Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 17. rujna 2013. Zagrebačko kazalište mladih, Teslina 7 5. 9., četvrtak
19.00 ZKM, dvorana Istra Svečano otvorenje Razotkrivanje Jaume Cabré, moderira Seid Serdarević Na otvorenju će nastupiti Nataša Antoniazzo i Danijel Detoni. 20.30 Foaje ZKM-a Otvorenje izložbe akvareliranih crteža prema književnim motivima i izložbe portreta autora (Tomislav Buntak, Zlatan Vehabović, Zoltan Novak, Zlatan Vrkljan, Gordana Bakić, Fedor Fischer, Pavle Pavlović, Ivona Jurić, Lea Popinjač, Grgur Akrap i Željka Cupek) Party otvorenja
6. 9., petak
19.00 ZKM, dvorana Polanec Razotkrivanje Kjell Ola Dahl, moderira Roman Simić Bodrožić 20.00 Foaje ZKM-a The rest is silence 2 21.00 ZKM, dvorana Polanec Suočavanje s poviješću – Jaume Cabré, Goce Smilevski i Ivana Simić Bodrožić, moderira Mirjana Rakić
7. 9., subota
9. 9., ponedjeljak
19.00 ZKM, dvorana Polanec Razotkrivanje Goce Smilevski, moderira Roman Simić Bodrožić 20.00 Foaje ZKM-a The rest is silence 21.00 ZKM, dvorana Polanec Socijalni aspekt krimića – Kjell Ola Dahl, Jurica Pavičić i Nada Gašić, moderira Seid Serdarević 19.00 ZKM, dvorana Polanec Razotkrivanje Goran Vojnović, moderira Seid Serdarević 20.00 Foaje ZKM-a The rest is silence 21.00 ZKM, dvorana Polanec Grad i suvremena književnost – Goran Vojnović i Zoran Ferić, moderira Ante Perković
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
10. 9., utorak
19.00 ZKM, dvorana Polanec Razotkrivanje Ivan Lovrenović, moderira Seid Serdarević 20.00 Foaje ZKM-a The rest is silence 21.00 ZKM, dvorana Polanec Najbolje u 2012., kritičari predstavljaju – Katarina Luketić, Jagna Pogačnik i Zdravko Zima, moderira Vladimir Arsenić
11. 9., srijeda
19.00 ZKM, dvorana Istra Razotkrivanje Margriet de Moor, moderira Seid Serdarević 20.00 Foaje ZKM-a The rest is silence 21.00 ZKM, dvorana Polanec Pojedinac i sistem – Peter Terrin, Ivica Đikić i Ivan Lovrenović, moderira Rujana Jeger
12. 9., četvrtak
13. 9., petak
14. 9., subota
19.00 ZKM, dvorana Polanec Razotkrivanje Peter Terrin, moderira Roman Simić Bodrožić 20.00 Foaje ZKM-a The rest is silence 21.00 ZKM, dvorana Polanec Povijesna ličnost kao figura u književnosti – Margriet de Moor, Boris Perić i Slavenka Drakulić, moderira Vlatka Kolarović 19.00 ZKM, dvorana Istra Razotkrivanje Claudio Magris i Predrag Matvejević, moderira Seid Serdarević 20.00 Foaje ZKM-a The rest is silence 21.00 ZKM, dvorana Polanec Prvi svjetski rat – Erwin Mortier, Vlaho Bogišić i Sibila Petlevski, moderira Tvrtko Jakovina 19.00 ZKM, dvorana Polanec Razotkrivanje Gerbrand Bakker, moderira Seid Serdarević 20.00 Foaje ZKM-a The rest is silence 21.00 ZKM, dvorana Polanec Večer klasika – Erwin Mortier i Miljenko Jergović o Hugu Clausu, moderira Roman Simić Bodrožić
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
15. 9., nedjelja
19.00 ZKM, dvorana Polanec Razotkrivanje Miljenko Jergović, moderira Seid Serdarević
16. 9., ponedjeljak
19.00 ZKM, dvorana Polanec Razotkrivanje Rod Rees, moderira Tanja Tolić 20.00 Foaje ZKM-a The rest is silence 21.00 ZKM, dvorana Polanec Antiutopija danas – Franjo Janeš, Rod Rees i Edo Popović
17. 9., utorak
19.00 ZKM, dvorana Polanec Razotkrivanje Péter Nádas, moderira Seid Serdarević 20.00 Foaje ZKM-a Closing time
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Boris Perić Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem te novinarstvom. Radio je u više javnih glasila, obrađujući teme iz kulture, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog, hrvatskog, engleskog, francuskog i talijanskog objavljivao je u hrvatskom i inozemnom tisku. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik. Autor je knjiga Priče iz bečke kuhinje (2004.), Heartland i druge priče (2006.), Vampir (2006.), D’Annunziev kod (2007.), Na večeri s Drakulom (2009.), Ogledi o ekstazi (2010.) i Povratak Filipa Latinovića (2013.).
