1. novembar 2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

BROJ 43

CENA 30 DIN.

DVE DECENIJE JP „RZAV”

ISPORU^ENO ISPORU^ENO 330 330 MILIONA MILIONA KUBIKA KUBIKA VODE VODE

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs Na Sajmu „U~ila 2013”

ZLATNA I SREBRNA „TABLA” ZA ^A^ANE strana 7.

Pogled na reku Rzav sa brane „Svra~kovo” ~ija je gradwa ponovo prekinuta.

Tenis

IVANA OSVOJILA OSAKU

strana 31.

Sto~ar Miroslav Markovi}

strana 3.

ZARADA NE POKRIVA TRO[KOVE strana 25.

PO^ELA IZGRADWA STUDENSTKOG DOMA U poseti Domu u~enika

Vo}ar Mile Tica

VO]ARSTVO JE ZAKON

strana 12.

KAD SE SE KAD DECA RANO RANO DECA OSAMOSTALE OSAMOSTALE

strana 9.

]umurxija Doj~ilo Stojkovi}

NEMA NEMA PARA, PARA, ALI ALI OPSTAJEMO OPSTAJEMO

strana 22.

Stari ^a~ak

SE]AWE NA U^ITEQE FILIPOVI]E strane 10. i 11.


2

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

3

GRAD

OBELE@ENO 20 GODINA RADA JP „RZAV” I 26 GODINA OD PO^ETKA IZGRADWE REGIONALNOG VODOSISTEMA

PROIZVEDENO I ISPORU^ENO 330 MILIONA KUBIKA VODE ve~anom sednicom Upravnog odbora JP “Rzav”, kojoj su pro{log petka prisustvovali ~elnici pet lokalnih samouprava ~ije se stanovni{tvo snabdeva vodom sa regionalnog sistema “Rzav”, brojni saradnici i gosti, obele`eno je 20 godina rada ovog javnog preduze}a i 26 godina od po~etka izgradwe sistema. Tom prilikom direktor Qubo Lazovi}, koji je na toj odgovornoj funkciji od 1987. godine, kada je zapo~eta realizacija ove, u onda{woj Jugoslaviji jedinstvene investicije, je podsetio: - Sve je po~elo osamedesetih godina pro{log veka, kada su se op{tine Po`ega, Ariqe i Lu~ani suo~ile sa problemima u snabdevawu. Wima su se pridru`ili ^a~ak i Gorwi Milanovac, koji su tako|e imali problema, kada je re~ i o koli~ini i kvalitetu vode. Tada je doneta politi~ka odluka “da se krene” na reku Rzav i izgradi regionalni vodosistem, koga je projektovao Institut “Jaroslav ^erni”. Od 1984. do 1987. godine ura|ene su brojne studije, idejni projekti i vodoprivredno re{ewe, kojim je predvi|eno da na reci Rzav budu izgra|ene i tri akumualcije: “\uri}a kosa”, “Roge” i “Orlova~a”. Nakon dono{ewa svih ovih odluka i tehni~kih re{ewa, 1987. godine je osnovana Radna organizacija za vodosnabdevawe, dana{wi JP “Rzav”, ~iji je zadatak bio da rukovodi izgradwom i eksploa-

AKUMULACIJA NA 140 HEKTARA

S

Qubo Lazovi}

tacijom vodosistema. Te godine izgra|ene su prve dve deonice cevovoda - od Ariqa do Gorobiqa i od Ov~ar Bawe do manastira Nikoqe i Trbu{ana, da bi gradwa bila intenzivirana 1988, naglasio je Lazovi}. Po{to je EPS odugovla~io sa gradwom akumulacije, onda{wa rukovodstva op{tina su odlu~ila da na buji~arskoj pregradi “[eveq” bude izgra|en istoimeni privremeni vodozahvat, sa koga je voda prepumpavana na postrojewe, odnosno u fabriku vode, ~ija je gradwa zavr{ena 1993. godine. U prole}e te godine sistem je “krenuo” u probni rad, da bi 26. oktobra Ministarstvo zdravqa dalo saglasnost za pu{tawe vode za potro{a~e u ~etiri op{tine, da bi tri godine kasnije i op{tina Gorwi Milanovac bila prikqu~ena na sistem “Rzav”. Ukupna ulagawa iznosila su 105 miliona dolara, a ta sredstva

su obezbedile op{tine i Republi~ki fond voda, u odnosu 70 prema 30 odsto. Za porotekle dve decenije, sa ovog tehni~ki i tehnolo{ki izuzetno slo`enog sistema, koji prakti~no radi 24 sata 365 dana u godini, proizvedeno je i stanovni{tvu i privredi ^a~ka i ~etiri op{tine, cevovodom du`ine oko 75 kilometara, isporu~eno 330 miliona kubika vode. U toj mre`i, naglasio je

direktor Lazovi}, nalazi se 50.000 kubika vode, odnosno pet vagona, “{to zahteva veoma odogovorno i kvalitetno upravqawe distribucijom vode”. Taj oprez, ve}e anga`ovawe, kontrola i odgovornost su neophodni i zbog toga {to je projektovan kapacitet sistema u prvoj i drugoj fazi 2,5 kubika sirove vode, dok on radi sa ~etvrtinom kapaciteta, jer se sa privremenog vodozahvata

SAMO PARE FALE Ugovorena vrednost radova na akumulaciji i brani je 62 miliona evra, od kojih bi 91 odsto sredstava trebalo da obezbedi Republika, odnosno Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, a preostalu sumu pet lokalnih samouprava: ^a~ak 4,67, Po`ega i Gorwi Milanovac po 1,36 i Ariqe i Lu~ani po 0,78 odsto. Me|utim, radovi za koje su obezbe|eni svi planovi, projekti, ugovori i dozvole, zapo~eti u prole}e 2012, prekinuti su krajem godine, upravo zbog nedostatka sredstava, jer je umesto ugovorenih 300, resorno ministarstvo obezbedilo samo 62 miliona dinara. Po{to su i ovogodi{wim rebalansom buxeta ugovorena sredstva od 413 miliona dinara “svedena” na 263, radovi su ponovo obustavqeni u avgustu 2013. Ukoliko i u narednom periodu glavni investitor bude obezbe|ivao samo po 200 - 300 miliona dinara godi{we, ova investicija }e znatno poskupeti, gradwa }e, umesto ugovorenih pet, trajati 20 godina, a za to vreme oko 350.000 korisnika }e sve ~e{}e biti `edni.

Ukupna zapremina akumulacije koja }e, osim za vodosnabdevawe i oplemewivawe malih voda, slu`iti i kao energetski objekat, s obzirom na to da je na woj planirana i gradwa hidroelektrane od 7,1 megavata, je 27 miliona kubika, od kojih korisna zapremina iznosi 21 milion m3. Ona }e se prostirati na povr{ini od 139 hektara, bi}e duga devet kilometara, {iroka 600 metara, a najve}a dubina iznosi}e 54 metra. Garantovani minimum je 860, a u kona~noj fazi 2.500 litara vode u sekundi. Kota krune brane, nasute glinenim jezgrom i kamenim naba~ajem, je 423,6, du`ine je 211 metara, dok je projektovana najve}a gra|evinska visina od 68 metara. obezbe|uje oko 600 litara vode u sekundi. U su{nim periodima ~esto nema ni tih koli~ina vode, zbog ~ega su neminovne restrikcije, koje }e narednih godina, imaju}i u vidu klimatske promene, biti sve izra`enije. Zbog toga je jedino re{ewe izgradwa akumulacije “Svra~kovo”, iz koje bi akumulisane vode bile dopremane do fabrike na brdu “Klik”. Akumulaciju je trebalo da finansira i gradi EPS, podsetio je Lazovi}, naglasiv{i da je vodoprivredna osnova, me|utim, pokazala da su akumulacije “Svra~kovo” i “Roge” samo 13 odsto objekti energetskog karaktera, odnosno da su prevashodno od vodoprivrednog zna~aja. Po{to su u oktobru 2009. godine Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede i pet lokalnih samouprava potpisali ugovor o udru`ivawu sredstava, radovi na akumulaciji i brani

“Ariqe - profil Svra~kovo” zapo~eti su 2010. godine, i za protekle tri su izgra|eni pristupni put i dalekovod i za glavnog izvo|a~a radova izabrano beogradsko preduze}e “Hidrotehnika Hidroenergetika”, koje je uvedeno u posao pro{log prole}a. Godinu i po dana kasnije, radovi su, zbog nedostatka sredstava drugi put prekinuti. Zbog toga je na sve~anoj sednici UO, pored ostalog, zakqu~eno da ~elnici ~etiri op{tine i ^a~ka “zajedni~ki nastupe u Republici” i tra`e da budu obezbe|ena sredstva za nastavak radova i ispo{tovana wihova dinamika. Prihva}en je i zakqu~ak Koordionacionog tela JP “Rzav” da Vladi Srbije bude upu}en predlog da ovom JP, za uredno snabdevawe gra|ana i kvalitetno odr`avawe sistema bude dodeqen Sretewski orden. M N.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Zari}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

office@cacanskiglas.rs Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

GRAD

ZA DEVET MESECI OSTVARENO 65,5 ODSTO PRIHODA I PRIMAWA U GRADSKOM BUXETU

NAJMAWE ZADU@EN GRAD U SRBIJI Gradski buxet se od januara do kraja septembra punio vi{e i boqe nego {to je planirano, {to potvr|uju pokazateqi iz devetomese~nog izve{taja, koga su bez rasprave usvojili ~lanovi Gradskog ve}a na sednici odr`anoj u ponedeqak. Ovu konstataciju na~elnik Gradske uprave za finansije Zoran Todosijevi} potkrepio je, pored ostalog, podacima da su u ovom periodu prihodi i primawa buxeta, ra~unaju}i i sredstva indirektnih buxetskih korisnika i novac iz ostalih izvora finansirawa ostvareni u iznosu od dve milijarde i 279 miliona dinara, ili 65,52 odsto od planiranog priliva na godi{wem nivou (3,6 milijardi dinara). Nagla{eno je tom prilikom i da je u ovom izve{tajnom periodu vra}en deo kredita od 82,5 miliona dinara i da zadu`ewe Grada iznosi 197,7 miliona dinara, {to, imaju}i u vidu obim buxeta i broj stanovnika, ^a~ak svrstava me|u najmawe zadu`ene gradove u Srbiji.

uxet se puni vi{e nego {to je predvi|eno osnovnom odlukom i da Republika u junu nije donela set izmena zakona o finansirawu lokalnih samouprava, buxet

B

bi bio ostvaren 100 odsto, uveren je na~elnik Todosijevi}: - U strukturi prihoda najve}e je u~{}e poreza na zarade (899,3 miliona dinara), zatim teku}ih transfe-

ra od drugih nivoa vlasti 257 miliona dinara, poreza na imovinu 168, poreza na kapitalne transakcije - 64 i namenskih transfera od Ministarstva gra|evine i urbanizma 56 miliona dinara. U ovom periodu ostvaren je i prihod od kamata na sredstva deponovana u bankama u iznosu od 25,6 miliona dinara, ili 256 odsto, od naknade za kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta od 121 milion, odnosno 72 od naknade za ure|ewe. Obrazala`u}i drugu stranu buxeta, na~elnik GU za finansije je naglasio da su rasahodi iznosili 1,9 milijardi, ili 62,55 odsto, i da je indirektnim korisnicima preneto 197 miliona dinara. Na ime bespovratnih podsticajnih sredstava poqoprivrednim proizvo|a~ima izdvojeno je 27,5 miliona dinara, zahvaquju}i ~emu je 167 poqoprivrednih proizvo|a~a dobilo subvencije, od kojih pojedinci i do 5.000 evra.

Osim wih, subvencije za proizvodwu semenskog krompira dobilo je 72 ratara, {to po Todosijevi}evoj oceni, predstavqa veliki pomak kada je re~ o buxetskim izdvajawima za poqoprivredu. Grad je u ovom periodu izmirio i svoje obaveze prema odre|enom broju nezaposlenih lica, obezbediv{i 29,9 miliona dinara za realizovawe programa samozapo{qavawa i novog zapo{qavawa. Rashodi osnovnog obrazovawa nadma{ili su prihode na ovoj poziciji, jer su u tre}em kvartalu bile najintenzivnije investicione aktivnosti, zbog ~ega je ovaj korisnik “potro{io” 142,8 miliona dinara, ili ne{to vi{e od 70 odsto od planiranih sredstava. - Za sredwe obrazovawe iz buxeta je u ovom periodu potro{eno 73,5 miliona dinara, ra~unaju}i i tro{kove ekskurzije za Vukovce. Za kulturu je izdvojeno 116,5, za fizi~ku kulturu 55,6 miliona dinara, od ko-

jih je 31 milion direktno dato sportskim klubovima. Vrti}i su najve}i buxetski korisnici, {to potvr|uje podatak da je za wihov rad potro{eno 268,3 miliona dinara, dok je socijalna za{tita ko{tala buxet 43,9 miliona dinara, od kojih je obezbe|en i novac za nezaposlene porodiqe - referisao je Todosijevi} gradskim ve}nicima. Govore}i o investicijama koje je finansirao Grad iz buxeta, istakao je da je JP “Gradac” za realizovawe svojih programa utro{ilo ne{to vi{e od 311 miliona dinara, da je ^a~ak u zajedni~kim investicijama na sistemu “Rzav” u~estvovao sa 10,7, dok je za vodosnabdevawe na podru~ju Grada iz buxeta obezbe|eno 25, a od Ministarstva gra|evine i urbanizma 21,3 miliona dinara. Na ime subvencija za gradwu sanitarne deponije “Duboko” iz lokalne kase upla}eno je 11,2 miliona dinara, odnosno skoro ~etiri puta vi{e

(45 miliona dinara) za transport i odlagawe sme}a na regionalnu deponiju u U`icu. U ovom izve{tajnom periodu, naglasioje na~elnik Todosijevi}, Grad je izmirio svoje obaveze prema izvo|a~ima anga`ovanim na kapitalnim objektima, obezbedio finansijsko u~e{}e od 16,4 miliona dinara za gradwu 24 stana u nasequ “Obre`” i 4,3 miliona dinara za kupovinu parcele za pro{irewe gradskog grobqa i zemqi{ta za izgradwu prihvatili{ta za nezbrinute `ivotiwe. ^lanovi Gradskog ve}a su na posledwoj sednici doneli odluku da Nau~no tehnolo{ki park, na odre|eni period od pet godina, dobije na kori{}ewe tri kancealrije, ukupne povrine ne{to mawe od 40 kvadrata i sale od 85 kvadratnih metara, na lokaciji biv{eg “Tehnosa”, datih ranije na upravqawe i kori{}ewe JKP “Komunalac”. M.N.

U SREDU ODR@ANA 20. SEDNICA SKUP[TINE GRADA

U PRVOM PLANU STRATEGIJA I VRTI]I

o{to ve}ina odbornika nije podr`ala predlog profesora Du{ka Brkovi}a (LDP - Zeleni) da dnevni red 20. sednice, odr`ane u sredu, bude dopuwen i kao “korak daqe od deklaracije”, donete u januaru ove godine, usvojen proglas o zabrani upotrebe genetski modifikovanih organizama i hrane, koga bi ovda{wi poslanici prosledili republi~kom parlamentu, na posledwem skup{tinskom zasedawu verifikovani su mandati novoizabranim odbornicima \or|u [ipeti}u i Slobo-

P

danu Dragi}evi}u, koji su u skup{tinskim klupama zamenili Nikolu Novakovi}a i Zorana Blagojevi}a. Posle podu`e rasprave, odbornici su usvojili izve{taj o radu Pred{kolske ustanove “Radost” za 2012/2013. godinu, koga im je predo~ila v.d. direktora Vera Jovanovi}, naglasiv{i pritom da je u ovoj ustanovi celodnevni boravak bio organizovan za oko 3.350 mali{ana, raspore|enih u 128 grupa, od kojih je ve}ina bila “prebukirana”. Jovanovi}ka je istakla i da je pripremni pred{kolski program u prethodnoj {kolskoj godini organizovan za

1.074 mali{ana, zimovawe za 389 dece i da je Grad finansirao letovawe 1.683 pred{kolca, koji su u odmarali{tu “Ov~ar” u Ulciwu boravili u osam smena. Govore}i o planu rada za 2013/2014. godinu naglasila je da u osam vrti}a, koji rade u sastavu ove ustanove nije bilo mesta za 150 mali{ana, zbog ~ega je rukovodstvo ustanove predlo`ilo da sme{taj za decu koja su ostala “ispod crte”, bude obezbe|en pro{irewem kapaciteta obdani{ta “Sunce” i “Nade`da Petrovi}”. Zbog podele PU na dva pravna lica, neophodno je primiti tri izvr{ioca u

pravno - administrativnu slu`bu i dva stru~na saradnika, jo{ neki su planovi PU “Radost”.

NAJVE]I BUXETSKI KORISNIK Imaju}i u vidu broj ro|ene dece i one koja poha|aju vrti}e, mo`e se zakqu~iti da je samo ne{to vi{e od polovine “obuhva}eno” uslugama PU, zbog ~ega bi u buxetu za narednu godinu trebalo predvideti sredstva za pro{irewe kapaciteta, predlo`io je Dragan Vu~eti} (DS) i insistirao da izve{taj bude dopuwen preciznim podacima o deobnom bilansu, posle for-

mirawa druge PU “Moje detiwstvo”. U ve}ini vaspitnih grupa ima od 20 do 40 odsto dece vi{e nego {to je normativima predvi|eno, zbog ~ega je wihova bezbednost ugro`ena i slabiji kvalitet vaspitno obrazovnog rada, smatra Predrag Ostoji} (Dveri srpske), koji je predlo`io da PU zaposli nove vaspita~e i pitao kakva je sudbina nekada{weg vrti}a “P~elica” i da li on mo`e biti vra}en u mre`u ustanove. Po{to je pro~itala pozitivne utiske nekolicine od 117 Vukovaca, koji su o tro{ku Grada letovali u Ulciwu, dr Slavica Dragutinovi} je

apelovala da budu obezbe|ena dodatna sredstva za tro{kove anga`ovawa personalnih asistenata, koji bi brinuli o 33 dece sa posebnim potrebama, sme{tenim u ovda{wim vrti}ima. Izve{taj je analiti~an i dobar, ali mu nedostaju finansijski pokazateqi koji, s obzirom na to da je PU najve}i buxetski korisnik, moraju biti transparentni, pohvala je i zamerka Nade`de Simovi}, {efa odborni~ke grupe SNS. Ova informacija je trebalo da sadr`i i podatke o tome koliko Grad dotira boravak najmla|ih u vrti}ima, jer malo je poznato da je u~e{}e


^a~ka u ovim tro{kovima (80 - 90 odsto od ekonomske cene) najve}e u Srbiji, smatra Lazar ^ikiriz (NS). Osim finansijskih, u izve{taju nema ni pokazateqa o sprovedenim tenderima i javnim nabavkama, o tro{kovima letovawa u Ulciwu, plana investicija, kritika je Aleksandra Tanaskovi}a (Dveri srpske), koji je pitao i da li }e biti realizovana ideja o rekonstrukciji odmarali{ta na Zdravqaku? Pove}awe kapaciteta je neophodno, ali to “povla~i” i ve}a buxetska izdvajawa za najve}eg potro{a~a para iz gradske kase, upozorio je Vladica Gavrilovi} (NS) i predlo`io da slede}e godine bude izna|en na~in za kompenzovawe tro{kova letovawa dece koja, zbog toga {to ne poha|aju vrti}, nisu mogla da putuju u Ulciw. Da li Grad poma`e ustanovu, ili roditeqe, pitao je Stojan Markovi} (LDP - Zeleni) i insistirao da, s obzirom na neophodnost pro{irewa kapaciteta, {to }e dodatno opteretiti buxet, korisnicima bude predo~ena ~iwenica da }e i wihovi tro{kovi za ove usluge biti pove}ani. Deobni bilans }e uraditi posebna komisija, letovawe 1.638 dece ko{talo je buxet oko 26 miliona dinara, zahvaquju}i masovnosti ukupni tro{kovi za jedno dete iznosili su 15.600 dinara, {to je znatno mawe nego prethodnih godina, kada su roditeqi pla}ali letovawe (od 20 do 25 hiqada dinara), neki su od odgovora koje je odbornicima pre-

marketing 032/342-276

5

GRAD

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

zentovala stru~ni saradnik Gordana Jovanovi}, potvrdiv{i ~iwenicu da je ova PU, sa oko 3.700 korisnika i skoro 500 zaposlenih, najve}i buxetski korisnik koji godi{we tro{i oko 530 miliona dinara buxetskih i sredstava iz sopstvenoh prihoda i donacija. Za razliku od izve{taja i plana PU “Radost”, koji su zavredili veliku pa`wu odbornika, plan rada novoformirane PU “Moje detiwstvo”, u ~ijem sastavu radi 11 vrti}a, u kojima se za oko 1.800 mali{ana sprovode svi programi vaspitno obrazovnog rada, koga je sa`eto prezentovala v. d. direktora Suzana Simeunovi}, br`e i lak{e je dobio “zeleno svetlo” odbornika. “BESMISLEN” DOKUMENT, A IMA VIZIJU I MISIJU! Iako je Strategija regionalnog razvoja Ra{kog i Moravi~kog okruga Gradskom ve}u dostavqena jo{ u decembru 2011, i ono je usvojilo u avgustu pro{le godine, ovaj dokument koga su opozicioni odbornici do~ekali takore}i “na no`”, usvojen je tek na prekju~era{wem zasedawu lokalne Skup{tine. U op{irnom obrazlo`ewu, Katarina Markovi}, zamenik direktora Regionalne agencije za prostorni i ekonomski razvoj ova dva regiona, istakla je, pored ostalog, da bi realizacija strategije, oro~ene na period od 2011. do 2015. godine, doprinela prosperitetu regije, wenog stanovni{tva, privrede i institucija i, {to je tako|e va`no, ovaj dokument omo-

gu}ava kori{}ewe sredstava iz nacionalnih i me|unarodnih fondova. Koliko je ^a~ak, zahvaquju}i upravo strategiji, obezbedio para iz fondova objasnio je ~lan GV i Skup{tine Regionalne agencije Qubodrag Grbi}, naglasiv{i da je u privredu ^a~ka “u{lo” 150 miliona dinara, a da je Grad do sada za ~lanarinu platio oko 11 miliona dinara. Umesto za ~lanstvo u Regionalnoj agenciji i za tro{kove izrade strategije, koja je ura|rena “po nalogu EU”, 150.000 evra je trebalo dati, na primer, za samozapo{qavawe, mi{qewe je Aca \enadi}a (Dveri srpske), a Radisava Rackovi}a iz iste odborni~ke grupe da su za ovaj dokument ba~ene pare koje su mogle da se upoterbe za podsticaj poqoprivrede, ili pomo} vi{edetnim porodicama. “O{tar” je bio i odbornik pozicije Aleksandar Maksimovi} (SNS), oceniv{i da je “dokument besmislen i da predstavqa prodaju magle”, da nije ni razumqiv, ni “~itqiv”. U izradi strategije u~estvovalo je 245 saradnika, {to je zabriwavaju}i podatak, ako se uo~ava da su kori{}eni stari i nea`urirani podaci, a neki ciqeva i prioriteti, nedovoqno i nestru~no definisani, ocenio je Dragan Bra-

jovi} (DS), koji smatra da je dokument dobar samo zbog toga {to omogu}ava pristup me|unarodnim fondovima. Strategija je prepisana, konfuzna, puna nejasnih termina i {to joj je velika mana, ne sadr`i deklaraciju o zabrani kori{}ewa GMO, uo~ila je Biqana Rubakovi} (Dveri srpske). Me|u autorima strategije su i neki stru~waci iz ^a~ka, koji u oblastima u kojima su bili anga`ovani u svojoj sredini, nisu postigli nikakve rezultate, primetio je Branislav Lazovi} (Zajedno za Srbiju) i preporu~io zaposlenima u agenciji, da umesto {to “sede i prepisuju podatke”, optimisti~ki predvi|aju}i, pored ostalog, pove}awe zaposlenosti do 30 odsto, “dovedu dva kupca da seqacima otkupe jabuke”. Po{to je pozvao gradona~elnika da “povu~e dokument”, ili ga vrati na doradu, oceniv{i sramotnim {to je uop{te uvr{}en u dnevni red Skup{tine, Aleksandar Tanaskovi} (Dveri srpske) je uo~io da strategija ne uva`ava realnost, da nije dala nikakve konkretne rezultate, a Grad je ko{tala do sada 150.000 evra. Slobodana Nenadi} i Predrag Ostoji} iz iste politi~ke grupacije smatraju da ona predstavqa “politi~ki program decentrali-

zacije” i da, {to je nedopustivo, “insistira na privatizaciji lokalnih javnih preduze}a”. Za razliku od wih, Nade`da Simovi} (SNS) smatra da je strategija ura|ena po najvi{im standardima, da ima viziju, misiju i svot analizu, ali zahteva da objavqivawe konkursa, izrada projekata i aplicrawe za sredstva fondova budu krajwe transparentni. Skup{tina ima odgovornost da usvoji strategiju, jer na taj na~in pru`a {ansu malim i sredwim preduze}ima, nevladinom sektoru i udru`ewima gra|ana da konkuri{u za sredstva, a ^a~ak nema nikakve obaveze u ovoj godini, odnosno mo`e da donese odluku da ubudu}e i ne bude osniva~ Agencije, nastojao je da odgovori na brojne primedbe i dileme predsednik SG Veqko Negovanovi}, naglasiv{i da “nikakve strategije ne mogu predvideti, niti Vlada doneti odluku o privatizaciji JP i da o tome odlu~uje wihov osniva~”. I davawu saglasnosti na izmene plana i programa rada Nau~no tehnolo{kog parka, za ~iji rad }e ove godine, umesto prvobitno planiranih dva, biti obezbe|eno 6,5 miliona dinra, prethodila je zanimqiva rasprava, tokom koje su pojedini odbornici Dveri

ukazali na ~iwenicu da jo{ nema konkretnih rezultata rada ovog DOO, ~ija osnovna uloga treba da bude povezivawe nauke i privrede i otvarawe novih radnih mesta. Po{to je zahvalio Miladinu Ristanovi}u, dosada{wem v.d. direktora, {to je “napravio iskorak u radu NTP”, Milan Bojovi} (DSS) je odgovorio da }e se konkretni rezultati rada videti tek za pet i vi{e godina, a Dragan Vu~eti} (DS) je insistirao da dodatna sredstva od 4,5 miliona dinara budu registrovana kao trajni ulog i kapital Grada, koji }e na osnovu toga biti i najve}i osniva~. Za{to je posle v.d. stawa, ponovo, od devet kandidata, izabran vr{ilac du`nosti direktora, jedno je od pitawa Mirjane Milinkovi} (DS) , koja sumwa da osniva~ nema plan i jasne ciqeve sa NTP. Ve}inom glasova odbornici su usvojili i izmene programa mera podr{ke za sprovo|ewe poqoprivredne politike, na osnovu kojih je za subvencije poqoprivrednicima obezbe|eno dodatnih 10 miliona dinara i informacije o sudbini folije nabavqene jo{ pre 15 godina za deponiju, stawu kanala za navodwavawe i upotrebi }irili~nog pisma u radu organa Grada, JP i ustanova. M. N.


6

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

POLITIKA

ODR@ANA OSNIVA^KA SKUP[TINA GRADSKOG ODBORA RUSKE STRANKE U ^A^KU

POSLE SRBIJE, NAJVI[E VOLIMO RUSIJU

- kazao je Slobodan Nikoli}, predsednik Ruske stranke

ntonirawem ruske i srpske himne zapo~ela je, 29. oktobra u sali Skup{tine grada, osniva~ka skup{tina odbora nove stranke, koja je nastala sa namerom da okupi ruske dr`avqane u Srbiji, kao i simpatizere Rusije, {titi interese dvaju naroda i pospe{uje wihovu saradwu u mnogim oblastima. Sa programom Ruske stranke, nastale juna ove godine, ^a~ane je upoznao wen predsednik Slobodan Nikoli}, naglasiv{i da se ona, u domenu spoqne politike, protivi ulasku Srbije u Evropsku uniju i NATO savez.

I

- Smatramo da su evroatlanske integracije za nas pogubne i da se moramo okrenuti evroazijskom savezu, koji se sada zove bescarinski i u kome }e od 2015. godine, osim Rusije i Belorusije, biti Taxikistan i Kazahstan. Zala`emo se i za ulazak Srbije u ODKB, vojnu organizaciju za kolektivnu bezbednost i saradwu. Evropska unija nas ne `eli i u woj se gubi nacionalni identitet. Rusija nas ho}e, u savezu sa wom }emo o~uvati svoju kulturu, ali zahtev moraju da podnesu na{i politi~ari - rekao je Nikoli}, istakav{i i zna~aj ogromnog tr`i{ta evroazijskih zemaqa. Ruska stranka, kazao je predsednik, insistira na povezivawu ruskih i srpskih okruga i gradova, stvarawu rusko - srp-

skih preduze}a i zadruga i privla~ewu investicija iz Rusije, ~ime bi se stvorili uslovi za

otvarawe novih radnih mesta u Srbiji. Neophodno je, tako|e, povezivawe u oblasti kulture,

POVERENI[TVO GO SNS-A U ^A^KU PROSLAVILO SVETU PETKU

PET GODINA NA POLITI^KOJ SCENI SRBIJE prisustvu ~lanova, simpatizera, predstavnika lokalne samouprave, direktora javnih preduze}a i ustanova, Povereni{tvo Gradskog odbora Srpske napredne stranke u ^a~ku, proslavilo je svoju krsnu slavu Svetu Petku. Nakon verskog obreda i rezawa kola~a prisutnima se obratio doma}in slave Radomir Le~i}, poverenik Mesnog odbora SNS u Bresnici, po`elev{i svima dobro zdravqe. Narodni poslanik dr Aleksandar Radojevi}, tom prilikom, podsetio je prisutne da su napredwaci, kako je rekao, veli~anstvenim skupom u Beogradu nedavno obele`ili pet godina postojawa na politi~koj sceni Srbije. Krsna slava je prilika da se svi sugra|ani podsete na ciqeve i zadatke, koje je, kao deo lokalne vlasti, postavila Srpska napredna stranka, poru~io je Radojevi} i dodao: - Srpska napredna stranka ima du`nost i obavezu da za svoj narod uradi najvi{e {to je mogu}e, da poku{amo da ispravimo sve gre{ke iz pro{losti, i u to ime `elim da pozdravim sve na{e sugra|ane. Slede}e godine doma}in slave bi}e Milan Lazovi}.

U

SRPSKA RADIKALNA STRANKA ZAHTEVA MOMENTALNO OSLOBA\AWE DR VOJISLAVA [E[EQA

„POLITI^KI ZATVORENIK“ o{to je 30. oktobra trebalo da bude doneta prvostepena presuda u Ha{kom tribunalu, u procesu protiv dr Vojislava [e{eqa, u sredu je Srpska radikalna stranka odr`ala konferenciju za novinare. Predsednik GO SRS Sa{a Trifunovi}, podsetio je da je dr Vojislav [e{eq u pritvoru Ha{kog tribunala 11 godina bez prvostepene presude, ~ime je “dokazano da je predsednik srpskih radikala politi~ki zatvorenik”. Trifunovi} je istakao da svi akti me|unarodnog prava optu`enom garantuju pravo na su|ewe u razumnom roku, me|u kojima su i Evropska konvencija o qudskim pravima, Me|unarodni pakt o gra|anskim i politi~kim pravima, Konvencija zajednica nezavisnih dr`ava i Ameri~ka konvencija o qudskim pravima. - Za ovih 11 godina [e{eq je morao da ~eka pet godina na su|ewe, a zatim da ~etiri godine slu{a izno{ewe dokaza tu`ila{tva, koje nije moglo ni uz svoje svedoke da doka`e la`nu i izmi{qenu optu`nicu. Iako je su|ewe zavr{eno pre godinu i po dana, ve} tre}i put se odla`e dono{ewe presude i to sada na neodre|eno vreme. Razlog za ovo tre}e odlagawe je {to je tro~lana komisija sudija Ha{kog

P

tribunala donela odluku da se iz procesa zbog pristrasnosti, a na zahtev Vojislava [e{eqa, izuzme danski sudija Frederik Harhof. Iako su posle ove odluke, sudije iz glavnog procesa, Antoneti i Latanci zajedno sa tu`iocem ulo`ili `albu sudija, Harhof je izuzet, a samim tim i potvr|ena prva odluka o wegovom izuze}u, odnosno zahtev dr Vojislava [e{eqa. Tako|e kao razlog za odlagawe, navodi se kako je pravni savetnik ve}a dao otkaz i napustio Ha{ki tribunal. O~igledno je da nakon 11 godina nije mogu}e organizovati fer i korektno su|ewe, kao i da je nemogu}e organizovati su|ewe u razumnom roku. Zbog toga SRS zahteva momentalno i bezuslovno osloba|awe dr Vojislava [e{eqa, ne}emo novog sudiju, ni odlagawe postupka - rekao je, izme|u ostalog, Sa{a Trifunovi}. Srpski radikali veruju da }e se “nemoralna, nezakonita i nepo{tena farsa”, odnosno proces protiv dr [e{eqa najzad zavr{iti i da }e on uskoro biti sa wima, izjavio je Miladin Suboti}, potpredsednik GO SRS, dodaju}i da su tako|e ube|eni da }e se mnoge stvari na politi~koj sceni Srbije promeniti u korist “napa}enog naroda, koji sve te`e `ivi”. N. R.

nauke i obrazovawa, razmena studenata i saradwa dveju crkava. Me|u ciqevima Ruske stranke su i demografski rast, revitalizacija sela i poqoprivrede, kao i ja~awe pravne regulative koja bi omogu}ila br`u i efikasniju saradwu pojedinaca i privrednih subjekata iz Srbije i Ruske federacije. Osniva~koj skup{tini je iz vrha stranke prisustvovala i potpredsednica Qubov Genadijevna Milo{evi}. Za predsednika Gradskog odbora izabran je dr Mom~ilo Vuji~i}, profesor Fakulteta tehni~kih nauka u ^a~ku, potpredsednici su Milutin Strizovi} i Svetlana Valdani Bakovi}, dok }e sekretarske poslove obavqati Ksenija Popovi}. E. V.

SRPSKO-RUSKO-BELORUSKO PRIJATEQSTVO OBELE@ILO SVOJ DAN I KRSNU SLAVU

JA^AWE EKONOMSKE I KULTURNE SARADWE

rpsko-rusko-belorusko prijateqstvo u ^a~ku, osnovano je na Svetu Petku 2009. godine, od kada redovno obele`ava svoj dan i krsnu slavu. Pro{le nedeqe, se~ewu slavskog kola~a prisustvovali su brojni ~lanovi, gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili}, predsednik Skup{tine grada Veqko Negovanovi}, predstavnici lokalne samouprave, gradskih odbora politi~kih stranaka i javnih preduze}a i ustanova. Doma}in slave i predsednik dru{tva Dragan Logvinov, istakao je da ovo udru`ewe ima 12 gradskih i 16 op{tinskih odbora u Srbiji, u koje je u~laweno oko 17.000 ~lanova. Pozdraviv{i poslanika Miodraga Nikoli}a, predstavnike Grada, politi~kih stranaka i sve goste, Logvinov je po`eleo da se i ubudu}e okupqaju povodom lepih prilika i da budu jedinstveni u korist ^a~ka. Tom prilikom predsednik je podsetio da su aktivnosti dru{tva uglavnom usmerene na uspostavqawe i ja~awe ekonomske i kulturne saradwe sa Rusijom i Belorusijom. - ^ast mi je {to danas prisustvujem slavi udru`ewa Srpsko-ruskog-beloruskog prijateqstva, ne samo kao wegov ~lan, ve} i kao doma}in koji preuzima kola~ za narednu godinu. Obaveza nas Srba je da ovo udru`ewe sa~uvamo i da {irimo prijateqstvo sa narodima Rusije i Belorusije - rekao je, izme|u ostalog, narodni poslanik Miodrag Nikoli} Feman. N. R.

