Caffe Montenegro 153 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 153 / novembar 2018 / Crna Gora / cijena 3eura

Life as it should be

Ekskluzivni uvoznici i distributeri brenda NATUZZI ITALIA za Crnu Goru

Salon ekskluzivnog Italijanskog namještaja La Galleria bavi se prodajom kućnog i ugostiteljskog namještaja vrhunskog kvaliteta, sa ciljem da svaki dio namještaja kupljenog kod nas, postane dio vašeg života i u narednim godinama. Kompletan salon površine 2.600m2 je urađen i postavljen kao koncept posebnih galerija unutar salona, za svakog proizvođača posebno, gdje kupac ima mogućnost da se upozna sa velikim izborom dizajniranih proizvoda sa izborom boja i vrsta materijala po sopstvenom izboru. U našem salonu, pored izloženih eksponata, naši kupci imaju mogućnost da putem kataloga odaberu i

poruče najbolje rješenje za svoj prostor. Kod nas možete poručiti kompletan namještaj za dnevne sobe, trpezarije, kuhinje, spavaće sobe, dječije sobe, kancelarijski namještaj, lustere, lampe, tepihe, madrace. Poseban segment je izdvojen u ponudi ugostiteljskog namještaja u kojem smo lideri u regionu. Kvalitet naše usluge prepoznali su mnogi poslovni partneri, arhitekte i maloprodajni kupci koji nam iz godine u godinu ukazuju svoje povjerenje. Naš tim ljudi želi svim klijentima pružiti maksimalno prodajno – tehničku uslugu u vidu prodaje, transporta i montaže, sa unošenjem namještaja u vaš dom.

EUROTRADE d.o.o. Cetinjski Put bb. Donja Gorica 81000Podgorica, Crna Gora tel: + 382 69 206 602

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: ma • maksimalne energetske eﬁkasnosti • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

䰀唀一䄀吀䔀堀 ఁ䄀刀态䄀䘀䤀䤀倀伀匀吀䔀䰀䨀䤀一䔀一愀愁椀 ഁ愀爀愁愀ǻ 椀瀀漀猀琀攀氀樀椀渀攀猀甀瀀漀猀琀漀樀愀渀攀一愀愁椀戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀Ⰰ 渀攀戀氀椀樀攀搀攀Ⰰ 椀稀爀愀ᄁ攀渀椀猀甀琀欀愀渀ⴀ 樀攀洀猀愀瀀爀椀爀漀搀渀椀洀戀漀樀愀洀愀琀爀愀樀渀漀猀甀渀攀ⴀ 瀀爀漀洀樀攀渀氀樀椀瘀攀Ⰰ 渀攀縁甀琀攀Ⰰ 渀攀瀀漀瀀爀椀洀愀樀甀猀椀瘀欀愀猀琀甀戀漀樀甀椀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀瀀爀瘀漀戀椀琀愀渀椀稀最氀攀搀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䨀䄀匀吀唀䌀䤀䤀䨀伀刀䜀䄀一䤀一愀愁椀樀漀爀最愀渀椀猀甀瀀甀渀樀攀渀椀猀椀氀椀欀漀渀猀欀椀洀瀀甀渀ⴀ 樀攀渀樀攀洀Ⰰ 瀀漀猀琀愀瘀氀樀攀渀椀渀椀椀洀愀㔀㜀椀猀愀瘀爀愁攀渀漀猀欀爀漀樀攀渀椀漀搀㄀ ─ 瀀愀洀甀欀愀瀀爀甀縁椀‫܁‬攀最漀猀猀ⴀ 洀愀瘀愀愁攀最栀漀琀攀氀愀甀搀漀戀愀渀椀琀漀瀀愀漀猀愀渀⸀ 唀欀漀氀椀欀漀椀稀愀戀攀爀攀琀攀樀漀爀最愀渀渀愀 ഁ椀樀漀樀猀攀椀稀爀愀搀椀渀椀樀攀愁琀攀搀樀攀氀漀洀漀縁攀琀攀猀洀愀渀樀椀椀琀爀漀愁欀漀瘀攀攀渀攀爀最椀樀攀稀愀稀愀最爀椀樀愀瘀愀渀樀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀 ‫؁‬䔀䈀䄀䐀倀䤀䬀䔀伀猀椀洀瘀椀猀漀欀漀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀攀 ‫܁‬攀戀愀搀椀渀甀搀椀洀漀瘀爀氀漀瘀愀縁渀攀甀栀漀琀攀氀椀樀攀爀猀琀瘀甀瀀椀欀攀Ⰰ 欀漀樀攀猀甀㄀ ─ 瀀愀洀甀ഁ渀攀琀欀愀渀椀渀攀Ⰰ 戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀欀漀樀愀甀瀀椀樀愀稀渀漀樀樀攀氀愀Ⰰ 猀愀琀欀愀渀攀漀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀漀最瀀愀洀甀ഁ渀漀最欀漀渀挀愀椀甀戀漀樀愀洀愀瀀爀瘀攀欀氀愀猀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀倀䔀态䬀䤀刀䤀椀䈀䄀䐀䔀䴀䄀一吀䤀䰀䤀䬀漀氀攀欀挀椀樀愀渀愀愁椀栀瀀攀愁欀椀爀愀漀戀甀栀瘀愀琀愀攀欀猀琀爀愀洀攀欀愀渀攀Ⰰ 甀氀琀爀愀甀瀀椀樀愀樀甀‫܁‬攀瀀攀愁欀椀爀攀欀漀樀椀漀搀愀樀甀甀甀猀愀欀氀甀欀猀甀稀愀椀愀琀洀漀猀昀攀爀甀猀瀀愀挀攀渀琀爀愀⸀ 倀攀愁欀椀爀椀椀洀愀樀瘀攀氀椀欀攀洀漀‫܁‬椀甀瀀椀樀愀渀樀愀椀搀甀最漀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀猀瘀漀樀甀戀漀樀甀Ⰰ 洀攀欀漀‫܁‬甀椀漀戀氀椀欀Ⰰ 甀欀漀氀椀欀漀猀攀瀀爀椀搀爀縁愀瘀愀琀攀甀瀀甀琀猀琀愀瘀愀稀愀瀀爀愀渀樀攀椀猀甀愁攀渀樀攀⸀ 嘀椀猀漀欀攀猀琀愀渀搀愀爀搀攀欀瘀愀氀ⴀ 椀琀攀琀愀瀀漀猀樀攀搀甀樀甀椀渀愀愁椀甀搀漀戀渀椀戀愀搀攀洀愀渀ⴀ ⴀ氀椀漀搀欀漀樀椀栀椀洀愀洀漀甀瀀漀渀甀搀椀瘀攀氀椀欀椀椀爀愀稀渀漀瘀爀猀琀愀渀椀稀戀漀爀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䠀伀吀䔀䰀匀䬀䔀倀䄀倀唀ఁ䔀唀渀愀愁攀洀愀猀漀爀爀洀愀渀甀椀洀愀洀漀漀搀欀氀愀猀椀ഁ渀椀栀 ⴀ 攀欀漀渀漀洀椀ഁ渀椀栀瀀愀瀀甀ഁ愀Ⰰ 瀀氀愀琀渀攀渀椀栀搀漀氀甀砀欀愀琀攀最漀爀椀樀攀⸀ 匀瘀攀椀栀欀愀爀愀欀琀攀爀椀愁攀瘀椀猀漀欀猀琀愀渀搀愀爀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀愀椀甀搀漀戀渀漀猀猀⸀

䰀唀一䄀吀䔀堀䘀愀戀爀椀欀愀匀甀甀瘀愀渀戀戀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀吀爀縁渀椀挀攀渀琀愀爀䘀漀爀甀洀㈀⸀ 猀瀀爀愀琀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀 ⠀猀栀漀眀爀漀漀洀⤀ 伀㘀㤀㤀㜀㔀㔀㄀㠀⼀㘀㤀㠀㐀㔀㜀㠀㤀椀渀昀漀䀀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀⼀眀眀眀⸀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀

Hej sinovci,

NIJESU TURIZAM samo novci Nedavno sam boravila u Ljubljani. Po ko zna koji put. Ali svaki put mi je tamo lijepo. Vole Slovenci da pitaju kako je kod nas, jel’ standard što bolji, i da mi ispričaju kako im je bilo lijepo kad su kod nas bili posljednji put. U Sloveniju idem raznim povodima. Nekad poslovno, nekad da odmorim, prošetam... Milo im je čuti da dolazimo turistički, a i meni da oni vole da dođu kod nas... Pričamo relaksirano, o prirodnim ljepotama, mjestima đe su bili, hrani i našoj rakiji koju baš vole... pričam ja njima kako mi je kod njih dobro, da mi se sviđa hrana i priroda, i čistoća... pričamo s poštovanjem i sa dobronamjernim komentarima... Baš fino. Ovog puta sam imala poslovni put u Ljubljanu, ali je agenda bila kao da sam je sama sebi pisala s namjerom da bih uživala. Posao i zadovoljstvo, zadovoljstvo i posao. Najljepše je tako. I jesam uživala u slovenačkim nacionalnim specijalitetima u nekim folklornim simpatičnim ambijentima u sred grada, u restoranima sa modernom kuhinjom 21. vijeka, u spoju tradicionalnog i modernog doba kakav je slovenački „Zamak“ spolja prastara arhitektura, unutrašnjost višenamjenska - tu je klub, multimedijalna savremena hala- sala poput spejs-šatla...

14 CAFFE MONTENEGRO

I sve kao kod Slovenaca, besprijekorno, tačno, savršeno organizovano, bukvalno bez greške... a lijepo je biti u tome svemu kad sve lagano ide i tvoje je samo da uživaš. Znam da je veliki rad organizacija iza toga, a Slovenci su, znamo, disciplinovani kad je rad u pitanju. Đe god dođem najviše o životu pod tim nebom saznam od taksista, konobara, vozača... ljudi raspoloženih za ćaskanje, prijatno ljubopitljivih i iskrenih, neopterećenih kako će to što kažu zvučati, ne tražeći drugo značenje do konkretnog... I tako, priča mi vozač jedne kompanije angažovane za naše transfere tamo-ovamo po gradu... kako je on sa suprugom i još dva bračna para prošle godine bio u Crnoj Gori. Kako ta njegova ekipa putuje svuda po svijetu, ali da nikad nijesu doživjeli u mnogobrojnim zemljama u kojima su bili to što su kod nas... Vole da na motorima idu po Evropi pa su na motorima došli i u Crnu Goru. Nesvojstveno Slovencima nijesu bukirali unaprijed smještaj, jer kaže, kad putuješ motorom nikad baš ne znaš đe ćeš se

koliko zadržati i šta će ti odvući pažnju i uzeti vrijeme, a i nijesu se htjeli opterećivati planovima, već opušteno uživati... Jer odmor je jedan, kaže meni Mitja moj sagovornik Slovenac i tad ne treba ni o čemu misliti osim o ugođaju i uživanju, i nek’ košta koliko košta... Lijepo, mislim se, tako i mi... I njih šestoro iz Slovenije na motorima stignu u Budvu, sjednu u jednu kafanicu i uživaju, jedu, piju, rakiju naravno, i odluče da se u Budvi stacioniraju tri dana prije nego nastave put ka sjeveru... U razgovoru s konobarom su se raspitivali za smještaj. Tu, u kafani sjedio je jedan srednjovječni bračni par pio bevandu i mezili inćune... koji se neposredno

“Mi smo vas zvali kod nas u kuću, a ne da vam izdamo smještaj. Kakvo plaćanje u kuću ste nam došli. Nemojte da nas vrijeđate“

uključio u razgovor i rekli da oni imaju kući dovoljno apartmana i soba za njih sve... Naravno, bave se izdavanjem smještaja.... I tako Slovenci oduševljeno pođu s njima. Podrazumijevalo se da im ljudi izdaju apartmane po određenoj cijeni. No, nije bilo tako. Budvanski bračni par ih je, da skratim, doveo svojoj kući, smjestio i svaki dan se s njima družili, kuvali za sve, preporučivali plaže, mjesta za posjete... pri tom ne dozvolivši im da išta plate, ni hranu, ni smještaj uz obrazloženje:“Mi smo vas zvali kod nas u kuću, a ne da vam izdamo smještaj. Kakvo plaćanje u kuću ste nam došli.“ Na insistiranje Slovenaca da plate dobili su odgovor:“Nemojte da nas vrijeđate“. Ostali su nepokolebljivi u svom stavu. I eto Budvani

uskoro dolaze, sad u decembru kod Mitje u Ljubljanu, porodično, i on i društvo im spremaju niz lijepih iznenađenja. Kaže, izrodilo se veliko prijatelljstvo među porodicama i da jedva čeka da mu dođu u goste... Ponavlja mi „nikad takvo nešto nijesmo doživjeli niđe, ni u inostranstvu, ni kod kuće u Sloveniji... pa nijesu nam dali ni u market da kupimo hranu i piće, govorili su pa vi ste nam u goste došli, naše je da vas ugostimo...“

u standardna ponašanja u svijetu. To se zove kult gosta i tradicija gostoprimstva. Naše gostoprimstvo stvarno nema cijenu. Jer, to je to čudo naše o kom po svijetu pričaju. Jasno da turizam postoji radi krajnje koristi. Ali nije sve u parama... ima nešto i u duši. „Džaba vam novci moji sinovci...“

Mnogo mi je lijepo bilo dok sam slušala ovu priču. Znam kako mi stranci iz reda kažu da su začuđeni kad po sjeveru idu po planinama i katunima i kad ih u kuću zovu Crnogorci iako ih ne poznaju i ugoste ih ne naplaćujući ništa... To se ne uklapa

SADRŽAJ

46 20

14 Sasvim lično: Hej sinovci, nijesu turizam samo novci 16 Antinori: I nakon 633 godine još uvijek na vrhu 20 Intervju: Jeff Arnett sedmi Master Distiller Jack Daniel destilerije: Čovjek koji zna sve tajne Jack Daniel’s-a 28

Pivara “Trebjesa” i Udruženje Šefova kuhinje organizovali kulinarski spektakl: “Pivo sa apetitom”: Pivo i hrana se vole

CentreVille Hotel & Experiences i The Living Room u Podgorici : Rođendan sa ukusom uspjeha

32 Caffe Montenegro preporučuje

Naslovna strana: BERBA Naslovna fotografija: Nikola Pejović

Ukusi našeg neba: Vinarija Mola, Podgorica Gledati naprijed

Tegla’s Montenegro Tegle pune zdravlja

44 Caffe Montenegro preporučuje 46

Stranac u Crnoj Gori: Carrie Mathieson, direktorica službe za kadrove Luštica bay Ovdje možete izabrati život kakav želite

Priča o liderstvu ZAŠTO se bavite baš tim poslom

Intervju: Kamil Koraj Kinay vlasnik preduzeća Lunatex Najvažnije pravilo u trgovini je iskrenost

60 60 Iskoristi dan: Lipovo kao u bajci 70 Blaga Crne Gore:: Ledeni bunari Ostrosa 74 Eko-turistička arhitektura Arhitektura koja poštuje prirodu 80 Supertoskanska vina Sedam vina koja su sve promijenila 84 Njemačka kulinarska tradicija – ukorijenjena u regionima Ukusne tradicionalne đakonije

102

88 Umjetnost dekoracije jela Jestiva umjetnost 94

Food truck kultura - mobilni restorani brze hrane Gastronomija na točkovima

102 Spremate li zimnicu? Police pune zdravlja 106 CM klub ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / ILUSTRACIJE: Freepik / FOTOGRAFIJA: Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / Željka Kasalica / DIREKTORICA MARKETINGA: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

- ANTINORI -

I NAKON 633 GODINE JOŠ UVIJEK NA VRHU Osnovana 1385. godine, Marchese Antinori srl jedna je od najstarijih porodičnih kompanija na svijetu (zapravo deveta najstarija). Ujedno je i jedna od najsavremenijih i najdinamičnijih kompanija. Nezvaničan moto kompanije je “Futuro Antico”, što praktično znači poštovanje tradicije uz konstantne inovacije. Manje je poznato da kompanija već generacijama (zapravo već 26 generacija) proizvodi fantastična vina.

Imanje PIAN DELLE VIGNE Kompanija Antinori je bila zaslužna za modernizaciju i uspjeh regije Chianti, za razvoj vinogradarstva u mjestu Bolgheri i za stvaranje čitave kategorije “Supertoskanaca”. Međutim, manje je poznato da kompanija već generacijama (zapravo već 26 generacija) proizvodi fantastična vina. Ili, kao što je čuveni vinski kritičar Robert Parker zapisao: “Ime Antinori na flaši italijanskog vina je približno ona garancija kvaliteta koja se uopšte može naći. Dobro je baš sve što oni rade u svim rasponima cijena.” Gotovo je nemoguće raspravljati o italijanskim vinima a da se ne pomene Antinori, koji je, očigledno, sinonim za vrhunski Chianti Classico i Supertoskanska vina koja potiču iz njihove istorijske baze u blizini Firence. Međutim, Toskana je samo početak, jer porodica prenosi svoje neprocjenjivo znanje i ekspertizu i u druge regije:

18 CAFFE MONTENEGRO

Osnovano je u mjestu Montalcino 1995. godine i svake godine izbacuje na tržište odlična vina Brunello. Njihova berba iz 2010. godine je postala legendarna, a za 2013. godinu se očekuje da bude senzacionalna.

Imanje GUADO AL TASSO U mjestu Bolgheri pravi Supertoskanska vina koja se baziraju na francuskim sortama a takođe i na zapanjujućoj sorti Vermentino, koja je godinama najbolje prodavana u Crnoj Gori, a zahvaljujući njenoj savršenoj kompatibilnosti sa ribom i morskim plodovima.

CASTELLO DELLA SALA u Umbriji Fokusira se na bijele sorte. Vrhunsko flaširano vino sa tog imanja, Cervaro della Sala, predstavlja kupažu sorti Chardonnay i Grechetto, a često se pominje kao najbolje italijansko bijelo vino i najpogodnije za odležavanje, dok je njegovo slatko vino, Muffato, najviše nagrađivano italijansko dezertno vino napravljeno u stilu regije Sauternes.

U Pijemontu

KOMPANIJA ANTINORI JE RANGIRANA KAO JEDAN OD NAJVRJEDNIJIH BRENDOVA U GLOBALNOM BIZNISU PIĆA. MNOGA NJIHOVA VINA DOSTUPNA SU U BOLJIM RESTORANIMA I HOTELIMA ŠIROM CRNE GORE… DA LI STE IH VEĆ PROBALI?

je porodica kupila istorijsko imanje Prunotto i ključna je u vraćanju tim vinima status najboljih. Dalje ka jugu, u Pulji, Antinori vodi revoluciju kvaliteta donošenjem svoje tehnologije, tehnika i umijeća proizvodnje vina na imanje Tormaresca. (Primitivo “Torcicoda” sa imanja - Tormaresca je prvo vino iz Pulje koje je uvršteno u listu 100 najboljih vina na svijetu po ocjeni časopisa Wine Spectator.)

Kompanija investira i u inostranstvu, u Mađarskoj, Čileu (Haras de Pirque) i Kaliforniji (Antica Napa Valley), koristeći ne samo svoju ekspertizu, već i donoseći regiji izrazito elegantan, evropski, pristup.

Berba d.o.o. je ekskluzivni distributer kompanije Antinori za Crnu Goru. Kontakt: vina@berba.me ili 067 333 855

20 CAFFE MONTENEGRO

ANTINORI OTVARA SVOJA VRATA NAKON 600 GODINA…

SPEKTAKULARNO Moglo bi se reći da je marketinška filozofija kompanije Antinori uvijek bila da prepusti vinima da govore sama o sebi. Međutim, prije nekoliko godina je porodica Antinori otvorila vrata savremenog objekta u srcu zone vina Chianti Classico, otprilike na sredini puta između gradova Firenca i Sijena: Antinori nel Chianti Classico. Gotovo čitavo zdanje, koje je projektovao jedan od vodećih italijanskih arhitekata, Marco Casamonti, ukopano je u brdo i prekriveno vinogradima... sve što se može vidjeti je niz prozora preko sredine brda i terasa restorana na samom vrhu. Kada uđu unutra, gosti mogu posjetiti i iz prve ruke doživjeti proces pravljenja vina, a mogu i uživati u prikazu porodične istorije koja traje već 633 godine.

Naravno, uključena je degustacija vina u prostorijama napravljenim od stakla na konzolama iznad zasvođenog podruma za odležavanje vina. To je ujedno i prilika da se razgleda vjekovima stara porodčna kolekcija umjetničkih predmeta, među kojima je i presa za vino iz doba renesanse koju je projektovao Leonardo da Vinci.

Dostupne su ture vođene na italijanskom i engleskom jeziku, a rezervišu se unaprijed. Za više informacije provjerite na web stranici www.antinori.it i kliknite na link za “Esperienze” (iskustva).

PORODICA ANTINORI OTVORILA JE VRATA SAVREMENOG OBJEKTA U SRCU ZONE VINA CHIANTI CLASSICO, OTPRILIKE NA SREDINI PUTA IZMEĐU GRADOVA FIRENCA I SIJENA: ANTINORI NEL CHIANTI CLASSICO GDJE GOSTI MOGU POSJETITI I IZ PRVE RUKE DOŽIVJETI PROCES PRAVLJENJA VINA, A MOGU I UŽIVATI U PRIKAZU PORODIČNE ISTORIJE KOJA TRAJE VEĆ 633 GODINE

22 CAFFE MONTENEGRO

INTERVJU: Jeff Arnett, sedmi Master Distiller Jack Daniel’s destilerije

ČOVJEK KOJI ZNA SVE TAJNE JACKA Boravak slavnog Jeff Arnetta sedmog Master Distillera Jack Daniel’s destilerije u Ljubljanu 16. i 17. oktobra okupio je mnogobrojne fanove ovog viskija iz regiona, predstavnike medija i zaposlene u kompanijma koje prodaju Jack Daniel’s viskije. Bio je to top dogadjaj u glavnom gradu Slovenije kroz koji se Jeff kretao u svom prepoznatljvom džipu utovarenom sa Jack buradima koje se kao što se i njihov viski proizvode samo u Lynchburgu. Najbolji i naprodavaniji viski na svijetu ima taj sasvim lični pristup koji je imao i njegov tvorac Jack Daniel Jasper Newton Daniel još od te daleke 1866. godine kada ga je stvorio. Jeff Arnet je čovjek koji je zaslužan da ukus najprodavanijeg viskija na svijetu i nakon 152 godine od nastanka ostane nepromijenjen - savršen. TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: MARKO DELBELLO OCEPEK

Za poznanstvo i priliku da pitam šta god želim Jeff Arnett-a sedmog Master Distillera u istoriji Jack Daniel destilerije, prvog čovjeka ukusa viskija koji cijeli svijet sa oduševljenjem pije, i koji je najbolji i naprodavaniji viski na svijetu zahvalna sam kompaniji G3 spirits Montenegro koja je dio porodice G3 spirits kompanije koja je bila domaćin Jeffu u Ljubljani. Zahvaljujući tom aranžmanu družili smo

se sa Jeffom na večeri, pa u G3 spirits Training Center-u gdje je održao izuzetno zanimljivu prezentaciju i predavanja, potom na velikom događaju u predivnom ambijentu amfiteatra ljubljanskog Zamka gdje ga je slušalo i degustiralo viski preko 150 ljudi. Jeff je izazvao veliko interesovanje i mnogo ljudi je željelo da s njim popriča, da im potpiše bocu, fotogrfišu se s njim...

a kako i ne bi jer Jeff Arnett je prvi čovjek današnjice Jack Daniel’s-a koji formira, provjerava i stvara njegov ukus na bazi tradicionalne proizvodnje čija se pravila ne mijenjaju od 1866. godine kada je gospodin Jack Daniel - Jasper Newton Daniel otvorio destileriju u Tenesiju. Kažu da je mladi Jack destileriju otvorio sa samo 16 godina zaljubljen u viski, a legenda pak kaže da je volio 7 žena, pa se taj broj vezuje za mističnost broja 7 na etiketi Jack Daniel’s Old No. 7. Broj 7 svakako objašnjava i Jeff Arnett ali ne kao legendu koju pominjem, već kao srećni broj, koji je možda Jacku bio simbol sreće ali je zasigurno srećan broj za Jeffa – sedmog Master Distillera po redu u istoriji ove destilerije. Jeffov idealni posao se nalazi u Tenesiju, gradiću Lynchburg gdje je destilerija od nastanka - 1866. godine. Da li postoje tajne ukusa najomiljenijeg, naprodavanijeg i najboljeg viskija na svijetu? Pa kad pitate Jeffa tajni koje nijesu otkrivene – nema, on na svako pitanje odgovara, sve tajne čuvenog pića otkriva. Ali mislim, da najbolji viski na svijetu mora imati neki magični sastojak. Ali Jeff kaže da je to možda između ostalog, i zbog vode koja se koristi u spravljanju viskija. Mudri Jack Daniel je znao kad je kupovao

parcelu za destileriju, kupio je i na njoj pećinski izvor vode Cave Spring čija se voda koristi u destileriji prilikom spravljanja viskija... O Jack Daniel’s viskiju ima bezbroj priča, mnogo interesantnih i čudnih okolnosti poput te da se u procesu proizvodnje evo 152 godine ne mijenja ništa, pa je Jeff Arnett iako stvara nove ukuse čuvar tajni starog blaga – ogromna i osnovna važnost je očuvanje i održavanje proizvoda konzistentnim. Jeff je odrastao nedaleko od Lynchburga. Ima diplomu iz industrijskog inženjeringa i namjeravao je raditi u automobilskoj industriji, ali 11 godina je radio s hranom i pićem u Proctor i Gamble, gdje je testirao kafu nakon čega je 2001. godine došao u Jack Daniel’s da radi kao kontrolor kvaliteta, a Master Distiller je od 2008. godine. Sada mu je povjerena čitava svjetska zaliha Jack Danielsa. Jeff i njegova žena Lori žive nadomak Lynchburga sa svoje dvoje djece.

