11. januar 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.cacanskiglas.rs

GODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

Bora ^orba

^A^AK, 11. JANUAR 2013. GODINE

BROJ 1

CENA 30 DIN.

INTERVJU strana 13.

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

PRED NOVOGODI[WI KONCERT...

SLAVOQUB PIPER NA PRIJEMU KOD PREDSEDNIKA SRBIJE

strana 35.

Dr Miroslav Svir~evi}, nau~ni saradnik Balkanolo{kog instituta

O ISTORIJATU LOKALNE UPRAVE strana 18. Predstavnici lu~anske op{tine posetili Roga~u

PROBLEMI POQOPRIVREDNIKA strana 29. NISU NERE[IVI Francuzi nagradili mlade arhitekte iz Srbije

ZA PROJEKAT RECIKLA@NOG CENTRA U OKEANU strana 9. Pri~e iz Amerike

METAR MOGA SELA... strane: 24, 25. i 26.


2

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

3

BO@I]

BADWACI ZA GRAD I CRKVU IZ MIOKOVACA d 1997. godine predstavnici lokalne uprave i sve{tenstva na Badwi dan zajedno odlaze u okolna sela da bi doneli badwake za zgradu lokalne uprave i pravoslavne hramove na podru~ju ^a~ka. Ove godine badwaci su, uz prigodan verski obred, odse~eni u Miokovcima, odakle je gradona~elnik Vojislav Ili} uputio ~estitke gra|anima. - @elim vam da dan Hristovog ro|ewa provedete u krugu svoje porodice, u zdravqu i vesequ, i da u ovoj godini bude vi{e tolerancije, da jedni drugima pra{tamo za ono {to se de{avalo u prethodnom periodu - kazao je gradona~elnik. Ministar gra|evine i

O

urbanizma Velimir Ili} iskazao je zadovoqstvo {to je organizovana se~a badwaka prihva}ena od strane gra|ana i preporu~io mladim nara{tajima da neguju ovu tradiciju. On je rekao da o~ekuje da ova godina bude boqa i rodnija od prethodne, da ve}i broj qudi do|e do posla i krova nad glavom, a politi~ari daju sve od sebe da stvore povoqniji ambijent za `ivot i privre|ivawe u Srbiji. - Drago mi je da auto put ve}, od Br|ana, ulazi u ^a~ak, i da po~iwe wegova izgradwa, jer je to od velikog zna~aja za narod na ovom podru~ju - naglasio je ministar Ili}. Citiraju}i vladiku Nikolaja, koji je pozvao Srbe da se “slo`e i umno`e i obo`e”, prota Drago

Qubi~i} je podsetio da badwak, mlado i zdravo cerovo drvo, simbolizuje samog Isusa Hrista, a da je Badwi dan praznik u znaku i{~ekivawa ro|ewa Bogomladenca. Bo`i}ne praznike pravoslavnim vernicima je ~e-

stitao i miokova~ki paroh Jovan Vukovi}. PAQEWE BADWAKA U CRKVENOJ PORTI U popodnevnim satima, posle bo`i}ne slu`be, u porti ~a~anske crkve, kao

i u drugim hramovima, badwak je polo`en na vatru, a

ovom drevnom obi~aju prisustvovao je veliki broj pravoslavnih vernika. - Ova vatra predstavqa onu vitlejemsku, koju su pastiri zalo`ili da bi zagrejali bogomladenca Hrista, koji je ro|en u ov~arskoj pe}ini. Narod koji se danas okupio oko badwaka i bo`i}ne vatre okupio se oko samoga Hrista. Bo`i} je porodi~ni praznik koji proslavqamo molitveno i uz brojne obi~aje. Svaka porodica na Badwe ve~e unosi u ku}u svoj badwak, kao i slamu u koju se stavqa poneki slatki{ za decu - objasnio je sve{tenik Krstivoje Milunovi}. E.V.

BADWI DAN U CRKVI USPEWA PRESVETE BOGORODICE

BO@I]NI OBI^AJI DUHOVNA VEZA SA BOGOM aqewe badwaka povodom jednog od najve}ih pravoslavnih hri{}anskih praznika Bo`i}a, ta~no u podne na Badwi dan u porti hrama u izgrawi Uspenija Presvete Bogorodice u ^a~ku, obavili su predsednik Crkvenog odbora za gradwu, ministar Velimir Ili}, narodni poslanik Miroslav Marki}evi}, gradona~elnik Vojislav Ili}, pomo}nik gradona-

P

~elnika Aleksandar Da~i} i brojni vernici. Badwake je osve{tao mesni paroh Milan Qubi~i} sa prethodnim parohom Dragom Qubi~i}em, u prisustvu velikog broja vernika, a zaslugu za to pripisuje Gospodu Bogu i Bogorodici, koja je, po wegovim re~ima, uvek bila „brza pomo}nica i za{titnica svih nas“. O~ekuju}i Bo`ji blagoslov u ovoj godini i zavr{etak gra|evinskih radova u cr-

kvi koja se gradi u slavu Bogorodici, kao drugi hram podignut na teritoriji Grada nakon osmovekovne Stracimirove zadu`bine, paroh Qubi~i} je rekao da je Bo`i} porodi~ni praznik za koji se vezuje najvi{e lepih pravoslavnih obi~aja, koji su duhovna veza sa Bogom. - I na Badwi dan, ~itave porodice dolaze prvo u hram da se ispune duhovno{}u, koju potom prenose u

svoje domove, jer su „na{i domovi u dana{wi dan, kada do~ekujemo Hrista i slavimo wegov dolazak na svet, zapravo male crkve“ rekao je mladi Qubi~i}. Ministar Ili} je u svojstvu dugogodi{weg predsednika Odbora za gradwu ovog hrama istakao da je re~ o izuzetno velikoj crkvi koja spada u najve}e na Balkanu, zbog ~ega wena gradwa dugo traje u ovim, ekonomski kriznim vreme-

nima, ali se u hramu obavqa slu`ba, a predstoji izgradwa visokog zvonika, dovr{etak oblagawa fasade mermerom i postavqawe poda u crkvi. On je izrazio zadovoqstvo {to je u ~a~anskom kraju i Srbiji, od vremena kada je bio gradona~elnik do danas podr`ao izgradwu vi{e od 80 hramova, {to je u~estvovao u obnavqawu @i~e i Leli}a, a u na{oj op{tini doprinosio gradwi ~ak osam

hramova. Ili} je zahvalan Bogu {to je i rano ujutru prilikom se~ewa badwaka bilo stotinu mladih vernika, koji se raduju Hristovom ro|ewu. Pored toga, Ili} je naglasio da je najva`nije u ovom trenutku da se Srbija okrene podsticawu privrede i otvarawu novih radnih mesta za mlade, kako bi obezbedili sebi egzistenciju, a dr`avi budu}nost. Z. L. S.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

redakcija@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.cacanskiglas.rs


4

POLITIKA

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

PREDLOG ODLUKE O POSKUPQEWU USLUGA PU „RADOST“ POVOD ZA @U^NU RASPRAVU U NASTAVKU 10. SEDNICE SG astavak 10. sednice SG, odr`an 27. decembra, “otvorili” su radnici Fabrike hartije, nezadovoqni zbog toga {to gradsko rukovodstvo nije ispunilo obe}awe, dato na jednom od ranijih zasedawa, da }e za desetak dana “dovesti” ministra Mla|ana Dinki}a u ^a~ak, sa kojim je trebalo da razgovaraju o problemima u ovoj i ostalim lo{e prvatizovanim preduze}ima. Radnici FH nisu nezahvalni, shvataju da ~elnici lokalne samouprave imaju dobre namere, `equ i voqu da im pomognu, rekao je predsednik Samostalnog sindikata Milo{ Tripkovi}, ali i upozorio da ni wih “oni u Beogradu ne ~uju”. Zbog toga je pozvao predstavnike lokalne vlasti i sve radnike koji su poput wih, ostali bez posla i plata, da se ujedine u protestu i svoje nezadovoqstvo zbog lo{eg rada nadle`nih dr`avnih organa iska`u, u krajwem slu~aju, i blokadom Ibarske magistrale. Ministru Dinki}u je poslato pismo, obavqen je razgovor sa {efom wegovog kabineta i zatra`eno da organizuje sastanak, odgovorio je gradona~elnik Vojislav Ili}, obe}av{i da }e iz buxeta biti izdvojena sredstva za naknadu portirima koji rade u tri smene, wihovu ishranu i putne tro{kove, kako bi od kra|e bile za{ti}ene fabri~ke hale, ma{ine i oprema. Po{to je predsednik Veqko Negovanovi} prihvatio Tripkovi}ev predlog da posle bo`i}nih praznika sazove vanrednu sednicu SG, na kojoj }e se raspravqati ne samo o stawu u

N

SPORNO STAWE ODMARALI[TA U ULCIWU

FH koja skoro dve godine ne radi, ve} i o ostalim firmama suo~enim sa ogromnim problemima posle privatizacije, radnici fabrike su napustili skup{tinsku salu, a odbornici okon~ali rad u 2012. godini. Ve}inom glasova prihva}en je predlog odluke o lokalnim komunalnim taksama, koja je, kako je objasnio na~elnik GU za lokalnu poresku administraciju Du{ko Savkovi}, bila neminovna, jer je

dr`ava ukinula pojedine takse i po tom osnovu konkretno ^a~ku zakinula oko 70 miliona dinara u buxetu, po{to je oko 6.500 preduzetnika oslobo|eno obaveze pla}awa naknade za takozvanu firmarinu. Skoro jednoglasno odbornici su usvojili predlog odluke o osnivawu Ustanove za dnevni boravak dece, mladih i odraslih sa smetwama u razvoju, koja }e se, kako je predlo`io ~lan Gradskog

SRPSKI POKRET DVERI OCENIO DA JE WIHOVA AKTIVNOST UNELA NOVI @IVOT U LOKALNI PARLAMENT

BITNO UTICALI NA POBOQ[AWE BUXETA

redstavnik Srpskog pokreta Dveri Bo{ko Obradovi} je, povodom godine koja je za nama, ocenio da je ovaj pokret uneo potpuno novi `ivot u lokalni parlament i da je opozicija postala mnogo ja~a i ozbiqnija, i da "sa mnogo ve}om snagom pritiska gradsko rukovodstvo da ne nastavi starim pogubnim putem vo|ewa ^a~ka". - Kada sagledamo raspravu o buxetu za 2013. godinu, sve {to je novo mo`e se proglasiti pobedom opozicije i pobedom Dveri, jer je niz na{ih planova, predloga i kritika, koje smo uputili za {est meseci, na neki na~in priznato u buxetu, iako je on ostao na pola puta - rekao je Obradovi}. On je naglasio {ta sve ^a~ku nedostaje. Izme|u ostalog, pomenuo je Centar za razvoj sela i poqoprivrede, Centar za razvoj privrede, socijalnu

P

pomo} najugro`enijim kategorijama stanovni{tva, pomo} trudnicama, Kancelariju za porodicu, Kancelariju za investitore... Obradovi} je zakqu~io da je i ova vlast nastavila staru politiku, "sa prihva}enim idejama opozicije, da bi se reklo da se ne{to prihvata, a zapravo ni{ta od su{tinskih mera nije primeweno i ne vidi se u buxetu za 2013. godinu." On je naglasio da }e Dveri u ovoj godini insistirati u skup{tini na novom pristupu vo|ewa grada, `estoko kritikuju}i partijska postavqewa na direktorska mesta, u upravne i nadzorne odbore. ^lanovi odborni~ke grupe Srpskog pokreta Dveri ~estitali su svim sugra|anima nastupaju}e praznike, po`elev{i im svako dobro u novoj godini, na li~nom i profesionalnom, a posebno na porodi~nom planu. I. M.

ve}a Miladin Ristanovi}, zvati “Zra~ak”. Iako je objekat kapaciteta 100 mesta, u prvo vreme u wemu }e biti sme{teno 70 osoba za koje su, kako je rekao na~elnik GU za dru{tvene delatnosti Miroslav Vujovi}, predvi|eni vaspitno obrazovni rad, ishrana i radni tretman. Iako bi ona trebalo da po~ne da radi ovog ili slede}eg meseca, odluka o osnivawu je neophodna da bi bili imenovani Upravni i Nadzorni odbor i privremeni direktor, dok osniva~ ne izabere stalnog rukovodioca ustanove. U osniva~kom aktu se moraju predvideti kategorije korisnika, odnosno nijedna ne sme biti zapostavqena, sugestija je odbornika Dveri srpske dr Milana Roganovi}a, koji je upozorio i da se prilikom prijema radnika strogo vodi ra~una o wihovim stru~nim i drugim kvalifikacijama. Trebalo bi ubrzati administrativnu proceduru, da bi ustanova ve} 1. februara mogla da primi prve korisnike, apelovao je Stojan Markovi} (LDP) i izrazio zahvalnost nadle`nima koji su doprineli da bude sagra|en ve}i objekat nego {to je prvobitno planirano. ^estitke za ne{to {to je dobro ura|eno, od inicijative do realizacije, uputio je i Bo{ko Obradovi} (Dveri srpske), predlo`iv{i da ovaj prostor koriste i ostala udru`ewa osoba sa posebnim potrebama. Predlog odluke o davawu saglasnosti na odluku o cenama bo-

ravka dece u vrti}ima i jaslama, odnosno poskupqewu od 5,64 i 6,88 odsto, izazvao je reakciju ~lana Gradskog ve}a Zvonka Mitrovi}a (SNS) koji je, po{to je ocenio neprimerenim da “heroji rada”- vaspita~i i medicinsko osobqe koji brinu o najmla|ima imaju stimulaciju od 8 do 14, a menaxment do 30 odsto, upotrebio “te{ke re~i” i pokazav{i jednu sliku odmarali{ta u Ulciwu, ~ak ustvrdio da ono podse}a na logor! On se zalo`io i za izmenu skala koje omogu}avaju vrednovawe la`iranih podataka, odnosno da najbogatiji roditeqi najmawe pla}aju, {to je stav i odbornika Jola Pe{i}a (DS), koji je optu`io i UO ustanove {to svakog meseca odobrava visoke stimulacije rukovodstvu. Zbuwena Mitrovi}evom izjavom, Stana \uki} (SPS) ga je, vidno uzbu|ena pitala, kako je tri godine svoju decu slao “u logor”, ustvrdiv{i da je odmarali{te u Ulciwu “kraqica Crnogorskog primorja”. Po{to je navela brojne podatke o ulagawima u rekonstrukciju, za{titu objekata, zanavaqawe opreme, name{taja, naglasila je i da je prethodnih godina ustanova sve to radila sopstvenim sredstvima i pozdravila odluku ~elnika Grada da ove godine prvi put iz buxeta budu regresirani tro{kovi letovawa najmla|ih u Ulciwu. Odmarali{te kroz koga su pro{le sve inspekcije, dobilo je trajnu dozvolu za rad, rekla je \uki}ka i naglasila da se sva sredstva ubrana po osnovu roditeqskog u~e{}a od 20 odsto od ekonomske cene, ula`u u adaptaciju i sanaciju objekata. Zbog o~itog neslagawa o ovoj temi unutar vladaju}e koalicije, Branko Lazovi} (GG “Za ^a~ak”) je predlo`io da bude formirana komisija koja }e proveriti stawe u odmarali{tu “Ov~ar”, dok je Nikola Novakovi} (Dveri srpske) ocenio da je ~a~anska PU “Radost” uzor ovakvim ustanovama u Srbiji. Visoko mi{qewe o wenom radu izneo je i Milan Lazovi} (SPO), konstatuju}i da je Mitrovi}, ~ija je izjava izazvala `u~nu raspravu, izneo li~ni, a ne stav Gradskog ve}a. M. N.


5

GRAD

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

POVODOM ZAVR[ETKA KALENDARSKE GODINE GRADONA^ELNIK VOJISLAV ILI] ODR@AO KONFERENCIJU ZA MEDIJE

NASTAVQAJU @ESTOKIM TEMPOM

osledweg radnog dana pro{le godine ~elnici Grada, Vojislav Ili}, gradona~elnik, wegov zamenik Radenko Lukovi} i predsednik lokalne Skup{tine Veqko Negovanovi}, organizovali su prijem za predstavnike medija, na kome su rezimirali rezultate svog skoro {estomese~nog rada. Tom prilikom Ili} je podsetio da je u ovom periodu odr`ano 18 sednica Gradskog ve}a i 10 zasedawa GS i da }e, nakon novogodi{wih i bo`i}nih praznika, gradsko rukovodstvo “nastaviti gde je stalo”, uvereno da moraju uslediti i rezultati u radu, tim pre {to su mnoge aktivnosti “pro{irene”, prvenstveno zbog toga da bi bile stvorene mogu}nosti za poboq{awe privrednog ambijenta i zapo{qavawe {to ve}eg broja gra|ana. - Ostvarili smo po~etne rezultate, imamo najave brojnih investitora koji su spremni da ula`u u na{ Grad i stvore mogu}nosti za zapo{qavawe nekoliko stotina sugra|ana - optimisti~ki je prognozirao Ili}, a wegova predvi|awa potvrdio i zamenik Radenko Lukovi}, uveren da }e ^â~ak imati velike pogodnosti tokom izgradwe koridora 11 i 12 i konverzije vojnog u civilni aerodrom, na me|i izme|u ^a~ka i Kraqeva, {to bi upravo u ovom periodu i trebalo {to vi{e promovisati: - Zatekli smo te{ko stawe u privredi i odmah po~eli da se bavimo tim ozbiqnim temama. U ^a~ku imamo preduze}a koja su u fazi poni{tene privatizacije, u statusu kada se ne sprovodi reorganizacija i firme u restruktuirawu. Veoma je va`no {to }e u 2013. po~eti da rade proizvodni kapaciteti “^ipsare”, koja }e u prvo vreme zaposliti 60, a do kraja godine od 150 do 200 radnika. Ona }e prera|ivati oko 10.000 tona krompira, a Grad }e podr`ati poqoprivredne proizvo|a~e, u ciqu stvarawa konzistentnog programa, ili obezbe|ewem do 30 odsto subvencija za nabavku semenskog materijala, ili kredita sa subvencioni-

P

sanim kamatama. Skup{tina Grada je radila “jakim” tempom, pored ostalog i zbog toga {to se, zbog predizbornih i izbornih radwi, kasnilo prilikom dono{ewa va`nih

ODMRZNUTI STE^AJ U PKS PKS „Lateks” je u statusu zamrznutog ste~aja, zbog toga {to su tri biv{a vlasnika podnela zahtev za restituciju. Ovih dana u dogovoru sa ste~ajnim upravnikom bi}e utvr|eno o kojim se lokacijama radi, da bi se, po{to je po svemu sude}i, re~ o mawim i rubnim parcelama, ovaj ste~aj “odmrznuo”. To je neophodno, jer kako je rekao zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}, postoje realne mogu}nosti da jedan zainteresovani investitor i partner u ovoj fabrici pokrene proizvodwu i zaposli oko 60 radnika.

„LIDL“ NA „REMONTOVOM“ IGRALI[TU? Predstavnici trgovinskog lanca „Lidl“ boravili su krajem decembra u ^a~ku i izrazili interesovawe da kupe lokaciju “Remontovog” igrali{ta na Avlaxinici. Na~elnik GU za urbanizam Milo{ Milosavqevi} ih je tom prilikom informisao da su na tom prostoru, ukupne povr{ine oko dva hektara, na jednom delu predvi|eni “sportski sadr`aji”, a na preostalom trgovina i stanogradwa, - odgovorio je na pitawe novinara gradona~elnik Ili} i najavio da }e zainteresovani investitori nastaviti pregovore sa predstavnicima Vojske Srbije, koja je vlasnik ovog zemqi{ta. Zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} je jo{ objasnio da je na prostoru “Remontovog” stadiona mogu}a izgradwa poslovno tr`i{nog centra od oko 7.000 kvadratnih metara, u kome bi bilo zaposleno oko 100 radnika. Poslovni centar “Lidla” u ^a~ku, bio bi, ina~e, jedan od 15 u Srbiji.

OD „HLADWA^E“ NEMA OPASNOSTI Zbog vi{emilionskog duga za struju, u pogonima "Hladwa~e" je pro{log meseca iskqu~ena struja, {to je, zbog opasnostio da iz cevi iscure velike koli~ine amonijaka, dovelo u pitawe bezbednost ne samo ove firme, ve} i ve}eg dela grada i okolnog stanovni{tva. Odmah je reagovalo gradsko rukovodstvo i sa nadle`nima iz fabrike se dogovrilo, kako je rekao Ili}, da odre|ena koli~ina amonijaka na najbezbedniji na~in bude prevezena u rafineriju u Pan~evo, a mawa zadr`ana u sistemu. - Struja ne}e biti iskqu~ewa "do daqweg", preduze}e ne}e raditi, ali sve }e biti pod kontrolom. Saniran je deo cevovoda o{te}en zbog korozije i ukoliko bude naknadnih problema, nadle`ne slu`be }e blagovremeno intervenisati. Va`no je da nema nikakve opasnosti za gra|ane, situacija je stabilna i pod kontrolom tvrdi Ili}, ne samo kao ~elni ~ovek Grada, ve} i kao komandant [taba za vanredne situcije, i najavquje da }e iz buxeta biti finansirani tro{kovi transporta amonijaka iz "Hladwa~e" i wegovog skladi{tewa u Pan~evu.

ZA STANOVE NA „OBRE@U“ 47 MILIONA DINARA ^a~ak je jedan od {est gradova i op{tina u Srbiji koji je od od Ministarstva urbanizma i gra|evine dobio sredstva za gradwu takozvanih socijalnih stanova. ^elnici Grada su krajem pro{le godine potpisali ugovor o finansirawu 24 stana za ovda{wa socijalno ugro`ena doma}instva, ~ija je vrednost oko 47 miliona dinara. Tim sredstvima bi}e izgra|ene ~etiri lamele sa po {est stanova u nasequ “Obre`”. Grad je obezbedio zemqi{te, gra|evinsku dozvolu i neophodnu infrastrukturu.

akata, podsetio je predsednik SG Veqko Negovanovi} i izdvojio dva zna~ajna dokumenta usvojena u drugoj polovini pro{le godine - Strategiju odr`ivog razvoja Grada, kao “krovni dokument lokalne

samouprave” i odluku o buxetu za 2013. godinu: “Generalna ocena je da je ^a~ak dobio dobar, realan i transparentan buxet i da je u pore|ewu sa prethodnim, napravqen iskorak kada je re~ o kvalitetu gradske kase. Nadam se da kao ni do sada, ni u ovoj godini ne}e biti problema prilikom realizacije buxeta. U 2012. on je realizovan vi{e od 90 odsto i o~ekujemo da to ostvarewe bude dostignuto i u 2013. Zahvaquju}i tome ^a~ak }e opstati u vrhu finansijske stabilnosti u Srbiji,” uveren je Negovanovi}, koji podse}a i da je u ^a~ku relativno brzo zavr{eno konstituisawe vladaju}e skup{tinske ve}ine i da, kao u mnogim lokalnim sredinama, nije bilo zahteva za prekomponovawe vlasti, ve} da su pojedini novi odbornici samo “pro{li” izvestan period uhodavawa, ~ega u narednom periodu, smatra on, “ne}e biti ni u naznakama”. M. N.


6

DRU[TVO

HUMANI GEST „VB LIZINGA“ humanitarnoj akciji koju su organizovali firma “VB lizing” i Kolo srpskih sestara prikupqeno je 70.000 dinara i pripremqeno 200 paketa prehrambenih namirnica i higijenskih sredstava za siroma{ne porodice. - Deo novca predvi|enog za marketing

U

cijalno - ekonomsku situaciju - kazao je Igor Jerini}, predstavnik “VB lizinga”, i zahvalio poslovnim saradnicima ove firme koji su se ukqu~ili u humanitarnu akciju povodom bo`i}nih praznika. Prilikom dodele paketa, u prostori-

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

[PAJAKOVI]I DARIVALI U^ENIKE SPECIJALNE [KOLE

a priredbi uo~i Nove godine, Deda Mraz je u~enicima [OSO "1. novembar" predao paketi}e ~iju je nabavku finansirao "Znamgraf", preduze}e porodice [pajakovi}. Decu ometenu u razvoju darivali su i wihovi vr{waci iz O[ "Tanasko Raji}", koji su

N

usmerili smo u humanitarnom pravcu, jer smo `eleli da bar za Badwi dan i Bo`i} u na{em gradu bude mawe gladnih. Ovim ~inom smo pokazali da smo dru{tveno odgovorno preduze}e i podstakli druge pravne subjekte koji posluju u ^a~ku da pomognu onima koji nisu imali sre}e u `ivotu i dospeli su u te{ku so-

jama Kola srpskih sestara, ~estitke je gra|anima uputila i Bojana Jak{i}, predsednica mesnog odbora ove organizacije, naglasiv{i da je tokom decembra veliki broj ^a~ana ispoqio dobru voqu i svojim prilozima, u `ivotnim namirnicama, ode}i i obu}i, pomogao siroma{nim sugra|anima.

U GO SPS-A DEDA MRAZ DELIO PAKETI}E

ZA BOQE I BEZBRI@NIJE DETIWSTVO U 2013. prostorijama Gradskog odbora SPS-a, pred novogodi{we praznike, 27. decembra, podeqeni su paketi}i deci ~iji su roditeqi ~lanovi ove stranke. Osim paketi}ima, Deda Mraz je deci izmamio osmehe i svojom pri~om. Da su deca `eqna pri~e, kreativnosti i zdravog humora dokazano je i ovoga puta, a Forum `ena Gradskog odbora SPS-a obe}ava da se do sli~nih akcija ne}e ~ekati slede}a Nova godina. - Gradski odbor SPS-a sa zadovoqstvom je priredio sve~anost za na{e najmla|e drugare. S obzirom na to da de~ji osmesi nemaju cenu, ovom sve~ano{}u smo potvrdili da su SPSu najva`niji qudi, bez obzira koliko oni imaju godina. Ovoga puta smo `eleli da iznenadimo decu i da mali{anima, koji nisu imali priliku da dobiju paketi}, novogodi{we darove pokloni Deda Mraz. Nadamo se da }e i u narednom periodu biti sli~nih aktivnosti, jer upravo na postulatima pravednosti i jednakosti, humanosti, dobro~instva i dobrih

U

me|uqudskih odnosa se i zasnivaju programi SPS-a i Foruma `ena - rekla je Nata{a Cvijovi}, predsednica Foruma `ena Gradske organizacije SPS-a, zahvaliv{i pri-

deqewem, pa su podelom paketi}a hteli da na najdobro}udnije de~ije osmehe izmame i neke nove, po`elev{i mali{anima da imaju boqe i bezbri`nije detiwstvo u 2013. godini.

prikupqena sredstva ulo`ili u nabavku muzi~kog stuba. Sve~anosti koja je uo~i novogodi{wih praznika prire|ena u ovoj {koli prisustvovao je gradona~elnik Vojislav Ili} sa saradnicima. E. V.

TROJE ^A^ANA OD „ALFE“ DOBILO SLU[NE APARATE Tokom akcije “Alfa druga~ija pri~a o sluhu”, koju kragujeva~ka firma koja se bavi distribucijom slu{nih aparata organizuje {irom Srbije, troje ^a~ana je na poklon dobilo aparate najsavremenije generacije. Prilikom uru~ivawa poklona, uo~i praznika u prostorijama Kola srpskih sestara, organizacije koja je podr`ala akciju, predstavnica “Alfe” @eqka Jolovi} je naglasila da su ovi darovi nameweni osobama ~ije o{te}ewe sluha nije toliko da bi aparat dobili preko zdravstvenog osigurawa, a zbog nepovoqnog materijalnog stawa i visoke cene aparata, od 700 eura, nisu u mogu}nosti da sami finansiraju nabavku. Ona je podsetila da je kragujeva~ka firma pret-

hodno organizovala seriju predavawa, kako bi razbila predrasude vezane za no{ewe slu{nih aparata i ukazala na ulogu koju oni imaju u svakodnevnom `ivotu osoba koje nedovoqno

~uju. Osobama koje su to `elele tada je besplatno izvr{eno merewe sluha, a na osnovu ovih rezultata i upitnika koje su popunili odabrani su dobitnici aparata. E. V.

NAJUGRO@ENIJIM PENZIONERIMA ZA NOVU GODINU PODEQENI SUHOMESNATI PROIZVODI

NISU ZABORAVQENI kup{tina op{tine Grada ^a~ka dodelila je Udru`ewu penzionera 100.000 dinara za pomo} ugro`enim, starim i bolesnim ~lanovima, kao i penzionerima koji su usamqeni i nemaju nikoga bliskog da im pomogne. Udru`ewe je od ovih sredstva kupilo 90 paketa suhomesnatih proizvoda, koji }e biti podeqeni najugro`enijim penzionerima. - Na`alost, mnogo je porodica koje od svojih penzija ne mogu da priu{te suhomesnate proizvode, pa smo odlu~ili da tih 100.000 dinara iskoristimo za nabavku 90 paketa i podelimo ih penzionerima, kako bi im makar malo ulep{ali Novu godinu i bo`i}ne praznike. Paketi, u kojima su pe~enica, slanina, ~ajna kobasica i presovana salama, te{ki su po tri kilograma

S jateqima koji su pomogli SPS-u da realizuje ovu akciju. Potpredsednik Gradskog odbora SPS-a Slavko Majstorovi} istakao je da je akcijom, koja je potekla od Foruma `ena, obradovano vi{e od 60 mali{ana. Majstorovi} je naglasio da je dobro~instvo jedino blago koje se uveli~ava

- Vrednost dara nije mera dara, ve} je vrednost koja ima za darivanog. Ovo je samo jedan mali gest da postojimo, da radimo, da mislimo o qudima, mladima i o na{im najmla|im drugovima i drugaricima - rekao je, izme|u ostalog, potpredsednik GO SPS-a Slavko Majstorovi}. N. R.

i 800 grama. Podelili smo ih mesnim organizacijama koje imaju najve}i broj ugro`enih penzionera i koje su bile najaktivnije u toku godine. Ovom skromnom akcijom smo `eleli da poka`emo da ugro`eni penzioneri ni u ovim te{kim vremenima nisu zaboravqeni, da ipak neko brine o wima - ka`e Jovan Petrovi}, sekretar Udru`ewa penzionera Grada ^a~ka. Petrovi} je podsetio, da je Udru`ewe penzionera, koje ima oko pet hiqada ~lanova, nedavno odr`alo godi{wu Izbornu skup{tinu, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo, ~lanovi Skup{tine i Upravnog odbora, predsednik i potpredsednik. Za predsednika je ponovo izabran Milorad Mari}. N. R.


7

DRU[TVO

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

KAKO PRIVREDNICI OCEWUJU PRO[LU I DO^EKUJU OVU POSLOVNU GODINU

PRO[LA TE[KA, OVA NEIZVESNA, ILI JO[ TE@A?

rotekla godina je bila izuzetno te{ka i za privrednike i poqoprivrednike na{eg grada, zbog ~ega je aktuelno rukovodstvo, odmah po stupawu na vlast, sa predstavnicima ovda{wih privrednika potpisalo “obavezuju}i” sporazum, ~iji je ciq da u saradwi sa resornim ministarstvima budu stvoreni uslovi za zapo{qvawe {to ve}eg broja sugra|ana, rekao je posledweg radnog dana u 2012. na prijemu prire|enom za predstavnike lokalne privrede gradona~elnik Vojislav Ili}. Siguran sam da }emo i u 2013. ostvariti dobru saradwu, rekao je on, i najavio posetu nekih resornih ministara, koji su obe}ali pomo}, da bi se ^a~ak u narednom periodu privredno uzdigao i vi{e razvijao. Zahvalnost ~elnicima firmi koje opstaju, uprkos velikoj eko-

ZA „SLOBODU“ USPE[NA GODINA

P

JO[ NEIZVESNA SUDBINA "SLOBODA APARATA" Iako je jo{ pre tri godine usagla{en program restruktuirawa “civilnog” dela kompanije “Sloboda”, na bazi koga je mati~no preduze}e preuzelo oko 400 radnika, Agencija za privatizaciju je nedavno konstatovala da je nemogu}e sprovesti prihva}en program restruktuirawa, ka`e direktor Stefanovi}: - Posle novogodi{wih praznika intenzivira}emo razgovore sa nadle`nima u resornom ministarstvu, da bismo re{ili ovaj problem. Kompanija je preuzela 406 radnika, uz obe}awe da }e biti usagla{en program restruktiirawa. Neozbiqno je {to Agencija za privatizaciju sada “pere ruke” od qudi koji su sa nama pravili program restruktuirawa. Mi smo izvr{ili sve obaveze, preuzeli radnike i obavezu vra}awa kredita, koje jo{ uvek pla}amo za civilni deo fabrike, a niko nam ne garantuje da }e u dogledno vreme problemi biti re{eni - pesimista je Stefanovi}, koji ka`e i da su kompaniji “vezane ruke”, jer uprkos interesovawu srate{kih partnera koji planiraju da o`ive “Slobodin” civilni sektor, nadle`ni ni{ta ne mogu da u~ine, niti da obe}aju potencijalnim investitorima.

nomskoj krizi, uspevaju da odr`e svoje sisteme i Gradu redovno upla}uju poreze i doprinose, izrazio je i zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}: “Prepoznali smo kqu~ne probleme i napravili prve korake. Kada prestane strah na{ih radnika da ih, kada do|u na posao, ~eka otkaz, krenu}emo sa upo{qavawem novih kapaciteta i zapo{qavawem.” Lukovi} je naglasio da je iz buxeta izdvojeno “simboli~nih” 50 miliona dinara za pomo} privredi i 30 miliona dinara za realizaciju programa zapo{qavawa, odnosno jo{ 15 miliona dinara za podr{ku malim i sredwim preduze}ima, jer je najve}i problem i dr`ave i Grada nezposlenost, {to potvr|uje ~iwenica da je stopa nezaposlenosti oko 28 odsto. Mnoge ~a~anske firme su u 2012. godini ulo`ile veliki trud i ume{nost da bi zadr`ale visok rejting, zahvaquju}i ~emu su obezbedile i zna~ajnu socijalnu sigurnost brojnih na{ih gra|ana i o~uvale imix ^a~ka kao sredine u kojoj se uspe{no razvijaju i rade mala i sredwa preduze}a, pozdravio je privrednike na prednovo-

god{wem prijemu predsednik SG Veqko Negovanovi}: “Dobra je ideja da se izme|u gradskog rukovodstva i privrede napravi ja~a veza, koja ve} daje odre|ene rezultate. Ali, me|u nama, mesto treba da imaju i predstavnici sindikata, zbog ~ega }emo se potruditi da u 2013, pored Privrednog, za`ivi i Socijalni savet.” Iako }e tek biti “svedeni” rezultati poslovawa u 2012. godini, ve} je poznato da su u pojedinim delatnostima zabele`ni pozitivni rezultati, odnosno u drugim granama slabiji nego u 2011, ocewuje Dragan Stefanovi}, vlasnik privatne firme “Elsat” i predsednik Poslovonog udru`ewa “Gradac ’97”: “Svi `elimo da nam 2013. bude boqa i uspe{nija, ali na`alost, ekonomski analiti~ari prognoziraju da }e ona biti te`a od pro{le. Moramo raditi, boriti se, jer niko sa strane nam ne}e pomo}i, ukoliko se sami ne budemo anga`ovali i mewali i prilago|avali poslovawe savremenim i kriznim vremenima.” Novo gradsko rukovodstvo je u relativno kratkom periodu, puno vremena i ener-

@ENE IZ SRBIJE „OSVAJAJU“ MOSKVU I WUJORK Za Udru`ewe poslovnih `ena “Nade`da Petrovi}”, koje ve} tri godine uspe{no deluje na ~a~anskom i “{irem” tr`i{tu, 2012. godine je bila izuzetno uspe{na, sumira rezultate Gorana Tanaskovi}, rukovodilac OJ RPK Kraqevo: - Prezentacija na{ih proizvoda na prigodnim manifestacijama u zemqi i inostranstvu rezultovala je pove}awem i proizvodwe i prodaje. Bitno je da smo akcenat stavili na udru`ivawe i povezivawe `ena koje su spremne za saradwu i dru`ewa, putem kojih razmewuju svoja iskustva i proizvode, {to se pozitivno odrazilo i na wihov plasman. Proizvodi na{ih ~lanica ve} su na{li mesto i na stranim tr`i{tima, zbog ~ega }emo u 2013. godini poja~ati promociju u inostranstvu i ve} narednog meseca plasirati na{u robu u Moskvi, a do kraja godine i u Wujorku.

