1.3.2013.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD

www.caglas.rs

GODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 1. MART 2013. GODINE

BROJ 8

CENA 30 DIN.

SVE @IVOTNE TRAGEDIJE PORODICE VASOVI]

tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs

SADA IM JE NAJPOTREBNIJA POMO]!

strana 11.

DANAS U ^A^KU

PO^ETAK RADA SAVETOVALI[TA ZA BRAK I PORODICU

strana 3.

Iz porodi~nog albuma

U utorak

Ranke Vojvodi} Milinkovi}

Ekolo{ke takse

JP „Gradac”

Briga o qudima sa smetwama u razvoju

strana 8.

strana 20.

OTVARAWE 50. DISOVOG PROLE]A

KADA ]E strana 9. PO^ETI DA strane 12. i 13. NOVI NA^IN RADI strana 5. SE]AWE UPRAVQAWA UDAR NA USTANOVA NA LUKU JAVNIM VOJVODI]A KU]NI BUXET POVR[INAMA „ZRA^AK”?


2

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 1. MART 2013. GODINE


PETAK 1. MART 2013. GODINE

3

DRU[TVO

DANAS ]E U ^A^KU BITI OTVORENO SAVETOVALI[TE ZA BRAK I PORODICU

U PORODICI RASTU NOVI QUDI

Savetovali{te }e raditi od ponedeqka do petka, od 15 do 19 ~asova, u prostorijama na Trgu ustanka broj 1. - U okviru Savetovali{ta funkcionisa}e i SOS telefon: 032/348-283

a`alost, `ivimo u vremenu kada je sve vi{e problema u porodi~nim odnosima, a sve ve}i broj brakova se razvodi. Porodica je osnovna }elija dru{tva, pogotovu {to se u woj ra|aju deca koju treba izvesti na pravi put, da se pravilno socijalizuju, a to ne}e mo}i ako u porodici imamo disfunkcionalne odnose, ako se roditeqi dobro ne sla`u, ako postoje problemi alkoholizma ili nasiqa. Na lo{e porodi~ne odnose posebno deluju dru{tvena kriza i tranzi-

N

sleni u ovoj ustanovi poku{avaju da kroz savetodavni razgovor sa korisnicima usluga saniraju glavni problem u porodici. Ovo, u razgovoru za “^a~anski glas”, ka`e diplomirani socijalni radnik Milanka Babi}, koordinatorka Savetovali{ta za brak i porodicu, koje }e danas biti otvoreno u ^a~ku. Savetovali{te, ~ije se kancelarije nalaze se na Trgu ustanka broj 1, bi}e otvoreno radnim danom od 15 do 19 ~asova. Ova usluga Centra za socijalni rad, koju finansira Grad ^a-

Goran Javorac i Milanka Babi}

cija kroz koju prolazimo, a koja se neminovno odra`ava na porodicu, jer qudi ostaju bez posla i sredstava za `ivot. Prinu|eni su da u nekim poznijim godinama, ili na polovini svog radnog veka do|u u Centar za socijalni rad i zamole za materijalnu pomo}. Centar za socijalni rad po{tuje Zakon o socijalnoj za{titi i ostale akte koji ure|uju ovu oblast, a zapo-

~ak, potpuno je besplatna za gra|ane i bez klasi~ne administracije, a savetodavci garantuju privatnost, tajnost i poverqivost. - Smatramo da je Savetovali{te neophodno i veoma zna~ajno za grad. U okviru Savetovali{ta za brak i porodicu funkcionisa}e i Savetovali{te za predbra~ne odnose, nameweno mladima koji su

u du`im vezama i planiraju da stupe u brak. Voleli bismo da nam se mladi obrate za pomo}, da popri~amo o tome {ta donose brak i roditeqstvo i {ta zna~i biti harmoni~na porodica. Mladi qudi bi trebalo da znaju da, osim zaqubqenosti i emotivne vezanosti partnera, u brak donose i neke porodi~ne obrasce svojih primarnih porodica u kojima su odrasli. Svaki mladi ~ovek ima neka o~ekivawa od braka koja mogu da budu realna i nerealna. Zato je jako bitno da se me|u mladim qudima ostvari i adekvatna komunikacija, da razumeju jedno drugo i da znaju `eqe partnera - obja{wava Milanka Babi}, koordinatorka Savetovali{ta za brak i porodicu. BUDITE ZAJEDNO, KOMUNICIRAJTE! Kao naj~e{}e porodi~ne probleme, na{a sagovornica navodi, pre svega siroma{tvo, nerazumevawe, otu|ewe ~lanova porodice, prestanak adekvatne komunikacije. Koordinatorka Savetovali{ta podse}a da se sve {to se de{ava u dru{tvu prenosi i na porodicu, isti~u}i da je, ipak, najve}i problem nedostatak prave komunikacije me|u ~lanovima porodice: - Gde nema komunikacije, nema ni porodice. Tako|e, u porodici ~esto ima i nasiqa, koje mo`e da bude

psiholo{ko, emocionalno, ekonomsko, fizi~ko zlostavqawe, a upravo zbog nedostatka komunikacije. Veliki problem mogu biti razli~ita o~ekivawa partnera u braku. Zatim, pojedini qudi su radno anga`ovani po ~itav dan, a deca su prepu{tena srodnicima, ili institucijama. Univerzalni savet bi glasio pri~ajte {to vi{e jedni sa drugima, razgovarajte, okupqajte se za nedeqni ru~ak, poru~uje koordinatorka, napomiwu}i da

bi kasnije bili pravi gra|ani ovog dru{tva.

TRA@ITE POMO] Za potrebe Savetovali{ta dve kancelarije }e biti opremqene u zgradi na Trgu ustanka broj 1, a bi}e anga`ovani stru~waci svih profila Centra za socijalni rad: socijalni radnik, psiholog, pedagog, specijalni pedagog, pravnik. Re~ je o stru~wacima koji su edukovani i poseduju stru~na znawa i sertifikate za osetqiv rad u

SOS TELEFON 032/348-283 U prostorijama Savetovali{ta, u jednoj kancelariji }e funkcionisati i SOS telefon za pru`awe informacija, pomo}i i podr{ke gra|anima, tako|e radnim danom od 15 do 19 ~asova. Pozivom na telefon 032/348-283, gra|ani }e mo}i da zatra`e pomo} za re{avawe bilo kakvog problema koji imaju u porodici. Ukoliko neko ne mo`e da do|e, spre~en je ili mu je neprijatno, putem telefona }e mo}i da ~uje informaciju koja ga interesuje. U zavisnosti od problema, stru~waci Centra za socijalni rad }e korisnika uputiti u adekvatnu instituciju (zdravstva, tu`ila{tva, policije).

su uvek najvi{e ugro`eni najslabiji ~lanovi dru{tva, a to su deca: - Budite zajedno! Saslu{ajte jedni druge. I decu treba saslu{ati, {ta ona `ele, {ta pri~aju. Ne moraju se sve wihove `eqe ni ispuniti, jer deca znaju da budu nerealna, ali mnogo zna~i kada roditeq ~uje dete. Decu morate uva`iti kao ~lanove porodice i dru{tva. Ciq Savetovali{ta je upravo da oja~amo na{e porodice. Kada ima razumevawa i porodi~ni odnosi }e biti boqi. Porodica je jako bitna, ba{ zato {to u woj rastu novi qudi, deca koja treba da se pravilno socijalizuju, da nau~e prave vrednosti, da

Savetovali{tu za brak i porodicu, ka`e Goran Javorac, sociolog iz Centra za socijalni rad. - Trenutno ne}emo raditi grupni tretman sa korisnicima, zbog nedostatka finansijskih sredstava i prostora za ve}i broj korisnika, odnosno grupu. Tretman sa grupnim korisnicima je planiran za narednu godinu, kada }e Savetovali{te za brak i porodicu, u okviru koga je i SOS telefon, mo}i da organizuje celodnevni rad, a ne samo popodnevni. Neophodno je da se opremi i posebna prostorija gde bi se radio tretman sa po~iniocima krivi~nih dela, kao i za realizovawe drugih so-

cio-edukativnih radionica za bilo koje strukture korisnika (porodice bez ili sa decom, koje imaju problema u bra~nom funkcionisawu, samohrani roditeqi koji imaju problema u komunikaciji sa decom). Tako|e, u ovom trenutku, Savetovali{te ne mo`e pru`ati regionalnu uslugu, jer ona podrazumeva da korisnik sa drugih teritorija, gradova i op{tina, plati oko 1.200 dinara po satu. Kada po~nemo sa ozbiqnim tretmanskim radom, posta}emo i Savetovali{te regionalnog tipa i tada }emo pru`ati usluge i gra|anima iz susednih gradovima i op{tina - ka`e Goran Javorac. Za ovu godinu su izdvojena sredstva od 1.940.000 dinara, od ~ega je 140.000 planirano za opremawe prostorija, dok je 1.800.000 predvi|eno za funkcionisawe Savetovali{ta i anga`ovawe 11 stru~waka. Zaposleni u Centru za socijalni rad zahvalni su lokalnoj samoupravi {to je imala sluha i prepoznala potrebu i zna~aj Savetovali{ta za grad, jer izve{taji ove ustanove pokazuju da je broj sklopqenih brakova posledwe tri-~etiri godine u opadawu, a broj poreme}enih porodi~nih odnosa i razvoda se ne smawuje. ^ak je pove}an i broj disfunkcionalnih porodica. - Ovo je pionirski korak u savetodavnom i preventivnom radu sa porodicom. Neophodno je da se ona osna`i. Porodica, pored toga {to mora da razgovara o problemu, ne treba da se ustru~ava da potra`i pomo} stru~waka - nagla{ava Goran Javorac. N. R.

IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti} PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi}

032/377-108

tel: 032/342- 276,

032/ 344-772

redakcija@cacanskiglas.rs

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


4

POLITIKA

PETAK 1. MART 2013. GODINE

NA SEDNICI OKRU@NOG ODBORA SNS ANALIZIRAN RAD STRANA^KIH ORGANA U LOKALNOJ VLASTI

GRADSKI ODBOR JE LEGITIMAN

osle du`e vremena, u ponedeqak je odr`ana sednica Okru`nog odbora SNS, na kojoj je analiziran rad strana~kih organa i predstavnika ove partije u lokalnoj vlasti posle izbora. Kako je posle sastanka, na KZN novinare informisao Radenko Lukovi}, predsednik Gradskog i predsedavaju}i Okru`nog odobra, Glavni odbor SNS je 18. januara doneo statut i pravilnike, koji su, pored ostalog, “ukinuli” funkciju predsednika odbora okruga, jer je oceweno da su oni bili “najslabija karika, koji su, bave}i se li~nim pozicionirawem u vrhu stranke, umawili wene rezulatte na lokalnom nivou.” Ingerencije

P

OO nisu promewene, ali }e oni, umesto predsednika, imati predsedavaju}e i konkretno na nivou Moravi~kog okruga tu funkciju }e obavqati Radenko Lukovi}. ^lanovi Izvr{nog odbora Bojan Ili} i Goran Aksovi}, zadu`eni za stranku u ovom okrugu, nedavno su boravili u ^a~ku, naglasio je Lukovi}, i “stavili ta~ku” na teze i brojne dezinformacije u javnosti da je GO i mesnim odborima u ^a~ku istekao mandat, te da oni nisu legitimni. Gradski odbor je legitiman i zadu`en je da obavi pripreme i organizuje strana~ke izbore, koji }e najverovatnije biti zavr{eni u aprilu. Osim radom omladine i pojedinih

saveta, ne mo`emo biti zadovoqni ostalim strana~kim aktivnostima, kriti~ki se Lukovi} osvrnuo na dosada{wi u~inak ~a~anskih napredwaka, podsetiv{i da SNS, sa NS, SPS i URS, participira u lokalnoj vlasti i da su weni predstavnici postali prepoznatqivi po velikoj energiji i trudu ulo`enim tokom kreirawa doma}inskog, razvojnog i stabilnog gradskog buxeta i da u Gradu bude stvoren povoqniji privredni ambijent. Predsednik GO je konstatovao i da je “nesporno da je izme|u GO i odborni~ke grupe ove starnke u lokalnoj Skup{tini bilo izvesnog nesaglasja”, ali da su nesporazumi prevazi|eni.

Op{tinski odbor SNS u Lu~anima je uspeo da u ovu stranku integri{e Pokret za razvoj Draga~eva sa 12 odbornika, tako da sada sa svojih ~etiri, ima 16. Za samo mesec dana broj ~lanova je utrostru~en, stranka podmla|ena i kadrovski oja~ana, rekao je predsednik OO Damqan Dramli}. On je najavio da }e Op{tinski odbor zatra`iti od IO da raspusti stari saziv, postavi poverenika i da stranka u Lu~anima prakti~no krene od nule i u svih 48 mesnih odobra raspi{e izbore. Nakon izbora strana~kih organa, SNS }e konstituisati odborni~ki klub i zatra`iti da u Op{tini Lu~ani bude prekomponovana vlast, u kojoj }e napredwaci preuzeti deo odgovornosti. Ova stranka je u Ivawici osvojila 19 odsto glasova i na osnovu toga dobili mesto zamenika predsednika Op{tine i preuzela odgovornost za funkcionisawe dva javna preduze}a, rekao je prvi ~ovek SNS Raco Sekuli}, istakav{i da u radu ovog OO nije bilo zastoja i da su u toku pripreme za sprovo|ewe strana~kih izbora na osnovu novog statuta i

p r a v i l n i k a . Gorwomilanova~ki napredwaci su inicirali razgovore o prekomponovawu vlasti, koju u ovoj op{tini ~ine SPS, URS i DS, `ele}i da preuzmu odgovornost za vo|ewe odre-

|enih resora. Oni su uspe{no zavr{eni, ocenio je Dejan Kova~evi}, predsednik OO, i dodao da }e ovih dana od Izvr{nog odbora stranke biti zatra`ena saglasnost za ulazak SNS u lokalnu vlast. M.N.

SAOP[TEWE ZA JAVNOST GO SNS Gradski odbor Srpske napredne stranke ^a~ak je u utorak na odr`anoj sednici, kojoj je od 94 ~lana prisustvovalo 65, doneo nekoliko va`nih odluka, bitnih za organizaciju predstoje}ih strana~kih izbora. Doneta je odluka o lokalnoj organizaciji stranke, po kojoj }e mesni odbori ubudu}e biti organizovani iskqu~ivo na nivou mesnih zajednica i bi}e ih ukupno 69. ^lanovi Gradskog odbora su se saglasili da se Izvr{nom odboru SNS uputi dopis, kojim se tra`i da se da saglasnost za otpo~iwawe izbornih aktivnosti na nivou ^a~ka. Procena je da bi sve pripremne radwe, odnosno izbor predsednika mesnih odbora, delegata i predsednika saveta, trebalo da budu zavr{ene u naredna dva meseca, kako bi izborna Sku{tina bila odr`ana po~etkom maja. Sve odluke su donete uz samo jedan uzdr`an glas. Gradski i op{tinski odbori SNS na nivou cele Srbije su obave{teni od Izvr{nog odbora da rukovodiocima kojima su u skladu sa Statutom i pravilnici istekli mandati, do odr`avawa izbora funkcioni{u u statusu vr{ioca du`nosti. Sva ovla{}ewa i nadle`nosti koje imaju izabrani rukovodioci strana~kih organa odnose se i na vr{ioce du`nosti, stoji u obave{tewu. v.d. predsednika Saveta za medije Gradskog odbora SNS ^a~ak Aleksandar Maksimovi}

DRU[TVO SRPSKO - RUSKOG PRIJATEQSTVA UGOSTILO VINOGRADARE I VINARE IZ TRSTENIKA

PREDSEDNIK GO DS DMITAR POPOVI] PODNEO OSTAVKU

ZA BOQI PLASMAN DOMA]IH VINA NE @ELE DA BUDU NELEGITIMNI S

aradwa izme|u Dru{tva srpsko - ruskog prijateqstva i Skup{tine op{tine Trstenik, po~ela je na inicijativu ove op{tine na Dan vinogradara i vinara Sveti Trifun, kada su predstavnici Dru{tva bili gosti Trstenika, gde su se upoznali sa tamo{wim prizvo|a~ima vina. Zatim je u sredu usledila uzvratna poseta vinogradara i vinara Trstenika, kraja tradicionalno poznatog po dobrom vinu. Prezentacija i degustacija vina, ali i kalemove loze i ostalih proizvoda od gro`|a organizovana je u restoranu “^olak”. Predsednik Dru{tva srpsko - ruskog prijateqstva Dragan Logvinov smatra da je ova saradwa vrlo bitna kako bi se ostvario izvoz na{eg vina na rusko i belorusko tr`i{te. - Srbija ima mnogo dobra i kvalitetna vina.

Treba da reklamiramo na{ proizvod, a ne da uvozimo i kupujemo tu|i - rekao je Logvinov. Predsednik Skup{tine op{tine Trstenik Mili} Pavlovi} smatra da }e ovaj vid saradwe doprineti tome da se vina iz trsteni~kog kraja {to boqe plasiraju na srpskom, ali i na stranom tr`i{tu. - Trsteni~ki kraj je poznat po proizvodwi vina i sadnog materijala. To je

tradicija stara 150 godina. U staroj Jugoslaviji je oko 40 miliona sadnica izvo`eno za sovjetsko tr`i{te iz na{eg kraja. Sve je to sada u daleko mawem obimu. Iako na{i proizvo|a~i imaju dobra i kvalitetna vina, jo{ uvek proizvodwa nije dovoqno razvijena da zadovoqi veliko tr`i{te. Lokalna samouprava Trstenika je ove godine prvi put odvojila sredstva za pomo} poqo-

privredi, koja nisu velika, ali su ipak zna~ajna. Dava}emo subvencije proizvo|a~ima za zasad vinograda i proizvodwu vina - rekao je Pavlovi}. ^a~anskom tr`i{tu su se na ovoj prezentaciji predstavili ~lanovi trsteni~kog Udru`ewa vinara i vinogradara “Sveti Trifun” me|u kojima je bio i Zoran Mirkovi} iz sela Riqac, vlasnik porodi~ne vinarije “Vinska riznica”. - Imamo oko tri hektara svojih vinograda i svo gro`|e pretvaramo u vino. U posledwe vreme dr`ava dosta subvencioni{e nove zasade vinograda, {to je dalo izuzetne rezultate u na{em kraju, jer je vinogradarstvo gotovo zamrlo. Sada je situacija malo boqa. Mi smo izrazito vinogradarski kraj i samo od toga mo`emo da `ivimo rekao je Mirkovi}. I. M.

u~e je Izvr{ni odbor Demokratske stranke trebalo da raspusti Gradski odbor u ^a~ku i postavi poverenika, jer je predsednik GO Dmitar Popovi} podneo ostavku, iskqu~ivo zbog toga da bi, kako je rekao u izjavi za "^a~anski glas", ubrzao izborni proces u stranci, s obzirom na to da i wemu i GO mandat isti~e 9. aprila: - Posle raspu{tawa oko 40 odbora DS u Srbiji, prakti~no je stavqena zabrana na raspisivawe lokalnih strana~kih izbora. Po{to ni ja, ni odbor ne `elimo da od aprila radimo nelegitimno, podneo sam ostavku i Izvr{ni odbor takore}i stavio pred svr{en ~in. Ovo je bio jedini na~in da IO raspusti Gradski odbor i postavi poverenika koji }e organizovati i sprovesti izbore u stranci. O~ekujemo da oni na svim nivoima budu

J

zavr{eni do kraja aprila. Popovi} napomiwe da wegova ostavka nema, kako se u javnosti ve} spekuli{e, "nikakve veze sa cepawem stranke i formirawem novog poslani~kog kluba na ~elu sa Du{anom Petrovi}em." On ka`e i da }e od podr{ke mesnih odobra zavisiti wegova odluka o eventualno ponovnoj kandidaturi za mesto prvog ~oveka ~a~anskih demokrata, ali smatra i da bi funkciju predsednika GO DS trebalo da preuzme neko od mla|ih qudi u stranci. Sutra }e biti odr`ani izbori u Okru`nom odboru DS, na ~ijem ~elu je u posledwa dva mandata bio dr Slobodan \uki}, najavio je Popovi}. Za predsednika Odbora Moravi~kog okruga, ~a~anske demokrate su predlo`ile Darka Domanovi}a, na~elnika Moravi~kog upravnog okruga. M.N.


PETAK 1. MART 2013. GODINE

5

GRAD

GRADSKA UPRAVA ZA LOKALNU PORESKU ADMINISTRACIJU POZIVA GRA\ANE DA DO 15. MARTA PODNESU PRIJAVE ZA UTVR\IVAWE NAKNADE ZA ZA[TITU I UNAPRE\EWE @IVOTNE SREDINE Na osnovu odluke Skup{tine Grada od 8. jula 2010. godine, gra|ani korisnici usluga izno{ewa sme}a, uz ra~une JKP “Komunalac”, pla}ali su i naknadu za za{titu i unapre|ewe `ivotne sredine. Od ove godine taj posao pre{ao je u nadle`nost Gradske uprave za lokalnu poresku administraciju, koja je uputila poziv obveznicima da joj do 15. marta dostave prijave, na osnovu kojih }e biti obra~unata ova zadu`ewa. U protivnom, re{ewa o ovom starom novom nametu na istawene porodi~ne buxete, bi}e ura|ena kori{}ewem podataka iz re{ewa o porezu na imovinu, ili onih koje na terenu dobije inspekcijska kontrola. bveznici pla}awa naknade za za{titu i unapre|ewe `ivotne sredine su vlasnici i zakupci stambenog i poslovnog prostora, podse}a Du{ko Savkovi}, na~elnik Gradske uprave za lokalnu poresku administraciju: - Ovaj posao trebalo je, kako je i predvi|eno u ~lanu 12 skup{tinske odluke, da obavqa JKP “Komunalac”, sve dok GU za lokalnu poresku administraciju ne bude tehni~ki i kadrovski za wega osposobqena. Ukoliko to ne bude u~iweno, te{ko }emo, i

O

STARI - NOVI NAMET NA OSIROMA[ENE BUXETE uz maksimalno anga`ovawe 13 stalno zaposlenih i 13 privremeno anga`ovanih radnika, uspeti da donesemo oko 30.000 novih re{ewa i da re{avamo eventualne `albe, na koje obveznici imaju pravo po Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji. ^im dobijemo prijave i potpi{emo ugovor sa Po{tom, izvr{i}emo razrez za ovu godinu. Odlukom su predvi|ene i kaznene odredbe, tako da fizi~ka lica koja ne podnesu prijavu resornoj GU, mogu biti ka`wena nov~anom kaznom u iznosu od 2.500 do 75.000 dinara, a preduzetnici od 5.000 do 250.000 dinara. Za pravna lica koja ne podnesu prijavu za obra~un ove naknade, pak, predvi|ena je nov~ana kazna od 50 hiqada do milion dinara. Na~elnik Savkovi} napomi-

Du{ko Savkovi}, na~elnik Gradske uprave za lokalnu poresku administraciju

70 STANOVA, A 30 OBVEZNIKA Gradska uprava za lokalnu poresku administraciju je od Republi~ke poreske uprave preuzela oko 40.000 re{ewa, i za protekle tri godine registrovala skoro 30 hiqada novih obveznika poreza na imovinu. Ti podaci se, me|utim, stalno mewaju, zbog ~ega poreski inspektori svakodnevno “pe{ke” kontroli{u pravo stawe na terenu, na kome je, primera radi, od 70 stanara u jednom soliteru, samo 30 zadu`eno porezom na imovinu. Re{ewa o ovogodi{wem zadu`ewu bi}e upu}ena gra|anima, nakon {to poreska uprava dobije zvani~ne statisti~ke podatke o tr`i{noj vrednosti nekretnina u pro{loj godini, na osnovu koje se razrezuje porez na ku}e, stanove, poslovni prostor... Bez obzira na to, obveznici mogu da plate ra~une za prvi i drugi kvartal ove godine na osnovu pro{logodi{wih re{ewa, apeluje na~elnik Savkovi}.

we da se visina naknade utvr|uje mese~no, prema povr{ini stambenog, odnosno poslovnog prostora, da se obra~un vr{i na godi{wem nivou i obaveze pla}aju u jednakim tromese~nim ratama, u roku od 45 dana, od po~etka tromese~ja. Na nedavnoj sednici Gradskog ve}a izmewen je i dopuwen ~lan 7 odluke, na osnovu koje je pro{iren spisak obveznika koji su oslobo|eni obaveze pla}awa naknade za ekologiju. Osim korisnika socijalne pomo}i i udru`ewa osoba sa invaliditetom, ekolo{ku taksu ne}e pla}ati ni dr`avni organi, jedinice lokalne samouprave, javne slu`be ~iji se materijalni tro{kovi finansiraju iz buxeta Grada, osnovne i sredwe {kole, ustanove socijalne i zdravstvene za{tite i preduzetnici koji obavqaju delatnost u oblasti starih zanata. Sredstva koja budu upla}ena od ove naknade predstavqa}e prihod buxeta i direktno }e biti usmeravana u buxetski fond za za{titu `ivotne sredine i namenski kori{}ena prema usvojenom programu, ka`e Savkovi} i imaju}i u vidu dosada{we pokazateqe, prognozira da }e po ovom osnovu u gradskoj kasi biti obezbe|eno skoro 20 M. N. miliona dinara.

GENETSKI IN@EWERING JE POTENCIJALNO ORU@JE, KA@E PROF. DR MIODRAG PANTELI]

GODI[WE OD GLADI UMIRE 20 MILIONA STANOVNIKA bog nedostaka hrane, u svetu godi{we od gladi umire oko 20 miliona stanovnika, a prema podacima FAO samo u 37 zemaqa sveta ima vi{e od milijardu i 100 miliona gladnih. Upravo u borbi da se svet prehrani, sve vi{e se koristi biotehnologija (genetski in`ewering), koja, kako upozoravaju eksperti OUN, zbog rizika po zdravqe qudi i opasnosti po prirodnu sredinu, predstavqa potencijalno oru`je, podse}a prof. dr Miodrag Panteli}, podr`avaju}i nedavnu odluku lokalne Skup{tine da donese Deklaraciju protiv upotrebe GMO (genetski modifikovanih organizama): - Biotehnologija nosi i rizik od unakrsne polina-

Z

cije biqaka koja bi naru{ila ravnote`u ekosistema, dovela do agresivnog {irewa nekih vrsta biqaka otpornih na bolesti, na {tetu drugih. U tom slu~aju tradicionalne kulture bi nestale, a zamenio bi ih mali broj genetski modifikovanih kultura. Genetski modifikovani organizmi sadr`e gen, ili gene otporne na bolesti, pove}avaju nutritivnu vrednost hrane i prinose biqnih kultura. Genetski modifikovani proizvodi su oni kod kojih je izmewen deo genetskog materijala, odnosno DNK koji je prenosilac naslednih osobina obja{wava profesor Panteli}, nagla{avaju}i da se u ovom procesu najpre krenulo od ni`ih organizama, bakterija i virusa, da bi

istra`iva~i pre{li na biqke i na kraju na `ivotiwe i ~oveka. Naj~e{}i proizvodi izlo`eni genetskoj modifikaciji, podse}a on, su soja, kukuruz, krompir, repica, pirina~, paradajz i paprika: “Presa|ivawem, na primer, gena koji uti~e na ve-

li~inu, mogu se dobiti mnogo ve}e biqke, ili krupniji i sla|i plodovi nego {to bi bili u normalnim uslovima. Wihova otpornost na insekte postignuta je usa|ivawem gena za proizvodwu toksina iz bakterije Bacillus thuringiensis.”

Posledice upotrebe GM hrane mogu biti brojne, po~ev od pojave alergije kod lica koja je konzumiraju, do razli~itih toksi~nih dejstava, upozorava dr Miodrag Panteli}: “Bitno je napomenuti da se genetski modifikovan materijal koji se nalazi u hrani, ugra|uje u geneti~ki materijal na{e }elije, pogotovo virusi. Tako one, umesto da proizvode normalne proteine, proizvode na primer HIV virus”, poziva se Panteli} na tvrdwe nekih kolega nau~nika, koji isti~u i da je bitno utvrditi da li se `ivotiwe, ~ije meso jede ~ovek, hrane geneti~ki modfikovanom hranom, jer putem takvog mesa ~ovek dobija genetski neprirodan materijal. Obavqaju}i eksperimente na pacovima, ma-

|arski nau~nik Pustai je jednoj grupi davao modifikovan, a drugoj “obi~an” krompir. Prvi su uginuli posle kratkog vremena. ^uven je i slu~aj u Velikoj Britaniji, u kojoj je “ludim kravama” davana genetski modifikovana hrana. Posledice po stoku, koja je po~ela da mutira i “~udno” se pona{a, bile su fatalne. Na sre}u, pod velikim pritiskom javnosti EU, sa tim eksperimentima se prestalo, ka`e dr Panteli} i podse}a na jo{ jedan primer, kada je sa tr`i{ta povu~ena genetski modifikovana soja, u koju je bio ugra|en gen iz brazilskog oraha, koji kod nekih osoba izaziva jaku alergijsku reakciju, od koje su zapadale u anfilakti~ki {ok, ~ije su posledice ~esto bile i smrt.


6

DRU[TVO

PETAK 1. MART 2013. GODINE

VELIKO INTERESOVAWE ZA TRIBINU SAVETA @ENA NS „BESEDA O KWI@EVNOM JEZIKU“

SRPSKI JEZIK, GOVORNA KULTURA, ILI KOMUNIKOLOGIJA U svetu svakodnevno nestane po jedan jezik, a prognoze lingvista da }e ih od oko 6.000, do kraja ovog veka izumreti polovina, su krajwe pora`avaju}e. Mnogi smatraju da je, zbog geopoliti~kog uticaja, sve maweg broja qudi koji ga govore i dominantnog uticaja engleskog, i srpski jezik ugro`en. Smatraju}i da bi, osim stru~waka, svoj doprinos o~uvawu materweg jezika trebalo da daju i gra|ani i politi~ke partije, Savet `ena Gradskog odbora Nove Srbije je 21. februara obele`io Dan materweg jezika besedom o kwi`evnom jeziku i prigodnom tribinom, koju je, u prisustvu brojne publike, vodila Danijela Kova~evi} Miki}, prosvetni savetnik u Pred{kolskoj ustanovi i rukovodilac govorne radionice “Raskovnik”. ribine i besede o jeziku su najboqi na~in da se “ustalasa ustajalo more” i centrima mo}i uka`e na va`nost negovawa jezika, jer nema kulture bez jezi~ke kulture i naroda bez istorije jezika. Sve dok govorimo srpskim jezikom i pi{emo }irili~nim pismom, {ta god da nam se doga|a, mi kao narod zapravo postojimo, uverena je Danijela Kova~evi} Miki}: - Stra{no je to {to svake godine umire mnogo jezika i {to globalizacija ima svoje posledice i u jeziku. U svim zemqama u okru`ewu jezi~ka politika je mnogo agresivnija nego u Srbiji. Ukoliko sa ove tribine iza|emo makar sa malo nagla{enijom sve{}u o tome da je va`no ulagati u kulturu i srpski jezik, onda smo u~inili mnogo.

T

Mi jo{ uvek stojimo na superiorno lingvisti~koj poziciji koja je ta~na, ali je, na`alost, izgubila bitku pred politi~kim faktorom. Na ovom podnebqu svi govorimo jednim jedinstvenim jezikom, koji ima dva varijeteta - srspki i hrvatski. Me|utim, politi~ka stvarnost je takva da joj se moramo prikloniti, a ona ka`e da postoje ~etiri nacionalna kwi`evna idioma: bo{wa~ki, crnogorski, hrvatski i srpski jezik. Na{a akademska javnost sporo prihvata ovakvu realnost, koja se ogleda i u tome da ovih dana u novopazarskoj Gimnaziji po~iwe da se realizuje {kolski program na bo{wa~kom jeziku. Sve zemqe u okru`ewu su shvatile da je za wihov kulturni identitet, suverenost, posebnost, razli~itost i samostalnost iz-

U GRADSKOM ODBORU NOVE SRBIJE OBELE@ENA SLAVA SVETI SIMEON MIROTO^IVI

JEDINSTVOM DO PREPORODA SRBIJE

prisustvu brojnih ~lanova, simpatizera i prijateqa, Gradski odbor Nove Srbije obele`io je u utorak krsnu slavu stranke Sveti Simeon Miroto~ivi. Doma}in slave Radojica Sretenovi} i Rade Nikitovi}, predsednik MO u Miokovcima, “predali” su kola~ Dragi{i Raji~i}u. Sve~ano se~ewe slavskog kola~a obavilo je vi{e sve{tenika iz ovda{we crkvene op{tine, koji su ~lanovima Nove Srbije i svim gostima ~estitali slavu, po`elev{i im “da slede svetosavsku stazu koju su osve{tali Sveti Sava i wegov otac Simeon” i uvereni da }e savesno i odgovorno, kao i do sada, raditi i slu`iti na dobro srpske crkve i srpskog naroda. Brojne goste pozdravio je doma}in slave Radojica Sretenovi}, izraziv{i zadovoqstvo {to NS slavi Simeona Miroto~i-

U

vog, koji je, kako je rekao, ne samo slava Nove Srbije, ve} i Srbije, jer je “Stefan Nemawa, odnosno Simeon Miroto~ivi prakti~no osniva~ nove Srbije”. - Danas je za Novu Srbiju najve}i praznik, jer ono {to Simeon Miroto~ivi predstavqa za srpstvo, simbolizuju}i jedinstvo oca i sina i sina i oca, je ustvari ideja Nove Srbije. Ona se zala`e da u ovim te{kim vremenima svi budemo kao jedno, i u duhu i telu, i da poka`emo da svi treba da se okrenemo jedinom spasewu - Bogoocu. Nova Srbija je izabrala da slavi Simeona Miroto~ivog, upravo zbog toga {to ova stranka neguje i pokazuje jedinstvo koje treba da preporodi na{u zemqu i Grad - rekao je povodom obele`avawa slave Vladica Gavrilovi}, generalni menaxer Gradskog odbora NS. M. N.

„GRANDOMANIJA I PINKOMANIJA“ Srbi imaju i problem sa identitetom, zbog ~ega nedovoqno po{tuju nauku o jeziku, koji je `iva materija i neprekidno se mewa. Imperativ obrazovawa treba da bude da svi govorimo {to vi{e u skladu sa govornim idealima, a ne da zastupamo stav da jezik ne moramo da u~imo, da je dovoqno da nas drugi razumeju, ka`e Kova~evi} Miki}. Da Srbi ubrzano gube svoj kulturni identitet doprinose i mnogi mediji, smatra ona, i ocewuje pogubnim uticaj pojedinih televizija, posebno “grandomanije i pinkomanije koje uzimaju danak vaspitawu i obrazovawu mladog sveta”. Navela je i primer javnog servisa koji bi, kao javni, morao da “postavqa standarde”, i zalo`ila se za ozbiqnije {kolovawe novinarskog i voditeqskog kadra, koji mora imati dru{tvenu odgovornost prema gledali{tu. uzetno va`no da imaju svoj, poseban jezik, ka`e Kova~evi} Miki} i podse}a da je Vukov pravopis zvani~no u upotrebi od 1868. godine, ali i da je period od 145 godina mali, da bi bila zavr{ena standardizacija jezika: “U 20. veku smo imali {izoidnu i tragi~nu istorijsku situaciju, u kojoj smo se neprekidno osipali. Zbog toga bismo mogli da prihvatimo norme srpskog jezika od 1991. godine, kada smo i zvani~no po~eli da se odvajamo od zajedni~ke srpskohrvatske jezi~ke norme. Me|utim, tragi~no je to {to jo{ uvek nemamo zvani~ni normativni priru~nik i normativnu gramatiku, ve} samo mawi broj priru~nika za {kolsku upotrebu. Samim tim, ukoliko ne postoje populisti~ki pisana izdawa, ne mo`e se ni o~ekivati od qudi koji se ne bave profesionalno jezikom da po{tuju jezi~ke norme. Govore}i o politi~kim uticajima i takozvanim dezintegracionim faktorima, posebno prisutnim od perioda stvarawa nove Jugoslavije, naglasila je dva razli~ita pristupa - la`ni internacionalizam i la`ni nacionalizam: “Jedni se stalno izviwavaju pripadnicima drugih naroda i veroispovesti, zagovaraju}i ideju

da u {kolama ne predajemo srpski jezik, nego govornu kulturu, komunikologiju ili komunikacijske ve{tine. Sa druge strane, imamo ono na{e ~uveno busawe u prsa i stalne podele na partizane i ~etnike, pa kao veliki Srbi smatramo da treba da govorimo iskqu~ivo srspkim jezikom i pi{emo }irili~nim pismom. Na taj na~in se verski i nacionalni faktori unose u jezik i stvara otpor kod gra|ana koji nisu pravoslavci i druge su veroispovesti. Mi zapravo nismo imali pravi kurs prema jeziku i umesto da zagovaramo da je on jezik svih onih koji `ive u Srbiji i Republici Srpskoj, pome{ali smo faktore koji nisu lingivsti~ki i na neki na~in i sami kod drugih naroda i narodnosti izazivali otpor prema na{em jeziku.” Iako radi u obrazovnom sistemu, uputila je kritike i na adresu wegovih kreatora, prvenstveno zbog toga {to se sporo mewaju {kolski programi: “Ali, i bez obzira na to {to se mewa ~itala~ki senzibilitet mladih, ne mo`e se uvek ni podilaziti svim promenama, jer postoje tradicija i klasika, nepromenqivi u svim {kolskim programima, koji se moraju nau~iti. Dana{wa generacija odrasta na internetu, koristi savremene dru{tvene mre`e, sredstva elektronske komunikacije, koji su takore}i izbacili pravopis iz komunikacije mladih. To se, na`alost, prenelo i u pisanu kulturu mladih qudi, koji uglavnom ne razlikuju standardizovan jezik od razgovornog stila, zbog ~ega sve ~e{}e u pismenim zadacima sre}emo psovke bez imalo srama”, upozorava prosvetni savetnik. I u lingvisti~kim krugovima ima sukoba, pa se doga|a da, kad god se pojavi neki priru~nik, druga ga struja osporava, {to zbuwuje ~itala~ku publiku. “Se~a po kulturi” dovela je i do i{~eznu}a profesije lektora, ka`e ona, uverena da i mnogi koji taj posao rade, to ~ine nekorektno i pozivaju}i se na zastarele priru~nike, {to tako|e stvara dodatnu konfuziju kod ~itala~kog auditorijuma. Na veoma pose}enoj tribini o brojnim primerima nepo{tovawa jezi~ke kulture i normi u medijima govorila je dugogodi{wi novinar Olivera Milivoj~evi}, a polaznice Jezi~ke radionice “Raskovnik” Teodora ]endi} i Natalija Panteli} ~itale su “Zave{tawe o jeziku”, autora Mila Medi}a. M. N.


