Caffe Montenegro br. 159

Page 1

Broj 159 / maj 2019 / Crna Gora / cijena 3eura






NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske efikasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me



倀䜀 倀䄀䬀 猀栀漀眀爀漀漀洀 䐀漀渀樀愀 䜀漀爀椀挀愀Ⰰ  䈀攀爀猀欀椀 瀀甀琀Ⰰ 倀漀搀最漀爀椀挀愀ꀀ 琀攀氀攀昀漀渀㨀  㘀㠀 㠀㠀  ㈀㄀㄀ 攀ⴀ洀愀椀氀㨀 椀渀昀漀䀀瀀最ⴀ瀀愀欀⸀挀漀洀




YOUR GIN Uvoznik i distributer za Crnu Goru: Dulw D-Trade


20

50

MA J 2019.

sadržaj 12

SASVIM LIČNO: Jaja od morskog goluba i maza od skorupa

14

MAJ INFO

16

INTERVJU: SILVIO JERMANN Vinski revolucionar

20 SVJETSKA RC44 REGATA U PORTO MONTENEGRU

60

Spektakularan ples jedara u Boki

26

OTKRIJTE NOVI JOHNNIE WALKER Red rye finish sa američkim akcentom

28

VJEŠTE RUKE TERZIJA ČUVAJU TRADICIJU OD ZABORAVA Priča zlatom izvezena

36

CAFFE MONTENEGRO PREPORUČUJE

38 VINARIJA ALEKSANDROVIĆ: TRADICIJA,

STRAST, KVALITET Vino za kraljevske trpeze

42

STRANAC U CRNOJ GORI: Ruben Vergara Meersohn, preduzetnik Ovdje je vrijeme beskrajno

50

POSJETILI SMO KRAFT PIVARU MAMMUT U NIKŠIĆU Od gradskog bunara do svjetske pivare

60 CAFFE MONTENEGRO PREPORUKE ZA PRAZNIČNI MENI Naslovna strana: KRONENBOURG 1664 BLANC

Srećni i ukusni vam praznici!

66 KOTANYI GRILL PERAD 68

CAFFE MONTENEGRO PREPORUČUJE


68 86

102 70

VINARIJA GALIĆ IZ KUTJEVA, HRVATSKA Vinarija koju pokreće ljubav…

78 ĐALOVIĆA PEĆINA

Skupocjeni nakit gospođe Đalović

86 ISKORISTI DAN U PODGORICI

Grad pod gradom

92

ETNO VODENICA ĆIROVIĆ Melje stogodišnja potočara - nikad nije stala

98

28

TREND HUNTER Kako da ponudite jedinstveno iskustvo turistima

102 IDEJE KOJE BRIŠU GRANICE: Balkan Roads

Balkanskim putevima

106 POSJETITE –ZABILJEŽITE:

Povija u Gornjim Pješivcima Selo čuvene i slavne prošlosti danas u tišini

110 PUTOPIS: LISABON

Hiljadu koraka, hiljadu pločica i jedno ozbiljno zaljubljivanje

118 CM KLUB

IMPRESUM DIREKTOR Danko Jokanović PROGRAMSKI DIREKTOR Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA Sanja Golubović DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA Marta Jovićević, Ana Đurković ILUSTRACIJE Freepik FOTOGRAFIJA Vladimir Vučinić, Nenad Mandić, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos SARADNICI Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Irena Bajčeta, Leka Dedivanović, Vaso Knežević, Vladimir Jokanović, Sandra Vahtel, Vanja Kljajević, Marina Miketić Nikolić, Željka Kasalica, Mladen Golubović. Danijela Vukčević, Jelena Čupić, DIREKTORICA MARKETINGA Maja Andesilić ŠTAMPA Merkator Bijelo Polje ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM IZDAVAČ Copy book house KONTAKT Njegoševa 58, Podgorica, Crna Gora TEL/FAX 020/665-155 MOB 069 429 375 E-MAIL caffe.montenegro@gmail.com WEBSITE www.caffemontenegro.me

16

110


JAJA od MORSKOG GOLUBA i MAZA od SKORUPA

N

eđe prije desetak godina na Svetom Stefanu sam imala priliku i čast da mi tadašnji Šef kuhinje, naš čuveni kuvar Dragan Kustudić, koji ima zvanje viteza kulinarstva, sprema jela za moju malenkost. Sjećam se svega, fenomenalnih majstorskih bravura u izvedbi Kustudića, ali najjasnije pamtim ukus PALAČINKI OD JAJA PLAVOG MORSKOG GOLUBA. Malo je reći da sam se tad čudila samoj najavi i nazivu takvog nečeg, a danas me ne bi začudilo da mi se servira zub od zmije punjen žabljim mesom u mravljem sosu... Ne znam da takvo nešto postoji, ali nije nemoguće. Jer, realno ne znam šta ne postoji i šta nije moguće izvesti u kuhinji a da bude jestivo ili bar da se „lijepo slika“. Od te posjete Svetom Stefanu je prošlo preko deceniju, posjećivala sam ga i kasnije, i u skorije vrijeme, i tamo je sve kako treba – očekujete iz kuhinje da vam

14 CAFFE MONTENEGRO

stigne ono što se očekuje od crnogorskog unikata. Odrasla sam na kontinentalnoj hrani, sazrijevala uveliko na plodovima mora, vazda tragala za novim ukusima i kreacijama, neko sam ko nije izjelica, ali se svakom novom ukusu i kreaciji, odakle god je, radujem k’o dijete novoj igrački koju ne poznaje i tek treba da je rastavi i rasturi... Po mom Instagram profilu koliko hrane fotnem očekivano bi bilo da sam gabaritna žena. Ali u tome je poenta dobra hrana ne goji... i gurmani nijesu oni što mogu na kila da pojedu. Naučimo već jednom. Ovo je vrijeme kad je hrana došla u prvi plan, i svi kuvamo i svi fotografišemo hranu, i komentarišemo. I to je super. Hrana tako dobija na značaju. Ali budimo fer, hrana je na našim prostorima, u našim kućama uvijek bila važna, i kult stola, kuhinje kao majčinog svetilišta i okupljanja za trpezom. Pa se to izgubilo

sa nekim vremenima, pa se sad radujemo povratku toga... Neke stvari su neprolazne, poput toga što ja i dan danas volim isto kao što sam uvijek voljela burek u Fontani u Nikšiću, čija receptura se ne mijenja 70 godina, i mazu od skorupa na vrućem domaćem hljebu – delikates neprolazni! To što svi fotkamo hranu i pokazujemo kako kuvamo je dobra stvar jer profesija kuvara je i kod nas na cijeni. Jer, nekad su taj zanat birali samo loši đaci i oni hrabriji koji se nijesu plašili da rade što vole. Danas kuvara u Crnoj Gori nedostaje, uoči sezone restorani imaju veliki problem sa tim kadrom, a kuvari su kao fudbaleri postali, ko da veće pare, pa se obrću transferi... A kod komšija veće plate, kod daljih komšija još veće... pa kako zadržati dobrog kuvara? Uvijek je bilo ipak da restoran čini kuvar, i išlo se u restoran zbog njega i kod njega. I danas je tako. Ne komentarišem male šareno- teke svega,


Dobro je da su mnogi od nas postali makar za sebe dobri kuvari, samostalni samozvani food blogeri, fotografi, kritičari... sve je to dobro, imaćemo jednom prave food blogere, kritičare, i velike kuvare – čast izuzecima ali jedna lasta, a ni dvije, ne čine proljeće, a ovog proljeća je tako. mislim na restorane sa velikim R. Takođe, fotografisanje hrane je specijalnost fotografa, postoji i smjer studiranja fotografije koji je odsjek samo za fotografisanje hrane. Tako da hranu nije lako fotografisati, i restorateri treba da znaju da je ulaganje u angažman dobrog fotografa za hranu isplativ. Loša fotografija dobre hrane samo je antireklama. Možemo mi da fotkamo hranu kako hoćemo, ipak to profesionalci za profesionalne potrebe rade najbolje. Voljela bih da se pušta što više live snimaka sa śevera ono kad se pita razvlači, skorup pravi, sir slaže, krava muze... Možda bi nas to okrenulo malo više našoj autentičnoj hrani i proizvodnji iste. Ustvari povratku selu, jer moda se vraća, odlazak sa sela je davno bio ljudima životni cilj, danas je povratak selu prava stvar, i mogućnost biznisa u turizmu i ljepšeg života – i neka ostane tako, da samo taj

trend raste, jer svijet nas tome uči i to od nas traži da bi nam u posjetu došao... Stanje trenutno stoji ovako: svi slikamo hranu i kuvamo, hrane imamo, restorana imamo, a kuvara nedostaje... Restorani ne mogu biti dobri bez dobrih kuvara, a ja ne bih sad o tome koliko ih imamo, dobrih, i restorana i kuvara, ali zaista dobrih. Možda će to utvrditi neki tajni gost u budućnosti kad uvedemo to zvanje. Turistička smo zemlja - kuvara nam kao vode treba... Pa školujmo ih, postoje fakulteti i obuke, znaju to naprednije zemlje koje diktiraju kulinarske trendove, od kojih neki kad stignu do nas već su minuli i “passe” u svijetu. Zato se treba držati naše hrane, povadimo stare sveske majki i baka, vratimo naše recepte na stolove, isforsirajmo domaću hranu i na śeveru i na jugu - taj trend nikad ne prolazi. Domaće je uvijek najbolje! Zato, pošaljite mlade kuvare na obuku

kod starih domaćica na primorju i na planinama, da nauče da se ne zaboravi ono naše jedinstveno kuvanje... Onda ih pošaljite u moderne kuhinje, i onda ih zadržite u svojoj kući, tj. restoranu. To se tako radi. Uglavnom, dobro je da su mnogi od nas postali makar za sebe dobri kuvari, samostalni samozvani food blogeri, fotografi, kritičari... sve je to dobro, imaćemo jednom prave food blogere, kritičare, i velike kuvare – čast izuzecima ali jedna lasta, a ni dvije, ne čine proljeće, a ovog proljeća je tako. Ljetos se nadam da će imati ko da kuva turistima u restoranima jer odoše kuvari u neke ino klubove, zadržite ih zna se kako - platom, vjerujem da su restorateri shvatili, nadam se...

15


# info

MAJ

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

PUNJAČi ZA ELEKTRIČNE AUTOMOBILE Konačno i kod nas gosti koji planiraju da dođu električnim automobilom imaju gdje pripuniti svog ekološkog ljubimca. Tri Tesla punjača za električne automobile postavljena su u marini za superjahte i nautičkom naselju Porto Montenegro zbog činjenice da su električni automobili ekokoški prihvatljivi a u svijetu odavno prepoznati kao automobili budućnosti. Superpunjači su priključci koji pune Teslina vozila nekoliko puta brže nego druge vrste stanica, i od predstavljanja punjača 2012. godine, oni su reper kvaliteta i poštovanja svih ekoloških standarda. Da su električni automobili prava budućnost za Crnu Goru više puta je isticano - veliki broj zemalja

Nikki Beach Hotels and Resorts otvoriće hotel u Crnoj Gori Portfolio grupacije, giganta Nikki Beach Hotels and Resorts uskoro će imati sedam prvoklasnih rezort destinacija. Dodaci grupaciji biće izgrađeni na Santoriniju, Šri Lanci ali i u Crnoj Gori. Konkretno Nikki Beach Resort & Spa Montenegro biće smješten u budvanskom zalivu na privatnom poluostrvu kao dio luksuznog projekta razvoja vila. Lokacija gleda na marinu i istorijsko, staro jezgro Budve. Kao destinacija koja već godinama gradi imidž destinacije koja je igralište za sofisticirane putnike i super luksuzne jahte, i ovaj novi dodatak turizmu imaće 150 soba i apartmana, 20 ultra luksuznih vila, 3 individualne privatne plaže, pristanište, 5 restorana, Nikki Spa i Tone Gym prostore. Uz to, projekat će uključivati i nadaleko poznat Nikki Beach club koncept koji će na radost mnogih biti dio rizorta.

16 CAFFE MONTENEGRO

Evrope donio je odluku da od 2025. godine zabrani prodaju dizel-vozila, a poreskom politikom i mnogobrojnim taksama, podstiču da se riješe vozila koja su veliki zagađivači vazduha.

Trashtag Montenegro Internet trendovi katkad su prolazne i šaljive igre a nekad prerastu u globalne pokrete koji mijenjaju svijet. #trashtag je počeo slučajno - postom na Facebooku koji je imao natpis “Evo novi izazov za klince kojima je dosadno!” Podrazumijevao je dvije fotografije neke lokacije, jednu koja izgleda neuredno, neodržavano, zatrpano smećem a drugu očišćenu, urednu i sređenu. Tako je počeo jedan od najkorisnijih Facebook izazova čiji je najčešći primjer postala objava vesele ekipe koja na prvoj fotografiji stoji u gomili đubreta a na drugoj pored 9 kesa pokupljenog smeća na uredno sređenoj lokaciji kojoj je time udahnut novi život. Sada je taj izazov stigao i u Crnu Goru. Od skoro je aktivna stranica #trashtagMontenegro preko koje se možete uključiti u pokret i biti dio globalne zajednice ljubitelja prirode i naše planete.


SHOPPING & DINING SEA FOREST | STANKOVIC | UNA | VOLI LUŠTICA BAY | LEANDRO | AMBASADA LEPOTE BR. | CITY MODA KIDS IVANA MA LONDON | PEKARA DAVIDOVIĆ | FINESTRA WINERY GILJAČA | 21 BISTRO SEA VIEW | MOOD BY 7 HILLS BUREVESTNIK | MC2GALLERY | EFEL MOTORS GROUP | MC2 SAINT BARTH


INTER VJU

Vinski revolucionar:

SILVIO JERMANN Silvio Jermann ne izgleda kao revolucionar, već više liči na univerzitetskog profesora. Pa ipak je ovaj ekscentrični i talentovani vinar početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka pokrenuo revoluciju u pravljenju italijanskog vina. To se dogodilo u regiji Friuli, u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Italije. Silvio se suprotstavio konvencionalnom načinu pravljenja vina, a bio je među prvima koji su u Italiji uveli tankove od nerđajućeg čelika. Čistoća i kontrola koje je Silvio osigurao svojim inovacijama omogućile su mu da napravi potpuno drugačiju vrstu bijelih vina, a koja mnogi do današnjih dana smatraju najboljim u Italiji.

18 CAFFE MONTENEGRO

CM: Prije nekoliko godina ste privatno posjetili Crnu Goru. Koji su Vam utisci o našoj zemlji? Silvio: U Crnoj Gori volim vazduh sa primjesama morske soli i balzamičnog mirisa borova. Arhitektura Kotora i Svetog Stefana je čarobna, a oduševili su me i manastir Ostrog i manastir Svete Trojice u Pljevljima, jer je pravoslavna religija usklađena

sa okruženjem i daje osjećaj mira. A da ne zaboravimo tirkiznu vodu vašeg mora: uranjanje u tu vodu nakon toplog ljetnjeg dana podmlađuje vaše tijelo i pravo je blaženstvo za vašu dušu. Što se gostoljubivosti tiče, moram reći da sam bio impresioniran kvalitetom usluge i sa kojom pažnjom su se prema meni odnosili. Definitivno se radujem da ću uskoro ponovo doći.


CM: Vaš Pinot Grigio jedno je od najpopularnijih vina u Crnoj Gori. Što to vino čini tako dobro prilagodljivim našoj klimi i kuhinji? Silvio: Naš Pinot Grigio se sadi u dolini rijeke Soče (Isonzo) i na najprestižnijim brdima regije Collio. Kombinacija krečnjačkog tla doline i opoke (Ponca) na brdima daje bogati, zaokruženi Pinot Grigio pun mirisa i ukusa. To ga čini savršenim za uparivanje sa mediteranskom kuhinjom Crne Gore. Sjećam se da sam u jednom restoranu na obali u Budvi pio naš Pinot Grigio sa supom od morskih plodova i tjesteninom sa vongolama, a što je bila idealna kombinacija. Zahvaljujući njegovoj izdašnosti, Jermann Pinot Grigio biste mogli upariti i sa jelima kao što su pržene lignje i grilovani brancin. CM: Vaš Sauvignon je u Crnoj Gori lansiran tek ove godine. Šta se od tog vina može očekivati? Silvio: Samo odlične stvari, nadam se! Naš Sauvignon je aromatičniji i intenzivnijji u nosu nego Pinot Grigio. Iz regije Collio dobijamo karakerističan profil mirisa i ukusa koji našem Sauvignonu daje osjećaj mjesta sa kojeg potiče. Imate osjećaj kao da berete cvijeće zove i kidate travu... možemo sačuvati te varijetetne arome jer većinu grožđa rano uberemo, na početku berbe. Ali, da bi naš Sauvignon dobio strukturu i veću gustinu na nepcima, takođe ostavimo odabrane vinograde i kasnije beremo oko 15% kako bi omogućili grožđu da postane zrelije. Taj proces, zajedno sa četiri mjeseca kontakta sa talogom, omogućava našem Sauvignonu da bude dobro izbalansiran sa jedinstvenim teritorijalnim mirisom i

profilom punog tijela. Kada govorimo o uparivanju sa hranom, to je divno za proljećnu i ljetnju sezonu jer se jednako dobro uparuje sa rižotom od sezonskog povrća ili možda grilovanom lokalnom ribom i škampima. CM: Vaša Vintage Tunina, kupaža od sorti Sauvignon, Chardonnay, Malvasia, Ribolla Gialla i Picolit koje se zajedno uzgajaju u jednom vinogradu, svake godine je, bez izuzetka, rangirana među najboljim italijanskim vinima. Šta dalje planirate? Silvio: Da na trenutak zaboravimo na sve nagrade i počnemo od početka. Vintage Tunina potiče iz malog vinograda na padini blizu naše vinarije, sa zasađenih pet sorti grožđa koje ste pomenuli. U to vrijeme lokalni farmeri kao što smo mi nijesu imali mnogo zemlje da zasade vinograde za svaku sortu, pa smo zajedno zasadili sorte grožđa koje smo željeli. Kada smo kupili vinograd, čokoti vinove loze su bili stari više od 30 godina, pa sam morao odlučiti da li da ih zadržim i pravim manje vina ili da zasadim nove čokote koji bi bili produktivniji. Odlučio sam da tu vinovu lozu sačuvam jer sam imao ideju da pravim visokokvalitetna vina, koristeći metode i tehnologiju za koju u to vrijeme u Friuliju nijesu ni čuli. Za prvu berbu grožđa za vino Vintage Tunina (1975. godine) sam prilagodio novu presu i počeo fermentaciju i odležavanje vina u nerđajućem čeliku. To mi je omogućilo da sačuvam precizne karakteristike svake sorte vina koje su sjedinjene da bi izrazile intenzivan i revolucionaran profil mirisa i ukusa koji nikada ranije nije pronađen u nijednom drugom bijelom vinu na svijetu.

VINTAGE TUNINA JE POSVEĆENA NAJSIROMAŠNIJOJ KAZANOVINOJ LJUBAVNICI, GUVERNANTI U VENECIJI KOJA JE BILA POZNATA KAO “TUNINA” (OD “ANTONIA”) 19


Naravno da to nije bilo tako lako kao što moje riječi opisuju. Iziskivalo je posvećenost i istrajnost, rad svake godine da bi se vino napravilo malo boljim. Bili smo vrlo počastvovani kada je Vintage Tunina proglašena od strane vinskog časopisa Gambero Rosso za “Vino godine” (berba 1997. godine), a od tog časopisa je kasnije dobila mnogo nagrada. U zadnje vrijeme je Vintage Tunina uključena u nagrade Najbolja italijanska vina (2015., 2016. i 2017. godine), a 2017. godine je ponovo bila proglašena za najbolje italijansko vino te godine. Od prve berbe je prošlo više od 40 godina, a meni se, dok pijem Vintage Tunina, još uvijek vraćaju sjećanja iz djetinstva kada sam bio sa svojim roditeljima i brinuo se o našim

„Naš Sauvignon je aromatičniji i intenzivnijji u nosu nego Pinot Grigio. Iz regije Collio dobijamo karakerističan profil mirisa i ukusa koji našem Sauvignonu daje osjećaj mjesta sa kojeg potiče. Imate osjećaj kao da berete cvijeće zove i kidate travu... možemo sačuvati te varijetetne arome jer većinu grožđa rano uberemo, na početku berbe.“

20 CAFFE MONTENEGRO

IME JE FUNDAMENTALNI DIO VINA. TO JE ONO ŠTO LJUDI PAMTE, PA MORA IMATI ZNAČENJE. vinogradima. Gledajući u budućnost, vidim sebe zajedno sa mojom djecom kako nastavljamo tradiciju da u našim vinima sačuvamo karakteristični ukus Jermann, a uz stalne inovacije. CM: “Vintage Tunina” i “W.... Dreams ...” su neobična imena za vino. Odakle potiču i koliko je i me važno? Silvio: Volim da sam kreativan u pravljenju vina, pa sam stoga i kreativan u dizajniranju svojih etiketa. Vintage Tunina je posvećena najsiromašnijoj Kazanovinoj ljubavnici, guvernanti u Veneciji koja je bila poznata kao “Tunina” (od “Antonia”).


W... Dreams... se prvobitno zvao “Gdje snovi nemaju kraja”, a ime je bilo inspirisano pjesmom grupe U2, “Gdje ulice nemaju imena.” U tu pjesmu sam se zaljubio 1986. godine dok sam stvarao ovo vino i, pošto sam uvijek bio sanjar, igrao sam se sa riječima pjesme i komponovao moje sopstveno ime. Cilj mi je bio da one koji ga budu pili inspiriše za ostvarivanje snova izvan njihove sopstvene mašte. Da se vratim na Vaše pitanje, ime je fundamentalni dio vina. To je ono što ljudi pamte, pa mora imati značenje. CM: Lider ste u Evropi po usvajanju čepova sa navojem (umjesto pampura), a Vaša vinarija je u potpunosti ekološki održiva. U kojoj mjeri te inicijative imaju centralno mjesto u odnosu na Vašu filozofiju pravljenja vina? Silvio: Inovacija je uvijek bila dio Jermannove metodologije. Naš prvi eksperiment sa čepovima sa navojem

smo otpočeli 2002. godine, a prvo vino sa takvim čepovima pustili u promet 2004. godine. Svi su nas kritikovali zbog korišćenja tih zatvarača, ali smo mi u njih vjerovali. Sada vidimo da određena tržišta kao što su Amerika, Rusija i Njemačka traže samo čepove sa zavojem. Sa čepom sa navojem, sav teški rad koji smo uložili u vinograde a zatim ponovo

u vinariji biće sačuvan, jer vino nikada ne može biti “korkovano”. Osim toga, naš čep sa navojem marke Stelvin perfektno imitira mikrooksigenaciju tradicionalnog

pampura, pa vino može i odležavati. U stvari, vino će postepenije i konzistentnije odležavati, a istovremeno će sačuvati sve svoje prvobitne kvalitete. Na kraju, može se i reciklirati, pa je time i održiv. Dok je inovacija uvijek imala centralno mjesto u našoj filozofiji prvljenja vina, stvorili smo ekološki održivu vinariju kako bi se poštovala priroda u okruženju. Vino je proizvod zemlje, izrađeno od strane ljudi sa pažnjom i ljubavlju za svoje plodove. Naše okruženje je kreacija koja se stalno mijenja, pa je naivno razmišljati da ćemo, ako nastavimo da neodgovorno eksploatišemo naše prirodne resurse, i dalje moći živjeti u takvoj harmoniji sa našim okruženjem. Jermann pravi vina sa pristupom razmišljanja unaprijed, a koji je osmišljen da zaštiti i sačuva životni prostor. Na kraju, naša priroda, naša vinova loza i naše grožđe je ono što nam daje osjećaj svrhe u životu.

21


22 CAFFE MONTENEGRO


SV JE TSKA R C4 4 R E G ATA U PORTO MO NTE NE G RU

Devet RC44 timova, od 10. do 14. aprila, su debitovali u akvatorijumu Porto Montenegra i Boke Kotorske, a ljubitelji jedrenja sa svih meridijana nestrpljivo su iščekivali sportske rezultate iz Crne Gore

FOTOGRAFIJE: ZORAN RADONJIĆ

Osim što mapira Jedriličarski klub Porto Montenegro i Crnu Goru na globalnoj jedriličarskoj karti, RC44 regata je bila sjajna prilika za crnogorsku javnost da uživo gleda pravi sportski spektakl na vodi. “Ovaj jedriličarski spektakl je probudio veliko interesovanje, i za jedriličarske profesionalce, ali i za naše VIP klijente koji uživaju u regati, i koji su aktivni učesnici. S ovim događajem započinjemo ljetnju sezonu i u nautičkom naselju Porto Montenegro, ali i gradu Tivtu” - istakao je direktor marine Porto Montenegro Tony Browne. Ovo je 13. edicija RC44 Cup-a,

S P E K TA K U L A R A N

PLES JEDARA U B O K I KO T O R S KO J

23


Ovo je bila sjajna prilika za crnogorsku javnost da uživo gleda pravi sportski spektakl na vodi kakav se rijetko viđa regata je od tada, pa do sada, revolucionarna u svijetu jedriličarstva, drugačija, i sačuvala je svoje specifičnosti. Iako su vlasnici ovih jedrilica i takmičari privatno prijatelji, na moru su orjentisani na cilj i pobjedu. „Zadovoljstvo je da jedrimo u Crnoj Gori“, istakao je Bertrand Favre, menadžer 44Cup. Regata, koja se po prvi put održala u Porto Montenegru, bila je prva trka u sezoni 2019. u takmičenju RC44Cup, koje obećava da će biti dugo, neizvjesno i zahtjevno. 44Cup se sastoji od pet regata, a završna će se održati u

24 CAFFE MONTENEGRO

novembru na Majorki. Tivatski zaliv bio je taličan slovenskom timu CEEREF, sa skiperom Igorom Lahom, koji su bili za sedam bodova jači od drugoplasiranog tima Nika.


Tivatski zaliv bio je taličan slovenskom timu CEEREF, sa skiperom Igorom Lahom, koji su bili za sedam bodova jači od drugoplasiranog tima Nika. Treće mjesto osvojio je tim Aqua.

RC44 regata mapira Jedriličarski klub Porto Montenegro i Crnu Goru na globalnoj jedriličarskoj karti

25


Treće mjesto osvojio je tim Aqua. Nevjerovatno, iako je Lahova ekipa osvojila sezonu 2016. i 2017., 44Cup Porto Montenegro je njihova prva pobjeda od Svjetskog prvenstva u Sotograndeu prije tri godine.

