, koje su izuzetno tra`ene na tr`i{tu. Stari zasad jabuke zauzima oko hektar i po zemqe, a u novom imaju 1.800 sadnica, gde planiraju da urade sistem za navodwavawe i protivgradnu mre`u po savremenim svetskim standardima. Re~ je o velikoj investiciji, ali kako navodi Mirko, bez ulagawa nema ni dobiti. Da bi postigao `eqeni

kvalitet proizvoda, poqoprivrednik mora da modernizuje proizvodwu. MODERNIZACIJOM PROIZVODWE DO BOQE ZARADE - Neophodno nam je oko 20.000 evra da bismo postavili protivgradnu mre`u i re{ili navodwavawe. To su izuzetno velika sredstva za postoje}e uslove privre|ivawa, pa }emo biti prinu|eni da radimo etapno. Jo{ uvek nismo spremni da iznesemo investiciju, ali se polako pripremamo, jer poqoprivreda je isuvi{e skupa, da bismo bilo {ta prepu{tali slu~aju. Ulozi su veliki i upravo zbog toga moramo imati odgovoran odnos prema proizvodwi. Osim toga, i planirawe mora biti dugoro~nije, bar na pet godina, i to uz maksimalni oprez, jer tr`i{te mo`e da zavara - istakao je uzorni draga~ev-

ski doma}in, posebno isti~u}i da je “sva{tarewe” mo`da najboqa formula opstanka poqoprivrednika u uslovima ekonomske krize, {to se pokazalo ta~nim ba{ u slu~aju wegovog gazdinstva. Bazu ~ine proizvodwa mleka i vo}arstvo, ali pored toga Suruxi}i proizvode krompir i uzgajaju sviwe. Suruxi} isti~e da dr`ava dovoqno poma`e poqoprivrednike, iako je, itekako, osiroma{ila. Subvencije nisu visoke, ali su redovne i zna~e puno poqoprivrednicima. Suruxi}i }e nastojati da u narednom periodu pro{ire proizvodwu, ali im je trenutno najva`nije da urade navodwavawe i protivgradnu mre`u u novom zasadu jabuke. Tek nakon te investicije, razmi{qa}e o narednim potezima. V. S.


25

LU^ANI

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

ODR@ANO PREDTAKMI^EWE TRUBA^A U KOTRA@I

POBEDIO ORKESTAR GORANA RANKOVI]A - Na predtakmi~ewu truba~kih orkestara Moravi~kog i Ra{kog okruga nastupila dva orkestra. - Prvo mesto pripalo truba~kom orkestru Gorana Rankovi}a iz Gu~e. - U finalni deo takmi~ewa Sabora truba~a u Gu~i ide i drugi orkestar rilikom izvla~ewa kompozicija, koje je organizovano pre dva meseca, za nastup na predtakmi~ewu u Kotra`i prijavila su se ~etiri truba~ka orkestra sa podru~ja Moravi~kog i Ra{kog okruga. Prema propozicijama takmi~ewa, u finale Draga~evskog sabora truba~a u Gu~i plasiraju se dva najuspe{nija orkestra sa predtakmi~ewa u Kotra`i. Me|utim, na takmi~ewe su do{la samo dva truba~ka orkestra, Gorana Rankovi}a iz Gu~e i Marka Trnavca iz Mr{eqa, i prema odluci stru~nog `irija, oba }e nastupiti na 54. Saboru truba~a u Gu~i. Kako isti~e direktor Centra za kulturu i sport Adam Tadi}, truba~ki orkestri Mora-

P

vi~kog i Ra{kog okruga }e u narednom periodu morati vi{e pa`we da posvete uve`bavawu kompozicija, kako bi mogli da u~estvuju na predtakmi~ewima. Za ~lanove `irija relevantno je iskqu~ivo wihovo ume}e. Ocewuju}i nastup truba~a, `iri je odlu~io da je na predtakmi~ewu u Kotra`i bio boqi truba~ki orkestar Gorana Rankovi}a iz Gu~e. Ina~e, truba~ki orkestri su na predtakmi~ewu imali zadatak da izvedu dve kompozicije, pesmu i kolo, a sude}i prema wihovom nastupu, to im i nije palo te{ko. - Imali smo dovoqno vremena

da se pripremimo za predtakmi~ewe. @ao nam je {to u Kotra`u nije do{lo vi{e truba~kih orkestara, pa da juna~ki odmerimo snage, jer ovako, kada se pojave samo dva, nema prave konkurencije. Nadam se da }e naredne godine na predtakmi~ewe u Kotra`u do}i daleko vi{e truba~a - rekao je Goran Rankovi}, vo|a pobedni~kog orkestra. On je dodao da wegov orkestar ve} {est godina nastupa na Saboru truba~a u Gu~i i da se svi wegovi ~lanovi nadaju da }e na ovogodi{woj smotri trube osvojiti neku zna~ajniju nagradu. - Ciq organizatora Sabora je da kvalitet svirawa svake godine postane jo{ boqi, pa smo zbog toga i uveli izvla~ewe pesama istakao je Tadi}, komentari{u}i propozicije takmi~ewa. Do 54. Sabora truba~a, koji se odr`ava od 6. do 10. avgusta, ostala su samo tri predtakmi~ewa. U finalnom delu takmi~ewa }e u~estvovati 16 truba~kih orkestara u seniorskoj konkurenciji. U me|unarodnom takmi~ewu snage }e odmeriti 12 truba~kih orkestara. U omladinskoj konkurenciji nadmeta}e se 11, a u pionirskoj pet orkestara. Na ovogo-

di{wem Saboru }e nastupiti najboqi truba~ki orkestri i majstori trube Boban Markovi}, Dejan Lazarevi}, Dejan Petrovi} i druga proslavqena imena srpskog truba{tva. U zabavnom delu programa predtakmi~ewa truba~a u Kotra`i u~estvovali su KUD “Abra{evi}” iz Gu~e, peva~ka grupa “Studenac” iz Kotra`e i solista na fruli @arko Simeunovi}. Specijalni gost manifestacije bio je truba~ki orkestar Dejana Jev|i}a iz Po`ege. V. S.

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). (MO@E I ZAMENA ZA STAN) Telefon za informacije: 064/985-98-03

OGLA[AVA PRODAJU Osnovnih sredstava i to: IBM server 3950, inventarski broj 340007661 i 3400007662, komada 2 Ukupna po~etna prodajna cena za oba servera je 2.000,00 EUR u dinarskoj protivvrednosti po sredwem kursu na dan pla}awa. Prodaja se vr{i prikupqawem pisanih ponuda uz mogu}nost da ponu|a~i po jednom pove}aju cenu prilikom javnog otvarawa ponuda. Javno otvarawe ponuda i progla{ewe najpovoqnijeg ponu|a~a, izvr{i}e se u prostorijama ^a~anske banke a.d. ^a~ak, ulica Pivarska 1, dana 16. 07. 2014. godine u 11~, kancelarija broj 36. Kupac je obavezan da zakqu~i ugovor pod uslovima iz prihva}ene ponude, u roku od 3 dana od dana dobijawa obave{tewa o izboru najboqeg ponu|a~a, {to ako ne u~ini Banka mo`e proglasiti za kupca drugog najpovoqnijeg ponu|a~a. Oprema se prodaje u vi|enom stawu. PDV snosi kupac. Pisane ponude, sa dokazom o uplati depozita, mogu se dostaviti najkasnije do 15. 07. 2014. godine na adresu: ^A^ANSKA BANKA AD ^A^AK, Pivarska 1, sa naznakom "NE OTVARAJ ponuda za kupovinu servera". Za sve informacije zvati na telefon 032/302-130.

CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA 032/374-508


26

Neki vredni qudi neumorno rade i stvaraju materijalna dobra, uve}avaju}i imetak. Nekima je srebroqupstvo – samo po sebi – vrhovno na~elo. Izvesne osobe vo|ene su vlastohlepqem i `eqom za osvajawem politi~ke mo}i (prefrigana pragmati~nost i hipertrofirani ego su osnovni preduslovi za to). Postoji mno`ina takvih kakvi smisao nalaze u oblapornosti, alkoholu... sportu, hazardnim igrama, kladioni~koj aleatornosti... Za posve}enike raznoraznih kognitivnih oblasti i disciplina, nauka i nau~ni rad su sveto pismo... Sladostrasnike, naravno – `iva im majka! – pokre}u ~ari plotske qubavi. Etc, etc.

degde nai|emo i na osobe za koje ve} iz aeroplana vidimo da ne pripadaju nijednoj od ovde navedenih skupina i fela. Nije ih mogu}e ugurati ni u kakvu utilitaristi~ku fijoku. Na primer, pesnici. Na{ ~a~anski zavi~aj slovi za pesni~ko sredi{te par excellence. Poete sa ovog – gdegde brdovitog i gdegde tepsijasto ravnog – zapadnosrbijanskog prostora uistinu daju povoda da se govori o ^a~ku i ~a~anskom kraju kao o pravom rasadniku dobrih i izvrsnih poezijskih stvaralaca. Jedan od stihotvoraca nas je nedavno napustio: Radomir Rubakovi} (ili samo Rubak); rodom Srezojev~anin, {kolovawem ~a~anski gimnazijalac, duhom i dr`avqanstvom pesnik – poeta od glave do pete. Promenio svet proletos, 4. maja, u 83. svojoj godini.

G

GORWI MILANOVAC

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

ZAPIS O STIHOTVORCU

PESNIK RUBAK

Nigde nisam sreo ~oveka koji bi bio nalik Rubaku. Najboqi |ak, ili jedan od najboqih, bio je u ^a~anskoj gimnaziji – ka`u – tamo negde potkraj ~etrdesetih godina pro{loga veka. Bio slobodouman i {irokogrud. I naivno iskren. Ali na na~in koji se nije svi|ao revoluciji. Zastupao stav da umetnost – pa samim tim i kwi`evnost – moraju nastajati i `iveti bez ikakvoga upliva i tutorstva politike i ideologije. Nije pripadao nikakvoj Demokratskoj omladini, niti Belim orlovima, barem ne formalno. Mlada dr`ava (druga Jugoslavija) bila sva u gr~u, nervno iscrpqena, paranoi~na. Prestravila se bila ne samo od Staqina i Sovjeta, nego i od demokratskih i liberalnijih aspiracija onih omladinskih grupa koje nisu odobravale dru{tvenu zbiqu kakvu je nudio i zagovarao rigidni revolucionarni poredak tog vremena. Spram Radomirovog dr`awa, {kolske i univerzitetske vlasti bile na potezu. Uskratiti mogu}nost Rubaku da se daqe {koluje. Re~eno – u~iweno. Nikada zavr{io gimnaziju, jo{ mawe upisao fakultet. (Bile su to iste one godine koje su Borislavu Peki}u „pojeli skakavci“, ali, ujedno – vaqa biti po{ten pa re}i – i godine u kojima se zajednica sna`no razvijala i napredovala koracima od sedam miqa.) Nikada nisam dokraja razaznao kakav je to modus vivendi – u najelementarnijem egzistencijalnom smislu – mogao Rubak da za

Radomir Rubakovi} sa }erkom Radmilom i unukom Ivanom, 1980. godine

sebe obezbedi i kako je kakav-takav standard sebi i porodici mogao da priu{ti. Verovatno: gore, u Srezojevcima, na obroncima Suvobora, povi{e Ruba~ke re~ice, a napremase brdu zvanom Vis i planinici Gali~... otkovati i nabrusiti kosu, uskositi okolo ku}e, a onda i skinuti livadu... imati u {tali i staji ne{to mâla... „na}i“ ne{to p{enice i zobi... kukuruza i krompira... I, dole, u ^a~ku, pohoditi poneki kwi`evni susret... u Gradskoj biblioteci, u~estano, naramke kwiga izdvajati i u Srezojevce na ~itawe nositi... Rubak, ponajve}ma, bira{e ~itala~ku osamu. Razume se, i onu u kojoj se mogao iskazivati kao pesni~ki stvaralac. No, Rubak se susretawa i pajtawa sa sabra}om po ispisni{tvu, a, naravno, i sa bra}om po peru i duhu, nije li{avao (blizak bio sa Radomirom Stani}em, Mom~ilom Te{i}em, Dragi{om Vito{evi}em, Vladanom Vasilijevi}em, Teodosijem Vukosavqevi}em,

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

Vladanom To{i}em, Aleksandrom Lalom Jovanovi}em... sa Nikolom Nikom Stoji}em, Rankom Simovi}em, Predragom ]ur~i}em, Radovanom M. Marinkovi}em, Dobricom Eri}em... kao i sa tolikima drugima, sve do prijevorskoga umetni~koga rezbara {to ga znamo po nadimku ]èman...). Gotivio je ta „strevqewa“ silno. Mnogo vi{e negoli ona va{arska, liciderska, talambasna, mesokrkna... mnogo vi{e negoli ona imala~ka i domazlu~ka, ku}i}ka i sopstveni~ka (nastrojena imu}ni~ki i gazdinski)... Voleo da u svojoj avliji, za vedroga srpawskoga ve~era, zasedne pod staru jabuku ko`aru i da sa seoskom de~urlijom – kao da to sa najdostojnijim sagovornicima zbor zboruje – razmewuje misli, dokona i tèntera o neizbrojivim svetovima, suncima i zve`|ima... o poetskim fluidima... Kao da gledamo: dok Rubak kazuje, mla|ariji su usta otvorena, i netremi~ni pogledi su uprti u wegovo crmpurasto, ina~e povazda suncem osmagnuto i vetrovima i{ibano, lice.