S


7

OBRAZOVAWE

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

NA 44. ME\UNARODNOM SAJMU OPREME I SREDSTAVA ZA SAVREMENU NASTAVU U BEOGRADU

NAGRA\ENA U^ILA IZ ^A^KA

riznawe “Zlatna tabla” dodeqeno je Ma{insko saobra}ajnoj {koli, dok su “Srebrnu tablu”, za zajedni~ki projekat, dobili ova {kola i ~a~anski Fakultet tehni~kih nauka Autori u~ila “Upravqa~ki modul za troosno upravqawe CNC tehnologijama” su Dragi{a Petkovi} i Predrag Stevanovi}, profesori Ma{insko saobra}ajne {kole. Novo u~ilo se u ovoj {koli koristi od po~etka ove {kolske godine i ve} se dokazalo u praksi. - Ova upravqa~ka jedinica olak{ava u~enicima da programiraju rad alatnih ma{ina i ovladaju novim tehnologijama - sa`eto obja{wava Petkovi}. Kroz zajedni~ki projekat Fakulteta tehni~kih nauka i Ma{insko-saobra}ajne {kole nastalo je jo{

P

jedno novo u~ilo, “ Laboratorijski elektromagnetni emulator optere}ewa elektri~nih motora”, nameweno kabinetskoj i laboratorijskoj nastavi u {kolama i na fakultetima. Ovom nastavnom sredstvo, za koje su zaslu`ni profesor Miroslav Bjeki} i asistenti Milo{ Bo`i} i Marko Rosi}, pripala je “Srebrna tabla”. Posebno priznawe za izradu u~ila za primenu modernih tehnologija, koje se ove godine dodequje po prvi put, dobio je Dragi{a Petkovi}, diplomirani in`ewer ma{instva koji je u {koli zaposlen od 2006. godine. Ma{insko-saobra}ajna {kola na sajmu u~ila u~estvuje ve} pet godina i do sada je osvojila ~etiri zlatne i dve srebrne “table”. E. V.

UPU]EN POZIV POSLODAVCIMA DA SE UKQU^E U PROGRAM PRONALA@EWA I OBUKE MLADIH KADROVA

UDRU@EWE “AMITY” SAOP[TILO NALAZE O KR[EWU QUDSKIH PRAVA U STARA^KIM DOMOVIMA

BR@E I LAK[E DO NEOPHODNA KVALIFIKOVANIH RADNIKA EDUKACIJA ZAPOSLENIH redstavnici USAID (Ameri~ke organizacije za me|unarodnu saradwu) koji u 32 lokalne samouprave u Srbiji realizuju projekat odr`ivog lokalnog razvoja, predstavili su u utorak u ^a~ku program obuke mladih u privatnim preduze}ima, koji je “otvoren” za sve privatne firme na teritoriji ^a~ka, Kraqeva, Gorweg Milanovca, Ra{ke i Vrwa~ke Bawe. Realizatori ovog programa, ~iji je ciq da poslodavcima iz proizvodnog i sektora usluga pomogne da brzo i lako prona|u kvalifikovane radnike i u{tede vreme i novac za wihov odabir i anga`ovawe, uputili su poziv kompanijama zainteresovanim za anga`man novih lica, da se do 17. novembra prijave za prijem kandidata. Poslodavci mogu “potra`ivati” nezaposlena lica starosti do 30 godina, koja poseduju najmawe tre}i stepen stru~ne spreme, za koje }e u preduze}ima biti organizovana dvomese~na obuka, o tro{ku USAID. Selekcija kompanija bi}e obavqena do kraja novembra, nakon ~ega sledi raspisivawe javnog poziva za regrutovawe kandidata, da bi finalna selekcija bila obvaqena u januaru, a dvomese~na obuka zapo~eta u februaru naredne godine. Stanislava Vu~kovi}, jedan od stru~waka anga`ovanih u sprovo|ewu projeka odr`ivog lokalnog razvoja u oblasti zapo{qavawa mladih, napomiwe da je javni konkurs, na koji su “dobrodo{le sve privatne firme koje

P

rojekat “Za dostojanstveniji `ivot starih na rezidencijalnom sme{taju” beogradsko udru`ewe “Amity” (Snaga prijateqstva) realizuje u partnerstvu sa Autonomnim `enskim centrom, uz finansijsku podr{ku Evropske unije. Istra`ivawe, koje se odnosilo na qudska prava, obavqeno je u 22 doma za stare u Srbiji, pri ~emu su predstavnici udru`ewa posetili i jedini zvani~ni dom ove vrste u Moravi~kom okrugu - “Vinijum” u Ka~ulicama. - Posetili smo 15 dr`avnih, pet registrovanih privatnih i dva ilegalna doma i do{li do zakqu~ka da se qudska prava nedovoqno po{tuju, iako ih me|unarodne konvencije i Zakon o socijalnoj za{titi garantuju. Posebno se malo po{tuju u privatnim domovima, a najmawe u ilegalnim, odnosno neregistrovanim ustanovama za sme{taj starih osoba, kojih ima vi{e od 100. Pre svega, veliki broj starih sa kojima smo razgovarali ka`e da u dom nije do{ao svojom voqom ve} su ih deca dovela i ostavila. Odlazak uovakvu ustanovu je racionalna odluka, koju bi stara osoba trebalo da donese sa svojim srodnicima. Svaki druga~iji na~in predstavqa naru{avawe qudskih prava - kazala je Nade`da Satari}, predsednica

P imaju vi{e od pet zaposlenih radnika” otvoren do 17. novembra: - Programom je predvi|eno da mladi qudi koji su radi da se ukqu~e u program obuke, bivaju upu}eni kod odre|enih poslodavaca na dvomese~nu obuku. Tokom tog dvomese~nog kontakta poslodavci }e imati priliku da procene i ocene koji im kandidati odgovaraju i koje, posle obu~avawa, mogu radno da anga`uju. Projekat je namewen firmama iz svih oblasti, mada je prednost na strani malih i sredwih preduze}a koja imaju nameru, i to jasno ka`u u svojim prijavnim formularima, da nakon obuke i zaposle mlade qude. Prednost }e imati preduze}a iz oblasti prerade hrane, drveta i metala, a u ^a~ku, Kraqevu, Gorwem Milanovcu, Ra{koj, i Vrwa~kj Bawi i firme koje se bave proizvodwom tekstila. Prioritet }e imati i poslodavci koji planiraju da nove radnike zaposle u roku od {est meseci nakon zavr{etka obuke. Vu~kovi}ka je naglasila da }e dvomese~nu obuku finansirati USAID i da }e tokom ta dva meseca kandida-

ti, po osnovu ugovora o stru~nom usavr{avawu, primati nadoknadu u iznosu od 60 odsto od minimalne bruto zarade, te da privatne firme ne}e imati nikakve tro{kove. Odgovorna lica koja sprovode ovaj projekat u Srbiji, anga`ova}e neku od kvalifikovanih agencija koja }e, najavila je Vu~kovi}ka, po~etkom decembra sprovesti tender na kome }e biti izabrani kandidati koji u potpunosti odgovaraju zainteresovanim firmama. Po{to je re~ o vi{emese~nom i ozbiqnom projektu, wegovi realizatori o~ekuju da }e se za u~e{}e u programu obuke mladih prijaviti ozbiqne privatne firme, koje nameravaju da u 2014. godini zapo{qavaju novu radnu snagu, a ne da je anga`uju na sezonskim i povremenim poslovima. Sastanku sa predstavnicma USAID u utorak su prisustvovali ~elnici 25 privatnih firmi, zainteresovanih da na ovaj na~in odaberu mlade kvalifikovane kadrove, predstavnici udru`ewa privrednika i nadle`ni iz NSZ i GU za lokalni ekonomski razvoj. M. N.

udru`ewa “Snaga prijateqstva”, na konferenciji za novinare, 25. oktobra u ^a~ku. Saop{tavaju}i rezultate istra`ivawa, ona je navela da su se aktivisti udru`ewa na terenu ~esto susretali i sa naru{avawem privatnosti, naro~ito u zajedni~kim sobama, a od korisnika pojedinih domova ~uli su da ih osobqe zakqu~ava 24 sata. Dom u Ka~ulicama je od predsednice udru`ewa dobio visoku ocenu: - On spada u pet fizi~ki i tehni~ki najboqe ure|enih domova u Srbiji. Videli smo mlado i posve}eno osobqe, iako mu je potrebno jo{ znawa i edukacije za te`ak i specifi~an rad sa starima. Videli smo i da su stari qudi uglavnom zadovoqni uslugama koje dobijaju. Po`alili su se na nedostatak prodavnice, staza, klupa i zelenila. O ovom domu pozitivno su se izrazili i predstavnici korisnika. - Lepo mi je u Ka~ulicama, kod Veqa. Hrane imamo dosta, sestre su do-

bre. Dru`imo se, pletemo, igramo karte, {etamo. Imam tri sina, oni su u inostranstvu, ja sam ostala sama u ku}i, nema ko da me gleda. Uzmu me kad do|u na odmor, a posle opet vrate - rekla je osamdeset~etvorogodi{wa Koviqka Plav{i}, iz Novog Pazara. Konferenciji za novinare prisustvovali su i rukovodioci centara za socijalni rad u ^a~ku, Lu~anima i Ivawici. U Moravi~kom okrugu, re~eno je, svaki peti stanovnik je stariji od 65 godina, ukupno ih je vi{e od 40.000, a veliki broj ovih qudi `ivi u stara~kim doma}instvima. Sme{taj u dr`avnim domovima, pokazuju podaci udru`ewa koje se bavilo istra`ivawem, mese~no ko{ta od 10.000 do 50.000, dok su cene kod privatnika izra`ene u evrima i kre}u se od 300 do 1.200 eura. U Ka~ulicama su, re~eno je, cene izra`ene u doma}oj valuti i za sme{taj je potrebno od 30.000 do 40.000 dinara. E. V.

PO^ELA IZGRADWA NOVOG STUDENTSKOG DOMA

JO[ 130 MESTA U SOBAMA SA KUPATILOM P

o~etak gradwe novog objekta za sme{taj studenata ju~e je ozna~io pomo}nik ministra prosvete Slobodan Stupar, a sve~nosti su prisustvovali predstavnici Grada, ~a~anskih fakulteta i drugih ustanova. Dvospratna zgrada od 2.300 kvadrata nalazi}e se na lokaciji iza postoje}eg Doma, ima}e 63 sobe sa kupatilima

i mo}i }e da primi jo{ 130 studenata. - Objekat }e zadovoqavati sve savremene standarde i ne}e zaostajati za beogradskim domovima. U prizemqu su predvi|ene ~itaonice i tri sobe za studente sa posebnim potrebama, dok }e se u podrumu nalaziti sala za kulturno - zabavni `ivot, teretana i ve{eraj - napomiwe Zoran Ra-

domirovi}, direktor Studentskog centra. Gradwu novog doma, koja }e ko{tati 79.865.000 dinara, u potpunosti finansira Ministarstvo prosvete, sredstvima kredita Razvojne banke Saveta Evrope. Izvo|a~ radova je AD “Bankovi}” iz Crne Trave, a rok za zavr{etak - april 2014. godine. U staroj zgradi Doma ove {kolske godine je sme{teno 207 studenata, a potreba za ve}im brojem mesta postoji od ranije. E. V.


8

POLITIKA

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

IZBORI NA KOSOVU I METOHIJI

PODR[KA „SRPSKOJ” LISTI sali Gradskog ve}a, pro{log petka, odr`an je sastanak predstavnika Pe}kog okruga, Grada ^a~ka i raseqenih lica sa Kosova i Metohije, na temu predstoje}ih lokalnih izbora u ovoj pokrajini, zakazanih za 3. novembar. Sa sastanka je upu}en poziv Srbima sa Kosmeta da glasaju za “Srpsku” listu. Predstavnike Pe}kog okruga, najpre je u svom kabinetu, primio gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili} sa saradnicima. U~esnici sastanka izneli su jasan stav da bi Srbi trebalo da iza|u na izbore 3. novembra. Na~elnica Pe}kog okruga Vinka Radosavqevi}, ukazala je na va`nost lokalnih izbora i pozvala sve raseqene `iteqe sa KiM da podr`e “Srpsku” listu. - Ovo {to nam se danas

U

de{ava jako je bitno za celu dr`avu Srbiju. Drago nam je {to nailazimo na podr{ku u svim gradovima i kod svih gradona~elnika. Vrh dr`ave je rekao svoje, mi smo to podr`ali i na nama je da izdr`imo do 3. novembra i pobedimo na izborima. @elim da poru~im raseqenim lici-

ZA KRST ^ASNI... „^a~anski glas“ od 25. oktobra 2013. god. na strani 8 objavi reagovawe na reagovawe od strane SUBNOR-a gde smo opet imali priliku da se sretnemo sa istorijom pobednika, a ne istori~ara. Ti pobednici, kojima je zakon stajao u topuzu, za sobom su ostavili krvave tragove i mnoge nepravde prema srbskom narodu, a ~a~anski kraj u samom vrhu kao stradalnik takve srbomrza~ke politike. Veliki je posao pred svima nama da se te nepravde isprave, to smo du`ni generacijama mladih koje dolaze. Zato mi Ravnogorci kao neko ko se pla{i samo Boga i wegovog suda re{eni smo da koliko to bude u na{oj mo}i zapo~nemo sa sanirawem {tete koju je Brozov srbomrza~ki um sa svojim komunistima uspeo da ostvari u vreme tzv. oslobo|ewa i kasnije strahovlade. U na{em predhodnom reagovawu uspeli smo da se slo`imo sa Va{om posledwom re~enicom u kojoj humku na Spomen parku nazvaste svetili{tem, gde vas podsetismo da svako svetili{te na svetu ima svoje versko obele`je i da je najnormalnije da onda ovo na{e ~a~ansko bude obele`eno pravoslavnim krstom kao verskim simbolom ve}ine pokopanih na tom mestu. Svedoci smo da naro~ito u zimskom periodu veliki broj mladih i dece koriste Spomen park i samu humku za sankawe, naravno ne znaju}i da je to uzvi{ewe grobnica 4.642 ^a~anina koji postrada{e u Drugom svetskom ratu, kako Va{ predsednik izjavi 3. decembra 2012. za medije. Da li }e se tu podi}i KRST ne}emo odlu~ivati ni mi Ravnogorci koji to predlo`ismo, a naravno ni Vi iz SUBNOR-a, ve} legitimno izabrani predstavnici gra|ana koji polo`i{e zakletvu da }e svoje delo usmeriti ka interesu gra|ana tako da kvalifikacije koje uputiste nama Ravnogorcima su pogre{no adresirane. Ovoga puta se sla`emo sa Vama odmah sa samim naslovom, UBIJAWE ISTINE. To je najadekvatniji naslov za tekst koji se nalazi ispod wega. U humci nisu sahraweni samo Va{i borci ve} i Ravnogorci. Nave{}emo jedan primer. U Va{oj dokumentaciji „Evidencija o grobqima i grobovima“, koju je uradio Dra-

ma da je jako bitno da ozbiqno shvate poziv dr`ave i patrijarha, da iza|u u {to ve}em broju na izbore, podr`e “Srpsku” listu i zaokru`e broj 126, kako bismo posle 3. novembra mogli da se na demokratski na~in borimo za prava Srba na celoj teritoriji Kosova i Metohije

gi{a Petrovi} za potrebe SUBNOR-a, je navedeno da je u Spomen kosturnicu re{ewem SO ^a~ak br. 350-1/75 i 352-1/75 od 26. februara 1975. upisan i [uti} Novice Radomir iz Pakovra}a, pored jo{ 39 lica. Dobro znate da je on bio pe{adijski narednik i komandant Krstare}eg odreda u okviru Pakovra}skog ~etni~kog odreda i da je u~estvovao u osloba|awu ^a~ka 1. oktobra 1941. Ako smatrate da je on Va{ borac, za{to ga ne upisaste u Va{u ~uvenu crvenu kwigu ^a~anski kraju u NOB. Pali borci i @FT , gde navodite 4.642 `rtve sa teritorija op{tina ^a~ka, Lu~ana i Gorweg Milanovca. Koliko je nepoznatih i lica iz drugih vojnih formacija u toj humci sahraweno i u Va{oj spomen kwizi od 4.642 `rtve. Niste ~ak ni svoje `rtve/borce sve popisali, {to puno govori o Va{em odnosu prema stradalima. Da li su i svi civili koji su ubijeni od okupatora ateisti i Va{i simpatizeri? [to se ti~e Va{e opaske da su neki istori~ari proturili la`nu vest, upravo u ^a~anskom glasu, da je u ^a~ku streqano 12.000 lica, dobro znate da to nije istina jer ste zbog toga i izgubili sudski spor sa uglednim istori~arem u ^a~ku. ISTINU ste, dok ste bili na vlasti, ubijali kroz Va{u la`nu istoriografiju, a danas poku{avate da ubijate istinu i pravosudnih organa. Vrlo ~esto i veoma drsko koristite te{ke re~i kao „saradnici okupatora“, „izdajnici“, „la`ovi“ itd. kada pi{ete o Ravnogorcima i ^etnicima {to mnogo podse}a na scenaria Va{eg poznatog filmskog ideologa i pisca istorije pobednika Veqka Bulaji}a. Ako znamo da je pukovnik Dragoqub Mihailovi} sa svojim srbskim i jugoslovenskim oficirima, vojnicima i ^etnicima prvi 8. maja 1941 godine iza{ao na Ravnu Goru kao jasan i nedvosmislen poziv na borbu protiv okupatora i wihovih saradnika usta{a, domobrana, balista itd. i kada su sve stranke (osim komunista i Hrvata) podr`ali i prikqu~ili se sveukupnoj borbi jasno je Ko je tu bio Antifa{ista, a Ko Izdajnik svog naroda. Vi ste tad u ^a~ku igrali fudbal sa okupatorom, {to je zabele`eno i fotoaparatom. Vi komunisti formalno objavqujete pokret otpora tek kad Vam to odobri Kominterna, za{to se onda predstavqate kao narodna vojska a i tada vam je osnovni ciq borbe revolucija (borba za vlast). U tom bratoubila~kom ratu koji ste Vi zapo~eli u Srbiji bilo je na-

- istakla je Vinka Radosavqevi}. Na~elnica je podsetila da je prema Briselskom sporazumu najva`nije formirati zajednicu srpskih op{tina, i napomenula da je najvi{e raseqenih upravo sa prostora Metohije, gde danas ima malo Srba, ali je va`no boriti

se za svakog od wih. - Ube|en sam da }e “Gra|anska inicijativa srpska” odneti pobedu, jer se ne borimo samo za sebe, ve} za interese gra|ana i prisustvo dr`ave Srbije na podru~ju Kosova i Metohije. Zbog ~ega se borimo za mandat? Borimo se zbog interesa gra|ana, da

ravno kao i u svim gra|anskim ratovima u svetu i ratnih zlo~ina pojedinaca i grupa sa obe strane, ali su{tinska ralika izme|u Vas i Nas je u odnosu prema zlo~inima i zlo~incima u svojim redovima. Dok je Dra`a kao oficir JVuO sa svojim Nacionalnim Komitetom i Sudom ^asti osu|ivao takve pojave u svojim redovima i to sada slobodno mo`emo re}i prestrogo ka`wavao, Broz je takve predstavqao kao junake, nagra|ivao ih ordenima a mnogi i danas primaju veoma visoke povla{}ene penzije. [to se ti~e Va{eg antifa{izma najboqe }emo videti na primeru komandanta 369. usta{ko-domobranske legije i partizanske Prve Jugoslovenske brigade, sastavqene od zarobqenih usta{a 1943. kod Staqingrada, koji je bio ba{ na teritoriji ^a~ka (Moravi~ki okrug). To je Marko Mesi} usta{ki (domobranski) komandant koji biva zarobqen kod Staqingrada, gde je sa nema~kim trupama krenuo u osvaja~ki pohod. Prvo je izdao kraqevsku jugoslovensku vojsku i prikqu~io se nacisti~koj NDH i u borbama protiv Va{e Crvene armije zaslu`i od Nemaca visoko odlikovawe – Gvozdeni krst („Hrvatski list“, 15. maj 1942). I takav postaje partizan i dolazi u redove Brozovih komunista. Prvi kontakt sa ratnim dejstvima oko ^a~ka je napad na borce drugog Korpusa Ravnogorskog pokreta pod komandom Predraga Rakovi}a koji su bili na polo`aju u borbi protiv Nemaca u sadejstvu sa Crvenom Armijom o ~emu je Rakovi} pismeno nekoliko puta obave{tavao komandanta Belova. Nije Marko Mesi} jedini nacisti~ki i fa{isti~ki sluga kojeg je Broz proizveo u elitnog partizana. Mnogi muslimanski i albanski saradnici okupatora koji su ~inili mnoga zlodela protiv srbskog `ivqa u toku rata i zbog toga naravno imali krvave obra~une sa ^etnicima kasnije kao Brozovi vojnici su dobili priliku za osvetu kada su posle ulaska Crvene Armije dobijali na nemilost razoru`ane Ravnogoske borce. Postavqa se pitawe, kako ste uspevali da se od ekstremnih nacista/fa{ista za veoma kratko vreme preobraze u antifa{iste i ~uvare „bratstva i jedinistva svih naroda i narodnosti“. Zato ne ~udi {to odmah posle smrti Va{eg velikog vo|e Broza, komunisti~ko „bratstvo i jedinstvo“ puca ba{ po tim fa{isti~kim i nacisti~kim {avovima i Va{a bra}a obla~e stare usta{ke uniforme i uz pomo} svojih vekovnih saveznika Nemaca i

bi osvojili mandat u Op{tini Pe}, da bi imali kancelariju, koja }e brinuti o povratku izbeglih rekao je, izme|u ostalog, predsednik privremenog Op{tinskog ve}a Pe}i Milo{ Dimitrijevi}, i naglasio da je pobeda ove liste, kako u interesu dr`ave, tako i srpskog naroda koji je ostao da `ivi u na{oj ju`noj pokrajini. Dimitrijevi} je pozvao sva raseqena lica sa KiM, koja borave na teritoriji Moravi~kog okruga da iza|u na predstoje}e izbore i svoj glas daju “Srpskoj”. Lokalna samouprava u ^a~ku, kako je re~eno na sastanku, podr`ava Srbe na Kosovu i Metohiji i pru`a im podr{ku u wihovom nastojawu da ostvare svoja prava. N. R.

Austrijanaca kre}u u cepawe Jugoslavije po Brozovim granicama. Ve} prilikom prvih sukoba tih nedvosmislenih profa{isti~kih jedinica sa braniteqima legitimnih teritorija svejedno da li su to teritorijalne jedinice ili JNA nepodeqeno ih oslovqavaju ^etnicima. Za{to, kada su neke jedinice JNA nosile imena Va{ih narodnih heroja-partizana? Jasno je, jer znaju srbski neprijateqi dobro ko im je pru`ao otpor u posledwim ratovima i ko je bio srbska elitna vojska od vojvode Vuka, Tankosi}a, Dra`e, Kalabi}a, Dangi}a, \ui}a i mnogih drugih ~etni~kih komandanata koji su svojom hrabro{}u i `rtvom doneli sebi slavu a neprijateqima srbskim ve~iti strah od samog imena ^etnik. Nervozni ste {to Vas podse}amo na ratne zlo~ine koje su Va{i komunisti izvr{ili prilikom tzv. Osloba|awa. Naravno, podse}a}emo i vlast i pravosudne organe sve dok jednog dana se ne budu prebrojale sve `rtve Va{e revolucije i dok po pravdi i pravu svi krivci ne budu osu|eni. Nema Srbiji ulaska u EU dok se ne donese Deklaracija o osudi komunisti~kih totalitarnih re`ima, koju je potpisalo 48 zemaqa EU koje su komunisti~ke zlo~ine izjedna~ili sa fa{isti~kim i nacisti~kim jasno jer `rtva zlo~ina ne vidi ideolo{ko opravdawe svog stradawa. Vreme va{e jednopartijske (jednoumne) politike polako ali sigurno prolazi. Istina je sve prisutnija u medijima pa i pravosudnim organima, vidite Vi to i pla{ite se i treba. Sve je ve}i broj rehabilitovanih lica koja ste na pravdi Boga i me|unarodnog prava nemilosrdno i nebrojeno ubijali. Pa {ta ste mislili, da za to niko ne}e odgovarati. Uspeli ste da preko Va{e ideolo{ke i biolo{ke dece u politici i pravosudnim organima osporite pravo na penziju pravim srbskim antifa{istima koji su se ~asno borili protiv neprijateqa. Mnogi to ne do`ive{e ali zato }ete Vi sigurno do`iveti osudu Va{e revolucije i oni koji budu osu|eni moraju izgubiti nezaslu`enu penziju. Vi{e Vam ne}emo odgovarati ako planirate da nastavite ovaj novinski duel jer imamo puno konkretnog posla na terenu. ^itaocima poru~ujemo - potrudite se i sami da saznate {ta je prava istina i za wu se borite jer `ivot u la`i i nije `ivot. Ravnogorski pokret Gradski odbor ^a~ak Predsednik Dragan ]endi}


9

OBRAZOVAWE

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

KAD SE DECA RANO OSAMOSTALE

U DOMU KAO U SVOJOJ KU]I ada `ive daleko od svojih porodica i rodnih mesta, sredwo{kolci iz Doma u~enika u ^a~ku su me|u najboqim |acima u svojim odeqewima. Pro{le {kolske godine prose~na ocena vi{e od 120 „stanara“ Doma bila je 4,56! Za razliku od ve}ine svojih vr{waka koji „stanuju“ kod svojih roditeqa, domci, osim {kolskog gradiva, sami savladavaju i prve korake onoga {to se zove svet odraslih. Nisu uvek laki ti koraci, ali retki su oni koji ne uspeju da ih nau~e, pa se umesto zajedni~kog, odlu~e za „samotan“ podstanarski `ivot. Mnogi koji su pro{li kroz ~a~anski Dom u~enika danas su uspe{ni qudi u svojim profesijama, jer gotovo svi upisuju i zavr{avaju fakultete. Brojni su oni koji se i sada javqaju svojim vaspita~ima, dolaze u ^a~ak i u dom da se prisete, kako govore, svojih najlep{ih i najbezbri`nijih dana. U Domu vri kao u ko{nici od ranog jutra. Smeh je ono {to se naj~e{}e ~uje. Dom ima 28 soba, od dvokrevetnih do {estokrevetnih. Gu`va je na svakom uglu ovih letwih oktobarskih dana. Jedni se spremaju da krenu u {kolu, pa uz cimere ili drugare iz razreda „prelistavaju“ lekcije u glavi. Drugi se ve} vra}aju sa ~asova, pa se okupqaju u dvori{tu, da podele dnevne utiske i doga|aje. Graja i gungula, rekli bi oni malo stariji domci koji su ve} odavno „prele`ali“ ove domske „bolesti“.

M

PRIJATEQSTVA ZA CEO @IVOT I PONEKA QUBAV Galama najvi{e smeta novajlijama kojih svake go-

dine pristigne oko ~etrdeset, ali i oni se brzo naviknu. Ve} za nekoliko nedeqa uspeju da prona|u svoj kutak u kome }e u~iti, jer su upravo novi „domci“ naj~e{}e sme{teni u {estokrevetne sobe. Jedan od wih je i Filip iz Kraqeva, koji je od pre dva meseca stanar doma. Ka`e da se brzo navikao na domske „propise“, a nagla{ava da je na{ao dobre prijateqe. -U po~etku mi je ku}a malo nedostajala, ali sada je ovo moja druga porodica. Dobro do|e i da se malo osamostalim, da sam donosim neke odluke. A za u~ewe se uvek na|e neki kutak ka`e nasmejani Filip i dodaje da mu je te`e palo navikavawe na novu {kolu. Iako u Domu ima nekoliko u~ionica, kad „pritisnu“ obaveze u {koli, domci u~e i na drugim mestima - na balkonu iznad velike sale, u dvori{tu, svojim sobama... Magda iz Ra{ke ka`e da joj je, kad se prijavqivala za dom, presudna bila povoqna cena, koja od ove godine iznosi 5.358 dinara. Sada ona, kao i svi oni sa kojima smo razgovarali, ka`u da je najdragocenije ustvari prijateqstvo koje se u domu sti~e za ceo `ivot. - Kad neko ka`e da ne mo`e da se u~i zbog gu`ve, to su samo izgovori i razma`enost. Istina, i meni je u po~etku u~ewe u galami bilo „komplikovano“, ali sada je to najmawe va`no. Mo`e se u~iti i po hodnicima, pa ponekad i u kupatilu. Prednost `ivota u domu je i {to se ovde svi me|usobno poma`emo - ka`e Magda. Magdalena iz Ariqa je drugi ~lan svoje porodice u ~a~anskom Domu. Kada je wen stariji brat primqen u dom, mislila je, pri~a, kako je to „katastrofa“,

Gotovo da nema domca koji nije ukqu~en u bar jednu od mnogobrojnih sekcija u Domu. A izbor je zaista veliki - folklorna, muzi~ka, recitatorksa, dramaska, likovna, moderni ples, novinarska koja svake godine, zajedno sa svojim vaspita~em, priprema godi{wak „Domac“. Neki su prepozali u sebi i vi{e talenata, pa nije redak slu~aj da su u vi{e sekcija. Ka`u da je to jedna od najboqih na~ina tro{ewa „vi{ka energije“. Pored Doma je mali sporotski teren za ko{arku i odbojku, a u samoj zgradi je jedna od najlep{ih sala, koja se uve~e pretvara u pozornicu za sve sekcije. U ovim aktinvostima razvijaju svoje talnete, ali i takmi~arski duh, jer i u~e{}e i uspeh na „domijadama“ donosi poene. -U odnosu na ranije generacije, sada{wi domci su „poslu{niji“ i realniji. Oni su odgovorni i zreliji i za razliku od svojih vr{waka koji `ive sa roditeqima - ka`e jedan od vaspita~a Bratislav Be`ani}.

ali posle dve godine, kada je i ona trebalo da do|e u ^a~ak, on nije hteo ni da ~uje da stanuju privatno. - Onda sam rekla - kad je wemu dobro, bi}e i meni. I nisam se pokajala ni jednog trenutka. Samostalnost je najva`nija lekcija koju nau~imo u domu - isti~e Magdalena, odli~na u~enica ~etvrtog razreda u Medicinskoj {koli. Godinu dana mla|a Zorica iz Vrbenika kod Ra{ke ka`e da obo`ava `ivot u domu. - Retko ko odustane i ode iz doma. Ovde se pripremamo za sam `ivot nekako br`e od svojih {kolskih drugova. U~imo se `ivotu na jedan lep i jednostavan na~in - obja{wava Zorica. Najglasniji u ovoj veseloj dru`ini, Bojan iz Prilika kod Ivawice, odaje da ga je `ivot me|u domcima znatno prometnio. - Pre dolaska u dom ~uo sam veoma lo{e pri~e, da je posebno novim domcima te{ko. Kad sam po~eo da `ivim ovde, video sam da to uop{te nije tako, da su svi prijateqski nastroje-

ni. Pre dolaska bio sam povu~en, sada sam komunikativan, okrenut sam novim spoznajama. Lak{e i u~im, jer kad u|em u punu u~iniocu, ne mogu da odolim, pa i ja sednem da u~im - ka`e Bojan uz {eretski osmeh. Marina iz Boqkovaca kod Gorweg Milanovca prve dve godine u ^a~ku stanovala je privatno, pa mo`e da poredi ta dva na~ina `ivota. -Mi ovde `ivimo kao jedna velika porodica. Kad treba da iza|em, jedna cimerka me {minka, druga govori {ta da obu~em. Kad ne{to zako~i, tu su saveti i drugova, ali i vaspita~a. Tolerancija je neophodna, ali i to je dobra lekcija. Uz to hrana u na{oj menzi je odli~na - pri~a Marina, ~ije posledwe re~i su propra}ene brojnim uzvicima odobravawa. Marko iz Bogdanice kod Prawana je druga generacija domaca u svojoj porodici. U ~a~anskom domu je i wegov mla|i brat. - Otac je bio u domu pre dvadesetak godina, dok je u~io {kolu. Mnogo nam je pri~ao o `ivotu u domu i insistirao da i mi do|emo ovde. Zadovoqan sam i drago mi je {to sam ga poslu{ao – ka`e kratko Marko. U domu su se uvek ra|ale, a i danas je tako, qubavi za ceo `ivot. Zorica je dve godine zaqubqena, a Bojan

ka`e da se ve} zaqubio pet puta za dva meseca. - Ko ne mo`e da se zaqubi, treba da do|e u dom, da to malo nau~i - opet u {ali ka`e Bojan. Domci smatraju da drugari iz {kole, koji su ^a~ani, ipak `ive „siroma{niji“ `ivot. Neki o domcima misle da su kao na ekskurziji, drugi ih `ale, jer `ive sa brojnim „ograni~ewima“. Domci sami uglas ka`u da im zaista najvi{e smetaju neka dom-

ka u na{em gradu spada u mawe u Srbiji. Proteklih godina dosta toga je ura|eno, ali pro{irewe kapaciteta nije mogu}e i zbog toga {to je zgrada kao spomenik kulture pod za{titom dr`ave. Mawak prostora za u~ewe i sme{taj u~enika je najve}i problem ~a~anskog Doma u~enika, istu~u vaspita~i i direktor Mom~ilo Petkovi}. Ipak, postoje realne {anse da se u dogledno vreme i to promeni. Za izgradwu novog

ska pravila, pre svega jer samo jednom mese~no mogu da ostanu u gradu posle 22 ~asa. Nekima smeta i to {to se svetlo u svim sobama gasi u 23 ~asa, ali za to imaju razumevawa. - Pravila postoje zbog svih nas, a ne zbog pojedinaca. Kad bismo svi radili to {to volimo, drugima bi to sigurno smetalo - isti~u ova pre svojih vr{waka odrasla deca.

doma odre|ena je lokacija kod sudentskog restorana. - Re{eni su imovinskopravni odnosi i ura|en je kompletan projekat za zgradu od oko 3.500 kvadratnih metara. Novi dom }e imati 137 kreveta, sve sobe }e biti trokrevetne. Ovaj dom bi ostao, ali bi bio znatno rastere}en. Za razliku od sada{weg doma, gde su zajedni~ka spratna kupatila, u novom domu svaka soba }e imati svoje kupatilo. Predvi|ena je i velika ~itaonica, internet sala, klub i trim sala, kao i ~etiri apartmana za decu sa posebnim potrebama. Dobijena je dozvola za gradwu, jo{ ostaje da se obezbedi novac iz me|unarodnih kredita. Iz Ministarstva prosvete, koje je gradwu doma u ^a~ku uvrstilo u prioritete, uveravaju nas da }e gradwa po~eti u dogledno vreme, mi se nadamo ve} slede}e godine - ka`e direktor Petkovi}. Zgrada u kojoj se od 1968. godine nalazi Dom u~enika, izgra|ena je 1931. godine. U woj je tada bio U~iteqski dom, koji je osnovalo U~iteqsko udru`ewe, a uglavnom su u wemu bila u~iteqska deca. U prvoj godini, zabele`eno je, bilo je 30 dece, 1968. godine bilo ih je 58, a danas, gotovo u istom prostoru sme{teno je 125 sredwo{kolaca iz okolnih mesta i gradova. V.T.

