Damir Šolman KOŠARKA
2 odličja - Srebrna medalja: OI Meksiko 1968. Srebrna medalja: OI Montreal 1976.
I
stinski gospodin pod koševima - tako su zvali Damira Šolmana u doba košarkaške karijere. Ne bez razloga. Rijetko ćete u svijetu sportaša naći takvog gospodina. Košarkaški šarmer, velikan s karijerom nakićenom trofejima na domaćem i reprezentativnom planu. Rođen je 7. rujna 1948. godine u Zagrebu. S košarkom se počeo družiti 1963. godine kada započinje košarkašku karijeru u zagrebačkoj Mladosti, čiji će dres nositi do 1967. i dolaska u košarkaški klub Split. Dres najprije Splita, a potom Jugoplastike, nosi do 1977. godine kada odlazi u talijanski Mecap, gdje nastupa od 1977. do 1979. godine. Potom se iste godine vraća u svoju Jugoplastiku, čiji dres nosi do 1983. godine kada prestaje s aktivnim igranjem. U dresu splitskih žutih osvojio je veliki broj trofeja. Prvak Jugoslavije bio je 1971. i 1977. godine. Član momčadi Jugoplastike koja je osvojila kup Jugoslavije bio je 1972., 1974. i 1977. godine. Godine 1977. sa svojim žutima je osvojio i Kup Radivoja Koraća. Ukupno je za Jugoplastiku postigao 6156 koševa te je prvi strijelac u povijesti kluba. Damir Šolman, „fetivi Zagrepčanac“, sreću je pronašao na jugu. Za prelazak u Split prevagnulo je više stvari. Bili su to uvjeti za nastavak školovanja, a iznad svega prijateljstvo s Grašom, Depolom i Tvrdićem, s kojima se družio za vrijeme reprezentativnih akcija. Naravno, nisu bili “u điru“ neki veliki novci za transfere - istinita je ona poznata anegdota da je za prijelaz iz Mladosti u Jugoplastiku odšteta bila nekoliko lopti. Reprezentatvac Jugoslavije bio je od 1967. do 1976. godine, odigrao je 226 utakmica i postigao 1785 koševa. Kao rijetko koji sportaš, Damir Šolman sudjelovao je na tri olimpijade: sudionik je Olimpijskih igara 1968. godine u Meksiku, 1972. u Münchenu i 1976. godine u Montrealu. Nositelj je dviju srebrnih medalja, iz Meksika i Montreala. Od četvrtog sudjelovanja na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine samoinicijativno je odustao, ne želeći se forsirati i uzimati mjesto mlađima. Pored dva srebra s olimpijskih igara, Damir Šolman osvajao je medalje i na svjetskim i europskim prvenstvima. Tako je svjetsko zlato osvojio 1970. godine u Ljubljani, a srebro 1974. u Porto Ricu. Na europskim prvenstvima u košarci osvojio je 1969. srebrnu medalju u Italiji, dok je europska zlata osvojio 1973. u Španjolskoj i 1975. godine u Jugoslaviji. Na Mediteranskim igrama 1967. u Tunisu i 1971. u Izmiru osvojio je zlatne medalje. Doista impozantna sportska karijera. Čitav niz medalja i trofeja. Četiri puta nastupio je za reprezentaciju Europe. Kao što smo naveli, u Split stiže 1967., a već iduće 1968. godine u Meksiku će se zakiti prvom srebrnom olimpijskom medaljom. Šolman se sjeća Meksika s posebnim zadovoljstvom: “Mnogo se toga nagomilalo u mojoj igračkoj karijeri, zaista mnogo. Uglavnom lijepoga. Olimpijske igre ipak su najveći događaj, tri sam ih odigrao i dvije medalje osvojio, uz neuspjeh u Münchenu.“ Posebno pamti Ljubljanu i svjetsko zlato 1970. godine. “To je neponovljivo“, kaže Šolman. “Od Ljubljane počinje nova era naše košarke, to je sigurno. Zatim slijedi rečeni München bez odličja, pa zlato sa eurobasketa iz Barcelone 1973. - prvo jugoslavensko, onda srebro iz San Juana sa Svjetskog prvenstva, i tako trofeji se nižu kao na tekućoj vrpci.“ Nastupao je i za reprezentaciju Europe, međutim uvijek se rado vraćao žutom dresu splitske Jugoplastike, o čemu kaže: “Bili smo sjajna klapa, to nas je držalo, vodilo nas zajedničkom cilju, znali smo živjeti zajedno“. Najboljim sportašem Dalmacije u izboru Slobodne Dalmacije proglašen je 1972. godine, a iste godine proglašen je i najboljim jugoslavenskim košarkašem. Godine 1973. bio je najbolji strijelac Prve savezne košarkaške lige. Nakon prestanka igranja posvetio se biznisu, postao poslovan čovjek. Jedno vrijeme bio je i član Stručno – tehničke komisije, možemo reći, svoje Jugoplastike. Damir Šolman njena je istinska legenda, kao i cijelog hrvatskog i europskog sporta. Od 2009. godine počasnik je Kuće slave splitskog športa.
152
H R VAT S K A I OL I M P I J S K A ODL IČ J A