Se}am se susretawa sa Rubakom, iz nekih davna{wih jesewskih i zimskih intervala u ^a~ku, iz vremena kada je na{ grad ve} prestajao da bude palanka i kada se iz svake dubqe provincijalnosti po~iwao da otima `ustro i rapidno. To be{e na dodiru {este i sedme decenije pro{loga veka. Na Trgu ustanka, u Ciganmali... u zgradi „Kasine“ (Biblioteka bila u woj sme{tena), na Korzou... Gde god da smo se susreli, Rubak bi navodio razgovor na vodenicu poezije: na{e teme i podteme su se kretale od stihotvorstva pravovernoga Radovana Zogovi}a i pevawa ~udesnoga poete Vidaka Peri}a, preko Popinih bajalica i ~arolija i Miqkovi}evih neukro}enih poetskih uvida... preko Sarajli}evih pariskih mostova i qubqenih @anet... pa sve do onih letwih ru`i~waka i eleuzinskih tajanstava prefiwenoga Ristovi}a, do rezolutnih i eruptivnih poetskih saop{tewa Pajsijevih, do plotskih prizora i ekshibicija eroti~noga Komneni}a, do medijevalno retrospektivnoga Rakiti}a, do hercegova~ki i dinaridski rapsodi~noga Noga, i na zlatiborski na~in senzualnoga Radomira Roka Andri}a, kao i stihotvorca modrih mostarskih ki{a, Zupca... Razume se, bez reminiscirawa pone~ega od onoga {to ide uz pustolovnoga mangupa Jesewina (Rubakovoga pesni~koga idola do i`ice, do u svaki `ivac), bez osvrtawa na otse~itog i stepenastog Majakovskog, ba{ kao i na simbolisti~ko—revolucionarnoga Bloka, te i pozivawa na, u svakom smislu suptilnoga,

Borisa Leonidovi~a Pasternaka... na{i razgovori se nikako nisu mogli okon~avati (zavr{ili se, u stvari, nisu nikada). Se}am se, neposredno Rubaku dugujem za upoznavawe sa nekim piscima i wihovim kwigama. Na primer, jedna zanimqiva spisateqica, pride nobelovka: Selma Lagerlef i wezin Gesta Berling. (Roman sam pro~itao u Dubrovniku, u leto 1972, u domu Zdravka Bazdana, dobroga moga druga sa fakulteta – Jugoslovena iz ragu{koga Gru`a. Ako bih rekao da sam tada, u znak zahvalnosti za {tivo na koje mi je ukazano, poslao Radomiru razglednicu u Srezojevce, slagao bih. Ali osvajaju}i doti~nu sagu, o Rubaku mislio svakako jesam.) Ne}u da ofiram koliko jo{ naslova ruskih klasika (i danas nepro~itanih) dugujem pesniku iz Srezojevaca. Sebi ih dugujem, pre svega, ali i tom stopostotnom pesniku koji je na obzoru izjedna imao – koliko Vis i Gali~, toliko isto, pa i jo{ vi{e – svekoliko pesni{tvo sveta. Nisam od dobrih poznavalaca sela Srezojevaca i zaseoka Rubakovi}i, u kojem se nalazi Radomirova rodna ku}a. Volim da zamislim da tamo postoje neke stoletne vrletne tre{we i da ih u maju i junu, u krunama, ~avtaju ~avke i svrake... volim da u maju miri{e obli`wi bagrewak, a u junu okoloku}ni lipik... Akoli u stvarnosti ba{ i nije tako, Rubak je to sve morao, znam, imati u svojim stihovima, pa i u onoj jednoj jedinoj zbirci vlastitih pesama, tako poznoj (U zlatu jedne zore, ^a~ak, 2004)... morao je sve to stvoriti i sa~uvati u poezijskoj tvari koja ga je mamila i neprestano vodila, i mnogo {krtije preporu~ivala svetu negoli {to je on to uistinu zaslu`ivao... Bratislav Jevtovi}

IZRADA NAME[TAJA PO MERI I OPREMAWE INTERIERA. U PONUDI IMAMO 400 DEZENA MATERIJALA KAO I CEO ASORTIMAN BRENDIRANOG OKOVA! U TOKU JE AKCIJA NA ODRE\ENE EGGER DEZENE!

Izrada name{taja po meri, tr`ni centar Partizanka II sprat, telefon: 064 4057005, 065 3911900


27

GORWI MILANOVAC

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

PRIZNAWA 43. BEOGRADSKOG FESTIVALA FILMSKOG STVARALA[TVA DECE I OMLADINE

KULTURNOM CENTRU NAGRADA ZA NAJUSPE[NIJU PRODUKCIJU a 43. Reviji filmskog stvarala{tva dece i omladine Srbije, koja je nedavno odr`ana u Beogradu, Kulturni centar Gorwi Milanovac nagra|en je priznawem za najuspe{niju produkciju. Me|u 25 filmskih ostvarewa, prikazanih u takmi~arskom delu Festivala, u kategoriji filmova, ~iji su autori mladi od 15 do 19 godina, na{la su se ~ak tri filma iz produkcije Kulturnog centra: “Vera” Sla|ane Bu{i} (mentor: Igor Tohoq), “Gibo – super limar i tata-mata za sve ostalo” Rajne Marinkovi} i Strahiwe Nikoli}a (mentor: Igor Tohoq) i “Radovi u toku” Emilije Filipovi} (mentor: Igor Tohoq). Kako je saop{teno prilikom dodele nagrada, sva tri filma su zavredela visoke ocene, {to je Kulturnom centru i donelo visoko priznawe. @iri 43. Revije filmskog stvarala{tva dece i omladine (Miodrag Novakovi}, dr Gordana Zindovi} Vukadinovi}, mr Sne`ana Trstewak, Radoslav Vladi}, mr Marko Stojanovi}, Strahiwa Savi} i dr Svetlana Bezdanov Gostimir) za najboqe ostvarewe proglasio je film “Bitka kod Milvijskog mosta”, koji potpisuje grupa autora Studija crtanog filma 98 iz Ni{a. Ura|en je u crno-be-

N

Na 43. Reviji filmskog stvarala{tva dece i omladine Srbije predstavila se i Osnovna {kola “Ivo Andri}” iz Prawana. U kategoriji dece do 15 godina, gde je prikazano 29 ostvarewa, osnovci iz Prawana predstavili su filmove: “Jeqen u plamenu” Bojana \okovi}a (mentori: \uro Cerani} i Zoran Leki}), “Krst u Bogdanici” Sawe Markovi} (mentori: \uro Cerani} i Zoran Leki}) i “Ogwi{te u iskri se}awa” Jelene Veskovi} (mentori: \uro Cerani} i Zoran Leki}).

KULTURNI VODI^ GORWEG MILANOVCA

DVE DECENIJE LIKOVNE KOLONIJE “MINA VUKOMANOVI] KARAXI]” Reprezentativnom izlo`bom „Srpske `ene slikari” (Moderna galerija, 19 sati), xez koncertom “Alex \or|evi} Quartet” (Norve{ka ku}a, 20 sati) i izlo`bom radova u~esnika pro{logodi{weg saziva Likovne kolonije (Likovna galerija), Kulturni centar Gorwi Milanovac }e u subotu, 12. jula, sve~ano obele`iti 20 godina postojawa likovne kolonije “Mina Vukomanovi} Karaxi}”. Savina~ka likovna manifestacija pokrenuta je 1994. godine povodom stogodi{wice smrti Mine Vukomanovi} Karaxi}, poznate srpske slikarke. Negovawe uspomena na Vukovu }erku Minu, jednu od prvih `ena slikara u srpskom slikarstvu i afirmacija rudni~ko-takovskog kraja, sredine bogate pro{losti i zna~ajne kulturno umetni~ke tradicije, osnovna je ideja Kolonije. U proteklih 20 godina, oko 160 umetnika iz Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i inostranstva, u~estvovalo je u radu Kolonije i za sobom ostavilo vi{e od 300 umetni~kih dela, koja ~ine fond ove likovne manifestacije. Ovogodi{wa zbirka je bogatija za 17 radova, koje potpisuju u~esnici 20. Kolonije: ^edomir Vasi} (Beograd), Zoran Jovi} (Bijeqina), Bojana Nikoli} (Pirot), Matija Rajkovi}, (Kru{evac), Slobodan Roksandi} (Beograd), Jelena Sredanovi} (Novi Sad), Mirko D. Stanimirovi} (Pirot), Jelena Trajkovi} (Beograd) i Marija To{i} (^a~ak). Radovi }e biti izlo`eni u Likovnoj galeriji. Pored izlo`be radova u~esnika pro{logodi{we likovne kolonije, Kulturni centar }e, u subotu, predstaviti i reprezentativnu izlo`bu “Srpske `ene slikari”. Po-

loj tehnici - crte`om na papiru i kompjuterski animiran, a nastao je u okviru Me|unarodne kolonije animiranog filma za decu i mlade, Pantelej 2013.godine. Pored Gran prija i nagrade za produkciju, dodeqene su prva, druga i tre}a nagrada za film, kao i nagrade za ideju, scenario, kameru, monta`u, ton i re`iju. V. S.

U GORWEM MILANOVCU OBELE@EN 7. JUL

POLO@ENI VENCI NA SPOMENIK SLOBODE

HUMANI GEST OSNOVACA IZ TETOVA

DONACIJA ZA SANACIJU O[TE]ENIH [KOLA ~enici Osnovne {kole „Goce Del~ev“ iz Tetova sakupili su simboli~nu nova~nu pomo}, u iznosu od 300 evra, za sanaciju {teta nastalih od poplava na podru~ju op{tine Gorwi Milanovac. Kako stoji u pismu direktora {kole Cvetka Vidoeskog, koje je upu}eno predsedniku op{tine Milisavu Mirkovi}u, u~enici `ele da se prikupqena sredstva utro{e za sanaciju o{te}enih {kolskih objekata. Predsednik op{tine Mirkovi} je zahvalio u~enicima na ispoqenoj brizi i rukovodstvu O[ “Goce Del~ev” odgovorio da u majskim poplavama nije bilo ve}ih o{te}ewa {kolskih objekata, ali }e novac, svakako, biti utro{en namenski u masi ostalih donatorskih sredstava, a prema usvojenom pravilniku za sanaciju {teta od vremenskih nepogoda.

U

an ustanka protiv fa{isti~kih okupatora u Drugom svetskom ratu - 7. jul, koji je tokom druge polovine 20. veka u Srbiji proslavqan kao Dan ustanka protiv fa{izma, da bi 2001. godine bio ukinut kao dr`avni praznik, obele`en je u Gorwem Milanovcu polagawem venaca na spomenik „Slobode“ na gradskom trgu. Vence su polo`ili predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, pred-

D

sednik Skup{tine op{tine Jadranka Dostani}, predsednik Op{tinske organizacije Saveza boraca Dra{ko ]ur~i} i predstavnici garnizona Vojske Srbije u Gorwem Milanovcu. Ina~e, pojedini istori~ari smatraju da bi Dan ustanka trebalo da bude 28. septembar, jer je toga dana 1941. godine oslobo|en Gorwi Milanovac, prvi grad u okupiranoj Srbiji, koji su zajedno oslobodili ~etnici i partizani. V. S.

stavka obuhvata dvadesetak umetni~kih ostvarewa, ra|enih razli~itim tehnikama i stilovima, koje potpisuje petnaestak najpoznatijih srpskih slikarki, me|u kojima su i Katarina Ivanovi}, Mina Vukomanovi} Karaxi}, Milena Pavlovi} Barili, Nade`da Petrovi}, kao i savremene Qubica Cuca Soki}, Vidosava Kova~evi} i Kosa Bok{an. U radu 21. Likovne kolonije u~estvova}e umetnici Viktor [krabaw (Be~ej), Dragoqub Stankovi} ^ivi, (Leskovac), Tatjana Nikolajevi} (Beograd), Magdalena Vlastelica (^a~ak), Jelena [alini} (Kraqevo), Slobodanka Marjanovi} (Rudnik) i Monika Boti} (Gorwi Milanovac). Kolonija traje do 20 jula, a wena tema je Takovski ustanak. Obela`avawe jubileja - Dve decenije likovne kolonije “Mina Vukomanovi} Karaxi}” po~iwe u sredu, 9. jula, jednodnevnom izlo`bom portreta Vukove }erke Mine, koji krase Zbirku likovne kolonije. Izlo`ba }e biti uprili~ena na platou ispred zgrade nekada{weg Okru`nog na~elstva.


28

SPORT

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

KARTING

PARAGLAJDING

SREBRO I BRONZA ZA LAZARA

MILO[ DRUGI NA „SOKOBAWA KUPU” a~anin Milo{ Gagi} osvojio je drugo mesto na takmi~ewu “Sokobawa kup 2014”, u disciplini polet. Prvi je bio Predrag Dudi} iz Ra{ke, a tre}i Dragan Martinovi}, Kosovska Mitrovica. Takmi~ewe je odr`ano 5. i 6. jula, a nastupilo je 40 paraglajdera u dve discipline. - Ose}aj je neverovatan. Ovo je moja prva medaqa u pojedina~noj konkurenciji, posle du`eg vremena. Dosta sam ulo`io u paraglajding i rezultati ne izostaju. Vrlo sam inspirisan da na dr`avnom prvenstvu postignem {to boqi

^

a~anin Lazar Jova{evi} (6) osvojio je nedavno na [ampionatu Srbije na Ponikvama drugo i tre}e mesto. U obe trke takmi~io se u konkurenciji de~aka do devet godina. Prvenstvo na Ponikvama nije Lazareva prva velika trka. Pro{le godine je vozio na dr`avnom prvenstvu u Beogradu sa svega pet i po godina. I tada je nastupao u konkurenciji karting voza~a do devet godina. Ukoliko dobije odobrewe Ministrstva sporta, Lazar }e se uskoro oprobati i Evrop-

^

skom {ampionatu u ^e{koj. Na ovakvim trkama ne mogu se takmi~iti de~aci mla|i od sedam godina i zato Lazar i jo{ dvojica voza~a iz Srbije ~ekaju dozvolu nadle`nog Ministarstva. - Pokazao je interesovawe za karting kada je imao ~etiri godine. Ja sam nekada vozio auto trke, ali posle wegovog ro|ewa, prestao sam da se takmi~im i sklonio sva priznawa i nagrade, koje sam osvajao, da ne bih, slu~ajno, i wemu pobudio sli~na interesovawa. Ali, nije vredelo. On je na internetu saznao za karting i zaqubio

JAGODINA STIPENDIRA ^A^ANINA Jagodinci, koji bi uskoro trebalo da dobiju karting stazu za evropske {ampionate, odmah su prepoznali Lazarov talenat. Dobio je i stipendiju Karting kluba Jagodina. Iako mu je svega {est godina, Lazar odva`no odgovara na zadirkivawa da je Jagodinac: “@ivim u ^a~ku i ja sam ^a~anin”! Interesovawe za mlade voza~e kartinga pokazalo je i Ministarstvo sporta. Lazaru je omogu}eno da ovog leta otputuje u Sloveniju, gde }e imati adekvatne uslove za trening, a tamo }e dobiti i novog trenera. Ovde uglavnom ve`ba sa ocem.

se u taj sport na prvi pogled. Ispunili smo mu tu `equ i ve} je stigao do ve}ih takmi~ewa - pri~a Budimir Jova{evi}, Lazarev otac. Kako ^a~ak nema adekvatne uslove, Lazaru predstoji da ve`ba na stazi “Autoprevoza” u Kowevi}ima, a jednom sedmi~no odlazi na treninge u Beograd i Jagodinu. - De~aci mogu da treniraju karting do 14. godine. Kako je on izrazio `equ da kasnije vozi formulu, nastoja}emo da mu omogu}imo da, u dogledno vreme, nastavi {kolovawe u Austriji. Tamo su pravi uslovi za {kolovawe i obuku voza~a formule, a nadamo se i da }e mo}i da upi{e i [umaherovu akademiju - ka`e Budimir. Lazarev otac napomiwe i da je karting bezbedan sport. U bezbedonosnu opremu Budimir je ulo`io oko 800 evra, {to je bilo neophodno, s obzizom na to da karting voza~i na trkama dostignu brzinu i do 95 kilometara na sat. Z. J.

REAGOVAWA

KAKO NELEGALNO POSTAVITI NA LEGALNE OSNOVE? e|uop{tinska organizacija gluvih i nagluvih Moravi~kog okruga pokazala je ovih dana kako nelegalno i protivzakonito mo`e biti postavqeno na legalne i zakonite osnove. Me|uop{tinska organizacija gluvih i nagluvih obavestila je gra|ane ^a~ka u lokalnim novinama da izdaje kuglanu na mese~nom nivou za 150 evra, i da svi zainteresovani ponu|a~i dostave zatvorene ponude koje }e u odre|eno vreme biti otvorene pred wima. Ali, avaj, papir sve trpi! Ponude nisu otvorene u dogovoreno vreme, nego ranije. Pregledane su i odre|enoj osobi je re~eno koju ponudu da dostavi, a ta osoba je - slu~ajno, u prijateqskim odnosima sa jednim ~lanom Izvr{nog odbora Me|uop{tinske organizacije gluvih i nagluvih. Konstatujemo da je do{lo do povrede Za-

M

kona o javnom nadmetawu i sukobu interesa. Na kraju ovog sramnog ~ina, “prevare i otmice” sportskog objekta koji pripada kugla{ima i sportistima ^a~ka, svim zainteresovanim je po{tom stiglo obave{tewe o neprihvatawu wihovih ponuda. [to bi na{ poznati aforisti~ar Vib rekao: “Koliko nas je naqutila wihova odluka, toliko nas je nasmejalo wihovo obja{wewe”. U ovom slu~aju, nema obave{tewa ko je uzeo salu i pod kojim uslovima. Molimo Vas gospodo iz Me|uop{tinske organizacije gluvih i nagluvih - pazite {ta radite sa op{tenarodnim dobrom! Niste ga Vi pravili, nemojte ga rasprodavati. Pita}e Vas nove generacije {ta ste to radili.