čari jedrenja u zalivu, na jakom i slabom vjetru, na suncu i kiši. Cjelokupno jedriličarsko iskustvo.”- istakao je Igor Lah. Britanski taktičar ekipe CEEREF-a Adrian Stead dodao je: “Odlučili smo: bez obzira na to koliko utrka imamo, htjeli smo da se fokusiIako su vlasnici jedrilica ramo na sopstveni rezuli takmičari privatno pri- tat. Igor je bio skoncenu svakoj situaciji i jatelji, na moru su orjen- trisan bile su presudne sekunde tisani na cilj i pobjedu - pogotovo kad je morao nekoga čvrsto podmetnuti “Imali smo sjajne startove ili nekoga staviti na čelo, bio je - timski rad je bio presudan, vrlo dobar u tome.” Sponzori pogotovo jer smo imali samo regate su hotel Regent Porto jedan dan vježbanja. Bio sam Montenegro gdje su bili smjestvarno iznenađen koliko smo šteni svi takmičari i VIP klijenti, bili sinhronizovani. Crna Gora Turistička Organizacija Tivat, je briljantna, iskusili smo sve Riana group i Videoworks.

26 CAFFE MONTENEGRO





30 CAFFE MONTENEGRO


VJ E ŠT E R U K E T ER Z IJA ČUVAJU TRADICIJU OD ZAB ORAVA

PRIČA ZLATOM

Na brojnim festivalima folklora crnogorska muška i ženska nošnja bivale su nagrađivane kao najljepše i najdekorativnije. Suvišno je govoriti o interesovanju koje su izazivale kod ljudi koji nijesu mogli da se načude kako jedan mali i siromašni narod ima tako skupu i bogato rađenu garderobu. Knjaz Nikola je dekretom zabranio da se nosi svečana narodna nošnja, opšivena zlatnim i srebrnim nitima, ali ni tada kao ni danas zakon nije bio jači od pojedinih ustaljenih narodnih običaja. TEKST: LEKA DEDIVANOVIĆ FOTOGRAFIJA: IRENA BAJČETA

31


1

Stare razglednice sa motivima crnogorske nošnje (foto 1, 2, 3)

Do sredine prošlog vijeka na prostorima Crne Gore svečana narodna nošnja bila je statusni simbol, a danas je dio kulturnog nasljeđa. Moderna vremena lagano su potisnula terzije i abadžije koji su vjekovima strpljivo pravili elemente narodne nošnje. Narodnu nošnju malobrojne terzije danas izrađuju uglavnom za kulturno-umjetnička društva, malobrojne zaljubljenike u tradiciju i strance koji s ushićenjem kupuju zlatom izvezenu robu. Crnogorska narodna nošnja je izuzetno raskošna, elegantnog kroja, smjelih kombinacija boja sa bogatim zlatovezom. Do kraja 19. vijeka narodna nošnja seoskog stanovništva je bila najvećim dijelom domaće proizvodnje. Izrađivale su je žene na selu, a neke djelove su radile seoske i gradske zanatlije. Svečanu nošnju izrađivale su terzije – zanatlije čiji je precizni rad obilježio tradiciju naše zemlje. Terzije su šile i vezle od najfinijih tkanina, srebrnog i zlatnog konca svečanu narodnu crnogorsku, bokeljsku, muslimansku i albansku nošnju. Oni su od najljepših tkanina izrađivali odijelo izvezeno zlatnim i srebrnim žicama. Zato smo ovu reportažu i posvetili zanatu koji polagano nestaje i rijetkim ljudima koji se ovim poslom bave i danas.

32 CAFFE MONTENEGRO

O crnogorskoj narodnoj nošnji najviše podataka je sačuvano zahvaljujući podacima iz arhiva, djelima raznih putopisaca koji su prolazili kroz naše krajeve, a koji su olovkom ili crtežom i fotografijom sačuvali od zaborava autentične narodne nošnje. Pored ovih izvora predstavu o tim nošnjama možemo naći i u tekstovima starih epskih pjesama, balada, romansi i sevdalinki iz tog doba. U takvim pjesmama ostali su detalji o različitim elementima nošnji tog doba, njihovom imenu, funkciji i materijalima.

2

3


BROJNE NAGRADE ZA CRNOGORSKU NOŠNJU Na brojnim festivalima folklora crnogorska muška i ženska nošnja bivale su nagrađivane kao najljepše i najdekorativnije. Suvišno je govoriti o interesovanju koji je izazivala kod ljudi koji nijesu mogli da se načude kako jedan mali i siromašni narod ima tako skupu i bogato rađenu garderobu. To ne važi samo za tradicionalnu crnogorsku nošnju. Bokeljska nošnja jednostavnošću i gracioznošću oduševljava na prvi pogled. Kontrast crne tkanine i zlatnih ukrasa nikog ne ostavlja ravnodušnim. I muslimansko stanovništvo je itekako voljelo da kiti svoju garderobu. Bogati Muslimani nosili su haljine od svile i kadife, a njihove žene su od najfinijeg materijala krojile sopstvenu nošnju. Ni Albanci nijesu bili imuni na zlatom izvezene džamadane i srmom okovano oružje. Ženska albanska nošnja, posebno suknja, takozvana “džupuljeta”, izaziva pažnju i divljenje zbog preciznosti izrade i bogatstva motiva. Srebrom okovani pojasevi i kitnjasti ukrasi krasili su nošnju Malisorki. U motivima i ukrasima nošnji bez obzira na nacionalnu pripadnost zapaža se jak

Malisorska i crnogorkska ženska narodna nošnja u Muzeju Marka Miljanovog

orijentalni uticaj, kako u krojevima tako i u izboru materijala. Materijali su mahom uvezeni sa istoka, a bilo ih je i sa zapada, posebno iz Venecije. Najviše su upotrebljavani čoja, somot, aladža, šamaladža, atlas, kao i razne vrste svile i brokata, a zatim i pamučno platno.

SUKNENA I SVITNA NOŠNJA Nekada su postojale dvije vrste crnogorske nošnje: starija od domaćeg sukna i novija od čoje (svite). Suknena nošnja se masovno nosila do početka 19. vijeka, a svitnu su nosili vladari, vlastela i plemenski glavari. Narod nije imao dovoljno novca da priušti sebi svitnu, prilično skupu nošnju, ali nijesu žalili da daju kuću, imanje i vola kako bi je imali. Kasnije su je posebno čuvali i nosili samo u svečanim prilikama. Terzije su izrađivale robu koja se nosila u posebnim prilikama: svadbama, svečanostima, veseljima i sahranama. Fotografisanje nije moglo proći bez oblačenja u svečanu robu. Mnogi su godinama čuvali svaki dinar, kako bi imali potpuno novu svečanu nošnju. Još uvijek se na selima najljepša garderoba, takozvana »ukopna« čuva za »put na onaj svijet«. Ostala je do danas izreka »lijepo se obuka’ ka’ za ukop«. Koliko je zlatne žice i skupocjene čoje istrunulo u grobovima širom Crne Gore, ostaće vječita nepoznanica.

ĆEMER, luksuzni srebrni pojas

bio jači od pojedinih ustaljenih narodnih običaja. Ljudi su i dalje prodavali stoku da bi kupili što ljepšu i skuplju nošnju. Čak su se i utrkivali ko će imati ljepši džamadan ili ukrašenije izvezen jelek. Mnogi su uzimali novac pod kamatu ili prodavali stoku samo da bi skrojili svečano zlatom i srmom ukrašenu nošnju. Povratak tradiciji s vremena na vrijeme je vidljiv na - svadbama. U posljednje vrijeme je porastao broj mladih koji se vjenčaju u svečanoj crnogorskoj nošnji dajući ceremoniji dodatan sjaj. Detalji muslimanske svečane nošnje

KNJAZ NIKOLA DEKRETOM ZABRANIO LUKSUZNU NOŠNJU Knjaz Nikola je krajem XIX vijeka dekretom zabranio da se nosi svečana narodna nošnja, opšivena zlatnim i srebrnim nitima, ali ni tada kao ni danas zakon nije

33


BJELOPOLJKE ČUVAJU TERZIJSKU TRADICIJU Marijanu Bulatović, jednu od čuvara tajni terzijskog zanata, posjetili smo u njenom domu nadomak Bijelog Polja. Nakon što je ostala bez posla u industriji obuće “Mladost”, sa rođakom Danom osnovala je udruženje „Niti od zlata“ jer vjeruje u očuvanje tradicije i njegovanje kulturne baštine i ručnih zanata. Kaže da se još od najranijeg djetinjstva druži sa pletivom i da je još tada u slobodno vrijeme šarala vez za jastučnice, stolnjake i goblene. Vremenom se tom hobiju posvetila u potpunosti, pa tako danas živi od ručnog rada i proizvodnje nošnji i suvenira. Marijana nam je ispričala da je tokom rada u bivšoj firmi s vremena na vrijeme pohađala kurseve za šivenje, krojenje i vezenje. Jedno vrijeme radila je i kod čuvenih majstora iz domaće radinosti “Rakočević”, a u vještine zanata je uputila Radmila Rakočević, koja je bila poznata kao vrhunski znalac terzijskog posla. Sarađivala je Marijana i sa Vahidom Turuskovićem iz Tuzi, dugogodišnjim kolekcionarom narodnih nošnji i nakita. Iako iz velike ljubavi radi ovaj posao,

Marijana ističe da je on veoma težak i specifičan, i da nema radno vrijeme. Sav vez se radi isključivo ručno, a mašina se koristi samo za sastavljanje elemenata. Bulatović se dugo spremala prije nego što je ušla u priču sa izradom nošnji. Na stolu u dnevnoj sobi njene kuće nalazi se mnoštvo ilustrovanih knjiga sa tematikom vezanom za nošnju naroda na teritoriji Crne Gore.

- Proučavala sam knjige i zapise iz etnografskog muzeja, kako bi na svoje rukotvorine prenijela autentičan vez iz ovog podneblja. Nošnje koje šijem modelirane su spram tradicionalnih krojeva, sa originalnim detaljima. Cilj mi je da sačuvam tradicuju prohujalih vremena i da otrgnem od zaborava detalje vezane za našu nošnju. Malo koja država na svijetu se može pohvaliti ovakvim bogatstvom nošnji kad su u pitanju materijali i načini izrade, boje, vrste vezova i složenost krojeva, kao što to može Crna Gora, kaže Bulatović i ističe da izradu nošnje više posmatra kao hobi nego kao posao.

Kvalitetan materijal daje postojanost nošnji, pa ona može da traje i decenijama. Uz to, takva nošnja izgleda mnogo ljepše nego ona koja je rađena od jeftinih tkanina. Ovo je posebno bitno na međunarodnim festivalima folklora jer tada ljudi iz cijelog svijeta imaju priliku da vide našu nošnju. Ako je ona urađena od jeftinih materijala, ako je pohabana ili oštećena, onda to srozava renome koji crnogorska nošnja ima. Dugoročno gledano onda je korist od te ušede mnogo manja od štete koja je napravljena u reputacionom smislu. -Smatram da je šteta da ovaj zanat

izumre, a danas je on u Crnoj Gori prilično zapostavljen. Ovaj posao ne treba gledati kroz zaradu, već je potrebno što autentičnije i originalnije izrađivati narodnu nošnju jer je kulturno dobro i izuzetno je vrijedno, kaže Bulatović. Nije samo nedostatak majstora jedini problem kada je izrada nošnje u pitanju, već je problem i naći prave materijale. Za to je neophodno biti u kontaktu sa manufakturama iz Grčke, Turske, Makedonije, Albanije, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine… -Mi se baš namučimo da dođemo do materijala koji su nam neophodni za

rad. Malo što možemo da nađemo u Crnoj Gori, jer se kod nas to ne proizvodi. Problem je i to što mi naručujemo manje količine materijala, pa onda imamo dodatne troškove transporta, prenosa novca, i još stotinu drugih peripetija. Čoju nabavljamo u Srbiji, dugmad u Sarajevu, materijal za košulje iz Prizrena, od albanskih familija koji čuvaju tradiciju autentične izrade ćenera, priča Bulatović. Ljilja Šušić kaže da se komplet nošnja radi od prirodnih materijala koje izrađuju male porodične zanatske radionice u kojima se tka cenar svila, identično kao u devetnaestom vijeku.

34 CAFFE MONTENEGRO


Njena sugrađanka, Ljilja Šušić, jedna od malobrojnih terzija koji se ovim zanatom bavi u Crnoj Gori, priča da je odrasla u familiji u kojoj su svi bez obzira na svoje obaveze imali i neku vrstu zabave. -Takmičile smo se moje sestre i ja koja brže, a koja ljepše veze. Vremenom sam savladala sve procese izrade nošnje, od pripremnih radova: upredanja niti do samog veza, tako da danas stvarno mogu reći da vezem sve što je ikada postojalo u istoriji crnogorske nošnje. Nijesam imala namjeru da mi šivenje crnogorske nošnje postane životni poziv, već se to desilo sticajem različitih okolnosti. Sad zaista mogu reci da sam privilegovana što radim posao u kome uživam i ujedno doprinosim očuvanju tradicije, sa ponosom ističe Šušić. Iz radionice “Niti od zlata” izlaze muške i ženske narodne nošnje. Mnoge ručno vezene košulje, marame, jeleci i kecelje, ručno tkani pojasevi i torbice, ručno vezeni stolnjaci i mnogi drugi suveniri sa ovog područja našle su svoje kupce širom svijeta.

-Tužno je što ova umjetnost lagano odumire i što se sve teže dolazi do kupaca. Glavni razlog za to je jer se ljudi odlučuju za mašinski rađenu nošnju jer je – jeftinija. Ljudi rijetko cijene utrošeno vrijeme, rad i trud i ne znaju da izrada jedne narodne nošnje nije nimalo lak poduhvat i da zahtijeva dosta vremena. Kada bi jedna osoba radila žensku nošnju bilo bi joj potrebno od mjesec i po do dva mjeseca, dok je za mušku potrebno čak tri do četiri mjeseca. Bulatović kaže da ima sreće jer joj u radu povremeno pomaže par starijih žena koje poznaju vez, kao i članovi porodice. U priču je uključila i par mladih djevojaka koje studiraju i uporedo uče zanat, pa sve ide lakše. Ljilja Šušić kaže da sve detalje nošnje

priprema ručno što zahtijeva potpunu posvećenost I dugotrajan rad. -Ponekad i ne primijetim kako mi prođe pola dana u vezenju. Imam samo materijal ispred sebe i lagano, radim strpljivo dio po dio i izvezem najljepši komad crnogorske svitne nošnje - zlatnu dolamu, priča Šušić. Stranci rado kupuju djelove narodne nošnje i nose je svojim kućama kao primjer preciznog veza i velike vrijednosti. S druge strane, oduvijek im je bilo neshvatljivo kako jedan siromašan narod nosi tako skupu nošnju. -Poslije obnove državnosti sve više ljudi se interesuje za zlatni vez. Interesantno je da su dobrim dijelom tome kumovali i stranci koji itekako znaju da cijene sav trud uložen u izradu. Njima ne moramo da objašnjavamo da je sve rađeno ručno, da su korišteni prirodni materijali i originalne boje. Oni su jednostavno zadivljeni time što još uvijek neko radi na potpuno tradicionalan način u kućnim uslovima, kaže Ljilja Šušić. Tokom boravka u radionoci Šušić u Podgorici, na vratima se pojavio jedan sredovječni Italijan. Bio je zadivljen nošnjom i svo vrijeme dok je gledao komade nošnje uzvikivao je “bellissimo”! Nije mogao da sakrije uzbuđenje i oduševljenje ljepotom crnogorske svečane nošnje.

U živopisnom selu Medunu, 12 kilometara sjeveroistočno od Podgorice, nalazi se jedan od najznačajnijih memorijalnih muzeja Crne Gore - Muzej Marka Miljanova. Ambijent Muzeja, kuća legendarnog vojvode, svojim položajem, tradicionalnom arhitekturom i enterijerom bogatim kulturnim blagom, značajno upotpunjuje želju posjetioca za upoznavanje sa istorijom i tradicijom ovog kraja. Etnografska zbirka Muzeja pruža poseban estetski doživljaj. Muška i ženska

crnogorska i albanska narodna nošnja, kao i trofejno oružje iz XVIII i XIX vijeka dio su ove vrijedne zbirke. Crnogorski i albanski ženski nakit iz istog perioda predstavljaju vrhunske domete filigrantskog zanata. Muzej je obogaćen umjetničkim portretima i fotografijama Marka Miljanova i njegovih saradnika i savremenika, kao i fotografijama iz porodičnog života, koje daju prikaz tadašnjeg života i načina odijevanja Crnogoraca i Malisora ovog kraja

35


Nošnja je skupa, ali vrijedi svakog eura - Za muški komplet mi treba oko dva mjeseca rada, dok za ženski nešto manje. Bez obzira na moje iskustvo i vještinu neophodno je uložiti mnogo vremena da bi se izvezao komplet kao iz muzeja i to se ne može naplatiti, smatra Ljilja Šušić i ističe da nikada nošnja nije bila jeftinija nego danas. Šušić kaže da su najprodavaniji djelovi nošnje crnogorska košulja sa zlatnim ošvicama (vezeni dio na grudima ) i muška i ženska kapa. Ženska nošnja se sastoji od svilene košulje ukrašene vezom, ispod koje se nosio bustin - potkošulja bez rukava, duge svilene suknje, svjetlozelenog koreta bez rukava, dokoljenica i opanaka. Đevojke su na glavi nosile kapu, a žene raznobojnu ili crnu maramu, zavisno od životnog doba. Oko struka se nosio srebrni ili pozlaćeni pojas - ćemer, kovan ili rađen u tehnici filigrana. Muška nošnja se sastoji od bijele košulje, plavih širokih gaća, bijelih dokoljenica, nazuvaka, opanaka ispreplijetanih

36 CAFFE MONTENEGRO

oputom, crvenog džamadana sa ili bez rukava, svjetlozelenog gunja ili tamnozelene dolame, crvene dušanke bogato ukrašene, koja se oblačila preko gunja. Preko gunja ili dolame oblačio se i jelek, sam ili sa tokama. Oko struka se nosio kožni pojas silav, oko kojeg se više puta omotavao svileni pojas - trombolos. Uz nošnju se nosila i kapa sa crnim rubom (deravija) i crvenim poljem (tepelak) na kome se zlatovezom izrađivao crnogorski grb, inicijali vlasnika ili neki drugi simboli. Za pojasom se nosilo oružje, par pištolja i jatagan, a preko ramena duga puška, džeferdar ili arnautka. Osnovna obuća bili su oputni opanci, ali su pored njih nošeni i opanci od uštavljene kože. Čarape su duge, od raznobojne vune, pletene većinom na pet igala, ponekad i sa cvjetnim motivima. Tako izrađena muška nošnja košta od 1.500 do 2.000 eura, a ženska od 800 do 1.200.


RADE NOŠNJE I ZA DUBROVČANE Dok radi na novoj dolami, Marijana Bulatović nam priča da su je preko društvenih mreža kontaktirali iz Dubrovnika kako bi za potrebe jednog kulturno-umjetničkog društva izvezla neke dubrovačke nošnje. Očigledno je da problem sa izumiranjem starih zanata imaju i komšije u Hrvatskoj, pa stoga pomoć za ovakve poslove traže od naših terzija. Bulatović je već ranije imala prilike da za jednu klapu iz Dubrovnika pravi svečane pojaseve.

Marijana Bulatović

Naša sagovornica ističe da je ovaj zanat u našoj zemlji danas na margini. Dobrim dijelom je to zbog industrijskog rada, gdje se zbog cijene gubi kvalitet i

autentučnost nošnje. Ona dodaje da ima onih koji smanjuju broj ukrasa na djelovima nošnje, kako bi mogli da daju nižu cijenu kupcima. Po njenom mišljenju, takve stvari su nedopustive jer se narušava autentičnost elemenata nošnje. - U posljednje vrijeme imamo slučajeve da se prave mješavine nošnji koje nikad nijesu postojale. Tako na primjer pojedini stavljaju elemente muslimanske ili albanske nošnje na crnogorsku ili obrnuto. Ja razumijem da ima kupaca koji hoće da uštede ili naprave nešto što se njima dopada, ali terzija ne bi smio da tako nešto radi. To narušava autentičnost svake nošnje, bez obzira kojeg naroda ona bila. Ako neko želi da uštedi, onda treba da uzme nošnju sa manje detalja, a ne da se pravi nešto što nema veze sa onim što je prepoznatljivo. Sve što mi radimo danas, jednog dana će biti dio istorije. Zbog toga mi za modele uzimamo samo elemente nošnje iz muzeja ili kulturno-umjetničkih društava sa bogatom tradicijom. Evo upravo ovih dana završavamo repliku jednog komada nošnje stare skoro 100 godina, kaže Bulatović koja sa svojim koleginicama na ovaj način od zaborava čuvaju vrijedne djelove istorijske zaostavštine. Posljednje crnogorske terzije kažu da ne znaju šta će sa ovim zanatom biti kada njihova generacija prestane da se izrađuje narodne nošnje. Nadaju se da će neko od mladih naraštaja nastaviti tradiciju, ali da je potrebno da država stimuliše zanatlije kako bi se ovakvi poslovi

održali. U suprotnom, vještina izrade narodne nošnje nestaće sa nekoliko preostalih terzija. To bi bila nenadoknadiva šteta po kulturnu baštinu Crne Gore, pa se iskreno nadamo da će Bulatoviće, Rakočeviće, Šušiće i ostale imati ko da naslijedi i prenese njihove vještine na naredne generacije.

Reklame za garderobu

Podgorica je grad u kojoj su krojači – terzije izrađivali crnogorsku, muslimansku i albansku nacionalnu nošnju, u zavisnosti od naručioca. Prije stotinu godina stari hroničari su između ostalog zabilježili da je Podgorica mala trgovačka varoš sa dosta zanata, a dva najglavnija, prema svjedočenju starih ljudi, bili su terzijski i zlatarski. Za terzije se govorilo da nijesu izostajali iza zlatara. U časopisu „Crnogorac“ – kalendaru za 1929. godinu objavljene su između ostalog i 17 reklamnih oglasa. Po sadržaju i formi oni se ne razlikuju mnogo od današnjih. U radnji „Vasilija“ braće Mišolić, čiji je brzojav ‘’Braća Mišolić’’, obavještavaju nas da je osnovana 1903. godine i da joj je broj telefona 66. Ovo je ‘’trgovina manifakturne robe na malo i veliko, prodaja muških i ženskih vunenih štofova’’.

Ima modernu krojačku radnju za izradu muškog odijela, kaputa, muških i ženskih mantila i ženskih kostima’’ ali i ‘’radionicu raznovrsnog crnogorskog odijela’’. Trgovina Đoka Popovića, koja se nalazi u Ulici Slobode broj 9, nudi robu dobro sortiranog stovarišta, cipela’’ Bata’’, zatim košulje, mašne, rukavice, čarape itd. Muške i ženske šešire, veliki izbor holandskih parfema, zlatnog nakita, kao: prstena, ogrlica, broševa, naušnica itd. Vlasnik navodi da su cijene bez konkurencije. Zarija Perišić, vlasnik trgovine manifakturne robe, hvali svoju ‘’bogato snadbjevenu radnju’’, naročito sa ženskim štofovima: svilama u desenima i glat veluru, plišu, za kapute ženske i pelice za iste. Izrađuje i crnogorsko odijelo, žensko i muško, u najboljem kvalitetu. Sve što

NIKOLA LUČIĆ, jedan od posljednjih podgoričkih terzija (fotografija iz 1952.) vam je potrebno za familiju i udavače, naći ćete u našoj radnji, naglašava vlasnik. Cijene su solidne i utvrđene. To je samo dio nekadašnjih reklama, dovoljan da i tim putem proniknemo u tadašnje društvo i njegove ukuse. Danas se samo ne traži narodna nošnja (osim kao suvenir), ali je sve ostalo u suštini ostalo isto.

37


#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Kafa duginih boja Šaranje čokoladom po pjeni kapućina, posipanje začinima i komplikovani cvjetovi u pjeni nisu bili dovoljni baristima i ljubiteljima kafe... Novi trend koji hara kafeterijama je slikanje na pjeni u duginim bojama. Iako nema veze sa pravim slikanjem, nazivamo ga tako jer zahtjeva prilično poznavanje boja i tehnika nanošenja u ovom slučaju jestivih boja i njihovo prenošenje na savršenu šolju dnevne kafe. Što više boja i asocijacija to ste umješniji barista i to ćete više uzbuđenja i radosti prirediti svojim gostima.

Meating point Iz dana u dan Podgorica postaje gastro-metropola sa odgovorom na praktično svačiji zahtjev kada su svjetske kuhinje u pitanju. Ovaj put, dodatak gastro sceni vezan je za klasičan američki pristup dobrim, sočnim obrocima baziranim na mesu u kojima možete uživatu u šarmantnom ambijentu restorana Meating Point na bulevaru Džordža Vašingtona 90. Kako kažu burgeri i BBQ meni im je apsolutni pobjednik menija praćen neodoljivim poslasticama veoma prijemčivog izgleda.

Neprolazni šarm

obroci u letu

Jedan od ugostiteljskih klasika kada je u pitanju posluživanje hrane svakako su ovali, tanjiri i činije izrađene od drveta. Iako su jedno vrijeme potpuno bile zaboravljene, ocijenjene kao nepraktične zbog održavanja, opet se vraćaju na trpeze svjetskih restorana zbog teksturalnosti koja je odlična podloga za bilo koju vrstu poigravanja u prezentaciji hrane. Omiljeno drvo od kojih se izrađuju, bez iznenađenja, je maslina a za njim u stopu je dobri, stari hrast.

