Caffe Montenegro br 143

Page 1


SLATKI

praznici!

NjegoĹĄeva 1, Stari grad, Budva / Tel: 033 451 712, 069 101 789 / e-mail: veluza@t-com.me



Srećne PRAZNIKE žele vam

VINARIJA CHATEAU KAMNIK I MAX CORP

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, Montenegro T: +382 (0) 67 000 505/ E: silverteam@t-com.me





Hotel Adria 4* je moderan gradski hotel, koji se nalazi u samom centru crnogorske turističke metropole, Budve, a u neposrednoj blizini su plaža i šetalište kojim se za desetak minuta stiže do Starog grada. Kako je hotel dio trgovinsko-stambenog objekta TQ Plaza, gostima su na dohvat ruke teretana (gratis), prodavnice odjeće, obuće i suvenira, bioskop, banka, apoteka itd.

U SVOM SASTAVU HOTEL IMA: 74 komforne sobe i apartmana buffet restoran a la carte restoran prostranu terasu sa pogledom na more konferencijsku salu za 50 osoba ga garažna mjesta za goste sa automobilima

Restoran Adria Club je integralni dio ponude hotela Adria, koji je osim hotelskim gostima, namijenjem svima onima koji su spremni da uživaju u brižljivo kreiranoj gastro ponudi, bogatoj karti pića i vina, laganoj muzici, jedinstvenom enterijeru i prostranoj terasi sa pogledom na Jadran

Hotel ADRIA, 22. novembra bb / 85310 Budva, Crna Gora / +382 33 680 800 / sales@hoteladria.me / www.hoteladria.me



Srećni novogodišnji i božićni praznici

HOTEL MAJESTIC Dobitnik Wild Beaty Award 2017 nagrade za najbolji mali hotel www.majestichotel.me



sadržaj

12

78

26 60

12 Sasvim lično: O tome ću misliti sjutra, ili nekog novog jutra... 14

13. dodjela godišnjih nagrada u turizmu Wild Beauty Awards: Najprestižnije nacionalno priznanje za najbolje u turizmu

20 Održana 35. manifestacija „Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu“: Oni su zaslužni za ljepši i bolji grad 22

Luštica bay: Šetnja kroz naselje Central

26

Stranac u Crnoj Gori: Brit Boone: Crna Gora je gostoprimstvo veće od života

34 Solo putovanja TOP trend: Putovati sam je IN 38 U trendu 40 Henkel: Učinite život pjenušavim s ukusom i stilom: Stvorite sopstvenu tradiciju

Naslovna strana: Henkell

44 TOP praznične dekoracije izloga širom svijeta: Ogledača kreativnih bajki 52 U trendu

38

54 Kalamper Hotel&SPA: Praznici i zimski odmor na obali mora


34

86

70 58 Praznična sezona: Recepti Deda Mraza 60 Wine & Dine večeri u hotelu i restoranu Conte u Perastu: Večeri(e) koje se pamte 70 Sozina: Na zubu vremena 78 Mjesta koja meni znače: Mirko Bošković novinar, autor emisije „Mehanizam“ na TVCG: Sloboda je mjerilo ljepote zemlje 86 Alternative za neskijaše na zimskom odmoru: Svako može uživati na planini 94 Kad se vino pravi sve je važno: Bačva i vino – vječito prijateljstvo

94

102 Akustični paneli u enterijeru: Primijećeni detalji koji podižu niovo komfora u prostoru 111 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

54

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje


O tome ću misliti sjutra, ili nekog novog jutra... Skupljeni nedostatak svega tokom godine nekako se razgali nama krajem decembra. Iako se ne mijenja ništa, jer da nam neko izbriše kalendar i da nemamo svijest da ističe trista šezdeset i neki dan, išli bi na posao i čekali vikend kao inače. Ali krajem godine prosto opuštamo kočnice, valjda svjesni konačnosti svega i sebe, svega sem vremena. Možda i željni radosti, nježnosti, praštanja, jasnog iskazivanja ljubavi, umorni od strahova od svega i trčanja za problemima da ne umaknu, na kraju godine i tih par dana prelaza u sljedeću pustimo sebi na volju, i produžimo dan, produžimo noć... I ne gledamo na sat. Pa se sretamo sa nekim ljudima koji su nam dragi, pa smo još sretniji što ih vidimo nego inače, pa kad sretnemo i neke manje drage ljude mi smo dragi prema njima. Koliko neke radosti i milosti ispliva iz nas. Jesmo li je mogli rasporediti tokom godine pametnije? Kako ko. Iako kalendarski Nova godina ne mijenja ništa, osim već zakazanih izrečenih što zvuče kao kazna 21 odsto PDV-a, ne mijenja se skoro ništa što se inače ne mijenja, kao na primjer vremenske prilike. A opet praznici jesu dati da se sastanemo,

14 Caffe Montenegro

susretnemo sa nekim za kim čeznemo, ili upoznamo neke predjele, pa ih zavolimo kao prijatelje. Svašta se može za praznike raditi. Praznik je i spavati do podne, doručkovati popodne, i večerati neke koktele u gradu. Ili poći na prazničnu kafu s prijateljima i vratiti se bukvalno sjutradan, to je ono kad se zagine u kafani po danu i dočeka noć, skoro do sjutradan... i to je redu. Praznici su. Ne bi trebalo da ima nikakvih pravila sem da radimo što nas stvarno čini srećnim, makar to bilo leškarenje umotani u toplom ćebetu đe god i beskonačni filmski maraton i neke ruke i noge što vire ispod ćebeta, a vatra pucketa... Potpaliće je već neko. Koliba, malo pršute i vina, i ono što je srcu drago pored tebe da je. Ama dosta za sreću vala. Ma praznik. Prijatelji moji vi s malom đecom, praznujte onako kako vama i njima treba, a ne kako bi trebalo... Idite s đecom neđe ako ste ih željni pa se slabo gledate, ima svuda po hotelima ovih povoljnih super porodičnih paketa... Častite se ako možete ikako. Uostalom ne morate niđe ni ići đeci je praznik da nijeste na poslu nego kući s njima. A ako se već gledate s njima dosta,

a s partnerom malo, uljepšajte babama i đedovima praznike, pa da imaju zabavu i oni u kući a ne samo da je gledaju na televiziji i ostavite im unuke na neki dan, pa vas dvoje idite đe vam je volja. Srećni roditelji, srećna đeca. I obrnuto. Ova putovanja za praznike tamo, vamo i dalje i bliže, to je klasika i red je jer neki ljudi samo tada mogu neđe da otputuju, tad mog izdvojiti vrijeme ili pare. Neki planiraju cijelu godinu taj put. I jeste im to praznik. Nekima je puteva i putovanja preko glave. Pa bi glavu da odmore. I biraju neke druge varijante. Neki jedva čekaju snijeg da povežu skijanje i odmor. Neki kao laste bježe od zime u toplije krajeve, ili biraju neke wellness spa varijante. Uglavnom, uradite za sebe što najviše i najbolje možete, ugodite sebi i kome trebate. I to je praznik. To bi trebao biti i život. Rad već to ne dopušta. Zato je i praznik - praznik jer vam niko ne može reći šta treba da radite i da morate. Ne morate ama baš ništa. I u tom nemoranju je najveća draž. Ma, neka radi svako šta voli i šta mu treba, jer to je stvarno ispunjena želja! Samo nemojte patiti za tuđim provodom ni misliti


Praznik je i spavati do podne, doručkovati popodne, i večerati neke koktele u gradu. Ili poći na prazničnu kafu s prijateljima i vratiti se bukvalno sjutradan, to je ono kad se zagine u kafani po danu i dočeka noć, skoro do sjutradan... i to je redu.

đe će ko i kako za Novu... Manekenka Iman je davno rekla da su najbolje žurke uvijek one na kojima nijesi bio. A vala je ona makar o žurkama zaista znala. Provedimo ove praznike najljepše što nam može biti, neka svako ide đe treba da bude i s kim treba da je. Niđe nam neće pobjeći godina nova. Mi nećemo za par dana biti pametniji, a možemo biti odmorniji a time i srećniji. Do nas je. Kakva nas godina čeka ne mislimo sad

o tome, zalud je. Ne mislimo ni o „danu poslije“ – prvom radnom danu nakon praznika koji zna da boli ako se praznik makar prividno ne produži - ono dok se opet izostajemo po kafama sa onima od kojih smo se na par dana rastali a svu godinu se gledamo s njima... ‘Ajde da sad ne mislimo o tome. Makar za praznike. Šta će bit sa „slamkom međ’ vihorove“... Kao što reče Skarlet O`Hara u filmu “Prohujalo sa vihorom“: „Ali, o tome ću misliti sjutra“ – „ili nekog

novog jutra“ doda Dino Merlin... prohuja i ova godina, nekom s vihorovima, nekom s olujama... samo nek’ smo zdravo. Nije „samo“ nego dosta. I nek’ vas neđe mećava ne zamete. No i to ako nije odveć opasno može biti i romantično. Srećna Nova godina!

15


13. dodjela godišnjih nagrada u turizmu Wild Beauty Awards

Najprestižnije nacionalno priznanje za najbolje u turizmu tekst: sanja golubović

fotografije: vedran ilić

U organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, održana je 13. dodjela godišnjih nagrada u turizmu „Wild Beauty Awards 2017“ 13. decembra u hotelu „Hilton“ u Podgorici U predivnom ambijentu Kristalne dvorane hotela Hilton i u slavljeničkom dekoru održana je ovogodišnja 13. dodjela godišnjih nagrada u turizmu Wild Beauty Awards 2017.

16 Caffe Montenegro

Imajući u vidu prijedloge Komisije za dodjelu nagrada koju čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, lokalnih turističkih organizacija, kao

i prijedloge zainteresovane javnosti prikupljene putem on line upitnika, odluku o kategorijama i nagrađenima donio je Žiri za dodjelu “Wild Beauty Awards 2017” kojim je predsjedavao Damir Davidović,


Nagrada za najbolji hotel u 2017. godini pripala je Hotelu „Maestral Resort &Casino“ (Pržno, Budva). Predsjednik Države Filip Vujanović je to visoko priznanje uručio gospodinu Christiosu Tsemperasu Izvršnom direktoru Hotela Maestral.

državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, a članovi su bili: Željka Radak Kukavičić - direktorica NTOCG, profesor dr Ivo Županović, Zoja Đurović - direktorica srednje muzičke škole „Vasa Pavić“, Sanja Golubović urednica i novinarka, Dejan Davidović – ugostitelj, Emil Kukalj menadžer u

Na svečanosti su uručene pohvale, skulpture i plakete "Lovćen“ (autora docenta Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Nenada Šoškića i docenta za grafički dizajn na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Ane Matić).

NTOCG, Bojana Popović - sportistkinja, Slađana Šoć - šefica kuhinje hotela „Hilton Podgorica“. Ove godine je dodijeljeno ukupno 6 nagrada i 2 priznanja pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2017. godini.

Dobitnici nagrada “Wild Beauty Awards 2017” su:

Dobitnici Priznanja “Wild Beauty Awards 2017” su:

1. Najbolji hotel u 2017. godini Hotel „Maestral Resot&Casino“ (Pržno, Budva)

1. Kategorija Manifestacija: Manifestacija „Od Božića do Božića“, NVU Karampana i Lokalna turistička organizacija Kotor

2. Najbolji mali hotel u 2017. godini Hotel „Majestic“ (Budva, kompanija „INC“ DOO Budva) 3. Najbolja plaža u 2017. godini – Plaža „Lučice“ (Petrovac, Budva - kompanija „Pester Co.“ DOO Budva) 4. Najbolji restoran u 2017. godini – Restoran „Per Sempre“ (Podgorica, kompanija „Per Sempre“ DOO Podgorica) 5. Nagrada za unaprijeđenje turističke ponude u 2017. godini – Lokalna turistička organizacija Bar 6. Nagrada za najbolji turistički proizvod u 2017. godini – Tura „Sankama od Kolašina do Žabljaka“ (Kompanija „Explorer“ DOO, Kolašin)

Najbolji mali hotel u 2017. godini je Hotel „Majestic“ iz Budve. Nagradu je Aleksandru Čejoviću, generalnom direktoru Hotela „Majestic“ uručio Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

2. Kategorija Festival: „Međunarodni festival klapa Perast“ - NVO Međunarodni festival klapa Perast.

Ove godine je dodijeljeno ukupno 6 nagrada i 2 priznanja pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude

Najbolja plaža u 2017. godini je plaža „Lučice“ (Petrovac, Budva). Nagradu je primio Milan Kaloštrović – vlasnik, a uručio mu je direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Predrag Jelušić.

Dodjela prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovljena je 2005. godine u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unaprijeđenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i prepoznavanja turističkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore, čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude.

17


Nagrada Wild Beauty Awards za najbolji restoran u 2017. godini pripala je restoranu Per Sempre, iz Podgorice. Nagradu je primio suvlasnik i direktor restorana Radovan Popović, a uručila mu je glavna kuvarica hotela Hilton, Slađana Šoć.

WBA nagrada u kategoriiji Najbolji turistički proizvod u 2017. godini na sjeveru Crne Gore pripala je posebnom aranžmanu „Sankama od Kolašina do Žabljaka“, Turističke agencije Explorer iz Kolašina. Nagradu je primio Luka Bulatović, direktor te agencije, a uručio mu je Državni sekretar za turizam Damir Davidović.

WBA nagrada za unaprijeđenje turističke ponude u 2017. godini pripala je Turističkoj organizacija Bara. Nagradu je primila direktorica Turističke organizacije Bar Neda Ivanović, a uručila joj je direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić.

Ove godine, po prvi put Nacionalna turistička organizacija Crne Gore dodijelila je i posebno Priznanje za doprinos u oblasti obrazovanja u turizmu i unaprijeđenju regionalne saradnje profesoru dr Slobodanu Unkoviću iz Beograda, koji je i ovogodišnji dobitnik najvišeg priznanja Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija za doprinos razvoja turizma u svetu, njegov održivi razvoj i obrazovanje kadrova u turizmu. Manifestaciji “Wild Beauty Awards 2017”, prestižnog nacionalnog priznanja prisustvovali su Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović,

ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, gradonačelnik Glavnog grada Slavoljub Stijepović, predstavnici diplomatskog kora i brojne zvanice iz sektora turizma, kulturnog i javnog života. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović izrazio je zadovoljstvo što su nagrade dodijeljene u godini koja je u turizmu bila rekordna i dodao da je impresioniran time da je u „zadnjih pet godina u Crnoj Gori izgrađeno 100 hotela i da su po svojoj strukturi iz godine u godinu sa većim nivoom kvaliteta, sa četiri i pet zvjezdica, kao i podatak da je nivo ukupne turističke

usluge iz godine u godinu sve veći.“ Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je u svom govoru rekao da je „malo onih koji su bili skloni da povjeruju da će Crna Gora imati prihod od turizma koji se mjeri milijardama“ i podsjetio je da su ove godine otvorena 33 hotela, od kojih 22 sa četiri i pet zvjezdica. „Radosni smo i što ćemo samo kroz kruzing turizam imati šest stotina hiljada posjeta, što su aerodromi oborili rekord… Radosni smo iz hiljadu razloga“ – istakao je Radulović. Direktorica NTO Željka RadakKukavičić u pozdravnom govoru na svečanosti je između ostalog kazala da smo

Priznanje za najbolju manifestaciju 2017. je otišlo u Kotor, manifestaciji „Od Božića do Božića“ u produkciji Nevladinog udruženja Karampana, Turističke organizacija Kotor i Opštine Kotor. Nagradu je primila Sanja Otašević, jedan od osnivača NVU Karampana, a uručila joj je Slađana Perunović, najbolja crnogorska atletičarka.

Priznanje Wild Beauty Awards za najbolji festival u 2017. godini, otišlo je u Perast, Festivalu klapa – u produkciji Nevladinog udruženja medjunarodni festival klapa Perast. Nagradu je primio direktor festivala Milan Kovačević, a nagradu je uručila Slađana Perunović, najbolja crnogorska atletičarka.

Ove godine, po prvi put Nacionalna turistička organizacija Crne Gore dodijelila je i posebno Priznanje za doprinos u oblasti obrazovanja u turizmu i unaprijeđenju regionalne saradnje profesoru dr Slobodanu Unkoviću

18 Caffe Montenegro


Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović

Direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić

„mi u Crnoj Gori postali svjesni jedinstvenosti i ljepote svoje zemlje i vrlo smo ponosni što nas tako vide i u svijetu, i što je naša Crna Gora postala globalna oaza prirodnih ljepota“ jer „Crna Gora iako mala zemlja po površini i broju stanovnika, velika je kada govorimo o turističkom razvoju i njenoj poziciji na listi Svjetske turističke organizacije gdje se nalazi na petom mjestu kada je u pitanju budući rast i razvoj. Za period od 2005. godine do danas možemo reći da je to nova era crnogorskog turizma i da se pozitivni trendovi u kontinuitetu nastavljaju“ – rekla je Radak-Kukavičić. Na svečanosti su uručene pohvale,

skulpture i plakete "Lovćen“ (autora docenta Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Nenada Šoškića i docenta za grafički dizajn na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Ane Matić). Iz kompanije ,,Luštica Development” priređeno je fino iznenađenje za goste proslave pa su tri dobitnika koji su u sali ispod stolica pronašli kovertu s nagradama dobili po vaučer za vikend u hotelu ,,Čeri” u Luštici.

matters” i ,,Despacito” i teatar ,,Ludifiko”. Na afterpartiju gosti su uživali u muzici benda ,,Bla bla”.