Biv{i sportisti ^a~ka

plasman i da moj ^a~ak dobije dr`avnog prvaka i u paraglajdingu - izjavio je Milo{ Gagi}. U disciplini preleta~i najuspe{niji je bio Ivan Pavlov iz Kawi`e, drugo mesto je pripalo Slobodanu Maleti}u iz Sur~ina, tre}e Beogra|aninu Jovanu Novaku. U ekipnom plasmanu Paraglajding klub Ko{ava iz Sur~ina je, po tre}i put, najboqi. Kup u Soko Bawi je po-

sledwe takmi~ewe pred dr`avno i dva evropska prvenstva koja }e biti odr`ana u Srbiji. Vazduhoplovni savez Srbije, u saradwi sa Ministrstvom omladine i sporta i Sportskim savezom Srbije, ove godine organizuje evropska prvenstva u paraglajdingu u dve discipline na Kopaoniku i Vr{cu. Prvenstvo na Kopaoniku bi}e odr`ano od 3. do 16. avgusta, a u Vr{cu od 31. avgusta do 7. septembra.

„OTVORENI DANI” AERO KLUBA ^A^AK

STASALI I PRVI PILOTI P o ugledu na svetske aero klubove, na aerodromu u Preqini, od 4. do 6. jula, organizovani su “Otvoreni dani”. Vi{e stotina posetilaca videlo je kakve avione i letelice voze ~lanovi i budu}i piloti Aero kluba ^a~ak, na kojim destinacijama krstare i {ta nude gostima. Najhrabriji su mogli da se provozaju i iz pti~ije perspektive sagledaju predele u kojima `ive. Svoje utiske prenosi i ~lan AK “^a~ak” Nikola Vujo{evi}, koji je za Vidovdan prvi put samostalno pilotirao. - Prvi let je specifi~an, nisam se upla{io, ali mi je bilo neobi~no da je pored mene prazno sedi{te. Navikao sam na ~asovima da uvek budem sa nekim i ako ni{ta drugo, neobavezno razgovaramo. Prvi put sam vozio krug oko aerodroma, vo`wa je trajala svega sedam minuta, a posle toga sam jo{ nekoliko puta sedao u avio i leteo du`e. Jedno vreme }u mo}i samostalno da ve`bam, ali }e mi kasnije, kada budem savladavao navigaciono letewe, biti neophodna pomo} instruktora - ka`e Nikola. Zajedno sa grupom mladi}a i devojka, on ve} nekoliko meseci poha|a nastavu u Centru za obuku pilota. Uporedo sa teoretskom nastavom, polaznici imaju i prakti~nu obuku na najsavremenijim letelicama doma}e proizvodwe, ali pilo-

tirawe nije wihov jedini ciq. Zajedni~kim snagama ure|uju i odr`avaju aerodrom, brinu o gostima i opremi koja im je na raspolagawu. - Prvi avioni poleteli su na leteli{tu u Preqini jo{ tridesetih godina pro{log veka. Trebalo nam je osam decenija da usavr{imo vazduhoplovstvo i sada imamo sve, stazu, hangar, avione, instruktore. @elimo da svim posetiocima poka`emo opremu koju posedujemo, mogu slobodno da razgledaju avione i zmajeve, da u|u u kabine, pitaju sve {to ih zanima. Na{a vrata su stalno otvorena za goste i najhrabriji mogu sa nama i u visine. Svetski klubovi “Otvorena vrata” organizuju svakog meseca, a takve manifestacije posta}e i nama tradicija - najavquje Bori{a Mandi}, pilot-instruktor. On razbija i predrasude

da je pilotirawe hobi samo najbogatijih qudi i da smo jedino upu}eni na kopneni saobra}aj. Wegovi u~enici su studenti, poqoprivrednici, p~elari... Na “Otvorenim danima” su letovi besplatni i gosti mogu birati da li }e se voziti zmajevima ili sportskim avionima. Svaka letelica pru`a jedinstveno iskustvo. Kako vo`wa avionom nije privilegija samo bogatih, Aero klub ^a~ak }e u dogledno vreme otvoriti i avio taksi slu`bu. Sude}i prema najavama ~lanova, saobra}a}e i van Srbije. Ali pre taksi slu`be, bi}e im neophodan avio servis. Sve su to ozbiqni i dalekose`ni planovi AK ^a~ak, pa mo`da i mi, bar u tom pogledu, postanemo deo sveta. Samo da im putnici ne budu jedni te isti. Z. J.


29

SPORT

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

PETOSTRUKI [AMPIONI KOD GRADONA^ELNIKA

NI BRAZIL NIJE DALEKO radsko rukovodstvo priredilo je pro{log petka prijem za bicikliste Borca koji su na nedavnom Prvenstvu Srbije u drumskom biciklizmu osvojili pet {ampionskih titula. Titule su pripale seniorskoj ekipi, mla|im kadetima, Marku Danilovi}u, u konkurenciji voza~a do 23 godine, Davidu Kosti}u, mla|em kadetu. Do vrhunskih rezultata Borac je do{ao u izuzetno te{kim okolnostima, s obzirom na to da su pre dr`avnog prvenstva, ozbiqno povre|eni Jovan Zekavica i Stefan Stefanovi}. Uprkos velikom pehu, wih dvojica su se takmi~ili na Prvenstvu Srbije i pomogli ekipi da se domogne prvog mesta. ^ak i nekoliko sedmica posle pada, Jovan je imao vidne o`iqke na rukama. - Mnogi sportisti bi odustali od takmi~ewa zbog povreda, ali ne i biciklisti - uveren je Zekavica. On, Marko Danilovi}, Stefan Stefanovi} i wihov trener Predrag Proki} obe}ali su da }e dogodine braniti {ampionsku titulu, a nadaju se i da }e im put ka Olimpijadi u Brazilu biti ostvarqiviji. - Pro{le godine smo na Prvenstvu Srbije bili drugi. Sada nam preostaje da 2015. branimo {ampionske titule i ostvarimo normu za u~e{}e na Olimpijadi u Rio de @eneiru 2016. Na dr`avnom prvenstvu je povre|en i

`e pohvaliti. Imate izuzetnog trenera i vrhunske uzore, Mi}a Brkovi}a i Dragana Dostani}a. Budite i vi uzor generacijama koje dolaze. Grad je oduvek podr`avao sport i sportiste i o~ekujte i vi nov~anu nagradu za postignute rezultate - obe}ao je gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili}. Aktuelnim {ampionima ~estitali su i zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}, pomo}nik Aleksandar Da~i} i zamenik predsednika Skup{tine grada Vladan

G

Mili}. Prema Mili}evim re~ima, biciklisti }e u drugoj polovini godine mo}i da konkuri{u za nagradu. - I pored velikih finansijskih problema, sport ne sme da trpi. Iz gradskog buxeta je za sportske klubove izdvojeno 45 miliona dinara, {to je ve}a suma nego za agrar - potvrdio je Radenko Lukovi}. [amponi su od gradskog rukovodstva dobili delo “Album starog ^a~ka 18701941”.

Z. J.

POBEDA NA KUPU SRBIJE

VRATI]EMO BRKOVI]A U KLUB

Marko Danilovi} i da nije bilo svih tih okolnosti, postigli bismo jo{ boqe rezultate. Mi smo, takore}i, amaterski klub, ali se takmi~imo na svetskim trkama sa klubovima koji su mnogo bogatiji od nas - podsetio je sekretar BK Borac i predsednik Biciklisti~kog saveza Srbije Dragan Dostani}. Dvostruki u~esnik Olimpijskih igara, u Seulu i Barseloni, Mi}a Brkovi} zamolio je gradsko rukovodstvo da pomogne ^a~anima na pu-

tu do Brazila. - Nije bitno je da li }e na Olimpijadu oti}i Zekavica, Danilovi}, Stefanovi}. ^a~ak je uvek imao dobre bicikliste, a ima}e ih i u budu}e - napomenuo je Brkovi}. U na{em gradu biciklizam `ivi 120 godina. Za dve godine BK Borac }e proslaviti sedam decenija postojawa. - Znamo da su va{i rezultati plod velikog rada i entuzijazma. Pet {ampionskih titula je izuzetan uspeh sa kojim se retko koji grad mo-

- Ciq nam je da 2015. godine vratimo Mi}a Brkovi}a u Biciklisti~ki klub Borac. On sada radi u Sportskom centru “Mladost”, ali mu je mesto pored mladih biciklista koji bi tek trebalo da posti`u jo{ boqe rezultate. Mi}a Brkovi}a su sportski novinari, zajedno sa Radmilom Mi{ovi}em i Slavoqubom Piperom, proglasili za sportistu veka - napomenuo je Vojislav Ili}.

Posle Prvenstva Srbije, nastavqeno je takmi~ewe za Kup Srbije u drumskom biciklizmu. Na tre}oj trci u Apatinu seniori BK Borac i mla|i kadet David Kosti} bili su prvi, juniori i mla|i kadet Stefan Sretenovi} dugi, a tre}i seniori Jovan Zekavica i kadet Aleksandar Petrovi}. U seniorskoj trci, na stazi dugoj 128 kilometara, Jovan Zekavica je bio tre}i, dok je Goran Antonijevi} na ciq stigao ~etvrti. Ekipnu pobedu Borcu doneo je Marko Danilovi}, osvojiv{i osmo mesto, {to je daleko boqi rezultat od tre}ih voza~a ostalih ekipa. Rezultati Nikole Tripkovi}a, osmo mesto, Jovana \ukanovi}a, deseto i Vuka Milosavqevi}a, jedanaesto, bili su dovoqni da juniori Borca ekipno budu drugi. Kadeti i mla|i kadeti vozili su stazu dugu 40 km. Biciklista Borca Aleksandar Petrovi} bio je tre}i, a u velikoj grupi stigli su i mla|i kadeti David Kosti} i Stefan Sretenovi} koji u sprintu osvajaju prvo i drugo mesto. Tre}i mla|i kadet Igor Vasojevi} nije zavr{io trku, jer mu se polomila bicikla. Milan Milivojevi} i Matija Zori} zauzeli su jedanaesto, odnosno dvanaesto mesto, {to je ekipi obezbedilo drugu pozciju u generalnom plasmanu. Slede}a trka Kupa Srbije “Ulicama Save [umanovi}a” bi}e odr`ana u nedequ, 13. jula, u [idu

ATLETIKA

BOGDAN, JOVANA I KATARINA OBORILI LI^NE REKORDE a finalu Kupa Srbije u Novom Sadu, pro{le sedmice, u~estvovala su ~etiri takmi~ara Atletskog kluba ^AAK. Veliki uspeh postigao je pionir Bogdan Jokovi} pobedom u trci na 800 metara i istr~avawem li~nog rekorda 1:59,46. Bogdan se u

N

finale kvalifikovao kao tre}i, a uspeo je da pobedi dve godine starije rivale. Posle pobede na Kros prvenstvu Srbije za pionire, dr`avnom prvenstvu na 800 i 2000 m za pionire, osvajawem tre}eg mesta na Prvenstvu Srbije za mla|e juniore i ~etvtrim mestom

na takmi~ewu za starije juniore i sada osvajawem Kupa Srbije, Bogdan je pokazao da je velika nada ~a~anske atletike. Osim wega, li~ne rekorde u Novom Sadu su oborili Jovana Xambasevi} i Katarina Propadovi}.

KAJAK

^A^AK NA PRVENSTVU SRBIJE

RADNI ODMOR ajaka{i KK ^a~ak takmi~i}e se u nedequ, 13. jula, u Novom Pazaru na prvenstvu Srbije za pionire i kadete u slalomu. Na stazi dugoj 200 metara, prvi stepen divqe vode, kajaka{i }e se nadmetati kroz 15 kapija u kategorijama K1, C1, C2 za de~ake i devoj~ice, a bi}e vo`ene i timske trke.

K

URE\EWE HALE etwu pauzu Ko{arka{ki klub Borac Mocart sport koristi za sre|ivawe hale. Trenutno je aktuelna obnova pohabanog parketa u reketu. - Sve }e biti gotovo do 20. jula, kada sve selekciju po~iwu da treniraju. Pomogli su nam prijateqi, a deo novca smo izdvojili iz sopstvenog buxeta. U svakom slu~aju, bilo je neophodno obnoviti parket koji smo sa~uvali za vreme poplava. Nadam se da }emo biti mirni narednih deset godina, bar kada je re~ o parketu - ka`e Marko Ivanovi}, direktor Borac Mocart sporta.

L


30

SPORT

PETAK 11. JUL 2014.

Страну припремио М. Ристић

У БОР­ЦУ НИ­ШТА НО­ВО

О

д 27. ју­на ка­да су за­по­че­ли при­пре­ ме, фуд­ба­ле­ри Бор­ца има­ли су са­мо два сло­бод­на да­на. Шеф струч­ног шта­ба Бо­гић Бо­ги­ће­вић са са­рад­ни­ци­ма Ми­ о­дра­гом Стар­че­ви­ћем и тре­не­ром гол­ма­на Зо­ра­ном Са­ви­ћем, на­мет­нуо је же­сток тем­ по. Ра­ди се два пу­та днев­но, а охра­бру­је чи­ ње­ни­ца да у пр­вој, нај­те­жој фа­зи при­пре­ма, Ча­ча­ни не­ма­ју ка­дров­ских про­бле­ма.

- На оку­пу су сви игра­чи из про­те­кле се­зо­ не, на про­би се на­ла­зе че­ти­ри мом­ка ко­ји ће по­ку­ша­ти да нас увере да нису прекобројни. Пра­ва по­ја­ча­ња тек оче­ку­је­мо, али не­ће их би­ти пу­но, јер Бо­рац на рас­по­ла­га­њу има и ис­ку­ства и ква­ли­те­та за успе­шан на­ступ у Су­пер ли­ги. Ка­да је у пи­та­њу тран­сфер ли­ста, Бо­ги­ће­ вић твр­ди да ће од­ла­за­ка би­ти, али ис­кљу­

чи­во мла­ђих игра­ча са по­врат­ном кар­том. - Не­ко­ли­ко игра­ча би­ће по­зајм­ље­но По­ ле­ту са ко­јим Бо­рац има од­лич­ну са­рад­њу. У до­го­во­ру са спорт­ским ди­рек­то­ром Сло­ бо­да­ном Или­ћем ви­де­ће­мо ко ће још би­ти про­сле­ђен дру­гим ча­чан­ским клу­бо­ви­ма. Опет, ка­да су у пи­та­њу по­ја­ча­ња по­треб­ни су нам што­пер, ве­зни играч и шпиц. Ве­ру­јем да ће­мо до кра­ја пре­ла­зног ро­ка ус­пе­ти да

ан­га­жу­је­мо фуд­ба­ле­ре на по­зи­ци­јама где нај­ви­ше шкри­пи. Пр­ву при­ја­тељ­ску утак­ми­цу Бо­рац ће од­и­ гра­ти са Је­дин­ством са Уба данас. Три да­на ка­сни­је на Зла­ти­бо­ру ће од­ме­ри­ри сна­ге са јед­ним иран­ским пр­во­ли­га­шем, 16-ог сле­ ди го­сто­ва­ње Сло­ги у Кра­ље­ву. Уго­во­рен је и ду­ел са но­вим срп­ско­ли­га­шем Сло­гом из По­же­ге 30. ју­ла.