Kada se pomene hrana tokom letova obično o njoj razmišljamo kao o nužnom zlu no jedna kompanija odlučila je da da doprinos da se ta predrasuda sruši. Ideja da se obrok na velikoj visini transformiše u fine-dine doživljaj za Virgin Atlanticov tim bio je izazov i zbog potrebe da pored izvrsne hrane ona bude praktično i stilizovano upakovana. 38 CAFFE MONTENEGRO



VIN AR IJA AL EKS ANDROVIĆ: TRADICIJA, STRAST, KVALITET

VINO ZA

KRALJEVSKE TRPEZE

„A radost vinograda duše preliva se, gusta, u kace teške noći i u plam augusta“

Kraljevski podrumi dinastije Karađorđević prije stotinjak godina iznjedrili su vino, koje je iz pitoreskne Šumadije kretalo na put širom Evrope i završavalo na brojnim kraljevskim dvorovima. Prije tridesetak godina obnovljena je njegova proizvodnja, vinarija Aleksandrović je po receptu kraljevih vinogradara proizvela prvu bocu i sada se vina ove agilne vinarije nalaze u Svjetskom Muzeju Vina u Bordou, kao i na vinskim kartama najprestižnijih svjetskih hotela i restorana. Prošle godine, vinarija Aleksandrović proglašena je za najbolju vinariju Srbije, a naziv najboljeg crvenog vina ponijela je njihova kupaža merloa i kabernea Regent Reserve 2013. Brojne su nagrade odnijela vina

40 CAFFE MONTENEGRO

Aleksandrović, a svako ko ima makar malo predznanja o tome šta je sve potrebno da se uspije i napravi ovaj nektar bogova, zna da se iza savršene kapljice krije nevjerovatna količina truda, pažnje, ljubavi i poštovanja. Kako drugačije objasniti činjenicu da se u vinariji Aleksandrović grožđe bere isključivo

ručno i to namjerno smanjujući prinos da bi se selektovalo najbolje grožđe. Nema izuzetka i vlasnici vinarije su prije spremniji da se odreknu cijele berbe nego da stvore vino koje ne može da se pohvali prvim mjestom među proizvođačima vina cijelog balkanskog regiona. Danas je porodica Aleksandrović sa

TRIJUMF SE SADA MOŽE NAĆI NA TRI KONTINENTA, U EVROPI, AMERICI I AZIJI BOŽA ALEKSANDROVIĆ, vlasnik vinarije Aleksandrović


Najekskluzivniji restorani u velikim svjetskim gradovima imaju Trijumf na svojim vinskim kartama. Danas imamo situaciju da nas zovu iz restorana sa Beverli Hilsa da traže Trijumf kako bi ga uvrstili u svoje vinske karte.“ Uvoznik i distributer za Crnu Goru BERBA d.o.o. Villa Teuta, Porto Montenegro svojim vinima vodeća srpska privatna sortni sastav iz 1932. godine, s tim što orders@berba.me vinarija i za proizvodnju svojih vrhunsmo sada dodali i modernu tehnologiju. skih vina koristi 75 hektara sopstveMaksimalno kontrolišemo rod grožđa, nih vinograda zasađenih visokokvalisvjesni da samo od roda vrhunskog tetnim sortama grožđa. Vinogradi se kvaliteta možemo da dobijemo vino nalaze na svega nekoliko kilometara od najvišeg kvaliteta. Vrhunski vinogravinarije, na tri različite lokacije - Vinča, dari, tehnolozi i enolozi angažovani su Ježevac i Bokanja, koje se odlikuju da svaki segment proizvodnje bude različitim mikroklimatskim uslovima prekontrolisan, od svakodnevne njege i tipovima zemljišta. Dobra provjetrevinograda, preko tačnog određivanja nost koja karakteriše oplenačko vinodana početka berbe, proizvodnje u najgorje, ide na ruku vlasnicima, posebno savremenijim uslovima do čuvanja vina za sorte pino noar i rajnski rizling. u našim podrumima. Trijumf se sada Boža Aleksandrović, vlasnik vinarije koja može naći na tri kontinenta, u Evropi, trenutno godišnje proizvodi 300.000 boca Americi i Aziji i najekskluzivniji restorani vrhunskih vina, ponosan je kada priča u velikim svjetskim gradovima imaju o počecima, prvim sortama pažljivo Trijumf na svojim vinskim kartama, jer uzgojenim i po staroj recepturi proizveon upravo predstavlja pravu egzotiku denom prvom vinu, čuvenom Trijumfu. za ljubitelje vina koji su pomalo umorni „Ovo vino je kruna vinarske tradicije od francuskih, italijanskih ili španskih oplenačkog kraja, autentično i jedinvina. Danas imamo situaciju da nas zovu stveno. Originalni recept Živana Tadića je iz restorana sa Beverli Hilsa da traže jedan od dokaza da Trijumf nije prazna Trijumf kako bi ga uvrstili u svoje vinpriča, već da ima istoriju, pedigre i da ske karte“, priča Boža Aleksandrović. je to vino gdje primenjujemo identični U čast prvog Trijumfa, vinarija

Aleksandrović danas ima cijelu liniju vina koja u sebi nose naziv Trijumf - od bijelog, preko rose i crvenog, pa čak i dva pjenušava i jedno desertno vino. Vlasnik ističe sa ljubavlju Trijumf Gold, vino koje fermentiše i odležava u bačvama od slavonskog hrasta zapremine 4.000 litara. Mada je vinarija Aleksandrović primarno bila poznata kao trezor dobrih bijelih vina, usvojili su proizvodnju i crvenih vina i poznavaoci su izdvojili vina Rodoslov Grand Reserve, urađena u maniru bordoških kupaža u cilju stvaranja vrlo kompleksnog aromatskog sklopa voćnog karaktera, koji prati puno tijelo velike ekstraktivnosti, zrele tanine i elegantnu, dugu završnicu. Eksperti vinarije Aleksandrović osmislili su i prvo srpsko pjenušavo vino, proizvedeno tradicionalnom metodom po francuskoj recepturi. Ono je na svjetskom takmičenju šampanjaca i pjenušavih vina koje se održava u Londonu proglašeno za najbolje pjenušavo vino jugoistočne Evrope. Kako je naglasio vlasnik, izazov uspješne vinarije

www.vinarijaaleksandrovic.rs

41


je da ima različite sorte i klonove, jedinstvene i drugačije, a opet da ih sve povezuje jedna zajednička ideja – promocija kvaliteta oplenačke zemlje i podneblje. „Ima jedna narodna izreka: Čak iako ste na pravom putu, ako stanete onda će vas drugi prestići. Zato mi stalno ulažemo u ljude, opremu, nove tehnologije. Ovo jeste porodični posao, ali bez znanja i strasti ljudi koje zapošljavamo, ne bi sami uspjeli. Vinarstvo je jedan visokostručan posao. Proizvesti vrhunski kvalitet je visoka nauka, a kontinuitet je još veća. Tek kad napravite vino i kad ga upakujete, dolazi sljedeća etapa – kako ga prodati? Zato morate da osluškujete tržište, jer se ukusi mijenjaju. Istovremeno morate da zadržite i

identitet i da to praćenje tržišta ne izgubi vezu sa onim što to vino jeste. Ja sam uvijek pokušavao da izgradim sopstveni

predstavljamo naša vina na nekim od najvećih svjetskih sajmova vina u Aziji. Iako nijesu upoznati sa činjenicom da se u Srbiji prave vina, tamošnji ljubitelji vina su bili vrlo zaintrigirani da probaju kakva se to vina proizvode u Srbiji i njihovo oduševljenje vinima Aleksandrović ne može se opisati riječima! Posebno nas je iznenadilo to da iako su nacija koja voli isključuvo crvena vina, Trijumf je za njih predstavljao pravo oduševljenje i otkriće“, naglasio je Boža Aleksandrović.

stil vina, ali da ona budu u trendu sa ukusima potrošača. Već više od 5 godina

PREKO 15.000 LJUBITELJA VINA GODIŠNJE POSJETI VINARIJU ALEKSANDROVIĆ Vinarija Aleksandrović se pored proizvodnje vina bavi i vinskim turizmom, što potvrđuje godišnja posjeta od preko 15.000 ljubitelja vina u okviru organizovanih i individualnih posjeta. Centralna zgrada vinarija izgleda više nego reprezentativno – od samog ulaza u zgradu, preko prijemne sale, degustacione sale, konferencijske sale… Gosti namjernici su uvijek dobrodošli i u najboljem maniru šumadijske dobrodošlice biće domaćinski ugošćeni, biće im omogućen obilazak vinarije u pratnji stručnog vodiča, kao i degustacija vina. Postoji i mogućnost organizacije seminara, stručnih predavanja i poslovnih savjetovanja

U ponudi obilaska Oplenca i vinograda vinarije Aleksandrović uvršten je obilazak vinarije u pratnji stručnog vodiča i premijum degustacija vina uz ručak

42 CAFFE MONTENEGRO

u prostoru koji je namjenski opremljen u te svrhe, a u okviru Aleksandrović Premium Corporate ponude vinarija pruža mogućnost transfera (do 6 osoba) vozilom iz najvišeg biznis segmenta sa wi-fi konekcijom i osvježenjem. U jedinstvenu ponudu uključen je obilazak Oplenca, vinograda vinarije Aleksandrović, obilazak vinarije u pratnji

stručnog vodiča i premijum degustacija vina uz kompletan ručak. Vinarija Aleksandrović je u saradnji sa regionalnim Udruženjem vinara započela brojne aktivnosti u cilju da Šumadija u budućnosti postane veoma značajna vinska regija i da se ljepota i turistički potencijal, kao i vina ove prelijepe regije učine prepoznatljivim širom Evrope.


ALEKSANDROVIĆ

www.vinarijaaleksandrovic.rs


44 CAFFE MONTENEGRO


STRANAC U CRNOJ GORI - Ruben Vergara Meersohn Preduzetnik, vlasnik nekoliko kompanija, član borda direktora Wall Street International-a

OVDJE JE VRIJEME BESKRAJNO Ruben Vergara Meersohn je Italijan rođen u Modeni, čiji je otac rođen u Čileu a majka u Libanu. On je već sa 16 godina radio u Australiji u tamošnjoj drugoj najvećoj prevodilačkoj kompaniji, da bi potom u Ujedinjenom Kraljevstvu radio za Investicionu banku. Sa nepunih 20 godina je došao u Crnu Goru. Plan mu je bio da bude “kapitalistički nomad” i da se svake godine seli u drugu zemlju. No, pri susretu sa našom zemljom odustao je od te zamisli. I evo ga osam godina tu u Budvi gdje je upoznao suprugu, Ruskinju sa kojom je dobio dvoje djece i gdje živi srećan porodični i uspješan poslovni život. Ne pada mu teško što radi 15 sati dnevno jer se mu se lako odmoriti u Crnoj Gori gdje mu je sve blizu, životni stil je opušten i u potpunosti u “polako” stavu RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: PRIVATNA ARHIVA

C.M: Rano ste krenuli po svijetu i na drugi kontinent… Šta Vas je zadržalo ovdje i opredijelilo da živite u Budvi? - Jedno od mojih prezimena je Meersohn što znači “sin mora” pa je život uz more bio logičan potez. Kad sam došao prvi put u Crnu Goru, Tivat nije bio naročito razvijen a drugi gradovi nijesu imali toliki broj plaža, čisto priobalje i živu atmosferu koju ima Budva. Za Budvu uvijek kažem da je zbijena metropola i kada su porodica u pitanju i kada je noćni život u pitanju. Ovdje imate bioskop, vodeni park, fenomenalne restorane, supermarkete na svakom koraku i što je najbolje sve je tu, jedno do drugog tako da rijetko koristim automobil. Uz to, pozicionirana je kao idealna tačka sa koje se stiže do bilo koje lokacije u zemlji - između dva aerodroma i u blizini glavnih obilježja. Nikad nemamo stres vezan za saobraćaj,

životni stil je opušten i u potpunosti u “polako” stavu. Zbog svega toga, djelimično se smatram Budvaninom i

Crnogorcom. Osim prirodnih ljepota tu su i životne radosti - tu sam upoznao suprugu, tu smo dobili dvoje djece...

C.M: Čime se sve bavite? - Što se tiče mog posla, recimo da sam preduzetnik, vlasnik nekoliko kompanija i u bordu sam direktora Wall Street International (www.wsimag. com), edukativnog centra fokusiranog na praćenje kulturnih sadržaja i plasiranja visoko-kvalitetnih multimedijalnih informacija, zatim tu je VillasLink (www.villaslink.com) ugledna evropska kompanija koja se bavi luksuznim rentalima na bazi biznis-biznisu, Admaiora (www.admaioragroup.com), kompanija posvećena integrisanim turističkim servisima za kupce nekretnina i onima koji žele zakupiti vile, UMPCG (www. umpcg.me), Unija mladih preduzetnika Crne Gore i Cecchi de’ Rossi (www.cecchiderossi.com), ekskluzivna kompanija iz Toskane koja se bavi proizvodnjom ručno rađenih torbi na zahtjev klijenta.

45


BOKOKOTORSKI ZALIV

CETINJE

SVETI STEFAN

Vjerujem da je izbo r Crne Gore kao zem lje prebivališta uslovl jen činjenicom da su m oje osnovne vrijednos ti vrlo slične domaćim navikama - volim da provodim vrijeme na otvorenom, živim op uštenim tempom i st ilom bez stresa

BUDVA

MILOČER

PRIHVATILIŠTE ŽIVOTINJA - PODGORICA SPARK.ME KONFERENCIJA

46 CAFFE MONTENEGRO


CRNO JEZERO

MOJIH TOP 5 MJESTA U CRNOJ GORI DURMITOR - jedno od najkarakterističnijih mjesta u Crnoj Gori, ispunjeno nezagađenim mjestima gdje možete u potpunosti osjetiti moć prirode. Ne propustiti kupanje u Crnom jezeru usred ljeta. C.M: Da li su u Wall Street International magazinu objavljivane priče o Crnoj Gori? - U Wall Street International magazinu smo već imali nekoliko članaka o Crnoj Gori i to na različitim jezicima pa

NAJBOLJE OPISUJEM CRNOGORCE KAO LUK: MORATE OGULITI NEKOLIKO SLOJEVA PRIJE NEGO ŠTO NAĐETE VELIKO SRCE. LJUDI NA BALKANU MOGU DJELOVATI HLADNO, ALI SU MEĐU NAJTOPLIJIM KOJE SAM SREO. su naši čitaoci putem njih otkrili Sveti Stefan i Miločer na engleskom, Lovćen i Plužine na portugalskom, Lušticu na španskom ali i druga mjesta, istorijske znamenitosti, kulturu, ekonomiju i sport kroz članke na šest jezika.

C.M: Kako ste Vi upoznavali i kako upoznajete našu zemlju? - Veoma sam znatiželjna osoba i dosta vremena provodim istražujući zemlju. Rekao bih da poznajem Crnu Goru prilično dobro, vjerovatno bolje od većine Crnogoraca jer često posjećujem nova mjesta, pitam prijatelje za preporuke, spontano se gubim ili idem na duge šetnje u udaljenim područjima. Od Herceg Novog do Ulcinja, do Rožaja do Pljevalja, obišao sam svaki kutak zemlje sa izuzetkom Plava, koji uskoro planiram da posjetim istovremeno sa nacionalnim parkom Prokletije. C.M: Kako ste se Vi navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicilne tipične navike? - Vjerujem da je izbor Crne Gore kao zemlje prebivališta uslovljen činjenicom da su moje osnovne vrijednosti vrlo slične domaćim navikama, volim da provodim vrijeme na otvorenom, živim opuštenim tempom i stilom bez

KOTOR I ZALIV imaju jedinstven izgled koji nećete naći nigdje drugdje, to područje će vas odvesti do drugačijih iskustava, od planinarenja do vrha tvrđave, istraživanja starog grada, do ugodne šetnje, vožnje brodom - zaista je mnogo opcija. ADA BOJANA - iskustvo koje ne smijete propustiti na Adi Bojani je noćenje u nekoj od kuća na rijeci. SKADARSKO JEZERO, veličanstveno jezero, a nema riječi koje bi opisale ljepotu malih sela uz obalu. BUDVA, jedno od najstarijih naselja na Jadranskoj obali. Gubljenje uskim ulicama ili šetnja zidinama tvrđave ispunjava duh, pogotovo u večernjim satima, kada gomila turista napusti Stari grad.

CRNA GORA JE JEDNA OD RIJETKIH ZEMALJA KOJA ČUVA SUŠTINU ŽIVOTA, MOŽETE UŽIVATI U MALIM STVARIMA, TROPSKOM VREMENU I POVEZIVATI SE SA DOBRIM LJUDIMA

4 STVARI NA KOJE SE NE MOGU OVDJE NAVIĆI Postoje samo četiri stvari na koje se nikada neću navići i zaista ne razumijem u Crnoj Gori - činjenicu da ljudi puše svuda, slušanje o problemu nezaposlenosti a pritom vožnji Mercedes ili Audi automobila bez novca za gorivo (izgled a ne suština) i kada me pitaju zašto sam došao u Crnu Goru, objašnjavajući mi kako je Crna Gora užasna i da sam zamijenio divnu zemlju “ovim”.

47


KOD KUĆE

stresa. U Crnoj Gori san se odmah osjećao kao kod kuće i nije trebalo dugo da se naviknem na mentalitet i klimu, posebno zahvaljujući prijateljstvima koja sam razvio. Nešto što me je iznenadilo je da se čini da je vrijeme beskrajno. Dok sam živio u Londonu mogao sam svaki dan birati samo jednu aktivnost, a ovdje mogu imati petnaest sati radnog dana, plivati u moru, provoditi vrijeme sa djecom i imati romantičnu večeru sa suprugom u istom danu. C.M: Uporedite Modenu i Budvu. - U mom rodnom gradu Modeni klima je loša, udaljeni smo dva sata od mora, saobraćaj je gust i čini se da ništa nije na pješačkoj udaljenosti. Ljudi su uglavnom nezadovoljni i žale se na užurbani način života, ali u isto vrijeme to je jedan od najbogatijih gradova u Evropi, rodni grad super automobila kao što su Ferrari, Lamborghini i Maserati, rodni grad hrane, pored najboljeg restorana na svijetu Osteria Francescana, to je i mjesto gdje se proizvode tortelini, parmezan i balzamiko sirće, kao i epicentar keramičke proizvodnje i modnih giganata. Budvu bih opisao kao antitezu Modeni, vrijeme je savršeno, živim nekoliko metara od plaže, bez saobraćaja (osim ljetnjeg špica) i svega na pješačkoj udaljenosti. Ne postoji industrijski sektor koji narušava kvalitet hrane, čistoću vazduha i ukupno zdravlje. Osim toga, posebno mi se sviđa osjećaj

48 CAFFE MONTENEGRO

POSAO

zajedništva, uvijek se možete osloniti na susjede da vam pomognu u slučaju potrebe, ne osjećate se samo sigurnim već ste i okruženi ljudima koji brinu. C.M: Kako bi ste opisali crnogorski narod? - Najbolje opisujem Crnogorce kao luk: morate oguliti nekoliko slojeva prije nego što nađete veliko srce. Ljudi na Balkanu mogu djelovati hladno, ali su među najtoplijim koje sam sreo. Po mom iskustvu, oni su isprva veoma

Omiljena jela po mom ukusu služe se za vijeme slave dragog prijatelja iz Paštrovića: pripremili su kremasti crni rižoto i makarule a kao neko ko dolazi iz domovine tjestenine moram priznati da su bili među najboljima koje sam ikada probao

rezervisani, ali brzo možete postati dio njihove proširene porodice. Lično, u Crnoj Gori sam imao vrlo “glatko slijetanje”, morali smo zaposliti nekoliko ljudi čim smo se preselili a dvoje od njih su postali vrlo bliski prijatelji, upoznali su me sa svim svojim prijateljima, a kasnije sam počeo sretati stotine ljudi nasumično na ulici, u supermarketu, u teretani, na

OD HERCEG NOVOG DO ULCINJA, ROŽAJA DO PLJEVALJA, OBIŠAO SAM SVAKI KUTAK ZEMLJE SA IZUZETKOM PLAVA, KOJI USKORO PLANIRAM DA POSJETIM ISTOVREMENO SA NACIONALNIM PARKOM PROKLETIJE fudbalu… Danas imam više prijatelja u Crnoj Gori nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu i komunikacija nikada nije bila prepreka. Sklon sam učenju novih jezika, ali u Crnoj Gori sam otkrio da većina ljudi govori italijanski zahvaljujući RAI-u, ili španski zahvaljujući TV novelama, ili možemo naći zajednički jezik BUDVA


bih opisao kao krajnji luksuz jer se život oblikuje prema individualnim potrebama i može ponuditi raznovrsna iskustva. C.M: Šta Vas je do sad ipak najviše fasciniralo što ste vidjeli i doživjeli kod nas? - Najneočekivanije iskustvo mi je vrijeme koje sam proveo u Dodošima, polupotopljenom selu na obali Skadarskog jezera. Bio sam tamo sa grupom prijatelja koji

PORTO MONTENEGRO

MOJI CRNOGORSKI GASTRO FAVORITI SU: NJEGUŠKI PRŠUT, NJEGUŠKI STEK, ĆEVAPI, KRAP SA SKADARSKOG JEZERA, KAČAMAK, BUREK, CRNOGORSKO JAGNJE U MLIJEKU, JELA ISPOD SAČA I BUZARA

iz Paštrovića. Pripremili su kremasti crni rižoto i makarule a kao neko ko dolazi iz domovine tjestenine moram priznati da su bili među najboljima koje sam ikada probao! C.M: Imate li neke omiljene restorane u Crnoj Gori i gdje su i koji su to i šta volite sa njihovih menija? - Postoji nekoliko odličnih restorana u Budvi, pa evo mog izbora u zavisnosti od prilike. Moje mjesto za izlazak je bila Konoba Plavi kokot, mali porodični restoran koji je nedavno zatvoren. Dobra zamjena je Parma Grill, sugestija kada je u pitanju off-menu - za manje od 10 eura dobićete najbolji odrezak koji ste ikada probali. Iako mjesto nema nikakve veze sa tradicionalnom kuhinjom, ali kako volim raznovrsnost, da sljedeći na listi je Hong Kong, kineski restoran gdje možete da uživate u prilagođenom orijentalnom

MODENA JE RODNI GRAD SUPER AUTOMOBILA KAO ŠTO SU FERRARI, LAMBORGHINI I MASERATI, RODNI GRAD HRANE, NAJBOLJEG RESTORANA NA SVIJETU OSTERIA FRANCESCANA… na engleskom. Iako nikada nijesam učio crnogorski, mogu razumjeti gotovo sve i voditi osnovni razgovor, što je sve što mi je potrebno da komuniciram s rijetkim ljudima koji ne govore drugi jezik. C.M: Šta je to čime treba

da se ponosimo? - Glavni razlog ponosa za crnogorski narod treba da bude izvanredna priroda, mislim da slogan “Divlja ljepota” vrlo dobro to opisuje i nema mnogo zemalja koje se mogu porediti sa znamenitostima kojima se možete diviti dok se recimo vozite zemljom. Isto tako treba da budete veoma ponosni na životni standard u zemlji, lično smatram da Crna Gora ima jedan od najviših nivoa jednakosti i sreće građana. Nikad nijesam vidio beskućnika, ljude koji žive u ekstremnom siromaštvu ili neuhranjene životinje - lutalicama u Budvi služe tri obroka. C.M: Koje su privilegije života u Crnoj Gori? - To je jedna od rijetkih zemalja koja čuva suštinu života, možete uživati u malim stvarima, tropskom vremenu i povezivati se sa dobrim ljudima. Život u Crnoj Gori

su roštiljali, šetali i uživali u okolini, boravili smo u kući na jezeru i vikend je bio briljantan, kao da vrijeme ne prolazi što je istinsko crnogorsko iskustvo. C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno volite od naše hrane? - Hrana je od vitalnog značaja za sveukupnu sreću i razlog za radost u Crnoj Gori - hrana je izvanredna! Vjerujem da sam isprobao sva tradicionalna jela, puno mesa, među kojima su favo-

CRNA GORA JE JEDNA OD RIJETKIH ZEMALJA KOJA ČUVA SUŠTINU ŽIVOTA, MOŽETE UŽIVATI U MALIM STVARIMA, TROPSKOM VREMENU I POVEZIVATI SE SA DOBRIM LJUDIMA riti: njeguški pršut, njeguški stek, ćevapi, krap sa Skadarskog jezera, kačamak, burek, crnogorsko jagnje u mlijeku, jela ispod sača i buzara. Omiljena jela po mom ukusu služe se za vijeme slave dragog prijatelja

ukusu u srednjem cjenovnom rangu. U tom restoranu imam tajnu koju preporučujem - hrskava piletina sa kari sosom. Još jedna preporuka u srednjem cjenovnom rangu je Porto u Budvi – tu možete da uživate u dobroj ribi i morskoj hrani. Imate lijep pogled na luku, mirno je i sa vrlo lijepim ambijentom. Restoran Jadran jednak je po kvalitetu hrane i cijene, ali ljeti je pretjerana gužva, a konobari su uvijek u žurbi, tako da ne uživate u punoj atmosferi. Ostali restorani u kojima obično ručam u Budvi su Dukley lounge i Vista Vidikovac. U Bokokotorskom zalivu volim Verige 65, gdje imate raznovrsnu ponudu domaće i internacionalne kuhinje a pogled na poznata peraška ostrva je nevjerovatan. Još jedan veliki restoran je Ćatovica mlini u Morinju. Ambijent je odličan, hrana veličanstvena i ima raznovrstan riblji meni. U Porto Montenegru mogu spomenuti novootvoreni restoran Murano i Al Posto Giusto, koji su orjentisani na plodove mora, tjestenine i druga prepoznatljiva jadranska jela. Na kraju, u Podgorici volim mjesta Mazaia Habib, Imanje Knjaz, Restoran Porto, Bonella, Pod Volat ili Čaroliju - zavisno od prilike.

49




52 CAFFE MONTENEGRO


P OSJE T ILI SM O K R AFT PIVARU MAMMUT U NIKŠ IĆU

OD GRADSKOG BUNARA DO SVJETSKE PIVARE TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA I PIVARA “MAMMUT”

Još prije tri, četiri vijeka u Nikšiću, u užem jezgru grada, bilo je 70 bunara. A Nikšić je grad uz koji se veže tradicija pivarstva. Kažu bez dobre vode nema dobrog piva, jer taj sastojak je nešto što je specifikum podneblja. Srđan Jovović jedan od vlasnika porodične kompanije Comp-Comerc iz Nikšića je sve to lijepo povezao i u dvorištu hotela “Onogošt”, koji je u vlasništvu te firme, iskopao bunar koji na 70 metara dubine ima skoro pa savršenu vodu. Od vode je sve počelo, rodila se ideja za novi projekat porodice Jovović – pokretanje pivare Mammut, investicije vrijedne 700 hiljada eura.

PIVO ĆEMO NAJBOLJE “RAZUMJETI” AKO VIDIMO KAKO SE PRAVI Poznavanje potencijala svog grada i savremenih kretanja na tržištu pića, u ovom slučaju pivarstva, bili su podstrek Srđanu Jovoviću nakon pronalaska vode u dvorištu hotela Onogošt, da dođe na ideju, i da je realizuje – otvaranje kraft pivare u podrumu hotela Onogošt, odnosno mjestu poznatom kao ex Taverna. Kraft piva su u svijetu već odavno hit, i sve više imaju poklonika među ljubiteljima piva a i stiču nove “fanove” ovog pića upravo zbog specifičnosti i kvaliteta koja ta piva imaju kao prednost nad industrijskim. Kada dođete u pivaru Mammut sačekaće vas zaposleni kojima se

zaista vidi da uživaju u onome što rade, u uslovima koji su savršeni, sa najmodernijom tehnologijom, i ne kriju zadovoljstvo što su dio tima koji stvara nove ukuse piva za naše, a uskoro i šire tržište. Bojan Beljkaš, glavni tehnolog u pivari „Mammut“ sa strašću vrsnog stručnjaka koji voli posao koji radi, izložio nam je sve detalje i pojedinosti “kuvanja piva”, tako da i najveći laici i oni koji čak ne piju pivo požele da probaju neko od Mammut piva. Ili možda da probaju sve vrste jer pojedinačno svako pivo od sadašnjih 6 vrsta ima specifičan ukus i

svi mogu da imaju svog favorita. Prilikom posjete pivari zatekli smo ugostitelje iz Ulcinja - iz restorana Ćićkova čarda i iz Bara - iz lokala Central park, koji su takođe došli

IZ PIVARE MAMMUT PORUČUJU: ”KRAFT NIJE SAMO PIVO VEĆ JEDINSTVENI STIL ŽIVOTA.” da se upoznaju na licu mjesta sa proizvodnjom Mammut piva. Domaćinska atmosfera i izuzetno dinamična, profesionalna i posvećena prezentacija procesa

53


“kuvanja” piva, opisa sastojaka, porijekla, opreme, pojedinih faza itd. od strane Bojana Beljkaša izazvali su veliko zanimanje prisutnih. Kažu da je pivo najslađe iz fermentora – kako smo ga mi taj dan probali! Možda pivo shvatimo najbolje tek kad vidimo koliko to jeste nauka kako ga napraviti. Iz pivare Mammut poručuju: ”Kraft pivarstvo je zanatska vrsta koja se, za razliku od industrijske, oslanja strogo na kvalitet, a ne na količinu. Zbog toga, kraft nije samo pivo već jedinstveni stil života.”