Protekla godina je bila izuzetno uspe{na za kompaniju “Sloboda” i weni ~elnici }e biti zadovoqni, ukoliko i u 2013. zaposleni ostvare sli~ne rezulate, ka`e generalni direktor Zoran Stefanovi}: ”U pro{loj godini smo zaposlili maksimalne kapacitete i potpisali velike ugovore za transport tehnologije, ~ija je ralizacija, uz upla}ene avanse, zapo~ela ove godine. U 2013. godini kompanija ne bi trebalo da ima problema sa likvidno{}u, jer verujemo da }emo u drugoj polovini godine uposliti sve kapacitete. Oko 430 radnika kojima je pred Novu godinu prestao radni odnos, bilo je anga`ovano posredstvom Omladinske zadruge, i wima je istekao ugovor o privremenom radu, odgovorio je Stefanovi} na novinarsko pitawe, da li je ta~an podatak, prili~no “eksploatisan” u medijima posledwih dana, da je pred Novu godinu u ovoj fabrici bez posla ostalo vi{e od 600 radnika: “Poslovna politika preduze}a je da zapo{qava odre|eni broj qudi na odre|eno vreme, jer nije realno da svake godine imamo isti nivo uposlenosti kapaciteta. Zbog toga se, s’ vremena na vreme, smawuje ili pove}ava broj qudi zaposlenih na odre|eno vreme, rekao je Stefanovi}, naglasiv{i da do polovine januara fabrika uop{te ne}e raditi i da }e od 1. februara na posao najverovatnije biti vra}en ve}i broj onih koji su pred Novu godinu bili progla{eni “prekobrojnim”.

gije potro{ilo za re{avawe problema u privredi, ocena je Dragana Gojkovi}a, predsednika Foruma privrednika ^a~ka: “Svi bismo, kao i radnici u preduze}ima koja su u te{koj situaciji, `eleli da problemi {to pre budu re{eni. Po{to mnoge stvari zavise od dr`ave, Forum privrednika je dao podr{ku novom gradskom rukovodstvu, u wegovom nastojawu da o`ivi lokalnu privredu, da bismo otvorili nova radna mesta i da bi mladi, obrazovani qudi ostali u ovom gradu.” M. N.

NAPREDWACI ZADOVOQNI U^INKOM U LOKALNOJ VLASTI redstavnici SNS su u proteklih pola godine u izvr{noj vlasti dobro obavqali poverene poslove, pokazav{i stru~nost, inventivnost i konstruktivnost, ocenio je na posledwoj pro{logodi{woj KZN predsednik GO i zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi}. U~estvuju}i u radu SG, wenih radnih tela i komisija, napredwaci su pokazali i izuzetnu odgovornost, uprkos utisku da povremeno nije bilo sinhronizacije u delovawu pojedinih wenih predstavnika: “Nije bilo namere da se prave nekakve opstrukcije, ve} da se poka`e neslagawe sa pojedinim temama iz pro{losti, kakvi su bili neki izve{taji o radu preduze}a i ustanova, koji u odre|enom periodu nisu dobro radili.” Najve}i doprinos predstavnika SNS bio je tokom kreirawa i usvajawa buxeta za 2013. godine, koji je, po Lukovi}evom uverewu, dobar, gra|anski, razvojni, socijalni i {tedqiv. Tu ocenu potkrepio je podacima da razvojna komponenta buxeta, “te-

P

STRU^NI, INVENTIVNI I KONSTRUKTIVNI

{kog” oko 3,6 milijardi dinara, iznosi 27 odsto, a socijalna oko pet odsto i {to je veoma va`no da su materijalni i svi drugi tro{kovi maksimalno umaweni i “skresani”. On je ocenio i da tridesetak amandmana koje je , na predlog odluke o buxetu podnela opozicija, “nije imalo kapacitet da promeni karakter buxeta”, ali da su na neki na~in, ipak, prihva}eni odre|eni konstruktivni predlozi skup{tinske mawine. Na prvoj sednici Glavnog odbora stranke bi}e usvojene izmene osnovnih partijskih akata, {to je i jedan od preduslova za odr`avawe izbora na lokalu, rekao je Lukovi} i najavio da }e do kraja aprila najverovatnije biti zavr{eni izbori u gradskim, op{tinskim i mesnim odborima SNS. Zadovoqstvo u~inkom napredwaka u iz-

vr{noj vlasti izneo je i ~lan GV Zvonko Mitrovi}, zadu`en za oblast urbanizma i gra|evine i kontrolu preduze}a u ovoj oblasti, prvenstveno zbog ~iwenice da je zapo~eta realizacija nekih va`nih investicija, “o kojima se u prethodnom periodu samo pri~alo”. Istakao je zna~aj po~etka gradwe auto - puta, zatvorenog gradskog bazena, ~iji }e idejni projekat uskoro biti prezentovan na javnoj raspravi, izgradwe kargo centra u La|evcima sa industrijskom zonom, sto~ne pijace u Mr~ajevcima, transfer stanice na lokaciji “Preli}i”… Na osnovu Programa za{tite `ivotne sredine 80 odsto sredstava bi}e opredeqeno za investicije, 10 odsto za merewa parametara koji uti~u na zdravqe stanovni{tva i isto toliko za edukaciju, rekla je pomo}nik gradona~elnika za za{titu `i-

votne sredine i ekonomski razvoj Mirjana \okovi}. U 2013. godini prioritet u ovoj oblasti i kapitalni projekti bi}e izgradwa transfer stanice na lokaciji “Preli}i” i preseqewe, tako|e na ovaj prostor, centra za selekciju sa lokacije “Tehnosa”. Glavni ciq ovda{wih ekologa je i da primarna selekcija, kojom je obuhva}eno oko 60 odsto doma}instava, bude pro{irena na celokupnu teritoriju Grada, smatra \okovi}ka, uverena da }e gra|ani morati, kad tad da podnesu teret tro{kova odvo`ewa i deponovawa sme}a na deponiju “Duboko”. Ona je najavila i izgradwu fabrike za otpadne vode, za koju projekat finansira resorno ministarstvo, i prihvatili{ta za nezbrinute `ivotiwe, za koje je u buxetu Grada predvi|eno 11 miliona dinara. M. N.


8

DRU[TVO

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

ZAVR[EN PROJEKAT „MLADI ^A^KA, KRAQEVA I GORWEG MILANOVCA NA POTEZU“ rojekat “Suadeo” biznis centra „Mladi ^a~ka, Kraqeva i Gorweg Milanovca na potezu“, koji je finansiralo Ministarstvo omladine i sporta, zavr{en je nakon ~etiri meseca. Projekat je imao za ciq formirawe ~vrstog modela saradwe omladinskih udru`ewa na nivou ova tri grada, kao i dobijawe institucionalne podr{ke omladinskom sektoru u ^a~ku, Kraqevu i Gorwem Milanovcu. - Nakon {to je formiran omladinski klaster „Mladi na potezu“, za p r e d s t a v n i k e udru`ewa/~lanica klastera, realizovane su dve radionice, na teme „Javno zagovarawe“ i „Fasilitacija“. Radionice su imale za ciq da osna`e organizacije ve{tinama koje }e wihovi predstavnici primeniti u direktnoj komunikaciji sa predstavnicima lokalnih samouprava, kao i sa mladima. Moram da napomenem da su radionice dr`ali zaista vrhunski treneri, naro~ito kada je u pitawu, za mene majstor fasilitacije, gospo|a Sla|ana Milo{evi}. Dra-

P

OSTVARENI ZNA^AJNI REZULTATI

go mi je da smo uspeli da je dovedemo u ^a~ak, uprkos wenim velikim obavezama u brojnim evropskim gradovima. Ina~e, u proteklih 10 godina, ovo joj je bio prvi put da radi na ovu temu u Srbiji - rekao je Ivan Milovanovi}. U proteklih mesec i po dana odr`ani su sastanci sa grupama mladih u sva tri grada, a nakon toga i sa predstavnicima lokalnih samouprava. Tokom sastanaka, razmatrani su problemi sa kojima se mladi suo~avaju, a koji su u vezi sa wihovom pasivno{}u, nedostatkom sadr`aja za mlade i nezaposleno{}u. ^lan Gradskog ve}a ^a~ka Nemawa Trnavac podr`ao je udru`ivawe mladih ^a~ka, Gorweg Milanovca i Kraqeva i najavio ve}u podr{ku organizacijama koja okupqaju mlade, kako finansijsku, tako i u pogledu otvarawa Kancelarije za mlade.

- @elimo da omogu}imo mladima da imaju svoj prostor, da uvek imaju mogu}nost kome da se obrate ukoliko je potrebna neka pomo}, iznesu svoje stavove, neke nove ideje. O~ekujem da }emo u saradwi sa Vladom Srbije uskoro otvori-

SAOP[TEWA POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK

PO@AR U PRISLONICI U utorak, oko 21,30 ~asova, u selu Prislonica, u automehani~arskoj radionici, vlasni{tvo Milan @. iz Prislonice, do{lo je eksplozije te~nog naftnog gasa, a potom i do po`ara u kojem su tri lica zadobila opekotine i nalaze se u ~a~anskoj Bolnici. Povre|eni su Milan T. (1993), Milan @. (1986) i maloletni V. @. (1996), svi iz Prislonice. Do eksplozije, a potom i po`ara u radionici koja se nalazi u prizemqu stambene ku}e u izgradwi, najverovatnije je do{lo usled nepa`we prilikom popravke instalacije te~nog naftnog gasa na putni~kom motornom vozilu marke „{koda felicija“, vlasni{tvo Zorana T. iz Prislonice. U eksploziji je izgorelo putni~ko motorno vozilo na kojem je vr{ena popravka, razni alat, prozori, vrata i deo krovne konstrukcije. Po`ar je uga{en od strane VSJ Odeqewa za vanredne situacije u ^a~ku, a u ga{ewu po`ara u~estvovala su dva vozila i pet vatrogasaca. Visina materijalne {tete procewena je na oko milion dinara.

UHAP[EN OSUMWI^ENI ZA PQA^KU ZLATARE ^a~anska policija odredila je meru zadr`avawa Sa{i Lazi}u (1994) iz ^a~ka, zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io krivi~no delo razbojni{tvo, razbojni{tvo u poku{aju, kao i krivi~no delo te{ka kra|a. Osumwi~eni Lazi} je 26. jula, u ve~erwim satima, izvr{io krivi~no delo razbojni{tvo nad Jasminkom K. i wenim ocem Bo{kom K, koji je tom prilikom zadobio te{ke telesne povrede. On je uz pretwu pi{toqem primorao Jasminku K. da mu preda torbu sa oko 3.000 evra, nakon ~ega se udaqio u nepoznatom pravcu. Tako|e, osumwi~enom se na teret stavqa da je 2. novembra, u jutarwim satima izvr{io krivi~no delo razbojni{tvo u poku{aju nad Tomislavom B. tako {to ga je napao u trenutku dok je ulazio u svoje vozilo i uz pretwu pi{toqem tra`io da mu preda torbu i lanac. O{te}eni Tomislav B. se tom prilikom fizi~ki suprostavio razbojniku nakon ~ega je isti pobegao u neopoznatom pravcu. Lazi} je osumwi~en i za izvr{ewe krivi~nog dela te{ka kra|a na {tetu zlatarsko-~asovni~arske radwe u Dobra~inoj ulici u ^a~ku, kada je 14. decembra, iz radwe u vlasni{tvu Ivana R, otu|ena ve}a koli~ina zlatnog nakita, ukupne vrednosti od oko 300 hiqada dinara.

ti Kancelariju za mlade u na{em gradu - rekao je Trnavac. Trenutno su ~lanice klastera samo registrovana udru`ewa, wih 15, ali }e uskoro mo}i da se prikqu~e i neformalne grupe koje okupqaju mlade. - Kao rezultat inicijative ~lanica klastera, a nakon sastanaka sa predstavnicima lokalne samouprave u ^a~ku, prona|en je model da se prevazi|u prepreke, usled kojih Kancelarija za mlade nije mogla da se osnuje. U me|uvremenu }e biti zapo~et i proces dono{ewa Lokalnog akcionog plana za mla-

de, {to je tako|e bila tema sastanaka. U Kraqevu su sastanci rezultirali formirawem radne grupe za dono{ewe LAP-a, a nakon dodatnih sastanaka predstavnika mladih, u toku je formirawe inicijativnog odbora za osnivawe Omladinskog kluba u Kraqevu, koji mo`e da preuzme i ulogu Kancelarije za mlade. Lokalna samouprava u Gorwem Milanovcu }e prvi put ove godine raspisati konkurs za udru`ewa u wihovoj op{tini, a na sastancima smo razgovarali o modelima zna~ajnije podr{ke omladinskim udru`ewima.

Tako|e, inicirano je pokretawe procedure za dono{ewe LAP i kod wih - navodi rezultate Milovanovi}. On je rekao i da se povezivawe na me|ugradskom nivou pokazalo korisnim, jer su udru`ewa iz ova tri grada konkurisala sa zajedni~kim projektom u okviru programa „Youth in Action“, kojim }e “Suadeo” kao nosilac, u partnerstvu sa organizacijama iz pet zemaqa, aplicirati ve} 1. februara. - Okupqen je tim koji ima zna~ajno iskustvo rada na ovom programu, a jedna od tema }e biti razvoj omladinskog preduzetni{tva, primenom ve} potvr|enih metoda u inostranim zemqama. Na{u zemqu }e posetiti veliki broj mladih qudi iz Evrope, a mladi iz na{eg grada }e, tako|e, tokom godine imati priliku da uzvrate posetu i steknu zna~ajno iskustvo, kroz omladinske i volonterske razmene, {to }e biti tema nekih drugih projekata koje }e “Suadeo” inicirati - rekao je Milovanovi}, zakqu~iv{i da je ovo temeq, koji je davno trebalo da bude postavqen i da tek treba da dostignemo, za po~etak bar onaj „normalan“ nivo uslova za razvoj mladih, koji su neke mnogo mawe op{tine odavno postigle. I. M.

VI[E OD 150 ^A^ANA POHA\ALO „TRENING POSLOVNIH VE[TINA“

SVE^ANA DODELA SERTIFIKATA olaznicima “Treninga poslovnih ve{tina”, koji je realizovan u okviru projekta “Mladi, zaposleni i nezavisni” Biznis Start-up Centra Kragujevac, pred sam kraj 2012. godine, u prostorijama Obrazovnog centra “Sveti Sava”, sve~ano su uru~eni sertifikati. Tokom realizacije projekta odr`an je 91 trening poslovnih ve{tina, koji je uspe{no zavr{ilo oko 1.100 polaznika. U ^a~ku je odr`ano 17 modula, koje je poha|alo vi{e od 150 polaznika. Treninzima su bile obuhva}ene teme iz oblasti ekonomskog i pravnog pokretawa sopstvenog posla, upravqawa finansijama u biznisu, marketinga i prodaje, brendirawa, menaxerskih ve{tina, poslovne komunikacije i javnog nastupa, inovacije i preduzetni{tva, pisawa biznis plana, delegirawa i dono{ewa odluka u upravqawu stresom u biznisu. Polaznici treninga bili su starosti

P

od 18 do 35 godina, razli~itih obrazovnih profila. Od studenata i nezaposlenih mladih qudi, do zaposlenih i preduzetnika. Interesovawe mladih za ove obuke, pokazalo je da su teme dobro izabrane, tr`i{no aktuelne, kao i da je metodologija rada na treninzima adekvatna i omogu}ava sticawe prakti~nih znawa i ve{tina. Obuke BSC imaju za ciq razvijawe qudskog kapitala u Srbiji, podizawe konkuretnosti na{e privrede, kroz unapre|ewe i razvoj kapaciteta radne snage i sektora malih i sredwih preduze}a. Projekat “Mladi, zaposleni i nezavisni” Biznis Start-up Centar sprovodi u saradwi sa lokalnim i regionalnim institucijama i organizacijama, a finansira se iz sredstava Evropske Unije, u okviru Programa regionalnog - dru{tveno ekonomskog razvoja II. I. M.


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

9

DRU[TVO

FRANCUZI NAGRADILI MLADE ARHITEKTE IZ SRBIJE

Me|u dobitnicima nagrade je i Milorad Vidojevi} iz ^a~ka ro{logodi{wi diplomci Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Milica Pihler, Jelena Pucarevi} i na{ sugra|anin Milorad Vidojevi} nagra|eni su za projekat odr`ivog objekta na vodi, na internacionalnom konkursu Fondacije @ak Ro`eri. Ova organizacija postoji pri Institutu Francuske

P

ZA PROJEKAT RECIKLA@NOG CENTRA U OKEANU studija radili za me|unarodni konkurs ameri~kog magazina “Evolo Skazscraper” i 2011. dobili pohvalu `irija. Pro{le godine im je za isti rad francuska fondacija dodelila prvu nagradu u kategoriji

troje arhitekata se usredsredilo na “Great pacific garbage Patch”, plutaju}u deponiju plasti~nog otpada koja se formirala u oblasti Severnog Pacifika. - Ideja projekta je

Milica, Jelena i Milorad na dodeli nagrade

i podsti~e mlade da se bave istra`ivawem i inovacijama, uspostavqaju}i vezu izme|u na prvi pogled udaqenih oblasti kao {to su ekologija, arhitektura, tehnologija i umetnost. Projekat “Ladz Landfill Skzscaper” (Dama Deponija Oblakoder) mladi arhitekti iz Srbije su tokom

“arhitektura, tehnologija i dizajn objekata na moru”. - Iz Pariza je stigla neo~ekivana, ali prijatna vest. Fondacija @ak Ro`eri je prona{la na{ rad i nagradila ga, a da sa nama nije ni kontaktirala pri~a Milorad Vidojevi}. Istra`uju}i globalno zaga|ewe `ivotne sredine,

formirawe centra za prikupqawe, deponovawe i recikla`u plutaju}eg otpada. Recikla`ni centar predstavqen u obliku obrnutog nebodera, koji ponire u dubinu, a organizovan je prema vertikalnoj hijerarhiji. Deponija otpada se nalazi na dnu, recikla`ni centar je u sredini,

TRA@I SE KOORDINATOR ZA MLADE

D

`nog centra poredi sa Ajfelovom kulom. - Dok ~uveni toraw u Parizu ozna~ava industrijalizaciju i moderno dru{tvo, obrnuta i potopqena Ajfelova kula simbolizuje po~etak nove revolucije - stvarawa svesti o {teti koja je planeti naneta proteklih decenija i za~etak revirzibilnih procesa, koji }e dovesti do sinergije izme|u prirode i savremenog ~oveka. Prema mi{qewu predsednika `irija i akademika Kloda Paroa, izre~enom prilikom predstavqawa projekta, ideja ovoga rada je “da se razot-

krije protivure~nost koja postoji u procesu industrijalizacije, kao nosioca tehnolo{kog napretka, ali istovremeno i da pru`i odgovore na zaga|ewe oko nas.” O tro{ku Fondacije Milica, Jelena i Milorad su krajem prethodne godine putovali u Pariz, gde im je 4. decembra, u Institutu Francuske, uru~ena nov~ana nagrada od 10.000 eura. Vidojevi} sada `ivi u ^a~ku, a radi u preduze}u “Vibbet” koje je u vlasni{tvu wegove porodice. E. V.

BO@I]NI POKLONI ODEQEWU PEDIJATRIJE ^A^ANSKE BOLNICE

KONKURS DOMA KULTURE

om kulture je raspisao konkurs za izbor koordinatora za mlade u Kancelariji za mlade. Konkurs je raspisan 31. decembra i otvoren je do 14. januara ove godine. Koordinator se bira na odre|eno vreme, u trajawu od godinu dana. Kandidat treba da poseduje jednu godinu radnog iskustva u oblasti kulture ili obrazovawa i visoko obrazovawe ste~eno na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalisti~ke akademske studije, specijalisti~ke strukovne studije) u obrazovnonau~-

dok je `ivot qudi organizovan na vrhu, u delu objekta iznad povr{ine vode. Otpad se sakupqa pomo}u posebnih jedinica, koje se sastoje od upravqa~kog dela i membranskih struktura, koje omogu}avaju da se sadr`aj {iri i skupqa pod uticajem pritiska. U recikla`nom centru plasti~ni otpad se tehnolo{kim procesima transformi{e u gas visoke energetske vrednosti, koji se koristi za proizvodwu elektri~ne energije, neophodne za funkcionisawe centra kao samoodr`ivog sistema - obja{wava Vidojevi}, a formu recikla-

nom poqu dru{tveno-humanisti~kih nauka, odnosno na osnovnim studijama dru{tvenog smera, u trajawu od najmawe ~etiri godine. Kandidati uz prijavu treba da prilo`e kra}u biografiju, dokaz o odgovaraju}oj vrsti i stepenu stru~ne spreme, potvrdu o radnom iskustvu i izvod iz mati~ne kwige ro|enih. Ne postoji ograni~ewe kada su godine u pitawu. ^a~ak je jedan od posledwih gradova u Srbiji koji jo{ uvek nema Kancelariju za mlade. I. M.

redstavnici izdava~ke ku}e “P~elica” su 4. januara bili u poseti Odeqewu pedijatrije Zdravstvenog centra “Dr Dragi{a Mi{ovi}”. Oni su odneli poklone deci koja su Bo`i} provela u bolnici. Na~elnici Odeqewa pedijatrije dr Vesni Mladenovi} uru~ene su bojanke, slikovnice i igra~ke za vrti} De~ijeg odeqewa. Svim mali{anima na Odeqewu pedijatrije “P~elica” je po`elela brz oporavak.

P


10

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

DRU[TVO

HOR GIMNAZIJE POD DIRIGENTSKOM PALICOM PROFESORKE MIRJANE JANEVSKI Ova pri~a se uglavnom doga|a u Gimnaziji, a weni junaci su ~lanovi {kolskog hora i profesorka muzi~ke kulture Mirjana Janevska. Pored nastupa u okviru {kolskih sve~anosti, hor se pojavquje i na proslavama na nivou Grada, kao i na smotroma {kolskih horova Srbije. Wihove probe i dru`ewa su prepoznatqivi i bliski onima koji se rado se}aju sredwo{kolskih dana, a opet su veoma posebni i li~ni.

MALA - VELIKA PORODICA SA PUNO QUBAVI

like” porodice, da jednog dana, kada zavr{e svoje {kole i vrate se u rodni grad, osnuju i “gradski hori}”. Za sada je to wihova {ala, ali nikada se ne zna. - Najva`nije je da je nama dobro na probama, da je pozitivna atmosfera. Hor i uop{te vannastavne aktivnosti zbli`avaju decu. Umemo lepo i da se dru`imo. I{li smo na izlet u Grabovski, gde smo proveli ceo dan, pravili ro{tiq, u`ivali uz gitare i pesme. Nastupe uvek pro-

VESELA, OPU[TENA I POZITIVNA ATMOSFERA

- Hor ima 50 ~lanova, stalno se pro{iruje, jer su deca zainteresovana za dru`ewe, koje je kod nas specifi~no. Funkcioni{emo kao “mala - velika” porodica, sa puno qubavi i razumevawa. Ponekad ima i grdwe i qutwe, ali se sve zavr{i hepiendom, {to je najva`nije - zapo~iwe pri~u profesorka Janevska. Profesorka Mirjana Janevska, zahvaquju}i kojoj je hor iz Gimnazije prevazi{ao {kolske

MUZIKA JE WENA SUDBINA Profesorka Mirjana Janevska do{la je u ^a~ak ratne 1999. godine, kada je u Gimnaziji po~ela da radi kao apsolvent. Do{la je sa Kosova, iz jednog malog mesta blizu Prizrena. Iako se u wenoj porodici negovala muzika, nije razmi{qala o tome da }e jednog dana biti profesor muzike. Kada je trebalo da upi{e sredwu {kolu, prvo je izabrala Gimnaziju, ali je zahvaquju}i "spletu okolnosti" pre{la u sredwu muzi~ku {kolu. Potom je usledio upis na Muzi~ku akademiju u Pri{tini. A onda je do{la i 1999. godina... Pre nego {to je preuzela dirigentsku palicu u Gimnaziji, dve godine je pevala u ~a~anskom Crkvenom horu, {to joj je, kako ka`e, mnogo pomoglo. Nije za`alila ni u jednom trenutku, skromno ka`e profesorka. A i za{to bi? O uspehu hora, na ~ijem je ~elu, daleko se ~uje.

okvire, u po~etku je radila samo u nastavi, predavala je istoriju muzike, a od 2006. godine preuzima i dirigentsku palicu. Hor je prvobitno zadovoqavao {kolske potrebe, nastupao za Svetog Savu i sve~anu dodelu diploma maturantima. Potom je “nai{ao talas” talentovane grupe dece, izuzetne generacije, ’93, ’95. i ’96. - Sve je po~elo iz zabave. Pored duhovne muzike, program smo pro{irili na etno i popularne pesme, uz pomo} saradnika Vladimira Paunovi}a, koji je Gimnaziju zavr{io pre dve godine, ali je i daqe sa nama i radi partiture. Dru`ewe je lepo, deca

KONKURS ZA MLADE I POSLODAVCE

UKQU^IVAWE U PROGRAM RADNIH PRAKSI okviru programa „Biznis mladih Srbije“ raspisan je tre}i javni poziv za mlade i poslodavce za ukqu~ivawe u program radnih praksi. Poziv je namewen nezaposlenim mladima uzrasta do 30 godina i kompanijama na teritoriji gradova i op{tina: Ni{, Mero{ina, Boqevac, Gaxin Han, Leskovac, Novi Sad, Beo~in, Sremski Karlovci, Temerin, Gorwi Milanovac, ^a~ak, Kraqevo, Vrwa~ka Bawa, Ra{ka, Subotica, Sombor i Kawi`a. Potencijalni praktikanti }e, nakon preliminarne selekcije, poha|ati obuku za prilago|avawe na radno okru`ewe, u vezi sa profesionalnom

U

komunikacijom i pravilnim pona{awem u radnoj sredini. Programom je predvi|eno da radne prakse traju dva meseca. Za vreme trajawa prakse, „Biznis mladih Srbije“ praktikantima }e biti obezbe|ena mese~na nov~ana nadoknada sa fiksnim iznosom, koja je namewena refundaciji osnovnih tro{kova radne prakse, kao {to su lokalni transport ili tro{kovi ishrane. Konkurs za poslodavce otvoren je do 31. januara, dok je konkurs za mlade otvoren do 10. februara. Sve potrebne informacije zainteresovani mogu dobiti na sajtu www.biznismladihsrbije.org I. M.

vole probe, dolaze redovno, ustvari koliko mogu da ih usklade sa svojim obavezama, jer hor nije prioritet, ve} vannastavna aktivnost. ^lanovi hora su veoma mladi, oni su u~enici od 15 do 18 godina, ali uspeli smo da dobijemo ono {to smo `eleli. Ja sam prezadovoqna - nagla{ava profesorka. Hor je, naravno, nastupao na sve~anoj akademiji povodom 175. godi{wice Gimnazije, ali je odavno prevazi{ao {kolske okvire. Nedavno je otvorio i sve~anu sednicu povodom Dana grada, a pro{le godine je, zajedno sa Ekonomskom {kolom, organizovao humanitarni koncert, pod nazivom “Ve~e poezije i muzike”. Hor je pred novogodi{we praznike gostovao i u vrti}u “Mali kapetan”, sa blokom de~ijih pesmica iz Diznijevih crta}a, predstoji mu nastup u Domu kulture za Bogojavqensku no}, a potom ga o~ekuje i {kolska slava Sveti Sava... Grupa od 20-30 u~enika, zajedno sa nekoliko profesora, osnovala je i Klub talenata Gimnazije, u kome su i mnogi ~lanovi hora. Profesorka Janevska delimi~no otkriva tajnu da pripremaju i jedan muzi~ki projekat, koji tek treba da za`ivi. Ona veruje da }e odziv biti dobar, jer, kako ka`e, deca su uvek raspolo`ena kada je re~ o muzici. Zanimqivo je i to da postoji interni dogovor ove “male - ve-

- Na hor sam krenula jer volim da pevam, ali tamo sam otkrila vi{e od pevawa. Upoznala sam mnogo qudi i sa puno wih se veoma zbli`ila. Na horu uvek vlada vesela, opu{tena i pozitivna atmosfera i zbog toga najvi{e volim probe. Provodimo puno vremena zajedno i bi}e mi mnogo `ao kada odem iz Gimnazije i rastanem se sa horistima i profesorkom Janevskom - ka`e Katarina Paji}. Ikonija Jefti} je tako|e veoma sre}na {to je ~lan hora Gimnazije, prvenstveno zato {to je to, kako ka`e, jedinstvena prilika da se i u~enici koji se ne}e profesionalno baviti muzikom upoznaju sa scenom i steknu nova iskustva. - Osim toga, velika prednost je i dru`ewe. Atmosfera na probama je radna, ali i maksimalno opu{tena. Hor ne do`ivqavam kao obavezu, ve} kao zadovoqstvo. slavimo na na{ na~in, napravimo `urku ili odemo do gradske kafane, uglavnom uz nas su uvek pesma i igra - sa neizmernom qubavqu i osmehom na licu pri~a dirigent hora i poru~uje: - Najbitnije je da volite ono {to radite, da volite decu i da “izvu~ete” iz wih maksimum. To }ete uspeti ako imate dobar pristup, da ih uva`ite kao velike, da im ne nametnete svoje stavove, nego da ih pravilno usmerite i dobijete ono {to `elite najboqe. N. R.


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

11


12

MARKETING

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

MINI]EVA KU]A RAKIJE IZ TREP^E

d 1981. godine porodica Mini} iz Trep~e se bavi proizvodwom rakije iz qubavi i hobija, a kao registrovana firma se od 2005. godine zvani~no pojavquje na svim doma}im i me|unarodnim sajmovima. Od 2012. Mini}eva ku}e rakije poseduje kodeks prakse HACCAP sistem. Vi{edecenijskim trudom i radom ovaj proizvo|a~ uspeo je da formira i jedan od prvih muzeja rakije, kako u Srbiji, tako i u svetu. Status muzeja podupire ~iwenica da se u Mini}evoj ku}i nalaze rakije od 1941. do 2012. i to za svaku godinu. Nakon visokih ocena koje je Mini}eva rakija dobijala na sajmovima sa prose~nom ocenom izme|u 19,06 i 19,20, koje su zaintrigirale mnoge strane stru~wake, u Trep~u je stigao i Nemac, profesor dr Hagman, jedan od prvih qudi u svetu za ocewivawe ovog `estokog pi}a. Borave}i u Mini}evoj ku}i rakije u leto 2011. profesor Hagman je rekao da je prijatno iznena|en brojem vrsta rakije na jednom mestu, kao i muzejskim delom, u kome ih je ~ak 25. Jo{ ve}e iznena|ewe za Hagmana je bilo to {to Stanimir Cane Mini} nije tehnolog, ve} gra|evinac po struci. Probaju}i rakije od svih vrsta vo}a koje se ovde proizvode, na profesora je najja~i utisak ostavila rakija od

O

NAJBOQI I U 2012.

{qive. A u tom spektru ponude bile su i rakije od maline, kupine, kru{ke taki{e, duwe, kajsije, viqamovke i ostalog vo}a. Nebrojene su nagrade koje

krase vitrine Mini}eve ku}e rakije donete sa brojnih me|unarodnih smotri, na kojima se ocewuje kvalitet ovog pi}a. Kada bi sva priznawa koja je dobio stavio na vagu, merila bi

se desetinama kilograma. I u 2012. godini rakije iz Mini}eve ku}e dobile su brojna priznawa: u maju na Novosadskom sajmu, dve Velike zlatne i jednu Zlatnu medaqu za rakije od {qive, duwe

i kajsije; i na Festivalu rakije u Kwa`evcu Mini}eve rakije bile su pobednik za lozu, viqamovku i duwu. Na sajmu u Ose~ini krajem leta, ponovo Mini}eve rakije osvajaju Veliku zlatnu medaqu za rakiju od {qive i Zlatnu medaqu za rakiju od taki{e. U Topoli na Me|unarodnom ocewivawu vina i rakije po~etkom jeseni, osvaja tri Zlatne medaqe za rakije od {qive, loze i maline. Dve zlatne medaqe za rakiju od {qive osvaja i u Trep~i, a kruna 2012. godine za Mini}evu rakiju bio je Sajam u Obrenovcu, kada je u konkurenciji vi{e od 90 takmi~ara, osvojio tri Zlatne medaqe za sve tri rakije kojima je konkurisao. O kvalitetu rakije koju proizvodi svedo~i i ~iwenica da je Mini}eva ku}a na ovim sajmovima iza sebe ostavila ~uvene proizvo|a~e rakije od gro`|a iz Crne Gore, Vr{ca, Kwa`evca, negotinske krajine i vi{e gradova iz Bugarske, a o wihovom kvalitetu su odlu~ivali najkompetentniji qudi za ovu oblast iz zemqe i sveta, me|u wima i profesori Slobodan Jovi} i Ninoslav Niki~evi}. Z. L. S.