PETAK 1. MART 2013. GODINE

7

DRU[TVO

REKONSTRUKCIJA MAGISTRALNOG VRELOVODA NAJVE]A INVESTICIJA U 2013. GODINI, KOJU ]E JKP "^A^AK" FINANSIRATI IZ PROGRAMA KfW

NEDOVOQNO PARA ZA ODR@AVAWE

Nakon {to je tri godine zaredom iskazivalo gubitak u poslovawu, JKP “^a~ak” je lane ostvarilo pozitivan rezultat i ukwi`ilo dobit od oko devet miliona dinara. Ovo javno preduze}e je izgleda krenulo putem ozdravqewa, zahvaquju}i tome {to je otplatilo kredit nasle|en od biv{eg Stambenog preduze}a, i zna~ajna sredstva prihodovalo od usluga izvan osnovne delatnosti. Bez obzira na to, ukoliko odbornici SG glasaju za predlog UO ove firme, prihva}en na nedavnoj sednici Gradskog ve}a, grejawe }e poskupeti za 6,19 odsto.

vu grejnu sezonu obele`io je delimi~an prelazak na tarifni sistem i naplatu usluga prema potro{wi toplotne energije, koji }e od 1. avgusta biti primewen na sve korisnike, odnosno ukinut kvadratni metar kao obra~unska kategorija, a uveden kilovat ~as, podse}a direktor Petar Domanovi}: - Tarifni sistem primewen je za sve korisnike u objektima u kojima su za to postojali tehni~ki uslovi, a u potpunosti na nov sistem }emo pre}i 1. avgusta. Na jedan na~in bi}e obra~unata toplotna energija prema utro{ku, gde god postoji mogu}nost merewa u podstanicama, a na drugi na osnovu pojedina~nih mernih ure|aja, ili deliteqa toplote, gde su oni ugra|eni. Po~etkom ove poslovne godine

O

jawe }e ko{tati 86,92 dinara po metru kvadratnom, a varijabilni deo, na koji uti~e poskupqewe gasa za 10 odsto, vode za 5,5 i mazuta 1,36 odsto, }e iznositi 5,33 dinara po kilovat ~asu, obja{wava Domanovi}. Ovogodi{wim planom poslovawa predvi|eno je i prikqu~ewe novih 3.000

u oko 5.300 stanova lokalno merewe vr{eno je putem alokatora (deliteqa), u 2.900 je toplotna energija merena na novi na~in, na stepeni{nim vertikalama, a u 1.550 putem programiranih internih ure|aja. Kao baza za obra~un, kori{}ena je prose~na potro{wa od 144 kilovat ~asa po metru kvadratnom, izmerena u pro{loj grejnoj sezoni, pri prose~noj spoqnoj temperaturi od 5,28 stepeni Celzijusovih. Uo~eno je da su ra~uni, za stan prose~ne povr{ine od 50 kvadratnih metara, uz minimalnu potro{wu od 81,22 kilovat ~asa po m2 i maksimalnom od 230 kwh, bili u rasponu od jedan prema tri u energetski vrlo efikasnim i enregetski potpuno neefikasnim zgradama. Ukoliko odbornici daju saglasnost na predlo`enu kalkulaciju i poskupqewe od 6,19 odsto, gre-

od usluga koje preduze}e pru`a mimo osnovne delatnosti (tre}im licima, od prodaje stanova u Sin|eli}evoj ulici, subvencija Grada...) Rashodi od oko 586 miliona dinara, od kojih samo za gas treba izdvojiti 404 miliona, odnosno za sve energente 434 miliona dinara, govore da

Osim prikqu~ewa novog stambenog i poslovnog prostora, planirano je i pove}awe kapaciteta toplotnih izvora, najavquje direktor Domanovi}: - Centralno mesto u ovogodi{wem investicionom programu zauzima po~etak realizacije programa KfW, zahvaquju}i kome }e biti zapo~eta rekonstrukcija magistralnog vrelovoda, od Lozni~ke reke, preko Bulevara Vuk Karaxi}, do Prehrambeno ugostiteqske {kole. Za ovu najve}u pojedina~nu investiciju u gradu u 2013. godini, obezbe|eno je 1,7 miliona evra. U ovoj godini bi}e sanirana i mre`a u Ulici Svetozara Markovi}a do zelene pijace. Planirana je i rekonstrukcija gradske toplane i monta`a cevnog kotla od 22 megavata, da bismo mogli da napojimo i nova gradska naseqa, poput “Slobodine kolonije”, iz kojih smo dobili veliki broj zahetva za prikqu~ewe. Osim toga, bi}e zapo~eta i ugradwa opreme za daqinski nadzor i upravqawe sistemom i podignut novi dispe~erski centar. Zahvaquju}i dobroj saradwi sa skup{tinama stanara, rekonstruisan je veliki broj podstanica i planirano da u ovoj godini bude zapo~eta popravka i preostalih oko 80 objekata sa zatarelim izmewiva~ima i pumpama. kvadrata stambenog i 1.600 m2 poslovnog prostora, i da bi za wih i stare korisnike obezbedila dovoqne koli~ine toplote, firma }e morati u 2013. godini da proizvede 72.700 megavat ~asova energije, za{ta joj je neophodno 118.000 kilograma mazuta, 10,3 miliona kubika gasa, 3,5 miliona kilovat ~asova elektri~ne enrgije i oko 40 hiqada kubika vode. Imaju}i sve ove pokazateqe u vidu, JKP je planiralo da ostvari poslovni prihod od 630 miliona dinara, od kojih 583 od usluga grejawa, dok se ra~una da }e oko 46 miliona dinara biti obezbe|eno

oni u ceni usluga u~estvuju vi{e od 92 odsto, odnosno da firma za oko osam odsto prihoda “mora da se sna|e”, ka`e Domanovi} i napomiwe da poskupqewe struje, iako je sasvim izvesno, nije ukalkulisano u ovogodi{wi plan. Svi tro{kovi su svedeni na minimum, {to, ipak, nije pokazateq za veliko zadovoqstvo, jer samim tim firma }e mawe sredstava ulagati i u odr`avawe. To argumentuje i podatak da je za tro{kove teku}eg odr`avawa izvora od 87 megavata i mre`e duge 30 kilometara, planirano samo 23 miliona dinara. M. N.

DOWA GOREVNICA

STRAVI^NO TROVAWE ZA[TI]ENIH PTICA M

e{tani iz okoline Mr~ajevaca prijavili su Dru{tvu za za{titu i prou~avawe ptica Srbije slu~aj namernog trovawa za{ti}enih ptica. Ovaj horor se, prema wihovim re~ima, doga|a vi{e od dve godine u ataru sela Dowa Gorevnica kod ^a~ka. Parcele sa brojnim le{evima i otrovom nalaze se u komercijalnom lovi{tu Srbija{uma, a postavqa se pitawe za{to niko od wihovih zaposlenih nije reagovao, obavestio inspekcije i policiju i uklonio le{eve i zatrovane iznutrice. Volonteri DZPPS iza{li su na teren i zatekli stra{an prizor na wivama i u zabranima. Prona|eni su le{evi ukupno 23 mi{ara i 15 gavranova. Nedu`ne ptice su tokom ledenih zimskih dana bile privu~ene otpacima iz lokalne klanice,

a ugiwavale su odmah pored mesta gde su jele, {to ukazuje da je kori{}en izuzetno jak i opasan otrov. Veruje se da je na ovom mestu stradalo na stotine za{ti}enih ptica i drugih divqih i doma}ih `ivotiwa. Da stvar bude gora, otrovane `ivotiwe bile su hrana drugim jedinkama i tako se po{ast {irila na sve strane. „Ovo je mogla da uradi samo potpuno poreme}ena osoba koja je spremna na sve. Dr`avne slu`be moraju da prona|u i drakonski kazne po~inioca“, izjavio je Milan Ru`i}, ornitolog i potpredsednik Dru{tva za za{titu i prou~avawe ptica Srbije iz Novog Sada i nastavio: „Mi{ari su veliki saveznici poqoprivrednicima, jer hvataju na hiqade glodara u poqima. Svake godine krivolovci u Srbiji ubijaju vi{e hiqada ovih za{ti}enih i kori-

snih grabqivica, a sad imamo i ovakve neshvatqive slu~ajeve trovawa. “ Mi{ari su dobro poznati kao sanitarci, jer uklawaju mrtve `ivotiwe iz prirode. Upravo zato ih zimi ~esto gledamo uz

puteve gde ~ekaju da vozila pregaze druge `ivotiwe. N a m e r n o trovawe divqih `ivotiwa ovih razmera ne pamti se u Srbiji jo{ od pedesetih godina pro-

{log veka kada su lovci i sto~ari {irom biv{e Jugoslavije postavqali zatrovane mrcine za vukove. To je bio razlog nestajawa le{inara i orlova koji tako|e dolaze na mrcine. Prema va`e}em od{tetnom cenovniku, po~inilac ovog krivi~nog dela mora}e dr`avi da plati vi{e od ~etiri miliona dinara za nanetu {tetu. U narednom periodu, zna~ajne {tete od glodara }e trpeti ratari ovog kraja, a wima niko ne}e ponuditi pomo}. Trovawe divqih `ivotiwa izaziva nepovratne i nesagledive {tete na celokupnoj biolo{koj raznovrsnosti. Osim toga, otrovi se lako mogu na}i i u hrani koja se proizvodi na okolnim wivama, ali i u bunarima kojima se napajaju seoska doma}instva. Goran Nikoli}


8

PETAK 1. MART 2013. GODINE

OBRAZOVAWE

KADA ]E PO^ETI DA RADI USTANOVA „ZRA^AK”?

Prema proceni Miroslava Vujovi}a, na~elnika Uprave za dru{tvene delatnosti, Ustanova za dnevni boravak dece, mladih i odraslih sa smetwama u razvoju startova}e krajem marta ili po~etkom aprila

rivremeni Upravni odbor i vr{ilac du`nosti direktora imenovani su po~etkom februara, a obaveza Angeline Mandi}, v.d. direktora, jeste da izvr{i pripreme za registraciju nove ustanove, ~iji je osniva~ Grad i iz ~ijeg buxeta }e wen rad biti finansiran. - Statut je ura|en, dostavqen je Skup{tini Grada i o~ekujemo da }e se na}i na dnevnom redu narednog zasedawa. Izvr{ene su i ostale pripreme za upis ustanove u registar Privrednog suda, a u toku je izrada akta o sistematizaciji radnih mesta na koju saglasnost daje gradona~elnik - izjavquje Angeli-

IZRADA STATUTA ZAVR[ENA, SLEDI REGISTRACIJA

P

na Mandi}, po profesiji diplomirani pravnik. Na~elnik Uprave za dru{tvene delatnosti Miroslav Vujovi} procewuje da bi Ustanova mogla da startuje krajem marta ili po~etkom aprila. - Zgrada je uglavnom opremqena. Nedostaje oprema za kuhiwu, ra~unari i jo{ neke potrep{tine, za {to je obezbe|eno

3.000.000 dinara. Za ovu godinu iz buxeta je planirano i 30.000.000 dinara za rad “Zra~ka”. Vide}emo da li }e ova sredstva biti dovoqna, po{to je ustanova ovog tipa za nas novina. Objekat za dnevni boravak osoba ometenih u razvoji nalazi se u Nu{i}evoj ulici, iza [OSO “1. novembar”, a zajednica ga je gradila sa ciqem da hendi-

PROGLA[ENE NAJBOQE INICIJATIVE U KAMPAWI „STVARNO VA@NO”

ME\U NAGRA\ENIMA U^ENICI MA[INSKO - SAOBRA]AJNE [KOLE

N

a “Stvarno va`nom dru`ewu”, doga|aju uprili~enom 20. februara u Kulturnom centru “Grad” u Beogradu, progla{ene su tri najboqe inicijative u okviru projekta “Stvarno va`na ideja”. Me|u wima je “Sa~uvaj prirodu, nau~i i poklo-

{tva”. Na konkursu za “stvarno va`nu ideju”, raspisanom pro{le godine, pristiglo je 88, a pro{lo 15 predloga. Posle online glasawa, od sedam ideja sa najve}im brojem glasova `iri, sastavqen od promotera

ni ra~unar”, inicijativa potekla od ~lanova U~eni~kog parlamenta Ma{insko saobra}ajne {kole u ^a~ku, a ona se odnosi na prikupqawu odba~ene ra~unarske opreme i instalirawe novih ra~unara, koji }e postati vlasni{tvo marqivih |aka iz siroma{nih porodica. Kampawu “Stvarno va`no” i projekat “Vrednost mladih u Srbiji” realizuje “Fondacija Ana i Vlade Divac”, uz podr{ku USAID-a, kroz program “Inicijativa javnog zagovarawa gra|anskog dru-

kampawe, odabrao je tri najboqa. Prilikom “Stvarno va`nog dru`ewa”, na{ proslavqeni ko{arka{ Vlade Divac uru~io je predlaga~ima, kao nagradu, tablet ra~unar. U realizaciji projekta Fondacija, ina~e, u~estvuje sa 200 dolara, dok ostatak sredstava obezbe|uje predlaga~. U~enici ~a~anske {kole su to dobrim delom ve} u~inili, kada su nedavno organizovali humanitarni turnir u malom fudbalu. E.V.

kepiranim osobama stvori uslove za kvalitetniji `ivot i razvoj, i pru`i podr{ku wihovim porodicama. U gradwu i opremawe Grad je do sada ulo`io oko 40.000.000, a Republika 20.000.000 dinara, podse}a Vujovi}. Odlukom o osnivawu definisano je da “pravo na kori{}ewe usluga Ustanove imaju lica sa lakim,

umerenim i te`im smetwama u razvoju, uzrasta od 5 do 55 godina”, a pod uslugama se podrazumevaju “sme{taj, ishrana, zdravstvena za{tita, vaspitnoobrazovni rad i radni tretman u okviru celodnevnog zbriwavawa”. Ustanova }e raditi od 7 do 18 ~asova, a u woj }e, prema proceni na~elnika, biti zaposleno izme|u 20 i 30 radnika. Osim defektologa, medicinskog i pomo}nog osobqa, ustanova ovog tipa bi trebalo da ima psihologa, socijalnog radnika i profesora fizi~ke kulture. Tokom narednog meseca, o~ekuje Vujovi}, bi}e raspisan konkurs za nova radna mesta, a potencijalni korisnici obave{teni o po~etku prijavqivawa. Roditeqi ili starateqi osoba ometenih u razvoju, obja{wava proceduru prijema vr{ilac du`nosti direktora Ustanove, najpre }e se obra}ati Centru

za socijalni rad. - Stru~ni tim Centra je uputni organ za na{u ustanovu, a on }e procenu vr{iti na osnovu medicinske dokumentacije. Sa uputom Centra, potencijalni korisnik izlazi pred stru~ni tim ustanove, koji odlu~uje o tome ho}e li odre|ena osoba biti primqena u dnevni boravak. Dono{ewe re{ewa je posao Centra za socijalni rad. U dnevnom boravku ima mesta za vi{e od 100 osoba, a u prvoj godini u wemu }e se, prema ve} iskazanom interesovawu i saznawima udru`ewa koje okupqa osobe ometene u razvoju, na}i oko 60 lica. Za korisnike iz socijalno ugro`enih porodica usluge “Zra~ka” bi}e besplatne, dok }e ostali u~estvovati u finansirawu boravka. Iznos participacije jo{ uvek nije poznat, a procenat u~e{}a bi}e preciziran pravilnikom ~ija je izrada u toku. E.V.

POETSKO VE^E POSVE]ENO DESANKI MAKSIMOVI]

U SLU@BI DOBROTE I PLEMENITOSTI wi`evno ve~e u O[ „Filip Filipovi}” , koje su osmislile profesorke Milice Stanoj~i} (srpski jezik) i Zora Milosavqevi} (informatika), predstavqalo je prijatno putovawe kroz stihove i `ivot poznate pesnikiwe. - Navr{ilo se 20 godina od kako je prestalo da kuca srce Desanke Maksimovi}, dobre vile na{e poezije, kako ju je nazvao Momo Kapor. Wen `ivot je predana i ni~im neokaqana slu`ba rodu i jeziku, a wen pesni~ki opus veliko slovo qubavi. Ona je lako nalazila put do qudskih du{a, bodrila ih i oblagorodila, i zato se weno ime izgovara ne samo sa po{tovawem ve} i sa prisno{}u - rekla je, najavquju}i program, profesorka Stanoj~i}. Desankinu “treperavu liriku” u utorak su, u nastavni~koj kancelariji, govorili u~enici vi{ih razreda, a oni koji vladaju muzi~kim instrumentima bili su zadu`eni za “ne`nu muziku”. Desanka Maksimovi} je

K

ro|ena 1898. godine u Rabovcu, kod Vaqeva, i `ivela je u veku u kome je, kako je kazala profesorka Stanoj~i} bilo opasno biti ~ovek. Diplomu Filozafskog fakulteta u Beogradu ste-

kojima su Vukova, Zmajeva i Wego{eva, a za redovnog ~lana Srpske akademije nauka i umetnosti izabrana je 1965. godine. Preminula je 1993. godine, sahrawena u Brankovini, a {kola u ovom kraju, koju je ona poha|ala i u kojoj je wen otac Mihailo bio u~iteq, nosi ime “Desankina {kola”. Uz pomo}

kla je 1923. godine, a profesorskim poslom se bavila sve do penzije. Prvu zbirku pesama je objavila 1924. godine, kod poznatog kwi`ara Svetislava Cvijanovi}a, a weno ukupno stvarala{tvo obuhvata 50 kwiga poezije i proze. Povremeno se bavila i prevo|ewem. Dobitnik je zna~ajnih nagrada, me|u

slajdova, posetioci kwi`evne ve~eri u O[ “Filip Filipovi}” mogli su da se upoznaju i sa muzejskom postavkom u “Desankinoj{kolu”. Ona sadr`i kwige, rukopise i fotografije, ali i li~ne predmete pesnikiwe i do~arava ambijent u kome je ona `ivela i radila. E.V.


9

GRAD

PETAK 1. MART 2013. GODINE

U JP „GRADAC“ SE INTENZIVNO RADI NA USAGLA[AVAWU GENERALNOG PLANA I IZRADI [EST PLANOVA GENERALNE REGULACIJE

NOVI NA^IN UPRAVQAWA JAVNIM POVR[INAMA

elnici JP “Gradac” odlu~ili su da na novi na~in komuniciraju i sa privrednicima i ovda{wim poslovnim udru`ewima, zbog ~ega su ih na sastanku u utorak informisali o dosada{wim aktivnostima na usagla{avawu Generalnog urbanisti~kog plana ^a~ka do 2015. godine i pozvali ih, da pre odr`avawa javnog uvida, dostave svoje sugestije i predloge. Na taj na~in }e, uveren je direktor Neboj{a Jovanovi}, biti izbegnuti eventualni problemi u primeni planova, ukoliko oni, na primer, nisu predvideli mogu}nost pro{irewa proizvodnih kapaciteta i delatnosti na odre|enim lokacijama: - Re~ je o novoj interakciji rada javne uprave i privrede, a sve u ciqu otvarawa novih radnih mesta i stvarawa uslova da privreda u saradwi sa JP “Gradac” i u okviru planskih akata vidi ve}e mogu}nosti za zapo{qavawe i plasman svojih proizvoda. Ta interakcija ne odnosi se samo na svakodnevne aktivnosti, ve} i na mogu}nost zajedni~kog ure|ewa takozvanih povr{ina posebnih namena, kakvi su, na primer, kru`ni tokovi. Planiramo da uz pomo} privrednika, zainteresovanih za sponzorstvo, donatorstvo i ogla{avawe uredimo te povr{ine. Aktivno radimo i planove autobuskih stajali{ta i nameravamo da animiramo privrednike da sponzori{u podizawe takvih objekata, na kojima bi mogli da reklamiraju svoje firme. Prihvatili smo i neke sugestije mladih koji tra`e skej bord i klajmbing terene i da na druga~iji na~in budu ure|ene jo{ neke javne povr{ine u gradu. Generalni plan ^a~ka do 2015. godine, ina~e, pokriva naseqeno mesto ^a~ak, povr{ine oko 4.000 hektara i u toku ove godine bi}e zavr{ena procedura usagla{avawa ovog najvi{eg urbanisti~kog akta. Ova teritorija “obra|ena” je kroz {est planova generalne regulacije, od kojih }e do kraja godine biti zavr{ena ~etiri, podse}a rukovodilac sektora za izradu planova Neboj{a Jelu{i}:

ZADATAK, A NE OBE]AWE

^

- Nadle`na komisija ve} sprovodi zvani~nu proceduru pregleda Generalnog plana i nakon toga }e zapo~eti i ocewivawe planova ni`eg reda. U sklopu procedure usvajawa planova, na sastanku sa privrednicima `eleli smo da im uka`emo na va`nost institucije javnog uvida, tokom koga mogu da uo~e i dobro i lo{e u tim dokumentima i da to blagovremeno signaliziraju obra|iva~u. Javni uvid }e za svaki plan trajati najverovatnije po mesec dana, o ~emu }e odlu~iti Gradska upra-

va za urbanizam, koja }e, nadam se, i prezentaciju podi}i na vi{i nivo, i grafi~ke priloge izlo`iti ne samo u prostorijama GU, ve} i u medijima i drugom adekvatnom prostoru. Urbanisti~ka slu`ba JP “Gradac” je, u saradwi sa kolegama iz kraqeva~ke Direkcije za planirawe, intenzivno anga`ovana i na izradi planske dokumentacije za civilni aerodrom i kargo centar u La|evcima, napomiwe direktor Jovanovi}. Re~ je o kapitalnom objektu, pored koga je predvi|ena i

PRIORITET ULICA 10 U ovoj godini prioritet je zavr{etak projekta Ulice 10, koja }e “izlaskom” na Ulicu Dragi{e Mi{ovi}a kod “Proletera”, preuzeti veliki deo saobra}aja izme|u ^a~ka i Qubi}a. Preusmeravawem saobra}ajnih tokova sa Lomine na Ulicu 10, preko lokacije pored “@itoprometa” i “Autoprevoza”, bi}e postignut pun efekat “plavog mosta”, uveren je Neboj{a Jelu{i}: - Preostao je mali deo posla, odnosno formirawe punog profila ove saobra}ajnice na qubi}koj strani, sa ~etiri kolovozne trake, od Ulice Straina Lap~evi}a, do Ulice \or|a Toma{evi}a. Na taj na~in }e prakti~no biti zaokru`ena isto~na strana sabra}ajne mre`e, dok takozvana zapadna strana podrazumeva izgradwu magistralne mre`e u sklopu ulica Svetog Save, Bulevara Vuk Karaxi} i “izlaska” na obilazni put. Nakon toga u ^a~ku bi definitivno bili re{eni problemi saobra}ajnog preoptere}ewa centra grada, komunikacije izme|u qubi}ke i ~a~anske strane i stvoreni uslovi za otvarawe novih pe{a~kih zona.

gradwa sme{tajnih kapaciteta za republi~ke robne rezerve, slobodnih zona i ure|ewe velikih povr{ina, koje }e biti ponu|ene za grinfild investicije potencijalnim ulaga~ima, {to tako|e otvara mogu}nost za novo zapo{qavawe, ka`e Jovanovi} i akcentira namere novog rukovodstva da ovo JP u svim segmentima rada ostvari tesnu saradwu sa privredom i da novim na~inom upravqawa i rukovo|ewa javnim povr{inama doprinese boqem izgledu grada i dobrobiti wegovih me{tna. On je apelovao i na gra|ane da kreativnim i dobronamernim sugestijama “ostvare inerakciju sa ovim JP”. Direktor Jovanovi} navodi i ostale nove inicijative u oblasti ure|ewa javnih povr{ina, poput izgradwe spratnih gara`a, planiranih na lokaciji pored Doma vojske, u blizini autobuske stanice, u Qubi}u i podzemne na prostoru sada{weg parkinga ispred “lu~ne zgrade”, koja mo`e biti finansirana i putem javno privatnog partnerstva. Zahvaquju}i sticaju okolnosti da se na teritoriji ^a~ka ukr{taju tri auto puta (Beograd

I ove godine JP “Gradac” }e potpisati ugovore sa lokalnim javnim preduze}ima, osposobqenim za komunalno ure|ewe i odr`avawe grada. U toku su pregovori sa “Gradskim zelenilom” i JKP “Komunalac”, ka`e Milo{ ^ekanovi}, {ef slu`be za investicije i nadzor, i nagla{ava da je sa “Moravcem” ve} potpisan ugovor o odr`avawu javnih povr{ina u Mr~ajevcima. I saradwu sa gradskim i seoskim mesnim zajednicama karakteri{u neke novine, obja{wava ^ekanovi}: “Sa predsednicima MZ odr`avamo sastanke i na wima pravimo slu`bene zabele{ke, u kojima evidentiramo sve aktivnosti koje }emo u ovoj godini sprovesti u tim sredinama. U wima defini{emo i dinami~ke planove i rokove, do kada odre|ene poslove treba da obavimo. To je za nas obaveza i zadatak, a ne obe}awe.” ^ekanovi} ka`e da ove godine ne}e biti prioriteta me|u MZ, jer su one “Gradcu” podjednako va`ne. Bitno je da je programom predvi|eno dovoqno sredstava za odr`avawe i asfaltirawe seoskih puteva i da }e ovo JP mo}i da “isprati” sve zahteve sela i prigradskih naseqa, ~iji me{tani obezbede sopstveno u~e{}e u iznosu od 25 odsto od vrednosti investicije. - ^a~ak, Preqina - Pojate i Kragujevac - ^a~ak), stru~waci “Gradca” ukqu~eni su i u realizaciju projekata tih, za Srbiju strate{ki va`nih investicija: “Zahvaquju}i tome, ^a~ak }e dobiti centralnu poziciju na svim saobra}ajnicama i komunikacijama, ne samo na teritoriji Srbije, ve} i isto~ne i jugozapadne Evrope, {to }e doprineti otvarawu novih radnih mesta i upo{qavawu qudi”, veruje direktor Jovanovi}. M. N.


10

GRAD

PETAK 1. MART 2013. GODINE

I NA OVOGODI[WEM SAJMU TURIZMA U BEOGRADU PRIZNAWE TURISTI^KOJ ORGANIZACIJI ^A^KA

NAGRADA ZA ETNO I EKO TURIZAM

a Me|unarodnom sajmu turizma u Beogradu, odr`anom pro{le nedeqe, Turisti~koj organizaciji ^a~ka je po drugi put dodeqena nagrada u kategoriji etno i eko turizam. I ove godine Turisti~ka organizacija je uspe{no prezentovala najboqe privredno-turisti~ke potencijale Moravi~kog okruga. Na {tandu TO^-a, na 135 kvadratnih metara sajamskog prostora, svoju ponudu prezentovali su predstavnici turisti~kih destinacija, privrede, ustanove kulture, organizacije i pojedinci. U konkurenciji iz 48 zemaqa, na{a regija je promovisala zdravstveni turizam u Atomskoj Bawi Gorwa Trep~a, Ov~arsko - kablarsku klisuru sa sme{tajnim kapacitetima, Draga~evski sabor truba~a, Kupusijadu, Sabor frula{a. Na sajmu su prezentovani i UTP “Morava”, Etno ku}a “Eri}” iz Mr~ajevaca, firma “Helikon” koja izra|uje suvenire, Etno selo “Mom~ilo ^ekovi}” iz Ko{tuni}a, Udru`ewe `enskog preduzetni{tva “Nade`da Petrovi}”. Tokom sajma je podeqen promotivni materijal bogate turisti~ke ponude, koju ~ine o~uvana priroda,

Ov~ar Bawi, koji }e finansirati Fond za za{titu `ivotne sredine, odnosno Ministarstvo prirodnih resursa sa oko 35 miliona i Ministarstvo fi-

N

kulturno-istorijsko nasle|e i brojne manifestacije, predstavqena nova bro{ura “^a~ak, moj grad” i novi plan grada. Raznovrsne sadr`aje, kojima je bila osmi{qena prezentacija na Sajmu turizma, pohvalila je stru~na javnost, {to Turisti~koj organizaciji ^a~ka daje podstrek da nastavi sa ovim na~inom regionalne promocije. Na konferenciji za novinare, odr`anoj u utorak, direktor TO^-a Miodrag

Stevani} je zahvalio rukovodstvu Grada na velikoj podr{ci, kao i kulturnoumetni~kim dru{tvima “Tansko Raji}”, “Bambi” i “Srpski jelek”, koji su svojim programom upotpunili uspe{nu prezentaciju Turisti~ke organizacije. Stevani} je tom prilikom najavio planove i aktivnosti ove turisti~ke ustanove: - Me|u ovogodi{wim planovima je i po~etak izgradwe vizitor centra u

U PONEDEQAK PO^IWE SEMINAR ZA VOZA^E KOJI SU OSTALI BEZ DOZVOLE

NEMA NAKNADNOG PRIJAVQIVAWA

eminar za voza~e koji su zbog 18 i vi{e kaznenih poena ostali bez dozvole po~iwe u ^a~ku u ponedeqak, 4. marta. ^asovi }e biti odr`avani u Ma{inskosaobra}ajnoj {koli, od 17 ~asova, svakog radnog dana. Nastava traje dve i po sedmice, a 21. marta starinovi voza~i bi trebalo da pola`u zavr{ni ispit. Prema posledwim podacima Agencije za bezbednost saobra}aja, bi}e izme|u 10 i 12 polaznika. Kandidati koji

S

se do sada nisu prijavili, to ne mogu naknadno u~initi. U toku su seminari u Ni{u, Subotici i Vrawu. Posle ^a~ka, nastava po~iwe i u Beogradu. Seminari su organizovani u gradovima u kojima je vladalo najve}e interesovawe nekada{wih voza~a. Dodatne informacije budu}i polaznici mogu dobiti i na telefon 064/842-80-44. Z. J.

cijacije Srbije i Ministarstva finansija. Ina~e, Autokamp je vlasni{tvo Automoto kluba “^a~ak”, {to je veoma bitno, jer je za realizaciju svih projekata

"INDEKS 2013" Turisti~ka organizacija ^a~ka ve} devetu godinu nastoji da u~enicima koji zavr{avaju sredwu {kolu i `ele da nastave daqe {kolovawe, omogu}i {to stru~niji, kvalitetniji i lak{i izbor, odnosno opredeqewe za budu}e zanimawe. Tim povodom, ju~e je u holovima Doma kulture, Turisti~ka organizacija, u saradwi sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja - [kolska uprava ^a~ak i Nacionalnom slu`bom zapo{qavawa - Filijala ^a~ak, organizovala prezentaciju univerziteta, fakulteta, akademija i visokih {kola Srbije, pod nazivom “Indeks 2013”. Bile su pozvane sve sredwe {kole iz ^a~ka i susednih op{tina iz Moravi~kog okruga, a oko 40 visoko{kolskih ustanova je promovisalo svoje programe. nansija, Odsek turizam sa 10 miliona. Zapo~eli smo i projekat renovirawa Autokampa u Ov~ar Bawi, a sredstva }emo obezbediti posredstvom Kamping aso-

najva`nije da su regulisani imovinsko-pravni odnosi. Za ovaj projekat su planirana sredstva izme|u 50 i 80 hiqada evra. U periodu od aprila do novem-

bra, trebalo bi da nabavimo plovila za sakupqawe plutaju}eg otpada, kao i plovilo za ko{ewe i sakupqawe vodenog rastiwa. Ne mo`emo u potpuno-

sti o~istiti jezero, ali makar }emo uspeti da uklonimo otpad i rastiwe. Tako|e je planirana i nabavka dva LCD displeja, odnosno info-panela, koji }e biti postavqeni u centru grada i Ov~ar Bawi, a sredstva }e obezbediti Ministarstvo finansija i Turisti~ka organizacija ^a~ka - rekao je, izme|u ostalog, direktor Miodrag Stevani}. Direktor je najavio da }e od 17. do 20. aprila, u ^a~ku biti odr`an Turisti~ki forum, najve}i skup svih turisti~kih organizacija iz Srbije, kome }e prisustvovati i turisti~ki poslenici iz regiona i Nema~ke, koja je ove godine Turisti~koj organizaciji bila zemqa partner na Sajmu turizma. N. R.

DANAS SVETSKI DAN CIVILNE ZA[TITE

SVE^ANO OBELE@AVAWE NA TEHNI^KOM FAKULTETU rad ^a~ak i Odeqewe za vanredne situacije 1. marta u 10 ~asova na Tehni~kom fakultetu }e sve~ano obele`iti Svetski dan civilne za{tite. Civilna za{tita u Republici Srbiji ponovo dobija na zna~aju i intenzivno se radi na wenom ja~awu i vra}awu ugleda. Ciq je uspostavqawe pravovremenog i efikasnog odgovora dru{tva na izazove i rizike, formirawem operativnijih snaga civilne za{tite koje se mogu dobro opre-

G

miti i obu~iti za delovawe u vanrednim situacijama. Oble`avawem ovog dana, Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srbije `eli da uti~e na podizawe nivoa svesti o zna~aju pripremqenosti gra|ana i wihovom poznavawu bezbednosnih i za{titnih mera u slu~aju elementarnih nepogoda, tehni~ko tehnolo{kih i drugih nesre}a i opasnosti.


PETAK 1. MART 2013. GODINE

11

REPORTA@A

SVE @IVOTNE TRAGEDIJE PORODICE VASOVI]

SADA IM JE POMO]

NAJPOTREBNIJA

Prvi put su Rumena i Tomislav Vasovi} dospeli u `i`u javnosti u novembru, kada su {trajkovali ispred Osnovnog suda u ^a~ku. Tra`ili su da im na osnovu presude iz 2007. godine bude ispla}ena nematerijalna naknada za smrt mla|eg sina Dalibora. On je 2001. godine umro od posledica udarca bejzbol palicom. Udario ga je na Gradskom trgu Dragan Krxi} iz Gorwe Gorevnice. Prvi put su prekinuli {trajk, nadaju}i se obe}awima da }e za mesec dana dobiti novac, ukoliko podnesu neophodnu dokumentaciju. Kako pare nisu stizale, ponovo su u januaru wih dvoje {trajkovali ispred suda. Tomislav je izdr`ao svega tri dana, posle ~ega se ubio. Rumena je ostala sa starijim sinom, snajom i unucima. Niko od odraslih ~lanova porodice nema posao i redovne prihode.

ajve}e tragedije Vasovi}ima su se de{avale ba{ u januaru i to na velike praznike. Najpre je Dalibor udaren 8. januara, a umro u Kragujevcu u bolnici na porodi~nu krsnu slavu Svetog Jovana. Ovog januara, na Svetog Savu, ubio se Rumenin mu` Tomislav. - Ja sam oti{la na grobqe, sin i snaja nisu bili kod ku}e. Kada sam se vratila, zatekla sam ga obe{enog. Nije mogao da izdr`i vi{e ovu bedu i nema{tinu. Radio je u Kotleniku, ostao bez posla. Sin, snaja i ja ne radimo. Troje male dece. Poku{avali smo da izvu~emo neku pravdu ispred suda. Ceo dan stoji-

N

dinara. Ali, ni ta suma nije pokrila sve tro{kove. Jedini stalni mese~ni prihodi {esto~lane porodice su sedam hiqada dinara za de~ji dodatak. Ne znaju ni koliko }e jo{ mo}i da `ive u iznajmqenom stanu, po{to nisu platili kiriju za februar, a nagomilali su se i nepla}eni ra~uni. Od 2007. godine dobili su pomo} od pet hiqada dinara i 50.000 za Tomislavqevu sahranu. Kolo srpskih sestara im je omogu}ilo da svakog jutra u pekari “Pons” uzmu hleb i nekoliko peciva. To je sve. Kako pre`ivqavaju? Deca od ~etiri godine ili 16 meseci ne znaju za besparicu, nezaposlenost, krizu u svetu. Iz dana u dan Vasovi}i strahuju da li }e zavr{iti na ulici sa troje male dece. Koliko god imao razumevawa, mo`e li doveka wihov stanodavac da toleri{e nepla}ene kirije i nagomilane ra~une.

POMO]

mo napoqu, do|emo ku}i, nemamo {ta da damo deci. To ga je ubilo - ka`e Rumena. Wih dvoje su i prvi {trajk gla|u zapo~eli po{to vi{e od pet godina nisu mogli da naplate milion i po dinara koji su im po pravosna`noj presudi pripali kao nematerijalna nadoknada za smrt sina. Tada im je re~eno da podnesu potvrdu da ne poseduju nikakvu imovinu i da bi za mesec dana trebalo da dobiju novac. - Kada smo videli da od tog posla nema ni{ta, ponovo smo 24. januara po~eli da {trajkujemo. Desilo se to {to se desilo i ja sam posle Tomislavqeve sahrane, nastavila sama da {trajkujem ispred suda. Deset dana ni{ta nisam stavila u usta, samo sam pila malo vode i kafe. Nije mi bilo lako, ali setila sam se kako nam je bilo dok je Dalibor povre|en le`ao u bolnici. Mu` i ja tada ni{ta nismo jeli, samo ako

popijmo kafu i ni{ta vi{e. Ni 40 dana posle wegove smrti ni{ta nismo mogli da okusimo. Poku{avala sam sama da isteram svoju pravdu. Sedela na klupi, nikoga nisam ometala. Qudi su prolazili, sa`aqevali me. Nije to lako izdr`ati. Deseti dan me primila predsednica suda. Rekla mi je da su posetili Dragana Krxi}a, da se nikakva imovina ne vodi na wega. On i nije u Srbiji, trenutno se nalazi u Crnoj Gori. Razumem ja da neko nema, ali tra`im bilo kakvu pomo}, da decu spasem. Najstariji unuk ima ~etiri i po godine, blizanci 16 meseci. Sin nema stalni posao, snaja je radila dok nije ostala u drugom stawu, sada i ne mo`e zbog dece. Pogodilo se i da je u drugoj trudno}i nosila blizance. Kada narod posmatra sa strane, mogao bi re}i, mladi su, {ta im fali da rade, ali gde? I moj Tomislav kad je radio, nije bio prijavqen. Do|u sada qudi, do-

nesu krompira, pasuqa. Nije meni lako da to uzmem, nisam navikla, ali znam da nemam kud - pri~a Rumena. Dok je {trajkovala, Rumena je imala i veliku podr{ku sugra|anke Vere \oki}, koja je tako|e na svojoj ko`i osetila “efikasnost” srpskog sudstva.

SLAVA I POMEN Nema{tina je porodicu Vasovi} stigla posle Daliborove smrti. Do te 2001. godine ostalo im je jo{ pet hiqada maraka da isplate ku}u u kojoj su `iveli u Kulinova~kom poqu. Kada je on nastaradao, trebalo je para za sahranu, spomenik. Gazda im je vratio novac od ku}e koju su nameravali da otkupe i oni su po~eli da `ive kao podstanari: - Dok je Dalibor bio `iv, bili smo sre}na porodica. Kada je on umro, Tomislav je imao 44, ja 42 godine. Stariji sin Neboj{a se vratio iz vojske, nas dvoje u punoj snazi... Dalibor, svako }e vam re}i, bio je

sjajno dete. Svirao harmoniku, snimao svadbe, radio u fotografskoj radwi. Iako je umro u 18. godini, uveliko je zara|ivao za sebe i porodicu. I nastrada mi dete ni krivo, ni du`no. Na{ao se u pogre{nom trenutku, na pogre{nom mestu. Mo`da bih i razumela ja da su se oni zamerili jedan drugom, da je moj Dalibor wemu oteo devojku ili tako ne{to. Ovako, ne znam za{to ga je ubio. Le`ao je Dalibor najpre ovde u bolnici, posle je preba~en u Kragujevac… Ve} 12 godina na Svetog Jovana odemo u crkvu, dignemo u slavu, a posle na grobqe.