Program su vodili glumci Petar Burić i Ana Vujošević, a u muzičkom dijelu nastupili su violončelista iz Tirane Ilijard Shaba koji je odsvirao kompozicije ,,Nothing else

Nastup albanskog čeliste Ilijard Shaba

Teatar Ludifiko: Ples na štulama u izvođenju Mire Bebe Dobrković

Na afterpartiju gosti su uživali u muzici benda ,,Bla bla”

19




Održana 35. manifestacija „Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu“ u Podgorici za 2017. godinu.

Oni su

zaslužni za ljepši i

bolji grad tekst: ana ćetković

fotografije: PG Biro

Tri ipo decenije Glavni grad nagrađuje kolektive i pojedince iz privrede koji svojim radom i zalaganjem u sferi ugostiteljstva i turizma čine da građanima Podgorice i gostima bude što ugodniji i ljepši boravak i život u Podgorici. Ovogodišnja, 35. dodjela priznanja najboljima u turizmu i ugostiteljstvu Glavnog grada Podgorica, upriličena je 12. decembra u restoranu „21 MNE Urban Bistro“ koji je ove godine u ovoj akciji TO Podgorice proglašen najboljim u gradu. 22 Caffe Montenegro


Ove godine imali smo najteži zadatak do sada, da u ovakvoj konkurenciji izaberemo najbolje Direktorkica TO Podgorica Tatjana Popović

Nagrađena novinarka Anđela Boričić

Manifestaciju „Biramo najbolje 2017.“ otvorila je pozdravnim govorom direktorica TO Podgorica, Tatjana Popović. Ona je čestitala svim dobitnicima priznanja i ujedno izrazila zadovoljstvo zbog postojanja kompanija i kolektiva, koji svojim angažovanjem čine turističku ponudu sadržajnijom, te na taj način doprinose da se Podgorica razvija kao kvalitetna turistička destinacija. „Ove godine imali smo najteži zadatak do sada, da u ovakvoj konkurenciji izaberemo najbolje. Danas su nagrađeni oni koji su se iz reda najboljih na neki način izdvojili“, zaključila je Popović. Nagrade najboljim kompanijama i institucijama uručio je gradonačelnik Podgorice, gospodin Slavoljub Stijepović. U kategoriji „Najbolje kompanije i institucije“ priznanja su dobili: kompanija „13. jul Plantaže“, hotel „Verde complex“, mali hotel „New star“, restoran „21 MNE Urban bistro“, ugostiteljski objekat zajedno sa centrom za edukaciju

Najbolja menadžerka Jelena Burić

„Radovče“, radionica kolača „MFC“, lounge bar „The Living Room“, d.o.o. „Cassiopeia“ za projekat busticket4.me, turističko-izletničko mjesto „Avanturistički park Gorica“, turistička manifestacija „City Groove“ i radio emisija Elmag radija „Turistički atlas“. Kada je riječ o najboljim pojedincima, priznanja su uručena: menadžerki Jeleni Burić, kuvaru Mladenu Dabanoviću, konobaru Savu Bigoviću, novinarki Anđeli Boričić, te komunalnom radniku Špatolaju Beslimu. Specijalnu nagradu za poseban doprinos unaprjeđenju kvaliteta turističke ponude dobio je hotel Hilton Podgorica Crna Gora. Turistička organizacija Podgorice, više od tri decenije, nagrađuje pojedince i kolektive koji su svojim radom doprinjeli obogaćivanju i dodatnoj promociji turističke ponude Glavnog grada, te podstiče i ostale da unaprjeđuju, kako svoje poslovanje, tako i lične, profesionalne vještine.

U ime nagrađenog restorana 21 MNE Urban bistro nagradu su primile kćerke vlasnika Filipa Đokića

U ime najbolje kompanije „13 Jul Plantaže„ nagradu je primila izvršna direktorica te kompanije, Verica Maraš

23


Šetnja kroz naselje Central Projekat Luštica Bay zamišljen je kao potpuno novi grad na poluostrvu Luštica; a predstavljaće jedinstvenu stambenu i lifestyle destinaciju gdje se kvalitet i udobnost gotovo takmiče sa ležernim, dinamičnim načinom života na samoj obali mora. Novo naselje Central biće središte tog novog grada i samo srce projekta. Uz pogodnosti urbanog života - blizine trgovina i restorana do javnih službi i parkova – naselje će imati atraktivne stambene prostore, koji će se nalaziti u samom centru svih zbivanja u okviru Luštice Bay. Do završetka radova, za koje je planiranje uveliko u toku, prošetajmo kroz ovaj članak zajedno u budućnost naselja Central, kako bismo otkrili zašto će to biti jedno od najpoželjnijih mjesta za život u Crnoj Gori...

24 Caffe Montenegro


U sjeveroistočnom dijelu projekta, na granici s postojećim naseljem Radovići, Central zauzima središnji položaj – povezujući tako projekat Luštica sa ostalim popularnim gradskim centrima u regiji. Naselje je smješteno na svega desetak minuta vožnje automobilom od

gradskim korzom. Šetnjom dolazimo do prostranog centralnog platoa. Prostor je okružen drvoredima, osunčan, odiše atmosferom tradicionalnih primorskih naselja i blizinom mora. Malobrojni stambeni objekti koji se nalaze ovdje imaju privilegiju da

nezaobilazna je kafa baš u centru gradskog korza, a zahvaljujući sunčanom vremenu, nije teško odlučiti da ćemo se ipak ovdje zadržati malo duže nego što smo planirali. Okolna arhitektura crpi inspiraciju iz tradicionalne graditeljske osnove, vješto stvarajući kombinaciju

međunarodnog aerodroma Tivat, i prvo je naselje na koje ćete naići prilikom obilaska Luštice Bay. Od ulaza u naselje, nastavićemo pravo do samog središta naselja Central, odakle nas čeka šetnja prekrasnim

su smješteni neposredno uz trgovine, restorane i kafiće u prizemlju, u zoni koja čini strogi centar naselja. U blizini je supermarket, a gradski centar zajednice i gradska galerija nalaze se svega nekoliko koraka dalje. Nakon šopinga,

modernog stila i tradicionalnih detalja. Pastelni tonovi, glineni krovovi, veliki lučni prolazi, otvori ukrašeni škurama i oplemenjeni balkonskim prostorima, daju osjećaj prostora i bezvremenske elegancije.

prostrani centralni plato naselja central okružen je drvoredima, osunčan, odiše atmosferom tradicionalnih primorskih naselja i blizinom mora

25


biciklistička staza vodi natrag kroz zonu korza prema južnom dijelu grada i obodu naselja. Kretanje u ovakvom prostoru djeluje veoma lako, svuda su pločnici, pješačke i biciklističke staze

Drveće, biljke, cvijeće i površine pod parkovima izgledaju kao utkane u široke ulice i trgove Nastavljamo dalje, prolazeći kroz šarmantni gradski korzo, i dolazimo do parka koji krase visoki borovi. Sa mnogo zelenila u samom središtu grada – priroda je ostala sastavni dio naselja. Drveće, biljke, cvijeće i površine pod parkovima izgledaju kao utkane u široke ulice i trgove. Na samom ulazu u naselje nalazi se

škola, sportska dvorana i dječja igrališta. Neposredno uz postojeće naselje Radovići, ovi objekti će biti od ključnog značaja za šire područje izvan teritorije Luštice Bay. Dalje na zapad, put vodi pored omanjeg parka, okruženog visokim borovima i čempresima, u zonu u kojoj se nalazi bolnica, policijska i vatrogasna stanica.

Odavde, biciklističkom stazom krenućemo natrag kroz zonu korza prema južnom dijelu grada i obodu naselja. Kretanje u ovakvom prostoru djeluje veoma lako, svuda su pločnici, pješačke i biciklističke staze.

Stambene jedinice u naselju Central cjenovno su konkurentne sa nekretninama u regiji, a sa novim popustima na cijene raspoloživim do kraja februara 2018. godine i atraktivnim planovima otplate namjenjenim crnogorskim državljanima, ova lokacija je sve češći izbor za stanovanje. Za više informacija posjetite www.lusticabay.com

Pjaca od Fešte je sljedeća na vidiku, smještena u zoni glavnog gradskog trga. Danas se ovdje organizuje sajam lokalnih poljoprivrednih proizvoda, svježeg voća i povrća, simbola mediteranske kuhinje. Lako je zamisliti kako ovaj trg izgleda tokom toplih ljetnjih večeri, preplavljen posjetiocima i gostima izložbi ili muzičkih programa koji su samo neki od čestih ljetnjih događaja u Luštici Bay.

26 Caffe Montenegro

Malo dalje, ulica nas vodi u zonu mnogobrojnih radnji i trgovina. U ovom kraju grada nalazi se dizajnerski outlet centar i omanji baštenski trg. Drugi krak ulice nastavlja se na put u naselje u marini, okružen trgovinama, restoranima i kafićima s obje strane. Predah pravimo kod stare austrougarske obalne trvđave koja je brižljivo valorizovana i upriličena za javne

kulturne obilaske i kao lokacija za turističke posjete. Pogled odavde je impresivan – poluostrvo Luštica proteže se na obje strane od lokacije našeg vidikovca, a bujna vegetacija i raskošno zelenilo prestaju tamo gdje počinje tirkizno plava voda otvorenog mora. Ovo je istovremeno i najekskluzivnija četvrt naselja Central, jer svaki stan ovdje uživa senzacionalan panoramski pogled na zaliv Trašte.


Prostorija je ispunjena dnevnom svjetlošću, prozračna, besprekorno namještena. Iz moderno opremljene kuhinje, nastavlja se trpezarijski i dnevni prostor i veliki balkon, sa pogledom na okolno naselje i prirodne ljepote okruženja

Kroz cijeli centar i okolne zone naselja, nalaze se objekti za stanovanje. Elegantna i prostrana, svaka zgrada dobro je uklopljena u prostor - sa terasama, dvorištima i uređenim vrtovima. Mjesto djeluje savršeno za porodične i mlade poslovne ljude, ali i dobar izbor za one koji traže drugi dom ili ljetnjikovac, jer je savršen za miran život u uređenom urbanom okruženju.

Mjesto je savršeno za porodične i mlade poslovne ljude, ali i dobar izbor za one koji traže drugi dom ili ljetnjikovac, jer je savršen za miran život u uređenom urbanom okruženju

Odavde krećemo u obilazak jednog od stanova. Prostorija je ispunjena dnevnom svjetlošću, prozračna, besprekorno namještena. Iz moderno opremljene kuhinje, nastavlja se trpezarijski i dnevni prostor i veliki balkon, sa pogledom na okolno naselje i prirodne ljepote okruženja. Naselje

je dobro povezano, kako sa ostalim gradovima, tako i ostalim dijelovima Luštice Bay, igralištem za golf, šetalištem prema plaži - i udaljenijim lokacijama duž poluostrva Luštica. Putevima koji vijugaju odavde prema unutrašnjosti, idealnim za vožnju ili pješačenje, može se stići do nekih od najljepših plaža na obali i zabačenijih rezervata prirode na teritoriji poluostrva, te nekih od najpopularnijih turističkih destinacija na obali – šarmantnih srednjevjekovnih gradova Kotora i Budve, ili obližnjeg Tivta. Najteži izbor koji ovdje morate napraviti je da li da se opustite uz čašu vina na terasi svog savršenog primorskog doma, ili da se prepustite otkrivanju svih čarolija netaknutog prirodnog okruženja.

27


Stranac u Crnoj Gori:

foto: Aleksandar jaredić

Brit Boone

Crna Gora je

gostoprimstvo

veće od života

Porodica Boone

Brit Boone, Amerikanac iz Oklahome je došao u Crnu Goru poslovno 2012. godine. Fasciniran ljudima, kulturom, ljepotom prirode donosi veliku odluku: da se sa suprugom i dvoje djece preseli i živi u našoj zemlji, ali i da pokrene biznis koji promoviše Crnu Goru kroz modularni booking za turiste koji žele da iskuse čari Crne Gore u kategorijama kao što su boravak u seoskim domaćinstvima, aktivni odmor, avanture i avanture od katuna do katuna. Porodica Boone živi u Podgorici, ali naša sela su njihova fascinacija. Iz svake Britove rečenice o Crnoj Gori pršti ljubav, nevjerovatno poznavanje naše zemlje, običaja, kulture i mentaliteta ljudi koje obožava i čiji jezik govori sve bolje i bolje. Ono što kaže nikad nije radio u Americi a kod nas je naučio je da pomaže pri pečenju rakije. Brit Crnu Goru opisuje tako lijepo i poetično da bi ga mi Crnogorci mogli citirati s ponosom. tekst: sanja golubović

28 Caffe Montenegro

fotografije: lična arhiva


C.M: U Crnu Goru ste došli prije skoro 6 godina kao preduzetnik, danas radite i živite ođe. Šta Vas je zadržalo kod nas? - Posjećivao sam region Balkana nekoliko puta u periodu između 2009. i 2012. godine. Moja prva posjeta Crnoj Gori je bila 2012. godine. Ono što me zadržava u Crnoj Gori je isto ono što me je dovelo ovdje. Mislim da je priroda na Balkanu toliko lijepa da oduzima dah. U to smo se još više uvjerili kada smo prvi put posjetili Crnu Goru. Takođe, ljudi i kultura su me fascinirali. Moja porodica je jedno vrijeme živjela u Moskvi. Bilo je to divno iskustvo za nas, ali razlika u toplini i otvorenosti ljudi bila je presudna za moju suprugu i mene da odlučimo da se preselimo i ostanemo u Crnoj Gori.

C.M: Kako funkcioniše Vaša porodica ođe? - Pokrenuli smo start up kompaniju, www.meanderbug.com. Nudimo modularni booking za turiste koji žele da iskuse čari Crne Gore u kategorijama kao što su boravak u seoskim

Velika odluka: preseljenje u Crnu Goru - Preseljenje u Crnu Goru je bilo definitivno velika odluka. Moja supruga i ja smo avanturisti u srcu pa ideja da živimo na nekom drugom mjestu na 2, 3 ili 4 godine nije bila tako teška kao kada donosite neke dugoročne životne odluke. Shvatili smo da je predivna priroda veoma značajna za nas lično. Takođe, osjećali smo da imamo priliku da započnemo održivi biznis a da istovremeno radimo nešto dobro za crnogorski narod.

domaćinstvima, aktivni odmor, avanture i avanture od katuna do katuna.

C.M: Koje su to privilegije života u Crnoj Gori? - Bio i geološki diverzitet u Crnoj Gori su jedinstveni. Mali je broj zemalja koje raspolažu tolikim ljepotama. I ne znam za drugu zemlju koja ima toliko prirodnih ljepota na tako malom prostoru kao što Crna Gora ima.

C.M: Da li Crnogorci dovoljno cijene te privilegije? - Mali je procenat lokalnog stanovništva koje je u mogućnosti da putuje i istražuje ljepote svoje zemlje. Oni o tome uče u školi i poznaju dobar dio. No, sada

veoma često ja Crnogorcima govorim o ljepotama u njihovoj zemlji i mjestima u kojima oni nikad nijesu bili. Iako to rado radim, volio bih da vidim više ljudi kojima je prioritet da posjete druga sela, gradove i regije u svojoj zemlji.

C.M: Koje su najveće i osnovne razlike u načinu života ođe i u Americi? Poredite nam Vaš pređašnji život u Oklahomi i sadašnji ođe. - Najveće razlike između Crne Gore i Oklahome su priroda i stil života. Oklahoma je toliko ravnica koliko je Crna Gora planinska zemlja. Zbog toga imamo ekspanziju korporativnih farmi koje uzgajaju samo jednu vrstu usjeva. Ovo predstavlja ogromnu razliku u odnosu na

Svako novo mjesto na koje pođem u Crnoj Gori za mene je avantura Ne mogu se sjetiti nijedne prilike a da me novo mjesto ili nova avantura nije oduševila ovdje u Crnoj Gori: • Lovio sam ribu stojeći u rijeci Lim u ribolovačkim čizmama gledajući kristalno čistu vodu.

foto: Aleksandar jaredić

• Stajao sam na Lovćenu i sa gumna gledao ovu divnu zemlju. • Vozio sam se brodom na Skadarskom jezeru, na raftingu na rijeci Tari • skijao na turi Sinjajevinom, • pješačio oko Bukumirskog jezera • prolazio kanjonom Međurječja i sve je bilo spektakularno na svoj način Planinarenje sa krpljama sa Ahmetom

29


mala seoska domaćinstva koja nalazimo ovdje na planinama. Ljudi primjenjuju zdraviji permakulturni pristup uzgajanju. To ima veliki uticaj na kulturu i to gdje i kako ljudi žive.

C.M: Da li znate da li ima još Amerikanaca koji su se odlučili da ostanu da žive ođe? - Da, znam za nekoliko desetina drugih Amerikanaca koji žive u Crnoj Gori. Oni uglavnom žive u glavnom gradu ili na primorju.