PRIORITET - NOVI DOM U posledwih nekoliko godina najvi{e domaca je sa teritorije Ivawice i Ra{ke, ali da bi upisali {kolu koju vole, dolaze i deca iz udaqenijih gradova - Leskovca, Aran|elovca.... Na godi{wi konkurs za prijem u Dom u~enika prijavi se vi{e od 200 u~enika, mahom onih koji su osnovnu {kolu zavr{ili sa odli~nim uspehom. Najvi{e bodova prilikom upisa donosi upravo uspeh u {koli, tako da se svi bore da postignu {to boqe rezultate kako ne bi „izgubili“ pravo na dom. Posledwih godina deset odsto kapaciteta se ostavqa za dru{tveno osetqive grupe - decu bez jednog ili dva roditeqa, iz socijalno ugro`enih porodica... Mada je ^a~ak veliki sredwo{kolski centar u koji se rado upisuju i u~enici sa strane, Dom u~eni-


10

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

DRU[TVO

IZ PORODI^NIH ALBUMA

Se}awe na

U^ITEQE FILIPOVI]E On je potekao iz ivawi~kog kraja, ona iz Loznice kod ^a~ka. Posao seoskih u~iteqa obavqali su sa velikom qubavqu i uvereni u specijalnu misiju svoga poziva. Ni{ta mawe pa`we poklonili su kwigama, o ~emu najboqe govori biblioteka koju su Milivoje i Bo`idarka Filipovi} zave{tali Biblioteci u ^a~ku

U

osam masivnih zastakqenih ormara sme{teno je vi{e od tri i po hiqada kwiga i ~asopisa, u poluko`nom, crnom i braon povezu, sa ugraviranim inicijalima ili punim imenom i prezimenom nekada{wih vlasnika. Na naslovnoj strani su obavezno pe~at i potpis - primer savr{enog rukopisa, kakav se ne sti~e u dana{wim {kolama. Legat u~iteqa Milivoja i Bo`idarke Filipovi} ve} {est i po decenija nastawuje Nau~no odeqewe Gradske biblioteke “Vladislav Petkovi} Dis”, na sre}u rafiniranih ~italaca, ~ija interesovawa i potrebe ne

zadovoqavaju fondovi gradskih biblioteka. - Ovo je neprocewivo kulturno blago, dobro od nacionalnog zna~aja. Na osnovu ovog legata mo`e se sagledati izdava~ka produkcija u Srbiji s kraja 19. i prve polovine 20. veka, ali i pregled {tamparija, privatnih i dr`avnih. Sve publikacije su pisane na srpskom jeziku, a posebnu vrednost predstavqaju one koje su {tampane izme|u 1912. i 1918. godine i svrstavaju se u “retku kwigu”. Publikacije iz 19. veka, {tampane pre 1867, kojih ima prili~an broj, spadaju u “staru kwigu” i tako|e imaju poseban tretman - obja{wava Milica Bakovi}, bibliotekar savetnik, koja godinama druguje sa legatom u~iteqskog bra~nog para i jo{ uvek ne prestaje da se divi bogatstvu wegovog sadr`aja i qubavi koja je bila potrebna da bi se biblioteka ovog obima i kvaliteta stvorila i sa~uvala. Saznajemo, tako|e, da je tokom Balkanskih, Prvog svetskog i posle Drugog svetkog rata, biblioteka osiroma{ena za oko 600 kwiga, tako da danas sadr`i 3.500 raznovrsnih publikacija - iz doma}e i strane kwi`evnosti, istorije i geografije, filozofije i umetnosti, religije i medicine ... Na policama je celokupna zbirka Srpske kwi`evne zadruge, edicija “Srpski pisci”, sabrana dela doma}ih i stranih pisaca, ali i dela Slobodana Jovanovi}a, Svetislava Stefanovi}a, Justina Popovi}a, Nikolaja Velimirovi}a i drugih pisaca i

Milivoje Filipovi} sa svojim |acim, Po`ega 1921.

ske karte, Milivojeve ratne bele{ke i kopija Bo`idarkinog rukopisa “Crtice iz `ivota Milivoja i Bo`idarke Filopovi}, biv{ih u~iteqa”(original se nalazi u Me|uop{tinskom istorijskom arhivu) iz 1954. godine.

mislilaca ~ija su dela, u vremenu komunisti~kog jednoumqa posle Drugog svetskog rata bila zabrawena. Ukori~ena su i kompletna izdawa ~asopisa, po~ev{i od “Srpskog kwi`evnog glasnika” i Dela”, preko “Prirode i nauke” i “Etnografskog zbornika”, do “Narodnog zdravqa” i “Kriminalne biblioteke”. - Milivoje Filipovi} je bio prenumerant na sve eminentne listove i ~asopise, koji su neophodni u svakom ozbiqnijem nau~no - istra`ivakom i publici-

sti~kom radu - napomiwe Milica Bakovi}. Upoznaje nas i sa “nekwi`nim fondom” legata. Na zidu iznad ormara, koji su prethodno zauzimali prostor u Milivojevom i Bo`idarkinom domu, nalaze se portreti (uramqene fotografije) zadu`binara, dok se u fiokama bri`qivo ~uva ostala zaostav{tina - porodi~ne fotografije, Milivojev pe~at, koji je ostavio trag na svim kwigama wegove i Bo`idarkine biblioteke, ise~ci iz {tampe, geograf-

U [KOLU KRENUO U JEDANAESTOJ GODINI U Bo`idarkinim “Crticama” ~itamo da je Milivoje ro|en 1871. godine u Ravnoj Gori, ispod Mu~wa, i do svoje jedanaeste godine vodio `ivot seoskog ~obanina. Wegova brojna porodica, otac Vasilije, majka Sin|elija i petoro bra}e i sestara, `iveli su u oskudici, u selu nije bilo {kole, pa niko nije razmi{qao o potrebi da se deca opismene i obrazuju. Ali, dogodilo se da Vasilije jednog dana donese iz varo{i nekakve novine i kalendare sa ilustracima i izlepi ih na zidove zgrade. Milivoje je prisustvovao trenutku kada ih je jedan od retko pismenih mladi}a u selu i{~itavao sa lako}om, po`eleo je da i on savlada “{are” koje su ga op~inile, i bez znawa roditeqa uputio se u susedno selo Milanxu, tamo{wem u~itequ Milenku Ne{ovi}u, koji ga je primio u prvi razred. Po{to je bio stariji od ostalih |aka, poslu`ivao je u {koli i tako stekao osnovno obrazovawe. Kada je do{lo vreme da zapo~ne gimnazijsko {kolovawe, u~iteq je dobio preme{taj u U`ice. Poveo je i svog |aka, upisao ga u gimanaziju i na{ao mu “poslu`ivawe kod neke go-

Bo`idarka Filipovi} sa |acima, Po`ega 1925.

spo|e”. Sa odli~nim ocenama zavr{io je pet razreda, ali je, zbog slabog zdravqa, re{io da napusti gimnaziju i da se u Beogradu upi{e u U~iteqsku {kolu. Izdr`avao se od “blagodejawa” (stipendija koju su dobijali dobri a siroma{ni u~enici), poslu`uju}i po imu}nim ku}ama i pou~avaju}i slabe |ake. U ovom periodu `ivota ispoqila se i Milivojeva qubav prema kwi`evnosti, kao i potreba da stvori sopstvenu biblioteku, verovatno pod uticajem @ivka Popovi}a (unuk kneza po`e{ke nahije Vase Popovi}a) koji mu je predavao srpski jezik. Uz zvawe u~iteqa, mladi} je iz Beograda poneo i dva puna sanduka kwiga, koje su predstavqale dobar temeq za budu}u biblioteku. Prvo name{tewe dobio je u Kremni, 1894. godine, a ve} naredne godine o`enio se koleginicom Bo`idarkom Lazovi}. Bo`idarkin otac Dimitrije poti~e iz Loznice kod

ZABELE[KE NA MARGINAMA Milivoje je ~itao sa velikom pa`wom, bele`e}i na marginama datum i mesto ~itawa, podatke o piscu i zanimqivosti iz wegovog `ivota, bibliografiju, asocijacije na druga kwi`evna dela ili srodnu temu. Ove marginalije su, bez sumwe, kuriozitet legata i veliki izazov za wegove istra`iva~e.


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

DRU[TVO

11

IZ PORODI^NIH ALBUMA

Ve~na ku}a supru`nika Filipovi} na ^a~anskom grobqu. Na desnoj strani je spomenik Bo`idarkinim roditeqima Filipi i Dimitriju i sestri Roksi

^a~ka, a majka Filipa od @iv~evi}a iz Prawana. Wih dvoje su imali brojno, mahom `ensko potomstvo, a samo deo je pre`iveo najmla|i uzrast. Posle nekoliko godina provedenih u Loznici, porodica se preselila u ^a~ak, gde je Bo`idarka i ro|ena, 1874. godine na drugi dan Bo`i}a. Filipa, bistra i pismena, `elela je da svu decu {koluje, ali joj je to po{lo za rukom samo u slu~aju Bo`idarke i Mileve, koja je postala profesorka i poznata socijalistkiwa, a udala se marketing 032/342-276

za Tasu Petkovi}a, sestri}a Svetozara Markovi}a. Osnovnu {kolu i ~etiri razreda gimnazije Bo`darka je poha|ala u rodnom mestu, a me|u gimnazijskim profesorima ~ija imena navodi u svojim bele{kama su Sima Trojanovi}, \uro Vrbavac i Nikola Zega. U ^a~ku u to vreme nije bilo vi{ih razreda gimnazije, pa je Bo`idarka jedva umolila oca da je po{aqe u Beograd radi daqeg {kolovawa. U prestonici stanuje kod o~eve ro|ake Qubice Risti}, k}erke Milije Dra-

gi}evi}a, na~elnika Okru`ja ~a~anskog i osniva~ “Dru`estva ^ i t a w a Srbsko Slavenskij Novina u ^a~ku”, i poha|a Vi{u `ensku {kolu, kojom je upravqala Katarine Milovuk. Posle dve godine, ona se sa zvawem u~iteqice uputila u Prilike, gde ju je ~ekalo prvo zaposlewe, a ven~awem u prili~koj crkvi, 1895. godine, postaje supruga Milivoja Filipovi}a. Zajedno }e provesti 45 godina, sve do Milivojeve smrti, a wihov brak, iako bez dece, bi}e ispuwen qubavqu, po{tovawem i zajedni~kim interesovawima. POSVE]ENI KWIGAMA I SVOM POZIVU Bra~ni `ivot su zapo~eli u Kati}ima, gde su radili ne samo sa decom nego i sa narodom, u`ivaju}i simpatije seqaka i dobijaju}i na kraju {kolske godine najvi{e ocene od “stare{ina”. Misiju seoskih u~iteqa i narodnih prosvetiteqa nastavili su i u Gorwoj Dobriwi (rodno mesto kneza Milo{a Obrenovi}a), u ko-

joj su ostali pune dve dece- ^OVEK KOJI SE NIJE imali vremena i za putovawa u inostranstvo. @ESTIO nije. - [kolu smo dr`ali i ure- U studiji o Filipovi}ima Iako im je biblioteka bila |ivali kao svoju ku}u a tu i wihovoj zadu`bini (~aso- centar `ivota, oni se nisu smo i stanovali, te nam je pis “Gradac”, 1980) Drago- otu|ivali od qudi i bili sva zavideo vide}i ure|ewe mir Popovi}, ~uveni pro- ravnodu{ni prema wiho{kole, {kolskog dvori{ta, fesor srpskog jezika i kwi- vim problemima. Rado su {kol. trpezarije, {kolske `evnosti, se}ao se Milivo- finansijski pomagali siba{te i ostalo. Sama {kol- ja kao svestrano obrazova- roma{nim u~enicima da zaska zgrada bila je jaka i ve- nog ~oveka, koji se “nije iz- vr{e {kolu, a Milivojevu lika, zidana 1854. godine ... gubio u selu niti spustio sinovicu su udali i kupili Imali smo svoga kowa i ko- svoj duhovni `ivot na nivo joj ku}i. la, `iveli i trudili se da sredine u kojoj je radio”. On je sa ovog sveta oti{ao `ivimo doma}inskim `i- Naprotiv, uo~ava Popovi}, juna 1941. godine, a Bovotom - se}ala se Bo`idar- on je tu sredinu uzdizao, `darka je bila ube|ena da je ka Filipovi}, isti~u}i da ali je stalno radio i na srce wenog mu`a, koga ~esto su ona i wen suprug dobar svom li~nom uzdizawu. naziva svojim plemenitim deo prihoda ulagali - Uop{te uzev, on je drugom i prijateqom, preu nabavku kwiga umeo da skladno puklo od tuge pred novim i da su uo~i pove`e izve- ratom i stradawem srpskog Balkanskih sne pozi- naroda. @ivela je jo{ 18 “Kada bih se ratova tivne crte godina, a biblioteku je, poponovo rodio, opet imali sopatrijar- {tuju}i Milivojevu `equ, lidnu bihalnog se- 1948. godine predala gradu bih voleo da budem blioteku. la, iz ko- ^a~ku. u~iteq na selu”, Milivoje ga je i sam ~esto je govorio je, pi{e ponikao, MILIVOJEV Milivoje Filipoona, u slosa svojom KATALOG bodnim ~asobezgrani~vi}. vima stalno ~inom verom u Originalni katalog, tao, a i sama je, po znawe, nauku i prokoji je izradio vlaobavqenim poslovima u ku- gres. snik biblioteka sve}i, posezala za kwigom. Ve- Popovi} ga je upamtio i do~i o wegovoj pedantliku pa`wu su poklawali i kao ~oveka vedrog duha, nosti i dobrom pozna{kolskoj biblioteci, koja sklonog {ali, koji se nikavawu bibliografije. je u slu`ila za primer dru- da nije `estio i bio odmeKwige je razvrstao u gim {kolama, a voleli su i ren u svemu. Wegovo vreme 20, a periodiku u 50 muziku. Jo{ dok su `iveli u je, nagla{ava, bilo isplagrupa, a katalog je isselu nabavili su gramofon nirano do sitnica - znalo pisan naliv perom i i 40 plo~a, a za vreme pra- se kada ~ita, kada obeduje, pedantnim rukopisom. znika u slu{awu muzike kada odlazi da pro{eta Bepridru`ivali su im se me{tani Gorwe Dobriwe. Milivoje je u~estvovao u oba balkanska i Prvom svetskom ratu, a po povratku sa Solunskog fronta vratio se u~iteqskom pozivu. Godine 1919. u~iteqski bra~ni par prelazi u Po`egu, gde je on postavqen za {kolskog nadzornika, a ona nastavqa da radi kao u~iteqica. Posle penzionisawa, godine 1926, Filipovi}i kupuju ku}u u ^a~ku i `ive na adresi Sin|eli}eva 10. Milivoja su prolaznici redovno vi|ali u dvori{tu sa kwigom u ruci i pitali se, pretpostavqa Bo`idarka, “{ta li ovaj stari gospodin ve~ito u~i”. U wihov dom zalazili su ne samo |aci, profesori i ostali gra|ani, koji su uzimali kwige na ~itawe, nego i qudi od kwige, kao {to su Jovan Cviji} (Milivoje je bio redovan ~lan GeografBibliotekar Milica Bakovi} pored legata skog dru{tva i ~uvenom geografu slao materijal sa terena), Quba Davidovi}, demom. Dok je bio u slu`bi, Spomenik koji je u~iteqiStevan Jakovqevi}, Kseni- deo raspusta on i Bo`idar- ca Bo`idarka na ^a~anka su obavezno provodili u skom grobqu podigla svom ja Atanasijevi} ... Biblioteka se neprestano Vrwa~koj Bawi, a deo u Be- suprugu jo{ uvek odoleva {irila, ali nije uspela da ogradu, gde su obilazili vremenu, iako je ono ostaviiz ove “kulturne ku}e” po- kwi`are i antikvarnice, lo vidan trag. Zajedni~ka, tisne gusle, uz koje je stari kupovali kwige i davali ih slika i datumi wihovog rou~iteq voleo da otpeva ne- na povezivawe. Odlazili su |ewa i smrti svedo~e o proku od onih narodnih pesa- i u pozori{te, na izlo`be, laznosti qudskog `ivota, ma, punih juna{tva i ~oj- pratili i druge kulturna kojoj su se wih dvoje suprotstva, koje je nau~io jo{ u de- zbivawa. Prestoni grad re- stavili na najboqi mogu}i tiwstvu. dovno su pose}ivali i kao na~in. penzioneri, ali su tada Emilija Vi{wi}


12

SELO

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

PIJA^NI BAROMETAR

U POSETI MILU TICI, VO]ARU IZ PRISLONICE

„NOVINARSTVO JE LEPO, ALI VO]ARSTVO JE LEP[E” Zahvaquju}i prvom mestu koje je osvojio 1971. godine u ^a~ku, na takmi~ewu kalioni~ara nekada{we Jugoslavije, mladi} iz Priboja na Limu je, pored zlatne nagrade, dobio i priliku da se zaposli u na{em gradu, u Fabrici reznog alata. Osim {to je najboqe kalio ~elik, podjednako dobro se bavio i fotografijom i pisawem pesama, {to potvr|uju ~etiri “Zmajeve” nagrade. Me|utim, rano je shvatio da su pesme “samo lak{i put do `enskog srca, ali da se od kwiga i od poezije ne `ivi”. Tada{we rukovodstvo Fabrike reznog alata je odlu~ilo da nadarenog mladi}a po{aqe u {kolu za novinare, odnosno na Institut za novinarstvo u Beograd. [kolu je zavr{io na odseku fotografije kod ~uvenog Tomislava Peterneka i ~itav radni vek proveo u fabri~kim novinama. Ukori~ene listove, “istoriju jedne fabrike i stari izgled ^a~ka” i danas ~uva. Ne{to starije generacije, na{eg sagovornika Mila Ticu, poznaju i kao velikog qubiteqa lova, ali ekipa “^a~anskog glasa” ga je pre nekoliko dana, ovog bla`enog Mihoqskog leta, upoznala kao vo}ara iz Prislonice. - Novinarstvo je lepo, ali vo}arstvo je lep{e. Prvi sam u ^a~ku napravio “brze” fotografije. Jo{ dok sam bio u vojsci, u Sloveniji, kupio sam fotoaparat kanon, koji je tada bio ~udo tehnike i skupqi od automobila. Nova registrovana “Peglica” je tada ko{tala 3.100.000 dinara, a kanon 5.000.000. Nikada se nisam pla{io konkurencije, uvek i u svemu sam `eleo da budem prvi... Imao sam i svoju kolor laboratoriju, ali do{lo je vreme nove tehnologije. Iako je posao fotoreportera kreativan, posle dve decenije `ivota u gradu, po`eleo sam da napravim ku}u u selu, jer sam se

VREME RADI ZA VAS - Mladi qudi `ele pare za no}. Ali, u vo}arstvu vreme radi za vas. Jedne sezone zasadite sadnice, a potom ~ekate sedam-osam godina, da bi, na primer, {qiva dala pun rod. Ulagawa su tokom tih godina velika, ali isplati se ~ekati - ka`e Mile, napomiwu}i da su wegova “vrata uvek otvorena” svim mladim qudima koji `ele da zapo~nu vo}arsku proizvodwu. tada bavio i lovom na visoku divqa~. ^ak sam jednu godinu proveo u Kanadi, ali sam se ipak vratio, iako je u dr`avi bilo haoti~no stawe. Srbija je zemqa kakve nema u svetu. Vratio sam se 7. jula, na Ivandan, 1991. godine. U novembru slede}e godine sam se ven~ao i pravio naseqe u Prislonici. Po ro|ewu }erke, po~eo sam da se bavim i kalemqewem. To je vrlo interesantan posao, jer kalemiti zna~i davati nov `ivot - zapo~iwe pri~u Mile Tica. Jednog dana }e se, kako ka`e, neko sladiti Milovom {qivom, kru{kom, vi{wom, tre{wom ili ja-

bukom. Porodica Tica ima oko pet hektara zemqe, od kojih su dva i po pod zasadima {qiva. Iako na planta`ama ovog gazdinstva ima raznog vo}a, Mile planira da se iskqu~ivo preorijenti{e na proizvodwu {qiva, zastupaju}i sve wene sorte. Ove godine je kalemio feliciju, viktoriju i ~a~ansku lepoticu, jer su, tvrdi, za na{e podnebqe najboqe {qive. Re~ je o vrlo ozbiqnoj proizvodwi, ali ona je jo{ uvek u za~etku, ka`e na{ sagovornik, isti~u}i da }e biti sre}an ~ovek sve dok bude radio i stvarao, jer je vo}arstvo wegova “duhovna hrana”. - Imam dva lampeka za pe~ewe rakije. Veliki deo roda {qive prera|ujem u rakiju, jer otkupqiva~i ~esto poni`avaju proizvo-

|a~e. Niko ne pita koliko dana treba da se ore`e 1.800 stabala {qive, koliko |ubriva da se baci, koliko da se plati radna snaga da se pokupi grawe i iznese iz vo}waka, o~isti korov, okre~i svako stablo... Ja volim da se bavim vo}arstvom, zato negujem vo}e. Moji vo}waci su prepoznatqivi, uredni i ~isti tokom cele godine, nigde nema travke. Me|utim, to zahteva mnogo rada i novca, a de{avalo se da proizvo|a~i {qivu ne mogu da prodaju ni po osam dinara. Mnogi vo}ari su dozvolili da rod satruli, a pojedini su ~ak isekli

vo}wake. Tokom cele godine u vo}waku ima posla, ali se ne isplati raditi, ako }e proizvo|a~ za kilogram {qive dobiti osam dinara - ka`e Mile. Najve}i problem u vo}arskoj proizvodwi za na{eg sagovornika je nedostatak vode. Upravo zbog ~iwenice da je navodwavawe me|u najva`nijim faktorima uspe{ne proizvodwe, planira da do prole}a, na jednoj od parcela u Prijevoru, iskopa bunar, a potom i drugi u Prislonici. O~ekivao je ve}u podr{ku dr`ave, ali, kako ka`e, nikoga ne interesuje poqoprivrednik, a ni wegovi problemi. Nekada su makar postojale zemqoradni~ke zadruge, koje su pomagale proizvo|a~ima, brinule o plasmanu, podse}a Mile. Sve {to je stvorio, ka`e, rezultat je wegovog rada, jer sam kalemi, re`e, za{ti}uje vo}e... Po potrebi, posebno u vreme kupqewa {qiva, anga`uje sezonske radnike. Ipak, wegova porodica, supruga Qiqana i }erka Zorana, pru`aju mu najve}u pomo} i podr{ku, ne samo u vo}arstvu, nego i u `ivotu. “Za uspeh ~oveka je najva`nija podr{ka porodice”, isti~e na{ sagovornik. Osim porodi~ne podr{ke, smatra da je za vo}are veoma va`no da se stalno usavr{avaju i da prate svetske trendove, zbog ~ega je redovan u~esnik na predavawima i seminarima {irom zemqe. Me|u planovima Mila Tice je i kupovina destilerije, jer, kako ka`e, lampeci uskoro ne}e zadovoqavati evropske standarde: - Jedna destilerija od 200 litara ko{ta oko 26.000 eura. Nadam se da }u za dve - tri godine instalirati finu destileriju i imati modernu proizvodwu. Verujemo da }e jedan od najboqih kalioni~ara, pesnika i fotoreportera, ostvariti i ovaj san i biti i me|u najuspe{nijim vo}arima. N. R.

Projekat "Podr`imo mlade vo}are" realizuje "^a~anski glas", a sufinansira Ministarstvo kulture i informisawa iz buxeta Republike Srbije

Republika Srbija Ministarstvo kulture i informisawa

POVR]E

krompir 40 pasuq 250 - 300 paprika 30 - 120 paradajz 60 - 70 krastavac 100 praziluk 70 tikvice 170 boranija 150 brokoli 100 plavi patlixan 100 kupus 20 karfiol 50 - 60 per{un 30 {argarepa 70 cvekla 60 spana} 70 zelena salata 30 crni luk 60 beli luk 400 VO]E

suve {qive 250 - 350 jabuke 50 - 70 kru{ke 100 duwe 60 gro`|e 50 - 80 ju`no vo}e 100 - 220 orasi 900 MLE^NA PIJACA

projino bra{no 90 pili}i 350 - 370 jaja 9 - 13 kajmak 500 - 600 sir 250 - 400 pr{uta 1.300 - 1.500 slanina 350 - 850 suxuk 850 - 900 STO^NA PIJACA

teli}i - nema tovqenici 200 prasi}i 230 - 250 ovce 120 jagwad 250 p{enica 20 je~am 25 kukuruz 23


13

SELO

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

ODR@AN REGIONALNI SASTANAK PREDSTAVNIKA LOKALNIH SAMOUPRAVA, SEKTORA ZA ODBRANU OD GRADA I STRELACA sali Skup{tine grada, pro{log petka, odr`an je regionalni sastanak na kome je razmatrano funkcionisawe protivgradne odbrane u 2013. godini. Pored predstavnika lokalnih samouprava i sektora za odbranu od grada, sastanku su prisustvovali i strelci protivgradne za{tite ~a~anskog kraja. Lo{i uslovi rada i “neodgovoran odnos dr`ave prema va`noj oblasti kao {to je protivgradna za{tita”, ostavqaju zna~ajne posledice na poqoprivredu u mnogim delovima Srbije. Vesna Pavlovi}, {ef Slu`be za poqoprivredu sa centrima za razvoj sela, ka`e da Grad ^a~ak ~ini sve {to mo`e, kako bi pomogao pripadnicima protivgradne za{tite, ~ak i izvan svoje nadle`nosti, kupuju}i rakete i obezbe|uju}i nadoknadu ve}u od republi~ke. - Po{to smo svedoci kolike su {tete od grada na teritoriji ^a~ka i koje su posledice nedostatka raketa, hteli smo da na ovom sastanku donesemo zajedni~ki zakqu~ak. U decembru se pravi buxet za 2014. godinu, kako na nivou lokalne samouprave, tako i na nivou Republike, pa je neophodno da se obezbede ve}a sredstva za nabavku raketa i za na-

U

FUNKCIONISAWE PROTIVGRADNE ODBRANE

knadu strelaca, koja je ove godine bila jako niska. Mnoge lokalne samouprave i gradovi ne mogu da na|u qude koji }e da rade za tako malu nadoknadu. Mi smo jedna od retkih lokalnih samouprava koja daje ve}u nadoknadu, nabavqa rakete i odr`ava protivgradne stanice i prilazne puteve - podse}a Vesna Pavlovi}. Ovogodi{wa sezona zavr{ena je sa 4.419 raketa, ka`e \or|e

Kardum iz Sektora za vanredne situacije MUP-a, napomiwu}i da je ove godine 11.200 raketa bilo u sistemu, {to je, prema wegovim re~ima, duplo mawe, odnosno nedovoqno da bi se zadovoqila potreba na nivou Srbije. Prema Predlogu nacrta zakona odbrane od grada, brigu o strelcima i protivgradnim stanicama, preuzele bi lokalne samouprave, a operativno - stru~ni deo i daqe

bi bio u ingerenciji Sektora za vanredne situacije MUP-a. - Po novom zakonu, profesionalni deo slu`be, svi radarski centri, operativno - meteorolo{ki centar i nabavka sredstava i opreme, radio veze, komunikacione, lanserne, bile bi na nivou Republike, a strelci i protivgradne stanice na lokalnom. Jedan od su{tinskih zahteva predstavnika udru`ewa, poqo-

privrednika, asocijacija i lokalnih samouprava je da se novim zakonom planira fond i obezbede neki drugi izvori finansirawa, {to nije u na{oj nadle`nosti rekao je, izme|u ostalog, \or|e Kardum. Marko Borovi} iz Bawice, koji je ve} nekoliko godina strelac na protivgradnoj stanici 141, isti~e da wegove kolege nemaju adekvatne uslove za rad i da im je nedostatak protivgradnih raketa najve}i problem. Podsetiv{i da je grad naneo velike {tete, pogotovu u drugoj polovini godine, u avgustu i prvih dana septembra, Borovi} je zahvalio rukovodstvu grada, jer “na{im strelcima maksimalno izlaze u susret”. Na teritoriji Grada ^a~ka ima 25 aktivnih protivgradnih stanica, u kojima je anga`ovano 50 strelaca. N. R.

SAVREMENE METODE UPRAVQAWA POQOPRIVREDNIM GAZDINSTVOM, KAO USLOV POVE]AWA EKONOMSKOG KAPACITETA RURALNOG PODRU^JA

EFIKASNO PLANIRAWE PROIZVODWE oqoprivredna savetodavna i stru~na slu`ba (PSSS) ^a~ak realizuje projekat pod nazivom “Savremene metode upravqawa poqoprivrednim gazdinstvom, kao uslov pove}awa ekonomskog kapaciteta ruralnog podru~ja”, u 11 sela na teritorijama ^a~ka, Gorweg Milanovca, Ariqa i Lu~ana. Ciq programa je uvo|ewe savremenih metoda upravqawa i vo|ewe poslovne evidencije na poqoprivrednim gazdinstvima na podru~ju rada PSSS ^a~ak. Realizatori projekta, odnosno predava~i su Radovan [evarli}, Miroslav Ja}imovi}, Branko Tanaskovi}, Milan Damqanovi}, Vesna Ni{avi} Veqkovi}, Sne`ana Dragi}evi} Filipovi} i Qiqana ]ur~i}. Realizacijom planiranih aktivnosti poqoprivrednici }e biti upoznati sa osnovnim principima menaxmenta na farmama i benefitima koje mogu ostvariti upravqawem tro{kovima, vo|ewem kwigovodstva na gazdinstvima, odr`ivim upravqawem prirodnim resursima, procenom rizika poslovawa, izradom projekata i biznis

P

planova i dono{ewem poslovnih odluka na osnovu investicione analize, ka`e koordinator projekta Miroslav Ja}imovi}. Intenzivna poqoprivredna proizvodwa zahteva posebno razvijene ve{tine upravqawa gazdinstvom i vo|ewe poslovne evidencije koja prati sve promene u toku proizvodne godine. Prema re~ima Ja}imovi}a, doma}i poqoprivredni proizvo|a~i nedovoqno pa`we posve-

}uju procesima planirawa proizvodwe, menaxmentu i kwigovodstvu, smatraju}i da ovi aspekti upravqawa nisu od velikog zna~aja za wihovo gazdinstvo. Kapitalno intenzivna poqoprivredna proizvodwa zahteva da svako gazdinstvo posebnu pa`wu posveti planirawu proizvodwe, evidenciji poslovnih promena, upravqawu tro{kovima, odr`ivom kori{}ewu prirodnih resursa, izradi projekata i biznis

planova i upravqawu rizikom, napomiwe na{ sagovornik. Ja}imovi} isti~e da ovakav na~in vo|ewa gazdinstva omogu}ava efikasno planirawe proizvodwe i dono{ewe racionalnih poslovnih odluka. - Na{a poqoprivredna gazdinstva sada su, a i u budu}nosti }e biti jo{ vi{e, upu}ena na konkurenciju iz visoko razvijenih zemaqa EU. Upravqawe tro{kovima u poqo-

privredi mo`e biti veoma zna~ajan instrument u ciqu pove}awa konkurentnosti i daqeg razvoja poqoprivrede i agrobiznisa. U ciqu efikasnijeg vo|ewa poslovawa na gazdinstvu, name}e se potreba dono{ewa odluka na osnovu poslovne evidencije. Dana{wa poqoprivreda zahteva velika finansijska ulagawa u nabavku neophodnih inputa, zato se mora intenzivnije razmi{qati kako smawiti tro{kove proizvodwe, da bi se pove}ala konkurentnost na tr`i{tu. Zna~aj upravqawa tro{kovima proizilazi iz ~iwenice da je to gotovo jedini na~in na koji poqoprivrednici mogu uticati na cenu ko{tawa svojih proizvoda, jer je wihov uticaj na tr`i{ne cene po pravilu jako mali. Brojne su koristi od sastavqawa kalkulacija i analizirawa tro{kova proizvodwe, a neke od wih su: dobija se cena ko{tawa proizvodwe i na taj na~in se omogu}ava dono{ewe pravih poslovnih odluka, olak{ano je dono{ewe odluka o investicionim ulagawima, unapred se zna prihvatqiva cena neophodnog repro-

materijala koji se koristi u pojedinim linijama proizvodwe... - obja{wava Miroslav Ja}imovi}. Prema wegovim re~ima, oblasti i teme koje su pokrenute ovim projektom, bi}e nastavqene kroz aktivnosti koje su definisane godi{wim programom savetodavnog rada Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak. Posve}enost Vlade Srbije i nadle`nih ministarstava EU integracijama i unapre|ewu `ivota i rada u ruralnom podru~ju je, kako ka`e, glavna garancija institucionalne odr`ivosti rezultata ovog projekta. Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, udru`ewa poqoprivrednika, zemqoradni~ke zadruge, nevladine organizacije pokazuju veliku zainteresovanost i ukazuju na neophodnost edukacije na{ih poqoprivrednika iz ovih oblasti, koje }e u narednom periodu biti od izuzetnog zna~aja, kako bi svi akteri ukqu~eni u agrobiznis bili spremni za sva isku{ewa, koja ih o~ekuju u procesu integracija EU, isti~e Ja}imovi}. N. R.


14

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

EKOLOGIJA

^A^AK ME\U 14 GRADOVA PARTNERA KOJI REALIZUJU PROJEKAT „BE NATUR”

GEJZIR NA PLA@I, MUQE IZ JEZERA

sardwi sa 14 gradova partnera iz sedam evropskih dr`ava, ^a~ak od februara 2012. godine implementira projekat “BE NATUR” (Boqe gazdovawe lokacijama), za koji je Evropska unija obezbedila dva miliona evra, od kojih je za ^a~ak opredeqeno 167.000 evra. ^a~anska delagacija je dala izuzetan doprinos me|unarodnom povezivawu 14 partnerskih organizacija, anga`ovanih na realizaciji ovog projekta, rekla je pro{log ~etvrtka pomo}nik gradona~elnika za oblast ekonomskog razvoja i za{titu `ivotne sredine Mirjana \okovi}, na KZN kojoj su prisustvovali i mr Aleksandar Dragi{i}, direktor Zavoda za za{titu prirode Srbije i profesor dr Ionel Samfira, predstavnik okruga Timi{ u rumunskom gradu Temi{varu: - Raduje ~iwenica da partneri koji uspe{no realizuju projekat “BE NATUR 2000”, nastavqaju saradwu i nastoje da u narednom periodu budu nosioci novih aktivnosti, koje }e unaprediti za{ti}ena

pleksan i me|u najzna~ajnijim u oblasti za{tite prirode, ocenio je direktor Zavoda za za{titu prirode Srbije mr Aleksandar Dragi{i}, naglasiv{i da }e wegova implementacija na podru~ju ^a~ka umnogome olak{ati ustanovi na ~ijem je ~elu, “jer lokalna sredina ima kapacitete i voqu da ga sprovede na svom podru~ju”. On je izrazio uverewe da }e primer

U

KOREKCIJA AMBICIOZNOG PLANA podru~ja i doprineti ve}oj brizi o za{ti}enim vrstama. Projekat “BE NATUR” partneri realizuju u sklopu presti`nih programa prekograni~ne saradwe, putem kojih lokalne samouprave mogu crpeti sredstva iz fondova EU, objasnio je menaxer projekta Radojica Gavrilovi}, istakav{i da je kqu~na dobit za grad ^a~ak upravo u~e{}e u evropskim integracijama, prvenstveno u oblasti za{tite prirode. - Osim u~e{}a u izradi zajedni~kih akcionih planova, predvi|ene su i dve

konkretne pilot intervencije: aeracija re~nog muqa na prostoru gradske pla`e, za{ta su zapo~ete pripreme za sprovo|ewe tenderske procedure. Re~ je o nekoj vrsti gejzira koji bi vr{io aeraciju re~nog muqa i wegovo razgra|ivawe. Druga akcija bi}e uklawawe invazivnih vrsta i ~i{}ewe wihovih stani{ta najavio je Gavrilovi}, a pomo}nik grdona~elnika Mirjana \okovi} jo{ dodala da }e efekti ovih pilot aktivnosti biti vidqivi naredne godine: “Gradsko rukovodstvo ozbiqno pregovara sa jed-

nim slovena~kim partnerom koji je uradio idejni projekat o ~i{}ewu muqa u jezeru u Me|uvr{ju. Planirano je da jezero bude o~i{}eno, da bi postalo plovnije nego do sada. Razmi{qa se i o pravqewu ve{ta~kih ostrva od muqa i wegovom kori{}ewu za |ubrewe okolnih povr{ina pod povrtarskim kulturama. Osnovni ciq tih aktivnosti je da jezero u Me|uvr{ju postane atraktivna turisti~ka destinacija, {to }e doprineti i pospe{ivawu lokalne ekonomije. Projekat je veoma kom-

JESEWE PO[UMQAVAWE U GORWOJ GOREVNICI

U^ENICI ZASADILI VI[E OD 2.000 STABALA

Organizator akcije je Udru`ewe gra|ana “Geografsko ekolo{ko dru{tvo” kcija koju su 26. oktobra izveli u~enici O[ “Vuk Karaxi}“, Ekonomske i Prehrambeno - ugostiteqske {kole, deo je projekta “Po{umqavawe terena koji je o{te}en u po`aru”, ~iji su finansijeri Grad ^a~ak i Javno preduze}e “Srbija {ume”. Pripremu terena, zahva}enog pro{le godine po`arom, obavili su radnici “Srbija {uma”, koji su, tako|e, obezbedili sadnice i pru`ili |acima stru~nu pomo}. Na prostoru od dva hektara zasa|eno je vi{e od 2.000 sadni-

A

ga, napravili smo jednu vrstu zoolo{kog centra u Temi{varu za ptice i organizovali edukacije za predstavnike {kola, u~enike, turiste... Turisti~ka organizacija ^a~ka je upravqa~ za{ti}enog podru~ja predela izuzetnih odlika Ov~arsko kablarske klisure, zbog ~ega konstantno brine i o za{titi prirode. Ov~ar Bawa je pro{le godine dobi-

ca divqe tre{we i time prekinuta praksa da se na ni`im nadmorskim visinama sade ~etinari, jer to podnebqe nije wihovo prirodno stani{te i zato {to je zimzeleno drve}e podlo`nije po`aru od listopadnog. - Pored sanirawa terena, ciq nam je bio da podstaknemo mlade da unapre|uju svoje okru`ewe, ali i da ih edukujemo o opasnostima po`ara, wegovim uzrocima i na~inima za{tite - ka`e koordinator projekta Goran [ipeti}. Na po{umqavawu je radilo {ezdesetak u~enika, a predvodili su ih profesorke @ivadinka Jovanovi} Mili}evi} i Aneta Petrovi}, i predsednik „Geografsko ekolo{kog dru{tva“ Vladan Nicovi}. E. V.