Nakon što razgovarate s Arnettom samo par minuta jasno je da je to izuzetno obrazovan čovjek s naučnim umom koji je sklon pojednostavljenju detalja o svom zanatu za one manje informisane o toj oblasti, pristupačan, otvoren, jednostavan i duhovit. C.M: Širem auditorijumu vaša profesija djeluje kao najsrećnije zanimanje, jer vi probate ukuse najboljeg viskija na svijetu i formirate isti... Da li je to laički pristup poimanju Vašeg zanimanja? - Želim da uživam u procesu ali istovremeno želim i da istražujem i uvjerim se da će ljudi probati i reći da sam uradio dobar posao i dobro brinuo o Jack Daniels-u koji je uvijek bio fantastičan brend. C.M: Jack Daniel’s kompanija ulaže u ljude i vjeruje u njih, Vi ste primjer za to, a to je veoma dobar pristup u poslu? - Apsolutno. Jack Daniel’s je toliko puno uložio u mene, prije nego što sam postao glavni destiler radio sam kao šef

ZA 152 GODINE POSTOJANJA SAMO 7 MASTER DISTILLERA U svojoj 152 godine dugoj istoriji Jack Daniels Whisky je imao svega 7 Master Distillera. Prvi je bio vlasnik sam Jack (1866 – 1911). Oni koji su sa ponosom nosili tu titulu nakon Jacka su bili Jess Motlow (1911 – 1941), Lem Tolly (1941 – 1964), Jess Gamble 1964 – 1966), Frank Bobo (1966 – 1988) i Jimmy Bedford (1988 – 2008) i Jeff Arnett, tek sedma osoba u istoriji koja je ima čast da obavlja taj posao.

24 CAFFE MONTENEGRO

NAĐI SVOG “DŽEKA” Ljubitelji i poznavaoci uživali su u raskoši i bogatstvu aroma iz Jack Daniel’s porodice – Jack Daniel’s Old No. 7 Tennessee Whiskey, Gentleman Jack Rare Tennessee Whiskey, Jack Daniel’s Single Barrel Tennessee Whiskey i Jack Daniel’s Tennessee Honey. Jeff Arnett, koji kao Master Distiller nadzire cijeli proces proizvodnje viskija, ali i ukupno 77 skladišta sa 1,7 miliona bačvi viskija.

kontrole, a oni su mi dali priliku da učim na najboljem mjestu na svijetu u kojem možete učiti posao – u Lynchburgu. Uvijek sam govorio sebi, bez obzira da li ću biti glavni destiler ili ne, da je naš najgori dan u Jack Danielsu zapravo prilično dobar dan. A ako nakon 17 godine pogledate iza sebe i shvatite da zaista nijeste imali nijedan loš dan na poslu, neki su bili prilično izazovni ali i dalje ne loši dani – to mnogo govori. A onda tu je i vjera u ljude sa kojima radite, ako se dobro slažete, imate iste ciljeve, onda ste sigurni da bez obzira što da se desi da ćemo zajedno prevazići i uraditi ono što je najbolje. Smatram se srećnim što radim sa takvim ljudima.

prethodnik na toj poziciji Džimi odlučio da se penzioniše. Razgovarali su sa mnom o tome dvije godine prije nego je on otišao u penziju. Rekao sam im da ne želim da putujem toliko koliko je to Džimi radio, naročito jer je i moja supruga imala dobru karijeru a djeca su imala tri i jednu godinu, sada im je pet i tri. Tako da smo se dogovorili da kao glavni destiler ionako moram provoditi dosta vremena u Lynchburgu da ne moram toliko putovati iako su putovanja veoma važan

dio - provodim 50 do 60 dana godišnje vani. Za mene je to neka idealna mjera. S jedne strane dovoljna da upoznajem ljude i pričam sa njima a sa druge da budem u Lynchburgu i nadzirem proces i pravim planove za nove proizvode. Samo tokom posljednjih 7, 8 godina imali smo 7 novih proizvoda tako da je apsolutno potrebno da često budem tamo. C.M: Da li je za Vaš posao potrebno na neki način trenirati čula i kako to izgleda? Da li neka greška može da bude katastrofalna? - Posao Master Distillera definitivno se može naučiti, ali ima nekih disciplina koje treba usavršiti, poput vježbanja nepca na mirise i arome. Prvo, kad probamo viski, obično izbjegavamo da to radimo rano ujutru zbog uticaja koji pojedeni doručak počne imati a sa druge

C.M: Da li ste u destileriji imali konkurenciju, da su drugi ljudi bili Vaši konkurenti za posao? - Bilo je nekoliko ljudi, ne više od prstiju na jednoj ruci koji su bili u konkurenciji za Master Distiller poziciju ali zaista, postojao je jasan plan onda kada je moj

Uredica Caffe Montenegra i ekipa G3 spirits Montenegro Nemanja Pejović i Bojan Leković (s lijeva u desno) sa Jeff Arnettom

SVOJ VISKI SAMO U SVOJIM BURADIMA Jack Daniel destilerija je jedina u svijetu koja proizvodi burad za sopstvene potrebe. Viski se filtrira kap po kap kroz sloj ćumura od bijelog javora debljine tri metra. U dodiru s ugljem viski se oslobađa vezivnih ulja i drugih sastojaka oštrog mirisa i ukusa. Proces se u originalu zove “charcoal mellowing” i njime se obezbjeđuje slađi i mekši ukus bez uticaja na jačinu. Sedam generacija kasnije, proces filtriranja se izvodi na isti način. Razlog je jednostavan – stvara se posebni ukus koji ljudi očekuju od “džeka”.

JEDNA OD TAJNI JE U VODI Jack Daniel’s Whisky priča zapravo počinje sa hladnom vodom, no ne bilo kakvom. Mora biti bez gvožđa, sa izvora Cave Spring u blizini destilerije. U izvorsku vodu dodaje se najkvalitetniji kukuruz, ječmeni slad, zrna raži i vlastita kultura kvasca. Nakon 4 do 7 dana fermentacije, kaša se destilira do 70% udjela alkohola, a potom prolazi omekšavanje kap po kap kroz tri metra aktivnog ugljena od javora. „Upravo je omekšavanje viskija u uglju ono po čemu se razlikuje Tenesi viski od burbona. Nakon omekšavanja, viski se uliva u novu, opaljenu burad od američkog bijelog hrasta, u kojima dozrijeva sve dok se ne ocijeni da je sazrio za punjenje u boce.

26 CAFFE MONTENEGRO

„Bio sam srećan i prije nego što sam postao majstor destiler zbog same činjenice da radim u ovoj kompaniji, da pravim proizvod koji je poznat i voljen kao što Jack jeste, vjerovatno jedan od najboljih prozivoda za koji znam od kad sam se rodio...“ strane trudimo se da to uradimo i prije ručka. Jako je važno da vam nepce bude što je čistije moguće tako da je znanje i razumijevanje nepca od velike važnosti, na prvom mjestu. A onda, ako ćete da pomirišete nešto sa zatvorenim ustima, nemojte ih posle toga otvarati, nije poželjno otvarati i zatvarati usta, morate ih držati zatvorenim cijelo vrijeme dok mirišete. S druge strane, ako su vam usta otvorena dok mirišete onda ih nemojte zatvarati. To je jako važan segment. Smatram da svako ima potencijal da postane dobar degustator ukoliko posjeduje znanje i poštuje pravila nepca i forme nepca. U Jack Daniels-u imamo preko sto zaposlenih degustatora i pokušavamo tu listu držati pod konac, utreniranu i zdravu. Ja lično, pokušavam svesti neuspješne dane na minimum. Bio sam sklon sinusnim infekcijama što u mnogome ograničava da pomirišete i osjetite ukus kako treba zbog čega sam prolazio tretmane ljekovima posebno osmišljenih da zaustave razvoj sezonskih alergija i prehlada i slično. Što se tiče proizvoda koji nisu po standardu… To u Jack Danielsu nije čest slučaj naročito zbog činjenice da smo toliko puno uložili u kontrolu procesa. Tako da

time što imamo svega nekoliko dobavljača, da nam je žito izuzetno čisto, proces čist, da je sterilno i tako dalje, uspjeli smo da napravimo ozbiljnu konzistentnu destileriju - uložili smo jako puno novca da osiguramo da ništa ne pođe po zlu. Zapravo, najveći problem pravljenja viskija koji često ostane zanemaren su burad. Jako je teško znati prepoznati koja su dobra a koja loša burad. Treba znati toliko detalja, kad je drvo sječeno, kako je sječeno, da li je dovoljno odstojalo, jer jednom kada je bure sastavljeno samo na pogled ne možete znati da li je dobro ili ne i onda stavite viski u njega i onda ćete za par godina saznati da li je ili nije. Ta slučajna nagađanja moraju se u potpunosti eliminisati iz procesa. C.M: Da li ste pušač? Može li pušač biti degustator u Jack Daniel’s-u? - Imamo ljude koji su naši zvanični degustatori i koji su pušači. Ja lično ne pušim. Ponekad sam znao probati po neku cigaru ali sada više ni to ne radim jer ukus cigare ostane na nepcu i treba jako puno vremena da nestane. Ako odem da probam uzorak sa ukusom bilo cigare, bilo cigarete, to bi narušilo ukus i otežalo prepoznavanje dobrog ukusa od lošeg.

NAJBOLJI VISKI NA SVIJETU SE PRAVI TAMO GDJE JE ZABRANJEN ALKOHOL Tradicija se u Tenesiju poštuje i u domenu zakona, pa se tako u čitavoj pokrajini Mur, kojoj pripada Lynchburg, viski ne može kupiti nigdje osim u samoj destileriji. Do 2. januara 1995. godine ni to nije bilo moguće, zbog specijalnog zakona izglasanog po okončanju prohibicije koji je propisivao da se na teritoriji okruga Mur viski može proizvoditi, ali ne i prodavati. Inače, od svake prodate Jack Daniels boce, okrug dobija 3,5 dolara.

C.M: Da li mislite da broj 7 i to što ste vi broj 7 i inače je vezan broj 7 za viski - da li ima neku simboliku za Vas lično i uopšte? - Kao što znate, postoji mnogo legendi o brojevima, naročito srećnom broju 7 ali uistinu mi zaista ne znamo koja je od tih priča tačna ili da li je ijedna uopšte tačna. Možda je to mogao biti Jack-ov srećan broj, moguće da je zapravo sve jako prosto. I inače, izgleda da je broj 7 mnogim ljudima srećan broj. Možda se on zbog toga i nadao da će mu viski biti srećan i sve to… ali zapravo, ne znam da li je za Jack-a bio srećan ali za mene, to što sam Master Distiller No 7, u trenutku kada sam 7 godina radio u destileriji zaista jeste! Ali osjećao sam se srećnim i prije nego što sam postao Master Distiller zbog same činjenice da radim u ovoj kompaniji, da pravim proizvod koji je poznat i voljen kao što Jack jeste, vjerovatno jedan od najboljih proizvoda za koji znam od kad sam se rodio, činjenice da radim sa tim ljudima i da sam dio tradicije i nasljeđa brenda, čak i dok sam radio kao šef kontrole - to je svakako bio sjajan posao! C.M: Usudiću se da Vas pitam nekoliko kratkih, šaljivih pitanja. O Vama se globalno zna, kao što je globalno poznat i Džek. Ja bih Vas pitala koja su bila Vaša najteža pijanstva i od čega ste se napili? Pijete li Jack Daniel’s i kod kuće? - Pa, mislim da je sinoć bio posljedni put kad sam pio. (smijeh- prim. aut). Sinoć sam pio Single Barrel Jack. Obično kad njega pijem popijem dvije čaše - jednu

“Vjerujem da ću doći u Crnu Goru o kojoj sam mnogo toga lijepog čuo i da ćemo se opet družiti uz čašu najboljeg visikja na svijetu” probam neki od njih, makar jednu čašu. Za mene je to ono pravo, porazgovaram sa suprugom uz čašu viskija, možda odgledam nešto na televiziji, vidim što je novo i polako se pripremim za spavanje. I onda sve ponovo.

Uredica Caffe Montenegra u G3Spirits trening centru sa Jeff Arnettom

prije a jednu poslije večere - tako je bilo i sinoć. Stvar koja je za mene lično jako važna je ta što ne moram da prekomjerno pijem jer to je još jedna stvar koja je loša. Nepce se zamori. Na poslu dosta pijem, što nije isto što i opijanje

jer uglavnom uzmem gutljaj, probam i pljunem i procjenim ukus. Za mene je naročito važno da ne pijem previše ali u svakom slučaju jako uživam u proizvodu. U svom domu u svakom trenutku imam sve proizvode i obično naveče, uzmem i

C.M: Da li postoji neki od njih koji žene najviše vole ili koji preporučujete ženama? - Žene su prilično podijeljene kada je u pitanju slatkoća i gorčina - količina žitarica i slada u viskiju koji vole, možda zbog činjenice da su se one, naročito u Tenesiju, navikle da piju vino tokom godina a jedna od glavnih karakteristika vina je njegova težina – pa to je kao da li volite da pijete lagana vina, poput šardonea ili neki kaberne i tako dalje. U suštini, ono što sam otkio je da će muškarci najčešće reći da vole Old Number 7 jer ima balansiran izraz, sa gotovo jednakim udjelom slatkoće i hrasta, dok će dosta žena reći da vole i Single Barrel u zavisnosti od toga koliko su navikle na taj specifičan ukus. Ipak, bez obzira na to jeste li muško ili žensko, moraćete da ih sve probate i otkrijete. Ako je sve što ste ikada probali od Jack Daniels Old Number 7, to jeste odličan viski ali mi imamo toliko toga još da ponudimo, bilo da je to Honey, Gentlemen’s Jack ili Single Barrel. Po mom mišljenu nije suština kojeg ste pola - svako će na kraju naći neki koji mu ili joj se sviđa zavisno od onoga što mu prija. Suština je u slatkoći i gorčini i kakav njihov balans volite. C.M: Dolazili ste u par navrata u naš region, da li je u ovom dijelu Evrope možda Crna Gora u budućnosti naredna adresa gdje ćete doći? - Popularnost koju globalno imaju Jack Daniel’s viskiji je proporcionalna i u ovom dijelu Evrope, to jest na Balkanu. Svakako vjerujem da ću doći u Crnu Goru o kojoj sam mnogo toga lijepog čuo i da ćemo se družiti uz čašu najboljeg viskija na svijetu.

28 CAFFE MONTENEGRO

Pivara “Trebjesa” i Udruženje Šefova kuhinje organizovali kulinarski spektakl:

- PIVO SA APETITOM -

PIVO HRANA VOLE

Predsjednik Udruženja Šefova kuhinje Crne Gore Vuko Mitrović koji je bio u žiriju koji je ocjenjivao 6 takmičara, Šefova kuhinje koji su učestvovali u kulinarskom takmičenju „Pivo s apetitom” mi je rekao da je pivo najzahvalnije piće za uparivanje sa hranom. Ako tako kaže Vuko koji je među 40 najboljih kuvara svijeta, a tako kažu i kulinarski znalci i poznavaoci gastronomije širom svijeta – to je tako. To su praktično pokazali i takmičari na događaju “Pivo sa apetitom”, njih 6, od kojih svi Šefovi kuhinja: Ivan Korać (hotel Hilton), Ivana Delić (hotel Mogren), Ivan Ćetković (hotel Mediteran), Goran Vojvodić (hotel Podgorica), Marko Marković (restoran Bonaca) i Dražen Mugoša (restoran Plantaže – Skadarsko jezero). - Prvi put u Crnoj Gori otvaramo ovu stranicu uparivanja piva i hrane. Mislim da su mogućnosti koje pivo pruža u kuhinji ogromne, jer se mogu napraviti tako dobri recepti i hrana koja može da prati pivo. Svi ćemo učiti kroz ovo i vjerujem da je Crna Gora prva u regionu koja ima ovakvu manifestaciju. Pametni restorateri će osjetiti da dolazi trend ukusa s pivom i očekujem da će nam tražiti recepte i imati jela s pivom. Gulaš sa tamnim pivom je jedno od najboljih jela koje sam jeo, a takvih ideja ima mnogo“,

30 CAFFE MONTENEGRO

Predrasude o uparivanju piva i hrane koje su nekad postojale, ipak nestaju, a i nema ih već odavno pogotovo kod nacija koje su izraziti ljubitelji piva. I kod nas se taj nivo saznanja podiže - sve više se vodi računa o slaganju hrane sa pivom, a tome doprinose i događaji na tu temu poput jedinstvenog kulinarskog takmičenja „Pivo s apetitom“, koje je Pivara „Trebjesa“ organizovala krajem oktobra u saradnji sa Udruženjem šefova kuhinje Crne Gore, u hotelu Hilton. Ko nije znao vidio je kako se pivo i hrana mnogo “vole”. Takmičenje „Pivo s apetitom“, sa ovom tematikom i je prvo u regionu ovog tipa.

poručio je Mitrović. Takmičari su spremali po 2 jela: jelo sa pivom kao “tajnim sastojkom” i jelo uz koje se savršeno uklapa određeno pivo i

daje mu još bolji ukus. U žiriju su bila eminentna imena crnogorskog kulinarstva: Vuko Mitrović, predsjednik Udruženja šefova kuhinje

Žiri je ocjenjivao ukus, kreativnost i prezentaciju, tehniku, kao i čistoću

Crne Gore, Bogdan Krsmanović, sekretar Udruženja, Slađana Šoć, šef kuhinje hotela Hilton, i Saša Čekerlija, vanredni profesor na Fakultetu za menadžment i hotelijerstvo Miločer. Žiri je ocjenjivao ukus, kreativnost i prezentaciju, tehniku, kao i čistoću. Sva jela koja su spremali zaista su išla uz pivo, ili bolje reći trazila su svoje pivo. I uparena su na najbolji mogući način sa nekim od piva iz bogatog Trebjesinog asortimana. - Naša piva su sinonimi za okupljanje prijatelja i druženja koja se pamte. „Pivo s apetitom“ program sada nas okuplja i u kuhinji, a programom dajemo i važan

doprinos promociji crnogorskog kulinarstva“, rekao je Srećko Perišić, HORECA menadžer u Pivari „Trebjesa“ i koordinator programa „Pivo sa apetitom“. Zašto je pivo idealan partner za hranu Perišić objašnjava njegovim sastojcima. - Za razliku od nekih drugih pića, koja imaju jedan dominantan sastojak, pivo ima tri ili četiri, koja mu daju punoću ukusa. To su obično hmelj, ječam, voda i kvasac. Svaki od ovih sastojaka daje jelima poseban ukus, bilo da pivo konzumiramo kao piće uz to jelo, ili da je ono dio recepta. Posmatrajući besprijekorno organizovano takmičenje moglo se zaključiti i

naučiti: da se svako jelo sjajno slaže s nekom vrstom piva i da ne postoji jelo uz koje pivo ne ide. Zato, nemojte se plašiti da kombinujete pivo i hranu, kao i ni da eksperimentišete. Sa kvalitetnim pivima, napravljenim od najboljih sastojaka, mogućnosti kombinovanja su ogromne. Iskusni pivarski znalci daju i svoje preporuke: tako su, recimo, Nikšićko Pivo i Staropramen uvijek dobar izbor uz pršut ili slani zreli sir. Nikšićko Tamno dodajte kao sastojak jelima od pečenog mesa, a možete ga konzumirati i uz čokoladne dezerte. Reska svježina Nefiltriranog lijepo gasi jačinu pikantnijih jela od mesa, starijih slanih sireva i suhomesnatih specijaliteta. Belgijsko pšenično pivo Hoegaarden možete kombinovati sa voćnim dezertima, posebno onim koji imaju narandžu kao sastojak, dok se Bavaria odlično slaže s masnijim vrstama ribe poput tune i lososa, kao i sa piletinom, ćuretinom i pačetinom. Ideja je mnogo, a kada jednom doživite pivo kao idealan saveznik receptima ili različitim vrstama hrane, uvijek ćete mu se vraćati s apetitom.

POBJEDNIK IVAN ĆETKOVIĆ – NIJANSE ODLUČIVALE Ukupno, najviše bodova 95,5 od mogućih 100, prvo mjesto i 1.000 eura osvojio je šef kuhinje hotela Mediteran Ivan Ćetković. Ivan je žiri oduševio svinjskom pančetom sa kožom, pečenom u Nikšićkom Tamnom pivu, dok je za jelo koje se idealno slaže sa Nikšićkim napravio rolnice sa biftekom, u sosu od senfa. „Bila mi je čast da učestvujem u ovom takmičenju, zajedno sa kolegama i da pravimo jela uz domaći proizvod kakvo je pivo. I u mom hotelu pančetu spremamo sa pivom, jer je to sjajna kombinacija, a sve je u mašti kuvara. Mogućnosti kombinovanja hrane sa pivom svakako ima bezbroj“, rekao je Ivan po proglašenju. Samo jedan bod manje imao je drugoplasirani, Ivan Korać iz hotela Hilton, koji je osvojio 500 eura. Treće mjesto sa osvojenih 89 bodova i nagradu od 300 eura podijelili su Goran Vojvodić iz hotela Podgorica i Dražen Mugoša iz restorana Plantaže - Skadarsko jezero. Na četvrtom mjestu, sa po 88 bodova, takmičenje su završili Marko Marković iz restorana Bonaca i Ivana Delić iz hotela Mogren.

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCES I THE LIVING ROOM U PODGORICI

ROĐENDAN SA UKUSOM USPJEHA FOTOGRAFIJE: CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCES

U prijatnoj atmosferi i ugodnom ambijentu po kome je između ostalog poznat The Living Room hotela CentreVille Hotel & Experiences, uz koncert Nevene Božović proslavljen je 2. rođendan ovog objekta koji ima čime da se pohvali za prethodne dvije godine rada. Tokom rođendanske večeri bilo je upriličeno

32 CAFFE MONTENEGRO

CentreVille Hotel & Experiences i The Living Room u Podgorici proslavili su drugi rođendan u subotu 13. oktobra kada su organizovali rođendansku proslavu za poslovne prijatelje, partnere i stalne goste The Living Room-a. Ovaj urbani hotel, koji pretežno okuplja biznis klijentelu, za dvije godine postojanja ugostio je čak 60 000 gostiju iz cijelog svijeta, što je potvrda uspješnog dvogodišnjeg rada i dodatni motiv za slavlje...

finale projekta #PeopleOfCentreVille, te su posebnim projekcijama kroz The Living Room bili prikazani životi gostiju hotela i lounge bar-a. Tokom proteklih nekoliko mjeseci gosti su sabirali svoje utiske iz omiljene dnevne sobe, i iste plasirali na društvene mreže koristeći jedinstveni kriterijum #PeopleOfCentreVille.