KAKO DAQE? Negde oko Zadu{nica bi}e 40 dana od Tomislavqeve smrti. Porodica jo{ nije ni Gradskom zelenilu isplatila sve tro{kove sahrane. Rumena pretpostavqa da je uz pomo} grada za wegov pogreb od Centra za socijalni rad dobila 50 hiqada

Qudi koji `ele da pomognu porodici Vasovi} novac mogu upaltiti na Rumenin ra~un u Po{tanskoj {tedionici: 417231498-27. Za druge vrste pomo}i, osim nov~ane, svi zainteresovani se mogu javiti Rumeni na telefon 064/366-35-18. - Ne tra`im ja od dr`ave ne znam ni ja {ta, nego da makar dobijemo krov nad glavom, zbog dece. Ranije sam ja, kako nismo mogli da naplatimo od{tetu za Daliborovu smrt, bila kod biv{eg gradona~elnika Velimira Stanojevi}a. Sudski procesi nisu u nadle`nosti Grada. Sada{wi gradona~elnik nam je obe}ao jedno radno mesto. Moj sin i ja ne be`imo od posla. Najgore {to je sada zima, ne mogu na wivu - pri~a Rumena. Ka`e i da ~esto samoj sebi postavqa pitawe kako izdr`ava posle svega {to je pre`ivela, unakrsnih udaraca tragedije i nema{tine: - Nema ni{ta gore nego kada uve~e legnete i sebi postavqate jedna te ista pitawa: [ta }e biti sutra? Kako daqe? Z. J.


12

PETAK 1. MART 2013. GODINE

DRU[TVO

IZ PORODI^NOG ALBUMA RANKE

SE]AWE NA LUKU PROFESORA I DIR mro je u 103. godini, po~iva na Novom grobqu u Beogradu. Iznad wegovog groba - bista, rad vajara Nikole Jankovi}a, a u Skojevskom nasequ u beogradskoj op{tini Rakovica, ~iji je `iteq bio 33 godine - ulica koja nosi ime starog ratnika. Profesora istorije i direktora ~a~anske Gimnazije Luku Vojvodi}a wegovi u~enici su upamtili kao dobrog poznavaoca svoje struke, visokomoralnog ~oveka i pedagoga koji je smatrao da lo{e |ake ne treba grditi, jer “ako nekome stalno govori{ da ne vaqa, on nikad ne}e ni vaqati”. Iza sebe je ostavio nekoliko svezaka memoarskih zapisa, ispisanih rukom u poznim godinama, koje su wegove k}erke, Du{ica Ne{i} i Ranka Milinkovi}, objavile 2007. godine, pod nazivom “Se}awa”. Du{ica, lekar - ginekolog po profesiji, radni vek je provela u Berlinu, gde i danas `ivi sa suprugom Milanom. Ranka, diplomirani fizi~ar u penziji, i wen mu` Zdravko su nastaweni u Beogradu, a u wihovom domu u Molerovoj ulici sa~ekali su nas qubazni doma}ini i porodi~ni albumi retko bogate sadr`ine.

U

ZA ^A^AK JE VE@U NAJLEP[E USPOMENE - Moja porodica ne poti~e iz ^a~ka, ali me za wega ve`u divne uspomene. Sestra i ja smo ro|ene u Tetovu, gde su nam roditeqi bili sa slu`bom, a u ^a~ak smo stigli 1941. godine, kao izbeglice. @iveli smo u iznajmqenom stanu u Ulici kraqa Petra, blizu parka i rasadnika. Ku}u sa deset stanova, koji su slu`ili za izdavawe, podigla su bra}a Veqovi}i, kwi`ari, a u jednom od wih `ivela je porodica Riste Ristovi}a, tako|e profesora istorije u Gimnaziji, koji je ratne godine proveo u zarobqeni{tvu. Du{ica i ja smo se dru`ili sa wegovom decom, Idom i Aleksandrom. U ^a~ku sam krenula u drugi razred osnovne {kole, u~iteq se prezivao Leposavi}, stanovao je u na{oj

ulici. Bile su to ratne godine, Nemci su sve zgrade uzeli za vojsku, pa smo ~asove imali u privatnim ku}ama - se}a se Ranka svoga detiwstva. Weno gimnazijsko {kolovawe vezano je za posleratni period. - U Gimnaziji nije bilo ni klupa, a kamoli nastavnih sredstava. Stolice smo nosili od ku}e, a na ekskurzije odlazili sa kompletnom hranom za sedam - osam dana. Novca nismo imali, a i da jesmo, ne bismo mogli ni{ta da kupimo, jer se narod tada snabdevao na ta~kice. Nosili smo i }ebad, da imamo ~ime da se pokrijemo, jer smo no}evali u {kolama. Kakvi hoteli, kakva letovawa, mi smo raspust provodili na Moravi, od prvog do posledweg dana. Gimnazijalcima je bilo dozvoqeno da leti na korzou ostanu do devet, a zimi do osam sati. U kafane nismo smeli, a u bioskop samo sa odraslima. Ipak, bilo je lepo, nezaboravno. Sestra je pevala u horu i igrala folklor, ja sam se rekreativno bavila ko{arkom u Sokolani. Mladi su se u to vreme vi{e dru`ili nego danas, a prijateqstva iz mladosti traju ~itavog `ivota. Luka i Darinka su, isti~e wihova mla|a k}erka, bili veoma strogi i ni{ta mawe po`rtvovani roditeqi. - Kao profesorska deca, sestra i ja smo morale da po{tujemo sva pravila i da slu`imo za primer. I otac i majka su bili veoma obrazovani, mnogo su ~itali i uspeli da tu naviku razviju kod svoje dece. Uve~e bismo sa wima razgovarale o pro~itanim kwigama. Tada porodica nije sedela ispred telev izora, retko je ko imao i radio aparat. SRBIN CRNOGORSKOG POREKLA Luka je ro|en na pravoslavni praznik svetog Luku, 1898. godine, u Gorwoj Mora~i. Vojvodi}i poti~e od vojvode Mine Radulova Radovi}a i do 1875. godine prezivali su se Radovi}, a onda je bratstvo uzelo novo prezime, po vojvodi rodona~elniku. Lukini roditeqi, Peri{a i Lucija, izrodili

su osmoro dece, ali je prvih petoro umrlo u najranijem detiwstvu. U porodici zemqoradnika i sto~ara se neumorno radilo i te{ko `ivelo, a {kolovawe dece bilo je mukotrpno i sa ~estim prekidima. Ali, vazduh je u tom kraju bio sve`, voda hladna i pitka, a odanost porodici i domovini najsvetija du`nost. Sa samo 17 godina Luka je, kao u~enik Kola{inske gimnazije i obveznik \a~kog bataqona, u~estvovao u Mojkova~koj bici, a po povratku iz rata, ponovo seo u {kolsku klupu. Roditeqi su bili re{eni da sinove daju na velike {kole, pa se Peri{a, da bi popravio finansijsko stawe porodice, uputio u Ameriku, gde je vi{e od decenije radio u rudniku ugqa u dr`avi Ohajo. Novca, ipak, nije bilo dovoqno za izdr`avawe oba sina (stariji Svetozar je zavr{io za profesora biologije) te je junak ove pri~e, studiraju}i istoriju i kwi`evnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu, dr`ao ~asove matematike i radio u Ministarstvu finansija. Prvo zaposlewe dobio je u Prizrenu, gde je proveo dve {kolske godine, da bi 1928. bio preme{ten u Tetovo. U gradu ispod [ar pla-

OD OCA SRBINA I MAJKE NEMA^KOG POREKLA Darini roditeqi upoznali su se u Beogradu, a u~iteqska slu`ba ih je vodila po Srbiji, Makedoniji, Kosovu i Gr~koj. Sima Mihailovi} je pripadao uglednoj srpskoj porodici u Tetovu, a Aurelija Pfaf je po narodnosti bila Nemica. Wen otac je u Srbiju stigao iz Jene i, u Pop Lukinoj ulici, otvorio prvu kwigoveza~ku radwu u Beogradu. Uo~i ven~awa, Aure-

vog svetskog rata, Darinka je sa ocem i dva brata, pre{la preko Albanije, u Gr~koj se ukrcala na la|u i, kao izbeglica, stigla u Francusku. U mestu Eksu, u Provansi, zavr{ila je ~etiri razreda gimnazije, a po povratku u domovinu i vi{e razrede. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu studirala je francuski i latinski jezik, a po zavr{etku studija po~ela da radi u Tetovskoj gimnaziji. Ba{ u to vreme iz Prizrena je u Tetovo stigao suplent Luka

pola veka. Osim radom u {koli, Luka se u Tetovu bavio i drugim aktivnostima. Bio je predsednik peva~kog dru{tva “Bini~ki”, ~lan uprave Sokolskog dru{tva i jedan od pokreta~a nedeqnih novina “Glas Pologa”. Sve ove poslove osujetio je, me|utim, novi rat. U vreme kada je mobilisan bio je na du`nost direktora Gimnazije, a kratko “ratovawe” okon~ano je kapitulacijom jugoslovenske vojske, aprila 1941. godine.

Luka i Dara sa k}erkama, zetovima i unucima, zlatna svadba, Beograd 1981.

Du{ica i Ranka Beogradu, 2006. godine

nine, Srbin iz Crne Gore, kakvim je sebe oduvek smatrao, osta}e sve do po~etka novog rata, a u Tetovskoj gimnaziji sre{}e i budu}u suprugu - sedam godina mla|u profesorku francuskog jezika Darinku Mihailovi}.

lija je iz protestantske pre{la u pravoslavnu veru i postala Qubica, a u braku sa Simom rodila je {estoro dece. Razbolela se od tuberkuloze i umrla kada je Darinki bilo samo devet godina, a o woj i ostaloj deci starala se Qubi~ina majka Rahela. Za vreme Pr-

Lukina porodica u „wegovoj”ulici , 2006.

Vojvodi}. Jo{ uvek je bio neo`ewen. Ven~ali su se u zimu 1931. godine i u braku koji nikada nije dolazio u pitawe, proveli vi{e od

VOJVODI]I U IZBEGLI[TVU ^im su Nemci u{li u Tetovo, Vojvodi}ima je bilo jasno da budu}nost srpskog `ivqa ne}e biti ni malo


PETAK 1. MART 2013. GODINE

13

DRU[TVO

VOJVODI] MILINKOVI]

VOJVODI]A, EKTORA GIMNAZIJE ru`i~asta (Luka je zabele`io da su i Makedonisti, odnosno bugarofili, i [iptari odmah po~eli da ispoqavaju svoje politi~ke ciqeve o ru{ewu Jugoslavije) i da im se vaqa seliti u Srbiju. Pod uticajem nekoliko kolega, rodom iz ^a~ka, Luka od Ministarstva prosvete za sebe i Darinku tra`i i dobija posao u ovom gradu, a uz pomo} prijateqa pronalazi stan u Veqovi}a ku}i. Darinka sa decom sti`e posle wega, iscrpqena dugim putovawem u sto~nom vagonu, a prvi susret sa novim prebivali{tem samo je “dodao uqe na vatru”. Tog letweg dana pala je velika ki{a, ~a~anske ulice su, za razliku od kaldrmisanih u Tetovu, bile blatwave, a fijakerista je sve vreme psovao, na {ta ona tako|e nije bila navikla, “[to si nas doveo u ovu selendru”, prebacivala je mu`u, koji ju je sa~ekao na stanici pored sto~ne pijace, a on ju je ube|ivao da je ^a~ak bogat grad, da }e u wemu lak{e dolaziti do hrane i biti sigurniji nego u Tetovu. Ubrzo }e ovaj profesorski par ste}i nove prijateqe i ugled me|u kolegama, u~enicima i wihovim roditeqima. Iz ratnih dana pone}e se}awa na okrutnost okupatora i surove obra~une izme|u pripadnika istog naroda, ali i na divne primere qudske solidarnosti bez koje se u godinama rata i posleratnom periodu te{ko pre`ivqavalo. Darinka je radila u @enskoj, Luka u Mu{koj gimnaziji, gde je od 1945. do 1948. godine bio i direktor. Potom je postavqen za prosvetnog inspektora, da bi 1955. godine ponovo postao direktor Gimnazije, koja je u me|uvremenu preina~ena u me{ovitu {kolu. Sa ovog mesta je ~etiri godine kasnije “po slovu zakona” oti{ao u penziju. @IVOT U VELIKOM GRADU Luka i Dara su u ^a~ku ostali do 1967. godine, kada su se preselili u Rakovicu i prikqu~ili porodici mla|e k}erke. Smrt supruge, koja mu je uvek pru`ala nesebi~nu podr{ku i pred-

Ku}a u kojoj se Luka rodio

stavqala stub porodice, te{ko je podneo, ali je patwu nadja~ala qubav prema `ivotu i potomcima. - Bio je dobrog zdravqa i zdrave pameti do posledweg dana. Sve ga je interesovalo, pa je redovno obilazio kwi`are, antikvarnice i galerije. U~estvovao u radu “Saveza udru`ewa ratnika oslobodila~kih ratova 1912 - 1920. i potomaka”, nije propu{tao proslave raznih jubileja, a u stotoj godini dr`ao je predavawa na dva simpozijuma, o Balkanskim ratovima i Solunskom frontu. Kada su mu, kao starom ratniku ukazivali po~asti, govorio je da on nije nikakav zaslu`an ratnik i da je wegova najve}a zasluga {to dugo `ivi. Sa Du{icom i wenim mu`em prokrstario je celu Nema~ku i veliki deo Evrope. Odr`avao je veze sa biv{im u~enicima i rodbinom, a svojim unucima poklonio mnogo qubavi i vremena - pri~a Ranka o `ivotu svoga oca u starosti. Lukina i Darina unuka

Luka sa roditeqima u Dobrodolu,1935.

Dara sa ocem u Francuskoj

Odlazak u penziju 31. oktobra 1959, Luka Vojvodi} se opra{ta sa Petrom Maxi}em, doma}inom zgrade Gimnazije Luka i Dara sa decom, slika za paso{

Gimnazija u Prizrenu, Luka ispra}a kraqa Aleksandra, 1928.

Natalija Milinkovi} je profesor latinskog jezika u Tre}oj beogradskoj gimnaziji. Unuk Darko Milinkovi} doktorirao je matematiku i predaje na Matemati~kom fakultetu u Beogradu, a sa suprugom Jasminom, tako|e doktorom matematike i profesorom na U~iteqskom fakultetu, ima petoro dece. Darinka je stara 16 godina, od we su dve godine mla|i Qubica i Ogwen, a pre devet godina u porodicu su po drugi put stigli blizanci - Milena i \ur|a. Svoja se}awa Luka Vojvodi} je pisao bez velikih pretenzija, u `eqi da deci,

unucima i praunucima ostavi zapis o svojoj familiji i `ivotu. Kada je objavqena, kwiga “Se}awa” je stekla simpatije i van porodi~nog kruga i svrstala se me|u istorijske dokumente, dragocene za boqe razumevawe svega onoga {to se tokom pro{log veka de{avalo na prostoru Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije. Ona je doprinos i istoriji ^a~ka, a Luka Vojvodi} je nepristrasan i nenametqiv svedok, sa znawem istori~ara, mudro{}u starca i sposobno{}u da ono {to je dobro odvagao saop{ti na jednostavan na~in. E.V.


14

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 1. MART 2013. GODINE


kada kao izdu`ena i elegantna sên kadikad bude pro{etao centrom grada, ili se planski bude onim svojim legato korakom zaputio ka nekoj od kafana kao {to su Moravica, Car Lazar, Takovo, Dva ^arapana, Lovac, ili Belvi, Lale }e Filozof, kao i obi~no za `ivota {to je ~inio, da nas zapita za zdravqe, a onda i da nas prene i ozari, `acne ili odobrovoqi, kakvom mangupskom dosetkom ili sentencom. Nekada i da nas – diskretno, spu{tenim glasom – obaspe ~itavim brevijarom lucidnih opaski, dosko~ica, maksima, fazona. Takav je profesor Aleksandar Jovanovi}, zvani Lale Filozof, bio, takav je doveka bivstvovao. Tipujem da i s onu stranu zemaqskoga veka ima da potraje takav. Barem dokle bude wegovih |aka, prijateqa, znanaca, razume se i potomaka. Heraklitovi dijalekti~ki uvidi, Demokritova poimawa mikrosveta... Zenonove aporije, Sokratov dijalo{ki metod i nepokolebqiva eti~nost,

I

marketing 032/342-276

15

DRU[TVO

PETAK 1. MART 2013. GODINE

PROLAZNOST

LALE FILOZOF Platonova akademi~nost i ple}atost, Aristotelova entelehija i nau~na sistemati~nost... i tako redom... sve do Kanta, Hegela, Marksa... O svim tim filozofima, wihovim teorijama i teoremama, gimnazijalci isprva, tamo po~etkom {ezdesetih, nisu mogli da u~e ni iz kakvog prikladnog filozofskog uxbenika (jer takav nije ni postojao). Filozofiju su prepisivali sa Lalovih usana. Te usne uznemiravale su mlade umove Hobsom, urazumqivale ih Dekartom i Lokom, dok su ih mo-

ralno oboru`avale Spinozom i Kantom, a revolucionarno osposobqavale i u~vr{}ivale Karlom Marksom – tim misliocem koji je na noge vratio savr{enu Hegelovu dijalektiku, ali idealisti~ku, to jest postavqenu naglavce... Uzbudqivi prolasci kroz u~ewa Kjerkegora, Jaspersa, Hajdegera, Sartra... Dok nam je Lale Filozof, potowi Laki{a, o ovome predavao, uvideli smo da se na mla|anome umu itekako mogu otvarati naro~ite „dizne“ – one koje su veoma va`ne, jer su prijem~ive za svakovrsne kardinalne i kapitalne ideje. Pronalazili smo smerove na kojima se mogu naslu}ivati i razaznavati izazovni, katkad veoma uzbu|uju}i, intelektualni, umni i duhovni obzori. Kada neopa`en – jer kao sên je sasvim bestelesan, bezglasan i ne~ujan – bude prohodio gradom, i kada se bude prikradao dvoranama u kojima su kwi`evne ve~eri, Lale ne}e zveckati nikakvim sve`wem kqu~eva – kqu~eva i kalauza za zakqu~avawe i otkqu~avawe svih onih odaja s protivre~nostima koje su se u wegovom inteligentnom bi}u sticale. Za{to bi to i radio? Jer, istini za voqu, ti mu kqu~evi i paspartui ne bejahu od neke ve}e upotrebne vrednosti ni za `ivota. Nijedno od dubqih protivure~ja, {to ih je u sebi nosio – a i ispoqavao u li~nom, porodi~nom, famili-

jarnom, politi~kom, pa i dru{tvenom `ivotu uop{te – ~ini se da nije uspevao zadugo da dr`i pritvorenim i zatomqenim, a jo{ je mawe uspevao da koje od wih i prevlada. Kao da je dostizao tek samo da umek{a neka uo~qivija nesuglasja i da izobara i izgla~a rogobatnije ivice. Nije ti Lale Filozof bio nekakav profa i pedagogarh od tu~i i te`ine. Vi{e {armantan i duhovit, a mawe ~etvrtast i tvrd, on je umeo da pleni. Imao je u svakom ~asu poneku svilenu re~, to jest re~enicu, to jest filozofemu. A odmah i svileni gajtan najfinije ironije. Pride, poneki probrani cinizam. U politici, ovoj pluralisti~koj, nije se profesor Jovanovi} libio ni izvesnih eksponirawa. U tome se pokazao ne naro~ito

probirqiv. Promenio je nekoliko politi~kih ekipa. Jer, izgleda, dao se povoditi. Nigde se, me|utim, nije instalirao. U toj svojoj aktivnosti, politi~koj, kanda, beja{e potpuni diletant. (Akoli previdimo izvesne benefite koje je polu~io ranije, jo{ u socijalizmu.) Pri susretima i dru`ewima sa gospodinom Jovanovi}em – boqe Lakijem ili Laki{om – o~as posla su se otvarali ~itavi nizovi zanimqivih tema i wihovih izazovnih rukavaca. Re~ bi se povela o koje~emu. O Andri}u i Crwanskom... o hranqivosti ~okolade... o ve~erinkama sa srnetinom... ili o tome kako Kinezi ~uvaju vlastito seme... O ~emu god da bi zbor bio zapo~et, morao je imati intrigantnosti, stila, vrcavosti, neretko ironije i cinizma,

aforisti~kih dvosmislica, duple dancadi. Lale beja{e poreklom sa Rudnika, ali, fizi~kim habitusom, ne be{e i „rudni~ki bik“. Nikakav rkalija. Vi{e suptilan i ne`an, pronosio je kroz `ivot – nekada sa vi{e mâra, a nekada sa mawe – i sopstveno delikatno zdravqe, na~eto TBC-om. U studentskim danima, po~etkom pedesetih pro{loga stole}a, wegova grudobolna plu}a udisala su, u terapeutske svrhe, onaj freski hospitalni zrak Golnika, u Julijanskim alpama. Bio je nastrojen boemski. Na mek i fin na~in. Voleo mangupluk, ne i onaj grubi. U drugima i u sebi. Voleti `ivot – pa to ko{ta. I na li~nom, i na porodi~nom, i na profesionalnom, i na dru{tvenom planu. Tome je Lale bio vi~an. Tom i takvom gotivqewu. Tom i takvom ko{tawu. U ne~emu je ipak na{ simpatisani profesor, i potowi prijateq, ostao dosledan. U intelektualnoj radoznalosti, na primer, koja ga nikada nije napustila. Ili, recimo, u gospodstvu. Kod wega, ono je od imovnog stawa i od statusnih obele`ja sasvim bilo nezavisno. Jednostavno, neko nosi u sebi smisao da se pokazuje i objavquje kao persona. Lalu takvoga poriva i dara uop{te nije mawkalo. Naprotiv. Bio je taj. (Jedan od dokaza: gimnazistkiwe iz raznih generacija su izjavqivale da bi volele da imaju tako gospodstvenog oca.) Naravno, bio Laki{a fundamentalno dosledan i u toj svojoj nedoslednosti. To je imalo i svoje obja{wewe, svoju olak{avaju}u okolnost: potreba za zezawem. Nadasve, bio je veran jednoj, kod wega fantasti~no funkcionalnoj, spoznaji: Osim zezawa, sve je (to) ~isto zezawe. ^ik neka neko predlo`i filozofiju, filozofemu, ili sofistiku, koja bi ovo lako mogla da ospori i obori. Bratislav Jevtovi}


16

SELO

PETAK 1. MART 2013. GODINE

ZIMSKA [KOLA ZA POQOPRIVREDNIKE oqoprivredna savetodavna i stru~na slu`ba ^a~ak, organizovala je u okviru tradicionalne Zimske {kole za poqoprivrednike niz predavawa iz raznih oblasti poqoprivredne proizvodwe. Za tri dana, od 26. do 28. februara, koliko je trajala Zimska {kola, u Ariqu, ^a~ku i Gorwem Milanovcu, predavawima je prisustvovalo oko 200 posetilaca. Poqoprivrednici su dobili najnovije informacije iz oblasti vo}arstva, povrtarstva, ratarstva i sto~arstva. Zimska {kola je prevashodno namewena poqoprivred-

P

NOVE INFORMACIJE I TEHNOLOGIJE nicima sa kojima sara|uje PSSS, ali otvorena je i za sve zainteresovane proizvo|a~e. - Uvek imamo aktuelne teme iz oblasti poqoprivredne proizvodwe, a predavawa dr`e savetodavci iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be. U goste pozivamo eminentne stru~wake i saradnike iz drugih oblasti. S obzirom da je

REGISTRACIJA POQOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA Po novom Pravilniku o registraciji poqoprivrednih gazdinstava, koji je stupio na snagu 25. februara, svi poqoprivredni proizvo|a~i su obavezni da obnove registracije poqoprivrednih gazdinstava. Istovremeno, organizovan je i upis i promena podataka poqoprivrednih gazdinstava. Prema novom Pravilniku, obnova registracije poqoprivrednih gazdinstava bi}e organizovana svake godine od 1. februara do 31. marta. Ukoliko nakon toga nastupe neke promene u gazdinstvu, poqoprivrednici su du`ni da ih prijave do kraja aprila. - Poqoprivredni proizvo|a~i }e od Uprave za trezor dobiti poziv i sve potrebne obrasce. Oni koji ne dobiju obrasce i poziv do 15. marta, treba da se obrate Trezoru, jer je obnova registracije poqoprivrednih gazdinstava prvi i osnovni uslov za dobijawe svih subvencija Ministarstva poqoprivrede. Svake godine proizvo|a~i prijavquju sve promene koje su nastale u gazdinstvu, kako u strukturi biqne proizvodwe, tako i u pogledu ~lanova doma}instva, brojnog stawa i vrste `ivotiwa koje gaje. Prilikom prijave zemqi{nog fonda i strukture biqne proizvodwe prijavqiva}e se svaka biqna vrsta i kultura pojedina~no, kao pre nekoliko godina. Ove godine, poqoprivredni proizvo|a~i su obavezni i da se izjasne da li su wihova gazdinstva komercijalna ili nekomercijalna - rekao je Radovan [evarli}, diplomirani in`ewer agroekonomije iz PSSS ^a~ak.

postala tradicionalna, Zimska {kola je veoma pose}ena, qudi su zainteresovani za teme koje obra|ujemo. Na terenu vidimo poboq{awe, odnosno da primewuju nove tehnologije i dostignu}a o kojima govorimo. Uvek pri~amo i o agrarnoj politici, planovima Ministarstva poqoprivrede, subvencijama koje mogu da o~ekuju poqoprivredni proizvo|a~i, tako da u skladu sa tim organizuju i svoju proizvodwu - rekla je, izme|u ostalog, Olga Bjeli}, direktorka Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak. Institut za povrtarstvo Smederevska Palanka predstavio je istra`iva~ saradnik Sla|an Axi}, podsetiv{i da je re~ o instituciji koja postoji 70 godina, sa vi{e od 150 sorata i hibrida selekcio-

nisanih dugogodi{wim radom. Axi} je odr`ao predavawe pod nazivom “Tehnologija proizvodwe kupusa” i izrazio nadu da }e u~esnici Zimske {kole uspostaviti nove kontakte i u~vrstiti ve} postoje}u saradwu, ali i ne{to novo nau~iti jedni od drugih. Predavawu u ^a~ku, odr`anom u sredu u restoranu “Lovac”, prisustvovao je i Milenko Je~meni} iz Guberevaca, koji se bavi sto~arstvom i proizvodwom krompira. Je~meni} ka`e da redovno pose}uje predavawa i seminare i da ima odli~nu saradwu sa Poqoprivrednom savetodavnom i stru~nom slu`bom. Predavawa, kako ka`e, pose}uje da bi pro{irio znawe i primenio ga u svojoj proizvodwi. N. R.

PIJA^NI BAROMETAR POVR]E krompir 50 - 60 dinara pasuq 220 - 300 paprika 300 paradajz 220 krastavac 300 praziluk 80 - 100 rotkva 50 tikvice 280 brokoli 300 kupus 20 karfiol 300 per{un 30 {argarepa 40 - 60 cvekla 35 - 50 prokeq 250 zelena salata 25 - 30 spana} 100 - 150 crni luk 40 - 60 beli luk 300 - 500 VO]E suve {qive 250 jabuke 40 - 80 kru{ke 100 - 150 ju`no vo}e 80 - 180 orasi 1.000 MLE^NA PIJACA projino bra{no 80 - 90 pili}i 350 jaja 10 - 15 kajmak 500 - 600 sir 250 - 350 pr{uta 1.300 - 1.700 slanina 300 - 800 suxuk 800 - 900 STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici 180 - 200 prasi}i 200 ovce - nema jagwad 270 p{enica 33 je~am 33 kukuruz 33

IZUZETNO USPE[NA PRODAJA SADNOG MATERIJALA U INSTITUTU ZA VO]ARSTVO

[QIVA TRADICIONALNO NAJTRA@ENIJA I

nstitut za vo}arstvo je, kao i prethodnih godina, pripremio bogat asortiman sadnog materijala za sezonu 2012/2013. Za prodaju je bilo pripremqeno oko 60.000 drvenastih i oko 400.000 jagodi~astih vo}nih sadnica. Prema re~ima Neboj{e Jovanovi}a, pomo}nika direktora Instituta za proizvodwu i plasman proizvoda, intersovawe za sadnice je tokom zime bilo veliko, {to potvr|uje i ~iwenica da je ve}i deo sadnog materijala prodat. Izuzetno uspe{na prodaja sadnog materijala u Institutu za vo}arstvo govori da su vo}ari svesni ~iwenice da zdrav, odnosno sertifikovan sadni materijal obezbe|uje uspe{nu proizvodwu. - Kao i svake godine, i ove sezone je bila odli~na tra`wa za sadnicama {qive, dok su ostale vo}ne vrste standardno prodavane. Iako je pro{le godine zbog su{e podbacio rod maline, zabele`ena je tako|e odli~na prodaja sadnica ovog vo}a. Od ukupnog broja sadnica maline realizovano je vi{e od 60 odsto. Deo sadnica maline je i ove sezone plasiran na podru~ju op{tine Prijepoqe, sa kojom imamo izuzetno dobru saradwu. Grad ^a~ak je oko Nove godine subvencionisao poqoprivredne proizvo|a~e, odnosno vo}are za kupovinu sadnog materijala, tako da je veliki deo sadnica prodat u zimskom periodu. Trenutno u ponudi imamo {qive,

sorte ~a~anska rodna, stenlej, vaqevka, valerija, ~a~anska najboqa. Od ostalih vo}nih vrsta, za prole}nu sezonu ostalo je ne{to kru{aka, vilijamovka, jabuka ajdared i zlatni deli{es, vi{we, leske i malo kupine - ka`e pomo}nik direktora Neboj{a Jovanovi}. Najve}e interesovawe ve} tradicionalno vlada za sadnice {qive ~a~anskih sorti, koje su i pro{le godine bile aktuelne u proizvodwi i plasmanu na doma}em i inostranom tr`i{tu. Poznato je da se najvi{e prodaju sadnice vo}nih vrsta koje imaju najboqu cenu na tr`i{tu i za kojima postoji standardno dobra tra`wa. Struktura prodaje uvek se povezuje sa tr`i{nim kretawima, jer se vo}ari sve vi{e rukovode cenama koje vo}e ostvaruje na

doma}em i stranom tr`i{tu, isti~e Jovanovi}. U ~a~anskom Institutu su za idu}u sezonu, odnosno za jesen, pove}ali proizvodwu drvenastih vo}nih vrsta za 20 do 30 odsto. Kada je re~ o sadwi za jesen 2014. godine, ova nau~no-istra`iva~ka ustanova je pripremila oko 150.000 podloga, {to zna~i da bi proizvodwa sadnica trebalo da bude pove}ana za 40 do 50 odsto. Prema re~ima Jovanovi}a, ciq Instituta je da dostigne nekada{wi nivo proizvodwe sadnog materijala, koji se kretao vi{e od 500.000 sadnica, pa ~ak i do milion, u vreme biv{e Jugoslavije i izvoza u Rusiju i druge zemqe. - Struktura sadnog materijala je ve} poznata, jer se tr`i{te neprekidno prati. Planiramo da u proizvodwu {qive uvedemo i nove sorte za koje vlada veliko interesovawe, kao {to su timo~anka, boranka, mildora, zlatka, pozna plava i najnovija nada. Za ove sorte na tr`i{tu postoji veliko interesovawe. Me|utim, ranije Institut ove sorte nije mogao u nekoj zna~ajnoj koli~ini da ponudi tr`i{tu, jer u Srbiji do skora nije postojalo sertifikaciono telo, koje bi odobrilo umati~ewe ovih sorti, odnosno wihovo umno`avawe. Neke sorte su za{ti}ene licencom, a neke su u postupku za{tite, tako da se ne mogu umno`avati bez odobrewa Instituta za vo}arstvo. Ali, kod nekih

proizvo|a~a u kru{eva~kom kraju, ove sorte su se pojavile u prodaji, a neke se ~ak i javno reklamiraju, zato }e Institut preduzeti odgovaraju}e mere, kako bi za{titio svoja autorska prava - upozorava pomo}nik direktora Neboj{a Jovanovi}. Na{ sagovornik ka`e da je planirano i pove}awe proizvodwe sadnica jabuke, naro~ito sorti za komercijalne zasade, jer se veliki deo sadnica uvozi iz Italije. Mogu}e je pove}ati i proizvodwu tre{we, vi{we, kajsije, kru{ke, duwe i oraha, naro~ito tre{we za koju je vladalo veliko interesovawe ove sezone. Prema re~ima Jovanovi}a, orah je proizvo|a~ima sve zanimqiviji, jer se pojavquju kupci i za velike povr{ine. - Kada je re~ o sortimentu moramo se prilagoditi zahtevima tr`i{ta. Ciq nam je da u rasadni~koj proizvodwi pre|emo na ugovorenu proizvodwu sadnog materijala, i to u {to ve}em procentu za poznate kupce. To je praksa svih proizvo|a~a sadnog materijala u Evropi. Na taj na~in se smawuju tenzije u prodaji sadnog materijala izme|u proizvo|a~a i kupaca, odnosno vo}ara. Kada govorimo o vo}arskoj proizvodwi trenutno su u toku poslovi |ubrewa vo}waka i rezidba. Naro~ito je rezidba obiman posao, koji se u Institutu radi u zimskom periodu kada nema drugih poslova - ka`e Neboj{a Jovanovi}. N. R.


17

AKTUELNO

PETAK 1. MART 2013. GODINE

PITI ILI NE PITI?

AFERA „MLEKO”

I POLITI^KA PREPUCAVAWA ra|ani Srbije skoro tri nedeqe, sebi i nadle`nima postavqaju pitawe - piti, ili ne piti mleko? Od po~etka afere sa zara`enim mlekom gra|ani su zbuweni i ne znaju kome da veruju. Iako se u medijima svakodnevno mogu ~uti mi{qewa predstavnika nadle`nih institucija i stru~waka, jasan odgovor jo{ uvek nisu dobili. Prema grubim procenama, mese~ni gubitak za mlekarsku industriju bi}e oko 50 miliona evra, a najgore }e pro}i poqoprivrednici. Proizvo|a~i mleka pozvali su gra|ane da slobodno piju mleko, jer nije otrovno, i optu`ili politi~are da se me|usobno obra~unavaju preko wihovih le|a.

G

RETROSPEKTIVA Ministar poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Goran Kne`evi} ponovio je tvrdwe u dnevnim medijima da iza krize na tr`i{tu mleka u Srbiji stoji uvozni~ki lobi koji se zala`e da se doma}a hrana zameni prozvodima iz inostranstva, koji bi imali primese genetski modifikovanih organizama (GMO), kao i doma}i monopolisti koji bi da supstitui{u sto~nu hranu svojom robom i ostvare ve}i profit. Kne`evi} je rekao da }e oni koji su uznemiravali javnost i doveli do pometwe na srpskom tr`i{tu snositi sankcije, napomiwu}i da mleko koje je povu~eno sa tr`i{ta nije neispravno, ve} se samo sumwa da je zara`eno aflatoksinom. [teta je ve} naneta, izvoz kukuruza je opao, prodaja mleka je opala, poqoprivrednici trpe ekonomsku {tetu, a gra|ani su

zbuweni i upla{eni. Demokratska stranka tra`i odgovornost ministra Kne`evi}a, koji je, kako ka`u, poku{ao da sakrije informacije od gra|ana i da ve{tim politi~kim manipulacijama skrene pa`wu sa teme - zara`enog mleka. Kne`evi} je ponovio i da on snosi odgovornost za rad ~itavog ministarstva, ali „da ni supermen ne bi mogao za {est meseci od preuzimawa resora da popravi kompletno nakaradni sistem bezbednosti hrane i poqoprivredne politike, koje je godinama uspostavqala i sprovodila vlast Demokratske stranke”. Prema wegovim re~ima, povu~eno mleko nije ni otrovno ni kancerogeno, ve} je potpuno isto kao i mleko koje smo pili pre tri ili 13 godina, “samo je pitawe da li je u okvirima propisa koje je proizvo|a~ima nametnulo Ministarstvo poqoprivrede 2011. godine”. Na~elnica Veterinarske inspekcije Sawa ^elebi}anin ukazala je da po godi{wem planu redovne slu`bene kontrole, Veterinarska inspekcija kontroli{e fabrike sto~ne hrane jednom mese~nom i utvr|uje mere samokontrole u takvom objektu. Ona je istakla da se koncentracija aflatoksina, provera hrane za `ivotiwe i sirovog mleka, radi na godi{wem nivou kroz nacionalni monitoring, koji Ministarstvo poqoprivrede sprovodi od 1972. godine. Ministarka zdravqa Slavica \uki} Dejanovi} izjavila je da se u prodavnicama, nakon povla~ewa odre|enih koli~ina mleka sa nedozvoqenim koli~inama aflatoksina, nalazi zdravo mleko, zdrava hrana, i da ne-

ma opasnosti po zdravqe, niti razloga za paniku. Analiza Instituta za prehrambene tehnologije u Novom Sadu pokazala je jo{ ve}e prisustvo te otrovne materije nego {to je utvr|eno dosada{wim analizama, tvrdi vojvo|anski sekretar za poqoprivredu Goran Je{i}. Prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vu~i} je rekao da je najva`nije da se utvrdi da li je ugro`eno zdravqe qudi u Srbiji i {ta je ono {to Vlada mo`e i mora da preduzme. - Su{tina je u tome da }e nadle`ni dr`avni organi ispitati sve. Zdravqe qudi mora da bude za{ti}eno. S druge strane, jasno }emo videti ko je s kakvim namerama i na koji na~in sve u~estvovao u razarawu srpske poqoprivrede, srpskog seqaka i sto~arske proizvodwe. To je potpuno uni{tewe sto~arske proizvodwe u na{oj zemqi i sada }emo imati mnogo muka da sto~arska proizvodwa i mlekarska industrija stanu na noge, zbog zaista katastrofalne neodgovornosti - rekao je, izme|u ostalog, Vu~i} i dodao da ne misli samo na stranke, ve} i na onaj deo dru{tva koji veruje da se u zemqi ni{ta nije promenilo i da su oni zadr`ali svoje politi~ke i ekonomske privilegije. Vode}e trgovinske ku}e u Srbiji su, kako ka`u, kada je Uprava za veterinu objavila spisak spornih mleka, povukle sve kontaminirane koli~ine. Prema re~ima prodavaca, potro{a~i su uglavnom oprezni i detaqno se raspituju, pa je u pojedinim radwama prodaja mawa od uobi~ajene, a negde ba{ i zna~ajno smawena.