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

13

INTERVJU

RAZGOVOR SA BOROM \OR\EVI]EM PRED KONCERT U ^A^KU

SAMO ^A^ANI MOGU DA NAPUNE ARENU O wemu je ve} sve napisano, a za na{e novine, pred svoje gostovawe u rodnom gradu, Bora ^orba je govorio o neostvarenim `eqama, o onim koje se mogu ostvariti u Novoj godini, o tome za{to se `ivot sveo na pre`ivqavawe i za{to je za wega ^a~ak stawe duha

[ta ^a~ani mogu da o~ekuju od koncerta 13. januara? - Znam da ^a~ani znaju {ta mogu da o~ekuju. Jako dobru svirku pre svega, dobro zezawe i dobru zabavu... A ju~e sam “Novostima” rekao da sam ponosan na svoj rodni grad. [ta Vas prvo asocira na Va{ rodni grad? - Morava. [ta Vam najvi{e nedostaje iz ^a~ka? - Pa, sam grad... Stawe duha... Ja ^a~ak ne smatram gradom, ve} stawem duha. Dru`ewe i razgovarawe - to je ^a~ak. Mislite da nije ponestalo tog duha?

- Ne verujem. Ali, ta~no je da duha ponestaje svuda. Ponestaje osmeha, dobrog raspolo`ewa, zato {to se `ivot svodi na puko pre`ivqavawe i borbu za opstanak.

uspe{no radio samo Tito.

Da li tako opisujete stawe u kome mi sada `ivimo? - Vrlo, vrlo lo{e stawe. Do{la je nova vlast, koja je nasledila staru, koja je pokrala sve `ivo. I svaka nova vlast, bilo koja stranka da do|e, rizikuje da je ulica skine za {est meseci do godinu dana, jer ne mo`e da popravi ekonomsku situaciju.

[ta se nije ostvarilo u staroj godini, za ~im `alite? - Pa, ja pare prezirem, ali ipak, nije bilo dovoqno love. Bio sam dosta slobodan, a kada ima posla, ima i para, kada nema posla, onda je gotovo. Svaki vikend koji nisam radio olupao mi se u glavu.

Ho}e li i ova vlast trajati koliko prognozirate? - Poku{ava Toma da varira izme|u Istoka i Zapada, ali to je

[ta ste sebi i svojim bli`wima po`eleli u Novoj godini? - Da pre`ivimo. Da ima dosta koncerata.

Kada je u ovom vremenu te{ko Vama, kao poznatom muzi~aru, kako je mladima, koji se tek probijaju, ima li za wih nade? - Ima nade, hvala Bogu. Svaka vrednost }e biti nagra|ena, gleda

onaj odozgo sve. Nagradi uporne i talentovane qude. Kako vidite muzi~ku scenu Srbije? - Muzi~ku scenu Srbije dr`i ^a~ak. Smak je imao savr{en koncert u Areni, ja imam zakazanu Arenu 23. marta. Ko mo`e da napuni Arenu - ^a~ani! Na kojoj televiziji ne biste nikad gostovali? - E, kao profesionalac sam prinu|en da radim neke stvari, koje mi se i ne rade. Mo`ete li da ostanete dosledni svojim `eqama i prohtevima? - Uvek dr`im do svojih `eqa, ni{ta po svaku cenu i ni{ta na silu.

Da li postoji neka Va{a neostvarena `eqa, gde biste voleli da gostujete? - Bio sam u Ju`noj Africi, Zimbabveu, Bocvani, u Americi i Australiji vi{e puta... Eto, neostvarena `eqa, jo{ uvek mi je da gostujem u Ju`noj Americi. [ta u ovoj godini planira da radi Bora ^orba? - Novi album je skoro iza{ao, promovisa}u ga u Republici Srpskoj do Srpske nove godine, a onda se vidimo u ^a~ku. Napisana je zbirka poezije, a i po~eo sam da pi{em diplomski rad, krajwe je vreme. I. M.

BEND 357 U SRPSKOM PABU

Dom kulture - FILM “LED” - petak i subota, 11. i 12. januar, Velika sala u 20 ~asova

akazan je i do~ek Pravoslavne nove godine u “Srpskom pabu”. Ovaj lokal }e 13. januara ugostiti bend 357, a ulaznica za ovu `urku ko{ta 200 dinara. Rezervacije se mogu izvr{iti putem telefona 061-2805900.

- Izlo`ba slika Biqane Cari}, magistra slikarstva iz Beograda - sreda, 16. januar, likovni salon u 19 ~asova

Z

„SRPSKI PAB” - Petak, 11. januar Svirka benda "EPILOG", 22 ~asa - Subota, 12. januar Svirka benda "DUO TRIO KVATRO", 22 ~asa

Kafe „[TO DA NE” - Petak, 11. januar - Svirka benda „REHAB”, 22 ~asa

- Predavawe „Svetska blaga, izgubqena i na|ena“, predava~ - Miodrag Milanovi}, strukturalni antropolog iz Beograda - ~etvrtak, 17. januar, mala sala u 19,30 ~asova


14

DRU[TVO

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

KAMPAWA AMSS „KORA^AJMO BEZBEDNO”

U^INIMO PUTEVE BEZBEDNIM

uto-moto savez Srbije, kao vode}i subjekt unapre|ewa bezbednosti u saobra}aju, pokrenuo je kampawu posve}enu bezbednosti pe{aka “Kora~ajmo bezbedno”. Ovaj globalni projekat predstavqen je na godi{wem sastanku FIA Fondacije po~etkom decembra 2012. godine i podr`ava ga Fond za bezbednost saobra}aja, kao i svi klubovi ~lanice Svetske automobilske federacije (FIA), u okviru svetske kampawe “U~inimo puteve bezbednim”. - Ciq ove akcije je unapre|ewe bezbednosti pe{aka, kao jedne od najugro`enijh kategorija u~esnika u saobra}aju. U Srbiji je, u toku 2009. i 2010. godine poginulo 169, odnosno 159 pe{aka. U 2011. godini 143 pe{aka su izgubila `ivot, a u prvih 10 meseci 2012. godine wih 117. Alarmantna je ~iwenica da oni stra-

je nov sistem produ`avawa registracije motornih vozila, koji za sada va`i samo za fizi~ka lica. On omogu}ava gra|anima da za nekoliko minuta, uz prethodno pla}ene takse i kupqenu polisu osigurawa, na jednom mestu obave tehni~ki pregled i produ`e registraciju vozila dobijawem registracione nalepnice. - Uslovi za dobijawe licence za izdavawe registracionih nalepnica su da linija tehni~kog pregleda bude proto~na, odnosno da ima ulaz i izlaz i da mo`e da primi makar tri vozila odjednom. Auto-ku}a mora da ima i posebnu prostoriju odre|ene kvadrature samo za izdavawe registracionih nalepnica, a to mora da obavqa diplomirani pravnik, koji ima komunikaciju sa MUP-om. Od tehni~ke opreme mora da postoji kompjuter sa odre-

A

daju ~ak i na pe{a~kim prelazima, koji treba da budu maksimalno bezbedna mesta za wihovo kretawe - podse}a Predrag Kova~evi}, direktor Poslovnice AMSS u Preqini. U okviru projekta “Kora~ajmo bezbedno” prikupqaju se fotografije i video zapisi o tome kuda i kako se pe{aci kre}u, koji su im putevi omiqeni, na kojim mestima je wihovo marketing 032/342-276

kretawe bezbedno, a na kojima rizi~no. O~ekuje se da u~esnici ove kampawe do 31. marta 2013. godine dostave fotografije, odnosno kratke video zapise na temu (ne)bezbednog kretawa pe{aka: na putu od ku}e do vrti}a, {kole, posla, prodavnice, o omiqenoj stazi kojom {etaju, kao i o svim potencijalno opasnim mestima sa kojima se pe{aci svakodnevno sre}u,

obja{wava Kova~evi}. Po zavr{etku kampawe, prikupqen materijal bi}e objediwen, obra|en i dostavqen FIA Fondaciji, da bi se predstavio u toku druge globalne nedeqe UN posve}ene bezbednosti u saobra}aju na putevima, od 6. do 12. maja 2013. godine. Sav materijal bi}e prosle|en i nadle`nim institucijama u na{oj dr`avi kako bi se preduzele kon-

kretne i prakti~ne mere kojima }e se sa~uvati mnogi `ivoti. Tehni~ki pregled motornih vozila obavqa oko 1.250 firmi, a kako za na{ list ka`e Predrag Kovà~evi}, o~ekuje se da nov sistem za produ`ewe registracije prilikom pregleda i izdavawa registracione nalepnice u narednom periodu bude uveden i u vi{e servisa na teritoriji

Grada ^a~ka. Za dobijawe ovla{}ewa za izdavawe registracionih nalepnica, podnosi se zahtev MUP-u u pisanoj formi, kao i originali, ili kod nadle`nog organa overene fotokopije odgovaraju}ih re{ewa, potvrda i izvoda, kojima se dokazuje ispuwenost predvi|enih uslova. Auto-ku}a “Gudalovi}” u Novom Beogradu je prva u Srbiji po~ela da primewu-

|enim softverom i {tampa~ - obja{wava Kova~evi}. Prema wegovim re~ima, uskoro bi trebalo da bude usvojen i novi pravilnik, po kome }e vozila starija od 15 godina morati dva puta godi{we da pro|u tehni~ki pregled, po{to je ve} stupio na snagu i nov na~in obuke kandidata za voza~e. N. R.


15

PRIVREDA

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

MILI] POPOVI], VLASNIK PREDUZE}A „INTERFUD“: DEVIZNI KURS JE POLITI^KA, A NE EKONOMSKA KATEGORIJA

SRBIJA JE RAZGRA\ENA AVLIJA

rbija ne mo`e da krene br`e u svom razvoju, jer jo{ nisu postvqeni ~vrsti temeqi na kojima dr`ava treba i mo`e da se razvija. Osnovna stvar u svakoj ekonomiji je valuta. Da bi svaki gra|anin mogao da se maksimalno anga`uje na stvarawu sigurne budu}nosti za sebe, svoju porodicu, a samim tim i dr`avu, neophodno je da ona ima sigurnu valutu. Kada ona ne postoji, gra|ani postaju dezorjentisani i wihov kreativni potencijal se svodi na borbu za pre`ivqavawe. U takvim uslovima razvijaju se samo one grupe qudi koje dr`e pod kontrolom kretawa nov~anih tokova. Kako one postaju ja~e, to narod postaje sve siroma{niji, a pronala`ewe puta za unapre|ewe kvaliteta `ivqewa prerasta u nemogu}u misiju. Od 2000. do 2005. godine devizni kurs dinara pratio je doma}u inflaciju, {to je osnovni uslov za stabilan razvoj ekonomije, odnosno harmoni~an odnos izme|u uvoza i izvoza. Ali, i pored odr`avawa realnog deviznog kursa, nije do{lo do nekog zna~ajnijeg poboq{awa u ekonomiji, jer je taj kurs odr`avan prodajom dru{tvene imovine, od koje prihod nije ulagan u nove investicije, ve} u buxet i jednokratnu potro{wu. Vlada je nastavila politiku iz prethodnog perioda da tro{i osnovni kapital za svakodnevno funkcionisawe dr`ave. Od 2005. do kraja 2011. godi-

S

ne, evro je gubio vrednost u odnosu na dinar oko osam odsto godi{we, ili za {est godina 48 odsto. Za sve to vreme Srbija je imala visok platni deficit sa inostranstvom, negativan bilans u dr`avnom buxetu i pove}ano zadu`ivawe. I pored toga, svake godine je nailazio period kada je dinar iznenada ja~ao. Narodna banka Srbije tro{i velike sume deviza za spre~avawe rasta kursa evra, ali kada on pojeftini,

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske

- vodoinstalaterske - zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

NBS ne reaguje da bi nadoknadila {tetu koju je pretrpela spre~avaju}i rast kursa evra. O~igledno je da devizni kurs dinara nije posledica ekonomskih de{avawa, ve} da je on politi~ka kategorija koju odre|uju uski krugovi qudi i tako svojom mo}i uti~u na vo|ewe politike prema sopstvenim interesima. GOSPODARI KRETAWA NOV^ANIH TOKOVA Jedna od lo{ih posledica ovakve politike je gu{ewe doma}e proizvodwe koja svoju robu prodaje na slobodnom tr`i{tu. Prvi udar trpi proizvodwa namewena izvozu, jer weni tro{kovi rastu, a prihodi su iz godine u godinu sve mawi. Povremena ja~awa dinara su dodatni porez proizvo|a~ima robe za izvoz, jer sva ova kretawa kursa nisu posledica realnih ekonomskih faktora, ve} politike koju vode gospodari kretawa nov~anih tokova. Ni proizvodwa za doma}e tr`i{te nije po{te|ena negativnih posledica, jer su uvozni proizvodi, zahvaquju}i subvencionisawu kursa evra, mnogo jeftiniji. Posledica ovakve politike su pove}awe zadu`enosti dr`ave i siroma{ewe realne privrede. Logika govori da, ako se ova politika nastavi, srpska privreda }e biti u jo{ ve}im te{ko}ama, a vrlo verovatno }e do}i i do uru{avawa ~itavog privrednog ambijenta u Srbiji. Jedan od “uspeha” sada{we Vlade je {to je spre~en bankrot dr`ave. On je, me|utim, spre~en zadu`ivawem, {to ne mo`e da traje u nedogled. Ako se ne otklone uzroci koji su doveli do ovakvog stawa, negativne

posledice su neizbe`ne. Ka`e se da je poqoprivreda na{a {ansa, ali da bi ona davala pozitivne rezultate, u wu se mora planski i na du`i rok ulagati. Temeq razvoja poqoprivrede treba da bude zadrugarstvo, jer sav kapital koji dr`ava ulo`i u zadruge ostaje dr`avni i on predstavqa takozvani nedeqivi kapital zadruge. Ulozi zadrugara ~ine deqivi deo zadru`nog kapitala i ukoliko zadruga zapadne u finansijske probleme, poverioci se namiruju prvenstveno iz deqivog dela kapitala, a potom iz nedeqivog, odnosno dr`avnog. Kontrolu poslovawa zadruga vr{e zadru`ni revizori, a u slu~aju da one ne mogu uspe{no da posluju, nedeqivi deo kapitala se prodaje i sredstva ula`u u neku uspe{nu zadrugu, ili osnivawe nove. NASTAVQA SE GRABE@ DRU[TVENOG KAPITALA Temeq demokratskih dr`ava ~ine demokratske institucije, preko kojih se svaki dru{tveni sloj zala`e za svoje interese. Me|utim, realna ekonomija koja trpi najve}e {tete sada{we politike, nema svoje institucije. Zbog toga se postavqa opravdano pitawe, za{to na{a dr`ava nije podsticala razvoj demokratskih institucija i za{to nije uvela koncept zadrugarstva, kao osnovni koncept razvoja poqoprivrede i na taj na~in za{titila dr`avo - zadru`nu imovinu? Jedini razuman odgovor je da jo{ nije zavr{en period grabe`a ostatka dru{tvenog kapitala, ~iji su glavni akteri oni koji izvla~e najve}u korist od nerealnog deviznog kursa. Po{to je sa ovakvom deviznom politikom Srbija postala razgra|ena avlija, vrhunskim biznismenima pridru`ile su se i strane banke i razne finansijsko {pekulativne organizacije, koje enormno visoke kamate, obra~unate u dinarima, pretvaraju u ~vrstu valutu i izvla~e iz Srbije. Ako se ima u vidu i stawe u ono malo doma}ih banaka koje su pre`ivele, a koje su elitni biznismeni dobrim delom o~erupali, dobija se poptuna slika o Srbiji kao razgra|enoj avliji. Na{ predsednik poru~uje da u ovom va`nom periodu za Srbiju treba da budemo jedinstveni. U ~emu? Da gradimo Srbiju, nemogu}e je, dok je ona razgra|ena avlija. Dokle god u Srbiji ne bude vrednost doma}e valute vezana za evro i uvedena pravda, ekonomski ambijent u dr`avi }e biti virtuelna stvar, i sve zamagqeno i “pome{ano”, iz ~ega je skoro nemogu}e prona}i pravi put.


16

SELO

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

STAWE I PERPEKTIVE NAVODWAVAWA U ^A^ANSKOM KRAJU

SVAKOG LETA POGLED UPIRU U NEBO

a bi na{ poqoprivredni proizvod bio konkurentan na doma}em i svetskom tr`i{tu neophodno je da se u ovoj oblasti privre|ivawa obezbede visoki i stabilni prinosi gajenih kultura. Osim kvaliteta zemqi{ta, dobrog semenskog i sadnog materijala, koli~ine hraniva, stepena primene agrotehni~kih i hemijskih mera, posebno zna~ajan faktor u postizawu referentnih prinosa je navodwavawe. Kako isti~e prof. dr Drago Milo{evi}, predsednik Saveta za poqoprivredu grada ^a~ka, pored koli~ine vode koja se utro{i na navodwavawe, podjednako je zna~ajnao i kako je ona raspore|ena. U zavisnosti od razvojnih faza, biqkama su potrebne ve}e ili mawe koli~ine vode i ukoliko to nije ispo{tovano odrazi}e se negativno na visinu prinosa. - Retke su godine kada imamo dovoqno padavina. I u slu~ajevima kada se to desi, koli~ina vode nikada nije raspore|ena prema potrebama biqaka u razli~itim fazama wihovog razvoja tokom vegetativnog ciklusa. Sve je vi{e su{nih sezona. Kada se sagledaju posledice su{e, pro{la godina je bila katastrofalna. Kako bi se obezbedile dovoqne koli~ine hrane i postigli vi{i prinosi gajenih ratarskih, povrtarskih i vo}arskih kultura na na{em podru~ju, neophodno je da se obezbedi i kvalitetno navodwavawe. Ako se razmi{qa o nekim sistemskim re{ewima, u pitawu su velike investicije. I na{i poqoprivrednici u dana{wim uslovima privre|ivawa uglavnom nisu sposobni da obezbede nov~ana sredstva za nabavku skupih sistema navodwavawa, kako bi iz svojih parcela izvukli maksimum. Otuda je izuzetno va`no da se u razre{avawe ovog problema u na{oj poqoprivredi podjednako ukqu~e dr`ava i lokalna samouprava - ka`e prof. dr Drago Milo{evi}, nagla{avaju}i da se o zna~aju navodwavawa nije dovoqno razmi{qalo u prethodnom periodu. Iako je ~a~anski kraj prvi u ovom delu Srbije izgradio sistem za navodwavawe,

D

poqoprivrednici ovog podru~ja ne mogu da ga koriste, jer godinama unazad ne funkcioni{e.

VODA NA DOHVAT RUKE, A WIVE SUVE! Predavawe, koje je uo~i novogodi{wih praznika u ^a~ku odr`ao prof. dr Gradimir Vasi}, ima jasnu poruku da bez navodwavawa nema prosperiteta u poqoprivrednoj

pod ove sisteme, ali ta ekspanzija je mimoi{la Srbiju. Ipak, zvani~ni statisti~ki podaci ukazuju na promenqivost veli~ine navodwavanih povr{ina u posledwih desetak godina, i da je tehni~ki zaokru`enim sistemima za navodwavawe pokriveno oko 40.000 hektara. Procewuje se da ukupno navodwavamo oko 100.000 hektara. Dakle, od 4,9 miliona hektara poqoprivrednog

lo`ivih voda. - Prevelike vode nema i neophodno je mudro gazdovawe. Vode koje direktno mo`emo koristiti za navodwavawe su vode iz reka, kanalske mre`e i podzemne vode. Wihovo kori{}ewe je ograni~eno naro~ito u letwim mesecima, jer se ne smeju ugroziti `ivi svet i nizvodni korisnici. U su{nim godinama u Srbiji nema dovoqno vode za navod-

kori{}ewe voda (do 800.000 hektara), potrebno je da dobiju saglasnost drugih zemaqa u slivu Dunava, Save i Tise - istakao je Vasi}. On je dodao da ~a~anski kraj, koji je pre vi{e od 50 godina imao za tada{we uslove dobro re{en sistem za navodwavawe, ima dobru {ansu da kroz revitalizaciju starog kanala obezbedi vodu za zalivawe velikog broja parcela koje se nalaze na trasi kanala od Parmenca do Katrge. Kako je istakao, koliko mu je poznato taj sistem navodwavawa nikada nije u potpunosti za`iveo i vodu sa kanala je koristio izuzetno mali broj poqoprivrednika, prvenstveno zbog usitwenosti parcela. Me|utim, osim revitalizacije tog sistema, postoje i drugi na~ini da se obezbedi navodwavawe parcela.

ZA POSLEDWIH 12 GODINA - PET SU[NIH SEZONA Prof. dr Svetomir Stamenkovi}, ~lan Gradske komisije za dodelu podsticajnih sredstava u poqoprivredi, ukazuje na ~iwenicu da se na{i vod-

proizvodwi. Rezultati koje su poqoprivrednici do sada postizali na poqu prinosa gajenih kultura bili su limitirani zbog odsustva sistemskih re{ewa u oblasti navodwavawa. I lo{a ekonomska mo} poqoprivrednih gazdinstava u ve}ini slu~ajeva predstavqala je ograni~avaju}i faktor da svi za sebe samostalno obezbede navodwavawe na parcelama koje obra|uju. Ovaj problem uglavnom su prebrodili veliki poqoprivredni proizvo|a~i, koji su tokom prethodnih godina uspeli da obezbede nov~ana sredstva za nabavku skupih zalivnih sistema. Pri tome, voda im je u ve}ini slu~ajeva bila na dohvat ruke, jer im se wive nalaze u dolini Zapadne Morave ili neke druge mawe reke. U posledwoj deceniji pro{log veka, te`e}i za stabilnom poqoprivrednom proizvodwom, svet je do`iveo istinsku ekspanziju u razvoju navodwavawa. Vi{e od 50 miliona hektara je stavqeno

zemqi{ta, od kojeg su 3,7 miliona oranice, pod navodwavawem je samo 100.000 hektara! Ove veoma zna~ajne podatke predo~io je predstavnicima gradskih stru~nih slu`bi i prisutnim poqoprivrednicima profesor Vasi}, dodaju}i da nije dovoqno imati samo zemqi{ni potencijal, ve} je za navodwavawe bitno i koliko imamo raspo-

wavawe celokupnog zemqi{ta koje je za to pogodno. Ono {to realno mo`emo anga`ovati je, bez voda Dunava, oko 150 kubnih metara u sekundi, a sa Dunavom oko 400 kubnih metara u sekundi. Sagledavawem prostornog rasporeda, dobija se oko 450.000 hektara pod navodwavawem (uz ograni~eno kori{}ewe voda Dunava). Za eventualno ve}e

ni resursi u Srbiji vrlo slabo koriste. U skladu sa takvim stawem i rezultati poqoprivredne proizvodwe na poqu visine prinosa mogli bi biti daleko boqi. Potencijali ~a~anskih plodnih oranica daleko su ve}i od iskazanih. - Kada tokom leta prolazim pored Ibra i Morave razmi{qam o tome kako veliko vodno bogatstvo ovoga kraja i ~itave Srbi-

je svakodnevno odlazi u Crno more, a na{i usevi ostaju `edni. Mi imamo dobre agroekolo{ke uslove. Ne mawka nam znawa i iskustva. Dobri prinosi su samo na korak od nas i od wih nas deli samo adekvatan sistem navodwavawa. Mi moramo na}i na~in da svaka na{a parcela dobije vodu, jer su{a je postala na{a realnost. U posledwih 12 godina imali smo pet su{nih sezona. Ra~unica je jasna. Ako imate samo jedan hektar zemqe koji se navodwava, zarada je duplo ve}a, jer je i prinos useva udvostru~en - isti~e Stamenkovi}. Revitalizacija kanala bi omogu}ila da se navodwava oko 4.700 hektara plodnih oranica. Naravno, trebalo bi razmi{qati i o parcelama koje nisu u blizini re~nih tokova. Kako isti~e Vladan Mili}, zamenik predsednika Skup{tine Grada, kanal za navodwavawe, koji se prote`e od Parmenca do Katrge, mora biti revitalizovan. Projekat je tehni~ki zavr{en i nedostaju jedino vodne dozvole, a kada sve bude pripremqeno, finansijsku pomo} treba tra`iti od Ministarstva poqoprivrede. Poqoprivrednik Sini{a Pravdi}, iz Prislonice, ocewuje da stawe u oblasti navodwavawa na na{em podru~ju nije na zavidnom nivou i da upravo zbog toga, iz godine u godinu, bele`imo sve lo{ije rezultate u proizvodwi. Predavawe koje je odr`ao prof. dr Gradimir Vasi}, odli~no govori o tome koliko je zna~ajno za poqoprivredu ovog kraja da se revitalizuje kanal za navodwavawe, kako bi se iskoristili zemqi{ni potencijali koje imamo na podru~ju gde se ovaj sistem nalazi. Savremeni modeli navodwavawa, o kojima se tako|e govorilo na predavawu, prema mi{qewu Pravdi}a, prete`no su primenqivi na velikim posedima, poput onih u Vojvodini, a samo neki od wih mogu se koristiti na usitwenim parcelama kakve mi imamo u ~a~anskom kraju. U ovim ekonomskim uslovima to su za poqoprivrednike isuvi{e velike investicije da bi ih izneli samostalno, dodaje Pravdi}.


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

17

ZDRAVSTVO

DOKTORKA STOMATOLOGIJE DU[ICA BO@OVI] BEHARA ZAOKRU@ILA 2012. GODINU ZVAWEM PRIMARIJUSA a sve~anoj Akademiji, u Klubu poslanika u Beogradu, doktorka Du{ica Bo`ovi} Behara dobila je zvawe primarijusa, kao jedini stomatolog iz Moravi~kog okruga. U ime Ministarstva zdravqa, ministarke dr Slavice \uki} Dejanovi} i premijera Ivice Da~i}a, zvawa primarijusima je uru~io dr Vladimir \uki}, dr`avni sekretar u Ministarstvu zdravqa. Doktorka Du{ica Bo`ovi} Behara, zaposlena je u Stomatolo{koj slu`bi Zdravstvenog centra ^a~ak, a zahvaquju}i wenoj anga`ovanosti i radu, ova Slu`ba je sada dobila jedinog primarijusa. - Da biste dobili ovo zvawe, potreban je dobar tempo, ja sam kontinuirano radila, nisam izostavila ni jednu godinu. To je velika li~na satisfakcija, ali i promocija stomato-

N

JEDINI PRIMARIJUS U DR@AVNOJ STOMATOLO[KOJ SLU@BI U ^A^KU

Doktorka Du{ica Bo`ovi} Behara na uru~ewu zvawa primarijusa

logije na{eg grada. Jednom kada osetite kako je lep ose}aj u~estvovati na raznim me|unarodnim kongresima, i predstavqati svoj grad i svoju zemqu, ne mo`ete da stanete - ka`e dr

Bo`ovi} Behara. Primarijus je stru~no zvawe, koje se, na predlog Srpskog lekarskog dru{tva uru~uje lekarima koji dominiraju svojim iskustvom, znawem i doprino-

som. Ovo zvawe se dodequje kao rezultat dugogodi{weg rada, specijalisti~kog sta`a i iskustva, kao rezultat kontinuiranog stru~nog usavr{avawa, koje se iska-

zuje kroz veliki broj autorskih i koautorskih radova, kao i aktivnog u~e{}a na nacionalnim i me|unarodnim skupovima. Doktorka Bo`ovi} Behara se, u okviru svog rada, bavila i problemima lica sa posebnim potrebama, pa je bila vode}a u akciji od pre nekoliko godina, kada je ovim licima pru`ana ku}na stomatolo{ka nega. Svoje radove na ovu temu, koje je realizovala u saradwi sa Udru`ewem distrofi~ara ^a~ka, predstavqala je u Solunu i Instambulu na Balkanskom kongresu. - Pre nekoliko godina dobili smo donaciju od Grada, u vidu mobilnih unit aparata, uz pomo} ko-

jih smo i{li u ku}ne posete licima sa posebnim potrebama i obavqali stomatolo{ke usluge. Na{ Dom zdravqa nema mogu}nosti, prevashodno {to nema lift. Taj rad je bio veliko iskustvo, koje je probudilo razna ose}awa i emocije. To je trajalo tri, ~etiri godine, a nakon nove sistematizacije, lica sa posebnim potrebama su izgubila ta prava - ka`e dr Bo`ovi} Behara. Veoma ponosna na svoj uspeh u ovoj godini, doktorka se nada da }e wen primer motivisati wene kolege koje su krenule istim putem i da }e doma}a Slu`ba stomatologije u narednim godinama dobiti jo{ primarijusa. I. M.

ATOMSKA BAWA GORWA TREP^A

Kao i prethodih godina, Atomska bawa Gorwa trp~a je i 2012. obarala rekorde u poslovawu. U prilog toj tvrdwi idu statisti~ki podaci, koji ukazuju na to da se ukupni prihod i broj no}ewa u odnosu na pro{lu godinu pove}ao za 20 odsto, a broj posetilaca je ve}i ~ak 25 odsto nego 2011. godine. nogo je ~inilaca koji doprinose ovako dobrim rezultatima, navode u ovoj ustanovi. Na prvom mestu svakako je otvarawe novog objekta Specijalne bolnice za rehabilitaciju, koji je nazvan “VUJAN”. Novosagra|eni objekat je jo{ jedan dokaz uspe{ne privatizacije Bawe, u koju je do sada ukupno investirano vi{e od pet miliona evra, a u samu izgradwu i opremawe novog objekta oko tri miliona evra. Objekat je gra|en po najsavremenijim principima gra|evinske tehnologije, potpuno prilago|en licima sa posebnim potrebama i opremqen najsavremenijom opremom. Ima 120 le`aja u jednokrevetnim, dvokrevetnim sobama i apartmanima, trpezarije, konferencijsku salu, kao i medicinski blok (ordinacije, sale za masa`u, sala za kineziterapiju, sala za hidroterapiju, sala za elektroterapiju). U Spe-

GODINA PUNA USPEHA

M

cijalnoj bolnici je zaposleno novih 30 radnika, uglavnom visoko specijalizovanog medicinskog i turisti~kog kadra. Prvi gosti su do{li u maju, ukqu~uju}i i strance, pedeset gostiju iz Poqske, kao i grupa Norve`ana.

MEDIJI I SAJMOVI I medijska prezentacija Atomske bawe je bitan ~inilac uspe{nog poslovawa. Osim medijske kampawe, zna~ajni su bili nastupi na sajmovima turizma u Beogradu, Oslu, Geteborgu, Moskvi, Bukure{tu, Parizu i Novom Sadu. Atomska bawa je i pro{le godine bila jedini rehabilitacioni centar na Zimskoj evropskoj konferenciji multiple skleroze, odr`anoj u Pragu 24. i 25. novembra. Na poziv Evropske

platforme za multipla sklerozu, predstavnici ove ku}e imali su priliku da prezentuju metode rada Specijalne bolnice, opremqenost, kadar i efekte rehabilitacije kod obolelih od Sclerosis Multiplex, brojnim u~esnicima ovog skupa. I ovoga puta, svi prisutni su pokazali izuzetno interesovawe za ovu ustanovu i svi su se slo`ili oko jedinstvenosti termomineralne

vode ove bawe i visoko zna~ajnih poboq{awa kod obolelih od ove te{ke bolesti. Posebnu pa`wu je izazvalo prezentovawe efekata rehabilitacije grupe obolelih iz Norve{ke koji su boravili u bawi oktobra 2012. godine. Wihovo testirawe pre odlaska u Atomsku bawu i nakon tronedeqne rehabilitacije, pokazalo je statisti~ki zna~ajno poboq{awe testiranih

VA@NI UGOVORI Atomska bawa Gorwa Trep~a realizovala je nekoliko va`nih ugovora sa PIO Fondom Srbije, sindikatima Kolubare i NIS-a, kao i sa Fondom zdravstva Republike Srpske sa kojim su indikacije za rehabilitaciju pro{irene i na reumatske bolesti. Ovih dana se o~ekuje i potpisivawe ugovora sa najve}im ruskim zdravstvenim fondom „Sogaz“, gde je ova bawa jedina iz Srbije u velikoj konkurenciji evropskih le~ili{ta.

funkcija. Veoma je zna~ajan i nau~ni rad ustanove u protekloj godini. Predstavqen je novi rad o rehabilitaciji obolelih od MS-a na RIMS Konferenciji u Hamburgu. Zapo~eto je i novo istra`ivawe dejstva termomineralne vode Atomske bawe, koje vode Medicinski fakultet u Beogradu- Institut za Anatomiju i Institut za molekularna istra`ivawa u Hamburgu, a sprovodi se na eksperimentalnim `ivotiwama. Projekat }e trajati tri godine.

OBOGATILI KOLEKCIJU NAGRADA U ovoj godini zabale`en je porast stranih posetilaca, naro~ito iz Rusije i skandinavskih zemaqa.

Saradwa sa MS centrom u Norve{koj, nakon wihove posete bawi i najvi{ih ocena koje su joj dodelili, otvorila je vrata ovog tr`i{ta. I ove godine ova ustanova je dobila brojna odli~ja za svoj rad, {to je potvrda sveobuhvatnog i sistemati~nog ulagawa u firmu. Nagradu Kapetan Mi{a Anastasijevi} je dodelio Media Invent za izuzetan doprinos razvoju zdravstvenog turizma. Na Sajmu turizma u Novom Sadu, Atomska bawa je svojoj bogatoj kolekciji odli~ja, dodala jo{ tri glavne nagrade. Turisti~ka revija YU TRAVEL dodelila je nagradu [ampion turizma 2012, kao najuspe{nijem bawskom centru u Srbiji. I. M.


