8 minute read

DJETINJSTVO U GRADSKOJ SREDINI

NAPISALA: Velenka Herbez Magistar arhitekture, trenutno na doktorskim studijama u Moskvi

U osnovi gradskog planiranja je stvaranje kvalitetnog i bezbjednog okruženja pogodnog za život djece i odraslih, kroz razvoj novih i revitalizaciju postojećih dijelova grada. Tokom intenzivnog urbanog razvoja, prava djece često su zanemarena, a njihovo kretanje kroz grad rizično i moguće samo u prisustvu odraslih. Nedostatak dječije perspektive u praksi prostornog planiranja dovelo je do brojnih negativnih posljedica po fizički i mentalni razvoj djece. Djeca su izložena svakodnevnim rizicima jer ne mogu da procjene brzinu automobila, vozačima nije lako da ih primjete, a takođe su veoma osjetljiva na zagađen vazduh i podložna manipulacijama od strane odraslih. Problemi odrastanja djece u gradskoj sredini prepoznati su širom svijeta, a takođe i razmatrani na svjetskoj konferenciji o održivom urbanom razvoju Habitat III, održanoj 2016. god. u Ekvadoru. Po prvi put na konferenciji se okupilo preko 100 djece i tinejdžera koji su učestvovali u okviru Dječje skupštine. Tom prilikom

Advertisement

Andrija Šofranc 9god

PREDNOSTI ŽIVOTA U GRADU SU OČIGLEDNE: DOSTUPNOST RAZNOVRSNIH PROFESIONALNIH USLUGA, VEĆE MOGUĆNOSTI ZA ŠKOLOVANJE, ZAPOSLENJE I KVALITETNO PROVOĐENJE SLOBODNOG VREMENA, SOCIJALNA INTERAKCIJA, SPORTSKA I KULTURNA DEŠAVANJA. MEĐUTIM, POSTOJE I LOŠE STRANE KAO ŠTO SU GUŽVE U SAOBRAĆAJU, ČEKANJE U REDOVIMA, SVAKODNEVNI STRES, ZAGAĐENOST VAZDUHA, BUKA, KRIMINAL ITD. UPRKOS TOME, VEĆINA LJUDI SE ODLUČUJE ZA ŽIVOT U GRADU, A NEIZBJEŽNE DEMOGRAFSKE PROMJENE STVARAJU SVE TEŽE IZAZOVE ZA GRADSKU UPRAVU OD KOJE SE OČEKUJE DA BLAGOVREMENO ODGOVORI NA RAST POTREBA STANOVNIKA, POSEBNO ONIH NAJMLAĐIH.

identifikovani su problemi odrastanja djece u gradu, definisani prioriteti i date preporuke za razvoj bezbjednih gradova prilagođenih djeci. Između ostalog, najmlađi učesnici konferencije zahtijevali su kvalitetno obrazovanje, više mjesta za igranje, uređene javne površine, naselja bez droge i kriminala itd. U Novoj urbanoj agendi, zaključnom dokumentu konferencije, apelovano je na gradske vlasti da zaštite djecu od zlostavljanja i eksploatacije, poboljšaju kvalitet urbanih javnih površina i doprinesu društvenom jedinstvu.

Tako je pokrenuta globalna inicijativa uključivanja djece i roditelja u prostorno planiranje i prilagođavanja gradske sredine najmlađim članovima društva.

Igra je od vitalnog značaja za razvoj djeteta i prilika za uspostavljanje zdravih navika. Igrajući se na otvorenom, dječja sposobnost samostalnog snalaženja se povećava i stvara se jača veza sa okruženjem.