PIVARA MAMMUT SVJETSKI STANDARDI – NAŠA VODA I ZNANJE Mammut piva se proizvode isključivo od najkvalitetnije vode i sirovina. Pivara Mammut je moderna pivara, sa najsavremenijom pivarskom opremom kakva se viđa u slavnim pivarama velikih pivskih zemalja. Ništa nije prepušteno slučaju – cjeloprave kraft piva od Majamija, preko Londona, Pariza, Rejkjavika, Bakua, Sankt Petersburga, Bratislave, Milana, Moskve, Kijeva, pa sve do Tokija. Instalirali su preko 150 pivara u svijetu. Pivara je kapaciteta 1000 litara po kuvanju, a raspolaže sa 12 fermentora kapaciteta od po 2000 litara, kao i 4 hiljadulitarska horizontalna ležna tanka, za dodatno bistrenje i odležavanje piva. Čitav sistem, Koristi se dvadesetak sorti hmelja kako gorkih tako i atomatičnih. Najzastupljenije su sorte iz Amerike, Njemačke, Češke, sa Novog Zelanda…

kupna oprema Mammut pivare je iz mađarske firme ZIP Technologies iz Miškolca. To je za oblast kraft pivarstva jedna izuzetno renomirana firma, koja svoje instalacije ima širom svijeta, u najpoznatijim svjetskim metropolama. Tako se sa njihovom opremom Cjelokupna oprema Mammut pivare je iz renomirane mađarske firme ZIP Technologies iz Miškolca specijalizovane za oblast kraft pivarstva koja ima svoje instalacije širom svijeta u najpoznatijim svjetskim metropolama

54 CAFFE MONTENEGRO

počevši od mlina pa sve do mašine za automatsko pranje i punjenje KEG buradi, povezan je na automatski sistem CIP pranja. Time su u potpunosti zadovoljeni i najstroži svjetski standardi u pogledu higijene procesne opreme. Pivara je urađena po najsavremenijim standardima te može parirati najboljim svjetskim kraft pivarama. Kako ističu vlasnici, u planu je i širenje kapaciteta proizvodnje.


4 NAJBITNIJA FAKTORA ODLIČNOG KRAFT PIVA: HMELJ, JEČMENI SLAD, KVASAC I VODA U pivari Mammut u proizvodnji piva isključivo se koriste 4 sastojka: slad, hmelj, kvasac i voda. Spojem hmelja, ječmenog slada, kvasca i vode tehnološkim procesom se dolazi do nefiltriranog i nepasterizovanog piva, bogatog vitaminom B i ono što je najvažnije – piva su potpuno prirodna, bez dodataka ikakvih konzervanasa, bez pasterizacije i filtracije. Za razliku od industrijskog piva, u Mammutu se ne dodaju nesladovane materije (kao što je kukuruzna krupica), koje bi svakako pojeftinile proces proizvodnje, ali bi se negativno odrazile na gotov proizvod.

U PIVARI MAMMUT U PROIZVODNJI PIVA ISKLJUČIVO SE KORISTE 4 SASTOJKA: JEČMENI SLAD, HMELJ, KVASAC I VODA

Proizvođač kvasca koji koriste u pivari Mammut je francuski Fermentis, koji posluje u sklopu Lesaffre grupacije

55


KAŽU DA JE PIVO NAJSLAĐE IZ FERMENTORA – KAKO SMO GA MI PROBALI! Proizvodnja na taj način stvara pivo koje zadovoljava i najzahtjevniji njemački zakon o čistoći piva (Reinheitshebot), donešen još davne 1516. godine, a koji zabranjuje upotrebu bilo kojih drugih sastojaka osim navedena četiri (slad, hmelj, kvasac i voda). Slad u pivaru dobavlja isključivo austrijski „Stamag“ iz Beča, i Njemački „Weyermann“ iz Bamberga. Uzimajući slad od ovih renomiranih evropskih firmi, sigurni su u konstantnost kvaliteta ulazne sirovine, što je svakako bitno sa aspekta održavanja kvaliteta piva. Proizvođač kvasca koji koriste je francuski Fermentis, koji posluje u sklopu Lesaffre grupacije. Što se tiče hmelja, koriste dvadesetak sorti, kako gorkih tako i atomatičnih. U toj širokoj paleti najzastupljenije su američke sorte (uostalom, Amerika je što se tiče kraft pivarstva vodeća svjetska “sila”),

56 CAFFE MONTENEGRO

Prilikom posjete pivari zatekli smo ugostitelje iz Ulcinja iz restorana Ćićkova čarda i iz Bara - iz lokala Central park koji su takođe došli da se upoznaju na licu mjesta sa proizvodnjom Mammut piva

zatim tu su sorte iz Njemačke, Češke, sa Novog Zelanda… Jednom riječju, hmelj je iz čitavog svijeta.

PIVARA JE KAPACITETA 1000 LITARA PO KUVANJU, A RASPOLAŽE SA 12 FERMENTORA KAPACITETA OD PO 2000 LITARA, KAO I 4 HILJADULITARSKA HORIZONTALNA LEŽNA TANKA, ZA DODATNO BISTRENJE I ODLEŽAVANJE PIVA


GDJE SE SVE MOGU NAĆI MAMMUT PIVA Mammut piva mogu se naći u boljim ugostiteljskim objektima u Nikšiću, Podgorici i Herceg Novom, i mogu se naručiti putem online prodaje preko sajta www.ntcshop.me, a isporuku

će vam takođe izvršiti NTC kompanija u najbržem mogućem roku na cijeloj teritoriji Crne Gore. Mammut pivo se pije u regionu - na srpskom tržištu je već zastupljeno u Beogradu i Novom Sadu a zastupnik za Srbiju je CompComerc Beograd. Inače, kompanija Comp-Comerc u svom sastavu ima i NTC distributivni centar na nekoliko hiljada kvadrata gdje se skladišti i čuva i najosjetljivija roba u specijalnim komorama i uslovima koje zahtijeva. Iz NTC distributivnog centra naručena roba – vaša narudžba, u datom roku se distribuira ili dostavlja na adresu na koju ste tražili.

Tako je i sa Mummut pivima, čuvaju se u specijalnoj komori na temperaturi i uslovima koji su predviđeni za pivo. Na taj način je kompanija napravila jedan savršen krug usluge, od proizvodnje, preko prodaje i dostave. NTC logistički centar osim za robu koju oni proizvode ili su distributeri pružaju usluge skladištenja, transporta i dostave za druge proizvođače i kompanije. Cilj kompanije Comp Comerc je da uz pomoć dugogodišnjeg iskustva u dijelu uvoza, carinjenja, skladištenja i distribucije robe, kao i svojih kapaciteta skladišnog prostora i voznog parka, pruže klijentima kompletnu uslugu logistike do krajnjeg kupca i time im omoguće da svu svoju energiju i fokus preusmjere na samu prodaju i komunikaciju sa kupcima.

57


pokrenemo proizvodnju iz sopstvenih izvora, jer je voda veoma bitan sastojak piva i nas to čini posebnim u čitavom regionu. Povjerenje za kvalitet našeg piva smo dali mladom tehnologu Bojanu Beljkašu kojem smo omogućili dodatnu edukaciju sa najboljim majstorima Evrope, a koji sada svoje znanje nesebično prenosi na mlade tehnologe Igora Dragnića i Nađu Klikovac. Veoma smo zadovoljni reakcijama sa tržišta kako Crne Gore tako i Srbije, a ubrzo nam kreće distribucija naših proizvoda na tržištu BiH i Hrvatske. Bili smo pozvani na kraft festival u Banja Luci gdje smo bili sa najboljim kraft pivarama regiona, što je i dokaz da pravimo dobro pivo. • Kakvo je trenutno tržište kraft piva u Crnoj Gori? - Kao veoma mlada privredna grana kraft pivo je na samom početku na tržištu Crne Gore, dok se u Evropi pa čak i u regionu, već nalazi u svim analizama tržišta piva i zauzima već ozbiljno mjesto. Sam trend krafta tek očekujem u bliskoj budućnosti kada će konzumenti željeti da piju nepasterizovano pivo punog ukusa, pravljeno od najboljih sirovina. Trend će se mijenjati kako u ugostiteljstvu, tako i u navikama potrošača, što se u svijetu već može osjetiti. Turisti koji posjećuju Crnu Goru već znaju sve o kraftu i traže domaća kraft piva što pokazuje interesovanje na dva festivala u prošloj godini i to Citra Kotor kao i Oktobarfest Budva. Ove godine će biti dosta festivala, najavljeni su već festivali u Budvi, Kotoru, Herceg Novom, kao i poznati Beer Fest na Cetinju na kojima će potrošači moći da uživaju u najboljim domaćim kraft pivima.

SRĐAN JOVOVIĆ, vlasnik pivare Mammut

• Otkud naziv pivare “Mammut”? - Mamut je životinja koja je nekada bila dio naše prošlosti i upravo smo htjeli da je “oživimo” kroz vodu koja dolazi iz zemljine dubljine, a nju odlikuje velika snaga i energija, i kao takva nas je inspirisala da napravimo i pivo sa njenim osobenostima: snažno, energično i mistično. Mamut je i dalje živ!

58 CAFFE MONTENEGRO

• Jeste li zadovoljni prihvatom Mammut piva na crnogorskom tržištu? - Od davno sanjanog sna do razrade ideje i vizije, pa do same realizacije smo prošli težak put, s obzirom na naše dugogodišnje iskustvo u pivarskoj industriji gdje smo imali prilike da radimo sa najvećima iz te oblasti u Evropi. Konstantno smo pratili trendove i sticali znanje i sve je to prethodilo odluci da pokrenemo sopstvenu pivaru. Činjenica da je Nikšić grad poznat po dobroj vodi nas je vodila da upravo u tom gradu

• Predsjednik ste Udruženja kraft pivara Crne Gore. Koje su aktivnosti Udruženja? Šta planirate u budućnosti u pravcu podsticaja kraft pivarstva i popularizacije tog piva? - Od skoro smo napravili Udruženje kraft pivara Crne Gore, koje čini 7 mladih pivara i to: Mlada Novska pivara, Fabrika, Akademija, Paun, Podgoričko pivo, Vađon, Alepivo i Mammut pivara. Udruženje ima dosta ciljeva pred sobom. Kao što sam rekao da je kraft odnosno zanatsko pivo mlada privredna grana nemamo zakonsku


regulativu koju imaju kraft pivari u EU: obračun akcize u zemljama EU za male pivare gotovo da i ne postoji dok u nekim zemljama se obračunavaju po ljestvici veličine pivare i to do 50% akcize industrijskih piva što bi nas činilo konkurentnijim i pristupačnijim potrošačima. To je pitanje koje treba da se riješi. Takođe, cilj nam je omogućavanje boljih tržišnih uslova za zanatsko pivo jer monopolski položaj velikih industrijskih pivara čini prostor skučenim za domaće mlade pivare. Planiramo aktivnosti s ciljem edukacije tržišta za kraft piva, organizovanje kraft festivala. Želimo da kraft pivari imaju mogućnost pristupa IPA fondovima, jer za sada nemaju, jer se pivo smatra alkoholom dok za vino to ne važi. U zemljama EU pivo je hrana. Takođe, imamo namjeru da prisustvujemo – učestvujemo na svim bitnim festivalima u EU. Da pokažemo da i Crna Gora ima dobro kraft pivo.

BOJAN BELJKAŠ, glavni

tehnolog u pivari „Mammut“ SLOBODA KREIRANJA UKUSA NOVIH PIVA DAJE MI ELAN ZA RAD

• Koliko je za Vas lično profesionalni izazov raditi u novoj pivari i biti kreator novih ukusa piva koja treba da se dopadnu crnogorskim, pa u krajnjem i potrošačima van naših granica? - Smatram da za nekog ko je tehnologiju izabrao za svoj životni poziv, nema većeg profesionalnog izazova nego biti jedan od začetnika kraft pivarstva u Crnoj Gori. Ali, s obzirom da je ovo potpuna nepoznanica velikom dijelu crnogorske javnosti, i naša odgovornost je samim tim veća. Potpuno odriješene ruke u kreiranju novih ukusa i novih stilova piva je ono što mi daje elan da u gotov proizvod ugradim svo svoje znanje, energiju i ljubav prema pivu. A kako je mogućnost u stvaranju novih proizvoda neograničena, mi smo se u početnoj fazi proizvodnje odlučili za kreiranje šest stilova piva, počevši od klasičnijih lagera, preko zahmeljenijih- Hoppy lagera, zatim American i India Pale Ale stila, zaključno sa

crnim pivom - Stout. Na taj način smo našim konzumentima ponudili široku paletu najrazličitijih ukusa, sa ciljem da svako ima mogućnost pronaći svoj omiljeni stil, i svoj omiljeni ukus. A za nekog ko je odgovoran za kvalitet proizvoda, svakako da nema veće satisfakcije i bolje nagrade od pozitivnih komentara i pohvala na račun piva. Biću možda neskroman pa ću reći, za sad su komentari fenomenalni, i to je ono što nam daje vjetar u leđa da iz dana u dan budemo sve bolji. • Kakav je osjećaj kuvati neka nova piva, stvarati nove ukuse? - Upravo taj neopisiv osjećaj stvaranja nečeg novog je to što me je i

opredijelilo da se odlučim da prihvatim posao u kraft pivarstvu. Rađanje i građenje potpuno novog brenda, uzbuđenje koje sa sobom nosi kuvanje svake nove šarže i svakog novog stila, isčekivanje da se proba prva čaša najnovijeg projekta, ili ocjenjivanja na zajedničkim degustacijama, sve su to stvari koje me konstantno drže pozitivnim, i koje mi daju elan i snagu za dalje. A svakim novim pozitivnim komentarom, i iz dana u dan sve većim brojem istinskih ljubitelja kraft piva, dobijam obavezu da već razmišljam o nekim novim idejama, kako bismo nastavili sa širenjem asortimana, i ponudili nova iznenađenja našim konzumentima. A svakako će ih biti, ubrzo...

59


PIVARA MAMMUT PROIZVODI

6 vrsta piva

Pivara Mammut trenutno proizvodi 6 vrsta piva. Proizvodi pivare Mammut podijeljeni su u dvije glavne vrste piva i to Ejl (Ale) i Lager. Glavna razlika između ova dva piva se ogleda u vrsti kvasca koji se koristi, kao i temperaturi na kojoj sladovina fermentiše. Ejl je pivo

3

Prime Korišćenjem Ale kvasca, uz poigravanje sa tehnološkim procesom proizvodnje i vođenjem fermentacije na nižim temperaturama koja je karakteristična za lager piva, proizvedeno je lagano pivo Kölsch stila – Prime. Sorte hmelja iz Njemačke oblasti Tettnang ovom pivu daju blage i ugodno uravnotežene zemljane, biljne i cvjetne arome. Već sa prvom čašom sigurni smo da će ovo biti vaš izbor za vrele ljetnje dane.

2

1

Mosaic

Pilsner Mammut Pilsner je dokaz da u našoj pivari i klasika može imati unikatnu aromu. Pažljivo birane i kombinovane njemačke sorte hmelja daju ovom Lageru srednje intezivne biljne i cvijetne note, uz blago provlačenje citrusnih tonova. Jednostavno rečeno - pivo koje morate zavoljeti na prvu čašu. 60 CAFFE MONTENEGRO

Mosaic – Hoppy Pilsner je po definiciji zahmeljeni Pilsner, a u stvarnosti pivo koje će u vama probuditi sva čula. Aromatizovani američki hmelj, uz poseban postupak „Dry Hopping“ zahmeljavanja na hladno, odgovoran je za neodoljivu aromu ovog piva. Mosaic nudi jedinstvenu i složenu mješavinu cvjetnih, tropskih i voćnih karakteristika, tako da će ovo pivo biti siguran izbor svih zaljubljenika u nove i neistražene ukuse njihovog omiljenog pića.

/pogledajte na: www.mammutpivo.me/


gornje fermentacije, što znači da se pri njegovoj pripremi koriste čiste kulture kvasca koje svoju fermentaciju vrše pri površini i to pri znatno višim temperaturama. Ejl je oko 1000 godina starije

4

pivo od Lagera, a odlikuju ga ukusi od slatkog do aromatičnog, kisjelkastog i gorkog. Pije se toplije, boje su mu uglavnom tamnije nego kod Lagera i kreću se od izrazito tamne, preko

crvene do tamno zlatne i ćilibar boje. Gušće je i mutnije od Lagera, pjena je uglavnom slabija, ali može biti i postojana. Izuzetno je popularno u Engleskoj, Kanadi i SAD-u.

American Pale Ale

Stout

American Pale Ale naziv je novog piva koje će vas opčiniti ukusom i ubijediti da savršenstva ipak postoje. Kada pažljivo odabrane tri vrste ječmenog slada ukombinujete sa 4 aromatične američke sorte hmelja, jedino što vam preostaje jeste da uživate u svakom gutljaju ovog piva. Izuzetno izbalansiranog ukusa, ne pretjerane gorčine, sa dominantno citrusno - tropskim mirisnim notama, njegova aroma će još dugo nakon konzumacije hraniti sva vaša čula, a sigurni smo i proširiti vaše vidike...

A za sve ljubitelje tamnog piva ovo je prava poslastica - Mammut Stout. Brižljivim odabirom i kombinacijom čak pet vrsta ječmenog slada, dobijeno je pivo intezivne arome, u kojoj dominiraju tonovi kafe, crne čokolade, meda, karamela i suvog voća. Neodoljiva kombinacija ukusa, uz kremastu pjenu, daje potpun doživljaj pri svakom gutljaju.

6

5

India Pale Ale Dok je stvaran Mammut mislilo se na žestoke pivopije. Zato, specijalni Mammut India Pale Ale predstavlja bjekstvo od klasike Lagera ka potpuno novim pivskim ukusima. Pažljivo vođenim tehnološkim procesom, uz kombinovanje 4 vrste američkih aromatičnih sorti hmelja, dobijen je jedinstven ukus tog piva, uz izrazito naglašenu gorčinu. Suptilno uklopljene arome crnog bibera, u kombinaciji sa srednje intezivnim cvjetnim, citrusnim i grejpfrutnim tonovima, uz provlačenje mirisa tropskog voća, učiniće da sva vaša čula uživaju.

Pivara Mammut u ponudi ima i točena piva, kao i pakovanje u buradima od 10 litara koja su pogodna kako za lokale, tako i za privatne proslave.

61


CAFFE MONTENEGRO PREPORUKE ZA PRAZNIČNI MENI

SREĆNI I UKUSNI VAM PRAZNICI!

USKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI OVE GODINE SU SE “SPOJILI” PA IMAMO DOSTA SLOBODNIH DANA –PRAVI PROLJEĆNI ODMOR KOJI MOŽEMO ISKORISTITI ZA MNOGO ŠTOŠTA ALI NEZAOBILAZNO JE I SPREMANJE TRADICIONALNE USKRŠNJE TRPEZE KOD KUĆE. PREDLAŽEMO VAM NEKOLIKO RECEPTURA KOJE VAM MOGU BITI INSPIRATIVNE DA IH SAMI KREIRATE ZA PRAZNIČNI RUČAK SA PORODICOM I PRIJATELJIMA – ZATO SU RECEPTURE ZA VIŠE OSOBA, A I DA VAM BUDE LAKŠE DA SPREMITE.

Grilovani jagnjeći kotleti sa brzim romesko sosom

(ZA ŠESTORO) OPIS JELA

Za romesko:

Pravljenje pravog romesko sosa je naporno zato je ovo brza i jednako dobra verzija. Dimljeni crveni sos fantastično se uklapa sa morskim plodovima, naročito gamborima i grilovanom bijelom ribom. Možete ga poslužiti i kao umak sa grisinima ili svježim komoračom. POTREBNE NAMIRNICE

Za jagnjetinu: 12 do 18 jagnjećih kotleta srednje veličine sok jednog limuna 4 kašike ekstra djevičanskog maslinovog ulja

62 CAFFE MONTENEGRO

300gr čeri paradajza 1 velika romano paprika, isjeckana na komade od oko 5cm 6 čenova bijelog luka 5 kašika ekstra djevičanskog maslinovog ulja 2 kašike slatke paprike 45gr komadića bijelog ili crnog hljeba 60gr badema 30gr oraha 2 do 3 kašičice crvenog vinskog sirća

Za mladi luk: 6 veza mladog luka 2 limuna 2 kašike ekstra djevičanskog maslinovog ulja

PRIPREMA

Uvaljajte kotlete u limunov sok, maslinovo ulje i svježe mljeveni crni biber. Ostavite na sobnoj temperaturi dok pravite romesko. Zagrijte pećnicu na 220° C. Pomiješajte paradajz, paprike, bijeli luk i maslinovo ulje s malo soli u posudi za pečenje. Pecite 10 minuta a zatim uklonite bijeli luk kad bude mekan i zlatan. Nastavite peći paradajz i paprike još 5 minuta, zatim umiješajte slatku papriku i hljeb. Rasporedite koštunjave sastojke na zasebnoj posudi za pečenje i stavite u pećnicu 5 do 10 minuta dok ne


budu pečeni. Sve sastojke ubacite u blender zajedno sa sokovima iz pleha za pečenje. Dodajte pečeni bijeli luk, sa crvenim vinskim sirćem i kašikom vrele vode, i miksajte dok ne dobijete grubu pastu. Dodajte više vode ako je potrebno kako bi se dobila konzistencija pesta. Dodajte sirće i so po ukusu. Zagrijte veliki tiganj. Bacite mladi luk i limun u ulje s malo soli i pecite 2 do 3 minuta ili dok se s obje strane ne uhvati gar a sredina postane mekana. Pokrijte

dobro da zadrži toplinu. Kotlete pržiti po 2-3 minuta sa svake strane na gril tiganju dok se ne uhvati korica a unutra budu ružičasti. Istisniti sok iz limuna preko gotove jagnjetine, a zatim poslužite s gotovim lukom i romeskom umakom.

OPIS JELA

losos nije samo lako pripremiti već je i veoma zdrav i ukusan. Motar, poznat i kao morska šparoga, ima ukus mora i odlično se uklapa uz ribu POTREBNE NAMIRNICE

Prženi losos sa motarom, pireom od graška, mladim bijelim lukom i porilukom

veza motara 150gr svježeg lososa ili filea pastrmke 3 poriluka 2 glavice mladog luka 3 kašike neutralnog kokosovog ulja 2 kašičice putera 1 svježi limun PRIPREMA

Potopite motar u tri svježe vode (barem pola sata da odstoji) kako biste izvukli dio njegove slanoće. Blanširajte u kipućoj vodi 3 minuta. Zarežite kožu lososa kako biste spriječili prskanje i skupljanje tokom prženja. Zagrijte kokosovo ulje u tiganju i pržite losos, 2 minuta na strani gdje je koža naginjući tiganj i posipajući ga kokosovim uljem cijelo vrijeme. Okrenite sa druge strane na još 30 sekundi. Pržite poriluk i mladi bijeli luk u tiganju sa puterom dok ne omekšaju, oko 3 do 4 minuta. Stavite poriluk i bijeli luk na tanjir, a preko losos. Vrlo kratko propržite motar koristeći isti tiganj kao i za poriluk i bijeli luk i stavite preko lososa. Poslužite odmah sa kuvanim krompirom (po izboru).

63


Šparoge sa kremastim sosom i parmezanom

OPIS JELA

(ZA ČETVORO)

Bogat, kremast i vazdušast - ovo je zaista lijep, jednostavan način da poslužite šparoge. Njihova sezona je kratka, ali ih trebate iskoristiti. Ako imate mogućnost znajte da su podjednako dobre bijele

POTREBNE NAMIRNICE

PRIPREMA

Za sos:

Stavite lonac s vodom na vatru i dodajte prstohvat soli. Razbijte jaja u zdjelu koja tačno odgovara dimenziji lonca sa kipućom vodom i dodajte prstohvat soli. Postavite zdjelu preko lonca sa kipućom vodom pazeći da baza nije u kontaktu s vodom i mutite jaja dok ne postanu kremasta. Dodajte pavlaku i mutite kontinuirano dok se sos ne zgusne - prvo

2 jaja 15ml pavlake za kuvanje 5gr parmezana, svježe narendanog crni biber malo cvjetova borača za ukras

Za glavno jelo: 20-30 šparoga; 1/2 kašika ekstra djevičanskog maslinovog ulja

64 CAFFE MONTENEGRO

i zelene, a i kontrasne boje i suptilne razlike u ukusu idu predivno zajedno. Borač nije tako lako naći u radnjama, ali ako možete do njega doći slobodno ukrasite jelo sa par lijepih cvjetova, ili uzmite neku zamjenu.

će postati rjeđi a zatim će se zgusnuti i gotovo udvostručiti. Uklonite posudu. Dodajte parmezan i začinite solju i biberom. Dobro promiješajte i ostavite na stranu dok se ne skuvaju šparoge.