„Veoma nas raduje činjenica da smo preporučeni hotel u Podgorici na sajtovima kakvi su Booking.com i TripAdvisor. com. U svijetu putnika, ovakve reference su izuzetno značajne, zbog toga što su stečene direktno od gostiju koji su kod nas odsjeli, a tim prije su najobjektivnije. Uz to, ove godine smo osvojili

MENADŽERSKI TIM HOTELA CENTREVILLE: (s lijeva na desno) Milo Radonjić, Jelena Ognjenović, Dragan Grnović

i Haute Grendeur nagradu u 4 kategorije i to: Najbolji gradski hotel u Crnoj Gori, najbolji lifestyle hotel u Crnoj Gori, najbolji dizajn hotel u Crnoj Gori, najbolji novi hotel (manje od 3 godine postojanja) u Crnoj Gori“, istakao je Milo Radonjić, PR i marketing menadžer hotela. CentreVille Hotel & Experiences je tokom 2 godine postojanja zavrijedio i nekoliko značajnih priznanja koja potvrđuju kvalitet usluge, prijatnost ambijenta i ljubaznost personala. The Living Room lounge & dining bar, koji posluje u okviru hotela, izdvojio se kao omiljeno mjesto u Podgorici, a turistima se preporučuje kao lokacija koju ne smiju zaobići. U popularnoj „dnevnoj sobi“ za dvije godine postojanja organizovano je preko 150 zabava različitog karaktera: od DJ nastupa, preko modnih revija, izložbi, do koncerata. “Gosti hotela dolaze dominantno iz zemalja regiona. Nakon njih, najbrojniji su gosti iz Zapadne Evrope, Kine, Amerike i zemalja Bliskog Istoka. Kroz dvije godine rada, primijetili smo da imamo značajan broj gostiju, koji prilikom svakog boravka u Podgorici biraju naš hotel za

svoj crnogorski dom. Na to smo posebno ponosni, zato što smo kroz dvije godine izgradili veliko povjerenje,“ saopštila je Jelena Ognjenović, menadžerka hotela. „Kroz koncept The Living Room-a različitim performerima pružili smo platformu posredstvom koje su svoj rad predstavili posjetiocima kako hotela, tako i lounge bar-a. S tim u vezi, organizovali smo događaje koji su postali sinonim za kvalitet, udobnost i aktuelnost. Jedan od događaja na koji smo najponosniji je svakako prvi sajam viskija u Crnoj Gori koji

U The Living Room-u, popularnoj „dnevnoj sobi“ za dvije godine postojanja organizovano je preko 150 zabava različitog karaktera

postaje tradicionalan, pa ćemo ga organizovati i naredne godine“, istakao je Dragan Grnović, f&b menadžer hotela. Pored hotela CentreVille, i The Living Room je dobio 4 prestižna internacionalna priznanja koja dolaze od organizacije Haute Grandeur. „The Living Room je od strane ove renomirane organizacije proglašen za restoran - bar sa najboljim koktel menijem u Crnoj Gori, najboljim jedinstvenim iskustvom u Crnoj gori, kao i restoran - bar sa najboljim zabavnim programom u Evropi i najboljim gourmet bifeom na globalnom nivou“, dodao je Grnović. „Prošlo je dosta vremena od kad sam posljednji put nastupila u Podgorici. Veoma sam se radovala druženju, jer, pored dobro raspoložene publike, uvijek sam lijepo dočekana i od strane medija. Jedva sam dočekala da moji muzičari i ja zasviramo u CentreVille Hotel & Experiences“, kazala je popularna pjevačica Nevena Božović. Tim koncertom najavljena je sezona nastupa regionalnih imena u The Living Room-u.

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Alternativa šećeru

Čini se da poneko novo saznanje o štetnosti tradicionalnog šećera dođe do nas svakog dana pa je ovaj sastojak, ma koliko bio omiljen, ujedno i najštetniji po zdravlje. Zato, potrošači uporno tragaju za zdravijim i prihvatljivijim alternativama koje imaju nizak uticaj na glikemiju, manje kalorija i nezaobilazno dobar ukus. Jedna od najzvučnijih alternativa šećeru trenutno je sirup od urmi. On zadovoljava sve navedene uslove i ima zanimljiv i inspirativan ukus.

Uniforma čini ugostitelja

Savršeno skrojene i dizajnirane uniforma za rad, naročito kada govorimo o ugostiteljima, postale su pravi hit u svijetu pa se barovi, restorani, hoteli, utrkuju ko će da osmisli prepoznatljiviju i bolju uniformu zbog koje će sam objekat postati popularan i posjećen. Sada ni kod nas više nemate izgovor za jednobojne ili brendirane gratis kecelje osoblja. Fenomenalni modeli od teksasa u kobinaciji sa eko kožom, koje prati nekoliko novih kariranih dezena košulja samo su dio ponude koju možete naći kod domaćeg proizvođača Studio X Design iz Podgorice.

Kafeterija u Tivtu

Ako se ovih dana prošetate do primorja i volite dobru kafu onda nikako nemojte propustiti Kafeteriju u Porto Montenegru. Mjesto sa profesionalnim baristima, po komentarima mnogih gostiju poslužuje najbolju kafu u regionu koja je savršeno uklopljena u doživljaj koji naglašava pozitivan i nenametljiv ambijent lokala. Svaka kafa ovdje je posebna, kao i karakter koji ćete dobiti u kremastoj pjeni mirisne šoljice omiljenog napitka.

Iz babinog kuvara

Infuzije, molekularna gastronomija, gastro minimalizam... Svijet polako postaje sit eksperimenata koji iako estetski savršeni ipak ne uspijevaju trajno da zainteresuju gastronome i postanu svakodnevica. Tako polako pobjedu odnose jednostavni, topli i sočni recepti iz bilježnica starije generacije kada su sastojci bili kvalitetni a jela zdrava, ukusna i skromna. Danas je sve više akcenat na ovim starim receptima koji se vraćaju osnovama dobrog nutricionizma, jednostavnih i dostupnih namirnica i mirisa koji zbližavaju ljude.

34 CAFFE MONTENEGRO

- UKUSI NAŠEG NEBA Vinarija Mola, Podgorica

Gledati naprijed

Još uvijek postoje pogledi na naš grad koji otkrivaju sasvim drugačije perspektive, otvaraju nove prozore ka onome što smo mislili da znamo. Jedan takav krije se nedaleko od centra Podgorice, na strmoj uzbrdici koja vodi do šireg poteza Pipera, iznad drevnog grada čiju smo istoriju iskrunili do zaborava. Upravo tu, na surovom, suvom kršu, pukom slučajnošću, ili možda ne, iznikla je Mola, vinarija porodice Vučinić PIŠE: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: LUKA BOŠKOVIĆ (vina i berba), VLADIMIR VUČINIĆ (portreti i vinograd)

36 CAFFE MONTENEGRO

Dolje desno: Naša novinarka sa vlasnikom Mole Mirkom Vučinićem

Iako kraj oktobra kada se polako navlači jesenje sivilo nad već ogoljenim čokotima nije idealno vrijeme za posjetu vinogradu, Molin je izgledao neobično živo, dijelom zbog neodoljive mediteransko plave boje kutija za flaše sa logom vinarije koje su čekale da krenu u život, dijelom zbog majstora koji su užurbano obavljali svoje poslove okolo. Dočekao me Mirko, vlasnik vinarije čiji se sjaj u očima dok mi je pokazivao dva hektara uredno posađenih čokota, mjeri jedino sa sjajem očiju zaljubljenog čovjeka. Isti taj sjaj imao je i kada je govorio o svojim curama, supruzi Dijani i ćerkama Emili i Doris, koje su, vidjećete, veoma posebne ambasadorke vinarije. Ovaj mali porodični kvartet istoriju svoje vinarije počeo je 2010. sasvim slučajno, prvobitno imajući u planu porodičnu kuću i voćnjak na imanju sa jednim od najljepših pogleda na grad. No, malo po malo, ideja je prešla u radoznalost, radoznalost u učenje, učenje u plan a plan u ono što danas postoji. Mirko ne krije da o poslu

kojim se sada bavi nije znao baš ništa a kako to obično biva kad postoji odlučnost, uz učenje, analize, blizu četiristo posjeta različitim vinarijama, podrobno istraživanje sličnih regiona, dijeljenje iskustava i mnogo, mnogo rada, prvi čokoti stigli su podno Trijepča. Ubrzo su na neumoljivom podgoričkom suncu počeli stasavati prvi grozdovi francuskog merloa i kabernea, a onda i šardonea, tamjanike, muskata i vionjera. Te 2013. godine u njihovom podrumu smjelih linija koje je dizajnirala Dijana, ukopanom ispod posljednjih žilica korijena loza, počela je magija miješanja i probanja, odluka i odabira koja je donijela prva vina: White Blend i Red Blend. Već tada, ova dva vina, postavila su jasna pravila i poslala poruku koju Mola želi prenijeti onima koji je probaju. Lagana i elegantna, sa dozom savremenog šarma i mineralnošću koja budi znatiželju, Molina vina nedvosmisleno su zalupila vrata tradiciji i krenula da tabaju sopstvenu stazu, daleko od ozbiljnosti

MirkoVučinić ne krije da o poslu kojim se sada bavi nije znao baš ništa a kako to obično biva kad postoji odlučnost, uz učenje, analize, blizu četiristo posjeta različitim vinarijama, podrobno istra živanje sličnih regiona, dijeljenje iskustava i mnogo, mnogo rada

vranca i masivne dubine velikih količina alkohola i tanina. Danas, pet godina kasnije, i nekoliko etiketa više, Mola nije odstupila od ovog koncepta koji joj je i donio nagrade i popularnost koju danas uživa. Upravo takav stav, uz nepostojanje oslonca u vidu predaka vinara, vinske tradicije, starih metoda i rustičnog šarma, izdvojio je kao pionira, progresivnog borca koji gleda naprijed. Istinitost ovog koncepta naći ćete u svakom detalju - u oštroj liniji betonskog ulaza u podrum, u automatskim meteorološkim stanicama kojima ne promiče ni jedan stepen gore ili dolje, u geometrijskim šarama na etiketama a najviše u bistrim notama koje imaju sva njihova vina.

Mali porodični kvartet istoriju vinarije počeo je 2010. sasvim slučajno, prvobitno imajući u planu kuću i voćnjak na imanju sa jednim od najljepših pogleda na Podgoricu 37

Tri vina za tri cure Malo po malo, iz vinarije su počela pristizati nova vina, dozirani kupaži od pažljivo kontrolisanih sorti koje rastu na poroznoj zemlji iznad stare Duklje. Sa godinama, svoje mjesto zauzeli su i posebna mješavina šardonea i tamjanike „Ch“ i nesvakidašnji „Merlot“, kao i velika zvijezda vinarije „Emi Rose“. Ovo vino, pored specifičnog ukusa koje dolazi iz kombinacije muskata i malog udjela merloa i mirisa koji zavodi da naspete još, ima i veoma posebnu boju na kojoj može zahvaliti svojoj vlasnici, Mirkovoj i Dijaninoj ćerki Emili koja je i najčesta gošća u vinogradu. Emili rado pomaže Mirku u poslovima flaširanja i etiketiranja, prva je u redu kada treba raditi oko čokota i nevjerovatno zainteresovana za sve te magične procese pravljenja vina. Već sada planira svoje školovanje, nadajući se da će jednog dana stati rame uz

rame sa ocem i praviti neke nove etikete. Uprkos velikoj popularnosti, naročito u vrelim mjesecima kada nudi prijatnu i iskričavu rashladu i lakoću, Emi Rose je izraslo u ozbiljan adut vinarije na koji se računa iz godine u godinu.

vinograd imaju da mu daju. Teroar sa onom drugačijom perspektivom koju dijeli sa pozicijom vinograda, progovara kroz živopisan miris i kompleksan ukus vina koje kao i Mirkova ćerka Doris, ima naročit odnos prema prirodi.

Ovog mjeseca, Mola će predstaviti još jedno vino koje ime pozajmljuje od Mirkove i Dijanine druge ćerke Doris. Kao što je slučaj i sa prethodna dva, i ovo vino ima sve preduslove da napravi još jedan iskorak za Molu, ali i za kompletnu crnogorsku vinsku scenu. Naime, Doris, kupaža merloa i kabernea, biće prvo biodinamičko vino u Crnoj Gori. Moram priznati da o ovoj metodi nisam znala gotovo ništa a ono što mi je Mirko objasnio nije mi zvučalo suviše uzbudljivo, sve dok nisam probala gutljaj ovog, malo je reći, fantastičnog vina. Istog trenutka postalo mi je jasan cijeli koncept biodinamike, grožđa neizmučenog kvascima i drugim standardnim dodacima u procesu pravljenja, ostavljenog da samo izdvoji najbolje što zemlja, sorta, podneblje i

Ipak, jedna od etiketa zavrijeđuje zaista posebnu pažnju, naročito zbog neobičnog načina proizvodnje. U pitanju je šardone „Unique“ iz 2016. godine koji je od vinograda do stola prošao uzbudljiv i neizvjesan put kako bi postigao efekat koji neka vina dobiju tek nakon više godina odležavanja u podrumima. Da je Mirkovo „unique“ vino zaista jedinstveno, potvrđuje i činjenica da je nakon flaširanja i zatopljavanja voskom, spušteno u neobičan, 35 metara dubok ambijent na dnu Skadarskog jezera. Tu je zbog velikog pritiska, potpunog mraka, idealne, konstantne temperature i prirodnih strujanja izazvanih izvorima iz jezerskog oka, proces sazrijevanja ubrzan pa je nakon pola godine Mola iz dubine jezera izvadila 500 flaša prilično jedinstvenog šardonea, priča Mirko. Taman kad smo završavali priču o ovom vinu, zazvonio mu je telefon. Na ekranu je pisalo „unique“. Bila je to njegova supruga.

UNIQUE Nakon berbe 2016. godine, flaširanja i zatopljavanja voskom, flaše su spuštene u 35 metara dubok ambijent na dnu Skadarskog jezera. Tu je zbog velikog pritiska, potpunog mraka, idealne, konstantne temperature i prirodnih strujanja iz jezerskog oka, proces sazrijevanja ubrzan pa je nakon pola godine Mola iz dubine jezera izvadila 500 flaša prilično jedinstvenog šardonea.

38 CAFFE MONTENEGRO

U podrumu smjelih linija koje je dizajnirala Dijana, ukopanom ispod posljednjih Ĺžilica korijena loza, 2013. godine poÄ?ela je magija mijeĹĄanja i probanja, odluka i odabira koja je donijela prva vina i postavila koncept vinarije Mola 39

Korak dalje Imati vinograd jeste privilegija, ali privilegija koja dolazi sa visokom cijenom. Tako je ove godine, vatra došla tik uz ogradu koja štiti Mirkove mlade čokote. Srećom, na vrijeme je izbjegnut svaki rizik ali ostala je opomena o krhosti ovog posla koji ponekad i pored najbolje namjere ne može biti onakav kakav zamisliš. No, Vučinići gledaju naprijed. U blizini postojećeg imanja i vinograda, kupili su još jedno imanje gdje će uskoro nići još jedna prepoznatljiva Molina štrafta na brdu koja će donijeti još novih etiketa sa prepoznatljivim plavičastim detaljem. „Ove godine konačno ćemo završiti i podrum i degustacionu salu“, što je objasnilo prisustvo majstora na imanju. Mala degutaciona sala, smjela i neobična u dizajnu, kao i sam podrum, pažljivo je osmislila Dijana, unoseći iskustvo

arhitektice u svaki detalj. Kada bude gotova, ona će biti mali restoran i degustaciona sala - adekvatan uvod u ono što slijedi sa ispijanjem molinih vina za goste koji se odluče da se bliže upoznaju sa porodicom Vučinić i njehovog koncepta.

BERBE SU SLAVLJA Pored nešto drugačijeg načina i vremena određenog za berbu, Mirko se trudi da svaka prođe kao malo slavlje, uz najbliže prijatelje koji dođu da pomognu u vinogradu. Nijedan drugi bitan datum u Moli ne prođe bez dragih lica pa su tako flaširanja takođe povod sa okupljanje i zajednički rad i druženje. Ako je izreka da vino sve zna imalo istinita, onda je jasno zašto vina iz Mole odišu nekom prisnošću i laganom atmosferom prohladnih noći sa neobičnim pogledom na grad.

40 CAFFE MONTENEGRO

Open it like a pro

Sip it with love

Enjoy it all day

Based on the well-known traditional hospitality of LuĹĄtica area, Finestra wine bar & shop will put you through a unique wine experience in LuĹĄtica bay, that will stay carved in your memory as a never ending sense.

Wine bar & shop @finestrawinebar

@finestrawine

WWW.FINESTRA.CO.ME

- TEGLA’S MONTENEGRO -

G E T LE

a j l v a r d z PUNE

Obrok u tegli u svijetu nije novitet. U okruženju je taj koncept zdrave hrane upakovan u teglu prvo krenuo otvaranjem Tegla’s restorana u Novom Sadu, potom u Beogradu, a sad i kod nas u Podgorici. Stigao nam je potpuno inovativni nutritivni koncept na našim prostorima Tegla’s – jednostavno rečeno prodavnica zdravih obroka u tegli...

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: MILICA POPOVIĆ

42 CAFFE MONTENEGRO

Rješenje je u tegli! Način života i rada nam je nametnuo da veći dio dana provodimo na poslu. Prošla su davno ta vremena kad su odrasli bili “uobročeni” i znalo se vrijeme doručka, ručka, večere... Često spajamo dva obroka u jedan u trci sa

Tegla’s od Novog Sada, preko Beograda do Podgorice Mladi bračni par iz Novog Sada razmišljajući o tome šta bi voljeli da im neko ponudi kao brzu zdravu hrnu smislili su upravo ono što su željeli, obrok u tegli, slatki, slani, mnogobrojne šarene, svježe, zdrave kombinacije hrane u lakim za ponijeti teglama, i praktičnim za upotrebu i pokrenuli sopstveni biznis... Ljudima se dopala hrana, pa se nakon Novog Sada Tegla’s otvara u Beogradu, i nedavno, prošlog mjeseca u Podgorici. Sve je isti koncept, radi se po franšizi novosadskog Tegla’s-a. Nastavak, sad već lanca Tegla’s barova je ovaj naš u Podgorici koji je otvorila Marija Tomašević. Mariju svi pamtimo

vremenom i “prioritetnijim” stvarima. Ograničeni ponudom hrane u okruženju posla prinuđeni smo da se hranimo nezdravom brzom hranom... Usljed svega se javio talas popularizacije i forsiranja zdravih stilova života i ishrane koji su dobra stvar, ali iziskuju vrijeme, kojeg, opet - nemamo pa i nijesmo

dugo istrajni u namjeri da se zdravo hranimo... Ipak, ako želite da pojedete zdraviji obrok i bitno vam je da znate da su namirnice svježe i domaćeg porijekla, novootovoreni restoran Tegla’s salad bar u Podgorici, u Krađorđevoj ulici broj 3, je pravi izbor za vas – zdravi obrok u tegli!

U Tegla’s kupcima -u su mogućnos ponudili td tegle i na a sakupljaju svakih vraćenih u restora 10 n, dob obrok po izbor u za iju deset cen ti.

kao poznato TV lice, novinarka koja je sad postala preduzetnica, i koja se oko dvije decenije bavila žurnalistikom, a završila poljoprivredni fakultet vratila na novom je početku. Jednogodišnju pauzu u poslu koristila je da razmišlja čime bi se to ustvari bavila, a da nije novinarstvo, a da ga voli kao njega, i da uživa u tome što radi. I eto, našla je na internetu priču o Tegla’-u, baš kao što su i tvorci Tegla’s koncepta sa interneta “pokupili” ideju za biznis koji se pokazao kao očigledno uspješan i potreban potrošačima jer se male kuhinje u kojima se pune “tegle zdravlja” množe. Podgorički Tegla’s salad bar je šarmantan i romantičan prostor, oslikan lijepim

i živopisnim muralom malog formata koji je radio Žižo mural i simpatičnim detaljima u minimalističkom enterijeru. Sam prostor uliva povjerenje i

MARIJA TOMAŠEVIĆ, vlasnica Tegla’s Montenegro

NOVINARKA KOJA JE KRENULA NOVIM PUTEM

„Da mi je neko prije samo godinu dana rekao da ću započeti svoj privatni posao i baviti se nečim potpuno novim, to bi mi zvučalo nemoguće. Ali, kako to u životu biva, desi se momenat kada počnete da razmišljate da je vrijeme da nešto sami preduzmete a ne da čekate da se to desi samo od sebe. Tako sam počela da razmišljam jer sam bila nezaposlena skoro godinu dana, i u jednom momentu sam se zapitala ŠTA ČEKAM? Nažalost odgovor nije bio nimalo optimističan za mene, jer nakon nekoliko televizija i poslova koji su vezani za medije, prostora za moje potencijalno zaposlenje jednostavno je bilo sve manje. Kada sam došla do informacije da je moguće uzeti kredit u Investicionom razvojnom fondu i započeti svoj posao, bila sam u problemu šta je to sa čime bih aplicirala za kredit. Naravno da poslovi vezani za novinarstvo i medije nisu dolazili u obzir. Počela sam da razmišljam šta je to što bih ja mogla ali i

znala da radim. I tako sam sasvim slučajno naišla na tekst o Teglasu, odnosno o mladom novosadskom bračnom paru koji je uz dobre recepte, koje su sami osmislili, stvorio brend pod imenom Teglas. Moram reći da mi se ideja odmah dopala i okupirala moje misli. Odmah sam im poslala mejl jer sam vidjela da postoji mogućnost franšize. To je sve počelo u decembru prošle godine. I evo sada nakon skoro godinu pripreme dana u Podgorici su u ponudi obrok salate u teglama, odnosno Tegla’s Montenegro. Zašto Tegla’s? Zato što sam vjerovala u tu ideju i što mislim da je to nešto što je Podgorici nedostajalo, jer je vrijeme da se ponudi nešto novo i drugačije odnosno zdravije! A sudeći po reakciji naših sugrađana mislim da su tegle već osvojile njihove simpatije! Što se mene lično tiče nadam se da će ovo biti moj novi početak i uspješan poslovni angažman.“

za pauzu na poslu, tako i za izlet sa prijetlji(ca)ma ili porodicom, naravno i za kućnu varijantu. Spremaju se i neke nove kombinacije u Tegla’sovoj kuhinji. Za svakog ima neka kombinacija po ukusu, ili više njih, a možda i sve..., pa mijenjajte svoje obroke po danima. Tegla’s salate su vizuelno izuzetno ugodne oku, slojevito naslagane boje, sa finim poklopcem i uputstvom o sastojcima. Podjsećaju na brižno pravljene zimnice u kojima se vodilo računa o svakom detalju. A doista se vodilo računa o svakom detalju jer vizuelni identitet Tegla’s-a radio je dizajner

specijlazovan za logoe, prijatelj vlasnika iz Novog Sada i to je ono što je nepromjenjivo, kao i koncept insistiranja na zdravim obrocima. Salate su podijeljene na vegetarijanske, posne ili sa mesom. U ponudi su obroci sa tunjevinom, bijelim mesom, raznim vrstama povrća, ljute, sa sirom, maslinama, i u raznim drugim kombinacijama.

ispunjen je pozitivnom energijom, još kad zavirite u čistu kuhinju gdje se na licu mjesta spremaju obroci i pune tegle, srećni ste jer neko radi za vas sve što bi ste vi voljeli da uradite za sebe kad bi imali kad...

Za ponijeti na posao, piknik, kući... Tegla’s je koncept bar u kome se služi hrana za ponijeti. Obroci u teglama su raznovrsni, interesantne, ukusne, energetske kombinacije zdravih obrok salata spravljenih od svježih namirnica, u kojima nema konzervansa, emulgatorai niti bilo kakvih vještačkih začina već je sve na prirodnoj bazi. Nije klasičan fast food jer se radi o mnogo zdravijoj hrani od onoga što fast food predstavlja. Tegla’s predstavlja jedinstvene, interesantne i obilne obrok salate i energetske obroke spravljene od kvalitetnih namirnica, a upakovane na originalan način - u tegle i teglice. Tegle su se pokazale kao odlično pakovanje za ljude u pokretu, kojima odgovara brza hrana, ali žele da se hrane zdravo. U ponudi Tegla’s-a u Podgorici je 10 slanih salata i 5 vrsta energetskih obroka tako da mogu biti zanimljiv, zdrav i maštovit izbor kako

44 CAFFE MONTENEGRO

Jedna salata dovoljna je za jedan obrok, mislimo na malu teglu, a velika tegla... pa nju možete slobodno podijeliti sa dvoje troje ljudi i bićete svi srećni i siti!