Turisti~ka organizacija je pro{le godine sa~inila veoma ambiciozan plan izgradwe vizitor centra u Ov~ar Bawi, ~ija realizacija iziskuje velika sredstva, zbog ~ega }e u toku ove godine taj projekat najverovatnije biti korigovan, najavio je direktor Dragoqub Savi}: - Osim prate}ih sadr`aja svakog vizitor centra, predvi|ena je i gradwa kongresne sale sa 300 mesta i sme{tajnog bloka, kapaciteta 50 le`aja. Predra~unska vrednost takvog objekta je oko 50 miliona dinara. Obra}ali smo se na adrese tri ministarstva i po{to ni od jednog nismo dibili sredstva, mora}emo da korigujemo plan i izgradimo najneophodnije sadr`aje. Grad }e najverovatnije otkupiti pet ari zemqi{ta koje u Bawi prodaje “Luk ojl” i ustupiti ga TO^ kao korisniku tog prostora, na kome je Planom detaqne regulacije predvi|ena gradwa vizitor centra.

^a~ka slediti i drugi gradovi i op{tine u Srbiji. U posledwe dve godine i okrug Timi{ sa partnerima iz ^a~ka i ostalih gradova implementira projekat “BE NATUR”, koji mu omogu}ava da {titi ve{ta~ko jezero Surdu, udaqeno tridesetak kilometara od Temi{vara i povr{ine ve}e od 100 hektara, objasnio je zna~aj zajedni~kog programa profesor Poqoprivrednog fakulteta u Temi{varu Ionel Samfira: - Sa partnerima iz Gr~ke i ^a~ka, sa kojima smo dobro sara|ivali dve godine, zajedni~ki smo radili prekograni~ni Akcioni plan za stani{ta. Osim to-

la status bawe, a ove je usvojen i Plan detaqne regulacije naseqa, {to su preduslovi za dovo|ewe investitora i privla~ewe ve}eg broja turista, rekao je direktor Dragoqub Savi}, uveren da ova ustanova za to ima i kadrovske i materijalne resurse: “Sa direktorom Zavoda za za{titu prirode razgovarali smo, pored ostalog, i o pove}awu teritorije na{eg za{ti}enog podru~ja, ~ije se granice prote`u obodom planina Ov~ar i Kablar. To je donekle neprirodno, jer sa jedne strane je podru~je za{ti}eno, a sa druge nije, iako su biqni i `ivotiwski svet skoro isti.” M. N.


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

15

DRU[TVO

TRADICIONALNA MANIFESTACIJA “DANI DOKTORA DRAGI[E MI[OVI]A”

NOVA SAZNAWA ZA BOQU PRAKSU - Nagra|ene ^a~anke u Beogradu su profesor dr Biqana Obrenovi} Kir}anski i doktorka Mirjana Nixovi} organizaciji Srpsko lekarskog dru{tva ~a~anske i gorwomilanova~ke Podru`nice, Zdravstvenog centra ^a~ak, ovda{wih Zavoda za javno zdravqe i Udru`ewa privatnih lekara, u hotelu “Morava”, pro{log petka, odr`ana je tradicionalna manifestacija “Dani doktora Dragi{e Mi{ovi}a”. Ove godine predava~i su akcenat stavili na bolesti digestivnog trakta, posebno na prevenciju i le~ewe kolorektalnog karcinoma, a u okviru kardiolo{kih tema govoreno je o savremenim pristupima le~ewa akutnog infarkta miokarda. Zapa`ena predavawa bila su i iz stomatologije, na temu

U

sedacija i prevencije bola u svakodnevnoj stomatolo{koj praksi. Skup su otvorili Radoslav Milo{evi}, direktor Zdravstvenog centra ^a~ak i Aleksandar Da~i}, pomo}ik gradona~elnika za dru{tvene delatnosti. Pozdraviv{i goste, direktor Milo{evi} je u~esnicima stru~nog skupa po`eleo us-

pe{an rad u sticawu novih znawa i na obnovi onoga {to su nekada davno nau~ili. Osim organizatorima i sponzorima, direktor je posebno zahvalio predava~ima, i istakao da u godini skrininga malignih bolesti, veliki zna~aj ima i skrining kolorektalnog karcinoma, {to je upravo bila i jedna od tema ovog

ODR@AN SASTANAK PREDSTAVNIKA OSNIVA^A NTP I KONSULTANTA ZA INOVACIJE JUANA PETERSA

PODR[KA RAZVOJU Institutu za vo}arstvo, pro{le sedmice, predstavnici osniva~a Nau~no tehnolo{kog parka (NTP) ^a~ak odr`ali su sastanak sa konsultantom za inovacije Juanom Petersom iz Velike Britanije, koga je anga`ovao USAID. Prema re~ima predsednika Skup{tine Nau~no tehnolo{kog parka Radisava Marjanovi}a, u okviru podr{ke razvoju NTP, USAID anga`uje svetske eksperte koji pru`aju stru~nu pomo} u realizovawu inovativnih ideja u ovoj oblasti. Podsetiv{i da su osniva~i NTP dva poslovna udru`ewa “Gradac 97” i Unija “^a~ak 2000”, Institut za vo}arstvo, Fakultet tehni~kih nauka, Agronomski fakultet i Grad ^a~ak, Marjanovi} je istakao da je re~ o javno privatnom partnerstvu, koje je vrlo po`eqna forma osnivawa institucija za podr{ku inovacijama, konkurentnosti i primene nauke u praksi. - Sastanak sa ekspertom za inovacije Juanom Petersom je rezultat podr{ke koju USAID pru`a razvoju NTP u prvim koracima. Osim {to poma`e razvoj izgradwe institucije,

U

stru~nog skupa. Obra}aju}i se prisutnima, Aleksandar Da~i} je podsetio da Grad podr`ava ovakve skupove, kao i na to da }e od 1. januara naredne godine primarna zdravstvena za{tita pre}i u nadle`nost lokalne samouprave, zbog ~ega }e, veruje, dosada{wa dobra saradwa sa Zdravstvenim centrom,

Prema wegovim re~ima, u ovoj formi nema brzog rezultata, mora da se radi strpqivo i dugo, odnosno potrebno je vi{e godina da se selektuju dobre poslovne ideje, da one budu zaista ostvarqive, “ispra}ene” qudskim i materijalnim resursima i realizovane. Ali, najva`nije je da se na kraju do|e do kvalitetnih rezultatata, nagla{ava predsednik Skup{tine NTP. Me|u ciqevima ove forme institucija je i sa~uvati qude sa posebnim talentima, odnosno spre~iti odlazak onih koji studiraju u na{em ili drugim gradovima, a poreklom su iz ^a~ka, ka`e Marjanovi}. N. R.

^a~anin u Beogradu”. Ove godine priznawa su dobili profesor dr Biqana Obrenovi} Kir}anski i doktorka Mirjana Nixovi} iz Klini~kog centra u Beogradu. - Imam obi~aj da ka`em da sam sve ove godine na privremenom radu u Beogradu, {to govori o tome koliko volim da dolazim u ^a~ak, da se dru`im sa mojim drugovima iz Gimnazije i ranog detiwstva, a sa kolegama sa Internog odeqewa sam nastavila saradwu odmah po diplomirawu - izjavila je Biqana Obrenovi} Kir}anski, profesorka sa Medicinskog fakulteta, izra`avaju}i zahvalnost za uru~enu nagradu. Za ovo “drago priznawe” zahvalila je i dr Mirjana Nixovi}, koja je nastavila “stazama svog oca”, ~uvenog ~a~anskog lekara Branka Nixovi}a. N. R.

SAVETI ZA P^ELARE

PRERADA VOSKA ZA POTREBE U P^ELARSTVU osak koji smo dobili pretapawem sa}a iz ko{nice, koristimo i za potrebe sopstvenog p~eliwaka. Ako smo talo`ewem dobili odgovaraju}i kvalitet i uradili sterilizaciju na temperaturi od 120° C, mo`emo od takvog voska praviti vo{tane table sa po~ecima p~eliweg sa}a, a to p~elari zovu satne osnove. Najstariji sistem pravqewa satnih osnova je izlivawe u ru~noj presi. Presa je mala metalna kadica sa gorwim delom pri~vr{}enim {arkama, koji nale`e na dno dowe posude. Na oba dela prese je reqef koji slu`i za po~etke sa}a i koji je presvu~en tankim slojem srebra. Takva presa se obi~no postavqa na ravnu plo~u od mermera radi lak{eg hla|ewa doweg dela posude. Pre sipawa rastopqenog voska, u presu se doda neka od te~nosti za podmazivawe i ~i{}ewe prese, kako bi se vo{tana tabla lak{e odlepila nakon izlivawa. Za podmazivawe ovakvih presa originalno su se koristile razne vrste prirodnih uqa, a na na{im prostorima se koristila surutka, rastvori meda i rakije i drugo. Ovakvu presu nema~ke proizvodwe „^a~anska p~elarska podru`nica“ - tada{wi naziv p~elarskog dru{tva, je za potrebe svojih ~lanova nabavila pre vi{e od 70 godina, a ovakav sistem je jo{ uvek ponegde u upotrebi.

V

USAID anga`uje i eksperte iz inostranstva. Gospodin Juan Peters je razgovarao sa predstavnicima svih osniva~a, o “alatima” i tehnikama kojima se selektuju dobre inovativne kvalitetne poslovne ideje, da bi one bile pogodne za inkubaciju u okviru NTP za razne forme podr{ke i da bi na kraju bile realizovane. Nau~no tehnolo{ki park je prakti~no preduzetni~ka infrastruktura na koju se oslawaju preduze}a u prvoj fazi razvoja, posebno preduze}a koja `ele da primene inovacije. Otuda su osniva~i upravo obrazovne i nau~ne institucije, koje su prakti~no generatori ideja - rekao je Radisav Marjanovi}.

ubudu}e biti jo{ boqa. Predsednica Srpsko lekarskog dru{tva Podru`nice ^a~ak dr Nada Lazovi}, istakla je da je pripremqen raznovrstan program, prihvatqiv svim granama medicine. Ove godine svoje stru~ne radove predstavilo je 11 predava~a, uglavnom profesori sa Medicinskog i Stomatolo{kog fakulteta u Beogradu, dok su doktori iz na{eg okruga pripremili poster prezentacije. Podsetiv{i da se “Dani doktora Dragi{e Mi{ovi}a” odr`avaju vi{e od tri decenije, a da se zbornici radova {tampaju od 1987. godine, dr Nada Lazovi} je izrazila nadu da }e lekari sa ovog skupa oti}i oboga}eni mnogim saznawa, koja }e sutra mo}i da primene u praksi. Srpsko lekarsko dru{tvo Podru`nica ^a~ak nagradilo je i ovoga puta doktore priznawem “Lekar

Modifikovana verzija ovakve prese kakva se sada mo`e nabaviti ima izme|u gorwe i dowe plo~e reqefe od silikona, a kroz oba dela prese proti~e voda ~ime je obezbe|eno hla|ewe voska. Sve vi{e su u upotrebi i vaqci za hladno vaqane satne osnove, a sistem je ne{to druga~iji. U ovom sistemu koriste se dva para vaqaka, koji se ru~no okre}u preko mehani~kog prenosa. Prvi vaqci su glatki, a drugi reqefni. Rastopqeni vosak se prvo razliva u kalupe pravougaonog oblika, ~ija je {irina jednaka du`ini vaqaka. U tim kalupima vosak se hladi, ali do temperature oko 45° C, kada je jo{ uvek mekan i kao takav se provla~i kroz glatke vaqke. Oni prave duga~ku traku glatkog voska koji se zatim provla~i kroz reqefne vaqke, koji na wemu ocrtavaju po~etke }elija sa}a. Tako ispresovana traka se iseca na potrebnu dimenziju ramova koje koristimo u na{im ko{nicama. Ovako proizvedene satne osnove pokazuju neke prednosti. Za proizvodwu satne osnove u ovom sistemu koristi se mawe voska po jednoj osnovi, a table su dosta fleksibilnije, tako da ne dolazi do wihovog pucawa pri savijawu kao kod izlivanih tabli. Ovo su neki od ru~nih sistema pravqewa satnih osnova koji se mogu primewivati i u sopstvenim doma}instvima.


16

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

KULTURA

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Sofi Kinsela

PRVA BRA^NA NO] Nov roman Sofi Kinsele autorke popularnih bestselera iz serijala o kupoholi~arki obradova}e sve wene obo`avaoce . „Prva bra~na no}“ je zabavna, duhovita pri~a o Loti, romanti~noj `eni koja je po{la na bra~no putovawe, a da s mu`em pre ven~awa nije nikada vodila qubav, i wenoj sestri Flis, koja ima o~ajan brak i poku{ava da osujeti Lotin. Loti samo `eli da se uda, naravno, za onog pravog. Sigurna je da }e je wen momak zaprositi. Ali, kad prosidba izostane, a ona sretne svoju prvu qubav iz rane mladosti, Loti se odlu~uje na drasti~an korak. Ven~a}e se odmah, bez veridbe, bez gu`ve i, pre svega, bez seksa pre nego {to budu zvani~no ven~ani. To je savr{en plan! Flis se bori s ko{marnim razvodom i samo `eli da wena mla|a sestra Loti nipo{to ne ponovi wene gre{ke. Zakqu~uje da po svaku cenu mora spre~iti Lotinu udaju i zato kre}e za (ne)sre}nim parom koji putuje da provede medeni mesec na jednom gr~kom ostrvu. Ho}e li Loti do`iveti prvu bra~nu no} za pam}ewe... ili za zaborav?

ODR@AN 18. SUSRET PODRU@NICE DRU[TVA ARHIVISTA SRBIJE

OD STATUSA DO FINANSIJA U ~esnici 18. susreta Podru`nice Dru{tva arhivista Srbije bili su predstavnici sredi{ta u U`icu, Kragujevcu, Kru{evcu, Kraqevu, Novom Pazaru, Jagodini i ^a~ku sa gostima iz Zaje~ara. Na sastanku odr`anom pro{log ~etvrtka u ~a~anskom Me|uop{tinskom istorijskom arhivu bilo je re~i o inicijativama u radu Arhivisti~kog dru{tva Srbije i re{avawu stru~nih, organizacionih, finansijskih i zakonodavnih pitawa. Imaju}i na umu da je Dru{tvo arhivskih radnika Srbije, osnovano 1954. godine, kada su glavni problemi bili arhivske zgrade i kadar, a potom i status institucije koja od dr`avnog i istorijskog atributa postaje i upravna i nau~no kulturna ustanova. Precizirana je i delatnost arhiva, usmerena na dokumenta koja svedo~e pro{lost jednog dru{tva, pa stoga arhivi dobijaju prefiks istorijski, za razliku od takozvanih operativnih arhiva - registratura, podsetila je Lela Pavlovi}a, direktorka ustanove doma}ina. Predsedavaju}i skupa po dogovoru ove godine je bila Mira Axi} iz ~a~anskog arhiva. Arhivisti su pored nastavka rada obnovqenog Dru{tva arhivista Srbije razmatrali i konkretne probleme, kakvi su uskla|ivawe cenovnika za naknadu usluga koje arhivi vr{e, a odnose se na visinu nadoknade koju izdvajaju ste~ajni upravnici iz ste~ajne

mase za sre|ivawe i preuzimawe arhivske gra|e i registraturskog materijala, do izdavawa dokumenata za regulisawe prava povra}aja imovine. I problem finansirawa arhiva vezan za osniva~a bio je na dnevnom redu ovog sastanka, po{to jo{ uvek postoje arhivi kod kojih ova vitalna ta~ka nije regulisana na zadovoqavaju}i na~in, naro~ito posle 2004. godine kada su Zakonom o ra~unovodstvu arhivi preba~eni sa buxeta Ministrstva kulture na buxet lokalnih samouprava. Kao primer je predo~ena struktura finansirawa ~a~anskog Me|uop{tinskog Arhiva, ~iji su osniva~i Grad ^a~ak i op{tine Gorwi Milanovac i Lu~ani, ali je Ugovorom o regulisawu me|usobnih prava, obaveza i odgovornosti osniva~a iz 2007. precizirano da, uz

IZLO@BA GRADSKE BIBLIOTEKE I PRED[KOLSKIH USTANOVA

PROBU\ENE BAJKE

Amos Oz

PRI^A O QUBAVI I TAMI „Pri~a o qubavi i tami“ je `ivotno delo najpoznatijeg i najpriznatijeg savremenog izraelskog pisca. Autobiografija pisana u formi romana, izuzetna drama puna humora, ali i veoma potresnih scena, pri~a o jevrejskom narodu ispri~ana kroz prizmu Ozove porodice. Qubav i tama samo su dve od mo}nih sila koje pro`imaju izuzetnu, dirqivu pri~u Amosa Oza. Autor nas vodi na zavodqivo putovawe kroz svoje detiwstvo i mladi}ko doba, od ratom razru{enih ulica Jerusalima ~etrdesetih i pedesetih godina dvadesetog veka, do paklenog braka dvoje dragih, dobronamernih qudi – nervoznog, racionalnog oca i sawarewu sklone, romanti~ne majke. Izme|u wih dvoje zati~e se jedan mali de~ak koji na ple}ima nosi breme prethodnih nara{taja. Ovo je `ivotopis bez premca koji `udi da bude pro~itan i oplakan.

kadrovska re{ewa i izbor organa uprave, celokupno godi{we finansirawe preuzme Grad ^a~ak, a druga dva osniv~a svoj deo upla}uju naknadno na ra~un nosioca obaveze i to op{tina Gorwi Milanovac 20 odsto, a Lu~ani 10 odsto od planiranih sredstava. Raspravqalo se i o tome kakav je stav ste~ajnih upravnika prema arhivskoj gra|i preduze}a u ste~aju i nadoknadama za preuzimawe i sme{taj dokumentacije u Arhiv. Sa sastanka Podru`nica potekao je i predlog da Nagradu “Zlatna arhiva” iz Fondacije “Aleksandar Arnautovi}” ove godine dobije Miladin Milo{evi}, v. d. direktora Arhiva Jugoslavije, zbog impresivne biografije i izuzetnog odnosa prema kolegama iz drugih arhiva. Z. L. S.

“Sawajmo zajedno, bajke su prve sawaonice i ma{taonice,” bile su pozdravne re~i brojnim pred{kolcima i wihovim roditeqima u petak, 18. oktobra, u Klubu Doma kulture, kada je otvorena izlo`ba radova “Probu|ene bajke” i prire|en zanimqiv umetni~ki program za decu, u kome je u~estvovao i izlo`bu otvorio pesnik iz Kraqeva Dejan Aleksi}, a to izma{tavawe bajki i wihovo preta-

kawe u ~arobnu umetnost de~jeg sveta, organizovala je Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” sa Pred{kolskim ustanovama “Radost” i “Moje detiwstvo” u okviru De~je nedeqe i De~jeg oktobra. Muzikom i igrom mali{ane su uveseqavali najmla|i polaznici “Star dance studija”, brejkdenseri i wihovi malo stariji drugari… Na ovu bajkovitu izlo`bicu organizovano su do{li i pred{kolci iz Zabla}a i O[ “Filip Filipovi}”. A kwiga “[ta se koga ti~e kako `ive pri~e” pisca za decu Dejana Aleksi}a u izdawu kreativnog centra, bila je povod za novo dru`ewe sa ovim stvaraocem. Re~ je o kwizi u kojoj su zapravo pri~e junaci pri~e, koja je svojevrsni poziv na ~itawe i igru, o kojoj }e deca razmi{qati i kada sklope wene korice, rekao je Aleksi} i na zanimqiv i jednostavan na~in animirao mali{ane i “uvukao” ih u svoju igru postavqaju}i im nagradna kviz pitawa “koliko brzo mislite”, zadaju}i brzalice, zagonetke, izazivaju}i rivalstvo izme|u devoj~ica i de~aka u znawu i spretnosti… Izlo`ba je otvorena do 1. novembra. Z. L. S.

^A^ANI NA 37. FESTIVALU SRPSKIH GUSALA U PODGORICI a 37. Festivalu srpskih guslara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, odr`anom od 24. do 26. oktobra 2013. godine u Podgorici, ~lanovi ~a~anskog Guslarskog dru{tva “Tanasko Raji}” postigli su solidan uspeh u konkurenciji 40 narodnih guslara, koji su stekli pravo u~e{}a na republi~kim festivalima. ^a~anski narodni guslar Milan Mrdovi} zauzeo je tre}e mesto, a Mili} [apowi} jedanesto. Festival je odr`an u Hramu Hristovog Vaskrsewa s blagoslovom i pokroviteqstvom arhiepiskopa cetiwskog i Mitroploita crnogorskoprimorskog Amfilohija Radovi}a, koji je bio i predsednik festivalskog odbora. Bio je posve}en obele`avawu 200. godi{wice ro|ewa Pe-

N

VISOKO KOTIRANI MRDOVI] I [APOWI] tra Drugog Petrovi}a Wego{a i 1700 godina dono{ewa Milanskog Edikta. Organizator festivala bio je Savez srpskih guslara, Savez guslara “Du{anovo carstvo”, a doma}in manifestacije NVU Dru{tvo guslara “Vojvoda Mina Radovi}” iz Podgorice. Pobednik 37. Festivala srpskih gusala je narodni guslar Veqko \uranovi}, a drugo mesto osvojio je \oko Koprivica. Za prva tri mesta u pojedina~noj i ekipnoj konkurenciji dodeqeni su pehari i diplome, a sala

je bila prepuna obe ve~eri, ka`e Andrija Miliki}, predsednik amaterskog guslarskog dru{tva iz ^a~ka. Prvog festivalskog dana odr`ana je Duhovna akademija posve}ena godi{wici Wego{evog ro|ewa na kojoj je mitropolit Amfilohije dodelio orden Svetog Petra Cetiwskog narodnom guslaru Mirku Dobri~aninu, a orden Zlatni Wego{ev lik, narodnom guslaru Bo{ku Vuja~i}u. ^a~anski guslari su nakon takmi~ewa u Podgorici, posetili i manastir Ostrog o poklonili se mo{tima Svetog Vasilija Ostro{kog. Z. L. S.


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

17

KULTURA

PROSLAVQENA SVETA PETKA, KRSNA SLAVA CRKVE U OSTRI

POKLON KWIGE

SRNI] VELIKI DARODAVAC

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

- Petar Srni} je darovao 30.000 evra za pokrivawe crkve, a pre nekoliko godina poklonio je u centru Beograda i tri stana Beogradskom univerzitetu

voju krsnu slavu, Svetu Petku, u nedequ je proslavio i hram u izgradwi u Ostri, koji je posve}en ovoj svetiteqki. Doma}in slave bio je me{tanin Igrutin Beli} sa porodicom. Svetu liturgiju slu`io je mesni paroh Mi}o Veli~kovi} uz saslu`ewe sve{tenstva ~a~anske crkve, koji je zahvalio lokalnoj samoupravi, Mesnoj zajednici, svim ktitorima i prilo`nicima na pomo}i u dosada{woj izgradwi crkve. Slavski kola~ i `ito su osve{tani i se~eni u prisustvu gradona~elnika ^a~ka Vojislava Ili}a i brojnih vernika. Pro{le godine su od prilo`ene gra|e qudi koji nisu iz ove parohije ura|ena vrata i stolarija, kube je omalterisano, a u toku je pokrivawe crkve, koje je trenutno zastalo zbog izvo|a~a radova. Me|u velikim darodavcima crkve Svete Petke u Ostri je Petar Srni}, ~ovek koji je pre nekoliko godina poklonio tri stana u centru Beograda Beogradskom Crkvenom odboru 40.000 evra, taj }e od wega douniverzitetu. biti kqu~eve i sve stvari koje se tamo nalaze. Srni} isti~e da je poznata ~iwenica da se Me|utim, nije bilo odziva, zato {to je ve} poocrkve grade decenijama, pa ~ak i generacijadavno kriza u prodaji nekretnina, i u gradovima, zato {to su to skupi objekti, jer samo ma, da ne govorimo u selima. Da ne bih ispao oslikavawe hrama ko{ta isto koliko i wego“la`ov”, kako sam ka`e, svoj stan, koji se nalava izgradwa, a poznato je da je finansirawe zi u Beogradu pored samog hrama Svetog Save, u hramova zasnovano na prilozima vernika kokojem je posle penzionisawa 17 godina obavqao ji su skromni. Naveo je primer beogradskog privatnu delatnost je prodao i uplatio 30.000 hrama Sveti Sava, koji se gradi vi{e od 100 evra za pokrivawe crkve u Ostri. To pokrivawe godina i jo{ nije zavr{en. je trebalo da se zavr{i za dva meseca, ali se - Ovaj hram u Ostri se gradi tek 73 godine. odu`ilo zbog neodgovornosti gra|evinara. Temeqi su osve{tani 1940. me|utim, do{ao je Petar Srni} Ipak, Srni} o~ekuje da }e to ovih dana biti rat i jasno, u takvim uslovima se nije mogla graditi crkva. A posle toga, vreme je bilo gore nego rat- ura|eno i ponosan je zbog toga i ka`e da mu je ” `ao {to se no. Iako je tu bio prikupqen sav gra|evinski materijal, na{i imu}niji qudi te{ko odlu~iju da daju neke ve}e pricrkva je trebalo da se pravi od kamena, ali vlasti su taj loge, vaqda smatraju da }e to poneti sa sobom, a ba{ bih kamen iskoristile za potporne zidove za puteve, tako da voleo da vidim kako…” Pored stanova koje je poklonio Beogradskom univerziniko nije mogao ni da pomene wenu izgradwu. I ne znam, da li se uop{te neka crkva izgradila ovde za vreme velike Ju- tetu Petar Srni} se trudio da pomogne svom selu i tako {to je obezbedio donacije za izgrawu i opremawe ambugoslavije zbog takvog stava vlasti. Ja bih napomenuo da je Velimir Ili} dao veliki doprinos time {to je dao po~et- lante, za vodovod, izgradwu jednog kilometra puta itd. ni kapital za izgradwu ove crkve, da ne ka`em da je obno- Tridesetak godina je prikupqao i kupovao kwige i forvio i samu ideju. Kad je crkva po~ela da se gradi, ja sam se mirao lepu i veliku biblioteku, ali kada je pre tri goditu pridru`io i obezbedio ~etiri donacije od Ministar- ne hteo da je pokloni svom selu, video je da je selo pobeglo stva vera. I kad sam prvi put ~uo zvono u na{em selu, to- u grad, i da dece nema. Zato je 300 kwiga izdvojio za Osnovliko sam bio uzbu|en da sam tog dana bio van sebe, jer smo nu {kolu u Ostri, a ostalo poklonio Gradskoj bibliotemi i{li u susedno selo u crkvu. To zvono se ogla{ava ne- ci u ^a~ku. -Trudio sam se da pomognem gde sam god mogao deqom, u dane crkvenih praznika, u dane smrti i tako da- u svom duga~kom radnom veku, imao sam mogu}nosti da poqe. Osetio sam potrebu da i ja tome pripomognem – ka`e ma`em, i uvek sam pomagao…- ka`e Srni}, o`ivqavaju}i svojim nesebi~ nim gestom, ali i mogu}nostima, staru i u Petr Srni}. Zato je pre nekoliko godina oglasio prodaju svoje vi- srpskom narodu gotovo zaboravqenu instituciju zadu`biZ. L. S. kendice u Ostri, koja je vi{e ku}a, sa naznakom ko uplati narstva, mecenatstva i pokroviteqstva.

S

I KUD „SRPSKI JELEK” OBELE@IO SVETU PETKU

SLAVU DO^EKALI SA NOVIM USPESIMA ulturno umetni~ko dru{tvo “Srpski jelek” ve} 11 godina kao svoju krsnu slavu obele`ava Svetu Petku, prepodobnu mati Paraskevu, a tako je bilo i ove nedeqe. U toplom ambijentu dru{tva poznatog po izvornoj pesmi i kulinarskim ve{tinama {irom Srbije i Balkana, saznajemo da `enska i mu{ka izvorna peva~ka grupa “Jeleka”, na ~elu sa Mladenom Gojkovi}, gde god se pojave ni`u uspehe. U konkurenciji 300 takmi~ara i 50 ekipa, krajem septembra su osvojili drugo mesto, nakon pro{logodi{weg prvog, na tradicionalnoj 23. “Pasuqijadi”, kulinarskoj manifestaciji koja se odr`ava u Kraqevu. KUD “Srpski jelek” je ove godine organizovalo i u~estvovalo na vi{e humanitarnih koncerata: u februaru u Domu kulture “Srcem za grad”, namewen licima sa posebnim potrebama, potom sredinom jula na Gradskom trgu, u Ka~ulicama - poseta Domu starih, nastupali su za porodicu Plani~i} u Slatini, pevali sa Miroslavom Ili}em u ^a~ku na humanitarnom koncertu za `enu iz Mr~ajevaca, odnosili pomo} porodici u Ku{i}e… Nastupali su i na brojnim manifestacijama narodnog i duhovnog stvarala{tva: u @i~i, Kwi`evnom klubu “Ivo Andri}” u Zemunu, gde je svoju poeziju kazivao ~lan dru{tva Mirko Bo{wakovi}, Kosidbi na Rajcu, “Kajsijadi”

K

u Miokovcima, Oplena~koj berbi u Topoli, Bawi Vrujci, “Kupusijadi” u Mr~ajevima, Sajmu turizma… Sa svih manifestaicja doneli su diplome i zahvalnice… Planiraju da ponovo posete Ka~ulice, a najve}i posao i veliku odgovornost Mladena Gojkovi} ka`e ose}a u pripremama za veliki koncert po~etkom februara u Domu kulture, kada }e ponovo pevati, spremati i darovati one, kojima je `ivot neke radosti uskratio, pevati ponovo “Srcem za svoj grad”… Z. L. S.

Keti Hopkins

POP PRINCEZA ao da nije dovoqno {to mora da se nosi sa svim „lepotama“ tinejxerskog doba, Beka je stekla reputaciju sawarke. Propustila je ~ak i priliku da u~estvuje u {kolskoj postavci Briqantina. Me|utim, re{ena je da se prijavi na takmi~ewe za Pop princezu, i tako dobije {ansu da promeni sliku o sebi. Beka bez sumwe poseduje i glas i talenat, ali svi se pitaju – ho}e li biti istrajna i dosledna? Uz pomo} prijateqa, Beka napreduje sve vi{e, a kada wen otac shvati koliko se ona trudi, dobija i wegovu podr{ku. Ohrabrena, Beka }e uvideti da se istrajnost i upornost isplate, a ako zatreba, dodatnu motivaciju mo`da dobije ba{ od de~ka koji joj se dopada...

K

Endru Lejn

MLADI [ERLOK HOLMS: CRNI LED Mislili ste da ga poznajete? Razmislite opet. Zakqu~ana soba. Le{. ^ovek s no`em u ruci. Kad je [erlokov brat otkriven s no`em u ruci, nagnut preko le{a, sve je ukazivalo na jasan slu~aj ubistva. Me|utim, [erlok nije bio tako siguran u to. Re{ewe zagonetke zahteva}e putovawe od Londona do Moskve, u napetoj potrazi za tragovima. Da li }e [erlok otkriti istinu i pravog krivca... ili }e Majkroft zavr{iti na ve{alima?


18

VODI^ UTORAK, 5. novembar 2013. ZIP, ZAP I KLIKERA[KA BANDA

DOM KULTURE ^A^AK UTORAK-PETAK, 5-8. novembar 2013. 9. KIDS FEST – revija igranih i animiranih dugometra`nih filmova za decu Nova produkcija – sinhronizovani i titlovani na srpski Velika sala, u 12:00 i 19:30

SREDA, 6. novembar 2013. GOSPODIN MESEC ^ETVRTAK, 7. novembar 2013. DE^AK DETEKTIV PETAK, 8. novembar 2013. DAN VRANA

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

UTORAK, 5. novembar 2013. IV BALKANSKA IZLO@BA/ REKA-KWIGA-MOST Izlo`bu otvara Edvard Lusi Smit Velika sala, u 17:00 ^ETVRTAK, 7. novembar 2013. NAJGORI I NAJSVETLIJI TRENUCI SRPSKE ISTORIJE - predavawe Predava~ dr Predrag Markovi} iz Beograda Mala sala, u 19:30

- TV GALAKSIJA TV PROGRAM PETAK 1. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 13:00 NIKO KAO JA-r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ –r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI – r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:10 INTERAKCIJA 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 2. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 KONCERT 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 INTERAKCIJA-r

13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT –r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 MUZI^KA APOTEKA 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 NEDEQA 3. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM – MALA PRINCEZA 15:30 VEZE 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 SPORTSKA GALAKSIJA 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 KARUSEL 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 4. 11. 2013. 08:15 OGLASI

08:45 SERIJA – Izlog strasti – 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRICICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 KARUSEL-r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:10 DOKUMENTARNI FILMOVI – ZASTAVA FILM 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 5. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strast – 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA

13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT –r. 14:50 DOKUMENTARNI FILM – ZASTAVA FILM – r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA – Izlog strasti 16:45 Beli luk I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA –r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 6. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 INTERAKCIJA-r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA –Izlog strasti – 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r.

18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 7. 11. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA – Izlog strasti – 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA – Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-r. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 Program Srbija na dlanu 1


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

19


20

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

SAOBRA]AJ

VO@WA I ZDRAVSTVENI PROBLEMI

GRIPOZNI ZA VOLANOM

e retko uzrok saobra}ajnih nezgoda je direktan ili indirektan uticaj lekova na voza~e. Ja~e prehlade nisu zimi ni{ta neobi~no, a upotreba pojedinih lekova mo`e znatno da umawi sposobnosti voza~a ili ~ak doprinesu ja~em ose}aju umora. Osim toga, mogu i uticati na vid, smawewe motorne sposobnosti, koncentracije.

Kako izbe}i mu~ninu:

N

Pre polaska na put, ostavite automobil u hladu. Ako nema klime u vozilu, trebalo bi otvoriti prozore. Po`eqno je da voza~i voze lagano i mirno, bez naglih zaokreta, ko~ewa i ubrzavawa. Ne kretati na pun “punog stomaka”. Izbegavati te{ku hranu, slatki{e i vo}ne sokove. Po`eqno je ponekad popiti tabletu protiv mu~nine. Pre polaska pojesti malo ~okolade, hleba ili zelenih maslina. Ne ~itati, ne pri~ati i ne pu{iti u vozilu. Praviti ~e{}e pauze.