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Claudio Magris Claudio Magris (Trst, 1939.) talijanski je književnik, kritičar i teoretičar, vrstan poznavatelj književnosti dvadesetog stoljeća. Profesor je njemačke književnosti na Sveučilištu u Trstu, a predavao je na brojnim europskim i američkim sveučilištima. Od 1994. do 1996. bio je zastupnik u talijanskom parlamentu. Prevodi Ibsena, Kleista, Schnitzlera, Büchnera i Grillparzera. Piše eseje (o Hoffmannu, Ibsenu, Svevu, Musilu, Hesseu i Borgesu) te kolumne za dnevni list Corriere della Sera i druge europske dnevne i tjedne novine. Novinarske zapise objavio je u knjigama Dietro le parole (1978.) i Itaca e oltre (1982.). Knjiga Dunav (1986.), u kojoj prati tok velike europske rijeke od izvora do ušća, slijedeći pritom i bogatu multikulturnu europsku povijest, donijela mu je nagradu Bagutta. Autor je više od trideset knjiga, među kojima su Nagađanja o sablji (1984.), Dunav (1986.), Stadelmann (1988.), Ono drugo more (1991.) i Mikrokozmi (1997.). Djela su mu prevedena na više jezika. Magris je primio nekoliko talijanskih i svjetskih odličja te brojne književne nagrade. U travnju 2012. nakladnička kuća Mondadori objavila je prvi svezak njegovih djela.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Edo Popović Edo Popović rođen je 1957. u Livnu. Na zagrebačkome Filozofskom fakultetu studirao je komparativnu književnost te hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Sredinom osamdesetih bio je jedan od pokretača i urednika književnog časopisa Quorum. Prvom knjigom priča Ponoćni boogie (1987.) stekao je status kultnog autora osamdesetih. Od 1991. do 1995. u hrvatskim novinama i časopisima objavljuje ratne reportaže s hrvatskih i bosanskohercegovačkih bojišta. Knjiga priča San žutih zmija izlazi 2000., a godinu poslije knjiga autobiografske proze Kameni pas. Slijede novele “Koncert za tequilu i apaurin” (2002.) i “Plesačica iz Blue Bara” (2004.). Napisao je romane Izlaz Zagreb jug (2003.), Dečko, dama, kreten, drot (2005.), Oči (2007.), Priručnik za hodače (2009.) i Lomljenje vjetra (2011.). U suradnji s underground-crtačem Igorom Hofbauerom objavio je pet svezaka ilustriranih kratkih priča. S obitelji živi u Zagrebu.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Erwin Mortier Erwin Mortier belgijski je autor rođen 1965. Studirao je povijest umjetnosti, radio u Muzeju povijesti psihijatrije u Ghentu i pisao za belgijske novine De Morgen. Prozna djela piše na nizozemskom. Prvi roman Marcel, objavljen 1999., nominiran je za većinu flamanskih i nizozemskih književnih nagrada, a nekoliko ih je i osvojio. Romanima Mijn tweede huid (2000.) i Sluitertijd (2002.) te novelom “Alle dagen samen” (2004.) Mortier je pokazao da pripada vodećim autorima svoje generacije. Roman Godenslaap (2008.), smješten na pozadini Prvoga svjetskog rata, nagrađen je 2009. prestižnom nizozemskom nagradom AKO.