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Meni za najmlađe

Kod nas su restorani koji imaju pažljivo osmišljen i razrađen dječiji meni prilično rijetki pa je roditeljima problem naći dobro mjesto koje može zamijeniti kuvanje kod kuće. Ponuda se uglavnom vrti oko paste sa sirom ili bolonjeze sosem što je vjerovali ili ne djeci najdosadniji obrok. Iako mali, ovi gosti imaju veoma istančan ukus i cijene osmišljeno, lijepo aranžirano, ne suviše začinjeno jelo koje mogu jesti i rukama. Mnogi restorani širom Evrope i svijeta, posvećuju posebnu pažnju menijima koji sada nude izbor jela iz svjetskih kuhinja: buritose, terijaki piletinu, čak i dječiji suši. Najmlađi su ujedno i najoštriji kritičari pa kreiranje menija za njih nije lak zadatak ali jeste jedan koji se definitivno isplati.

Gozba sa istoka

Era novih burgera

Humus, pita hljeb ili falafel postali su svakodnevica i donijeli orijentalnoj kuhinji novu slavu. Sada kada su one postale must, svijet je odlučio da traga dalje pa tako imamo restorane i kuvare koji uveliko eksperimentišu i serviraju jela koja su reprezenti prefinjenih regionalnih razlika kultura Bliskog Istoka sa persijskim, sirijskim, libanskim uticajima..

Bilo da negdje žurite, imate kratku pauzu ili vam se petkom ne kuva kod kuće, burgeri su prema istraživanjima najčešći brzi obrok na svijetu. Odavno, pod njima se ne podrazumijeva okrugla bijela kifla sa senfom, komadom mesa i nekom salatom - burgeri su otišli za nekoliko stepenica dalje. Danas su kifle raznovrsne, hrskave, crne, od zdravih žitarica, namazi su od neobičnih kombinacija koje slave meksičku, italijansku, čak kinesku gastronomiju a izbor ostalih dodataka postao je glavna stvar burgera. Raznovrsno ukisjeljeno povrće sa dodatkom začina, nevjerovatne kombinacije džemastih namaza koje akcentuju ukus mesa, paste, brzo grilovana salata poput rukole, i pečeno zrnevlje samo su neki od sastojaka neo-burgera.

Il Formaggio u Podgorici

Od skoro je gastro scena glavnog grada obogaćena još jednim restoranom. Radi se o elegantnom, mediteranskom restoranu „Il Formaggio“ koji se ušuškao u ulici Serdara Jola Piletića, u blizini Palada centra. Radi se o prefinjenom mjestu sa francusko-italijanskom kuhinjom i izuzetnom vinskom kartom, ekstravagantnim koktelima i ambijentom koji odmara. Ono što je naročito interesantno su osmišljene, tematske gastro ponude u slavu nekih od kuhinja svijeta ili aktuelnih događaja, pa prepuručujemo da zapratite njihovu fejsbuk stranicu i uživate.

46 CAFFE MONTENEGRO

STRANAC U CRNOJ GORI:

CARRIE MATHIESON direktorica službe za kadrove Luštice Bay

OVDJE MOŽETE IZABRATI ŽIVOT KAKAV ŽELITE Engleskinja Carrie Mathieson direktorica službe za kadrove Luštice Bay, prije 13 godina je kupila ruinirani objekat starog mlina za masline na poluostrvu Luštica gdje je izgradila svoj dom u kome živi već 7 godina. Došla je da “baci pogled” na ovu zemlju i odmah odlučila da ostane. Osvojila je, kako kaže toplina ljudi, ljepota života, jedinstvenost, oštra obala, kristalno plavo more ljeti i ljuto nebo zimi... Njen život u Crnoj Gori je u potpunosti drugačiji od pređašnjeg, uživa u svakom pogledu i slobodnom minutu... kaže da je mnogo bliža sebi i srećnija osoba i ne planira da ide odavde jer Crna Gora je sad njen dom. RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: LIČNA ARHIVA

48 CAFFE MONTENEGRO

C.M: Opišite nam Vaš posao u Luštici Bay? - Imam sreće da radim za Lušticu Development kao direktorica sektora za kadrove što znači da se staram o strani kompanije koja se bavi ljudima, vodeći računa da angažujemo, razvijamo i zadržavamo lokalne talente. Na Luštici bay se pravi zajednica a dio odgovornosti tiče se našeg investiranja i podrške novim nadama, bilo da su u pitanju izlaganja mladih umjetnika sa Akademije likovnih umjetnosti na Cetinju ili sponzorstva plesačima folklora u osnovnoj školi u Radovićima.

C.M: Šta trenutno nudi Luštica bay svojim gostima i koja je vizija projekta u budućnosti? - Crna Gora je fenomenalna zemlja pristrasna sam, znam, ali uistinu ona je jedinstveno mjesto. Na Luštici želimo da zaštitimo tu jedinstvenost svuda oko nas i zato gradimo održivo, koristeći lokalne materijale, gradeći na manje od 15% od ukupne zemlje. Ako izostavimo tehničke detalje, to znači okruženost divljom ljepotom, nevjerovatnom obalom i ničim ometenim pogledima. Ovdje, vodimo život u sasvim drugačijem ritmu. Ovog ljeta otvorili smo marinu i selo u marini, kao i hotel The Chedi za pet zvjezdica, prvi u nizu od naših sedam hotela. Želimo da gosti dođu i opuste se. A to može biti kafa sa prijateljima, piće u plažnom baru The Rok, joga, večera pod zvijezdama i boravak u našem selu Marina Village ili hotelu Chedi. Što god da posjeta predviđa, preovladava osjećaj opuštenosti, personalizovanog i inclusive iskustva. Udaljeni smo od buke i saobraćaja koji dolazi sa ljetom. Privatnost i briga je ono što očekuju i naši gosti i vlasnici nekretnina, i to sa dobrom dozom noćnog provoda od džez sesija, žičanih kvarteta do Nile Rogersa i Chic benda. Uz svijeće, cijeli doživljaj je spektakularan.

C.M: Koliko osim Luštice i našeg primorja poznajete ostatak Crne Gore? - U potpunosti sam fan mora, ali Crna Gora je nevjerovatan spoj različitih krajeva. Odvezite se do Durmitora i naći ćete se u ambijentu koji je poput mjeseca! A onda, tu su i proklete planine ili Prokletije na granici sa Albanijom - oduzimaju dah

Ljetnje jedrenje u Boki sa prijateljima

na pogled no previše za mene da bih se popela na njih. Ljeti, imate Skadarsko jezero, netaknuto i nevjerovatno ako ste raspoloženi za dan na jezeru uz kajaking ili piknik u društvu kornjača i po kojom časnom sestrom. Zimi imate skijanje, planinarenje, alpinizam ili jednostavno uživanje u drvenoj kolibi uz kamin. Vikendi su vrijeme kada vam je sve ovo dostupno i možete imati luksuzno ili prirodno iskustvo, po želji. Ja sa curama imam nešto što zovemo “Girls Weekends” kada idemo na rafting, pješačenje, probanje vina ili kajaking. Ako su spa centri ono što volite, ili jahte i potpuni ugođaji, Crna Gora je mjesto za vas! Možete dobiti luksuza koliko želite i kraljevski tretman.

C.M: Da li se teško privići na naš način

Treba da se ponosite... Ponosite se time što živite u najveličanstvenijoj okolini, koji bi trebalo da čuvate. Ponosite se na specifičnost i neobičnosti života ovdje, na sve jednostavne stvari koje su vam ovdje dostupne, a koje su se izgubile u svijetu, na činjenicu da planine koje okružuju Boku poprimaju ružičastu boju u suton, na smisao za humor koji imate na ljubav prema životu.

života i jeste li živeći kod nas primili neke naše autentične navike? - Iskreno, treba malo vremena za privikavanje na crnogorski ritam života. Dolazeći sa zapada i sa poprilično pretrpanom internacionalnom karijerom, bila sam naviknuta na taj haos života na aerodromima, nijesam ni primjećivala da život prolazi pored mene. Bila sam previše ozbiljna prema sebi, moj sistem vrijednosti bio je drugačiji i sve sam mjerila materijalnim. Kada se osvrnem na to, zapravo sam se takmičila sa samom sobom, uvijek pokušavajući da budem najbolja. Sada, nekako dani imaju više sati, radim naporno ali češće ćemo imati zimski

roštilj na plaži sa prijateljima, kajakariti u mirna jutra a najbliže što priđem takmičenju je kada poredim komšijski paradajz sa onim iz moje bašte. Zaista, ovdje možete izabrati život kakav želite. Uživam u druženju sa svojim prijateljima, tražim dobra kućna vina od komšija, kupujem kozji sir od gospođe iz susjednog sela... Prije par nedjelja organizovali smo neposrednu projekciju filma na plaži sa projektorom i raširenim čaršafom kao platnom - pročulo se i iznenada se stvorilo 50 ljudi sa jastucima i flašom spremnih da gledaju “The Black Pin”. Tako da, život je dobar a ja sam okružena dobrim ljudima.

C.M: Da li Vam ovdje nedostaje nešto iz Engleske? - To je teško pitanje jer je Crna Gora moj dom i pruža mi manje-više sve što mi je potrebno. Ako sam bila odsutna, jedva čekam da vidim poznate obrise kraja koji mi donosi osjećaj spokoja. Naravno, nedostaje mi porodica i možda laganiji put do dobrih radnji.

C.M: Mođe li se porediti vaš život u Crnoj Gori i onaj pređašji u Engleskoj? - Kakvo pitanje! Ritam života i spektar različitostih stvari koje možete raditi su glavna razlika - izbor je mnogo veći kao i cijena. Ovdje ćete naići na različite užitke, i mislim da ih ovdje bolje koristite i mnogo manje ih uzimate zdravo za gotovo.

KERIN CRNOGORSKI ALBUM S lijeva na desno: Zimski roštilj na plaži sa prijateljima / ranojutarnje veslanje prije posla / ston eigra tokom zime / pješačenje u blizini kanjona Tare / moj domaći crni ruski paradajz / rustična noć u planinama u blizini kanjona Tare / ekipa se zabavlja / putovanje / plivanje u suton, moj bazen na Luštici / rustični vikend u etno selu Montenegro / zimska neđeljna pečena večera al fresco

50 CAFFE MONTENEGRO

Mojih TOP 5 lokacija u Crnoj Gori

Ženski slobodan vikend, splavarenje Tarom

Ja sam “sjevernjak” a mi smo poznati po toplini i gostoprimnosti, ali ovdje su ljudi još topliji. Sve u svemu, rekla bih da ovdje imam kvalitetniji život i svakako manje komplikovan. A ako mi nedostaju svijetla grada, samo sam jedan kratak let daleko od njih.

C.M: Jesu li crnogorski ljudi pristupačni i ljubazni prema strancima? Je li Vam jezika barijera u komunikaciji? - Suština je u upoznavanju ljudi na pravi način a to znači da i vi, kao gost, morate biti prijatni i odnositi se sa poštovanjem. Površno gledajući i na prvi pogled, ljudi su ovdje suzdržano učtivi, ali kad ih zaista upoznate, uvidite da imaju strast za životom, prisni su i imaju sjajan humor. Veoma sam srećna što imam sjajne lokalne prijatelje koji su me primili u svoj dom. Morali biste dosta da tražite kako bi otkrili ponosnije i strastvenije ljude sjajni su! Što se jezika tiče, nije mi baš lako učenje... Uvijek se trudim da prijatelji odavde govore na crnogorskom kako bih slušala i učila - sada mogu da pratim razgovor ali nijesam dovoljno sigurna u sebe da bih pričala na crnogorskom. Radim to onda kada niko ne govori engleski, tada moram, i uvijek primijetim grimasu dok masakriram jezik - gramatika vam je suviše teška!

- Crna Gora je, bez sumnje jedna od najspektakularnijih i najneobičnijih zemalja svijeta. Lord Bajron je to najbolje rekao: “najljepši dodir zemlje i mora”.

C.M: Kako izgleda jedan Vaš uobičajen dan? - Izjutra sjedim na terasi u pidžami i uživam u čaju i pogledu na Mamulu, šetam pse prije doručka uz pogled na vrh Lovćena i onda odlazim na posao. Nakon posla, plivam, nađem se sa prijateljima na večeri, ako je hladno zapalim vatru u starom bubnju od mašine za veš, koji sad služi kao ognjište oko koga sjednemo i razgovaramo. Vikendima šetam, družim se, slikam i čitam uz malo posla u bašti.

C.M: Kakvi su komentari o Crnoj Gori od Vaših prijatelja i stranaca sa kojima komunicirate? - Prjatelji koji me posjete, smatraju Crnu Goru veoma posebnom u odnosu na ostatak Evrope. Ima sopstvenu mješavinu luksuza, nevjerovatne komunističke i venecijanske arhitekture. Ali sve to skupa funkcioniše! To je nešto što se rijetko viđa. Jedine pritužbe su na račun deponjia na svakom koraku i dozvole pušenja u svim prostorima. Ali moje mišljenje je da Crna Gora u svakom trenutku može biti i najbolja i najgora, takva je kakva je.

C.M: Postoji li nešto na što se ovdje ne možete naviknuti, a vjerojatno ni nećete? - Ne mogu da se naviknem na lošu vožnju, bacanje smeća bez ikakvog obzira i ogromne količine hrane koju morate pojesti na slavama.

C.M: Kako bi najkraće opisali Crnu Goru?

C.M: Koji su to razlozi i argumenti kojima ubjeđujete ljude da treba da posjete Crnu Goru? - Kažem im da je Crna Gora još uvijek prilično nepoznata i zato je biser na Jadranu, mješavina starog i novog koja ima specifičnosti koje vesele. Ona je avantura i užitak u isto vrijeme. Dođite da je vidite i sami prosudite.

1. Crkva Svetog Petra i Pavla na najvišoj tački Luštice ima gumno sa pogledom na Mamulu i Lovćen; tamo često sjedim sa psima u svitanje ili zalaske i prilično je spektakularno. Spokojno je i možete gledati fenomenalne zalaske koji boje Lovćen u ružičasto. 2. Skadarsko jezero je najbolje vidjeti iz kajaka. Odveslajte ili se jednostavno okupajte u sred ogromnog jezera okruženog planinama ili posjetite časne sestre na nekom od ostrva koja su netaknuta a ljudi su nevjerovatno gostoprimni. 3. Moja terasa - volim da sjedim na stepenicama ispred bazena uz šolju čaja ili čašu vina i gledam na Mamulu i Prevlaku i svijet kako prolazi. 4. Kanjon Tare oduzima dah a kada idem tamo odsjednem u kampu Grab - pravom malom biseru ili etno selu Brezna u kojima imaju drvene kućice sa kaminom ispred kojih možete sjedjeti uz svijeću, kada su noći hladne. Hrana je tamo jako dobra! 5. Tvrđava Arza na Luštici je austrougarska utvrda sagrađena na malom rtu u blizini Mirišta. Prilazi joj se kroz tunel od borova a ona stoji na ivici Jadrana. Zaklonjena i otvorena u isto vrijeme. Često tamo vodim pse i imam piknik, sjedimo na zimskom suncu i dokoličarimo par sati. Savršenstvo.

C.M: Sviđa li Vam se naša hrana? - Ja sam potpuni “foodie” ali ne kuvam, za mene su kuhinje tu da kroz njih prođem, ali dobra stvar je što su moji prijatelji nevjerovatni kuvari i što restorana ima na svakom koraku. Volim morsku hranu, roštilj i zimske čorbe ali i punjene paprike i sarme koje sprema majka moje prijateljice.

C.M: Planirate li da odete jednom odavde ili nam ostajete...? - Ne planiram da odem! Evropa je prag ali Crna Gora je dom.

- P R I Č A O L I D E RST V U -

ZAŠTO

SE BAVITE BAŠ TIM POSLOM

Profit jeste neophodna potvrda uspjeha na tržištu, ali nije sam po sebi cilj. Vaša motivacija mora dolaziti iz drugih izvora, iz potrebe da nešto kažete i ostavite svoj trag u tome čime se bavite TEKST: VANJA KLJAJEVIĆ MSc marketing (Queen Mary University of London) FOTOGRAFIJE: DEPOSITPHOTOS

54 CAFFE MONTENEGRO

TRI KLJUČNA PITANJA: ŠTA, KAKO I ZAŠTO HKada govorimo o marketingu, obično se pažnja fokusira na reklame, odnose sa javnošću ili društvene mreže. Ukratko, misli se na promociju. Cilj je doć i do što većeg broja ljudi. Međutim, promocija je samo jedan od četiri osnova stuba marketinga: proizvod, cijena, distribucija, a tek onda na red dolazi komunikacija i predstavljanje na tržištu. U svijetu u kojem živimo, u kome je globalizacija definisala okvire poslovanja koji prevazilaze radno vrijeme i trenutnu lokaciju, svijet u kome je sve instant dostupno i u kome naše online aktivnosti služe kao izvor informacija za donošenje marketinških odluka, trebamo se svakog dana podsjetiti na viziju našeg preduzeća, odnosno zašto postojimo.

Možda ste čuli da poznatog engleskog kulturnog antropologa koji se proslavio svojim TED govorom o liderstvu, a kasnije i bestseler knjigom «Počnite sa zašto». Naizgled prosta pitanja ŠTA, KAKO I ZAŠTO, Simon Sajnek postavlja u centar diskusije i razmišljanja svakog preduzeća. Često se dešava da, zaokupljeni onim šta i kako radimo, zaboravimo na ono ključno ZAŠTO se bavimo baš tim poslom? Koju potrebu potrošača nastojimo da zadovoljimo? Moj prijatelj koji je već dugo godina u industriji telekomunikacija, vrhunske audio opreme, a zatim i novim internetof-things tehnologijama, rekao mi je jednom prilikom da oni ne prodaju uređaje, već šire radost. Sjećam se da sam u tom trenutku zastala i pomislila: Znači, o tome je pričao Simon.

BUDITE HRABRI, BUDITE DRUGAČIJI! Fokusirajte se na širu sliku. Razmišljajte o tome šta želite da postignete. Budite hrabri, budite drugačiji! Nije neophodno da budete najbolji, ali je potrebno da ljudi prepoznaju zašto radite baš to šta radite, po čemu je baš vaš proizvod poseban i vrijedan pažnje. Nekada je odgovor u malim stvarima, pa nekada cjelokupna vaša filozofija stane u jednu interakciju sa potrošačima. Da li je riječ o iskrenom pozdravu, konstantnoj posvećenosti i najsitnijim detaljima ili neočekivanim darovima kojim pokazujete da je vaš odnos prema kupcima ipak odnos

Podsjetite vaše kupce ili goste zašto je vaš proizvod ili usluga vrijedna njihovog vremena i novca

davanja, a ne puka transakcija. Podsjetite vaše kupce ili goste zašto je vaš proizvod ili usluga vrijedna njihovog vremena i novca. Zapitajte se, kako ste se osjećali kada ste prvi put kročili u vaš omiljeni restoran ili hotel koji vam je pružio taj dugo potrebni odmor. Uprkos raznim reklamama, glamuroznim enterijerima, fensi meniju ili nečim drugim, meni je recimo uvijek prijalo da boravim u nekoj vrsti opuštajućeg ambijenta. Nešto što me asocira na dom, toplinu, pažljivo birane komade i ukrase, ono što ukazuje na određeni lični stil i stav.

INSPIRIŠETE DRUGE SVOJIM DJELOVANJEM Strateškim promišljanjem o suštini vašeg djelovanja možete kreirati putanju ka inspirisanoj, a ne samo uspješnoj organizaciji. Nadahnuti biznis je i dalje nedovoljno prisutan. To se ne odnosi isključivo na stav krajnjih korisnika, već u prvom redu, odnosi se na vaše

zaposlene. Ukoliko oni ne vjeruju u to šta rade, ne možete ni očekivati da će kupci prepoznati vrijednost vašeg proizvoda. Vaši kupci nijesu nužno krajnji korisnici, kod kojih treba da utičete na odluku da kupe vaš proizvod. Često zaboravljamo na odnose među kompanijama tzv. business to business segment. Dakle, određeni dio transakcija na tržištu dešava se između kompanija. Ako se pronalazite u toj grupi i mislite da ovaj tekst nije za vas, onda definitivno nijeste u pravu. Iako su biznis transakcije naizgled lišene emocija, one se takođe baziraju na povjerenju i posvećenosti svih strana u određenom odnosu. Možda i više nego u odnosu kompanija-kupci, odnosi među kompanijama zahtijevaju preispitivanje vizije i nastojanje da se zadrži suština u odgovoru na pitanje ZAŠTO postojimo na tržištu. Ovo nije priča o marketingu. Ovo je priča o liderstvu, kao i o sposobnosti da inspirišete druge svojim djelovanjem. Ovo je priča koju Simon Sinek naziva Zlatnim krugom, kome ćemo mi dati smisao.

INTERVJU: Kamil Koraj Kinaj, vlasnik preduzeća Lunatex Lunatex je porodično preduzeće za proizvodnju tekstila osnovano 1973. godine u Istanbulu. Od 2002. godine se bavi proizvodnjom tekstilnih proizvoda za hotele, restorane, rekreativne centre... Vlasnici su porijeklom iz Crne Gore što ih je dovelo u zemlju svojih korijena 2015. godine a već 2017. su u saradnji sa jednom crnogorskom firmom u Bijelom Polju otvorili fabriku tekstila. Kamil Koraj Kinaj vlasnik preduzeća Lunatex nam je pojasnio detalje poslovanja i proizvoda ovog renomiranog turskog brenda tekstila

NAJVAŽNIJE PRAVILO U TRGOVINI JE ISKRENOST FOTOGRAFIJE: SERGEJ ZABIJAKO (PORTRET)

56 CAFFE MONTENEGRO

C.M: Po čemu su jedinstveni proizvodi Lunatexa i koji su tržišni principi Vašeg poslovanja? - Od prvog dana našeg osnivanja smo vodili računa da naši proizvodi budu visokog kvaliteta i nikada nijesmo ulazili u konkurentnost cijena na trzištu kako bismo postigli veću prodaju. Stoga su svi naši proizvodi jedinstveni proizvodi koji se mogu naći samo kod nas. Djelatnost Lunatexa možemo podijeliti na proizvodnju tekstila za hotele i tekstila za restorane. Većina proizvodnje je u okviru porodičnog preduzeća. Naša firma se 33 godine bavi proizvodnjom. Prodajemo velikim hotelskim grupama i držimo se po strani od intenzivnih konkurencija cijena i velikih konkurentnih trzišta koji prodaju nisko kvalitetne proizvode. Lunatex ima mogućnost da da rješenje za potrebe svih kapaciteta, te na taj način brzo i efikasno pokriva prodajni prostor cijele Evrope. Svi naši proizvodi, a koji nijesu namijenjeni pojedincima i kućnom tekstilu, su proizvodi usmjereni institucijama - preduzećima. Sve vrste prizvoda su održive na industrijsku upotrebu, često pranje i nepovoljne uslove. C.M: Koji dio posla se obavlja u Bijelom Polju? - U okvirima svojih kapaciteta u Bijelom Polju se bavimo proizvodnjom konfekcije. Trećim stranama ili podugovaranjem se ne bavimo, i zbog toga smo u mogućnosti da imamo kvalitetno sašivene i sječene proizvode. Direktno se bavimo izradom, tkanjem i bojenjem naših tkanina. Našu razliku ćete shvatiti onda kada budete vidjeli

Proizvodi iz grupe hotelskog tekstila su proizvodi koji se najčešće mijenjaju raznovrsnost naših proizvoda. Naše proizvode ne prodajemo firmama tekstila i firmama posrednicima. C.M: Koje su karakteristike tekstila koji proizvodite? - Svi naši proizvodi iz kućnog tekstila su izrađeni od prirodnih i kvalitetnih materijala. Tekstil igra ozbiljnu ulogu u formiranju identiteta jednog hotela. Nezaobilazan je proizvod u hotelima kako zbog higijene i dekoracije tako i zbog djelotvornosti i količine upotrebe proizvoda. Tekstil predstavlja kvalitet i ličnu kartu jednog hotela. Upotrebom tekstilnih proizvoda i njihovih dezena u svim jedinicama hotela-hotelskih soba, javnih prostorija, restorana, kafića, SPA

centara, hamama i plaža. Porast značaja ekoloških i prirodnih proizvoda u svijetu se odrazio i na tekstil u smislu linija, boja i kolekcija dezena prirodnih i zdravih proizvoda. C.M: Kako uspijevate da pratite svjetske trendove u kategoriji hotelskog tekstila? - U kategoriji hotelskog tekstila se izbliza prate svjetski trendovi kako od strane potrošača tako i od strane hotelijera. Na osnovu vrste i koncepta hotela u okviru dizajniranog hotelskog tekstila pored modernih i jednostavnih dizajna uporedo se preferiraju organski, zdravi i prirodni proizvodi. Kod proizvoda koji se veoma često koriste značajna je izdržljivost i

KOLIKO SE TEKSTILNIH PROIZVODA NABAVLJA PRILIKOM OTVARANJA NEKOG HOTELA? Između 100-150 tekstilnih proizvoda se nabavlja prilikom otvaranja hotela. Firme koje potpisuju kolekcije hotelskog tekstila rade na proizvodnji, prije svega, peškira, posteljina, stoljnjaka a potom i zavjesa, prekrivača za krevet, papuča i sličnih proizvoda-aksesoara hotelskih soba i kupatila: peškiri za ruke i kupanje, peškiri za noge, peškiri za SPA centre i saune, plažni peškiri, bade mantili, peštemal-marame, sobne papuče, čaršafi, posteljine, ćebad, jastučnice, pike, jorgani...