Jagnjetina sa pečenom cveklom i šargarepom (ZA ŠESTORO) OPIS JELA

jagnjetina sa roštilja je interesantan prijedlog: možete je trljati začinima da joj date lijepi bliskoistočni ukus, koji se dobro uklapa sa ukusom plamena roštilja. Ovdje je jagnjetina jako dobro začinjena spolja, dopuštajući slatkim, zemljanim ukusima mlade šargarepe i cvekle da zablistaju. POTREBNE NAMIRNICE

Za sos od maslina i mente: veza mente 100gr crnih maslina bez košpice 100ml maslinovog ulja 2 kašike crvenog vinskog sirćeta

Za jagnjetinu i povrće: jagnjeći but, oko 2 kg 4 češnja bijelog luka 6 grančica majčine dušice 7 kašika maslinovog ulja sa sokom jednog limuna veza cvekle, prepolovljene po dužini veza šargarepe, prepolovljene po dužini 5-6 zrelih paradajza 3 grančice ruzmarina PRIPREMA

Da bi napravili sos grubo nasjeckajte mentu i masline, pomiješajte ih u činiji sa maslinovim uljem, sirćem i prstohvatom soli. Dobro pomiješajte i ostavite. Izrežite jagnjetinu na 6 djelova. Pomiješajte bijeli luk i majčinu dušicu sa uljem i limunovim sokom u zdjeli koja je dovoljno velika da stane i jagnjetina. Dodajte jagnjetinu i miješajte tako da je dobro pomiješate sa začinima. Pokrijte i ostavite da se marinira najmanje 2 sata, povremeno okrećući. Zagrijte pećnicu na 200°C. Cveklu stavite u pleh za pečenje, pospite sa 2 kašike maslinovog ulja i začinite. Dobro pokrijte folijom i pecite na srednjoj polici pećnice oko 30 minuta. Dodajte šargarepu u pleh, pomiješajte sa cveklom i pecite nepokrivene još 35 minuta ili dok povrće ne bude meko kad ga probodete nožem. Prepolovite paradajz i stavite ih u zdjelu.

Dodajte ruzmarin i kašiku maslinovog ulja, začinite i izmiješajte. Kad se povrće ispeče, izvadite iz pećnice i dodajte paradajz. Dobro promiješajte da bi se sastojci sjedinili. Držite na toplom. Da bi ispekli jagnjetinu, okrenite roštilj na najjače. Izvadite meso iz marinade, posušite i začinite. Pecite nekoliko

minuta sa svake strane, okrećući dok ne postane braon sa svake strane. Oborite temperaturu na najnižu i pržite po 6 minuta sa svake strane. Skinite sa vatre i ostavite da odleži na toplom još 10 minuta. Isjecite jagnjetinu i posložite na tanjire s povrćem. Dodajte kašiku umaka preko i poslužite.

65


Za fil:

Cheesecake sa jagodama i kokosom

(ZA 8 DO 10 KOMADA)

300gr jagoda, sjeckanih 3 lista želatina 300gr krem sira 75gr šećera u prahu kora i sok pola limete 20ml pavlake za šlag

POTREBNE NAMIRNICE

PRIPREMA

Za bazu:

Otopite maslac i kokosovo ulje. Biskvite stavite u blender i pulsirajte dok ne dobijete mrvice. Pomiješajte sa kokosom i mješavinom otopljenog maslaca i kokosa. Podijelite smjesu između

75gr putera 75 gr kokosovog ulja 200gr biskvita 50gr sušenog kokosa

66 CAFFE MONTENEGRO

pripremljenih plehova i lagano pritisnite prema dolje dok je ne sabijete u bazu. Ohladite dok ne očvrsne. Stavite želatin u hladnu vodu 5 minuta. Ocijedite višak vode iz listića i otopite želatin u kipućoj vodi. Pomiješajte jagode, krem sir, šećer i sok limete u blenderu. Dodajte i rastopljeni želatin. Umutite pavlaku za šlag dok se ne stvore meki vrhovi na površini i dodajte je nježno u smjesu od jagoda. Podijelite punjenje na pripremljene baze i ostavite u frižideru na 2 sata. Za posluživanje, izvadite iz plehova i na vrh stavite po svježu jagodu.



KOTÁNYI GRILL PERAD

Involtini di pollo

(smotuljci od piletine), salsa od paradajza i krompir na žaru • 800gr mladog krompira • 4 filea pilećih prsa (cca. 200gr svaki) • 4 čajne kašike mješavine Kotányi GRILL perad • 8 parčadi pršute • 20gr svježeg bosiljka • 20gr parmezana • 4 supene kašike suncokretovog ulja • Maslinovo ulje • Morska so Kotányi, svježe mljevena • Crni papar Kotányi, mljeveni Za salsu od paradajza • • • • •

1 manji crni luk (ljutika) 200gr cherry paradajza 2 supene kašike maslinovog ulja 1 limun 1 čajna kašika usitnjenog bosiljka, Kotányi

Vrijeme pripreme: 45 min. SASTOJCI ZA 3-4 OSOBE 1. Temeljno operite krompir i kuvajte ga u ljusci dok ne omekša. 2. Isperite pileća prsa hladnom vodom i osušite ih kuhinjskim papirom. Oštrim nožem prepolovite po dužini na dva pljosnata dijela. 3. Natrljajte mješavinu Kotányi GRILL perad s obje strane pilećih prsa pa položite parče pršuta i nekoliko listova bosiljka na svaki dio. Parmezan stavite preko filea, file zamotajte u rolade te pričvrstite čačkalicama ili kuhinjskim koncem. 4. Za salsu od paradajza sitno nasjeckajte crni luk, narežite cherry paradajz na kockice i pomiješajte s maslinovim uljem, sokom limuna i usitnjenim bosiljkom Kotányi. Posolite i popaprite.

5. Smotuljke natrljajte suncokretovim uljem te pecite cca. 8-10 minuta sa svih strana na žaru. Ostavite da počiva kratko iznad indirektne vatre. 6. Kuhani krompir namažite maslinovim uljem i kratko pecite na žaru dok se ne pojave lijepi tragovi pečenja. Posolite i popaprite. 7. Smotuljke složite na tanjire i poslužite s pečenim krompirom i salsom od paradajza.

Cijelo pile na žaru sa salatom od bulgura (taboulé)

Vrijeme pripreme: 1,5 sat SASTOJCI ZA 3-4 OSOBE

• 1 cijelo pile • 3 supene kašike Kotányi mješavine za pečenu piletinu • 6 supenih kašika suncokretovog ulja • Morska so Kotányi, svježe mljevena • Crni papar Kotányi, mljeveni

68 CAFFE MONTENEGRO

• • • • • • • •

Za salatu od bulgura - taboulé 400 g bulgura ½ svježeg krastavca 200 g cherry paradajza 1 luk, žuti 40 g svježeg peršuna 20 g svježe metvice 4 supene kašike maslinovog ulja 1 limun

1. Marinirajte cijelo pile mješavinom Kotányi GRILL perad i suncokretovim uljem te ostavite kratko da odstoji. 2. Priprema na roštilju: pecite u posudi za pečenje pileta sa zatvorenim poklopcem cca. 80 minuta na 160-180 °C. 3. Priprema u pećnici: pecite piletinu u posudi za pečenje u pećnici sat vremena na 220 °C (gornji/donji grijač). U slučaju da previše potamni, prekrijte aluminijskom folijom. 4. Kuvajte bulgur u loncu posoljene vode na laganoj vatri 10 minuta. 5. Ogulite krastavac, po dužini na četiri dijela i očistite od sjemenki. Narežite na kockice. Cherry paradajz narežite na četvrtine. Ogulite i sitno nasjeckajte luk. Krupno nasjeckajte peršun i metvicu. 6. Iscijedite bulgur u cjedaljki i pomiješajte s maslinovim uljem, sokom limuna, lukom, krastavcima i cherry paradajzom. Posolite i popaprite. 7. Salatu od bulgura stavite na tanjir i na nju položite pečeno pile te poslužite.



#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

City Wok Dobra vijest za sve ljubitelje azijske hrane - u Podgorici, u City kvartu, u ulici Vojvode Maša Đurovića 10, otvoren je City Wok, nova ulična brza hrana koja se oslanja na azijsku kuhinju. Wok je osnovna alatka koju koriste u ovoj kuhinji za pripremu jela od svježih, lokalno nabavljenih sastojaka. Dodatno uzbuđene u City Woku je otvorena kuhinja i prava mala predstava kuvara sa kojima možete razgovarati dok u svega par minuta sipaju, miješaju, pale i gase vatre i na kraju poslužuju mirisna i zdrava jela.

... & tonik Od kako se džin ponovo probio visoko na listi omiljenih pića, njegov najbolji prijatelj tonik dobro se okoristio o popularnost starog prijatelja. Svjetski proizvođači utrkuju se u proizvodnji kvalitetnih, kraft tonika, pogodnih za najrazličitija uparivanja. Ljeto se bliži, temperature rastu a ako ste tip koji voli eksperimente i tonik predlažemo nekoliko kombinacija: kafa & tonik, viski & tonik i campari & tonik.

Sir & lavanda Sir je vjerovatno omiljena namirnica na svijetu. Lavanda je vjerovatno najopuštajuća. E sad zamislite to zajedno, u jednom zalogaju... Teško zar ne? Kako ljubitelji hrane više odavno nemaju skrupula i spremni su da probaju sve i svašta, sir sa lavandom još jedan je trend koji osvaja nepca širom svijeta. Ljubičast, mirisan, neobičan po ukusu i opuštajuć, neizbježna je gurmanska poslastica ako negdje uspijete da ga nađete.

Pametan marketing Čuveni lanac meksičkih gril restorana i brze hrane “Chipotle” predstavio je novi način samopromocije pod nazivom “Cultivate a Better World” (Uzgojite bolji svijet). Njihova lijepo osmišljena promo kutija sadrži sjeme, opremu i instrukcije kako da uzgojite 6 vrsta koji su ujedno i zaštitni znak i najviše korišteni sastojci njihovih jela. Ovim potezom šalju višestruko korisnu poruku a to je važnost pripremanja hrane od prave hrane kojoj se zna porijeklo. Uz to, kompletna zarada od prodaje biće donirana organizaciji Big Green koja povezuje i uči djecu o važnosti zdrave hrane.

70 CAFFE MONTENEGRO


ALEKSANDROVIĆ

www.vinarijaaleksandrovic.rs


V I NA RIJA G ALIĆ i z K U T JE VA ( HRVATS KA)

VINARIJA KOJU POKREĆE LJUBAV… Ova 2019. godina definitivno je u znaku vinarije Galić iz Kutjeva, Hrvatska, i to ne samo zbog njihovih uobičajeno sjajnih vina, već i zbog spektakularnog zdanja nove zgrade vinarije koja je već u pogonu, a službeno je otvorena 9. novembra 2018. godine. Prošlogodišnja berba u potpunosti je odrađena u novom podrumu u Kutjevu te su tako vinski majstori iz prve ruke mogli provjeriti kako sve funkcioniše, a posjeta vinariji i razgovor sa vlasnikom Josipom Galićem, zaista su poseban doživljaj.

72 CAFFE MONTENEGRO


73


ŽIVOT POSVEĆEN VINU “Dvije i po godine intenzivno smo se bavili izgradnjom i uređenjem ove vinarije, ovdje nema detalja koji su slučajni. Naravno, još ima stvari koje treba dotjerati, no ja sam jako zadovoljan”, priča nam vlasnik vinarije Josip Galić koji je u zgradu, koju je projektovao arhitektonski dvojac iz studija Dva arhitekta – Zoran Zidarić i Tomislav Ćurković , unio puno sebe i svojih ideja. Isto je i s raskošnom kušaonicom iz koje kroz ostakljeni zid između betonskih lukova puca pogled u prostoriju s barrique bačvama Seguin Moreau koje u svojoj utrobi čuvaju najukusnija Galićeva vina. “Trebalo je za ovaj projekt dosta strpljenja, baš kao i kod naših pjenušaca koji su upravo stigli u prodaju. Kod pjenušaca koristimo isključivo klasičnu metodu tako da ih moramo “čekati” više godina, a slično je bilo i s novom vinarijom. Puno sam noći proveo u osmišljavanju detalja. U novu vinariju, njeno uređenje i opremanje uključene

74 CAFFE MONTENEGRO

su ideje cijelog tima. Puno smo putovali po svijetu, učili i upijali iskustvo od kolega, konsultovali se s njima, ali i međusobno. Iz svega toga probali smo da izvučemo najbolje”, priča nam Galić, uz kojeg su, kao vlasnika i zaljubljenika u vino i vinarstvo, u vinariji Galić važan faktor predsjednik Uprave Andrej Markulin i glavni enolog Slaven Jeličić. “Vino je duga priča. Krećete s podizanjem vinograda, i tek nakon šest godina dobijete puni rod. Potom treba vremena da napraviš dobro vino, pa da izgradiš brend, pa onda kreneš da gradiš i novu vinariju... I tako, malo po malo, dođeš i do 10. berbe. Opet se ovdje vraćamo na strpljenje s početka priče.” – kaže Galić.

LJUBAV KOJA NIJE OD JUČE “U vinarski posao krenuo sam iz ljubavi, a moja je sreća da sam tada već imao i finansije potrebne da pokrenem taj posao” - govori nam Galić čiji je djed Rudolf u Hercegovini imao 300 loza i

„SVEMIRSKA VINARIJA GALIĆ“ MNOGE PODSJEĆA NA SCENE IZ NEKOG SF FILMA. OVO JE MJESTO IZ BUDUĆNOSTI, TRENUTNO NAJMODERNIJA VINARIJA U REGIJI. pravio vino u kojem je posebno uživala njegova baka Iva. Takođe, i Galićevi roditelji – otac Stjepan i pokojna majka Anica u okolini Požege imali su vinograd koji su obrađivali za svoje potrebe. Kao tinejdžer, Galić se naradio u porodičnom vinogradu. A, iako sada ne mora rezati i plijeviti lozu, brati grožđe, presovati ga, pretakati vino... uključen je u sve oko proizvodnje i plasiranja svog vina na tržište.


“Ovo je najveća umjetnost što postoji. Ovdje smo spojili staro i novo, i najmodernije. To se vidi u različitim bačvama koje koristimo, kao i u različitim pristupima vinifikacije – od drva, inoxa, betonskih posuda... Igramo se tehnologijom, ali i umjetnošću.“ FANTASTIČNO ARHITEKSTONSKO ZDANJE KAO IZ NEKOG SF FILMA Krećemo u obilazak svemirske vinarije Galić, koja mnoge podsjeća na scene iz nekog SF filma. I primjećujemo neopisivu razliku od bivše Galićeve garažne vinarije u Lukaču. Ovo je mjesto iz budućnosti, trenutno najmodernija vinarija u regiji. Bačve smještene u gornjem dijelu vinarije, od inox tankova, preko onih betonskih do drvenih velikih i malih, imaju niz priključaka – grijanje, hlađenje, pa tako i priključak za centralni nadzorni sistem u kojem se precizno može pratiti šta se u svakom trenutku događa u svakoj bačvi, i odmah reagovati ako je potrebno. Takođe, u savremeno opremljenoj laboratoriji ponosno nam pokazuju mašinu za analizu vina Bacchus 3, jednu od samo dvije takve mašine trenutno u Hrvatskoj. Ona uveliko ubrzava rad budući da se sve potrebne analize vina mogu obaviti na licu mjesta, u kratkom vremenu, bez dodatnih troškova i

75


trošenja vremena na spoljne konsultantske firme. Kaže nam Galić da su razmišljali i o tome da ne nabave tu mašinu, no na kraju su ipak odlučili da im treba i nijesu zažalili. “Ove “rakete” od inoxa vidio sam u Francuskoj i odlučio da naručim baš takve. Imao i ove male vinifikatore, složene pedantno, po različitim volumenima, filtražama. To je naš prostor za “igranje”, kao i izradu specijalnih vina ledene berbe i drugih predikatnih vina, kao i za neke eksperimente s klonovima graševina. Takođe, imamo i te betonske bačve raznih oblika – jajeta, amfore, kace... i različitih zapremina – 1300, 3000, 3300 litara, namijenjene proizvodnji maceriranih vina. U njih smo već napunili graševinu klonske selekcije, koju uzgajamo u našem vinogradu na položaju Radovanci. Od 12 klonova koje smo tamo posadili odabrali smo 4 najbolja koje smo posadili na Vetovu i njih ćemo dalje širiti kao izvornu, staru graševinu jednakog kvaliteta one koja se uzgajala prije 200, 300 godina” - govori nam Josip o sjajnom projektu Udruge vinara

grada Kutjeva i profesora Edija Maletića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i kutjevačkih vinara poput junaka naše priče Galića ili pak legendarnog Vlade Krauthakera.

Galićeva srećna devetka prisutna je u nazivima njegovih slavnih kupaža – Crno 9 i Bijelo 9, zbirni je broj u zapremini tankova, njihovom broju, kapacitetima vinarije te željenim količinama

76 CAFFE MONTENEGRO

LJUBAV JE VINO, A VINA SU GALIĆ A kad već spominje svoje kolege i Udrugu posvećenu hrvatskoj najzastupljenijoj autohtonoj sorti – Josipa pitamo šta na za ovo moderno zdanje kažu vinari iz Kutjeva i okoline, koji ipak još uvijek imaju dosta tradicionalniji pristup vinarstvu. “ Nijesu ni imali razlog da bi reagovali


loše, nijesmo mi jedan drugom konkurencija. Uostalom, ako neki gost posjeti moju vinariju sigurno će nakon toga otići i do ostale vinarije. Vjerujem da je kutjevačko vinogorje ovakvim projektom dobilo puno. Mi ovdje želimo spojiti vino i gastronomiju, evo nakon otvaranja radimo i na tome da imamo gastronomsku ponudu, baš kao i u našoj Akademiji graševine ili Stupničkim dvorima. Nastojimo da probudimo ovaj

kraj, našu zapostavljenu Slavoniju, i tu očekujemo pomoć i od države. Svakako želimo promijeniti navike ljudi, da ne posjećuju samo Istru i Dalmaciju, nego i Slavoniju”, nastavlja Galić. Poslu nikad kraja – nakon otvaranja i završetka s ugostiteljskim dijelom, slijedilo je uređenje prostora ispred vinarije, VIP prostorije, podruma za pjenušce i arhivu… Galić pomno planira sljedeći vinski projekt, no ni tu on ili bilo ko iz

njegovog tima ne žele puno da otkriju. Kažu samo da su vinski vizionari koji vide hrvatska vina svugdje po svijetu nadovezujući se na njihov slogan i viziju da je ljubav vino, a vina su Galić. Jedna od zanimljivijih priča oko ove vinarije je i vlasnikova povezanost s brojem 9. Rođen u septembru, smatra da je 9 njegov srećan broj, pa sve u vinariji ima veze s tim brojem, ili pak zbir brojki dovodi do te sudbonosne

77


devetke. Galićeva srećna devetka prisutna je u nazivima njegovih slavnih kupaža – Crno 9 i Bijelo 9, zbirni je broj u zapremini tankova, njihovom broju, kapacitetima vinarije, željenim količinama. “Kapacitet nove vinarije je 630.000 litara, no naša želja je da dođemo do 333.000 litara i ne prelazimo tu brojku. Već sada smo blizu 300.000 litara. Ne treba nam još puno da dostignemo taj cilj”, iznosi brojke Josip dok razmišljam o tome kako se u ovom podrumu susreću najsavremenija tehnologija i tradicija. I, čini mi se, lijepo idu jedna uz drugu. No pitamo i Josipa – šta on misli, gubi li se duša od te silne tehnologije? “Ovo je najveća umjetnost što

postoji. Ovdje smo spojili staro i novo, i najmodernije. To se vidi u različitim bačvama koje koristimo, kao i u različitim pristupima vinifikacije – od drva, inoxa, betonskih posuda... Igramo se tehnologijom, ali i umjetnošću”, zaključuje Galić o svojim vinima. Na samo dva sata od Zagreba, Beograda, Budimpešte, Kutjevo sa bogatijom ponudom za sve vinoljupce, sada postaje još zanimljivija destinacija za istraživanje i uživanje. Mi iz Caffe Montenegra svakako planiramo brzi povratak i detaljan vinski izvještaj, sada smo ipak bili pod utiskom arhitekture i izvedbe prostora!

Na samo dva sata od Zagreba, Beograda, Budimpešte, Kutjevo sa bogatijom ponudom za sve vinoljupce, sada postaje još zanimljivija destinacija za istraživanje i uživanje

78 CAFFE MONTENEGRO

U SAVREMENO OPREMLJENOJ LABORATORIJI PONOSNO NAM POKAZUJU MAŠINU ZA ANALIZU VINA BACCHUS 3, JEDNU OD SAMO DVIJE TAKVE MAŠINE U HRVATSKOJ



ĐALOVIĆA PEĆINA

SKUPOCJENI NAKIT GOSPOĐE ĐALOVIĆ TEKST: MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ FOTOGRAFIJE: ARHIVA MORIT-A I ŽELJKA MADŽGALJA

Možete li da zamislite da ste na koncertu kamernog orkestra, a da su oko vas stalagmiti i gejziri, pećinski nakit i kamene draperije? Teško da postoji aristokratski salon koji će pružiti tako jedinstvenu atmosferu. Za dvije godine, u Đalovića pećini - speleološkom čudu Crne Gore, turisti će moći da dožive ovakav performans.

80 CAFFE MONTENEGRO


81


E: TEŽINA TUR NA EV TJ H A -Z A ŠK a TE fizička sprem a br potrebna do JE: POSJEĆIVAN VRIJEME ZA ptembar 15 jun - 15 se

BROJ OSOBA

: Od 10-13

KAKO POSJETITI PEĆINU:

Stalagmit - 10 metara

Iako je za sada moguće ući u samo jedan manji “avanturistički” dio uz pratnju vodiča, za dvije godine biće otvoren za posjetioce suvi i najljepši dio pećine Veliki lavirint. Turistima će biti otkrivena Dvorana svijećnjaka, izuzetnih kapaciteta i pećinskog nakita, predviđena kao koncertna dvorana sa dva platoa za razne umjetničke postavke. Slijedi Prolaz u bijelom, gejziri, Dvorana stalagmita, Bunar duhova, Velika raskrsnica, veliki stalagmit visine 10 metara, Slijepa odaja sa draperijama, Sniježni dvorac, Mliječni potok, Sahara... Meni lično zvuče kao poglavlja neotkrivenog Tolkinovog romana, čiji likovi od Hobita do vila i

82 CAFFE MONTENEGRO

čarobnjaka, sasvim prirodno pristaju odajama Đalovića pećine. Vjerujem da smo srećnici što je ispod toliko crnogorskih brda, u jednom od njih nakit ove prefinjene gospođe među pećinama. Prostor podijeljen ukrasima koji liče na ledenice, jednako kao i na djelove koralnog grebena, sa jezercima između njih. Od speleološkog turizma može veoma lijepo da se živi: u svijetu je oko 1300 pećina koje prihoduju preko 2 milijarde eura. Ne moramo ići dalje od komšija Slovenaca koji od svoje čuvene Postojnske jame imaju prihod od preko 20 miliona. Ipak, Postojnska jama ima

Ukoliko želite da posjetite nesređeni dio pećine koji je otvoren za avanture, vodiće vas PSK Akovo i Centar za istraživanje i zaštitu krša na turu “Budite speleolog na jedan dan”. Dolazi se iz dva pravca: jedan je dolinom Bistrice do manastira Podvrh koji je od Bijelog Polja udaljen 24 kilometra. Staza, zatim, ide uzvodno rijekom Bistricom i suvim koritom klisure u dužini od tri kilometra a pješačenje traje oko dva sata. Drugi pravac je od sela Đalovići koje je od Bijelog Polja udaljeno 48 kilometara. Pješačka staza od sela vodi u suvi dio Đalovića klisure a visinska razlika između klisure i površi na kojoj se nalazi selo Đalovići iznosi oko 450 metara. Uzvodno kroz Đalovića klisuru, na lijevoj strani doline, na mjestu gdje se dolina spaja sa klancem, najniže od četiri jezera, nalaze se Vražji firovi. Za sada je moguće ući u pećinu jedino u pratnji stručnih vodiča, uz upotrebu kompletne opreme.


Veliki Lavirint - Gejziri

83


Sniježni dvorac

dugu i bogatu tradiciju posjeta, na čemu crnogorski speleolozi, turistički radnici i preduzetnici tek treba da rade. Za sada se pak radi na komercijalizaciji prvog kilometra pećine, od 18 koliko je do sada ispitano. Pretpostavlja se da je kompletno dugačka čak 120 kilometara. Prema riječima direktora Direkcije javnih radova Rešada Nuhodžića, koji od početka radi na ovom projektu, Đalovića pećina je možda i najperspektivnija za razvoj turizma na sjeveru. Za Caffe

Detalj na podu

84 CAFFE MONTENEGRO

AKO IDETE U PEĆINU PONESITE: • Više majica i čarapa i ostalu garderobu • Gojzerice ili gumene čizme za pećinu kao i dodatnu obuću u slučaju kvašenja

ŠTA OBEZBJEĐUJE ORGANIZATOR: • Kompletnu speleološku opremu (Kaciga, svjetiljka, pojas, kombinezon, rukavice, transportne rance, užad i sprave za osiguravanje)

Montenegro ističe da je za popularizaciju pećine potrebno uložiti još više marketinškog napora, ali najprije završiti prateće sadržaje. Navodi da bi u septembru trebalo da se počne sa izradom žičare dužine 1,7 km koja bi posjetioce vozila kroz Đalovića klisuru. “Po pesimističkom scenariju, predviđeno je 55 hiljada turista u periodu rada žičare od osam mjeseci. Ako uporedimo sa sadašnjom slikom turizma u Bijelom Polju, koje godišnje posjeti svega pet hiljada turista, jasno je o kakvom se potencijalu radi”, ističe Nuhodžić. Na polaznoj stanici žičare planirani su restorani, adrenalinski parkovi, zip line i još zanimljivih sadržaja koji posjetiocima mogu ispuniti i više od jednog dana. No, izgleda da je ljepota ovog prirodnog fenomena proporcijalna sa kompleksnošću “pripitomljavanja pećine”. Najteže je graditi saobraćajnu infrastukturu i uvesti struju. Osvjetljenje u pećini je neobično važno, a sve dvorane uključuju projektovanje na nivou operskih. Kako su pećine vrlo ranjivi ekosistemi mora se voditi računa da njen ukras bude u cjelosti sačuvan. Zato je napravljen plan da se postavi „plivajuća staza“, montažno-demontažnog karaktera čiji bi svi elementi bili naslonjeni, obješeni ili konzolno postavljeni uz stijene. U pećini će biti materijali


Stalagmiti kod Bunara duhova

85


PRIMJER POSTOJNSKE JAME:

Draperije na salivu

koji ne reaguju na vlagu, ne raspadaju se i ne vare se, već se montiraju „suvim“ postupkom. Bez obzira na velika ulaganja, odnosno 18 miliona eura iz budžeta, ekonomske analize pokazuju da će ovaj projekat u svim segmentima biti veoma isplativ, te da bi trebalo da doprinese

geološku atrakciju, a prošle godine je za 4 mjeseca, koliko je bila otvorena, „ugostila“ oko 20.000 posjetilaca. Od Đalovića pećine se očekuje još više budući da je stručnjaci u najmanju ruku porede sa Postojnskom jamom, geološkim i turističkim blagom Slovenije.