18

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

INTERVJU

DR MIROSLAV SVIR^EVI], NAU^NI SARADNIK BALKANOLO[KOG INSTITUTA O ISTORIJATU LOKALNE UPRAVE

DR@AVOTVORNA ENERGIJA SRBIJE DO[LA IZ NARODA Dr Miroslav Svir~evi}, nau~ni saradnik Balkanolo{kog instituta u Beogradu odr`ao je posledweg ~etvrtka upravo protekle godine u Domu kulture predavawe na temu „Lokalna uprava i razvoj moderne srpske dr`ave“, {to je i naslov kwige koja predstavqa deo wegove doktorske disertacije i celokupnog istra`ivawa posve}enog „Lokalnoj samoupravi u Srbiji i Bugarskoj od Berlinskog kongresa do Prvog svetskog rata“. Re~ je o komparativnoj analizi ova dva modela samouprave sa ciqem da se utvrdi koja ja bila bli`a zapadnoevropskom modelu u tom turbulentnom vremenu za balkansku i evropsku istoriju. Kwiga na kojoj je dr Miroslav Svir~evi} bazirao svoje predavawe donosi saznawe da su prve iskre moderne srpske dr`avnosti potekle iz narodnog `ivota, zaiskrile u selima i kne`inama kao najni`im teritorijalnim jedinicama, koje su imale prve lokalne organe vlasti pod turskom okupacijom. Ko se od teoreti~ara jo{ bavio istra`ivawem istorijata lokalne uprave u modernoj Srbiji? - Ovom problematikom kod nas su se bavili Fedor Niki}, koji je prou~avao ceo sistem lokalne uprave i fragmentarno se osvrtao na sistem narodne samouprave pod osmanskom vla{}u. S druge strane profesorka Ru`ica Guzina je prou~avala ni`e stepene lokalne uprave i samouprave, to jest op{tine, uglavnom se posve}ivala op{tinama u Srbiji i to kako za vreme kneza Milo{a, tako i u daqem periodu, sve do 1918. godine, ali nije obra}ala pa`wu na {ire upravne jedinice. Rade}i na mojoj disertaciji, do{ao sam do ogromnog broja podataka, izvora, zakona, podzakonskih akata, koji zbog ograni~enosti teme nisu mogli na}i svoje mesto u toj disertaciji, tako da sam odlu~io da priredim jo{ jednu kwigu i ona predstavqa neku vrstu retrospektive razvoja svih lokalnih organa vlasti od samouprave u selima i kne`inama pod osmanskom vla{}u, do 1914. godine gde se mo`e videti kontinuirani razvoj lokalne uprave i samouprave, ali u kontekstu razvoja moderne srpske dr`avnosti, uspona nacionalne kulture i prihvatawa Vukove kwi`evno- jezi~ke reforme u 19. veku. Koje bi bile reference lokalne uprave, {ta je to {to defini{e lokalnu upravu kao takvu i gde su koreni wenog razvoja? - Vrlo dobro pitawe, za{to sam po~eo ba{ od tog perioda pod turskom vla{}u? Upravo zato, {to je ba{ u tim lokalnim sredinama, do kojih nisu dopirali turski organi vlasti, uspeo da se obrazuje i formira narodni `ivot, zasnovan na obi~ajnom pravu, na kosovskom predawu i na mnogim drugim elementima koji su ~inili tamo{wi `ivot Srba. E, iz takvog `ivota razvila se klica moderne srpske dr`avnosti, koja je kasnije do{la do izra`aja, drugim re~ima, dr`avotvorna energija dolazi odozdo, iz baze. Zato sam napravio i pore|ewe izme|u Srbije i SAD, koje su nastale na pribli`no sli~an na~in. Navedite tu komparaciju, gde vidite paralele u nastanku SAD i moderne Srbije? - Evo na primer, na tlu dana{wih SAD bilo je 13 britanskih kolonija i one su imale razli~ite statuse. Neke su imale status autonomne republike, neke su bile posedni~ke, dok su neke bile krunske kolonije i sve su egzisti-

rale na osnovu sopstvenih zakona, i na osnovu sopstvenih organa vlasti, s tim {to su i daqe formalno priznavale vlast britanske krune. Ali, posle duhovne revolucije, kad su sazreli svi uslovi i kad je taj protestantizam kod Amerikanaca u~inio neophodno religiozno jedinstvo, stvoren je ameri~ki duh, koji je potom predstavqao osnovu i za politi~ke promene. I tako je izbila revolucija, koja je dovela do stvarawa nove dr`ave, prvo, 1781. kad je donet, takozvani, Akt o ujediwewu, a naravno posle i Ustav, koji je od te konfederacije napravio i jednu dobro organizovanu federaciju. A kod Srba, naru{avawe sistema kne`inskih seoskih samouprava, {to su u~inile dahije, imalo je sli~nu reakciju. U britanskim kolonijama nisu hteli da pla}aju porez britanskoj kruni, smatraju}i da oni nemaju pravo na to i da parlament, koji je udaqen hiqadama miqa, odlu~uje o lokalnim stvarima jedne dr`avice, koja se nalazi na drugom kontinentu. Me|utim, britanska kruna je to poku{ala da naru{i i otud je izbila pobuna, {to je dovelo do stvarawa ameri~ke dr`ave. S druge strane, kad su dahije zavele teror, one su poni{tile sistem narodne samouprave i tada se narod di`e na dahije. U tom momentu Srbi su jo{ uvek bili sultanovi saveznici i tad je sultan blagonaklono gledao i na Kara|or|a, i na ostale vojvode, i na same ustanike, ali vremenom, s prvim vojni~kim pobedama, do{la je do izra`aja ta dr`avotvorna svest i Srbi su re{ili da obnove davno izgubqenu dr`avu. Eto, to je ta paralela. U kom periodu se i formalno pojavquju prvi organi lokalne uprave na teritoriji Srbije i koji bi to organi bili? - Ja bih uzeo za taj prvi momenat 1830. godinu kada Srbija dobija status autonomne tributarne vazalne kne`evine, i tad se ona prvi put politi~ki konstitui{e kao posebna jedinica u Osmanskom carstvu po Hati{erifu iz 1830. godine. Taj status je potvr|en 1833. godine novim Hati{erifom i tada knez Milo{ izgra|uje svoje sopstvene organe vlasti centralne, ali i lokalne. Naravno, ti organi su svi bili centralizovani, ali zanimqivo je da prve oblike decentralizacije imamo ve} 1875. zna~i, pre me|unarodnog priznawa i to zahvaquju}i politi~koj delatnosti Svetozara Markovi}a. Kakvu je ulogu odigrao Svetozar Markovi} u razvoju

UTEMEQIVA^I LOKALNE SAMOUPRAVE Ko su pojedinci koji su dali najvi{e istoriji razvoja lokalne uprave u Srbiji? - Jakov Nenadovi}, kao predstavnik porodice Nenadovi}, koja je vazda davala kne`inske knezove u Vaqevskoj nahiji, odnosno wegov brat Aleksa, koji je stradao u se~i knezova. Zatim, Toma Vu~i} Peri{i}, koji je potpisao prvi ozbiqniji zakon koji je bio najdu`e na snazi u modernoj istoriji Srbije, a zvao se „Zakon o ustrojstvu okru`nih na~elstava i glavnim du`nostima sreskih na~elnika“. Na taj Zakon su se oslawali svi potowi re`imi, ina~e, on je propisao maksimalnu centralizaciju oragana vlasti. To je bila neka vrsta piramidalnog sistema, vazal mog vazala nije moj vazal, zna~i trostepena administracija na nivou okruga, srezova i op{tina, s tim {to tu postoji me|usobna podre|enost. Op{tina je podre|ena srezu, srez podre|en okrugu, a okrug Pope~iteqstvu, odnosno, centralnoj vladi. Taj Zakon je potpisao Toma Vu~i} Peri{i}, tada pope~iteq unutra{wih dela. Knez Mihajlo, koji je poznat po tome {to je doneo ~uveni „Zakon o op{tinama“ od 1866. godine i on je poslu`io kao model, ~ak i za onaj radikalski zakon od 1889, pa i onaj od 1903. godine. Zna~i, taj wegov zakon je bio veoma vredan, ali je na neki na~in ve} uobli~io pravnu svest o tome {ta je to op{tina. Onda pomenuti Svetozar Markovi}, koji je prvi promovisao ideju o lokalnoj samoupravi i decentralizaciji dr`avne vlasti i na kraju Ra{a Milo{evi}, iz Radikalne stranke koji je napisao jedan deo programa stranke posve}en decentralizaciji organa dr`avne vlasti, a on nosi naslov „Organizacija sreza na na~elu samouprave i izbornog prava“. Zato je i on dobio svoje mesto u medaqonu na koricama kwige, jer su posle svi zakoni za vreme radikala bili naslawani na taj ideolo{ki koncept.

koncepta lokalne uprave? - On je rodona~elnik te ideje, i zahvaquju}i Svetozaru Markovi}u, ideja lokalne samouprave i decentralizacije je dobila pravo gra|anstva u posleratnoj Srbiji. Posle Svetozara se o lokalnoj samoupravi govorilo kao o jednoj op{te prihva}enoj ideji. Recimo 1875. uveden je ograni~eni oblik op{tinske samouprave, qudi su imali pravo da neposredno biraju op{tinskog kmeta, i to je bio veliki korak napred u trenutku kada Srbija jo{ nije dobila me|unarodno priznawe, a ve} je imala instituciju koja je odavno funkcionisala na zapadu, i koja predstavqa ~istu zapadnu ideju. Koji period smatrate procvatom lokalne uprave na prostoru moderne srpske dr`ave i koliko smo mi danas odmakli u odnosu na svet? - To je period vladavine radikala, odnosno, vreme istinske demokratske ustavnosti, onaj kratak period od 1888. do, recimo, 1893. Tu ve} imamo naznaku, ali mnogo bli`i oblik imamo za vreme vladavine kraqa Petra Kara|or|evi}a. To je takozvano „zlatno doba srpske demokratije“, kada je Srbija imala i parlamentarizam i kakvu takvu okru`nu i op{tinsku samoupravu, koja je do tada zabele`ila dobre reztultate. Bilo je i tu mnogih te{ko}a, uspona i padova, ali genralno gledano, najboqi rezultati su postignuti od 1903. do 1914. Na`alost, posle toga sledi jedan op{ti pad, utapawe u jugoslovensku dr`avu, zatim i komunizam, {to je dovelo naravno do konfuzije pojmova, a od toga se ni dan danas jo{ nismo potopuno oslobodili. [ta zamerate savremenoj lokalnoj samoupravi? - Zameram pre svega to {to mo`ete imati najboqe mogu}e napisan zakon, ali ako se on ne primewuje, ne}ete imati rezultat. Nije su{tina napisati dobar zakon koji mo`ete prepisati od neke demokratske razvijene zemqe, ali ono {to je bitno jeste politi~ka kultura, na~in funkcionisawa celokupne dr`avne administracije. Ne mo`ete imati istinsku i efikasnu lokalnu samoupravu, ako vam ne funkcioni{e dobro dr`avna administracija i ako vam ne funkcioni{u dobro vrhovni organi vlasti. Sve je to povezano, jer lokalna samouprava nije ni{ta drugo, nego parlamentarizam u malom. Zna~i potrebno je, pre svega, da se svi dr`e svojih ustavnih ovla{}ewa, da Ustavni sud radi svoj posao, zna~i, da se svi dr`e Ustava i zakona kako je to propisano, pa }e i lokalna samouprava mo}i da postigne svoj `eqeni ciq, a to je op{ti porast standarda gra|anstva. Zorica Le{ovi} Stanojevi}


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

19

INTERVJU

GORAN [EPA GALE, PEVA^ „KERBERA”, O KONCERTIMA, ROK SCENI, NOVOM ALBUMU...

EMOCIJE KOJE ZAUSTAVQAJU DAH Posledwa postava grupe “Top”, u kojoj su bili Gale, Toma, Bane, Zoka i Mada, 1981. godine odlu~uje da promeni naziv u “Kerber”. Ime preuzimaju iz gr~ke mitologije i ono ozna~ava troglavog psa koji ~uva podzemni svet Had, kako niko ne bi mogao da iza|e iz wega. Ova simbolika bi}e tokom svih narednih godina sastavni deo imixa grupe, iskazana kroz nazive albuma i ve}inu pesama wihovog muzi~kog opusa. Prvi album grupa objavquje 1983. godine, pod nazivom “Nebo je malo za sve”, prema istoimenoj kompoziciji. Album je nakon samo nedequ dana prodat u 10.000 primeraka. Usledili su koncerti po ~itavoj eks JU teritoriji, a grupa nastupa zajedno i sa velikim svetskim rokenrol zvezdama. Svoj drugi album “Ratne igre”, “Kerber” snima u Engleskoj. Gotovo dva meseca boravka u Engleskoj, iskoristili su snimaju}i i nastupaju}i pred engleskom publikom. Album je za kratko vreme prodat u 50.000 primeraka, a grupu je svrstao u vrh jugoslovenskog rokenrola. Maja 1986. “Kerber” snima tre}i album “Seobe”, koji dosti`e zlatni tira` i grupi otvara vrata za nastupe {irom zemqe. Po~etkom 1988. izlazi novi album, nazvan “Qudi i bogovi”, a krajem godine grupa je snimila svoj prvi `ivi album “121288”. Dve godine kasnije, “Kerber” objavquje “Petu stranu sveta”, a 1995. je obele`ena izlaskom albuma “Zapis”. Grupa je 1998. proslavila petnaestogodi{wicu rada na Letwoj pozornici u Ni{koj tvr|avi, a ove godine tri decenije postojawa. O nedavno odr`anim koncertima, grupi “Kerber” - nekada i danas i novom albumu, za “^a~anski glas” govori peva~ Goran [epa Gale. Obele`ili ste 30 godina rada velikim koncertom, 13. decembra u Beogradu, a pre toga u Ni{u i Novom Sadu. Kakva je bila energija na koncertima, ima li razlike izme|u dana{we i nekad{we publike? - Koncerti su bili puni pozitivnog naboja i svaki je bio razli~it. Na koncerte smo odlazili vrlo anga`ovano i odgovorno, jer nas je ~ekala publika u kojoj su bili i qudi koji nas prvi put slu{aju. Trebalo je dokazati pri~u o “Kerberu u`ivo”. Ni{ je bio posebno nostalgi~an sa onim emocijama koje zaustavqaju dah i u publici, ali i na sceni, me|u muzi~arima. Novi Sad je tako|e bio “bend i publika”, pevalo se na obe strane. U Beogradu smo samo potvrdili tezu da “Kerber” ima svoju neverovatnu publiku, koja ne zaboravqa svoj bend i mislim da smo taj koncert odsvirali, nekako, najanga`ovanije. Sve je funkcionisalo kako smo

`eleli. Imali smo izvanrednu tehni~ku podr{ku, mi smo bili nadahnuti, a publika savr{ena. To je bila ona publika koja iz muzi~ara izvla~i maksimum. U`ivali smo u susretu sa na{im fanovima. Publika je za mene uvek ista. Pozdravi te ako si bio dobar. Po publici, i ranijoj, a i sada{woj, zna{ kakav je bio koncert. Sada je publika zahtevnija kada je re~ o izgledu koncerta, jer se gleda zapadna produkcija, pa su koncerti tehni~ki zahtevniji, a otuda i skupi za nas koji `elimo da zadovoqimo qude koji dolaze na na{e koncerte. Publika je uvek u pravu. Grupu ste osnovali 1981. godine, a u to vreme nije bilo mnogo bendova ~vr{}eg zvuka. Da li se i koliko grupa “Kerber” promenila? - Pa, promenili smo se. Neki od nas su izgubili kosu, {alim se, normalno. Mi smo ostali prepoznatqivi sa odrastawem u

aran`manima. Nismo se savijali pred trendovima. Trendova je bilo i bi}e ih, a muzika je ili dobra, ili lo{a. Da li smo mi u pravu, sudi}e na{a publika i vreme. Kerber je troglavi pas koji ~uva ulaz u pakao. Kakvo zna~ewe za vas danas ima “Kerber”? - Troglavi nas je zarobio u svet muzike i ne da nam nazad. Mi smo postali wegovi radnici. Danas smo istetovirali `ivote i du{u troglavom `ivotiwom zvanom Kerber. Uspe{ni ste od samog po~etka. Bio je zapa`en i va{ debi album “Nebo je malo za sve” iz 1983. godine, kada ste sa pesmom “Mezimac” pobedili na Omladinskom festivalu u Subotici. Ta pobeda vam je verovatno mnogo zna~ila kao podstrek, ali da li je istovremeno bila i svojevrsna obaveza da trajete i konstantno budete me|u najboqima? - Pitawe je ujedno i odgovor. To je trka sa samim sobom. Mora{ da se dokazuje{ celog `ivota. Zato je

nekada lak{e do}i na sam vrh, a mnogo je te`e tamo ostati. Svaki album koji izdamo ose}amo kao stra{nu obavezu da to bude vi{e od dobrog, da bude ne{to {to }e trajati. Zato se sporo “pora|amo”, {to ja volim da ka`em za na{ novi materijal. Mnoge generacije pamte pesme “Beli tragovi”, “Boqe da sam druge qubio”, “Ratne igre”... Postoji li neka pesma koju biste izdvojili kao posebno dragu? - Ne postoji, svako na|e neku svoju pri~u slu{aju}i na{e pesme. One i slu`e za razli~ita raspolo`ewa… Svojevremeno ste nastupali u Liverpulu, kolevci britanskog rokenrola. Kako je do{lo do te saradwe i da li mo`da danas razmi{qate i o inostranoj karijeri? - Na{ producent ja bio Englez, pa smo imali prilike da upoznamo tu scenu. Snimali smo album u Engleskoj, kolevci rokenrola. Wegova `eqa je bila da tamo nastupimo i to je bilo interesantno iskustvo. Muzika nema granice. Tada

smo malo razmi{qali o nekakvoj karijeri “napoqu”. Ja li~no, nisam nikada imao dilemu. Danas niko ne razmi{qa o takvoj karijeri, ali sa “Kerberom” se nikad ne zna. Kako ocewujete na{u dana{wu hard rok scenu? - Dana{wa scena je mala kada govorimo o popularnim bendovima. Malo qudi radi na transparentan na~in. Niko ne svira publici. Puno je politi~kih bendova, pa i ne znam da li postoji prava scena. Na sre}u, postoje klinci koji jo{ uvek nemaju priliku da poka`u svoje ume}e. Nadam se da }e uspeti i da }e oni napraviti novu scenu. Sa Dejanom Najdanovi}em Najdom, peva~em “Smaka”, nastupali ste po klubovima. Koja atmosfera Vama vi{e godi, klupska ili koncertna? Da li je uop{te mogu}e porediti? - Ne mo`e to da se poredi. To je i razli~it pristup svirci. U klubovima mo`e sva{ta da ti fali pa iskulira{, jer je publika blizu i postaje{ intiman.

Na koncertima si negde u drugom prostoru. Sve je veliko i ti nisi pojedina~na pojava, pripada{ vasioni… Izjavili ste da ni{ta na silu ne mo`e trajati. Sa Borom ^orbom imate odli~nu saradwu (a i poznatu pesmu), koja i danas traje. Da li su to ona prava, retka prijateqstva? Planirate li jo{ neku zajedni~ku pesmu? - Na silu se ne prave velike stvari, a pogotovu ne muzika koja traje. Sa Borom je uvek lepo sara|ivati. Sada sam sre}an {to “Kerber” ima takvu epizodu. To jeste jedno veliko muzi~ko uva`avawe. Ni{ta za sada ne planiramo, ali nikad se ne zna. Pripremate li novi album? [ta qubiteqi va{e muzike mogu o~ekivati? - Priprema se odavno. Ovi koncetri }e dati podstrek “Kerberu” da napravimo jo{ neke pesme koje }e, za neko vreme, imati mla|u publiku od dana kada su te pesme nastale. To }e biti na{ najve}i uspeh. N. R.


20

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

KULTURA

PUTOPIS IZ JERUSALIMA HAXI QIQE PLAV[I]

NA PUTU DUHOVNOG OTKRI]A

akon posete Svetoj Zemqi - Jerusalimu, ^a~anka Qiqa Plav{i} dobila je haxijsko pismo i po povratku napisala kwigu „Ja znam Bo`ije ime“ i objavila je kao autorsko izdawe, da bi sa~uvala emocije i uspomenu na nezaboravne trenutke koje je do`ivela na ovom hodo~a{}u. Kwiga je promovisana krajem decembra u Domu kulture i predstavqa intimisti~ku ispovest u 26 poglavqa, kojima autorka svedo~i o svom duhovnom putovawu Hristovim stopama, na kome joj je, po wenim re~ima „Jevan|eqe zasijalo punim sjajem, a re~ Bo`ija postala istinita“, zbog ~ega je imala dubok ose}aj da se zapravo vratila ku}i. Recenzent kwige je Dragan Davidovi}. Kroz li~nu ispovest, ve~ne dileme i preispitivawa da li ispravno ili pogre{no postupamo u Bo`jim hramovima ili tuma~imo neka pravila pona{awa u odre|enim verskim obredima, Plav{i}ka otvoreno, ~esto i banalno iskreno, potvr|uje na{u kolektivnu neukost i neutemeqenost u veri, hrabro iznose}i sve svoje sumwe i strahove o onome {to

O kwizi je iscrpno govorila mr Marijana Matovi}, bibliotekar savetnik Gradske biblioteke, koja je tom prilikom napomenula da je Sveta Zemqa, kao mesto susreta najve}ih monoteisti~kih religija sveta, imala

N

nam je unutar vere ostalo bez odgovora, ali i zbuwenost, mawe ili vi{e razli~itim, pa ~ak i povr{nim obrazlo`ewima koja dobijamo, od onih, koji su po slu`bi pozvani da nam ih daju. Kwiga je zasnovana na wenim strahovima i svim isku{ewima koja je prepoznavala i protiv kojih se borila snagom vere u `eqi da negde ne pogre{i, a do Hristovog, Bogorodi~inog, Lazarevog gro-

ba, Gestimanskog vrta, Mojsijeve gore na Sinaju, crkve Svete Katarine, do~eka blagodatnog ogwa i drugih svetili{ta, vodilo ju je mnogo takvih koraka: od posta, ispovesti, Svete liturgije, pri~e{}a do putovawa i poklowewa. Autorka se u odre|enim segmentima pripoma`e citatima iz Biblije, kako bi utvrdila svoje, a i ~itao~evo uverewe u ono {to bi o odre|enoj temi vaqalo da misli.

STIHOVI NA KARIRANOM STOLWAKU: NADA \OR\EVI] I SVETLANA VU^KOVI]

CRTICA IZ @IVOTA PESNIKA lub “Moravsko predve~erje” negde pred kraj decembra. Negde na periferiji grada. Mraz stegao kao mengele, adresa i taksistima ne-

K

poznata. Ipak, pesni~ko ve~e. Kafanica sa kariranim stolwacima, prigu{enim svetlima, u toplim bojama drveta i jeseni. U Kulinova~kom poqu. Dru{tvo malo, ali odabrano. Svetu pesni~kih zanesewaka i dobrovoqnih zarobqenika, dobro poznato. Gitare u rukama Milo{a Milo{evi}a i Milutina Strizovi}a, koji svoj instrument povremeno mewa tamburom. Pije se ~aj, neko mu do-

dao ne{to da se zagreje, atmosfera podse}a na Jak{i}eve senovite boemske slike. Stevo Markovi}, osniva~ Dru{tva qubiteqa poezije i muzike “Mo-

ravsko predve~erje” pozdravqa svoje zimske goste. I poziva ih da se ~e{}e vide. “Koliko nama treba u ovim jesewim godinama” pita se u pesmi “Evergrin” Svetlana Ceca Vu~kovi}, ~lan Udru`ewa kwi`evnika Srbije, dok govori neke od svojih toplih stihova ovekove~enih u brojnim zbornicima poezije i Antologiji qubavne poezije prosvetnih radnika Srbije. Za neke od wih do-

bila je i nagrade: tre}u za qubavnu poeziju i pohvalu za rodoqubivu pesmu na konkursu “Olovko ne }uti” u Barajevu, pohvalu u ]upriji za qubavnu. Objavila kwige: Vir, Vir 2, Trag nemira, Trag svica, Skriveni izvor, govorila za Radio kwi`evno ve~e u Moskvi, Radio Beograd. ^ulo se {ta joj se to de{avalo “Na prvi pogled”, o ~emu su “Sva wena pisawa”, gde je prepoznala “Iluziju”, gde je ostalo “Crveno li{}e”, kome to peva “Volim ga”... “Da mi je snaga dobrote”, ka`e diplomirani ekonomista Nada \or|evi}, onda ne bi u svom opusu patriotskih pesama imala i onu, koja u jednoj re~i gotovo sve ka`e - “Izbeglica”, dok pesnikiwa nastavqa da pi{e o “Izneverenom smislu” i mnogim starim i novim “Zabludama”. Dobijala je pohvale za misaonu i rodoqubivu poeziju na konkursu u Barajevu “Olovko ne }uti”, a zastupqena je tako|e u brojnim zbornicima poezije. ^itala je pesme iz zbirki: Putokazi du{e, Du{a u plamenu, Bivak u du{i, i iz zbornika Poetsko }o{e. Z. L. S.

centralnu ulogu u qudskom rodu i bila milenijumima civilizacijsko `ari{te planete, kolevka drevnih zbivawa i mesto na kome se vi{e od dve hiqade godina vodi dijalog sa Bogom. Napomiwu}i da Jerusalim, kao veli~anstveni grad

sme{ten visoko u Judejskom gorju, stariji ~ak i od biblijskih izve{taja o izgradwi Davidovog grada, mnogi smatraju sredi{tem sveta, “pupkom svemira”, vratima Raja, pred kojima se u naletu vetra mogu oslu{nuti tri hiqade godina istorije i preplitawe molitve iz sinagoge, bruja crkvenih zvona i poziva sa minareta, u koji je Zvezda iz Vitlejema privukla tri mudraca sa Istoka vode}i ka Svetoj Zemqi bezbrojne reke vernika, u svesti hri{}ana ~itavog sveta postao vi{e duhovni nego geografski pojam, a hodo~a{}e, hri{}anska institucija i put duhovnog otkri}a, istakla je pored ostalog, Marijana Matovi}. Otuda, od trenutka kada je iskupiteq ~ove~anstva Isus Hrisots, svojim dolaskom obasjao Svetu Zemqu, ne jewava interesovawe vernika za hodo~a{}e i posetu Jerusalimu i wegovom grobu, kao i svim svetim mestima na stradalnom putu Hristovom, od ro|ewa do Vaskrsewa. O svemu tome u svojoj prvoj kwizi, kojoj bi jo{ vi{e darova dao dobar lektor, pi{e na{a sugra|anka. Z. L. S.

IZ DNEVNIKA ^ITAOCA

OGLEDALO DU[E (@arko Zo}evi}, “Put u rajski `ivot”, Studio za dizajn, ^a~ak, 2012) edna kwiga, nedavno iza{la iz {tamparije, privla~i pa`wu pohodnika kwi`are u Domu kulture u ^a~ku. Dovoqno ju je samo prelistati da bi se shvatilo da je satkana od mudrolija. “Du{om se pi{e, a umom se slu{a”, jer, “re~i su ogledalo du{e”. I, zato: “Pri~ajmo otvoreno - da bismo znali gde smo”. Na kom smo putu, jer - “ko ide, mo`e da stigne”, a “najpre }e{ sti}i ako si na pravom putu”. Na}i taj put, mudrost je svekolika, a ina~e, “`ivi svet je put do savr{enstva - do ~oveka”, ~itamo sa stranica ove kwige koju potpisuje ^a~anin @arko Zo}evi} (1937), veterinar u penziji. Jeste, ka`e on, “plamen osvetqava ciq”, ali vaqa biti i oprezan: “Uklonimo plamen da bi ruka prestala da gori”. To je fizi~ka, ali postoji i duhovna ruka, voditeqka. I, zato: “Napamet ne presko~i}emo ne{to, razumom!”. I, zato: “Pametno, pa je sve dobro”, po{to “ose}awa govore, a pamet odlu~uje”, “potrebe nas pokre}u, a zadovoqstva zaustavqaju”. “Duboke misli su oslonac” za sve, pa “ako polazimo od sebe, zna}emo granice svemu”. Ipak, i tu oprez: “Idi do kraja, da ne bi ostao du-

J

`an!” O~ito, mudra glava izdu{ila je ove razumnice. A, autor do ove kwige ni slovce nije objavio. Autor kwige “Put u rajski `ivot” glasi se aforizmima. Uz to, zanimqiva je wegova pitalica: “Priroda nam je sve dala-da li znamo da se poslu`imo time?” Pitawe je logi~no, jer u prvom delu kwige autor znala~ki pi{e o zna~aju vegetarijanske ishrane, koja je pre pronalaska vatre i po~etka bavqewa lovom, bila u prirodi dalekog ~ovekovog pretka, kako zapa`a, i podse}a, Rodoqub Petrovi}, recenzent. Radovan M. Marinkovi}


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

21

INTERVJU

MILO[ NIKOLI], PROFESOR MUZIKE, KAVALOM JE DAO BOJU MIZICI NA PESMI EVROVIZIJE

ARHAI^NO, IZVORNO, ALI MODERNO ^a~anina Milo{a Nikoli}a, kavalistu i profesora muzike, sre{}emo po pravilu svugde gde se ~uju zvuci duhovne ili izvorne muzike. Prepoznatqiv je kao izvo|a~ na starim instrumentima, a standardno nastupa s Pavlom Aksentijevi}em i @eqkom Joksimovi}em, koga je pratio na takmi~ewima za pesmu Evrovizije u Turskoj i Azerbejxanu. Po formalnom obrazovawu je klarinetista, i privodi kraju i doktorske studije iz ovog instrumenta. Wegova najve}a qubav su izvorni instrumenti kaval i gajde, a pomalo svira i frulu. Zavr{io je ni`u Muzi~ku {kolu u ^a~ku, sredwu „Stankovi}“ u Beogradu, Akademiju je zapo~eo u Novom Sadu, a zavr{io je u Beogradu. Od 2004. predaje kaval, kao prvi profesor ovog instrumenta na odseku za srpsko tradicionalno pevawe i svirawe u Muzi~koj {koli „Mokrawac“ u Beogradu.

Veoma ste anga`ovani, na kakav prijem kod publike nailazi izvorna instrumentalna muzika? - Postoji publika, naravno, ali to nije vrsta muzike za naj{ire narodne mase, iako se mi, koji se bavimo izvornom zvukom i aran`irawem, odnosno wenom adaptacijom, trudimo da taj zvuk bude {to prisutniji u {iroj javnosti radi promocije na{e izvorne kulture. Da bismo mogli i druge zvuke da sviramo, po~iwemo prvo od svoje muzi~ke kulture i tradicije. [ta u kvalitativnom smislu muzici daje taj retro zvuk? - Taj retro zvuk se dobija tako {to se svaki instrumentalista, odnosno muzi~ar, bazira na terenskim snimcima starih majstora, svira~a. Svirawe izvorne muzike i solo nastupi su jedna od delatnosti kojima se bavim, ali moja misija je da taj zvuk izvornih instrumenata, pre svega kavala, koji mi je na srcu, upotrebimo i u popularnoj, pop muzici i da i on, kao i drugi instrumenti dobiju svoje mesto u savremenoj muzici i da zaista podignu wen nivo i u smislu boje zvuka i u kvalitativnom smislu. Ali, da se nisam bavio izvornom muzikom na kavalu i svirkom muzike sa Kosova i isto~ne i jugoisto~ne Srbije, sigurno da taj solo, konkretno u pesmi „Lane moje“, ne bi imao tu snagu i boju, to je ono {to daje taj retro. U krajwem slu~aju, to i nije stara muzika, nego je uvek nova, sve`a i aktuelna, , ona muzika koja traje, koja se stalno mewa i trpi unutra{we promene. To nije ne{to {to je bilo pre nekoliko decenija ili vekova unazad, pa sad mi to obnavqamo, nego je to muzika koja je kontinuitet, kao tradicija, ne{to {to traje. Kako dolazite do izvora, iz kog perioda datira najstariji notni zapis za kaval i gde je ovaj instrument na na{im prostori-

S PAVLOM AKSENTIJEVI]EM I @EQKOM JOKSIMOVI]EM Da li je isto svirati kaval s Pavlom Aksentijevi}em i sa @eqkom Joksimovi}em? - Nije isto, to su razli~ite vrste muzike. Sa Pavlom, to je stara narodna muzika samo po melodiji, ali stil pevawa Pavla Aksentijevi}a je novi, vrlo li~an, vrlo umetni~ki, on ima jaku umetni~ku li~nost, i naravno, na{i aran`mani su potpuno slobodni, nemaju veze s tradicijom u smislu kombinacije instrumenata, jer, u srpskoj tradiciji nije bilo tih kombinacija, tako da u tom smislu, to treba tako i do`iveti. Kao jedan vid izra`avawa, jedan vid izvo|ewa narodne muzike prilago|ene modernom uhu, naviklom na ritam. U meri u kojoj ja li~no napredujem u svirawu izvorne svirke, u toj meri }e da bude sna`an i moj izraz u tim kombinacijama na sceni.

ma najzastupqniji? - Za kaval je specifi~na pri~a, uop{te, pesme za izvornu muziku nisu mnogo stare, ne mo`emo ih precizno datirati, mo`emo po nekim tekstovima izvornih pesama, koje se ti~u odre|enog istorijskog doga|aja da ih smestimo u 19. vek, recimo, ali mnogo unazad, ve} te{ko da mo`emo, jer su to novije melodije. To je savremena muzika, ona koja traje, nije to muzika koja je izva|ena iz nekih kov~ega, jer u sredwem veku nismo imali muzi~ke zapise. Samo na osnovu realne tradicije mo`emo i}i polako unazad i unazad, i postepeno otkrivati te dubqe i starije korene. Konkretno, {to se ti~e kavalske svirke, ona je do skoro bila zapostavqena dok se nas nekolicina u Srbiji nije po~ela

baviti kavalom. ^esto se smatralo da to nije srpski instrument, me|utim, gre{e ti koji tako misle, jer to je i srpski instrument, kao i za frulu, ne mo`e se re}i da je samo srpska. To je isto kao kad bismo pitali ~ija je jabuka, a to je apsurdno. Kavalska svirka bi bez nas nekolicine bila zaboravqena. Ali na Kosovu, ima i dan danas `ivih svira~a, iako jako malo, u [trpcu konkretno, Sirili}ka `upa je bila najspecifi~nija po upotrebi kavala u dve forme: solo pastirska svirka - impro-

vizacija kao jedna forma i pesma, svirawe uz glas, naj~e{}e `enski, a tre}a forma su ora, dakle igre, koje se sviraju na ovom instrumentu. Kaval daje specifi~an i arhai~an zvuk, {ta je najbliskije ovom instrumentu? - Ono {to je specifi~nost za

kaval, to je jedini duva~ki instrument koji prati glas dok neko peva, recimo frule ne sviraju uz qudski glas u izvornoj muzici, na terenu, govore}i o seoskoj praksi, a uz gajde se, peva i svira istovremeno. Naravno, kaval ima i mnoge druge specifi~nosti, ima tu arhai~nu boju, po na~inu izrade je mnogo arhai~niji od frule, koja ima ve} formiran pisak i bilo ko da duva u frulu dobi}e ton. Kaval ima isto~no poreklo, a najbliskiji mu je jedan bliskoisto~ni instru-

ment, “nej” ili “naj” se zove. Izra|en je naj~e{}e od jasenovog drveta, a “nej” od bambusove trske. Prisutan je na celom Bliskom Istoku, od Turske, severne Gr~ka, Gr~ke, pa na istok do arapskog sveta, severne Afrike, pa ~ak taj tip instrumenta postoji i u Kini. To je tip polupopre~ne flaute, kojoj se starost ne mo`e odrediti, ali na nekim likovnim predstavama, ovakav instrument se pojavquje tri, ~etiri hiqade godina pre Hrista. Takve predstave nalaze se u nekim vavilonskim grobnicama, a {to se izrade ti~e, to je potpuno {upqa cev na kojoj je mnogo te`e dobiti ton. Pored ostalog, to je i jedan od razloga {to se ovaj instrument nije sa~uvao, a verovatno i zato {to za wega nije postojala {kola. Eto, mi smo u „Mokrawcu“ osnovali i katedru za kaval, a radi se na tome da se izu~ava i na fakultetu. Tradicionalno pevawe smo ve} uveli zvani~no za studente etnomuzikologije, tako da se radi na tome da se i izvorni instrumenti uvedu u visoko{kolske ustanove. I sa ^a~aninom Bobanom Bjeli}em svirate ~esto zanimqiv duo? - Da, imamo jedan originalni autorski program, to su na{e kompozicije, on na harmonici, ja na kavalu. Sviram i sa Bojanom Nikoli}, sjajnom mladom peva~icom koja je zavr{ila solo pevawe. Imam i jedan trio „VET“, koji je meni najbliskiji, izvodimo balkansku i orijentalnu muziku, a ~ine ga kaval, ut (arapska lauta sa kratkim vratom) i jedna tarabuka persijska koja se zove zark. To sviram sa dvojicom prijateqa i imamo objavqen jedan DVD sa koncerta u Vrawu. Obuhvatamo muziku {irokog balkanskog i bliskoisto~nog prostora, BiH, Bugarska, Turska i daqe. Koliko Vam je bliska frula{ka muzika s obzirom da ste bili ~lan stru~nog `irija na Saboru u Prislonici? - Bliska mi je po{to imamo u na{oj {koli profesora frule Vladana Barali}a, koji je svojevremeno bio tri puta pobednik Sabora frula{a u Prislonici, tako da imamo |ake koji su dobri frula{i. Meni li~no kao svira~u frula nije toliko bliska, ali kao iskusnom muzi~aru koji se bavi izvornom muzikom, nije mi te{ko da prepoznam kvalitet izvo|a~a. Z. L. S.