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Franjo Janeš Franjo Janeš, rođen u Zagrebu 1982., diplomirao je njemački i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao germanističku lingvistiku. Objavio je eksperimentalni crnohumorni roman Noć mrtvih živaca (nagrada Kiklop za najbolju debitantsku knjigu 2009.) i intelektualni blockbuster Formula za kaos (nagrada SFera za najbolji roman 2011.). Priče su mu izašle u nekoliko zbornika i jednoj antologiji. U pripremi je treći roman, Čerupanje feniksa. Radi kao viši asistent na zagrebačkoj germanistici te svira gitaru i pjeva u bendu Astridian, čiji je album Trinity bio soundtrack romana Noć mrtvih živaca.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Goce Smilevski Goce Smilevski rođen je u Skopju 1975., a školovao se na Karlovu sveučilištu u Pragu, Centralnoeuropskom sveučilištu u Budimpešti te Sveučilištu Svetog Ćirila i Metoda u Skopju. Autor je romana Planeta neiskustva (2000.), Razgovor sa Spinozom (2002.), za koji je 2003. dobio nagradu za najbolji makedonski roman godine, i Sestra Sigmunda Freuda (2011.), koji su prevedeni na više od dvadeset jezika. Za roman Sestra Sigmunda Freuda primio je Nagradu Europske unije za književnost (European Union Prize for Literature) 2010. i Nagradu za mediteransku kulturu (Premio per la Cultura Mediterranea) 2012.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Goran Vojnović Goran Vojnović, rođen 1980. u Ljubljani, redatelj je i scenarist, autor više kratkih filmova i dugometražnog filma Piran – Pirano. U regiji je poznat kao autor romana Čefuri raus! (2008.), koji je u Sloveniji privukao pozornost čitatelja, kritičara i policije, 2009. osvojio nagradu Prešernove zaklade i nagradu Kresnik te doživio i vrlo uspješnu kazališnu adaptaciju. U pripremi je i njegova filmska verzija. Krajem 2011. izašao je Vojnovićev drugi roman Jugoslavija, moja domovina, čija je prva naklada rasprodana u svega nekoliko dana. Goran Vojnović kolumnist je slovenskog časopisa Dnevnik, a izbor svojih kolumni objavio je u knjizi Kada Džimi Ču sretne Fidela Kastra (2010.).
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Ivan Lovrenović Ivan Lovrenović rođen je 1943. u Zagrebu. Odrastao je u Mrkonjić-Gradu, gdje je završio osnovno školovanje. U Zagrebu je završio gimnaziju i Filozofski fakultet. Radio je u Mrkonjić-Gradu kao gimnazijski profesor i u Sarajevu kao urednik. Od 1992. do 1997. u egzilu je s obitelji (Zagreb, Berlin). Živi u Sarajevu. Objavio je dvadesetak knjiga proze, kulturnopovijesnih studija, eseja i kronika. Godine 2005. izašla su mu Izabrana djela u osam knjiga (Durieux, Zagreb). Knjiga o kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine Unutarnja zemlja objavljena mu je u prijevodima na njemački, engleski, mađarski i češki. Za esej “Ivo Andrić, paradoks o šutnji” dobio je 2009. nagradu Midhat Begić bosanskohercegovačkoga centra PEN-a i časopisa Novi Izraz. U nakladničkoj kući Synopsis (Sarajevo – Zagreb) uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene (izabrani spisi bosanskih franjevaca).