Helaktiti

seoskom, kulturnom i vjerskom turizmu. Ako sve bude teklo po planu, kraj radova je planiran do septembra naredne godine, što znači da bi za komercijalne svrhe pećina bila otvorena 2021. godine. Iako Crna Gora ima oko 130 pećina, za sada se masovno posjećuje samo Lipska pećina kraj Cetinja. Ona već predstavlja

86 CAFFE MONTENEGRO

Veliki lavirint

Slovenci su na vrijeme volarizovali ovaj prirodni dragulj u kome su ugostili turiste iz preko 165 država svijeta. Vjekovima joj se divi sam vrh svjetskog političkog i umjetničkog džet seta: austrijska carica Sisi i njen muž car Franjo Josip I, Sigmund Frojd, posljednji iranski šah Pahlavi, Henri Mur, Nehru, Brežnjev, Če Gevara, japanski princ i princeza Akišino. U unutrašnjosti Postojnske jame najpoznatiji stanovnici su čovječije ribice koje inspirišu naučnike širom svijeta jer nema puno podataka o reprodukciji ove endemske vrste. U mladunce koji pomalo gube pigment uprte su bile i oči Marjana Batagelja koji je prije sedam godina za 12,4 miliona eura kupio preduzeće Postojnska jama u čijem su sastavu hotel i dvorac. Batagelj je dobio koncesiju na 20 godina za upravljanje državnim dobrom, a sa nekadašnjih 600 hiljada broj posjetilaca danas je gotovo udvostručen. Prihod je porastao na 21 milion eura, a radnici u preduzeću PJ zarađuju skoro dvije hiljade mjesečno. Hotel “Jama” sa 4*, u sklopu kompleksa ocijenjen je kao najbolji u Sloveniji.



88 CAFFE MONTENEGRO


ISKORISTI DAN U PODGORICI

GRAD POD GRADOM TEKST: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: VLADIMIR VUČINIĆ

„Grad u pokretu“ možda je najšmekerskiji izraz legendarnog filmadžije za sve ono dobro i loše što nas je zadesilo. I zaista, u pokretu su svi mostovi, fasade, nove strukture i ulice, restorani i kafane, ekipe i naglasci u Podgorici. No ovaj put, korak naprijed bio je preveliki, grad se okliznuo i preskočio na drugu stranu, potpuno zaboravivši na svoj mali centar koji je bio generacijska uveznica različitosti koje se dobro slažu.

U POKRETU Moram priznati da ma koliko da volim sjever i zimu, ipak se uželim onim podgoričkim 42 i ljepljivom asfaltu gradskog trga. Već u maju, kada stari uveliko počinju sa pretpostavkama o suvom ili kišnom ljetu, meni je sunca pomalo dosta - ionako će biti tu narednih pet mjeseci, neumoljivo jako i beskrajno dugo. „Nikad ugodit“ stav tipičan za Podgoričane, kod mene iz godine u godinu biva sve izraženiji, pa tih toplih dana sa početka lijepog maja zaista nisam znala što sa sobom. Ozelenjeli vrhovi svuda okolo mahali su u znak da je došlo vrijeme za sendvič i kilometre gdje god, samo da se pobjegne iz grada. No, meni se nije bježalo, ostajalo mi se tu, nekako inatno, baš sad kad su svi imali vremena da se vrate,

odu, putuju dalje. Dugi praznici za moj grad uvijek su značili pustoš ali i mir i neki lagani ritam, kad kao prve prkosne travke izvire sva ona zaboravljena lica, blijeda od zagušljivih stanova u kojima su prezimili još jednu zimu. Baš tih dana, šetala sam ulicama kojima, shvatam, nisam zaista prošla godinama uz „jaaao“ pred izlogom kojeg više nema ili „ao“ pred starim prozorom koji je zamijenila kineska, biserno bijela bravarija. Sjetila sam se mog strica, inače pasioniranog kolekcionara starih razglednica, fotografija i svega što je ostalo od vremena varošice na Ribnici i Morači. Po prvi put sam shvatila njegov nostalgični ponos dok mi pokazuje slike žgoljavih klinaca sa ugla Novaka Miloševa i Marka Miljanova kojih već odavno nema.

89


Poput neke skromne, izlizane oaze, ovo je prostor okupljanja brojnih mladih ljudi koji svoje mjesto nisu u potpunosti našli gore iznad, među sirenama, zvonjavi i vrevi grada u pokretu

Ovaj novi grad u kojem živimo legendarni filmadžija nazvao je „Grad u pokretu“ - možda najšmekerskiji izraz za sve ono dobro i loše što nas je zadesilo. I zaista, u pokretu su svi mostovi, fasade, nove strukture i ulice, restorani i kafane, ekipe i naglasci u Podgorici. No ovaj put, korak naprijed bio je preveliki, grad se okliznuo i preskočio na drugu stranu potpuno zaboravivši na svoj mali centar koji je bio generacijska uveznica različitosti koje se dobro slažu. U gradskom loncu, prezačinjena čorba katkad povuče tamo ili ovamo, čas se prelije na oholost izvikane baze, čas na divlju nesigurnost začina, no na kraju bude uvijek kako treba, uvijek topla i zasitna za slučajnog gosta. Uvijek je tako i bilo. Zaboravljeni su brojni simboli grada na ušću Ribnice i Morače. Mahala, mala dvorišta, uski prolazi, kapije Stare varoši već su gotovo u potpunosti nestali a redovi kuća u koje smo kao mali zavirkivali prolazeći Hercegovačkom, Njegoševom, Miljana Vukova danas su na listi za odstrijel i ustupiće mjesto beživotnim betonskim kubusima. Prolazeći u miru svim tim ulicama nisam mogla da i sama ne osjetim nostalgiju za mirisom priganica i komšijskim smijehom iz centra koji bi se obavezno završio sa nečijim „aj makse časti ti“.

90 CAFFE MONTENEGRO

BANJA JE BILA Svoju nostalgičnu šetnju gradom završila sam, stari će znati, naravno Ribnicom i prostorom nekadašnje Banje, turskim hamamom danas divljački presječenim mostom koji je jedina spona grada sa novim naseljem Stari aerodrom. Moram priznati da za moju moračku generaciju ova rijeka zapravo i nema naročiti značaj izuzmemo li suze na kraju gimnazijske maturske večeri tradicionalno održavane u starom restoranu Ribnica koji više ne radi. Žal za Ribnicom, nekada

nepresušnoj, brzoj i dubokoj hraniteljki Morače, prije se vezuje za neke starije generacije titogradske djece. Kratka rijeka, nekada od nevjerovatne važnosti za varošicu iznad, danas je stavljena u grubi kanal a njeno korito preorano, porušeno, isprljano do neprepoznatljivosti, danas je ekološka crna tačka grada i možda najslikanije zaštitno lice ekoloških pokreta u zemlji. No, stanovnici grada pamte potpuno drugačije slike. „Pokušaj da zamisliš niz topola, visokih preko 20 metara, punih vrabaca i gugutki. Topole su imale krošnje širine deset,


Kratka rijeka, nekada od nevjerovatne važnosti za varošicu iznad, danas je stavljena u grubi kanal a njeno korito preorano, porušeno i isprljano do neprepoznatljivosti danas je ekološka crna tačka grada i možda najslikanije zaštitno lice ekoloških pokreta u zemlji

91


Današnji izgled nekadašnje Banje, danas knjižare i kafea Karver

petnaest metara i sa proljeća i ljeti, toliko gusto lišće, da tračak sunca nije mogao proći. Sva obala Ribnice, zajedno sa bostanima (kod mosta Kapadžića) je bila topola do topole.“, priča mi Omer Šarkić nadgledajući sinčića kako baca kamenje u plićak još uvijek hitre Ribnice. Omer živi malo iznad Banje, danas knjižare Karver i jedinog, lako dostupnog dijela Ribnice. U njegovim očima žive su slike dječaka koji sa sendvičima trče da ne propuste još jedno kupanje ili skok sa stijena koje su se nekad nadvijale nad dubokom vodom. Zauzeti mjesto na plaži nekada nije bio lak zadatak jer je na tom prostoru često bilo i do stotinjak kupača na rijeci koja nikad nije presušivala. Danas, Ribnica već u julu više ne teče, njeno korito postaje kamenita pustara koja malo čime odaje da je tuda ikada i tekla voda. Što joj je tačno zadalo udarac i zauvijek promijenilo njen tok ostaje nerazjašnjeno - jedni kažu zemljotres, drugi kaptaža, treći zatrpavanje deponijom. Što god da je, danas cijeli ovaj prostor zjapi zaboravljeno i zapušteno ispod glavne gradske saobraćajnice, pored najluksuznijeg gradskog hotela i u srži istorijskog jezgra. No, pored bistrih brzaka i prijatnog hlada, ovaj prostor krio je i jedan dragulj naslijeđa grada - Banju, nekadašnji hamam

92 CAFFE MONTENEGRO

koji je bio rijetka arhitektonska, istorijska i socijalna zaostavština očuvana na tom prostoru. Ako je priroda bila surova prema Ribnici, mi smo bili još gori prema hamamu otkinuvši mu prepoznatljivu kupolu i osudivši ga na skučeni život ispod mosta koji vodi ka Starom Aerodromu. Vrijednost i ljepota Banje narušene su i obesmišljene a jedino što kompletni potez i dalje održava u životu je knjižara i kafe Karver. Već dugi niz godina poput neke skromne, izlizane oaze, knjižara je mjesto okupljanja brojnih mladih ljudi koji svoje mjesto nisu u potpunosti našli gore iznad, među sirenama, zvonjavi i vrevi grada u pokretu. Filmski je i kadar maja na Ribnici: sivilo, prljavština i memla potpornih stubova mosta čijoj sumornoj slici ni najpsihodeličniji murali nisu mogli vratiti boju, nasuprot zelenim, sočnim izdancima

Nekadašnji izgled Ribnice trave, visokim krošnjama i lijeno raštrkanim stolovima i stolicama na suncu ili puftanje kočionih sistema gradskog saobraćaja i sirene nervoznih biznismena nasuprot horskim cvrkutima ptica i zujanju insekata. Gledajući sve to teško se oteti utisku neke naučno-fantastične priče, blejdranerskoj estetici i dobroj staroj nostalgiji. Ako ćemo sačuvati grad, njegov centar, možda je baš ovo šansa koju smo čekali, kulturna promenada u samom centru, prepuna istorije i prirode, urbana i sirova istovremeno, sa dobrim pedigreom i ne suviše mala ili velika. Iz beletristike su nam u gimnaziji sugerisali onu staru „ne okreći se sine“ no možda je u ovom našem pokretu jedino okretanje nazad ono što gura naprijed. A predmeti u ogledalu uvijek su bliži nego što se čini, to znamo.


VELIČANSTVENI TRIO

Prostoru, prirodi i šarmu Ribnice i kulturno-istorijskom nasljeđu objekta Banja sasvim prirodno pridružuje se i Kuslevova kuća. Velelepne kaskade prefinjene bašte koja gleda na rijeku, prostrana kuća i njene terase govore o ugledu i bogatstvu Kusleva koji je, kako kažu, bio poznati podgorički zubar. Današnja Kuslevova kuća zadužbina je koju koristi grad a koji je oživio kroz obnovu gradskog čeda, Festivala internacionalnog alternativnog teatra. Kuslevova kuća direkcija je festivala i prostor u kome se dešavaju brojni kulturni sadržaji - predstave, književne večeri, koncerti. Uz Banju u kojoj se nalazi knjižara Karver i rijeku, ovaj prostor krije jedinstveni šarm i potencijal kulturnog centra grada.

93


ETNO V ODEN I C A Ć I R OVI Ć

MELJE STOGODIŠNJA d nije a ik n POTOČARA - stala Nekadašnji izvori hrane, narodne spasiteljice i hraniteljice, sastavni dio seoskih pejzaža i tradicionalne seoske arhitekture, mjesta koja su imala društveni značaj i bila stjecišta okupljanja naroda, gdje se čekao red i po nekoliko desetina dana da bi se samljelo žito - sve su to predstavljale seoske vodenice potočare. Malo ih je danas, polako se zaboravljaju, zarastaju u bujnu vegetaciju pored potoka, urušavaju se i nestaju. Rijetki su primjeri da neko obrati pažnju na njih, da im vrati život, kao što je to urađeno sa stogodišnjakinjom vodenicom u selu Odžak... TEKST: VASO KNEŽEVIĆ FOTOGRAFIJE: BOJANA ĆIROVIĆ, VASO KNEŽEVIĆ

94 CAFFE MONTENEGRO


MLJEVENJE ŽITA KAO NEKAD DANAS ATRAKCIJA Malo je danas vodenica koje imaju svoju funkciju, ali su nekako ostale mile, naročito onima koji se sjećaju njihove uloge koja je bila vrlo značajna do poslije Drugog svjetskog rata, kada se uvode savremeniji načini života kod seljana i kada vodenice zamjenjuju savremeni pogoni za mljevenje brašna. Od tad se ove hraniteljske majke polako zaboravljaju, zarastaju u bujnu vegetaciju pored potoka, urušavaju se i nestaju. Rijetki su primjeri da neko obrati pažnju na njih, da im vrati život, da bar čeketaju ako nemaju svoju punu iskonsku funkciju. Jedan dobar primjer je stogodišnjakinja potočara iz sela Odžak, nedaleko od Pljevalja, koja od svog nastajanja nikada nije prestala sa radom. Sagrađena je davne 1914. godine i tada je pripadala porodici Čengić, a od njih je kupljena od strane porodice Ćirović 1954. godine, u čijem je vlasništvu i dan danas. Vodenica

je u početku bila drvena, a od 1968. je usljed renoviranja dobila kamene zidove, a prije par godina, Dejan Ćirović, današnji njen vlasnik, udahnuo joj je novi život i duh tako što je cjelokupnu renovirao, uz doziđivanje još jedne prostorije, formiranjem vodeničarske sobe iznad oba zidana dijela. Danas je ta vodenica prava atrakcija za turiste i domaće posjetioce, edukativna radionica za podmlatke

Vodenica je sagrađena 1914. godine i tada je pripadala porodici Čengić, a od njih je kupljena od strane porodice Ćirović 1954. godine

koji ne znaju kakvu je svrhu imala vodenica u društvenoj zajednici, mjesto gdje se i dalje melje žito, i gdje se mogu spremati tradicionalni proizvodi od raznih vrsta organskog brašna: priganice, kačamak, cicvara, heljdopita, palačinke, domaći hljeb.

Vodenica prije trećeg renoviranja

Vodenica tokom trećeg renoviranja

95


MELJE SE PŠENICA, RAŽ, JEČAM, KUKURUZ, HELJDA, ALI I JEDNA STARA TRADICIONALNA SORTA PŠENICE SA ODSUSTVOM GLUTENA POD NAZIVOM SPELTA VODENIČAR DEJAN RAZUMIJE GOVOR VODENICE Vodenica Ćirovića u Odžaku se nalazi na putnom pravcu Pljevlja-Đurđevića Tara, uz samu magistralu, na usput svim turistima i putnicima namjernicima, na jednom potoku na samo nekoliko desetina metara od njegovog izvora, okružena prirodom, zagrljena četinarima, a njegovana od strane dobrih domaćina iz kuće Ćirovića, koji joj ne dadoše da zaćuti i da odmori sve ove godine, povremeno joj dajući novu snagu i energiju da traje i da traje. U vodenici uvijek možete zateći vrijednog gazdu Dejana, koji vam može ispričati zanimljive priče iz pljevaljskog kraja, o vodenicama i njihovom značaju u istoriji našeg naroda, o svim elementima vodenice i njihovom mehanizam. Jer, on nije samo vodeničar koji melje žito, već i neimar i njen konstruktor, mehaničar, koji

Vodeničar Dejan, sam svoj majstor

Koš sa žitom, kamen za mljevenje i mučnjak (sanduk za brašno) Voda udara u vitlo koje se okreće i pokreće vodenički kamen

Sita za brašno i alatke za vodenički mehanizam

zna kako njegova potočara diše. I kad ona promijeni zvuk, on zna šta treba da se dotegne ili uradi, da je vrati u normalan rad koji odmara čovjeka, a vodeničara relaksira. Spoj aktivnosti vode, kamena i

96 CAFFE MONTENEGRO

Polje heljde u blizini vodenice

drveta čini jednu vodenicu, i sve to treba izbalansirati. Takvih majstora je malo, u čitavim Pljevljima on i još jedan, a u drugim krajevima skoro i da nema takvih. Čeketalo


ĆIROVIĆI: OD NJIVE PREKO VODENICE DO TRPEZE Dejan sa ponosom ističe da za vrijeme rada vodenice, koje je duže od jednog vijeka, vodenica nije nikad prekidala sa radom, čak ni za vrijeme rata, što je posebno imalo veliki značaj za okolno stanovništvo. Takođe, ističe da je ranije bilo mnogo vodenica, samo na potezu od mosta na Tari pa do Pljevalja bilo ih je preko 50 na potocima i rječicama, a da sada u čitavoj pljevaljskoj opštini, koja ima 1346 km2, postoje samo 4 koje su u funkciji. Zanimljivost je i da su Pljevlja dobila ime po ovom tradicionalnom zanatu, po pljevi od žita koju je vjetar raznosio po gradu iz okolnih brojnih vodenica na rijeci Breznici. Dejan živi sa suprugom, sa kojom ima četvoro

Detalj iz etno sobe

Etno soba

U VODENICI SE SPREMAJU TRADICIONALNI PROIZVODI OD RAZNIH VRSTA ORGANSKOG BRAŠNA: PRIGANICE, KAČAMAK, CICVARA, HELJDOPITA, PALAČINKE, DOMAĆI HLJEB djece, i svi oni mu pomažu u njegovom radu, naročito žena koja sprema tradicionalna jela koristeći brašna iz sopstvene vodenice. U vodenici se melje pšenica, raž, ječam, kukuruz, heljda, ali i jedna stara tradicionalna sorta pšenice sa odsustvom glutena pod nazivom spelta. Sva žita koja se melju u vodenici su iz pljevaljskog kraja, a najviše sa područja Kosaničke visoravni gdje se gaji organska proizvodnja žita i heljde koji su veoma dobrog kvaliteta. I porodica Ćirović proizvodi određene vrste žitarica i melje ih u svom mlinu. U vodenici uvijek ima posla, pa ponekad radi neprekidno i po 24 sata. I kad Dejan ponekad odmara, vodenica melje, ne stoji. Tradicionalna jela od žitarica

Dio etno sobe gdje se nalazi šporet star 80 godina

ETNO SOBU GRIJE ŠPORET STAR 80 GODINA Posebna zanimljivost u vodenici je etno soba, koja se nalazi na spratu objekta i predstavlja pravi muzej u malom, sa dosta starih folklornih motiva i stvari vrijednih pažnje. Vodeničar Dejan posebno ističe stari šporet porodice Ćirović koji je još u funkciji i zagrijeva prostoriju, a star je preko 80 ljeta. Tu je i starinska porodična kolijevka, sinija, dijelovi narodne nošnje, razne tradicionalne posude (bakrači, drveni tanjiri, kutlače, činije, tiganji, lonci, kačice, zdjele, crepulje) i još mnogo toga.

97


TO JE PRIMJER TRADICIONALNE EKONOMIJE Vodenica Ćirovića može da se uzme kao primjer dobre prakse jedne održive, zelene ideje sa kojom se pokreće priča o tradicionalnoj ekonomiji. Ovakvi primjeri mogu doprinijeti razvoju etno-ekološkog turizma sa uklapanjem u prirodni ambijent, oživljavanju tradicije i tradicionalne ekonomije, kao i stvaranju kvalitetnog ekološkog proizvoda (brašna). Organskim proizvođačima u Pljevljima je omogućen tradicionalni način mljevenja žita i bolji marketing i prodaja brašna na osnovu toga. Takođe, pospješuje se i turistička ponuda pljevaljskog kraja, jer je vodenica na samo 30 metara od magistralnog puta Pljevlja-Đurđevića Tara kojim u ljetnjem periodu prolaze turisti u velikom broju. Značaj za Pljevlja, a naročito za ruralno područje ove opštine je i revitalizacija tradicionalne ekonomije, korišćenje lokalnih resursa, korišćenje tradicionalnih znanja i vještina, povezivanje lokalnih proizvođača žita sa lokalnim prerađivačem (vodenicom), stvara se ekonomski opravdan i održiv lanac u skladu sa održivim razvojem i zaštitom životne sredine. Crna Gora kao ekološka država i atraktivna turistička destinacija treba više da se bazira na ovakvim principima jedne zdrave, lokalne, održive i ekološke proizvodnje hrane, koja pospješuje poljoprivredu i tradicionalnu ekonomiju, daje prednost kvalitetu u odnosu na kvantitet, a da pri tome ne izmišljaju “toplu vodu”, jer sve su to radili naši djedovi i pradjedovi veoma dobro i kvalitetno, samo treba malo da obnovimo gradivo. Naravno, i u predškolsko i školsko vaspitanje ne treba zaobići priču o tome kako su živjeli i radili naši stari u skladu sa prirodom.

98 CAFFE MONTENEGRO



TREND HUNTER experience ponuda

PONUDITE jedinstveno ISKUSTVO turistima TEKST: ANA ĐURKOVIĆ

Mikro zemlja poput Crne Gore ima veliku šansu da savremeno koncipiranom experience ponudom koju nudi Airbnb servis promoviše neafirmisana turistička blaga na globalnom nivou a evo i kako 100 CAFFE MONTENEGRO


POMJERANJE GRANICA Nova generacija turista pomjerila je standardne okvire turističke ponude tražeći, pored hotela i restorana, različite doživljaje i iskustva, drugačije ponude koje će im omogućiti interakciju sa mjestom boravka na ličnom nivou, biti edukativne a kompletnom putovanju dati dodatan kvalitet. Zahvaljujući brojnim TV emisijama čiji je možda najbolji ambasador serijal “No reservations” Antony Bourdaina, stvorio je novu kritičnu masu putnika željni jedinstvenih iskustava, intimnih doživljaja, ostvarivanja prijateljstava i učenja o novim kulturama i zajednicama. Tako se nekako prirodno nametnula i nova turistička usluga formulisana kao “experience” koja se razvila u cijeli pokret koji je mnogima donio potpuno novi način razmišljanja i kreiranja turističke ponuda i konačno demokratizovao kompletnu djelatnost.

ŠTA JE I KAKO FUNKCIONIŠE EXPERIENCE? Globalni pionir i servis koji je zaslužan za konačno i finalno oblikovanje i promociju ove vrste usluge je gigant Airbnb. Vodeći svjetski sajt za pronalaženje smještaja, uglavnom privatnih stanova i kuća, pokrenuo je Experience platformu krajem 2016. godine koja se

ispostavila kao pun pogodak pa je sajt uskoro preplavio broj ponuda lokalnih domaćina spremnih da gostima ponude individualan i zanimljiv doživljaj. Ako ste raspoloženi da se oprobate kao Airbnb host, imate ideju koja je odraz vaših zanimanja, hobija i želja, ova platforma obezbijediće vam neophodan prostor na globalnom tržištu, bilo da vam je ideja jedrenje sa skiperom po Jadranu, pravljenja njoka, obilazak butika ili časova tradicionalnog plesa. PRVI USLOV koji vam se nameće, mimo bilo kojeg pravila i propisa, je da vjerujete u to što radite i da imate potrebu da dijelite svoje vještine, hobije ili stručnost sa drugima. Određena vrsta šarma u odnošenju prema drugim ljudima je apsolutni must ako želite da imate rastući broj klijenata. U ovom poslu ne postoje predrasude, tabui i morate biti dovoljno fleksibilni i otvoreni za prihvatanje različitih gostiju iz različitih kultura čiji host (ili domaćin) možete biti. Od ovoga zavisi vaš rejting i buduće prijave gostiju a i time svjedoče pozitivni review komentari koje će vam gosti koji su bili ostaviti. Dugoročno to stvara prijateljstvo, gradi preporuku i dobar glas što je nešto čemu svaki turistički radnik teži. DRUGI USLOV je besprijekoran dizajn iskustva koje želite da podijlite. To znači da ideja koju imate mora biti razrađena korak po korak, od mjesta koja trebate posjetiti zajedno do priča koje trebate ispričati ili korak-po-korak objašnjenja ukoliko se radi o umijeću.

Razrađen plan podrazumijeva i neplanirane i nestrandardne situacije kao na primjer ako vodite na jedrenje osobu koja ne zna da pliva ili na planinarenje nekoga ko nikad nije bio u planinama. Takođe, razrađen plan znači i istraživanje tržišta tako da osigurate da će vaša ponuda biti jedinstvena i drugačija. TREĆI USLOV je da taj razrađen plan prati detaljan raspored vašeg slobodnog vremena na dnevnoj, nedjeljnoj ili mjesečnoj osnovi, tačno definisanu, dugoročnu cijenu, uslove pohađanja, veličinu grupe i sve druge detalje koji će vam dovesti potencijalne goste.

TIPS &TRICKS Iako je forma za prijavu na vebsajtu prilično jednostavna - pročitate uslove Airbnb-a, registrujete se, dodate fotografije, video, opis i druge detalje da bi približili ponudu i kliknete “submit for review” na odlučivanje da li ispunjava uslove kvaliteta koje Airbnb garantuje, postoje detalji koje morate znate kako bi vaša ponuda bila dobro pozicionirana i kako bi zaživjela na adekvatan način u moru drugih experience ponuda. Evo nekoliko najvažnijih tips&tricks savjeta: Neophodno je da dobro govorite makar engleski jezik - više svjetskih jezika je uvijek prednost ali u ovom smislu nemojte se ograničavati i kliknite opciju da ostavite prostor da dodate još jezika. Pitanja o stepenu poznavanja

101


AKO STE RASPOLOŽENI DA SE OPROBATE KAO AIRBNB HOST, IMATE IDEJU KOJA JE ODRAZ VAŠIH ZANIMANJA, HOBIJA I ŽELJA, OVA PLATFORMA OBEZBIJEDIĆE VAM PROSTOR NA GLOBALNOM TRŽIŠTU

STANDARDNA AIRBNB NAKNADA OD 20% KOJA SE ODUZIMA OD SUME KOJU GOST PLATI PREKO KANALA SERVISA

jezika koje kliknete prilikom registracije nisu šala i zahtijevaju realan odgovor kako se ne bi kasnije štetno odrazile na vaše komentare i preporuke. Faza registracije zahtjeva da tačno odaberete kategoriju iskustva što znači da vašu ideju mora pratiti precizan plan, jednako kada je u pitanju opredjeljenje same ture kao i da li ćete nastupati kao nevladina organizacija ili fondacija jer u tom slučaju možete dobiti određene benefite kada su u pitanju cijene usluga samog Airbnb-a. U slučaju da nastupare kao NVO ili fondacija morate imati propratne dokumente koji to dokazuju. Morate pažljivo osmisliti sopstveni profil - biografiju, interesovanja koja će

102 CAFFE MONTENEGRO

ljudima na šarmantan način preporučiti baš vas kao hosta. Profil mora jasno objasniti zašto radite to što radite, koji su razlozi zbog kojih to radite i što je jednistveno i kod vas kao hosta ali i kod iskustva koje želite prirediti gostima. U prijavi postoje pitanja koja se tiču konkretnih pitanja što će gosti raditi, gdje će ići, što će pružiti, što je to što gosti treba da imaju, ponesu, obuku, što ćete vi sami obezbijediti a sve to idealno bi trebalo da prate dobre fotografije ili video koji predstavljaju ponudu ali još važnije i vas kao hosta i odaju djelić vašeg šarma i ličnosti. Ne zaboravite Airbnb Experience najviše se tiče konkretnih osoba, harizme i nezaboravnih zajedničkih trenutaka.