Pozitivan primjer u oblasti gradskog planiranja za djecu, koji se proslavio širom svijeta dolazi nam iz okruženja. Naime, centar brzorastućeg glavnog grada Albanije je, zahvaljujući nizu preduzetih mjera, revitalizovan i prilagođen djeci i roditeljima. Tokom posljednjih par decenija broj stanovnika u Tirani dostigao je 503 000, takođe se drastično povećao i broj automobila što zastarjela infrastruktura nije mogla da podnese. Zato je prilagođavanje gradske sredine novim potrebama građana bilo neizbježno i prijeko potrebno. Gradonačelnik Tirane, Erion Veliraj izgradio je reputaciju zaštitnika dječjih prava, posvetivši svoj rad organizaciji bezbjednog prostora za djecu. Prvo je, 2016. god. organizovao uređenje vrtića, zatim velikog parka u centru Tirane, a nakon toga i revitalizaciju 48 igrališta širom grada. Osim toga, pokrenuti su programi privremenog zatvaranja ulica za automobile, izgrađeno je 20 km zaštićenih biciklističkih staza, uvedene su strožije kazne za saobraćajne prekršaje, zabranjena je upotreba plastičnih kesa, podstaknuto je recikliranje, zasađeno drveće i obezbjeđeni su zdravi obroci u vrtićima. Najmlađi stanovnici Tirane veoma brzo su prihvatili inicijativu za stvaranje bolje i zdravije gradske sredine, preuzimajući odgovornost za svoj grad, učestvujući u programima «Čišćenje Tirane za jedan dan» i «Dan bez automobila», a takođe i motivišući odrasle da prihvate novi način života. Promjene u Tirani, koje su prvobitno bile namjenjene djeci, izazvale su opšti entuzijazam i dovele do izuzetnih rezultata. Nove javne površine, postale su omiljena mjesta za okupljanja djece i odraslih, a samim tim i platforma za jačanje zajednice kroz razvijanje empatije, povjerenja i odgovornosti. U budućnosti, gradske vlasti u Tirani namjeravaju da podstaknu izgradnju naselja prilagođenih djeci, zaštite igrališta od saobraćaja, ukinu smjene u školama i pretvore škole u društvene centre, poboljšaju gradski prevoz i nastave dalji razvoj grada na osnovu povratnih informacija od građana.

Posvećuje li se dovoljno pažnje osmišljavanju javnih površina za djecu u Crnoj Gori? Da li su djeca bezbjedna u gradskoj sredini?

Želeći da dobijem informacije iz prve ruke, provela sam mini anketu, za roditelje koji imaju djecu mlađu od 7 godina, na temu «Djetinjstvo u gradskoj sredini».

Većina anketiranih roditelja svoje djetinjstvo provela je skromno i bezbrižno, igrajući se sa djecom iz komšiluka na livadi, ispred zgrade i u dvorištu. Roditelji se slažu da su današnja djeca izložena velikoj količini informacija i da je njihovo djetinjstvo stresnije upravo zbog toga. Zabrinjava ih to što djeca provode mnogo vremena koristeći telefone i kompjutere i zato se trude da ih što češće vode u parkove i na igrališta. Anketirani roditelji ističu da u njihovo vrijeme djeca nisu imala problem sa gojaznošću i da su bila zdravija. Većina anketiranih podržava uređenje parkova, igrališta i organizovanje radionica za djecu. Neki od roditelja su izrazili želju da se u sklopu igrališta organizuje mjesto i za njih npr. klupe, stolovi i sprave za vježbanje kako bi, dok se njihova djeca igraju i oni mogli korisno da provode vrijeme. Roditelje zabrinjava sve veći broj učesnika u saobraćaju, nesavjesni vozači i saobraćajna nekultura. Zbog toga većina njih strepi od samostalnog kretanja djeteta kroz grad. Za svoju djecu žele kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja, sigurno i bezbjedno okruženje, parkove udaljene od saobraćaja i dobro osvijetljene ulice. «Njeno omiljeno mjesto u gradu je i moje omiljeno mjesto.» - Matija, otac petogorišnje Darije. Dominacija automobila najveća je prepreka za samostalno kretanja djece kroz grad. «Nedjelja bez automobila» i «Ulice za igranje» dio su programa privremenog zatvaranja ulica za saobraćaj, koji se odvijaju širom svijeta, da bi djeca i roditelji mogli da dožive ulice kao mjesta za ljude, a ne za automobile. Gradsko planiranje prilagođeno djeci prepoznato je kao prioritetni pravac u razvoju prostornog planiranja. Sveobuhvatan i sistematičan pristup planiranju gradske sredine ima za cilj poboljšanje zdravlja i razvoja djece. Gradovi prilagođeni djeci i njihovim potrebama promovišu bezbjednost, slobodu kretanja, kvalitetniji i zdraviji život. Kreativno osmišljene javne površine i kulturni događaji privlače pažnju djece, a samim tim i njihovih roditelja.

«Moramo prestati da planiramo gradove kao da svi građani imaju po 30 godina i bave se atletikom.» - Gil Penalosa, osnivač 8 80 Cities.