C.M: Kako ste se navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicilne tipične navike? Kako primjećujete taj uticaj? - Mislim da se na neki određeni način još uvijek prilagođavamo, ali neke stvari me zaista doimaju. Na primjer, volim mantru “Sve može”. Ovo je divna i definišuća osobina crnogorskog naroda. Ova se fraza baš ustalila u mom rečniku i često je koristim. Iako sam uvijek bio onaj koji rješava probleme, mislim da je ovaj samouvjereni, gotovo nonšalantni pristup, koji lokalno stanovništvo ima prema svemu veoma osoben. Ovdje je suštinski važno zadržati i “samo polako” i “sve može” pristup da bi se uklopilo u kulturni ritam. A u svijetu koji ubrzava

svoj ritam i bori se sa raznim preprekama, ovaj crnogorski pristup nudi zaista nešto posebno.

Porodice, zajednice, i društvo u cjelini bi više dobrobiti imali kada bi primjenjivali više milosrđa i praštanja.

C.M: Na šta nikako nijeste mogli da se

C.M: Šta Vam nedostaje kod nas a

naviknete i nikad se nećete navići? - Iz mog ugla gledano, u ovoj kulturi se previše važnosti daje utvrđivanju toga ko je kriv. Naravno da je ovo nekad neophodno, ali ljudima se često sudi i to onda dugoročno utiče na određeni odnos.

imali ste kod kuće? Koliko često odlazite u Ameriku? - Nedostaje nam naša porodica u Americi, kao i određena vrsta hrane s vremena na vrijeme. Potreba za određenom vrstom hrane se smanjuje s

Život na selu i “sve može” su inspirišući - Živimo u Podgorici jer smo osjećali da je to trenutno najbolje mjesto za našu porodicu. Iako volimo mnoge stvari u glavnom gradu, ono što zaista volimo je život van grada. Volimo prirodu, sela, ljude, i kulturu. Život na selu i “sve može” pristup su za nas veoma inspirišući. Veliki plus je i to što u jednom istom danu možete biti i na planini i na moru.

Najmlađa ćerka na ziplajnu na Tari

Ćerke se odmaraju nakon ubiranja jesenjih plodova u selu Bojna Njiva

Crna Gora je iskra dobrote iz bajke Crna Gora je drugačija iz više razloga. To su planine koje se spuštaju do mora. To su sela i stogovi sijena. To su njene planine posute katunima. To je i činjenica da je 90% hrane koja se nudi upravo iz tog domaćinstva ili sela. To je gostoprimstvo veće od života. Crna Gora je iskra dobrote u Narniji ili drugoj nekoj zemlji iz bajke

Improvizovane sanke, selo Talanovac

30 Caffe Montenegro


Porodica i prijatelji na Hridskom jezeru

Momci sa Mokrog dola

TOP 5 najljepših lokacija u Crnoj Gori je top minimum 10 - Na ovo pitanje je teško odgovoriti. Ali, vjerovatno bi to bio Durmitor, Prokletije, Kotor, Skadarsko jezero, Komovi i još najmanje deset drugih mjesta. Naravno, ta lista se može proširiti mjestima kao što su Kuči i Moračke planine, Lukavica, Perast, Velika plaža i još mnogo toga.

Sa Jankom Šćepanovićem na Sinjavini

C.M: Učite li crnogorski jezik? - Da, učim vaš jezik. Ne napredujem toliko brzo koliko bih želio, ali ima svakodnevnog napretka.

„Ne znam za drugu zemlju koja ima toliko prirodnih ljepota na tako malom prostoru“ vremenom provedenim ovdje. No, porodica je već nešto drugo i taj nedostatak je teže pomiriti.

C.M: Da li Vam Vaši lični prijatelji dolaze u posjetu u Crnu Goru i koje su im impresije? Šta im se najviše sviđa kod nas? - Naravno, naši prijatelji dolaze u posjetu Crnoj Gori. Kao i mi očarani su ljepotom koja je svuda oko nas. Presrećni smo kada ih povedemo u crnogorska sela da osjete prirodu, probaju hranu i gostoprimstvo ovdje, uvijek uživaju u tom dijelu.

C.M: Da li je crnogorski narod pristupačan i ljubazan u odnosu na strance? Kako ste se Vi osjećali

kad ste došli u Crnu Goru prilikom susreta sa lokalnim stanovništvom u svakodnevnim situacijama? Da li je jezik barijera pri komunikaciji? - Da, crnogorski narod je veoma ljubazan i pristupačan prema ljudima koji dolaze sa strane. U skladu sa kulturološkim studijama, i crnogorski narod prati ta otvorenost ljudi koji žive u toplijim predjelima. Od samog početka ljudi ovdje su našu porodicu prihvatili veoma toplom dobrodošlicom. Jezik jeste bio i još uvijek s vremena na vrijeme bude mala prepreka, a zna da nas dovede i u smiješne situacije. Bez sumnje da to predstavlja poteškoću da se dobro snađete i u poslu, ali sve je to dio procesa i svakako se trudimo da tu barijeru smanjimo i prevaziđemo.

C.M: Šta Vas najčešće pitaju Amerikanci o Crnogorcima i Vašem životu u Crnoj Gori? - Najprije, pitaju gdje se nalazi Crna Gora. Većina ljudi ne zna da je to država i nisu sasvim sigurni na kojem je kontinentu. Pitanja koja nakon toga slijede su blaža u poređenju sa ovima. C.M: Koje razloge navodite da treba da dođu? Šta je to što može Amerikance dovesti kod nas kao turiste? - Sarađujemo sa turistima iz više zemalja a najviše iz zapadne i centralne Evrope, Izraela, i SAD-a. Turisti koje privlače naše ponude su generalno milosrdni, otvorenog uma, željni da vide ljepote ove zemlje i kulture. Uvjeravamo se da je ljudima drago da budu na novom, nepoznatom mjestu, probaju drugačiju hranu, i uživaju u nekoj od avantura.

C.M: Kako biste opisali naše planine i šta je najljepše što mogu da dožive turisti u našim planinama? A kako opisujete našu obalu? - Mnogo zemalja ima planine. Ali možemo reći i da planine imaju Crnu

31


foto: Aleksandar jaredić

„fasciniran sam prirodom ove zemlje od obale preko planina u svim pravcima“

Goru. Gdje god da stanete u ovoj zemlji, na bilo kom mjestu, vidjećete planine. Ako nekog planine Crne Gore ne impresioniraju na prvi pogled, pitajte ih za utisak nakon kraće vožnje. Nije slučajno da me pitate o tome koji su to po meni najljepši predjeli u zemlji. Trenutno radimo na određenom sadržaju koji će nabrajati upravo takva mjesta za turiste za narednu sezonu. Na listi će biti nekih koji su svima poznati, ali i onih koji se do sada nijesu našli na listi najboljih. Ja sam fasciniran prirodom ove zemlje od obale preko planina u svim pravcima. Naš startap pokušava da obuhvati i otvori ova mjesta za one koji žele da putuju i istražuju.

C.M: Pod okriljem firme Paradigma d.o.o iz Podgorice čiji ste osnivač posluje sajt www.meanderbug.com preko kog omogućavate avanture i adrenalinske aktivnosti, nudite i prodajete iskustvo i avanturu koje podrazumjeva i fizičko i kulturno nadahnuće. Da li ste Vi sve što nudite prvo doživjeli lično? - Trudimo se da iskusimo što više mogućnosti za odmor koje vaša zemlja pruža. Sarađujemo sa lokalnim stanovništvom na svim našim ponudama, tako da volimo da doživimo svako iskustvo. To nam je od pomoći u razumijevanju

32 Caffe Montenegro

Zimska seoska idila

Preporuka TOP 5 aktivnosti u Crnoj Gori: od mušičarenja do preživljavanja u prirodi

ali jezik i mentalitet umnogome utiču na to. Nadam se da ću biti u mogućnosti da nakon nekog vremena još bolje komuniciram sa lokalnim stanovništvom.

aktivnosti, razvijanju marketinške ponude i u zbližavanju sa lokalnim stanovništvom i da im pomognemo obučavanjem ukoliko je to potrebno.

C.M: Kako se razvija Vaš koncept “hut to hut” (od kolibe do kolibe) u Crnoj Gori, pojasnite nam ga malo bliže. - Koncept od katuna do katuna je namijenjen avanturistima koji žele produženu avanturu. Planinarenje, biciklizam, motorizam, skijanje ili čak vožnja i boravak svake noći na drugom mjestu pruža turistima mogućnost da bolje upoznaju ljepote prirode i kulture ovog prostora. Boravak u selima i katunima pruža mogućnost da jedete svježu hranu proizvedenu organskim putem. Sa povećanjem ovakve vrste planinarenja, i drugim produženim avanturama, ovo je koncept koji želimo da više razvijemo na ovom prostoru.

C.M: Koliko je trebalo da se upoznate

C.M: Koje su to poteškoće u Crnoj Gori

- Na ovo pitanje je teško odgovoriti. Ali, vjerovatno bi to bio Durmitor, Prokletije, Kotor, Skadarsko jezero, Komovi i još najmanje deset drugih mjesta. Naravno, ta lista se može proširiti mjestima kao što su Kuči i Moračke planine, Lukavica, Perast, Velika plaža i još mnogo toga.

sa životom na selu da imate Vama svojstven duhoviti pristup koji možemo vidjeti na Vašim snimcima i otkud on? - Moje razumijevanje mentaliteta i života na selu se konstantno razvija, ali nakon par godina sve bolje funkcionišemo sa lokalnim stanovništvom. Umijeće humora je nešto što je lično,

prilikom razvoja ruralnog turizma na kom insistirate i šta ste postigli do sad, koliko je ljudi iz seoskih domaćinstava uključeno u te projekte? - Prvi od izazova seoskog turizma kad je lokalno stanovništvo u pitanju je izgraditi povjerenje. Tu prepreku upravo prevazilazimo radeći sa četrdesetak partnerskih domaćinstava. Drugi izazov u iznošenju


U selu Lubnice sa Slavkom Obradovićem

Katunski puevi, sa farme na sto

„Jednostavni, organski pristup hrani sa nacionalnim jelima je nešto što treba slaviti i širiti sada“ Seosko gostoprimstvo u selu Kurikuće

Poljsku itd. Iako je vrijeme planiranja putovanja duže, nailazimo na veliko interesovanje i iz SAD-a i Izraela.

C.M: Šta Amerikanci traže od odmora? ponuda na tržište je što pokušavamo da zadržimo kohezivnu, a opet raznoliku listu ponuda. Tu je i podizanje svijesti kod turista na jednom jako konkurentnom međunarodnom tržištu sa mnogo jačim igračima koji nijesu svjesni ili ne zastupaju set ponuda na lokalnom tržištu. Naš izazov i snaga pruža našim partnerima viziju o tome kako bi se moglo raditi. Ukoliko im možemo pomoći da se povežu, onda su rezultati obično veoma pozitivni.

C.M: Iz kojih zemalja je najveće interesovanje za ponude koje imate na booking service-u? Za koje konkretno ponude za sad vlada najveće interesovanje? - Putovanja koja mi promovišemo privlačna su turistima širokog spektra zemalja Zapadne i Centralne Evrope, uključujući Holandiju, Belgiju, Njemačku, Veliku Britaniju, Slovačku, Mađarsku,

- Teško je generalizovati šta ljudi iz određene zemlje traže, naročito kada je u pitanju tržište tako nezavisnog razmišljanja kakvo je SAD. No, mi nastojimo da radimo sa porodicama i grupama prijatelja koji putuju u potrazi za avanturom. Ovo se odnosi i na kulturnu, ali i adrenalinsku avanturu. Ovakva vrsta turista želi da bude što dalje od neonskih svjetala i bude negdje gdje su zvijezde najjača svjetlost na nebu.

C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno volite od naše hrane? - Prije nekog vremena upoznao sam jednog čovjeka u katunu na sjeveru zemlje. Ovaj čobanin udovac sa preko osamdeset godina ponudio mi je ono najbolje što ima od hrane. Njegovu večeru su predstavljali krompiri kuvani na peći na drva. On je ponudio to i ja sam prihvatio, ali da budem iskren, prihvatio sam samo iz pristojnosti. Iskreno, pomisao na kuvani krompir bez maslaca ili bilo čega drugog zvučala je kao nešto sa čim se možete

Šta znači„meanderbug“? - Šta je Meanderbug? Dobro pitanje! Riječ “meander” u prevodu znači istraživati okolo bez plana. I zaista se dobro uklapa sa “samo polako” pristupom životu. Za nas je Meanderbug onaj putnik koji želi da se upozna sa mjestom više kao da je domaći nego kao turista. Biće zadovoljni sa iskustvom, divnim predjelima, organskom hranom ili razgovorom sa lokalnim stanovništvom. Njima su ti momenti dragocjeni.

udaviti, a tek još progutati ga sa jedinim što se nudi, a to je rakija. Prvi zalogaj tog krompira koji se puši uzeo sam samo da bih ispao fin. No, svi sljedeći zalogaji su bili iz čistog zadovoljstva. Ovaj prosti krompir sa planina bio je ukusniji nego ijedan drugi kojeg se sjećam. To je bilo prosto fenomenalno. Jednostavni, organski pristup hrani sa nacionalnim jelima je nešto što treba slaviti i širiti sada. Sa vremenom, sa više kombinovanja i kreativnosti može se napraviti prostora za nove mogućnosti kad je crnogorska kuhinja u pitanju.

C.M: Kad neko kaže „Crna Gora“ koja Vam je prva asocijacija? - Planine. C.M: Kako izgleda jedan Vaš „običan crnogorski dan“? - Kada radite startap biznis sa malim timom, mislim da je ono što je neobično i neočekivano norma. Kada sam u glavnom gradu ili na obali, imaću jedan ili više sastanaka, radeći sa timom da budem siguran da svi imamo dovoljno informacija da idemo dalje i radimo na onim djelovima koji su od suštinske važnosti da bi pogurali naš posao. Nekada su u pitanju nove ponude, sadržaji, finansije, itd. Moji omiljeni dani su kada idem u posjetu mogućih novih ili postojećih partnera u selima, ili kada idem na planinu u neku avanturu. Bilo da se sastajem sa ljudima ili da sam u miru u prirodi, to su moji omiljeni dani. C.M: Šta ste naučili da radite kod nas a nikad nijeste radili kod kuće? - Da pomažem pri pečenju rakije.

33


Solo putovanje top trend

Ako ste riješili da na naredno putovanje idete sami, trebalo bi da znate da ono može da promijeni to kako vidite svijet i druge ljude. To je avantura koja mijenja život na bolje. priredila: marta jovićević

34 Caffe Montenegro


Ljudi postaju najbolje verzije sebe samih kad putuju sami – raspoloženiji su za isprobavanje novih stvari, ruše zidove oko sebe i guraju svoje granice.

Nekad davno je putovati sam bilo rezervisano samo za rijetke koji su obilazili svijet. U 2017. godini svi to rade. Ili bar polovina njih. To je trend koji privlači sve starosne grupe i važi u svim krajevima svijeta. Ta novonastala populacija putnika zahvaljujući pristupu informacijama, ima šansu da nesmetano doživi pravi lični razvoj. Postoji nešto veoma specijalno u konekciji sa ljudima na bazi jedan-na-jedan, dok istražujete svijet. Ljudi postaju najbolje verzije sebe samih kada putuju sami – raspoloženiji su za isprobavanje novih stvari, ruše zidove oko sebe i guraju svoje granice.

Poboljšanje u pristupu informacijama putem interneta dovelo je do porasta solo putnika

Nekad i sad Svijet je danas mnogo bolji za solo putnike nego što je nekada bio. Recimo, prije 20 godina je bilo mnogo teže saznati o vremenskim prilikama, gdje odsjesti, koju hranu jesti, itd. Danas imamo informacije o svemu i možemo se detaljno pripremiti za naš put. Iako putovati sam

pomalo zvuči zastrašujuće, ono je odličan način da “uronite” u okruženje, povežete se sa kulturom i napravite trajnu uspomenu. I imate potpunu kontrolu nad svojim godišnjim odmorom.

Prednosti solo putovanja Za početak, planiranje putovanja je mnogo, mnogo jednostavnije. Spremićete samo ono što vama treba, putovaćete prevozom koji vama najbolje odgovara i u vrijeme koje vam najviše odgovara. Nema dogovaranja, namiještanja

rasporeda godišnjih odmora i sličnih peripetija koje uzrokuju stres prije samog putovanja. Iskustva koja ćete steći na jednom ovakvom putovanju na kraju će imati veće značenje za vas, čisto iz razloga jer ih nijeste

35


dijelili ni sa kim. Uspomene će biti jače, čvršće i možda intenzivnije. Samopouzdanje koje proizilazi iz odvažnog poduhvata solo putovanja isto je vrlo vrijedna stvar. Nakon solo putovanja gdje ste sve sami iskusili i gdje ste radili što god vam srce poželi i gdje ste bez ikakve muke uspjeli da steknete i nova poznanstva, svakako je jedan jako zdrav i dobar ‘boost’ za samopouzdanje. Ljepota solo putovanja je sloboda

koju imate da radite šta želite i sve što vas čini srećnim. Za nekog ko prvi put kreće sam na putovanje, najbolja varijanta je da rezerviše turu sa turističkom agencijom. Jednom kada to uradite sa organizovanom grupom,

tajland, kostarika i Vijetnam su popularne destinacije za solo putnike biće vam daleko lakše da organizujete sledeću. Bitno je takođe da organizujete svoja dokumenta i uradite kopije svih vaših rezervacija. Neke od popularnih destinacija za one koji idu sami na putovanje su Novi Zeland, Australija, Kanada, Tajland, Vijetnam i Kostarika.