PERSONALIZOVANO CRNOGORSKO ISKUSTVO Mikro zemlja poput Crne Gore ima veliku šansu da upravo ovako koncipiranom uslugom predstavi svoja turistička blaga u najboljem mogućem svjetlu. Dugoročno, definisanje Experience ponuda i njihovog rejtinga i popularnosti na vodećem globalnom servisu kakav

je Airbnb, može biti i besplatno istraživanje koje može poslužiti kao smjernica u kojem pravcu razvijati određene segmente turizma u Crnoj Gori. Trenutno kod nas postoje samo dvije Airbnb Experience ponude iz naše zemlje. Host jedne je Vladimir sa Cetinja koji svoje potencijalne goste vodi u obilazak prijestonice Cetinje, pokazujući im ne tako poznate lijepe tajne grada i nestandardne ljepote, upoznajući ih usput sa lokalnim tradicijama i zanimljivostima ali i interesantnim ljudima. Cijena ove ture je 23 eura po osobi a podatak koji najbolje govori o popularnosti je da su gotovo svi datumi unaprijed rezervisani. Drugi host, Predrag iz Herceg Novog nudi svojim gostima pedalanje na dasci, takozvano “Hodanje po vodi”. Aktivnost je super atraktivno, odlična je vježba i dobra zabava i jedinstven način za oblilazak priobalja a tura je po cijeni od 15 eura dostupna je od 15. maja do 15. septembra i već postoje datumi koji su rezervisani i puni. Samo dvije ponude prilično su sumorna slika turizma i interesovanja za posvećeno pružanje usluga baziranim na savremenim očekivanjima i praćenju trendova u nekoj zemlji. Iako nekoga


kod nas može odvratiti Airbnb standardna naknada od 20% koja se oduzima od sume koju gost plati preko kanala servisa, ako ste neko ko živi u ruralnim krajevima Crne Gore u koje na državnom nivou nije na adekvatan način investirano u neophodnu smještajnu i ugostiteljsku infrastrukturu koja bi olakšala dolazak turista, ovo itekako može biti dobar način zarade. Zamislite da ste host ture koja zaljubljenike u pečurke vodi na istraživanje kroz šumsko bogatstvo Bijelog Polja ili Bjelasice, zaljubljenik u neafirmisanu baštinu i priče svog kraja, recimo nedaleko od Podgorice, tokom Male rijeke koja krije priče o nevjerovatnom podvigu gradnje pruge kroz surovi krš. Za experience ture i ponudu ne postoje praktično nikakva ograničenja i sve je zaista stvar vaše ljubavi, hobija i interesovanja. Ukoliko poznajete stare metode pravljenja kolašinskog sira, imate košnice i vrcate med, imate organsku farmu i staru porodičnu kuću i uzgajate povrće, dobar ste poznavalac umjetnika

i istaknutih stvaralaca našeg podneblja, istorije i baštine, ili jednostavno poznajete dobro planinarske staze, skrivene puteve i zanimljive ljude, sve su to dobre i tražene ideje za ture koje će vašim gostima približiti kulturu Crne Gore, naslijeđe ali i vas lično kao hosta.

ZA EXPERIENCE TURE I PONUDU NE POSTOJE PRAKTIČNO NIKAKVA OGRANIČENJA I SVE JE STVAR VAŠE LJUBAVI, HOBIJA I INTERESOVANJA


O: FOT

104 CAFFE MONTENEGRO

PH ST E

ANY

ST E

FA N


IDEJE KOJE BRIŠU GRANICE: BALKAN ROADS

Balkanskim

PUTEVIMA Ako ste entuzijasti željni otkrića i jedinstvenih, jednostavnih doživljaja, mladi par Filip Jakovac i Ana Somek odvešće vas na putovanje starim cestama Balkana, u starim automobilima jugoslovenske proizvodnje, u avanturu kroz najbolje što region ima da ponudi RAZGOVARALA:ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: STEPHANY STEFAN I BALKAN ROADS ARHIVA

Za sve one koji znaju prave čari brujanja ugrijanog motora, mirisa benzina i otvorenog prozora ljeti, ova ideja otvoriće nova poglavlja u životu. Laki putnici, životni entuzijasti ali i zaljubljenici u avanture, kao i jedno u drugo, Filip Jakovac i Ana Somek imali su eureka momenat nakon putovanja do Azije sa grupom prijatelja i to u starom, vjernom Yugo Koralu 55 koji su prethodno kupili za 300€. Čvrsto ubijeđeni da stari auto kojem se smijao cijeli svijet, ali i oni sami, mogu da izdrže mnogo više nego što su sanjali, po povratku osnovali su firmu Meraki sa ciljem da organizuju avanturistička putovanja po Balkanu. Meraki, grčka verzija na Balkanu omiljene riječi merak, u najkraćem opisuje ono što su zamislili: onaj koji uživa u životu, radi ono što voli i strastven je oko toga. ”Osnovna djelatnost je ”Balkan Roads” odnosno putovanje starim Jugićima, Stojadinima, Tamićima i ostalim balkanskim vozilima po Balkanu, a druga je Balkan Yacht Adventure koje se sastoji od 6 dana jedrenja splitskim arhipelagom i tri dana Sarajeva s tematikom joge.”, objašnjava raspoloženo Filip. Filip je inače magistar prava koji se trenutno, kako kaže, ne bavi pravom, inače putoholičar, filantrop i zaljubljenik u prirodu kojem je jako stalo do ekologije i samoodrživosti. Ana Somek je grafička dizajnerka, emotivna nježna duša koja uživa putujući i otkrivajući nova mjesta koja može fotografisati i avanture u koje se može upustiti.

105


Na putu sam vidio brojne prirodne i kulturne ljepote, ali u ogromnom bespuću pa mi je napokon palo na pamet da bi takvu avanturu starim autima mogli i mi napraviti na Balkanu koji sadrži toliko i kudikamo više koncentrisanih ljepota na malom prostoru

CM: Kako je nastao koncept Balkan Roads? F&A: Na ideju smo došli 2016. godine nakon mog putovanja sa dva prijatelja u Mongoliju i to Jugom. Cijeli put prošao sam, tamo i nazad, bez kvarova. Na putu sam vidio brojne prirodne i kulturne ljepote, ali u ogromnom bespuću pa mi je napokon palo na pamet da bi takvu avanturu starim autima mogli i mi napraviti na Balkanu koji sadrži toliko i kudikamo više koncentrisanih ljepota na malom prostoru. Naravno, uključili smo u to sigurnosni sistem GPS praćenja kako bi svojim gostima mogli u svakom trenutku poslati poruku opisujući šta prolaze, koja je istorija i zanimljivost mjesta kroz koja prolaze i koja im prethode, šta jesti i popiti ili kupiti kad su već tamo, odnosno kako najbolje na licu mjesta upoznati Balkan od - Balkanaca. CM: Iz ugla gosta objasnite nam kako funkcioniše ponuda? F&A: On dođe sa svojim automobilom (što ne preporučujemo) ili unajmi Jugića ili neko drugo staro balkansko vozilo koje je prije njega neka naša baka kotrljala 30 godina do dućana i nazad pažljivo vozeći da joj tableta ne padne s komandne table. Dođe u Rijeku gdje je start rute svake prve subote svake godine u osmom mjesecu i vozi kružnu rutu po Balkanu koliko god dugo želi i gdje god želi, dok se ne vrati u Rijeku. Neki objektivni rok je mjesec dana da završi rutu, prođe sve check pointove i uđe u tablicu bodovanja. CM: Šta su check pointovi duž rute? F&A: Na Balkan Roads putovanju postoji 100 check pointova koji su zapravo proizvodi ili usluge koje gosti mogu doživjeti a podijeljeni su u dvije kategorije: 106 CAFFE MONTENEGRO

avanturistički ili kulturno-tradicionalni, kako ih mi volimo zvati. Avanturistički su bungee jumping, scuba diving, hodanje po žaru itd. a kulturno-tradicionalni bi bili čuvanje ovaca na Durmitoru na 2000m nadmorske visine i mužnja istih, te izrada domaćeg sira s pastirom koji ne zna engleski, ali je duša od čovjeka i njegov osmijeh svi razumiju, zatim tu su učenje pletenja u Sirogojnom gdje mogu isplesti sami svoj suvenir, narukvicu i nešto za djevojku, majku ili nekog trećeg, učenje pravljenja ćevapa ili soparnika u Sarajevu i u Omišu, plesanje tradicionalnih plesova itd. Svi ti check pointovi donose sniženje cijene od uobičajene i svi nose određene bodove pa ćete tako za obilazak Balkana u našem ili svom vozilu, ali da je balkanske produkcije, dobiti više bodova nego da đirate u novom BMW-u. Bodovi se kasnije skupe i donose nagrade, ali ovo nije takmičenje - oni su tu samo da daju „extra flavor”, što bi se reklo.

CM: Kako birate check pointove? F&A: Ono što ovo putovanje zbilja čini posebnim su tzv. virtualni vodiči koji su zapravo fizičke osobe koje sjede u našoj kancelariji i biraju i sastavljaju najzanimljivije i najljepše poruke o prirodi, kulturi i gastronomiji područja kojim se krećete. Na ovom projektu radimo više od dvije godine, neprestano da ga dignemo na noge, a ima tendenciju stalnog porasta jer na Balkanu se uvijek može otkriti nešto novo. Uvijek i svugdje. CM: Da li gosti dobijaju određene rute ili sami biraju? F&A: Gosti sami biraju check pointove. Na taj način sami kroje i rutu i vrijeme koje posvećuju putovanju. Jedino je pravilo da se ne smiju služiti autoputevima. CM: Ko su vam najčešći avanturisti? F&A: Većinom se radi o strancima jer su oni jednostavno dubljeg džepa, ali i drugačijeg ukusa. Mi se još više veselimo


Kako se prijaviti i u koje doba? Rutama koje su osmislili Filip i Ana i njihov neumorni tim možete proći ako se prijavite preko websita balkanroads. co. Možete se prijaviti bilo kad, no najkasnije 15 dana prije početka putovanja kako bi timu ostavili vremena za pripremu i rješavanje dokumentacije. Prijave su otvorene cijele godine a za 2020. krenuće već krajem ljeta.

kad nas naši ljudi kontaktiraju, ali je to rjeđe i znali smo otpočetka, a to je zato što naši ljudi često imaju stav: „Ma mogu ja to i sam.“ Pa dobro, onda uradi sam. CM: Koje ste check pointove odredili na ruti kroz Crnu Goru? F&A: U Crnoj Gori će moći uživati u penjanju i druženju s pastirom na Durmitoru, zatim u raftingu i zip line-u s Đoletom iz Kljajević Luke na mostu na Đurđevića Tari ili čak kite surfing s Nemanjom iz Dolcinium kite surf škole na Ulcinju. Moći će spavati kod prekrasne gospođe Snežane i njene porodice u guesthouse Nena na Žabljaku, upoznati se s manastirom Ostrog, Kotorom, Budvom itd. Crna Gora nam je baš dobro pokrivena zapravo, a razlog za to je što su i moji i Anini roditelji bili na medenom mjesecu na Durmitoru prije više od 30 godina. Smiješna priča zapravo. Pastir Petar koji danas radi s nama je onomad

upoznao i naše mlade roditelje puno prije no što smo se mi rodili. Kad malo pogledam... Nevjerojatna priča. (smijeh) CM: Kilometri spajaju ljude a da li ostajete u kontaktu sa onima koji prođu rutu? F&A: S onima koji su se prijavili i s kojima smo dosad istraživali tržište smo ostvarili sjajna poznanstva i prijateljstva. To su uistinu divni ljudi koji znaju što žele i to i cijene. To nam je drago. To znači da je i naša priča pravilno usmjerena i dobro postavljena. Važno je postaviti pravu priču pravim korisnicima. To je temelj. Nadam se da smo u tome i uspjeli. Veselimo se svakom novom polazniku i ovaj put pozivamo sve zainteresovane da probaju. Barem u Crnoj Gori nećete morati plaćati smještaj (smijeh).

Uključili smo GPS praćenje kako bi gostima mogli u svakom trenutku poslati poruku opisujući šta prolaze, koja je istorija i zanimljivost mjesta, šta jesti i popiti ili kupiti, odnosno kako najbolje na licu mjesta upoznati Balkan od Balkanaca

107


PO S J E T I TE – Z A B ILJE Ž IT E : P OVI J A U G O R N JIM PJEŠIVCIMA

SELO ČUVENE I SLAVNE PROŠLOSTI DANAS U TIŠINI TEKST: KRSTINJA ZEČEVIĆ FOTOGRAFIJE: CAFFE MONTENEGRO

„Tamo gdje kamen i nebo žive u najvećoj ljubavi, gdje su se kao orlovi gnijezdili junaci vjekovima a čudotvorci koračali. Tamo gdje se magla nad Zetom povija i putuje preko Ostroških greda, tamo stanuje Povija“. (Ana Dragićević i Jovanka Komnenić)

P

ovija je i kamenita i pitoma oblast, koja pamti mnoge teške dane. Selo čuvene i slavne prošlosti danas uživa u tišini koju remete mase ljudi koje putuju za Ostrog, a koje mještani ispraćaju radosnim pogledom. Povija je udaljena od Nikšića 15km, od Danilovgrada 25km, a od mjesnog

108 CAFFE MONTENEGRO

sjedišta u Bogetićima 4,5km. Seoski putevi nijesu onakvi kakve zaslužuju mještani, ali povezuju ih sa putem do Bogetića i dalje magistralnim za Nikšić i Podgoricu. Pješivačka oblast se dijeli na Gornje i Donje Pješivce. Povija je selo koje pripada Gornjim Pješivcima. U okruženju se nalaze Bogetići, Stubica, Kunak

i Dabovići. Povija je naselje u nikšićkoj opštini i slično ostalim crnogorskim selima sa sve manjim brojem stanovnika. Odlazi se u gradove, ide se za zaradom, traže se bolji uslovi za život. Nekada se odlazilo samo sa kaputom preko ramena do bilo kakvog radnog mjesta. Atar sela Povija ima vrlo složenu


U POVIJI, U KUĆI KONTIĆA, STAROJ SKORO 3 VIJEKA BORAVIO JE SVETI PETAR CETINJSKI

POVIJA JE U NAŠOJ ISTORIJI DALA MNOGO ZNAMENITIH LJUDI, POČEV OD SERDARA, DRŽAVNIKA, KAPETANA, VAJARA, LIKARA, PJESNIKA

ih ima oko živih voda. Površine pored Perućice su znatno niže i poznate su kao voćarski predjeli. Strme padine Planinice prigrlile su ovaj predio na sjeveru, a onda se prostire dalje na jug do doline Zete i ostroških greda na sjeveru, odnosno do Slivskog ponora. Dijeli se na pet sela i zaseoka izviše Glave Zete i ostroških greda na sjeveru, odnosno do Slivskog ponora. Iznad Glave Zete je Donja Povija. Najdalje

je i najstarije naselje te oblasti. Gornja Povija je najveće naselje, a najdalje na sjeveru prema Slivlju je selo Kunak. Iako je naselje razbijenog tipa jer su sela i zaseoci razbijeni, kuće su često vrlo zbijene i meni i globalno cijela oblast djeluje nekako pitomo i pomalo divlje. Prvobitno naselje nastalo je u današnjoj Donjoj Poviji pa su se mještani postepeno pomjerali u sigurnije oblasti, posebno zbog upada Turaka koji su bili

SEOSKA CRKVA JE POSVEĆENA ZAČEĆU SV. JOVANA KRSTITELJA, PAMTI MNOGE ISTORIJSKE DOGAĐAJE I SVJEDOK JE NASTAVLJANJA ŽIVOTA U SELU

konfiguraciju terena. Središnji dio predstavlja relativno ravnu oblast, a onda na nešto višim zonama nalaze se zaseoci. Tu imamo nagibe i zaravni, terasasto raspoređene, bez nekog posebnog reda. Tako se smjenjuju stijene - grede i livade, voćnjaci, granice, kamenjari. Prema Perućici ima nešto više uravnjenih kompleksa Zemlje, dok su više zone sela omeđene gredama a često imamo i oburdane velike mase grubog materijala. Naselje ima dosta tih ogolićenih kamenjara nastalih erozijom i procesom akumulacije materijala i njegovim drobljenjem stvorene su više površine koje se smatraju zajedničkom teritorijom svih mještana ili tzv. komunom. Najviše

109


dosta česti i nemilosrdni. Ako se samo sjetimo pohoda paše Ćuprilića jasno nam je kroz šta je sve ovaj herojski narod prošao. Naselje je potpuno opustošeno. Odrasli su se sklanjali u pećine kojih u ovoj oblasti ima mnogo. Ženu, đecu i starce pogubio je na licu mjesta a bilo ih je preko 70. Selo se kasnije obnovilo i proširilo na ostale djelove Povije. Obnavljanje sela išlo je brže zato što u njemu žive dva bratstva Mijuškovići i Kontići koji su se izvrsno slagali. Ima tu i kuća Šantića a možda još neko prezime ali samo po jedna kuća. Kontići i Mijuškovići su bili toliko složni o čemu svjedoči i jedna crkva i zajedničko groblje. Crkva je posvećena začeću Sv. Jovana Krstitelja i nalazi se skoro u centru sela na nadmorskoj visini od 520 metara. Pamti ona mnoge istorijske događaje, turske pohode, osvajanja, žrtve. Pamti i vesele događaje: vjenčanja, svadbe, slave, skupove i događaje, rađanje đece i njihova krštenja, i na sreću da život ide dalje. Naselje je prilično bogato izvorima i rječicama, a ljudi su napravili i uslove, bistijerne, česme. Izvori se javljaju na sastavu krečnjaka i nepropustljivog šlifa. Poznati su i Brašina voda, Misura, Javorak, Potok, Blizanci, Vilina voda, Mali i Veliki izvor i dr. Po nekoliko izvora prave rječice koje se ulivaju u Perućicu, koja nastaje od Velikog i Malog izvora i uliva se u Zetu. Poznata je po virovima koji su prava atrakcija za posmatrača. Od izvora Javorak vodi vodovod dug 2,5km za Bogetiće, napravljen 1961. godine. Njihovu vodu koristi i Donja Povija na Modrom viru, iznad mjesta koje se zove izvor Pod, gdje se mještani ljeti kupaju. Do 1941. godine tu su radila 3 mlina i mljeli su žito za cjelokupno stanovništvo. Do tog rata 1941. godine granice su navodnjavane sa Perućice.

JEDNO OD NAJSLAVNIJIH IMENA TOGA KRAJA JE MRKOJE MIJUŠKOVIĆ SERDAR, ČIJI SE SPOMENIK NALAZI U SELU

Prirodni uslovi u selu omogućavaju skoro podjednako bavljenje i zemljoradnjom i stočarstvom. Dosta padina je pogodno za gajenje povrća i voća, vinove loze, smokve i dr. Što se tiče stočarstva mještani su tu držali ovce i goveda, a mnoga domaćinstva su imala i svoje

IAKO JE POVIJA DOSTA RASELJENA, MJEŠTANI SE POVREMENO VRAĆAJU DA OBRADE NJIVE, VOĆNJAKE I VINOGRADE: KUĆE SE IPAK POPRAVLJAJU, PRAVE SE NOVI POMOĆNI OBJEKTI KAO I DVORIŠNE KUĆICE ZA ROŠTILJ, KAFU, PIĆE I DRUŽENJE.

110 CAFFE MONTENEGRO

planine iza Ostroških greda za ispašu stoke. Putevi koji do njih vode su prilično loši pa se nekad stoka tjerala na katune Sinjavine, Krnova, Morače... Danas je to rijedak slučaj. Bliži katuni preko Planinice su zapušteni. Iako su kuće uglavnom bile prizemne i spojene bar po dvije, bilo je i onih na spratu sa izbom. Staje za stoku su bile dobro ozidane kao i mnogi pomoćni objekti. Povija je od davnih vremena još od doba Rimljana bila podesna za stvaranje najpreče saobraćajnice između Bjelopavlićke ravnice i Nikšićkog polja. Smatra se da je stari Rimski put išao od Skadra, preko Birziminijuma i Duklje i vodio dolinom Zete pa preko Planinice za Anderbu, kasnije Onogošt. Poslije II Svjetskog rata napravljena je željeznička pruga Nikšić-Titograd koja prolazi kod atar Povije. Mještani su dali veliki doprinos u njenoj izgradnji. Povija je selo bogato istorijom odakle je mnogo znamenitih ljudi, počev od serdara, državnika, kapetana, vajara, slikara, pjesnika. U kući Kontića, staroj skoro 3 vijeka boravio je Sveti Petar Cetinjski. Jedno od najslavnijih imena toga kraja je i Mrkoje Mijušković serdar, čiji se spomenik nalazi u selu. Iako je Povija dosta raseljena, mještani se, povremeno vraćaju da obrade njive, voćnjake i vinograde. Kuće se ipak popravljaju, prave se novi pomoćni objekti kao i dvorišne kućice za roštilj, kafu, piće i druženje. Ovo selo ima dosta geografskih kvaliteta, životna sredina je zanimljiva, pogodna za razvoj poljoprivrede, a i za druge djelatnosti. Želim im uspjeh jer ti vrijedni domaćini, koji oduvijek tu žive boreći se sa svim nedaćama, zaslužuju bolji život.


JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT


112 CAFFE MONTENEGRO


P UTOP I S : L I S A B O N

i jedno ozbiljno zaljubljivanje TEKST I FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA

Svako putovanje biva pravi mali poligon za učenje: bilo da su to novi trikovi kojima uštediš vrijeme ili novac, neprijatnosti koje se vrlo lako mogu preskočiti sa malo više iskustva, ali i neprijatnosti koje se dese da bi se nova iskustva stekla. Vaša samoprozvana omiljena putnica i ovog puta dosta elemenata uči na komplikovaniji način, ali – sve komplikacije bivaju anulirane beskrajnim šarmom pastelnih zgrada, romantičnog jezika i najrazličitijih vina koja iskusno nalaze način da progovore nekim svojim (takođe romantičnim) jezikom

LOW COST VEZANI LETOVI: AVANTURA KOJA SE „ISPLATI“ Lisabonska avantura sasvim neplanirano počinje kao avantura: i to zgužvanim kišno-vjetrovitim letom do Brisela. Ne bismo je nazvali avanturom da ne uključuje jedan let do aerodroma Brisel, jednu vožnju autobusom i jednu vožnju vozom do aerodroma Charleroi (srećom bez letećih ćilima, mada je sve na to ukazivalo), a potom i vratolomno čekiranje u poslednjoj sekundi usled lošeg kombinovanja letova i vremena između istih. Lekcija „uvijek ostavite koji sat više između letova jer ako vi ne kasnite – postoji mogućnost da dvadeset drugih faktora zakasni“: naučena i zapamćena. Ovakvo vezivanje low cost letova na kraju donosi jedan pozitivan segment, a to je finansijska računica: sve avionske

karte (uključujući Porto – Milano, Milano – Podgorica u povratku) staju 170 eura, u našem slučaju. Ponoćno slijetanje u Lisabon, satovi koji se vraćaju stepenicu unazad i metro kao posljednja vrsta transporta za samo jedan umorni petak, no ipak dovoljno koncentracije da primijetim ono što ću imati u pozadini svijesti za sve moje lisabonske dane: pločice.

Svaka metro stanica u različitim kombinacijama boja, mozaika, slika. Svaka kao mali noćni sablasni papagaj sa blještavom jasnom informacijom: koji voz kuda ide i kada dolazi, šarena i čista, savršeno funkcionalna. Metroom stižete od aerodroma do željene stanice u gradu po cijeni od 1 euro i 40 centi, posljednji vozovi odlaze u jedan sat poslije ponoći, a prvi kreću u 6:30 izjutra. On se u našem slučaju pokazao kao idealan način prevoza tokom svih dana boravka.

SVAKA METRO STANICA JE U RAZLIČITIM KOMBINACIJAMA BOJA, MOZAIKA, SLIKA

113


GRAD U BOJAMA RADOSTI I PROLJEĆA Trenutak u kom se vjerovatno pitate „da li se toj ženi desila makar jedna pozitivna epizoda“ počinje upravo sada, jer malo drame uvijek najavljuje veliku radost, a „radost“ je riječ koja najbolje opisuje moj prvi utisak i manir u kom me je Lisabon probudio. Proljećnih 20-ak stepeni, svijest o tome kako smo sa više sreće nego pameti ubole savršen tajming za posjetu – dakle sredinu marta, a zatim šetnja

minuta lagane šetnje, stari centar grada na 20-ak minuta i 4-i sprat stare zgrade u mirnom kvartu Baixa-Chiado (koji

koja nam u startu ukazuje na to da smo došle u grad sa vjerovatno jednom ravnom ulicom i da se svi ti predivni trotoari sa šarenom kaldrmom mogu najlakše savladati u dobrim patikama za trčanje (a nikako u fotogeničnim i moćnim bajkerskim čizmama, što nas već dovodi do naučene druge lekcije). Naravno, sve uzbrdice možete preskočiti nekom vrstom javnog prevoza – ali će vam nažalost tako promaći najveći dio magije i silne fotografije koje možete napraviti (jer u fotogeničnijem gradu nijeste bili!). Posebna turistička atrakcija jeste čuveni žuti tramvaj sa brojem 28, a ono što je meni ostalo u sjećanju jeste upozorenje prijatelja na činjenicu da u tom tramvaju najlakše ostajete bez novčanika. Vožnjom ovim tramvajem obilazite strogi centar i posljednja stanica mu je boemska četvrt Alfama. Smještaj smo i ovog puta birale planski i po nekim nama važnim karakteristikama: zelena linija metroa na 2

114 CAFFE MONTENEGRO

je uz Bairro Alto najljepši kvart u kom možete pronaći adekvatan smještaj sa povoljnim cijenama, po mom iskustvu).