ЦРВЕНИ СЕ „ЈУГ“ З

ахваљујући великом ангажовању запослених у клубу, јужна трибина Градског стадиона добила је нови изглед. Постављено је 435 столица са стaре, источне трибине па ће гостујући навијачи у много

бољим условима бодрити своје екипе. Замењено је тридесетак столица на западу, али још увек остаје загонетка када ће на новим трибинама, северој и источној, бити монтирано више од три хиљаде столица.

Тачно 22 дана трајаће припреме у Чачку, а 19. јула Борац одлази на Власинско језеро, где ће остати десет дана. У плану је одигравање најмање три контролне утакмице, као и учешће на турниру у Сурдулици, где ће уз

Радник и Борац учествовати по један бугарски и македонски прволигаш. Први испит Чачани ће имати данас на Градском стадиону. Састају се са Јединством из Уба. Утакмица почиње у 17,30 часова.

МЛА­ДОСТ У СТА­РОЈ БА­ЗИ, НА ЗЛА­ТИ­БО­РУ

П

о­сле са­мо не­ко­ли­ко да­на при­пре­ма на ста­ди­о­ну у Лу­ча­ни­ма фуд­ба­ле­ри Мла­до­сти от­пу­то­ва­ли су 4. ју­ла на Зла­ти­ бор где ће се ви­ше од 20 да­на при­пре­ма­ ти за но­ви, су­пер­ли­га­шки иза­зов. Крат­ка лет­ња па­у­за до­не­ла је не­ко­ли­ко про­ме­на у играч­ком ка­дру, а нај­но­ви­је, по­след­ ње, по­ја­ча­ње у ни­зу гол­ман Не­ма­ња Кр­ зна­рић , по­врат­ник из На­прет­ка при­кљу­

КОМПЛЕТНЕ ПРИПРЕМЕ У ИВАЊИЦИ

Ф

уд­ба­ле­ри Ја­во­ра из Ива­њи­це ком­плет­не при­пре­ме оба­ви­ће на сво­ јим те­ре­ни­ма. Ка­ко твр­ди тех­нич­ки ди­рек­тор, То­ мо Са­вић ивањичани код куће имају све усло­ве за несметан рад и одигравање утакмица. Иако се у пре­ла­зном ро­ ку оче­ки­вао од­ла­зак не­ко­ ли­ци­не игра­ча, Ива­њи­ча­ни су чак ус­пе­ли да се по­ја­ ча­ју по­врат­ком нај­бо­љег оце­ње­ног пр­во­ли­га­шког гол­ма­на Вла­да­на Ђо­га­то­ви­ ћа ко­ји се по­сле не­ко­ли­ко

успе­шних се­зо­на у на­шим клу­бо­ви­ма вра­тио у Ја­вор. У до­го­во­ру са тре­не­ром Ку­зе­ље­ви­ћем би­ће ан­га­ жо­ва­но и не­ко­ли­ко по­ја­ча­ ња са ци­љем да се из­бо­ри експре­сан по­вра­так у Су­ пер ли­гу. У но­вом пр­вен­ ству Ива­њи­ча­ни ће би­ти и ја­чи и ор­га­ни­зо­ва­нији у од­но­су на про­те­кло. Мно­го то­га би­ће ура­ђе­но на по­ бољ­ша­њу усло­ва на ста­ди­ о­ну, та­ко да ће Ја­вор Ма­тис пот­пу­но спрем­но до­че­ка­ти пр­вен­стве­не бор­бе за бо­ до­ве.

чио се клуп­ским дру­го­ви­ма не­по­сред­но пред по­ла­зак на Зла­ти­бор. Ка­ко твр­ди шеф струч­ног шта­ба Не­над Ми­ло­ва­но­ вић­ на Зла­ти­бо­ру ће се од­и­гра­ће де­се­ так кон­трол­них утак­ми­ца. У исто вре­ме на ста­ди­о­ну у Лу­ча­ни­ма из­во­де се за­вр­ шни ра­до­ви ка­ко би овај спорт­ски обје­ кат ис­пу­нио све усло­ве за супер лигу.


31

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Kompletnu ponudu Agencije „GA[O NEKRETNINE“ mo`ete videti na sajtu WEB NEKRETNINE.

060/434-2-190

GARSOWERE 23m2, vp, 21500 eura, [iri centar 30m2, 3, lift, 22500 eura, Avenija 16m2, bp, 14500 eura, Qubi} kej U ponudi jo{ 8 garsowera JEDNOSOBNI STANOVI 32m2, 5, 22000 eura, [iri centar 43m2, 1, 27000 eura, Avlad`inica 32m2, 5, 23000 eura, [iri centar U ponudi jo{ 16 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 35m2, 5, 24500 eura , [iri centar 53m2, 6, lift, 29500 eura, Restoran Brvnara 37m2 nov, 4, lift, sa stvarima, 32000 eura, Avenija 49m2, 4, 27000 eura, Hotel Morava U ponudi jo{ 20 jednoiposobnih stanova DVOSOBNI STANOVI 49m2, 1, 25000 eura, Hotel Morava 57m2,14, lift, 25000 eura, Hotel Morava 47m2, dvori{ni stan, 26000 eura , Hotel Morava 49m2, 4, 27000 eura, Hotel Morava 58m2, 1, 36000 eura, Qubi} kej 55m2, vp, 26000 eura, Qubi} kej 50m2, 4, 28000 eura, Nemawina 52m2 , 3, lift, 28000 eura, [iri centar 57m2, 6, lift, 29500 eura, Avenija 57m2, 3, lift, 31000 eura, Avenija 55m2, 1, 32000 eura, Avenija 53m2 , 3, 36500 eura, Avenija 63m2, 3, 31000 eura, Avlad`inica 53m2, 3, lift, 26000 eura, Avlad`inica

AGENCIJA

SIGMA

55m2, vp, 32000 eura, [iri centar 49m2, 6, lift, 32000 eura, Nemawina 61m2, 4, 34000 eura, Centar 51m2, 4, 25000 eura, Centar 55m2, 3, 31000 eura, Centar U ponudi jo{ 54 dvosobna stana DVOIPOSOBNI STANOVI 54m2,1, 29000 eura,Hotel Morava 64m2,12, lift, 33000 eura, Hotel Morava 53m2, 1, 35000 eura, Hotel Morava 53m2, 4, 23000 eura, Hotel Morava 67m2, 7, lift, 37000 eura, [iri centar 54m2, 4, lift, 38000 eura, Qubi} kej 79m2, 4, 42000 eura, Qubi} kej 67m2, 4, lift, 45000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 21 dvoiposoban stan TROSOBNI STANOVI 67m2, 4, 37000 eura,Hotel Morava 78m2, 3, 37000 eura, Hotel Morava 71m2, 1, 43000 eura, Avenija 80m2, 44000 eura, Qubi} kej 78m2, vp, 45000 eura, [iri centar 71m2, 4, lift, 46000 eura, Avenija 80m2, 1, sa stvarima, 50000 eura, [iri centar 78m2, 6, lift, 50000 eura,[iri centar U ponudi jo{ 35 trosobnih stanova U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava. U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava.

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE HITNO!!! PRODAJEM DVOSOBAN STAN OD 56 M2 NA PRVOM SPRATU, 21.500 E STANOVI P-20 m2, 13.sprat, CG, K. Milo{a, 17.000 E P-32 m2, 3.sprat, CG, Qubi}ska, nov, 800 E+PDV P-32 m2, 5.sprat, CG, Balkanska, 24.000 E P-36 m2, VP,TA, kod H. Morave, 24.000 E P-31 m2, 7.sprat, CG, Avlaxinica, 21.000 E P-43 m2, VP, TA, Avlaxinica, 21.000 E P-49 m2, 1.sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 E P-43 m2, 8.sprat, CG, Avlaxinica, 31.000 E P-51 m2, PR, TA, 9. Jugovi}a, 26.000 E P-53 m2, 8.sprat, CG, Nemawina, 25.000 E P-49 m2, 5.sprat, CG, kod Brvnare, 32.000 E P-46 m2, PR, CG, Obili}eva-nov, 34.000 E P-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov, 36.000 E P-47 m2, 1.sprat, CG, Obili}eva, nov, 41.000 E sa PDV-om P-52 m2, 8.sprat, CG, Avlaxinica, nov, 37.000 E P-57 m2, PR, CG, Avenija, 28.500 E P-60 m2, 1.sprat, TA, kod H. Morave, 35.000 E P-67 m2, 12.sprat, CG, Kej,

43.000 E P-74 m2, 2.sprat, CG, Obili}eva, 49.000 E P-82 m2, 4.sprat, CG, kod Gradskog parka, 62.000 E P-89 m2, 2.sprat, CG, Gvo`|ar, 50.000 E P-92 m2, 1.sprat, CG, Gvo`|ar, 60.000 E P-95 m2, 1.sprat, CG, Avlaxinica, 75.000 E KU]E P-40 m2, 4 a, Suvi Breg, 13.000 E P-82 m2, 2 a, {iri centar, 17.000 E P-129 m2, 1.5 a, kod ma{inske {kole, 26.000 E P-114 m2, 2 a, Amixina, 50.000 E P-78 m2, 5.23 a, {iri centar, 50.000 E P-208 m2, 6.8 a, kod Slobode, 50.000 E P-80 m2, 16 a, Parmenac, 29.000 E P-70 m2, 4 a, Kulinova~ko poqe, 30.000 E P-66 m2, 4 a, kod bolnice, 45.000 E P-120 m2, 5 a, Qubi}, 50.000 E P-80 m2, 2 a, centar, 60.000 E P- 190 m2, 2.5 a, {iri centar, 70.000 E

IMAWA P-70 m2, 40 a, Slatinska bawa, 12.000 E 2 ku}e, 30 a, Ri|age, 15.000 E 5 a, Je`evica, 10.000 E P-40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E P-110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E P-70 m2, 50 a, G. Atenica, 21.000 E P-90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pomo}nih objekata, 35.000 E P-50 m2, 90 a, G. Gorevnica, 26.000 E P-70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E LOKALI P-37 m2, Obili}eva, 41.000 E P-60 m2, B. Jankovi}, 52.000 E P-49 m2, B. Oslobo|ewa, 26.000 E VIKENDICE 60 a, Kuki}i, 13.000 E 8 a, Jelica, 5.500 E 60 m2, Me|uvr{je, 40.000 E

JEDNOSOBAN STAN P-34 m2, 2. sprat, CG, Avenija 1, 22.000 E JEDNOSOBAN STAN P-31 m2, 4.sprat, CG, H. Morava, 20.000 E JEDNOSOBAN STAN P-36 m2, 4.sprat, TA, Nemawina, 21.000 E JEDNOSOBAN STAN P-39 m2, 3.sprat, CG, centar, 25.500 E JEDNOSOBAN STAN P-37 m2, 6.sprat, CG, Nemawina, 23.000 E JEDNOSOBAN STAN P-37 m2, 5.sprat, CG, Nemawina, 23.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN P-47 m2, 1.sprat, TA, centar, 30.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN P-47 m2,2.sprat, CG, Avenija 1, 27.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN P-46 m2,nov,1.sprat, CG, Obili}eva, 800 E + PDV GARSOWERA P-27 m2, 4.sprat, CG, Nemawina, 25.000 E DVOSOBAN STAN P-58 m2, 6.sprat, CG, Kej, 31.000 E DVOSOBAN STAN P-54 m2, 3.sprat,CG,Avenija 1, 35.000 E

DVOSOBAN STAN P-56 m2, 2.sprat, TA, B. Jankovi}a, 31.000 E DVOSOBAN STAN P-58 m2, 3.sprat, CG, Vinara, 39.000 E DVOSOBAN STAN P-51 m2,VP,TA,centar, 26.000 E DVOSOBAN STAN P-56 m2, 4.sprat, CG,H.Morava, 33.000 E DVOIPOSOBAN STAN P-68 m2, 4.sprat, CG, Balkanska, 39.000 E DVOIPOSOBAN STAN P-58 m2, renoviran, 9.sprat, CG,Kej, 37.000 E TROSOBAN STAN P-63 m2, 3.sprat, CG,Kej, 40.000 E TROSOBAN STAN P-77 m2+18 m2,DUPLEX, 12 .sprat, CG, Kej, 43.000 E ^ETVOROSOBAN STAN P-93 m2, 2.sprat, CG, centar, 70.000 E ^ETVOROSOBAN STAN P-78 m2, 6.sprat,CG, {iri centar, 46.000 E


32

OGLASI

AGENCIJA www.stannekretnine.rs

P-26 m2, Qubi} kej, VP, TA, cena 18.000 evra P-23 m2, ul. Svetog Save, VP, CG, cena 17.500 evra P-29 m2, H. Morava, nov, 3. sprat, cena 19.000 evra sa PDV-om P-28 m2, H.Morava, 5. sprat, cena 19.000 evra P-27 m2, centar, 2. sprat,CG, cena 24.000 evra P-36 m2, H. Morava, 2. sprat, CG, terasa, cena 23.000 evra P-30 m2, Nemawina, prizemqe, CG, cena 20.000 evra P-32 m2, centar, 2. sprat, CG, cena 18.000 evra P-36 m2, dvosoban, centar, VP, CG, terasa, parking, cena 29.000 evra P-40 m2, centar, prizemqe, pogodan za poslovni prostor, cena 25.000 evra P-39 m2, nov, Vinara, 8. sprat, lift, CG, terasa, spava}a soba, cena 26.000 evra P-32 m2, Nemawina, spava}a soba, CG, cena 22.000 evra P-39 m2, centar, 3. sprat, CG, cena 27.000 evra P-43 m2, nov, centar, 3. sprat, lift, CG, cena 750 evra/m2 P-44 m2, H. Morava, 4. sprat, CG, terasa, cena 25.000 evra P-45 m2, nov, Obili}eva, prizemqe, cena 35.000 evra P-43 m2, centar, 4. sprat, TA, terasa, cena 27.000 evra P-43 m2, noviji, Balkanska, 2. sprat, CG, cena 26.000 evra