Osjećaj slobode Ukoliko slobodno vrijeme veoma rijetko provodite sami, zapanjićete se koliko to ponekad umije da bude dobra stvar. Uostalom, kad ste poslednji put zaista slušali samo svoje misli i ispunili

Putuj samo sa jednakima ili boljima; ako njih nema, putuj sam sopstvene snove? Bez obzira na destinaciju, solo putovanje može veoma pozitivno da utiče na vaš život. Ponekad solo uživanje na plaži dok ste zagledani u pučinu i nije tako loša stvar.

Postoji nešto veoma specijalno u konekciji sa ljudima na bazi jedan-na-jedan, dok istražujete svijet

36 Caffe Montenegro


Nezavisnost Solo putovanja predstavljaju naviku nezavisnih ljudi. A ako se isuviše plašite da stvari radite na svoju ruku, onda to možda nije nešto u šta bi trebalo da se upustite. A ako se ipak odlučite na rizik, dobićete mnogo bitnu stvar – nezavisnost. Radićete mnoge stvari sami, snalazićete se u stranoj zemlji, jedina osoba koja će vam pomoći jeste vi... Možda zvuči pretjerano ozbiljno, ali sve to će vam pomoći da kasnije budete samostalniji nego sada.

Zauvijek ćete se sjećati iskustva Bilo da uživate u nevjerovatnim zalascima sunca, šetnji lijepim metropolama, pješačenju planinskim predjelima, zauvijek ćete pamtiti ovo iskustvo. Iskustvo sa solo putovanja uvijek je uzbudljivo, avanturističko, a ponekad i strašno. Svejedno, rado ćete ga se sjećati.

Ako ste žena i putujete solo Žene prvo putovanje bez društva doživljavaju kao važno iskustvo, jer je to trenutak kada se prevazilaze predrasude

Haštag za solo putnice #viajosola Vrlo popularan hashtag #viajosola (putujem sama) na društvenim mrežama koje koriste solo putnice oznaka je da se žene ne boje i da ih treba ohrabrivati da istražuju svijet na taj način. Hashtag je reakcija internet travel zajednice na smrt dvije mlade Argentinke Marinu Menegazzo (21) i Maríju José Coni (22) koje su silovane i ubijene u Ekvadoru.

Par savjeta za solo putnice Nikada ne pakujte više nego što možete sa lakoćom da nosite, razmišljajte da kofer treba sami da „vučete“. Oblačite se praktično, a ne atraktivno. Ako nešto zaboravite, uvijek možete kupiti. Što spakovati?

• dezinfekciono sredstvo za pranje ruku bez vode • veliko pakovanje vlažnih maramica, za višestruko korišćenje • interdentalne četkice sa ukusom mentola, za trenutke kada ne budete u mogućnosti da operete zube • zviždaljka (ako bude trebalo

okoline i sopstveni strahovi. Putovanje bez društva je najbolji način da se čovjek odmori i ugađa samo sebi.

privući pažnju (ne konobara, već nekoga iz okoline u slučaju nužde) • malo težu džepnu lampu, tako da istim udarcem ubijete dvije muve • veliki šal kojim se možete omotati, koristiti ga kao peškir, ili ga zavezati i nositi poput haljine (u slučaju da morate prekriti dio tijela) • katanac, za slučaj da vaš smještaj nema sigurno mjesto pod ključem za ostavljanje prtljaga • higijenske uloške (ne biste vjerovali koliko ih je negdje teško nabaviti) • osnovnu hitnu pomoć

37


Na kraju putovanja bićete zadovoljniji svime postignutim, jer ste sve to napravili, vidjeli i doživjeli samostalno, no ono što je možda najbitnije, jeste da tokom takvih putovanja često sami odgovorate na situacije i odluke u svome životu. Osim zabave, zanimljivosti i iskustva drugih kultura, vaš odmak od svoje sredine često stavlja stvari, vaš život, u perspektivu. I zato su solo putovanja nešto što bi svako trebao barem jednom isprobati. Jedi, moli, voli

„Otkrio sam da ne postoji sigurniji način da saznate da li volite ljude ili ih mrzite, od onog kad putujete sa njima“ - Mark Twain

Sve više žena se odriče muške pratnje, spremne su da svijet istraže same i uživaju u solo-odmoru, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja. Neki “krive” knjigu i film Jedi, moli, voli, koja je navodno poslužila kao inspiracija za rezervacije hotelskih soba isključivo za žene. Ovaj trend vodi ka tome da, želeći da udovolje ženama, sve više hotela ima u ponudi ženske spratove i sobe sa više estrogena, odnosno opremljene ženskim magazinima, spravicama za ispravljanje kose i slično.

38 Caffe Montenegro

I zato, ako naiđete na dobre avio karte i želite putovati, nemojte čekati druge da se odluče, Ne dozvolite da vaše putovanje zavisi od nekog drugog ko ne može na put iz nekog razloga. Ako čekate pravi trenutak da nešto započnete, vrlo često to nikada nećete ni početi. Idealnih trenutaka gotovo da nema.

Probuditi se sam u stranom gradu je jedna od najprijatnijih senzacija na svijetu. Okružen si avanturom



caffe preporučuje

pripremila: ana đurković

#1

Mali crveni dragulji

Vjerovatno će vam zvučati neobično ali zašto ne iskoristiti šipak koji je kod nas čest, jeftin i svje za dekoraciju prazničnih jela ili stola. Crvena boja zrnaca šipka je jarka i svjetlucava pa se ona idealno uklapaju u prazničnu estetiku i simboliku. Istresite zrna iz šipka, najlakša metoda je presjeći ih na pola a svaku polovinu udariti drvenim čekićem. Neoštećena, cijela zrna pospite po salati, sniježno bijeloj kremi torte, mesu ili ih jednostavno prospite po prazničnoj trpezi, oko svijeća ili tanjira sa posluženjem.

#2

Kraft pivara u Podgorici

Ako ste raspoloženi za pintu piva onda je adresa Moskovska ulica u Podgorici gdje je otvorena “PG Akademija piva”. IPA, Oktoberfest, Weissbier, Pils, Lager, Tamni Lager samo su neka od ukusnih piva koja ovdje prave od prirodnih sastojaka, napravljena bez pasterizacije i filtriranja, čisto tradicionalnom metodom. Super novost je i ponuda piva za ponijeti koja kraft piva donosi u domove ljubitelja. Ovaj novi koncept ima nekoliko prednosti - pored zabave, drugačije i kvalitetnije ponude, ovo je i pomoć očuvanju starih tradicija i receptura ali i pomaganje lokalne industrije na još jedan način.

#3

Praznični bioskop

Priznaćete da su praznici uvijek vrijeme kada, pored druženja sa najdražima, imate dovoljno vremena za filmove. Bilo da se radi o matine uživanju ili večernjem odmoru predlažemo nekoliko klasika koji će vas opustiti i nasmijati: “Elf” sa Vilom Ferelom i Zoi Dešanel u glavnim ulogama, “Ljubav ustvari”, jedna od najboljih romantičnih komedija svih vremena, “Sam u kući” - za smijeh do suza, “Grinč” - o malom zelenom i zlom stvorenju koje ne voli praznike, “Muppet Show - Christmas Carrol” najbolji spoj smijeha i muzike.

40 Caffe Montenegro

#4

Vrata su odraz dobrodošlice

Ulazna vrata vam uvijek nekako izgledaju isto? Praznici su vrijeme kada i ona mogu dobiti novo ruho, služeći kao topli uvod za dobro raspoloženje unutra. Jednostavno je: napravite vijenac od grančica masline ili drugog zimzelenog drveća, pokažite sušeno ili svježe voće, sitne ukrase za jelku, svježe cvijeće opcije su neograničene a ako se plašite da nijeste dovoljno spretni na internetu ima nebrojeno detaljnih uputstava za pravljenje različitih vijenaca.



- Henkel -

Učinite život pjenušavim s ukusom i stilom

Stvorite

sopstvenu tradiciju

“Stvorite svoja pravila i kreirajte svoju pjenušavu tradiciju” – to je poruka koja otkriva zanimljivu i ležernu stranu uživanja u pjenušavom vinu.

42 Caffe Montenegro


Suvo savršenstvo njemačke kulture pjenušavih vina Čudna i zastarjela pravila ostavljena su po strani kako bi prefinjeni ukus tekao zajedno s pjenušavim uživanjem tokom najljepših životnih trenutaka u svom jedinstvenom stilu: a to je Henkelov način (#TheHenkellWay). Ovu poruku šalje vam Henkel, vodeći njemački izvozni brend pjenušavog vina, koji se prodaje u preko 100 zemalja, gdje je prepoznat kao suvo savršenstvo njemačke kulture pjenušavih vina. Ovaj zauvijek mladi brend temelji se na kulturi francuskih vina staroj preko 150 godina koja se kombinuje s vrhunskim njemačkim kvalitetom proizvodnje, i nalazimo ga u centru proslava svih posebnih životnih trenutaka širom svijeta. Dopadljiv Henkelov

Biseri u staklu: Umjetnost pravljenja pjenušavog vina

slogan koji glasi “Učinite da život pjenuša” (Making Life Sparkle) nagovještava i stilski afinitet i visoke standarde kvaliteta proizvođača. Kompanija Henkell & Co. Sektkellerei je sinonim za kvalitet života, predavanje zadovoljstvima i proizvodnju virtuoznog pjenušavog vina počev od 1856. godine. Henkelova proizvodnja odvija se u sjedištu u Vizbadenu, za domaća i međunarodna tržišta, s oznakom zlatnog ljiljana na naljepnici, koji je preuzet iz grba tog grada, čime ponosno označava područje svog porijekla. Korišćenje vrhunske tehnologije vinarije pretvara odabrana osnovna vina klasičnih sorti grožđa u pjenušavu simfoniju ukusa za

Proizvodnja odličnog brenda pjenušavog vina umjetnost je sama po sebi. Tajna leži u ponovnom oživljavanju karakterističnog ukusa brenda svaki put iznova, uz korišćenje pravog cuvée-a. Proizvođači vina u Henkelu su savršeni majstori ove umjetnosti – što uvijek garantuje ljubiteljima pjenušavog vina širom svijeta doživljaj Henkelovog jedinstvenog ukusa upravo onako kako je i zamišljeno da se u njemu uživa. Umjetnost proizvodnje sjajnog pjenušavog vina počinje odabirom osnovnih vina. Njihovo kombinovanje je od presudnog značaja kako bi se obezbjedio dosljedno

Vječno, elegantno pjenušavo vino za svečane prilike, Henkell je ambasador prefinjenog stila življenja i vaš idealan pratilac tokom najljepših trenutaka u životu najljepše događaje u životu. Rezultat je glamurozno elegantno suvo pjenušavo vino bogate istorije i modernog prizvuka za energične trenutke peckavog užitka.

visok kvalitet finalnog proizvoda. Primjera radi, Henkell Trocken napravljen je isključivo od superiornih bijelih vina porijeklom iz renomiranog područja uzgoja. To je kvalitet koji prosto možete osjetiti. Svjež. Harmoničan. Skladan. Vještina proizvođača vina takođe igra ključnu ulogu u stvaranju bezalkoholnog pjenušavog vina: uz bogatstvo znanja i iskustva, usklađivanje osnovnih vina daje cuvée s ukusom koji se može takmičiti sa svakim pjenušavim vinom, čak i u bezalkoholnoj varijanti – poput pjenušave alternative Henkell Alkoholfrei (dealkoholizovani).

43


Nastalo u Wiesbadenu, dobro poznato širom svijeta Henkell je širom svijeta pronio kulturu i tradiciju njemačkih pjenušavih vina. Globalna prepoznatljivost brenda Henkell Trocken nije slučajna, s obzirom na internacionalni karakter njegovog porijekla. Adam Henkell, trgovac vinom iz Mainz-a, otvorio je 1856. godine sopstvenu vinariju za proizvodnju pjenušavog vina, nakon što je u Francuskoj izučio zanat proizvodnje Champagn vina, čime je postigao savršen spoj najboljeg

što ova dva svijeta nude: francusku tradiciju uživanja u vinu i njemački kvalitet proizvodnje. Izuzetan poslovni uspjeh brenda Henkell Trocken počinje 1898. godine, pošto je upravljanje kompanijom preuzeo Adamov sin Otto, kada je Henkell postala jedna od prvih zvanično registrovanih njemačkih robnih marki. Upečatljive i stilski jedinstvene i moderne reklamne kampanje ubrzo su Henkell Trocken učinile sinonimom za

vrhunsko suvo pjenušavo vino tokom dugog niza godina. Do 1910. godine Henkell je već postao lider na njemačkom tržištu. Sljedeći sjajan poslovni potez kompanija Henkell je napravila 1935. godine, kada je osmislila bocu od 200ml i lansirala je na tržište pod trgovačkom markom „Piccolo“. Henkell je oličenje jedinstvenog spoja savremenog načina uživanja u vinu i bogate tradicije.

HENKELL TROCKEN - Izvozni bestseler sa najvećeg svjetskog tržišta pjenušavih vina Određena doza glamura odlikuje ovaj internacionalni biser među vinima, poznat po svojoj atraktivnosti i karakteru. Vječno, elegantno pjenušavo vino za svečane prilike, Henkell je ambasador prefinjenog stila življenja i vaš idealan pratilac tokom najljepših trenutaka u životu. Vrsta vina koja je podjednako idealna za centralno mjesto na velikim događajima, kao i spontano posluženje u intimnom ambijentu. Proizvodnja izuzetnog brenda pjenušavog vina je, sama po sebi, umjetnost. Ključna stvar je da se koristi pravi cuvée kako bi se svaki put napravilo novo

Import & distribution:

44 Caffe Montenegro

vino sa karakterističnim ukusom ovog brenda. Vinari koji proizvode Henkell su besprijekorni majstori svog zanata, i njihova vještina je garancija da će ljubiteljima pjenušavih vina širom svijeta svaki put pružiti podjednak užitak u istinskom i neponovljivom ukusu Henkell-a. U proizvodnji brenda Henkell koristi se najsavremenija tehnologija kojom se postiže čarolija pjenušave simfonije ukusa od odabranih klasičnih vinskih sorti grožđa – za one posebne trenutke u životu. Rezultat je suvo pjenušavo vino bez premca: Henkell Trocken.

Bulevar Šarla de Gola, 81000 Podgorica, Montenegro M: +382 67 87 88 24 / T: +382 20 291 030 / F: +382 20 291 031 www.g3spirits.com


MIRNA OAZA U SRCU ZLATIBORA

. HOTELSKI SPA (SAUNA, ĐAKUZI, TERETANA) . USLUGE NOĆENJA SA DORUČKOM ILI POLUPANSION . A LA CARTE RESTORAN . IGRAONICA ZA DECU . PARKING .

KOMFORNE SOBE

WI-FI U OKVIRU CELOG HOTELA

Website: www.hotelmirzlatibor.com . Email: info@hotelmirzlatibor.com . Tel: +381 (0)31 84 51 51 | +381 (0)69 52 05 001


Top praznične dekoracije izloga širom svijeta

Ogledala kreativnih

i k j ba

Novogodišnji i božićni ugođaj i tople priče u praznično vrijeme srijećemo na svakom koraku. Dok šetate gradom, pogled na izlog može vas odvesti u maštovitu bajku ispunjenu dječijim maštarijama ili prikazati porodičnu toplinu u nekonvencionalnoj atmosferi u kojoj praznične ornamente zamjenjuju maskirane vile i šumske životinje. Krenite sa nama u razgledanja najljepših svjetskih prazničnih izloga New Yorka, Pariza, Londona… priredila: marta jovićević

46 Caffe Montenegro


47

SELFRIDGES, london/ prazniÄ?ni izlog


Postoji puno malih načina da oživite praznično raspoloženje - tako što dekorišete svoju jelku ili slušate prazničnu muziku. Ali, bilo da ste zaljubljenik praznične čarolije ili ste tu samo zbog cipela, pred ovim spektakularnim prazničnim izlozima radnji ne možete ostati ravnodušani. 1. zagreb, hrvatska Najbolji evropski božićni market

Božićni marketi i novogodišnje pjace u Evropi Svake godine gradski centri u Evropi su dirnuti magijom Nove godine i Božića. Praznična tržišta pojavljuju se na glavnim trgovima i osvjetljavaju ulice tokom mračnih zimskih noći. Svi vole dekoracije i svijetla, posebno kada padne mrak. Svuda se širi miris hrane i pića i čuje zvuk prazničnih pjesama. Sve miriše na Novu godinu i Božić.