Mirnim okupqawem i prosipawem mleka, sto~ari u Novom Sadu, Kru{evcu i Vaqevu protestovali su zbog “mle~ne afere”. Proizvo|a~ mleka iz na{eg kraja, koji je `eleo da ostane anoniman, ka`e da je mleko ispravno, da ga wegova porodica i daqe pije i hrani se mle~nim proizvodima. Na sre}u, on ne mora da prosipa mleko, jer mlekara kojoj predaje ovu “dragocenu te~nost” nije bila na listi spornih. Ali, smatra da su proizvo|a~i mleka `rtve uvozni~kog lobija i da je afera “mleko” jo{ jedan poku{aj politi~ara, pre svega Demokratske stranke, da se upropasti srpska poqoprivreda i srpski seqak.

nije odrazila na poslovawe Mlekare “Bodri”. Prema re~ima Driwakovi}a, jedna analiza je pokazala da nema aflatoksina u proizvodima wegove mlekare, a o~ekuje i rezultate iz druge laboratorije. - Koliko vidim u na{im krajevima mlekare nisu toliko pogo|ene, jer veoma malo koriste hranu, odnosno kukuruz iz Vojvodine. Stoka u na{im krajevima se uglavnom hrani, pogotovu gde ja otkupqujem mleko, sa senom i detelinom, a veoma malo sila`om i kukuruzom iz Vojvodine. Proizvo|a~i u na{im krajevima nemaju problema, jer su rezultati pokazali da u mleku nema aflatoksina.

PO[TOVATI PREPORUNI[TA NIJE KE DR@AVNIH ALARMANTNO Qubi{a Driwakovi}, INSTITUCIJA Nepostojawe nacionalne vlasnik i direktor Mlekare “Bodri” iz Gorweg Mila- referentne laboratorije za novca, smatra da se afera analizu hrane, jedan je od smiruje i podse}a da su afla- kqu~nih problema, smatraju toksini uvek prisutni u is- stru~waci. - Su{tina problema je u hrani, u mawim ili ve}im neuskla|enosti Pravilnika koli~inama: o kvalitetu sto~ne - Ve}e koli~ine su hrane, po kome su naravno otrovne. zadr`ani staIna~e, po~ele ri standardi su strana~ke Brojevi telesa ve}im sva|e, nerfona putem kojih stepenom azumqive gra|ani Srbije mogu dozara`enostvari. biti informacije o mlesti hrane Sve se svoku: 011/361-21-97 i toksinom, di na po011/361-62-75. Radno i novog liti~ke vreme kol centra je Pravilniborbe, niod 8 do 20 ~asoka o kvalite{ta nije tova. tu mleka i liko alarmantmle~nih proizvono. Koliko sam u da, u kome su usvojeni posledwe vreme pratio {tampu i televiziju, standardi sa mawim nivoom re{ewa ima. Smatram da prisustva toksina u mleku i uskoro aflatoksina ne}e ni mle~nim proizvodima. Prebiti u hrani, pogotovu sada ma tome, sa hranom za stoku kada je toliko pa`we posve- po starim standardima vrlo je te{ko obezbediti }eno. Afera “mleko” se do sada proizvodwu mleka kvaliteta po novim standardima, to je su{tina problema - ka`e Miladin [evarli}, profesor sa beogradskog Poqoprivrednog fakulteta. Profesor [evarli} smatra da bi bilo dobro da gra|ani, odnosno potro{a~i po{tuju preporuke nadle`nih dr`avnih institucija, pre svega Ministarstva poqoprivrede koje je resorno zadu`eno za proizvodwu i preradu mleka i proizvodwu mle~nih proizvoda, Ministarstva trgovine koje brine o za{titi potro{a~a i Ministarstva zdravqa koje je zadu`eno za zdravstvenu bezbednost potro{a~a. Profesor deli mi{qewe javnosti da }e najve}u {tetu pretrpeti proizvo|a~i mleka, {to je, kako ka`e, odraz na{eg vi{edecenijskog

nepo{tovawa procedura o dono{ewu i neuskla|ivawu propisa: - Proizvodwa mleka je samo jedan segment izme|u ishrane i prerade mleka u mle~ne proizvode, odnosno za{tite zdravqa potro{a~a. Prema tome, Pravilnik o kvalitetu mleka ne treba posmatrati kao izolovan standard kvaliteta. Tako|e, profesor isti~e da se ne mo`e omalova`avati rad i analize laboratorija koje su akreditovane za obavqawe tih poslova. Ali, ukoliko se doka`e da rezultati koje su potpisali nisu ta~ni na osnovu super ve{ta~ewa, onda bi takvim laboratorijama trebalo ukinuti licencu i trajno im zabraniti obavqawe ovih poslova na teritoriji Srbije, kao i me|usobno povezanim pravnim licima sa tom laboratorijom, smatra profesor [evarli}. SAOP[TEWE MINISTARSTVA POQOPRIVREDE U saop{tewu Ministarstva poqoprivrede, objavqenom u ponedeqak, navodi se da je dosada{wom kontrolom 12 farmi, sa kojih se otkupquje sirovo mleko, zatvoreno re{ewem veterinarskog inspektora Ministarstva poqoprivrede. Resorno ministarstvo }e predlo`iti Vladi Srbije da se farmama koje su iskqu~ene iz otkupnih linija podeli kukuruz iz robnih rezervi, i to 300 kilograma po grlu muzne krave, kao i odgovaraju}a koli~ina zeolita u ciqu poboq{awa kvaliteta sto~ne hrane na wima. Tako|e, resorno ministarstvo }e uputiti predlog da industrije mleka preuzmu svo mleko sa farmi, bez obzira na wegov kvalitet, a da ono mleko koje ne odgovara propisanim standardima predaju na tretirawe u skladu sa zakonom predvi|enim na~inom ne{kodqivog uklawawa. Ministarstvo }e predlo`iti da se farmerima koji proizvode zdravo mleko tako|e distribuira kukuruz iz robnih rezervi, kao i da im se prizna pravo na premije po predatom litru mleka, bez obzira na to da li mleko ide u proizvodwu, ili na tretman ne{kodqivog uklawawa, navodi se u saop{tewu. Resorno ministarstvo nastavqa daqu kontrolu farmi, fabrika sto~ne hrane, industrija mleka i gotovih proizvoda. Pripremila: N. R.


18

PETAK 1. MART 2013. GODINE

ZDRAVSTVO

KOD NORMALNE TRUDNO]E I REKREIRAWE SE NASTAVQA NORMALNO Ukoliko se pitate da li vaqa da se bavite aerobikom ili fitnesom ako ste trudni, odgovor je da `ena, ako nema problemati~nu trudno}u, treba da nastavi sa svim aktivnostima kao i pre drugog stawa, ka`e dr Dragana Sti{ovi}, ginekolog ko ste pre trudno}e redovno ve`bali i bili fizi~ki aktivni, to mo`ete nastaviti i u trudno}i, ukoliko ona nije problemati~na. Kako trudno}a odmi~e, tako dolazi i vreme kada je te{ko ustati, a naro~ito ve`bati i tada treba prestati sa aerobikom ili drugim ve`bama. Doktorka Dragana Sti{ovi} ka`e da je to

A

VE@BAWE U TRUDNO]I period od mesec i po dana pre poro|aja. Ona isti~e da `ena u trudno}i treba da nastavi sa svim ve`bama koje je radila i pre toga. - Fizi~ka aktivnost u trudno}i poma`e da `eni budu boqe zategnuti trbu{ni mi{i}i, onda automatski uti~e i da joj poro|aj bude br`i i lak{i. Fizi~ka aktivnost omogu}ava i da se trudnica boqe ose}a, jer ona dosta pozitivno uti~e i na psihi~ko stawe `ene. Trudno}a je fiziolo{ko stawe, pa samim tim trudnica treba da ide na ve`be koje joj ne predstavqaju ekstremni napor, dakle na sve one ve`be na koje je navikla da ide. ^ak se neke trudn e

sportistkiwe bave i takmi~arskim sportom do ~etvrtog meseca trudno}e ka`e dr Sti{ovi}. Ona napomiwe, da u toku trudno}e treba izbegavati te{ke fizi~ke poslove, i ne bi trebalo raditi ve`be u kojima se podrazumeva dizawe tegova. Doktorka Sti{ovi} ka`e da, ako je re~ o problemati~noj trudno}i, lekar }e upozoriti trudnicu da treba da le`i. Pred kraj trudno}e, lekari savetuju {etwu, kao i uo~i poro|aja, da bi on

MEDOM I CIMETOM PROTIV PREHLADE Jeste li znali da u samo dva poteza, uz samo dva kqu~na, jednostavna i zdrava sastojka mo`ete se re{iti prehlade za samo dva dana? Re{ewe se krije u va{oj kuhiwi i vreme je da isprobate ovaj jednostavan i ukusan recept. Med i cimet izvrsni su protiv prehlade. Blagodati meda su dobro poznate, a cimet se smatra jednim od najzdravijih za~ina. Sastojci: 1 ka{ika meda Kombinacija ova dva sastojka 2 ka{ikice cimeta u prahu je odli~na, posebno kada je re~ o prehladi. Priprema: Recept za napitak koji vam U decilitar mlake vode pome{ajte med i cipredla`emo ja~a imunitet i poma`e kod umora, hroni~nog met, izme{ajte dok se med otopi. Napitak pijte ka{qa i prehlade, neguje slu- dva puta dnevno, najboqe tri dana za redom. znicu i ~isti sinuse. Oba sa- Isto mo`ete u~initi i bez vode. U {oqu pomestojka deluju antivirusno, an- {ajte med i cimet, a ako vam je lak{e napravite tibakterijski i protivupalno. sebi koli~inu za nekoliko dana.

VITAMINSKA BOMBA - SOK OD CVEKLE Sok od cvekle, {argarepe i limuna je prava vitaminska bomba, popravi}e va{u krvnu sliku i vratiti vam energiju. Potrebni sastojci za ovaj zdravi napitak su kilogram cvekle, kilogram {argarepe, kilogram limuna, dva litra vode i osam kesica limuntusa. Priprema: Operite i oqu{tite cveklu i {argarepu, zatim ih izrendajte i sipajte u ve}u posudu. Limun samleti na ma{ini za

meso i dodati cvekli i {argarepi. Dodati dva litra vode i ~etiri kesice limuntusa. Sve izme{ati i ostaviti da stoji 24 sata. Procediti i izmeriti, pa u zavisnosti od koli~ine soka, dodati isto toliko {e}era i jo{ ~etiri kesice limuntusa. Povremeno prome{ati, a kada se otopi sav {e}er, sipati u fla{e. Od ovog sirupa praviti sok po ukusu.

protekao {to lak{e. Doktorka Sti{ovi} ka`e da ve}ina trudnica zna da je {etwa odli~na i veoma rado provode vreme {etaju}i. Pored uobi~ajenih rekreativnih ve`bi, u Domu zdravqa se orga-

nizuju specijalne ve`be za trudnice. Sve zainteresovane trudnice mogu se javiti, ali moraju imati izve{taj svog ginekologa, koji potvr|uje {ta od ve`bi smeju da rade. - Te ve`be su veoma korisne i wihova uloga je druga~ija od rekreirawa i aerobika. Imaju namenu da oja~aju karli~ne mi{i}e i pripreme telo za po-

ro|aj. Na neki na~in to je i psihofizi~ka priprema za poro|aj, jer se tokom tih ve`bi trudnica obu~ava kako treba da di{e u razli~itim fazama poro|aja ka`e dr Sti{ovi}. @enama koje su za vreme trudno}e ve`bale, posle poro|aja je mnogo jednostavnije da vrate devoja~ku liniju i da nastave sa ve`bawem, kao i da neumorno idu za detetom u parku, kada za to do|e vreme. I. M.

BIQE ZA DOBAR SAN Pored poznatih saveta o udobnom du{eku na kom le`imo, dobrom jastuku za spavawe i provetrnoj spava}oj sobi, postoje i lekovi na bazi biqa koji mogu da pomognu za miran i opu{taju}i san.

Lipov cvet Najboqi od svih je svakako lipov cvet. Pored svog veoma prijatnog i aromati~nog ukusa, lipov cvet ima umiruju}e dejstvo. Na~in i upotreba ~aja su jednostavni. ^aj se priprema tako {to se u kqu~alu vodu stavi jedna puna ka{ika lipovog cveta, ostavi da odstoji desetak minuta, procedi i pije zasla|en medom, posle svakog obroka po {oqa.

Bosiqak Bosiqak je biqka koja je u narodu poznata da poma`e za mnoge tegobe. Svoje dejstvo i primenu na{la je i kod qudi koji imaju problem sa nesanicom. Za nesanicu se koristi samo wegov list. Stavite ga sve`eg koliko zahvatite izme|u prstiju u {oqu kqu~ale vode, i pijte samo posle glavnog obroka.

Lavanda Lavanda je jedano od najboqih prirodnih sredstava za spavawe. Za pripremawe ~aja potrebno je oko pet grama lavande, koja se stavi u kqu~alu vodu. Treba da odstoji desetak minuta, zatim se procedi i pije mlak ~aj tri puta dnevno, izme|u obroka.


PETAK 1. MART 2013. GODINE

19

ZDRAVSTVO

NUTRICIONISTI^KI SAVETI ZA PRAVILNU ISHRANU I ZDRAV @IVOT

BOQE SPRE^ITI NEGO LE^ITI Tokom zimskih meseci se de{ava da mnogo vi{e jedemo i mnogo se mawe kre}emo nego ina~e. Takve navike mogu da dovedu do pove}awa kilograma, ali i do poreme}aja zdravqa. Ve} u februaru mnogi razmi{qju kako da se re{e kilograma koje su tokom zime nabacili ili kako da pro~iste organizam da bi se ose}ali boqe. Neretko su `eqe nerealne, ali ~esto i saveti koje slu{amo mogu biti nestru~ni. Dobri saveti i te kako mogu biti od pomo}i, pa je uvek najboqe konsultovati se sa stru~nim licem. U ovom tekstu dijetetiti~ar nutricionista i urednik sajta www.vasnutricionista.com Rajko Tanasijevi} govori o pricipima pravilne ishrane. rana ima gradivnu, energetsku i za{tinu ulogu u na{em organizmu, a sve se to obezbe|uje kroz dnevni unos namirnica. Smatra se da ukoliko unosimo pravi broj kalorija, bi}emo u energetskoj ravnote`i i tada ne bi trebalo da slabimo, niti da se gojimo. Optimalan unos kalorija obezbe|uje i optimalnu masu, ali i optimalan unos hranqivih materija. Preporuke za dnevni energetski unos uvek zavise od pola, vrste posla kojim se bavimo, starosti i fizi~ke aktivnosti, napomiwe nutricionista Rajko Tanasijevi}. On isti~e da kako bismo se pravilno hranili neophodno je da poznajemo osnovne principe pravilne ishrane. - Racionalna ishrana predstavqa odnos izme|u koli~ine unete hrane i koli~ine one koja je u organizmu potro{ena za odgovaraju}e procese, a to su termoregulacija, rad unutra{wih organa, fizi~ke aktivnosti... Nepridr`avawe ovog principa dovodi do preobilne ili nedovoqne is-

H

osobe koje preska~u doru~ak umesto jela piju kafu, pu{e ili konzumiraju neki slatki{. To mo`e na kratko odlo`iti glad ili potrebu za hranom, ali nije pametan izbor - navodi Tanasijevi}. Preskakawe doru~ka povla~i sa sobom i prejedawe za ru~ak, {to je tako|e lo{e, a i pogre{na je strategija za gubqewe te`ine. Zapravo, pravilan doru~ak je dobar za gubitak te`ine, ka`e Tanasijevi}, i oni koji redovno doru~kuju imaju ve}e {anse za odr`avawe zdrave telesne mase.

hrane. Uravnote`ena ishrana predstavqa optimalnu koli~inu hranqivih materija. Ona ne sme biti ni preobilna, niti nedovoqna, ne samo u energetskom smislu, ve} i u pogledu drugih hranqivih sastojaka, posebno vitamina i mineralnih materija. Preobilna, kao i nedovoqna ishrana mogu dovesti do razli~itih poreme}aja u organizmu i slabqewa wegove vitalne sposobnosti - obja{wava Tanasijevi}. PIRAMIDA ISHRANE Raznovrsna, me{ovita ishrana obuhvata dva pojma, a to su grupe namirnica i vrste jela. U dnevnom jelovniku potrebn o

je da bude zastupqeno ~etiri grupe namirnica, ako se posmatra piramida ishrane. Ona predstavqa slikovit prikaz namirnica koje bi trebalo svakodnevno koristiti u ishrani, kao i wihovu koli~inu. Hranu prikazanu na vrhu piramide trebalo bi konzumirati u mawim koli~inama, dok je kod ni`ih nivoa piramide situacija obrnuta. Svi sastojci prehrambene pira-

mide su va`ni i potrebni, samo je bitna koli~ina u kojoj se namirnice unose u organizam, ka`e Tanasijevi}. Na samom dnu piramide su `itarice i proizvodi od `itarica. Ove namirnice su dobar izvor ugqenohidrata i belan~evina, mineralnih materija i vitamina. U ovoj grupi najpoznatije namirnice su hleb, testo, pirina~, `itarice i pahuqice od `itarica. Konzumacija ovih `itarica i wihovih prera|evina treba da je najzastupqenija u celodnevnom jelovniku. Nakon wih ka vrhu piramide su vo}e i povr}e, koje se mo`e konzumirati u neograni~enim koli~inama, ali to n e

zna~i da treba jesti samo wih. Vo}e i povr}e su izvor vitamina, minerala, ugqenih hidrata, vo}nih kiselina, dijetalnih vlakana i ostalih va`nih sastojaka. Nakon vo}a i povr}a su meso, mleko, ribe i ostale namirnice `ivotiwskog porekla, sa kojima ne treba preterivati u ishrani. - Ova grupa namirnica sadr`i veliku koli~inu belan~evina, masti, ali i

vitamina. Me|utim, zaista je va`no ne preterivati u konzumirawu namirnica `ivotiwskog porekla, jer se upravo sa tim povezuju mnoge bolesti - ka`e Tanasijevi}. Na samom vrhu piramide nalaze se slatki{i, masti i uqa. Ove namirnice treba konzumirati u najmawoj koli~ini. Me|utim, upravo su one najzastupqenije u prodaji, ali i najprivla~nije, a posledica toga je sve ve}i porast gojaznosti i naru{avawa zdravqa nepravilnom ishranom, komentari{e Tanasijevi}, dodaju}i: - Treba se truditi da ishrana bude {to raznovrsnija. Neophodno je da u toku dana uzimamo vi{e obroka koje ~ine mawe koli~ine hrane. Nikako nije dobro da hranu neophodnu za ~itav dan uzmemo u toku samo jednog obroka, jer tako optere}ujemo organe za varewe, pa i ceo organizam. NE PRESKAKATI DORU^AK Mnogi qudi veruju da }e izgubiti te`inu ako preska~u obroke, ali to jednostavno nije ta~no, jer je telu neophodan unos energije vi{e puta u toku dana, obavezno po~ev{i sa doru~kom, smatraju nutricionisti. - Za doru~ak slobodno mo`emo re}i da je najbitniji obrok i predstavqa preduslov za dobar po~etak dana. Va`nost doru~ka treba ~e{}e spomiwati jednostavno iz razloga {to statistike pokazuju da vi{e od 50 odsto qudi uop{te ne doru~kuje. Kada se presko~i doru~ak, verovatno je neizbe`an umor u toku dana, a mozgu i telu nestane energije za pravilno funkcionisawe. Obi~no

VO]E NE UZIMATI POSLE OBROKA Nutricionisti smatraju da nema konkretne satnice kada je najboqe konzumi-

rati vo}e, ali postoje neka pravila kojih bi se trebalo pridr`avati kako bi korist od vo}a bila maksimalna. - Ne treba da jedemo vo}e neposredno nakon obroka. Organizam bi tada trebalo da vari hranqive materije koje smo uneli kroz glavni obrok, tako da bi mu varewe vo}a bilo dodatno optere}ewe. Vo}e ne bi trebalo konzumirati dva, tri sata nakon obroka. Ono je idealno za u`ine. Vo}na u`ina }e nam obezbediti vitamine i energiju, a ne}e uticati na glavni obrok. Va`no je unositi i ko{tuwavo vo}e, poput le{nika, kikirikija, oraha i badema, koje mo`e biti odli~an izvor energije i biqnih masti obja{wava Tanasijevi}. IDEALAN SPORT Bavqewe rekreativnim sportskim aktivnostima jednako je bitno kao i pravilna ishrana. Sport ima ulogu da odr`ava kondiciju, poboq{ava raspolo`ewe i bitno uti~e na zdrav `ivot. - Vrlo ~esto se

susre}emo sa pitawem koji sport izabrati. Moj savet, a i li~na preporuka je da nema idealnog sporta. Najboqi je onaj koji na{em organizmu najvi{e prija. Neki sport nam u jednom trenutku mo`e odgovarati, a da u drugom ne, odnosno nekada mo`e do}i i do zasi}ewa. Slobodno mo`emo mewati, a i kombinovati sportove i rekreativne aktivnosti. Ima zaista dosta kolektivnih i individualnih sportova i aktivnosti, pa kako nam voqa ka`e Tanasijevi}. On isti~e da qudi svoje lo{e navike u vezi sa ishranom i kondicijom mewaju tek onda kada su na to primorani zbog estetskih ili zdravstvenih razloga. - Preobilna i nepra-

vilna ishrana mo`e dovesti do niza poreme}aja, a ono zbog ~ega naj~e{}e `elimo da ne{to promenimo jeste gojaznost. Gojaznost predstavqa pove}awe telesne mase za vi{e od 30 odsto od idealne. Bilo bi dobro kada bi se pravilno hranili dok nismo na to primorani, a i efekti bi bili druga~iji. [to bi na{ narod rekao: “Boqe spre~iti, nego le~iti.� zakqu~uje Tanasijevi}. I. M.


20

PETAK 1. MART 2013. GODINE

KULTURA

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Ejmi Son

@IVOT IZ SNOVA etiri razli~ite sudbine, ~etiri razli~ite `ivotne pri~e... Svaka od ovih `ena mora}e da se bori da sa~uva svog mu{karca, svoj du{evni mir... i wihovo prijateqstvo.

^

^uveni kraj Wujorka, Park Sloup, sve je ono {to se po`eleti mo`e: u wemu se nalazi veliki park, kvalitetne {kole, istorijski spomenici, a wegovi stanovnici savremenih su shvatawa. Iznajmiti stan u Park Sloupu u dana{we vreme gotovo je nemogu}e. U parku, kafi}ima i na igrali{tima ovog kraja, `ivoti ~etiri `ene spoji}e se tokom jednog dugog, vrelog bruklin{kog leta... Melora Li, dvostruka dobitnica Oskara, razo~arana je karijerom i te{ko joj pada odgajawe usvojene bebe. Povedena `ivotnom frustracijom, jedini spas nalazi u kleptomaniji. Rebeka Rouz, li{ena divqeg qubavnog `ivota koji je imala pre poro|aja, upu{ta se u opasan flert sa seksi frajerom iz susedstva. Lizi O’Donel zbuwena je svojim `ivotnim odlukama, premda bi trebalo da bude savr{eno sre}na kraj zgodnog supruga i divnog deteta. Karen Brajan [apiro rastrzana je izme|u dve sna`ne opsesije: teto{ewa ~etvorogodi{weg sina i lova na luksuzni trosoban stan. Kako se `ivotni putevi ove ~etiri `ene ukr{taju, svaka od wih mora da se bori kako bi sa~uvala vezu, razum... i zabavu sa strane.

PESNI^KO DRU@EWE U „MORAVSKOM PREDVE^ERJU“

GOSTI IZ ^UKARICE I U@ICA metni~ko udru`ewe “Moravsko predve~erje” bilo je doma}in pesni~ke ve~eri ~iji su gosti pro{log petka u kafanici na periferiji grada bili ~lanovi Kwi`evnog kluba “^ukarica” iz Beograda na ~elu sa wegovim predsednikom, afirmisanim pesnikom Ne|om ]i}om Stojanovi}em. U ime beogradskog “Poetskog }o{eta” pesni~ki skup je za~inila profesor ruskog jezika Mirjana Markovi}, pesnikiwa i solista u pratwi Zorana Dmitrova na gitari, a me|u gostima je bila i U`i~anka Vida Nenadi}. Stihovima su se, pored navedenih, oglasili Beogra|ani: Tatjana Salinger, Ana Nikvul, Sla|ana Aleksi}, Milan Buli}, Dragoqub Stankovi}. Dobrodo{licu sabra}i po peru uputila je ~a~anska poetesa Milica Mima Dmitrovi}, a “Moravsko predve~erje” ih je do~ekalo sa ruskim pesmama koje je svirao i pevao orkestar u ruskoj narodnoj no{wi uz odgovaraju}i dekor, dok je u ime gostiju pesmom uzvratio Dragoqub Stankovi}. Naizmeni~no sa gostima svoju poeziju su govorili i drugi ~a~anski pesnici ~ija se poezija nalazi, {to u autorskim kwigama, {to u brojnim zbornicima odabranih pesama {tampanim povodom raznih pesni~kih konkursa: Nada \or|evi}, Svetlana Vu~kovi}, Olivera Cupa}, Aleksandar Cveti}, Zorica Le{ovi}, Dragana \urkovi} To{i}, Vladimir Pe{i}... Posebna atrakcija ve~eri bila je duhovita i talentovana

U

Andrea Savi}

jedanaestogodi{wa Andrea Savi}, u~enica petog razreda O[ “Milica Pavlovi}” iz ^a~ka, koja je govorila tri svoje pesme: “Ono {to sam ja”, “Dan i no}” i “Ajkula i girica”, a prvu pesmicu objavila je u {kolskom listu ve} kao prva~i}. Predsednik udru`ewa “Moravsko predve~erje” Stevo Markovi} nasmejao je pesnike Xajinim aforizmima, pored ostalog i onim: “Nisu ni novinari {to su nekad bili. Po~eli su da pi{u istinu.” Kazivawe stihova teklo je uz pratwu Milana Strizovi}a na mandolini i Stevana Markovi}a na gitari. Dru`ewe uz pesmu i stihove trajalo je do pono}i, a moglo je i du`e, reko{e oni, najuporniji sledbenici ove pristojne boemske dru`ine. Z. L. S.

U UTORAK OTVARAWE 50. DISOVOG PROLE]A

VE^E ALEKSANDRA GATALICE wi`evno ve~e posve}eno Aleksandru Gatalici, ovogodi{wem dobitniku NIN-ove i nagrade “Me{a Selimovi}” za roman “Veliki rat”, koje }e biti odr`ano u utorak, 5. marta u 19 ~asova u velikoj sali Doma kulture, ozna~i}e po~etak jubilarnog, 50. Disovog prole}a. Promociju romana, koji je spojio veliku srpsku istorijsku epopeju - Prvi svetski rat, i pesnika, koji je u wenom vihoru samo fizi~ki nestao - Disa, organuzuju Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi}

K

Dis” i Dom kulture. Pedesete Disove sve~anosti otvori}e kwi`evnik i scenarista Radoslav Lale Pavlovi}, savetnik za kulturu predsednika Srbije i Danica Ota{evi}, direktorka manifestacije. U predstavqawu romana “Veliki rat” u~estvova}e autor Aleksandar Gatalica, profesor dr Aleksandar Jerkov, hor O[ “Milica Pavlovi}”, voditeqka Marija Radulovi}, a odlomke }e kazivati Qubi{a ]irkovi}. Z. L. S.

Lusi Dilon

Pri~e iz „autobusa“

SNOVI O SRE]I i{el ne veruje u bajke. Ona je tvrdoglava poslovna `ena koja zapo~iwe `ivot iz po~etka u novom gradu. Kada odlu~i da preuzme jednu pomalo zaboravqenu kwi`aru, ta~no zna kome }e poveriti posao menaxera. Za Anu, wenu najboqu prijateqicu i strastvenog qubiteqa kwiga, to je ostvarewe svih snova. I to ne samo zato {to }e tako mo}i da pobegne od svojih zahtevnih i napornih pastorki i wihovog predivnog ali hiperaktivnog dalmatinca. Dok na police sme{ta omiqene kwige iz detiwstva, Ana ne mo`e da se otme utisku da bajka u kojoj `ivi ipak ne}e imati sre}an kraj kakvom se nadala. Ali kako pri~e o qubavi, avanturama, za~aranim vrtovima i d`inovskim breskvama unose novi `ivot u kwi`aru, tako i Anu i wene mu{terije obuzima ista magija. ^ak i Mi{el - koja kategori~ki odbija da veruje u pravu qubav i princa na belom kowu - nije imuna na wu. Ipak, kada se skrivene tajne iz detiwstva vrate da progone Mi{el, a propast pokuca na vrata Anine porodice, da li }e mudrost i {arm pri~a iz kwi`are uspeti da im pomogne da prona|u svoj sre}an kraj?

M

BARA

ledam ovih dana kako nezaposleni “napadaju” oglasnu tablu Nacionalne slu`be za zapo{qavawe u ^a~ku. Prvo treba se nekako dovu}i do oglasne table, razgrnuti narod i uhvatiti dobru poziciju za ~itawe oglasa. Koska je ba~ena, ali je mnogo gladnih usta. Elem, biv{a i ranije nadaleko ~uvena ~a~anska “^ipsara”, a sada “^ips Vej” d.o.o. oglasila konkurs za prijem radnika za pokretawe proizvodwe. Realno gledano, mala bara, a mnogo krokodila. Stalno sti`u novi. Nedavno pristigli “ Slobodinci”, sad skoro iz “[umadijaleka”, ju~e, danas, sutra, ne mo`e se to vi{e ni pratiti, odakle sve dolaze “na kupawe”. Bara se brzo puni, a te{ko prazni. Bilo obe}ano, kad su po~ele promene u politici, da }e kad se zavr{i privatizacija te}i med i mleko u preduze}ima. Ne}e vi{e preduze}a biti Alaj-begova slama, nema samoupravqawa, ima samo da se radi i od toga lepo da se `ivi. Potpisnik ovih redova je u istom “~abru” kao i nezaposleni. Svi oni koji budu ispuwavali uslove konkursa ima}e i da urade odre|ene testove. Radio sam ih i ja u vezi sa konkursom za komunalne policajce. Bilo je stra{no. Nas hiqadu, a posla za dvadeset ~etvoro. Testovi toliko jaki, pomislio sam jednog momenta da sam na testirawu za

G

voza~a spejs {atla. Na sto pedesetom pitawu od dvesta ~etrdeset, gde se daju odgovori o svojoj li~nosti, odustao sam i rekao komisiji “Izvinite, meni je malo mozak korodirao od kada ne radim “ i iza{ao sa testirawa. Sre}em sad po ulicama one koji su primqeni i stalno se pitam koji je wihov koeficijent inteligencije i onih koji su ih primili. Zamislite kada za radno mesto ~ista~ice kandidatkiwa treba da odgovori na oko ~etiri stotine pitawa. Sigurno ih ne}e propitivati o metli, usisiva~u, vodi, pra{ini itd. P.S. Oni koji pro|u i zasnuju radni odnos nemoj previ{e da se raduju, nije ni van bare mnogo boqe, a ostali da budu mirni, da mnogo ne talasaju i da ~ekaju slede}u priliku. Qubi{a Zimowi}


PETAK 1. MART 2013. GODINE

NOVA KWIGA ODABRANIH PESAMA VLADANA MATIJEVI]A SA STARIM NASLOVOM

POVRATAK POEZIJI

- “Ne remete}i rasulo” 2013. objavila Zadu`bina Petra Ko~i}a iz Bawaluke

eliko spremawe u sopstvenoj poeziji ~ a ~ a n s k i kwi`evnik Vladan Matijevi} napravio je objavqivawem nove kwige pesama koja nosi naziv po istoimenom rukopisu “Ne remete}i rasulo” iz 1991. godine. Novu kwigu objavila je Zadu`bina Petar Ko~i} iz Bawaluke, koja je Matijevi}u krajem decembra protekle godine dodelila dva priznawa “Ko~i}evo pero” i “Ko~i}eva kwiga”. Novim-starim naslovom autor je prakti~no “ukinuo” dve wegove zbirke iz kojih su odabrane, prera|ene i skra}ene pesme, tako da, po re~ima autora, vi{e “ne va`e” pomenuta zbirka “Ne remete}i rasulo” iz 1991. i Poznatiji kao prozni pisac koji je za svoja “Samosvo|ewe” iz 1999. dela, romane, zbirke pri~a, drame, pobrao sve godine. U novu kwigu aupresti`ne kwi`evne nagrade, na pitawe otkutor je uvrstio 50 pesama, da povratak poeziji Matijevi} ka`e: isti~u}i da pesme iz dru- Nisam se s namerom vratio u poeziju, jedgog naslova nisu trpele nostavno, posledwih nekoliko godina napivelike izmene, i da prvih {em onako u dahu neku pesmu i imam ve} tridvanaest, trinaest pesama desetak novih s kojima sam izuzetno zadovoiz ciklusa “Samosvo|ewe” qan, i onda sam odlu~io da spremam novu smatra svojim najboqim zbirku, koja }e iza}i za dve, tri, pet godina i ostvarewima, jer ove peniji bitno kada. Sve ovo nije svesno ura|eno, sme ne li~e ni na wegovu jednostavno sam shvatio da imam mnogo boqih prozu ni na poeziju, a popesama od onih koje sam nekada napisao i eto, svetio ih je samoj “re~i” i dok sam pisao, pojavila se potreba da ponovo zato je veoma zadovoqan. U obradim svoje prethodne kwige pesama, da ih takve pesme spadaju: doteram. Prvo sam hteo da izbacim samo neko“^u|ewe”, “Bahatnik”, liko pesama iz tih prvih zbirki, a onda sam “Zjap”, “Pastorala”, neke preradio i video sam da ta kwiga “Ne re“Drekavica”, “Ladawe uz mete}i rasulo” dobija sasvim druga~iji obbestid”, “Obi~na zemaqslik. Iz prvobitne verzije, koja je imala 29 peka pesma”, “Na{e ti{ine sama, zadr`ao sam 27, i skoro sve halucinacija”... imaju iste naslove, neke stihove U Pogovoru za ovu kwigu LADAWE UZ BESTID sam izbacio, a iz drugog dela nove naslovqenom “U pogledu zveriwem” kwige, nazvanog po drugoj zbirci Danijela Kova~evi} Miki} potvr|uje “Samosvo|ewe”, izbacio sam 12 pePqusak svetlosti po zelenilu da su teme koje opsedaju Vladana Masama, a ostale su 23, tako da je ovo tijevi}a po{asti savremenog dru{tva o`ari mi usnu zbirka mojih sabranih pesama nakoje je za ovog pisca postalo “razkupina sunca puna stalih u posledwoj deceniji 20. vejapqena praznina” obezduhovqenog `ila otegla bestid ka. ~oveka, podleglog psihozi, izopa~eoset A da li je lak{e ili te`e pisanim vrednostima, krahu humanisti~me| rakqama ti kratku ili dugu kwi`evnu forkih vrednosti, agresivnom marketinbreskva mu, pisac tvrdi: gu “nabildovanih” biografija, bekotvori me - Pa, ne znam, te{ko je sve pisastvu u poroke... “U pesnika se uvukao ti, ali ustvari, ~ovek pi{e zato i posisa strah od nemo}i re~i da probudi va{to mora, zato {to ima potrebu tru, ali i strah od definisanih oblida pi{e, zato {to `eli da pi{e i ka. Od kona~nosti. Od mrtvila i apaVladan Matijevi} zato {to, ako ne pi{e, on se ose}a tije. Od ravnodu{nosti. Samo se iz lo{e. ^ak i nije ciq da ne{to pohaosa i eksplozija ra|a ne{to su{tinski novo... Uprkos promenqivosti forme i stal- stigne, ali je ciq da zavr{i to {to je zapo~eo i ne{to nosti tematskog okvira, kqu~ni pojmovi Matijevi}e- ga tera, u svakom slu~aju, da to radi. Stihove Vladana Matijevi}a na konferenciji za vog pogleda na svet i na kwi`evnost su zapravo za~eti u wegovoj ranoj poeziji... Sa ste~enim iskustvom kao novinare prire|enoj povodom objavqivawa nove kwige skalpelom, sada je odstranio iz svoje rane poezije sve u Kwi`ari “Re~i” kazivao je pisac Savo Stijepovi}. Vladan Matijevi} je ro|en 1962. godine u ^a~ku. ono {to nije doraslo wegovoj zreloj misli... ~ime je definitivno zaokru`io svoj dosada{wi opus” zakqu~uje Objavio je 11 kwiga, tri zbirke poezije, jednu kwigu drama, kwigu pri~a, kwigu eseja i pet romana. Z. L. S. Kova~evi} Miki}.

V

21

KULTURA

POKLON KWIGE ^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21~.

David Foenkinos

EROTSKI POTENCIJAL MOJE @ENE David Foenkinos je jednan od najboqih francuskih pisaca nove generacije. Wegova dela odi{u lako}om, jednostavno{}u i humorom. Publika u Srbiji je upoznala Foenkinosa ~itaju}i roman “Delikatnost”. Ovaj francuski pisac u`iva veliku slavu u svetu, romani su mu prevo|eni na dvadesetak jezika. Za roman “Erotski potencijal moje `ene” koji je objavila Laguna, dobio je nagradu Ro`e-Nimijer, a ~asopis Figaro svrstava Foenkinosa u jedog od pet francuskih pisaca ~iji su se romani najboqe prodavali u 2011. godini. U ovoj neobi~noj qubavnoj komediji Foenkinos nas upoznaje da Ektorom koji je kolekcionar. On je, izme|u ostalog, sakupqao ~a~kalice za meze, predizborne bexeve, slike ~amaca u luci, ze~je {apice, zvuke u pet ujutru, prve stranice romana, etikete sa diwa, pti~ja jaja, {tipaqke. Ipak, Ektor se nada da }e se izle~iti od toga kada se o`eni Bri`itom koja, kao i on, gaji razra|enu mitomaniju - izmi{qa la`na putovawa! Ali, kao za inat, stvari ne idu onako kao {to je on to predvideo jer }e Ektor ovoga puta po~eti da sakupqa uzbudqive trenutke sa svojom `enom.