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

\OR\EVI] NEKRETNINE

HITNO-TROSOBAN STAN, 2. SPRAT, CENTAR HITNO-NOVIJI STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, BLI@E CENTRA

HITNO - NOV TROSOBAN STAN, BALKANSKA, CG. CENA 32.000 E

STANOVI

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

P-47 m2, ul. R. Po{ti}a, 1. sprat, CG, terasa, renoviran, cena 31.000 evra P-47 m2, noviji, centar, 4. sprat, CG, terasa, cena 35.000 evra P-49 m2, noviji, Qubi} kej, 2. sprat, CG, cena 32.000 evra P-43 m2, Qubi} kej, 3. sprat, gas, lift, cena 26.000 evra P-49 m2, Stari Autoprevoz, 4. sprat, CG, terasa, cena 27.000 evra P-54 m2, centar, 9. sprat, lift, CG, cena 32.000 evra P-52 m2, Qubi} kej, 3. sprat, TA, terasa, cena 28.000 evra P-55 m2, H. Morava, 1. sprat, EG, terasa, cena 28.000 evra P-52 m2, centar, VP, pogodan za poslovni prostor, cena 26.000 evra P-53 m2, Avlaxinica, 3. sprat, CG, lift, terasa, cena 27.000 evra P-52 m2, nov, Avlaxinica, 3. sprat, EG, cena 33.000 evra P-58 m2, nov, Qubi} kej, trosoban, 4. sprat, lift, CG, terasa, cena 39.000 evra P-57 m2 , Avenija, VP, zgrada fasadne cigle, CG, terasa, cena 28.000 evra P-56 m2, ul. Bate Jankovi}a, 2. sprat, TA, terasa, cena 31.000 evra P-66 m2, centar, 1. sprat, pogodan za poslovni prostor, cena 47.000 evra P-63 m2, nov, H. Morava, trosoban, cena 33.000 evra P-68 m2, centar, 1. sprat, TAGAS, terasa, cena 40.000 evra P-67m2, ul. Vojvode Stepe, 2. sprat, EG, terasa, cena 36.000 evra

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

P-74 m2, Avlaxinica, 1. sprat, CG, lift, terasa, zgrada fasadne cigle, cena 48.000 evra P-76 m2, ul. Svetog Save, trosoban, CG, terasa, cena 30.000 evra P-70 m2, Avenija 2, 3. sprat, CG, lift, terasa, cena 37.000 evra P-80 m2, Avenija 2, 2. sprat, CG, terasa, lift, cena 38.000 evra P-76 m2, Qubi} kej , 2. sprat, zgrada fasadne cigle, CG, terasa, renoviran, cena 45.000 evra BEOGRAD-VRA^AR prodajem novu garsoweru na prvom spratu, ul. Gospodara Vu~i}a, odmah useqiva, cena 38.000 evra CRVENI KRST , nov, trosoban stan, 1. sprat, CG, terasa, odmah useqiv. Cena 92.000 evra KU]E P-70 m2, plac 4.13 ari, kod Proletera, cena 42.000 evra P-125 m2, plac 5 ari, centar, blizu KMN-a, cena dogovor P-98 m2, plac 2 ara, kod Bor~eve hale, ili zamena za stan P-50 m2, kod Hotel Morave, renovirana, cena 27.000 evra LOKALI P-38 m2, Obili}eva, cena 38.000 evra P-49 m2, Alvaxinica, cena 38.000 evra P-72 m2, S. Markovi}a, mogu}a podela na dva lokala od po 36 m2 sa mokrim ~vorom

STANOVI P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift,

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvosoban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2.

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura Stan Qubi} kej, 37 kv, TEA, terasa, sun~an, 21.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD

CENTAR , stan od 94 m2, Palmoti}eva, sre|en, salonac. GARSOWERA nova, 18 m2, 22.000 evra, Vo`dovac DUPLEKS 96 m2, sa gara`om, kod Arene, ukwi`en

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H.Morava, 14.000 eura P-18 m2, 5.sprat, R.Po{ti}, 17.500 eura P-29 m2, 3.sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 4. sprat, Merkator, 18.400 eura P-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 eura P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.000 eura P-19 m2, 13.sprat, K. Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2.sprat, centar, 24.0.000 eura JEDNOSOBNI STANOVI P-40 m2, 8.sprat, Vinara, 25.500 eura P-35 m2, 4.sprat, Kej, 16.500 eura P-38 m2, 3.sprat, Hotel Morava, 24.000 eura P-30 m2, prizemqe, Nemawina, 18.500 eura P-34 m2, 4.sprat, Nemawina, 21.000 eura P-39 m2, 3. sprat, centar, 27.000 eura P-45 m2, prizemqe, S.Save, 30.000 eura P-34 m2, 5.sprat, Balkanska, 22.000 eura P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 25.000 eura DVOSOBNI STANOVI P-53 m2, 3.sprat, Avenija 1, 35.000 eura P-54 m2, 2. sprat, Avlaxinica, 28.000 eura P-49 m2, 4. sprat, S.Save, 27.000 eura P-45 m2, 2.sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, prizemqe, Avenija 2, 28.000 eura P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 eura P-57 m2, 2.sprat, Nemawina, 30.000 eura P-56 m2, 4.sprat, H. Morava, 35.000 eura P-58 m2, 2.aprat, Kej, 34.000 eura P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 38.000 eura P-60 m2, 6. sprat, Avlaxinica, 35.000 eura P-60 m2, 1.sprat, Obili}eva, 40.000 eura P-58 m2, 6.sprat, Kej,31.000 eura P-65 m2, 4.sprat, Bawalu~ka, 30.000 eura P-48 m2, 1.sprat, nov, centar, 38.000 eura TROSOBNI STANOVI P-58 m2, 3.sprat, S.Markovi}a, 34.500 eura +PDV P-65 m2, 1.sprat, Sin|eli}eva, 40.000 eura P-67+18 m2, 12.sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3.sprat, nov Obili}eva, 54.600 eura P-78 m2, 1.sprat, H. Morava, 66.000 eura

P-67 m2, 4.sprat, nov, Avlaxinica, 44.000 eura P-65 m2, 2.sprat, centar, 38.000 eura P-69 m2, 3.sprat, Avenija, 45.000 eura P-76 m2, 5.sprat, Autoprevoz, 37.000 eura P-81 m2, 1.sprat, K.V.Popovi}a, 45.000 eura P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a,61.000eura P-83 m2, 2.sprat, Avenija 2, 39.000 eura KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2.5 ari, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4.5 ari, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 ari, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 ari, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 ari, 40.000+50.000 eura P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura P-80 m2, bolnica, plac 4.22 ara,37.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 ari, 36.000 eura P-80 m2, S.Breg, plac 3 ara, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 ari, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 ara, 45.000 eura P-50 m2, D. Trep~a, plac 15 ari, 8.500 eura P-100 m2, Trnava, plac 7 ari, 35.000 eura P-77 m2, G.Atenica, plac 19.5 ari, 20.000 eura OGLA[AVA SE: - KO Mr~ajevci, tovili{te za sviwe povr{ine 512 m2, prasi{te povr{ine 419 m2, zgrada ma{inska radionica sa gara`om, sve to na KP 1825 KO Mr~ajevci KO BALUGA OP[TINA ^A^AK , PARCELA UKUPNO 69.385 m2 i to: - KP. 27/1, povr{ine 33.800 m2, wiva 1.klase - KP. 27/1, povr{ine 9.696 m2, wiva 2.klase - KP. 27/9, povr{ine 2.000 m2, wiva2.klase - KP. 42/1, povr{ine 11.088 m2, wiva 2.klase - KP. 42/2, povr{ine 10.827 m2, wiva 2 klase - KP. 46/2, povr{ine 1.974 m2, wiva 2. klase

STANOVI: P-24 m2, Qubi} kej, 3.sprat, cena: 17 500 eura P-20 m2, Nemawina, cena: 16 000 eura P-34 m2, Balkanska, 2. sprat, cena: 22 000 eura P-42 m2, Hotel Morava, 1.sprat, cena: 21 000 eura P-27 m2, Strogi centar, 2.sprat, cena: 24 000 eura P-38 m2, kod O[ Milice Pavlovi} (nov), cena: 24 000 eura P-43 m2, Hotel Morava, 4.sprat, cena: 24 000 eura P-43 m2, [iri centar, prizemqe, cena: 25 000 eura P-45 m2, Nemawina, 4.sprat, cena: 26 500 eura P=51 m2, blizu Tempa, prizemqe, cena: 26 000 eura P=33 m2, Qubi}ska (sa stvarima), cena: 28 000 eura P-36 m2, Centar, blizu pijace, 2.sprat, cena: 28

000 eura P-51 m2, Centar, 4.sprat, cena: 25 000 eura P-46 m2, Avenija 1, 4.sprat, cena. 29 000 eura P-63 m2, Alvad`inica, 3.sprat, cena: 29 500 eura P=49 m2, Hotel Morava, 2.sprat, cena: 31 000 eura P-48 m2, Obili}eva (nov), 1.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P-55 m2, Nemawina, 3.sprat, cena: 33 000 eura P-58 m2, Avenija 2, cena: 29 500 eura P-59 m2, Alvad`inica (fasadna cigla), cena: 36 500 eura P-57 m2, Ciglarska (nov), 4.sprat, cena: 670 eura/m2+PDV P-65,50 m2, Centar (noviji), 3.sprat, cena: 37 000 eura P-66 m2, Kalu|erice, cena: 39 000 eura P-73 + 6 m2, Centar, CG, cena: 43 000 eura P-71 m2, Avenija 2,

1.sprat, cena: 45 000 eura P-89 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P-92,5 m2, Gradski bedem, 1.sprat, CG P-103 m2, Ciglarska (nov), 5.sprat, cena: 500 eura/m2 + PDV KU]E: P=120 m2, Gorwi Trbu{ani, plac 13 ari, cena: 20 000 eura P=65 m2, Atenica (kod {kole), plac 4,38 ari, cena: 31 000 eura P=70 m2, Qubi}, plac 4 ara, cena: 31 000 eura P=150 m2, Trnava, plac 10 ari, cena: 40 000 eura P=70 m2, Obili}eva, plac 4 ara, cena: 42 000 eura P=240 m2, Parmenac, plac 15 ari, cena: 65 000 eura P=180 m2, kod Slobodinog igrali{ta, plac 6,5 ari, cena: 75 000 eura


OGLASI

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

Na osnovu ~lana 64. stav 3., a u vezi sa odredbom ~lana 64a stav 1. i 2. Zakona o poqoprivrednom zemqi{tu ("Slu`beni glasnik RS", br. 62/06, 65/08 i 41/09) i Instrukcije Ministarstva poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine, broj: 320-115512/ 2009-06 od 3. 11. 2010. godine, Komisija za izradu godi{weg programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta grada ^a~ka, upu}uje:

JAVNI POZIV za dostavu podataka u ciqu dokazivawa prava pre~eg zakupa na poqoprivrednom zemqi{tu u dr`avnoj svojini na teritoriji grada ^a~ka za 2015. godinu Ovaj javni poziv upu}uje se : I svim pravnim i fizi~kim licima koja su vlasnici funkcionalnog sistema za navodwavawe i odvodwavawe, ribwaka, vi{egodi{wih zasada starijih od tri, a mla|ih od 15 godina u rodu, vinograda starijih od tri godine, a mla|ih od 30 godina u rodu, kao i funkcionalnih poqoprivrednih objekata (u daqem tekstu : infrastruktura), a koji se nalaze na poqoprivrednom zemqi{tu u dr`avnoj svojini na teritoriji grada ^a~ka i II svim pravnim i fizi~kim licima koja su vlasnici objekata za uzgoj i dr`awe `ivotiwa i koja se bave uzgojem i dr`awem `ivotiwa na teritoriji grada ^a~ka. Lica koja po ovom javnom pozivu do 30. oktobra 2014. godine dostave svoje zahteve i sve tra`ene podatke, po osnovu vlasni{tva na infrastrukturi sti~u pravo pre~eg zakupa na poqoprivrednom zemqi{tu u dr`avnoj svojini na kome se ta infrastruktura nalazi, a lica koja se bave uzgojem i dr`awem `ivotiwa, sti~u pravo pre~eg zakupa na poqoprivrednom zemqi{tu u dr`avnoj svojini i to jedan hektar po uslovnom grlu. Zahtevi prispeli po isteku datuma odre|enog u ovom javnom pozivu smatra}e se neblagovremenim i Komisija }e ih vratiti podnosiocima neotvorene.

1. OBAVEZNA DOKUMENTACIJA ZA DOKAZIVAWE PRAVA PRE^EG ZAKUPA I Po osnovu vlasni{tva na infrastrukturi Potrebna dokumentacija i podaci koje podnosioci zahteva treba da dostave radi ostvarivawa prava pre~eg zakupa po osnovu vlasni{tva na infrastrukturi je: 1. Zahtev za priznavawe prava pre~eg zakupa po osnovu vlasni{tva na infrastrukturi; 2. Izvod iz javne kwige o evidenciji nepokretnosti; 3. Zapisnik Republi~ke poqoprivredne inspekcije o stawu i funkcionalnosti zasada odnosno objekata (vi{egodi{wi zasadi moraju biti u "rodu" a objekti u "funkciji"), sa navedenim katastarskim parcelama na kojima se nalazi infrastruktura; 4. Za navodwavawe i ribwake - Zapisnik nadle`nog inspektora Generalnog inspektorata Ministarstva poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine Beograd, Nemawina 22-26 i posedovawe va`e}e vodoprivredne dozvole; 5. Dokaz da je podnosilac zahteva nosilac ili ~lan registrovanog poqoprivrednog gazdinstva (u aktivnom statusu); 6. Saglasnost Ministarstva poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine na investiciona ulagawa za infrastrukturu koja je podignuta nakon jula 2006. godine i dokaz o vlasni{tvu te infrastrukture (faktura) U slu~aju da infrastruktura nije ukwi`ena u javne kwige o evidenciji nepokretnosti potrebno je dostaviti i dokaz o vlasni{tvu na infrastrukturi: (gra|evinska, odnosno upotrebna dozvola, odnosno izvod iz prospekta privatizacije kojim se dokazuje da je ta infrastruktura u{la u procenu vrednosti dru{tvenog kapitala, odnosno izvod iz popisa osnovnih sredstava). II Po osnovu vlasni{tva na objektima za uzgoj i dr`awe `ivotiwa Potrebna dokumentacija koju podnosioci zahteva prava pre~eg zakupa po osnovu vlasni{tva na objektima za uzgoj i dr`awe `ivotiwa i koja se bave uzgojem i dr`awem

PRODAJEM OKRETNE I PRENOSIVE DVORI[NE SU[ILICE ZA VE[ TELEFONI: 064/ 294-2-141,

33

`ivotiwa. 1. Zahtev za priznavawe prava pre~eg zakupa po osnovu uzgoja i dr`awa `ivotiwa; 2. Dokaz o registrovanoj farmi - Re{ewe o utvr|ivawu veterinarsko sanitarnih uslova ili dokaz o aktivnom statusu Registrovanog poqoprivrednog gazdinstva sa 15 umati~enih mle~nih krava - Uverewe o umati~enim `ivotiwama izdato od strane ovla{}ene selekcijske slu`be (za one koji nemaju odobrenu farmu); 3. Dokaz o zdravstvenom stawu `ivotiwa - pribavqa se od veterinarske stanice, iz koga se vidi vrsta, kategorija i brojno stawe `ivotiwa i 4. Dokaz da je podnosilac zahteva nosilac ili ~lan Registrovanog poqoprivrednog gazdinstva (aktivan status).