22

PETAK 11. JANUAR 2012. GODINE

KULTURA

NOVOGODI[WI PAKETI]I ZA DECU QUBI]A

DEDA MRAZ DAROVAO VI[E OD 200 MALI[ANA subotu uo~i Nove godine, Dom kulture u Qubi}u bio je ispuwen `amorom i rado{}u vi{e od 300 mali{ana, ~lanova KUD “Tanasko Raji}” i istoimene Osnovne {kole i wihovih u~iteqa i roditeqa. ^ekali su svog omiqenog junaka iz novogodi{we no}i. I stigao je u 13 ~asova, omiqeni, dobro}udni starac sa dugom belom bradom, koji po legendi najmla|ima, a ponajvi{e dobroj deci ispuwava `eqe. Wegov dolazak nije bio slu~ajan. Organizatori ove novogodi{we sve~anosti, stariji ~lanovi KUD “Tanasko Raji}”, na ~elu sa dugogodi{wim predsednikom Zoranom Zate`i}em, ozbiqno su pripremali ovaj doga|aj tako {to su prethodno Deda Mrazu uputili vi{e od 300 pisama sa najskrivenijim de~ijim `eqama, a majke dece su za ovu `urku pripremile obiqe |akonija za “srpsku trpezu”. Pored malih folkloraca, omiqenog deku ~ekali su i u~enici prvog, drugog i tre}eg razreda O[ “Tanasko Raji}”. Mesna zajednica Qubi} selo bila je donator osve`ewa za decu, dok su „Tanasko“ i nekoliko roditeqa dece, ~lanova KUD-a, Marina Tomasovi} i Miroslav Koji~i}, bili zadu`eni da svojim prilozima obezbede novogodi{we paketi}e. Podeqeno je vi{e od 200 paketi}a i nije ih bilo dovoqno za sve prisutne. Najmla|i ~lanovi KUD-a su priredili kra}i program za Deda Mraza i prusutne. - Ono {to kao organizatori ove pri~e mo`emo da zakqu~imo jeste da je ro|eno jo{ jedno sjajno de{avawe u nizu manifestacija koje je osmislilo i realizovalo ovo Kulturno-umetni~ko dru{tvo. S obzirom da je i sam Deda Mraz obe}ao da }e Dom u Qubi}u sigurno biti na wegovom putu i naredne godine, i sjajni utisci pedagoga iz Osnovne {kole “Tanasko Raji}”, kao i roditeqa, si-

U

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^a~anski glas i kwi`are Vulkan }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Xud Devero PRINC NA BELOM KOWU aglas, jedna sasvim moderna devojka, zatekla se sama i slomqenog srca u staroj engleskoj crkvi nakon {to ju je napustio ~ovek kog je volela. Nije ni sawala da je tamo ~eka qubav sna`nija od vremena - dok se nije pojavio Nikolas Staford, vitez iz {esnaestog veka. Osetiv{i sna`nu povezanost koja prkosi razumu, Daglas je znala da je Nikolas mu{karac koji je smatra savr{enom upravo takvom kakva je. Nije mogla ni da nasluti koliko su jake spone koje ih ve`u s pro{lo{}u i kakva ih sjajna avantura o~ekuje. Qubavna pri~a koja premo{}uje vekove, svetove i du{e... Princ na belom kowu zarobi}e vam srce i ne}e ga pustiti.

D

gurni smo da }e naredni dolazak Deda Mraza biti jo{ lep{i i bogatiji i obradovati jo{ vi{e na{ih najmla|ih sugra|ana - rekao je Zoran Zate`i}. Z. L. S.

\or|o Nardove

ZA[TO ME NE VOLI

Pri~e iz „autobusa“

ada su ose}awa u pitawu, `ene su ~esto podlo`ne samoobmani i postaju zarobqenice sistema koji su same stvorile. Poznati italijanski psiholog \or|o Nardone smatra da gre{ke koje `ene prave u qubavi poti~u iz uloga koje su same sebi nametnule u okviru porodice, emotivne veze ili prilikom razvijawa sopstvene li~nosti. Te uloge nisu lo{e same po sebi, ali su zbog ~estog izvo| ewa na pozornici svakodnevnog `ivota postale pogre{ne.Nardone u svojoj kwizi predstavqa razlicite tipove `enskih samoobmana i ilustruje ih primerima. Njegove “junakiwe” nisu fiktivni likovi ve} `ene od krvi i mesa: neodoqiva zavodnica Vanesa, ratoborna amazonka Gracija, varqiva kameleonka Suzana, Marija, princeza koja qubi `abe uverena da }e se one pretvoriti u prin~eve, \or|ina dobra vila, Lucija je uspavana lepotica koja ~eka princa na belom kowu...Kroz ove interesantne, zabavne i pou~ne pri~e lako }ete prona}i odgovor kako da izbegnete qubavne zamke. @ene pre svega moraju da prepoznaju ulogu koju su preuzele i da je potom ostave za pozornicu, a `ivot da `ive vo|ene srcem i iskrenim osecawima.

I SLAVUJE UBIJAJU, ZAR NE? K

aziv filma ~uvenog ameri~kog re`isera Sidnija Polaka “Kowe ubijaju, zar ne?”, ~esto je lajt motiv i najkra}i mogu}i, ali najistinitiji zakqu~ak kada se konstatuje o~igledna nepravda. To je bio jedan od prvih gorkih komentara koji nedavno izgovorih nakon ispadawa Ivana Petro-

N

vi}a iz konkurencije za prvi glas Srbije. Elem, nije mala euforija u svetu popularne muzike i mladih kada je re~ o ovom {ou programu. Pokazalo se da nije dovoqno imati {kolovan glas, biti Karuzo me|u amaterima, imati glasovne mogu}nosti daleko ve}e od tri oktave, kojima ne raspola`u ~esto ni sami ~lanovi

`irija. Pokazalo se da nije uvek dobro biti najboqi i umeti sve, bar za jotu, boqe od drugih. Nije zbog lokal patriotozma, ni zbog pristrasnosti, ni zbog bilo ~ega {to bi tra`ilo “pomilovawe” za, ni krivog i ni du`nog peva~a, ali ispadawem ^a~anina iz trke, ovo takmi~ewe je definitivno sebe diskva-

lifikovalo u o~ima brojne publike, koja ipak, ima sluha za prave vrednosti. Iz komentara koje usput “pokupih” posle svega, videlo se da niko nije krio razo~arawe. Degradirawem {kolovanog glasa, koji bi naprotiv, ba{ zato morao da bude favorizovan radi podsticawa primera i nu`nosti obrazovawa i u ovoj sferi zabave, u dominantno diletantskim i {undu sklonim muzi~kim vodama, dogodilo se suprotno. Jo{ jednom je obrazovanom ~oveku gurnut prst u oko, a u vazduhu se nametnulo pitawe: “Pa, {ta }e ti {kola, za ovu “drmijadu” su ti potrebniji halteri?” Da li je ubedqiv izgovor da je tako “glasala” publika i ko jo{ veruje u neproverqivo? O~igledno eliminisawe konkurencije, vi{e nego prose~nom favoritu, koji se, usput prime}eno, pona{a u dobroj meri i kao doma}in (doma}ica) emisije, olak{ava se prolaz do vrha. Lako je {tr~ati na poko{enoj livadi. I, slavuje ubijaju, zar ne? Z. L. S.


23

DE^IJA STRANA

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

EKOLO[KI DANI U VRTI]U „BO[KO BUHA” ro{log meseca u vrti}u „Bo{ko Buha” realizovan je ekolo{ki projekat pod nazivom “Jesewa panorama Ov~arsko - kablarske klisure”. Koordinator projekta bila je vaspita~ica Katarina Kuzmanovi}, a u wegovoj realizaciji su u~estvovale sve ostale vaspita~ice, svi mali{ani koji idu u ovaj vrti} i wihovi roditeqi. - Do{li smo na ideju da sa roditeqima i decom prikupimo recikla`u i iskoristimo je za zanimqivu akciju. Od Grada smo dobili 5.000 dinara, a od na{e ustanove “Radost” sredstva za nabavku stiropora i krenuli smo u akciju - pri~a vaspita~ica Katarina. Uz pomo} maketara Mi{a, napravili su makete Ov~arsko-kablarske klisure i manastira, a od papira ptice, ribice, drve}e... Ekolo{ki dani u vrti}u “Bo{ko Buha” trajali su cele jedne sedmice, roditeqi su dolazi-

P

li u vrti} u 16 ~asova i dru`ili se sa svojim mali{anima u okviru ovih zanimqivih radionica. Pored dru`ewa i kvalitetno provedenog vremena, ova akcija imala je zna~ajan edukativni karakter. - Deci smo pokazali kako otpadni materijal mo`e da se iskoristi na dobar na~in. A, nakon odra|enog projekta, sada u vrti}u imamo maketu Ov~arsko-kablarsker klisure, koja }e nam koristiti da se deca upoznaju sa raznim geografskim i biolo{kim sadr`ajima - ka`e Katarina. Ona ve} 30 godina radi u vrti}u “Bo{ko Buha” i nagla{ava da je za sve te godine, prezadovoqna odnosom roditeqa prema ovaj ustanovi. Ona ka`e, da roditeqi verovatno prepoznaju trud i rad zaposlenih, pa se veoma ~esto i sami ukqu~uju u razne akcije, u `eqi da svojim mali{anima, ali i wihovim vaspita~ima {to vi{e pomognu. I. M.

Vi{e fotograija na sajtu www.cacanskiglas.rs

KAKO ^UVAMO PRIRODU?

Jana Bojovi}

Pavle Nenadi}

Ogwen Lazi}

Iva Nenadi}

Aleksa Melentijevi}

- Moramo da bacamo |ubre u kontejner.

- Ne smemo da bacamo sme}e i da zagadimo prirodu.

Ne treba da palimo vatru napoqu.

- Sme}e na vaqa da se baca u dvori{te i na ulici, nego u kantu.

- Ne smemo da bacamo |ubre u prirodu. Mora u kontejner!

Du{an Radojkovi} - Ja sam nau~io da moram da bacam sme}e u kantu.




26

REPORTA@A

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

PRI^E IZ AMERIKE ni“ su kao za osredwu vojsku. I nikakav problem nije da kupite lova~ku pu{ku, bokericu, vin~esterku, koju god vrstu `elite... Ne treba vam ni potvrda, ni dozvola, ni{ta. Samo poka`ete li~nu kartu, date novce, a za daqe vi odgovarate. E, sad, da li je ta liberalna prodaja oru`ja kriva za masakre koji se de{avaju po wihovim {kolama i na drugim mestima, drugo je pitawe... NIJAGARA Kako mo`e da se ose}a Srbin kada se na|e na jednom od najpose}enijih mesta na severnoameri~kom

su zato dosta {iroka, u minuti „obaraju“ 168 hiqada kubnih metara vode koja se „seli“ u jezero Ontario. Do ovog mesta ona dolazi preko jezera Iri, koje je ve}e od Jadranskog mora i koje u du`ini od 56 kilometara „prati“ reku Nijagaru. Zanimqivo je da voda na Nijagari nikada ne prestaje da te~e, ~ak ni u ledenim danima. Jedino se 1912. godine stvorila ledena pokorica, ali je voda i ispod tog pokriva~a neprestano tekla. Nijagarini vodopadi predstavqaju prirodnu granicu izme|u SAD i Kanade, oko koje se nekada, kada je Kanada bila

kontinentu, a tamo ga sa~eka monumentalni spomenik posve}en Srbinu? Srce da isko~i od ponosa i sre}e. Ni svesni nismo koliko veliki nau~nik i ~ovek je bio taj Nikola Tesla. Kada milioni turista godi{we, koji posete Nijagarine vodopade moraju da pro|u pored spomenika Srbinu koji je zadu`io svet svojim vizijama, ako ni{ta drugo, moraju da pitaju {ta je taj ~ovek bio po nacionalnosti. Naravno, i ovoga puta se neko drugi setio, pa je spomenik Tesli na ameri~koj strani Nijagarinih vodopada podignut 2006. godine. Sam naziv „Nijagara“ poti~e od Indijanaca koji su bili naseqeni u ovoj oblasti, i na wihovom jeziku zna~i „voda koja grmi“. A, da grmi, grmi. Nije ni ~udo, s obzirom da tri odvojena vodopada, koja su visoka oko 55 metara, ali

britanska kolonija, ~ak i ratovalo. Kanadski deo Nijagare je u obliku potkovice i sa te strane se pru`a mnogo boqi pogled i uvid u ono {to ovi vodopadi mogu i {to predstavqaju. Na kanadskoj strani se ~ak nalazi i jedan stub, sli~an „Geneksovoj“ kuli na Novom Beogradu, uz i niz koji se non - stop di`e i spu{ta spoqni lift u obliku bube i iz kojeg se pru`a najboqi pogled na ovaj divan prirodni fenomen. Atrakcija Nijagare je i brodi} koji neprestano vozi turiste u samo podno`je vodopada, i koji je stalno pun putnika, koji, iako su opremqeni kabanicama i ~izmama, redovno sa broda izlaze mokri. Koliku silu poseduju ovi vodopadi govori i ~iwenica da brod nema {anse da podno`ju vodopada pri|e bli`e od 100 metara, jer, iako

motor radi punom snagom, vodena sila mu, jednostavno, ne dozvoqava da daqe ide, nego brod radi i stoji u mestu. Naravno, kakvo bi to turisti~ko mesto bilo, ako ne bi imalo suvenire. A, kao i svuda, i ovde su skupi. Od najeftinijih magneta za fri`idere koji ko{taju oko dva dolara, preko ka~keta od 15 do 20 dolara, pa sve do dukserica od skoro 50 ameri~kih „zelemba}a“. Ipak, treba li napomiwati da je i u ovim radwama gu`va? NBA Volimo sebe, posledwih godina i bez razloga, da na-

Mo`da je i ekonomija doprinela toj histeriji, jer nije zanemarqiva ~iwenica da je hala bila rasprodata ~itavu godinu unapred kada je on igrao u Klivlendu, kao {to nije zanemarqiv ni prihod od prodaje suvenira. Sada Klivlend ima modernu halu, ali tim, definitivno, nema. Kako ka`u navija~i „Kavaqera“, wihov tim ima budu}nost, ali, to }e se tek videti. Bilo kako bilo, Indijana je to ve~e slavila vrlo lako, pa ~ak i ubedqivo. Me|utim, to kao da nikoga nije zanimalo. Amerikanci na utakmice NBA lige dolaze da jedu,

na Qubi}u. Ipak, tu vas spa{ava ~iwenica da se pod svodovima dvorane nalazi ogroman ekran sa sve ~etiri strane, pa vam ni{ta ne mo`e proma}i. A, onima koji se nalaze pored terena, i za ~ije karte treba izdvojiti i nekoliko storina dolara svakako da ni{ta ne mo`e proma}i. [ta tek re}i za onih nekoliko posetilaca koji izdvoje pare da bi kupili mesta pored terena, i to izme|u klupe sa rezervnim igra~ima i zapisni~kog stola. Ko zna koliko te karte ko{taju, ali bih voleo da neko Du{ku Vujo{evi}u objasni da }e publika sedeti izme|u wega i delegata. Tu ni dolari ne poma`u. Kad smo ve} kod Vujo{evi}a, voleo bih da vidim da neko na Partizanovu evroliga{ku utakmicu do|e pred kraj prvog poluvremena, a upravo se to de{ava na NBA utakmici. Jasno je da tu i takvu publiku ne zanima mnogo ko{arka, ve} provod, hrana i pi}e. Zbog wih se na svim sektorima na tribinama nalaze konobari kod kojih mo`ete naru~iti {ta }ete da jedete i pijete, a oni }e vam sve to doneti na velikom poslu`avniku. Nema ni govora da se, kao kod nas zabrani

zivamo „zemqom ko{arke“. [ta onda da ka`u u Americi? NBA liga je, verovatno, najve}i cirkus na svetu. Kako i da ne bude kad gledaocima, i u dvorani i pored malih ekrana pru`a vrhunski {ou i predstavu kakva se u Evropi ne vi|a suvi{e ~esto. ^ini se da je tamo sve bitnije od igre. Ipak, zna se ko je na prvom mestu. Wegovo veli~anstvo dolar, odnosno, zarada. Va{ reporter je prisustvovao utakmici klivlendskih „Kavaqera“ i „Pacera“ iz Indijane. Na prvi pogled ni{ta posebno i ni{ta spektakularno. Na prvi pogled... Takvu produkciju, takav vatromet animacije, taj {ou treba videti i do`iveti. Ko{arka{ki klub iz Klivlenda je halu izgradio pre nekoliko godina i nalazi se u centru grada, Do tada su svoje utakmice igrali u nekoliko desetina miqa udaqenom Akronu, koji je poznat po tome {to je u wemu ro|en Le Bron Xejms, jedna od najve}ih zvezda NBA lige, a do pre nekoliko godina glavna zvezda „Kavalirsa“. Wegov prelazak u Majami je do`ivqen kao izdaja ravna Stojkovi}evom prelasku u Partizan, pa je ~ak zapaqena i wegova slika na jednoj zgradi u centru grada, visoka nekoliko spratova.

piju i da se zabavqaju, a ako wihov tim pobedi, utoliko boqe. Ako ne... pa, Bo`e moj. Slede}a utakmica je za dan ili dva. Najeftinije karte za ove utakmice ko{taju 25 dolara, a sa wima }ete se smestiti na vrh tribina, {to bi, otprilike, zna~ilo kao kad bi gledali ko{arka{e „Borca“ gledali od Doma

to~ewe alkohola, jer je tu i najve}a zarada. Pivo se, ~ak, prodaje u plasti~nim fla{ama od pola litra, ali nikome ne pada na pamet da nekoga ga|a sa tim. Osim jela, pi}a, i stalnog {etawa publike, pa`wu sa utakmice vam skre}u i mnogobrojni semafori, kajroni koji se ispisuju na kru`nim tokovima oko

tribina, kao i ve} pomenuti semafor. Po`eqno je i da pauza bude {to vi{e. Na parket odmah kre}u „~irlidersice“, maskote i razni drugi animatori, a brojne nagrade za publiku dele ~ak i tinejxeri koji se kre}u me|u navija~ima. Nagrade su loptice, dresevi i majice, naravno, sve sa znakom kluba, koji se, ~ak i ispaquju iz adekvatnih pu{aka, a dodatno atmosferu podi`e i interna televizija koja svojim mnogobrojnim idejama animira publiku sve do granice vriska. Za sve to je neophodna vojska qudi, jer, jednu obi~nu utakmicu „pokriva“ wih vi{e od 500. Po~ev od momaka na parkingu, preko prodavaca karti, qudi u prodavnicama suvenira, hostesa na svakom nivou, konobara, ~irlidersica, animatora raznih vrsta... Novac od jedne utakmice, direktno ili indirektno prima, dakle, vi{e od dve hiqade qudi. Sve se to pla}a od karti, prodaje suvenira, hrane i pi}a, ali i prodaje lo`a u hali. A, lo`e su pravi apartmani, sa sve kupatilima i sobama u koje se donose {ampawac i kavijar po `eqi, i koje, po pravilu, kupuju firme kako bi i na taj na~in animirali svoje poslovne partnere, sve zarad boqih poslovnih ugovora i dogovora. Kona~no, gde je tu ko{arka? Na parketu, ali, od odlaska Le Brona, ~ini se ne na Klivlendskom. Prva zvezda tima je Kajv Irving, od kojeg, kako ka`u, mnogo zavisi igra „Kavaqera“, ali, na{oj publici je poznatiji brazilac Vare`ao, ~upavi centar kovrxave kose, za koga Srbi imaju samo re~i hvale, jer je, kako ka`u, u vreme dok je Pavlovi}, Srbin iz Crne Gore, igrao za Klivlend, redovno sa wim dolazio na dru`ewa u srpsku zajednicu. Sumornu sliku sporta u Klivlendu dopuwuju jo{ dva, Amerikacima omiqena sporta, i wihovi klubovi, ~iji se stadioni nalaze u blizini ko{arka{ke hale i sa gradskom lukom predstavqaju jednu, mo`da i sportsku celinu ovog grada. Re~ je o „Indijancima“, bejzbol klubu iz Klivlenda, koji tavori „tamo negde“, u dowem delu tabele nacionalne lige, isto kao i klub ameri~kog fudbala, „Brauns“, koji, ipak, pola`u nadu u nedavnu promenu vlasni{tva nad klubom. Do tada, sportski pozdrav. Goran Trifunovi}


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

27

GORWI MILANOVAC

POSETA DE@URNIM SLU@BAMA

POGRE[NA ADRESA?

PRVA BEBA KASNILA

PREISPITIVAWE PRIVATIZACIJE? Radnici preduze}a „Metal Seko“ iz Gorweg Milanovca, sastali se sa predsednikom op{tine Gorwi Milanovac i izneli zahtev da se preispita proces privatizacije u wihovoj firmi ko 30 radnika gorwomilanova~ke firme koja je oti{la u ste~aj pro{le godine do{lo je u prostorije op{tine Gorwi Milanovac i uz prewu

O

Predsednik op{tine tradicionalno, tokom novogodi{we no}i posetio de`urne slu`be u Gorwem Milanovcu i uru~io prigodne poklone osetom predsednika op{tine, u no}i koja ozna~ava prelaz izme|u stare i nove godine, bili su po~astvovani radnici na hirur{kom odeqewu gorwomilanova~ke bolnice, zaposleni u gorwomilanova~koj Hit-

P

noj pomo}i, pripadnici vatrogasne jedinice, Policijske stanice, kao i de`urni u gorwomilanova~kom garnizonu. Poseta prvoro|enoj bebi je morala malo da sa~eka, jer je prva ovogodi{wa beba u op{tini Gorwi Milanovac ro|ena tek na prelazu od tre}eg na ~etvrti januar, a ponosna majka lepe devoj~ice je Marija Mati}. - Raduje nas podatak koji nam je izneo na~elnik Dragan Peri{i}, a koji govori da je tokom protekle godine u gorwomilano-

va~kom porodili{tu ro|eno 15 beba vi{e nego tokom 2011. godine. Nadamo se da je ovoj ~iwenici doprineo i podatak da na{a op{tina svaku novoro|enu bebu nagra|uje sa 30 hiqada dinara, dok se u {est mese~nih rata obezbe|uje ista suma za nabavku opreme za dete. Naravno, svaka prvoro|ena beba, kao {to je ovogodi{wa devoj~ica bi}e nagra|ena sa posebnih 30 hiqada dinara - istakao je predsednik op{tine ovom prilikom. G. T.

ODLAZAK ARHITEKTE

PREMINUO BO@IDAR PETROVI] KIFLA

Krajem godine, u Gorwem Milanovcu, u 91. godini, preminuo ~uveni arhitekta Bo`idar Petrovi} Kifla ovodom smrti arhitekte Petrovi}a, Op{tina Gorwi Milanovac je organizovala komemoraciju, kojoj je prisustvovao veliki broj po{tovalaca lika i dela Bo`idara Petrovi}a. Na komemoraciji su govorili predsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mir-

P

kovi}, magistar Tihomir Obradovi}, arhitekta Miodrag Mijo Damjanovi} i istori~ar umetnosti iz Gorweg Milanovca Rado{ Ga~i}. Svi su znali ko je Bo`o Petrovi}, ali mnogi nisu znali da je on glavni arhitekta Gorweg Milanovca, odnosno da je on na{em gradu dao dana{wi izgled. Bo`o Petrovi} je [umadiju u arhitektonskom obliku predstavio kao pravu [umadiju, a narodu ovog kraja omogu}io da u svojim domovima `ivi kao pravi, izvorni, autenti~ni [umadinci. Bo`idar Petrovi} je bio profesor arhitektonskog fakulteta u Beogradu, a ro|en je 15. jula 1922. godine u Di}ima kod Qiga. Za izgradwu fabrike duvana u Bejrutu, 1955. godine, profesor je nagra|en, kao {to je bio slu~aj i sa Ministarstvom za nauku i tehnologiju, 1998. godine, kada je dobio priznawe za ukupan doprinos u neimarstvu. Profesor Petrovi} je i dobitnik nagrade Etnografskog muzeja, a povodom 100 godina ove ustanove. Naravno, ne treba ni napomiwati da je Bo`idar Petrovi} bio i dobitnik nagrade „Zlatna plaketa Takovski ustanak“, koja je i najve}e op{tinsko priznawe - istakao je ovom prilikom predsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi}. G. T.

{trajka gla|u zahtevalo da se re{i wihov problem. - Kona~ni ste~aj na{e firme je bio pro{le godine, a {to pred redovnim, {to pred privrednim sudom ovaj proces se provla~io od 1998. do 2003. godine. Nas 60 radnika je ostalo da nismo naplatili nijedan dinar, niti smo ostvarili bilo kakva prava, pa smatramo da nam neko u ~itavoj ovoj pri~i treba pomo}i - rekao je predstavnik radnika Slavi{a Ga~anovi}.

Predsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi} je istakao da lokalna samouprava razume probleme zaposlenih i da }e pomo}i, koliko je u wihovoj mo}i. - Op{tina nema sredstva da nadomesti plate i nadoknade zaposlenima u biv{oj firmi, ali ima obavezu da im pomogne u borbi za ostvarivawe svojih prava. Koliko se mo`e zakqu~iti na osnovu izjava i papira ura|en je veliki propust u papirologiji tokom ste~aja firme, pa je sada to

jako te{ko nadoknaditi. Ipak, nadam se da }emo zajedni~kom saradwom uspeti u nameri da svim radnicima bude adekvatno nadome{teno ono {to im se duguje - rekao je Mirkovi}. Sa predsednikom op{tine slo`io se i advokat zaposlenih Vladimir ^oli}, koji je priznao svoju krivicu u propustu oko papirologije, ali i napomenuo da }e se u narednim danima ta gre{ka ispraviti. G. T.

NOVA GODINA STIGLA I U GORWI MILANOVAC

DO^EK SA ALEKSANDROM RADOVI] Na Gradskom trgu u Gorwem Milanovcu, preko 10 hiqada posetilaca ispratilo staru i do~ekalo Novu godinu uz zvuke pesama poznate kantautorke Aleksandre Radovi} ladno vreme nije spre~ilo me{tane Rudni~ko takovskog kraja da se u velikom broju okupe na Gradskog trgu u Gorwem Milanovcu i posledwe trenutke stare i prve sekunde Nove godine isprate uz pesme Aleksandre Radovi}. Pre we, na bini su nastupili polaznici Pred{kolske ustanove „Sunce“ iz Gorweg Milanovca, sa predstavom „Zimski praznici“. Dram-

H

ska radionica gorwomilanova~kog Kulturnog centra je nastupila sa predstavom „[ape u snegu“, a publici se predstavio i de~ji gradski hor „Raspevani cveti}i“ pod rukovodstvom Sla|ane Popov. U~enici gorwomilanova~ke Gimnazije su nastu-

pili sa delom „Opijajte se qubavqu i muzikom“, kola`nim programom koji su oni sami odabrali, dok je nekoliko dana pre Nove godine bina bila „otvorena“ za gorwomilanova~ku grupu „San{ajn“, kragujeva~ki „TNT bend“ i plesni klub „Domingo“. G. T.


28

LU^ANI

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

U DOMA]INSTVU RADA DRAGOVI]A, PROIZVO\A^A JAGODE IZ ROGA^E Draga~evci, koji su nekada bili prepoznatqivi po proizvodwi vrlo kvalitetnog krompira, danas se sve ~e{}e okre}u gajewu jagode. U proteklih pet godina ova vo}na vrsta za wih je postala nova uzdanica. Za razliku od drugih poqoprivrednih proizvoda, jagoda posti`e odli~nu cenu i ima dobru pro|u na tr`i{tu. Uprkos problemima sa kojima se susre}u, `iteqi Roga~e u proteklih nekoliko godina zabele`ili su odli~ne rezultate u ovom sve popularnijem vidu proizvodwe. Me|u prvima krenuli su u ovaj zahtevan, ali, kako se pokazalo, i profitabilan posao. Zahvaquju}i izuzetnom kvalitetu, wihova jagoda polako i sigurno osvaja rusko i evropsko tr`i{te. Iako je prethodna godina bila izrazito su{na, proizvo|a~i jagode u ovom planinskom seocetu nisu posustali u svojim stremqewima. Vodu koja je bila neophodna biqkama dovozili su svakodnevno iz drugih podru~ja, kako bi proizvodni ciklus doveli do kraja uprkos uve}awu tro{kova. ridesetdvogodi{wi Rade Dragovi}, iz Roga~e, otpo~eo je proizvodwu jagode pre pet godina. U wegovom sedmo~lanom doma}instvu poqoprivreda je osnovni izvor prihoda. Novom vidu proizvodwe prethodilo je, kako ka`u u ovoj porodici, sva{tarewe. Bavili su se proizvodwom krompira, maline, {qive i pomalo sto~arstvom. Sve skupa nije davalo toliko dobre efekte kao proizvodwa jagode, jer su cene tih proizvoda bile niske i nestabilne. Jagoda je postala wihova trajnija orijentacija, jer se pokazalo da iz sezone u sezonu posti`e standardno dobru cenu. - Jagodu smo po~eli da sadimo me|u prvima na ovom podru~ju. Od samog starta pratili smo savremene tehnologije, koje se primewuju u poqoprivredno razvijenijim zemqama sveta. Rezultati nisu izostali, pa su i drugi poqoprivrednici iz Roga~e i okolnih sela krenuli na{im stopama, {to je doprinelo laganom omasovqavawu ove proizvodwe. I u pro{loj godini, na{a jagoda je postigla odli~nu cenu, jer ona zbog specifi~nih agroekolo{kih uslova stasava petnaestak dana kasnije nego u drugim delovima Srbije. Kilogram na{e vrlo kvalitetne jagode za inostrano tr`i{te kupci su pla}ali od 200 do 230 dinara, {to je veoma povoqno uprkos uve}anim izdacima u proizvodwi - ka`e Rade Dragovi}, nagla{avaju|i da su u pro{loj ekstremno su{noj godini ostvarili prinos od 25 tona po hektaru, {to je za svaku pohvalu, ako se uzmu obzir prisutni problemi u vodosnabdevawu. Iako u Roga~i postoje dva ili tri mawa seoska vodovoda, tokom letwih meseci nema dovoqno vode za pi}e, pa se o navodwavawu useva ne mo`e ni govoriti. Ovaj goru}i problem poqoprivrednici su u prethodnom periodu premo{}avali dovijaju}i se na razli~ite na~ine, ali naj~e{}e dovoze}i vodu sa drugih, i to veoma udaqenih podru~ja. To je bio jedini na~in da odr`e svoje zasade i sa~uvaju ulo`eno. Re~ je o vrlo skupoj proizvodwi, jer se bez kavalitetnog sadnog mate-

PROFITABILNA I SIGURNA PROIZVODWA

T

rijala, folija, dobrog |ubriva i zalivnog sistema “kap po kap� ne posti`u dobri efekti. Kako isti~u Dragovi}i, Rade i wegov ~etiri godine mla|i brat Vladan, najve}i ograni~avaju}i faktor za proizvo|a~e jagode u Roga~i je nere{eno navodwavawe. Kada bi taj problem mogli da re{e, postigli bi jo{ boqe rezultate. U 2011. godini Dragovi}i su dostigli prinos od 40 tona jagode po hektaru, {to ih je u~vrstilo u uverewu da problem navodwavawa pod hitno moraju razre{avati. S obzirom da kopawe arterskih bunara i pronala`ewe novih izvori{ta mnogo ko{taju, ni jedan od poqoprivrednika wihovog sela ne bi mogao samostalno da iznese ovakvu investiciju. Ovi mladi i uzorni doma}ini smatraju da se jedino zdru`enim snagama mogu izboriti sa ovim problemom.