HOTELSKI TEKSTIL JE TEKSTIL KOJI SE NAJČEŠĆE MIJENJA I DOPUNJAVA Hotelski tekstil kao vrsta tekstila sa veoma raznovrsnom paletom proizvoda, zbog intezivne upotrebe spada u tekstil koji se najčešće mijenja i dopunjava. Poseban osvrt treba napraviti na peškire, čaršafe i posteljine koji se koriste u hotelskim sobama i SPA centrima koje je, što zbog svakodnevnog pranja što zbog nemarnosti mušterija, neophodno dopunjavati svake sezone ili bar jednom godišnje. Zbog dotrajalosti, takođe na godišnjem nivou, zapaža se i potreba za promjenom stoljnjaka. Na osnovu podataka koji dolaze iz firmi u ovom sektoru, obnavljanje peškira, čaršafa i stoljnjaka u Evropi obavlja se jednom u 6 mjeseci; u svijetu 3 puta u objektima koji posluju sezonski odnosno 2 puta godišnje u objektima koji su otvoreni tokom cijele godine. Zavjese, prekrivači za krevete i slični proizvodi iz ove grupe obnavljaju se u zavisnosti od dekoracije hotela od 5 do 8 puta godišnje.

praktičnost u upotrebi. Pored dizajna pomiješanih boja i dezena od velikog interesa su korporativni logotipovi ili dezeni lanca domaćih i stranih brendova. Iz razloga što su ovi detalji pečat kada je u pitanju identitet jednog hotela. Kod tekstilnih proizvoda koji se koriste u restoranima i hotelima jako je značajano da budu antibakterijski, otporni na fleke, da sprečavaju znojenje i sl. Još ako se radi o proizvodu povoljnih cijena i dobrog kvaliteta onda je izbor jasan. C.M: Na šta treba obratiti pažnju prilikom nabavke hotelskog tekstila? - Nasuprot kućnom tekstilu, proizvodi iz palete hotelskog tekstila se više koriste u turizmu a samim tim su i više izloženiji

mašinama za pranje i sušenje zbog čega je izbor sirovina za njihovu proizvodnju veoma važan. Proizvodi iz palete hotelskog tekstila bi trebali da budu dosta otporniji u odnosu na proizvode iz palete kućnog tekstila. C.M: Koji je to idealan broj niti vlakana u hotelskom tekstilu?Od koliko vlakana je poželjno da budu posteljine, čaršafi i jastuci? - Prije nego što kupite neki proizvod iz linije hotelskog tekstila najbitnija stavka koju treba da znate jeste količina vlakana datog proizvoda. Idealan broj vlakana hotelskih proizvoda je između 80 i 120. Najznačajnija stavka u određivanju broja vlakana je kvalitet materijala i mekoća proizvoda. Samim porastom broja niti

ŠTA SVE SPADA U TEKSTIL ZA RESTORANE? Kada jej riječ o tekstilu za restorane, tu su stoljnjaci, nadstoljnjaci, salvete, setovi za američki servis, runneri, zaštite za sto, presvlake za sto i sl.

58 CAFFE MONTENEGRO

Iako su hotelski jastuci naizgled sitan detalj jako su bitni za dobar san vlakana jednog proizvoda raste i kvalitet i čvrstina materijala. Na primjer, jasna je razlika u kvalitetu između pamučnog proizvoda ranforce od 57 vlakana/žica i satenskog proizvoda od 83 žice je proizvod od 83 žice je znatno mekši u odnosu na proizvod od 57 žica. Broj žica i tanka vlakna će učiniti da vaši gosti hotela uživaju u komforu i mekoći. U Americi koja je visokozahtjevno tržište minimalan broj niti vlakana je 120/300TC. Vlasnici hotela koji uvijek potenciraju visok kvalitet bi trebali da predoče turistima ovu bitnu karakteristiku jer je to zapravo značajno zbog samog razumijevanja prilikom odabira najboljih tekstilnih proizvoda. Iz tog razloga svaki poslovni menadžer bi trebao da bira odgovarajući broj niti

Prema Booking-u da bi se jednom strancu svidjela hotelska soba ključni elementi u tome su kvalitet jastuka i kvalitet posteljine koja se koristi za jorgan vlakana na osnovu pozicije hotela, portfelja kupaca i cijena hotelskih soba. Ukoliko želite kvalitetnu posteljinu naša preporuka je 83 vlakana (i više) za turske standarde. C.M: Na šta treba obratiti pažnju prilikom odabira hotelskih peškira? - Prilikom odabira peškira za hotele jako je važno da su to peškiri od karde ring

konca. Konac karde ring je znatno mekši i čvršći u odnosu na ostale konce. Peškiri koji se koriste za smještaj trebaju biti gusto tkani. Ukoliko se radi o peškirima koji će se prati u vešeraju hotela ili pak u servisima za pranje onda se mora voditi računa da to budu peškiri dvostrukih i kratkih šavova. Ukoliko peškir koji ste vi kupili za sebe vremenom blijedi i mijenja boju razlog tome je što tkanina nije od ring konca i što je napravljen propust prilikom postupka bojenja i izrade. C.M: Koje je najvažnije pravilo u trgovini? - Najvažnije pravilo u trgovini jeste iskrenost. Ukoliko prilikom trgovine nemate mogućnost analize tehničkih detalja kao što su gustina i niti onda vam se može desiti da vam prodaju proizvod koji ima manje od 83 niti vlakana i koji je manje kvalitetan. U tom slučaju naša preporuka je da kupujete proizvode u firmama koje su dugi niz godina prepoznatljive u sektoru. Ukoliko kupujete od posrednika a da prije toga nijeste vidjeli mjesto proizvodnje rizikujete da povećate svoje troškove kao i povećanja problema u kvalitetnom življenju. Kao proizvođači, vlasnicima hotela preporučujemo peškire od konca karde ring 20/2.

KAKO IZABRATI NAJBOLJI JASTUK ZA HOTELSKU SOBU? - Iako su hotelski jastuci naizgled sitan detalj jako su bitni za dobar san. Ono što jastuk čini kvalitetnim jesu upravo detalji. Prije svega materijal podjastučnice mora biti skoro sličnog kvaliteta kao i sama jastučnica.Zbog visoke konkurencije cijena na tržištu tekstila svaki dan opada kvalitet materijala. Za jastuke treba koristiti 100 % prvoklasnu pamučnu postavu kao što koristimo kod čršafa. Takođe, treba ponuditi čiste silikonske i opcije čistih silikonskih vlakana kao unutrašnjeg materijala za punjenje. Ne smiju se koristiti obnovljena (otpadna) vlakna i slični materijali. Lunatex nikad ne koristi nisko kvalitetne materijale za postave. Materijal koji koriste za postave je isti kao i materijal koji koriste za čaršafe. U cilju smanjenja troškova ne koriste statičko elektronske, jeftine tkanine sa mikro vlaknima koji mirišu. Za punjenje jastuka koriste čisti silikon. Silikon za jorgane koji koriste je 2,5 do 3 puta skuplji u odnosu na regenerisani otpad koji se inače koristi.

OUTOSOURCING U SEKTORU HOTELSKOG TEKSTILA Kada je riječ o upotrebi perionica i mehanizama za peglanje u okviru samih hotela, hotelijerima su ponuđena različita alternativna rješenja. Posljednjih godina zapaža se trend iznajmljivanja tekstilnih proizvoda za hotel. U zavisnosti od načina rukovođenja hotelom, kapaciteta ili broja gostiju moguće je iznajmiti peškire, čaršafe i slične proizvode. Firme koje posluju na ovaj način preuzimaju na sebe obavezu i održavanja higijene. Iako je broj ovih laundry firmi neznatan, u Evropi postepeno postaju popularne i kroz svoju djelatnost, sa jedne strane pomažu hotelijerima u nabavci proizvoda od tekstila a sa druge strane predstavljaju alternativno rešenje za investicije u hotelske perionice. Zbog pozitivnog učinka koje laundry sistemi imaju na budžet i održavanje higijene u hotelima zapaženog u razvijenim zemljama, primjećuje se porast ovih firmi i u Evropi.

HIGIJENSKO PAPIRNA KONFEKCIJA Toalet papir, ubrusi u listiÄ&#x2021;ima i specijalni higijenski ubrusi, industrijske rolne, dispanzeri - UVIJEK PRI RUCI!

Najbolji izbor za higijenu i opremanje ugostiteljskih i poslovnih objekata

• •

Asortiman PG PAK-a posjeduje sve higijenske sertifikate i zastupnici su renomiranih evropskih proizvođača. Higijensko-papirna konfekcija je napravljena od 100% čiste celuloze.

U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI JE POTREBAN POSEBAN PAPIR KOJI JE U STANJU DA DUBINSKI ČISTI, DEKONTAMINIRA I DA JE EKSTRA APSORBUJUĆI

• •

Specijalni higijenski ubrusi imaju uštedu čak i do 120% u poređenju sa običnim proizvodima. Higijenski, bez hemikalija, mekani, bez prašine i statike. Otporni i jaki i tokom mokrog čišćenja.

MARS dispanzeri odgovaraju bilo kojim dimenzijama i bojama proizvoda. Idealno su rješenje kad je u pitanju higijena i ekstra efikasnost

OBEZBIJEDITE NAJBOLJE USLOVE ZA GOSTE I ZAPOSLENE:

PG PAK nudi opremu vrhunskog kvaliteta za toalete ugostiteljskih objekata

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

- ISKORISTI DAN -

LIPOVO kao u bajci Ove godine izgledalo je kao da će ljeto konačno nadvladati upornu jesen i ostati zauvijek. No, znali su dobro naborani vrhovi da od toga nema ništa, puštali su još malo da se šume tuku s travom, sve dok posljednji plod ne sazri u zraku. Tvrdim da borba ljeta i jeseni nigdje nije lijepa kao u Lipovskoj dolini, prostranoj zaravni u blizini Kolašina koja ima sve: rijeku, pašnjake, voćnjake, šume, životinje, oštre vrhove i svoje ljude PIŠE: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: VLADIMIR VUČINIĆ

62 CAFFE MONTENEGRO

Kraj koji ima sve Ako se od Kolašina uputite ka Mojkovcu, već na drugom kilometru naići ćete na oznaku za skretanje lijevo ka Lipovu. Već nakon prve uzbrdice potpuno ćete zaboraviti na gužvu magistralnog puta i započeti 14 kilometara dugačku avanturu kroz jedan od ljepših krajeva Crne Gore. Lipovskom dolinom nekada davno gurali su se surovi lednici, no danas na njih sjećaju jedino oštri masivi na čijem se dlanu prostrla lijepa dolina. Zvanično, ovaj prostor dijeli se na nekoliko sela: Plana, Lipovska Bistrica, Donje i Gornje Lipovo. Ipak, teško da će ikome a naročito žiteljima, ove granice išta značiti jer je Lipovo oduvijek bilo jedan kraj. Uistinu, Plana, Lipovska Bistrica i Donje Lipovo nalaze se na nešto nižoj nadmorskoj visini od oko hiljadu metara dok je do Gornjeg Lipova potrebno savladati još nekih četiristo metara. No, osjećaj da ste na 1400 metara nadmorske visine neće vam padati napamet pogledate li na moćne vijence nekih od najljepših planina u Crnoj Gori: Moračkih planina, Sinjajevine, Vučja i Bjelasice koji okružuju ovaj kraj.

64 CAFFE MONTENEGRO

Lipovo ima i svoju rječicu, bistru i studenu Plašnicu koja se sa vrhova masiva spušta sve do Tare. Tipičan seoski put, u ne tako idealnom stanju, tu i tamo prati Plašnicu duž oboda doline i kroz srce starih naseljenih jezgara, građenih tako da se obradiva površina što bolje sačuva - po principu kuću što više pri brdu, da ostane dolina. Mnoge od ovih kuća su obnovljena, živa domaćinstva sa čijeg trijema će vam nerijetko mahati domaćini, pozivajući vas na predah, ali mnogo je i onih davno napuštenih kamenih kućišta, čiji su se tradicionalni drveni krovovi odavno urušili. Vrijeme polako odgriza svoje, no, kao po pravilu pred svakom od njih, drvo jabuke pred ulazom, svake godine doziva vlasnike da se vrate.

Visoka cijena lijepog života Lipovo je bilo dom mnogim porodicama, ali mnoge su se, zbog nešto lakšeg života, tu i doseljavale, tako da danas malo ko zaista zna i mari za činjenicu ko su starosjedioci a ko ne. Bogat kraj ima baš sve za lijep život, no, ta ljepota ima dosta visoku cijenu. Plodna zemlja podno vijenca planina pruža mnogo ali zauzvrat traži mnogo više, o čemu vam najviše mogu reći naborane ruke domaćina koje ćete upoznati. U Lipovu je većina zemlje kultivisana, bilo za napasanje brojne stoke, bilo za voćnjake ili gajenje povrća ili žitarica. Crna zemlja ravnice sa idealnom vlagom i sopstvenom vodom, nagrađuje rad obilato pa oni koje ovdje žive stalno obavezno imaju velike zasade a nerijetko i iznajmljuju zemlju od onih koji su napustili selo da bi je obrađivali. Najprije, ljudi su ovdje uzgajali ječam i raž, da bi

se kasnije tlo pokazalo više nego pogodnim za kukuruz, kupus i iznad svega krompir. Upravo od proizvodnje kupusa i krompira danas ovdje žive i odavde se školuju mnoge lipovske porodice. Krave nevjerovatno sjajne dlake po sočnim pašnjacima i stada ovaca uz strme padine, u Lipovu su česta scena. Porodice kojima pripadaju prave čuvene, poput svile, tanke listove kolašinskog sira. Danas, svi dobro znamo što znači kolašinski krompir i sir no preciznije bi bilo reći da su i taj sir i krompir upravo iz Lipova.

Bogat kraj ima baš sve za lijep život, no ta ljepota ima visoku cijenu o čemu vam najviše mogu reći naborane ruke domaćina iz Lipova 65

Gornje Lipovo osvaja zaglađenim predjelima naglašenim kontrastom sivila sipara na planinama Gornje Lipovo Gornji kraj Lipovske doline diže se dodatnih 400 metara u odnosu na blage zaravni donjeg kraja. Do njega se stiže istim putem koji ovdje pobliže prati malu Plašnicu. Na jednom dijelu, ukoliko ste dovoljno avanturistički raspoloženi, možete doći do nevjerovatne stare vodenice, koja poput neke kućice iz bajke, naročito u jesen, poziva da priđete bliže i otkrijete njene tajne. U gornjem kraju stalno živi znatno manje porodica, naročito zimi kada su putevi pokriveni snijegom a hradnoće znaju biti prilično surove. Većina ih se, zajedno sa stokom, sputi niže, do Plane ili Kolašina, gdje čekaju prve visibabe da sa njima krenu opet naviše. Gornje Lipovo osvaja istim poravnanim predjelima ali ovdje su oni mnogo naglašeniji kontrastom gorostasnog sivila sipara na planinama koje, čini se, možete dotaći. Put polako prelazi za asfaltnog na kolski i tako ide dalje do katuna na Sinjajevini, Vratila i Smrdana, Studenaca, Njegovuđa pa sve do Žabljaka koji se nalazi 64 kilometra dalje od Gornjeg Lipova.

66 CAFFE MONTENEGRO

Ukoliko ste avanturistički raspoloženi, možete doći do nevjerovatne stare vodenice, koja poput neke kućice iz bajke, naročito u jesen, poziva da priđete bliže i otkrijete njene tajne 67

Uz domaću jabukovaču, okruženi predmetima tipičnim za život ovdje, u domaćinstvu Dulovića imaćete privilegiju da osjetite mir i jednostavnost života

Domaćinstvo porodice Dulović U Gornjem Lipovu naići ćete na putokaz, malu skretnicu lijevo, ka domaćinstvu porodice Dulović. Dobra i velika stara kuća, nešto novija drvena, za doček gostiju i veliko, uredno imanje po kojem u skladu živi kokoške, mačke i psi, kupiće vas na prvi pogled. Ubrzo se pojavio i Dragan sa širokim osmjehom i toplinom domaćina koji se istinski raduje našoj iznenadnoj posjeti. Uz domaću jabukovaču, okruženi predmetima tako tipičnim za život ovdje, starinskim krpljama, predmetima za rad i zemljoradnju, pričali smo o životu u Lipovu. Dulovići, Gordana i Dragan, imaju petoro djece, neki su već odrasli i žive sopstvene živote u gradu, neki se još školuju u roditeljskom domu. Skupa ih veže

ljubav prema kraju u kojem su odrasli pa, kad god vrijeme dozvoljava, kao porodica borave ovdje. Tako su se, prije par godina, i odlučili da svoje imanje, plodove zemlje i poštenog rada i život na planini, podijele i sa drugima, pa je dolazak lijepog vremena, istovremeno i vrijeme kada Dulovići otvaraju vrata svog doma za turiste, one koji žele upoznati pravi život na selu i probati hranu koja je postala privilegija u današnje vrijeme. Uz njih, možete iskusiti jednostavne stvari poput branja šumskog voća, čajeva, pečuraka, voća, možete im pomagati u poslovima na imanju, skupljati sijeno ili praviti lisnati sir. A možete se i prepustiti vjetru kojim vas Jablanov vrh, Crvena greda, Gradište, Vratlo i drugi vrhovi podsjećaju na svoje postojanje. Za što god da se odlučite, u ovom domaćinstvu osjetićete privilegiju mira i jednostavnog života.

JABUKE KOJIH JE PREVIŠE Na putu nazad nisam se mogla oteti utisku nevjerovatne količine jabuka kojih je na pojedinim stablima zaista bilo više nego lišća. Jarko crvene, zelene, prošarane valerima od crvene i žute, pjegave, divlje i sitne,činilo mi se da nigdje na svijetu ne postoji toliko vrsta. Iako nisam preveliki ljubitelj jabuka, više nego išta poželjela sam da čujem onaj sočni zvuk prvog ugriza. Zastali smo pored kuće kraj puta. Istog trena primijetila sam da neko maše. Predstavila sam se i rukovala sa domaćinima, porodicom Milošević a oni su me odmah pozvali unutra na pečeni krompir i sir. Zahvalila sam i objasnila da bih htjela da kupim jabuke ako su na prodaju. Čudno su se pogledali i gotovo istovremeno tutnuli mi kesu u ruke: “Idite na onu dolje, ona je najslađa. Koliko god možete da skupite nosite. Mi ih ne prodajemo ali ko god hoće da ih skuplja, može da ih nosi.” Na putu nazad, dok mi je miris svježe ubranih jabuka ispunjavao automobil, razmišljala sam o kilogramu uvoznih iz Argentine, koje sam prije neki dan kupila u marketu. 68 CAFFE MONTENEGRO

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407

眀眀眀⸀洀椀最漀爀愀渀漀瘀椀挀⸀挀漀洀

- BLAGO CRNE GORE -

FOTOGRAFIJA: LAZAR PEJOVIĆ

Ledeni bunari Ostrosa

NEPRESUŠNI BUNARI ŽIVE VODE I LEGENDI TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ

72 CAFFE MONTENEGRO

FOTOGRAFIJE: TO BAR

Toliko je priroda nagradila ovu našu zemlju što je zbog ljepote bila na udaru i vjetrometini istorijskih zbivanja i bura koji su ostavili neizbrisive tragove posvuda, da ćemo ih otkrivati još dugo... Svaki i najmanji zaseok, ima svoju priču, legendu, misteriju, i znakove koje treba da “dešifrujemo”, nađemo blago i skinemo patinu sa njega... Takvo blago ima barski kraj Ostros – svojih jedinstvenih 12 antičkih bunara u selu Boljevići, od kojih i sad u nekima ima ledene vode...

lago skriveno podno krošnji kestena u mirisu pelina Ostros je najveće naseljeno mjesto u Krajini, u kojem sa okolinom trenutno stalno živi par stotina stanovnika. Pitoreskno mjesto obavijeno je mirisom pelina, a do njega vodi šuma kestenova u kojoj se nalaze i stoljetna stabla. Doći do njega podsjeća na filmske priče potraga sa mapom koja vodi do blaga, kad nakon vijugavih uskih cesta i čudesnih i raznolikih prizora prirode konačno stižete na cilj koji je divno mjesto. I jesu uvijek mistična mjesta koja kriju blaga, ili bolje rečeno đe se blaga kriju, skrovita i tajnovita. Ostros se skrio ispod Rumije, a iznad Skadarskog jezera. Ljudi su tražili najbolje mjesto za život nadomak planine, u blizini jzera… a preduslov života je “živa voda”, a tu su je otkrili još kada je prvi bunar koji je u blizini manastira Prečista Krajinska iskopan - 1001. godine. Sad se tu miješaju legende i predanja kao o svakom blagu, pa legenda kaže da je knez Vladimir koji je bio oženjen Makedonkom Kosarom doletio na konju, koji je potom udarao kopitima po zemlji, i usred bezvodnog

kraja iskopan je na tom mjestu izvor žive vode. Smatrao se da ga je Vladimir posvetio Kosari. Bunar je zidan kamenim tesanicima, njegova dubina iznosi 12 metara. Proglašen je za spomenik kulture treće kategorije.

poput Bunari su razasuti otrljalo kamenja koje se sk vilo i sa Rumije i zausta i na ivici razasulo na zaravn e padine. sela, ispod šumovit

Antičkih bunara u Ostrosu ima 12. Preciznija lokacija im je selo Boljevići, to jest nekadašnji karavanski put koji je u dalekoj prošlosti preko planine Smerdec povezivao Skadarsko jezero i Ostros sa Vladimirom i Ulcinjem. Bunari su razasuti poput kamenja koje se skotrljalo sa Rumije i zaustavilo i razasulo na zaravni na ivici sela, ispod šumovite padine. Duboki su 10 metara, a zidani su od klesanog kamena, na zemljištu od crvene gline koja ne dopušta da se voda izliva izvan bunara, već se sakuplja unutar bunarskog okna što pokazuje koliko su bili domišljati i vrijedni neimari u prošlosti s obzirom sa kakvim su alatkama radili. Svi bunari i danas imaju pijaću vodu, a iz dva se i koristi. Postavlja se pitanje koliko je važno ovo mjesto bilo i koliko je tu ljudi živjelo kad su imali čak 12 bunara, jer je jednom selu nekad dovoljan i samo jedan bunar. Istorija kaže da je nekada tu vrio život i mlinovi mljeli žito za brojna domaćinstva kojih je mnogo više bilo tad tu nego danas. Na konkursu Turističke organizaije “Otkrijte nam skriveno i nepoznato blago”, koji je sproveden 2016. godine u svrhu turističke valorizacije bogate materijalne i nematerijalne kulturne baštine tog grada profesor iz Ostrosa Naser Kraja je na za projekat “Bunari iz sela Boljevići u Ostrosu” dobio prvu nagradu. Naser Kraja je pomogao da se priča o bunarima proširi, i otkrio skriveno i malo kome poznato blago ovog kraja ali i oživio zaboravljene legende o bunarima. Nastali kao uslov ostvarenju ljubavi Legenda koja se vjekovima prepričava, kaže da se jedan momak zaljubio u

Ostrosu u lijepu đevojku čija familija mu je postavila uslov da izgradi bunar dubok 12 metara poput ovog što je knez Vladimir izgradio Kosari. Mladić je neumorno kopao bunar ali nije mogao da iskopa dublje od 10 metara, jer kako legenda kaže što bi on danju sazidao, noću bi vile srušile. Onda se dosjetio da iskopa 12 bunara dubokih po 10 metara, što je odobrovoljilo roditelje mlade da pristanu da daju njenu ruku. Par je dobio dvanaestoro djece, čiji potomci i danas žive na tom području… Interesantno je da su bunari i danas podijeljeni na 12 bratstva koji imaju pravo vlasništva nad bunarima i vodom iz njih.