2. PODNO[EWE PRIJAVA I DOKUMENATA Lica zainteresovana za ostvarivawe prava pre~eg zakupa po osnovu infrastrukture trebalo bi da dostave Zahtev za izlazak Republi~ke poqoprivredne inspekcije Komisiji za izradu Godi{weg programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta na teritoriji grada ^a~ka do 15. avgusta 2014. godine, sa navedenim katastarskim parcelama koje su predmet zahteva, radi blagovremenog izlaska inspekcije na teren i izrade Zapisnika Republi~ke poqoprivredne inspekcije, koji je sastavni deo dokumentacije koju treba dostaviti do 30. oktobra 2014. godine. Prijave na ovaj javni poziv i dostavu podataka radi ostvarivawa prava pre~eg zakupa, tj. popuweni obrazac zahteva sa prate}om dokumentacijom kojom se dokazuje ispuwavawe svih uslova dostaviti na: pisarnicu Gradske uprave grada ^a~ka, @upana Stracimira 2., svakim radnim danom od 7 do 15 ~asova ili na adresu: Grad ^a~ak, Gradska uprava, Komisija za izradu godi{weg programa za{tite ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta, @upana Stracimira 2, sa naznakom "ZA JAVNI POZIV PO ZAHTEVU PRAVA PRE^EG ZAKUPA". Kontakt osoba za sve informacije u vezi sa ovim javnim pozivom je Milanka Krxi}, telefon 032/ 309 - 135 ili li~no u prostorijama Gradske uprave grada ^a~ka, Slu`ba za razvoj poqoprivrede sa Centrima za razvoj sela, kancelarija 108, prvi sprat, @upana Stracimira 2, ^a~ak.

Napomena: Sva dokumentacija mora da glasi na isto pravno ili fizi~ko lice, koje mo`e biti nosilac ili ~lan Registrovanog poqoprivrednog gazdinstva (u aktivnom statusu), overena i potpisana od strane nadle`nog organa koji izdaje ispravu. Uslovna grla se obra~unavaju pomo}u programa za obra~un uslovnih grla, koji je sastavni deo elektronske forme godi{weg programa, a formatiran je tako da se kravom smatra jedinka goveda od 24 i vi{e meseci starosti, koja nije napustila imawe, a tovne `ivotiwe se obra~unavaju za jedan turnus godi{we. Broj `ivotiwa koje se obra~unavaju na uslovna grla ograni~en je kapacitetom navedenim u Re{ewu o utvr|ivawu veterinarsko sanitarnih uslova.

3. OBRAZAC ZAHTEVA se mo`e dobiti u Gradskoj upravi ^a~ka, {alter 8 i na internet stranici www.cacak.org.rs

4. ROK ZA PODNO[EWE ZAHTEVA SA DOKUMENTACIJOM Ovaj javni poziv ostaje otvoren do 30. oktobra 2014. godine i objavqen je u nedeqnom listu "^a~anski glas", na sajtu Gradske uprave ^a~ka www.cacak.org.rs . Ovaj poziv tako|e se nalazi na oglasnoj tabli grada ^a~ka i oglasnim tablama mesnih kancelarija. Republika Srbija Grad ^a~ak Komisija za izradu godi{weg programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta Broj : 320 - 193/14 - 5 - 01 - IV Dana: 3. 7. 2014. godine ^a~ak @upana Stracimira 2 Predsednik komisije Vesna Pavlovi}, s.r.

- Zanatska zadruga „Univerzal“ ^a~ak, izdaje kancelariju u Bra}e Gli{i}a br. 7, strogi centar, sa parnim grejawem i vrlo povoqno. - Prodaje kamion Zastava 630 MRK - neregistrovan. Kontakt telefon: 064/242-97-72, 032/344-997


34

OGLASI

MALI OGLASI DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

PRODAJEM U GORWOJ TRNAVI, ISPOD PLANINE JELICE, KU]U OD 2 SOBE, KUHIWE, LETWIKOVCA I GARA@E, I 12 ARI VO]WAKA, MLADE [QIVE STERLEJKE, ^A^ANSKA RODNA, ORASI I 9 ARI [UME BAGREM. TEL. 064/ 198-3-844 POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG, GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE. 065/2004-115 Marija

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM ~etvorosoban stan od 110 m2 kod hotela Morava”, CG, terasa 20 m2. Tel. 060/ 349-84-90 PRODAJEM trosoban nov stan kod hotela “Morava”, 4. sprat. Cena 48.500 evra sa PDV-om. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan od 78 m2. Cena 37.000 E. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM trosoban stan od 77 m2, centar, 3. sprat, CG, terasa, cena 50.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan u centru, prvi sprat, gas, cena 40.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan na Qubi} keju -lamela , CG. Mogu}a zamena. Tel. 064/14-14324 PRODAJEM trosoban stan od 67 m2. Cena 37.000 E. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan od 73 m2 + 6 m2, strogi centar, cena 43.000 eura. Tel. 064/ 15893-63 PRODAJEM trosoban stan od 71 m2. Cena 41.200 evra. Tel. 060/ 76-76-060 PRODAJEM trosoban stan od 62 m2. Cena 27.000 E. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan od 80 m2, Avenija 2, 2. sprat, CG, lift, cena 38.000 evra. Tel. 060/ 349-84-90 PRODAJEM trosoban stan, nov, kod hotela “ Morava”, dupleks, odmah useqiv. Cena 42.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan u Beogradu, kod Crvenog krsta, nov, 1. sprat, CG, terasa, cena 92.000 evra. Tel. 060/ 349-84-90 PRODAJEM trosoban nov stan , Balkanska, cena 32.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvoiposoban stan od 66 m2 u Kalu|ericama. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan u vlasni{tvu. Tel. 064/ 134-1364 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2 u Aveniji, hitno, cena 28.000 eura. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM dvoiposoban stan od 47 m2 na Zlatiboru, 3. sprat, sa name{tajem, cena 47. 000 evra. Tel. 060/ 349-84-90 PRODAJEM dvoiposoban stan od 53 m2, 23.000 E. Tel. 060/ 43-43-190 PRODAJEM dvoiposoban stan od 53 m2, 35.000 E. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvoiposoban

stan od 57 m2, 22.000 E. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, 30.000 E, korekcija. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2 na Alvaxinici, 4. sprat, lift, cena 27.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2 . Cena 36.500 E. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2, Alvaxinica, CG, lift, terasa. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2. Cena 28.000 E. Tel. 342190 PRODAJEM dvosoban stan od 51 m2 , blizu “Tempa”, povoqno. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2 kod hotela “Morava”, 2. sprat. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2. Cena 36.000 E. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, cena 31.000 E. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2 . Cena 28.000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2, cena 25.000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2, 25.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2. Cena 32.000 E. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvori{ni stan od 47 m2. Cena 26.000 eura. Tel . 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2. Cena 26.000 evra. Tel. 342-190 PRODAJEM dvosoban stan na Alvaxinici , cena 36.500 eura. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan kod Brvnare, cena 32.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban nov stan na Alvaxinici, 3. sprat, cena 33.000 evra. Tel. 060/ 3498-490 PRODAJEM dvosoban stan u Aveniji 2, prvi sprat, CG, useqiv, cena 29.000 evra. Tel. 060/ 349-84-90 PRODAJEM dvosoban nov stan, centar, 3. sprat, CG, lift, cena 750 E/ m2. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM dvosoban stan kod Medicinske {kole, 3. sprat, cena 24.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM mawi dvosoban

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979.

IZDAJEM sviwac sa boksevima i re{etkama. 060/015-20-25 PRODAJEM traktorsku bo~nu kosa~icu IMT. tel: 385-396 stan u Nemawinoj ulici. Cena 22.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM jednoiposoban stan od 49 m2 , 25.000 E. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM jednoiposoban stan od 46 m2, Avenija 1. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM jednoiposoban stan od 33 m2 u centru grada, CG, lift. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2, 2. sprat, CG, Avenija 1, 22.000 E. Tel. 060/348-9-270 PRODAJEM jednosoban stan od 39 m2, 3.sprat, CG, centar. Cena 25.500 E. Tel. 060/348-9270 PRODAJEM jednosoban stan od 39 m2, blizu pijaca. Cena 27.000 evra. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM jednosoban stan od 36 m2 kod H. Morave. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM jednosoban stan od 32 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 23.000 E. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM noviji stan od 31 m2 u centru, na 2. spratu. Cena 18.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM jednosoban stan od 31 m2, 4. sprat, CG, H. Morava, 20.000 E. Tel. 060/3489-270 PRODAJEM stan od 65 m2 u Bawalu~koj. Cena 30.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 65 m2 kod H. Morave. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 65 m2, u Qubi}skoj ulici, 2. sprat. Tel. 060/ 731-8-148 PRODAJEM stan od 63 m2 na Alvaxinici. Cena 33.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 60 m2 u Obili}evoj. Cena 40.000 eura. Tel. 064/137-4-137 PRODAJEM stan od 58 m2 na Qubi} keju, 2. sprat. Tel. 064/158-93-63 PRODAJEM stan od 57 m2 u Aveniji 2, 28.000 eura. Tel. 064/ 146-87-32 PRODAJEM stan od 54 m2 u Aveniji 1. Cena 35.000 eura. Tel. 064/ 146-87-32 PRODAJEM stan od 54 m2, na Alvaxinici, cena 24.000 eura. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM stan od 54 m2 u blizini hotela “Morava”. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM stan od 53 m2 u Aveniji 1. Cena 35.000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 52 m2, centar grada, pogodan za poslovni prostor. Cena 26.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM stan od 51 m2 u strogom centru, cena 480 evra/ m2. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM stan od 49 m2, 4. sprat. Cena 27.000 eura. Tel. 064/146-8-732 PRODAJEM stan od 46 m2,

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

AGENCIJA KULA PRODAJE STANOVE U IZGRADWI NA LOKACIJI DR.D.MI[OVI] KOD PROLETERA: LOKAL 30 m2-1000 E/m2 +PDV, STANOVI: 53 m2 - 750 E/m2+PDV, 72 m2- 750 E/m2+PDV.ZAVR[ETAK GRADWE KRAJ 2014.TEL. 064/ 26-29-109, 032/346-541 nov, Obili}eva. Tel. 065/346541-1 PRODAJEM stan od 42 m2, novija gradwa, u blizini hotela “ Morava”, CG. Tel. 064/158-93-63 PRODAJEM stan od 40 m2, nov, prizemqe. Cena 32.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 38 m2 u ul. S. Save. Cena 22.000 eura. Tel. 064/ 146-87-32 PRODAJEM stan od 38 m2 u blizini O[ “Milice Pavlovi}”, 3. sprat, nov . Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM stan od 33 m2, centar, 27.000 eura. Tel. 064/137-4-137 PRODAJEM stan od 30 m2 u Nemawinoj. Cena 18.000 eura. Tel. 064/146-8-732 PRODAJEM stan od 30 m2 u Nemawinoj ulici. Cena 18.000 eura. Tel. 064/137-4-137 PRODAJEM noviji stan od 27 m2, centar, sa novim stvarima, cena 24.000 evra. Tel. 060/3498-490 PRODAJEM garsoweru u Beogradu, Vra~ar, 1. sprat, ulica G. Vu~i}a, cena 38.000 evra. Tel. 060/ 349-84-90 PRODAJEM garsoweru na Qubi} keju, cena 15.000 eura. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM garsoweru u centru G. Milanovca, ili mewam za mawu ku}u. Tel. 062/ 11-31989 PRODAJEM stan - garsoweru od 19 m2 na Qubi} keju. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM hitno garsoweru od 17 m2 sa CG, Qubi} kej, 11.700 E. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM garsoweru od 26 m2 na Qubi} keju. Tel. 063/ 349-333 PRODAJEM ~etiri apartmana na Zlatiboru, ^olovi}a brdo, od 30 do 40 m2, na prizemqu i 1. spratu. Tel. 060/ 349-84-90 PRODAJEM ku}u od 40 m2 u centru, povoqno. Tel. 064/ 208-6-115, 034/ 384-044 PRODAJEM ku}u od 200 m2, ul.Bogdana Teofilovi}a. Tel. 064/ 0293-778 PRODAJEM sala{ sa trenom, veoma povoqno, u selu Zeoke. Tel. 064/ 494-2-268, 064/ 448-0275 PRODAJEM seosko imawe u Ka~ulicama sa 2.5 ha zemqe, sva infrastruktura. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM vo}wake 2 i 3 klase. Tel. 064/ 339-9-084 PRODAJEM {umu sa zemqi{tem u Prawanima. Tel. 060/ 484-8-585 PRODAJEM novu monta`nu ku}u i 50 ari placa u Kuki}ima. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM vikendicu sa 10 ari placa na Jelici. Tel. 065/ 344-9-428, 346-230 PRODAJEM 4.5 ha zemqe, Ber{i}i, zaseok Gali~, ku}a, {tala. Tel. 063/ 602-974 PRODAJEM noviju ku}u od 150 m2 u Aveniji, plac 4.5 ari, sa pomo}nim prostorijama. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM seosko imawe u Rajcu, 5.5 ha zemqe, 2 ha pod {umom, 100 stabala tre{we , 180 stabala {qive. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM ku}u u Atenici od 80 m2, plac 3.50 ari. Cena 25.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701

PRODAJEM sre|enu i renoviranu ku}u kod hotela “Morava”, cena 27.000 evra. Tel. 060/ 349-84-90 PRODAJEM ku}u u ^a~ku ili mewam za Beograd. Povoqno. Tel. 064/65-12-123 PRODAJEM staru ku}u sa 4 ara placa na S. Bregu, 13.000 E. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM ku}u kod Titove Vile na Zlatiboru od 80 m2, plac 6 ari. Cena 70.000 evra. Tel. 060/ 349-84-90 PRODAJEM lokal od 135 m2 u Rakovi, ukwi`en, magacin, mokri ~vor. Cena 10.000 evra. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM - MEWAM 2 ku}e sa placem od 4 ara, Alvaxinica. Mogu} svaki dogovor. Tel. 064/ 392-0-325 NEKRETNINE - IZDAVAWE IZDAJEM jednosoban name{ten stan, CG, KTV. Tel. 373-571, 064/ 82-92-720 IZDAJEM jednosoban stan u Beogradu, kod Cvetkove pijace. Tel. 063/ 614-746 IZDAJEM jednosoban stan u Beogradu, na Vra~aru. Tel. 064/ 242-7-478 IZDAJEM povoqno subu u Beogradu, Cerak, sa upotrebom kuhiwe i kupatila. Tel. 341948, 066/ 346-288 IZDAJEM jednosoban nov prazan stan od 33 m2 u Pigovoj. Tel. 060/0261-060 IZDAJEM stan kod Vuka u Beogradu za studentkiwe. Tel. 063/843-414-9 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan, ima kuhiwu. Tel. 065/ 346-541-1 IZDAJEM stan u Igalu za letovawe. Tel. 062/ 385-929, 063/77-99-264 IZDAJEM sobe i apartmane u ^awu, blizu pla`e. Tel. 063/ 781-2-101 IZDAJEM stan za u~enice kod Medicinske {kole. Tel. 063/ 182-2-722 IZDAJEM name{tenu garsoweru blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 065/ 262-5-285 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Beogradu, kod Kaleni} pijace. Tel. 064/19-11911 IZDAJEM povoqno apartmane u nasequ Palisad, 800 m od trga.Tel. 061/ 273-3-202 IZDAJEM garsoweru sa CG u zgradi na Qubi} keju. Tel. 032/ 346-460, 061/ 815-43-95 IZDAJEM poslovni prostor od 200 m2, pogodan za sve delatnosti. Tel. 064/031-70-72 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Novom Sadu. Tel. 021/ 639-3-200, 064/ 402-6547 IZDAJEM jednosoban stan u Bau{i}ima. Tel. 032/ 341-948, 066/346-288 IZDAJEM name{tenu garsoweru, CG, KTV. Tel. 373-571, 064/ 82-92-720 IZDAJEM dvosoban name{ten stan. Tel. 063/ 600-938 IZDAJEM dvosoban stan u Beogradu, u blizini pravnog i tehni~kog fakulteta. Tel. 063/ 863-5-691 IZDAJEM name{tenu garsoweru. Tel. 346-541-1 IZDAJEM ku}u u ulici Kneza Milo{a 13. Tel. 343-285 IZDAJEM dvokrevetnu sobu u