OGRANI^AVAJU]I FAKTORI NEDOSTATAK VODE I LO[I PUTEVI Osim nedostatka vode za navodwavawe, Roga~a ima i lo{e puteve, {to u bitnoj meri ote`ava plasman wihovog proizvoda. Jagoda je osetqiva vo}na vrsta, pa su zbog lo{ih puteva, proizvo|a~i prinu|eni da sopstvenim vozilima robu prevoze do drugih mesta, u kojima se ona pretovara u kamione kako bi neo{te}ena krenula na zahtevna tr`i{ta Ruske Federacije, Austrije ili Crne Gore. A sve bi bilo daleko lak{e, a naravno, i jeftinije, da imaju boqe saobra}ajnice. Putna mre`a u ovom selu je u vrlo lo{em stawu, jer se godinama putevi ne odr`a-

vaju. Sada kada su im najpotrebniji, jer se proizvodwa jagode {iri, nisu u stawu da samostalno izdvoje zna~ajnija sredstva za wihovo obnavqawe. Dragovi}i trenutno proizvode jagodu na povr{ini od dva hektara. Da imaju re{en problem navodwavawa i boqu saobra}ajnu komunikaciju, vrlo brzo bi krenuli u pro{irivawe proizvodwe. Sigurni su da mogu vi{e i boqe, jer svi odrasli ~lanovi porodice podjednako u~estvuju u procesu proizvodwe. Sve se bazira na slozi i dogovoru, {to i jeste osnovna formula sigurnog uspeha, tvrde u ovom naprednom doma}instvu.

PO SAVRAMENIM STANDARDIMA I ZAHTEVIMA KUPACA Za zna~ajnije o`ivqavawe proizvodwe na ovom podru~ju, prema vi|ewu Dragovi}a, bilo bi dobro da se neko od do-

ma}ih proizvo|a~a pozabavi proizvodwom zdravog, bezvirusnog, sertifikovanog sadnog materijala, jer za sada skupe sadnice jagode dobijaju iz Italije i Holandije po veoma visokoj ceni. Iako proizvo|a~i u inostranstvu sadnicu jagode dobijaju po ceni od tri do pet evrocenti, kod nas je ona vi{estruko skupqa i naj~e{}e se kre}e oko 25 evrocenti. - Mi praktikujemo da deo sadnica samostalno proizvedemo i to o`iqavawem jagoda, ali za takve `ivi}e jagode ne dobijamo povra}aj sredstava od dr`ave. Zbog toga i smatramo da bi trebalo da se i na na{em podru~ju neko ozbiqnije pozabavi ovom vrstom proizvodwe, kako bi na{i proizvo|a~i mogli da dobiju sertifikovani sadni materijal po daleko povoqnijoj ceni. U tom slu~aju koristili bi i subvencije dr`ave, {to je za svakog poqoprivrednika itekako zna~ajno ka`e Rade Dragovi}. U ovom poqoprivrednom gazdinstvu smatraju da proizvodwa jagode ima perspektivu i da }e ova vo}na vrsta u draga~evskim selima do`iveti pravu ekspanziju tek narednih godina. Jagoda iz godine u godinu bele`i standardno dobru cenu. Tra`wa za wom raste i {to je najva`nije proizvodi se za strano tr`i{te. Re~ je o zahtevnijim kupcima, pa su i svi oni koji se bave ovim poslom prinu|eni da neprekidno prate savremene svetske tendencije i osavremewavaju proizvodwu. Ipak, da bi sve bilo po visokim svetskim standardima, problemi navodwavawa i lo{ih puteva moraju biti razre{eni {to skorije, zakqu~uju Dragovi}i.


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

29

LU^ANI

PREDSTAVNICI LU^ANSKE OP[TINE POSETILI ROGA^U

Selo Roga~a je tek krajem 2012. godine dobilo status mesne zajednice. Iako govorimo o najmla|oj mesnoj zajednici na podru~ju lu~anske op{tine, entuzijazma ima na pretek. ^lanovi novoformiranog Saveta uveliko brinu o problemima sa kojima se `iteqi Roga~e bore godinama i poku{avaju da na|u pravi put za wihovo razre{ewe. Nije bilo lako izboriti se za novi status, ali sada, kada je to postignuto, ne postoje razlozi da se ne krene put poboq{awa `ivotnih uslova i u ovom delu Draga~eva, istaknuto je u razgovoru koji su sa predstavnicima lokalne vlasti nakon novogodi{wih praznika vodili poqoprivrednici ovog draga~evskog sela.

Roga~i `ivi oko dvesta me{tana. Ovo selo ima idealne uslove za vo}arsku i sto~arsku proizvodwu. Uprkos tome, mnogi qudi su u proteklih desetak i vi{e godina napu{tali svoja ogwi{ta u potrazi za boqom zaradom i vi{im `ivotnim standardom. Dok su vladale boqe ekonomske prilike, ve}ina `iteqa se bavila poqoprivredom kao dopunskim vidom prihoda, jer su uglavnom bili zaposleni u okolnim gradovima. Zatvarawem fabrika,

U

PROBLEMI POQOPRIVREDNIKA

NISU NERE[IVI!

bili su prinu|eni da se ozbiqnije posvete poqoprivredi, ali to u ve}ini slu~ajeva nije donelo rezultate, ve} samo lagano odumirawe sela. Oni koji su ovde opstali, smatraju da im nedostaje samo malo potpore da trajno poboq{aju svoje uslove `ivota i rada. U proteklih pet godina proizvodwa jagode je o`ivela ovaj kraj. Kupci ove sve cewenije vo}ne vrste svake sezone nanovo dolaze, {to potvr|uje da je kvalitet wihovog proizvoda na odgovaraju}em nivou. ^iwenica da sve proizvedene koli~ine jagode odlaze na strano tr`i{te najboqe govori o tome kakvi su proizvo|a~i. Osim jagode, u Roga~i se gaje i druge vo}ne kulture. Tu je i proizvodwa krompira. Postoji i jaka sto~arska tradicija. Ipak, prema vi|ewu ovih vrednih poqoprivrednika, wihove planove, a tako|e i rezultate, najvi{e remete nedostatak vode za navodwavawe i lo{a putna infrastruktura. Problem navodwavawa je do{ao do izra`aja, jer su sve ~e{}e su{ne godine. Tu je i dugogodi{wi problem lo{ih puteva, a zna se da bez dobre saobra}ajne ko-

munikacije nema ni velikog boqitka na poqu privrede. Upravo o ovim, a i drugim problemima razgovarali su me{tani Roga~e sa Mladomirom Sretenovi}em, predsednikom op{tine Lu~ani, i Milojkom Panteli}em, direktorom Direkcije za izgradwu, tokom vi{e~asovnog dru`ewa.

[ANSA ZA PREPOROD SELA Dvadesetjednogodi{wi Darko Milivojevi} ka`e da mnogo voli selo. Iako je zavr{io Tehni~ku {kolu u ^a~ku, posao nije tra`io, jer ga je, od kako zna za sebe, privla~ila poqoprivreda. Iako u seoskom doma}instvu posla ima mnogo, to mu te{ko ne pada, jer upravo takav `ivot voli. Milivojevi}i se proizvodwom jagode bave ve} tri godine. Po~eli su od malih parcela, a sada pod jagodom imaju 60 ari. Kako isti~u, ovaj vid proizvodwe im donosi solidnu zaradu, ali je pro{la sezona bila posebno te{ka zbog nedostatka vode. Mnogo su se mu~ili, ba{ kao i svi poqoprivrednici u ovom kraju, jer su vodu obezbe|ivali jako te{ko.

ENTUZIJAZAM KOJI OSVAJA Mladomir Sretenovi}, predsednik Op{tine, ka`e da je odu{evqen dobrim entuzijazmom mladih, ali i starijih poqoprivrednika u Roga~i. - Wihova `eqa da definitivno pobede sve probleme, sa kojima se nose godinama, ogromna je i zaslu`uje da se ostvari. Iako smo svesni ~iwenice da sredstava u buxetu nema dovoqno za sve ono {to bismo mi `eleli da uradimo, ulo`i}emo maksimum napora da ovim qudima pomognemo u razre{avawu `ivotnih problema. Kada neko posti`e dobre proizvodne rezultate u ovako te{kim uslovima privre|ivawa, u svakom slu~aju zavre|uje svaki mogu}i vid podr{ke - isti~e Sretenovi}, preciziraju}i da }e lokalna samouprava nastojati da obezbedi stru~nu i svaku drugu podr{ku u granicama objektivnih mogu}nosti u izradi i realizaciji malih projekata navodwavawa. Po{to je otvarawe novih bu{otina isuvi{e velika investicija za poqoprivrednike, lokalna samouprava }e prite}i u pomo} anga`ovawem svojih stru~nih kadrova i raspolo`ive mehanizacije javnih preduze}a, kako bi se {to pre obezbedila voda za navodwavawe poqoprivrednih kultura. Istovremeno, trebalo bi tragati za novim izvori{tima, {to tako|e zahteva anga`ovawe stru~waka. - Raduje me {to su proizvo|a~i jagode u ovom selu spremni da unapre|uju tehnologiju proizvodwe u pravcu kako to struka i nauka savetuju. Vidim da su shvatili da tajna uspeha le`i u udru`ivawu, {to i jeste jedini na~in zajedni~kog nastupa i opstanka na tr`i{tu. Mi smo spremni da im pru`imo i pomo} oko organizovawa udru`ewa ili asocijacija proizvo|a~a jagode, putem kojih }e na zdravim osnovama omogu}iti dobar plasman proizvoda, kao i podjednako dobre uslove za sve svoje ~lanove, po~ev od prvog do posledweg - rekao je predsednik Op{tine.

Nekada su i po vi{e puta dnevno morali da je dovoze iz drugih mesta, kako bi sa~uvali svoje zasade. Upravo zbog toga, ono o ~emu ma{taju svi u ovom selu, velika je i Darkova `eqa, jer shvata da razre{avawem problema navodwavawa Roga~a dobija novu perspektivu i realnu {ansu za preporod poqoprivrede. - Od poqoprivrede i danas mo`e da se `ivi, ali je potrebno da se taj posao voli. Mi koji `ivimo za selo, najboqe znamo koliko truda je neophodno ulo`iti da bi se podigla proizvodwa i obezbedilo tr`i{te. Sada, kada imamo sigurne kupce, moramo se maksimalno anga`ovati da obezbedimo vodu za na{e zasade. Do sada nam je u na{im nastojawima nedostajala podr{ka, ali se sada nadamo da }emo sve {to nas ti{ti razre{iti uz pomo} lokalne samouprave, jer, kako se ve} pokazalo na kraju prethodne godine kroz rebalans buxeta, nova optinska vlast ima sluha za poqoprivredu - isti~e Darko Milivojevi}, dodaju}i da su i poqoprivrednici voqni da u granicama mogu}nosti u~estvuju u realizaciji projekata koji mogu doneti dobrobit selu. Darko dodaje da u ovom selu kubure i sa nedostatkom pija}e vode, jer su stari vodovodi zapu{teni i nemaju tokom leta dovoqne koli~ine vode, ali se nada da }e zahvaquju}i anga`ovawu nadle`nih u Op{tini problem biti uskoro razre{en. Iako je svestan da u uslovima ekonomske krize ne mogu ra~unati da }e asfalt brzo do}i do wihovih domova,

nada se da }e bar glavni putni pravci biti osposobqeni za normalnu komunikaciju. Bez dobrog puta, retko ko `eli da `ivi na selu. Kada se poboq{aju ti elementarni uslovi, Darko smatra da }e i vi{e mladih svoju perspektivu videti upravo u rodnom kraju. U prethodnim godinama veliki problem su imali u oblasti plasmana poqoprivrednih proizvoda. Posustalo zadrugarstvo je ostavilo prazan prostor u kome su se svi te{ko snalazili. Poqoprivrednici, koji znaju da proizvedu kvalitetnu robu, lo{e su se snalazili u wenom plasmanu, pa su vrlo ~esto bili i `rtve prevare. Od nedavno poqoprivrednicima ovog kraja poma`e relativno mlada i mala zadruga. Svi weni ~lanovi su ravnopravni i podjednako brinu o zajedni~kom interesu.

RZAVSKA VODA U OVOJ GODINI Milojko Panteli}, direktor JP “Direkcija za izgradwu�, smatra da je ova nova mesna zajednica nastala kao rezultat objektivne potrebe me{tana Roga~e da napokon razre{e svoje probleme, jer se godinama unazad slabo ulagalo u neophodnu seosku infrastrukturu. - Ovde jeste glavni problem pija}a voda, ali za opstanak ovih seoskih doma}instava jeste va`na i ona druga tehni~ka, koja slu`i za navodwavawe poqoprivrednih kultura. Oni se mu~e za vodu, imaju lokalne seoske izvore, koji su malih

kapaciteta i nedovoqni su da podmire wihove potrebe. Do sada smo uspeli da uradimo 1.600 metara glavnog voda, koji }e vodu sa Rzava dovesti i na ovo podru~je. Na prole}e }emo nastaviti radove, kako bi se uradila razvodna mre`a do svakog doma}instva. Za zavr{avawe ovog posla nam je neophodno jo{ tri meseca, ali ra~unamo na dobru saradwu me{tana. Ova investicija ne}e ko{tati mnogo vi{e me{tane ovog sela, nego {to je ko{tala ostale gra|ane na bilo kom drugom podru~ju gde smo to ve} zavr{ili. Nedostaju}a sredstva bi}e obezbe|ena iz buxeta, pa }e i ovaj deo Draga~eva imati kvalitetnu pija}u vodu. [to se ti~e tehni~ke vode, mi smo u buxetu opredelili sredstva za male projekte navodwavawa, za proces istra`ivawa potencijalnih izvori{ta, pa mogu ra~unati i na tehni~ku i na finansijsku pomo}, kako bi zajedni~kim snagama obezbedili vodu za zalivawe - rekao je nakon razgovora sa poqoprivrednicima direktor Panteli}. Kako su obe}ali predstavnici lokalne samouprave, u narednom periodu, ta~nije ~im vremenski uslovi dozvole, mora se pristupiti sanirawu putne mre`e, jer je situacija alarmantna. Ono {to je mogu|e uraditi u ovoj godini, s obzirom na ograni~ena buxetska sredstva, jeste kvalitetnije odr`avawe puteva, redovno nasipawe i kopawe kanala. Asfaltirawe }e najverovatnije morati da ~eka neka boqa vremena.


30

REGION

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

MANIFESTACIJA „ARIQSKE ZIMSKE RADOSTI“ UPOTPUNILA DE^IJI RASPUST anifestacija „Ariqske zimske radosti“ koja ima tradicionalni karakter odr`ava se pod pokroviteqstvom Skup{tine op{tine Ariqe, od 8. do 13. januara. Deca, tokom zimskog raspusta, svoje slobodno vreme mogu da provedu na kreativan i zanimqiv na~in, ako se odlu~e da u~estvuju u nekom od ponu|enih programa. Svoju kreativnost mogu pokazati na likovnoj ili foto radionici, ili nau~iti ne{to o industrijskom dizajnu. Za one koji vole muziku i imaju talenta za pevawe, bi}e organizovano takmi~ewe u pevawu, a za qubiteqe sportskih disciplina bi}e odr`ano takmi~ewe u basketu u {utirawu trojki, turnir u stonom tenisu, odlazak na skijawe na Zlatar, i plivawe u Ov~ar Bawu. Za filmofile je pripremqen bogat filmski sadr`aj, a za najmla|e maskenbal. Programima iz oblasti kulture, pozori{nom predstavom „Nije lako Deda Mrazu“ i pesni~kom ve~eri, zaokru`ena je raznovr-

M

SADR@AJ ZA RAZLI^ITE INTERESE

sna ponuda sadr`aja tokom ovogodi{we manifestacije. Na pesni~koj ve~eri predstavqen je Zbornik mladih po`e{kih pesnika, koji nosi naziv „Pesme iz magle“. Ideja o kolektivnoj zbirci mladih ovog grada nastala je 2011. u okviru projekta Balkan – ku}a razlike. @eqa za literarnim kreacijama do-

prinela je nastanku neformalno umetni~ke grupe “Trag na Drumu” kao i ideji o {tampawu zbornika, koja je realizovana u okviru istoimenog projekta „Pesme iz magle“. Grupa mladih u dru{tvu profesora kwi`evnosti Petra Matovi}a, predstavila je ariqskoj publici svoju zbirku na nov na~in. U

ZIMSKE ^AROLIJE U CENTRU IVAWICE

programu kola`nog tipa, u pratwi gitare, ~itali su stihove kojima su izra`avali svoja ose}awa i pogled na `ivot. Po~etni kurs fotografije namewen je svima koji `ele da steknu osnovna znawa, iskustvo i ve{tinu fotografisawa. Kroz rad sa fotografom Bojanom Bralu{i}em, polaznici su usvojili

prakti~na znawa o osnovnim pode{avawima parametara fotoaparata, tehnici fotografisawa, obradi fotografije. Na temu industrijskog dizajna, u prostorijama Sredwe {kole, kreativne radionice je vodila diplomirani dizajner Brana Lu~i}.

JAVOR DOVODI POJA^AWE IZ AFRIKE rener fudbalera Javora iz Ivawice Mladen Dodi} potvrdio je Tawugu da }e na probu u ovaj klub do}i nekoliko fudbalera iz Afrike, jer je ciq da se igra~ki kadar oja~a. Prema wegovim re~ima, prvi deo priprema, koji je po~eo 11. janura, odradi}e se u Ivawici, a od 28. januara ekipa }e se spremati u Crnoj Gori. - Prvu utakmicu u prole}nom delu sezone igra}emo na Marakani protiv Crvene zvezde, da}emo maksimum, ali bi}e te{ko na gostovawu u Beogradu - rekao je Dodi} i podsetio da se i u prvom delu sezone tim spremao od utakmice do utakmice. Ivawi~ani su, prvi put u klupskoj istoriji, izborili plasman u polufinale Kupa Srbije, a tamo ih ~eka ekipa Jagodine. “Podjednaku va`nost pridajemo takmi~ewu u Superligi, kao i Kupu Srbije” rekao je Dodi}, istakav{i da }e uprava kluba u zimskom prelaznom roku raditi i na tome da, pored stranaca, dovede i doma}a poja~awa.

T

PRIMAO MITO I ZLOUPOTREBIO POLO@AJ centru Ivawice, u okviru manifestacije “Zimske ~arolije’’ organizovan je veliki Bo`i}ni va{ar. Na tezgama su izlo`eni razni odevni predmeti doma}e radinosti, ukrasi, nakit, umetni~ke fotografije… U duhu Bo`i}a i osnovnog hri{}anskog postulata – milosr|a, deo sredstava prikupqenih na ovom va{aru namewen je deci lo{ijeg materijalnog statusa. Va{ar je samo jedno u nizu zanimqivih de{avawa u okviru “Zimskih ~arolija’’

U

koje traju do 13. januara kada }e Ivawi~ani Srpsku novu godinu do~ekati uz truba~e, vatromet i najverovatnije u dru{tvu popularne peva~ice Goce Tr`an. Manifestacija “Zimske ~arolije Ivawica 2013“, prvi put se organizuje ove godine. U okviru wih otvoreno je i klizali{te na trgu ispred Doma kulture, organizovani su likovni i literarni konkursi, tribine, izlo`be i sportske manifestacije.

STIGLA DONACIJA U GIMNAZIJU okviru projekta Prekograni~no preduzetni{tvo mladih, koji finansira Evropska unija, ivawi~ka Gimnazija dobila je donaciju u opremi. U Gimnaziju su stigli laptop, video bim, projekciono platno i multifunkcionalni ure|aj u vrednosti od 1.600 evra, kao i kwige za biblioteku u vrednosti od 400 evra. Projekat realizuje Re-

U

gionalna agencija za prostorni i ekonomski razvoj Ra{kog i Moravi~kog okruga, u partnerstvu sa Business Inovation Programs iz Beograda, Biznis Start-up Centrom iz Kragujevca, Regionalnom razvojnom agencijom “Bjelasica, Komovi, Prokletije” iz Berana i Direkcijom za razvoj malih i sredwih preduze}a iz Podgorice. Ciq projekta je

unapre|ewe uslova za preduzetni{tvo u~enika sredwih {kola i mladih aktivnih preduzetnika u pograni~nom podru~ju. Projekat je zasnovan na norve{kom modelu i prilago|en lokalnim uslovima u Srbiji. Sprovodi se ve} deset godina, a odobren je i podr`an od strane Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije.

riminalisti~ka policija PU ^a~ak odredila je meru zadr`avawa Miladinu ^olani}u (1965) iz Ivawice, zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io krivi~no delo primawe mita i zloupotrebe slu`benog polo`aja. Osumwi~eni je, u periodu od novembra 2008. do novembra 2011. godine, u svojstvu referenta za naplatu elektri~ne energije u Elektrodistrubuciji Ivawica, prilikom mese~nog o~itavawa potro{we elektri~ne energije, kod 11 potro{a~a prikazivao mawu potro{wu, umawivawem parametra „maksimalno anga`ovana snaga“. Na ovaj na~in pribavio im je protivpravnu imovinsku korist ve}u od devet miliona dinara, a svom preduze}u naneo {tetu u istom iznosu.Tako|e, osumwi~enom se na teret stavqa da je za umaweno o~itavawe potro{we elektri~ne energije, u julu 2011. godine, od vlasnice jedne trgovinske radwe u Ivawici, primio mito u iznosu od {est hiqada dinara, a u novembru 2011. godine, od iste osobe zahtevao je iznos od 25 hiqada dinara. Osumwi~eni Miladin ^olani} }e, uz krivi~nu prijavu, biti priveden istra`nom sudiji Vi{eg suda u U`icu.

K

IVAWICA [AMPION SOLIDARNOSTI re}u godinu za redom Ivawica je ponela epitet jedne od najhumanijih varo{i u Srbiji. Bronzana plaketa „[ampion solidatnosti” dodeqena je op{tinskom odboru Crvenog krsta za masovnost u okviru letwe kampwe dobrovoqnog davawa krvi i drugih humanih akcija, koje su sprovodili mnogobrojni volonteri. Priznawe im je u Skup{tini grada Beograda dodelila direktorka Instituta za transfuziju krvi Srbije dr Sne`ana Jovanovi} Srzenti}. Osim Ivawice, nagra|ene su jo{ i op{tine Po`aravac i Boqevac

T

U NOVOJ GODINI SKUPQE KOMUNALIJE ovoj godini Ivawi~ani }e pla}ati skupqe komunalne usluge. Potro{wa vode ko{ta}e ih 5,5 odsto vi{e, a izno{ewe sme}a 13,9 odsto. Po novom cenovniku gra|ani }e kubik vode pla}ati 29,74 dinara, a pravna lica 74,35 dinara. Izno{ewe sme}a Ivawi~ane }e ko{tati 4,44 dinara po metru kvadratnom, a pravna lica 17,79 dinara. Komunalno preduze}e je poskupqewe obrazlo`ilo projektovanom inflacijom, ve}im tro{kovima, kao i potrebom razvoja usluga.

U


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

31

HOROSKOP

HOROSKOPSKI ZNAK JARAC POZNATI RO\ENI U ZNAKU JARCA

sobe ro|ene od 21. decembra do 19. januara su horoskopski znak jarac. Wihova je parola “Koristim!” Jarac `eli da bude dobar u svom poslu, ali ~ini se kao da nikad nije zadovoqan. Wegova lo{a strana je vrlo izra`ena tvrdoglavost. Ponosan je na sebe i lakoveran, ali nije snob. Idealna zanimawa: gra|evinar, in`ewer, rudar, geolog, astronom, arhitekta, istori~ar, poqoprivrednik, statisti~ar, politi~ar, diplomata, bankar, trgovac nekretninama. Najmawe pogodna zanimawa: sva ona zanimawa koja su slabo pla}ena i ne pru`aju mogu}nost za napredak, ~ista~, konobar, stjuard, turisti~ki radnik.

O

Element jarca: Planeta: Boja: Dragi kamen: @ivotiwa: Dan: Godi{we doba:

Martin Luter King (15. januar 1929) Isak Wutn (4. januar 1643) Anton Pavlovi~ ^ehov (17. januar 1860) Elvis Prisli (8. januar 1935) Dejvid Bovi (8. januar 1947) Eni Lenoks (25. decembar 1954) Meri Xej Blajx (11. januar 1971) Luj Paster (27. decembar 1822) Mel Gibson (3. januar 1956) Xek London (12. januar 1876) Benxamin Frenklin (17. januar 1706) Kevin Kostner (18. januar 1955) Marlen Ditrih (27. decembar1901) Entoni Hopkins (31. decembar 1937) Riki Martin (24. decembar 1971) Dajdo (25. decembar 1971) Rovan Etkinson (6. januar 1955) Muhamed Ali (17. januar 1942) Kejt Mos (16. januar 1974)

NISU SLABI]I To {to su jar~evi skloni melanholiji i romantici, ne sme da vas navede da pomislite da su oni slabi}i. Al Kapone je snabdevao alkoholom zadimqene, poro~ne xez klubove ^ikaga ~itavu deceniju. Ovaj najpoznatiji gangster je dobar primer da oni umeju da saseku pri~e o “jar~evima kao

DUHOVITI Nekada ovi }utqivi, suzdr`ani jar~evi umeju da puste jezik, a kada ga puste, mogu

Definitivno nije bio slabi} - Muhamed Ali

malo izmewenom obliku. Oni su opsednuti ~isto}om. Kod wih nikada ne}e biti pra{ine, prqavih {erpi u kuhiwi i umazanih ogledala. Mo`e to da vas nervira koliko ho}ete, ali da nije bilo toga, devojke danas ne bi davale posledwi dinar na bilo {ta iz kolekcije Helene Rubin{tajn koja je izjavila da ne postoje ru`ne `ene, ve} samo one koje su lewe.

AMBICIOZNI Karakteristi~na za jar~eve je AMBICIJA. Oni }e biti tihi, ne}e vam predstavqati pretwu, ne}e vam se `aliti za one prave probleme, ~ini}e vam se da su

Do~eka}ete uspeh kao rezultat prethodnog napornog rada. Mo`da }ete osetiti dru{tveni pritisak zbog `eqe da provedete kvalitetno vreme sami, pa se zato potrudite da izbalansirate te dve strane. U`ivajte u vremenu koje ste odvojili za sebe, ali u`ivajte i u dru`ewu sa drugima. Po obi~aju, qudi }e vas nadgledati i pitati se kako sve posti`ete. Ne dozvolite da to uti~e na va{ napredak. Bi}ete spremni da podelite svoje tajne, svoju energiju i uspeh. Samo budite oprezni. Postoji razlika izmedu rada u timu i `rtvovawa svog napora da biste ostali popularni. Budite svesni onih koji poku{avaju da ukradu plodove va{eg truda. Naravno, ne treba previ{e da brinete, jer svi znaju da ste vi onaj koji pokre}e stvar QUBAV: U prvoj polovini godine se okrenite poslu, a u drugoj polovini se posvetite vezi ili braku. Jako dobra situacija }e biti tokom cele zime, zatim vas na prole}e o~ekuje mali zastoj, pa opet, od kraja juna sve kre}e na boqe. Partner }e vam ove godine biti izlaz iz problema, a ne onaj koji ih pravi. Nemojte slu{ati prijateqe, jer neki wihovi saveti mo`da ne}e biti dobri za vas.

PEDANTNI Svi pripisuju pedantnost devicama, sasvim opravdano. Ali ova osobina, koja mnoge dovodi do ludila, krasi i jar~eve. U

izuzetno spori, ali makar im trebao ceo `ivot, oni }e zavladati svetom. Ili bar jednim wegovim delom, kao {to su to u~inili Jozef Staqin i Mao Ce Tung.

zemqa Saturn zelena, sme|a antracit koza ~etvrtak jesen

GODI[WI HOROSKOP ZA JARCA ZA 2013.

slabi}ima” u korenu. Bokser Muhamed Ali, svetski {ampion te{ke kategorije, jo{ jedan je poznati jarac.

VODE KA SVETLIJOJ BUDU]NOSTI Ta~no je da su uglavnom ovnovi i lavovi ti koji pretenduju da predvode qude ka “svetlijoj budu}nosti”, ali nisu ni jar~evi mutavi. Martin Luter King je imao san, koji je uspeo da ostvari. Tako|e je bio jedan od onih koji veruju da je vredno umreti za ideju i na`alost, to se i desilo. Da doka`emo da ni `ene ne zaostaju, Jovanka Orleanka je “uspostavila vezu sa Bogom” i hrabro predvodila Francusku u Stogodi{wem ratu protiv Engleske, {to morate priznati nije mala stvar za devojku u 15. veku. Na`alost, ona se zbog ideje da pri~a sa Bogom, na kraju i prerano sa wim sastala.

Omiqeni komi~ar - Xim Keri

da postanu kraqevi komedije. Alan King i Xim Keri samo su neki od brojnih primera. Xim je kao dete spavao u obuvenim cipelama za step-ples, u slu~aju da wegovim roditeqima u sred no}i zatreba neko da ih razveseli. Xenis Xoplin je pevala setne pesme, govorila da u`iva da “vodi qubav” sa 25.000 gledalaca i u`ivala je u strasnoj latino publici. Bila je jarac. MELANHOLI^NI Saturn je planeta melanholije, te su oni ro|eni pod ovim znakom itekako podlo`ni ovom stawu. Ona je plodno tle za romanti~are, neophodna je genijima i ve~ita je pratiqa pesnika i pisaca. Verovatno Saturnu mo`emo da zahvalimo za magi~ne svetove Tolkina, “Lovca u `itu” Selinxera i mra~nim, sawivim stihovima Edgara Alana Poa.

Ponekad melanholi~an - Edgar Alan Po

Neodoqiva - Ava Gardner

@ENE JAR^EVI Mogu da budu `enstvene, koketne, {armatne, ali u slede}em trenutku mogu biti hladne, tihe i tada ih ni{ta ne}e pribli`iti vama. Da, one su promenqive, i nikada nemojte misliti da su onakve kakvim se predstavqaju u jednom trenutku. To nije licemerje, one su kompleksne i pro}i }e mnogo vremena pre nego {to ih upoznate. Ava Gardner, pin-up devojka, san brojnih mu{karaca, fem fatale pedesetih i {ezdesetih godina, van doma{aja kamera je bila povu~ena devojka, `eqna qubavi, romantike i toplog doma. S druge strane, Marlen Ditrih je bila zavodnica i na platnu i iza wega. pripremila: I. M.


32

SPORT

ATLETSKI KLUB SLOBODA

PROSLAVQENA USPE[NA GODINA

ro{log petka ~lanovi Atletskog kluba Sloboda sumirali su jednu uspe{nu godinu. Poput velikih klubova, organizovali su sve~ani prijem u hotelu Beograd. Doma}ini su podelili zahvalnice svima koji su pomogli i doprineli u postizawu dobrih rezultata atleti~ara Slobode. Zahvalnice su oti{le u ruke gradske vlasti, rukovodilaca kompanije “Sloboda”, brojnih sponzora i pojedinaca iz javnog i sportskog `ivota. Goste i ~lanove kluba pozdravili su izvr{ni direktor kompanije “Sloboda” Milovan Lukovi}, gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili}, Mom~ilo Jova{evi}, jedan od pionira ~a~anske atletike i Aleksandar Stefanovi}, novinar i sportski radnik.

P

Posle dodele zahvalnica, usledilo je i uru~ewe priznawa najboqim ~lanovima kluba u 2012. godini. Pehare kao nade Slobode dobili su Aleksa Jovi} i Jana Dabi}. Najboqa mla|a pionirka je Katarina Sekuli}, a pionirka Ana Krstovi}. Najuspe{niji mla|i junior je Luka Milunovi}, junior Janko Uro{evi}, a juniorka Jelena Vu~i}evi}. Za najboqeg seniora je progla{en Milo{ Dujovi}, dok je posebno priznawe pripalo treneru Jovanu \uki}u. Tri glavna priznawa su zavr{ila u rukama Bojane Kali~anin, Nemawe Koji}a i Slobodana Nixovi}a. Trener Nixovi} obe}ao je ovom prilikom nove uspehe po kojima }e ^a~ak postati prepoznatqiv ne samo u Srbiji. (Izvor: ObjektivNo1.)

KK BORAC

PANTI] ODLAZI U GR^KU entar Borac Mocart sporta Mladen Panti} napu{ta ekipu Borac Mocart sport i karijeru nastavqa u gr~kom Ikarosu. - Borac i Panti} su imali dogovor o saradwi do 1. januara 2013. godine i ona je, na obostrano zadovoqstvo, bila vi{e nego korektna. Panti} je stigao u klub u ~etvrtom kolu, odigrao devet utakmica i ostvario indeks korisnosti 248. Dao je veliki doprinos na{im pobedama, mogli smo i da produ`imo saradwu, ali je prevagnula ponuda iz Gr~ke - izjavio je Marko Ivanovi}, direktor KK Borac Mocart sport. Posle wegovog odlaska, klubu preostaje da na|e zamenu na poziciji pet. - Imamo pravo da anga`ujemo jo{ dva poja~awa i sigurno razmi{qamo o zameni Panti}a. Postoji mogu}nost da pregovaramo sa Milivojem Bo`ovi}em koji je igrao za Budu}nost, Hemofarm, Mega Vizuru, Lavove i itali-

C

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

JO[ JEDNO PRIZNAWE ZA NEMAWU e|u najboqim atleti~arima u Srbiji u 2012. godini na{ao se i ~lan Atletskog kluba Sloboda Nemawa Koji}. On je nedavno progla{en i za sportistu godine u ^a~ku. - Bio je ovo veoma uspe{an period za atletiku u Srbiji. Nastavi}emo da radimo u pravcu koji donosi dobre rezultate. Najva`nije je da je na~iwen prvi pomak i bli`imo se izgradwi prve atletske dvorane u Srbiji. Nastavi}emo da ula`emo u usavr{avawe kadrova, naro~ito trenera koji su glavni nosioci atletike - izjavio je Veselin Jevrosimovi}, predsednik Atletskog saveza Srbije. Za najboqe atleti~are po kategorijama progla{eni su: pionirka Zorana Gruji}, ~lanica AK Vojvodina, pionir Zdravko Bogi}evi}, AK Partizan, mla|a juniorka Ana Sekuli}, mladi junior Komnen Cvijovi}, AK U`ice, juniorka Amela Terzi}, AK Novi Pazar i wen trener Rifat Zilki}, junior Nemawa Koji}, mla|a seniorka Ivana [panovi}, AK Vojvodina i wen trener Goran Obradovi}, mla|i senior Emir Berki}, AK Partizan, seniorka Dragana Toma{evi}, AK Sermium, i wen trener Danilo Krtini}, senior Asmir Kola{inac i wegov trener Nikola Toma{evi}. Osim ovih atleti~ara, nagrade su uru~ene Tijani Jela~i}, Mariji Vu~enovi}, Mihailu Duda{u i Sari Savatovi} na

M

osnovu postignutih rezultata u 2012, kao i Dragi{i \or|evi}u, Tijaninom i Marijinom treneru.