2. colmar, francuska Najbolji evropski božićni marketi

Cartier

48 Caffe Montenegro

Givenchy

3. Beč, Austrija Najbolji evropski božićni marketi

Fendi

Chanel


Spektakularne instalacije luksuzne robne kuće Bergdorf Goodman u new yorku Prvi koji službeno iz godine u godinu otvaraju prazničnu sezonu jesu najpoznatiji tržni centri na svijetu koji kao da se nadmeću u raskoši koju prezentuju u uskom prostoru koji ih dijeli od vanjskog svijeta i kojim prolaznike mame u svoju prestižnu viziju. Ovoj priči svakako pripada poznati njujorški Bergdorf Goodman čiji je ovogodišnji izlog jedan od najljepših koje ste vidjeli. Podižući konstantno nivo kreativnosti kad je riječ o uređenju izloga, poznata kuća smještena na Petoj

aveniji na Manhattanu otkrila je svoje glamurozne izloge, i to pod temom To New York With Love. Izlog po izlog i ukras po ukras, Bergdorf Goodman počast odaje kultnim kulturnim institucijama Američkom muzeju prorodnih nauka, Brooklyn Academy of Music (BAM), Museum of the Moving Image, Botaničkoj bašti New Yorka, Njujorškoj filharmoniji, NewYork Historical Society i UrbanGlassu. Pod vođstvom Davida Hoeyja, Američki muzej prirodnih

nauka je tako dobio izlog ispunjen kosturima dinosaurusa optočenima 1.5 milionom Swarovski kristala, Filharmonija sa neonom obasjanim instrumentima ispred kojih stoji dirigent, a izlog posvećen botaničkoj bašti New Yorka sastoji se od baštovana koji sjede okruženi biljkama. Ova dinamična i višeslojna oda New Yorku nastala je u saradnji sa brojnim umjetnicima i lako nas dovodi do zaključka kako bi teško bilo odmaći se od prazničnih izloga Bergdorf Goodmana.

TO NEW YORK WITH LOVE Američki muzej prirodnih nauka je dobio izlog ispunjen kosturima dinosaurusa optočenima 1.5 milionom Swarovski kristala

49


Robna kuća Macy’s Ove godine Macy’s je pokazala svoje legendarne izloge pod nazivom „Believe“, koji inspirišu posmatrače da vjeruju u magiju sezone godišnjih odmora. Svih šest izloga kreirao je dizajner Roia Sulivan. Bergdorf Goodman i Lord & Taylor će odvesti kupce u pejzaže Muzeja prirodne istorije i začaranu šumu sa 34 ručno oblikovanih životinja. Barneys slavi “Love, Peace, and Joy”, dok Tifany & Co. donosi blistave legendarne znamenitosti grada.

praznični izlozi u new yorku Tokom božićnih i novogodišnjih praznika, trgovci se žestoko bore za svakog kupca, tako da se svijet mode na neki način i takmiči u uređenju izloga. Velike robne kuće se takmiče ko će imati najljepši, najveći i najbogatije uređen izlog, a poznati svjetski dizajneri dekorišu izloge isključivo za njih.

Velike robne kuće ukrašavaju svoje izloge spektakularnim ukrasima – velikim zvonima, jelkama, svijetlećim skulpturama, lutkama i odjećom koja mami kupce. Ovu tradiciju je započela 1870. robna kuća Macy’s i od tada, sve robne kuće u Njujorku se svake sezone takmiče ko će imati najljepši izlog za Božić.

Velike robne kuće ukrašavaju svoje izloge spektakularnim ukrasima – velikim zvonima, jelkama, svijetlećim skulpturama, lutkama i odjećom koja mami kupce. Ovu tradiciju je započela 1870. robna kuća Macy’s i od tada, sve robne kuće u Njujorku se svake sezone takmiče ko će imati najljepši izlog za Božić.

50 Caffe Montenegro

harrods

barneys

Macy’s light show


Cartier - Menhetn, New York Upakovan je u gigantsku traku i mašnu

Tiffany & Co, London, Engleska Svake godine, u Londonu, instagrameri traže najljepša božićna mjesta u gradu. Stara Bond ulica izgleda još elegantnije sa šik prazničnim svijetlima, ali prije svega zbog predivno dekorisanih Cartiera i Tifanija, nikada stidljivih kada su u pitanju dekoracije.

Duh novogodišnjih i božićnih praznika smjestio se u skoro sve robne kuće i dizajnerske butike širom svijeta

robna kuća galerie lafayette , Paris Izlozi izgledaju skromno i minimalistički, ali je jelka u samom centru robne kuće uvijek spektakularna

Robna Kuća Liberty London - Dizajneri su inspiraciju našli u poemi Klarka Mura “Noć uoči Božića” i sniježnim krovovima zgrada Londona…

51


i brzi Jednostavni đenja trikovi ure izloga 1. Kada imate simpatičnu pekaricu morate imati inspiraciju za kreaciju fantastičnog izloga. Ovaj koji vam predstavljamo je super sladak! Palata od medenjaka, kućice i ornamenti odmah izazivaju toplinu oko srca, a i vodu na ustima. Sjajan primjer za ovo je podgorička poslastičara Čarolija - prava čarolija i praznik za oči i nepca.

1. 4.

3.

2.

5.

2.

3.

4.

5.

Novogodišnja jelka napravljena od džinsa i ukrašena ornamentima u Levisovoj radnji. Originalna ideja za praznični izlog!

Još jedna super elegantna i kreativna postavka za novogodišnje i božićne praznike, ovog puta napravljena od kravata.

Ovaj rustični i topli izlog cvjećare ispunjen cjepanicama pokazuje kako prirodni elementi i te kako mogu doprinijeti prelijepom izgledu izloga.

Super slatki prozor koji izgleda jednostavan za izradu. Sniježne planine, stablo i nekoliko proizvoda koji će nas utopliti tokom zimske sezone…

52 Caffe Montenegro



caffe preporučuje

trendovi

pripremila: ana đurković

#5

Samo poželi Gradovi širom Crne Gore polako počinju paliti svoja praznična svjetla a duž ulica, veseli izlozi i stakla na objektima privlače prolaznike na pogled i predah. Duž Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, Habitat i Sofa Bed već godinama krase ovu ulicu svojim maštovito dekorisanim izlozima a ukoliko kasnite sa kićenjem svoje jelke predlažemo da svratite do ovih prodavnica i odaberete neki od predivnih staklenih, ručno rađenih ukrasa i dovedete praznike u svoj dom.

#6

Mirisi Božića

Ukoliko želite da zaintrigirate svoje goste u objektu ili dom učinite još toplijim evo malog trika: u šerpici na šporetu ulijte vodu, dodajte kore od pomorandže, štapiće cimeta i klinčiće i grančicu ruzmarina. Pustite da se dugo i lagano kuva vodeći računa da šerpa uvijek ima dovoljnu količinu vode. CIjeli prostor zamirisaće toplo i praznično.

#7

Nove-stare meze

Tradicionalna meza može postati potpuno jedinstveno iskustvo uz malo poznavanja sastojaka i dobro dizajniranog tanjira. Prednost dajte uvijek drvenim daskama ili okruglim tanjirima za tu namjenu a kombinacije onoga što poslužujete moraju imati neku od kombinacija voća, najčešće grožđa i smokava, maslina, suhomesnatih proizvoda, krekera i neizostavno različite vrste sira. Dodate li mezi još i vrhunsko maslinovo ulje ili neki domaći umak, stvorili ste nezaboravan ugođaj za svoje goste!

#8

Lazy Susan nostalgični trend

Posljednji nostalgični trend u restoranima koji odavno obožavamo i kod kuće su i kružni poslužaonici na nekoliko nivoa. Njihov zvaničan naziv je “lazy Susan” (lijena Suzan) a priča se da ih je prvi put osmislio Tomas Džeferson. Bilo to tačno ili ne ovakav način posluživanja, bilo meza, bilo slastica, bilo mesa i drugih jela poziva na djeljenje, duge, tople večere sa porodicom i prijateljima, razmjenu a sto na kojem se nađe uvijek izgleda neobično.

54 Caffe Montenegro



- Kalamper hotel&spa -

Praznici i zimski odmor na obali mora Kalamper Hotel&SPA 4 plus* je već prepoznatljiv kao luksuzan hotel na Velikom Pijesku i najbolji na južnom dijelu crnogorskog primorja. Njegova lokacija pruža izvanredan pogled na more i pravi raj za sve one kojima je potreban odmor i relaksacija od svakodnevnog načina života. Sa mnogobrojnim paket ponudama za proslavu Nove godine i dana zimskog odmora u Kalamperu su spremili brojna iznenađenja i specijalne popuste.

56 Caffe Montenegro


Posebne ponude za posebno vrijeme pred nama Kalamper Hotel&SPA svoju ponudu prilagođava gostima i njihovim zahtijevima. Za svaki period godine spremamo brojna iznenađenja i specijalne popuste za naše drage goste. Obzirom da se bliži vrijeme praznika i zimskih odmora spremili smo novogodišnje svečane pakete kao i ponude za početak nove 2018. godine.

Ukoliko želite da proslavite kraj tekuće godine i početak predstojeće godine u prelijepom ambijentu, uz perfektnu uslugu i pažljivo odabran muzički izbor starogradske muzike Ušće i Ane Popović onda je Kalamper Hotel&SPA pravo mjesto za vas i vaše najbliže.

Novogodišnja ponuda se zasniva na paketima koji obuhvataju: Paket

Svečani doček

sa noćenjem

2 noći

Paket

Paket

4 noći

3 noći

(31.12. - 01.01.)

(31.12. - 02.01.)

(31.12. - 03.01.)

(31.12. - 04.01.)

sa uključenom svečanom večerom

sa uključenim svečanim večerama 31.12. i 01.01.

sa uključenim svečanim večerama 31.12., 01.01. i 02.01.

sa uključenim svečanim večerama 31.12., 01.01. i 02.01.

Kao i specijalan paket ponude za goste koji žele da se kvalitetno provedu i opuste: Paket

4 noći+1 GRATIS (31.12.-05.01.)

sa uključenim svečanim večerama 31.12., 01.01. i 02.01.

Za djecu smo pripremili razne popuste i povoljnosti. Dok se vi opuštate u našem SPA&Wellness centru ili pripremate za nezaboravan doček vaši najmlađi mogu uživati u dječijoj igraonici predviđenoj za sve uzraste, uz kvalitetan program i animaciju. Ukoliko praktikujete zdrave stilove života a ujedno želite da se prepustite našoj bogatoj gastronomskoj ponudi vaše slobodno

vrijeme možete ispuniti korišćenjem vrhunski opremljenje teretane za trening i rekreaciju. Nakon novogodišnjih praznika stiže vrijeme za odmor i pripreme za početak još jedne, uspješnije, Nove godine! Za sve vas smo spremili paket ponude, bilo da želite da provedete vikend, iskoristite povoljnosti romantičnog ili porodičnog paketa.

57


Romantičan paket Prepustite se čarima mora, zalasku sunca i sa voljenom osobom provedite romantične trenutke u Kalamper Hotel&SPA. Romantični paket obuhvata:

3 noćenja sa doručkom Po 1 Relax masaža od 25 minuta Korišćenje SPA&Wellness centra Besplatan parking Raniji check in/kasniji check out, na zahtijev WI-FI konekcija u cijelom objektu Doručak se služi na bazi švedskog stola /direktan servis, u zavisnosti od broja gostiju/

Svim poslovnim partnerima i kolegama Kalamper Hotel&SPA želi srecne novogodišnje praznike i uspješan pocetak nove poslovne godine!

Porodični paket

Vikend paket

Odmor na kojem uživa cijela porodica! Želite li provesti opuštajući odmor bez stresa i pružiti najviše svojoj djeci uz specijalne povoljnosti za 2 odraslih i dijete do 12 godina + dijete do 7 godina GRATIS..

Dođite i prepustite se užitku koji vam nudi čaroban paket “Wellness vikend za dvoje“. Doživite dragocjene i nezaboravne trenutke opuštajući se u našem SPA&Wellness centru.

Porodični paket obuhvata:

Vikend paket obuhvata:

* 3 noćenja sa doručkom * Korišćenje SPA&Wellness centra * Korišćenje dječije igraonice * Raniji check in/kasniji check out, na zahtijev * Besplatan parking * WI-FI konekcija u cijelom objektu * Doručak se služi na bazi švedskog stola /direktan servis, u zavisnosti od broja gostiju/

* 2 noćenja sa doručkom * Korišćenje SPA&Wellness centra * Raniji check in/kasniji check out, na zahtijev * Besplatan parking * WI-FI konekcija u cijelom objektu * Doručak se služi na bazi švedskog stola /direktan servis, u zavisnosti od broja gostiju/

U susret prazničnim danima pripremili smo i specijalan popust za usluge SPA&Wellness centra! Tokom radnih dana, ponedjeljak do petka, iskoristite popust 50% na cijenu dnevne karte! Za samo 10.00 eura po osobi za odrasle i 5.00 eura za djecu provedite dan opuštajući se na bazenima, sauni, slanoj sobi, parnom kupatilu ili tepidarijumu!

Obradujte sebe i svoje najbliže nekim od naših specijalnih paket ponuda!

Za vikend smo spremili specijalnu akciju za porodice!

Kontakt za informacije i rezervacije +382 68 333 833/ +382 30 364 335 E-mail: sales@hotelkalamper.me

U pratnji oba roditelja povedite 2 djece, do 12 godina gratis!

58 Caffe Montenegro


SREĆNE NOVOGODIŠNJE I BOŽIĆNE PRAZNIKE ŽELI VAM

UVOZNIK I DISTRIBUTER: VIBACOM d.o.o. Baošić bb, Crna Gora

tel/fax: 031 671 661 Mob. tel: 067 629 747 e-mail: vibacom@t-com.me

www.vibacom.me


Praznična sezona

pripremila: ana đurković

Djeda Mraz je na svojim putovanjima godinama bilježio iskustva i omiljene recepte a mi vam ih prosljeđujemo za ugodne praznike i srećnu Novu godinu!

Recepti Djeda Mraza Sjeverni pol

Topla čokolada gospođe Mraz Pssstt.. Ovo je omiljeno piće Djeda Mraza. Slatko, zasitno i sa malom dozom mirišljavog ruma, ovo piće omiljen je završetak radnog dana negdje u hladnoći Sjevernog pola.

Recept:

ruma doza tamnog a ek lij 2 šolje m ndane čokolade pola šolje nare maršmelou štapić cimeta

60 Caffe Montenegro


Pariz

Džindžerbred bez sreće U Parizu nemaju problem da žrtvuju po koji džindžerbred za dobro piće. Iako će jelka ostati uskraćena za poneki ukras Djeda Mraz kaže da vrijedi!

Recept:

doza vodke doza likera od kafe trećina šolje slatke pavlake Peppermint Schnapps

Sibir

Ruska zima Gore u Sibiru znaju svakakve trikove za brzo grijanje dok čekaju da Djeda Mraz projuri pored svojim sankama - vodka za toplinu i kafa za koncentraciju.

Recept:

Tokio

doza vodke doza likeraod pomorandže pola šolje jabukovog cidera džindžerbred kolačić za ukras

Šećerna vila Iako Djeda Mraz nije neki fan azijske kuhinje, možda zbog nedostatka slatkiša, u Japanu je našao nešto interesantno.

Recept:

Nova Engleska

3/4 sakea od šljive 1/4 limunovog soka kriška limuna štapić cimeta

Lilihip punč Širom Nove Engleske Djeda Mraz je uživao u ovom piću koje se sastoji od svega što najviše voli.

Recept:

6 šolja ginger ale-a šolja ruma litar likera od jaja kilogram sladoleda štapići cimeta

Karibi

Rudolfov nos Djeda Mraz je odabrao ovo piće jer ga podsjeća na Rufolfov crveni nos koji je izostao sa ovog putovanja po vrelim ostrvima.

Recept:

6 šolja soka od brusnice 2 šolje koncentrovanog soka od pomorandže 4 šolje sangrije

Meksiko

Tekila Snowfall Djeda Mrazu je bilo čudno da tako dugo ne vidi snijeg. Utjehu je našao u ovoj prazničnoj verziji klasika.

Recept:

četvrtina šolje tekile četvrtina šolje likera od pomorandže pola šolje soka od pomorandže pola šolje soka od brusnice

P.S. Budite savjesni - kada pijete ne sankajte!

61


- Wine & Dine večeri u h o t e l u i r e s t o r a n u Co n t e u Pe r a s t u

Večeri(e)

koje se pamte

Nova sezona Wine & Dine Večeri u hotelu i restoranu Conte u Perastu započela je 8. i 9. decembra 2017. godine. Ova, sad već tradicionalna manifestacija restorana počela je sa večerima u kojima je vješto i znalački utvrđen spoj vrhunskih Zvonko Bogdan vina, izuzetnih kulinarskih specijaliteta Šefa Zlatka Marinovića i tamburaškog sastava Hajo. Svi zajedno, uz iznenađenje večeri – nastup poznatog tenora i soliste riječke Opere Voljen Grbeca, koji je zapjevao zajedno sa tamburašima učinili su događaj nezaboravnim za sve prisutne goste. 62 Caffe Montenegro


Atmosfera uz tamburaše

P

rostori naše bivše države posjeduju izuzetnu eno-gastro ponudu i želja restorana Conte je da se povremenim gostovanjima uspješnih vinara i šefova kuhinja prezentuje bogatsvo i autentičnost specijaliteta sa naših prostora. Pored toga, cilj ovakvih događaja je da se pokuša obogatiti i oživjeti kulturno-gastronomska ponuda Boke Kotorske u vansezoni. Pored večere koja se sastojala od sedam gangova (jela), a koju su pojedinačno pratila odgovarajuća Zvonko Bogdan vina, gosti su bili u prilici da nauče i ponešto novo o slaganju hrane i vina, a sve uz muziku uživo tamburaškog sastava Hajo. Iznenađenje večeri je bio Voljen Grbec, poznati tenor i solista riječke opere, koji je zapjevao zajedno sa tamburašima.