stanu, centar grada, CG. Tel. 064/ 970-9-653 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u ulici Kraqa Milo{a, ima parking. Tel. 064/031-7072 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu na Zvezdari. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM konforan jednosoban stan, parking, grejawe na gas i struju. Tel. 064/ 33-44061 IZDAJEM vrlo povoqno dvosoban nename{ten stan sa grejawem u Ciganmali. Tel. 5372-816, 064/ 5426-726 IZDAJEM magacine od 80 do 200 m2 u Obili}evoj, uz kru`ni put. Tel. 063/ 635-033 IZDAJEM poslovni prostor od 160 m2, ulaz sa ulice, parking, telefonska linija. Tel. 064/ 33-44-061 IZDAJEM lokal u strogom centru grada. Tel. 225-431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM lokal od 40 m2, B.V. Karaxi}a 45. Tel. 063/ 629-673 IZDAJEM kancelarijski prostor za agencije i advokatske kancelarije. Tel. 225-431, 063/ 711-0-511 IZDAJEM kancelaru u Obili}evoj , od 15 do 50 m2. Tel. 060/063-5-033 IZDAJEM 3 hektara imawa za rad, u Prisloni~kom poqu. Tel. 060/ 575-8-700, 727-026 IZDAJEM 1 ar placa kraj glavnog puta, pogodan za monta`ni objekat. Tel. 060/ 363-8-612 TRA@IM garsoweru sa CG. Tel. 066/ 346-288 PLACEVI PRODAJEM plac od 5 do 10 ari, sa svim prikqu~cima kod “Slobode”. Tel. 064/ 544-0-508 PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/11-88-485 PRODAJEM plac od 12 ara, Qubi} brdo, blizina rasadnika. Cena 5. 000 evra. Tel. 063/ 868-1-371 PRODAJEM plac od 25 ari, mo`e i u delovima, u Kulinova~kom poqu. Tel. 064/ 471-74-83 PRODAJEM dve parcele ukupne povr{ine 1 ha 30 ari, u G. Gorevnici, pored puta. Tel. 032/ 880-339, 061/ 710-20-71 PRODAJEM plac u Atenici 13 ari, mo`e zamena za razno. Povoqno! Tel. 062/755-020 PRODAJEM placeve kod Spomen Parka. Tel. 062/ 964-2896 PRODAJEM 4.5 ha zemqe, selo Ber{i}i, zaseok Gali~, ku}a, {tala. Tel. 063/ 602-974 PRODAJEM plac od 13.5 ari, Lozni~ki put, 250 E / aru, ima vodu i pod kupinom je. Tel. 065/ 446-1-092 PRODAJEM parcelu od 1.56 ha, prva klasa, voda, struja, u Zabla}skoj Baluzi. Tel. 064/ 177-07-67 PRODAJEM parcelu od 1.2 ha u Preqini, blizu Intereksa. Tel. 064/ 004-5-726, 064/ 427-3378 PRODAJEM plac na Zlatiboru - Vodice. Tel. 061/732-47-95 PRODAJEM livadu u Prijevoru. HITNO. Tel. 063/ 898-4-913 POPLAVQENIMA POKLAWAM 60 ARI LIVADE ZA KO[EWE. TEL.032/ 54-55922, 064/ 36-11-752


RAZNO RASPRODAJA tehni~kih ure|aja, povoqno. Tel. 069/ 4048-993 PRODAJEM gu{~iju mast i jaja sa sopstvenog imawa. Tel. 063/ 369-933 PRODAJEM du{eke svih vrsta od silvertek pene. Tel. 064/ 548-3-905 PRODAJEM rojeve i p~eliwa dru{tva u DB ko{nicama. Tel. 032/ 334-218, 064/ 201-88-45 PRODAJEM raniju za zagrevawe vode i prekrupa~. Povoqno. Tel. 066/016-905 PRODAJEM postoqa za suncobrane. Tel. 064/ 294-2-141, 032/ 374-125 PRODAJEM o~uvanu svetle}u reklamu. Tel. 063/ 84-34-149 PRODAJEM hidrofor, pumpu za zalivawe, kosa~icu na struju, fri`ider, sto, TV i pelene za odrasle. Tel. 061/ 641-7-105 PRODAJEM {poret na drva, cisternu i kotao za CG. Tel. 064/ 938-7-997 PRODAJEM traktor Tomo Vinkovi} 420, 1985. god, sa prikqu~cima. Tel. 880-028, 064/ 16-00-876 PRODAJEM trojku u balama,

35

OGLASI

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

ve{ta~ku travu sa cmiqom i trojkom, koli~ina 1000 bala. Tel. 036/ 857-678 PRODAJEM kau~, TA pe} 4.5 kv, regal i 3 tepiha. Tel. 062/ 80-56-782 PRODAJEM veliki dvodelni fri`ider sa zamrziva~em marke LG, odli~an. Tel. 032/ 326-747 PRODAJEM o~uvanu drvenu trgova~ku tezgu. Tel. 063/ 8434-149 PRODAJEM 2500 t tritikala i 4000 bala slame. Tel. 036/ 857-678 PRODAJEM fotequ za masa`u, pru`a veliki broj kombinacija masa`a, kontrola preko daqinskog, za welnes i fitnes centre, i salone lepote. Tel. 064/ 945-6-205 PRODAJEM novu traktorsku korpu, cena 150 evra. Tel. 066/ 910-9-889 PRODAJEM auto prikolicu, atestirana, sa ceradom. Tel. 062/755-020 PRODAJEM drvena vrata bez {toka. Tel. 063/84-34-149 PRODAJEM TA pe} Elind Vaqevo, 4 kv. Tel. 060/ 418-3333 PRODAJEM belu pamu~nu

~ipku, ve}a koli~ina, povoqno. Tel. 063/ 84-34-149 PRODAJEM drvene garni{ne raznih veli~ina. Tel. 063/ 8434-149 PRODAJEM okretne i prenosive dvori{ne su{ilice za ve{. Tel. 064/ 2942-141 OTKUP starih dotrajalih, neispravnih i havarisanih vozila. Tel. 065/ 548-5-855 DAJEM jelovu gra|u u oblom stawu za strugawe, napola. Tel. 55-61-495 AUTOMOBILI PRODAJEM Golf 2, 92 god, 1.3, registrovan, u dobrom stawu. Tel. 064/ 070-4-155 PRODAJEM neregistrovanu Ford Fiestu 1997. godi{te, u odli~nom stawu. Tel. 062/ 80939-78 PRODAJEM kamion Iveko , registrovan do maja 2015. godine, nosivost 5 tona. Tel. 064/ 230-4-202 USLUGE USLUGE specijalnog zavarivawa gusa , aluminijuma / cevi / i prohroma.... Tel. 066/ 910-9-

Na osnovu Odluke Skup{tine "Dr`avne lutrije Srbije" d.o.o. Beograd br. 5/24 donate na sednici dana 27.06.2014. godine Dr`avna lutrija Srbije d.o.o. Beograd, Beograd, Usko~ka br.4-6

ogla{ava OTU\EWE KIOSKA U ^A^KU, ul. Svetozara Markovi}a bb "Dr`avna lutrije Srbije" d.o.o. Beograd otu|uje jedan kiosk tipa "Ingrad", inventarski broj 3586, koji se nalazi u ^a~ku, ul. Svetozara Markovi}a bb, u svom vlasni{tvu i u "vi|enom stawu". Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica. Pisane ponude se dostavqaju u zatvorenoj koverti u roku od 5 dana od dana objavqivawa oglasa na adresu Dr`avna lutrija Srbije d.o.o. Beograd, Usko~ka br. 4-6, "za Komisiju za otu|ewe kioska u ^a~ku - NE OTVARATI". Izbor najpovoqnije ponude vr{i}e se primenom kriterijuma NAJVI[E PONU\ENE CENE. Cena u ponudi mora biti iskazana u dinarima. Neblagovremene i nepotpune ponude ne}e se razmatrati. O izboru najpovoqnije ponude, ponu|a~i }e biti obave{teni na ostavqeni kontakt telefon nazna~en u ponudi, a sa najpovoqnijim ponu|a~em zakqu~i}e se ugovor. Sve tro{kove uklawawa kioska snosi}e kupac sa kojim se zakqu~uje ugovor o otu|ewu - prodaji. "Dr`avna lutrija Srbije" d.o.o. Beograd Vr{ilac du`nosti direktora Branimir Bo`ovi}

Gradska uprava za urbanizam Grada ^a~ka, na osnovu ~lana 25. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOJ ODLUCI PO ZAHTEVU ZA DAVAWE SAGLASNOSTI NA STUDIJU O PROCENI UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe o izdavawu saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i to: Re{ewe broj 501-109/14-IV-2-01 od 4. 7. 2014. godine po zahtevu investitora "Telekom Srbija" a.d. Beograd, za izdavawe saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije na lokaciji "CA Gradsko {etali{te - CA30/CAH30/CAU30 na krovu zgrade Glavne po{te u ulici Gradsko {etali{te, na katastarskoj parceli broj 753/1 K.O. ^a~ak, grad ^a~ak. Re{ewem o davawu saglasnosti utvr|ena je obaveza investitora da gore navedeni projekat izvede u skladu sa merama za{tite `ivotne sredine utvr|enim u studiji. Overene mere za{tite `ivotne sredine sastavni su deo re{ewa o davawu saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i daju se na uvid tehni~ke kontrole glavnog projekta i tehni~kog pregleda objekta. Re{ewe o davawu saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu je kona~no u u pravnom postupku. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu pokrenuti upravni spor podno{ewem tu`be nadle`nom Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.

889 USLUGA popravke prskalica bakarnih i plasti~nih, mu{tika, {tapova i dizni. Tel. 064/ 120-6-572 USLUGE - IZRADA kotlova po naruxbini “ekonomik� (velika u{teda ogreva) Tel. 065/ 5900-651 USLUGE -pobijawe cevi za vodu, postavqawe pumpi za vodu. Tel. 064/ 373-0-156 KWIGOVODSTVENE

USLUGE za radwe i preduze}a. Dolazim za dokumenta. Povoqno. Tel. 064/ 1964-705 VEOMA POVOQNO ma{inski cepam drva. Tel. 064/ 444-3-163 MEDICINSKA SESTRA nudi pomo} u ~uvawu starih lica, dece i pomo} u ku}i. Tel. 065/ 66-88-319 MEDICINSKA SESTRA pru`a medicinsku negu i

pomo} starijim licima. Tel. 064/ 320-9-338 ZAPOSLEWE FRIZERSKOM SALONU potreban radnik sa radnim iskustvom. Tel. 060/ 358-6-710 POTREBNA 3 radnika, po`eqno poznavawe rada sa mesom u prodaji, Qubi}. Tel. 064/ 188-0-122

Na osnovu ~lana 61. Zakona o poqoprivrednom zemqi{tu ("Slu`beni glasnik RS", br. 62/06, 65/08 - dr. zakon i 41/09) i Re{ewa Gradskog ve}a grada ^a~ka, Broj: 06 - 7 /2014 - III od 20. 01. 2014 . godine, Komisija za izradu Godi{weg programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta na teritoriji grada ^a~ka za 2015 godinu, objavquje

JAVNI POZIV za dostavqawe zahteva za ostvarivawe prava kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta u dr`avnoj svojini bez pla}awa naknade radi izrade Godi{weg programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta na teritoriji grada ^a~ka za 2015. godinu I POZIVAJU SE obrazovne ustanove - {kole, stru~ne poqoprivredne slu`be, socijalne ustanove, visokoobrazovne ustanove - fakulteti i nau~ni instituti ~iji je osniva~ dr`ava, ustanove za izvr{ewe krivi~nih sankcija i pravna lica u dr`avnoj svojini registrovana za poslove u oblasti {umarstva (u daqem tekstu: ustanove) da dostave zahtev za ostvarivawe prava kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta u dr`avnoj svojini bez pla}awa naknade, na teritoriji grada ^a~ka za 2015. godinu Komisiji za izradu Godi{weg programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta na teritoriji grada ^a~ka za 2015. godinu (u daqem tekstu : Komisija), u povr{ini koja je primerena delatnosti kojom se bave (obrazovne ustanove - {kole, stru~ne poqoprivredne slu`be, socijalne ustanove najvi{e do 100 hektara, a visokoobrazovne ustanove - fakulteti i nau~ni instituti ~iji je osniva~ dr`ava, ustanove za izvr{ewe krivi~nih sankcija i pravna lica u dr`avnoj svojini registrovana za poslove u oblasti {umarstva najvi{e do 1000 hektara), radi izrade Godi{weg programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta na teritoriji grada ^a~ka za 2015. godinu. II POTREBNA DOKUMENTACIJA 1. Obrazac zahteva koji mora biti ~itko popuwen u celosti, potpisan i overen pe~atom; 2. Akt o osnivawu ustanove, odnosno izvod iz privrednog registra za pravno lice (ne stariji od {est meseci); 3. Prepis lista nepokretnosti (ako je uspostavqen novi operat), odnosno prepis posedovnog lista (ako nije uspostavqen novi operat), odnosno izvod iz zemqi{nih kwiga (gde nije uspostavqen katastar nepokretnosti), za sve katastarske parcele koje su predmet zahteva (ne stariji od {est meseci) i 4. Izjava podnosioca zahteva koju povr{inu poqoprivrednog zemqi{ta u dr`avnoj svojini koristi bez pla}awa naknade ( po ~lanu 61. Zakona o poqoprivrednom zemqi{tu) na teritoriji Republike Srbije. III Dokazi o ispuwavawu uslova iz ovog javnog poziva dostavqaju se u obi~nim neoverenim kopijama koje moraju biti jasno vidqive, pri ~emu Komisija zadr`ava pravo da u slu~aju potrebe zatra`i dostavqawe originala ili overene kopije dostavqenih dokaza. Obrazac zahteva mo`e se preuzeti svakog radnog dana od 7 do 15 ~asova, u prostorijama Slu`be za razvoj poqoprivrede sa Centrima za razvoj sela, Gradske uprave grada ^a~ka, @upana Stracimira 2, prvi sprat, kancelarija 108 ili sa sajta www.cacak.org.rs. IV Rok za dostavqawe zahteva i potrebne dokumentacije iz ta~ke III ovog poziva je 30. oktobar 2014. godine. Zahtevi prispeli po isteku datuma odre|enog u ovom javnom pozivu smatra}e se neblagovremenim i Komisija }e ih vratiti podnosiocima neotvorene. V Zahtev sa potrebnom dokumentacijom, se podnosi neposredno na pisarnici ili po{tom, u zatvorenoj koverti sa naznakom na predwoj strani: "Pravo kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta u dr`avnoj svojini bez pla}awa naknade za 2015. godinu" za Komisiju za izradu Godi{weg programa za{tite, ure|ewa i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta na teritoriji grada ^a~ka za 2015. godinu, na adesu: Slu`ba za razvoj poqoprivrede sa Centrima za razvoj sela, Gradska uprava grada ^a~ka, @upana Stracimira 2, prvi sprat, kancelarija 108. Na pole|ini koverte navodi se naziv i adresa podnosioca zahteva. VI Kontakt osoba za sve informacije u vezi sa ovim javnim pozivom je Milanka Krxi}, telefon 032/ 309 - 135, email: mila.krdzic.ler@gmail.com ili li~no u prostorijama Slu`be za razvoj poqoprivrede sa Centrima za razvoj sela, Gradske uprave grada ^a~ka, @upana Stracimira 2, prvi sprat, kancelarija 108. VII Ovaj javni poziv objaviti u listu ^a~anski Glas, internet stranici grada ^a~ka www.cacak.org.rs i oglasnim tablama mesnih kancelarija.