SPORTSKE ZANIMQIVOSTI

MESI PONOVO NAJBOQI F udbaler Barselone i reprezentativac Argentine Leo Mesi osvojio je nedavno po ~etvrti put “Zlatnu loptu”, nagradu za najboqeg igra~a godine. Pro{le godine Argentinac je na 72 utakmice postigao 91 gol, sru{iv{i ~etiri decenije star rekord Gerda Milera. Bez trofeja su ostali Andres Injesta i Kristijano Ronaldo. Portugalac Ronaldo ni{ta nije osvojio ni 2011, iako je na 70 utakmica potigao 62 gola u dresu Real Madrida. Injesti je UEFA nedavno nagradila kao igra~a godine. Nagradu “Zlatna lopta” od 1956. do 2009. dodeqivao je ~asopis “Frans fudbal”. Od pre tri godine priznawe zajedni~ki dodequju “Frans fudbal” i Svetska fudbalska organi-

zacija. Nagrada za najlep{i gol pripala je Slovaku Miroslavu [tohu, igra~u Fenerbah~ea, a za najboqeg trenera progla{en je Vinsente del Boske, selektor [panije. U `enskoj konkurenciji

najboqi trener je Pia Sundhage, dok je u konkurenciji igra~ica pobedu odnela Amerikanka Ebi Vombah. Priznawe za fer plej osvojio je Fudbalski savez Uzbekistana.

NAJGLEDANIJE LIGE

janski Sant Antimo. Nadam se da }emo ve} za utakmicu sa Slobodom

dovesti adekvatnu zamenu za Panti}a - rekao je Ivanovi}.

Profesionalna liga ameri~kog fudbala zadr`ala je primat najgledanije sportske profesionalne lige na svetu i u 2012. Prose~no je utakmice na stadionima gledalo vi{e od 60 hiqada qudi. Na drugom mestu je nema~ko fudbalsko prvenstvo, pa je tako pojedine utakmice na bundesliga{kim stadionima pratilo 45.116 gledalaca. Tre}e mesto zauzima engleska Premier liga, koja je zabele`ila mawu gledanost nego 2011. Daqe na listi su australijska fudbalska liga, ameri~ko-kanadska bejzbol liga, {pansko fudbalsko prvenstvo. Italijanska serija A na{la se na devetom mestu. Kada je re~ o dvoranskim sportovima, najpra}enije su utakmice ameri~ko-kanadske lige koje prose~no prati vi{e od 17 hiqada qudi. Za svega nekoliko stotina gledalaca hokej je boqi i od NBA lige.


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

33

SPORT

URO[ ^ARAPI], NOVA NADA ^A^ANSKE KO[ARKE

MIRNE GLAVE I UPORNO DO CIQA Ambicija: „Stvoriti prepoznatqiv stil igre” Ko{arka: „Lako je kad nau~i{ kako”

ose}i igra~ kadetskog tima Borac M o c a r t sporta Uro{ ^arapi} (16) prepoznatqiv je i po odli~nom {utu za tri poena. Ba{ ta preciznost, i za dvojku i trojku, odvela je wegovu ekipu u najja~i rang takmi~ewa. - Dobro smo se letos pripremili. Ja sam u avgustu operisao tetivu i nisam bio siguran da }u izdr-

Mocart sport. - Ko{arka me je oduvek vi{e privla~ila nego drugi sportovi. To je igra u kojoj misli{ i laka je ukoliko zna{ kako da je igra{. Za one koji je vole laka je. Nekada je bilo druga~ije, ali je sada ko{arka samo rad, rad i rad. Talenat nam ne mo`e mnogo pomo}i, ako ga ne razvijamo. Ja sam i {ut za trojku savladao od malih nogu. Sada mi je postao rutina i ostaje mi samo da ga razra|ujem

`ati kvalifikacije. Ali, {to je najva`nije - probili smo se - ka`e Uro{. Dobru seriju je nastavio i u takmi~ewima ABS Elektro lige. Na ve}ini utakmica bio je najkorisniji igra~ i na doma}em i na gostuju}em terenu. Uro{ se mo`e pohvaliti i da ve} ima desetogodi{we iskustvo u ko{arci. Najpre je po~eo u klubu YU 32, igrao je i za Mladost, a ve} neko vreme nastupa za Borac

- pri~a Uro{. U tom upornom radu je i wegova `eqa da u igri bude druga~ji, da stvori sopstveni, prepoznatqiv stil. Izgradio je do sada Uro{ i svoje sisteme vrednosti u ko{arci: - Na meni je da nastavim da igram dobro, da ne odustajem. Za to su mi potrebni mirna glava i upornost. @eleo bih da u Borcu ostanem do 18. godine. Posle, vide}emo.

N

Ve} sada su po~eli da ga vrbuju pojedini menaxeri. No, do punoletstva Uro{ je tu brigu o karijeri prepustio svom ocu. Sada ga za ^a~ak vezuje i {kola. Poha|a drugi razred Ekonomske {kole i uspeva da se izbori i sa gradivom i sa sportom. Priznaje, dodu{e, da profesori imaju razumevawa za wegovu ko{arku i da znaju ponekad da mu progledaju kroz prste. Naro~ito, razredna koja mu posle gostovawa vikendom odobri slobodan ponedeqak. Ali i wihovo razumevawe povla~i jo{ jednu obavezu za ovog mladog ~oveka. [kola mora biti “zadovoqena” i to ne samo tek tako. Svaku utakmicu na kojoj postigne po 20 i vi{e poena, Uro{ nije sam izborio. Desna ruka mu je plej Nikola Petrovi}. Ustvari, oni su jedan drugom desna ruka, a tu su i Te{ovi}, Krsmanovi}, Davidovi}, Radovi}, Kova~evi}, Gorowi}, Mili}, Jordovi}, Savi}evi}, @ilovi} i Madi}. Svako od ovih de~aka je na terenu prepoznatqiv. Kako nedavno re~e trener kadetskog tima Mladosti Mihailo [u{i}, ^a~ak ima 24 dobra i perspektivna igra~a. Mo`da od wihovih i Bor~evih dvanaest jednog dana bude dovoqno za idealnu petorku. Da ne zaboravimo i trenera Borca Dejana Toma{evi}a. Z. J.

FK BORAC MASLA] U \ENOVI? KOSTI] OSTAJE SPONZOR ako mediji prenose, standardni prvotimac FK Borac Mario Masla} mogao bi zimus da postane igra~ \enove. “Sportski `urnal” prenosi da Masla} ima ponude i iz ukrajinskog Karpata i Arsenala, ali da je bli`i odlasku u Italiju. Jedino bi mogla da ga omete ograni~ena kvota igra~a iz zemaqa van Evropske unije i postoji opcija da bude prosle|en {vajcarskom Luganu, filijali \enove. S obzirom na to da Masla} jo{ uvek ima ugovor sa Borcem, klub ne bi trebalo da ostane uskra}en za obe{te}ewe. Mario Masla} je jedan od strelaca u utakmici osmine Kupa Srbije, kada je Borac eliminisao aktuelnog {ampiona Partizana.

K

a sednici Upravnog odbora Fudbalskog kluba Borac, koja je odr`ana uo~i novogodi{wih praznika, dogovoreno je da generalni sponzor Milenko Kosti} do daqweg ostaje na ~elu kluba. Tom prilikom jednoglasno su usvojeni i izve{taji u rezultatima i radu kluba koje su podneli direktor Miroslav Radi}, sportski direktor Slobodan Ili}, rukovodilac omladinske {kole Milisav Markovi} i {ef stru~nog {taba prvog tima Zoran Wegu{. I takmi~arska sezona 2012/13. ocewena je kao zadovoqavaju}a.

N

Do po~etka priprema za prole}nu polusezonu FK Borac }e izmiriti obaveze prema igra~ima na koje ra~una u nastavku takmi~ewa. U saop{tewu sa sednice Upravnog odbora navedeno je i da je nastavqena izgradwa stadiona, a na~elno je prihva}en i predlog Crvene zvezde, uz jednu primedbu FK Borac, kada je re~ o izmirivawu duga za transfere igra~a Darka Lazovi}a i Filipa Mladenovi}a. Dug Crvene zvezde iznosi ne{to vi{e od 600 hiqada evra i bi}e reprogramiran u 13 rata. Primedba Borca odnosila se na datum dospe}a prve rate.

KO[ARKA

NAREDNE UTAKMICE KO[ARKA[KI SAVEZ SRBIJE 15. kolo Sloboda - Borac Mocart sport, petak, 11. januar HEBA JUNIORSKA LIGA 12. kolo Borac Mocart sport - Sloboda U`ice, 19. januar ABS ELEKTRO KADETSKA LIGA 11. kolo Sloga - Mladost ^a~ak Fle{ - Borac Mocart sport, 26. januar DRUGA MU[KA LIGA 14. januar Mladost ^a~ak - Beovuk, 26. januar PRVA REGIONALAN LIGA ZAPAD 14. kolo @elezni~ar - Ub, prvi vikend u februaru DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD 14.kolo ^a~ak 94 - @elezni~ar Lajkovac, 9. februar


34

SPORT

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

PRESTI@NO PRIZNAWE ZA SPORTSKA DOSTIGNU]A PROFESORA DR MIODRAGA PANTELI]A

NAGRADA ZA @IVOTNO DELO dru`ewe sportskih novinara ^a~ka nagradilo je za `ivotno delo u 2012. godini profesora Miodraga Je`a Panteli}a, nekada{weg ko{arka{a, nau~nog radnika, ~oveka zaslu`nog za uvo|ewe nastave fizi~kog vaspitawa na Univerzitetu Kragujevac

Nije mnogo pro{lo, a jedna grupa ko{arka{a osniva novi klub @elezni~ar. Posle tri godine postojawa (1951), @elezni~ar postaje ~lan Srpske lige. U vi{i rang takmi~ewa uveli su ga: Dragi} Jovanovi}, \or|e Nikoli}, Milo{ ^uki}, Gradimir Jovanovi}, Predrag Pavlovi}, Vidosav Novakovi}, Qubomir [aja Radivojevi}, @ivota Risimovi}, Neboj{a Nele Stojkovi} i Miodrag Panteli}. Kao prodekan Pedago{ko-tehni~kog fakulteta u ^a~ku, uz svesrdnu pomo} prorektora Milana Despotovi}a, profesor Panteli} se zala`e za uvo|ewe nastave fizi~kog vaspitawa za studente. Novi predmet najpre je za`iveo na PTF-u, a kasnije i na Univerzitetu u Kragujevcu.

U

POSLERATNA KO[ARKA Posle Drugog svetskog rata, ~a~anska omladina po~iwe da se okupqa kod Sokolskog doma. Tada je stasavala i jedna ~uvena generacija ko{arka{a. Prvi posleratni tim Borca ~inili su: Slobodan Novogradi}, Milorad Lale Stanojevi}, Stojan Cole Sti{ovi}, Andrija Ba}o Todorovi}, Aleksandar Cale Kerkovi}, Milomir Tuka Nenadi}, Milan, Dragoslav (Moske) i \or|e Nikoli}, Dobrivoje Doco Azawac i Je`o Panteli}. Ta ekipa pobedila je kragujeva~ku Crvenu zastavu 1945. godine. Godinu dana kasnije, ^a~ani su u [apcu pora`eni od Ma~ve i Metalca iz Beograda. Ve}a tada jedna grupa starijih ko{arka{a opredelila se za druge sportove. Novu

1947. podmla|eni tim Borca do~ekao je u fiskulturnoj sali Gimnazije. Imali su i nove ko{eve koje je postavio stolar Dragan Pevac Milo{evi}. Ve} posle godinu dana, Borac osvaja prvo mesto u u`oj Srbiji i

u~estvuje u finalu za prvaka Srbije. Finalna utakmica igrana je na Malom Kalemegdanu, na igrali{tu Crvene zvezde. U Beogradu su se za ^a~ak borili: Tripko Axi}, kapiten Milo{ ^uki}, Doco

Azawac, Aleksandar i Sre}ko Ikodinovi}, Dragi} Jovanovi}, Cole Sti{ovi}, Andrija Todorovi}, Vladimir Bondarenko, \oko Nikoli}, Du{an Jakovqevi} i Je`o Panteli}.

KARATE KLUB NEMAWA

USPE[NO ZAVR[ENA SEZONA

NAGRADE Profesor Panteli} dobio je Zlatne zna~ke Civilne za{tite Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, Poveqe Tehni~kog fakulteta u ^a~ku, Oktobarske nagrade Op{tine ^a~ak, Poveqe Centra za razvoj nau~notehni~kog stvarala{tva mladih Srbije, vi{e za-

hvalnica, diploma i pohvala. Najnovija je Nagrada za `ivotno delo. NAU^NO STVARALA[TVO Uporedo sa ko{arkom, profesor Panteli} je uspe{no zavr{io studije hemije na Prirodno-matemati~kom fakultetu u Beogradu. Na Poqoprivrednom fakultetu je odbranio doktorat i na Farmaciji specijalizirao sanitarnu hemiju. Zavr{io je i Vin~inu {kolu (Institut za nuklearne nauke). Usavr{avao se u tada{woj Zapadnoj Nema~koj, ^ehoslova~koj, Ma|arskoj i Rumuniji. Predavao je u ~a~anskoj Gimnaziji, rokovodio je laboratorijom Tehni~koremontnog zavoda, a radio je i u Institutu za vo}arstvo, Zavodu za javno zdravqe ^a~ak, na ovda{wem Tehni~kom fakultetu. Bio je i honorarni profesor Agronomskog fakuteta, Vi{e tehni~ke i Vi{e poqoprivredne {kole. Objavio je 92 nau~na, 12 stru~nih radova, pet praktikuma za ve`be iz hemije‌ Profesor Je`o Panteli} ro|en je u Qubi}u 1927. godine.

ZAPA@ENO U^E[]E ATLETSKOG KLUBA ^AAK NA NOVOGODI[WOJ TRCI

NAJUSPE[NIJI OGWEN I \OR\E radicionalna 42. Novogodi{wa atletska trka odr`ana je prvih dana 2013. u Mrsa}u kod Kraqeva. Takmi~ili su se atleti~ari iz Kraqeva, U`ica, Novog Pazara, Para}ina, Zaje~ara i ^a~ka. Tr~ala je i evropska prvakiwa u krosu za 2012. godinu Amela Terzi} iz Novog Pazara. U konkurenciji mla|ih pionira Ogwen Nikoli}, ~lan AK ^AAK, zauzeo je prvo mesto, dok je kod starijih pionira \or|e Soldatovi} na ciq stigao tre}i. U trci mla|ih pionirki me|u deset najboqih plasirale su se ~etiri atleti~arke kluba ^AAK, Teodora Tomi}, Tawa Nikoli}, Katarina Propadovi} i Miqana Bukarica. Strarija pionirka Tijana Milunovi} bila je sedma, a u konkurenciji juniorki Kristina Tovilovi} je zauzela ~etvrto, Jovana Xambasevi} peto i Dragana Nedovi} deveto

T

akmi~arsku sezonu Karate klub Nemawa je zavr{io polagawem ~lanova za vi{a zvawa. Osim dece, na ispite su iza{le i wihove majke, koje ve} du`e vreme treniraju u Nemawi. Tom prilikom dodeqene su i nagrade osvaja~ima medaqa i ~lanovima koji su redovno poha|ali treninge. Na osnovu bodovne liste i osvojenih medaqa, najuspe{niji su dobili pehare i besplatan odlazak na takmi~ewa u 2013. Nagrade su dobili Leonardo Markovi}, Milisav Ristanovi} i Marija Paunovi}, a diplome Nikola Tepav~evi} i Awa Kr-

T

smanovi}. Kao najredovniji, Nikola Tepav~evi}, Leonardo Markovi} i Awa Krsmanovi} nagra|eni su i peharima i oslobo|eni ~lanarine za jedan mesec. Pehar je pripao i Dejanu Nedeqkovi}u, najuspe{nijem ~lanu na polagawu za vi{e zvawe. Kraj 2012. i takmi~arske sezone obele`ile su brojne nagrade koje su osvojili karatisti Nemawe. One predstavqaju i dokaz uspe{nog postojawa. Wima je pripala i posebna nagrada Udru`ewa sportskih novinara ^a~ka za pro{lu godinu. Uo~i Nove godine pojedini takmi~ari kluba Nemawa prisustvovali

su sve~anoj dodeli nagrada na najuspe{nije u borila~kim ve{tinama u Ra{kom okrugu. ^a~anima je uru~eno priznawe za najuspe{niji klub, dok je za najuspe{nijeg sportistu progla{ena Marija Paunovi}. Marija trenira karate od 13. godine i posle du`e pauze, nedavno se vratila ovom sportu, nastupiv{i u Kraqevu po~etkom 2012. godine. Posle pauze za novogodi{we i bo`i}ne praznike, ~lanovi KK Nemawa nastavili su ju~e da treniraju. Naredni veliki ciq im je odlazak na Evropsko prvenstvo u maju. Z. J.

mesto. Stariji junior Marko Tvrdi{i} bio je osmi, dok je senior Darko Rosi} trku zavr{io na sedmom mestu. S obzirom na jaku konkurenciju, ali i na osnovu rezultata, klub iz ^a~ka je visoko kotiran na Novogodi{woj atletskoj trci. Z. J.


SPORT

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

35

SLAVOQUB PIPER NA PRIJEMU KOD PREDSEDNIKA SRBIJE

„ZLATNI POJAS” ZA TOMISLAVA NIKOLI]A redsednik Srbije Tomislav Nikoli} primio je nedavno na Andri}evom vencu Slavoquba Pipera, predsednika Karate federacije

P

- Iskoristio sam priliku i da predsednika upoznam o planu daqeg napretka karate sporta u Srbiji, a naro~ito u ^a~ku, jer smo posle Beograda i Novog

marketing 032/342-276

Srbije, dobitnika Majske nagrade za 2011. i ~oveka koji je najzaslu`niji {to smo u posledwe dve godine poneli epitet najuspe{nije nacije na svetu u karateu. U jedno~asovnom razgovoru Piper je obavestio Nikoli}a o svim aktivnostima i rezultatima koje su karatisti u posledwe vreme ostvarili na borili{tima {irom planete. Karate federacija Srbije je najuspe{niji granski savez u zemqi, kada je re~ o neolimpijskim sportovima. Od 2010. do 2012. godine Srbija je bila najuspe{nija dr`ava na svetu, tada smo postali i ekipni svetski {ampioni, {to je najve}i uspeh karatea na prostorima biv{e Jugoslavije, podsetio je Piper.

Sada tre}i trena`ni centar. Pomenuo sam sve ^a~ane reprezentativce i sa posebnom pa`wom informisao predsednika o najkvalitetnijem, najmasovnijem i najstarijem turniru na Balkanu “Zlatni pojas ^a~ka”. Posle mog izlagawa, Nikoli} je ~estitao reprezentativcima i rukovodstvu Karate federacije Srbije na postignutim rezultatima i po`eleo nam da ostvarimo sve zacrtane ciqeve - naveo je Piper. On je Tomislavu Nikoli}u uru~io specijalno priznawe, “Zlatni pojas”, u znak zahvalnosti na podr{ci koju je iskazao prema karate sportu. Od predsednika Karate federacije Srbije Nikoli}u je stigao i poziv da u aprilu 2013.

prisustvuje 42. “Zlatnom pojasu ^a~ka”, a prihvatio je i Piperovu molbu da bude po~asni predsednik Organizacionog komiteta Balkanskog {ampionata i otvori ovo takmi~ewe 30. marta u Kragujevcu. - Prijem kod predsednika Srbije je za karate sport, KK Borac i mene li~no neizmerno priznawe i potvrda rezultata koji su postigli i posti`u na{i sportisti i rukovodstvo KFS - rekao je Slavoqub Piper. Osim wega, na prijemu kod Tomislava Nikoli}a bili su Milenko Marijanovi}, dr Nenad Koropanovski, dr Strahiwa Tepav~evi}, mr Predrag Stopjadinov i Goran [}epanovi}, predstavnici KFS.


36

MARKETING

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

37


38

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

[ARENA STRANA

MAMURLUK TRIKOVI KOJI POMA@U I ZABLUDE

Postoji nekoliko trikova, kako posle novogodi{wih praznika, ubla`iti mamurluk. Pijte dosta vode

Nemojte piti kafu

Alkohol dehidrira i tako pove}ava glavoboqu i mamurluk. Preporu~qivo je, osim vode, piti i sve`i sok od naranxe, jer vitamin C vra}a energiju.

Kofein }e vas jo{ vi{e dehidrirati, a mo`e i iritirati `eludac, zbog ~ega bi se mogli ose}ati lo{ije. Ni ne pomi{qajte na taktiku "klin se klinom izbija" i zaboravite na pivo.

Jedite, ali ne preterujte

Ubrzajte rad metabolizma

Vratite se pod }ebe

Krekeri i tost pove}a }e {e}er u krvi, koji pada zbog alkohola i zbog ~ega se ose}ate jo{ slabije. Preporu~qivo je i pojesti bananu ili perece, kako bi pove}ali unos soli i kalijuma.

Fruktoza u sportskim napicima, vo}ni sokovi i med mogu pomo}i u br`em sagorevawu alkohola. A mogla bi pomo}i i lagana ve`ba, poput joge.

Ne zaboravite i da je san jedan od najboqih lekova za glavoboqu izazvanu mamurlukom.

Pola tablete protiv bolova Ako ne mo`ete da izdr`ite bez tablete protiv bolova, probajte prvo da popijete pola tablete, kako ne bi iritirali `eludac.

ZABLUDE Postoje i mnogi mitovi o tome kako je najlak{e pobediti mamurluk, ali neki od wih su potpuno neutemeqeni. Na ove savete za re{avawe mamurluka je najboqe zaboraviti Prvo `estina, onda pivo Trebalo bi funkcionisati preventivno. Prvo se piju `estoka pi}a, a onda pivo, ~ime }ete spre~iti glavoboqu idu}e jutro. Istina: Me{awe alkoholnih pi}a, po bilo kojem redu, jednostavno nije dobra ideja. Ako popijete previ{e bilo kog pi}a, napi}ete se i bi}ete mamurni.

Kafa vas trezni ^est prizor u filmovima: devojka `eli da pomogne prijateqici koja je pijana, pa joj nosi ogromnu {oqu kafe. Istina: To je jedna od najgorih stvari koje mo`ete dati pijanoj osobi. Kafa }e je razbuditi i ne}e mo}i da zaspi, {to joj treba da se otrezni. Od kafe }e osoba biti fokusiranija i bi}e joj jo{ gore.

Klin se klinom izbija Najboqi na~in da izbegnete mamurluk je da nastavite piti alkohol ~im se probudite. Kreativna, ali pogre{na ideja. Istina: Samo odla`ete grozni mamurluk jer on nastupa tek kad se koli~ina alkohola u krvi po~ne smawivati, a najgori simptomi su kad ga vi{e uop{te nema.

Dobro se najedite pre nego {to po~nete piti Veliki obrok na neki }e na~in blokirati alkohol i ne}ete se toliko napiti. Istina: Ta~no je da }e va{ `eludac biti prezauzet vare}i hranu, pa se ne}ete mnogo napiti, ali ne}ete ni ostati trezni. Najboqa opcija bi bila da pojedete normalan obrok i popijete dva pi}a.

Tableta pre spavawa Tako bi trebalo spre~iti glavoboqu jutro posle. Istina: Tablete protiv bolova prestaju da deluju nakon otprilike ~etiri sata, {to zna~i da vam do jutra ne mo`e pomo}i. Uzimawe tablete neka vam bude posledwa opcija.

Na osnovu ~lana 9. Odluke o ostvarivawu prava u socijalnoj za{titi iz nadle`nosti grada ^a~ka (" Slu`beni list grada ^a~ka" broj 4/2008),

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA ^A^KA OBJAVQUJE JAVNI POZIV ZA PRIKUPQAWE PODATAKA ZA IZRADU I A@URIRAWE SOCIJALNE KARTE GRA\ANA GRADA ^A^KA ZA 2013. GODINU I. Zahtev za izradu socijalne karte mo`e podneti svaki punoletni gra|anin grada ^a~ka, koji smatra da je u stawu socijalne potrebe. II. Zahtev se podnosi na propisanom obrascu, koji se mo`e dobiti u Centru za socijalni rad ^a~ak, ul. Kneza Milo{a broj 1. III. Uz zahtev gra|anin obavezno prila`e: - fotokopiju svoje li~ne karte sa JMBG i ta~nom adresom stanovawa, kao i fotokopije li~nih karata punoletnih ~lanova porodi~nog doma}instva, - izjavu o ku}noj zajednici, - uverewe o imovnom stawu iz grada ^a~ka i iz mesta ro|ewa, - izvode iz mati~nih kwiga ro|enih za sve maloletne ~lanove porodi~nog doma}instva, sa upisanim JMBG, - potvrdu od Nacionalne slu`be zapo{qavawa za sebe i punoletne ~lanove doma}instva - ako su nezaposleni, - dokaz o primawima svakog pojedina~nog ~lana doma}instva ( plata, penzija, i druga primawa) u predhodna tri meseca u odnosu na mesec u kome se objavquje javni poziv, odnosno podnosi zahtev. IV. Gra|ani grada ^a~ka kojima je ve} sa~iwena socijalna karta, i ostvaruju neko od prava na subvenciju komunalnih usluga, ( grejawe, voda i upotreba kanalizacije i izno{ewe sme}a) du`ni su da dostave dokaze o svim promenama koje su nastale u odnosu na prilo`ene dokaze iz ta~ke III. ovog poziva, uz obavezno dostavqawe dokaza o primawima za svakog pojedina~nog ~lana doma}instva u predhodna tri meseca u odnosu na mesec u kome se objavquje javni poziv. Ukoliko se ne dostave navedeni dokazi u roku koji je utvr|en ovim pozivom, uskrati}e se daqe ostvarivawe prava na subvencije komunalnih usluga. V. Obave{tavamo gra|ane, da na osnovu ~lana 4. Odluke o ostvarivawu prava u socijalnoj za{titi iz nadle`nosti grada ^a~ka, ne snose tro{kove izdavawa potrebnih dokumenata pred organima lokalne samouprave. Ukoliko je gra|aninu potrebna posebna pravna pomo} u pogledu prikupqawa potrebne dokumentacije, istu }e dobiti besplatno od slu`be pravne pomo}i grada ^a~ka (kancelarija broj 4. - prizemqe ) VI. Popuweni obrasci sa dokazima mogu se predati svakog radnog dana u vremenu od 8 do 14 ~asova u prostorijama Centra za socijalni rad u ^a~ku, ul. Kneza Milo{a broj 1. VII. Prijavqivawe gra|ana po~iwe da te~e od prvog narednog dana od dana objavqivawa ovog poziva u listu "^a~anski glas", i traje do 20. 2. 2013. godine, a gra|ani grada ^a~ka koji ve} ostvaruju neko od prava na subvenciju komunalnih usluga, dokaze iz ta~ke IV. du`ni su da dostave sve promene, tako|e do 20. 2. 2013. godine. DIREKTOR Zoran Bel~evi}. dipl. pravnik


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

ENIGMATIKA

39


40

OGLASI 032/222-552 064/158-93-63 063/691-761 ^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

PRODAJEM stan P-65 m2 + podrum + 2 terase, ulica Ku`eqeva.Tel. 032/344-630, 064/15893-63 PRODAJEM stan P-64 m2 sa CG u blizini {kole Dragi{a Mi{ovi}. Tel. 063/691-761 PRODAJEM trosoban stan P-68 m2 u Nemawinoj ulici, 3.sprat, CG. Cena 42.000 eura. Tel.064/1589363 PRODAJEM jednosoban stan P-37 m2 na Qubi} keju u zgradama od fasadne cigle. Cena 23.700 eura. Tel. 063/691-761 PRODAJEM dvosoban stan P-53 m2 sa CG na Alvaxinici. Cena 27.000 eura. Tel. 032/344-630 PRODAJEM nov stan P39.5 m2 u ulici Svetozara Markovi}a, 2.sprat. Tel. 063/691761 PRODAJEM dvoiposoban stan P-50.26 m2, 3. sprat, kod Hotel Morave. Tel. 032/222-552, 064/158-93-63 PRODAJEM renoviran dvosoban stan P-55 m2 na Qubi} keju. Cena 34.000 eura. Tel.032/344-630 PRODAJEM stan P-43 m2 u blizini {kole

Milice Pavlovi}, povoqno. Tel. 066/9000-228 NOV, odmah useqiv stan P-50 m2, Qubi}ska ulica. Cena 770 eura/m2. Tel. 064/158-93-63 PRODAJEM stan P- 59 m2 Industrijski prolaz. Cena 22.000 eura sa stvarima. Tel. 063/691761 PRODAJEM stan na Gradskom {etali{tu, P40 m2. Cena 41.000 eura. Tel. 064/158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan P-61 m2, Alvaxinica. Cena 31.000 eura. Tel. 032/344-630 PRODAJEM ku}u P-57 m2 i 1.56 ari placa, Savkovi}a kosa. Tel. 063/691-761 PRODAJEM seosko doma}instvo sa 60 ari zemqe u Trnavi. Tel. 063/691-761 PRODAJEM nov stan P60 m2, ugao Balkanske i Solunske. Povoqno. Tel. 032/222-552, 064/15893-63 PRODAJEM kompletno name{tenu garsoweru na Qubi} keju. Cena 18.500 eura. Tel. 032/344-630 PRODAJEM dvosoban stan P-58 m2 u centru grada, CG. Cena 33.000 eura. Tel. 032/222-552, 064/158-93-63

PRODAJEM ku}u na 6 ari placa u Aveniji 1. Cena 29.500 eura. Tel. 063/691-761 PRODAJEM ku}u P-50 m2 i 5 ari placa u Trnavi. Cena 15.000 eura. Tel.032/344-630 PRODAJEM dvoiposoban stan P-55 m2 na Qubi} keju, u zgradama od fasadne cigle. Tel. 064/673-29-69 KUPUJEM ku}u u {irem centru grada sa nezavisnim placem. Tel. 063/691-761 PRODAJEM nove, odmah useqive stanove u Obili}evoj ulici, dogovor. Tel. 064/158-93-63 PRODAJEM dvoiposoban stan P-69 m2, CG, Avenija 1. Tel. 032/222-552, 064/673-29-69 PRODAJEM odli~an stan P-74.35 m2 na 1. spratu u Aveniji 2. Cena 650 eura / m2. Tel. 064/158-93-63 KUPUJEM dvosoban stan u {irem centru grada. Tel. 066/9000-228 DVE ku}e na 4 ara placa u Atenici, jedna renovirana i useqiva sa grejawem na gas P-70 m2 i druga samo ozidana i pokrivena P+1. Prodajem ili mewam za dvosoban stan. Tel. 064/158-93-63

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

TV GALAKSIJA PETAK 11. 1. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 12:15 MISS SVETLANA IZ DRUGOG UGLA 13:00 NIKO KAO JA-R. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NASE ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 ARHIVA EPERHIJE ZICKE 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SUBOTA 12. 1. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 PLANETA SEZAM 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 ARHIVA EPARHIJE @I^KE -R. 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 52 VIKENDA U SRBIJI 21:00 SUPER 70 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 NEDEQA 13. 1. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 CRTANI FILM 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM 15:30 VEZE 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI

17:15 OGLASI 17:45 IZBLIZA 18:30 DRAGA^EVSKI HORIZONTI 19:00 AUTOBILBORD 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NOVOGODI[WI PROGRAM 01:00 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 PONEDEQAK 14. 1. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-R. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 BIOGRAFIJE 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 DRAGA^EVSKI HORIZONTI -R. 16:45 SERIJA - IZLOG STRASTI -R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 DOKUMENTARNI FILMOVI - ZASTAVA FILM 20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD 21:00 MILANOVACKA SEDMICA 21:45 TREND SETTER 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU UTORAK 15. 1. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRAST 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -R. 14:50 DOKUMENTARNI FILM - ZASTAVA FILM - R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD -R. 18:15 MILANOVACKA SEDMICA -R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA

20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 SRBIJA I SVET 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SREDA 16. 1. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 MISS SVETLANA IZ DRUGOG UGLA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 PLANETA SEZAM R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA -IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 ^ETVRTAK 17. 1. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -R. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-R. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-R. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1


41

OGLASI

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

GIMNAZIJA U ^A^KU raspisuje JAVNI POZIV za prikupqawe ponuda za izvo|ewe studijskog putovawa za u~enike drugog razreda Op{ti uslovi konkursa: Studijsko putovawe se izvodi u septembru 2013. godine Agencija mora omogu}iti pla}awe u 10 rata u dinarskoj protivvrednosti po~ev od januara 2013. godine po sredwem kursu NBS. Pla}awe se vr{i preko `iro-ra~una {kole,a tro{kovi prenosa sredstava idu na teret agencije. U cenu aran`mana ura~unati: - prevoz komfornim turisti~kim autobusima, - sme{taj u hotelima B kategorije (PP), (doru~ak-ve~era), - sve ulaznice za posete lokalitetima, - me|unarodno zdravstveno osigurawe , - sve drumarine i takse za prevoz u zemqi i inostranstvu, - zbog podele na dve grupe-dva gratisa za lekare, - usluge stru~nog vodi~a za svaki autobus, - organizovanu posetu i ve~eru u restoranu na Plaki u Atini, - ve~era u povratku u nekom od restorana u Srbiji,umesto ve~ere u Atini,zbog posete Plaki. O~ekivano brojno stawe: maksimalno 270 u~enika. Prilikom rasporeda u~enika u autobus, odeqewa se ne smeju deliti. Ru~ak na putu od Delfa do Olimpije,ru~ak na putu od Olimpije do Atine, ru~ak na putu od Atine do Soluna i ru~ak na putu od Atine ka Sunionu. Agencija mora obezbediti jedan gratis po odeqewu. Izbor izvo|a~a ekskurzije izvr{i}e roditeqi svih u~enika sada{weg prvog razreda neposrednim glasawem. Mar{ruta putovawa: Gr~ka 6 no}ewa (tri no}ewa u Atini,jedno no}ewe u Olimpiji,jedno no}ewe u Delfima i jedno no}ewe u Solunu u gradu( ne u okolini) Posete:Meteori,Atina,rt Sunion,Korint,Epidaurus,Mikena,Olimpija, Delfi i Solun. Svaka agencija za u~e{}e na konkursu treba da uplati iznos od 3.000,00 dinara, na `iro ra~un {kole broj:840-72666-89, a na ime tro{kova ogla{avawa konkursa. Konkurs ostaje otvoren 10 dana od dana objavqivawa. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 032/320-546 032/222-397 ili li~no na adresi @upana Stracimira br.1, 32000 ^a~ak. Ponude koje budu izlazile iz okvira koji se tra`i po broju no}ewa i mestima poseta ne}e biti razmatrane. Svi ponu|a~i treba da dostave dokaz o licenci i spisak sredwih {kola u Srbiji ~ije su |a~ke ekskurzije izveli u inostranstvu u prethodne tri godine. Dom kulture ^a~ak Trg ustanka 2-6 32000 ^A^AK

KOORDINATOR ZA MLADE u Kancelariji za mlade na odre|eno vreme u trajawu od godinu dana USLOVI: Kandidat za radno mesto treba da poseduje: - visoko obrazovawe ste~eno na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije-master, specijalisti~ke akademske studije, specijalisti~ke strukovne studije) u obrazovnom-nau~nom poqu Dru{tveno-humanisti~kih nauka, odnosno na osnovnim studijama dru{tvenog smera, u trajawu od ~etiri godine i - jednu godinu radnog iskustva u oblasti kulture ili obrazovawa. Uz prijavu prilo`iti: - kra}u biografiju, - dokaz o odgovaraju}oj vrsti i stepenu stru~ne spreme (overena kopija diplome o {kolskoj spremi), - potvrdu o radnom iskustvu, - izvod iz mati~ne kwige ro|enih (original ili overena kopija). Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavqivawa. Prijave sa dokazima o ispuwavawu uslova konkursa dostaviti na adresu Doma kulture. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Zbog ote`anog izmirivawa svojih obaveza JKP „Vodovod” ^a~ak poziva potro{a~e da svoje obaveze za utro{enu vodu i upotrebu kanalizacije izmire najkasnije do 21. 1. 2013. godine. Potro{a~e koji do ostavqenog roka ne izmire svoje obaveze JKP „Vodovod” ^a~ak }e iskqu~iti sa vodovodne mre`e i privremeno im uskratiti isporuku vode do kona~nog izmirewa duga. Napomiwemo da su tro{kovi iskqu~ewa i ponovnog ukqu~ewa vode visoki i da padaju na teret potro{a~a. Potro{a~ima koji svoje obaveze uredno izmiruju JKP „Vodovod” se zahvaquje.

