Milan Janić KAJAK
1 odličje - Srebrna medalja: OI Los Angeles 1984. - K-1 1000 m
D
ovoljno je reći - prvi do Matije Ljubeka. Milan Janić rođen je 14. lipnja 1957. godine u Bačkoj Palanci. S kajakom je započeo vrlo rano, kao petnaestogodišnjak, u Kajakaškom klubu Partizan (kasnije Jedinstvo i Sintelon) iz Bačke Palanke. Bilo je to 1972. godine i vrlo brzo, čim je stekao pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji, počeo je redati titule na juniorskom prvenstvu Srbije i Jugoslavije i bilo je jasno da je Janić kajakaš za velike sportske domete. Prvi značajniji uspjeh na međunarodnom planu Janić je ostvario na Europskom prvenstvu za juniore do 23 godine 1975. u talijanskom gradu Kastel Gandolfu, gdje je u čamcu jednosjedu na 500 metara osvojio brončanu medalju. Razvidno je da su na ovom natjecanju nastupali kajakaši do 23 godine, a Milan je osvojio broncu s nepunih 18. Kada je prešao među seniore, Janić je nastavio uspješan kajakaški niz. Godine 1978. na svom prvom velikom natjecanju na kojemu je nastupao kao senior, na Svjetskom prvenstvu u Beogradu, u kajaku jednosjedu osvaja dvije medalje. Zlato osvaja u trci na 10.000 metara, a srebro na 1000 metara. Te 1978. godine Milan Janić je u izboru Sportskih novosti proglašen najboljim sportašem Hrvatske. Naredne 1979. godine na Svjetskom prvenstvu u njemačkom gradu Duisburgu ponovno osvaja zlato u trci na 10.000 metara. Iste godine na Mediteranskim igrama u Splitu osvaja tri srebrene medalje. Srebro je osvojio u natjecanju jednosjeda na 500 i na tisuću metara, kao i u paru s Dušanom Filipovićem. Godine 1981. na Svjetskom prvenstvu u engleskom gradu Nottinghemu osvojio je srebrenu medalju u jednosjedu u trci na deset tisuća metara. I naredna godina za Janića je vrlo uspješna. Na Svjetskom prvenstvu u kajaku u Beogradu 1982. u trci čamaca jednosjeda na deset tisuća metara ponovno se popeo na krov svijeta, osvojivši zlatnu medalju. Iduće 1983. godine na Svjetskom prvenstvu u finskom gradu Tampereu osvaja srebrenu medalju u trci čamaca jednosjeda na deset tisuća metara. Milan Janić sudionik je Olimpijskih igara u Moskvi 1980. godine, gdje je osvojio sedmo mjesto. Ipak, krunu karijere Milan Janić ostvario je na Olimpijskim 1984. godine u Los Anglesu, gdje je u trci čamaca jednosjeda na tisuću metara osvojio srebrenu medalju. U finalu trke na tisuću metara Janić je krenuo mirno, vrlo oprezno. Čekao je pravi trenutak. Kada je regata počela ulaziti u finiš, pojačao je tempo. Medalja je bila na vidiku. Poslije je pričao da je u finišu trke, kada je medalja već bila gotovo sigurna, mislio da će umrijeti. Dokazivalo je to na kraju i njegovo lice gotovo u grču, disao je na “škrge“, okretao se, tražio zrak. Ipak, srebrena medalja osvojena na olimpijskim igrama je uspjeh za povijest, uspjeh za sva vremena. Kao što je rečeno, Milan Janić je osvojio srebru u trci čamaca jednosjeda na tisuću metara s vremenom 3 minute, 47 sekundi i 38 stotinki. Važno je istaknuti sportski put Milana Janića, iz čega je razvidno da je medalju na Igrama u Los Angelesu osvojio iz hrvatskog kluba. Dakle, od početka karijere pa do 1977. godine Janić je član Kajakaškog kluba Partizan iz Bačke Palanke, potom je od 1977. do 1978. u Kajakaškom klubu Belišće, kada se vraća u Partizan i rodnu Bačku Palanku. Godine 1982. vraća se u Hrvatsku i postaje član Kajakaškog kluba Vuteks iz Vukovara, u kojemu je veslao do 1988. godine, kada je odlučio prestati s veslanjem. Preko 40 puta bio je prvak Jugoslavije u raznim kajakaškim disciplinama. Doista, rano je napustio kajak, sa samo 31 godinu. Govorio je tada Milan da on nije tako želio, nego da su drugi tako htjeli. Godine 1979. dobio je najveće priznanje rodnog grada, Oktobarsku nagradu grada Bačka Palanka. Nakon prestanka aktivnog natjecanja jedno vrijeme bio je van sporta, onda je početkom devedesetih bio šef stručnog stožera Kajakaškog kluba Sintelon iz Bačke Palanke, a godine 1997. osnovao je Kajakaški klub Elit, također u Bačkoj Palanci, gdje je bio gotovo sve: trener, predsjednik, fizioterapeut. Njegovi sinovi Stjepan i Mićo nastupaju za Kajakaški klub Jarun iz Zagreba i hrvatsku reprezentaciju, a kći Nataša osvojila je čak šest olimpijskih medalja za Mađarsku. Milan Janić je preminuo 1. siječnja 2003. godine u Beogradu od posljedica prometne nezgode. Sahranjen je u Bačkoj Palanci.
181