Prvi korak u stvaranju kvalitetne gradske sredine je postavljanje djece u srž prostornog planiranja, a zatim sagledavanje i analiza njihovih putovanja u gradskim okvirima. Ne treba zaboraviti da djeca različitog uzrasta imaju različite potrebe u fizičkom i psihološkom razvoju i da prostorna organizacija treba adekvatno da odgovori svakoj fazi dječjeg razvoja. Dok je u ranom djetinjstvu za djecu najvažnije da su uz roditelje, kasnije tokom odrastanja fokus prelazi na druženje, samostalno kretanje u naselju i istraživanje šireg područja. U skladu sa tim, prepoznata je važnost razvoja mreže dječije infrastrukture koja prati odrastanje i osamostaljivanje djece, obezbjeđuje svakodnevnu slobodu kretanja, podstiče socijalne interakcije i povezanost sa prirodom. Mreža dječije infrastrukture, počinje već od obližnje ulice, prostora ispred zgrade, preko parkova, igrališta, škola, prodavnica, sportskih dvorana itd. i pozitivno utiče na razvoj svih društvenih aspekata.

DJECA KAO AKTIVNI UČESNICI U GRADSKOM PLANIRANJU

Djeca žele čist vazduh, bezbjedne ulice, neometan pristup zelenim površinama, slobodno kretanje kroz grad i druženje sa vršnjacima. «Mapiranje» je jedna od aktivnosti koja ima za cilj uključivanje djece u prostorno planiranje i koja ih motiviše da daju prijedloge za poboljšanje okruženja, označe zapuštene dijelove grada, mjesta gdje treba staviti klupe ili zasaditi drveće. «Mapiranje» je preporučljivo jer usmjerava djecu da postanu savjesni i odgovorni građani i da u aktivnosti usmjerene na poboljšanje gradske sredine uključe i odrasle.

PREDNOSTI GRADA PO MJERI DJETETA: fizičko i mentalno zdravlje djece i odraslih, očuvanje porodice, druženje, stabilna društvena zajednica, bezbjednost, izgrađeno povjerenje u zajednici, stvaranje i njegovanje susjedskih odnosa, fizički aktivno stanovništvo, sportske, kulturne i međugeneracijske aktivnosti, povezanost sa prirodom, poboljšanje ekonomskih aspekata itd.

Grad po mjeri djeteta, je preduslov za stabilan ekonomski, ekološki i socijalni razvoj, takođe utiče na razvoj empatije i stvaranje povjerenja među građanima, primjenu smjelih ideja i neobičnih urbanih eksperimenata. Roterdam, Tirana i Bogota su neki od gradova koji su se u procesu prilagođavanja gradske sredine djeci istakli odličnim rezultatima. Ono što im je zajedničko jeste prostorno planiranje orijentisano na djecu i porodice, osluškivanje potreba građana, sprovođenje novih inicijativa, analiziranje povratnih informacija, prilagođavanje gradske sredine djeci, starijim ljudima itd. Djeca su najbolji i najvažniji članovi našeg društva i zato njihovo učešće u gradskom planiranju treba da bude aktivno i zapaženo. Postavljanjem dječjih potreba u srž prostornog planiranja i urbanog razvoja, stvara se zdrava sredina kako za djecu tako i za odrasle, dok se kroz mnogofunkcionalne javne površine, bezbjedne ulice i mrežu dječje infrastrukture ostvaruju međugeneracijski kontakti, razvija povjerenje i njeguje empatija.

Svaki grad u Crnoj Gori je lijep na svoj način i priča za sebe, a ono što ih povezuje je potreba za jačanjem prava djeteta i stvaranje bezbjedne dječje infrastrukture. Meni se čini da Podgorica nikad nije bila ljepša. Postala je grad mostova, parkova, igrališta i biciklističkih staza, grad u kojem se promoviše zdrav način života i briga o okruženju. Raduje me što svjedočim sve većem broju uređenih javnih površina u našem glavnom gradu. Takođe mi se veoma sviđaju manifestacije i programi koje grad organizuje i na taj način potvrđuje da ima sluha za naša interesovanja. U cilju daljeg napretka, važno je da kako u postojećim tako i u novoizgrađenim djelovima grada, djeca budu prioritet i da im se omogući bezbjedno i bezbrižno odrastanje. Mene, kao i mnoge moje sugrađane, zabrinjava odsustvo empatije u društvu, sve gušći saobraćaj i brza vožnja kroz grad. Mislim da bismo se svi sigurnije osjećali kad bi se kroz grad vozilo sporije i strožije kažnjavalo neadekvatno ponašanje. Nakon što se Podgorica promjenila nabolje, red je i na nas da kao društvo podržimo progres promjenom ponašanja i stava prema okruženju. Očigledno je da u Podgorici ima manje mjesta za automobile, što je važan preduslov za budući grad pješaka i biciklista ali bez promjene ponašanja građana prema okruženju ne mogu se ostvariti željeni rezultati.