KOŠTANJIJADA U Ostrosu se inače tradicionalno organizuje manifestacija u čast kestenja po kom je takođe kraj poznat

74 CAFFE MONTENEGRO

su svojevrsna Bunari u Ostrosu i mnogi turisti turistička atrakcija ne prolazi ovom tokom ljetnje sezo vnom iz Zapadne maršutom i to ugla ke, Belgije, Evrope - Francus ke i zaustavljaju Holandije, Njemač legendi… se da vide bunare Voda iz ovih bunara se smatra blagoslovenom da donosi sreću i zdravo potomstvo onima koji je piju, pa se zadržao običaj da se na svadbama u ovom kraju uz zdravicu mladencima pije ledena voda iz bunara. Do Ostrosa možete doći preko Virpazara (magistralnim putem oko 30 km ), odakle za Ostros nastavlja regionalni asfaltni put dužine 34 km. Druga lakša varijanta dolaska do Ostrosa je preko Bara, odakle se sa puta za Ulcinj prije tunela Ćafa, ulijevo odvaja put za Vladimir odakle se preko prevoja Taraboš spušta u Ostros. Oba puta imaju imaju svoje prednosti i mnogo vanrednih prizora prirode koje viđate uz put i vidikovaca na kojima zastaje dah. Ostros je izvanredna lokacija za izlet i jednu pješačku turu koja bi upotpunila doživljaj predjela koji se prolaze. Preporučuje se pješačka tura kreće sa regionalnog puta Ostros - Vladimir, od raskrsnice za selo Boljevići - 1,6 km od centra Ostrosa u pravcu Vladimira. Bunari u Ostrosu su svojevrsna turistička atrakcija i mnogi turisti tokom ljetnje sezone prolazi ovom maršutom i to uglavnom iz Zapadne Evrope Francuske, Belgije, Holandije, Njemačke i zaustavljaju se da vide bunare legendi…

PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334

EKO-TURISTIČKA ARHITEKTURA

ARHITEKTURA KOJA POŠTUJE

prirodu

Eko-turizam i odgovorno putovanje postaju sve više i više integrisani u regularne oblike turizma. Eko-turistički kompleksi koncentrišu se na čiste i relativno nenarušene prirodne oblasti, maksimalno se trudeći da što više smanje svoj uticaj na prirodno okruženje kroz učenje i doprinos očuvanju tog područja.

PRIREDILA: MARTA JOVIĆEVIĆ

76 CAFFE MONTENEGRO

WILD COAST TENTED LODGE, ŠRI LANKA Izvanredan primjer fokusiranja Šri Lanke na održivi eko-turizam je postojanje šatorkog kampa Wild Coast Tented Lodge koji se sastoji od 36 safari šatora i prvi je ove vrste u zemlji. Lokalni uticaj bio je izuzetno važan, od vernakularne tradicije i materijala, do uključivanja lokalne zajednice. Organska arhitektura kampa se zasniva na prirodnim formacijama pejzaža a to su masivne okrugle stijene raspršene po Nacionalnom parku Yala. Zakrivljeni otvori i visoki svodni plafoni od bambusa stvaraju snažan osjećaj prostora. Postojeća vegetacija je zadržana kako bi se osigurala autentičnost mjesta.

UVAŽAVANJE I UŽIVANJE U PRIRODI Ekoturizam je potkomponenta u okviru oblasti održivog turizma i postavlja se kao ekvivalent turizmu zasnovanom na prirodi. Sa jedne strane se odnosi na koncept koji obuhvata set principa, a sa druge strane, na poseban segment tržišta. To je enviromentalno odgovorno putovanje i posjeta relativno nedirnutim oblastima prirode, da bi se uživalo u prirodi i da bi se ona uvažavala (kao i svi prateći kulturni objekti iz prošlosti i iz sadašnjosti), koje promoviše očuvanje, ima nizak uticaj posjetilaca i omogućava korisnu aktivnu društveno-ekonomsku uključenost lokalnog stanovništva.

ZELENA ARHITEKTURA Posljednjih godina, eko-turizam je prerastao iz jednostavnog odmora u rezervatima sa životinjama u odgovorna i održiva odmarališta širom svijeta koji nude luksuz, relaksaciju i edukaciju u prirodnom okruženju. Eko-turistička arhitektura u svijetu je raznolika i uzbudljiva, sa mnogo nevjerovatnih projekata koji uspješno kombinuju ljepotu sa održivim dizajnom. Pravci kojima se može ići, kada su u pitanju principi ekološke

gradnje, su neprebrojivi – održiva arhitektura, zelena gradnja, organska arhitektura, vernakularna arhitektura, ekološki dizajn, održivi dizajn, alternativni materijali... nabrajanje bi se nastavilo u nedogled. Iako postoji niz razlika u konceptima, jedno je zajedničko svim pomenutim formama ove gradnje – ekološka svijest o životnoj sredini prilikom izgradnje projekta, poput ovih u nastavku teksta.

AREIAS DO SEIXO

AREIAS DO SEIXO Portugal

Eko-resort u Santa Kruzu (Portugal) edukuje goste o lokalnoj agrikulturi i poljoprivrednim tehnikama

Zanimljiv ekološki resort smješten je duž Atlantske obale u Portugalu sa pogledom na prostrani okean i zemlju. Ovaj izuzetan projekat kombinuje moderni senzibilitet uz duboko poštovanje prema prirodi i okruženju. Sa jakom geometrijskom strukturom, Areias se sastoji od 14 smještajnih jedinica, glavne zgrade i 5 vila, sve dizajnirane inspirativnim i eklektičnim ručno-biranim dekorom. U Areias do Seixo eko resortu rade na podizanju svijesti o lokalnoj zajednici, kako zaposleni, tako i gosti resorta. Posjetioci se pozivaju da se pridruže i uče poljoprivredne tehnike, kao i metode održivosti koje se koriste na cijelom posjedu. Tu se nalazi i određeni motor koji omogućava gostima da prate potrošnju vode, gasa i energije hotela i da mjere efektivnost različitih načina kako bi mjesto bilo što ekološkije.

EKO-TURISTIČKI CENTAR Fontainebleau, Francuska Ovaj projekat, dizajniran od strane Inca Architectes, smješten je u popularnoj šumskoj oblasti Fontainebleau u Francuskoj unutar izuzetno osjetljivog prirodnog rezervata. Eko-turistički centar bio je prvi takve vrste koji je uveden u regionu Il de Frans i njegova svrha je povećanje svijesti javnosti o velikoj osjetljivosti regiona. Centriran oko recepcionog i izložbenog prostora, projekat obuhvata veliku dvoranu namijenjenu za doček grupa i sprovođenje pedagoških aktivnosti. Projekat je slijedio globalni enviromentalni pristup tokom konstrukcije kako bi se ograničio njegov uticaj na okolnu prirodu. Velika pažnja je posvećena kako bi se stvorio balans između arhitekture i prezervacije; sa dosta javnih površina i ostalih osjetljivih šumskih područja sa ograničenim pristupom javnoosti.

78 CAFFE MONTENEGRO

Prvi ovakve vrste u francuskom regionu Il de Frans, Eko-turistički centar projektovan od strane Inca Architects

Za razliku od zelenih hotela koji se mogu nalaziti čak i u gradskoj sredini, eko-resorti se prvenstveno planiraju i smiještaju u prirodno i ekološko okruženje. Na taj način gostima je omogućeno uživanje i sadejstvo sa prirodom, kroz pogled, udisanje čistog vazduha, šetnje, kupanje itd.

Šatori u obliku kupola u Tanzaniji gostima pružaju nevjerovatan pogled na 10 000 metara nadmorske visine

ASILIA CARBON NEUTRAL LODGES

ASILIA CARBON NEUTRAL LODGES Tanzanija Eko-turistički kompleks konstruisan je u seriji od osam ekoloških kupola sa

nevjerovatnim pogledom na Nacionalni park Serengeti. Geometrijski igloi smješteni su na ivici planinske šume oko vulkana Olmoti i u funkciji su glavne baze za turiste koji dolaze u posjetu divljini Ngorongoro konzervatorskog područja u Tanzaniji. Šatori u obliku kupola nalaze

se na 10 000 metara nadmorske visine i zahvaljujući svom pametnom dizajnu, održavaju ugodnu temperaturu tokom noći i dana. Svaka kupola ima ogromne prozore koji nude nevjerovatan pogled na okolinu i divlje životinje, peć na drva i objekte koji snažno odslikavaju lokalni karakter.

Sve je veći broj hotela koji posluju u skladu sa eko-praksom, kako oni povoljniji, tako i oni luksuzniji. Svi hoteli su posvećeni eko-praksi, što obuhvata recikliranje, služenje hrane od lokalnih i organskih proizvoda, posjedovanje stanica za punjenje električnih automobila itd.

LAPA RIOS LODGE Kostarika

Svinjske fekalije za električno napajanje kuhinje - Lapa Rios eko-resort

Eko-kolibe u Kostariki podižu ekološki turizam na viši nivo, prevazilazeći tradicionalne solarne panele i reciklažu vode. Resort smješten u prirodnom rezervatu koristi zelenu gradnju, pomaže zaštiti lokalne divljine, podržava lokalne škole, i na kraju, ali ne i manje bitno, koristi svinjske fekalije za energetsko napajanje kuhinje. Dobro ste pročitali, energija za kuhinju dobija se u potpunosti od

upotrebe bio-gasa koji izlučuju svinje koje konzumiraju organski otpad koji se ne reciklira ili ne koristi kao kompost. Ovaj inovativni pristup eko-turizmu nije uopšte ometao arhitektonski dizajn resorta. Eko-odmaralište sagrađeno je sa velikom pažnjom kako bi se obezbijedilo lijepo i mirno okruženje za turiste koji ne utiču na biljni i životinjski svijet koji ga okružuje.

LAPA RIOS LODGE

ADRERE AMELLAL PUSTINJSKO EKO-ODMARALIŠTE Egipat

Više od vernakularne arhitekture! Ovaj projekat, dizajniran od strane Inca Architectes, smješten je u popularnoj šumskoj oblasti Fontainebleau u Francuskoj unutar izuzetno osjetljivog prirodnog rezervata. Eko-turistički centar bio je prvi takve vrste koji je uveden u regionu Il de Frans i njegova svrha je povećanje svijesti javnosti o velikoj osjetljivosti regiona. Centriran oko recepcionog i izložbenog prostora, projekat obuhvata veliku dvoranu namijenjenu za doček grupa i sprovođenje pedagoških aktivnosti. Projekat je slijedio globalni

Arhitektura eko-odmarališta u Egiptu savršeno dopunjava pustinjsku okolinu

enviromentalni pristup tokom konstrukcije kako bi se ograničio njegov uticaj na okolnu prirodu. Velika pažnja je posvećena kako bi se stvorio balans između arhitekture i prezervacije; sa dosta javnih površina i ostalih osjetljivih šumskih područja sa ograničenim pristupom javnosti.

Eko-turizam je odgovorno putovanje u oblasti prirode, koje čuva životnu sredinu i podržava blagostanje lokalnog stanovništva

TIERRA PATAGONIA Čile Tierra Patagonija je ekološki zeleni hotel namijenjen avanturistima koji brinu o životnoj sredini. Hotel je sagrađen tako da nije postavljen ni jedan klima-uređaj, apsolutno nema nikakve potrebe za

SIX SENSES RESORT Vijetnam

80 CAFFE MONTENEGRO

klimatizacijom ljeti, i bez grijanja u zimskom periodu. Meke, nježne kružne konstrukcije hotela pružaju atraktivan izgled. Najbolji doprinos koji hotel pruža okolini je taj

da se sadi stablo za svakog posjetioca hotela, što pomaže naporima pošumljavanja nakon izbijanja velikog šumskog požara u januaru 2012. godine.

Jedan od veoma dobrih primjera eko-resorta je Six Senses Resort na Con Dao ostrvu u Vijetnamu. Veoma luksuzni eko-resort, fantastično je uklopljen u prirodni ambijent plaže i vegetacije u zaleđu. Ovaj kompleks sa 35 smještajnih jedinica, izgrađen je po principima održivog razvoja. Svaka jedinica građena je tako da se obezbijedi prirodna ventilacija i hlađenje vazduhom, ali i prirodno zaštiti od sunca arhitekturom prepuštenih krovova i primjenom prirodnih materijala. Od kako je izgrađen, eko-resort Six Senses pruža veliku pažnju gostima, susjedima i okolini. Doprinosi prodaji mineralne vode u izgradnji čiste vode za lokalne škole, kupuje hranu od raznih lokalnih prodavaca i radi u koordinaciji sa dobavljačima koji dijele iste stavove kao i hotel o održivosti. Čak su i golf loptice biorazgradive i u roku od 48 sati pretvaraju se u hranu za ribe.

SUPERTOSK ANSK A VINA

SEDAM VINA

KOJA SU SVE PROMIJENILA Ako ste živjeli sedamdesetih godina prošlog vijeka, možda se sjećate kičastih flaša vina Chianti sa okruglom osnovom prekrivenom slamom. To vino je često bilo sasvim osrednjeg kvaliteta, ali su se od flaša pravili odlični držači za svijeće. Tada su se odličnim italijanskim vinima smatrala vina iz sjevernog dijela zemlje, Barolo ili Amarone. Toskanska vina su imala tendenciju masovne proizvodnje, slabije verzije vina Chianti. A onda se, zahvaljujući naporima trojice braće, sve promijenilo tih sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. Njihove ideje su napravile revoluciju među italijanskim vinima, promijenile istoriju i u leksikonu globalnog tržišta vina uvele novu riječ: “Supertoskanac”.

82 CAFFE MONTENEGRO

Imanje Tignanello je oduvijek bilo poznato po kvalitetu svoje sorte Sangiovese

mješteno u srcu zone vina Chianti Classico, imanje Tignanello je oduvijek bilo poznato po kvalitetu svoje sorte Sangiovese. Vlasnik imanja, Piero Antinori, bio je razočaran što je potencijal te lokacije ugrožen pravilima apelacije koja su u to vrijeme ograničavala količinu sorte Sangiovese koja se mogla koristiti i pozivala na uključivanje palete sorti bijelog grožđa. Buneći se protiv konzorcijuma Chianti, Piero je iz kupaže eliminisao sve bijele sorte i fokusirao se samo na crvene. Dok je njegov nagrađivani Sangiovese još uvijek bio dominantan, dodavao je i malo francuskih sorti radi boje i arome, a vino je odležavao u barik buradima od francuske hrastovine. To vino je lansirano 1971. godine, a nazvao ga je jednostavno “Tignanello.” To je u Italiji izazvalo skandal, a mnogi su Piera Antinorija nazvali izdajnikom jer

je obuhvatio francusko grožđe i stilove. Ovo vino je bilo izbačeno iz klasifikacionog sistema i brendirano kao Vino di Tavola (stono vino), a što je najniži nivo. Mnogi restorani i distributeri su odbili da ga kupe. Ali, tamo gdje se prodavao, Tignanello je ostvario ogroman uspjeh. Potrošači su voljeli novi stil koji je nudio lijepi balans između tanina i svježine, kao i intenzivne klasične arome trešnje u sorti Sangiovese pomiješane sa aromama crnog voća, vanile, čokolade, kože, dima i grafita. Danas je to, nesumnjivo, najpoznatije italijansko vino. U međuvremenu je, preko puta u mjestu Bolgheri na obali Toskane, Maria Incisa della Rochetta, Pierov rođak i vlasnik imanja Tenuta san Guido, pio vino kuće - kupažu Caberneta iz vinograda koji je bio zasadio ranih četrdesetih godina prošlog vijeka. Godine 1971.

godine, dakle iste godine kada je lansiran Tignanello, odlučio je da to vino ponudi javnosti i nazvao ga je po malom šljunku koji je prekrivao vinograd: Sassicaia. Kao i Tignanello, Sassicaia je bila brutalno kritikovana zbog korišćenja francuskih sorti i označena kao stono vino niskog kvaliteta, ali opet, potrošači su je voljeli i u stampedu razgrabili ova delikatesna i rijetka nova vina. Pobuna je nastavljena. Piero Antinori je 1978. godine predstavio vino Solaia, kupažu kojom dominira Cabernet i koja je takođe od grožđa uzgajanog isključivo na imanju Tignanello. Njegov brat Lodovico Antinori je 1985. godine osnovao imanje Ornellaia na zemljištu u porodičnom vlasništvu u blizini imanja Tenuta San Guido. Sljedeće godine je to imanje lansiralo 100%-tni Merlot specifičan za tu lokaciju i nazvan Masseto.

Podrum vina TIGNANELLO

Vina iz jednog jedinog vinograda danas predstavljaju uobičajenu pojavu. A nivo kvaliteta koji dolazi iz Chianti Classico je jednostavno izuzetan

84 CAFFE MONTENEGRO

Ako su Sassicaia, Solaia i Ornellaia bili inspirisani vinima iz regije Pauillac kao što su vina Chateau Lafite, Masseto je definitivno bio inspirisan Pomerolovim Chateau Petrus – raskošna i svilenkasta vina nevjerovatne koncentracije i finoće (i slično tome i visokim cijenama). Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka je Piero Antinori osnovao imanje Guado al Tasso na zemljištu u mjestu Bolgheri koje se graniči sa imanjima Tenuta san Guido i Ornellaia, a istoimeno vino sa tog imanja je postalo omiljeno među poznavaocima supertoskanskih vina. A zatim je 1996. godine Angelo Gaja kupio zemlju u mjestu Bolgheri i osnovao Ca’Marcanda, sa vinima koja se primarno baziraju na Cabernet Sauvignon i Merlot. Dolazak najčuvenijeg sjevernoitalijanskog vinara iz Pijemonta nagovijestio je završetak toskanske evolucije od masovne proizvodnje niskog kvalitata do proizvođača visokokvalitetnih vina iz jednog jedinog vinograda. Iako je na početku bio označen kao izdajnik, većina tehnika koje je Antinori

uveo 1971. godine sada predstavljaju uobičajenu praksu. U stvari, i sama pravila su se promijenila kako bi omogućila korišćenje francuskih sorti i barik buradi od francuske hrastovine i time dopunila sorta Sangiovese. Vina iz jednog jedinog vinograda danas predstavljaju uobičajenu pojavu. A nivo kvaliteta koji dolazi iz Chianti Classico je jednostavno izuzetan. Međutim, iako su se pravila promijenila da bi omogućila da Tignanello zadrži DOCG status, što je italijanski vrhunski nivo, Piero Antinori drži to vino izvan klasifikacionog sistema; to je blagi prekor za one koji su ga označili kao izdajnika i možda podsjetnik da inovacija ponekad iziskuje kršenje nekih pravila.

86 CAFFE MONTENEGRO

– NJEMAČKA KULINARSKA TRADICIJA – UKORIJENJENA U REGIONIMA

Ukusne

TRADICIONALNE ĐAKONIJE Regionalni specijaliteti sa stogodišnjom tradicijom u velikoj mjeri doprinose raznolikosti Njemačke kao turističke destinacije, naročito kada su gurmani u pitanju. Turisti posebno autentično mogu doživjeti tipična jela ili pića u ambijentu rustičnih gostionica, tokom sezonskih festivala ili ukoliko se otisnu na putovanje prateći stanice neke od kulinarskih ruta. Turistička organizacija Njemačke 2018. godine predstavlja upravo ovu regionalnu raznolikost u okviru svoje međunarodne tematske kampanje „Kulinarska Njemačka“

JEDINSTVENI PEJZAŽI RAĐAJU TIPIČNA JELA

Zasebni kulturni predjeli njemačkih regiona usko su povezani sa kulinarskim specijalitetima. Tako, na primjer, padinama duž romantičnih rječnih dolina Mozela i Rajne dominiraju vinogradi, bogati pašnjaci ŠlesvigHolštajna čuveni su po izvrsnom mesu i izobilju različitih vrsta sireva, dok brežuljcima njemačkog Međugorja gospodare nepregledna prostranstva voćnjaka. U kontekstu popularizacije globalnog trenda održivog razvoja nijesu

slučajno u prvi plan stavljeni upravo regionalni specijaliteti, tradicionalne kulinarske navike i stari zanati: lokalna jela se, prije svega, baziraju na sezonskim sastojcima koji se proizvode na licu mjesta. U kombinaciji sa tradicionalnim načinom obrade oni podrazumijevaju svježinu, kvalitet i zaštitu resursa. Ovog puta izdvajamo tri njemačke regije i njihovih autentične specijalitete.

Berlin Zasebni kulturni predjeli njemačkih regiona usko su povezani sa kulinarskim specijalitetima

Porajnje - Falačka Saksonija

Ulična hrana ima posebnu tradiciju u Berlinu. Stanovnici prijestonice naročito su ponosni na kobasicu sa karijem. Na kiosku Konopke u Šenhauzer aleji još od 1930. možete birati jedan od pet nivoa ljutine. Kultni berlinski specijalitet ima čak i svoj muzej.

88 CAFFE MONTENEGRO

Berlin

Porajnje-Falačka je najveći proizvođač vina u Njemačkoj. Mještani i turisti se sa kulturom pravljenja vina mogu upoznati, na primjer, u gostionicama samih vinarija, koje su otvorene uglavnom tokom ljetnjih mjeseci, kao i na festivalima vina, koji se održavaju od sredine avgusta do početka oktobra.

Saksonija

Omiljeni specijalitet u vrijeme Božića je drezdenski štolen. Nekadašnje srednjovekovno posno pecivo danas je bogat kolač od dizanog tijesta sa suvim voćem koji se po strogo tajnim domaćim receptima pravi u oko 130 pekara i poslastičarnica zaštićenih zvaničnim pečatom provjerenog kvaliteta. Za najpotpuniji užitak u štolenu najbolje je početkom decembra posjetiti Štolen festival ili drezdenski Božićni market tokom Adventa.

PREZENTACIJA JELA

UMJETNOST

„Jesti očima je poznata izreka širom svijeta, tako da je važno na koji je način tanjir aranžiran jer predstavlja i sam kvalitet restorana. Kreativna prezentacija hrane čini jelo još ukusnijim i poboljšava doživljaj gosta svakog restorana. PRIREDILA: MARTA JOVIĆEVIĆ

90 CAFFE MONTENEGRO

BOGAT JELOVNIK I KVALITETNO JELO VIŠE NIJESU DOVOLJNI Kad je hrana lijepo servirana, sam obrok postaje stimulativan i uzbudljiv. Ako je hrana servirana bez pažnje, „bačena“ na tanjir, pretpostavlja se da ni sama priprema nije bila na nekom nivou. Ako su boje izblijeđele, očekujemo da je hrana bezukusna i monotona. Ako veličina tanjira čini da sama porcija izgleda mala (i kad nije), postajemo nezadovoljni. Zato je uloga

Savremena prezentacija hrane podrazumijeva upotrebu modernog inventara (tanjiri neobičnih oblika i boja), serviranje na dasci, kamenu i drugim neobičnim materijalima, kontrast boja, umjerenu količinu namirnica koje su pažljivo složene, zanimljiv način serviranja sosa (ispod hrane ili pokapan po tanjiru kao dekoracija), jednostavnost i izbjegavanje simetrije

šefa da prezentacijom hrane zaintrigira gosta, čak i prije prvog zalogaja. Danas kod prezentacije hrane, estetska privlačnost sve više dobija na značaju. Način na koji je tanjir aranžiran predstavlja i sam kvalitet restorana. Za uspješnost u serviranju hrane pored estetike samog kuvara, potrebno je mnogo truda i rada. Savremena prezentacija hrane podrazumijeva upotrebu

modernog inventara (tanjiri neobičnih oblika i boja), serviranje na dasci, kamenu i drugim neobičnim materijalima, kontrast boja, umjerenu količinu namirnica koje su pažljivo složene, zanimljiv način serviranja sosa (ispod hrane ili pokapan po tanjiru kao dekoracija), jednostavnost i izbjegavanje simetrije.