36

^ITUQE

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

POSLEDWI POZDRAV NA[OJ NAJMILIJOJ

^ETRDESETODNEVNI POMEN

GORAN ^EKEREVAC ^EKE

POSLEDWI POZDRAV DRAGOM

TATJANI DUWI]

25. 6. 1971 - 8. 6. 2014. Dana, 17. jula u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu obavi}emo pomen.

apsolvent Prirodno matemati~kog fakulteta u Beogradu 1990 - 2014.

RA[U

Po~ivaj u miru brate i znaj da }u tvog Despota ~uvati jo{ boqe nego {to sam tebe ~uvao kada si bio mali. Brat MIRO

An|eli nikada ne umiru. Osta}e{ ve~no u na{im srcima. Majka MARIJA, otac PREDRAG i brat NEMAWA

Mnogo }e nam nedostajati. PORODICE TODOSIJEVI] I DOMANOVI]

19136

19124

19134

Uz neizmernu tugu i bol obave{tavamo vas da je na{ voqeni

SE]AWE

GORAN ^EKEREVAC ^EKE 25. 6. 1971 - 8. 6. 2014. Nepregledno je more tuge i bola u na{im srcima. Izgubili smo na{u najve}u qubav, sigurnost i sre}u. Nedostaje{ nam, bez utehe. Jedno drugom dajemo snagu da nastavimo sve ono {to smo nas troje zapo~eli. An|ele me|u an|elima, qubavi beskrajna, neopra{tamo se od tebe. "Mo`da `ivi i do}i}e posle ovog sna mo`da spava sa o~ima izvan svakog zla" Tvoj DESPOT i tvoja ZOKA

\OR\E MILO[EVI] zvani Jare

RATOMIR RA[A TODOSIJEVI] Preminuo 5. jula 2014. godine u 73. godini `ivota. Sahrawen je na Gradskom grobqu u ^a~ku 8. jula 2014. godine.

12. jul 1984 - 12. jul 2014.

]erka DRAGANA

O@ALO[]ENI: supruga QIQANA, sin ALEKSANDAR, }erka ALEKSANDRA, snaja JELENA, unuka KATARINA, brat SINI[A i ostala rodbina

19122

19127

19135

Dana 16. jula obele`avamo {estu godinu se}awa na prerani odlazak na{e supruge, majke i bake

GORAN ^EKEREVAC

Molitveno se}awe na dragog brata

SMIQE TRIFUNOVI] ( 1953 - 2008 ) iz Qubi}a

25. 6. 1971 - 8. 6. 2014.

Dragi na{ Goran~e, Bio si najboqa du{a u na{oj velikoj porodici. Dobio si te{ke bitke i nadali smo se da }e{ i u ovoj biti pobednik. Na`alost, nisi izdr`ao. Tuga u nama je neopisiva, sigurni smo da zna{. Zauvek }e{ ostati u na{im mislima i srcima. Tvoji: ]ALE, KEVA, MIMI, VEKA, LAZO I AN\ELA 19133

RA[A

PORODICA 19119

19129

Dana 13. jula 2014. godine navr{ava se DESET GODINA od smrti mog dragog brata

MILINKA MI]E PE[I]A Sa ponosom ~uvamo se}awe na tebe, pamtimo tvoju toplinu i plemenitost. Brat MIHAILO - XANE sa porodicom 19120

Dana, 15. 7. 2014. godine navr{ava se 18 godina od smrti na{e drage

SLAVKE TRIPKOVI]

I posle 18 godina ~uvamo te u lepim uspomenama. MOLA i ACO

RADI^ i JELA

POSLEDWI POZDRAV DRAGOM BRATU

RA[U

MI]O I SLAVICA 19128

U nedequ, 13. jula 2014. navr{ava se PET GODINA od smrti

MILANA GRUJOVI]A

11. jula 2014. navr{ava se DESET GODINA od smrti na{e drage

iz Beqine 1940 - 2009.

IVANKE PA[I]

19121

Tvoja najbli`a porodica GRUJOVI] 19139

ZORAN MALENOVI] Taj 14. jul - Tih 14 godina, kako je tvoje srce moralo stati. Ali znaj, da na{a qubav, ponos i uspomena na tebe ve~no }e trajati. Nema suza koje te mogu oplakati Niti re~i koje te mogu o`aliti Nema vremena koje te mo`e zaboraviti U srcima na{im tvoje mesto stoji Dok budemo `ivi ve~no }e da boli. Dovi|ewa, tiho gasnu sve}e Pred moj put u mrak i ve~ni san ^itav `ivot ~ekam malo sre}e, Al’ u no}i, ipak, ostah sam... Supruga sa decom

^uvamo uspomenu na wen dragi i plemeniti lik. Deca: MILO[ i VERA sa porodicama 19137

SE]AWE

QUBINKO STEFANOVI] iz Qubi}a 8. jul 1976 - 8. jul 2014.

Ve} 38 godina nije sa nama ]erka Milena Jakovqevi}

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


37

^ITUQE

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

Dana 6. 7. 2014. godine preminuo je na{ dragi

RAJKO RAKI]EVI] Dana 17. 7. 2014. navr{ava se 25 godina od kada je tragi~no nastradao. Hvala mu na ~asnom prezimenu koje nam je ostavio. Sin RAKO sa unucima BOBANOM i MARKOM 19131

U ~etvrtak, 17. 7. 2014. godine u 11 ~asova obele`i}emo 40 dana kako se upokojila u Gospodu draga

DRAGICA MIQKOVI]

MOM^ILO RISTOVI] Oti{la si tiho, neprimetno ba{ onako kako si i `ivela, ostaviv{i za sobom duboke tragove za trajno se}awe. Tvoja QIQANA TATOVI] sa porodicom 19138

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276 SE]AWE na drage roditeqe

( 1932 - 2014 ) Sahrana je obavqena 8. 7. 2014. u rodnoj Vidovi. Bio je dobar i po`rtvovan otac, svekar, tast i deda. @iveo je ~estito i po{teno, i ostaje da `ivi u nama, uvek voqen i nikad pre`aqen. Po~ivaj u miru! Tuguju za tobom: sin MILO[, }erka VERA, snaha DOBRILA, zet PETAR, unuci: ALEKSANDAR, NEMAWA, NIKOLA, unuke: ANA i NINA 19125

Dana 17. jula navr{ava se punih [EST GODINA od kada nije sa nama na{ voqeni

PAVLE PAJA OBRADOVI] iz Qubi}a

MILENA

dr DOBRIVOJE

1977 - 2014

2000 - 2014

KOJI] ]erka MARINA - MILENA i sin JORDAN sa porodicama

Prolaze dani, dugi kao vekovi, prolazi `ivot, mewaju se svetovi. Prolazi sre}a - prolazi sve ali, uspomene na tebe ne. Te{ko je tvoji odlazak pravdati sudbinom, tugu le~iti vremenom. Nema suza koje te mogu oplakati, niti re~i koje te mogu o`aliti. Nema vremena koje te mo`e zaboraviti. U srcima na{im tvoje mesto stoji, dok budemo `ivi ve~no }e da boli. Majka MARA i otac MILO[

19101

MILOJE MI]O NIKOLI]

STANICE SLAVKOVI] CAKE

Uspomena na wen drag i plemenit lik osta}e u trajnom se}awu wenih najmilijih. DU[KO i ZORICA sa decom 19104

19103

Dana 11. 7. 2014. navr{ava se 40 DANA od smrti na{e mame, sestre i nane

SE]AWE 13. 7. 2010 - 13. 7. 2014.

Dana, 12. jula navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage

9. 7. 2013 - 9. 7. 2014.

ROSANDE FILIPOVI]

MILIJAN MIKI MILETI]

SUPRUGA i DECA

Po`rtvovana, plemenita, neumorna ostaje{ zauvek u na{im mislima i srcima. S qubavqu i po{tovawem, }erke DRAGICA i LIDIJA, sestra VERA, unuci TIJANA, TEODORA, STEFAN i FILIP

Bio si i ostao na{ ponos. Tvoje: VERA, ALEKSANDRA, BOJANA sa porodicama

19123

19132

19130

Uspomenu na tebe ~uvaju

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60


38

^ITUQE

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

10. jula 2014. godine navr{ilo se DEVET GODINA od smrti na{eg

U subotu, 12. jula 2014. godine navr{ava se PET GODINA od smrti na{eg roditeqa, dede i pradede

GOJKA TANASKOVI]A iz Vrani}a

Godine koje proti~u ne umawuju se}awa na vrednosti porodi~nog `ivota, niti uspomene sa kojima `ivimo. S qubavqu i setom PORODICA TANASKOVI] 19102

DARKO IKODINOVI] 21. 10. 1986 - 15. 7. 2011.

PRVOSLAVA - PILETA PAVLOVI]A

I posle TRI GODINE, nedostaje{ mi mnogo, ali ne u mislima, jer si tu uvek sa mnom. Nedostaje{ mi u svakom trenu mog `ivota. Nadam se da ti je lepo, ma gde da si sada. Volim te du{o moja, tvoja tetka MILKA sa porodicom.

Osta}e{ ve~no u na{im srcima. Tvoji najmiliji ~uvaju uspomene na lepe dane provedene sa Tobom. PORODICA

19113

19111

Dana, 9. jula 2014. navra{ava se 20 GODINA od kada nije sa nama na{ voqeni i plemeniti

MILAN MAXAREVI]

Dana 12. jula 2014. godine navr{avaju se TRI GODINE od smrti

BRANKA SLOVI]A S' po{tovawem Porodica SLOVI] 19112

Dana 10. jula 2014. godine navr{ilo se TRI GODINE od iznenadne smrti na{eg voqenog supruga i oca

MILOVAN ]OJBA[I]

DANILA ^AKAREVI]A

Ponosni i sre}ni {to smo ga imali, wegov lik, dobrotu i qubav zauvek ~uvamo u na{im srcima. PORODICE MAXAREVI] i PETROVI]

Milovane, 13 godina pro|e a ti nisi sa nama i mi ti se jo{ nadamo, ~ujemo tvoj glas i ne prihvatamo ~iwenicu da te nema. Ti si tu u na{im mislima, na{im srcima i svakoj pori na{e du{e. Tako }e biti zauvek. TVOJI NAJMILIJI: otac VIDOSAV, majka STANKA, brat SLOBODAN, tetke MARIJA, QIQANA i @IVKA

Tri godine je kako nisi sa nama, a na{a tuga za tobom ne prolazi. Nedostaje{ nam da se zajedno radujemo budu}nosti. Tvoja dobrota i tvoj nasmejani lik ve~no }e ostati u na{im srcima. Supruga MILISAVKA, sin DRAGAN i }erka JELENA

19105

19106

19107

dipl. ekonomista u penziji

U sredu, 2. jula u 20:15 preminuo je na{

RADOJLE RADE DUKI]

SE]AWE 15. 1. 2014 - 15. 7. 2014.

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminuo na{ dragi

MILAN RU@I] MILISAV TOMA[EVI] TOMA[

27. 7. 1956 - 2. 7. 2014. Dragi bato, 40 godina si `iveo u Beogradu. Ne, ne verujem da je toliko pro{lo i da te vi{e nemam. Ti si batice svaki dan u mojim mislima, mojim snovima, u mom srcu. Nema tih suza ni re~i koje mogu ubla`iti bol i prazninu koja je ostala tvojim odlaskom. I daqe }e{ `iveti u mom srcu omiqen, po{ten i nikad zaboravqen. O@ALO[]ENI: sestra LELA, zet MILO[, sestri}i BOJAN i GORAN, snaja NEDA i unuk IGOR

U subotu, 12. 7. 2014. u 11 sati na ^a~anskom grobqu, odr`a}emo [ESTOMESE^NI PARASTOS. S iskrenim pijetetom porodice RU@I] i CVETKOVI]

Uspomenu na tvoj vedri lik ~uva}emo od vremena i zaborava. Supruga DOBRILA, sin NIKOLA i }erka VESNA, sa svojim porodicama

19115

19114

19109

Dana 13. jula 2014. godine navr{ava se ^ETIRI GODINE od smrti na{eg dragog

6. 2. 1941 - 5. 7 . 2014.

SE]AWE 14. 7. 1989 - 14. 7. 2014.

DRAGOJLA DOMANOVI]A DRAGANA

JOVKO SRETENOVI]

STEFAN STANKOVI]

Gde god da pogledamo sve nas podse}a na tebe. Nikada te ne}emo zaboraviti. TVOJI NAJMILIJI

Dana 14. jula navr{ava se 25 GODINA od tvog odlaska od nas. Ako je smrt ja~a od `ivota, nije od bola i qubavi koju nosimo za tobom. Postoji ne{to te`e od smrti, a to je `ivot koji `ivimo bez tebe. MIRA, BE]O, VLADE I NATA[A IZ NEMA^KE

Moja prva qubavi, sada si moj an|eo na nebu. Istina je tu`na; re~i su suvi{ne. Zauvek }e{ ostati u srcu tvoje BEKE

19118

19117

19116

iz Lisica


39

^ITUQE

PETAK 11. JUL 2014. GODINE

15. 7. 2011 - 15. 7. 2014.

GODINA je pro{la ali dragi lik na{eg kolege ne zaboravqa se

DARKO IKODINOVI] Kratak je put kojim hodimo, dim je `ivot na{, Za malo se javqa, pa brzo propada... Zato nam je drago {to nam je Bog tebe poslao, pa i tako kratak put se ~ini neizmerno vredan. An|ele na{, mnogo nam nedostaje{.

VLADETA NIKOLI] Kolektiv „ATENIC COMMERCA” DOO ^A^AK

SEKA, MAMA I TATA fak.

Dana 14. 7. 2014. navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog

VLADETE NIKOLI]A iz Zeoka Vlade, te{ko je tvoj odlazak pravdati sudbinom, a bol le~iti vremenom. Bol nije u re~ima i suzama, ve} u na{im srcima u kojima }e{ ve~no `iveti. Mnogo nam nedostaje{. Tvoji : supruga MILA, k}erke JELENA i IRENA sa porodicama 19108

Dana 15. 7. 2014. navr{ava se DEVET GODINA od smrti na{eg dragog

RADOJLA JOVA[EVI]A

Uspomenu na wega s' ponosom i po{tovawem ~uvaju WEGOVI NAJMILIJI 19100

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60

19110


PETAK 11. JUL 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.