Li ^ajld

JEDAN HITAC Uzbu|ewe od prve do posledwe strane. [est hitaca. Petoro mrtvih. Teror je zavladao jednim provincijskim gradom. Ali policija je sve re{ila u roku od nekoliko sati: sve je kristalno jasno i lako. Sve osim jednog. Optu`eni izjavquje: Uhvatili ste pogre{nog ~oveka. A potom ka`e: Dovedite mi Ri~era. I zaista, biv{i vojni istra`iteq Xek Ri~er dolazi. Kakav doga|aj iz pro{losti povezuje ovog o~iglednog psihopatu s biv{im vojnim policajcem koji sad luta zemqom? Ri~er je uveren da ne{to nije u redu - i kristalno jasan, lak slu~aj puca i raspada se na komade. “Jedan hitac” je inteligentan niz zagonetki koje navode ~itaoca na pogre{ne zakqu~ke i na ose}aj stvarne opasnosti. I ova kwiga, kao i wen junak, ima srce. Ovo je ~etvrti ^ajldov roman u Laguninom izdawu. Za ovu seriju trilera Lija ^ajlda kriti~ari ka`u da od ~italaca stvara zavisnike. “Na udicu romana ’Jedan hitac’, svakako }ete se upecati”, poru~uju. Po ovom romanu je snimqen svetski blokbaster Xek Ri~er sa Tomom Kruzom u glavnoj ulozi koji se do nedavno prikazivao u na{im bioskopima.


22

KULTURA

PRELAZNI PROSTORI SRPSKE CARSKE LAVRE

PETAK 1. MART 2013. GODINE

IZLO@BA VELIMIRA MILI]EVI]A U NARODNOM MUZEJU

TREMOVI HILANDARA @IVOT DRVETA - DRVO

utovawe na Svetu Goru atonsku, i poseta Hilandaru i toj svetoj mona{koj republici koja je pod za{titom Bogorodice, je zapravo putovawe u na{u daleku sredwovekovnu duhovnu pro{lost, u pravu riznicu gra|evinskih oblika, majstorskih ve{tina i neimarskih stilova nastalih u rasponu od gotovo osam vekova. Me|u najpou~nijim primerima u toj zbirci graditeqske ba{tine su tremovi, oni delovi manastirskih gra|evina koji su na dodiru, na prelazu potpuno zatvorenog i potpuno otvorenog prostora. Tu, na tom dodiru dvaju svetova, unutra{weg i spoqa{weg, ogra|enog i slobodnog, li~nog i zajedni~kog, nastala je i tema predavawa mr Tihomira Obradovi}a, diplomiranog in`ewera arhitekture, kome su “Tremovi Hilandara” zapravo deo specijalisti~kog, stru~nog rada koji je ~a~anskoj publici prezentovao pro{log petka kao gost Kulturno-obrazovnog programa Doma kulture. Tokom dvadesetpetogodi{we prakse

P

Prirodno matemati~ki i [umarski fakultet, Rotari klubove, a smatraju ga ekspertom za narodno graditeqstvo, rekla je predstavqaju}i predava~a urednica programa Verica Kova~evi}. Da je Hilandar svetiwa i da je sve u wemu svetiwa, posvedo~ila je i video prezentacija fotografija snimqenih 2010. godine namenski za ovu temu. Obradovi} tremove, kao va`ne prelazne prostore u sakralnim objektima, za koje su istorijski gledano konstanta, deli u dve osnovne grupe: one koji se nalaze po obodu i gledaju izvan zidova i one sa unutra{we strane zidova. Manastir je gotovo potpuno uokviren tremom na unutra{wim zidovima konaka koji su u fazi rekonstrukcije nakon velikog po`ara, a analiza svrhe ovako postavqenih tremova pokazuje da tu ni{ta nije napravqeno da nije u slu`bi ~oveka: ugao iz koga se gleda na neki od zidova Hilandara sa simbolima, kameni stepenici ispred trpezarije Svetog Save, ograde koje mogu biti oslonac za odmor i

@IVOTA

sredu je u Galeriji Narodnog muzeja otvorena izlo`ba fotografija “@ivot drveta - drvo `ivota” likovnog pedagoga Velimira Mili}evi}a. Naziv ove izlo`be nije slu~ajan, a Mili}evi} je po svom tradicionalno umetni~kom odnosu prema drvetu, ve} odavno prepoznatqiv na likovnoj sceni ^a~ka i Srbije. Slovenski narodi su verovali da drvo, kao i ~ovek, ima du{u i da su stabla, na primer bora i hrasta, istovremeno stani{ta i dobra i zla. Izlo`ene fotografije nastajale su tokom cele 2012. godine i odabrane su me|u vi{e od 3.000 slika snimqenih na podru~ju Srbije i Crnogorskog primorja. Ciklus fotografija klasiran prema motivima ~ine tri tematske celine: Forma drveta, Zapisi na drvetu i Drvo iz plamena. Izlo`bu je otvorila direktorka Muzeja Delfina Raji}, a prigodan esej o simbolici drveta kazivao je profesor ~a~anske Gimnazije Slobodan Nikoli}. - Drvo je kao simboli~ki znak vidqiva projekcija univerzuma. Ono ima koren, stablo i kro{wu - ono {to je u zemqi, ono

U

{to je na woj i ono {to je nad wom. Dakle, podzemni, zemni i nadzemni deo. Sva tri sveta su objediwena u wemu. Ne{to kao, ali bez primisli o mogu}oj huli na ravni duha - jedan Bog u tri lica. Ono donosi plod, kao {to i ~ovek ra|a dete. Od wega se prave i kolevka i sanduk tesanik. U wega se pola`emo oba puta. Drvo podr`ava plamen i daje svetlost. Wime grejemo studeno telo, ono ~ini sredi{te na{eg tradicionalnog doma, ogwi{te. Drvo nas pou~ava da moramo imati koren (zemqu) ako ho}emo kro{wu (nebo). Drvo je slika ~ovekove sudbine, u wemu se ogleda `ivot du{e useqene u telo. “Ne mo`e drvo dobro plodova zlijeh ra|ati, ni drvo zlo, rodova dobrijeh ra|ati./ Svako, dakle, drvo koje ne ra|a roda dobra, sijeku i u ogaw bacaju./ (Matej 7, 17-20) U na{em jeziku drvo figurativno ozna~ava porodicu, lozu, rodno stablo, opet ono {to je u vezi sa samim `ivotom. Kao ono {to bi i na po~etku Gospodwe Drvo `ivota u sredi{tu Vrta O~evog - rekao je pored ostalog Nikoli}. Z. L. S.

GALERIJA RISIM - ALTERNATIVE 2012.

FILM POSLE FILMSKE TRAKE Obradovi} je u~estvovao i rukovodio izradom vi{e desetina prostornih, generalnih, detaqnih, regulacionih i planova detaqne regulacije kao i urbanisti~kih projekata. Konsultant je i savetnik u privatnim preduze}ima, stru~ni saradnik na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, savetnik i konsultant u Ujediwenim nacijama na programu za razvoj. U~esnik je brojnih seminara, predavawa i radionica iz oblasti urbanizma, prostornog planirawa i narodnog graditeqstva za In`ewersku komoru Srbije, Galeriju nauke i tehnike SANU,

duhovnu pripremu pred mona{ko okupqawe. O obnavqawu Hilandara, koje traje ve} 800 godina Obradovi} je razgovarao sa ocem Metodijem, monahom iz ~a~anskog kraja, koji mu je preneo da to obnavqawe traje u smirenosti, bez ikakvih vremenskih ograni~ewa, jer se konaci obnavqaju iz temeqa. Zato nijedan nije iz epohe u kojoj je nastao i nemaju stilsko jedinstvo. Iz te pri~e Obradovi} nam prenosi poruku: “I ~ovek mora sebe da obnavqa iznutra, a kad te unutra{we temeqe stabilizuje, onda je lako sve doterati spoqa.” Z. L. S.

JU^E OBELE@EN NACIONALNI DAN KWIGE

POVOQNIJI UPIS U GRADSKU BIBLIOTEKU od pokroviteqstvom predsednika Srbije Tomislava Nikoli}a ju~e, 28. februara, u Narodnoj biblioteci Srbije sve~ano je obele`en Nacionalni dan kwige i 180 godina postojawa najstarije kulturne ustanove u zemqi, starije i od same moderne dr`ave Srbije. Tom povodu pridru`ila se i Gradska bibliteka

P

“Vladislav Petkovi} Dis” iz ^a~ka odobriv{i povoqnije uslove za upis novih ~lanova u svoju veliku ~itala~ku porodicu, a popust je va`io samo tog dana. Odrasli qubiteqi kwige mogli su ju~e dobiti godi{we ~lanske karte za 300, a deca za 200 dinara. Z. L. S.

rojekcija zna~ajnih ostvarewa sa jubilarnog Festivala novog filma i videa “Alternative 2012”, koji je osnovan 1982. godine odr`ana je pro{log petka u Galeriji “Risim” kao drugi deo programa posve}en alternativnom `anru. O samom Festivalu i tradiciji osnivawa kino klubova u biv{oj Jugoslaviji kao mestima zna~ajnim za razvoj filmske umetnosti, iz ~ijih aktivnosti je pokrenuto nekoliko va`nih festivala od kojih je opstao samo Beogradski, i postao najzna~ajniji u regionu, govorio je Miodrag Mi{a Milo{evi}, osniva~ Festivala “Alternative” i direktor Doma kulture “Studentski grad” u Beogradu. U zvani~nom programu ovog festivala takmi~e se filmovi iz celog sveta, ali festival ima i bogat prate-

P

}i program, radionice, panel diskusije, tribine. Na jednom od wih pro{le godine raspravqalo se o budu}nosti filma bez filmske trake. Za `iri pro{logodi{weg jubilarnog Festivala bila su anga`ovana velika imena iz sveta filmske umetnosti, nauke i teorije: profesor Vladan Petri} sa Harvardskog univerziteta, rediteqi Jovan Jovanovi} i Sava Trifkovi} i teoreti~ar filma Bo`idar Ze~evi}. Filmski program Umetni~ke galerije “Nade`da Petrovi}” ovaj Festival predstavio je kroz zna~ajna ostvarewa u dve projekcije: jedna je bila posve}ena prvom Festivalu 1982, a pro{log petka prikazani su najzna~ajniji filmovi pro{logodi{weg, jubilarnog festivala. Z. L. S.


PETAK 1. MART 2013. GODINE

23

KULTURA

POVODOM SRETEWA U AMBASADI SRBIJE U SOFIJI IZLO@BE LEPOSAVE MILO[EVI] I MILO[A SIBINOVI]A Ambasadi Republike Srbije u Sofiji, 14. februara u ~ast nacionalnog praznika Sretewa, u prisustvu ~lanova diplomatskog kora i brojnih uglednih zvanica, otvorene su dve postavke: autorska izlo`ba “Pergament Srbija” Leposave Milo{evi} Sibinovi} i izlo`ba slika “Akvarelske vizije” Milo{a Sibinovi}a, likovnih umetnika iz Beograda, ~a~anskog porekla. Izlo`bu pergamenata ~ini izbor od 223 rada nastalih od 2007. do 2013. godine, na istoimenom me|unarodnom kontinuiranom likovnom projektu. U postavci, zajedno sa kolegama iz drugih zemaqa u~estvuje i osam priznatih bugarskih umetnika, me|u kojima su Stefan Bozhkov, Krasimir Dobrev, Valeri ^akalov, Cvetan Krastev, Hristo Kaxilov, Emanuela Kova~, Monika Petrova Popova, Kalojan Iliev Kokimoto i Denica ^akalova. Izlo`ba, kao i ~itav projekat, na kreativan na~in doprinose vi{estrukom povezivawu tradicije gotovo izumrlih zanata sa savremenim tendencijama i autorskim likovnim

U

„PERGAMENT SRBIJA“ I „AKVARELSKE VIZIJE“

poetikama, interkulturnom dijalogu, kontaktu Srbije sa svetom i wenoj afirmaciji. Na izlo`bi su zastupqeni autori razli~itih kulturnih miqea, nacionalnih i verskih pripadnosti, starosnih dobi i izraza. Bugarska stru~na i {ira kulturna

^A^ANSKI UMETNICI Na izlo`bi u na{oj Ambasadi u Sofiji od ~a~anskih umetnika, sa svojim radovima u~estvuju, pored Leposave Milo{evi} i wene dece umetnika, Milo{a i Marije Sibinovi} (^a~ana po maminoj liniji) i Katarina Alempijevi}, Bo`idar Plazini}, Aleksandra ]osi} Marinkovi} i Magdalena Vlastelica.

MILO[ SIBINOVI]

javnost ispoqila je vidno interesovawe za Projekat “Pergament Srbija”, kao i na ranijoj postavci drugih radova u Plovdivu, Slivenu i Velikom Trnovu. Izlo`bama iz ovog ambicioznog i `ivog Projekta Leposave Milo{evi} Sibinovi} su otvorena vrata mnogih uglednih izlaga~kih

NA OTVARAWU IZLO@BE U AMBASADI RS U BUGARSKOJ

prostora, tako da je planirano da se u ovoj godini predstave u Slova~koj, u Bratislavi i Ko{icama (ovogodi{woj evropskoj prestonici kulture), kao i tematskom izlo`bom “Ruho jagweta Bo`jeg” u Ni{u, povodom jubileja, 17 vekova od potpisivawa Milanskog edikta 313. godine. Leposava Milo{evi} Sibinovi}, akademski slikar i vajar, je likovni stvaralac bogatog umetni~kog iskustva, nosilac Priznawa za izuzetan doprinos kulturi Republike Srbije i Nagrade za `ivotno delo. Uspe{no se bavi autorskim projektima i prezentacijom na{e kulture i umetnosti u zemqi i svetu, naro~ito je zapa`eno weno

plini i novog poimawa likovnosti, preko koje formira sadr`ajne parametere svog umetni~kog prosedea. Wegovi akvareli dose`u jednostavnost i smisao znaka, otkrivaju zadivqenost tehnikom, poseduju simbiozu refleksnog grafi~ara i lirski nadahnutog slikara. “Kroz izraz samostalnog i individualnog oblikovawa, preko najtananijih hromatskih harmonija u Pergament, prvom sloju akvarela Milo{ Leposava Milo{evi} Sibinovi}, u drugom, daje kaSibinovi} ligrafsko-figurativne naznake u kojima je vidqivo prisustvo modernog stvaraoca i wegovog ose}awa vremena i recentnih likovnih tokova”, zabele`ila je Natalija Cerovi}, istori~ar umetnosti. Pored slikarstva Milo{ Sibinovi} se Cvetan Krastev Brod spasewa

POVEZUJE ZEMQE, UMETNIKE I TRADICIJU - U mojim me|unarodnim projektima u~estvuje oko 150 talentovanih i vrednih umetnika, najvi{e iz Srbije, iz srpske dijaspore i inostranih kolega. Na{a kolegijalna i umetni~ka komunikacija je na cewenom nivou. Ne mirujem, pripremam dve likovne autorske postavke za 35. Me|unarodni sajam nautike u Beogradu koji se odr`ava po~etkom marta. Obe su tematske i u {iroj su vezi sa osnovnom manifestacijom. Prva se zove “Plovidba po pergamentu” i ukqu~uje slikarske radove na tom materijalu od 34 autora. Druga nosi naziv “Na|e put kao voda” i obuhvata slikarske radove na papiru od 12 umetnika. Po~etkom marta u Kraqevu u Gradskoj galeriji otvaram putuju}u autorsku izlo`bu tri meksi~ke grafi~arke “Grafi~ke vizije”, koja je ve} gostovala u pet gradova Srbije, a ove srede, u Domu vojske u Beogradu, otvorila sam izlo`ba pro{logodi{weg saziva Sopo}anskih vi|ewa, gde u~estvujem zajedno sa jo{ {est kolega - rekla je za “Glas” umetnica.

vi{egodi{we umetni~ko anga`ovawe u Meksiku. Milo{ Sibinovi} (1984) je afirmisani stvaralac mla|e generacije, a izborom radova iz ciklusa “Akvarelske vizije”, pokazuje oformqeni slikarski rukopis novog senzibiliteta. Tema se autoru name}e kroz interakciju tradicionalnih iskustava u ovoj slikarskoj disci-

bavi grafi~kim dizajnom i dobitnik je 14 nagrada za umetni~ki rad. Izlagao na 12 samostalnih izlo`bi, a prethodnih godina wegove individualne postavke u Bugarskoj videla je likovna publika u Sofiji, Plovdivu, Velikom Trnovu i Slivenu. Z. L. S.


24

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 1. MART 2013. GODINE


25

BA[TE I BALKONI

PETAK 1. MART 2013. GODINE

KAKO DA STVORITE SOPSTVENI RAJ

PODREZIVAWE OD JANUARA DO DECEMBRA S

vaki doma}in mo`e da obavi podrezivawe biqaka u dvori{tu ili ba{ti onako kako voli, ali treba znati da rezawe nije samo mehani~ko delovawe na plodne i dekorativne biqke i `buwe. Rezawe treba da se vr{i u odgovaraju}em mesecu, upotrebom adekvatnog alata. Ne treba zaboraviti da kada uklawamo ve}e grane, napravqene “rane” treba da se pokriju vo}arskim melemom ili masnom farbom.

An|elija Milojkovi}, pejza`ni arhitekta

i ~i{}ewa `buwa, kao i pove}awa veli~ine ploda. Ako imate “medve|e uvo” grane se seku za vreme cvetawa. Da bi se ograni~ila kruna, skra}uje se deo vrhova kosturnog dela. Kidawem se uklawa vegetacioni vrh sna`nijih i bujnijih prirasta.

Oktobar - Veoma pogodan mesec za podrezivawe svih vrsta ru`a. Kod klematisa podrezivawe se obavqa zbog lepog izgleda i ograni~avawa prekomernog rasta. Od berberisa se uzimaju reznice i sade na drugo mesto.

Jul - U drugoj polovini leta podrezivawe se obavqa pa`qivo i ograni~eno, kako se ne bi previ{e smawila masa li{}a.

Novembar - Veoma pogodan mesec za dobijawe reznica lavande, jer je biqka u fazi mirovawa. Ileks se podrezuje radi oblikovawa kro{we.

Avgust - Od {im{ira se seku i prave reznice za `ive ograde.

Decembar - Obi~no se tokom ovog meseca podrezuju biqke kao {to su jabuka, kru{ka, {qiva. Uklawaju se one grane koje se razvijaju ka unutra{wosti kro{we i gde postoji mogu}nost zgu{wavawa. Tako|e se uklawaju suve, polomqene i bolesne grane.

Septembar - Od lavande se prave reznice za razmno`avawe i na taj na~in se ~uva i ~isto}a sorte. Evonimus se podrezuje tokom cele godine u ciqu razmno`avawa.

Pripremila: N. R. Januar - Zimsko podrezivawe je neophodno zbog formirawa kro{wi i regulisawa perioda rodnosti. U januaru mogu da se podrezuju sve vrste `buwa i drve}a, ali je najboqe da se to radi nakon perioda velikih hladno}a, obavezno pre stvarawa pupoqaka. Februar - Kraj meseca je vreme za podrezivawe i oblikovawe vinovih loza, kao i lonicere i berberisa. Obe ove vrste dobre su za pravqewe `ive ograde. Mart - Podrezivawe u martu vr{i se uglavnom ako su biqke promrzle, polomqene ili o{te}ene. Ako re`emo japansku duwu ili dren, ise~eno grawe mo`emo da stavimo u zemqu gde }e se o`iliti veoma brzo. Tako|e, to mo`emo da uradimo i sa forzicijom ili leskom. April - Mesec kada se izvodi podrezivawe da bi se oblikovale kro{we razli~itih vrsta i dobile reznice {ibqa i `buwa. Kod nekih nije po`eqno veliko podrezivawe, ve} se uklawaju samo o{te}ene grane tek po{to biqka procveta. Ako je podrezivawe katalpe ura|eno na vreme, mo`e se oblikovati “izlomqena” i interesantna silueta. Ruzmarin se podrezuje da bi se dobile nove reznice. Maj - Mogu se podrezivati sorbusi, jorgovan i jasen. Jun - Prilikom berbe cvetova lipe, grane se seku ili lome, da bi se pove}ala plodnost naredne godine. Maline i kupine se podrezuju radi razmno`avawa

VREMENSKA PROGNOZA Petak, 1. mart

Sun~ano

Subota, 2. mart

VREMENSKA PROGNOZA Nedeqa, 3. mart

VREMENSKA PROGNOZA Sreda, 6. mart

Utorak, 5. mart

Ponedeqak, 4. mart

^etvrtak, 7. mart

120C

40C

80C

80C

90C

140C

30C

10C

-10C

00C

00C

20C

Obla~no

Sun~ano

Sun~ano

Sun~ano

Obla~no

130C 50C

Ki{a


26

PETAK 1. MART 2013. GODINE

DE^IJA STRANA

NA[A DECA

Vrti} "Poletarac", pred{kolci ({est godina) 29 pred{kolaca, koji se spremaju da u junu napuste vrti} i krenu u nove, {kolske izazove brinu se vaspita~ice Gordana Beli} i Jelena Jovanovi}. Kako ka`e vaspita~ica Goca najva`nije u pred{kolskom peridu je socijalizacija mali{ana. - Ove godine smo ve}u pa`wu

O

posvetili grafomotorici, komunikaciji, saradwi dece sa dru{tvenom sredinom... Oni su bili aktivni u~esnici na promocijama zdravqa, koje je organizovao ZZJZ ^a~ak. Radili smo i na razvoju funkcionalnog mi{qewa kroz usvajawe simbola. Uz igre asocijacije dosta su nau~ili iz oblasti geografije - ka`e Goca. Ovi

marketing 032/342-276

[TA JE DR@AVA?

Marija Popovi} - Dr`ava je neko mesto gde `ivi puno qudi. To su Srbija i Crna Gora.

Nemawa Jovanovi} - Dr`ava je mesto gde ima puno gradova. Tu imaju i vrti}i i restorani. Kao Srbija, Amerika, Kina, Rusija...

Teodora Nikoli} - Dr`ava je grad u kome mi `ivimo i tamo ima puno stanovnika.

Andrej Igwovi} - U jednoj dr`avi imaju ku}e.

Elena Radojevi} - Dr`ava je gde se radi.

Vuka{in Poledica - To mogu da budu glavni gradovi, a mogu da budu i zemqe.

mali{ani su dve godine boravili na Zlatiboru, na rekreativnoj nastavi, gde su pokazali emotivnu stabilnost i mogu}nost odvajawa od roditeqa, {to je, ka`e vaspita~ica Goca, jedan od pokazateqa da su spremni za {kolu. Oni su, komentari{e ona, jedna vesela dru`ina de~aka i devoj~ica koji puno toga znaju. I. M.


PETAK 1. MART 2013. GODINE

27

GORWI MILANOVAC

KAKO POBOQ[ATI USLUGE U ZDRAVSTVU

ZA ZADOVOQNIJE KORISNIKE

U^ESTALE KRA\E KO[NICA U GORWOMILANOVA^KOM KRAJU

VIDEO NADZOR ZA P^ELE

ada su p~elarima iz gorwomilanova~ke op{tine po~ele da, preko no}i nestaju ko{nice, nisu znali {ta da rade, pa su se organizovali i de`urali kod p~eliwih dru{tava. Me|utim, kako je nemogu}e svaku no} de`urati i na dva mesta postojati, to su se kra|e i nastavile. Branislav Jakovqevi} Banco (69), ~uveni gorwomilanova~ki p~elar odlu~io je da bude spreman na lopove... - Ja sam u svoj p~eliwak u Ru~i}ima uveo video nadzor. Kamere pokrivaju ~itav p~eliwak, ali i ~itavo doma}instvo, pa, bar zasad, nemam problema sa posetiocima. Vaqda je i wima jasno da bi brzo bili uhva}eni- govori Jakovqevi}. Branislav Jakovqevi} ima p~eliwak u Ru~i}ima, a `ivi u Gorwem Milanovcu, pa, smatra da bi i zbog te ~iwenice bio lak plen za lopove. - Ma, zna se sve to... Znaju ti koji kradu da ja `ivim u Milanovcu, a da u seosko doma}instvo dolazim po potrebi i mogu}nostima. Mogli bi, da nije kamera, mirno da kradu i odnose {ta im je voqa. Ovako, u svako doba dana i no}i, ja i moja porodica i iz grada znamo {ta se de{ava kod ku}e na selu, a zlu ne trebalo, mogu da vidim i kako mi se p~ele pona{aju, da li su dobro i zdravo, ili im ne{to hitno treba- ka`e Banco. Iako penzioner, Branislav Jakovqevi} je svakog dana na zelenoj pijaci u Gorwem Milanovcu, gde ve} godinama prodaje svoj

K

U Norve{koj ku}i u Gorwem Milanovcu odr`an peti sastanak mre`e koja za krajwi ciq ima poboq{awe usluga u oblasti javnog zdravqa. re`a za unapre|ewe decentralizovane usluge u oblasti javnog zdravqa je sastavni deo projekta „Podr{ka lokalnim samoupravama u decentralizaciji dru{tvenih delatnosti“. Projekat traje ve} tri godine, sprovodi ga Stalna konferencija gradova i op{tina u saradwi sa Asocijacijom lokalnih i regionalnih vlasti Norve{ke i Centrom za liberalno demokratske studije, uz podr{ku Ministarstva inostranih poslova Norve{ke. Osim Gorweg Milanovca, u projektu u~estvuju i op{tine Aran|elovac, Velika Plana, Kni} i Kragujevac. Sastanak je otvorio predsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi}, koji je pozdravio prisutne i po`eleo

M

im mnogo uspeha u radu. Na~elnica Odeqewa za dru{tvene delatnosti u op{tini Gorwi Milanovac Qiqana Te{i} je prezentovala program koji se sprovodi na teritoriji op{tine, „Dobar dan, kom{ija“, a Du{ica Ne{ovi} je predstavila rezultate ankete o zadovoqstvu korisnika uslugama javnog zdravqa, u kojoj je krajem pro{le godine u~estvovalo 195 gra|ana na podru~ju gorwomilanova~ke op{tine. Na kraju je dogovoreno da slede}i sastanak mre`e bude odr`an ve} u martu teku}e godine. G. T.

med, a od pre izvesnog vremena i naziv mu je ozvani~io - „Banco“. - Svi me znaju, znaju da svakog dana kod mene mogu da nabave zdrav i lep med, niko mi se do sada nije `alio na wegov kvalitet, a nije ni skup. Bar ja tako mislim. Meni su p~ele razonoda i qubav, a izlaskom na pijac sam spojio lepo i korisno. Em uzmem neki dinar, em sam me|u narodom, popri~am, raspitam se {ta ima novo u gradu, nasmejem se... [ta }e{ boqe- zavr{ava na{ sagovornik sa osmehom. G. T.

NA RAVNOJ GORI ODR@ANA HAJKA NA LISICE

ODSTREQENA SAMO JEDNA LISICA

USPE[AN NASTUP TO NA SAJMU TURIZMA

PO OBIMU SKROMAN, PO PONUDI NAJBOQI e|u mnogobrojnim {tandovima na Sajmu turizma u Beogradu, svoje mesto je na{ao i {tand gorwomilanova~ke Turisti~ke organizacije. Po obimu skroman, ali po prezentaciji, poseti i ponudi me|u najboqima. - Zadovoqni smo nastupom na Sajmu, posetom i interesovawem, i svim pohvalama i pozitivnim ocenama koje smo na ovom skupu ~uli i do`iveli. Turisti ve} vrlo dobro znaju {ta mogu da o~ekuju, ukoliko odlu~e da posete Rudni~ko takovski kraj. To je me{avina burne i bogate istorije, prirodnih lepota, qubaznih doma}ina, ali i svake godine nekih novih sadr`aja koji samo oboga}uju na{u ponudu. Sa ponosom smo i na ovom turisti~kom skupu pon-

M

avqali ~iwenicu da smo, mo`da i jedina sredina u Srbiji, koja je, na neki na~in, „pomirila“ jedine dve srpske dinastije, jer je na{ grad osnovao Knez Aleksandar Kara|or|evi}, a ime nosi po Milanu Obrenovi}u. Dosta pa`we smo gostima skretali i na podatak da u centru grada postoji crkva Svete Trojice, koja ove godine slavi vek i po postojawa. Nismo propu{tali priliku ni da napomenemo da }e za dve godine u Takovu biti odr`ana proslava dva veka od Drugog srpskog ustanka. Za spomen kompleks u Takovu je bilo najvi{e interesovawa, jer predstoje prole}ne ekskurzije, a znamo da je, maltene, svaki |ak iz Srbije, bar jednom posetio Takovo. Tako|e, nagla{avamo i blizinu Savinca, mesta sa izvorima tople

vode i sa manastirom u kojem je sahrawena Mina Vukomanovi} Karaxi}. Kada je o Savincu re~, da napomenemo da, uprkos glasinama i strahovima da }e izgradwa budu}eg autoputa naneti {tetu ovom izleti{tu, mi iz Turisti~ke organizacije smatramo da }e izgradwa moderne saobra}ajnice samo pove}ati broj posetilaca na ovoj destinaciji. Iz ponude smo izdvojili i planinu Rudnik i wene sme{tajne kapacitete, kao i izuzetno razvijen seoski turizam, kao i novitet od ove godine pla`a i sme{tajni kapaciteti u kompleksu „Mom~ilo ^ekovi}“ u Ko{tuni}ima- rekla je direktorka gorwomilanova~ke Turisti~ke organizacije Mira Mirkovi}. G. T.

Ru~ak posle lova

sumorno subotwe jutro jo{ ni magla nije stigla da nadvisi Suvobor, a 150 do zuba naoru`anih lovaca se dozivalo preko ogromnih prostora Ravne Gore. Da li zbog te vika ili ne~eg drugog, tek lisice tog dana kao da su zaobilazile ovu planinu. - Ma, ovde ni Tito nije mogo da ulovi Dra`u, a de }emo mi, matori lovci da pobedimo lukavu liju- bio je od po~etka pesimista jedan stariji, i, gle ~uda, bradati lovac. Mo`da je tajna lo{eg ulova i u velikom broju koliba i vajata na Ravnoj Gori. U svakoj od wih je vrvelo od lovaca koji su se, umesto lisicom, radije bavili rakijom i seckawem suvog mesa. - Ovi prostori za lov su du{u dali. Zamislite da neko iz Vojvodine ima ovako ne{to? Dao bi sve na svetu. Ovde ima dosta {ume, brda, ravnice, uvala... sve {to ti treba za lov. Zato nije ni ~udo {to ~esto imamo goste sa strane, jer svi `ele da okuse kako je loviti po Ravnoj Gori- kazuje Mileta Matijevi}, predsednik lova~ke sekcije „Kamenica“. Skup lovaca bio je zakazan u 14 ~asova, u turisti~kom kompleksu u Ko{tuni}ima. Doma}ini kuvaju gula{, pi{u se zahvalnice, planira se kome }e se sve priznawa do-

U

deliti, ali, kako koja grupa lovaca sti`e na odredi{te, raspolo`ewe opada shodno ulovu. - Ma, magla je skoro ceo dan. Nije ni moglo ni{ta da se ulovi- opravdava svoje kolege lovce jedan od organizatora, ~uveni Radomir „@uwa“. Poseda{e lovci u restoran, sti`e pi}e, kuva se vru}a rakija, pu{i se gula{, a orkestar „Ko{tuni}ski be}ari“ kre}e sa pesmom. Naravno, prva mora da bude lova~ka. Raspolo`ewe raste, a onda sti`e i general Jovan ^ekovi}, „alfa i omega“ svega izgra|enog posledwih 20 godina u Ko{tuni}ima. Kao svaki dobar doma}in, da bi dodatno podgrejao raspolo`ewe, hvata se za mikrofon i kre}e sa pesmom. Jednom, drugom, tre}om..., a onda ima i konkretan poklon za lovce. - Ovo je ku}a srpskih doma}ina, a kako su lovci pravi doma}ini, od danas je ovo i wihova ku}a. Ovo }e ubudu}e biti i lova~ki dom gde }e se lovci okupqati, odmarati, okrepqivati i pri~ati svoje ~uvene pri~erekao je general ^ekovi} na op{te odu{evqewe prisutnih lovaca. Red je bio da se nakon jela i pi}a zaigra i kolo. Tako i bi. Lisice su svoje kolo odigrale na ne{to ve}oj nadmorskoj visini. U planini... G. T.


28

LU^ANI

PETAK 1. MART 2013. GODINE

DRAGA^EVSKO PRELO ^UVAR STARIH SRPSKIH OBI^AJA Udru`ewe samoukih slikara i vajara Draga~eva organizovalo je, pro{le subote u prostorijama svoga kluba u Gu~i, drugo po redu “Draga~evsko prelo”, uprili~eno po starim srpskim obi~ajima. Prelo je otvorio kwi`evnik Nika Nikola Stoji}, besede}i o slikaru naive Predragu Radovanovi}u iz Graba. Peva~ko dru{tvo “Draga~evke” o`ivelo je narodne izvorne pesme draga~evskog kraja, a svoje stihove je govorila Danica Radosavqev. ao i na prvom, novogodi{wem prelu, i ovaj put srpski drevni obi~aj zainteresovao je mnoge Draga~evce. Uz ru~ne radove, izvorne pesme i {qivovicu raspredala se pri~a i zbijala {ala. Do`ivqaj u~esnika prela, a bilo ih je blizu {ezdeset, upotpunili su zvuci harmonike. Vredne `enske ruke ma{ile su se kudeqa da opredu vunu. Pletiqe su plele xempere i ~arape, a veziqe kitile {ustikle i keceqe. Pri~alo se, pevalo i igralo. Svi su `eleli da se opuste i zabave ba{ onako kako su to ~inili `iteqi srpskih sela od vajkada. I hrana koja se slu`ila na prelu bila je tradicionalna. Imalo je svega: proje, sira, pe~enih krompira, bakinih kola~a,

K

tikvanika, vanilica i raznih pita napravqenih po receptima draga~evskih baka. Nazdravqalo se dru`ewu uz ~a{icu srpske {qivovice ili doma}eg vina. Svi u~esnici prela od ku}e su doneli, po svom

izboru, ne{to od hrane ili pi}a, kako bi upotpunili dru`ewe i ujedno pokazali svoje kulinarsko ume}e.

POSELO ZA PAM]EWE Verica Jovanovi}, medicinski tehni~ar u penziji ka`e da ova veselost na prelu krepi duh i puni srce. “Dolazim ovde da razgalim du{u i radujem se svakom novom prelu”, isti~e Verica, dodaju}i da uvek podr`ava akcije koje organizuje Udru`ewe samoukih slikara i vajara Draga~eva, jer se u wima uvek ~uvaju od zaborava i neguju stari srpski obi~aji. Mila Novakovi}, doma}ica i pletiqa, pohvalila je ideju Udru`ewa da o`ivi draga~evska prela i istakla da je sve odli~no zami{qeno. “Dopadaju mi se ovakva dru`ewa. U`ivam u svakom trenutku i smatram da kvalitetno dru`ewe. Ovde nije bitno ko si, koliko ima{ godina i {ta radi{. Va`no je samo dru`ewe.

DOBAR SPOJ MODERNOG I TRADICIONALNOG

svima nama danas nedostaje vi{e pesme, igre, razgovora i dru`ewa“, ka`e ova vredna Draga~evka, koja se ni tokom na{eg razgovora ni za trenutak nije odvojila od svog ru~nog rada. Qubo Eri}, doktor stomatologije, koji ima stomatolo{ku ordinaciju u Beogradu, dolazi u rodnu Gu~u vikendom. Ka`e, prvi put je do{ao na prelo. ^uo je muziku i svratio. “[ta bi Beogra|ani dali da imaju ovako ne{to,

pa to je predivno. Na{i stari srpski obi~aji sme{teni su u prostoru u kome su izlo`ene slike i ru~ni radovi. To me je jednostavno o~aralo”, ka`e Qubo, potvr|uju}i svoje prisustvo i na narednom prelu. Zorica Obradovi}, ~lan Udru`ewa samoukih slikara i vajara Draga~eva, ka`e: “Kao veliki qubiteq umetnosti, odu{evqena sam idejom odr`avawa posela. To je beg od svakida{wice. U umetno{}u oplemewenom prostoru vra}amo stare obi~aje i otvaramo mogu}nost za

“[ta re}i o prelu? Sama pomisao na tu re~ budi u meni posebne emocije i u meni zatrepere najtananije niti. Sve to vezuje me za majku, koju sam tokom obilazaka zaticala sa preslicom. Na `alost, ona vi{e nije me|u `ivima. Ciq na{eg okupqawa u okriqu prela je da o`ivimo Draga~evo, da otrgnemo od zaborava i prenesemo na mlade generacije sve ono lepo i dragoceno, {to se vekovima stvaralo u na{em Draga~evu. To je deo na{eg nasle|a i nacionalnog identiteta. Tradicija }e nestati, ukoliko se ne neguje i ~uva od zaborava. Otkinutu nit na{e tradicije spojili smo sa dana{wicom. U prostor u kome su izlo`ene umetni~ke slike i vajarski radovi uvodimo druge, za mnoge davno zaboravqene sadr`aje. Na{a vrata su otvorena i za mlade i za starije. Smatram da ima puno talentovanih qudi i dece u na{em okru`ewu, pa su za wih na{a obnovqena prela dobra prilika da obdarenost iskoriste, da ovde nau~e od drugih ne{to novo, a to }e, nadam se, sasvim uspe{no prenositi daqe na nekim novim dru`ewima”, rekla je Sne`ana Kosti}, predsednik Upravnog odbora Udru`ewa, govore}i o su{tini Draga~evskog prela.

KULTURNI VODI^ DRAGA^EVSKOG KRAJA 6. mart: Zajedni~ki koncert KUD „Abra{evi}“ i Crkveno varo{kog hora „Sveti Sava“ iz Lu~ana (u Centru za kulturu u Gu~i u 19 sati) 8. mart: Pozori{na predstava „Boing Boing“ – gostovawe U`i~kog narodnog pozori{ta (u Domu kulture u Lu~anima u 19

sati) 11.mart: Pozori{na predstava „^orba od kanarinca“ gostovawe U`i~kog narodnog pozori{ta ( u Centru za kulturu u Gu~i u 20 sati)

Centar za kulturu u Gu~i u bioskopskoj sali svakog ~etvrtka ima projekcije najnovijih filmskih hitova.


29

LU^ANI

PETAK 1. MART 2013. GODINE

SA 24. SEDNICE OP[TINSKOG VE]A LU^ANA

BEZ UVE]AWA NAKNADA ODBORNICIMA I ^LANOVIMA VE]A

akon usvajawa zapisnika sa 23. sednice op{tinskog ve}a, u zgradi Na~elstva u Gu~i, ve}nici op{tine Lu~ani su tokom ~etvoro~asovnog zasedawa razmatrali trinaest ta~aka dnevnog reda. Op{tinsko ve}e je prihvatilo predlog o dopuni odluke o op{tinskoj upravi, koji predvi|a u postoje}oj sistematizaciji imenovawe i tre}eg pomo}nika predsednika op{tine zadu`enog za oblast privrede i poqoprivrede. Nakon duge diskusije, Ve}e je donelo i odluku o radnim odnosima, platama, naknadama i drugim primawima izabranih, imenovanih i postavqenih lica u op{tini, analiziraju}i i usvajaju}i stavku po stavku. ^lanovi Op{tinskog ve}a su izneli najvi{e opre~nih stavova o predlogu uve}awa naknada za odbornike i ve}nike. Radovan Ili}, direktor Industrijskog kombinata “Gu~a” i ~lan Op{tinskog ve}a, istakao je da on smatra da u uslovima ovakve ekonomske krize naknade ne bi trebalo uve}avati, jer i jedni i drugi imaju plate u kolektivima gde su zaposleni, tako da su im pla}eni i dani kada su na sednicima. Otuda, kako je istakao, on ne vidi razlog da se buxet op{tine dopunski optere}uje uve}awem ovih naknada. Iako je predlo`eno da se ova ta~ka povu~e sa dnevnog reda, do toga nije do{lo. Konsultacije predstavnika koalicije su obavqene na petnaestominutnoj pauzi. Nakon toga je odlu~eno da se odustane od takvog predloga i da odbornici i ~lanovi Ve}a i daqe primaju naknade kakve su i do sada imali.

