Krešimir Ćosić KOŠARKA
3 odličja - Zlatna medalja: OI Moskva 1980. Srebrna medalja: OI Meksiko 1968. Srebrna medalja: OI Montreal 1976.
O
svojio je gotovo sve što se može osvojiti u amaterskoj košarci, a ostavio je trag i u američkoj sveučilišnoj košarci. Bio je poznat po eleganciji, vrhunskoj tehnici i taktici igre, plijenio je svojim prijaznim karakterom i dobrotom, te je mnogima služio kao uzor. Uvršten je među 50 osoba koje su najviše pridonijeli europskoj košarci. Krešimir Ćosić rođen je u Zagrebu 26. studenog 1948. godine. Košarku je počeo igrati u Zadru i već 1964. godine, s nepunih 16 godina, Krešo počinje igrati za prvu momčad. Dres kluba iz Jazina nosi do 1969. U tom periodu sa Zadrom je osvojio titulu prvaka Jugoslavije 1967. i 1968., a dao je obol i u osvajanju kupa Jugoslavije 1970. godine. Na studiju u Americi boravio je od 1969. do 1973. godine i igrao za Cougarse, košarkašku momčad Brigham Young Universityja, sveučilišnu momčad iz gradića Provo u državi Utah. Premda je igrao svega tri godine za Cougarse, početkom sedamdesetih bio je šesti na vječnoj listi sveučilišne momčadi BYU s prosjekom od 19 koševa po utakmici, k tomu je tada postigao i sveučilišni rekord od 1512 postignutih koševa u službenim nastupima za tri godine. Potom se vraća u svoj matični klub, Košarkaški klub Zadar, za koji igra od 1973. do 1976. godine, te u tom periodu osvaja titule prvaka Jugoslavije 1974. i 1975. godine. Od 1976. do 1978. godine igrao je, a jedno vrijeme bio i trener Bresta iz Ljubljane, a zatim je od 1978. do 1980. godine igrač talijanskog Synudine iz Bologne, s kojim je 1979. i 1980. godine osvojio titulu prvaka Italije. Nakon toga vraća se kući i od 1980. do 1983. godine košarkaš je zagrebačke Cibone, u kojoj je i završio igračku karijeru. U tom periodu s Cibonom je osvojio titulu prvaka Jugoslavije 1982. godine i kup Jugoslavije 1981., 1982. i 1983. godine, kao i Kup pobjednika kupova 1982. godine. Reprezentativne nastupe započeo je 1966. godine, kada je sudjelovao na juniorskom prvenstvu Europe u Porto San Giorgiju i osvojio srebrnu medalju. U povijesti jugoslavenske košarkaške reprezentacije odigrao je najviše utakmica, čak 303. Na Mediteranskim igrama u Tunisu 1967. osvojio je zlatnu medalju. Na prvenstvima Europe tri puta je osvojio zlatne medalje: 1973. u Barceloni, 1975. u Beogradu i 1977. u Liegeu, te srebrne medalje 1969. u Napulju, 1971. u Essenu i 1981. u Pragu, kao i brončanu 1979. u Torinu. Čak šest puta nastupio je za reprezentaciju Europe. Na svjetskim prvenstvima osvojio je zlatnu medalju 1970. u Ljubljani i 1978. u Manili, te srebrne 1967. u Montevideu i 1974. u San Juane. Sudjelovao je čak četiri puta na olimpijskim igrama i osvojio zlatnu medalju 1980. godine u Moskvi te dva srebra 1968. u Meksiku i 1976. u Montrealu. Na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. osvojio je peto mjesto. Nakon završetka igranja 1983. godine posvetio se trenerskom poslu, iako je i prije toga znao raditi kao trener. Tako je Ćosić trenirao svoj KK Zadar 1973. godine i u sezoni 1989./90 te, kao što je već spomenuto, ljubljanski Brest 1976. godine. Zatim splitsku Jugoplastiku u sezoni 1983./84., Virtus iz Bologne (bivši Synudine) u sezoni 1987./88., te grčki AEK u sezoni 1988./89. i od 1990. do 1992. godine. Kao trener i izbornik vodio je reprezentaciju Jugoslavije od 1984. do 1987. godine u ukupno 83 utakmice. Osvojio je brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu 1986. godine u Madridu, te isto brončanu medalju na prvenstvu Europe 1987. godine u Ateni. Po stjecanju neovisnosti, od 1992. pa do smrti radio je u diplomatskoj službi kao ministar-savjetnik u veleposlanstvu Republike Hrvatske u SAD-a. Krešimir Ćosić preminuo je 25. svibnja 1995. godine u Baltimoreu u SAD-u, a sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj. Godine 2004. odlikovan je Redom kneza Branimira s ogrlicom, a 2002. godine dobio je posmrtno Državnu nagradu za životno djelo Franjo Bučar. Godine 1996. uvršten je u američku košarkašku Kuću slavnih kao treći neamerikanac. Hrvatski nacionalni kup od 1998. godine nosi naziv Kup Krešimira Ćosića. Deset godina nakon smrti u Zagrebu je trg kod Doma sportova nazvan Trgom Krešimira Ćosića. Godine 2006. na Sveučilištu Brigham Young umirovljen je dres s njegovim brojem 11. Nova košarkaška dvorana u zadarskom Višnjiku nosi njegovo ime, kao i jedna ulica u Zadru. Odlikovan je i odličjem Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara.
55