Ukoliko i pored bolesti morate da vozite, po`eqno je pridr`avati se slede}ih saveta: Pitajte lekara koliko vremena po uzimawu leka ne biste smeli da sednete za volan. Po potrebi, uzmite alternativni medikament. Obavezno se pridr`avajte nazna~ene doze. Pro~itajte uputstva ili pitajte doktora o ne`eqenim efektima lekova. Nemojte da pijete alkohol koji poja~ava ne`eqene reakcije. Vodite ra~una kakav je uticaj uzimawa razli~itih vrsta tableta. Jedno je izvesno, vitamini u tabletama nemaju ne`eqena dejstva, poput umawene koncentracije, umora, slabqewa vida... Naprotiv, a jo{ boqe je jesti sve`e vo}e i povr}e umesto tableta. UMOR I VO@WA Kada je re~ o umori, lekovi vrlo ~esto nisu glavni krivci. Iskustva voza-

~a koji su se borili sa snom za volanom su neverovatna. - Vra}ao sam se kasno sa jedne zabave van grada. Da ironija bude ve}a, san me uhvatio na 500 metara od ku}e. Bilo je vrlo hladno, negde krajem januara, otvorio sam sve prozore na automobilu, parkirao se pored puta i iza{ao napoqe da se umijem snegom i NI[TA! Napoqu mi je bilo koliko-toliko dobro, ali unutra mi se opet neverovatno spavalo. Na kraju sam opet iza{ao iz automobila i uradio nekoliko ve`bi. To mi je pomoglo da nekako do|em do ku}e. Od tada izbegavam da no}u vozim du`e relacije - pri~a jedan profesionalni voza~. Te{ko je utvrditi koliko je ta~no saobra}ajnih nezgoda, lak{ih ili te`ih, nastalo zbog umora voza~a. Mnogi nerado priznaju da su zaspali tokom vo`we.

Najpouzdaniji savet koji stru~waci daju voza~ima je da ~im osete umor, stanu, parkiraju se pored puta i marketing 032/342-276

malo odspavaju. Vrlo je efektan jo{ jedan: “Ne sedajte umorni za volan”.

MU^NINE U AUTOMOBILU Zvu~i neverovatno, ali vi{e istra`ivawa otkrila su da su mu~nini skloniji mu{karci, nego `ene. One se naj~e{}e javqaju u visokim vozilima (venovima ili terencima), nego u limuzinama, na zadwim se-

di{tima, kao i kada je visoka temperatura. Voza~i su potpuno imuni na ove tegobe. Ali, de{ava se da osoba koja vozi ne oseti nikakvu tegobu, a ukoliko pre|e na sedi{te suvoza~a, krenu problemi. Z. J.


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

MARKETING

21


22

Proizvodwa }umura, po kojoj su nekada davno bili prepoznatqivi mnogi krajevi Srbije, danas je sasvim retko i skoro zaboravqeno zanimawe. Ipak, ovaj, kako su ga popularno nazivali, garavi zanat, opstaje i danas u mnogim draga~evskim selima. Kada krenete kroz Draga~evo, `ivopisnu sliku brdsko-planinskih predela upotpuwuju brojne kupole starih }umurana, koje golicaju radoznalost putnika namernika. Samo neke od wih su danas aktivne. Ovih jesewih dana iz wih izlazi gusti dim, kroz koji se jedva naziru qudi. Oni u`urbano pripremaju drva i kontroli{u cugove na zidanim kupolama, iz kojih }e za samo nekoliko dana izvaditi vrlo kvalitetan }umur. Bez wega se, ina~e, i ne mo`e zamisliti dobar ro{tiq. ako tvrde Draga~evci, najboqi }umur se pravi u wihovom kraju, jer su se ovim vidom proizvodwe veoma uspe{no bavili wihovi preci stotinama godina unazad. Ovaj zanat je jedan od najstarijih i najte`ih. Drveni ugaq, odnosno }umur, i danas se proizvodi na isti na~in kao davnih godina - kontrolisanim sagorevawem drvate uz mali protok vazduha. Istina, aktivnih }umurna u draga~evskom kraju ima mo`da stotinak. Nekada su pravqene iskqu~ivo od gline, a ove dana{we zidane su ciglom i prelepqene blatom. Dobar majstor kupolu za proizvodwu }umura sazida za dva dana, a prose~ni vek trajawa ovakvih }umurana je desetak godina. Ipak, ono po ~emu se razlikuju ove dana{we }umurxije od onih nekada{wih jeste zarada. Ranije se od tog posla mnogo lagodnije `ivelo, a danas se Draga~evci wime bave vrlo retko i to iskqu~ivo da bi dopunili ku}ne prihode, jer je ekonomska kriza, kako ka`u, neumoqiva. Ina~e, samo od proizvodwe }umura, te{ko da bi se slatko hleba najeli. Iako smo u Vi~u stigli u ranim jutarwim ~asovima, sedamdesetogodi{wi Doj~ilo Stojkovi}, poznati draga~evski }umurxija, uveliko se latio posla. Dok se iz }umurane dimilo, on je motornom testerom sekao drva i pripremao ih za naredni proizvodni ciklus. Kako pripoveda na{ doma}in, kada je po~eo da se bavi ovim poslom, bilo je to daleko unosnije. Svojim rukama je podigao prvu }umuranu i od we je ostvarivao sasvim dobru zaradu, a bilo je to 1990. godine. Kako je vreme prolazilo, zarada je bila sve lo{ija, a zbog ekonomske krize i hroni~ne besparice koja

K

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

LU^ANI

DOJ^ILO STOJKOVI], POZNATI ]UMURXIJA IZ VI^E, GOVORI O TAJNAMA DREVNOG DRAGA^EVSKOG ZANATA

UPRKOS SLABIJOJ ZARADI,

]UMURANE OPSTAJU

je zavladala na selu, sve vi{e qudi je poku{avalo da koji dinar zaradi od proizvodwe }umura. - Kada sam davnih godina po~eo da se bavim ovim poslom, }umur je imao dobru cenu. Danas

cena ne mrda. Dobijamo 350 ili 360 dinara po xaku plafon, a u jednu vre}u staje od 15 do 17 kilograma }umura. Za moju }umuranu je neophodno 13 metara drva. Lo`i se ukupno deset dana, sa povremenim pauzama koje traju

dan-dva, da se }umur sladi. Za wegovo ga{ewe je neophodna voda. Ipak, najvi{e vremena provodim u pripremawu drva - ka`e Doj~ilo i dodaje da je za proizvodwu }umura najboqa bukovina, cerovina i grabovina. Naravno, kvalitetno drvo se koristi za ogrev, a oni ostaci - za }umur. Stojkovi} ka`e da u svaku }umuranu staje mnogo drva, a kad se }umur proizvede slaba je zarada. Da bi do{ao do sirovine, svaki }umurxija ula`e mnogo fizi~kog rada. - Ovo nije lak posao. Kad }umuranu potpali{ - naguta{ se dima. Nekad ne mo`e{ da do|e{ do daha, pa ti je jedini izlaz da sko~i{ sa kupole. Ovo je veoma rizi~an posao, jer }umurana mo`e da eksplodira. Ne doga|a se tako ~esto, ali je bilo takvih slu~ajeva u na{em kraju. Na svu sre}u, nije bilo povre|enih. Mnogo truda i reskirawa za sa-

svim malo para. Nije ~udno {to u narodu ~esto ka`u: “ Ko je drva seko i }umur peko - ni{ta nije steko�. Ako ~ovek sve ovo uzme u obzir, ova izreka je ta~na. Koliko se trudimo, slabu vajdu imamo, ali {ta da se radi kad je tako. Pritisla kriza sa svih strana, pa nam je zauvar svaki dinar. Ne bismo mogli da `ivimo samo od }umurane, ali nam ona dobro do|e da dopunimo ku}ne prihode - isti~e Doj~ilo. Kako nam je ispri~ao ovaj vredni draga~evski }umurxija, koji se povremeno bavi i zidawem }umurana, da bi se sazidala jedna osredwa kupola neophodno je oko dve hiqade cigli. Gradwa ide brzo i nova }umurana se zavr{ava naj~e{}e za dva dana. Proizvodwa }umura je sezonski posao. Kupci ovog proizvoda su naj~e{}e vlasnici restorana sa raznih podru~ja Srbije. Kako smo saznali, postoje i qudi koji otkupquju }umur na podru~ju Draga~eva i prodaju ga u drugim krajevima Srbije. Vrlo ~esto kupci dolaze i sami. ]umur je ostao neprevazi|eni izum u pripremawu hrane, pa otuda i daqe postoji solidna tra`wa za ovom vrstom proizvoda. Dakle, dokle god postoje pravi gurmani - }umurxije }e bar povremeno imati posla. Kad zacvr~i meso na ro{tiqu - svi u`ivaju u opojnom mirisu i ukusu hrane. Slabo se se}aju ekologije, a jo{ mawe brinu koliko je isplativ posao }umurxija. V. S.


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

LU^ANI

23

ODR@ANA 40. SEDNICA OP[TINSKOG VE]A

UTVR\EN PREDLOG PORESKIH STOPA ZA NAREDNU GODINU a najnovijoj sednici Op{tinskog ve}a, odr`anoj u ~etvrtak u zgradi Na~elstva u Gu~i, kojoj je prisustvovalo devet ve}nika, razmatrano je 13 ta~aka dnevnog reda. Nakon usvajawa zapisnika sa 39. sednice, ~lanovi Op{tinskog ve}a su razmatrali predloge odluka o visini stope poreza na imovinu za 2014. godinu, odre|ivawu zona na teritoriji lokalne samouprave, kao i visini stope amortizacije za utvr|ivawe poreza na imovinu. Kako je navela u svom izlagawu Zagorka Mirkovi} iz Odseka za utvr|ivawe i kontrolu lokalnih javnih prihoda, Zakon o imovini je pretrpeo odre|ene izmene, koje su usvojene 30. maja, a stupi}e na snagu 1. januara naredne godine. Najva`niji razlozi za dono{ewe ovog zakona su inte-

xeta za prvih devet meseci u ovoj godini. Kako pi{e u izve{taju, ostvareni prihodi iznose 403 miliona dinara, odnosno 80 odsto od planiranih. Rashodi su 393 miliona dinara, {to je 78 odsto od planiranih. Suficit za devetomese~ni period iznosi 19 miliona dinara. Kako je re~eno na zasedawu, oko 13 miliona dinara je utro{eno na ime sudskih presuda, dugova iz prethodnog perioda za putnu privredu, Istorijski arhiv, naknadu {tete od ujeda pasa lutalica i drugo. Op{tinski ve}nici su razmatrali i usvojili finansijski izve{taj o 53. Saboru truba~a u Gu~i. Prihodi ovogodi{weg sabora iznose 58,2, a rashodi 50, 9, tako da je ostvaren suficit od 7,2 miliona dinara. Na sednici je doneto re{ewe o formi-

N

grisawe naknade za kori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta u porez na imovinu i podsticawe vlasnika da zemqi{te koriste za najisplativije namene. Odvaja se vrednost zemqi{ta od vrednosti objekata koji su podignuti na wemu. Porez na poqoprivredno i {umsko zemqi{te ranije se nije napla}ivao, jer je katastarski prihod bio isuvi{e nizak. Ubudu}e }e vrednost poqoprivrednog i {umskog zemqi{ta biti vezana za korisnu povr{inu i prose~nu cenu po metru kvadratnom u odgovaraju}oj zoni, rekla je Zagorka Mirkovi} i dodala da se i predmet oporezivawa mewa. Oporezuje se gra|evinsko, poqoprivredno, {umsko zemqi{te, stanovi, ku}e, poslovne zgrade, gara`e i gara`na mesta. Poreska osnovica za gra|ane utvr|uje se primenom korisne povr{ine i prose~ne cene po kvadratnom metru odgovaraju}e nepokretnosti u zoni u kojoj se nalazi. Lokalne samouprave do 30. novembra moraju doneti odluke o stopi poreza na imovinu, zonama, sa naznakom najpovoqnije zone na teritoriji, i stopi amortizacije. - Na{ predlog je da se stope poreza na imovinu na nepokretnosti poreskih obve-

znika koji vode poslovne kwige ostane 0,4 odsto, {to je stopa koju predvi|a zakon, a za one koji ne vode poslovne kwige stopa poreza na pravo zemqi{ta je 0,3 odsto, s tim {to se primewuje progresivno u zavisnosti od vrednosti imovine. Za vrednost imovine do 10 miliona dinara primewuje se stopa 0,4 odsto - istakla je Zagorka Mirkovi}. ^lan Op{tinskog ve}a Rado{ Milovanovi} predlo`io je da stopa za obveznike koji vode poslovne kwige bude 0,3 odsto, jer se naknada za gra|evinsko zemqi{te od slede}e godine stapa sa porezom na imovinu. On je rekao da bi dr`ava u narednom periodu trebalo da vodi vi{e ra~una o privredi, jer ukoliko Vlada nastavi da puni buxet “na teret onih koji rade, a oni su malobrojni - sve }e firme biti zatvorene”. Predlog Milovanovi}a je prihva}en, a usvojeno je i da stopa za nepokretnosti poreskog obveznika koji ne vodi kwige bude 0,3 odsto. Radovan Ili} je sugerisao da porezi za imovinu, poqoprivredno, {umsko zemqi{te, proporcionalno budu umaweni za 25 odsto, jer ima mnogo stara~kih doma}instava koja ne}e

mo}i da izdvoje toliko novca. Adam Tadi} je skrenuo pa`wu ostalim op{tinskim ve}nicima da prilikom dono{ewa ovih va`nih odluka povedu ra~una o tome da se wima ne ugrozi funkcionisawe lokalne samouprave. Ve}nici su utvrdili da stopa poreza na poqoprivredno zemqi{te za obveznike koji ne vode kwige iznosi 0,2 odsto, a usvojen je i predlog da visina stope amortizacije za objekte iznosi 0,8 odsto. U op{tini Lu~ani u 2012. godini prihod od poreza na imovinu za fizi~ka lica iznosio je 7,7, a od pravnih 16, 8 miliona dinara. Ove godine je zabele`en pad prihoda kod pravnih lica, tako da oni iznose 14,8, dok je kod fizi~kih lica ostvaren prihod od 8, 4 miliona dinara i on pokazuje tendenciju rasta. Na sednici je utvr|en i predlog odluke o najopremqenijim zonama u op{tini Lu~ani. Nakon diskusije je usvojeno da Lu~ani i Gu~a pripadaju prvoj zoni, varo{ica Kotra`a drugoj, dok se u tre}u svrstavaju ruralni deo Kotra`e i sva ostala sela. ^lanovi Op{tinskog ve}a su razmatrali i usvojili izve{taj o izvr{ewu bu-

rawu Lokalnog saveta za zapo{qavawe u ciqu sprovo|ewa aktivnih mera politike zapo{qavawa. Planirano je da da se u narednoj godini u Lu~anima kroz ~etiri programa zaposli oko 85 osoba. Kako je nazna~eno u predlogu re{ewa, Lokalni savet za zapo{qavawe kreira planove za re{avawe problema nezaposlenosti, defini{e budu}e pravce, unapre|uje sopstvene kapacitete za planirawe, obezbe|uje neophodne podatke u sistemu podr{ke zapo{qavawu, defini{e i identifikuje probleme, ciqeve i prioritete u ovoj zna~ajnoj oblasti i inicira javne rasprave o nacrtu dokumenata i predla`e kona~nu verziju Op{tinskom ve}u i Skup{tini op{tine na razmatrawe i usvajawe. Na sednici je usvojen i predlog odluke o formirawu Saveta za zdravqe koji broji sedam ~laniova, kao i akcioni plan za re{avawe sme{taja izbeglih i interno raseqenih lica. Op{tinski ve}nici su utvrdili i predlog odluke o izmenama i dopunama Statuta Javnog preduze}a “Direkcija za izgradwu op{tine Lu~ani”. V. S.


24

GORWI MILANOVAC

Op{tinska uprava Gorweg Milanovca organizovala je nedavno akciju pomo}i ugro`enim licima na seoskom podru~ju, pod simboli~nim imenom “Korak po korak ka ~oveku”, u okviru koje je 77 osoba u stawu socijalne potrebe dobilo jednokratnu nov~anu pomo} u visini od {est do deset hiqada dinara. U akciji su u~estvovale stru~ne slu`be Op{tinske uprave, koje su u saradwi sa predstavnicima Centra za socijalni rad a`urirale spiskak socijalno ugro`enih lica na ~itavom podru~ju Op{tine. Od ukupno 96 evidentiranih osoba u stawu socijalne potrebe, do sada se samo wih 15, i to uglavnom sa gradskog podru~ja, obra}alo nadle`nima za nov~anu pomo}, dok svi ostali sa spiska nikada nisu koristili takvu mogu}nost. Lokalna samouprava je za pomo} ugro`enim licima na ruralnom podru~ju Op{tine izdvojila 488.000 dinara.

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

OP[TINSKA UPRAVA REALIZOVALA AKCIJU „KORAK PO KORAK KA ^OVEKU”

FINANSIJSKA POMO] UGRO@ENIM @ITEQIMA SEOSKOG PODRU^JA

maju}i u vidu ~iwenicu da je podru~je op{tine Gorwi Milanovac veoma razu|eno i da je ekonomska kriza svakako uticala na pove}awe broja ugro`enih, ~lanovi Komisije za re{avawe zahteva lica u stawu socijalne potrebe su odlu~ili da ovoga puta pomo} pru`e licima, koja zbog raznih faktora rizika, nezaposlenosti, niskih prihoda, lo{ih uslova stanovawa i ugro`enog zdravqa i sli~no, te{ko sastavqaju kraj sa krajem, a nikada nisu zatra`ila bilo kakvu pomo} nadle`nih institucija. - Do{li smo na ideju da postoje}u evidenciju koju ima Centar za socijalni rad za-

I

novimo, kako bismo pru`ili finansijsku podr{ku licima koja `ive na rubu egzistencije i preko su im potrebna sredstva za nabavku lekova, osnovnih `ivotnih namirnica i sli~no. S obzirom na to da je oktobar mesec solidarnosti sa starima, `eleli smo da na ovaj na~in krenemo u susret ka re{avawu problema i da izdvojimo iz buxeta zna~ajna finansijska sredstva za pomo} ovoj kategoriji stanovni{tva istakla je Qiqana Te{i}, na~elnik Odeqewa za dru{tvene delatnosti, dodaju}i da Komisija zaseda dva puta mese~no i strogo po{tuje pravilnik i kriterijume koje je Zakon o soci-

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske

- vodoinstalaterske - zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

jalnoj za{titi propisao. Iako to nije bila praksa, ovoga puta su ~lanovi Komisije iza{li na teren, kako bi im uru~ili nov~anu pomo} i realno sagledali okolnosti u kojima se nalaze. - Imali smo obostranu korist od ove akcije. Na dobiti smo bili i jedni i drugi. Mnogi od wih nisu bili na evidenciji Centra za socijalni rad, a zaista im je neophodna pomo}. Mi smo ih susreli na pragovima wihovih ku}a, u prostoru u kome se oni najboqe ose}aju i gde mogu najboqe da komuniciraju. Svako od wih je mogao da nas pita o svemu {to ga interesuje i osetili su se va`nima.

Mnogima od wih je jako te{ko da zakucaju na vrata bilo koje institucije ili ustanove, jer jo{ uvek postoje brojne predrasude. Wihovi topli osmesi i suze radosnice su ne{to {to je nezaboravno i {to bi trebalo do`iveti. Bili su iznena|eni i ganuti ukazanom pa`wom - rekla je Sne`ana Stankovi}, socijalni radnik, ina~e ~lan Komisije. Kako isti~e Sne`ana Stankovi}, bilo je izuzetno te{ko napraviti spisak lica koja `ive u neadekvatnim uslovima, pa su im u tome bili od dragocene pomo}i predsednici saveta seoskih mesnih zajednica. U akciji su aktivno u~e-

stvovali predstavnici Odeqewa dru{tvenih delatnosti, Odeqewa za poslove mesnih zajednica i zaposleni u Centru za socijalni rad, koji su ujedno i ~lanovi nadle`ne op{tinske komisije. Ina~e, Komisija za re{evawe zahteva lica u stawu socijalne potrebe postoji ve} nekoliko godina. Prema va`e}em pravilniku, a u skladu sa preciziranim kriterijumima, osobe u stawu socijalne potrebe mogu podnositi zahtev za jednokratnu finansijsku pomo} ~etiri puta godi{we i to za nabavku lekova, osnovnih `ivotnih namirnica, {kolskog pribora i sli~no. V. S.

POZITIVNA OCENA ZA PROJEKTE elegacija Evropske komisije u Srbiji, koja rukovodi programom Exchange 4 (finansira se sredstvima fondova Evropske unije, a sprovodi ga Stalna konferencija gradova i op{tina), u prvom krugu ocewivawa i selekcije po raspisanom konkursu, pozitivno je ocenila aplikacije op{tine Gorwi Milanovac. Op{tina Gorwi Milanovac se opredelila na konkursu za dva projekta pod nazivima „Zajedno kroz zlatno doba“ i „Na{a imovina je na{ razvojni potencijal“, prvenstveno zbog iskustva u ovim oblastima i spremnosti da odgovori slo`enim uslovima i zahtevima konkursa. Prvi projekat „Zajedno kroz zlatno doba“ se odnosi na oblast socijalne za{tite u delu unapre|ewa kvaliteta usluga koje se pru`aju starim licima na teritoriji op{tine. U ovom projektu op{tina Gorwi Milanovac bila bi aplikant i nosilac odgovornosti za realizaciju projekta, dok bi partner bila Op{tina Lu~ani.

D

Drugi projekat „Na{a imovina je na{ razvojni potencijal“, odnosi se na oblast lokalnog ekonomskog razvoja i ima za ciq uspostavqawe institucionalnih i sistemskih okvira za efikasno upravqawe imovinom od strane lokalnih samouprava. Na ovom projektu op{tina Gorwi Milanovac bila bi partner op{tinama Lu~ani i Ariqe. Ukupna vrednost predlo`enog projekta koji se odnosi na pomo} starim osobama je 206.000 evra, dok je vrednost projekta upravqawa imovinom 232.000 evra. Op{tina Gorwi Milanovac ne}e imati direktno finansijsko u~e{}e. Zapravo, obavezuju}e op{tinsko u~e{}e po projektu u iznosu od oko 10% od ukupne vrednosti projekta, bi}e indirektno prikazano kao tro{ak kroz iznose redovnih plata zaposlenih u Op{tinskoj upravi, koji }e biti anga`ovani na projektu najmawe godinu dana koliko bude trajala realizacija projekata.


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

GORWI MILANOVAC

25

U POSETI DOMA]INSTVU MIROSLAVA MARKOVI]A, PROIZVO\A^A MLEKA IZ SEMEDRA@A Nekada je proizvodwa mleka bila izuzetno profitabilna. Osamdesetih godina pro{log veka sto~arstvo Srbije je do`ivqavalo procvat u kome su nicala moderna seoska gazdinstva, najsavremenije farme za proizvodwu mleka i tov junadi. Poqoprivrednici su nabavqali mehanizaciju. Na `alost, vremena su se promenila. Danas od proizvodwe mleka nema neke velike vajde, jer wegova cena odinama unazad ne prati ulagawa. Upravo o isplativosti one nekada{we, ali i ove dana{we proizvodwe mleka, razgovarali smo sa uzornim doma}inima i iskusnim sto~arima iz gorwomilanova~kog sela Semedra` ~etrdesetosmogodi{wim Miroslavom Markovi}em i wegovim ocem Budimirom, koji je ove sedmice napunio 78 godina. arkovi}i proizvode mleko vi{e od 45 godina. Koliko su bili stru~ni u poslu kojim se bave, najboqe svedo~i ~iwenica da su u protekle ~etiri decenije uvek bili me|u rekorderima u ovom vidu proizvodwe. Ranije su “Imleku� predavali oko 40.000 hiqada litara mleka godi{we, da bi postepenim uve}awe broja mle~nih grla dostigli i svoj li~ni rekord. Wihova godi{wa proizvodwa mleka danas se kre}e oko 80.000 litara. U {tali imaju 15 krava muzara, a svaka od wih daje od 25 do 30 litara mleka. Da bi ishranili mle~no stado obra|uju 19 hektara sopstvene zemqe i jo{ desetak uzete u zakup. Deo najplodnijeg zemqi{ta vi{e ne mogu da obra|uju zbog izgradwe autoputa, pa su bili prinu|eni da kupe nove parcele. Markovi}i imaju adekvatnu mehanizaciju za posao kojim se bave. Ipak, najve}i deo poqoprivrednih ma{ina, kako isti~e Budimir, nabavili su u onim sre}nim vremenima. Imaju pet traktora. Najnoviji su nabavili 2008. godine. Nedavno su kupili i polovnu balirku, koja je ko{tala ~etiri i po hiqade evra. Od dragocene pomo}i su im bila podsticajna sredstva, koja su za kupovinu ove poqoprivredne ma{ini dobili iz agrarnog buxeta Op{tine. Kako ka`u Markovi}i, u ovim ekonomski te{kim vremenima, lokalna samouprava je prepoznala potrebu da se poqoprivrednicima pomogne, kako bi unapredili proizvodwu. U kupovini balirke, lokalna samouprava je u~estvovala sa 90 hiqada dinara, {to je ovom doma}instvu pomoglo da lak{e iznese investiciju.

ZARADA NE POKRIVA TRO[KOVE FARME mle~nom grlu koje su ove godine umawene sa 25 na 20 hiqada dinara. Nije ispla}en tre}i kvartal, a u ovom periodu godine zbog setvenih radova svaka para je dragocena sto~arima. Sa druge strane, Markovi}i su zadovoqni potezima lokalne samouprave, koja je izdvojila, u granicama svojih mogu}nosti, zna~ajna sredstva za podsticaje poqoprivrede. U pro{loj godini su finansirali ve{ta~ko osemewavawe grla, {to je sto~arima tako|e zna~ilo. Mere podr{ke iz op{tinskog agrarnog buxeta nisu izostale ni u ovoj godini. Budimir navodi da se od proizvodwe mleka u ranijem zlatnom periodu daleko lep{e `ivelo. Za sve {to je gradio ili kupovao dobijao je podr{ku Mlekare. Pozajmice je otpla}ivao kroz mleko. Tako je izgradio kompletno doma}instvo. Objekat za krave je sin kasnije modernizovao, tako da imaju odli~ne uslove za ovaj posao. Nekada je litar mleka stajao koliko i litar nafte, a danas je ova osnovna `i-

M

NEOPHODNA JA^A PODR[KA DR@AVE Miroslav Markovi} isti~e da su mnogi sto~ari na wihovom podru~ju odustali od proizvodwe mleka i rasprodali stoku. Zatvorene su brojne farme, jer otkupna cena mleka nije mogla da pokrije ulagawa u proizvodwu. Odr`ali su se samo najuporniji i to uglavnom oni koji su imali ve}i broj krava, ali i uslove da u kriti~nim periodima dotiraju proizvodne tro{kove. - Najboqu cenu ima ekstra klasa mleka, 39 dinara po litru, ali se do we te{ko dolazi. Mleko prve klase nam pla}aju 35 ili 36 dinara po litru, a na taj iznos se dodaje i premija od sedam dinara. Da bi moglo da se `ivi od ovog posla, litar mleka ne bi smeo da bude ispod 50 dinara. Zbog niske otkupne cene mleka, godinama unazad dotiramo proizvodwu. Na{a prednost je {to smo mehanizaciju kupili na vreme, pa smo u mogu}nosti da pru`amo usluge drugima u selu. Novac koji zaradimo od tih usluga ula`emo u farmu i na taj na~in obezbe|ujemo wen opstanak. Tro{kove proizvodwe uspe{no uma-

wujemo i time {to sami proizvodimo kabastu hranu, a dobrim delom i onu koncentovanu. Malo toga dokupqujemo ka`e Miroslav. On dodaje da bi dr`ava trebalo ozbiqnije da subvencioni{e poqoprivredu i da vodi ra~una o tome koliko je realno da istu koli~inu podsticaja dobijaju proizvo|a~i u ravni~arskom i u brdsko-planinskom podru~ju zemqe, jer se bitno razlikuju i wihovi tro{kovi, ali i efekti rada.

PREMIJE KASNE, A SETVA ODMAKLA Miroslav je naveo da dr`ava kasni u isplati premija za mleko, kao i onih po

votna namirnica obezvre|ena u odnosu na impute u proizvodwi, pri~a Budimir, se}aju}i se starih dobrih vremena. Markovi}i nastoje da odr`e farmu, bez obzira na cenu. Nadaju se da }e nadle`ni u dr`avi u narednom periodu vi{e brinuti o poqoprivredi i proizvo|a~ima, kako bi se `iteqi sela od svog rada mogli boqe da `ive. V. S.


26

OGLASI

MALI OGLASI KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18 PRODAJEM KU]U U U@EM DELU GRADA, ILI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL: 223-116 OD 9-18

IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0228

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG JEZIKA ZA OSNOVCE - ^ASOVI GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE.

065/2004-115 Marija

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM ~etvorosoban stan od 128 + 12 m2, nov , centar , 2. sprat. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ~etvorosoban stan od 77.78 m2, kod restorana “Brvnare”, cg, ima lift. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM trosoban stan od 78 m2, na Vinari. Tel. 062/ 514429 PRODAJEM trosoban stan od 77 m2, centar, 7. sprat, cg. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM trosoban stan od 70 m2, u Aveniji 2, 3. sprat, kod Preh. {kole, ima terasa i podrum. Cena 38.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM trosoban stan od 62 m2 u Beogradu, Vidikova~ki venac, 2. sprat. Cena 54.000 evra. Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM trosoban stan, nov, dupleks, kod H. Morave, 3. sprat, CG, ima terasa. Cena 40.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM trosoban stan u centru grada, renoviran, cg, pogodan za poslovni prostor. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvoiposoban stan od 78 m2, {iri centar, dupleks, 3. sprat, cg, ima gara`a i podrum. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvoiposoban stan od 63.38 m2, na Alvaxinici, cg, ima dva lifta. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvoiposoban stan od 58 m2, 1. sprat, CG, Avenija. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvoiposoban stan od 51 m2, bez ulagawa, CG, ima lift, Kej. Tel. 063/ 127-5-630

IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, za `enske osobe. Tel. 032/ 373-571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM name{tenu garsoweru u soliteru kod „Tempa“ u ^a~ku. Prvi sprat, povoqno. Tel. 031/552-862, 031/835-038 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, zgrada fas. cigle, kod H. Morave, prizemqe, cg, terasa. Cena 21.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM TROSOBAN STAN na 2. spratu, Avenija 2, kod Prehrambene {kole. Cena38.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 69 m2, prvi sprat, strogi centar. Tel. 032/ 371-263, 064/ 181-7247 PRODAJEM dvosoban stan od 65 m2, drugi sprat, u Qubi}skoj ulici. Tel. 060/ 731-8-148 PRODAJEM dvosoban stan od 62. 80 m2, 3 sprat, cg, terasa. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 61 m2, 1. sprat, @elezni~ka ulica. Tel. 032/ 344-630 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2, Kej, drugi sprat. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2 na Keju. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, Avenija 2, {esti sprat, ima lift i podrum, 2 terase. Tel. 065/ 326-0-745 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, Avenija 2, 6 sprat, cg, 2 terase, ima lift. Cena 31.000 evra. Tel. 032/ 342-190, 060/ 4342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, 1. sprat, ta, ima terasa. Cena 26.000 eura. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, Nemawina ulica, 3. sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan od 55 m2, 3. sprat, renoviran. Cena 29.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, cg, ^. P. Odred, tre}i sprat. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, 3. sprat, na Alvaxinici, cg, ima lift i terasa. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, Avenija 2, 3. sprat, cg, ima terasa. Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM dvosoban stan od 52 m2, 2. sprat, H. Morava, ta, ima terasa. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM dvosoban stan od 51 m2. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dvosoban stan od

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN JESEWI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM DVOSOBAN STAN 57 M2, 6. SPRAT, IMA LIFT,U AVENIJI 2. IMA 2 TERASE I PODRUM. CENA 33.600 EURA. Tel. 065/ 326-0-745

PRODAJEM dvosoban stan, 49,8 metara kvadratnih, kod Slobodinog igrali{ta. Telefoni: 065/3463000 i 061/188-41-74.