KAKO DEKORISATI TANJIR KAO PROFESIONALAC Kad je hrana lijepo servirana, sam obrok postaje stimulativan i uzbudljiv. Ako je hrana servirana bez pažnje, „bačena“ na tanjir, pretpostavlja se da ni sama priprema nije bila na nekom

nivou. Ako su boje izblijeđele, očekujemo da je hrana bezukusna i monotona. Ako veličina tanjira čini da sama porcija izgleda mala (i kad nije), postajemo nezadovoljni. Zato je uloga šefa

da prezentacijom hrane zaintrigira gosta, čak i prije prvog zalogaja. Danas, kod prezentacije hrane, estetska privlačnost sve više dobija na značaju. Način na koji je tanjir aranžiran predstavlja i sam kvalitet restorana. Za uspješnost u serviranju hrane pored estetike samog kuvara, potrebno je mnogo truda i rada. Savremena prezentacija hrane podrazumijeva upotrebu modernog inventara (tanjiri neobičnih oblika i boja), serviranje na dasci, kamenu i drugim neobičnim materijalima, kontrast boja, umjerenu količinu namirnica koje su pažljivo složene, zanimljiv način serviranja sosa (ispod hrane ili pokapan po tanjiru kao dekoracija), jednostavnost i izbjegavanje simetrije.

TANJIRI I ZDJELE - pravi tanjir je ključ atraktivne prezentacije hrane. Velika količina praznog prostora pomaže da hrana govori sama za sebe. Bijeli prostor naglašava hranu, slično kao solo umjetnik ispod svjetala reflektora – sve su oči uprte u njega. Kockasti tanjiri mogu biti dobro rješenje zavisno od dizajna, ali najbolji put do profesionalnog izgleda je veliki, što jednostavniji bijeli tanjir. Osnovna stvar je voditi računa o odnosu boje hrane i tanjira, ako se koriste tanjiri u boji. I tu su stručnjaci rekli svoje: što je

kontrast između boje tanjira i hrane veći, ljudi ukuse doživljavaju intenzivnije a porcije izgledaju manje, pa opuštenije uživaju u hrani. Kada je u pitanju kuvanje, pravilo trećine preporučuje pomijeranje fokusne tačke jela na lijevu ili na desnu stranu, prije nego centralno na tanjir.

Način na koje je jelo postavljeno na tanjiru, raspored priloga i glavnog jela, fuzija boja kao i upotreba različitih vrsta servisa za jelo je prva impresija koju gost prima i koja će odlučiti da li će to biti ljubav na prvi pogled ili ne

Što je kontrast izm tanjira i hrane veći,eđu boje izgledaju manje, paporcije opuštenije uživaju ljudi u hrani

TEKSTURA – važna je za efektne tanjire koliko i boja. Za kvalitetno jelo, važna je koliko i so i papar. Psihološki je takođe bitna, zato u menijima jela često imaju pridjeve “hrskavi”, “kremasti” i sl. Vizuelni utisak različitih tekstura najavljuje ukuse i osjećaj koji stvara jelo. Osnovni kriterijum je kontrast. Iako ukusi moraju biti harmonizovani, tekstura elemenata se mora razlikovati. Ako je na tanjiru nešto kremasto, nešto mora biti i hrskavo.

92 CAFFE MONTENEGRO

Ako je na tanjiru nešto kremasto, nešto mora o v biti i hrska

Os prostaviti d tora osta oživ na tan slobod j n j tačketi sa k iru pa og icom ojom ga sosa

KOMPOZICIJA - mora imati focus, pravilo trećine preporučuje pomijeranje fokusne tačke jela na lijevu ili na desnu stranu, prije nego centralno na tanjir. To se može riješiti visinom, malo nasloniti povrće na komad mesa da se podigne, bojama ili oblicima. Vertikalne kompozicije jela su norma već decenijama, ali za vertikalno slaganje glavnog jela, priloga i salate na jedan tanjir treba nešto više iskustva. Dobar trik je slagati hranu malo izvan središta tanjira, ostaviti dosta slobodnog prostora pa ga oživjeti sa kojom tačkicom sosa. Ako se koriste kreme, palente, pirei ili jako gusti sosevi, oni se stavljaju na dno, ispod mesa ili drugog glavnog elementa. Manje će se razlivati i služiće kao vezivo za cijelu kompoziciju. Prvo se slažu glavni elementi jela, meso i prilog. Onda se dodaju manji prilozi i na kraju detalji i ukrasi. Ako želite da gosti neke elemente jedu zajedno zbog kombinacije tekstura i ukusa, bilo bi dobro da se ti elementi na tanjiru dodiruju.

Vertikalne kompozicije jela su norma već decenijama, ali za ovakvo slaganje jela treba nešto više iskustva

Vertikalno dekorisanje - malo nasloniti povrće na komad mesa da se podigne, bojama ili oblicima

Staro pravilo aranžiranja hrane - može se, ali i ne mora se pridržavati, a to je da se tanjir posmatra kao sat, pa se na određene sate postavljaju određene vrste namirnica. Na 11 sati se postavljaju ugljeni hidrati (tjestenine, riža, krompir), na 2 sata povrće, a na 6 sati se postavljaju proteini (riba, meso, pečurke). Ovaj, sad već zastarjeli način serviranja hrane ima svoje pozitivne strane a jedna od njih je uniformnost porcija koja je veoma važna za smanjenje ostataka hrane kao i za kalkulaciju troškova i konačan profit

PRAVI REZOVI – šefovi kuhinja uvijek misle kako na drugačiji način rezati i prezentovati namirnice. Povrće u većim komadima na tanjiru izgleda mnogo drugačije od tanko narezanog, oljuštenog i isjeckanog povrća.

čuje ine preporu Pravilo treć fokusne tačke pomijeranjevu ili na desnu jela na lije anu str

DEKORISANJE SA SOSEVIMA Kada ste postavili glavne sastojke jela, spremni ste da ih prelijete ukusnim sosom. Nije dovoljno samo preliti sos preko cijelog tanjira. Umjesto toga, istisnite ga iz bočice ili kašikom kao četkicom. Koristite ga za poboljšanje izgleda jela. Jedan od načina je da akcentujete tačke na desnoj strani tanjira (uzimajući u obzir pravilo trećine) ili ga lagano posuti preko glavnih sastojaka, kako bi gost dobio malo sosa sa svakim zalogajem.

Posljednji tre nd dekorisanju u – “scaling”

94 CAFFE MONTENEGRO

POSLJEDNJI TREND U DEKORISANJU – “SCALING” Slojevita jela – svijetom je zavladao novi trend kada je u pitanju prezentacija hrane, bilo da se radi o glavnom jelu ili dezertu. Savršeno precizno ređanje hrane ili popularnije “scaling” vizuelno potpuno obara s nogu a istovremeno je dobar način za probanje različitih slojeva ukusa koji čine jelo ili dezert. Svaki sloj je pažljivo, laserski precizno ređan tako da stvara određeni obrazac, bilo da prati liniju tanjira ili podražava određenu formu koja je sastavni dio koncepta jela.

ADEKVATAN PRIBOR ZA PREZENTACIJU JELA Nema zanata bez dobrog alata. Najvažnije oruđe su ruke servera ili kuvara ali uspješnost i brzina serviranja hrane u restoranu značajno će zavisiti od dostupnosti odgovarajućeg pribora. Ovaj pribor je sličan onome kod hiruških zahvata pa u njega spadaju: makaze, pincete različitih veličina, noževi i skalpeli za rezbarenje voća i povrća, kalupi i prsteni u različitim oblicima, hvataljke, igle, špricevi, štapići, špatule itd.

LINIJE, LUKOVI, TROUGLOVI I KRUGOVI Geometrijski oblici su baza dekorisanja: linije, lukovi i krugovi su skelet modernog dekorisanja tanjira. Ovakve prezentacije u potpunosti koriste prednosti bijelog prostora. Dvije linije – Ponekad se koriste paralelne linije, ponekad se ukrštaju u formi slova “X”. Horizontalne linije – na tanjiru su sjajan način da zaista prikažete sve detalje prezentacije jer se iz ove perspective odlično vidi ono što je prezentovano Dvije ukrštene linije – ono što je interesantno u ovakvom dekorisanju je da je jelo vizuelno upečatljivije ako je ukrštanje van centra Van centra – nešto moderniji pristup je postavljanje sastojaka van centra. Pomijeranje malo van centra kreira napetost i interesovanje za oko

DETALJI I UKRASI - su vizuelni akcenti na tanjiru. Suzdržanost je osnovno pravilo. Ako već nemate, nabavite bočice za soseve sa kapaljkama i eksperimentišite sa tačkicama, slobodnim potezima i uzorcima od soseva, krema i redukcija. Ako imate gusti krem ili sos, stavite ga kašikom na tanjir i dnom kašike pređite preko njega kao kistom, a možete ih razmazati nožem kao špatulom. Koristite začinsko bilje, mikrosalate, čips od cvekle ili šargarepe, ukisjeljeno povrće, sve što daje boju i živost. Svi ukrasi moraju biti jestivi, ali ne smiju biti dosadni. Mogu biti minijaturna zasebna jela, poput prženih začinjenih sjemenki i oraščiča, spaljenog mladog luka, mariniranog i ukisjeljenog povrća, paniranih komadića povrća i sl. Ponekad možete koristiti i rekvizite: posudica za sos ili minijaturna kašikica na tanjiru mogu dosta razveseliti jelo. I tu se može igrati sa kontrastima, spaljeno/bijelo, okruglo/kriške i sl.

Horizontalne linije

Dvije vertikalne linije

Ukrštene linije

Dobro složeni tanjir nije samo vizuelni užitak, cilj svega ovoga je postizanje ravnoteže, traženje savršene tačke u kojoj će svi sastojci u jelu pružiti maksimalan užitak. Vještinom slaganja tanjira kuvar može usmjeravati iskustvo gosta. Milion je načina da se nekome ponudi jelo za pamćenje, ali da bi uspio, kuvar uvijek mora sve spojiti u tu jednu tačku. Kada sve stane, za stolom prestaje razgovor i počinju emocije.

ASILIA CARBON NEUTRAL LODGES 95

- FOOD TRUCK KULTURA MOBILNI RESTORANI BRZE HRANE

GASTRONOMIJA

na točkovima

Brza hrana ne mora da bude jednolična, masna i preslana. Čak i ako ste lojalni konzument takve vrste hrane, ne znači da ne umijete da cijenite raznolikost i kvalitet. PRIREDILA: MARTA JOVIĆEVIĆ

96 CAFFE MONTENEGRO

MOBILNI RESTORANI - NOVI GASTRONOMSKI TREND Jednostavnost, brzina, ali iznad svega kvalitet: to bi mogla biti “magična formula” novog trenda ulične hrane koja je, zahvaljujući dugoj tradiciji postala svakodnevni gurmanski doživljaj mnogih sladokusaca širom svijeta. Popularnost kamiona sa “gurmanskom” hranom nije samo u pristupačnim cijenama: ono što je učvrstilo uspjeh je uvijek prisutna pažnja na kvalitetno jelo – napravljeno od zdravih lokalnih namirnica – zajedno sa neformalnim, opuštenim okruženjem.

Ljudi odrasli u SFRJ sjećaju se sa nostalgijom crvenih kockastih kioska na kojima su se kupovale viršle, dok sličan osjećaj u Americi oni stariji imaju u vezi s kamionima koji su prolazili kroz predgrađa i prodavali sladoled. Danas su mnogi od njih žure da probaju hranu koja se sprema i servira u kamio-

POVRATAK ULIČNE HRANE

ulična hrana prolazi kroz najveću revoluciju od svog postojanja Kamion sa hranom je veliko vozilo opremljeno za kuvanje i prodaju hrane. Neki, uključujući kamione sa sladoledom, prodaju zamrznute proizvode ili prepakovane proizvode; drugi posjeduju kuhinju i pripremaju je na licu mjesta. Sendviči, hamburgeri, pomfrit, i ostala regionalna hrana je najčešća. Poslednjih godina, zajedno sa fenomenom pop-up restorana, kamioni sa brzom hranom nude gurmansku kuhinju i razne specijalitete kao i autentičnu domaću kuhinju koja je posebno popularna.

nima parkiranim na užurbanim ulicama američkih gradova. Najviše kamiona koji služe hranu mogu se naći u Los Anđelesu, Portlandu, Ostinu, Njujorku, ali i u evropskim metropolama: Parizu, Londonu, Berlinu i Amsterdamu. Ovo je svjetska tendencija, naravno; od Njujorka do Amsterdama, od islanda do Rio de Žaneira i Tel Aviva, mnogi kuvari prihvataju izazov kuvanja hrane na ulicama, tražeći sintezu između jednostavne tradicije i sofisticirane moderne kuhinje.

KAMIONI SA BRZOM HRANOM OPET SU U TRENDU

ISTORIJA KAMIONA SA HRANOM Porijeklo kamiona koji služi hranu počinje negdje polovinom 19. vijeka, kada je Čarls Gudnajt, gonič stoke iz Teksasa, shvatio da tokom premještaja grla s jedne farme na drugu, nije jednostavno spremati hranu na putu (govorimo o vremenu kad je suva hrana bila rijetkost), pa se sjetio da je rješenje u kuvanju u prikolici sa

konjskom vučom koja su predstavljala improvizovanu mobilnu kuhinju. Danas su ovi kamioni evoluirali u prave male restorane na točkovima. U vremenu ekonomske recesije, kad su troškovi otvaranja restorana bili visoki, a zbog velike konkurencije opstanak na tržištu neizvjestan, pokretanje biznisa sa uličnom hranom je ekvivalent start-up kompanijama u IT industriji. Kuvanje u kamionu, pod pritiskom kratkih vremenskih rokova, direktno ispred mušterija predstavlja odličan trening za mlade kuvare željne dokazivanja. Mnogi od njih su kasnije uspjeli da otvore svoje restorane.

Kamioni se najčešće nalaze u centru grada, blizu zgrada sa puno kancelarija ili u kvartovima, gdje ima puno mjesta za večernji izlazak, kao i na muzičkim festivalima i drugim događajima na otvorenom, a u poslednje vrijeme sve češće služe i za ketering na vjenčanjima. Spektar hrane koja se služi u ovim mini-restoranima je zapanjujući, najčešće baziran na kuhinjama različitih etničkih grupa, pa se u kamionima spremaju falafeli, takosi, hamburgeri, meksički roštilj, jela azijske kuhinje, najrazličitije vrste sendviča, ali i supe, čorbe i salate. Na prvi pogled, food-truck kultura je još jedna manifestacija hipsterskog načina života, mogućnost da se različiti ukusi isprobaju po niskoj cijeni. Međutim, vođenje ovakvog posla je izuzetno naporno, hrana se priprema na otvorenom bez obzira na vremenske uslove, za šta se koristi agregat koji nije najpouzdanije sredstvo za rad. Vlasnici kamiona su suočeni s velikom konkurencijom, jer u gradovima u kojima je ovaj vid restorana popularan, vlasti dodjeljuju dozvole za parkiranje kamiona putem javne lutrije. Sa druge strane, popularnost društvenih mreža ide u prilog ovoj vrsti restorana – objave lokacija za taj dan na

Kamioni sa hranom koje možemo vidjeti na događajima pojavljuju se svuda i bazirani su na kvalitetnoj hrani, perfektnoj prezentaciji i zdravim proizvodima i daleko su od nekadašnjih hot-dog štandova

Tviteru često donesu i po više hiljada novih mušterija. O popularnosti ove vrste brze hrane govori činjenica da u Americi postoje festivali posvećeni kamionima s hranom, stručni seminari za ljude koji žele da uđu u ovaj posao, kao i serije na specijalizovanim kanalima kao što su takmičarski šou Great Food Truck Race i dokumentarna emisija Eat St.

98 CAFFE MONTENEGRO

POP-UP RESTORANI - DANAS SMO OVDJE, A SJUTRA KO ZNA GDJE Pop-up restorani nijesu novi koncept ugostiteljstva, ali je veoma rasprostranjen u zemljama koje ulažu u ugostiteljstvo i žele sa ovim konceptom da poboljšaju ponudu i gostima pruže nova iskustva pod motom „Danas smo ovdje, a sjutra ko zna gdje“. Pop-up restoranski koncept je idealan način da se gosti upoznaju sa novim pravcima i ukusima jela, pića i ostale ugostiteljske ponude

dobiju investitora za isti. Marketing ovog koncepta prije svega je baziran na društvene mreže preko kojih se na veoma brz način dolazi do informacija o temi večere, majstoru i lokaciji. Osim u prostorima restorana popularan je i način organizovanja ovakvih večera i u kućnom prostoru, hali tvornice, festivalu ili putujućem kamionu. Pice i takosi, kebabi i tepanjaki, hot dogovi i buritosi

POP UP RESTORANI NOMADSKO UGOSTITELJSTVO na neobičnim mjestima. Osim degustacije, gostima se prezentuje i gostoljubivost kao i novi pomaci u odnosu gost-konobar-kuvar. Pop-up koncept je veoma koristan za mlade kuvare kojima vlasnici restorana dopuštaju prezentaciju njihovog rada u spremanju jela kao i pristupu gostima. Na ovaj način mladi kuvari mogu „eksperimentisati bez rizika bankrota“ i praktično razvijati svoju vještinu do onog kvaliteta koji je potreban za vođenje vlastitog restorana ili mogućnosti da

su poprimili drugu formu, postali su rafinirani najviše zahvaljujući uticajem drugih kulinarskih tradicija, koje su im dale novo dostojanstvo i još veću vrijednost. Sa novim vremenom dolaze i novi koncepti ugostiteljstva koja imaju i svojih dobrih strana. Ponuditi gostima, večeri, koje će ih ugodno iznenaditi, a osoblju lijepo kretanje i dodatni profit i ne čini se tako loše. Jer suština je jasna. Gosti su sve zahtjevniji i traže nove izazove i iskustva, kao i mi sami.

Piće na točkovima

GURMANSKA ULIČNA HRANA ŠIROM SVIJETA

“THE PROSECCO VAN“

Ljudi vole kamione sa hranom. Pogodniji su i jeftiniji od restorana, a vlasnici su tu popularnost pretvorili u bilionski biznis. I to sa dobrim razlogom: brz i jednostavan način da dobijete jednostavan, ukusan obrok koji možete držati u ruci, i praktično ne postoji ograničenja u ponudi: takosi, roštilj, pice, vafli, sladole- sendviči – navedi omiljenu hranu i vjerovatno negdje postoji kamion koji je poslužuje. Otišli su i korak dalje sa biznisom, pa postoje i luksuzni kamioni sa DJ-em i espreso mašinom. Ako ste ljubitelj gastronomskih specijaliteta, tu su gurmanski kamioni koji su spremni da vam udovolje i ispune želje. Evo nekih od najpoznatijih kamiona hrane širom svijeta.

I PARIŽANI SU PODLEGLI TRENDU I Parižani su, iako su veliki tradicionalisti kada je hrana u pitanju, potpuno poludjeli za brzom hranom koja se prodaje iz kombija da neki od njih čekaju i po dva sata kako bi se dokopali ručka. Među najpopularnijim „mjestima“ je kombi koji prodaje hamburgere „Le Camion Qui Fume“ (Kamion koji se dimi). U Parizu se može lijepo jesti

“The Prosecco Van” britanske komanije Bubble Bros. postoji od 2015. I često se može vidjeti na festivalima. Kombi na tri točka je pretvoren u ljupki vinski bar. Najčešće se iznajmljuje za vjenčanja i private žurke.

“Skillet”, Oregon Hrana pravljena u šarmantnoj metalnoj prikolici. Tradicionalna ulična hrana unaprijeđena je, kao recimo, njihov burger – umjesto klasičnih priloga kao što je paradajz ili krastavac, radije kombinuju topljeni plavi buđavi i brie sir i rukolu.

na brzinu ali je često ta hrana skupa, tako da je kamion dobra alternativa. Specijalitet kamiona je hamburger, napravljen od specijalno izabrane govedine i prekriven istopljenim starim švajcarskim ili francuskim sirom i prženim lukom. „Kamion koji se dimi“ seli se sa lokacije na lokaciju i ljubitelji njegovih specijaliteta o adresi kamiona obavještavaju se preko vebsajta.

NOMAD – KAMION SA GASTRONOMSKIM PEDIGREOM

“Mozza & Co.”, Pariz Specijalizovani francuski štand sa dva jenostavna zadovoljstva: hljeb i sir. Maleni štand nudi dvije vrste mocarele, fokaću, ćabatu i hrskavu parčad pice. Za desert - parče fokaće sa Nutelom!

primijetiti – Nemoguće ga je ne m (London) vo tra tao ras kombi ob

“The Morris truck”, Njujork

“Luke’s Lobster”, Njujork

Nudi grilovani sir u mnogim varijantama. Tu su klasični sendviči sa sirom, ali u luksuznoj formi: sir sa tartufima, biljni maslac, kisjeli celer. Namirnice dobavljaju od najboljih dobavljača.

Fensi gastronomsko jelo pretvoreno u brzi obrok: rolne od jastoga servirane sa limunovim maslacem. Kamion luta Njujorkom, iako postoje lokacije sa restoranom tvrde gradnje. Rolne nijesu jeftine, ali za one koji sebi mogu priuštiti luksuznu večeru, ovo mjesto je najbolja stvar.

“Eat art truck”, Sidnej Broj jedan kamion brze hrane u Sidneju. Kuhinja na točkovima nudi jela poput svinjetine u burbon sosu. Takođe sarađuju sa najboljim sidnejskim grafiti umjetnicima koji oslikavaju kombi svakog mjeseca. Najpopularnije jelo: goveđa rebra sa roštilja koja se pripremaju osam sati. Kamioni sa hranom su prešli dug put od svojih najranijih dana kada su se kupovali sendviči umotani u plastiku za fabričke radnike koji su tražili nešto jeftino i brzo. Danas ovi mobilni restorani nude jedinstvene ponude, tipa – od svježe ulovljenih morskih plodova i gurmanskih hamburgera do bezglutenskih i veganskih sendviča, priloga i slatkiša.

100 CAFFE MONTENEGRO

Meniji su postali zdraviji. Kamioni danas nude zdravije opcije, posebno razne salate. Ponuda super-brzog menija je postala norma. Umjesto pripremanja hrane u kamionu, sastojci stižu polu-pripremljeni i izbjegavaju se jela, kao recimo, pohovana piletina za čiju pripremu je potrebno mnogo vremena.

SPREMATE LI ZIMNICU?

POLICE

pune ZDRAVLJA TEKST: KRSTINJA ZEČEVIĆ

104 CAFFE MONTENEGRO

Konzervisanje namirnica je prava umjetnost, koja pored koristi predstavlja pravo zadovoljstvo. Konzervisanje namirnica datira još od najstarijih vremena kada je jedini način da se one sačuvaju bilo sušenje ili zatrpavanje u trapu. Napretkom tehnologije mnogo toga se promijenilo pa je današnjim domaćicama omogućeno konzervisanje na nove načine. Zimnica predstavlja zalihe hrane koja se ostavlja za zimu kad nema dovoljno svježih namirnica

NEKADA JE TO BIO PORODIČNI DOGAĐAJ Domaćice su se nekad ponosile ostavom punom konzervisane hrane, a ponose se i danas iako imamo savremene metode čuvanja hrane i velike fabrike namijenjene za taj posao. Fabrička proizvodnja je nešto sasvim drugo, a domaća zimnica je onaj dragi miris pečenih paprika, miris soka od paradajza, pekmeza od šljiva... Domaća zimnica je kad se okupimo oko velike šerpe i miješamo ajvar od svojih paprika, uzgajanih u svojoj bašti o kojima sve znamo jer smo ih posmatrali kako rastu. I tako redom kako počnu stizati proljećni plodovi pa do jeseni do poslednjih sunčevih zraka, ređali su se specijaliteti vještih ženskih ruku i kitile police teglama i flašama. Na svakoj bi bilo ime konzervisanog proizvoda okićeno šarenim naljepnicama ili vezenim tkaninama. Jer važno je i kako tegla izgleda i da li je spremljena sa mnogo ljubavi. Jesen je ipak godišnje doba kad se želi iskoristiti svaki sunčev zrak za spravljanje pekmeza od dunja, turšije, da se napune kace kupusa, da osim ženskih ruku učestvuju i ruke ostalih ukućana. Spremanje zimnice nekad je zaista bio pravi porodični događaj. Vješte muške ruke oduvijek su nosile teže poslove, posebno ako mislimo na spremanje prerađevina od mesa.