POZIV Pozivaju se sve socijalno ugro`ene porodice izbeglih i interno raseqenih lica koja su trenutno nastawena na teritoriji grada ^a~ka da se jave Povereniku za izbeglice grada ^a~ka u ciqu ostvarivawa prava na isplatu jednokratne nov~ane pomo}i u pojedina~nom maksimalnom iznosu po doma}instvu 15.000,00 dinara ili prava na pomo} za nabavku ogreva u maksimalnom pojedina~nom iznosu do 15.000,00 dinara. Rok za prijavu i dostavqawe potrebne dokumentacije je 15 dana od dana objavqivawa ovog poziva u listu "^a~anski glas". Adresa na koju se navedena lica iz stava 1. ovog poziva mogu javiti je: Ulica Bra}e Gli{i}a br. 6 (MZ "Stari grad"), ^a~ak Lice za kontakt: Poverenik za izbegla i raseqena lica - Sne`ana Radovanovi}. Telefon: 064/82 55 704. Komisija za odabir korisnika Grada ^a~ka

AGENCIJA

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 064/13-12-544 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE

STANOVI

P-18 m2, 2. sprat, CG, Obili}eva / novo /. Cena 16.000 eura P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P-33 m2, 5.sprat, CG, B.Jankovi}, nov. Cena 21.000 eura P-34 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 25.000 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P-36 m2, 2. sprat, CG, Obili}eva, novo. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-36 m2, 4.sprat, CG, Qubi}ska. Cena 22.500 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 31.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5.sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-48 m2, 12.sprat, CG, Vinara. Cena 26.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3.sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 53.500 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56m2, 4.sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej/ Cena 36.000 eura P-57 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat,CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat,TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P-66.5 m2, 7.sprat,CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3.sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej.Cena 45.000 eura P-73 m2,1.sprat, CG, Alvaxinica.Cena 58.000 eura P-74 m2, 5.sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG,Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2,PR,CG,Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78m2, 6.sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura

KU]E P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-120 m2 sa 5.5 ari placa, {iri centar. Cena 40.000 eura P-65+50 m2 sa 2.7 ari placa, Cara Lazara. Cena 43.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak.Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-300 m2 sa 9.5 ari placa / poslovno-stambeni prostor /. Cena 78.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+23 m2 sa 2.6 ari placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P-106 m2 sa 5.8. ari placa, Nu{i}eva. Cena 73.000 eura


42

OGLASI

MALI OGLASI DE@URNI STOMATOLOG Dr. MLADEN BEHARA Ko~e An|elkovi}a 1 322-656 De`urni tel: 062/86-17-988

ODGAJIVA^NICA "MANGULICA" U OKOLINI ^A^KA, PRODAJE MANGULICE ZA PRIPLOD I KLAWE. MOBILNI: 064/134 82 36.

IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR U ULICI KNEZA MILO[A 130, DO SADA JE BILA APOTEKA "KATA" - NEVEN FARM. MOBILNI: 064/0317072.

IZDAJEM prazan jednosoban stan (45 m/2) u Nemawinoj ulici, preko puta {kole “Milica Pavlovi}”. Parno grejawe, cena povoqna. Mobilni: 064/9934038 i 032/345 267. IZDAJEM lokal od 35 m/2 u centru, pogodan za pekaru, }evabxinicu i sl. Telefon: 064/10 22 759 i 226 417. IZDAJEM name{tenu kancelariju u blizini suda pogodnu za advokata i sl. Telefon: 064/10 22 759 i 226 417. TRA@IM ortaka za otvarawe restorana - diskoteke u strogom centru. Telefon: 064/10 22 759 i

226 417. PRODAJEM imawe sa 2 ku}e u Pakovra}u, asfaltni prilaz. Vredi videti. Mob: 064/196 4705. PRODAJEM razne motore, reduktore, ventilatore, kompresor, CO/2 aparat, {asiju 8 metara. Telefon: 032/367 657. NAJPOVOQNIJE kwigovodstvene usluge, jedan mesec gratis, osnivawe - gratis, dogovor. Mob: 064/1964705. PRODAJEM stan u strogom centru grada, Solid, 53 m/2, ukwi`en. Cena 32.900 eura. Telefoni: 061/11 59 863 i 061/278 99 37. KUPUJEM plac prazan

KWIGOVODSTVENE USLUGE - stru~no, a`urno, pouzdano. Pru`amo kwigovodstvene usluge privrednim dru{tvima i preduzetnicima. L GROUP, Ulica 65, broj 44 065/294-77-00, milan.lakovic11@gmail.co m 064/17-88-357 ljlakovic@gmail.com Iza nas stoji dugogodi{wi rad i iskustvo na navedenim poslovima

ili sa bilo kakvim objektom, Suva Morava, Trbu{ani ili Prijevor. Telefoni: 061/11 59 863 i 061/278 99 37. IZDAJEM dvosoban name{ten stan na Novom Beogradu. Pogodan za studente. Mobilni: 063/8502359. PRODAJEM povoqno brikete. Mobilni: 064/951 26 27. IZDAJEM name{tenu garsoweru sa parnim grejawem, ul. Sin|eli}eva 83/1. Tel: 700-957 i 063/7000-425. VIRXINIJA duvan 1 kg za 800 din. filteri, {aqem pouze}em. Tel: 064/4012491. AKO IMATE VI[KA

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN PROLE]NI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM komplet ugradnu rernu sa ventilatorom i ugradnu plo~u marke Gorewe. Aparati su vrlo malo kori{}eni i u odli~nom stawu. Tel: 032/375-683 060/388-22-99

POVOQNO ^ASOVI GR^KOG JEZIKA 065/2004-115 5000 eura, otvorite brzu hranu, specijaliteti od pile}ih krilaca sa razli~itim ukusima. Jedinstveno u Srbiji nudimo vam recepturu i obuku. Za 6 meseci vra}ate ulo`eno na 1 dinar dobijete 2 dinara. Telefon: 069/323-555-3, Sr|an. PRODAJEM Golf - 4, 2001 godi{te, karavan, pogon 4 h 4. Telefon: 064/1901747. PRODAJA tehni~ke robe iz komponenti ili kompletno. Tel: 063/1665062. PRODAJEM plac u Qubi}u, povr{ine 45 ari, na placu 2 prizemne ku}e i pomo}ne prostorije. Tel: 064/6398968. PRODAJEM traktor RUS DT 20, dosta dobar, mala potro{wa, povoqno. Telefon: 064/5107879. PRODAJEM Golf 2, 1,6 dizel, 1990 godi{te, ura|ena generalna, limarija, registrovan, nove gume, nov akumulator, dosta povoqno. Mobilni: 064/5107879. PRODAJEM dosta povoqno {lajfericu, A. Spasi} - ]uprija, sa diskom 600 mm, samousisni ventilator i gumeni cilindar. Vredi videti. Mobilni: 064/5107879. KUPUJEM ~amac sa motorom ili bez, u Ov~ar bawi. Mobilni: 065/4328200. PRODAJEM plac od 1 ha u Kowevi}ima kod ^a~ka, kod Autobaze, do magistrale. Mogu}nost kupovine celog ili dela placa. Pogodan za firme, stovari{ta i sl. Mobilni:

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo Ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Mobilni: 065/5900651 i 032/391964

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343-314, 064/2454-094

IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR, POVR[INE 250 m/2, U STROGOM CENTRU GRADA. MOBILNI: 063/609 784.

IZVIWEWE OVIM PUTEM @ELIM DA SE IZVINIM GOSPODINU SLOBODANU GLI[OVI]U IZ BEOGRADA - PRISLONICE, ZBOG KA[WEWA KOPAWA HUMKE WEGOVOM OCU. I PORED OBAVQENE SAHRANE JA SE IZVIWAVAM I POGREBNOJ OPREMI "VASOVI]" KAO SARADNIKU. ZORAN A]IMOVI] IZ ^A^KA. STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322-656 de`urni telefon 062/8617 988 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski. 065/2300984 i 065/5174957. IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela “Srbija”. Mobilni: 062/977 0228. PRODAJEM odli~nu vikend ku}u, 62 m/2, na atraktivnoj lokaciji. Mobilni: 060/55 89 296. PRODAJEM internet domen GORNJIMILANOVAC.ORG PRODAJEM prevedene ruske zbirke zadataka iz mehanike. Mobilni: 060/5589296. PRODAJEM staru ku}u sa 1,5 ari placa u naju`em centru grada. Mobiln i: 063/8033676. POPRAVKA PRODAJA atomizera, dizni, oro{iva~a, mu{tika, le|nih prskalica, grana pi{toqa. Telefon: 064/1206572. KOMPLET no`eve, okrugle listove, testerice, perforacije za taolet papir ma{ine. Telefon: 064/1206572. IZRADA ma{inskih cementnih ko{uqica, izvo|ewe svih gipsanih radova, postavqawe zvu~ne, hidro i termo izolacije. Izvo|ewe svih vrsta

betonskih radova. Mobilni: 064/6152763. PRODAJEM parcelu u Trnavi, 48 ari, 6 km od centra, ulaz sa asfalta. Telefon: 032/344 026. IZDAJE se dvosoban stan od 66 m/2 u ulici Kneza Vase Popovi}a broj 2. Potpuno name{ten, kablovska, telefon i centralno grejawe. Stan je slobodan od 1. februara. Mobilni: 060/5450111. IZDAJEM jednosoban nename{ten stan, poseban ulaz, ku}a, grejawe TA. Tel. 032/332-761 PRODAJEM ku}u u varo{ici u Kotra`i, sa 2 objekta, prodavnicom i 2 gara`e, na 40 ari zemqe.Tel. 0033354540398 IZDAJEM name{tenu sobu sa upotrebom kupatila i kuhiwe, CG, KTV, iskqu~ivo za u~enice i samice. Tel. 064/8292720, 032/ 373-571. IZDAJEM name{ten stan, oko 35 m2, CG, KTV. Tel. 064/ 8292720, 032/ 373PRODAJEM stan u strogom centru, kod Solida, 53 kv, cena 33.000e. Tel: 061/278-99-37 POTREBNE radnice sa ili bez iskustva za rad u minimarketu. Tel: 062/866-87-36

............................... LI^NE VESTI ............................... ODRI^EM se majke Milke Terzi} i brata Vladimira Terzi}a. Irena Petkovi}. ODRI^EM se oca Milosava Petkovi}a, majke Perke, ro|ene Parezanovi} i brata Dragana Petkovi}a. Dejan Petkovi}.


43

OGLASI/^ITUQE

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

PRODAJEM muzi~ku liniju Philips 60 E. Mo`e zamena za cerova drva. Tel.353-016, 063/7494846 PRODAJEM be`i~ni telefon Panasonik. Cena 15 E. Mo`e zamena za cerova drva.Tel. 353-016, 063/7494846. PRODAJEM magnetnu traku za fitnes sa 8 brzina. Cena 120 E. Mo`e zamena za cerova drva. Tel.353-016, 063/7494846 PRODAJEM zvu~ne kutije

Jamma 200 v, 1. par. Cena 100 E. Mo`e zamena za cerova drva.Tel.353016, 063/7494846 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 7. kg. Cena 60 E. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 353016, 063/7494846 PRODAJEM neonke za kvarcovawe lica i tela 80-100 s, cena 9 e komad. Mo`e zamena za cerova drva. Tel.353-016, 063/7494846 PRODAJEM 500 zna~ki iz stare Jugoslavije. Cena

90 e. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 353016, 063/7494846 PRODAJEM biciklu sa 21 brzinom Skot. Cena 150 E. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 353016, 063/7494846 PRODAJEM razne bicikle. Mo`e zamena za cerova drva.Tel.353-016, 063/7494846 PRODAJEM zup~astu pum-

pu za pretakawe uqa i emulzije, trofazna Sever Subotica. Cena 60 e. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM razne delove za Opel Kadet Kocku. Mo`e zamena za cerova drva. Tel.353-016, 063/7494846

Dana 12. januara 2013. u 12 ~asova na ^a~anskom grobqu obavi}emo POLUGODI[WI POMEN na{oj dragoj i nikad zaboravqenoj supruzi, majci i baki

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276 SE]AWE 7. 1. 2005 - 7. 1. 2013.

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

VELIZAR ]OSI] 7. januara 2013. godine, navr{ilo se osam godina od smrti na{eg dragog oca, dede i tasta. WEGOVI NAJMILIJI 15608

Dana 30. decembra 2012. godine preminuo je na{ dragi suprug, otac i deda

Dana 2. 1. 2013. godine umrla je moja mama

NADA ILI] RADOJKO MILO[EVI]

iz Preqine

Sahrana je obavqena 3. 1. 2013. na grobqu u Preqini. Ovim putem se zahvaqujemo: slu`bi Hitne pomo}i, slu`bi Ku}nog le~ewa, dr. Nixovi} Svetlani, rodbini, kom{ijama i prijateqima koji nam uputi{e re~i utehe. O@ALO[]ENI: }erka MICA, zet DRAGAN, unuci MILOJE i PREDRAG i snahe SUZA i JANA 15611

iz Parmenca

Zauvek }e{ ostati u na{im mislima se}awima i pri~ama. Wegovi najmiliji: supruga BELA, sinovi NE[O i MLA\O sa porodicama.

1950 - 2012 Wena neobi~na dobrota i plemenitost zauvek }e nas grejati i voditi, a wenoj du{i doneti spokoj. Weni najmiliji: suprug ANDRIJA (GEN[ER), }erke GORDANA i MIRJANA, unuci ACO, STEFAN i MILO[, unuka ANA i ostala mnogobrojna rodbina. 15566

25. 9. 1935 - 6. 1. 2006.

GRUJANAC BORIVOJE BORO Navr{ava se SEDAM GODINA od kada nije sa nama, ali }e uvek `iveti u nama i na{im mislima. Wegovi najmiliji: supruga SIDA, }erka SNE@A i sin PERO sa porodicama.

SE]AWE 12. 01. 1988 - 12. 01. 2013.

DRAGOQUB GLI[OVI] GLI[O

Dana 5. 1. 2013. navr{ava se 11 tu`nih godine od smrti na{eg sina i brata

SE]AWE

ALEKSIJI (LEKI) JANKOVI]

FILIP LAZAREVI]

FILIPA LAZAREVI]A

2002 - 2013

2002 - 2013

Pro{lo je dugih 25 godina a se}awe na tebe i daqe ne bledi. Zauvek }e{ biti u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI 15564

DU[ANKA VU^I]EVI] iz Viqu{e

Godine prolaze, a se}awa ostaju i `ive u na{im srcima. Brat URO[, stric ACO i strina BOJANA

Vreme koje je pro{lo nije umawilo tugu. Mnogo nam nedostaje{. TVOJI: brat LAZAR, majka MILA, otac MI]O i deda VOJIN

]erko mila, ka`u vreme le~i sve ali moju bol za tobom ni{ta ne}e mo}i da izle~i. @ive}e{ ve~no u majkinom srcu. Volim te i uvek }u te voleti. Neute{na majka CANA

upl.

upl.

15582

Dana 14. januara 2013. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage

^ETRDESET DANA

DU[ANKA VU^I]EVI]

DU[ANKE VU^I]EVI]

iz Viqu{e 6. 12. 2012. - 12. 01. 2013.

ro|ene Parezanovi}

POSLEDWI POZDRAV dragoj kumi

DU[ANKI VU^I]EVI]

Kako prolaze minuti, sati, dani, moja bol za tobom je sve ve}a. Nedostaje{ mi jedina sestro. Tu prazninu u mom srcu ni{ta ne mo`e da zameni. Sestra DANICA

Vreme prolazi a bol i tuga ostaju. Nedostaje{ nam jer si bila veliki ~ovek iskrenog i velikog srca punog qubavi za sve a takvi nikad ne umiru. Volimo te do ve~nosti tvoji: suprug BRANKO, }erke MILKA i RADOJKA sa porodicama

Oti{la si kad smo se najmawe nadali. Oti{la si kada si svima bila najpotrebnija. Te{ka je i sama pomisao da te nema me|u nama. Draga na{a kumo. Po~ivaj u miru. Tvoji kumovi: MILAN i GOCA sa decom.

15583

15584

15609


44

^ITUQE

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

Petog januara 2013. preminula je na{a draga

27. 12. 1929. - 05. 01. 2013.

KOVIQKA KORAKSI] 1929 - 2013 Snagom svoje skromnosti, jednostavnosti i ~ovekoqubqa oplemenila si sve oko sebe i u~inula da i mi budemo boqi qudi. @ive}e{ ve~no u na{im srcima puni qubavi i zahvalnosti. TVOJA PORODICA

KOVIQKA KORAKSI] Sahrawena je 07. 01. 2013. godine u 13 ~asova, na grobqu u Gorwoj Gorevnici. ^uva}emo ve~nu uspomenu na na{u dobru i plemenitu mamu, nanu i ta{tu. O@ALO[]ENI: QUBA, BRATKA i GAGILO.

15599

15591

SE]AWE 11. 1. 2003 - 11. 1. 2013.

SE]AWE

NOVICA PE[I]

BO@OVI] MILOMIR MI[O

SLOBODAN BOBAN ]USLOVI]

1969 - 2012.

13. 1. 2007 - 13. 1. 2013

Nema ni re~i ni godina koje bi mogle da ubla`e moj bol za tobom.

Nole, pet godina nisi sa nama, mnogo nam nedostaje{. Nikada ne}emo zaboraviti tvoju dobrotu, razumevawe. Nosimo te u srcu. Svi oni koji su te voleli. Osta}e{ voqen nikad zaboravqen.

Sve ove godine uvek si sa nama, u na{im srcima, voqen, nezaboravqen, nepre`aqen.

Tvoja LUCIJA

TVOJI NAJMILIJI

TVOJI: DARA, BUDIMIR i OLIVERA sa porodicama i sestra CAKA

15602

15600

Voqeni na{

SRE]KO ]IRI] 1983 - 2013

Vreme prolazi, `ivot ide daqe, tuga i bol zauvek ostaju u na{im srcima. 16. januara je trideset godina od kada si zauvek oti{ao. Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te nikad nezaboravimo. TVOJI NAJMILIJI

1949 - 2012

15603

MILOMIRKA MIRA KUR]UBI]

PAVLOVI] DRAGOMIR LORD

1929 - 2012. U petak, 11. januara 2013. godine, dava}emo GODI[WI POMEN dragoj supruzi, majci i baki.

Oti{ao je u ve~nost 9. januara 2012. godine. Vreme prolazi a tuga i se}awa nikada. PORODICA

Uvek }e `iveti u mislima svojih najmilijih: supruga DARKA, }erki RACE i NADE, unuka NATA[E, MARIJANE, MARIJE i NEVENE, zetova ISA i MIRKA

15606

15604

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


45

^ITUQE

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

14. januara 2013. godine navr{ava se DVADESET DEVET GODINA od preranog odlaska dragog prijateqa

U nedequ, 13. 01. 2013. godine, navr{ava se GODINA od smrti na{eg dragog

Dana 14. januara 2013. navr{ava se GODINA DANA od smrti na{e bake

STOJANA VASOVI]A COLA

PUJIN BRANKA 1932 - 1984 Sve {to je plemenito, ~asno i dobro nosilo je tvoje ime. Vreme prolazi ali uspomene na tvoj vedri duh i dobrotu ne blede. Ve~no }u te pamtiti i `aliti za tvojom dobrom du{om. Neka te an|eli ~uvaju. STEVO [U[WAR

MIRJANA OBU]INA Ne meri se tuga suzama. Boli mnogo, ali ne pla~emo. Svakodnevno si u na{im mislima i pri~ama, ali te nema tamo gde nam najvi{e nedostaje{, u `ivotu. Sa ponosom i qubavqu ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoji TAWA i MI[KO

kako daqe... Vreme prolazi, utehe nema, samo suze i ose}aji tihi izviru iz nas. Misli ~este: "Kako bi to ti"? Ponos, qubav beskrajna i saznawe da si bio na{, dr`e nas...

Weni unuci SAWA i NIKOLA.

MIQA sa decom. 15592

15598

Dana 4. januara 2013. navr{ila se godina dana od smrti

SE]AWE 13. 1. 1993 - 13. 1. 2013.

TOMISLAVA ]IROVI]A

RADOJICA CAKOVI] Dvadeset godina je pro{lo od smrti na{eg dragog oca, dede i tasta. Uspomenu na wega ~uvaju }erka SNE@ANA, unuka ALEKSANDRA, unuk IVAN i zet ALEKSANDAR 15607

15589

POSLEDWI POZDRAV na{oj dragoj

iz Preqine

Za nas ti nisi imao ne, bili smo sjaj oka tvog, sada u svakom oku tra`imo taj sjaj, ali ga nema... Tuga u srcima, ~e`wa i strah, {ta i

15590

SE]AWE Dana 12. 1. 2013. navr{avaju se TRI GODINE kako nije sa nama na{a majka

DESE \URKOVI]

Hvala ti za svu qubav koju si nam podario. Krasila te je tvoja dobrota, plemenitost, duhovitost i lepa re~ koju si za sve imao. Supruga MILICA, }erke MILA i ZORICA, unuci MILUTIN i LAZAR, zetovi MI]O i PIKULA upl.

JEVTOVI] SLAVOQUB - SLAVO

SE]AWE 11. 01. 2011. - 11. 01. 2013.

Dragi Slavo, uvek }emo te pamtiti po dobrom, jer si zaista takav i bio, ~ovek velikog srca za sve nas. Ve~na ti slava i po~ivaj u miru. Tvoja sestri~ina SNE@ANA sa porodicom. 15575

15. 1. 2004 - 15. 1. 2013. U utorak 15. 1. 2013. navr{ava se DEVET GODINA od smrti na{eg dragog oca, dede i svekra

BRATISLAVA JOVA[EVI]A pravnika u penziji iz ^a~ka Vreme prolazi, ali se}awa i uspomena na wegov dragi lik osta}e zauvek u nama. O@ALO[]ENI: sin VIDOSAV i snaha SVETLANA sa porodicom

STANIMIRCI SIMOVI] BAJI 1930 - 2013 OD WENIH NAJMILIJIH

SRETEN MILINKOVI]

Dana 2. januara 2013. navr{ilo se TRI GODINE od smrti moga brata

Dve godine je pro{lo a vreme nije izbrisalo se}awe i qubav na tebe.

iz Pakovra}a

MILANA VUKI]A Uvek prisutan u mislima i bolu sa kojim `ivim. Tvoja sestra RADMILA

TVOJI: supruga LEPA, snaja EMA i sin VESO

15614

15601

15577

Dana 20. 01. 2013. navr{ava se godinu dana od smrti na{eg dragog

U ~etvrtak 17. januara navr{ava se godinu dana od kako nas je napustila na{a draga

BOJOVI] DRAGI]A PATKA

MILIJANA MI]I]

MLA\ENA MILENKOVI]A

iz ^a~ka

iz Mojsiwa

trenera „Borca” 20.01.1926 - 20.01.2012. Godi{wi pomen bi}e odr`an u subotu 12. 01. 2013. na ~a~anskom grobqu u 12 ~asova. Molimo wegove drage prijateqe i ro|ake da nam se pridru`e. Se}awe ~uvaju wegovi najmiliji: supruga OLGA sa porodicom i prijateqima.

S qubavqu tvoj dragi lik i plemenitu du{u ~uva}emo zauvek u svojim srcima. Sin \OR\E i suprug DRAGOQUB 15612

Dana 16. januara 2013. navr{ava se PET GODINA od smrti na{eg dragog oca

Sa ponosom i po{tovawem uspomenu na wega ~uvaju }erke NADA i MILKA sa porodicama.

15613

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

15610


46

^ITUQE

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

U sredu 9. januara 2013. godine u 66-oj godini `ivota preminula je na{a draga

VIDOJKA RU@I^I] MIRKO MILO[EVI]

iz Dowe Trep~e

14. 01. 2002 - 14. 01. 2013.

Sahrana je obavqena u ~etvrtak 10. januara na grobqu u Dowoj Trep~i.

Ni jedan dan, ni jedna godina koji pro|u ne umawuju na{u qubav i patwu. Volimo te, i vole}emo te uvek.

O@ALO[]ENI: sin RA[KO, }erke SVETLANA i LEPOSAVA, brat ILIJA i sestra RADA sa porodicama, unuci, unuke, praunuk, ostala rodbina i prijateqi.

TVOJI: mama, tata, MILENA, SLOBO sa porodicom. 15565

14. januara 2013. godine navr{i}e se DVADESET GODINA od smrti na{eg dragog

15610

15. januara je GODINA DANA kako je na{

Dana 12. 1. 2013. dava}emo GODI[WI POMEN u 12,30 ~asova na grobqu Le{}e u Beogradu na{em dragom

MILUTIN JOVANOVI] TO[OVI]

TOMISLAVA LAZOVI]A

iz Pridvorice

MIROQUBU MI]KU ZARI]U

Vreme ne ubla`ava tugu i bol za tobom. S ponosom i qubavqu nosimo te u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI: supruga SLOBODANKA, sinovi MILENKO i SRETEN sa porodicama.

oti{ao u nezaborav. S qubavqu, po{tovawem i ponosom zauvek uspomenu ~uvaju sin MILAN, }erka DANICA i unuk QUBOMIR

Ve} je godina kako nisi sa nama a tuga ne jewava, se}awa ne blede.

15583

15578

15574

POSLEDWI POZDRAV voqenom bratu

Dana 10. januara navr{ilo se 40 dana na{em dragom

RADO[U BOJOVI]U

RADO[U BOJOVI]U

Majka Vera i brat Slobodan sa porodicom.

JELA LAZOVI]

1954 - 2012

Vreme ne ubla`ava tugu i bol za tobom. Sve vi{e nam nedostaje{. Sestra NADA sa porodicom.

^etrdeset dana nisi sa nama. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. ZAHVALNA PORODICA

15586

15587

Po~ivaj u miru i neka te an|eli ~uvaju. Nikada te ne}u zaboraviti. SAWA „DOLI BEL” 15579


47

^ITUQE

PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE

Dana 08. 01. 2013. navr{ilo se GODINU DANA od smrti na{eg dragog

POMEN 11. 1. 2013. Pro{la je tu`na godina dana od kada je zauvek oti{ao moj jedinac

Na{ dragi

KOSTA MITROVI] - KOLE sve{tenik prawanski upokojio se krajem pro{le godine i sahrawen je u Prawanima. Ovim putem izra`avamo veliku zahvalnost osobqu Odeqewa uho, grlo i nos ^a~anske bolnice za veliku i nesebi~nu brigu u le~ewu, Domu zdravqa u Prawanima, Sve{tenstvu, Crkvenom odboru, rodbini, prijateqima i kom{ijama za sve {to su za nas u~inili u ovom te{kom trenutku.

ZAHVALNA PORODICA MITROVI]

QUBOMIRA ]ENDI]A ]ENDA Tata, nismo stali jer znamo da ti to ne bi `eleo. Tvoje veliko, toplo srce koje je stalno kucalo radost, vedrinu i qubav tako je rano prestalo da greje sve nas. Ako je smrt ja~a od `ivota nije od bola i qubavi koju nosimo za tobom. Zauvek tvoji: otac MILISAV, supruga NADA, }erke SUZANA i SAWA

MILO[ \OR\EVI] 1961 - 2012 Dragi sine, Obilazim tvoj grob i prokliwem sudbinu {to sam do~ekala da majka sahrani dete. Nema utehe. Ne poma`u suze i neprospavane no}i. Ostala su samo se}awa na tvoju dobrotu, pa`wu i po{tovawe. Po~ivaj u miru du{o moja a na tebe dawu i no}u misli tvoja neute{na majka RAJNA

15563

15573

15564

Dana 8. januara 2013. navr{ila se GODINA dana od smrti NAJBOQEG ZETA

25. decembra 2012. godine, umro je plemenit i voqen

QUBOMIR ALEKSI]

Dana 31. 12. 2012. god. iznenada je preminuo na{ dragi suprug i otac

QUBOMIRA QUBA ]ENDI]A

NOVICA NOVI^I]

Dugogodi{wi direktor pred. "Ratko Mitrovi}" gradwa ^a~ak. Sahrawen je 27. decembra 2012. god. u ^a~ku. Zahvaqujemo na izjavama sau~e{}a i posledwem ispra}aju wegovim kolegama, kolegama pred. "Ratko Mitrovi}", prijateqima, kom{ijama, rodbini iz ^a~ka, rodbini i ro|acima iz Crne Gore. Posebna zahvalnost gospo|i Mileni Bogi}evi}, dipl. gra|. ing. na opro{tajnom govoru o liku i radu Qubomira Aleksi}a. Bio si nam gromobran `ivota - ve~no Ti hvala.

Dragi Qubo, pro{la je duga i prete{ka godina od tvog iznenadnog odlaska. Svakog dana i svakog trena si u na{im mislima. Sa tugom u srcu ali i ponosom {to smo te takvog imali ~uva}emo te u dnu du{e do kraja `ivota. TVOJI: MI[O, MIKO i MILENKA

U na{im srcima te uvek nosimo, a tvoja dobrota, plemenitost i odana du{a je i daqe sa nama. Ponosni smo {to smo te imali. Tvoje supruga CANA i k}erka ANA

WEGOVA PORODICA

15567

15572

Dana 31. 12. 2012. godine, preminula je na{a draga

1929 - 2012

iz Gori~ana

9. januara navr{ilo se 15 tu`nih godina od smrti na{eg dragog i voqenog

JELA LAZOVI] iz Lasca 1962 - 2012.

GODI[WI POMEN na{em dragom

DESETOGODI[WI POMEN na{oj dragoj

VASKA VULI]A

Sahrana je obavqena 2. 01. 2013. godine na ^a~anskom grobqu. Ovim putem zahvaqujemo kom{ijama, rodbini i prijateqima na izrazima sau~e{}a i pru`enoj podr{ci. O`alo{}ena porodica LAZOVI]

S qubavqu i ve~nom tugom ~uva}emo se}awe na tebe.

15580

15581

Supruga SIBA, sin NIKOLA, }erka SOWA, snaha MARINA, unuke AN\ELA i IVA

RADOMIRU RADU BOGI]EVI]U

BOSI OVUKA BOGI]EVI]

1935 - 2012 iz ^a~ka

1938 - 2003 iz ^a~ka odr`a}emo 1. februara 2013. godine na porodi~noj grobnici u Gorwoj Je`evici u 13 sati.

odr`a}emo 12. januara 2013. godine u 13 sati na porodi~noj grobnici u Gorwoj Je`evici.

Ovaj duet ostavio je neizbrisiv trag u narodnoj muzici i srcima svojih najbli`ih koji }e sa ponosom negovati uspomenu na wih i wihovo stvarala{tvo. O@ALO[]ENA PORODICA

^etrdeset godina uspomena na voqenu majku i nanu

Dana 2. januara 2013. navr{ilo se GODINU DANA od smrti moga brata

DU[ANA MARTINOVI]A MARTA]A

Godina je pro{la a uspomenu na dragog brata ~uva: sestra LELA

ZORAN STANOJEVI] RUMENI

DRAGICU KOVA^EVI] ro|. Milivojevi} 1973 - 2013 g.

BUCA i MIRA sa decom 15565

15562

Navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog kolege Zorana. Uspomenu na wega ~uvaju kolege iz MEGADEKOR-a 15571


PETAK 11. JANUAR 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.