N

USVOJEN PROGRAM POSLOVAWA „DIREKCIJE ZA IZGRADWU” Op{tinski ve}nici su se izjasnili i o programu poslovawa Javnog preduze}a “Direkcija za izgradwu i komunalnu delatnost”. Iako je predvi|eno da se Direkcija podeli na dva pravna subjekta, zbog komplikovane zakonske procedure, proces registracije novih javnih preduze}a jo{ uvek nije zavr{en. Na ra~un op{tinskog buxeta sti`u i prihodi od napla}enih komunalnih usluga. ^lanovi Op{tinskog ve}a su na 23. sednici utvrdili predlog o iz-

menama i dopunama odluke o buxetu Op{tine za ovu godinu, kako bi postoje}e javno preduze}e moglo da funkcioni{e do zavr{etka pocesa registracije novih privrednih subjekata. Kao posledwi rok do kada bi trebalo obaviti registraciju naveden je 1. jul.

PLAN RADA SKROJEN PREMA GUBERU Tokom diskusije koja se razvila povodom programa poslovawa Direkcije izre~ene su brojne primedbe na rad slu`bi ovog preduze}a, koje su se prvenstveno odnosile na disproporciju realnih potreba i stawa u kome se nalaze putna infrastruktura i vodosnabdevawe na podru~ju Draga~eva. Pojedini ~lanovi Op{tinskog ve}a su tra`ili da se radnici ovog preduze}a boqe zaposle, s obzirom da se na wihove plate izdvajaju zna~ajna sredstva. Direktor Direkcije Milojko Panteli} je odgovorio da je rad ovih slu`bi limitiran odre|enim faktorima, pa otuda i rezultati ne mogu biti u skladu sa te`wama i `eqama. On smatra da ~lanovi Op{tinskog ve}a prilikom izno{ewa svojih zamerki nisu uzeli u obzir ~iwenicu da se izuzetno mali deo buxeta izdvaja za ovu oblast, koja je od `ivotnog interesa za sve

gra|ane. U op{tinskom buxetu za puteve u ovoj godini je planirano oko 50, javnu rasvetu pet i ostale potrebe oko 15 miliona dinara. Kako je naveo Panteli}, za letwe odr`avawe puteva su izdvojena izuzetno skromna sredstva, tako da se u odnosu na wihovu visinu od Direkcije i ne mo`e o~ekivati mnogo. I za oblast vodosnabdevawa neophodna su daleko obimnija sredstva, istakao je Panteli}. On je dodao da su radnici ovog preduze}a u relativno kratkom periodu obavili mnogo posla, bez obzira na realna ograni~ewa sa kojima su suo~eni. Preduze}e ne poseduje adekvatnu mehanizaciju, pa su bili prinu|eni da se dovijaju na koji na~in da obave predvi|ene aktivnosti, a da pri tome u{tede novac lokalnoj samoupravi. Ove godine Direkcija planira da zaokru`i kompletan projekat snabdevawa rzavskom vodom u op{tini Lu~ani na svim planiranim pravcima. Na potesu Lu~ani - Sredwi rt - ]ebi}a vrelo radovi su privedeni kraju, pumpe su montirane, a dovo|ewe struje je u toku. Za Lisice, Markovicu i Debelu goru ostalo je da se uradi napajawe strujom i regulacija, dok na potesu Veles - Draga~ica jo{ uvek nisu zavr{eni svi gra|evinski radovi, ali je posao pri kraju. [to se ti~e pri-

marnog vodosnabdevawa u Lu~anima, rzavska voda bi trebalo uskoro da stigne na sve gorwe kote. Sekundarna razvodna mre`a jo{ uvek nije u potpunosti zavr{ena i u zavisnosti od toga o kom je podru~ju re~ radovi su u sasvim razli~itim fazama izvo|ewa. Kada se govori o javnoj rasveti, smawen je utro{ak elektri~ne energije ugradwom {tedqivih sijalica. Ove godine je planirano da se ovakvi tro{kovi mesnih zajednica finansiraju iz op{tinskog buxeta preko JP “Direkcija za izgradwu”, ukoliko izmire obaveze iz prethodnog perioda i obi~ne sijalice zamene {tedqivim. “U oblasti putne infrastrukture je situacija najte`a, jer su u buxetu planirana izuzetno mala sredstva za ovu namenu. Zavr{i}emo krpqewe udarnih rupa, koje smo zapo~eli na najurgentnijim putnim pravcima krajem pro{le godine, kao i odr`avawe puteva drugog reda. U ovoj godini mi }emo u~estvovati i u rekonstrukciji nekategorisanih puteva. Ve} uveliko pripremamo materijal za tamponirawe i popravku puteva. Planirano je da se nabavi dve gra|evinske ma{ine (skip i vaqak) i jedan kamion, kako bismo mogli kvalitetno da odr`avamo ne samo puteve op{tinskog prioriteta, ve} i one nekategorisane”, rekao je Milojko Panteli}, dodaju}i da je buxet jedan, a ima puno korisnika. “U odnosu na realne potrebe, za investicije u oblasti infrastrukturnog opremawa nije izdvojeno mnogo sredstava”, naveo je Panteli}, preciziraju}i da sredstva za zimsko i letwe odr`avawe puteva iznose samo deset odsto od kompletnog buxeta, {to je nedovoqno, jer su brojni putni pravci Draga~eva u izuzetno lo{em stawu. Op{tinsko ve}e je dalo saglasnost na programe poslovawa javnih preduze}a “Rzav” Ariqe i “Duboko” U`ice. Prihva}ene su i izmene pravilnika o sistematizaciji radnih mesta De~jeg vrti}a “Na{a radost”. Na sednici Op{tinskog ve}a usvojen je i izve{taj Komisije za procenu osnovanosti zahteva gra|ana i visine naknade {tete nastale usled ujeda napu{tenih `ivotiwa.

SABOR TRUBA^A USPE[NO PREDSTAVQEN NA SAJMU TURIZMA U BEOGRADU

O^EKUJU DOBAR ODZIV POSETILACA a ovogodi{wem Sajmu turizma u Beogradu Centar za kulturu se predstavio na zajedni~kom {tandu sa Turisti~kom organizacijom ^a~ka. Kako je istakao Adam Tadi}, direktor Centra za kulturu i sport u Gu~i, nastup na Sajmu turizma je bio odli~na prilika da premijerno predstave program 53. Draga~evskog sabora truba~a, koji }e ove godine trajati od 5. do 11. avgusta. Doma}in Sabora, na veliko zadovoqstvo organizatora, bi}e Emir Kusturica. On }e otvoriti Sabor, a planirano je da sa svojim bendom odr`i koncert u ~etvrtak, 8. avgusta, na glavnoj pozornici. Najzna~ajniji doga|aj na Saboru, finalno takmi~ewe seniorskih truba~kih orkestara, planirano je za subotu, 10. avgust. Tada }e biti progla{eni najboqi truba~i

N

i orkestri u Srbiji za ovu godinu. Ne}e izostati ni ostali tradicionalni sadr`aji na koje su posetioci Sabora navikli: budilica, defile, improvizacija stare draga~evske svadbe, vi{eboj, izbor najboqeg zdravi~ara, najlep{e narodne no{we, takmi~ewe mladih truba~kih orkestara, izlo`be, predstavqawe kwiga, me|unarodno takmi~ewe truba~kih orkestara i dr. Trudimo se da program Sabora bude jo{ bogatiji, sadr`ajniji, da posetioci u wemu u`ivaju, nikako ne zanemaruju}i izvornost i narodno stvarala{tvo. Upravo ovakvu poruku smo poslali Srbiji i svetu promovi{u}i na{u poznatu manifestaciju. O~ekujemo dobar odziv posetilaca, kako iz Srbije, tako i iz okru`ewa, a sude}i po broju turoperatera, koji su nas na ovom sajmu kontaktirali, sigurni smo da }e i poseta inostranih gostiju biti odli~na - istakao je Tadi}.


30

PETAK 1. MART 2013. GODINE

SPORT

KO[ARKA

POBEDA KOD KU]E Borac Mocart sport - Jagodina 78:52 22. kolu Ko{arka{ke lige Srbije Borac Mocart sport pobedio je kod ku}e Jagodinu sa ubedqivih 78:52. Prvih pet minuta gosti su krenuli `e{}e, u jednom trenutku poveli 11:3, ali se Borac probudio, razigrao i do kraja prvog poluvremena rezultatski dobro odmakao. U drugoj ~etvrtini Jagodina je postigla svega {est poena. - Da bismo dobili utakmicu na strani bili su nam potrebni znawe i hrabrost. Mi nismo imali ni jedno, ni drugo. Po~eli

U

smo mlako, iako smo u jednom trenutku odmakli sa 11:3, ali to je pre bila posledica opu{tawa Bor~evih igra~a, nego na{e kvalitetne igre. Oni su startovali ja~e, mi smo se povukli i za nas je od tog trenutka utakmica bila zavr{ena - izjavio je trener Jagodine Vojkan Ben~i}. - Kada smo mi spustili gard, oni su pre{li u vo|stvo i ve} u prvom poluvremenu ostvarili nedosti`nu razliku - ukratko je vi|ewe Vuksana Gagovi}a, igra~a KK Jagodina. U nastavku utakmice prednost Borca nijednog trenutka nije bila ugro`ena.

^A^AK STARTUJE ZA VIKEND

Radisavqevi} VS \okovi}

Posledwih pet minuta igru su zavr{ili mla|i igra~i. U doma}em timu naro~ito su se istakli Bo`ovi} (19 poena), Proti} (12), Trti} (12), Todorovi} (10), dok su kod gostuju}ih igra~a samo Mirkovi} (14) i Vuji~i} (11) imali dvocifren u~inak. Posle utakmice sa Jagodinom, Borac je smawio gubitni~ki skor u nastavku sezone, ~etiri poraza i tri pobede. Do kraja prvenstva ostala su im ~etiri me~a, a ^a~ani se posebno o{tre za one koje }e igrati kod ku}e. - Nakon lo{e odigrane utakmice protiv FMP-a u

KO[ARKA[KA LIGA SRBIJE 23. kolo Tami{ - Borac Mocart sport Posle 22 odigrana kola Borac je deveti sa 32 boda. DRUGA MU[KA LIGA 18. kolo Napredak Maksi Ko - Mladost Mladost - 13. mesto - 24 boda

ODBOJKA

79:64

19. kolo Mladost ^a~ak - Mladost Zemun, hala KK Mladost, 1. mart, 19 ~asova PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD 17. kolo

@elezniku, fokusirali smo se na Jagodinu. Zanemarili smo ~iwenicu da su oni posledwi na tabeli, stalno nam je bilo u glavi da su oni ubedqivo pobedili Smederevo. Za nas je ovo bila vrlo va`na utakmica, jer smo imali turbulentnu sezonu. Od po~etka prvenstva ~etiri puta smo mewali sastav tima. To nimalo nije bilo lako i zato nam je svaki susret kod ku}e vrlo va`an. Nadam se i da }emo u preostalih ~etiri kola biti rastere}eni i zabele`iti pobede pred na{om publikom. Kada je re~ o gostovawima Tami{u u Pan~evu i Vojvodini u Novom Sadu, mi smo autsajderi, po{to smo u nastavku prvenstva na strani dobili samo jedan me~ - smatra trener KK Borac Mocart sport Ra{ko Boji}. On je uputio veliku zahvalnost ~a~anskoj publici koja je prepoznala probleme Borca i bez obzira na sve turbulencije tima, od po~etka mu bila pravi {esti igra~. Z. J.

OK ^a~ak

ako je prvenstvo za odbojka{e nastavqeno sredinom februara, klub ^a~ak je zbog ka{wewa buxetskih sredstava odlo`io prve dve utakmice za mart. U regionalnoj ligi Zapad za seniore ^a~ani }e se sastati sa ekipama iz Bajine Ba{te, Gorweg Mlanovca, Lu~ana i Ivawice. Seniorke sutra gostuju Tari u Bajinoj Ba{ti. Utakmica po~iwe u 20 ~asova u Gardskoj hali sportova. To je me~ prvog kola prole}nog dela Regionalne lige Zlatiborsko-Moravi~kog okruga. Favoritkiwe su doma}e igra~ice koje su jesewu sezonu zavr{ile na drugom mestu. Seniori OK ^a~ak prvu utakmicu u nastavku prvenstva igraju kod ku}e. Sutra u 18,30 ~asova, u sali Osnovne {kole “Dr Dragi{a Mi{ovi}” do~ekuju ekipu Bukovice iz iz Ivawice. U jesewem delu sezone

I

slavila je Bukovica, ali je sutra{wa utakmica ^a~anima prilika za revan{ u prvenstvu Regionalne lige Zapad.

Druga liga Zapad `ene 11. kolo Zlatibor - Sloboda S Borac - Tutin Stil Jasen Libero - Trstenik Tajm - Ivawica

1:3 3:2 3:0 1:3

12. kolo Sloboda S - Putevi Trendteks Gimanzijalac - Libero Ivawica - Borac

KARATISTI NEMAWE OSVOJILI MEDAQE NA TURNIRU "POBEDNIK KRAQEVA"

VRATILI SE KAO POBEDNICI nedequ, 24. februara, u Kraqevu je pod pokroviteqstvom KK Reikon odr`an 10. Turnir “Pobednik Kraqeva”. U~estvovalo je 730 takmi~ara iz 71 kluba. Takmi~ari ~a~anskog KK Nemawa do{li su iz Kraqeva sa medaqama. Mihailo Kova~evi} je bio tre}i u katama, kao i Dejan Nedeqkovi} koji je zauzeo drugo mesto i u kata timu. U kata timu je i Milisav Ristanovi} osvojio drugo

U

mesto. Najboqi rezultat postigao je Leonardo Markovi} koji je zauzeo prvo mesto u jiu iponu i drugo u kata timu. Vatreno kr{tewe kao takmi~ar u Kraqevu je imao Ivan Stanojevi} (4). On je kao najmla|i takmi~ar turnira bio tre}i u katama, a pripao mu je i pehar. Trener KK Nemawa Zorana Koji} sudila je na turniru u Kraqevu.

Sloga Po`ega - @elezni~ar 85:88 @elezni~ar - osmi - 27 bodova

Vr{ac - Borac Mocart sport 64:60 Borac Mocart sport - peto mesto - 27 bodova

18. kolo @elezni~ar - Zlatribor ^ajetina, Prehrambeno-ugostiteqska {kola, 3. mart, 18 ~asova

16. kolo Borac Mocart sport - Crvena zvezda, hala KK Borac, 4. mart, 18 ~asova

DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD 14. kolo ^a~ak 94 - Klik Ariqe 67:77 ^a~ak 94 - osmo mesto - 19 bodova.

ASBS KADETSKA LIGA SRBIJE 15. kolo Mladost ^a~ak - Mladost Zaje~ar Borac Mocart sport - Aktavis Akademija Mladost - prvo mesto - 27 bodova. Borac Mocart sport - peto mesto - 24 boda.

15. kolo ^a~ak 94 - U`ice, hala KK Borac, 2. mart, 17 ~asova HEBA JUNIORSKA LIGA 15. kolo

16. kolo Zemun - Mladost ^a~ak Mladost Zaje~ar - Borac Mocart sport

95:76 80:64


31

SPORT

PETAK 1. MART 2013. GODINE

ODR@AN TRE]I MEMORIJALNI TURNIR U BILIJARU „VLADIMIR VASILIJEVI] ZUMBA“

BEOGRA\ANI NAJBOQI

KAKO ]E GRAD NAGRA\IVATI USPE[NE SPORTISTE?

LAZAR I NEMAWA KOD PREDSEDNIKA SKUP[TINE

eqko Negovanovi}, predsednik SG, wegov zamenik Vladan Mili} i ~lan Gradskog ve}a Nemawa Trnavac priredili su pro{le sedmice prijem za atleti~ara Nemawu Koji}a, juniorskog dr`avnog rekordera na 800 metara i osvaja~a srebra na Svetskom prvenstvu u paratriatlonu Lazara Filipovi}a. Lazar je pre nekoliko meseci doneo srebrnu medaqu sa Novog Zelanda. Nemawa je u januaru za svega nekoliko dana dva puta oborio dr`avni rekord, koga je vi{e od 20 godina dr`ao atleti~ar Robert ^orda{. ^ak ni Dragan Zdravkovi} nije uspeo da ga sru{i dok se takmi~io u juniorskoj kategoriji.

V a~anski bilijar klubovi po tre}i put su, 24. februara, organizovali Memorijalni turnir “Vladimir Vasilijevi} Zumba”. U klubovima “[korpion” i “Libero 5” takmi~ila su se 64 igra~a iz cele Srbije. Ove godine turnir je protekao u znaku Beogra|ana, koji su osvojili prva tri mesta. Pobednik Ivan Pribanovi} savladao je u finalu Dragana Lon~arskog sa 9:5. Tre}e mesto su podelili Goran Mladenovi} i Marko Cvetovi}. Me|u osam najboqih su i ^a~ani Martin Martinovi} i Branko Rackovi}. Organizatori tur-

^

REKONSTRUKCIJA ATLETSKE STAZE

Veteran Ne{at Tairovski, senior Martin Martinovi} i junior Matej Pantovi}

DVOJICA ^A^ANA PUTUJU U RIM Martin Martinovi} i Milinko Vukajlovi} su nekoliko puta osvajali dr`avna prvenstva Srbije u bilijaru. Martin se posledwe dve godine takmi~io i na prvenstvima Evrope u Nema~koj i Luksenburgu. Ove godine on i Milinko su se kvalifikovali za EP koje }e, u aprilu, biti odr`ano u Rimu. Iko }e nastupiti kao reprezentativci Srbije, evropska takmi~ewa su dosta skupa i zna~ila bi im pomo} sponzora. Prvenstvo u Rimu }e trajati 12 dana, okupi}e vi{e desetina igra~a iz cele Evrope. Kako je bilijar u svetu popularniji nego kod nas, prati}e ga publika sa svih kontinenata.

nira potrudili su se da igra~ima obezbede najboqe uslove za takmi~ewe. Na raspolagawu su im bili stolovi, ~oja i kugle koji zadovoqavaju najvi{e evropske standarde. - Prvi put se takmi~im na turniru u ^a~ku u vrlo jakoj konkurenciji. Uglavnom u~estvujem na dr`avnim i regionalnim prvenstvima, iako bilijar vi{e igram iz zadovoqstva. Ovo je vrlo zahtevna igra, neophodni su redovni treninzi i dobra koncentracija. Ko jednom oseti ~ari igre, zaqubi se u wu za ceo `ivot ka`e Dejan Proti}, igra~ iz Beograda. Tre}i Memorijalni turnir “Vladimir Vasilijevi} Zumba” odr`an je i uz pomo} brojnih sponzora: NIM [ped, Zumba trejd, Trans trejd Kosti}, Nineks petrol, LTD Logistik, Radivojevi} Qig, Miveks, Euro mal, bilijar klubova [korpion i Libero 5. Z. J.

Jo{ pre nekoliko godina gradsko rukovodstvo je sa ~elnicima Atletskog saveza Srbije pokrenulo inicijativu za rekonstrukciju atletske staze u ^a~ku. Za taj poduhvat neophodna je pomo} Saveza. - Oni su se na~elno slo`ili. [anse za rekonstrukciju staze su realne, to i nije toliko skup poduhvat, ali je neizvodqiv bez pomo}i Atletskog saveza. Osim atleti~ara, na stazi se okupqa i sve vi{e sugra|ana rekreativaca, tako da i wima moramo obezbediti uslove - rekao je predsednik SG Veqko Negovanovi}. Trener AK Sloboda Slobodan Nixovi} potvrdio je da }e Atletski savez pomo}i gradu posredstvom Ministrstva za sport i omladinu. Nixovi} je podsetio i da je u Beogradu u toku izgradwa atletske dvorane, prve u Jugoisto~noj Evropi. - U planu je obnova atletske staze, ali grad ne}e mo}i sam. Ako bismo iz buxeta finansirali, wena kompletna rekonstrukcija bi trajala bar dve godine - objasnio je Vladan Mili}.

- Nastoja}emo da i ubudu}e {to boqe predstavimo ^a~ak u Srbiji i svetu. Podsetio bih samo da triatlon objediwuje tri najzahtevnije discipline, plivawe, tr~awe i biciklizam. Na nama je da i daqe treniramo i posti`emo dobre rezultate - rekao je Lazar. - Najve}e takmi~ewe koje nas o~ekuje ove godine je Evropsko prvenstvo u Italiji. Potrudi}emo se da i tu postignemo {to boqe rezultate - obe}ao je Nemawa. Na prijemu su wih dvojica od gradskog rukovodstva dobili skromne poklone, a Vladan Mili} i Nemawa Trnavac potvrdili su da }e grad nagra|ivati sve sporti-

SREBRO NA BALKANSKOM Dva dana posle prijema u Skup{tini grada, Nemawa Koji} je otputovao na Balkansko prvenstvo u Istanbul. Tamo je osvojio srebrnu medaqu u trci na 800 metara. On je stazu u dvorani pretr~ao za 1:51:52, a ve} ovog vikenda u Kraqevu ga o~ekuje dr`avno prvenstvo u krosu. ste koji postignu zapa`ene rezultate kod nas i u svetu. - Komisija za sport }e do kraja godine nagraditi osvaja~e prva tri mesta na dr`avnim, evropskim i svetskim prvenstvima. Ne}e biti zanemareni ni ^a~ani koji u~estvuju na Olimpijadi, bez obzira da li osvoje medaqu ili ne. Komisija }e odrediti sumu zavisno od mogu}nosti grada i uzrasta takmi~ara. Bi}e nagra|eni i sportisti ro|eni u ^a~ku, a ne takmi~e se za na{e klubove, kao i oni koji nastupaju za ovda{we klubove, a nisu iz ^a~ka - rekao je Vladan Mili}, koji je i predsednik komisije za sport. Nemawa Koji} je maturant Ma{insko saobra}ajne {kole, a Lazar studira medicinu. Z. J.

KAJAK

MEMORIJALNI SPUST U APRILU? redlog da trka “Trofej ^a~ka 2013 - Memorijalni spust Darka Novakovi}a” bude odr`ana 13. i 14. aprila u kategoriji pionira i kadeta prihva}en je u kalendaru takmi~ewa na divqim vodama Kajaka{kog saveza Srbije za 2013. godinu. Kajaka{i bi veslali od brane u Parmencu do @elezni~kog mosta u ^a~ku u du`ini od {est kilometara, u disciplinama K1, C1 i C2 klasik. Skup-

P

{tina Kajaka{kog saveza razmatra}e predlog ^a~ana na sednici koja }e krajem marta biti odr`ana u Beogradu. Treneri KK ^a~ak nedavno su u~esvovali na seminaru koji je vodio Petra{in Matijevi}, psiholog. Posebna pa`wa bila je posve}ena mladima i wihovim pripremama za izazove u sportu. Seminar je organizovao Kajaka{ki savez Srbije. Z. J.


32

PETAK 1. MART 2013. GODINE

SPORT

PRVENSTVO SVE BLI@E

ODR@ANA SKUP[TINA FUDBALSKOG SAVEZA ^A^KA

MLADI RUKOVODIOCI OPRAVDALI O^EKIVAWA a sednici je konstantovano da se svi zacrtani ciqevi za period 2012 - 2016. godine krupnim koracima ostvaruju. ^lanivi Skup{tine su pohvalili rad vi{e od 50 mladih selekcija koje {irom Srbije promovi{u ^a~ak. Tom prilikom usvojeni su i izve{taji o radu i planovi za naredni period. Iskusni fudbalski radnici Predrag Teofilovi}, Sre}ko Sav~i} i Du{an Petrovi} pohvalili su rad novog rukovodstva. - Pro{le godine su se dogodile velike promene za ~a~anski fudbal. Na va`ne funkcije u Fudbalskom savezu grada i Moravi~kog okruga do{li su

N

mladi i ambiciozni qudi predvo|eni Nenadom Stankovi}em i Haxi Goranom Milovanovi}em. Oni su do sada pokazali da }e i jednoj i drugoj organizaciji povratiti dignitet ~lana jednog od najja~ih i najorganizovanijih saveza u Srbiji - rekli su istaknuti sportski radnici. Posle radnog dela, nagra|eni su pojedinci i kolektivi koji su doprineli razvoju fudbala u ^a~ku. Plakete i priznawa dobitnicima je uru~io po~asni predsednik FSG ^a~ka Du{an ]uka Radowi}. Povodom 35 godina postojawa plakatu je dobio FK BIP, a nagrada za `ivotno delo posthumno je pripala osniva~u FK Mo-

udbaleri Borca izgubili su prijateqsku utakmicu sa ekipom Mladost iz Lu~ana rezultatom 1:2. Pre petnaestak dana ^a~ani su sa kom{ijama iz Lu~ana odigrali nere{eno 1:1, ali u mnogo boqim uslovima na Remontovom stadionu, nego u utorak, kada ki{a nije prestajala da pada. Proteklog vikenda sastali su se sa In|ijom u Novoj Pazovi i taj me~ je zavr{en bez golova. Do po~etka prvenstva Borac }e odigrati jo{ jedan kontrolni me~ sa u`i~kom ekipom Jedinstvo Putevi. Prole}ni deo prvenstva u Prvoj ligi Srbije startuje slede}eg vikenda. Prvu utakmicu u nastavku sezone Borac igra sa Metalcem u Gorwem Milanovcu 9. marta.

F

KOSTI] SPASIO ZVEZDU

]uka Radowi} i Haxi Goran Milovanovi}

rava iz Katrge Dobrivoju Dolu Arnautovi}u. Plakate i priznawa za doprinos ~a~anskom fudbalu dobili su: Obrad Jelu{i}, Mikan Stevani}, Stojan Obradovi}, Veqko Negovanovi}, Sre}ko Sav~i}, dr Mihailo Lukovi}, Aleksandar [erif Ivkovi}, Radivoje Domanovi}, Predrag Teofilovi}, Policijska uprava ^a~ak, Udru`ewe sportskih novinara, predsetavnici Bolnice i Hitne pomo}i. Na kraju je predsednik FSMO Haxi Goran Milovanovi} uru~io priznawe legendi ~a~anskog fudbala Du{anu ]uki Radowi}u.

rvena zvezda }e mo}i da registruje za prole}ni deo sezone tri poja~awa, Luisa Garidu, Nikolu Petkovi}a i Abiolu Daudu. Kako je potvrdio predsednik Crvene zvezde Dragan Xaji}, postignut je dogovor sa nekada{wim generalnim sponzorom Borac Milenkom Kosti}em, koji je preuzeo Zvezdin dug prema ^a~anima. - Ta~no je da sam ja preuzeo taj dug. Re~ je o 118 hiqada evra na koliko je Borac blokirao ra~un crveno-belima. Ostatak duga Borac }e naplatiti prema ranije dogovorenom sporazumu sa Zvezdom. Ovo sam uradio zato {to volim Zvezdu, vole je i moja deca, a po{tujem i neke qude, prevashodno Dragana Xaji}a - izjavio je Kosti} za Tanjug.

C

VEST IZ BICIKLIZMA ino} je u hotelu Beograd Biciklisti~ki klub Borac odr`ao redovnu Skup{tinu. Osim usvajawa izve{taja o radu za pro{lu i ovu godinu, potpisan je Ugovor o saradwi sa kompanijom Auto^a~ak. Ugovor je potpisan i sa ~lanovima seniorske ekipe BK Borac.

S

MALI FUDBAL

KIKS U KRAGUJEVCU I ^A^AK JE IMAO ARSENAL FOTO ARHIVA

Ekonomac - Fontana 2:1 (0:1)

13. kolu Druge futsal lige vode}i timovi Novi Pazar i Fontana izgubili su bodove u Kragujevcu. Prvo su ^a~ani izgubili od Ekonomca, 2:1, a Novopazarci su odneli samo bod u duelu sa Ma{incem. Fontana je u duelu sa Ekonomcem imala prednost u prvom poluvremenu. Gol je u posledwem minutu postigao Bjeli}. Umesto da u nastavku dupliraju prednost, izgledne {anse nisu iskoristili Ristanovi} i Milinkovi}. Doma}ini ka`wavaju propuste gostiju i Aleksi} izjedna~ava rezultat. Nova kazna ^a~anima je stigla u 28. minutu, kada lopta poga|a Ristanovi}a i vara Teofilovi}a na golu. - Do sada nismo hteli da pri~amo o sramnim su|ewima, ali se to iz kola u kolo sve vi{e pokazuje. Od samog starta prole}nog prvenstva najboqim igra~ima se olako daju `uti kartoni i direktni crveni, a bili smo ekipa koja je na samom

U

vrhu fer plej liste. U prethodnom kolu Spasojevi} dobija direktni crveni karton, a protiv Ekonomca Mladenovi} posle samo pet sekundi igre. Dovoqno je re}i da su doma}ini u petom minutu imali pet faulova i da za preostalih 15 minuta prvog dela nije nije bio nijedan prekr{aj u korist Fontane, odnosno kazneni udarac za nas. U drugom poluvremenu ista pri~a. Doma}ini brzo prave pet faulova, ali u ostatku me~a za sudiju ih vi{e nema. ^ak ni start sa dve noge nad Stojkovi}em nije okarakterisan kao prekr{aj. Skoro celu utakmicu smo odigrali bez Karovi}a i Markovi}a, koji su se povredili na po~etku igre. Bori}emo se do posledweg kola, jer se prvenstvo o~ito kroji van terena. Najboqa ekipa lige ne mo`e biti prva, iako je dva puta savladala Novi Pazar - ka`e sportski direktor Fontane Milo{ Stevani}. U subotu, 2. marta, u hali “Mladost� Fontana do~ekuje U`ice. Utakmica po~iwe u 20,15 ~asova, a ulaz je slobodan za sve qubiteqe malog fudbala.

zme|u dva svetska rata u ^a~ku su postojali reonski klubovi. Bili su to: Ov~ar, Kablar, Arsenal (na slici), Mladi radnik, @elezni~ar, Hajduk. Utakmice su igrali u Kazanici, na Va{ari{tu (kod Autobuske stanice), Vrawaku (pored Morave) i u Crkvenom parku (gde je sada AMS u Bate Jankovi}a). Na slici su u~enici Zavoda arsenal, sada{wi Tehni~ko-remontni zavod.

I

Snimqeno 1931.


33

VODI^

PETAK 1. MART 2013. GODINE

Dom kulture - Petak, 1. mart - Koncert grupe "LEGENDE", velika sala u 20 ~asova - "Kutija sa civilizacijskim artefaktima", izlo`ba slika i crte`a Jelene Trajkovi}, magistra slikarstva iz Beograda, Likovni salon u 19 ~asova - Utorak, 5. mart - "Veliki rat" kwi`evno ve~e Aleksandra Gatalice, dobitnika NIN-ove nagrade i nagrade Me{a Selimovi}, velika sala u 19 ~asova Sreda i ~etvrtak, 6. i 7. mart - "QUBAV" igrani film Mihaela Hanekea, dobitnika ovogodi{weg Oskara za najboqi strani film, velika sala u 20 - Petak, 8. mart - Koncert grupe "VAN GOG", velika sala u 19 ~asova

KAFE „[TO DA NE”

-Petak, 22. februar Svirka „TEATAR DUR”, 22 ~asa

PIVNICA „CITY PUB” Gospodar Jovanova 22, telefon 032/228 - 310

GRADSKA BA[TA - Svakog petka i subote GIPSY ALEKSI]I, broj za rezervacije 063-620-333

Narodni muzej - Izlo`ba fotografija "@ivot drveta - drvo `ivota" likovnog pedagoga Velimira Mili}evi}a - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~asova, vikendom od 9 do 13 ~asova Kafe klub „VELVET” - Subota, 2. mart Svirka benda „BETTY BOO”, 23 ~asa

Istorijski arhiv GALERIJA „RISIM”

- Petak, 1. mart KRAF U ^A^KU - kragujeva~ki festival antiratnog i anga`ovanog filma

Gradska biblioteka „V. P. DIS“

Telefoni:

032/22 36 08 34 09 60

PRIPREMILA: Irena Milo{evi}

- Izlo`ba "Jugoslovensko francuski odnosi 1918-1941"

Restoran „ROMANSA" - Qubiteqi starogradske muzike dobrodo{li su svake ve~eri od 17 ~asova

„SRPSKI PAB” - Petak, 1. mart Svirka benda "KRVNA GRUPA", 22 ~asa - Subota, 2. mart Svirka benda "ZA[TO DA NE", 22 ~asa

Restoran "STARI GRAD" - Svakog vikenda starogradska svirka

Kafana „PALILULAC“ - Svakog vikenda nastupa orkestar "[e{ir moj"

- TV GALAKSIJA PETAK 1. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 12:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 13:00 NIKO KAO JA-R. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 ARHIVA EPERHIJE @I^KE 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SUBOTA 2. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 PLANETA SEZAM 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 TREND SETTER 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 ARHIVA EPARHIJE @I^KE -R. 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE 16:15 GULIVER

17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 VI PITATE, MI TRA@IMO ODGOVOR 21:00 SUPER 70 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 NEDEQA 3. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 POD SJAJEM ZVEZDA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 CRTANI FILM 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 FILM 15:30 VEZE 16:15 PROSLAVA 20 GODINA TELEVIZIJE-DIREKTAN PRENOS 18:30 DRAGA^EVSKI HORIZONTI 19:00 AUTOBILBORD 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 KONCERT 23:00 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 PONEDEQAK 4. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREME-

PLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-R. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 BIOGRAFIJE 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 DRAGA^EVSKI HORIZONTI-R. 16:45 SERIJA - IZLOG STRASTI-R. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 DOKUMENTARNI FILMOVI - ZASTAVA FILM 20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:45 TREND SETTER 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU UTORAK 5. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRAST 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 POD SJAJEM ZVEZDA 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT-R.

14:50 DOKUMENTARNI FILM - ZASTAVA FILM - R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[ GRAD -R. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA-R. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA 20:05 TV MEDIKUS 21:00 SRBIJA I SVET 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 SREDA 6. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 MISS SVETLANA - IZ DRUGOG UGLA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 SUPER 70 13:30 OGLASI 14:10 PLANETA SEZAM -R. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-R.