OBJAVQUJEM UKRADENOM LI^NU KARTU NA IME SLOBODANKE RADOJEVI], IZ ^A^KA, TRNAVSKA 1/28, JMBG 1812937787845 49 m2 u blizini {kole “D. Mi{ovi}”. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM dvosoban stan od 49 m2, ulica Svetog Save. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 48 m2, 1 sprat, kod H. Morave. Tel. 060/ 434-2-190 PRODAJEM dvosoban stan od 46 m2, u Nemawinoj ulici. Tel. 061/ 291-6-355 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, Nemawina ulica, kompletno renoviran, prvi sprat, cg. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM dvosoban stan od 45 m2, {iri centar, 2. sprat, podrum, cg, terasa, u stanu ostaje deo stvari. Cena 29900 eura. Tel. 063/691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 44 m2 kod Hotel Morave. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM dvosoban stan od 43 m2, nov, centar , 3. sprat, lift, cg. Cena 36.000 eura sa PDV. Tel. 062/ 514-429 PRODAJEM dvosoban stan od 42 m2, CG, na Keju. Tel. 060/ 3489-270 PRODAJEM dvosoban stan od 42 m2, 4. sprat, dve terase. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan kod H. Morave na 1. spratu, povoqno. Cena 26.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski PRODAJEM jednoiposoban stan od 54 m2, centar, korisna povr{ine 40 m2, 6. sprat, cg, ima lift. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednoiposoban stan od 48 m2, cg, terasa, dva lifta, kod rest. Brvnara, 26.400 eura. Tel. 063/691-761 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43+10 m2, kod “Brvnare”, 6. sprat, ima lift. Cena 29.500 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43 m2 u blizini H. Morave. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM jednoiposoban stan od 43 m2 , Gvo`|ar, prizemqe, ta. Cena 26.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednoiposoban stan od 42 m2, cg, u Balkanskoj ulici. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM jednoiposoban stan od 42 m2, Kej, 4. sprat, terasa, u dobrom stawu. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dva nova jednoiposobna stana , Vinara , 39 m2, terasa, ima lift, 6. sprat. Tel. 032/ 342-190

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

PRODAJEM HITNO dve ku}e od 75 m2 i125 m2 na Alvaxinici, plac od 4 ara. Mo`e zamena za stan, uz doplatu. Cena 380 E/m2 . Hitno Tel. 063/843-0-214

NOVI REZERVNI DELOVI ZA ULI^NE OFF-ROAD I ATV MOTOCIKLE OD JAPANSKIH, ITALIJANSKIH I OSTALIH EVROPSKIH PROIZVO\A^A. SUPER CENE UZ DOBAR KVALITET. TEL. 065/ 445-0-015

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2. Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675

IZDAJEM ILI PRODAJEM PLAC 10 ARI I POSLOVNI PROSTOR 200 m2 U PREQINI PORED PUTA. TEL. 061/ 111-6-439

OBJAVQUJEM IZGUBQENIM SVEDO^ANSTVO IZ OSNOVNE [KOLE BO@O TOMI] PRIJEVOR, NA IME LU^I] ALEKSANDRA, JMBG 1209992782838. PRODAJEM jednosoban stan na 1. spratu, cg, renoviran, ul. 7. jula. Tel. 060/ 349-8-490 IZUZETNO POVOQNO PRODAJEM TROSOBAN STAN OD 82 M2, KOD HOTELA MORAVA. CENA 49.500 EURA. TEL. 032/ 333872, 062/ 302-240

PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964 IZDAJEM JEDNOSOBAN STAN U DRAGA^EVSKOJ ULICI, ZASEBAN ULAZ. TEL: 032/332-761 KUPUJEM ORDEWE, MEDAQE, STARO ORU@JE / SABQE, JATAGANE, KAME, KUBURE /, UNIFORME, OZNAKE, STARE UMETNI^KE SLIKE, SATOVE I OSTALE ANTIKVITETE. TEL. 032/ 372-155, 063/ 807-2-772

IZDAJEM JEDNOSOBAN, NAME[TEN STAN U U@ICU ZA STUDENTE ILI \AKE. ZASEBAN ULAZ. TEL: 031/518-081

PRODAJEM plac u Atenici od 1.5 ha, na placu objekat 32 m2, {tala 70 m2, tren 100 m2, 80 ari ogra|eno, parcela zasa|ena tre{wom, uvedena voda i struja, pored asfalta. Cena 21.000 eura. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednosoban stan od 45 m2, veliki, kod H. Morave. Cena 25.500 eura. Tel. 060/ 3489270 PRODAJEM jednosoban stan od 40. 66 m2, Qubi} kej, 5. sprat, cg, ima dva lifta. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2 u Nemawinoj ulici. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, u Aveniji 1. Tel. 064/ 6732-969 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, prizemqe, zgrada fas. cigle, cg, terasa, kod H. Morave. Cena 21.000 eura. Tel. 062/ 514429 PRODAJEM jednosoban stan od 38 m2, Qubi} kej, vp, cg. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2, {iri centar, 5. sprat, cg. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM garsoweru od 30

m2, u centru, 3. sprat, cg, novija gradwa. Cena 18.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM garsoweru od 27 m2, drugi sprat, centar grada. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM garsoweru od 26 m2, na Qubi} keju. Tel. 063/ 349333 PRODAJEM garsoweru od 25 m2, vp, Alvaxinica. Cena 15.500 evra sa stvarima.Tel. 060/ 434-2190 PRODAJEM garsoweru od 20 m2, 5. sprat, cg. Cena 16.500 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM garsoweru od 19 m2, ~etvrti sprat, u Nemawinoj. Tel. 060/ 348-9-270 PRODAJEM nove stanove, mogu}nost subvencije, 700 e / m2. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM stan od 83 m2 u strogom centru grada. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 77 m2, u centru grada. Tel. 032/ 224-590 PRODAJEM stan od 76 m2, Balkanska ulica, drugi sprat. Tel. 032/ 349-849 PRODAJEM stan od 66 m2 na Gradskom {etali{tu, drugi sprat. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 66 m2 , ulica Svetog Save. Cena 34.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 65 m2. Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 1374-137 PRODAJEM stan od 64 m2 na Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM stan od 63 m2, ulica S. Save. Tel. 064/ 131-2544 PRODAJEM stan od 63 m2, u centru grada. Tel. 063/ 127-5-630 PRODAJEM stan od 57 m2, kod H. Morave, cg, terasa, 2 lifta, 26.000 eura. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM stan od 57 m2, u Aveniji 2. Cena 31.000 evra. Tel.064/ 146-8-732


PRODAJEM stan od 57 m2, nov, odmah useqiv. Cena 720 evra/ m2. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 55 m2, kod Hotel Morave, cg, ili mewam uz doplatu za mawi. Tel. 064/ 230-4202 PRODAJEM stan od 54 m2, Avenija 1, cena 35.000 eura. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 53 m2 kod Solida. Mo`e na kredit ili na rate. Tel. 061/ 115-9-863 PRODAJEM stan od 53 m2, strogi centar. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM stan od 53 m2, tre}i sprat, cg, ima lift. Tel. 032/ 346-541 PRODAJEM stan od 52 m2, Kej, tre}i sprat. Tel. 060/ 349-8-490 PRODAJEM stan od 52 m2, nova gradwa, Sin|eli}eva 80. Cena po dogovoru, Preduze}e “Benevento”. Tel. 032/ 375-300 PRODAJEM stan od 51 m2, cg, Qubi} kej. Cena 27.500 evra. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 50 m2 sa cg, u blizini Doma zdravqa. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 49 m2 u blizini {kole “Dr. Mi{ovi}”, drugi sprat, cg. Tel. 064/ 158-9363 PRODAJEM stan od 49 m2, ulica Svetog Save. Tel. 064/ 1374-137 PRODAJEM stan od 49 m2, sa podrumom, stari “ Autoprevoz”. Tel. 064/ 618-6-058 PRODAJEM stan od 48 m2, novija gradwa. Cena 30.500 evra.

27

OGLASI

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

Tel. 064/ 971-1-112 PRODAJEM stan od 48 m2, ulica K. V. Popovi}a br.14. Tel. 061/ 661-1-124 PRODAJEM stan od 43 m2, u Nemawinoj ulici. Tel. 032/ 228457 PRODAJEM nov stan od 43 m2, na Alvaxinici. Tel. 064/ 262-9109 PRODAJEM stan od 43 m2 u blizini {kole “ M. Pavlovi}”. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 42 m2, kod “Medicinske” {kole. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 41 m2, Qubi} kej, cg, peti sprat. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM stan od 40 m2 ulica Qubi}ska. Tel. 064/ 146-8732 PRODAJEM stan od 40 m2, nov, kod Gradskog parka. Tel. 060/ 034-3-687 PRODAJEM stan od 40 m2 u Balkanskoj ulici. Tel. 064/ 6732-969 PRODAJEM stan od 40 m2 , centar grada, cena 25.500 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM stan od 37 m2, VP u dobrom stawu, cg, Sin|eli}eva. Cena 22.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM stan od 38 m2, ulica Svetog Save. Tel. 064/ 1468-732 PRODAJEM stan od 32 m2, cg, Nemawina. Povoqno. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM stan od 30 m2, 1. sprat, renoviran, cg, terasa,

podrum, ul. 7. jula. Cena 24.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM stan od 28 m2, kod H. Morave. Tel. 064/ 146-8-732 PRODAJEM stan od 18 m2, Nemawina ulica. Cena 16000 eura. Tel. 064/ 137-4-137 PRODAJEM mawi dvosoban stan, Qubi} kej. Tel. 064/ 673-2969 PRODAJEM ku}u od 300 m2, na dva nivoa u Aveniji, odli~na. Cena 90.000 eura. Tel. 060/ 348-9270 PRODAJEM ku}u od 220 m2, sa 7. ari placa, u Qubi}u. Tel. 063/ 453-043 PRODAJEM ku}u od 200 m2 + PK, sa 18 ari placa, u Qubi}u. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM ku}u od 200 m2 / Po+P+1/ u Trbu{anima, sa 13 ari placa. Cena 23.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u od 175 m2, 5 ari placa, kod Trnavske reke. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u na Zlatiboru, naseqe Zova, apartmanskog tipa / 4 apartmana-2 dupleksa /,174 m2, ku}a u sivoj fazi, 10 ari placa. Cena 90.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u u Atenici 160 m2, 9, 61 ar placa, 24 m2 pom. prostorije,15 m2 gara`a, cg, cena 50000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM ku}u od 150 m2 sa 5. ari placa, u Lugovima. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u u Trbu{anima, 150 m2, 5 ari

Republika Srbija OP[TINA LU^ANI Op{tinska uprava Broj: 06-56/09-02 Datum: 28.10.2013. godine Lu~ani U skladu sa ~lanom 50. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS" broj 72/09, 81/09, 64/10, 24/11, 121/12, 42/13 i 50/13 ), ~lana 60-73. Pravilnika o sadr`ini, na~inu i postupku izrade planskih dokumenata ("Slu`beni glasnik RS" broj 31/10, 69/10 i 16/11) i ~lana 5. i 19. Zakona o strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Slu`beni glasnik RS" broj 135/04 i 88/10), Op{tinska uprava op{tine Lu~ani ogla{ava JAVNI UVID NACRTA PROSTORNOG PLANA OP[TINE LU^ANI I STRATE[KE PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU Nacrt Prostornog plana op{tine Lu~ani, obuhvata podru~je povr{ine od oko 454, 33 km2. JAVNI UVID NACRTA PROSTORNOG PLANA OP[TINE LU^ANI (tekstualni i grafi~ki deo) i strate{ke procene uticaja na `ivotnu sredinu ODR@A]E SE U TRAJAWU OD 30 DANA, od 01. novembra 2013. godine do 30. novembra 2013. godine. U skladu sa ~lanom 50. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS" broj 72/09, 81/09, 64/10, 24/11, 121/12, 42/13 i 50/13 ), Nacrt Prostornog plana bi}e izlo`en na javni uvid u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Lu~ani, II sprat, sala Op{tinskog ve}a, ulica Jugoslovenske armije broj 5, Lu~ani, svakog radnog dana 8-14 sati uz prisustvo predstavnika stru~ne slu`be. Grafi~ki deo Nacrta Prostornog plana bi}e izlo`en i u prostorijama Odeqewa Op{tinske uprave op{tine Lu~ani u Gu~i, ulica Republike bb, Gu~a, svakog radnog dana 8-14 sati. U toku trajawa javnog uvida, sva zainteresovana fizi~ka i pravna lica mogu da iznesu svoje primedbe na Nacrt Prostornog plana i Strate{ku procenu uticaja na `ivotnu sredinu, iskqu~ivo u pisanom obliku i dostave ih stru~noj slu`bi Op{tinske uprave- Odeqewu za urbanizam i inspekcijske poslove, na pisarnicu Op{tinske uprave u Lu~anima ili pisarnicu Odeqewa uprave u Gu~i, ili da ih upute putem po{te na adresu: Op{tinska uprava op{tine Lu~ani, Jugoslovenske armije broj 5, 32240 Lu~ani. JAVNA PREZENTACIJA }e biti odr`ana u toku trajawa uvida, a ta~an termin i mesto bi}e naknadno objavqeni na oglasnoj tabli Op{tinske uprave i bar jednom lokalnom glasilu. KOMISIJA ZA PLANOVE OP[TINE LU^ANI zaseda}e na javnoj sednici dana 04. decembra 2013. godine sa po~etkom u 12, 00 ~asova, u sali Op{tinskog ve}a, kada }e biti razmotrene dostavqene primedbe tokom javnog uvida. Zasedawu Komisije }e prisustvovati predstavnici obra|iva~a "Arhiplan" DOO Aran|elovac. Radu komisije mogu da prisustvuju fizi~ka lica i predstavnici pravnih lica koji su podneli primedbe u pisanom obliku u toku trajawa javnog uvida. OP[TINSKA UPRAVA OP[TINE LU^ANI

placa, grejawe na ~vrsto gorivo. Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 120 m2, 9.5 ari placa kod Po{tinog magacina. Tel. 063/ 273-292 PRODAJEM ku}u u Loznici od 110 m2, 34 ari placa. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 100 m2, legalizovana, P+PK, u Me|uvr{ju , 6 ari placa, podrum, 2 parking mesta. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM ku}u u Prijevoru od 100 m2, sa 50 ari livade i 25 ari {ume, sa cg. Tel. 060/ 434-2190, 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 80 m2 , dva ulaza, plac 4.9 ari, legalizovana, ukwi`ena kod “Forma Ideale”. Cena 26.000 eura. Tel. 064/ 317-1-701 PRODAJEM ku}u od 80 m2 , centar grada, 2.23 ara placa, pogodna za poslovni prostor. Cena 70.000 eura. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM ku}u od 75 m2 , P+1, u Zabla}u , 6 ari placa, cena 20000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM ku}u od 60 m2 na Suvom bregu, 4 ara placa, zidana gara`a i pomo}ni objekat. Cena 26.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 2 ara placa, kod Bioskopa “Prag”. Tel. 064/ 139-4-468 PRODAJEM ku}u od 56 m2, dvosoban stan sa 1 arom placa. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM ku}u u Ko{utwaku od 56 m2, sa 3,74 ari placa, cena

33000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u prizemna, povr{ine 51 m2, kod “Slobode”, na 5.84 ari placa. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dve ku}e na 6 ari placa u blizini Balkanske ulice. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM dve ku}e od 63.76 m2 i 59.58 m2, na placu povr{ine 5.10 ari u Qubi}u. Cena 50.000 evra. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM dve ku}e u Ko{utwaku od 95 m2 i 52 m2, na 4 ari placa, grejawe na gas. Cena 75.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dve ku}e na50 ari zemqe u Mojsiwu, kod crkve. Tel. 062/ 118-4-814 PRODAJEM dve ku}e od 75 m2 i 125 m2, na Alvaxinici, sa placem od 4 ara. Cena 380 evra/ m2. Tel. 063/ 843-0-214 PRODAJEM ku}u u Gori~anima, sa 50 ari placa. Tel. 061/ 188-0-429 PRODAJEM vikendicu sa 10 ari placa na Jelici. Tel. 065/ 344-9-428 PRODAJEM vikend ku}u od 50 m2, u Ov~ar Bawi , 2 ara placa. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM vikend ku}u od 35 m2, na jezeru u Me|uvr{ju , PPK, ima struju i vodu, pom.objekat 10 m2, betonirana obala i dok, 3 ara placa. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM vikend ku}u od 27.5 m2, u G. Atenici, 1 ar placa, letwikovac od 16 m2,

gara`a, pom.objekti od 13.5 m2, vo}wak 12 ari i {uma. Cena 7.500 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u na ekstra lokaciji. Tel. 060/ 558-9-296 PRODAJEM seosko doma}instvo u D. Gorevnici, ku}a od 60 m2 ,50 ari placa, 120 stabala vo}a, sala{, senik, pomo}ni objekti. Cena 20000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM seosko doma}instvo u Grabu, ku}a 70m2 na 30 ari placa, 55 ari obradive zemqe, 1,50 ha {ume, 11 km od centa. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM doma}instvo sa tri ku}e , u Slatini, 70 ari placa, pomo}ni objekti od 200 m2. Cena 30.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM lokal od 11 m2 , u ^a~ku, centar grada. Tel. 064/ 673-2-969 PRODAJEM lokal od 37 m2, nov, odmah useqiv, Obili}eva ulica. Cena dogovor. Tel. 064/ 158-9-363 PRODAJEM monta`nu halu od 130 m2, na placu od 4 ara. Mogu}nost prodaje halskog prostora uz demonta`u i prevoz na sopstveni plac.Tel. 065/ 222552-4 PRODAJEM poslovni prostor povr{ine oko 70 m2 / Pr+1/, kod Tempa. Trenutno izdat. Cena 35.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490 KUPUJEM jednosoban stan. Nudim kamion Mercedes + novac. Tel. 069/ 161-0-777

Na osnovu ~lana 68. Zakona o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa ("Sl. glasnik RS" broj 72/09) i ~lana 49. ta~ka 19. Statuta Pred{kolske ustanove "Moje detiwstvo" direktor Ustanove raspisuje KONKURS ZA PRIJEM SEKRETARA USTANOVE U RADNI ODNOS NA NEODRE\ENO - PUNO RADNO VREME Naziv radnog mesta: sekretar ustanove Broj izvr{ilaca: 1 Uslovi: - dipl. pravnik - master ili dipl. pravnik koji je stekao visoko obrazovawe na osnovnim studijama u trajawu najmawe od ~etiri godine - polo`en pravosudni ispit ili ispit za sekretara Ustanove Kandidat koji konkuri{e treba da ispuwava uslove iz ~lana 120. Zakona o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa ("Sl. Glasnik RS" broj 72/09): - da ima odgovaraju}e obrazovawe, - da ima psihi~ku, fizi~ku i zdravstvenu sposobnost za rad sa decom i u~enicima, - da nije osu|ivano pravosna`nom presudom za krivi~no delo za koje je izre~ena bezuslovna kazna zatvora u trajawu najmawe od tri meseca, kao i za krivi~na dela nasiqe u porodici, oduzimawe maloletnog lica, zapu{tawe i zlostavqawe maloletnog lica ili rodoskrnavqewe, za krivi~no delo primawa mita ili davawe mita, za krivi~no delo iz grupe krivi~nih dela protiv polne slobode, protiv pravnog saobra}aja i protiv ~ove~nosti i drugih dobara za{ti}enih me|unarodnim pravom, bez obzira na izre~enu krivi~nu sankciju, i za koje nije, u skladu sa zakonom, utvr|eno diskriminatorno pona{awe; - da ima dr`avqanstvo Republike Srbije Kandidat treba da podnese slede}u dokumentaciju: 1. molba sa kratkom biografijom, 2. overena fotokopija diplome o ste~enom odgovaraju}em obrazovawu, 3. overena fotokopija dokaza o polo`enom ispitu za sekretara ili pravosudnog ispita, 4. uverewe o dr`avqanstvu Republike Srbije, 5. Izvod iz kwige ro|enih, 6. Lekarsko uverewe da ima psihi~ku, fizi~ku i zdravstvenu sposobnost za rad sa decom, 7. Uverewe o neosu|ivanosti pribavqa ustanova po slu`benoj du`nosti pre dono{ewa odluke o izboru, (proveru psihofizi~kih sposobnosti kandidata vr{i nadle`na slu`ba za poslove zapo{qavawa primenom standardizovanih postupaka). Rok za u~e{}e na Konkursu je 8 dana od dana objavqivawa konkursa. Dokumentaciju slati putem po{te na slede}u adresu: Pred{kolska ustanova "Moje detiwstvo" ^a~ak Nemawina 60 32000 ^a~ak Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. v.d. direktor PU "Moje detiwstvo" Suzana Simeunovi}


28 NEKRETNINE - IZDAVAWE - POTRA@WA IZDAJEM trosoban stan u Beogradu, Medakovi} 3, name{ten, 2 terase, grejawe, 2 lifta, 5 sprat. Mo`e na du`i period. Tel. 063/ 270-028 IZDAJEM trosoban nename{ten stan na Keju. Tel. 063/ 617-572 IZDAJEM dvoiposoban name{ten stan u Beogradu, ulica V. Stepe. Tel. 064/ 237-6939 IZDAJEM dvoiposoban name{ten stan na Alvaxinici, cg, drugi sprat, lift. Tel. 062/143-5-027 IZDAJEM dvoiposoban stan na Miqakovcu, za studente. Tel. 063/ 802-0-522 IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 032/ 537-2-816 IZDAJEM dvosoban poluname{ten stan, ima parno grejawe i ktv. Tel. 061/ 135-3-338 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu - Lion, sa gara`om. Tel. 063/ 743-5-546

OGLASI IZDAJEM dvosoban name{ten stan sa cg, u ulici R. Po{ti}a, u prizemqu. Tel. 064/ 251-9-676, 032/ 552-2-863 IZDAJEM dvosoban nename{ten stan na Vinari, od 69 m2, tre}i sprat, bez lifta, cg. Stan je u izuzetnom stawu. Tel. 060/ 373-111-3 IZDAJEM dvosoban poluname{ten ili nename{ten stan sa grejawem. Lokacija Ciganmala. Tel. 032/ 537-2-816, 064/ 411-4-996 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Beogradu, kod Crkve Svetog Marka. Tel. 063/ 743-5546 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan- ku}a, poseban ulaz, nova gradwa, grejawe na ta. Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan na Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043 IZDAJEM jednosoban stan, {iri centar grada. Tel. 060/ 558-9-296 IZDAJEM jednosoban stan u Beogradu, centar Ta{majdan. Tel. 063/ 743-5-546 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan u centru grada. Tel. 064/ 145-0-644

IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Beogradu, Cvetkova pijaca, blizu centra, ta grejawe. Tel. 064/ 371-2-307 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u centru, ta grejawe. Tel. 061/ 815-4-395, 060/ 334-6-460 IZDAJEM jednosoban name{ten stan u Pigovoj ulici, cg, kablovska. Tel. 061/ 806-0-169, 032/ 557-3-249 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan u posebnoj ku}i, ulica 601, br. 9/1, u Loznici kod po{tinog magacina. Tel. 032/ 374-893 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan u ku}i, poseban ulaz, sve odvojeno, grejawe ta.Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM name{tenu garsoweru od 19 m2, na Keju, u belom soliteru. Tel. 063/ 129-2053 IZDAJEM name{tenu garsoweru sa parnim grejawem u Sin|eli}evoj 83/1. Tel. 063/7000-425, 700-957 IZDAJEM nename{ten stan od 45 m2 sa cg, u Nemawinoj ulici. Tel. 064/ 158-9-363 IZDAJEM garsoweru u soliteru na Qubi} keju sa cg. Tel. 061/ 815-4-395, 060/ 334-6-

AGENCIJI “GA[O NEKRETNINE” POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

Kompletnu ponudu Agencije "GA[O NEKRETNINE" mo`ete videti na sajtu WEB NEKRETNINE.

060/434-2-190 GARSOWERE 23 m2, vp, nov, cg, 20.000 eura, [iri centar 22 m2, vp, cg, 18.500 eura, H.Morava 30 m2, vp, nov, gas, 23.000 eura, [iri centar 25 m2, vp, ta , 15.500 eura, Avlad`inica 26 m2, vp, ta, 18.500 eura, Qubi} kej 30 m2, 3 sprat, cg, nov, 23.500 eura, Avenija 2 29 m2, 5 sprat, cg, 18.000 eura, H. Morava 27, 40 m2, 3, 5, 6 sprat, cg, lift, novi, 20 m2, 5. sprat, nov, cg, Nemawina, 16500 eura JEDNOSOBNI STANOVI 35, 60 m2, vp, 28.000 eura, Centar 38 m2, 2 sprat, ta, 25.500 eura, [iri centar 38 m2, 3 sprat, ta, 25.000 eura, B. Jankovi}a 38 m2, 4 sprat, cg, 28.000 eura, [iri centar 38 m2, vp, cg, 23.500 eura, Qubi} kej 38 m2, vp, cg, lift, 23.500 eura, Qubi} kej 40,66 m2, 5. sprat, CG, lift, Qubi} kej, 26.000 eura JEDNOIPOSOBNI STANOVI 43+10 m2, 6 sprat, cg, 29.500 eura, Restoran Brvnara 43 m2, 4 sprat, ta, 28.000 eura, Qubi} kej 45 m2, vp cg, 28.000 eura, Avenija 1 47 m2, 4 sprat, ta, 32.000 eura, Slobodino igrali{te 38 m2, 4 sprat, eg, 26.000 eura, Avlad`inica 46 m2, sa stvarima, ta, 4 sprat, 23.000 eura, Po`ega 42 m2, 4 sprat, terasa, ta, 26.000 eura, Qubi} kej 43 m2, TA, VP, Gvo`|ar, 26.000 eura 39 m2, nov, 6. sprat, CG, lift, terasa, 27500 eura, Vinara 39 m2, nov, 6 sprat, CG, lift, 27500 eura, Vinara 45 m2, 2.sprat, terasa, cg, Grad. [etali{te, 37000 eura DVOSOBNI STANOVI 59 m2, 4 sprat, cg, 39.500 eura, Avlad`inica 47+10 m2, 13 sprat, cg, 28.000 eura, H. Morava 56 m2, 1 sprat, ta, 26.000 eura, Qubi} kej 55 m2, 3 sprat, ta, Nemawina, 29000 eura 60 m2, 9 sprat, lift, cg, Alvad`inica, 37000 eura 58, 30 m2, 6 sprat, cg, 36.000 eura, Qubi} kej 52 m2, 3 sprat, cg, Gradsko {etali{te, 38000 eura 62, 80 m2, 3 sprat, cg, 31.000 eura, Avlad`inica 83 m2, 2 sprat, ta, 52.000 eura, Strogi centar 57 m2, 5 sprat, lift, cg, sa, 37.000 eura, Avenija 2 45 m2, 2 sprat, renoviran, 29.900 eura, Nemawina 52 m2, 4 sprat, ta, 33.000 eura, Qubi} kej 56 m2, 5 sprat, cg, 2 terase, 30.000 eura, Nemawina 64 m2, 1 sprat, cg, 45.000 eura, Restoran Brvnara

47 m2, vp, cg, 30.000 eura, Qubi} kej 60 m2, 8 sprat, cg, 36.000 eura, H. Morava 55 m2, vp, cg, 31.000 eura, Avenija 2 67 m2, prizemqe, ta , 52.000 eura, Strogi centar 53 m2, 3 sprat, cg, lift, 33.000 eura, Avlad`inica 60 m2, 5 sprat, cg, 38.000 eura, Avlad`inica, fasadna cigla 65 m2, 1 sprat, 700 eura/m2, Avlad`inica 57 m2, 6 sprat, cg, lift, 2 terase, 31000 eura, Avenija 2 42 m2, 4sprat, TA, dve terase, 26000 eura, centar 57 m2, 1 sprat, CG, 37000 evra, Avenija 2 53 m2, 2. sprat, CG, terasa, 37100 evra, Avenija 1 57 m2, 14 sprat, 2 lifta, cg, terasa, H. Morava, 26000 eura 53 m2, 3 sprat, terasa, cg, Avenija 2, 33000 eura 58 m2, 12 sprat, cg, terasa, Qubi} kej, 31000 eura 48 m2, 1. sprat, ta, H. Morava, 28000 eura 55 m2, 1sprat, cg, Qubi} Kej, 36000 eura 55 m2, 3. sprat, cg, kod restorana Brvnara, 29.000 eura 53 m2, 3. sprat, cg, Avlad`inica, 31000 eura 52 m2, 2 sprat, ta, H. Morava, 33000 eura DVOIPOSOBNI STANOVI 54 m2, 4 sprat, cg, lift, renoviran, 38.000 eura, Qubi} kej 63, 38 m2, 9 sprat, cg, lift, 33.000 eura, Avlad`inica 68 m2, 1 sprat, gas, 40.000 eura, [iri centar 78 m2, 3 sprat, cg, gara`a, podrum, 52.000 eura, [iri centar 85 m2, 1 sprat, 700 eura/m2, Avlad`inica 62 m2, vp, cg, gas, centar, 49600 eura TROSOBNI STANOVI 75 m2, 1 sprat, cg, 50.000 eura , H. Morava 75 m2, 5 sprat, cg, 39.000 eura, H. Morava 76 m2, 7 sprat, cg, 45.000 eura, Avenija 68 m2, 3 sprat, cg, 600 eura/m2, Nemawina 77 m2, 7 sprat, cg, 40.000 eura, Centar 75 m2, 2 sprat, cg, 45.000 eura, Nemawina 81, 47 m2, 9 sprat, lift, cg, 53.000 eura, H. Morava 62 m2, 2 sprat, 54.000 eura, Beograd 70 m2, prizemqe, cg, lift, 46.000 eura, Qubi} kej 75 m2, 2 sprat, cg, Nemawina, 45000 eura 7376 m2, 4 sprat, cg, Avenija, 40000 eura ^ETVOROSOBNI STANOVI 77, 78 m2, 6 sprat, cg, lift, 50.000 eura, Restoran Brvnara 128+12 m2, 2 sprat, nov, cg, 98.500 eura, Centar KU]E 75 m2, P+1, 6 ari, 20.000 eura, Zabla}e 380 m2, P+1+PK, 25 ari, 120.000 eura, Preqina 56 m2, eg, cg ~vrsto, 3,74 ara, 33.000 eura, Ko{utwak

259, 62 m2, SU+P+1,9 ari, 138.000 eura, Parmenac 70 m2, SU+P+PK, 2 ara, 40.000 eura, Kopaonik 160 m2, P+PK, 9,61 ar, 50.000 eura, Atenica 150 m2, 5 ari plac, 57.000 eura, Trbu{ani 100 m2, P+PK, 6 ari, 36.000 eura, Pejicina krivina uz jezero 172 m2, P+PK, 19 ari, 35.000 eura, Loznica 56 m2, P+1, 1,56 ari , 25.500 eura, Dacova kafana 51m2, 5,84 ari, 20.000 eura, kod Slobode 2 ku}e P-63,76 i P-59,58 m2, 5,10 ari , 50.000 eura, Qubi} 174 m2, SU+P+PK, 10 ari, 90.000 eura, Zlatibor 95 m2 (P+PK), 52 m2 (P), 4 ara, 75.000 eura , Ko{utwak 160 m2, PR+1+PK, 3 ara placa, 85000 eura, {kola R. Mitrovi} 180 m2, PO+P+1, 36 ari, Kowevi}i, 70.000 eura 170 m2, SU+1+PK, 13.5 ari placa, Trbu{ani, 21000 eura PLACEVI 23, 32 ara, 15.000 eura, Trnava 3 ara, 6.000 eura, Igalo 10, 99 ari, 5.500 eura, Preqina 4 ara, 2.800 eura, Pakovra}e 44 ara, 1000 eura/ar, Trnava put ^AKV 3-5 ari , 1300 eura/ar, Tara- Zaovinsko jezero 1 ha, 500 eura/ar, Prislonica 5,5 ari,temeq, projekat, gr|.mat, 36.000 eura, Atenica 10 ari, 30.000 eura, Zlatibor 12 ari, 5000 eura, Loznica 1,5 ha, sa objektima, 21000 eura, Atenica 49 ari, Kowevi}i, 39.200 eura 58 ari, Kowevi}i, 29000 eura 5 ari, Obre`, 16.000 eura 84 ara, Loznica, 8500 eura SEOSKA DOMA]INSTVA Grab, ku}a, 2 ha, 40 ari, 20.000 eura Dowa Gorevnica, ku}a, 50 ari, 20.000 eura Trnava, ku}a, 60 ari, 18.000 eura Slatina, 3 ku}e, 70 ari, 30.000 eura Slatina, ku}a, 1,5 ha, 55.000 eura Draga~evo, 45 ha, 20000 eura VIKEND KU]E Vidova, 75 ari, 26.000 eura Ov~ar Bawa, 2 ara, 10.000 eura Gorwa Atenica, 22 ara , 7.500 eura Loznica, 15 ari , 5.000 eura Pakovra}e, 6,6 ari, 15.000 eura Bawa Gorwa Trep~a, 4 ara, 15.000 eura Prijevor, na Kamenici, 17,7 ari, 26.000 eura Me|uvr{je, 3 ara, 10500 eura LOKALI PRODAJA 60 m2, 2 sprat, strogi centar, 800 eura/m2 23 m2, Alvad`inica, 18.000 eura 350 m2, Qubi}, 125.000 eura IZDAVAWE- POSLOVNI PROSTOR 60 m2, 250 eura, kod {kole “Ratko Mitrovi}” IZDAVAWE- STAMBENI PROSTOR 60 m2, nename{ten , 130 eura, kod {kole “Ratko Mitrovi}”

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

460 IZDAJEM stan od 55 m2 na N. Beogradu, kod fontane. Tel. 063/ 829-3-949 IZDAJEM stan od 33 m2, u Beogradu, terasa, tre}i sprat, cg, kablovska, kod Studentskog doma, za zaposlena lica.Tel. 069/ 455-1-757 IZDAJEM u BeograduVo`dovac, kompletno name{ten stan za studente. Tel. 064/ 668-6601 IZDAJEM povoqno stan za studente u Beogradu. Tel. 032/ 346288 , 066/ 346-288 IZDAJEM name{tenu konfornu garsoweru, ulica Kneza Milo{a 130. Tel. 064/ 334-4-061 IZDAJEM stan sa cg, za u~enicu ili zaposlenu devojku u ulici Kneza Vase Popovi}a. Tel. 066/ 910-3-044 IZDAJEM nename{ten stan od 65 m2 u centru , na prvom spratu. Tel. 064/ 391-3-059 IZDAJEM name{ten stan u centru grada. Tel. 061/ 115-9-863 IZDAJEM sobu za studentkiwu , u Beogradu, , sa upotrebom kuhiwe i kupatila. Tel. 064/ 257-7-435 IZDAJEM sobu u~enici ili studentkiwi u stambenoj zgradi

AGENCIJA

sa cg. Tel. 032/ 341-900, 061/ 2100-778 IZDAJEM sobu za dve u~enice studentkiwe, grejawe, internet, kablovska, u`i centar. Tel. 064/ 969-3-636 IZDAJEM sobu za studente i |ake, name{tena, blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, za `enske osobe. Tel. 032/ 373-571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM sobu, upotreba kuhiwe i kupatila, name{tena. Strogi centar. Tel. 064/ 102-2759 IZDAJEM sobe u blizini Medicinske {kole. Tel. 032/ 373-624 IZDAJEM sobu kod Prehrambene {kole. Tel. 063/ 120-2-151, 064/ 560-0-490 IZDAJEM jednokrevetnu sobu za studenta u stanu, centar grada, cg. Tel. 064/ 970-9-653 IZDAJEM ku}u , name{tena, centar - kod “ KMN”, ta grejawe. Tel. 064/ 208-6-115 IZDAJEM ku}u sa dvori{tem, u ^a~ku, u centru, kod “ Kule “. Pogodna za agencije. Tel. 064/ 970-9-558 IZDAJEM ku}u studentima,

parno grejawe, u neposrednoj blizini fakulteta. Tel. 064/ 920-6-704, 032/ 327-326 IZDAJEM name{tenu ku}u, kod SUP-a. Tel. 063/ 827-5-217 IZDAJEM stan u Preqini od 60 m2, pogodno za radnike. Tel. 061/ 111-6-439 IZDAJEM poslovni prostor od 80 m2, strogi centar, pogodno za ordinaciju, auto-{kolu, pekaru, kancelariju. Tel. 064/ 102-2-759 IZDAJEM poslovno - stambeni prostor u Sin|eli}evoj ulici. Tel. 063/ 453-043 IZDAJEM lokal od 50 m2 u {irem centru grada, u prometnoj ulici. Pogodan za sve vrste delatnosti. Tel. 064/ 229-9-952 IZDAJEM lokal od 35 m2 strogi centar. Cena 130 evra. Tel. 064/ 102-2-759 IZDAJEM lokal preko puta ulaza u O[ “Milica Pavlovi}”. Tel. 063/ 843-4-149 IZDAJEM lokal , u centru grada. Tel. 032/ 225-431 IZDAJEM lokale u ulici Qubi}skoj 50, kod Fakulteta. Tel. 032/ 343-667, 065/ 610-7-999 IZDAJEM kancelarijski i magacinski prostor na odli~noj lokaciji. Tel. 063/ 635-033

\OR\EVI] NEKRETNINE

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260, 063/ 1275-630

PRODAJEM stan u Beogradu, 47 m2 + gara`a, novo, ulica Dimitrija Tucovi}a.

STANOVI P- 29 m2, jednosoban, CG, lift, terasa, Vinara. Cena 23.000 eura. P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P- 33 m2, jednoiposoban, nov, sa plaharima, CG, lift, Alvaxinica. Cena 21.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000

eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena dogovor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov, ~etvorosoban, lift, centar.

P-46 m2, 1. sprat, CG, dvosoban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD BEOGRAD, Slavija /Deligradska/ P- 90 m2, 4. sprat, kompletno renoviran. Cena dogovor. BEOGRAD, Autokomanda, garsowera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda, jednoiposoban 43 m2, nov. Cena 1.700 e/ m2 sa PDV. BEOGRAD, Autokomanda , jednoiposoban 47 m2, nov. Cena 1.700 e/m2


PLACEVI PRODAJEM plac od 1.5 ha u Atenici, objekat od 32 m2, {tala 70 m2, tren 100 m2. Povoqno. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM wivu od 1 ha 12 ari, u D. Gorevnici - Ilijak. Tel. 032/ 806-085, 063/ 339-268 PRODAJEM plac od 1 ha u Prislonici, pored asfaltnog puta, pogodan za hale i magacin. Cena 500 eura/ar. Mogu} dogovor. Tel. 032/342-190 PRODAJEM plac od 60 ari u Preqini. Tel. 032/ 341-867, 065/ 517-4-957 PRODAJEM zemqu od 63 ara, u Prislonici, na Vasovi}a kosi. Tel. 032/ 554-9-204 PRODAJEM plac od 28 ari, na Qubi} brdu. Prodajem iskqu~ivo u komadu. Cena 5.500 evra. Tel. 063/ 868-1-371 PRODAJEM plac od 24 ara, u Qubi}u, ispod sto~ne pijace, kod kanala. Tel. 061/ 616-1-222 PRODAJEM plac od 12 ari, u

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

29

OGLASI

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

Loznici iza {kole. Dostupna sva infrastruktura. Cena 5000 evra, mogu}a korekcija. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 10.99 ari, u Preqini, pored asfaltnog puta. Cena 400 eura/ar. Tel. 063/691-761 PRODAJEM plac od 10 ari ili 5 ari, voda, brvnara, kod kamenog mosta u Trbu{anima. Tel. 060/ 754-5-011 PRODAJEM plac od 8 ari, Zlatibor - Vodice. Tel. 063/ 745-0-760 PRODAJEM plac od 6.72 ara u centru Gu~e, kao ure|eni kamp. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM plac od 5.5 ari, u Qubi}u. Tel. 061/ 111-6-439 PRODAJEM plac od 5 ari, u ^a~ku, kod Trnavske reke. Tel. 060/ 600-3-323 PRODAJEM plac od 5 ari na Obre`u, ura|en projekat, dozvoqena gradwa. Cena 16.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM 4 ara placa sa

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

vikendicom na jezeru u Kni}u. Tel. 064/ 545-8-989 PRODAJEM placeve u Kotra`i u centru, 7. km od Gu~e, pored puta. Jedan plac od 16, 81 ari, drugi od 6.26 ari. Tel. 064/ 118-8-485 IZDAJEM plac od 15 ari sa objektom od 80 m2, u Parmencu do magistrale. Pogodno za stovari{te, auto-otpad. Cena 180 eura.Tel. 064/ 250-7-493 RAZNO PRODAJEM komplet opremu za frizerski salon za dva radna mesta od eko ko`e. Tel. 064/ 852-6-614 PRODAJEM suvu jasenovu i hrastovu gra|u. Tel. 069/ 452-6447 PRODAJEM 130 bagremovih direka, 10 x 10 x 2000, obra|enih, za{iqenih. Tel. 063/ 208-597 PRODAJEM belu pamu~nu kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm.

Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM prenosive dvori{ne su{ilice za ve{. Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM postoqe za suncobran. Tel. 064/ 294-2-141, 032/ 374-125 PRODAJEM prikolicu za putni~ki auto. Tel. 062/ 755-020 PRODAJEM aroniju i sadnice aronije. Tel. 064/ 342-0-957, 032/ 725-057 PRODAJEM do 2 tone kru{ke viqamovke za rakiju, vrlo povoqno. Tel. 060/ 661-8-835 PRODAJEM taksimetar. Tel. 069/ 452-6-447 PRODAJEM profesionalni hladwak - fri`ider “Jugostroj�, od 500 l. sa re{etkama. Tel. 064/ 413-4-306 PRODAJEM povoqno trosed i dve foteqe. Tel. 032/ 333-276 PRODAJEM trpezariju od punog drveta. Tel. 060/ 346-3990 PRODAJEM trpezarijski sto sa 4 stolice / skoro novo /. Tel.

065/ 500-4-505 PRODAJEM ukrasnu vitrinu sa staklenim vratima i fiokom, o~uvana. Povoqno. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM o~uvana dvokrilna gara`na vrata. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM nove drvene ukrasne oklagija garni{ne od 4 m. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM novu `ensku krznenu {ubaru. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 7. kg. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 063/ 749-4-846 PRODAJEM IMT 558 sa ugra|enim servo upravqa~em i dobo{ ko~nicama. Cena 4.000 evra. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM traktorsku prikolicu . Tel. 065/ 207-4-383 PRODAJEM dvobrazni plug Lemind Leskovac, o~uvan, perfektan. Cena 300 evra. Tel. 060/ 481-2-144 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i

u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964 PRODAJEM kotao nema~ki, ja~ina 40 kilovata. Cena 450 evra. Tel. 032/ 353-016, 063/ 7494-846 PRODAJEM fotequ za masa`u, pru`a veliki broj kombinacija masa`a, kontrola preko daqinskog. Pogodna sa welnes i fitnes centre, kao i salone lepote. Tel. 064/ 945-6-205 PRODAJEM drvene police raznih veli~ina. Tel. 063/ 8434-149 PRODAJEM povoqno trgova~ku tezgu. Tel. 032/ 334346, 065/ 33-343-46 PRODAJEM drvenu o~uvanu tezgu za trgova~ke radwe. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM drva za ogrev, cerovina i grabovina. Tel. 061/ 291-6-355 PRODAJEM suva vo}na drva. Tel. 032/ 556-1-495

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE

STANOVI GARSOWERE P-23 m2, 4 sprat, H. Morava, 15.000 eura P-18 m2, 5. sprat, Nemawina, 16.000 eura P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000 eura P-26 m2, 6. sprat, Merkator, 19.000 eura P-26 m2, 3. sprat , Kej, 17.500 eura P-17 m2, priz. Balkanska, 9.500 eura P-19 m2, 13.sprat, Kneza Milo{a, 17.000 eura P-27 m2, 2. sprat, centar, 20.000 eura JEDNOSOBNI P-40 m2, 8. sprat, P-35 m2, 4. sprat, P-38 m2, 3. sprat, eura P-34 m2, 1. sprat, P-42 m2, 4. sprat, eura P-37 m2, 1. sprat, P-45 m2, 2. sprat, eura P-34 m2, 2. sprat, eura

Vinara, 25.500 eura Kej, 18.000 eura H. Morava, 24.000 centar, 23.200 eura Med. {kola, 21.000 centar, 33.300 eura Svetog Save, 25.500 Svetog Save , 22.000

DVOSOBNI P-40 m2, vp, nov, centar, 34.000 eura P-54 m2, 3. sprat, Alvaxinica, 31.000 eura P-49 m2, 2. sprat, Svetog Save, 28.000 eura P-45 m2, 2. sprat, Nemawina, 25.000 eura P-57 m2, 5. sprat, Nemawina, 29.000 eura P-57 m2, priz.sp. Avenija 2, 31.000 eura P-47 m2, 3 sprat, Merkator, 35.000 eura

KU]E P-138 m2, Solunska, plac 2,5 a, 70.000 eura P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60.000 eura P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78.000 eura P-125 m2, centar, plac 4,5 a, 120.000 eura P-100 m2, kru`ni put, plac 10 a, 39.000 eura P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 12.000 eura P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a, 40.000+50.000 eura

P-53 eura P-42 eura P-53 eura P-63 P-60 eura P-60 eura P-65 eura P-54 P-48 eura

m2, 2. sprat, Nemawina, 32.000 m2, 5. sprat, Alvaxinica, 27.000 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 31.000 m2, 3.sp, Alvaxinica, 38.000 eura m2, 4. sprat, Avlaxinica, 37.000 m2, 1. sprat, Obili}eva, 40.000 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 31.000 m2, 5. sprat, Avenija 1, 35.000 eura m2, 1. sprat, nov, centar, 38.000

TROSOBNI P-66 m2, 7. sprat, Hotel Morava, 34.000 eura P-68 m2, 3.sprat, Nemawina, 41.000 eura P-65 m2, 2. sprat, centar, 38.000 eura P-70 m2, 2. sprat, Kej, 43.000 eura P-71 m2, 3. sprat, Obili}eva, nov, 780 eura + PDV P-78 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 66.000 eura P-67 m2, 4. sprat, Alvaxinica, nov, 44.000 eura P-65 m2, vp, centar, 45.000 eura P-76 m2, 3. sprat, Balkanska, 43.000 eura P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 37.000 eura P-81 m2, 1. sprat, Kneza Vase Popovi}a, 47.000 eura P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a, 61.000 eura P-58 m2, 4. sprat, Kej, 35.000 eura

P-90 m2, Atenica, plac 10 a, 50.000 eura P-80 m2, Bolnica, plac 4,22 a, 37.000 eura P-220 m2, Ko{utwak, plac 6 a, 53.000 eura P-60 m2, Matijine livade, plac 6 a, 25.000 eura P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 a, 36.000 eura P-81 m2, 7. jula , plac 5 a, 41.000 eura P-80 m2, S. Breg, plac 3 a, 36.000 eura P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000 eura P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 a, 45.000 eura

P- 26 m2, Qubi} kej, prizemqe, TA, cena: 18 500 eura P- 20 m2, novija gradwa, 5.sprat, sa stvarima P- 20 m2, Nemawina, CG, cena: 16 500 eura P- 25 m2, Alvad`inica, 1.sprat, cena: 15 500 eura P- 30 m2, Avenija 2, 3.sprat, CG, cena: 22 500 eura P- 32 m2, Nemawina, 4.sprat, CG, cena: 21 000 eura P- 34 m2, kod Hotel Morave, TA, 2.sprat, cena: 22 500 eura P- 34 m2, Nemawina, CG, 5.sprat, cena: 20 500 eura P- 42 m2, kod Medicinske, 5.sprat, cena: 21 000 eura P- 43 m2, Balkanska, 4.sprat, cena: 22 000 eura P- 38 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, TA, cena: 25 000 eura P- 37 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 39 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Hotel Morava, 4. prat, cena: 26 000 eura P-43 m2, kod O[ Milice Pavlovi},

5.sprat, cena: 27 000 eura P- 47 m2, Qubi} kej, fasadna cigla, CG, cena: 29 500 eura P- 47 m2, Svetozara Markovi}, nov, CG, cena: 36 000 eura P- 49 m2, centar, kod parka, 5.sprat, lift, CG, cena: 30 000 eura P- 41 m2, Qubi} kej, 5.sprat, lift, CG, cena: 26 000 eura P- 45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Qubi} kej, TA, 4.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 46 m2, renoviran, Nemawina, 2.sprat, CG P- 48 m2, novija gradwa, Alvad`inica, 4.sprat, CG, cena: 30 500 eura P- 47 m2, Hotel Morava, 1.sprat, TA, cena: 27 000 eura P- 51 m2, Kalu|erice, 6.sprat, CG P- 52 m2, Nemawina, 3.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 54 m2, Centar, 1.sprat, TA, cena: 22 000 eura P- 51 m2, Qubi} kej, CG, nov, cena: 27 500 eura P- 55 m2, Qubi} kej, renoviran, TA, cena: 26

KU]E: P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000 eura 2 prizemne ku}e na 6 ari placa na Alvaxinici, cena: 56 000 eura Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari zemqe, cena: 20 000 eura P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog puta, cena: 45 000 eura 2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48

000 eura P- 56 m2, Avenija 2, 6.sprat, CG, lift, cena: 32 000 eura P- 57 m2,Ciglarska,nov,4.spra t, mo`e subvencionisani kredit, 35 000 eura P- 62 m2, Hotel Morava, 8.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 51 m2, Centar, 4.sprat, TA, cena: 26 000 eura P- 63 m2, Alvad`inica, 3.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 52 m2, Avenija 1, 5.sprat, CG, cena: 36 000 eura P- 68 m2, Centar, 1.sprat, cena: 40 000 eura P- 83 m2, strogi centrar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P- 68 m2, Centar, 2. lifta, CG, cena: 37 000 eura P- 64 m2, Hotel Morava, CG, cena: 35 000 eura P- 71,20 m2, Obili}eva, nov, odmah useqiv, 2.sprat, cena: 800 eura/m2 P- 68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 600 eura/m2 P- 90 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena. 47 000 eura

000 eura P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica, cena: 67 000 eura Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u. Povoqno. Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini Slobodinog igrali{ta. P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, udaqena 10 km od centra. Cena 33.000 eura


30

SPORT

ZAVR[ENO TAKI^WE U KUPU

FK BORAC udbaleri Borca izgubili su u osmini Kupa Srbije od superliga{a Doweg Srema, 2:0. Iako su skoro svih 90 minuta bili ravnopravni protivnik, ^a~ane nije pratila sre}a. Srem je do{ao u vo|stvo ve} u 17. minutu golom

F

GRADSKI KUP Slede}e srede bi}e odigrana finalna utakmica Kupa ^a~ka. U 13,30 ~asova sastaju se Polet iz Qubi}a i Orlovac Mr~ajevci. Utakmica bi trebalo da bude odigrana na stadionu FK Borac.

GRADSKA LIGA

PARMENAC BEZ PREMCA Derbi devetog kola odigran je u Stan~i}ima, gde su se sastali Budu}nost i Zadrugar iz Dowe Trep~e. Na kraju je slavio doma}in sa 2:1. Lider Parmenac je u krajwe neizvesnoj utakmici, sa dosta muke, pobedio Kej, 2:0. Rakova je bila boqa od Poleta iz Gori~ana, 1:3. Fudbaleri Vujna su u Prislonici slavili protiv Lugova, 4:2, a ^a~ak 94 nastavio pobedni~ku seriju savladav{i Moravu iz Mojsiwa, 2:1. Strelac je na gostovawu pobedio Preme}u sa 1:2.

Mar~ete. Sudar golmana Petri} i Radanovi}a otvorio mu je nesmetani prolaz do mre`e Borca. Na ovoj utakmici fatalni Radanovi} skrivio je jedanaesterac pred sam kraj me~a. Precizan {ut ^orda{i}a pove}ava pobedu Doweg Srema u Pe}incima. Fudbaleri Borca izgubli su i u 11. kolu Prve lige Srbije od, trenutnog lidera na tabeli, lu~anske Mladosti, 0:2. Mladost je povela pred kraj prvog poluvremena, u 41. minutu, golom Golemi}a. Do 2:0 stigli su u 79. minutu. Strelac Milosavqevi}. Mladost je i daqe na vrhu tabele sa 28 bodova, dok su ^a~ani osmi (17).

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

U 12. kolu Borac ponovo igra u gostima. U nedequ u 14 ~asova sastaje se sa Teleoptikom u Zemunu.

OKRU@NA LIGA Jedanaesto kolo Backovac junajted - Slatina Jedinstvo GG - Miokovci Prijevor - Morava Katrga Goru{ica V - Napredak S Mladost P - Omladinac Z Mladost A - Ov~ar M Spartak T - Rudar B Jedinstvo K - Dowa V

SRPSKA LIGA ZAPAD 1:3 0:1 5:0 0:4 1:0 2:1 0:1 1:0

Dvanaesto kolo Subota,13,30 Slatina - Dowa Vrbava Backovac junajted - Jedinstvo GG Nedeqa, 13,30 Rudar Jedinstvo K Ov~ar - Spartak Omladinac - Mladost A Napredak - Mladost P Morava - Goru{ica Miokovci - Prijevor

DESETO KOLO Nedeqa, 13,30 Planinac - Morava Zadrugar - ^a~ak 94 Strelac - Budu}nost Lugovi - Preme}a Rakova - Vujan, 11 ~asova Kej - Polet G Parmenac slobodan

Jedanaesto kolo Sloboda - Loznica 0:0 Mladi radnik - Polet 1:0

ZONA MORAVA Jedanaesto kolo Orlovac - Rudar Kara|or|e - Polet T Sloboda - Takovo Slavija - Draga~evo

2:0 0:1 0:1 2:1

Dvanaesto kolo Polet - Trep~a Takovo - Kara|or|e Tutin - Orlovac Draga~evo - Vodoja`a

[TA PLA]ATE, A [TA DOBIJATE? Koliko su reklamirane brzine interneta razli~ite od onih koje zaista dobijate? Sigurno ste primetili da se ve}ina internet provajdera krije iza re~i “do”, kada vam nude svoje usluge- “internet do 5 Mb/s”, ili “brzina do 10 Mb/s”. U praksi, me|utim, brzina koja stvarno stigne do va{ih ra~unara je gotovo uvek ni`a od reklamirane. Za{to je to tako? Mnogo je faktora, koji uti~u na pad brzine protoka, a jedan od osnovnih je sastav samog provodnika. Bakarna `ica, koju koriste svi ADSL operatori, uzrokuje pad internet protoka u odnosu na udaqenost od centrale, pa se tako, {to je du`a bakarna veza do korisnika, brzina interneta smawuje. Tako ADSL korisnici mogu da ra~unaju na prose~nih 63,3% deklarisane brzine*, ili jednostavno govore}i, ako uzmete ADSL internet “do 5 Mb/s”, kako ka`e reklama, u proseku mo`ete da o~ekujete svega 3,16 Mb/s. Za utehu na{ih gra|ana je podatak da je daleko boqa situacija sa kablovskim internetom. Korisnici kablovskog interneta u proseku dobiju ~ak 91,4% deklarisane brzine. Ovome treba dodati da kablovski internet, zahvaqu}i naprednoj tehnologiji na kojoj po~iva, ima mogu}nost da pru`i i daleko ve}e brzine od ADSL-a. Primera radi, prema podacima Net Indexa iz oktobra ove godine, prose~na brzina interneta kod najve}ih ADSL provajdera u Srbiji ni`a je vi{e nego duplo od prose~ne brzine koju imaju korisnici najve}ih kablovskih operatora. Iz svega toga proizilazi da je kablovski internet daleko boqi izbor, pa ne ~udi {to se broj korisnika kablovskog interneta u Srbiji svake godine primetno uve}ava. Dakle, kada birate internet za va{ dom ili poslovni prostor, trebalo bi da obratite pa`wu ne samo na brzinu, ve} i na vrstu konekcije, a ne bi vam bio na odmet ni podatak da prose~na brzina interneta u Evropi iznosi 19,47 Mb/s.* *Izvor: SamKnows

Na otvarawu nove sezone fudbaleri Fontane pobedili su u Vaqevu ekipu RB sa 7:2. Iako su doma}ini poveli na po~etku utakmice, pokazalo se da je itekako prava bila odluka trenera ^a~ana Markeqi}a da poja~a presing. - @eleo bih da pohvalim celu ekipu na ~elu sa trenerom. Pokazali smo karakter, jer su posle zaostatka na poluvremenu, uspeli da preokrenu rezultat i ubedqivo dobiju utakmicu. Okre}emo se slede}em protivniku i novom gostovawu u Kragujevcu, protiv Ekonomca - ka`e kapiten Fontane Ristanovi}.

ATLETIKA

TRIJUMF SLOBODE Pro{log vikenda u Kru{evcu je zavr{ena serija RTS kroseva. Atleti~arka Slobode Katarina Sekuli} pobedila je u konkurenciji mla|ih pionirki sedmog razreda na krosevima u Po`arevcu, [apcu i Kru{evcu. U konkurenciji mla|ih pionira trijumfovao je Du-

Dvanaesto kolo [umadija - Sloboda Polet - Pobeda, nedeqa, 11 ~asova

MALI FUDBAL

UBEDQIVA POBEDA FONTANE

{an Bjelica. Na krosu u [apcu, Janko Uro{evi} je, kao pobednik memorijalne trke u~enika tre}eg i ~etvrtog razreda sredwe {kole, uz medaqu i pehar dobio i 15 hiqada dinara. - Atleti~ari su opravdali na{a o~ekivawa. Katarina je ranije bila najboqa u tr-

^ETIRI MEDAQE IZ KRU[EVCA Na krosu u Kru{evcu atleti~ari ^AAK-a osvojili su zlatnu i tri srebrne medaqe. marketing 032/342-276

ci na 600 metara u konkurenciji mla|ih pionirki, a Du{an je vice{ampion na 800 m. Na{i stariji takmi~ari, Nemawa Koji} i Bojana Kali~anin nisu u~estvovali na krosevima RTS, jer se pripremaju za nastupe na me|unarodnim mitinzima u zatvorenom - ka`e Slobodan Nixovi}, trener AK Sloboda.

Zlato je pripalo Ogwenu Nikoli}u, a srebro Jovani Xamba{evi}, Katarini Propadovi} i Teodori Tomi}. Atleti~ari ^a~anske atletske akademije osvojili su i sedam diploma za plasman me|u deset najboqih.


31

SPORT

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

KO[ARKA

NI[LIJE PRESEKLE POBEDNI^KI NIZ Posle tri uzastopne pobede, ko{arka{i Borac Mocart sporta pora`eni su u ~etvrtom kolu Ko{arka{ke lige Srbije. Doma}in je uspeo da dobije prvu ~etvrtinu i, no{en velikom podr{kom publike, poja~a tempo u drugom nastavku, ali je utakmica definitivno pripala gostima iz Ni{a. - Znali smo da nas ~eka jak me~ i zato smo od po~etka pru`ili pravi otpor, pogodili otvorene {uteve, preuzeli inicijativu i o~uvali je do kraja. Imali smo mawi pad u tre}oj ~etvrtini, ali smo sve to nadoknadili u posledwih deset minuta. Ovu pobedu posve}ujemo na{em Vitomiru Cvetkovi}u koji je imao smrtni slu~aj u po-

rodici i kapitenu Milo{u Trailovi}u. On zbog lak{e povrede nije igrao u ^a~ku izjavio je doju~era{wi igra~ BMS, sada Konstantina, Nemawa Todorovi}. - Dopustili smo da nas nadigraju u skoku, napadu i otvorenim {utevima. Znali smo od koga nam preti najve}a opasnost, ali nismo u odre|enim trenucima uspeli da sa~uvamo te igra~e. Konstantin je to znao da kazni. Okre}emo se Metalcu, da napravimo brejk i vratimo se ku}i sa bodovima - prokomentarisao je igra~ BMS Filip Dumi}. Po indeksu korisnosti u ~a~anskoj ekipi posebno su se istakle doju~era{we “Ni{lije” Ilija Cvetkovi} i Dumi}. Uz wih

NIKOLA ZA TRIJUMF U ~etvrtom kolu Druge lige ko{arka{i Mladosti su kod ku}e pobedili Napredak Maksi Ko sa 76:75 (17/19, 16/14, 17/17, 26/25). ^a~anima je pobedu doneo Nikola Ko~ovi} koji je u posledwim sekundama pogodio {ut

KO[ARKA

POBEDNI^KA SERIJA GORANOVOG PAOKA

Borac Mocart sport - Konstantin

69:81 (23/21, 7/14, 21:23, 18/23)

dvojicu dobar je bio i Aco Mandi} koji je sakupio 17 indeksnih poena. Priliku za popravni i novi trijumf na gostovawu Borac Mocart sport ima ve} sutra, na utakmici petog kola u Vaqevu. - Analizirali smo igru protiv Konstantin i ukazali jedni drugima na gre{ke. Bi}e jo{ poraza u prvenstvu, ali kopka na~in na koji smo izgubili, posle sjajne igre protiv Slobode i kapitalne pobede nad Vojvodinom u Novom Sadu. Nismo bili dovoqno anga`ovani svih 40 minuta i imali smo pogre{an pristup protiv tima koji je bio vrlo motivisan i dobro otvorio utakmicu. Dovoqno govori podatak da su oni u {utu za tri poena imali u~inak od 42 odsto. Ali, idemo daqe. Okre}emo se Metalcu, ekipi koja je do sada imala dve pobede i dva poraza. Mi imamo boqi rezultatski skor i sigurno je da }e oni biti izuzetno mo-

za tri poena. Naredni protivnik Mladosti je Vojvodina iz Novog Sada. @elezni~ar je zabele`io jo{ jednu pobedu u sezoni. Savladao je Slogu u Po`egi, 70:74. Naredno kolo Druge lige Zapad @ele igra kod ku}e. U nedequ, u 18 ~asova, do~ekuje Zlatibor iz ^ajetine. Utakmica }e biti odigra-

tivisani za tu utakmicu. Metalac je te{ko dobiti u Vaqevu, kvalitetan su sastav i sigurno imaju ambicije da i ove sezone igraju u Super ligi. O~ekujem da i mi odigramo kao protiv Vojvodine i Slobode i do|emo do drugog brejka u sezoni - ka`e trener Borac Mocart sporta Ra{ko Boji}. Pro{log vikenda izgubili su i kadeti BMS. Wih je kod ku}e nadigrao novosadski Sports World sa 59:68 (19/16, 11/18, 12/16, 17/18). Z. J.

na u sali Prehrambeno-ugostiteqske {kole. Trijumfovali su i na{i timovi Druge lige Zapad. ^a basket tim je savladao {aba~ki MO15, 102:69, a ^a~ak 94 ariqski Klik, 79:93. U ~etvrtom kolu ^a~ak 94 do~ekuje Loznicu, a ^a basket tim gostuje Studentu.

marketing 032/342-276

Gr~ki Paok, za koga od letos igra i ko{arka{ iz ^a~ka Goran Vu~i}evi}, otvorio je sezonu sa ~etiri uzastopne pobede, po dve u prvenstvu i Evrokupu. Rezultati napornih priprema i velikog broja odigranih kontrolnih utakmica nisu izostali, iako ekipa igra i sredom i subotom. - U gr~kom prvenstvu pretendujemo na jedno od prva ~etiri mesta. Znamo da su Panatinaikos i Olimpijakos bez premca, a to im omogu}avaju i buxeti. “Te{ki” su oko 20 miliona evra. U Evrokupu su sve grupe dobre, nema lakih protivnika - ka`e Goran. Do skoro igra~ ~a~anske Mladosti, Goran je ko{arkom po~eo da se bavi u 12. godini. Na nagovor drugara iz detiwstva po~eo je najpre da trenira u Borcu, klubu u kome je nastupao za sve mla|e selekcije i potpisao prvi profesionalni ugovor. - U Borcu, mom voqenom klubu, u igru me uveo trener Miroslav Mili}, ~ovek kome dugujem najve}u zahvalnost za sve {to sam do sada postigao. Nakon dve sezone,

odlazim u KK Mladost. U Mladosti sam igrao tri godine i bio kapiten tima koga predvodi odli~an trener Vladimir Zlatanovi}. Usledio je poziv Paoka i legende kluba Bana Prelevi}a. Prihvatio sam bez razmi{qawa, jer znam da je to veliki korak i sjajna odsko~na daska za moju daqu karijeru. Paok je tim sa dugom tradicijom, fantasti~nim rezultatima i izuzetnim navija~ima smatra Goran. Z. J.

TENIS

IVANA OSVOJILA OSAKU ^a~anka Ivana Jorovi} (16) pobednik je ITF turnira, A kategorije, koji je ovih dana odr`an u Osaki. Ivana se takmi~ila u konkurenciji do 18 godina i {est puta trijumfovala bez izgubqenog seta. U ~etvrtfinalu je bila boqa od Australijanke Hon. Wu je savladala sa 6:1, 6:4, a u polufinalu je nadigrala Amerikanku Stefanson, 6:2, 6:1. Turnir je osvojila pobediv{i u zavr{nici devetu igra~icu sveta, Ruskiwu Flink (6:1, 6:4).

RADE PONOVO NA TRONU SVETA

PODIGAO 280 KILOGRAMA Gorwomilanov~anin Rade Savi}, od nedavno stanovnik Smedereva, dvostruki svetski {ampion u dizawu tereta u ben~ presu osvojio je drugo mesto na Svetskom prvenstvu u Pragu. On je u apsolutnoj kategoriji, u konkurenciji od 250 takmi~ara, podigao 280 kilograma, deset mawe od od svetskog rekorda koji dr`i ve} tre}u godinu.

- U~estvovala sam na jednom od najve}ih turnira. Organizacija je bila na svetskom nivou, odu{evqena sam prijemom i naro~ito pobedom koja }e mi dati snagu za ono {to me o~ekuje. Veliku zahvalnost dugujem trenerima Marku \okovi}u i Vuku Tapu{kovi}u - izjavila je Ivana za Mocart sport. Posle pobede u Japanu, Ivana je me|u deset najboqih juniorki sveta, a trenutno zauzima 858. mesto u seniorskoj konkurenciji. Uskoro je

Ivana sa trenerom Markom \okovi}em

o~ekuju dva fju~ers turnira u Egiptu. Z. J.

[AH

PRVI MEMORIJAL VLADANU TO[I]U U znak se}awa na velikog qubiteqa vite{ke igre, jednog od doajena ~a~anskog {aha i nosioca titule prvokategornik, [ahovski klub Borac i porodica To{i} organizovali su prvi Memorijalni turnir “Vladan To{i}”. Turnir je na Svetu Petku odr`an u lokalu Miloja Mikana Krqanca, jednog od retkih mecena {ahovskog sporta. Takmi~ilo se 35 igra~a iz ^a~ka, Lu~ana i Gu~e po fide pravilima ubrzanog {aha, pet minuta po igra~u za partiju, kompjutersko parovawe takmi~arskog sistema [vajacarac, a odigrano je 13 kola. Sudio je republi~ki sudija Zoran Ili}.

Osvaja~ima prva tri mesta pripali su pehari, dok je sedam specijalnih nagrada uzeli najsre}niji {ahisti ~iji su brojevi izvu~eni na lutriji. Pobedio je Stevan Mirkovi}, od skora najmla|i fide majstor, drugi je bio majstorski kandidat Leonardo Gavrilovi} i tre}i Dragan Bodi}, tako|e fide majstor. Po zvawima takmi~ara, turnir je bio izuzetno jak, borilo se 12 majstorskih kandidata, {est fide majstora i jedan velemajstor. Na prvenstvu Srbije, koje je sredinom oktobra odr`ano u Vrwa~koj Bawi, [ahovski klub Borac osvojio je tre}e mesto. Z. J.


32

OGLASI

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

AGENCIJA www.stannekretnine.rs

NEKRETNINE

HITNO! PRODAJEM TROSOBAN, RENOVIRAN STAN U CENTRU, 3. SPRAT. CENA 38.000 E

P-20 m2, ul. Nemawina , 6. sprat, CG, klima, renoviran. Cena 17.000 eura P-25 m2, Alvaxinica, 1. sprat, TA. Cena 16.000 eura P-26 m2, Qubi} Kej, 3. sprat TA, name{ten. Cena 16.000 eura P-26 m2, nova, centar, 3. sprat, terasa, CG, lift. Cena 23.000 eura sa PDVom P-26 m2, Vojni odsek, 1. sprat, EG, terasa. Cena 21.000 eura P-29 m2, nova, Avenija 2, 3. sprat, CG, terasa, lift. Cena 22.000 eura P-30 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa. Cena 25.000 eura P-33 m2, centar, sa spav. sobom, 4. sprat CG, ostaje deo name{taja. Cena 28.000 eura P-34 m2, centar, 1. sprat, CG, pogodan za poslovni prostor. Cena 24.000 eura P-38 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 21.000 eura P-38 m2, Qubi} kej, VP, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 24.000 eura P-38 m2, nov, centar, 1. sprat, sa spav. sobom, CG, terasa. Cena 36.000 eura sa PDV-om P-40 m2, centar, 4. sprat, CG, sa spav. sobom, pogled na {etali{te, name{ten, renoviran. Cena 33.000 eura GARSOWERA Beograd, ul. Gospodara Vu~i}a, 1. sprat, cg, pogodna za poslovni prostor. Cena 45.000 eura. P-44 m2, Hotel Morava, 4. sprat, CG, terasa. Cena 25.000 eura P-46 m2, Hotel Morava, 5. sprat, CG. Cena 28.000 eura P-46 m2, nov, Obili}eva, pogodan za poslovni prostor. Cena 35.000 eura P-45 m2, Nemawina, 2. sprat, CG, komplet renoviran. Cena 30.000 eura P-46 m2, Avenija 1, VP, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 28.000 eura P-48 m2, centar, 4. sprat, CG, terasa. Cena 33.000 eura P-48 m2, Alvaxinica, 4. sprat, CG, terasa, lift. Cena 32.000 eura P-45 m2 + 13 m2, Nemawina, dupleks, 5. sprat, lift, CG. Cena 30.000 eura P-47 m2, Beograd, blizu Vukovog spomenika, 4. sprat, sa gara`om u zgradi, sa name{tajem. Cena 90.000 eura P-49 m2, Avenija 2, 4. sprat, lift, CG, zgrada od fasadne cigle, name{ten. Cena 32.000 eura P-49 m2, Kej, zgrada od

fasadne cigle, CG, podrum. Cena 29.000 eura P-50 m2, Hotel Morava, 1. sprat, TA. Cena 26.000 eura P-52 m2, Qubi} kej, 3. sprat, TA, terasa. Cena 28.000 eura P-52 m2, Qubi} kej, noviji, sa dve spav. sobe, CG, lift, terasa. Cena 28.000 eura P-54 m2, centar, kod Dezerta, 1. sprat, CG, terasa, pogodan za poslovni prostor. Cena 38.000 eura P-58 m2, Qubi} kej, 6. sprat, lift, CG, terasa, pogled na Moravu. Cena 32.000 eura P-58 m2, Hotel Morava, prvi sprat, CG, terasa, lift. Cena 32.000 eura P-59 m2, Beograd, ul. Vojvode Vlahovi}, nov, trosoban, terasa. Cena 50.000 sa PDV-om. P-60 m2, kod Medicinske {kole, 1. sprat, TA, terasa. Cena 36.000 eura P-62 m2, noviji, Obili}eva, CG, terasa. Cena 40.000 eura P-66 m2, centar, 1. sprat, CG, terasa, pogodan za poslovni prostor. Cena 50.000 eura P-66 m2, Hotel Morava, 1. sprat, trosoban, CG, terasa, lift. Cena 40.000 eura P-68 m2, centar, u zgradi kod [ipada, 2. sprat, TA, terasa. Cena 40.000 eura P-68 m2, 1. sprat, gas, pogodan za poslovni prostor.Cena 40.000 eura P-69 m2, centar, blizu Po{te, gas, terasa, 1. sprat, gara`a. Cena 46.000 eura P-70 m2, Qubi} kej, 3. sprat, sa tri spav. sobe, CG, lift, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 45.000 eura P-72 m2, nov, centar, 1. sprat, CG, terasa. Cena 70.000 eura sa PDV-om P-72 m2, nov, Avenija 2, 2. sprat, sa tri spav. sobe, CG, terasa, lift. Cena 58.000 eura P-73 m2, Obili}eva, 1. sprat, CG, terasa, u odli~nom stawu. Cena 58.000 eura P-73 m2 + 6 m2 terasa, Alvaxinica, 1. sprat, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 60.000 eura P-74 m2, Alvaxinica, 1. sprat, CG, terasa, lift, zgrada od fasadne cigle. Cena 50.000 eura P-75 m2, Avenija 2, 4. sprat, dupleks, CG, terasa, zgrada od fasadne cigle. Cena 38.000 eura P-75 m2, Hotel Morava, 1. sprat, CG, terasa. Cena 47.000 eura P-75 m2, nov, kod fakulteta, 3. sprat, CG, terasa. Cena 60.000 eura P-76 m2, Hotel Morava, 5. sprat, CG, terasa, odmah useqiv. Cena 40.000 eura

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

STANOVI P-76 m2, Balkanska, 2. sprat, CG, dve terase. Cena 45.000 eura P-78 m2, Vinara, 6. sprat, lift, CG, dve terase. Cena 50.000 eura P-80 m2, Qubi} kej, 4. sprat, CG, terasa, ukwi`en. Cena 45.000 eura P-90 m2, Hotel Morava, CG, lift, terasa, gara`a. Cena 50.000 eura P-92 m2, nov, Kej, dupleks, 5. sprat, sa 5. spav. soba, CG, lift. Cena 55.000 eura sa PDV-om P-95 m2, kod Medicinske {kole, 1. sprat, dupleks, CG, terasa. Cena 80.000 eura KU]E P-60 m2 ( P+1), plac 10 ari, Pakovra}e, brvnara, dva bunara, ulaz sa asfaltnog puta, plastenik, vo}wak, fontana. Cena 18.000 eura P-70 m2, plac 4.13 ari, kod Proletera. Cena 42.000 eura P-70 m2 + 60 m2, plac 5 ari, Alvaxinica. Cena 50.000 eura P-80 m2+45 m2, plac 5 ari, centar, blizu KMN-a. Cena dogovor P-90 m2, plac 10 ari, Trbu{ani, kod kamenog mosta. Cena 28.000 eura P-92 m2, plac 5 ari, {kola Ratko Mitrovi}. Cena 45.000 eura P-98 m2, plac 2 ara , kod Bor~eve hale ili zamena za stan. Cena 45.000 eura Seosko doma}instvo, sa 7 ha zemqe u komadu, pomo}ne prostorije. Cena 28.000 eura P-105 m2 ( P+1 ), plac 2 a, Amixina. Cena 50.000 eura P-120 m2, plac 4.20 ara, blizu fakulteta. Cena dogovor P-250 m2, sa dva lokala u prizemqu, plac 8 ari na bedemu. Cena 56.000 eura LOKALI Rakova, 135 m2 sa magacinom, kod Doma. Cena 10.000 eura Viqu{a, 170 m2 sa magacinom, plac 10 ari. Cena 7.000 eura P-16 m2, centar, iza Galije. Cena 3000 e/ m2 ( dogovor ) P-18 m2, Qubi} kej. Cena 18.000 eura P-35 m2, centar, blizu pijace. Cena 60.000 eura P-49 m2, Alvaxinica. Cena 38.000 eura P-72 m2, S. Markovi}a. Cena 80.000 eura. Mogu}a podela na dva lokala od po 36 m2 sa mokrim ~vorom P-105 m2, dupleks, kod Hotel Morave. Cena 60.000 eura PLACEVI P-80 ari, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 800 e/ar P-40 ari, kod Bolnice. Cena 1000 e / ar