Alfama: šarm uskih ulica, šarm djevojke koja svira gitaru ispod pomorandži na stepenicama, šarm lokalnih stanovnika koji nemarno čitaju novine u malim barovima... mjesto u kom se rodio fado, muzika koja ti istovremeno probudi sve sreće i sve tuge... POSEBNA TURISTIČKA ATRAKCIJA JE ČUVENI ŽUTI TRAMVAJ SA BROJEM 28


LISABON, NAJROMANTIČNIJI GRAD U KOJI JE MOJA NOGA IKADA KROČILA. SVI RIMOVI, VENECIJE I OSTALE ITALIJE NA STRANU, UZ DUŽNO POŠTOVANJE

TRG KOMERSIO

PASTEIS DE NATA, TEŽO I GALAMA GALEBOVA Od Bairro Alta, manjim i većim ulicama, sa posebnim osvrtima na različite paterne na fasadama, otvorene prozore, glasove i mirise u krug... i sve do rijeke. Azulejos – keramičke pločice karakteristične za portugalske fasade vuku porijeklo sa Istoka. Glinenih 14x14 centimetara savršenstva pločice sa sjajnom glazurom preko uglavnom je u plavkastim tonovima, mada je moj prvi utisak bio da stanovnici Lisabona obožavaju i pastelne roze i oker tonove na svojim fasadama. Moćni Težo i obala ukomponovani sa prvim isprobanim „pasteis de nata“, kupljenim u čuvenoj Manteigaria-i, a ubrzo zatim i nepopularni krajnje jednostavni utisak autorke teksta: ne dopada mi se. Ova tradicionalna lisabonska poslastica, tijesto (subjektivni osjećaj) sa pudingastim punjenjem i daškom cimeta, može se kupiti po cijeni od oko jednog eura i to na svakom ćošku – najjednostavnije rečeno. Ali baš ovaj u Manteigaria-i i baš onaj sa imenom „pasteis de Belem“ (čija receptura potiče od monaha iz istoimenog naselja i prenosi

AZULEJOS – KERAMIČKE PLOČICE KARAKTERISTIČNE ZA PORTUGALSKE FASADE

se sa koljena na koljeno i to čak iz 18. vijeka) izdvajaju kao posebne i vrijedne probanja. Pauza uz rijeku, rijeku ljudi, ulične svirače, sunce i pogled na most „25. april“ bila su posebna vrsta terapije u mom slučaju, a beskrajni krug koraka nas nakon pauze odvodi do prostranog trga Komersio. Ukoliko vam na trgu neki od ažurnih trgovaca ponudi cijeli spektar narkotika, onako iz rukava – produžite dalje bez suvišnih komentara (sve do recimo trga Rosio udaljenog par minuta, gdje vas čeka sljedeći niz sličnih „trgovaca“).

RIJEKA TEŽO

115


AO 26 VINO JE U RESTORANIMA JAKO POVOLJNO – IZDVAJATE 7 ILI 8 EURA ZA FLAŠU DOBROG (U MOM SLUČAJU) BIJELOG VINA, 2 DO 3 EURA ZA ČAŠU, DOK JE U SUPERMARKETIMA ODNOS IZBORA I CIJENE TAKAV DA JE NAJBEZBJEDNIJA VARIJANTA ONA U KOJOJ SE, USLJED NEMOGUĆNOSTI DONOŠENJA ODLUKE, UHVATITE ZA GLAVU I NAPUSTITE OBJEKAT

VINA I ISTINE U Lisabon sam došla sa dvije bitne mentalne zabilješke: bakalar, vino verde. A zatim se i iznenadila informacijom da svoju omiljenu ribu – već pomenuti bakalar, Portugalci zapravo uvoze i da imaju 365 načina za pripremu bakalara – po jedan za svaki dan. Porco preto – crna svinja, drugi je temelj portugalske kuhinje i kobasica napravljena od ovog mesa idealan je pokolon-suvenir za sve ljubitelje

mesa. No, dva vegana i jedan vegetarijanac hranljivu utjehu pronalaze malo dalje od porco preta u dva magična restorana, koja su ujedno i preporuka za sve buduće lisabonske putnike. Ao 26 u Chiadu, moderno mjesto sa bakarnim lusterima,

Bouvijem na zidu i somotnim kaučima. Besprijekorne veganske opcije slanih i slatkih jela i popularno vino „verde“ kao desert u mom slučaju. Vino „verde“ je „mlado“ vino (ono koje se pije iste godine

svježim sokovima, laganim omletima i flatbread-ovima može biti odličan izbor. Vino je u restoranima jako povoljno – izdvajate 7 ili 8 eura za flašu dobrog (u mom slučaju) bijelog vina, 2 do 3 eura

kada je i napravljeno), dakle lagano bijelo vino sa niskim procentom alkohola. Cijene je najlakše uporediti sa podgoričkim i stičem utisak da je biti vegan u Lisabonu mnogo isplativije i hranljivije od biti vegan u Podgorici. Ukoliko, nakon isprobavanja svih drugih delicija, tražite zdravu opciju za doručak, Juicy sa

za čašu, dok je u supermarketima odnos izbora i cijene takav da je najbezbjednija varijanta ona u kojoj se, usljed nemogućnosti donošenja odluke, uhvatite za glavu i napustite objekat. Ukoliko tragate za nekim posebnim restoranima, planirajte posjete unaprijed i uvijek provjerite radno vrijeme kako ne biste ostali gladni. JUICY

BAKALAR, SVOJU OMILJENU RIBU, PORTUGALCI ZAPRAVO UVOZE I IMAJU 365 NAČINA ZA PRIPREMU BAKALARA – PO JEDAN ZA SVAKI DAN

116 CAFFE MONTENEGRO


TORRE DE BELEM– JEDNA OD ONIH STARIH GRAĐEVINA KOJE IZGLEDAJU KAO SCENOGRAFIJA IZ GOSPODARA PRSTENOVA

NEKOLIKO SATI U ČETVRTI BELEM Do Belema se stiže gradskim prevozom, udaljen je svega nekoliko stanica od stanice Cais do Sodre. Ukoliko za posjetu Belemu izaberete baš onaj dan kada se dešava maraton – upašćete u beskrajnu gužvu ljudi u fluorescentnim majicama koji umorni nakon trke od kilometara i kilometara grabe svoju porciju ribe. Nijesmo pronašle slobodan sto za ručak, vidjele smo Belem u malo drugačijem (fluorescentnom) svijetlu, ali je šetnja pored rijeke opet savršeno odradila ulogu terapeuta. Uz rijeku prvo nailazite na Spomenik otkrićima – forma broda podignuta u čast važnih ličnosti koje su doprinjele najrazličitijim otkrićima.

SVAKI MINUT PROVEDEN NA ULICAMA LISABONA NOSI POSEBNU MAGIJU I POSEBNO JE DEŠAVANJE

SPOMENIK OTKRIĆIMA

Dominantna je figura princa Henrika Moreplovca na pramcu, rame uz rame sa Vasko da Gamom. Torre de Belem je po mom mišljenju princeza ovog mjesta – jedna od onih starih građevina koje izgledaju kao scenografija iz Gospodara prstenova. Mjesto gdje se Težo uliva u okean, mjesto sa kojeg je Vasko da Gama

krenuo u Indiju, mjesto koje kao takvo definitivno mora imati posebnu energiju. Interesantnu informaciju sam saznala kasnije: Torre de Belem je zapravo izgrađena na ostrvu koje je, nakon godina rada zemlje i vode sraslo sa kopnom. Funkcija joj se tokom godina mijenjala, tako da je bila i zatvor za političke zatvorenike, carinarnica, utvrđenje za odbranu, svjetionik... Napomena: ukoliko vam se omiljena portugalska poslastica dopala, vrijedi sačekati u redu za „pasteis de Belem“ kako biste napravili poređenje (autorka teksta to nije uradila, prepričava iskustva prijatelja koji su čekali u redu od pedesetak ljudi pred najpopularnijom belemskom poslastičarnicom). Fotografski savjet: posjetite Torre de Belem u zalazak sunca.

šoljicama za kafu, lutkama, ljubazna djevojka koja nam prodaje muzejske karte (po cijeni od svega tri eura, a u obliku lutka – bookmark-a), zatim nas usmjerava na sprat zgrade iznad radnje i počinje svoju priču. Predsoblje stana za koje se ispostavlja da je čekaonica: mjesto na kom lutke dobijaju dijagnozu (okačenu na papirić na stopalu), zatim

slijedi ambulanta – prostrana prostorija sa lupom, četkama, ljepilima, dijelovima tijela, malim plastičnim rukama, kosama, očima, a koja nas vodi do velikih soba sa visokim tavanicama. Soba od poda do plafona prekrivenim lutkama iz različitih zemalja, različitih oštećenja i starosti. Naš vodič pripada petoj generaciji – njeni preci se popravkom oštećenih lutki bave od davne 1830. godine. Kolekcija koju posjeduju broji preko 4000 različitih lutki, a glavni klijenti za popravke su im upravo drugi kolekcionari. Poslije trepćućih lutki, utjehu nalazim u drugoj krajnosti: Pink street ulici (jer šta više jednoj ženi treba, od sladoleda i ulice ofarbane u roze negdje u sred starih zgrada), idealnoj za večernji izlazak, barove i testiranje vina.

KRATKA PAUZA ZA HOROR FILM Okarakterisana kao muzej, „Bolnica za lutke“ je djelić Lisabona koji u jednom momentu želim da zaboravim, a opet imam momenat čudnog obožavanja prema tom iskustvu. Skromna radnja sa minijaturnim keramičkim mačkama, AMBULANTA „BOLNICE ZA LUTKE“

117


ALFAMA, VEĆ MI NEDOSTAJEŠ Mjesto gdje gasiš google maps, gdje prestaješ sa svim pokušajima da uhvatiš bilo kakav wi fi, mjesto gdje hodaš. Hodaš, maziš pločice, gledaš i gore i dolje, viriš u tuđe domove. Čuješ najljepši šuštavi portugalski (fotografišeš se kraj svake roze oronule fasade jer si turista, koliko god da bježiš od te titule). Šarm uskih ulica, šarm djevojke koja svira gitaru ispod pomorandži na stepenicama, šarm lokalnih stanovnika koji nemarno čitaju novine u malim barovima. Mjesto u kom se rodio fado, muzika koja ti istovremeno probudi sve sreće i sve tuge, vrati 70 godina unazad kako bi osjetio ono što si bio u nekom od prošlih života. Riječ „saudade“ odzvanja kroz zidove i trotoare,

PRIJEDLOZI ZA POSLJEDNJI ČAS I NEODOLJIVI PORTO KAO VIŠNJA NA VRHU Svaki minut proveden na ulicama Lisabona nosi posebnu magiju i posebno je dešavanje. Nažalost, kako je ovaj časopis vjerovatno ograničen sa određenim brojem strana, pokušaću da kratko i efikasno dodam nekoliko stavki

118 CAFFE MONTENEGRO

PINK ULICA

a nalaziš je vjerovatno i na nekom od vidikovaca (čija prava priroda izmili baš u zalzak sunca). Tuga, čežnja, melanholija – sve su to polovični opisi ove riječi bez prevoda, a „ljubav koja ostaje nakon što je neko otišao“ najpribližniji prevod koji sam pronašla. Alfama je najsiromašnija lisabonska četvrt, neki će reći „boemska“ četvrt. Nad njom bdi tvrđava Sao Jorge i omiljenji vidikovac svih turista.

koje ne bi trebalo da preskočite ukoliko pravite krug do Lisabona i ostajete nekoliko dana. Dakle, budimo praktični: sa stanice Rossio hvatate voz (čija je karta oko 3 eura), 40 minuta grabite kroz razna naselja sve do Sintre. Što ranije stignete – više ćete obići, jer pored svih kočija, taksija i sličnih usluga – metoda hiljadu koraka ipak ima najviše glasova. Zamkovi: žuta, bordo boja

Palacio da Pene, kule, sablasni tuneli Quinta da Regalerie gdje su se okupljali masoni i mahovina na starim građevinama. Iz Sintre, autobusom 403 stižete na najzapadniju tačku svijeta - Cabo da Roca. Svetionik, stijene, ljuti okean i jedan veliki beskraj sve do Amerike (u našem slučaju sa lošom karmom u vidu beskraja od magle, tako da se ni okean nije nazirao). Nikako u haljini, jer na


kraju svijeta vjetar diktira dress code. Najpovoljnija kombinacija letova za povratak u Podgoricu vodi nas u Porto. Vožnja vozom od Lisabona do Porta traje oko 3 sata, a karta je 15-ak eura. Drugi po veličini grad u Portugalu ima malo grublji šarm od onog na koji sam navikla u Lisabonu. Ono što sam slomljenog

A ZA KRAJ – ZAGRLJAJ Lisabon. Najromantičniji grad u koji je moja noga ikada kročila. Svi Rimovi, Venecije i ostale Italije na stranu, uz dužno poštovanje. Sve plaže, puni mjeseci, zalasci i ostala nebeska dešavanja postanu izrazito nebitni u onom momentu kada ti se dešava ponoć, ulica

srca vidjela samo sa ulice jeste Livraria Lello – jedna od najstarijih knjižara koja je bila glavna inspiracija J.K. Rowling u stvaranju Harry Potter-a i to sve zbog reda turista ispred koji je izgledao kao da se unutra dešava neka velika fudbalska utakmica. Utjeha u vidu sladoleda od vanile i kokosa nekoliko metara

iznad: pronađena i baš taj sladoled ima sve moje preporuke. Trend strmih ulica se nastavlja i u Portu, pustite da vas put odvede do mostova na rijeci Douro i sačekajte zalazak uz magiju uličnih svirača i naravno – isprobajte čuveni porto. Do aerodroma stižete metroom, u vožnji koja traje nekih pola sata.

široka jedva da kroz nju prođe mršavi prolaznik i buckasti tramvaj, fenjer među raširenim bijelim čaršavima na nekom drugom ili trećem spratu pastelnih zgradica Alfame ukombinovan sa imaginarnim balončićima stvorenim od strane nekog od sto vina koje si tog dana probala i naravno, odzvanjanje raznih

muzika. Najvažniji „tips&tricks“ momenat je ovog puta to da sa minimumom oklijevanja ili planiranja uzmete pod ruku onu najbitniju simpatiju, koliko god da je mala ili velika. I krenete. On će već smisliti način da vas sačeka i zaljubi u sebe, vjerovatno već pri pogledu na prvu šarenu stanicu metroa.


CM klub HOTELI ADRIA, Budva, +382 (0) 33 680800 AKVAMARINE, Budva +382 (0) 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL BY KARISMA Kotor AMAN, Sveti Stefan +382 (0) 67 203444 AMBASADOR, Podgorica +382 (0) 20 272233 AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852 APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520 ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570 ASTORIA MONTENEGRO, AUREL, Podgorica +382 (0)78 113333 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi CM kluba

HILTON PODGORICA, Podgorica, +382 (0) 20 443443

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

SPLENDID, Bečići

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN, Podgorica +382 63 234567

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO, Ulcinj

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

KALAMPER HOTEL & SPA, Bar + 382 (0) 68 333833

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE

KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

CARPE DIEM, cafe, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CASPER, Budva

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLO, Bar +382 (0) 30 350501

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

CESARE, café-bar, Kotor

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

COPACABANA, Ulcinj

WIND ROSE RESORT 4*, Bar

CRUSH, Porto Montenegro, +382 (0)67 260614

--

CUBA, cafe bar, Petrovac

BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

KRALJEVI ČARDACI SPA, Kopaonik +381 (0) 36 428558

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

LA ROCHE HOTEL, Tivat +382 (0) 32 662 881

BUDVANSKA RIVIJERA HG, Budva ,+382 (0) 33 451640

LAZURE HOTEL &MARINA, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

MAJESTIC, Budva, +382 (0 )68 012940

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE, Podgorica, +382 (0) 67 875202

MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

BOŽIĆ, Inđija +381 (0) 21 6420414

MD, Bar +382 (0) 30 305124

BRILE, Kolašin +382 (0) 20 865021

MONTE CRISTO, Kotor, +382 (0) 32 322458

ČILE, Kolašin +382 (0) 20 865039

MIR, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

REGENT PORTO MONTENEGRO, Tivat 382 (67) 28 27 86

120 CAFFE MONTENEGRO

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222 A CLUB RESTAURANT, Budva, + 382 (0) 68 111122 ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 AMICI, kafeterija, Nikšić ARENA, cafe bar, Bečići ASTORIA RESTORANI ATRIUM, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 BAHUS,

rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA, Kotor BAR BAY CLUB, Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BLANCHE, restoran, Pržno BLUE RIVER TARA KOMPLEKS, Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303 BOCASA (BEACH & RESTAURANT), Kamenari, + 382 (0) 67 600973 BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR, Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE, Podgorica +382 (0) 67 311 342 ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 DOMINUS, cafe bar, Petrovac DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva DUKLEY BEACH LOUNGE, Budva +382 (0) 69 160000 DURANTE, Ulcinj +382 (0) 30 373701 DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111


DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044 EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150 ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222 EMPORIO CLUB, Budva ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049 EVROPA, poslovni centar, Berane FINESTRA WINE BAR & SHOP Luštica FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 FORZA, poslastičarnica, Kotor GAETA, Cetinje GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054 GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066 GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933 GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555 GRISPOLIS, restoran, Tivat +382 (0) 69 357657 HACIJENDA, Latino bar, Budva IBON, Cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026 IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821 JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385 JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701 JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603 K-2, picerija Nikšić KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833 KALAMPER, restoran, Bar KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223 KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 KRUŠO, konoba, Herceg Novi KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ ANGOLO, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 LA ESQUINA,

cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 LAGUNA, restoran, Podgorica LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299 MAINA, restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990 MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009 MARUŠKA KONOBA, Podgorica +382 (0) 67 259833 MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO, Podgorica + 382 (0) 69 486806 MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612 MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662 MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181 MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250 MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011 MTV, picerija, Petrovac NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851 NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo NEVIDIO, Etno selo + 382 (0) 69 449539 NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0) 33 452815 NK PUB, Nikšić ONE RESTAURANT Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045 O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva P.C. ATRIJUM, Nikšić PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086 PANINI, Petrovac PAPILON, cafe bar, Rafailovići PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444 PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239 PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066 PG AKADEMIJA, rest., Podgorica +382 (0)67 661777 PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001 PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226 PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018 PLANET, cafe bar, Bar PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007 POD MURVOM, restoran, Bečići POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

PORTO, Budva

TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica

PORTO, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor

TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

PORTUN, restoran Nikšić

TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

POSLASTIČARE FONTANA, Nikšić

TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

PREMIER, café - bar, Podgorica

VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica

PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631

VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

REGINA, Tivat

VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići

VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805

VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968 VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003 ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

--

RITTER, Cetinje

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI

RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA, Oplenac, Srbija

ROCKY BEACH, Utjeha, Bar

ALEKSANDRIJA, Herceg Novi

SAILOR, restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220

AQUA VIVA

SAMBA, restoran, Bar SAN REMO, restoran picerija, Rožaje SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503 SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica SKALA SANTA, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 SPORT CLUB, Podgorica SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512

ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511 BAMBI BAMBI - VODA “DUBOKA” BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171 BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688 CARLSBERG SRBIJA CEDEVITA, Zagreb DALMACIJA VINO, Hrvatska DALVINA WINERY, Makedonija DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN

STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak

FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585

STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

FREIXENET

STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT, restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956

FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija

SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

GALIĆ, Kutjevo, Hrvatska +385 (0) 99 440 0860

TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

HABY DOO, Zagreb, Hrvatska +385 (0) 99 846 9999

TAJSON, cafe bar, Rožaje

HAUSBRANDT, +382 20 875773

TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145

THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

KABOLA, Hrvatska, +385 (0) 99 720 71 06

FRIKOM

121


KIMBO CAFFE, KAMNIK, Skoplje, Makedonija KNJAZ MILOŠ LEDO MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

BERBA, Porto Montenegro +382 (0)67 333 855

WEST PIONT, Podgorica, +382 (0) 344788

CG EX MIRAGE, Petrovac

--

CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972

PREDUZEĆA

Itally +39 0434 922922 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040 HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009 IMPERIJAL SHOPPING CENTAR, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601

COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO, Morinj, + 382 (0) 69 507708

A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906

DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198

ABN TRADE CRNA GORA +382 (0) 31 322205

DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104

AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341

DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175

ALO TAXI, Podgorica 19700

DMD DELTA, Podgorica +382 (0) 67 060670

AMICA, Budva +382 (0) 67 447712

DULW D - TRADE , Podgorica +382 (0) 20 608 055

AQUA SKI, Bečići +382 (0) 69 331585

ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624

ARTE DOLCE, Budva +382 (0) 33 459259

EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910

BALLOON, Kotor +382 (0) 32 323030

ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803

BEAUTY SALON ROSE, Podgorica +382 (0) 69 111 925

K&M SISTEM, Nikšić +382 (0) 77 272 722

ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA, Beograd, +381 (0) 63 477430

K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431

G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030

BONESA, Bar +382 (0) 30 346250

KINGS, Podgorica +382 (0) 20 624625

HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125

CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223

LF SPA , Italija +39 0547 341257

INTER SPIRITS DOO Podgorica +382 (0) 69 041555

CACAO BEAUTY CENTER, Podgorica +382 (0)69 338898

Hrvatska +385 98 9278668

JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605

CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834

JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

CEROVO, Bar +382 (0) 30 550500

LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308

COGIMAR, Ljuta-Kotor

LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766

COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746

MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510

COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660

MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131

CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206

MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660

MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

COSMETICS MARKET, Podgorica +382 69 301126

MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314

SONY ERICSSON

MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008

CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500

MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911

SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

M-G TRADE, Podgorica 382 (67) 33 35 40

CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450

MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557

SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791

OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451

TUBORG

ĆATIĆ COMPANY, Prijepolje +381 (0) 33 771420

ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164

DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637

ORIGINAL TEAM, Kruševac +381 (0) 69 3011983

DIRECT MARKET CONSULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270

PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211

DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710

PLUS D.O.O. , Podgorica +382 (0)20 875773

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100

RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333

EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584

ŠKORPION D.O.O., Herceg Novi +382 (0) 31 335115

DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI

FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505

TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620

ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663

TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864

MONTE VINO, Internacionalni salon vina, Podgorica, +382 (0) 67 569034

GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382

BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686

VABCOM, Podgorica, +382 (0) 67 024005

M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica

GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001

BAR KOD, Podgorica

VITIS D.O.O, Podgorica +382 (0) 67 494583

MUZIČKI CENTAR CRNE GORE, Podgorica +382 (0) 68 535362

GRAFIČKI CENTAR MERCATOR, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207

VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065

MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545

GRUPPO PALAZZETTI,

OCTOPUS DOO,

MANUEL CAFFE MARTEX, Cetinje MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866 NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600 NEXT, FRESH&CO. NIVEA PERNOD RICARD Podgorica +382 (0) 20 608055 PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350 PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111 PLENKOVIĆ, VINARIJA, Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188 PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000 PRIME CONSULTING, Podgorica +382 (0) 67 000-568 RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 RONNEFELDT, +382 (0) 20 875773 ROSA SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133 VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006 VODA VODA, VLADO BEUATY BAR, VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180 ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

--

122 CAFFE MONTENEGRO

INTERESTA, Podgorica +382 (0) 20 227484 INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410 KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 KARISMA HOTELS & RESORTS

LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710 LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415 LUNATEX, Bijelo polje, +382 (0)69 975518 LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com

MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080 METROPOLIS, Podgorica MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 MIKEL F –DIAMOND CENTER, Podgorica MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250 MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447 MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433 MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE, +382 (0) 20 622728


Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OKI AIR TRAVEL, Podgorica +382 (0) 20 201 201 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 OPUS 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560 PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 PAK CENTAR, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 PARAH, BUDVA PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065 PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660 PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202 PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600 RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286 SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060 SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR, Podgorica +382 (0) 63 843001 SMART VISION D.O.O., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753 SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 SOHO CITY, Bar, +382 (0) 67 002233 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 SYRUPS, Podgorica + 382 (0) 68 008337 TECE, Zagreb +385 91 2 8323 12 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

ZLATARA ONYX, Budva

MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900

MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021

ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003

NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213

--

OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603

PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008

OPREMANJE

OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340

TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776

PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819

POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650

ARTI HOME CENTAR, Bar

PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011

--

ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280

PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136

AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

BC INŽENJERING, Nikšić, +382 (0) 40 252266

RAPEX, Bar +382 (0) 30 341244

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 669318

ČIKOM, Podgorica +382 (0) 20 227114

ROCKY & PISTOLATO, Podgorica +382 (0) 20 642367

ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 69 549892

NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA, +382 (0) 77 100001

SANITEH D.O.O., ZAGREB +385 91 3818139

ČISTO, Podgorica +382 (0) 67 660077

OPŠTINA BUDVA, +382 (0) 33 451451

SANITEKO D.O.O., Podgorica; +382 (0) 20 643301

CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181

OPŠTINA ULCINJ, +382 (0) 30 412413

SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100

CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

TO BAR, +382 (0) 30 311633

SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565

DAKOM, Podgorica

TO BERANE, +382 (0) 51 236 664

STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670

DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877

SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256

DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072

TO BUDVA, +382 (0) 33 402814

TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091

EKOPLANT, Podgorica +382 (0) 20 281010

TO CETINJE, +382 (0) 41 230 250

TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700

ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831

TO DANILOVGRAD, +382 (0) 20 816015

TERMIKO, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA, Podgorica, +382 (0) 69 339978

TO HERCEG NOVI, +382 (0) 31 350820

UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879

FADIS, Bar +382 (0) 30 341703

TO KOLAŠIN, +382 (0) 20 864254

VELUX, Beograd www.velux.rs

GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841

TO KOTOR, +382 (0) 32 322886

VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733

GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152

TO MOJKOVAC, +382 (0) 50 472428

VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405

TO NIKŠIĆ, +382 (0) 40 213262

VOLCANO KLADIONICE

TO PLJEVLJA, +382 (0) 52 300148

WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451

TELENOR, Podgorica 1188

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450

ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402

VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000

KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

V & B INVEST, Podgorica; +382 (0) 67 322111

KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150

WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797

LA GALLERIA, Podgorica + 382 (0) 69 206602

YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709

LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135

VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140

LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100

ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552

LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447

MEMENTO ME MARKETING & COMMUNICATIONS, Podgorica, +382 (0) 69 383858

ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097

MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123

MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522

--

TURISTIČKE AGENCIJE DAA MONTENEGRO D.O.O , Podgorica FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068 ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202 LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE I SREDNJIH PREDUZEĆA, +382 (0) 20 406301 ATLAS TOURS DOO, Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300 DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG, +382 (0) 20 224493

TO PODGORICA, +382 (0) 20 673679 TO ROŽAJE, +382 (0) 51 270158 TO TIVAT, +382 (0) 32 671324 TO ULCINJ, +382 (0) 30 412333 UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240 TO ŽABLJAK, +382 (0) 52 361802

MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680

123




HIGIENE AND PACKING SOLUTION

PROFESIONALNI DETERDŽENTI ZA PRANJE I SJAJ VAŠEG POSUĐA, za sve tipove mašina

VRHUNSKI KVALITET I MAKSIMALNA EFIKASNOST

SERVIS I ODRŽAVANJE

DETERDŽENT ZA MAŠINSKO PRANJE POSUĐA

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com




Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.