18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 MO SPORT 20:45 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1 ^ETVRTAK 7. 3. 2013. 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -R. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-R. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 20:05 NA[E SELO-R. 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NIKO KAO JA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE 23:15 PROGRAM SRBIJA NA DLANU 1


34

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

OGLASI

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

PETAK 1. MART 2013. GODINE

032/222-552 064/158-93-63 063/691-761

061/617-82-60 064/137-41-37 064/146-87-31

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

STANOVI P-18m2, 2.sprat, cgObili}eva/novo. Cena 16 000 E P-26 m2, 3. sprat, ta,Kej, Cena 18 500E P-33m2, 5. sprat, cg, B.Jankovi}a /nov/. Cena 21 000 E P-35m2 ,PR, ta, H.Morava. Cena 23 000 E P-36m2, 2. sprat, cg, Obili}eva /novo/. Cena 23 000 E P-36m2, PR, cg, Qubi}ska. Cena 29 000 E P-36m2, 4. sprat, cg, Qubi}ska. Cena 22 500 E P-37m2, PR, cg,Kej. Cena 24 000 E P-42m2, PR, cg, Solunska. Cena 34 000 E P-51m2, 2. sprat, ta, B. Jankovi}. Cena 31.000E P-44m2, 2. sprat, ta, Kej. Cena 30 000 E P-46m2, PR, cg,Avenija 1. Cena 31 000 E P-47m2, 1. sprat, ta, Kej, Pri{tinska. Cena 31 000 E P-47.5m2, 5. sprat, cg, Nemawina. Cena 28 000 E P-48m2, 12. sprat, cg, Vinara. Cena 26 000 E

P-50.5 m2, 3. sprat, cg, hotel Morava. Cena 38 000 E P-53m2, 3. sprat, ta , B.Jankovi}a. Cena 33 000 E P-53m2, 2.sprat, cg, Kej, cena 35 000 E. P-54m2, 2. sprat, ta, Nemawina. Cena 36 000 E P-54m2, 1. sprat, cg, Qubi}ska , nov. Cena 53.500 E P-57m2, 4. sprat, cg, Avenija 2. Cena 36 000 E P-56m2, 5. sprat, cg, Nemawina. Cena 35 000 E P-56m2, 4. sprat,cg, Centar. Cena 32 000 E P-57m2, 4. sprat, cg, Kej. Cena 36000 E P-57m2, 1. sprat, cg, Kej. Cena 41 000 E P-58 m2, 6. sprat, cg, K.Milo{a. Cena 37 000 E P-58m2, 2. sprat, cg, H.Morava. Cena 42 000 E P-58m2, 9. sprat, cg, Kej. Cena 38 000 E P-60m2, 3. sprat, ta, Sv.Save. Cena 42 000 E P-64m2, 1. sprat, cg,

Sv.Save. Cena 42 000 E P-64m2, 2. sprat, cg, Alvaxinica. Cena 40500 E P-66.5m2, 7. sprat, cg, Nemawina. Cena 38 000 E P-67m2, 3. sprat,cg, Balkanska. Cena 38 000 E P-70m2, 2. sprat,cg, Kej. Cena 45 000 E P-73m2, 1. sprat, cg, Alvaxinica. Cena 58 000 E P-74m2, 5. sprat, cg, Kalu|erice. Cena 45 000 E P-76m2, 2. sprat, cgCentar. Cena 51 000 E P-76.5m2, PR, cg, Cara Lazara, nov. Cena 62 000 E P-83m2, 1. sprat, cg, K.V.Popovi}a. Cena 51 000 E P-80m2, 1. sprat, cg, Kej. Cena 53 000 E P-96m2, 5. sprat, cg, Alvaxinica . Cena 66 000 E P 17m2, prizemqe, Balkanska. Cena 9 000 E

KU]E P-40m2, 17 ari-G.Atenica, 10 500 E P-35+13m2, 1 ar-V.Stepe, 30 000 E P-70m2, 6.3 ara-Atenica , 34 000 E P-67m2, 3 ara-V.Stepe, 36 000 E P-120m2, 5.5 ari- {iri centar, 40 000 E P-137m2, 1.5 ari-Obili}eva, 67 000 E P-120+40m2, 3 ara-Ko{utwak, 67 000 E P-100m2, 2 ara-Centar,72 000 E P 60m2, 1 ari Suvi breg, 27 000E P-180m2, 2.5 ara-{iri centar, 72

000 E P-67m2, 4.75 ari-Centar, 83 000 E P-120+65+100m2, 3.8 ari, Zelengorska, 90 000 E P-164m2 , 4.6 ari-Centar, 140 000 E P-106m2, 5.8 ari, Nu{i}eva, 73 000 E P-63m2, 4.7 ari-Atenica , 37 000 E P-64 m2+35m2, 7 ari- Suvi Breg, 33 000 E P-54m2+32m2+30m2, 6 ariTrbu{ani, 37 000 E P 200m2 3 ari nova ,Trubu{ani, 40 000

OBAVE[TEWE O PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA PROJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Obave{tava se javnost da je podnet zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu: - Glavni projekt arhitektonsko-gra|evinski, vodovoda i kanalizacije, elektroinstalacija i parternog ure|ewa za objekat:portirnica prizemne spratnosti, plato za istovar sirovina i interne saobra}ajnice - Glavni projekat arhitektonsko-gra|evinski, vodovoda i kanalizacije, elektroinstalacija za objekat nastre{nica za skladi{tewe sekundarnih sirovina sa aneksnim delom - Glavni projekat arhitektonsko-gra|evinski, vodovoda i kanalizacije, elektroinstalacija za objekat nastre{nica za usitwavawe sirovine prizemne spratnosti. IKG Gu~a ~ija se realizacija planira na KP br. 3451/1, 3451/14 i 3451/5 KO Gu~a na teritoriji op{tine Lu~ani. Uvid u podatke i dokumentaciju iz zahteva nosioca projekta, mo`e se izvr{iti u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Lu~ani, u ulici JA br. 5 u vremenu od 09 do 12 ~asova. U roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa zainteresovana javnost mo`e dostaviti mi{qewa o zahtevu za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu predmetnog projekta. Op{tinska uprava }e u roku od 10. dana od dana isteka roka iz stava 3. ovog obave{tewa doneti odluku o tome da li je za prilo`eni projekat potrebna procena uticaja na `ivotnu sredinu. OP[TINSKA UPRAVA

STANOVI: P=19 m2, Nemawina, 6.sprat, lift, CG, cena: 17 500 eura P=23 m2, nova, ulica Svetozara Markovi}, prizemqe P=24 m2, Avenija 1, u zgradama od fasadne cigle, CG P=34 m2 u Ljubi}skoj ulici sa CG, cena: 21 000 eura P=37 m2 na Ljubi} keju, 4.sprat, cena: 21 000 eura P=34 m2 sa CG u Nemawinoj ulici, cena: 20 500 eura P=37 m2 na Ljubi} keju u zgradama od fasadne cigle sa CG, cena: 23 500 eura P=30 m2, novija gradwa, grejawe na gas, 2. Sprat, [iri centar, cena: 21 000 eura P=34 m2, u blizini Nemawine, 2.sprat, cena: 18 500 eura P=26 m2 sa stvarima, Ljubi} kej, 3.sprat, cena: 18 500 eura P=30 m2, novija gradwa, Topli~ka ulica, cena: 23 000 eura P=36 m2, Avenija 1, CG, prizemqe, cena: 22 500 eura P=45 m2, Nemawina ulica, 4.sprat, CG, cena: 26 500 eura P=43 m2, u blizini Nemawine ulice, cena: 26 000 eura P=42 m2, Ljubi} kej, 4.sprat, cena: 28 000 eura P=43 m2 + 9 m2, [iri centar, lift, 6.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=38 m2, Alvad`inica, 4.sprat, sa stvarima P=32 m2, 6.sprat, Svetozara Markovi}a, cena: 20 000 eura (sa stvarima) P=45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 29 000 eura P=48 m2, Obili}eva-nov, prizemqe, cena: 800 eura/m2 + PDV P=48 m2, Obili}eva-nov, 3.sprat, cena: 800 eura/m2 + PDV P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat, lift, CG,

cena: 38 000 eura P=55 m2, Ljubi} kej, 1.sprat, cena: 31 000 eura P=58 m2, Centar, 2 lifta, CG, cena: 31 000 eura P=62,8 m2, Alvad`inica, 1.sprat, CG, cena: 31 000 eura P=55 m2, u blizini Nemawine ulice, 3.sprat, cena: 31 000 eura P=54 m2, Ljubi} kej, u zgradama od fasadne cigle, 4.sprat, CG, cena: 35 000 eura P=60 m2, nov, Balkanska ulica, 3.sprat, CG, cena: 33 000 eura P=59 m2 sa stvarima, Industrijski prolaz, 1.sprat, cena: 22 000 eura P=60 m2, Alvad`inica, 2.sprat, novija gradwa, cena: 40 000 eura P=58 m2, Ljubi} kej, 5.sprat, 2 lifta, CG, cena: 34 000 eura P=65 m2, Hotel Morava, 1.sprat, cena: 34 000 eura P=55 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, cena: 36 000 eura P=58 m2, Avenija 2, lift, CG, cena: 36 000 eura P=55 m2, Ljubi} kej u zgradama od fasadne cigle, renoviran, 1.sprat, CG P=52 m2, Alvad`inica, 3.sprat, nov, cena: 30 000 eura P=57 m2, nov, Qubi}ska ulica, 3.sprat P=63 m2, Centar-ulica Gospodar Jovanova, 2.sprat, cena: 50 000 eura P=68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 41 000 eura P=81 m2, [iri centar, 1.sprat, CG, cena: 50 000 eura P=74,35 m2, Avenija 2, 1.sprat, CG, cena: 650 eura/m2 P=85 m2, Svetozara Markovi}, 3.sprat, novija gradwa, CG P=76 m2, Balkanska ulica, CG, 3.sprat, cena: 47 000 eura P=73 m2, nov, [iri centar, nov, 2.sprat, cena: 42 000 eura

KU]E: P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000 eura P=70 m2 + 4,75 ari placa, kod {kole Tanasko Raji}, cena: 36 000 eura P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25 000 eura 2 prizemne ku}e na 6 ari placa na Alvad`inici, cena: 56 000 eura Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari zemqe, cena: 20 000 eura P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog puta, cena: 45 000 eura 2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvad`inica, cena: 67 000 eura

Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 10. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl. Glasnik RS� broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe i organizacije i javnost o PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU 1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora Dru{tvo za trgovinu na veliko i malo otpacima i ostacima BALTKO DOO ^a~ak, za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu postrojewa za skladi{tewe i tretman neopasnog otpada na k.p.br. 675/1 KO Prislonica, Ibarski put bb u Prislonici. 2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti uvid u podatke, obave{tewa i dokumentaciju iz zahteva investitora u gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba 12, svakim radnim danom od 08,00 do 12,00 ~asova, kao i dostaviti svoje mi{qewe o podnetom zahtevu na istu adresu u roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. 3. Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu rezultata navedenog upravnog postupka, done}e re{ewe kojim odlu~uje da li je za izgradwu predmetnog objekta neophodno sprovesti postupak procene uticaja na `ivotnu sredinu. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh


35

OGLASI

PETAK 1. MART 2013. GODINE

AGENCIJA

SIGMA

NEKRETNINE

HITNO PRODAJEM DVOSOBAN STAN NA BEDEMU 3. SPRAT, GAS, U DOBROM STAWU, POVOQNO

STANOVI P- 28 m2, nov, 2. sprat, gas, {iri centar. Cena 15.000 E P- 26 m2, nov, 3. sprat, CG, centar. Cena 23.000 E /PDV/ P- 30 m2, noviji, 4. sprat, CG, H.Morava. Cena 22.000 E P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej. Cena 23.000 E P- 38 m2, 3. sprat, CG, lift, Avenija 1. Cena 26.000 E P- 34 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 25.000 E P- 34 m2, 4. sprat, CG, lift, centar. Cena 22.000 E P- 36 m2, 6. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 25.000 E P- 45 m2, 2. sprat, CG, Nemawina. Cena 33.000 E P- 43 m2, 4. sprat, TA, Centar. Cena 29.000 E P- 46 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 29.000 E P-45 m2, 5. sprat, CG, Medicinska {kola.Cena 23.000 E P- 50 m2, 1.sprat, TA, Balkanska. Cena 27.000 E P- 52 m2, 3. sprat, gas, centar. Cena 34.000 E P- 52 m2, 6. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 31.000 E P- 52 m2, 6.sprat, CG, lift, Kalu|erice. Cena 34.000 E P- 55 m2, 4. sprat, CG, lift, Q.Kej. Cena 36.000 E P- 57 m2, 3. sprat, CG,centar. Cena 40.000 E P- 58 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 33.000 E P- 63 m2, 1. sprat, TA, Hotel Morava. Cena 40.000 E P- 60 m2, nov, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 46.000 E P- 60 m2, 4. sprat, CG, lift, Alvaxinica. Cena 42.000 E P- 66 m2, 1. sprat, CG, lift, Hotel Morava. Cena 45.000 E P- 69 m2, 4. sprat, CG, Avenija 1. Cena 45.000 E P- 68 m2, 1. sprat, gas + gara`a, centar. Cena 47.000 E P- 70 m2, 2. sprat, CG, lift, Q. Kej. Cena

47.000 E P- 77 m2, 4. sprat, CG, lift, Centar. Cena 50.000 E P- 76 m2, 5. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 42.000 E P- 75 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 47.000 E P- 80 m2, 4. sprat, CG, Q.Kej. Cena 47.000 E P- 92 m2, 5. sprat, CG, lift, centar. Cena 70.000 E P- 80 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 70.000 E / PDV / P- 83 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 60.000 E P- 77 m2, nov, 1. sprat, CG, centar. Cena 65.000 E /PDV/ P- 103 m2, 1. sprat, dupleks, cg, Nemawina. Cena 80.000 E P- 120 m2, 3. sprat, dupleks, CG, Hotel Morava. Cena 75.000 E P-25 m2, 1. sprat, TA, Alvaxinica / name{tena ili nename{tena/ .Cena dogovor. P- 23 m2, 1. sprat, CG, Hotel Morava. Cena 19.000 E. P- 28 m2, 5. sprat, TA /gas/, Hotel Morava. Cena 19.000 E P-38 m2, VP, CG, terasa, Avenija 1. Cena 25.000 E P-35 m2, 4. sprat, TA, Q. Kej. Cena 22.000 E P- 40 m2, 4. sprat, CG, terasa, centar, renoviran sa name{tajem. Cena 36.000 E P-48 m2, 4. sprat, CG, tersa, Nemawina. Cena 28.000 E P-45 m2, VP, nov / u izgradwi, useqiv u maju /, centar 800 e/ m2. Povra}aj PDV. P-47 m2, 2. sprat, CG, ulica Obili}eva, noviji . Cena 36.000 E P-49 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2, name{ten. Cena 32.000 E P-57 m2, 4. sprat, CG, terasa, Avenija 2. Cena 32.000 E P-52 m2, 3. sprat, TA, terasa, Qubi} kej. Cena 28.000 E P-54 m2, 9. sprat, CG, terasa, lift, centar. Cena 31.000 E P-58 m2, 7. sprat, CG, terasa, lift, Qubi} kej / pogled na Moravu /. Cena po dogovoru

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

STANOVI P-65 m2, 1. sprat, CG, terasa, renoviran, Hotel Morava. Cena 45.000 P-50 m2, 4. sprat, gas, terasa, noviji / sa stvarima /, Hotel Morava. Cena 32.000 E P-60 m2, 4. sprat, CG, nov, Balkanska. Cena 33.000 E P-90 m2, CG, lift, terasa, gara`a, Hotel Morava. Cena 53.000 E

KU]E P- 92 m2, plac 5 a, {kola R.Mitrovi}. Cena 50.000 E P- 120 m2 / P+PK/ , plac 2 ara, Obili}eva. Cena 50.000 E P- 70 m2, plac 4.13 ari, Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000 E P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha / vo}wak, {uma /, Teo~in. Cena 15.000 E P- 100 m2 /P + 1 /, plac 12 a, Prijevor. Cena 18.000 E P- 30 m2, plac 25 a. Trnava. Cena 11.000 E P-250 m2 + 120 m2, plac 28 ari, Qubi}. Cena 80.000 E

LOKALI P- 20 m2, nov, centar, CG. Cena 30.000 E P- 25 m2, Car Lazar, CG. Cena 22.000E P- 71 m2 /P+1/, centar, plac 1 a. Cena 80.000 E P- 134 m2, dva nivoa, cg, Nemawina. Dogovor. P- 105 m2 /SU+PRIZ/, CG, H.Morava. Cena 60.000 E P- 49 m2, Alvaxinica, CG. Cena 38.000 E P- 61 m2, Hotel Morav, CG. Cena 45.000 E / PDV/ P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena 20.000 E

PLACEVI P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa glavnog puta. Cena 70.000 E P- 40 a, kod Bolnice. Dogovor P- 1 ha, 10 a, Preqina / kru`ni tok/. Dogovor. P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa glavnog puta. Cena 400 e/ar

P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura P-33 m2, 5.sprat, CG, B.Jankovi}, nov. Cena 21.000 eura P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura P-36 m2, 4. sprat, CG, Qubi}ska. Cena 22.500 eura P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura P-47.5 m2, 5.sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura P-48 m2, 12.sprat, CG, Vinara. Cena 26.000 eura P-49 m2, VP, Hotel Morava. Cena 25.000 eura P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura P-53m2, 3.sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura P- 56 m2, 4.sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura P-57 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura P-66.5 m2, 7.sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura P-67 m2, 3.sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura P-73 m2,1.sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000 eura P-74 m2, 5.sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura P-78 m2, 6.sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura P-80 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura

KU]E P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari placa, centar. Cena 125.000 eura P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura


36

PETAK 1. MART 2013. GODINE

AUTOMOBILI

DECA U AUTOMOBILU

NIKAD VAN AUTOSEDI[TA Autosedi{ta za decu imaju jasno odre|enu svrhu – da za{tite dete u slu~aju udesa. Ipak, i posle uvo|ewa novog Zakona o saobra}aju, previ{e je roditeqa koji postave sedi{te pogre{no ili ga uop{te ne koriste. Roditeqi jo{ uvek nisu dovoqno svesni rizika kojem izla`u svoju decu tokom prevoza u automobilu. aobra}ajne nesre}e su prvi razlog smrti dece izme|u pet i 13 godina u Evropi. Svetska zdravstvena organizacija nagla{ava da pravilno upotrobqena de~ija sedi{ta umawuju za 70 odsto verovatno}u smrtnih povreda u slu~aju sudara. Kod nas ne postoje zvani~ni podaci o broju porodica koje koriste sedi{ta, ali je nezvani~na statistika veoma zabriwavaju}a, jer se govori o procentu mawem od 10 odsto. Zabriwava i ~iwenica da starija deca tako|e ne vezuju pojas, jer smatraju da je bespotreban.

S

~etvrtog sprata. Auto-sedi{te se bira na osnovu te`ine deteta i wegovog uzrasta. Najboqe bi bilo da se pre kupovine isproba i tako proveri da li odgovara detetu. Prilikom kupovine dobija se i uputstvo za postavqawe, a najva`nije je da se sedi{te dobro fiksira, jer je svako pomerawe opasno. Korpa mo`e da se postavi i na predwe sedi{te, ali u tom slu~aju mora da bude okrenuta prema zadwem delu vozila. Brojna ispitivawa pokazuju da sigurnosna sedi{ta smawuju rizik od povreda za 70 odsto kod beba i 50 odsto kod mla|e dece. Roditeqi ne koriste

KAZNE Ako se dete do tri godine prevozi bez sigurnosnog sedi{ta, voza~ }e platiti kaznu od 5.000 dinara. Za prevoz deteta do 12 godina na suvoza~kom mestu ili u krilu voza~a predvi|ene su kazne od 15.000 do 30.000 dinara, {est kaznenih poena i oduzimawe voza~ke dozvole na tri meseca. Tako|e, predvi|eno je da svi koji sede na zadwem sedi{tu automobila moraju biti vezani, a deca od tri do 12 godina moraju da sede na odgovaraju}em podmeta~u, odnosno sedi{tu ukoliko su ni`a od 150 centimetara. MO@E SPASITI @IVOT Mnogi roditeqi, ne razmi{qaju}i o posledicama, dozvoqavaju da za vreme vo`we dete skaku}e na zadwem sedi{tu ili da ga jedan od roditeqa dr`i na predwem. Stru~waci upozoravaju da to mo`e dovesti do tragi~nih posledica i ugroziti `ivot mali{ana. Najve}i rizik je sna`an udarac u predwa sedi{ta ili u {ofer{ajbnu. Za dete koje putuje bez sedi{ta rizik ozbiqnih povreda je sedam puta ve}i. Prilikom saobra}ajne nesre}e dete koje nije u sigurnosnom sedi{tu do`ivqava udar pribli`an padu sa

sigurnosna sedi{ta zbog paprenih cena. Jedno sedi{te u nekim slu~ajevima ko{ta i vi{e od 20.000 dinara. [TA KA@E ZAKON Od 2011. godine za prevoz dece do 12 godina starosti i visine do 150 centimetara obavezna je upotreba homologovanog de~ijeg sedi{ta ili kolevke, osim u vozilima za javni prevoz putnika. U motornom vozilu na predwem sedi{tu ne sme da se prevozi dete mla|e od 12 godina. Izuzetno, dete do tri godine starosti mo`e se prevoziti na predwem sedi{tu ukoliko se prevozi u bez-

bednosnom sedi{tu, korpi, koja je okrenuta suprotno pravcu kretawa vozila, kada vozilo nema ili je iskqu~en bezbednosni vazdu{ni jastuk. KORISNI SAVETI - Postavite de~ije sedi{te uvek pozadi. Dajte prednost sredwem zadwem sedi{tu ukoliko ima pojas sa tri ta~ke (normalan pojas za vezivawe). U suprotnom boqe je koristiti zadwe desno sedi{te koje je pri parkirawu okrenuto ka trotoaru. - Nemojte koristiti polovna sedi{ta ako niste sto posto sigurni kako su kori{}ena. De~ije sedi{te koje je bilo ukqu~eno i u najmawi sudar treba odmah zameniti. Naime, mo`da je struktura pretrpela {tetu (~ak i nevidqivu) koja mo`e da dovede u pitawe sigurnosne karakteristike proizvoda. - Pratite detaqno uputstva postavqawa sedi{ta, jer veliki broj sedi{ta nije uop{te pravilno name{ten. Samo pravilna upotreba smawuje rizike po dete u slu~aju nezgode. - Ne popravqajte sami sedi{te i nemojte mu dodavati nikakve delove koji nisu predvi|eni od proizvo|a~a. - Pazite koje igra~ke dajete detetu tokom vo`we. One ne treba da budu metalne ili {iqate, jer bi u slu~aju iznenadnog ko~ewa postale opasne. - Ne naslawajte te{ke predmete na zadwi deo au-

tomobila, jer bi oni mogli da pogode dete u slu~aju naglog ko~ewa. - Ne ostavqajte nikada dete samo u automobilu. NAJ^E[]E GRE[KE “Opravdawa” i razmi{qawa roditeqa koji ne vezuju decu su obi~no slede}a: marketing 032/342-276

“Nisam jo{ kupio sedi{te”. Ova izjava pokazuje da roditeq nije svestan rizika, kao i da ne poznaje zakon. “Idemo samo do prve prodavnice, na tri minuta”. Koliko god da je put kratak uvek postoji rizik sudara. ^iwenica je da je naj~e{}i put kojim se pre-

voze deca u kolima onaj do jaslica, obdani{ta ili {kole. Taj “transfer” se obavqa skoro svakodnevno, po svim vremenskim prilikama i obi~no po najgu{}em saobra}aju. “Vezao sam dete sigurnosnim pojasom”. Sigurnosni pojas se mo`e koristiti samo kada dete pre|e visinu od 1,5 metra. Suprotno od toga pojas za spasavawe postaje veoma opasan! “Dr`im ja dete ~vrsto u rukama”. Ovo razmi{qawe je veoma rasprostraweno, posebno kod starijih generacija, ali ovakav na~in putovawa, ~ak i na zadwem sedi{tu, nije uop{te siguran. U slu~aju sudara, ~ak ni ruke sa najvi{e qubavi, ne bi nikako uspele da zadr`e dete. “Dete ne voli to sedi{te i stalno kuka”. Pla~ deteta ~esto mo`e da izazove gubitak strpqewa kod roditeqa, ali je ipak boqe biti uporan i nau~iti dete. Vremenom }e se ono navi}i na ovo pravilo, pa }e vezivawe postati normalna i o~ekivana radwa.


PETAK 1. MART 2013. GODINE

TEHNIKA

37

PREPORUKA NEDEQE

LAPTOP NIKAD JEFTINIJI vremenu kada cene rastu na dnevnom nivou, ~ini se da laptopovi nikada nisu bili jeftiniji. Nekada je bilo potrebno izdvojiti i do tri plate za laptop, a danas to mo`ete uradite sa znatno mawe novca. Kupiti kvalitetan, a povoqan laptop je bila ve~ita dilema ve}ine kupaca. Upravo se u tom moru proizvo|a~a laptopova izdvojio jedan brend, koji za razumnu nov~anu sumu nudi odli~an kvalitet - ACER. Sredinom 20. veka, tajvanska kompanija preplavila je svetsko tr`i{te svojim proizvodima. Ve} tada, po prodaji, uspela je da nadma{i jake brendove poput Ha Pea, Dela i To{ibe. ACER grupa obuhvata ~etiri brenda: Acer, eMachines, Packard Bell i Gateway. Prva tri su potro{a~ki brendovi, dok profesionalni segment ~ine Gateway i ponovo Acer. Za 30 godina postojawa, postao je drugi najve}i proizvo|a~ laptopova, netbukova, tableta, pametnih telefona i drugih periferija na svetu. Sa 95.000 maloprodaja {irom planete, ACER je postao prepoznatqivo ime svuda, pa i kod nas. U smislu sveukupnog kvaliteta izrade i dizajna, ACER je do nedavno, zaostajao za konkurencijom. Nedovoqna kreativnost u dizajnu, sjajan displej, tvrda tastatura i klimava konstrukcija, o~ito su bile boqke ovog giganta. Me|utim, svoju preporuku kod {iroke lepeze korisnika,

U

Ejser nije ostvarivao zahvaquju}i eleganciji i lepoti, ve} onome {to treba svakome – mo}an hardver po vi{e nego pristupa~noj ceni! Ipak, kompanija je mnogo ulo`ila u razvoj i prilagodila se trendu. Izbacili su prvo seriju laptopova debqine jednog in~a, a potom i upola tawe ultrabukove. Jeftinu plastiku zamenili su sa aluminijumom, a tu je i ostrvo tastatura koja daje dobru preglednost i ima pozadinsko osvetqewe. Ubacili su Dolby ku}ni bioskop audio sistem, {to je ponajvi{e obradovalo multimedijalne korisnike koji mogu da u`ivaju u jakom zvuku bilo da igraju igrice, gledaju film ili slu{aju muziku. Tako|e, dosta su ulo`ili i u podr{ku, pa sada na oficijalnom sajtu mo`ete prona}i sve {to vas interesuje oko Va{eg ACER qubimca. Sve te karakteristike odlikuju Acer Aspire seriju, koju predstavqa model Acer Aspire v3 571G. Ovaj pre svega dopadqiv laptop krasi jak hardver, koji }e najpre obradovati sve qubiteqe igara. Na prvi pogled, Acer Aspire v3 571G ne odudara od konkurencije. Klasi~na debqina laptopa, ravna tastatura i

15.6’’ dijagonala ekrana u standardnoj rezoluciji. Ni bo~ne strane ne k r i j u iznena|ewa. Tu je HDMI ulaz, VGA, tri USB porta (jedan 3.0) kao i konektor za internet konekciju. Vredna pomena

je i kamera 1,3 megapiksela rezolucije. Me|utim, tek kada se pokrene ma{ina, nastaje “{ou”. Mo}an intelov i5 procesor, u saradwi sa ajvi brixom, “grmi” na visokih 3.1 gigaherca. To }e biti i vi{e nego dovoqno za sve igre ovoga sveta.

U 4-jezgarnom procesoru je ugra|ena i intel HD 4000. Dok miruje, processor radi na 650 megaherca, {to omogu}ava bateriji da traje i do {est ~asova. Prose~no, ukoliko je processor optere}en traje oko tri sata. Kako bi lak{e disao, tu su i ~etiri gigabajta radne memorije za obradu svih Va{ih podataka. Iako je ta koli~ina dovoqna ve}em broju korisnika, kreatori su ostavili mogu}nost pro{irewa i do osam gigabajta. Da sve bude u najboqem redu, pobrinuli su se sa fenomenalnom grafi~kom kartom - GT630M. Envidiji-

no ~edo ima zasebno jo{ dva giga rama i daje odli~ne rezultate prilikom rada. Obzirom da je namewen gejmerima i korisnicima koji u`ivaju u multimediji, Acer Aspire v3 571G model opremqen je hard diskom kapaciteta ogromnih 500 gigabajta. Ovo je samo jedan model iz lepeze mo}nih, a pristupa~nih modela. Nema sumwe, bilo koji laptop nekog drugog

proizvo|a~a da kupite, bi}e za nekoliko hiqada skupqi u odnosu na Acer, koji }e ujedno imati ili vi{e rama, ili ja~i procesor ili grafiku novije serije. Kod Acer-a, sve se gleda kroz ono {to je ispod maske. To je glavni razlog za{to se kupac lako odlu~i za kupovinu Acer-a. Naravno, to ne zna~i da su one mawe izdr`qivije od nekih poznatijih brendova. Naprotiv. U prilog tome upravo ide i ~iwenica da su drugi najtra`eniji brend na planeti. Uro{ Ili}


38

OGLASI

MALI OGLASI PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, UKWI@EN POSLOVNO STAMBENI OBJEKAT U TRNAVI (kod Trnavske reke uz regionalni put) 600 m/2, NA DVA NIVOA, POGODAN ZA SVE DELATNOSTI I ZA STANOVAWE. Telefon: 032/221400, mob. 064/12-41806, preko celog dana. Skup{tina stanara zgrade u Sin|eli}evoj 77 i 79 prodaje zajedni~ku prostoriju u zgradi. Zainteresovani mogu da se jave na adresu Sin|eli}eva 77. NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM stan u strogom centru 53 m2 kod Solida, gleda na Tempo. Cena 33.000 eura. Tel. 061/ 1159863 PRODAJEM stan P-30 m2, novija gradwa, 2. sprat, u {irem centru. Cena 21.000 eura. Tel. 063/691761 PRODAJEM stan 33 m2 u Aveniji 2. Cena 17.000 E. Tel. 064/ 1589363 PRODAJEM dvosoban stan kod Hotel Morave, noviji sa name{tajem. Cena 25.000 E. Tel. 064/3171701 PRODAJEM dvosoban stan P- 62.8 m2 sa CG na Alvaxinici, 1. sprat. Cena

PRODAJEM pet ari placa u Kulinovcima iznad kasarne. 032/368-393 i 063/72-02-735 IZDAJEM POSLOVNI PROSTOR, POVR[INE 250 m/2, U STROGOM CENTRU GRADA. MOBILNI: 063/609 784.

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN ZIMSKI POPUST. TELEFONI: 032/800 200 i 063/606 979. PRODAJEM u Miokovcima plac 15 ari, objekat 10 m2, struja, voda, mo`e zamena za auto. Tel. 063/ 84-30-214

ODGAJIVA^NICA PRODAJE MANGULICE ZA PRIPLOD I KLAWE I PROIZVODE OD MANGULICA ( MAST, SLANINU I KOBASICU). MOBILNI: 064/134 82 36.

PRODAJEM, BEZ POSREDNIKA, STAN U STROGOM CENTRU ^A^KA, 92 m/2, TRE]I SPRAT. Telefon: 032/221-400, mob. 064/12-41-806, preko celog dana

31.500 eura. Tel: 063/691-761 PRODAJEM nov, odmah useqiv stan P-50.50 m2, u Qubi}skoj ulici, povoqno. Tel. 064/1589363 PRODAJEM nov dvoiposoban stan P- 52 m2 na Alvaxinici, 3. sprat. Cena 30.000 eura. Tel. 064/ 1589363 PRODAJEM jednosoban stan u Pri{tinskoj ulici, P- 37 m2, 2. sprat. Cena 24.000 E. Tel.063/691-761 PRODAJEM garsoweru P24 m2, 1. sprat, ulica Vojvode Stepe br.226, novija gradwa. Tel. 064/ 6732969 PRODAJEM kompletno name{tenu garsoweru P- 27 m2 u Aveniji 2, CG, 2. spprat, terasa, lift, KTV. Tel. 063/ 691761

PRODAJEM garsoweru sa CG u Nemawinoj ulici, 6. sprat, lift, povr{ine 19 m2. Tel. 064/ 1589363 PRODAJEM HITNO garsoweru, cena 17.500 evra, centralno grejawe, 6 sprat, dva lifta- renovirana, mo`e i zamena za ve}i stan uz doplatu, ulica Kneza Milo{a53. Tel. 060/3202-333 PRODAJEM nov stan povr{ine 78 m2, u Obili}evoj, 1. sprat, odmah useqiv. Tel. 032/ 344-630 PRODAJEM kompletno renoviran jednoiposoban stan u ulici B. Jankovi}, povr{ine 40 m2, u prizemqu zgrade. Cena 32.000 E. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dvosoban stan

Na osnovu ~lana 35 Zakona o hipoteci, Vide Stani} iz Viqu{e kao poverilac organizuje:

DRUGU AUKCIJSKU PRODAJU I to nepokretnosti – stana broj 14, korisne povr{ine 69 kvadratnih metara ozna~ene u B listu 2. deo u ulazu 2, tre}i sprat, koji je upisan kao poseban deo zgrade broj 2, izgra|ene na kat. parceli broj 6133/1, vlasni{tvo Mirka Mitrovi}a iz ^a~ka, Bulevar Vuka Karaxi}a 25/14, upisan u listu nepokretnosti broj 8480 za KO ^a~ak. Poverilac je Vide Stani} iz Viqu{e – grad ^a~ak, tel. 064/153-83-11 i wegov punomo}nik adv. Velibor Vuja{evi} iz ^a~ka, ulica Bate Jankovi}a broj 19/2, tel. 064/24-29-745 Procewena vrednost predmeta prodaje je 41.400,oo eur-a. Po~etna cena na drugoj aukciji je 60% od procewene tr`i{ne vrednosti i predstavqa iznos 24.840,oo eur-a u dinarskoj protivvrednosti po sredwem kursu Narodne banke Srbije za eur-o, na dan odr`avawa aukcije. Aukcija }e se odr`ati 8. 4. 2013. godine u advokatskoj kancelariji punomo}nika poverioca advokata Velibora Vuja{evi}a u ^a~ku, ulica Bate Jankovi}a 19/2, sa po~etkom u 12 ~asova. Kupac koji ponudi najve}u cenu za predmet hipoteke, du`an je da najkasnije u roku od 3 dana sa poveriocem pristupi zakqu~ewu kupoprodajnog ugovora i u istom roku izvr{i isplatu ukupno izlicitirane cene poveriocu, sa obavezom pla}awa pripadaju}ih poreza i da`bina za sprovo|ewe kupoprodajnog ugovora. Registracija u~esnika po~iwe 30 minuta pre po~etka aukcije i zavr{ava se 10 minuta pre po~etka javnog nadmetawa na navedenoj adresi. Pravo u~e{}a na aukciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja su du`na da pre po~etka aukcije izvr{e uplatu depozita u iznosu od 10% od po~etne cene. Ukoliko kupac ne ponudi najve}u vrednost za predmet aukcijske prodaje, posle zavr{ene aukcije depozit }e mu biti vra}en. A ukoliko izlicitira najve}u vrednost i utvrdi se da kupac kupuje tu nepokretnost – stan, upla}eni depozit }e mu biti ura~unat u ispla}enu cenu. Tro{kovi poreza, ukwi`be i ostale tro{kove koji nastanu, povodom sprovo|ewa kupoprodajnog ugovora, snosi}e kupac.

ORDINACIJA op{te stomatologije Dr. Sa{a Spasojevi}, Jeli~ka 10, ^a~ak. Tel. 032/ 343314, 064/2454-094 MU[KARAC, 44 GODINE, UGOSTITEQSKI RADNIK, STAMBENO OBEZBE\EN / SA STANOM U U@EM CENTRU / KULTURAN, SPORTSKI GRA\EN, TRA@I ISKRENU @ENSKU OSOBU DO 37. GODINA, PO MOGU]STVU ZAPOSLENU, ISKQU^IVO RADI BRAKA. TEL. 064/ 1298633

HITNO PRODAJEM KU]U SA POMO]NIM OBJEKTOM U RAJI]EVOJ 16/1. CENA 25.000 EVRA. ZVATI NA BROJ 064/217-5520. 55 m2 ulica Radi{e Po{ti}, na drugom spratu. Tel. 064/1589363 PRODAJEM dvoiposoban stan P- 57 m2, odmah useqiv u Qubi}skoj ulici, dogovor. Tel. 064/ 1589363 PRODAJEM trosoban stan, 4. sprat, gas, name{ten, kod Hotel Morave. Cena 33.000 E. Tel. 060/ 3498490 PRODAJEM trosoban stan P-68 m2 sa CG, u Nemawinoj ulici, 3. sprat. Tel. 064/ 1589363 PRODAJEM stan 33 m2, ukwi`en, Avenija 2. povoqno. Tel. 060/ 3100878 PRODAJEM nov stan P38 m2 kod {kole Milica Pavlovi}, 3. sprat. Cena 25.500 E. Tel. 032/344630 PRODAJEM stan P- 65 m2 kod Hotel Morave, 1.

PETAK 1. MART 2013. GODINE

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG JEZIKA ZA OSNOVCE - ^ASOVI GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE. 065/2004-115 Marija OGLA[AVAM NEVA@E]U RADNU KWI@ICU, SERIJSKI BROJ 004130, REGISTARSKI BROJ 36628 NA IME DIMITRIJEVI] ALEKSANDRA IZ ^A^KA.

PRODAJEM malo kori{}enu fiskalnu kasu Galeb MP 55 sa GPRS. tel:060/388-22-99 sprat. Cena 34000 eura. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM dvosoban stan 53 m2 + gara`a u Beogradu, ulica Suboti~ka. Tel. 063/ 7435546 PRODAJEM ku}u u Aveniji 2 / kod KMN /, 100 m2, 6

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/8617 988 STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA ^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1 radnim danom 9 -12 i 15 -19 ~ subotom 9 - 12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski.

PRODAJEM DVE KU]EPOSEBNE STAMBENE JEDINICE 75+125 NA ALVAXINICI. TEL. 063/ 8430214

ari placa. Cena 28500 eura. Tel. 062/ 8913191 PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2 ara placa kod bioskopa Prag. Tel. 064/ 1394468 PRODAJEM ku}u P- 70 m2 na 4.75 ari placa u blizini {kole Tanasko Raji}. Cena 36.000 eura. Tel. 064/1589363

Zavod za za{titu spomenika kulture Kraqevo u ime Republi~kog zavoda za za{titu spomenika kulture, na osnovu ~lana 48. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima (,, Slu`beni glasnik RS ", br.71/94, 52/2011-dr.zakoni, 99/2011-dr.zakoni), ogla{ava predlog

ODLUKE

1. Lokalitet Porta Uspewa Presvete Bogorodice utvr|uje se za arheolo{ko nalazi{te. 2. Lokalitet Porta Uspewa Presvete Bogorodice (u daqem tekstu: arheolo{ko nalazi{te), nalazi se na teritoriji grada ^a~ka, na katastarskoj parceli broj: 6253/8 KO Beqina, u javnoj svojini. Granica arheolo{kog nalazi{ta ide spoqnim ivicama katastarske parcele broj: 6253/8 KO Beqina, u javnoj svojini. 3. Za{ti}ena okolina arheolo{kog nalazi{ta obuhvata slede}e katastarske parcele broj: 5971, 6251/1, 6251/2, 6251/11, 6251/13, 6253/3, 6253/12, 6253/16, 6253/26, 6253/32, 6253/7, 6253/9, 6253/29, 6253/4 sve KO Beqina, u javnoj svojini i katastarsku parcelu broj: 6253/28 KO Beqina u privatnoj svojini. Granica za{ti}ene okoline arheolo{kog nalazi{ta ide spoqnim ivicama katastarskih parcela broj: 5971, 6251/1, 6251/2, 6251/11, 6251/13, 6253/3, 6253/12, 6253/16, 6253/26, 6253/32, 6253/7, 6253/9, 6253/4 sve KO Beqina, u javnoj svojini i katastarsku parcelu broj: 6253/28 KO Beqina u privatnoj svojini. Na osnovu ~lana 48. Zakona o kulturnim dobrima ("Slu`beni glasnik RS", broj 71/94) sopstvenici, kao i zainteresovani organi i ustanove imaju pravo da o tome daju svoje mi{qewe. Mi{qewe se u pismenoj formi dostavqa Zavodu za za{titu spomenika kulture Kraqevo na adresu Kraqevo, ul. Cara Lazara br. 24. Rok za davawe mi{qewa je 30 dana od objavqivawa ovog oglasa. Nakon isteka ovog roka, smatra}e se da je mi{qewe sopstvenika navedene nepokretnosti dato, a postupak wenog utvr|ivawa za kulturno dobro, odnosno za za{ti}enu okolinu kulturnog dobra, }e se nastaviti. Za sva obave{tewa obratiti se na telefon 036/331-866.