Cilj ovakvih događaja je između ostalog da se pokuša obogatiti i oživjeti kulturno-gastronomska ponuda Boke Kotorske u vansezoni Gospodin Zlatko Marinović je šef renomiranog ribljeg restorana “Noštromo” u Splitu i jedan od najnagrađenijih hrvatskih šefova. Relativno mladu vinariju Zvonko Bogdan karakteriše spoj specifičnosti i tradicije Palićkog vinogorja sa najsavremenijom francuskom tehnologijom, što kao rezultat daje sve poznatija i priznatija vina. Sljedeće Wine & Dine druženje je planirano za mart 2018. godine.

Voljen Grbec solista i tenor riječke opere

Hajo tamburaški sastav

63


Gospodin Zlatko Marinović je šef renomiranog ribljeg restorana “Noštromo” u Splitu i jedan od najnagrađenijih hrvatskih šefova

Kolač Na Wine & Dine večeri u hotelu i restoranu Conte u Perastu gosti su ovog puta bili u prilici da probaju sljedeći meni i vina:

Obogaćena skuta sa tikvicama umotana u lisnato tijesto,

uz vino Rose sec

Pašteta dunavskog soma obogaćena mariniranim krapom i obložena banatskim kulenom s umakom od borovih mladica,

uz vina Pinot Blanc i Sauvignon Blanc

Fritaja punjena bijelom jadranskom ribom i morskim plodovima, sa kremom od tartufa

uz vino 8 tamburaša

Medaljon bijele jadranske ribe na buzari od škampa i morskog jaja,

uz vino Pinot Grigio

Dimljeni krap na način šefa,

uz vino Chardonnay

Karabatak patke punjen moussom od povrća i preliven umakom od pečenja,

uz vina Život teče i Cuvée No.1

Dunavska lađa od kreme bijele čokolade i crvenog papra s umakom od ruže,

uz poluslatko rose vino Za digestiv:

Noštromo rakija od jabuke i morskih jadranskih trava i rakija od loze i morskih trava.

64 Caffe Montenegro


Obogaćena skuta sa tikvicama umotana u lisnato tijesto

Pašteta dunavskog soma

obogaćena mariniranim krapom i obložena banatskim kulenom s umakom od borovih mladica

65


Fritaja punjena bijelom jadranskom ribom i morskim plodovima sa kremom od tartufa

Medaljon bijele jadranske ribe na buzari od ĹĄkampa i morskog jaja

66 Caffe Montenegro


Dimljeni krap na način šefa Karabatak patke punjen moussom od povrća i preliven umakom od pečenja

67


Dunavska lađa

od kreme bijele čokolade i crvenog papra s umakom od ruže

68 Caffe Montenegro


Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MAX corp, Podgorica, Donja Gorica bb, Montenegro T: +382 (0) 67 000 505/ E: silverteam@t-com.me


onlyoption one there is

for your

HEALTHY BREAKFAST

51 grams of oatmeal 15 grams of delicious fruits 1 gram of coconut sugar ... and nothing more

Uvoznik za Crnu Goru, Vabcom doo, vabcom.cg@gmail.com, +38267024005


VISOKOKVALITETNI

BILJNI POSNI NAPICI

GENERALNI UVOZNIK ZA CRNU GORU - VABCOM DOO PODGORICA; +38267024005


Sozina na zubu vremena

72 Caffe Montenegro


Zimski dani ne ostavljaju mnogo izbora za šetnju ako ne posjedujete krplje ili nepromočivu garderobu. Zato je ovo doba idealno za put ka Jugu, ka kršu i pogledima na more. Ovog puta prisjetili smo se stare ceste, puta do Bara preko Paštrovića i Sozine, i otkrili razbacane dragulje čiji je sjaj odavno prekrila mahovina tekst: ana đurković foto: Vladimir Vučinić

73


S

taza koja vodi šumama, grebenima, tek rijetkim poljima zapravo je putovanje kroz vrijeme, sa tu i tamo razbacanim kamenim podsjetnicima da je ovdje nekad bilo vrijednih i jakih. Prolazak njome budi neku sjetu, tjera da mislite na stare kojima ni blizina mora, ni lijep pogled nisu donosili mir i olakšanje. Od vjetra iskrivljeno, čvornovato drveće po obodima stijena i sivi kamen koji se kruni pod nogama dok hodate, onaj zloslutini hum koji pravi vjetar prolazeći kroz četinare nisu naročito gostoprimni prema prolaznicima. Krovovi čvrstih, velikih kuća odavno su urušeni i ostavljeni mahovini i gori. Ali su kuće koje još uvijek odolijevaju vremenu nekako neobično žive - kao da je neko juče otišao odatle ne ponijevši ništa sa sobom. Sela u Sozini još jedan su surov podsjetnik na svijet koji nestaje, na tradiciju koja se gasi i vrijednosti kojih se samo rijetki sjećaju.

Kraj bez ljudi

Oblast Sozine pripada opštini Bar i to je praktično cijeli prostor koji najčešće zaobiđemo prolazeći kroz istoimeni tunel kojim je presječen planinski kraj iznad Petrovca, Buljarice i Sutomora. Sozina ima više starih urbanih cjelina: Zubac, Popov Do, Martinići - neka su od naselja razasuta po kraju. Kroz nju prolazi i stara staza, put od Preśeke i Donje Sozine, koja se spušta do Sutomora. Po zapisima J. Erdeljanovića sa početka 17. vijeka bila u posjedu Paštrovića, sve dok je u sukobima nisu preuzeli stanovnici Gluhog Dola kada i počinje njeno intenzivnije naseljavanje. Na Sozini je 1925. živjelo 166 stanovnika. Nakon Drugog svjetskog rata, po popisu iz 1948. taj broj iznosio je 188 stanovnika u 69 domaćinstava. Od tog vremena počinje strmoglavi pad broja porodica da bi po popisu 2003. ukupan broj iznosio svega šest stanovnika i to u šest kuća.

rijetki preostali stanovnici sozine

74 Caffe Montenegro


Sela u Sozini joĹĄ jedan su surov podsjetnik na svijet koji nestaje

75


Stara kućišta od lijepo klesanog kamena, velike napuštene kuće čiji su se krovovi počeli urušavati i pogledi na liniju stapanja mora i neba učiniće ovu šetnju magičnim putovanjem kroz istoriju Stare Crne Gore

76 Caffe Montenegro


Kućišta svjedoče o nekadašnjem dobrom životu

Stari sjaj

Nekada je ovaj kraj izgledao drugačije. O tome svjedoče velika kućišta, dobro građene, velike kuće sa štalama, oborima, međama i uređenim imanjima. Spoj svježine planinskog vazduha i vlage sa mora činio je idealnim prostorom za napasanje stoke o čemu postoje i zapisi da su pastiri, čak i iz Katunske nahije tu dolazili da napasaju grla, što su stanovnici kraja znali dobro da naplate.

Staza za rekreativce

rijetke kuće još imaju krov

Do sela oblasti Sozine dolazi se magistralnim putem preko Paštrovačke gore, obilježenom planinarskom stazom koja je dio primorske transverzale koja obuhvata potez od Majstora, Kosmača iznad Budve, dalje iznad Svetog Stefana pa sve do Sutormana i Bara. Staza nije zahtjevna i u dobrom je stanju, jasno obilježena i prijatna za rekreativce.

77


HIGIENE AND PACKING SOLUTION

Uljepšajte svoju trpezu italijanskim salvetama izuzetnog kvaliteta. U našoj ponudu ćete naći širok spektar boja i dimenzija koje će se savršeno uklopiti u enterijer vašeg restorana.


PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com


80 Caffe Montenegro


- mj e s ta koj a m en i znače Mirko Bošković novinar, autor emisije „Mehanizam“ na TVCG

sloboda je mjerilo ljepote zemlje Mirko Bošković je prepoznatljivo lice i autor istraživačke emisije „Mehanizam“ na TVCG koja je ozbiljnim pristupom i istraživačkim metodama stekla značajnu gledanost. Ko je Mirko van TV ekrana? To je mladi čovjek odrastao u tipičnom podgoričkom kvartu sa srećnim djetinjstvom i omiljenim igrama u tadašnjoj šumici nadomak Dvorca Kralja Nikole na Kruševcu. Zato i djetinjstvo pamti po sreći i bezbrižnosti i dječijim avanturama po Podgorici i omiljenom mu Grahovu. Danas u avanture upada kad se na primjer u Johanesburgu zatekne u ni malo bezbjednoj situaciji, jer istraživanja, putovanja i osvajanja planinskih vrhova su ono što voli a to nosi dozu adrenalina pa i opasnosti, poput tema koje obrađuje. Na putovanjima mu je najvažnije kaže, da pokuša da osjeti koliko su ljudi u nekoj zemlji slobodni.

razgovarala: Sanja Golubović fotografije:lična arhiva

81


C.M: Koja mjesta na mapi Vašeg života su zaokružena crvenom olovkom kao najbitnija i zašto? - Djetinjstvo sam proveo u Podgorici u kvartu u kojem se nalazi škola Maksim Gorki. Moja sjećanja iz ugla djeteta na taj period i prostor su mnogo ljepša nego što je stvarnost tada izgledala. Tu sveprisutnu dekadenciju društva, vidljivu i u prostoru u kojem živimo, kao dijete sam shvatao kao priliku za avanture. Srećna okolnost je bila činjenica da je u mojoj zgradi bilo veoma puno djece sličnog uzrasta. Konkretno, Dvorac Kralja Nikole na Kruševcu, koji je u tom periodu bio okružen tzv. „šumicom“ i praktično prepušten prirodi – za mene je bilo mjesto gdje su se dešavali najljepši i najuzbudljiviji trenuci djetinjstva. Mnogo važno mjesto u mom životu je i Grahovo – kako u djetinjstvu tako i danas. Osim toga, uživam da provodim vrijeme na Adi Bojani tokom proljeća, jeseni i zime. Od svih crnogorskih gradova najviše volim Ulcinj zbog toga što je autentičan i prepun života, uz sve mane koje ima. A čitav prostor Krajine – tj. prostor od Virpazara pa sve do Vladimira i Šaskog jezera za mene je posebno inspirativan. Pored Ulcinja, na primorju najviše volim da boravim na Crvenoj glavici i u Tivatskom zalivu.

ljudima omogućeno da stvaraju, da se školuju i da dobiju šansu da pokažu svoje sposobnosti. U odnosu na to stvaram ukupni utisak o nekoj zemlji.

C.M: Gdje Vam je i kad najduže zastao dah, pred kojom tvorevinom, građevinom... prizorom u svijetu? - U odgovoru na ovo pitanje neizbježno je da kažem nešto što mnogo ljudi misli – ali zaista, zaliv San Franciska je kao cjelina jedno od najljepših mjesta koje sam vidio u životu. A sve to sam vidio iz više uglova – i na krstarenju zalivom sa prolaskom ispod Golden Gate-a, u šetnji San Franciskom i vožnji putevima oko zaliva, sa vrhova u okolini i posljednjih spratova nebodera.

C.M: Kad kažete „dom“ mislite na...? - Prije svega mislim na kuću u kojoj živim u jednom predgrađu Podgorice. Taj prostor i njegova okolina je nešto što je postalo neodvojivi dio mene. Zadovoljan sam što živim na mjestu gdje sam okružen prirodom i zelenilom i što kada završim sa poslom zaista mogu da se „isključim“.

C.M: Đe Vam je u svijetu bilo najteže objasniti đe je Crna Gora? - U SAD-u i u Južnoafričkoj Republici.

C.M: Šta prvo zapazite u nekoj zemlji u koju dođete prvi put? Na osnovu čega donosite svoje zaključke o njoj van onog što je opštepoznato o tom prostoru? - Priroda je prvo što me privlači, kao i arhitektura. Ali zaista najvažnije mi je da pokušam osjetiti koliko su ljudi u nekoj zemlji slobodni. A to se najčešće vidi po tome koliko pažnje posvećuju zajedničkom prostoru (parkovima, ulicama, izgledu grada generalno) i kulturi, tj. umjetnosti. Jedan od najvažnijih pokazatelja je i odnos prema mladim ljudima koji neka država ima. Da li je mladim

82 Caffe Montenegro

Morinj

C.M: Da li ste se neđe u inostranstvu osjećali nebezbjedno, bili u nekoj kritičnoj situaciji? - Naravno, svaki grad, pa i Podgorica, ima svoje nebezbjedne krajeve. Bilo je veoma neprijatnih situacija, ali sve je to prošlo bez težih posljedica. To se češće dešavalo kada sam bio mlađi i spremniji da rizikujem bez dovoljno poznavanja stvarnih okolnosti. Svakako, Johanesburg je grad gdje konstantno postoji ta prijetnja za bezbjednost. Kada

Mojih Top 5 zemalja „Na prvom mjestu mi je Kalifornija potom slijede Portugalija, Norveška, Španija i Belgija.“


Luivil, SAD

San Francisko, SAD

Čikago, SAD Barselona, Španija

Oslo, Norveška

Bratislava, Slovačka

Priroda je prvo što me privlači, kao i arhitektura. Ali zaista najvažnije mi je da pokušam osjetiti koliko su ljudi u nekoj zemlji slobodni

Sintra, Portugal Prado muzej, Madrid, Španija

Lisabon, Portugal

Ada Bojana

Trst, Italija

83


vidite kuće ograđene betonskim ogradama visokim po tri metra na čijem se vrhu nalazi bodljikava žica kao u vojnim bazama i upozorenje da se na mogući upad provalnika odgovara vatrenim oružjem – nije teško da vam se javi osjećaj nelagode. U mom slučaju ta nelagoda je nastala iz frustracije zbog činjenice da ne možete sami šetati ulicama u bilo koje doba dana. U većini kvartova ne možete uopšte šetati ulicama.

84 Caffe Montenegro

C.M: Šta „donosite“ sa svojih putovanja? - Sa putovanja donosim uobičajene suvenire, muziku, ponekad i manje tradicionalne instrumente, začine, hranu i autentična alkoholna pića.

C.M: Kako Vi strancima objašnjavate ko smo, đe smo...?

vremena koristim za slušanje muzike, gledanje filmova (igranih i dokumentarnih) i serija. Uz to svakodnevno čitam.

C.M: Planinarite... šta je za Vas planinarenje i kakav je osjećaj kad se osvoji neki vrh? Jeste li planinarili neđe u inostranstvu?

C.M: Koji su Vaši „mehanizmi“ odbrane od stresa koji neminovno nosi novinarski posao? Koji su to trenuci kad ne radite i kako se odmarate, šta Vas najljepše odmara?

- Osvajanje nekog vrha za mene je jedan od najljepših osjećaja koje doživljavam u životu. Traje veoma kratko zbog čega i dalje ne znam kako da ga precizno opišem. To je toliko snažan osjećaj da zaboravite na sve teške trenutke koji su mu prethodili i nije vam važno što vas čeka jednako naporan spust. Planinario sam i u inostrastvu kad god sam imao priliku, ali posebno izdvajam planinarenje u Kaliforniji u nacionalnom parku Muir Woods.

- Zavisi od godišnjeg doba i vremenskih prilika. Kad je lijepo vrijeme to je boravak u prirodi. Vožnja biciklom, šetnja, planinarenje, ribolov. Ostatak slobodnog

C.M: Koji Vam je vrh za sad najdraži kome bi se rado vratili ili mu se vraćate?

Bobotov kuk je planinski vrh na koji bih se rado opet popeo

C.M: Mijenja li planinarenje i pogled na život, može li se i bukvalno reći da „ko na brdu ak’ malo stoji, više vidi no onaj pod brdom“?

- Najčešće kažem da je u pitanju evropski dio Mediterana. A ako je potrebno preciznije objašnjenje - pozovem se na bivšu Jugoslaviju.

- Uspon na Bobotov kuk. Nijesam siguran da ću se uskoro ponovo popeti na najveći vrh Durmitora, ali svakako planiram da osvojim i druge vrhove te fantastične planine.

- Naravno da mijenja, sve nas mijenja, a posebno to što radite bez neke


Sa Josefom Stiglicem, čuvenim nobelovcem

materijalne koristi. Uostalom, to i radimo da bismo se promijenili. Ono što najviše cijenim kod planinarenja je taj osjećaj odricanja i izlaska iz zone komfora dok osvajate neki vrh. Tada osjetite od čega ste zaista napravljeni i što vam je stvarno potrebno.

C.M: Kakvi su i koji restorani, lokali, u inostranstvu na Vas ostavili najljepši utisak? Đe Vam je bio najugodnijeg boravak i zašto? - Jedan od najboljih restorana koje sam posjetio nalazi se u strogom centru Čikaga. Restoran se zove Sunda. Veoma je popularan u Čikagu i na rezervaciju mjesta nekad se čeka i po par nedjelja. Restoran nudi specijalitet iz regiona Istočne i Jugoistočne Azije. Posebno je zanimljivo to što su jela prilično jednostavna i tajna je u činjenici da su sastojci

vrhunskog kvaliteta i kuvari se trude da ne ugroze autentični ukus. Način na koji vam serviraju hranu i kako je konobari ili kuvari pritom opišu – zaista daje poseban užitak.

C.M: Postoje li neke planine koje ste zacrtali kao cilj da se na njih popnete? - Prokletije su moj sljedeći cilj.

C.M: Imate li još neke hobije? - Imam, a nadam se da ću uskoro moći ponovo da im se vratim. Vožnja bicikla i ribolov prije svega.