P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura

P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000

P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura

P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari

eura P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura P- 52 m2, Qubi}ska, 3. sprat, CG. Cena 39.000 E. P- 55 m2, Kej, 2. sprat, CG. Cena 32.000 E P- 68 m2, Bawalu~ka, 4. sprat, CG. Cena 44.000 E. P- 48 m2, Avenija 1, VP. Cena 29.000 E. P- 58 m2, Kej, 2. sprat, CG. Cena 34.000 E P- 77 m2, u`i centar, CG. Cena 42.500 E. P-42 m2, Kej, 4.sprat, CG. Cena 26.000 E P-38 m2, Nemawina, 3. sprat. Cena 22.000 E P-54 m2, Kej, CG. Cena 31.000 E P-58 m2, Qubi}ska, CG. Cena 37.000 E P-77 m2, centar, 4. sprat, CG, renoviran. Cena 42.500 E

KU]E placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

33

OGLASI

Na osnovu Re{ewa ste~ajnog sudije Privrednog suda u ^a~ku, St.br.207/2011 od 20.07.2011 godine, a u skladu sa ~lanovima 131., 132. i 133. Zakona o ste~aju ("Slu`beni glasnik Republike Srbije" broj 104/2009) i Nacionalnim standardom broj 5 Nacionalni standard o na~inu i postupku unov~ewa imovine ste~ajnog ("Slu`beni glasnik Republike Srbije" broj 13/2010), ste~ajni upravnik ste~ajnog du`nika

DOO "ULB COMPANY" u ste~aju iz Lu~ana , ul. Radni~ka bb. OGLA[AVA Prodaju imovine kao celine javnim prikupqawem ponuda

Procewena vrednost imovine nije minimalno prihvatqiva vrednost, niti je na drugi na~in obavezuju}a ili opredequju}a za ponu|a~a prilikom odre|ivawa visine ponude. Pravo na u~e{}e u postupku prodaje imaju sva pravna i fizi~ka lica koja: 1. nakon dobijawa profakture, izvr{e uplatu radi otkupa prodajne dokumentacije u iznosu od 20.000,00 dinara. Profaktura se mo`e preuzeti na adresi Agencija "ASTRA" , Ul. \or|a Toma{evi}a br.100 , ^a~ak, svakog radnog dana u periodu od 10 do 14 ~asova. Rok za otkup prodajne dokumentacije je 02. 12. 2013 god.; 2. uplate depozit na teku}i ra~un ste~ajnog du`nika br: 355-3200118082-13 kod Vojvo|anske banke AD , Novi Sad, ili polo`e neopozivu prvoklasnu bankarsku garanciju naplativu na prvi poziv, najkasnije 5 radnih dana pre odr`avawa prodaje (rok za uplatu depozita je 02. 12. 2013 godine). U slu~aju da se kao depozit polo`i prvoklasna bankarska garancija, original iste se radi provere mora dostaviti iskqu~ivo li~no ste~ajnom upravniku najkasnije 03. 12. 2013 godine do 14 ~asova. U obzir }e se uzeti samo bankarske garancije koje pristignu na nazna~enu adresu u nazna~eno vreme. 3. potpi{u izjavu o gubitku prava na povra}aj depozita. Izjava ~ini sastavni deo prodajne dokumentacije. 4. potpi{u ugovor o ~uvawu poverqivih podataka prilikom preuzimawa prodajne dokumentacije (ovaj uslov va`i samo ako je neophodno da ste~ajni upravnik u postupku prodaje otkrije poverqive informacije). Imovina se kupuje u vi|enom stawu i mo`e se razgledati nakon otkupa prodajne dokumentacije, svakim radnim danom od 10 do 14 ~asova a najkasnije 5 dana pre zakazane prodaje (uz prethodnu najavu ste~ajnom upravniku). Zatvorene ponude dostavqaju se na adresu: Agencija "ASTRA", Ul. \or|a Toma{evi}a br.100, 32000 ^a~ak. Krajwi rok za dostavqawe ponuda je 06.12.2013 godine do 11:45 ~asova. U razmatrawe }e se uzeti samo ponude u pisanoj formi, dostavqene u zape~a}enim kovertama sa naznakom ''Ponuda'' na koverti, nazivom ste~ajnog du`nika i pozivom na imovinsku celinu na koju se ponuda odnosi, a koje pristignu na nazna~enu adresu

POTREBNA DVA RADNIKA ILI DVE RADNICE ZA RAD U RESTORANU "LEONARDO"

do nazna~enog vremena. Zape~a}ena koverta treba da sadr`i: -prijavu za u~e{}e u postupku javnog prikupqawa ponuda; -potpisanu ponudu, uz navo|ewe jasno odre|enog iznosa za kupovinu predmeta prodaje; -dokaz o uplati depozita ili kopiju bankarske garancije; -potpisanu izjavu o gubitku prava na povra}aj depozita; -izvod iz registra privrednih subjekata i OP obrazac, ako se kao potencijalni kupac prijavquje pravno lice; -ovla{}ewe za zastupawe, odnosno preduzimawe konkretnih radwi u postupku prodaje (za punomo}nike); Ste~ajni upravnik ne}e razmatrati ponude koje ne sadr`e jasno odre|en iznos na koji ponuda glasi, ponude koje se pozivaju na neku drugu ponudu, ponude date pod uslovom, ponude koje se pozivaju na uslove koji nisu predvi|eni u prodajnoj dokumentaciji i oglasu, kao i ponude uz koje nije polo`en depozit u predvi|enom roku. Javno otvarawe ponuda odr`a}e se dana 06. 12. 2013 godine u 12 ~asova (15 minuta po isteku vremena za prikupqawe ponuda) na adresi: Agencija "ASTRA" , Ul. \or|a Toma{evi}a br.100, ^a~ak u prisustvu komisije za otvarawe ponuda. Pozivaju se ponu|a~i, kao i ~lanovi odbora poverilaca da prisustvuju otvarawu ponuda.Otvarawu ponuda pristupi}e se i ako ~lanovi odbora poverilaca ili neko od ponu|a~a ne prisustvuje prodaji. Ste~ajni upravnik sprovodi javno prikupqawe ponuda tako {to: 1. ~ita pravila u postupku javnog prikupqawa ponuda, 2. otvara dostavqene ponude, 3. rangira ponu|a~e prema visini dostavqenih ponuda, 4. odr`ava red na javnom prikupqawu ponuda, 5. progla{ava najboqeg ponu|a~a za kupca, ukoliko je najvi{a ponu|ena cena iznad 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje, 6. dostavqa ponudu najboqeg ponu|a~a odboru poverilaca na izja{wewe, ukoliko je ista ni`a od 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje, 7. potpisuje zapisnik. Ste~ajni upravnik je du`an da prihvati najvi{u dostavqenu ponudu, ukoliko je ista iznad 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje. Ako najvi{a dostavqena ponuda iznosi mawe od 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje, ste~ajni upravnik je du`an da pre prihvatawa takve ponude dobije saglasnost odbora poverilaca. U slu~aju da na javnom prikupqawu ponuda pobedi kupac koji je depozit obezbedio bankarskom garancijom, isti mora uplatiti iznos depozita na ra~un ste~ajnog du`nika, u roku od 2 radna dana od dana prijema obave{tewa o prihvatawu ponude, a pre potpisivawa kupoprodajnog ugovora, nakon ~ega }e mu biti vra}ena garancija; Kupoprodajni ugovor se potpisuje u roku od 3 radna dana od dana prijema obave{tewa o prihvatawu ponude. Progla{eni kupac je du`an da uplati preostali iznos kupoprodajne cene u roku od 15 dana od dana potpisivawa kupoprodajnog ugovora . Ste~ajni upravnik }e vratiti depozit svakom ponu|a~u ~ija ponuda ne bude prihva}ena, u roku od tri radna dana od dana odr`avawa javnog prikupqawa ponuda. Ponu|a~ gubi pravo na povra}aj depozita ukoliko: -ne podnese ponudu, ili podnese ponudu koja ne sadr`i obavezne elemente; -ne potpi{e kupoprodajni ugovor, ili -bude progla{en za kupca, a ne uplati kupoprodajnu cenu u predvi|enom roku i na propisani na~in. Poreze i tro{kove koji proizlaze iz zakqu~enog kupoprodajnog ugovora u celosti snosi kupac. Ovla{}eno lice: Ste~ajni upravnik, kontakt telefon:065/602-9322; 063/72-52475, 032/357-336.

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 20. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl. glasnik RS”, broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

Informacije na telefon: 069/75-33-35 JAVNOM UVIDU, PREZENTACIJI I RASPRAVI 1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora “Telekom Srbija” a.d. Beograd, za izdavawe saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta radio bazne stanice mobilne telefonije, na lokaciji “^A Dragi{e Mi{ovi} 2 (Zdravstveni centar)” - ^A64/^AU64, koji se planira u okviru kompleksa bolnice zdravstvenog centra, na k.p. br. 6640 K.O. ^a~ak, u ulici Dr Dragi{e Mi{ovi}a br. 205 u ^a~ku. 2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti javni uvid u navedenu studiju o proceni uticaja objekta na `ivotnu sredinu u prostorijama Gradske uprave za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba broj 12, svakim radnim danom od 08,00 do 12,00 ~asova, uz prisustvo predstavnika stru~ne slu`be, do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 25. 11. 2013. godine. 3. Javna prezentacija i javna rasprava o navedenoj studiji o proceni uticaja objekta na `ivotnu sredinu bi}e odr`ana dana 25. 11. 2013. godine u sali Gradskog ve}a grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 2 u ^a~ku, sa po~etkom u 11,00 ~asova. 4. Zainteresovane organizacije, organi i gra|ani mogu svoje primedbe, predloge i mi{qewa o navedenoj studiji o proceni uticaja na `ivotnu sredinu dostaviti gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 25. 11. 2013. godine NA^ELNIK UPRAVE Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh


34 PRODAJEM cerova drva za ogrev. Tel. 060/ 661-8-835 PRODAJEM balirano seno u Jablanici. Tel. 069/ 024-5-204 PRODAJEM dva tovqenika, te`ine oko 200 kg. Tel. 032/ 880-028, 064/ 160-0-876 PRODAJEM veoma kvalitetno livadsko seno u pristojnim balama. Tel. 060/ 738-1-790 PRODAJEM bale sena. Tel. 069/ 345-0-522 PRODAJEM televizor Kvadro 51 ekran. Cena 5000 dinara. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM malo kori{}en TV aparat. Povoqno. Tel. 062/ 199-1-015 PRODAJEM televizor Grundig. Cena 5.000 dinara. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-846 PRODAJEM polovan Samsung televizor, u odli~nom stawu. Povoqno. Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2-141 PRODAJEM bansek. 060/ 010-2-096 PRODAJEM dve kante bitumena. Tel. 032/ 374-125

OGLASI AUTOMOBILI - PRODAJA PRODAJEM Ford Eskort 92. godi{te, dobar, gara`iran, vlasnik 5. godina, plin, registrovan godinu dana. Tel. 064/ 183-7-109 PRODAJEM Jugo 2000 godi{te, crvena boja, u odli~nom stawu. Cena 799 eura. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Jugo Koral 1.1, 2003. godi{te u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM Jugo Koral In , 2003. godi{te. Cena 550 eura. Tel. 065/ 294-1000 PRODAJEM Fiat Punto u ekstra stawu, prvi vlasnik, kompletno opremqen, zimske gume. Tel. 062/ 188-2-820 PRODAJEM Daevoo Nexia 1.5, 1997. god, registrovan, plin atestiran, ABS, ARBG. Tel. 062/ 803-1148, 064/ 286-1-663 PRODAJEM Ladu Nivu, 2003. godi{te, registrovana do maja 2014.

god. Tel. 069/ 345-0-522 PRODAJEM Ladu Nivu 1.7, registrovana do maja 2014. Tel. 069/ 024-5-204 PRODAJEM kamion Iveco Dajs, nosivosti 5 tona, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM WV CADDY 1.6. benzin + plin, 99.god, registrovan do jula 2014. Tel. 064/ 221-1-142, 060/ 349-8-490 PRODAJEM Renault Lagunu , 2003. godi{te, 1.9. DCI karavan, u dobrom stawu, mo`e zamena. Tel. 060/ 418-3-333 PRODAJEM Opel Kadet Suzu 1.3, 89-go godi{te. Registrovana do juna 2014. godine. Tel. 060/ 036-7-820 ZAPOSLEWE POTREBAN stomatolog sa radnim iskustvom, za rad u stomatolo{koj ordinaciji. Tel. 063/ 843-4-149

SE]AWE Pre 40 dana umro je dr Milinko Radmilac, od koga su se na ^a~anskom grobqu 25. septembra oprostili porodica, rodbina i brojni prijateqi i kolege, koje je “u~io i savetovao kako da teorijska znawa iz ekonomije, posebno iz oblasti planirawa i razvoja, primene u praksi.” U svoje i wihovo ime od dr Radmilca se oprostio i Milan Grujanac: “Preminuo je izuzetan ~ovek, prijateq, gospodin, izvrstan ekonomski stru~wak i iskusan privrednik. Bio je veliki aktivista i funkcioner u Op{tini ^a~ak, ~ovek sa osobinama pravog vo|e. Wegova smrt je nenadoknadiv gubitak za sve nas, a posebno za porodicu koja }e me|u wegovim prijateqima i saradnicima imati oslonac, ne samo zbog Milinkovih zasluga, ve} i zbog toga {to se uvek zalagao za dobre i ~estite qude, porodice, kom{ije, prijateqe i saradnike.” Milinko Radmilac je ro|en 1936. godine u Vujetincima. Gimnaziju je zavr{io u Gorwem Milanovcu, na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1961. godine, a na Arhitektonskom fakultetu 1977. godine odbranio magistarsku tezu “Mesto stanovawa u urbanizaciji op{tine i grada ^a~ka”. Na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu, devet godina kasnije, odbranio je i doktorsku disertaciju “Finansirawe stambene izgradwe u SFRJ”. Kao analiti~ar planer radio je u op{tinama Lu{ci Palanka i Sanski Most (BiH), a od 1965. do 2001. godine u SO ^a~ak, kao {ef slu`be za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta, na~elnik i predsednik Komiteta za urbanizam, direktor Zavoda za dru{tveno planirawe i {ef Slu`be za razvoj privatnog preduzetni{tva. Jedno vreme bio je i asistent za predmet politi~ka ekonomija na ~a~anskom Agronomskom fakultetu. U radnoj biografiji dr Milinka Radmilca zabele`eno je i da je bio dugogodi{wi saradnik Jugoslovenskog instituta za urbanizam i stanovawe i Instituta za lokalne finansije u Hagu. Autor je vi{e ~lanaka, sedam studija i dve kwige.

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

STANOVI P-27 m2, 2.sprat, CG, centar. Cena 20.000 eura P-30 m2, 3. sprat, CG kalorimetri, Avenija 2. Cena 22.500 eura P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 22.000 eura P-34 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 20.000 eura P-32 m2, 3. sprat, CG, H. Morava. Cena 22.500 eura P-42 m2, 4. sprat, TA, kod {kole "Milica Pavlovi}". Cena 21.000 eura P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 31.000 eura P-45 m2, 2. sprat, CG, Nemawina. Cena 30.000 eura P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 37.000 eura P-53 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 31.000 eura P-54 m2, 3. sprat, TA, Bawalu~ka. Cena 29.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, D.Markovi}. Cena 35.000 eura P-57 m2, 6. sprat, cg, Avenija 2. Cena 31.000 eura P- 58 m2, 1. sprat, CG, Svetog Save. Cena 35.000 eura P-59 m2, 1. sprat, TA, Industr.zona. Cena 21.000

eura P-60 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 40.000 eura P-64 m2, 9. sprat, Alvaxinica. Cena 33.000 eura P-65 m2, 2. sprat, CGkalorimetri,kod Lukoil pumpe, nov, sa stvarima. Cena 61.000 eura P-66 m2, 7. sprat, CG, S. Save. Cena 33.000 eura P- 68 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 38.000 eura P-83 m2, 1. sprat, TA, centar. Cena 50.000 eura P-83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 63.000 eura P-90 m2, 3. sprat, CG, {etali{te. Cena 73.000 eura KU]E P-46 m2, na 12.40 ari, Prijevor. Cena 9.000 eura P- 50 m2, 6.3 ara, Kulinovci, 32.000 eura P- 60 m2, 6 ari, Avenija. Cena 35.000 eura P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko poqe. Cena 30.000 eura P-70 m2, na 34 a, Loznica. Cena 19.000 eura P-70 m2, 50 ari, Atenica. Cena 20.000 eura P-90 m2, na 4 ara, Qubi}. Cena 32.000 eura

P-68 m2, Balkanska. Cena 24.000 eura P-120 m2, 9.5 ari, kod Po{tinog magacina. Cena 40.000 eura P-120 m2, 5 ari, Qubi} P-150 m2, 2.5 ari, kod O[ "Ratko Mitrovi}". Cena 43.000 eura P-220 m2, 7 ari, Qubi}. Cena 58.000 eura P-200 m2+PK, na 18 ari, Qubi}. Cena 51.000 eura IZDAVAWE P-50 m2, 3. sprat, S. Markovi}a, noviji, nename{ten, dupleks, dve spava}e sobe, CG. Cena 140 eura P-43 m2, 7. sprat, B. Oslobo|ewa, name{ten, CG, terasa, lift, 120 eura P-68 m2, 1. sprat, {etali{te, name{ten, dvoiposoban, cg, 200 eura IMAWA 2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 17000 eura sa stvarima 2 ku}e, 1, 89 ha, Pakovra}e, 43.000 eura 180 m2, 1 ha, Ka~ulice, 16.000 eura 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pom. objekata, 30.000 eura 50 m2, 90 ari, G. Gorevnica, 26.000 eura

U nedequ 3. oktobra 2013. u 12 ~asova na ^a~anskom grobqu dava}emo PETNAESTOGODI[WI POMEN na{em dragom

DAMIRU KUJUNXI]U

Pozivamo rodbinu, kom{ije i poslovne prijateqe da zajedno sa nama posee wegov grob. Otac MILAN i sestra SARA


35

^ITUQE

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

Obave{tavamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da }emo dana 2. 11. 2013. u 11,30 ~asova na ^a~anskom grobqu davati ^ETRDESETODNEVNI POMEN

Dana 1. novembra 2013. navr{ava se PET GODINA od smrti na{e drage majke

TU@NO SE]AWE Na{oj majci i baki

CECI KOZODER RADE MILENKOVI] iz Mojsiwa 1937 - 2008 Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wu ~uvaju k}erke NADA i MILKA sa porodicama. 16571

iz Trbu{ana da}emo POLUGODI[WI POMEN u nedequ 3. novembra. Uvek voqena, nikad zaboravqena. Unuke IVANA i MAJDA i unuci OGWEN, NEMAWA, RADE i IVAN.

MI]UNU BO@OVI]U Dragi na{ Mi}une, nedostaje{ nam svakoga dana sve vi{e i vi{e. Nema re~i da ubla`i bol, nedovoqno je suza da ubla`e tugu. TVOJI NAJMILIJI: MILKA, RASTISLAV, AN\ELIJA, MAJA, MIHAELA i BORIS.

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

16565

Dana 4. novembra 2013. godine, navr{ava se GODINA DANA od smrti na{e drage

MIODRAG MATOVI] MILENCE

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI

MARE TODOROVI]

2.11.1993 - 2.11.2013.

DO SREDE

iz ^a~ka

DO 12 SATI BI]E

DVADESET GODINA je pro{lo, ali za se}awe i qubav ne postoji vreme. Dobri qudi `ive kratko, ali se dugo pamte i vole. MIRJANA i VESNA sa porodicama

OBJAVQENI

Godi{wi pomen dava}emo 2. novembra u 13 ~asova na grobqu u Miokovcima.

U PETAK

PORODICA TODOROVI] upl.

16570

U ~etvrtak 7. novembra navr{ava se 25 GODINA od kada nije sa nama na{ voqeni suprug, otac, deda i tast

TU@NO SE]AWE

RANKO PETRONIJEVI] iz Parmenca

1.11.2012.

22.1.2012.

MILIJANA JAWI]

MILENKO JAWI]

Zatvorila se kwiga va{eg `ivota. Decenijama ispisivane stranice sklopi{e se. A mi ostadosmo svako slovo da pamtimo zauvek. U srcu i mislima va{ih: sin MI[O, unuk VLADE i unuka MIMA sa porodicama.

SE]AWE 28. oktobar 2003 - 28. oktobar 2013.

MILE RAKOWAC

Mnogo je qubavi i dobrote oti{lo sa tobom, ali smo sre}ni {to smo te takvog imali. Sa ponosom te ~uvamo od zaborava. Tvoji: sin DRAGOSLAV i unuk BOGDAN

Vreme brzo prolazi ali praznina u na{im srcima i daqe ostaje sa preranim tvojim odlaskom. Oti{ao si i ostavio tugu koja ni posle toliko godina nije ni{ta mawa nego onog 7. novembra 1988. godine kada si nas zauvek napustio, i zato te se uvek rado se}amo i sa ponosom pomiwemo. TVOJI: supruga ZLATA, }erke GOCA i MILKA, unuka QIQA, unuk IVAN i zet MI]O.

SE]AWE 28. 10. 2003 - 28. 10. 2013.

MILE RAKOWAC

Deset godina je pro{lo od smrti na{eg dragog Mila. S qubavqu, po{tovawem i zahvalno{}u ~uvamo uspomenu na wega. WEGOVI NAJMILIJI: supruga OLGA, sin DRAGOSLAV i k}erka VESNA sa porodicama.

MIHAILO ^UTOVI] ^UTO

MNOGO NAM NEDOSTAJE[ ! KOM[IJE: CRNI i DEJAN sa porodicama. 16571

SE]AWE 28. oktobar 2003 - 28. oktobar 2013.

MILE RAKOWAC

Vreme prolazi ali se}awe na tebe ostaje u na{im srcima zauvek. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a neizmerna qubav ja~a od vremena i zaborava. Tvoji: unuk BOGDAN i unuka JELENA


36

^ITUQE

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

Dana 5. novembra 2013. godine, navr{avaju se DVE GODINE od smrti na{eg voqenog

SE]AWE

MILORADA KI]ANOVI]A KI]ANA

MILAN PAJOVI]

iz ^a~ka

7.11.2008 - 7.11.2013. Nema tog dana ni sata a da nisi sa nama u mislima. Te{ko je boriti se sa tugom jer ne postoje re~i utehe. Nedostaje{ nam sve vi{e i dali bi sve na ovom svetu da vreme mo`e da se vrati unazad. Zauvek ponosni na tebe supruga VERA, }erke MARIJA i MARIJANA sa porodicama.

Pro{lo je PET GODINA kako si oti{ao. Jo{ uvek si u na{im srcima. TVOJI: majka VUKOSAVA, sinovi VLADISLAV i STEFAN, supruga SNE@ANA. 16564

fak.

SE]AWE 3. 11. 2011 - 3. 11.2013.

6. 11. 2000 - 6. 11. 2013.

JASMINA

JASMINA MARI] Svaka re~ je nedovoqna i prazna da bi mogla opisati na{e dane bez Tebe Jaso. Nije nam dato da u`ivamo u sre}i {to smo je imali. Roditeqi, RU@A i STANKO

Pogledam tvoju sliku i ~ujem tvoj glas, svaki dan. Smejem se i pla~em sa tobom, svaki dan. Nosim te u srcu i osetim te, svaki dan. Vole te tvoji, ZORAN, TINA, IVAN, DORA, TA[A, MINA, EMILIO.

MIROSLAV MI]O RAJI] Uvek si u na{im mislima. Tuga za tobom nikada ne}e iz~eznuti. S qubavqu, supruga BRANKA, }erke SLA\ANA i SLAVICA, unuci NIKOLA i SEBASTIAN i zet LAKI. 16562

16561

Dana 28. oktobra 2013. navr{ilo se 13 GODINA od kako nije sa nama

MILINKO MI]O NIKETI]

MILOJKO NIKETI] 6.11.2012 - 6.11.2013.

fak.

8.11.2008 - 8.11.2013.

SRETEN NEDEQKOVI]

Pro{la je godina dana od smrti na{eg dragog Milojka. Uspomenu na wega ~uvaju unuka JELENA, unuk BOJAN, snaja MILICA i NADICA, unu~ad ANDREA, TINA, MI]O i MATEJA.

Vreme koje je pro{lo nije izbrisalo qubav i se}awe na tebe. Uvek }e{ biti u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI: MILICA, BOJAN i JELENA sa porodicom.

Sa ponosom te pomiwemo, sa tugom `ivimo. TVOJI NAJMILIJI

16565

16566

16563

28.10.2000 - 28.10.2013.


37

^ITUQE

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

Obave{tavamo rodbinu, prijateqe i poznanike da je na{ dragi i nikad pre`aqeni

LAZAR PLAZINI] LAZO prevoznik iz Guberevaca ro|en 1934. godine

Iznenada preminuo u subotu, 26. oktobra 2013. godine u 10,30 ~asova u 80-oj godini. Sahrana je obavqena u ponedeqak 28. oktobra 2013. godine, u 14 ~asova na Plazini}a grobqu u Guberevcima. O@ALO[]ENI: supruga DU[ANKA, }erke SNE@ANA, VESNA, QIQANA, IRENA i JUCA, zetovi DRAGAN, MILAN, VIDO i JANKO, unu~ad BOBAN, VESNA, ALEKSANDRA, VLADIMIR, SUZANA, MILO[, ALEKSANDAR, RADIVOJE i LAZAR, snahe MILICA i MAJA, praunuci VEQKO, MIQKO i DOBRICA. Zahvalni smo rodbini, prijateqima, kolegama, kom{ijama i dragim sugra|anima koji su kao i do sada bili sa nama.

Umro je moj dragi suprug

LAZAR PLAZINI] LAZO @iveli smo zajedno preko pet decenija. Lepi dani su pro{li a zamenili su ih dani se}awa, uspomena i tugovawa. ^uva}u te od zaborava. Supruga DU[ANKA

Opra{tamo se sa velikom tugom i bolom od na{eg voqenog i nikad pre`aqenog tate, dede i tasta

LAZARA PLAZINI]A LAZA Re~i ne mogu da opi{u na{u bol i tugu za tobom, niti da poka`u koliko nam nedostaje{. Hvala ti na qubavi i brizi koju si ose}ao prema nama. Znamo da nas nikada ne}e{ napustiti, ~ak ni sada kada si oti{ao na taj daleki put. Ve~no }emo te voleti i ~uvati u na{im srcima. Tvoji najmiliji: }erka QIQA, zet MILAN, unuka VESNICA i unuk MI[O.

Umro je na{ dragi tata, deda, pradeda i tast

LAZAR PLAZINI] LAZO

LAZAR PLAZINI] LAZO

Svaki otkucaj na{ih srca kuca i tebe radi. Zauvek }e{ `iveti pored nas. Nikada zaboravqen, nikada pre`aqen. ]erka SNE@ANA, zet DRAGAN, unuci BOBAN i VLADIMIR, snahe MILICA i MAJA, praunuci VEQKO, MIQKO i DOBRICA.

Umro je na{ dragi otac, deda i tast

LAZAR PLAZINI] LAZO

Praznina, bol i tuga su ogromni ali voqeni nikada ne umiru Tvoji: }erka IRENA, unuci RADE, LAZO i zet JANKO

Ostavio si ogroman bol i prazninu u na{im srcima. Uvek }emo te voleti i ~uvati od zaborava Tvoji: }erka VESNA, unuka SA[KA, unuk ACO i zet VIDO.

Umro je na{ dragi tata i deda

LAZAR PLAZINI] LAZO

Ni godine, ni sama ve~nost te ne}e izbrisati iz na{ih srca. Tvoje: }erka JUCA i unuka SUZANA


38

^ITUQE

Dana 1. novembra 2013. navr{ava se 49 GODINA od smrti na{eg dragog supruga i oca

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

U subotu, 2. novembra 2013. navr{ava se 40 dana od smrti

ALEKSANDAR LEKA ]IRKOVI]

VERE BABI] 1919 - 2013

DRAGUTINA KRXI]A

S qubavqu i ponosom uspomenu na wu ~uva: rodbina, kumovi i prijateqi.

iz Gorwe Gorevnice

SE]AWE 2008 - 2013 4. novembar

upl.

Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi s'ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo. Zauvek u na{im srcima. PORODICA 16539

SE]AWE

Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na tebe. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. TVOJI NAJMILIJI: supruga MILICA, k}erka GORDANA i sin DRAGOSLAV.

GORAN KOLA[INAC

16558

3. 11. 1995 - 3. 11. 2013. SE]AWE

RADOSLAV 6.11.1998 - 6.11.2013.

NADE@DA BRANISLAV 1.11.2003 - 1.11.2013. 15.4.2002 -1.11.2013. BRO]I] iz Gu~e Ako je va{ `ivot morao da stane, na{a qubav, ponos i uspomena na vas ve~ito }e trajati u nama.

JANA 11.5.1998 - 11.5.2013. ro|ena Jevremovi}

Va{ sin MI[ULA, k}erke DRAGA i MIRA, snaha BRANA, zetovi, unuci, unuke i praunuci.

An|ele, sre}o, najsjajnija zvezdo, najmilije sunce, za{to? Zar pod ovim nebom nije imalo mesta za tebe? A ti nisi mnogo tra`io, samo jedan obi~an `ivot. Ti si negde daleko, gde an|eli mirno spavaju, gde su drugi sre}ni {to te imaju. TVOJI NAJMILIJI

16556

16555

SE]AWE na drage roditeqe

Dana 4. novembra 2013. navr{ava se GODINA tuge od kada nije sa nama na{ sin i brat

NEGOVANOVI] iz Ostre Zaborav je te`i od smrti zato mi ne zaboravqamo. Ve~ito zahvalna roditeqima. ]erka MILA sa porodicom

RADOVAN TEWOVI] iz Loznice

SE]AWE 27. 10. 2012 - 27. 10. 2013. MILOSAVA MILENKO 3. 11. 2012 - 3. 11. 2013. 16. 12. 2003 - 16. 12. 2013. JAWI] iz Trnave @ive}ete zauvek u na{im srcima. ]erke MILICA i QUBICA

Vreme koje je pro{lo ne bri{e se}awe, ne ubla`uje bol i tugu samo potvr|uje gorku istinu da vi{e nisi sa nama. Od smrti postoji ne{to te`e a to je `ivot bez tebe. Najdra`i ne umiru nikada a vreme zaborava ne postoji. Po~ivaj u miru. O@ALO[]ENI: majka MARA, otac LUKA, sestre AN\A i ANDRIJANA sa porodicama

16554

16520

Dana 2. novembra navr{ava se [EST MESECI od smrti

Pet godina je od kada vi{e nije sa nama na{

DRAGOSLAVA [UKOVI]A [ORA MIJALKO DIMITRIJEVI] „VLADOVAC” S' qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na tebe. SENKA, TAWA i BOJAN sa porodicama.

MILOJE BOJOVI] 2008 - 2013

Vreme nikada ne}e izbrisati tvoju dobrotu i veliko srce gde je bilo mesta za sve nas. Bio si na{ oslonac, podr{ka i ponos. Uvek }e te ~uvati od zaborava supruga VERA, }erka DU[ICA, zet DAMQAN, unuka DRAGANA, unuci BOGDAN i ANDRIJA, bra}a MIO i DULE sa porodicama.

Pet godina praznine, tuge ali najlep{ih uspomena. Hvala ti na wima. TVOJA PORODICA

16550

16552

Poseti}emo wegov grob u nedequ 3. 11. 2013. u 13 ~asova.

16602

Dana 6. novembra navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog

U petak 8. novembra navr{ava se PET GODINA otkako nije sa nama na{

U ~etvrtak 31. oktobra navr{ilo se 40 dana od smrti mog dragog

BLAGOJA PERI[I]A Dani prolaze, tuga je sve ve}a, ti }e{ zauvek biti moja sre}a. Tvoja ZORICA

MILINKO MI]O NIKETI]

MILOJKA NIKETI]A iz Kuki}a

iz Kuki}a

upl.

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Vreme nikada ne}e izbrisati tvoj lik i veliko srce gde je bilo mesta za sve nas. Uspomenu na wega ~uvaju wegovi najmiliji: supruga MIRKA, sin MIRKO, snaja MILICA, unuka NEDA i unuk NIKOLA.

Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo. Uvek si bio i uvek }e{ biti sa nama. TVOJI: majka MIRKA, brat MIRKO, snaja MILICA, sinovica NEDA i sinovac NIKOLA.

16600

16601


39

^ITUQE

PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE

Pre DVE GODINE tiho i dostojanstveno upokojio se u Gospodu na{

1. novembra se navr{ava TU@NA GODINA od kako nas je napustila na{a voqena, hrabra i plemenita majka i baka

VASILIJE VASO (MILANA) PETROVI] 6.11.2011 - 6.11.2013. Zemqa jesmo, ostalo su sve prividi. Jedino nije privid rana koja se u no} otvara i bridi. Privid nisu jedino vode mutne o`alo{}enikovih snova i nesre}a nagove{taji; jedino privid nisu zle slutwe. Privid jedino nisu umiru}ega posledwi sati niti bezna|e i ponori koji se otvore kad ko mora u zemqu da se vrati...

QIQANA JOVANOVI]

Sa qubavqu i po{tovawem, wegovi: Supruga MIRA, }erke SLOBODANKA i MARIJANA, sestra MILA, unuci STEVAN, VASILIJE i AN\ELIJA i zet DU[AN

6. 11. 1998 - 6. 11. 2013.

Te{ko je prihvatiti da je vi{e nema. Neka wena dobrota i toplina zauvek ostane u na{im srcima i se}awu. K}erka KATARINA sa porodicom i sin MILUTIN upl.

SE]AWE Dana 27. 10. 2013. navr{ilo se PET GODINA od smrti na{eg

7. 11. 2012 - 7. 11. 2013.

TIHOMIRA DAVIDOVI]A iz Bawice 2008 - 2013

RU@ICA [OLAJI]

Porodice [OLAJI] i BARI[NIKOV

Sa qubavqu i ponosom uspomenu na wega ~uvaju: }erka MILOSTINA i sin MILOMIR sa porodicama. 16515

SE]AWE 03. 11. 2000 - 03. 11. 2013.

DAMIR KUJUNXI]

POMEN

DOBRIVOJE VELISAVQEVI]

An|ele,

Mama QIQA i sestra SARA

13. godina bez tebe - za nas ~itava ve~nost. Vole te tvoji sin ZORAN i k}erka BUBA sa porodicama.

16551

16557

Oni koji nisu sa nama, pretvoreni su u misao, a ta misao je qubav.

Pro{lo je 40 tu`nih dana od kako nije sa nama na{

Dana 24. oktobra 2013. u 86-oj godini `ivota preminula je na{a draga

MILINKO RADMILAC

MILADINKA KATANI]

dipl. ekonomista 1936 - 2013 U subotu 2. novembra u 11 ~asova dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN na ^a~anskom grobqu. Wegovi: supruga @IVKA, }erke DRAGANA i QIQANA, unuk LUKA i unuka MILICA.

iz Be~wa Sahrana je obavqena 26. oktobra na grobqu u Be~wu. O@ALO[]ENI: sin QUBISAV, k}erke NADA, DESANKA, MILICA i VESNA, sestre MA[INKA i DOBRILA, zetovi NOVICA, QUBO i ZORAN, unuci MILO[, DRAGAN, ACO, MILAN, unuke ANA, BOJANA i praunuci STEFAN i NINA.

BRATISLAV RADULOVI] BRANE 1998 - 2013

15 godina nisi sa nama. Ostavio si nam najte`i zadatak - da `ivimo bez tebe. Sledimo te u svemu {to te ~inilo onakvim kakav si bio i ~uvamo od zaborava. Tvoji: JELICA i BOBAN 16559

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.