PRODAJEM staru ku}u sa 1.5 ari placa u strogom centru grada. Tel. 063/8033676 PRODAJEM ku}u u Pigovoj 11/2, kod Parka, odmah useqiva. Tel. 345-543 PRODAJEM ku}u P- 70 m2 na 4 ara placa u blizini Belvija. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM ku}u u Gori~anima. Tel. 061/ 1880429 PRODAJEM 2 ku}e sa imawem, u Pakovra}u, asfaltni prilaz. Vredi videti. Tel. 064/ 1964705 PRODAJEM dve ku}e u odli~nom stawu na 5.10 ari placa, u blizini Dacove kafane. Tel. 063/ 691761 PRODAJEM seosko doma}instvo sa 60 ari zemqe, u Trnavi. Tel.063/ 691761 PRODAJEM ku}u u varo{ici u Kotra`i, sa 2 objekta, prodavnicom i 2 gara`e, na 40 ari zemqe.Tel. 0033354540398 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u, 15 km od ^a~ka. Tel. 060/ 5589296 PRODAJEM vikendicu u Grabu, 80 m2, 46 ari placa sa 220 stabala {qiva, su{arom. Cena 18000 eura. Tel. 062/ 8913191 PRODAJEM poslovni prostor 200 m2 i 10 ari placa, Preqina. Tel. 061/1116439, 809-288 PRODAJEM lokal P- 30 m2, centar - Solid. Tel. 064/ 1589363 NEKRETNINE IZDAVAWE, POTRA@WA IZDAJEM trosoban name{ten stan kod R. Mitrovi} {kole, parno grejawe, kablovska, telefon, Cena 80 E. Tel. 069/ 1291528 IZDAJEM sobu za studente i |ake, blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/ 9770228 IZDAJEM sobu za dve u~enice, sa upotrebom kuhiwe

39

OGLASI

PETAK 1. MART 2013. GODINE

i kupatila. Tel. 343-871 IZDAJEM sobu / u ku}i / sa upotrebom kuhiwe i kupatila, CG, u blizini Medicinske {kole / u~enici, studentkiwi, zaposlenoj devojci / . Tel. 062/ 514429 IZDAJEM dvosoban stan sa gara`om u Beogradu, ulica Suboti~ka - Lion. Tel. 063/7435546 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu Hotela Srbija. Tel. 062/ 9770228 IZDAJEM stan i lokale u Qubi}skoj 50. Tel. 032/343-667, 065/ 6107999 IZDAJEM ku}u u Qubi}u kod zelene pijace. Tel. 064/ 8423736 IZDAJEM ku}u P-35 m2 kod zelene pijace u Qubi}u. Tel. 064/ 8423736 IZDAJEM nename{ten stan od 45 m2, u Nemawinoj ulici, kod O[ Milica Pavlovi}, parno grejawe, cena povoqna. Mob. 064/9934038 i 032/ 345738 IZDAJEM dvoiposoban name{ten stan u Beogradu, u ulici Vojvode Stepe. Poseduje CG, klimu i kablovsku. Tel. 064/ 2376939, 064/ 1559160 IZDAJEM jednosoban nename{ten stan, poseban ulaz, ku}a, grejawe TA. Tel. 032/ 332-761 IZDAJEM nov prazan dvosoban stan u ulici Ko~e An|elkovi}. Tel. 064/ 1486958 IZDAJEM name{tenu garsoweru sa parnim grejawem, ulica Sin|eli}eva 83/1. Tel. 700-957, 063/ 7000-425 IZDAJEM poslovni prostor 200 m2 i 10 ari placa, Preqina. Tel. 061/1116439, 809-288 IZDAJEM poslovni prostor / ve}i broj kancelarija / od 10 do 100 m2 sa

kompletnom infrastrukturom / gas, klima, telefon, internet, parking /. Prostor se nalazi u u`em centru grada. Povoqno. Tel. 063/654-653 IZDAJEM lokal 18 m2, 120 evra, ul. Dragi{e Mi{ovi} 68. Tel. 060/ 6225240 IZDAJEM lokal od 50 m2 u ^a~ku, pogodan za sve vrste delatnosti. Povoqno. Tel. 064/ 2299952 IZDAJEM dva lokala u Gorwem Milanovcu, u glavnoj ulici, od 82 m2 i 55 m2, grejawe na gas . Tel. 063/ 8856610, 060/ 5758700 POTREBAN ZA IZDAVAWE jednosoban ili jednoiposoban stan u prizemqu ili prvi sprat za poslovni prostor u centru grada. Tel. 065/ 5771777 TRA@IM mawu ku}u za izdavawe na periferiji grada. Tel. 065/ 6958950 MEWAM vikendicu / struja, voda, put, ogra|eno dvori{te od 12.5 ari / za mawi stan, mawu ku}u ili deo ku}e sa dvori{tem do 1.5 ari u ^a~ku. Tel. 060/ 7099213 KUPUJEM stan do 40 m2, u`i centar, bez centralnog grejawa, do tre}eg sprata. Tel. 060/ 328-38-92, 061/ 289-25-16 KUPUJEM mawi jednosoban stan, uslov CG i lift, bez posrednika. Tel. 063/ 220808 KUPUJEM ku}u u gradskoj zoni, iskqu~ivo od vlasnika. Zvati posle 13 ~asova. Tel. 063/ 8735576 PLACEVI PRODAJEM plac u Loznici, 15 ari, vo}e, pomo}ni objekat. Cena 3500 eura. Tel. 062/ 8913191 PRODAJEM plac u ^a~ku, 13.ari, Atenica. Tel. 062/755020

Prodajem ku}u od 150 metara kvadratnih i 16 ari placa u Lipova~kim {umama, blizu motela [ari}. Telefon: 063 84 30 203

PRODAJEM parcelu u Trnavi, 48 ari, 6 km od centra, ulaz na plac sa asfalta. Povoqno, dogovor. Tel. 344-026 PRODAJEM plac 25 ari u Preqini.Tel. 064/ 1268507 PRODAJEM plac u ^a~ku, kod Trnavske reke, 5 ari. Tel. 064/674-7030 PRODAJEM u Miokovcima plac 15 ari, objekat 10 m2, struja, voda, mo`e zamena za auto. Tel. 063/ 84-30-214 PRODAJA PRODAJEM polovnu ceradu za kamion Mercedes 814, veli~ine 6.2 x 2.5 m. Tel. 032/ 227-063, 063/ 644-178 PRODAJEM dva polovna dobo{a za predwe to~kove za kamion Mercedes 814, sa le`ajevima. Tel. 032/ 227-063, 063/ 644-178 PRODAJEM opremu za ordinacije, kozmeti~are, klinike: paravane, {koqka foteqe, stolove za masa`u, {anki}e, separee. Tel. 065/ 5406678 PRODAJEM sitno seckani duvan, A klasa, 1100,00 i 1300,00 dinara. Samo poruxbine preko 5 kg. Tel. 064/ 4829678, 065/ 4488453. [aqem pouze}em PRODAJEM ro{tiq sa stalkom u obliku ki{obrana, specifi~an, davno kupqen, ne kori{}en. Tel. 032/ 227-063, 063/ 644178 PRODAJEM 15 m3 {qivovih drva, kupujem 1500 crepova, novog ili o~uvanog i krovnu letvu. Tel. 712-198, 061/ 7233080 PRODAJEM stog sena, oko 1000 kg. Tel. 064/ 4175628 PRODAJEM baliranu {a{inu. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM kukuruz `uti u klipu. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM {a{u sa komi{inom u snopovima. Tel. 032/ 877-382 PRODAJEM plugove 756. Tel. 062/755020 PRODAJEM prikolicu ru~no pravqenu, za vi{e namena. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM seno u stogo-

vima i presovanu slavu. Tel. 032/ 824-098, 064/ 4238146 PRODAJEM balirano seno 200 komada, po 200.00 dinara. Tel. 063/ 623639 PRODAJEM 3 ovce sa jagwi}ima, i ovna. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM 4 m3 drva. Tel. 064/ 4175628 PRODAJEM ARONIJU mati~ni sok. Tel. 062/ 8056900, 032/ 344840 PRODAJEM dvori{ne prenosive su{ilice za ve{. Telefon: 374-125 i 064/ 2942141 KUPUJEM rezervoar za vodu ili kacu plasti~nu od 1000-2000 litara. Tel. 032/ 334-218, 064/ 2018845 KUPUJEM {poret na drva, Smederevac br.3 / levi /, ili neki drugi. Tel. 032/ 334-218, 064/ 2018845 KUPUJEM radio za Fiat Pandu. Tel. 032/ 334-218, 064/ 2018845 PRODAJEM kotlove na ~vrsto gorivo, ekonomik, kvalitet i u{teda ogreva. Li~na izrada. Tel. 065/ 5900651, 032/ 391-964 PRODAJEM toplotne pumpe snage 8-90 kv, solarni kolektori, fotonaponski paneli, hibridni solarni paneli. Tel. 062/ 1080276, 032/ 741582 PRODAJEM ve}u koli~inu kiselog kupusa u glavicama, cena 50 dinara, mo`e i zamena za auto. Tel. 065/5903210 PRODAJEM razne motore, reduktore, ventilatore, kompresor, CO 2 aparat. Tel. 032/ 367-657 PRODAJEM kotao za parno grejawe, ispravan, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM kotao 40 KW, nema~ki. Cena 450 E. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM kotao - {poret za eta`no grejawe Gorewe MIV K[ 16. Cena 30.000.00 dinara. PRODAJEM pe} na ~vrsto gorivo BUDERUS 4000 kcal/h, 70/55/40 m3. Cena 10.000.00. Tel. 060/ 4812144 PRODAJEM rusku Kama pumpu za vodu, kao nova, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM industrijsku

ma{inu za {ivewe ko`e i krzna. Ispravna, povoqno. Tel. 371-685 PRODAJEM mesing u {ipkama fi 12, 6. kg. Cena 48 E. Mo`e zamena. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM be`i~ni telefon Panasonik. Cena 15 E. Mo`e zamena. Tel. 353-016, 063/ 7494846. PRODAJEM magnetnu traku za fitnes sa 8 brzina. Cena 120 E. Mo`e zamena za laptop. Tel.353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM zvu~ne kutije Jamma 200 v, 1.par. Cena 100 E. Mo`e zamena za laptop. Tel.353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM razne bicikle. Mo`e zamena. Tel.353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM muzi~ku liniju Philips 60 E. Mo`e zamena. Tel.353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM motornu testeru Stil 041. Tel.353016, 063/ 7494846 PRODAJEM biciklu sa 21 brzinom Skot. Cena 175 E. Mo`e zamena za laptop. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM Maunt bike. Tel. 063/ 8010511 PRODAJEM IMT 558 sa ugra|enim servo upravqa~em i dobo{ ko~nicama. Cena 4000 E. Tel. 060/ 4812144 PRODAJEM dvobrazni plug LEMIND Leskovac, ispravan, o~uvan. Tel. 060/ 4812144 PRODAJEM pumpu . Cena 80 E. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM risiver satelit Optiboks. Tel. 353016, 063/ 7494846 PRODAJEM aluminijumske radijatore, 22, 19, 16, 6 rebara. Cena 4.5 E / rebro. Tel. 353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM zup~astu pumpu za pretakawe uqa i emulzije, trofazna Sever Subotica. Cena 60 e. Mo`e zamena za cerova drva. Tel. 353-016,063/ 7494846 PRODAJEM gramofon TOSKA 21, vrlo malo kori{}en, cena 5.000.00 dinara. Tel. 060/ 4812144

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 063 84 30 203


40

OGLASI

PETAK 1. MART 2013. GODINE

PRODAJEM Citroen C 3, 1.4. benzin, 2003. godi{te, pre{ao 140.000 kilometara. Cena 2.999 E. Tel. 064/ 2402699

PRODAJEM razne delove za Opel Kadet Kocku. Mo`e zamena. Tel.353016, 063/ 7494846 PRODAJEM neonke za kvarcovawe lica i tela 80-100 W, cena 9 e komad. Mo`e zamena. Tel.353-016, 063/ 7494846 PRODAJEM muzi~ku liniju Philips sa gramofonom i zvu~nicima, vrlo povoqno. Tel. 064/ 9950345 PRODAJEM `i~ano staklo 9 E/ m. Tel. 353-016,

063/ 7494846 PRODAJEM mobilni telefon Soni Erikson 770. Cena 30 E. Te. 353-016, 063/ 7494846. PRODAJEM satelitski tawir sa motorom i pozicionerom. Cena 90 E. Tel.353-016, 063/7494846 PRODAJEM kasu Galeb M5 500T sa GPRT. Cena 6.000.00 dinara. Tel. 063/ 1853212

AUTOMOBILI PRODAJEM Citroen C3 1.2. benzin, 2004. godi{te, pre{ao 103.000 kilometara. Cena 3.400 E. Tel. 064/2402699 PRODAJEM Renault Tvingo 1.2. benzin, sa plinom, 2002.godi{te, pre{ao 140.000 kilometara. Cena 2.100 E. Tel. 064/ 2402699 PRODAJEM Citroen C 1.4. HDI 2004. godi{te. Cena 2.900 E. Tel. 064/ 2402699

PRODAJEM Jugo sa plinom 2006.godi{te. Cena 1.100 E. Tel. 064/ 2402699 PRODAJEM Jugo 55, 92. godi{te sa plinom. Tel. 062/ 755020 PRODAJEM Renault Megane 1.5. DCI, 2007. godi{te, 5. vrata, pre{ao 163.000 kilometara. Uve`en iz Francuske. Cena 5.400 E. Tel. 064/ 2402699 PRODAJEM mercedes E 200 CDI 2003. godi{te, automatik, avangard, ful oprema, crna metalik. Tel. 063/ 600544 PRODAJEM BMW 320 I, ABS, elektri~ni retrovizori, plin, dobar motor, nov akumulator, neregistrovan. Cena 600 eura. Tel. 062/ 8913191 PRODAJEM mercedes E 200 CDI 2003. godi{te, automatik, avangard, ful oprema, crna metalik. Tel. 063/600544 PRODAJEM Z-101, 1984.godi{te, plin, dobar motor, nove gume, neregistrovan. Cena 250 E. Tel. 062/ 8913191 PRODAJEM Jugo 55, 92.godi{te, sa plinom. Telefon 062/ 755020 USLUGE IZRADA traktorskih korpi velike izdr`qivosti. Tel. 066/ 9109889 IZRADA ma{inskih cementnih ko{uqica, izvo|ewe svih gipsanih radova, postavqawe zvu~ne, termo i hidro izolacije. Izvo|ewe svih vrsta betonskih radova. Tel. 064/ 6152763 IZRADA traktorskih

korpi po `eqi, rad oko 100 E. Tel. 066/ 9109889 NAJPOVOQNIJE kwigovodstvene usluge, jedan mesec gratis, osnivawe gratis. Tel. 064/1964705 DOMENSKA internet obuka, uz jedan kvalitetan komercijalni domen. Tel. 060/ 5589296 LEPI NOKTI... Nadogradwa, oja~avawe i izlivawe noktiju kvalitetnim silikonskim gelovima, po najpovoqnijim

cenama u gradu. Tel. 064/ 3537871 FITNES, aerobik, sve vrste ve`bi, anticelulit vibromasa`er. Cena 1000.00 dinara mese~no. Tel. 063/ 656973 POSAO POTREBNI radnici za rad u perionici. Tel. 064/ 2620064 ISKUSNA `ena nudi pomo} za ~uvawe dece i starijih osoba, i pomo} u ku}i. Tel. 065/ 6688319

IN MEMORIAM

Qubinko \unovi} - \une (1932 – 2013) U nedequ je u ^a~ku, u 81. godini preminuo istaknuti fudbalski radnik Qubinko \unovi}, u krugu brojnih prijateqa i saradnika mnogo poznatiji kao \une. \une je ro|en u Ro{cima 1932. godine. [kolovao se u Beogradu, u „Grafi~aru“ i nastupao za istoimeni fudbalski klub. Kao veliki zaqubqenik u fudbal, igrao je za nekoliko lokalnih ekipa u ^a~ku, ali se vrlo brzo opredelio za trenerski poziv. Kao sportski u~iteq vodio je brojne klubove iz na{eg grada i okoline, poput lu~anske „Mladosti“, ~a~anske „Slobode“, „Remonta“, „Draga~eva“, „Slatine“... Bio je jedan od osniva~a i prvih trenera u „Metalcu“ iz Gorweg Milanovca. Po zavr{etku karijere opredelio se da u fudbalu ostane kao aktivan sportski radnik. Obavqao je funkciju sekretara u Op{tinskom fudbalskom savezu ^a~ak, a bio je prvi sekretar Fudbalskog saveza Moravi~kog okruga i tu du`nost je obavqao sa velikom pa`wom i odgovorno{}u, po ~emu je ostao upam}en. Za svoj samopregoran rad u fudbalu dobio je brojna priznawa, dok mu je od strane `irija sportskih novinara ^a~ka pripala Nagrada za `ivotno delo. Gotovo ~itav radni vek proveo je u ~a~anskom „Litopapiru“, gde je radio kao slovoslaga~. Sahrana Qubinka \unovi}a obavqena je u utorak na ^a~anskom grobqu u prisustvu velikog broja prijateqa i rodbine legendarnog \uneta.

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske

- vodoinstalaterske - zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33


41

^ITUQE

PETAK 1. MART 2013. GODINE

U petak, 1. 3. 2013. godine na grobqu u ^a~ku da}emo TROGODI[WI POMEN

MIL^ANOVI] MILI] @ivi u nezaboravu najvoqeniji, najplemenitiji i najpo`rtvovaniji otac i deka. Stalno si u na{im srcima, mislima, na{im snovima, `iv i nikad pre`aqen. S qubavqu, zahvalno{}u i po{tovawem }erka SLAVICA i unuka MAJA 15831

Dana 7. 3. 2013. godine, navr{ava se 40 dana kako nas je napustila na{a majka

SE]AWE 6. mart 1993 - 6. mart 2013.

Sa tugom i bolom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je, posle duge i te{ke bolesti preminuo na{ dragi

ZAGORKA ZAGA URDAREVI] Majko! Obe}ala si nam da }e{ biti ve~na kao sve {to nas na svetu, do~ekuje i ostaje posle nas. I kad si umirala ~inilo se da se ose}a{ krivom {to nas napusta{. Majka, Sunce koje nikad ne zalazi, izvor koji nikad ne presu{i, qubav koja ni{ta ne tra`i... VE^NA! ZAHVALNA DECA QIQANA i \OR\E sa porodicama 15826

Ve} godinu dana nam na{a draga majka, baka, sestra, kom{inka... ne otvara vrata svoje ku}e

QUBINKO \UNISIJEVI] - \UNE 14. 2. 1932 - 24. 2. 2013

MILOJE LAKOVI] Dvadeset godina je pro{lo od smrti na{eg dragog Miloja. Uspomenu na wega sa ponosom i qubavqu ~uvaju WEGOVI NAJMILIJI

SAVETA ^IKIRIZ iz Rtiju kod Gu~e 27. januar 1928 - 11. mart 2012.

Sahrana je obavqena u utorak 26. februara 2013. godine u 12 ~asova na ^a~anskom grobqu. O@ALO[]ENI: supruga VERA, }erka ZORICA, unuka BRATISLAVA sa porodicom, unuk BO[KO, brat FILIP sa porodicom, zet VEQKO, svastika RATKA i ostala mnogobrojna rodbina. 15827

15833

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{a draga Neka joj je ve~na slava i hvala! Zahvalna porodica upl.

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

VERA VUJINOVI] 1948 - 2013 preminula 24. februara 2013. Sahrana je obavqena 26. februara. O@ALO[]ENI: RA]O, MIRJANA i ZORICA 15831


42

^ITUQE

PETAK 1. MART 2013. GODINE

Dana 28. februara 2013. navr{ava se ^ETRDESET DANA od tragi~ne smrti na{eg dragog kuma

DEJANA BOJOVI]A iz Trbu{ana

Oti{ao si iznenada i prerano u ve~ni mir. Tvoj dragi i vedri lik osta}e uvek u na{im srcima.

Kum DANILO BRKOVI] sa porodicom.

15827

POSLEDWI POZDRAV velikom sportskom prijatequ

Dana 7. 3. 2013. navr{ava se GODINA DANA kako vi{e nije sa nama na{a nana

POSLEDWI POZDRAV

MILOMIRKA PLANIN^I]

QUBINKU \UNOVI]U \UNU

1931 - 2013

\UNETU

FUDBALSKI SAVEZ MORAVI^KOG OKRUGA

Svastika RATKA

fak.

15826

Dana 17. februara 2013. u 81. godini `ivota preminula je na{a draga

POSLEDWI POZDRAV velikom sportskom prijatequ

15038

U subotu 2. 3. 2013. dava}emo POLUGODI[WI POMEN na{em dragom ocu, dedi ...

NADE@DA TOMA[EVI]

QUBINKU \UNOVI]U \UNU

Godina pro|e, a bol nikada. Postoji mesto iz kog nikada ne}e{ oti}i, iz srca tvojih jedinih unu~adi. Svakodnevno si u na{im mislima i snovima, ali te nema tamo gde najvi{e nedostaje{ u na{im `ivotima. Nikada se ne}emo pomiriti sa sudbinom da nas vi{e nikad ne}e{ do~ekati na ku}nom pragu. Ima ne{to te`e od smrti, a to je `ivot bez tebe i na{eg tate. Kako vreme odmi~e tuga i bol su sve ve}i. Uspomenu na tebe sa ponosom ~uvaju tvoja deca: DU[KO i MAJA

dipl. ekonomista u penziji iz ^a~ka

SIMO JOVANOVI] iz Gorwe Gorevnice

FUDBALSKI SAVEZ GRADA ^A^KA fak

Zahvalnost dugujemo prijateqima i rodbini na podr{ci i pomo}i u najte`im trenucima. PORODICA TOMA[EVI] 15037

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

@ive}e i daqe u srcima wegovih najmilijih. Sin BRANKO i unuka SLA\ANA sa porodicama. 15828


43

^ITUQE

PETAK 1. MART 2013. GODINE

Dana 1. marta 2013. navr{ava se ^ETRDESET TU@NIH DANA od smrti na{eg voqenog

Dana 23. februara 2013. u 82. godini `ivota preminuo je na{ dragi suprug i otac

DRAGOVANA TANASIJEVI]A ]AJA

1940 - 2013 iz Gorwe Gorevnice Po~ivaj u miru! Neka te an|eli ~uvaju jer si to svojim delima zaslu`io! TVOJI NAJMILIJI: supruga CAKA, }erke SNE@ANA i QIQANA, zet VASO, unuka ALEKSANDRA i unuk ALEKSA. 15029

SE]AWE

VLADAN - CILE PI[^EVI]

MI[O

OBREN

MILUNIKA

SRETENOVI]

profesor u penziji iz ^a~ka

PORODICA SRETENOVI] 15824

O@ALO[]ENI: supruga SOWA, k}erke SMIQANA i OLGA, zet MARTIN i ostala rodbina i prijateqi.

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

15033

Dana 22. februara 2013. godine u 84. godini `ivota preminuo je na{ dragi i voqeni

1. 3. 2007 - 1. 3. 2013

TOMISLAV NEDOVI] RADOSLAV - RAJO NEDI]

iz ^a~ka 1929 - 2013. Sahrana je obavqena 23. februara na ^a~anskom grobqu.

iz Trnave [est godina... Suze u na{im o~ima i tuga u srcima.

Dana 22. februara 2013. godine preminuo je na{ dragi

TOMISLAV NEDOVI] iz ^a~ka 1929 - 2013

Zahvalanost dugujemo prijateqima, kom{ijama i rodbini na izrazima sau~e{}a.

Sahrana je obavqena 23. februara na ^a~anskom grobqu. Zahvalnost dugujemo svima koji su prisustvovali na sahrani i izjavama sau~e{}a ubla`ili na{ bol.

Uspomenu ~uva supruga SIDA, deca i unu~i}i.

O@ALO[]ENI: supruga EVICA sin DU[KO, k}erka MIRA sa porodicom.

O@ALO[]ENI: sestra QUBICA, bratanac MILADIN i sestri~ina ALEKSANDRA sa porodicom.

15032

15034

15035

9. 3. 2013. navr{ava se GODINU DANA od smrti moje majke

Navr{ava se GODINA DANA od smrti

MILUTINA JOSIPOVI]A LULA

VIDOSAV GENOVI]

RADOVANKE BUJO[EVI]

1983 - 2013

1928 - 2012 Zaborav ne postoji. Tvoje veliko srce i plemenita du{a zaslu`uju ve~no se}awe. Hvala ti za qubav, pa`wu i dobrotu koju si nam pru`ala. PORODICE JOVANOVI] i NIKOLI]

S ponosom te pomiwemo i od zaborava ~uvamo. Sin MILENKO, snaha GOCA i unuk BORIS

15822

15829

iz Jezdine 1937 - 2012 Pomen je odr`an na grobqu u Jezdini dana 23. 2. 2013. u 12 ~asova. Uspomenu na wega ~uvaju supruga DU[ANKA, sin RADOMIR i k}erka RADMILA iz Jezdine.


44

^ITUQE

BOBAN MIHAILOVI] februar 2004 - 2013

Se}awa, bol, tuga i uspomene su ve~ne. Tvoja Mira sa decom upl.

PETAK 1. MART 2013. GODINE

SE]AWE 1. 3. 2002 - 1. 3. 2013.

U ~etvrtak 7. 3. 2013. godine navr{ava se godinu dana od smrti

ALEKSANDAR ANTONIJEVI] ACIKA

IVKA RAN\I]A

I posle jedanaest godina sve tu`ne i sre}ne doga|aje u mislima delimo sa tobom. Uvek si sa nama u vremenu sada{wem. TVOJE: ALEKSANDRA i JASMINA

Uspomenu na wega ~uvaju snaha MICA, IVANA i BOBAN RAN\I]. upl.

15821

SE]AWE

U utorak 26. februara preminuo je na{ dragi

3. mart 2007 - 3. mart 2013.

MIROQUB VJETROVI]

TASO @IVKOVI] iz Trnave

MILUTIN MI[O

MILISAV LOLO

7. 3. 2008 - 7. 3. 2013

11. 5. 2009 - 11. 5. 2013

GAVRILOVI]

Tuga i bol koji se uselio u na{a srca tvojim ranim odlaskom ne mo`e ubla`iti vreme koje dolazi i koje prolazi. Ostala je rana u na{im srcima urezana do kraja na{eg `ivota sine na{.

Sa ponosom }emo te pomiwati i s qubavqu ~uvati uspomenu na tebe. NEDA, MILKA i SRETO

S qubavqu i ponosom uspomenu na wih ~uva supruga i majka BOSA

Tvoji roditeqi i tvoja porodica

15030

15031

15036

5. mart 2003 - 5. mart 2013. Deset godina bez tebe

SE]AWE

MILOMIRKA MICA STEFANOVI] iz Qubi}a 6. mart 2003 - 6. mart 2013.

MILENA MILA D. JOROVI]

BRATISLAV BATO D. JOROVI]

ro|. @ivkovi} 5. 3. 2005 - 5. 3. 2013.

21. 9. 2006 - 21. 9. 2013.

Sestra MILENA

SA PUNO QUBAVI I PO[TOVAWA MIODRAG i BOJANA

15823

upl.

SLOBODAN BOBAN NIKOLI] PI]OVAC Lako je obrisati suze i zapaliti sve}u, ali je te{ko iz srca obrisati bol i tugu. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav ja~a od zaborava. Vole te CICA, JELENA i MILO[ 5. marta navr{avaju se ^ETIRI GODINE od iznenadne smrti mog tate

U subotu 2. marta navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{eg voqenog oca i supruga

MILOJA NE[OVI]A iz Loznice

DRAGOVANA [IQKOVI]A iz Trnave

MILISAV

NATALIJA

6. 3. 2003 - 6. 3. 2013.

1. 6. 2003 - 1. 6. 2013.

VASOVI] ]ale, hvala za svu qubav koju si nam nesebi~no darivao, zauvek }e{ ostati u srcu tvojih najmilijih: supruge BO@IDARKE, }erke DANIJELE i DRAGANE i zeta BORISA 15828

iz Prislonice Deset godina je pro{lo od smrti na{ih dragih roditeqa. Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wih ~uvaju wihova deca: sinovi DRAGI[A i CVELE i k}erka MA[INKA sa porodicama.

Najdra`i moj TATA! Bez pozdrava i roditeqskog zagrqaja nenadano si oti{ao. U meni jedna rana duboko traje i isto boli, jer nema TEBE! Nema dana da te ne spomenem, nekad sa suzom, nekad sa osmehom. „Nema te TATA tamo gde mi najvi{e nedostaje{”! Uvek }e te nositi u srcu oni koje si i ti najvi{e voleo: }erka GOCA, zet VEQKO, unuka ANA i unuk NEMAWA 15829

15028

U utorak 5. marta navr{avaju se ^ETIRI GODINE od iznenadne smrti na{eg supruga, oca i dede

BRANKO PAJOVI]

SE]AWE

^ASLAV DOMANOVI]

MILOJA NE[OVI]A

1. 3. 1993 - 1. 3. 2013 20 GODINA

3. 3. 2012. - 3. 3. 2013.

iz Loznice

Vole te i u srcu ~uvaju: Mica, Petar, Milica, Danijela, Nemawa i Nenad

Pro{lo je dugih 20 godina od kada smo ostali bez tebe. Bio si uvek nasmejan, radostan i kao takvog smo te zapamtili. Praznina je velika ostala, ali se}awe na tebe nikada ne}e prestati. Uvek }e{ biti u na{im srcima i u srcima onih koji te ~uvaju od zaborava. Supruga MILENA, }erke JASMINA i IVANA, zetovi, unuke i unuci: MILE, BORO, KRISTINA, RODOQUB, MILICA i ALEKSA

upl.

1825

Dragi na{ ^aki Godinu dana `ivimo sa tobom u mislima, prelistavamo slike i se}awa, u snovima o`ivqavamo tvoj lik. Hvala ti {to si bio najboqi suprug, otac i deda na svetu!

Mili moj o~e! U~io si nas da budemo po{teni i iskreni, pokazao si nam kako da se borimo kroz `ivot, ali nas nisi nau~io koliko treba da budemo jaki da se rastanemo sa TOBOM. „Zadwe su ti suze pored nas potekle, da zauvek odlazi{, one su nam rekle.” Po~ivaj u miru i zagrqaju tvojih roditeqa, a mi }emo te ~uvati u srcu i du{i. Zauvek si u srcu tvojih najmilijih: supruge ZLATE, sina MI[KA i unuka: KRISTINE, AN\ELE i ALEKSANDRE.


45

^ITUQE

PETAK 1. MART 2013. GODINE

1. 03. 2013. navr{avaju se TRI GODINE od kako nas je napustio na{ dragi

Dana 3. marta 2013. godine je pedeset prvi ro|endan na{eg dragog

GODI[WI POMEN na{eg brata, strica i ujaka 7. 3. 2012 - 7. 3. 2013. god.

MILAN TRIFUNOVI] BRKO MILOQUB GOJKOVI]

ma{. in`. 1952 - 2012. god.

TVOJA PORODICA

Uspomene ostaju zauvek i podse}aju {ta smo sa Tobom izgubili. TVOJI: MIHAILO, BRANKA, PETAR i OGWEN sa porodicama.

15812

15819

S ponosom te svakog dana pomiwemo i u srcu nosimo.

Dana 2. marta 2013. godine, navr{ava se 40 dana od kako je preminula na{a draga majka

Dana 2. marta 2013. u 12 ~asova na grobqu u Dowoj Gorevnici dava}emo GODI[WI POMEN

MILENA IVANOVI]

ZORANA - ZOKIJA PAJI]A Zoki, dvadeset sedmi put je tvoj ro|endan bez tebe. Na{oj sre}i ne bi bilo kraja da si me|u nama. Ali, znaj da si uvek u na{im mislima i se}awima. Nadamo se da je svevi{wi milostiv i da }e ti preneti na{e re~i i ose}awa. Tvoju mladost, tvoje dvadeset ~etiri godine, ~uva}e od zaborava tvoji seke ANKICA i RADA, sestri}i SA[A i STIV i zet PERO 15824

TU@NO SE]AWE 1. 3. 2002 - 1. 3. 2013.

7. 3. 2009 - 7. 3. 2013.

NENADU RADOVI]U

iz Gorwe Gorevnice Toga dana u 13,30 ~asova na Mandi}a grobqu u Gorwoj Gorevnici obavi}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN. S qubavqu i ponosom uspomenu na na{u dragu majku ~uva}e: sinovi @IVORAD i DRAGAN, snaje GINA i SLAVICA, unuci MILORAD, IVAN i BOBAN, unuka MARIJANA i ostala rodbina.

Voqen i nezaboravqen ostaje{ da `ivi{ u na{im srcima i mislima.

Bolna je istina da vi{e niste sa nama. Uvek }emo vas voleti i u srcima nositi uspomenu na va{ plemeniti lik. Va{e ANKA i VERA sa porodicom.

15823

15820

Dana 2. marta 2013. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e

SE]AWE

TOPALOVI] dr QUBI[A iz Gu~e

RADOSAV

ANTONIJEVI]

Tvoja bra}a \OR\E i JOVAN sa porodicama.

15825

Dana 4. marta 2013. navr{avaju se TRI GODINE od kako je preminuo na{ dragi suprug, otac, deda i svekar

ALEKSANDAR

SLA\ANE DOMANOVI] 15. 3. 2012 - 15. 3. 2013. PETAR

18. 11. 2009 - 18. 11. 2013. JELIKA ro|. Krakovi}

]OSI] Tri godine su pro{le, a uspomenu na wega ~uvaju wegovi najmiliji: supruga RADA, sinovi MIKI i ACO, unuci LUKA, MARKO, IGOR, unuka MA[A i snahe NATA[A i MARIJANA.

Sa qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na na{e drage roditeqe. Deca: MILI], NADA i KIKANA sa porodicama.

Toga dana u 12 sati na grobqu u Kowevi}ima poseti}emo wen grob i obaviti pomen. Bila si an|eo i oti{la si me|u an|ele. O@ALO[]ENI: majka SOFIJA i porodice DOMANOVI], ERAC i GRUBE[EVI]

15818

15813

15816

Dana 6. marta 2013. navr{ava se GODINA od smrti na{eg dragog

MLADOMIRA JOVANOVI]A

iz Pridvorice

MILIJANA MATOVI]

MILUTIN MATOVI] 19. 3. 1926 - 21. 1. 2013.

30. 10. 1928 - 21. 1. 2010.

Uspomene i se}awa zauvek ostaju. Vratiti te ne mo`emo, zaboraviti nikad ne}emo. Tvoja porodica: sin BOBAN, unuk SA[A, supruga KOSA, snaha MILKA

Dana 21. januara 2013. godine navr{ile su se TRI GODINE od smrti na{e voqene majke, babe i prababe. \erke: RADA i LEPA sa porodicama.

Na dan 1. marta 2013. godine dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu. \erke: RADA i LEPA sa porodicama.

15809

15814

15814

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


46

^ITUQE

PETAK 1. MART 2013. GODINE

TU@NO SE]AWE

SAWA MARINKOVI] 5. 3. 2003 - 5. 3. 2013. U UTORAK 5-og MARTA NAVR[AVA SE 10 GODINA OD ODLASKA NA[E VOQENE K]ERKE I SESTRE. DESET GODINA VE], STOJIMO NEMI I TU@NI OD BOLA I TUGE OD UZALUDNOG ^EKAWA I NADAWA. DESET GODINA NEVERICE, A DANAS BEZ SUZA, KOJE SU PRESU[ILE, BEZ NADE, KOJA SE UGASILA! OSTAJE SAMO TVOJE IME - NA[ PONOS I TVOJ PRERANI ODLAZAK - VE^NA RANA. NEKA TE AN\ELI NA NEBU ^UVAJU ZAUVEK, KAO [TO TE MI ^UVAMO U NA[IM SRCIMA I DU[I. TVOJI TU@NI roditeqi NADA i DRAGI[A i brat SLAVI[A 15805

TU@NO SE]AWE 5. MART 2003 - 5. MART 2013

SAWA OD KAD TE NEMA VI[E NI[TA NIJE ISTO, SAMO @IVOT GODINU PO GODINU BEZ TEBE OKRE]E... DESET GODINA VE]! „KAKO DANI BRZO PROLAZE, USPOMENE MENI DOLAZE U MOM SRCU UVEK OSTA]E JEDNA SAWA, JEDNO PROLE]E”.

^UVA TE OD ZABORAVA TVOJ BRAT SALE i MIRA 15804


47

^ITUQE

PETAK 1. MART 2013. GODINE

1. marta, navr{ava se godinu dana kako je preminuo na{ dragi

Dana 10. marta 2013. navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog i voqenog supruga i oca

DESETOGODI[WI POMEN

MIKAN PRTEWAK Voqeni nikad ne umiru dok `ive oni koji ih se se}aju. Ponosni smo {to smo te imali. Sestra QIQANA i tetka GORDANA sa porodicama.

MILETE FILIPOVI]A FI]E

15788

6. 3. 2003 - 6. 3. 2013.

U subotu, 2. marta 2013. u 12 ~asova na ^a~anskom grobqu poseti}emo wegov grob i obaviti GODI[WI POMEN. Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na wega. Sa ponosom ga pomiwemo i u srcu nosimo. WEGOVI NAJMILIJI: supruga BOSA i sin DRAGAN sa porodicom 15800

VOJKAN TAJSI] 6. 3. 2003 - 6. 3. 2013. Pro{lo je deset godina prepunih tuge i praznine. Deset godina bez utehe i neverice da te nema. Ve~no }e{ biti u na{im mislima i rawenim srcima. TVOJI NAJMILIJI: mama DANA, tata ACO, supruga LELA, deca STEFAN i ALEKSANDAR, sestri} WEGO i sestra GOCA.

Dana 7. marta 2013. u 12 ~asova na ^a~anskom grobqu obavi}emo GODI[WI POMEN na{em dragom

\UKI] DOBRILA DOCA

MILANU TRIFUNOVI]U BRKU

Sa qubavqu i po{tovawem uspomenu na tebe ~uvaju tvoji najmiliji: suprug MIROSLAV i }erka MILKA sa porodicom.

PORODICA: supruga MARGITA, sin MARKO i k}erka MARIJA sa porodicama. 15810

upl.

Dana 2. 3. 2013. godine u 14 ~asova dava}emo [ESTOMESE^NI POMEN u Trbu{anima na dowem grobqu na{em dragom

Mojim dragim roditeqima

Pro{lo je DESET TU@NIH GODINA od smrti

MIHAILU PANI]U ALEKSANDAR - LEJO 1925-1996

DRAGIWA - DRAGA 1924-2007

TRIPKOVI] 6. marta 2013. navr{ava se 17 tu`nih godina od smrti moga voqenog i nikad pre`aqenog oca i 6 godina od smrti moje plemenite i voqene majke. Uvek }u se se}ati Vas i uvek }u Vas voleti. Va{a }erka BUCA, zet SAVKO, unuke OQA i NATA[A, praunuci ANDRIJA, PETAR, DAVID, NIKOLA i NEVENA

iz Trbu{ana [est meseci nisi sa nama, ali si u na{im srcima i mislima. Sa ponosom te pomiwemo i ~uvamo uspomenu na tebe.

Uvek u srcu, uvek u mislima nikad zaboravqen. TVOJI: supruga MIRA, sinovi DRAGAN i GORAN sa porodicama.

Majka RADA sa porodicom

15805

upl.

15799

SE]AWE 3. 3. 1983 - 3. 3. 2013. 29. 3. 2003 - 29. 3. 2013.

DRAGANA MILI]EVI]A BELOG

TU@NO SE]AWE NA TEBE

TU@NO SE]AWE 5. 3. 2003 - 5. 3. 2013.

SAWA MARINKOVI] SAWA

QUBICA ]IRO MIJAILOVI] Godine koje su pro{le nisu umawile qubav i se}awe na Vas. Sa ponosom Vas pomiwemo i u srcu nosimo. PORODICE MIJAILOVI] i DOJ^ILOVI]

iz ^a~ka

To nije sneg, to nije ki{a, ve} moje suze za onom, kojoj moja poruka ne}e sti}i! NADICA

Draga Sawa, Vreme prolazi a tebe i tvoj lik ni{ta ne mo`e izbrisati iz na{eg srca i du{e. Zauvek }e{ ostati u na{em srcu kao najlep{i cvet koga }emo ve~ito zalivati suzama. Baba MILA, teta RADA, brat NE[O, snaha DANIJELA i bratanac NIKOLA

15807

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

15806


PETAK 1. MART 2013. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.