C.M: Koja obala, dio obale je najljepši koji ste vidjeli, a koji Vama najmiliji i zašto? - Lisabon je jedan od najljepših gradova u kojima sam boravio, a samim tim i njegova obala.

Evropa i Amerika „Više puta sam razmišljao o tom fenomenu Evrope. Na tako malom prostoru je „zbijeno“ toliko različitih nacija (plemena) koje uz ogromne napore jedva uspijevaju da se usklade i žive u miru. Nama koji živimo u Evropi to je sasvim normalna stvar što prolazimo kroz nekoliko različitih država sa potpuno različitim jezicima i kulturama za samo par dana vožnje automobilom. Nekad čak i za samo nekoliko sati. Sa druge strane – u SAD kroz nekoliko vremenskih zona vidite jedan sistem koji je uspio da, takođe veoma različite ljude, dovode do poštovanja nekih zajedničkih vrijednosti.“

C.M: Da li ste hedonista, gurman... koja (čija) kuhinja Vam je najdraža? - Ne bih mogao za sebe da kažem da sam hedonista i gurman, tj. trudim se da ne budem. Ali to je posebno teško ukoliko naiđem na neku hranu koju prije toga nisam probao. Nemam omiljenu kuhinju zato što mislim da svako jelo može da bude izvanredno ukoliko se pripremi sa kvalitetnim sastojcima na dobar način i servira u pravom ambijentu i trenutku.

C.M: A đe najrađe pijete kafu? - Posljednjih mjeseci kafu najčešće pijem u restoranu Protein koji se nalazi u blizini televizije u kojoj radim.

C.M: A šta Vam je najmilije popiti? - Od alkoholnih pića najviše volim vino, ali i kvalitetno pivo. Takođe, veliki sam ljubitelj čajeva.

C.M: Po kojim kriterijumima birate mjesto za izlazak, šta su presudni faktori? - To najviše zavisi od raspoloženja. Ukoliko želim da provedem mirnu noć u razgovoru sa prijateljima najvažnije mi je da je prostor kultivisan, komforan, da muzika nije preglasna i naravno

85


U redakciji

Sa dodjele Prve nagrade Evropske Unije za istraživačko novinarstvo za 2015. godinu za emisiju “Mehanizam”

da je klijentela pristojna. S druge strane volim muziku i često idem na koncerte. Nažalost u Crnoj Gori gotovo da uopšte nema muzičkih događaja sa ozbiljnom, autorskom muzikom. Zbog toga mi nije teško da samo zbog nekog koncerta idem u inostranstvo. Raduje me što kod nas postoje neki muzički festivali sa kultivisanom publikom i repertoarom. Tu prije svega mislim na Sea rock, Southern soul i Bedem fest. Žao mi je što Crna Gora nije imala dovoljno sluha da zadrži festival Sonica koji se samo jednom održao na Velikoj plaži. Moj omiljeni festival se održava u Portugalu i posjetio sam ga 2012. godine.

C.M: Kako ste doživjeli to što ste dobitnik Prve nagrade Evropske Unije za istraživačko novinarstvo za 2015. godinu za emisiju “Mehanizam”? - To je za mene veoma značajno priznanje koje je došlo u pravom trenutku kada je bilo neizvjesno da li ću nastaviti da radim istraživačku emisiju Mehanizam na Javnom servisu svih

86 Caffe Montenegro

građana. Mehanizam je pored te nagrade dobio i nekoliko priznanja od novinarskih udruženja u Crnoj Gori, ali i na nivou Jugoistočne Evrope.

C.M: Čime ste poslovno trenutno okupirani? - Novi serijal Mehanizma „Poreski (k)raj“ je počeo sa emitovanjem 21. novembra. Priča o poreskom dugu i neobičnom načinu naplate se privodi kraju i naša redakcija već planira aktivnosti za novo istraživanje. Takođe, u ovom trenutku

veliki dio energije i napora ulažemo u to da stvorimo uslove da dugoročno radimo ovakve priče na Javnom servisu. Nakon završetka emitovanja ovog serijala planiramo kraći odmor tokom praznika i nakon toga bićemo spremni za novu sezonu.

C.M: Na intervju ćete nam odgovarati za vrijeme putovanja... Đe idete? - Bio sam u Južnoafričkoj Republici, u Johanesburgu.



Alternative za neskijaĹĄe na zimskom odmoru

88 Caffe Montenegro


Zimski odmor na planini za neskijaše? Naravno, u skijalištima se može puno toga raditi ako nijeste skijaš. U nastavku je samo djelimična lista aktivnosti koje možete raditi na zimskom odmoru, ali nadamo se da ćemo vam pomoći da započnete planiranje vlastitog ne-ski zimskog odmora! priredila: marta jovićević

Biće ti zabavno Često postoji bar jedan član porodice, prijatelj ili partner koji ne skija, ali to ne znači da moraju sjedjeti sami u hotelskoj sobi kad su svi na ski stazi. Postoji tona drugih zabavnih zimskih iskustava koja ne uključuju skijanje ili snoubording. Složićete se, jedna od omiljenih stvari u skijalištima jeste jednostavno se ispružiti ispred vatre sa knjigom i toplim napitkom.

Ovjerite neke poznate kafiće i sunčajte se Šetnja po snijegu Hodanje na krpljama je odličan način da krenete u šetnju bez brige o propadanju u snijeg! S obzirom da ne zahtijeva tehničku ekspertizu, savršeno je za svakoga ko može da šeta i dobra je porodična aktivnost. Sve što vam treba je par zimskih čizama i krplje. Mnoga skijališta takođe nude organizovane ture šetnji. Ako želite da idete sami u šetnju, pitajte da li odmaralište ima mapu predloženih maršuta.

89


Spa vrijeme

koji ima Spa ili se nalazi u blizini istog. Oni koji imaju djecu takođe moraju biti sigurni da hotel posjeduje bazen ako su Ako vaša ideja o odmoru uključuje masažu i ležanje pored bazena, a ne usa- djeca više zainteresovana za igranje u vodi nego u snijegu. Čak i ako planirate vršavanje ski okreta i osvajanje strmih da se skijate, ne postoji ništa bolje od padina, onda ćete željeti pokušati da se završetka iscrpljujućeg dana skijanja uputite u skijaško odmaralište ili hotel dobrom masažom, toplom kupkom, saunom ili hidromasažnom kadom.

Planirajte izlete do obližnjeg grada ili sela kako biste posjetili kulturne atrakcije, išli u kupovinu i pogledali lokalne događaje ili festivale Dobra hrana Zima je odlično vrijeme za nacionalnu kuhinju, naročito ako provodite dane sagorijevajući veliku količinu kalorija na zimskim aktivnostima. Tokom dana u skijalištima, obroci su najčešće u kafeterijama. Ovo je odličan način da brzo jedete i ne gubite previše vremena. Takođe svi volimo da probamo lokalnu zimsku hranu gdje god da idemo.

Ostanite topli sa toplim napicima Bez ikakve sumnje, jedna od omiljenih stvari pri odlasku na hladna zimska mjesta jeste što je to savršen izgovor da se prepuštite ispijanju toplih napitaka poput tople čokolade, kafe, čaja ili kuvanog vina. Skijališta i barovi su prilično dobri u ponudi mnoštva toplih napitaka!

90 Caffe Montenegro

Mnoga skijališta nude organizovane ture šetnji


Vježbajte fotografiju na snijegu Zima je odlično vrijeme za vježbanje fotografije iz više razloga. Odlično je vrijeme za snimanje nekih nadrealnih zimskih pejzaža ili praktikovanje snimanja sportske ski fotografije. Na kraju, nebo je često jasnije u zimskom periodu, što pruža velike mogućnosti za fotografisanje dana i noći.

Ne morate se odreći zimskih čarolija samo zato što ne znate da skijate Posjeta obližnjem gradu i selu Samo zato što ste odsjeli u skijaškoj odmaralištu ne znači da morate provesti sve svoje vrijeme tamo. Osim ako nijeste na izuzetno udaljenoj lokaciji, planirajte izlete u obližnji grad i sela kako biste posjetili kulturne atrakcije, išli u kupovinu i pogledali lokalne događaje ili festivale.

Ideja o dobrom skijalištu ili hotelu je ona koja ima kamin sa puno cjepanica

Čitanje i drugi hobiji Ideja o dobrom skijalištu ili hotelu je ona koja ima kamin sa puno cjepanica. Savršeno mesto za pijuckanje pića, čitanje ili razgovor. Često se kamin može naći i u hotelskom lobiju ili restoranu, ali ako situacija dozvoljava, razmislite da rezervišete apartman ili sobu sa kaminom.

Vožnja sankama Želite romantičnu vožnju u sankama koje vuku konji ili jeleni? Oni su dostupni u mnogim evropskim ski resortima i savršeni su za porodice ili parove.

Ušuškati se pored vatre Spakujte svoje knjige i časopise i smjestite se ispred vatre ili u prijatnom zatvorenom dvorištu i čitajte dok su drugi na skijaškim stazama. Ovo je takođe savršeno vrijeme za recimo, gledanje filmova. Samo se pobrinite da spakujete dovoljno udobnu garderobu! Čak i ako skijate, kratki dani čine duge zimske noći koje su savršene za provod mirnog vremena čitajući, gledajući film ili igranje društvenih igara.

91


e Posmatranj zvijezda

i manje bo je jasnije je Generalno, ne ma, tako da ci se je skim m . ba ne e nj mračno u zim atra me za posm to sjajno vrije e biti i super ož m đe ko ta o on , im Međut site recimo sobom pone sa pa , no hlad ili čajem, ili elom kafom termos sa vr . možda rakiju

Ne morate ostati kući ili provoditi vrijeme gledajući TV u hotelskoj sobi ako ste neskijaš

Sniježna tišina i mir

Može li se uživati u skijaškom odmoru ako ne skijate? Definitivno, da!

Asocijacija na zimu je mirni je i manje bučno vrijem e napolju. Ta da je lakše pr naći mjesta obez ljudi a sn ijeg sa sobo često donosi m mir i tišinu. V jerovatno nećete morat i da lutate da leko od skija lišta da biste pronašli neko tiho mjesto, pogotovo ak o se udaljava te ujutro ili poslije večere . Izađite sam i ili sa prijate ljima i porodi com i uživajte u pohodu na prirodu.

Avanturistički parkovi Mnoga skijališta nude i avanturističke parkove, iako su obično namijenjeni djeci i porodicama.

Idite na gume Opcija gume je i za one koji nijesu skijaši ili ne mogu da skijaju iz bilo kog razloga, pa i one koji su se umorili od skijanja i žele malo drugačijeg adrenalina. Gume su super zabava za cijelu porodicu.

92 Caffe Montenegro


UKUS I MIRIS TRADICIJE

Cetinjski put 36, Podgorica Telefon za narudĹžbe i rezervacije: +382 67 991 109




- Kad se vino pravi sve je važno -

Bacva i vino

vječito prijateljstvo

tekst: krstinja zečević

I vino i bačva nastali su veoma davno, baš onda kad je otkriveno da je taj sok od grožđa melem za dušu i tijelo. Pošto se proizvodnja vina širila i povećavala, nije se sve moglo potrošiti, pa ga je trebalo što duže sačuvati. Ljudi su se dovijavali kroz vjekove kako da sačuvaju vino pa je trebalo proći put od amfore do bačve...

96 Caffe Montenegro


Ko vinu ništa ne duguje? Vino je jedan od najstarijih proizvoda čovječanstva i danas vlada svjetskim destinacijama, trpezama bogatih i siromašnih. Neki tragovi o nastajanju ovog napitka koji se smatraju među najstarijim vode u period oko 6.000 godina p.n.e, na prostore Gruzije. Iz Gruzije se loza raširila do Mesopotamije i Egipta đe vino postaje piće tadašnjih kraljeva. Nastaje dalje

širenje do Grčke đe vino dobije svog Boga Dionisa te tako postaje „piće bogova“. Širi se gajenje vinove loze prema Evropi te postaje dio ljudske kulture i običaja. Putevi širenja vinove loze su putevi širenja legendi o vinu. Vino je i hrana i lijek, blagodet za dušu i kako reče jednom Ivo Andrić: „Ko vinu ništa ne duguje?“

Od prve amfore, preko šupljeg stabla... do bacve I vino i bačva nastali su veoma davno, baš onda kad je otkriveno da je ovaj sok od grožđa melem za dušu i tijelo. Pošto se proizvodnja vina širila i povećavala, nije se sve moglo potrošiti, pa ga je trebalo što duže sačuvati. Ljudi su se snalazili na razne način: pravili su posude od kože, kamena, a najpoznatije posude su bile amfore. Njima se prenosilo vino na veće udaljenosti preko mnogih mora, posebno Sredozemnog đe se i danas na potopljenim brodovima nalaze amfore sa naslagama mulja po površini. Danas predstavljaju dragocjenost i priču o tadašnjim vremenima. Amfore su bile lako lomljive pa se moralo tražiti neko bolje rješenje i za sazrijevanje vina i za trgovinu vinom. Jedno od tadašnjih rješenja bilo je šuplje stablo. Otvori bi se zatvarali životinjskom kožom, a ako bi se pojavile pukotine zatvarali bi ih klinovima drveta, što će kasnije biti asocijacija za duge ili dužice, stranice bačve, koja je nastala kasnije. Smatra se da je prva bačva pronađena u Egiptu i ona se danas čuva u Njujorškom muzeju. I grčki istoričar Herodot pominje bačve kojima se prenosilo vino rijekama i morima. Za Evropu se proizvodnja bačve vezuje za vrijeme krstaških ratova. U Njemačkoj su se plemići u 15v. Često takmičili ko će izraditi veću bačvu i napuniti je vinom. Naravno to se smatralo simbolom bogatsva i moći. Bačva je ustvari posuda u kojoj se vino čuva, sazrijeva, a bačvar je proizvođač bačvi, različitih veličina, kao i bačvice, kačice. Dno bačvi je kružnog oblika. Strane bačve su izrađene od duge ili dužice. Duge su bočne strane u obliku luka. Rade se vrlo precizno da se dobro upasuju. Gvozdeni obruči ili metalni prstenovi su dobro raspoređeni od vrha do dna bačve. Oni drže duge da se ne raspadaju. Bačva ili bure ima rupu za punjenje vina koje se začepi čepom, a prilikom istakanja stavi se drvena slavina pošto se čep izbije. Kad se sipa vino bačva nabubri i drvo se tada dobro stegne. Bačva se ne

Hrastovina se mora nekolike godine sušiti da bi dobila potrebne osobine za pravljenje bureta za vino

Amfore su u prošlosti bile lako lomljive pa se tražilo bolje rješenje i za sazrijevanje vina i za trgovinu 97


Plantaže i Šipcanik: najveći vinograd i najatraktivniji podrum

Crna Gora ima najveći vinograd u cjelosti u Evropi – vinograd Plantaža đe se na površini od 2250 hektara vinograda gaji se više sorti grožđa najviše vranca i krstača. To su autohtone sorte koje se gaje već 45 godina uz vrlo težak i naporan rad, neprestano ulaganje u brigu o svakom čokotu. Šipčanik je podrum u kome se svo grožđe pretvara u vino. Ovo je najatraktivniji podrum u regionu. Sve se radi na najsavremeniji način sa

najsavremenijom tehnologijom. Podrumi su u tunelu ispod zemlje, dužine 365m. Tamo vino odležava u savremenim opremljenim strogo biranim hrastovim bačvama. Više od 150 buradi od 225l i 500l, pa velike bačve od 2500l i 10000 litara izrađene su od francuskog, američkog i slavonskog hrasta. Stalno se radi na poboljšanju ukusa, mirisa i sl. i to sve u određenim bačvama, a 17 miliona boca vina nalaze se na svjetskim tržištima i trpezama.

smije rasušitit jer bi se duge raspale te tada mora dobar bačvar da se potrudi da sve ponovo sastavi. Bačve se prave u raznim dimenzijama, od nekoliko litara, do nekoliko desetina litara. Postoje bačve prečnika i po nekoliko metara. Prije upotrebe bačva se mora oprati dobro vodom, zatim se sumporiše, ponekad se i dime zbog određenog šmeka. Obično leže u podrumima, đe postoje određene karakteristike, odnosno određeni uslovi za zrenje vina, kao što je temperatura i drugi faktori. Po pravilu bačve se izrađuju od hrastovog drveta, kod nas je najpoznatiji za te svrhe slavonski hrast. On ima posebne karakteristike koje bitno utiču na zrenje vina. Hrastovina se prije izrade mora nekolike godine sušiti da bi dobile potrebne osobine. Duge se ručno savijaju

da bi se očuvale sve komponenete vina. Bačvarstvo ni danas nije izašlo iz mode iako se iste prave i mašinski, ručno rađene su posebno cijenjene. Iako je hrast skoro nezamjenljiv ipak su bačve izrađivane i od bukve, bagrema, jele, jasena, kestena, trešnje. Vremena se mijenjaju pa znamo da se danas bačve prave i od inox čelika i od plastike. Posebno inox kao kvalitetna legura, sa glatkom površinom u kojoj ne mogu dospjeti neki nepoželjni sastojci ulaze na velika vrata kao posude za čuvanje vina. Lakše se peru i održavaju. Čak su i jeftinije od drvenih, ali samo drvene daju dušu vinu.