Domaća zimnica je kad se okupimo oko velike šerpe i miješamo ajvar od svojih paprika, uzgajanih u svojoj bašti o kojima sve znamo jer smo ih posmatrali kako rastu

PRAVLJENJE ZIMNICE JE IPAK SLOŽEN PROCES Ona obuhvata konzervisanje, voća, povrća, sokova, likera, vina, rakije, mesa, mlijeka i mnogo novih proizvoda te možemo reći da se sprema preko čitave godine. Pravljenje zimnice nekada i sada mnogo se razlikuje. Nekad je to bila obaveza i nije pitanje da li su je pravili bogati ili siromašni. Nekada bi i poznate dame pripasale kecelju, zasukale rukave i radile možda i prestiža radi nekad. Ali došla su neka nova vremena da kažem moderna vremena pa je pravljenje zimnice izašlo iz mode jer se sve može kupiti u samoposlugama, a mogu se napuniti zamrzivači. Ipak svi ne misle tako, iako spremanje zimnice

105

zahtijeva dosta vremena i vrlo je delikatan posao. Sem toga treba ga raditi sa zadovoljstvom jer police pune zdravlja su nepricjenjivo blago za cijelu porodicu. Zdravo se treba hraniti od rođenja. No postavlja se pitanje da li nam je zimnica danas uopšte potrebna jer uvijek imamo svježe voće i povrće. Mišljenja su različita. Mnoge žene i nemaju puno vremena i ne mogu da stignu posao oko zimnice.

Potrebno: 10 kg šargarepe ½ kg šećera 2 limuna malo cimeta

106 CAFFE MONTENEGRO

Ali zato ima onih koje imaju više vremena koje provode praveći mnogo raznih đakonija od voća i povrća. Viđele su i da to može biti unosan posao i dobro plaćen pa zato prave zimnicu za prodaju. Za dobru zimnicu treba odabrati potpuno zdrave i zrele plodove, čisto posuđe i tegle i po mogućnosti gledati da se plodovi kupuju kad su najeftiniji, odnosno kad ih ima u velikim količinama

DŽEM OD ŠARGAREPE

u prodaji. Znamo da domaću zimnicu ne može zamijeniti ona iz samoposluge na kojoj piše „domaća zimnica“. Od sjevera do juga naše zemlje znamo različito voće, povrće zavisno od podneblja i klime. U planinskim i pašnjačkim predjelima gaje se kvalitetne životinjske vrste, a to su i čuvene prerađevine od mesa i proizvodi od mlijeka. Lepeza proizvoda koji se konzervišu

Priprema: Šargarepu oprati, nasjeckati, dodati šećer i koru limuna. Iscijediti sok od 1 limuna malo prokuvati, pa dodati sok drugog limuna i malo cimeta. Sipati ½ l vode i kuvati na umjerenoj temepraturi oko 4h.

su zaista ogromni. Naši crnogorski proizvodi su nadaleko čuveni. Postavlja se pitanje da li se sačuvaju u zimnici ovi vitamini i minerali? Zna se da se gube neki vitamini kao na pr. vitamin C i još neki ali se ne gubi na kvalitetu, jer neko voće ili povrće dobija neka bolja svojstva. Primjer je paradajz koji kuvanjem gubi C vitamin ali dobija Likopen materiju koja

Potrebno: 10kg pečenih parika 1kg patlidžana 1kg samljevenog paradajza 3-4 ljute papričice (ako želite) bijeli luk, sirće, 800ml ulja

吀䔀䠀一䤀䬀伀匀夀匀吀䔀䴀

Domaćice su se nekad ponosile ostavom punom konzervisane hrane, a ponose se i danas iako imamo savremene metode čuvanja hrane i velike fabrike namijenjene za taj posao. je izuzetno zdrava za naš organizam. U svakom slučaju ja sam za spremanje

zimnice, male ili velike, zavisno od vremena i umijeća. Ipak mislim da svi možemo napraviti za početak po nekoliko teglica džema, pekmeza, slatkog, ljutih papričica, čuvenog ajvara od pečenih paprika. Pa pošto se ođe radi o zimnici onoj u teglama kojoj nema konkurencije, evo par recepata, jedan slani i jedan slatki. A šta bi prvo nego ajvar.

Priprema: Sve sastojke samljeti, dodati ulje, rendan bijeli luk, so, sirće. Ukuvati dok se dobije gustina ajvara. Smanjite vatru, ali ostavite šerpu sa ajvarom da krčka. Ključali ajvar sipati u tegle tako da se neće pokvariti iako je bez konzervansa. Tegle dobro umotati u krpe i ostaviti 24h dok se ohladi ajvar, a zatim spremiti u ostavu.

AJVAR

倀爀漀搀愀樀愀Ⰰ 洀漀渀琀愀縁愀Ⰰ 猀攀爀瘀椀猀椀漀搀爀縁愀瘀愀渀樀攀瀀爀漀昀攀猀椀漀渀愀氀渀攀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀漀瀀爀攀洀攀椀欀氀椀洀愀甀爀攀ᄁ愀樀愀一伀嘀伀

倀瀀爀攀瘀爀漀最爀愀洀漀搀爀攀渀琀椀瘀渀漀甀最漀 ᄁ愀瘀愀渀最猀琀樀愀漀瀀爀椀琀攀氀樀猀欀攀攀洀攀

一愀愁愀漀瀀爀攀洀愀椀爀攀稀攀爀瘀渀椀搀樀攀氀漀瘀椀

刀䄀匀䠀䰀䄀䐀一䄀吀䔀刀䴀䤀ఁ䬀䄀倀䰀䤀一匀䬀䄀一䔀唀吀刀䄀䰀䄀

䴀䄀态䤀一䔀娀䄀倀刀䄀一䨀䔀匀唀ခ䄀䤀 ఁ䄀态䄀䬀䄀䘀䔀䄀倀䄀刀䄀吀䤀䴀䔀匀伀刀䔀娀一䤀䌀䔀䤀䴀䰀䤀一伀嘀䤀娀䄀䴀䔀匀伀嘀䔀态䔀刀䄀䨀䤀

⬀㌀㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㜀㐀㔀㈀㄀⼀琀攀栀渀椀欀漀䀀琀ⴀ挀漀洀⸀洀攀⼀眀眀眀⸀琀攀栀渀椀欀漀猀礀猀琀攀洀⸀挀漀洀

CM klub

članovi CM kluba

HILTON PODGORICA, Podgorica, +382 (0) 20 443443

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SPLENDID, Bečići

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

AMAN, Sveti Stefan +382 (0) 67 203444

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

AMBASADOR, Podgorica +382 (0) 20 272233

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO, Ulcinj

APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN, Podgorica +382 63 234567

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570

IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

ASTORIA MONTENEGRO,

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE

KALAMPER HOTEL & SPA, Bar + 382 (0) 68 333833

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

CARPE DIEM, cafe, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CASPER, Budva

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLO, Bar +382 (0) 30 350501

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

CESARE, café-bar, Kotor

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

COPACABANA, Ulcinj

WIND ROSE RESORT 4*, Bar

CRUSH, Porto Montenegro, +382 (0)67 260614

CUBA, cafe bar, Petrovac

HOTELI ADRIA, Budva, +382 (0) 33 680800 AKVAMARINE, Budva +382 (0) 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL BY KARISMA Kotor

AUREL, Podgorica +382 (0)78 113333 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520

KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405 KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100

BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

LAZURE HOTEL &MARINA, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

MAJESTIC, Budva, +382 (0 )68 012940

BUDVANSKA RIVIJERA HG, Budva ,+382 (0) 33 451640

MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE, Podgorica, +382 (0) 67 875202

MD, Bar +382 (0) 30 305124

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

MONTE CRISTO, Kotor, +382 (0) 32 322458

BOŽIĆ, Inđija +381 (0) 21 6420414

MIR, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

BRILE, Kolašin +382 (0) 20 865021

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

ČILE, Kolašin +382 (0) 20 865039

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

REGENT PORTO MONTENEGRO, Tivat 382 (67) 28 27 86

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

108 CAFFE MONTENEGRO

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222 A CLUB RESTAURANT, Budva, + 382 (0) 68 111122 ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 AMICI, kafeterija, Nikšić ARENA, cafe bar, Bečići ASTORIA RESTORANI ATRIUM, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 BAHUS, rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA, Kotor BAR BAY CLUB,

Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BLANCHE, restoran, Pržno BLUE RIVER TARA KOMPLEKS, Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303 BOCASA (BEACH & RESTAURANT), Kamenari, + 382 (0) 67 600973 BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR, Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE, Podgorica +382 (0) 67 311 342 ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 DOMINUS, cafe bar, Petrovac DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva DUKLEY BEACH LOUNGE, Budva +382 (0) 69 160000 DURANTE, Ulcinj +382 (0) 30 373701 DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219

ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044

MAINA, restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

PORTUN, restoran Nikšić

TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150

MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

POSLASTIČARE FONTANA, Nikšić

VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica

ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115

MARUŠKA KONOBA, Podgorica +382 (0) 67 259833

PREMIER, café - bar, Podgorica

VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222

MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO, Podgorica + 382 (0) 69 486806

PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631

VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

EMPORIO CLUB, Budva

MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

REGINA, Tivat

VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049

MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva

VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

EVROPA, poslovni centar, Berane

MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići

FINESTRA WINE BAR & SHOP Luštica

MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica

FORZA, poslastičarnica, Kotor

MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250

GAETA, Cetinje

MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011

GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MTV, picerija, Petrovac

GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066

NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo

GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

NEVIDIO, Etno selo + 382 (0) 69 449539

GRISPOLIS, restoran, Tivat +382 (0) 69 357657

NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0) 33 452815

HACIJENDA, latino bar, Budva

NK PUB, Nikšić

IBON, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

ONE RESTAURANT Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045

IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva

JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva

P.C. ATRIJUM, Nikšić

JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385

PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

PANINI, Petrovac

JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

PAPILON, cafe bar, Rafailovići

K-2, picerija Nikšić

PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239

KALAMPER, restoran, Bar

PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići

PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223

PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226

KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar

PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018

KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

PLANET, cafe bar, Bar

KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007

KRUŠO, konoba, Herceg Novi

POD MURVOM, restoran, Bečići

KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

L’ ANGOLO, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

LA ESQUINA, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

PORTO, Budva

LAGUNA, restoran, Podgorica

PORTO, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor

RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva

VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003 ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI

RITTER, Cetinje

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA, Oplenac, Srbija

RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323

ALEKSANDRIJA, Herceg Novi

ROCKY BEACH, Utjeha, Bar

AQUA VIVA

SAILOR, restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220 SAMBA, restoran, Bar SAN REMO, restoran picerija, Rožaje SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503 SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica SKALA SANTA, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 SPORT CLUB, Podgorica

ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511 BAMBI BAMBI - VODA “DUBOKA” BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171 BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688 CARLSBERG SRBIJA CEDEVITA, Zagreb DALMACIJA VINO, Hrvatska DALVINA WINERY, Makedonija DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN

SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512

FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585

STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak

FREIXENET

STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija

STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT, restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956

HAUSBRANDT, +382 20 875773

SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145

TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

KIMBO CAFFE,

TAJSON, cafe bar, Rožaje TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar

FRIKOM

KAMNIK, Skoplje, Makedonija KNJAZ MILOŠ LEDO

THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

MANUEL CAFFE

TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686 TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495 TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

MARTEX, Cetinje MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866

109

NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600

EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910

NEXT, FRESH&CO.

ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803

NIVEA PERNOD RICARD PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350 PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111 PLENKOVIĆ, VINARIJA, Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188 PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000 RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 RONNEFELDT, +382 (0) 20 875773 ROSA SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030 HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125 JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605 JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308 LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766 MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510 MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131 MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008

SONY ERICSSON

M-G TRADE, Podgorica 382 (67) 33 35 40

SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451

SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791

ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164

TUBORG

ORIGINAL TEAM, Kruševac +381 (0) 69 3011983

ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133 VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006 VODA VODA,

PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211 PLUS D.O.O. , Podgorica +382 (0)20 875773

VLADO BEUATY BAR,

RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333

ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

ŠKORPION D.O.O., Herceg Novi +382 (0) 31 335115

TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI

TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864

ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663

VABCOM, Podgorica, +382 (0) 67 024005

BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686

VITIS D.O.O, Podgorica +382 (0) 67 494583

BAR KOD, Podgorica

VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065

BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207

WEST PIONT, Podgorica, +382 (0) 344788

BERBA, Porto Montenegro +382 (0)67 333 855

CG EX MIRAGE, Petrovac

PREDUZEĆA

CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972 COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO, Morinj, + 382 (0) 69 507708 DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198 DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104 DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175 DUWL D - TRADE, Podgorica +382 (0) 20 634 901 ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624

110 CAFFE MONTENEGRO

A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906 ABN TRADE CRNA GORA +382 (0) 31 322205 AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341 ALO TAXI, Podgorica 19700 AMICA, Budva +382 (0) 67 447712

Kotor +382 (0) 32 323030

Podgorica +382 (0) 20 624625

BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA, Beograd, +381 (0) 63 477430

LF SPA , Italija +39 0547 341257

BONESA, Bar +382 (0) 30 346250

Hrvatska +385 98 9278668

CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223 CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834 CEROVO, Bar +382 (0) 30 550500 COGIMAR, Ljuta-Kotor

LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710 LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415 LUNATEX, Bijelo polje, +382 (0)69 975518 LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com

COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660

COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933

MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660

CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206

MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314

COSMETICS MARKET, Podgorica +382 69 301126

MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911

CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500

MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557

CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450

MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637

METROPOLIS, Podgorica

DIRECT MARKET CONSULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270

MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710

MIKEL F –DIAMOND CENTER, Podgorica

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100

MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250

ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523

MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447

EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584

MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433

FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505

MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE, +382 (0) 20 622728

FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620

MONTE VINO, Internacionalni salon vina, Podgorica, +382 (0) 67 569034

GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382 GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001 GRAFIČKI CENTAR MERCATOR, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 GRUPPO PALAZZETTI, Itally +39 0434 922922 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040 HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009 IMPERIJAL SHOPPING CENTAR, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601 INTERESTA, Podgorica +382 (0) 20 227484 INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410 KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 KARISMA HOTELS & RESORTS

AQUA SKI, Bečići +382 (0) 69 331585

K&M SISTEM, Nikšić +382 (0) 77 272 722

ARTE DOLCE, Budva +382 (0) 33 459259

K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431

BALLOON,

KINGS,

M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica MUZIČKI CENTAR CRNE GORE, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545 OCTOPUS DOO, Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 OPUS 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560 PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 PAK CENTAR, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 PARAH, BUDVA PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065 PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660 PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202 PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600

RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286 SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060 SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR, Podgorica +382 (0) 63 843001 SMART VISION D.O.O., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753 SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 SOHO CITY, Bar, +382 (0) 67 002233 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 SYRUPS, Podgorica + 382 (0) 68 008337 TECE, Zagreb +385 91 2 8323 12 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

Podgorica +382 (0) 67 660077

Podgorica; +382 (0) 20 643301

+382 (0) 30 412413

CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181

SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO BAR, +382 (0) 30 311633

CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565

TO BERANE, +382 (0) 51 236 664

DAKOM, Podgorica

STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877

DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256

TO BUDVA, +382 (0) 33 402814

DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072

TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO CETINJE, +382 (0) 41 230 250

EKOPLANT, Podgorica +382 (0) 20 281010

TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO DANILOVGRAD, +382 (0) 20 816015

ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831

TERMIKO, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO HERCEG NOVI, +382 (0) 31 350820

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA, Podgorica, +382 (0) 69 339978

UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879

TO KOLAŠIN, +382 (0) 20 864254

FADIS, Bar +382 (0) 30 341703

VELUX, Beograd www.velux.rs

TO KOTOR, +382 (0) 32 322886

GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841

VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733

TO MOJKOVAC, +382 (0) 50 472428

GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152

VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

TO NIKŠIĆ, +382 (0) 40 213262

HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLCANO KLADIONICE

TO PLJEVLJA, +382 (0) 52 300148

TELENOR, Podgorica 1188

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450

ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402

VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000

KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

V & B INVEST, Podgorica; +382 (0) 67 322111

KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150

WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797

LA GALLERIA, Podgorica + 382 (0) 69 206602

YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709

LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135

VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140

LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100

ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552

LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447

ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097

MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123

ZLATARA ONYX, Budva

MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900

ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003

OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603

WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451

TURISTIČKE AGENCIJE DAA MONTENEGRO D.O.O , Podgorica FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068 ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202

TO PODGORICA, +382 (0) 20 673679 TO ROŽAJE, +382 (0) 51 270158 TO TIVAT, +382 (0) 32 671324 TO ULCINJ, +382 (0) 30 412333 UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240 TO ŽABLJAK, +382 (0) 52 361802

LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680 MEMENTO ME MARKETING & COMMUNICATIONS, Podgorica, +382 (0) 69 383858 MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522 MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021 NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213 PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008 TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182

OPREMANJE

OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776

PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819

POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650

ARTI HOME CENTAR, Bar

PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011

ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280

PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE

AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

BC INŽENJERING, Nikšić, +382 (0) 40 252266

RAPEX, Bar +382 (0) 30 341244

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 669318

ČIKOM, Podgorica +382 (0) 20 227114

ROCKY & PISTOLATO, Podgorica +382 (0) 20 642367

NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA, +382 (0) 77 100001

ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 69 549892

SANITEH D.O.O., ZAGREB +385 91 3818139

OPŠTINA BUDVA, +382 (0) 33 451451

ČISTO,

SANITEKO D.O.O.,

OPŠTINA ULCINJ,

UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

I SREDNJIH PREDUZEĆA, +382 (0) 20 406301 ATLAS TOURS DOO, Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300 DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG, +382 (0) 20 224493

111

KIC

novembar 2018.

Multimedijalna sala - 19h

Promocija zbirke poezije

Ambasada Italije i KIC

Moja crvena

2. petak

autorke Lejle Kašić KIC Izložba slika

Živi Mediteran

petak

NVO Muzika, alternativa, kultura i KIC

Koncert posvećen Milanu Mladenoviću i bendu EKV

poneđeljak

Koncert dua Gianmario Strappati - tuba i Valeria Picardi - klavir

Izložbeni hol - 20h

Dragana Pečurice Velika sala - 20h

American Corner - 16h

15. četvrtak

PCCE i KIC

Velika sala - 20h

PLES I MUZIČKE TRADICIJE CENTRALNE EVROPE utorak

Gala koncert Učestvuju muzičari i plesni ansambli iz: Mađarske, Slovačke, Češke, Austrije, Poljske i Crne Gore. srijeda Multimedijalna sala - 20h

Kulturni centar Novog Sada i KIC

Proslava 15. godina Američkog ugla Premijera filma

The World Before Your Feet

Veče za dušu - Muzičko poetski performans

23. petak 8. petak 9.

(2018)

(2013)

Režija Erik Poppe/ Uloge: Juliette Binoche, Nikolaj Coster-Waldau, Lauryn Canny

Izložba slika

četvrtak

Režija Erik Poppe / Uloge: Andrea Berntzen, Aleksander Holmen, Solveig Koløen Birkeland

Tusen ganger god natt /1000 times good night

Svečana akademija 40 godina Planinarskog kluba Komovi

Velika sala - 19h

Režija Erik Poppe / Uloge: Jesper Christensen, Anders Baasmo Christiansen, Karl Markovics

Sala DODEST - 20h

subota

IMPRESIJE

Todora Živaljevića Veličkog 26-28.novembar

Ambasada Mađarske i KIC

DANI MAĐARSKOG FILMA Kincsem (2017)

10.

Režija Gábor Herendi / Uloge: Ervin Nagy, Andrea Petrik, Tibor Gáspár

Ubica iz kolica / Kills on wheels (2016)

Multimedijalna sala - 19h

12.

poneđeljak

Režija Attila Till/ Uloge: Szabolcs Thuróczy, Zoltán Fenyvesi, Ádám Fekete

Brazilci / Brazilians (2017)

Pjesničko veče ART MOZAIKA u čast godišnjice portala

Režija Csaba M. Kiss / Uloge: Erik Lakatos, Barnabás Bergendi, Dániel Viktor Nagy American Corner - 17h

Postdiplomske studije u Americi Rachel Hartley Na prezentaciji master i doktorskih programa koje nude američki univerziteti saznajte najbolji način da osvojite prestižne stipendije.

utorak

Sala DODEST - 19h

četvrtak

22.

Izložbeni hol - 19h

poneđeljak

26.

Sala DODEST - 20h

poneđeljak

26.

utorak

27.

srijeda

28.

13.

NVO Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK), Taurus production i KIC

Velika sala - 21h

Predstava

utorak

13.

20.

Mauricija Mastrinija

Učestvuju: pjesnikinja prof. Gordana Sarić, kantautor dr Džani Hot i ansambl “Renesansa” iz Sarajeva

DANI NORVEŠKOG FILMA Kongens nei / King’s choice (2016) Utøya 22.juli

utorak

(2018)

KIC

Jedan je od najoriginalnijih pijanista i kompozitora koji je prepoznatljiv ne samo po snažnoj emociji, već i po originalnoj klavirskoj tehnici kojom osvaja publiku širom svijeta.

Ambasada Norveške u Beogradu i KIC

Multimedijalna sala - 20h

Sala DODEST - 18h

Koncert italijanskog pijaniste

Sa autorom će razgovarati Barbara Delać.

Sala DODEST - 20h

15.

KRIVICA

20. utorak

Predstavljanje stvaralaštva pisca Dušana Vejnovića

8-10. novembar

četvrtak

Tekst Nebojša Romčević / Režija Anđelija Rondović i Đorđije Tatić / Uloge: Anđelija Rondović i Đorđije Tatić

Velika sala - 20h

Učestvuju: Alen Bešić, Dušan Vejnović i Valentina Knežević

8. četvrtak

Multimedijalna sala - 19h

Korifej teatar Kolašin Predstava

Predstavljanje časopisa za književnost i teoriju “Polja”

7. srijeda

Promocija knjige

Sala DODEST - 20h

6. 19.

14.

Ćaskanje sa konzulom o glavnim prednostima koje studentima nudi američko obrazovanje.

poneđeljak

Interaktivni muzičko-plesni događaj Zainteresovana publika učiće plesne korake i običaje zemalja učesnica.

srijeda

Međunarodna nedjelja obrazovanja Konzul Tavon Cooke: Obrazovanje – put ka uspješnoj karijeri

MARIJA I SLAVUJ - PUTOVANJE PO MJESEČINI autorke Angele J. Kecojević

Učestvuju domaći muzičari i bendovi Acoustic live i Beatz & Rhymes.

6. i 7. novembar

Velika sala - 19h

Obilježavanje 150 godina od smrti kompozitora Đoakina Rosinija

MLIJEKO U PRAHU

Ambasada Ujedinjenih Arapskih Emirata

KIC 12-15. novembar

Filmske dame

Obilježavanje 10 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Na programu su odabrane nacionalne igre folklornih ansambala dvije zemlje.

Sala DODEST - 20h

Merilin Monro Sedam godina vjernosti / The Seven Year Itch

(1955)

Režija Billy Wilder/ Uloge: Marilyn Monroe, Tom Ewell, Evelyn Keyes

Princ i igračica / The Prince and the Showgirl

(1957)

Režija Laurence Olivier/ Uloge: Marilyn Monroe, Laurence Olivier, Richard Wattis

Autobuska stanica / Bus Stop

(1956)

Režija Joshua Logan / Uloge: Marilyn Monroe, Don Murray, Arthur O'Connell

Neprilagođeni / The Misfits

(1961)

Režija John Huston / Uloge: Clark Gable, Marilyn Monroe, Montgomery Clift

Velika sala - 19h

UAE - CRNE GORA KULTURNO VEČE

Tekst Dragana Tripković / Režija Stevan Bodroža / Uloge: Marko Todorović, Omar Bajramspahić, Pavle Popović

Reflektor teatar Beograd i KIC

poneđeljak

12.

utorak

13.

14. četvrtak 15.

Predstava

utorak

27.

Velika sala - 20h

SMRT FAŠIZMU! O RIBARIMA I SLOBODI Autorka koncepta i rediteljka Milena Bogavac / Koautori i izvođači: Đorđe Živadinović Grgur, Nina Nešković, Strahinja Blažić, Sunčica Milanović i Nikola Živanović Velika sala - 20h

srijeda

28.

KIC POP HOR, Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, NU Kutak i KIC

Jubilarni 10. koncert partizanskih pjesama

srijeda

Bez dileme - ANTIFAŠIZAM

29. četvrtak

KIC POP HOR i gosti dirigent prof. Saša Barjaktarović

Promocija IV zbornika radova Foruma mladih pisaca KIC-a i polaznika radionice kreativnog pisanja

BESPOMOĆNE RIJEČI INFO - 020 664 237 * BILETARNICA 9 - 20h * e-mail: kicpress@gmail.com * www.kicpodgorica.me * facebook: KICPodgorica * instagram: kic_budotomovic

- KIC premijere * KIC zadržava pravo izmjene programa

Sala DODEST - 20h

petak

30.

JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT

Cerovo Radanovići Salon keramike, podova i vrata

www.cerovo.com / 030 550 500

ra Pre m iu m b

Pokreće život

by C ER OVO