98 Caffe Montenegro

Po pravilu bačve se izrađuju od hrastovog drveta, kod nas je najpoznatiji za te svrhe slavonski hrast



NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske efikasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me


Hotel

Restaurant

Cae


Tel/Viber: +382 69 012 222 / Bandići, 9 km od Podgorice / tkchallenge.com/


VILLA ‘LAURUS’

STUDIO SYNTHESIS architecture & design

www.studiosynthesis.co.me �� � �� � � � ��� �� ��� � � ���� �� � ��� ��� �� ���� ��� ��� ��� ���� � � � �� �� � � � � ��


Akustični paneli

U ENTERIJERU PRIMIJEĆENI DETALJI KOJI PODIŽU NIVO KOMFORA U PROSTORU Principi rješavanja problema dobijanja jasnog zvuka u unutrašnjem prostoru stari su stotinama godina. Srednjevjekovne crkve su koristile posude ispunjene pepelom koje su se ugrađivale u zidovima. Potom se razvio princip apsorbujućih ploča koje danas nazivamo akustičnim panelima. Nekada su se akustični paneli radili od konstrukcije koja je bila drvena dok se kasnije koristi fiberglas kao materijal sa mnogo boljim karakteristikama. 104 Caffe Montenegro

Kako funkcionišu dekorativni akustični paneli Akustični paneli kontrolišu zvuk tako što selektivno apsorbuju zvučne talase i dovode do smanjivanja ehoa koji je glavni problem komfora kada je zvuk u pitanju. Zvučni talasi potom budu uhvaćeni u lavirint vlakana i otvorenih ćelija unutar samog materijala. Prolazeći kroz lavirint zvuk stalno mijenja pravac i tako gubi energiju. Preciznije rečeno, energija zvučnog signala pretvara se u toplotnu. U zavisnosti kolika površina je prekrivena panelima toplota koja se oslobađa može da utiče na izolacijsku vrijednost prostora.


Dizajn panela je otišao daleko i mogućnosti i kombinacije su neograničene

K

ako se moderni enterijeri sve više rade u minimalističkom stilu što podrazumijevana i korišćenje više betona i ostalih materijala koji imaju loše zvučne karakteristike tako su dekorativni akustični paneli napravili sebi prostor za veliku popularnost. Dizajn akustičnih panela je otišao baš daleko i mogućnosti i kombinacije su neograničene. Mnoštvo oblika i boja daju slobodu uklapanja u svaki enterijer. Nijesu to više samo ploče koje se kače na zidovima ili plafonima. Sam namještaj može da ima djelove koji imaju ove karakteristike.

105


U velikim poslovnim zgradama gdje je veliki broj zaposlenih, gdje zvone telefoni, gdje buku prave i drugi urađaji, komfor je narušen jer buka utiče na produktivnost. Iz svih ovih razloga akustični paneli najveću primjenu imaju u „open space“ organizaciji radnih mjesta, u holovima i zonama za odmor kao i u konferencijskim salama. U otvorenim prostorima sa velikim brojem ranih mjesta akustični paneli su obično dio stolova, smješteli sa jedne, dvije ili tri strane stola. U ovim slučajevima oni služe i kao fizička pregrada između dva radna mjesta i stvaraju veću intimnost zaposlenom. U holskim prostorima obično su to sofe koje imaju veoma visoki naslon i bočne strane i vizuelno prave neki vid kupea i posmatra se kao zona gdje se može zaposleni ili posjetilac nesmetano zabaviti dok čeka ili je napravio pauzu. U konferencijskim salama je prijeko potrebno da zvuk bude jasam i razgovjetan. One znaju da broje dosta sjedećih mjesta i akustika treba da bude savršena. Nije potrebno ulagati u ozvučenja i

mikrofone kada se akustičnim panelima koje su jeftinije rješenje može riješiti problem neprijatnog eho efekta.

Adresa: Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica

106 Caffe Montenegro

Tel: +382 20 261 575; +382 20 260 574 Mob: +382 69 031 071

Mail: dr@t-com.me Web: www.drtrade.me



U Beranama održan edukativno-stručni seminar „Nouvelle i Davines“ u organizaciji D.O.O Kuća mode i ljepote “Zoran“

Dah svjetskih trendova U hotelu berane

regionu i Sanja - nezamjenjivi član i učesnik u svim uspjesima tima „Zoran“. - „Veoma sam zadovoljan učinjenim i iskreno se nadam se da će biti još prilika za ovakva dešavanja i to već naredne godine. Posjećenost je bila na visokom nivou. Drago mi je da su prepoznali značaj ovog projekta. Seminari ovakvog karaktera su veoma bitni, jer ono što je potrebno u svakoj profesiji, ne samo u ovoj, a što često volim da naglasim, jeste činjenica da se uvijek treba usavršavati. Zahvalio bih se našim provjereno dobrim partnerima i domaćinu Zazi Adrović, Smart Timu i Zavodu za zapošljavanje i njihovoj aktivnosti „Zaposlimo mlade sa invaliditetom“, koji su bili veoma važan dio ovog seminara“ - rekao je Zoran Vukčević, vlasnik Kuće mode i ljepote „Zoran“ i lider velemajstorskog tima, „Zoran“. Hotel “Berane“ u Beranama je 17. decembra bio domaćin stručnog seminara o izuzetno kvalitetnoj liniji preparata Davines i Nouvelle. Organizator je bila, javnosti itekako dobro poznata, veoma aktivna i prepoznatljiva po sličnim dešavanjima na ovom polju, D.O.O Kuća mode i ljepote ,“Zoran“ iz Podgorice. Edukaciju su vršili članovi tima ,“Zoran“ od kojih su mnogi osvajači najsjajnijih medalja i priznanja sa najvećih takmičenja sa svih svjetskih meridijana. Tako su prisutni mogli proširiti svoja saznanja iz ove oblasti gledajući na sceni dobro ukomponovan i respektabilan tim koji ih je upoznao sa najnovijim modnim trendovima iz oblasti izrade salonskih i takmičarskih frizura kao i tehnikama šišanja i kolora koje diktiraju najnoviji svjetski modni tokovi, a tim ,“Zoran“ su sačinjavali njegovi najbolji treneri: Jelena - profesor u Srednjoj stručnoj školi na Cetinju, Neša - profesor na najboljoj akademiji na svijetu „Zoran“, Zorana - osvajač srebrne medalje sa posljednjeg Svjetskog takmičenja u Parizu, Uroš - jedan od najboljih i najtraženijih mladih frizera u

108 Caffe Montenegro

„Seminari ovakvog karaktera su veoma bitni, jer ono što je potrebno u svakoj profesiji, ne samo u ovoj, a što često volim da naglasim, jeste činjenica da se uvijek treba usavršavati“


NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407


CM klub Hoteli Adria, Budva, + 382 (0) 33 680800 Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Aurel, Podgorica +382 (0)78 113333 Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520 BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805 Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000 Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153 Budvanska rivijera, hotelska grupa Budva ,+382 (0) 33 451640 Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702 Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100 Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414 Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021 Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039 Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204 Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093 Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000 Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814 Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206 Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545 Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500 Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442 Franca, Bar +382 (0) 30 55 920 Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067 Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666 Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008 Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443 Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483 Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055 Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623 110 Caffe Montenegro

članovi cm kluba Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

Imperial, Bar +382 (0) 30 455288

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777 Majestic, Budva, +382 (0 )68 012940 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124 Monte Cristo, Kotor, +382 (0) 32 322458 Mir, Zlatibor, +381 (0)69 5205001 Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777 Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608 Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385 Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172 Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442 Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130 Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344 Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500 Princess, Bar +382 (0) 30 300100 Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623 Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86 Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541 Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100 Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471 Šajo, Budva +382 (0) 33 460243 Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044 Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196 Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322 Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444 Splendid, Bečići

restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681 Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342 Royal, cafe bar i plaža, Bar Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051 Carpe Diem, cafe, Bar Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Casper, Budva

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000

Castello,

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Cesare, café-bar, Kotor

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Club Emporio, Stari grad Budva

Ugostiteljski objekti

Bar +382 (0) 30 350501

Copacabana, Ulcinj

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Cuba, cafe bar, Petrovac

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Amici, kafeterija, Nikšić

Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

Dominus, cafe bar, Petrovac

Ant, cafe bar, Bečići

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

Dukley beach lounge,

Arena, cafe bar, Bečići

Durante,

Astoria restorani

Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Balkan Grill Montenegro, Podgorica, +382 (0) 69688112 Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche,

Budva +382 (0) 69 160000 Ulcinj +382 (0) 30 373701

Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest,


članovi cm kluba

cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Forza, poslastičarnica, Kotor

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Fratello, diskoteka, Bar

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Gaeta, Cetinje

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

MB Ice club, Budva

Giardino, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Milenijum, restoran, Rožaje

Grand, café - bar, Podgorica

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Hacijenda, latino bar, Budva

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Harašo, cafe bašta, Budva

Montenegro caffe pub, Podgorica

Hemingvej, cafe bar, Nikšić

Montenegro Pub, Nikšić

Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Island, plažni bar, Kamenovo

Mtv, picerija, Petrovac

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Jazz club, cafe - bar, Nikšić

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

K-2, picerija Nikšić Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833 Kalamper, restoran, Bar Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223 Kiss, Petrovac Knjaževa bašta, restoran, Bar Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 Krušo, konoba, Herceg Novi Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 Laguna, mliječni restoran, Berane Laguna, restoran, Podgorica Les Deux Magots cafe, Nikšić Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299 MAIna,

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Porto, Budva

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Portun, restoran Nikšić

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Poslastičare Fontane, Nikšić

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Premier, café - bar, Podgorica

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

Pržionica kafe Pause, Berane

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Regina, Tivat

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Verige 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

Ribarsko selo, Žanjice

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

Xaoc caffe, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601

Ritter, Cetinje

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Rocky beach, Utjeha, Bar

wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva San Remo, restoran picerija, Rožaje

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

Santa Marija, Bečići

Ocaso club, Budva

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

P.C. Atrijum, Nikšić

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Panini, Petrovac

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Skala Santa, konoba, Kotor

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

Solila, plažni komleks, Tivat

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Sport Club, Podgorica

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Piccoletto, fast food, Nikšić

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Street, cafe bar Nikšić

Planet, cafe bar, Bar

Sv. Toma, plaža, Bečići

Plavnica +382 (0) 20 230944

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tajson, cafe bar, Rožaje

Pod murvom, restoran, Bečići

Tani, Nikšić

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Brendovi, proizvođači

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija Aleksandrija, Herceg Novi

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171 Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet Frikom Fructal, Ajdovščina Slovenija Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145 Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304 kimbo caffe, Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676 Manuel caffe Martex, Cetinje 111


članovi cm kluba

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje

Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030

Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600

Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125

Next, Fresh&Co.

Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000 Pernod Ricard Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308 Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766 Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510 Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131 Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G Trade Podgorica 382 (67) 33 35 40 Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081 Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451 Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164 Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211 Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777 Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864 Vabcom, Podgorica, +382 (0) 67 024005 Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Distributeri, Zastupnici

Preduzeća

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

Alo taxi, Podgorica 19700

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Bar kod, Podgorica

Amon, rent a car, Budva

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

CG Ex Mirage, Petrovac

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198 Di bar, Budva +382 (0) 33 454104 Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175 Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901 Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624 Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

112 Caffe Montenegro

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030 Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834 Cerovo,

Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024 cosmetics market Podgorica +382 69 301126 Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Luštica bay, www.lusticabay.com

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Metropolis, Podgorica

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Mirax group +382 (0) 67 211000

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Mixer, Italy

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001 Grad na dlanu-mobilna aplikacija, Podgorica, +382 67 (0) 018026 Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 Granulati, Bar +382 (0) 30 312601 Gruppo Palazzetti, Itally +39 0434 922922 Guardian, Budva +382 (0) 33 456040 Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009 Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484 Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410 Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050


članovi cm kluba

Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066

Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Parah, Budva

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smart gym-dječiji fitnes centar, Podgorica +382 (0) 63 843001 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450 Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107 Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412 VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000 Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266 cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom, Podgorica DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717 Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072 Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010 Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831 Enza home, salon namještaja Podgorica, +382 (0) 69 339978 Fadis, Bar +382 (0) 30 341703 Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841 Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222 Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508 Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330 Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152 Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405 Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145 Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128 Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415 Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515 Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137 Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620 Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900 Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003 Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000 Nino dizajn +382 (0) 67 519080 Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874 Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 TMG, Veternik +381 (0) 21 823167 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680 Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 673679 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

Volcano kladionice Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 113



PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334


Najpovoljnije u Crnoj Gori

RijeĹĄite kataraktu za 1 dan!



POTPISANO CRNOGORSKOM TRADICIJOM NOVI „UKUSI KRAJA MOGA“

U IDEA PRODAVNICAMA N

e postoji veće blago od onoga koje nam je podarilo naše podneblje, u kojem smo odrasli, stasavali i naučili da cijenimo ono što nas čini posebnim. Kuhinja se pokorava reljefu i uzima ono što priroda nudi. Kulinarstvo Crne Gore na najbolji način sabira darove Mediterana i blaga sjevernih planina i vjerno je tradiciji. Stara autohtona jela svjedoče o nekadašnjem životu, običajima, namirnicama koje smo koristili i načinima na koji

Kada su se pojavili na policama, u liniji je bilo 25 proizvoda. Da je linija proizvoda našla svoje mjesto na trpezama potrošača, najbolje govori činjenica da su upravo oni tražili da se linija proširi novim proizvodima. IDEA se uvijek trudi da osluškuje želje i sugestije svojih kupaca, zbog čega su liniju proširili i brend Ukusi kraja moga sada broji 54 proizvoda.

se pripremala hrana. Svako jelo može ispričati svoju istorijsku i kulturnu priču. U želji da njeguju tradiciju i domaće recepte, IDEA je razvila liniju proizvoda Ukusi kraja moga. Ukusi kraja moga su proizvodi nacionalne kuhinje kroz koje se manifestuje tradicija, običaji, otkriva istorija i način života. Zato su u IDEI sa velikom pažnjom i ljubavlju odabrali najfinije i najkvalitetnije proizvode domaćih proizvođača iz svih dijelova Crne Gore.

P

roizvodi koji su se našli na policama u IDEA prodavnicama su: crnogorski pršut, pečenica, kobasica, slanina, vrat, i pančeta, goveđi sudžuk, goveđa pršuta, juneći kulen, juneća čajna kobasica, sirevi: dimljeni sir, polutvrdi punomasni sir, kozji sir, kozji sir u maslinovom ulju, pljevaljski sir, zatim pljevaljski skorup, zatop, gril pile, jaja, durmitorski čajevi, durmitorska voda, marinirani krap i pastrmka, crmničko crveno i bijelo vino, sok od drenjina, barsko maslinovo ulje, crnogorska pita, vanilice, ratluk sa orasima, baklava, tulumbe, urmašice, sirup od borovnica, med, džem od: šljiva, šipuraka, malina i borovnica. U liniji učestvuje 23 domaćih proizvođača sa sjevera, primorja i iz centralnog dijela Crne Gore.

Sa Lovćena i planina, krilima do Sa sjevera i dolina, Moračom do mora Jadranskog, Tu gdje majska sviće zora, gdje je blaga Skadarskog, svako svoj do svoga, Ukusi su kraja moga.

CILJ JE PODSTICANJE DOMAĆE PROIZVODNJE „Pored toga što potrošačima želimo da ponudimo dobar kvalitet, koji domaći proizvodi sigurno imaju, ovom kampanjom želimo i da podstaknemo domaću proizvodnju i tako podržimo razvoj crnogorske privrede. Takođe, cilj kampanje je i njegovanje crnogorske tradicije, zbog čega je i slogan kampanje Potpisano crnogorskom tradicijom.“ saopšteno je iz IDEE povodom početka kampanje. U IDEI su posebno ponosni na kreativni dio kampanje. Željko Joksimović je napisao tekst i muziku za pjesmu kampanje, koju izvode

poznati crnogorski vokali klapa Alata, Nikola iz grupe Perper, Knez i Danijel Alibabić. Za pjesmu je snimljen i spot koji na najbolji način opisuje našu zemlju, vrijednosti i ljepotu. Spot su sada prilagodili sezoni u kojoj dočekuju nove proizvode, te on sada opisuje našu zemlju i krajeve iz kojih potiču proizvodi u pravoj zimskoj idili.


DOMAĆINSTVA BEZ DUGA 31. JANUARA 2018. GODINE Postaju novi članovi ZLATNOG TIMA Ostvaruju popust na energiju od čak 13 odsto Postaju učesnici nagradne igre sa vrijednim nagradama - 2 vaučera za putovanje od 1000 eura - 3 iPhone telefona - 4 iPad Air tableta - 5 vaučera za gorivo od po 100 eura

OPEL ASTRA K ENJOY 1.6 dizel 4 vrata

Izvlačenje dobitnika 20. februara u studiju TVCG u 9.45h, emitovanje narednog dana u okviru Jutarnjeg programa TVCG. Pravila nagradne igre možete pogledati na www.epcg.com, a dodatne informacije možete dobiti besplatnim pozivom na broj 19100 ili putem naše Facebook stranice www.facebook.com/ElektroprivredaCG


Srećni božićni i novogodišnji praznici

DOBITNIK NAGRADE WBA ZA NAJBOLJI RESTORAN U 2017. GODINI

City Kvart, 81000 Podgorica tel: +382 (0)20 22-00-66 mob: +382 (0)67 44-77-66 e-mail: persempre@t-com.me web: www.persempre.me Radno vrijeme: Svim danima od 08:00h – 23:00h


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.