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Ivana Simić Bodrožić Ivana Simić Bodrožić (Vukovar, 1982.), prozna je spisateljica, pjesnikinja i kolumnistica. Apsolventica je filozofije i kroatistike. Objavila je zbirke poezije Prvi korak u tamu (2005.) i Prijelaz za divlje životinje (2012.). Za Prvi korak u tamu nagrađena nagradom Goran za mlade pjesnike i nagradom Matice hrvatske Kvirin. Poeziju objavljuje u književnim časopisima Vijenac, Quorum i Poezija. Uvrštena je u antologiju suvremene hrvatske poezije Utjeha kaosa kao najmlađa autorica. Pjesme su joj prevođene na mnoge europske jezike, a 2011. izašao je prijevod cjelovite zbirke na španjolskome. Roman Hotel Zagorje (2010.) osvojio je nagradu Kiklop za najbolje prozno djelo u 2010., Povelju uspješnosti na Danima Josipa i Ivana Kozarca i nagradu Kočićevo pero. Dosad je objavljen u Srbiji, Sloveniji, Njemačkoj, Francuskoj, Češkoj i Makedoniji. Prema istom djelu, s nagrađivanom bosanskohercegovačkom redateljicom Jasmilom Žbanić piše scenarij za igrani film. Za što sam se spremna potući, knjiga sabranih kolumni objavljivanih u Večernjem listu, izašla je 2013.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Ivica Đikić Ivica Đikić rođen je 1977. u Tomislavgradu (BiH). U tjedniku Feral Tribune bio je novinar i urednik od 1997. do gašenja lista 2008. Od 2009. do 2010. bio je glavni urednik riječkoga Novog lista, a od 2010. glavni je urednik tjednika Novosti iz Zagreba. Objavio je kratki roman Cirkus Columbia (2003.), koji je dobio nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Po motivima tog romana oskarovac Danis Tanović snimio je istoimeni igrani film. Godine 2004. objavio je knjigu Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića. Zbirka priča Ništa sljezove boje izišla je 2007. u izdanju Biblioteke Feral Tribune. Knjigu Gotovina, stvarnost i mit (2010.) objavio je u suautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem. Roman Sanjao sam slonove, objavljen 2011., osvojio je nagradu Tportala za roman godine u Hrvatskoj. Zbirka pjesama Ostatak svijeta objavljena je 2012. Romani su mu prevedeni na španjolski, njemački i talijanski. Živi u Zagrebu.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Jagna Pogačnik Jagna Pogačnik (Zagreb, 1969.) književna je kritičarka i prevoditeljica. Diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književne kritike, eseje i rasprave objavljuje od 1989. u brojnim novinama i časopisima te na Hrvatskom radiju. Književna je kritičarka Jutarnjeg lista, gdje prati domaću proznu produkciju. Objavila je izbor iz hrvatske fantastične proze Prodavaonica tajni (2001.), više knjiga sabranih književnih kritika, izbor iz nove hrvatske proze Seks&grad u novoj hrvatskoj prozi (2004.), odabrane kratke priče Najbolje hrvatske priče 2005. (2006.) te antologiju suvremene hrvatske proze Tko govori, tko piše (2008.). Vodi radionicu kreativnog pisanja književne kritike u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu. Sa slovenskoga je prevela stotinjak književnih i stručnih tekstova, desetak radiodrama te dvadesetak knjiga suvremenih slovenskih prozaika. Godine 2000. za prevođenje je dobila međunarodnu nagradu KulturKontakta iz Beča.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Jaume Cabré Jaume Cabré, rođen u Barceloni 1947., počeo je pisati dok je studirao filologiju na barcelonskom sveučilištu. Objavio je brojne romane, među kojima se, uz Glasove Pamana (2004.), ističu La teranyina (1984.), Fra Junoy o l’agonia dels sons (1984.), Senyoria (1991.), L’ombra de l’eunuc (1996.) i Jo confesso (2011.), a među njegovim su najpoznatijim djelima i zbirke kratkih priča Llibre de preludis (1985.) i Viatge d’hivern (2000.). Roman Glasovi Pamana osvojio je nagradu katalonskih kritičara te je po njemu snimljena miniserija. Cabréov posljednji roman Jo confesso dobitnik je nekoliko španjolskih i međunarodnih nagrada. Cabré je napisao i brojne televizijske i filmske scenarije te kazališne komade, usporedo gradeći karijeru sveučilišnog profesora jezika i književnosti. Zahvaljujući prijevodima djela na brojne jezike jedan je od najpoznatijih i najčitanijih suvremenih katalonskih pisaca.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Jurica Pavičić Jurica Pavičić rođen je 1965. u Splitu. Diplomirao je povijest i svjetsku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. živi u Splitu i radi kao filmski kritičar i kolumnist u Slobodnoj Dalmaciji, Vijencu, Zarezu, Nedjeljnoj Dalmaciji i Jutarnjem listu. U književnosti se javlja 1997. socijalnim trilerom Ovce od gipsa, po kojem je snimljen film Svjedoci u režiji Vinka Brešana, za čiji je scenarij Pavičić 2003. nagrađen Velikom zlatnom arenom Festivala u Puli. Godine 2000. u HNK-u u Splitu praizvedena mu je drama Trovačica, koja je 1999. osvojila nagradu Marin Držić. Godine 2001. objavio je monografiju o hrvatskoj postmodernističkoj fantastici te sabrane tekstove iz serije kolumni Vijesti iz Liliputa u kojima od 1994. secira društvo, politiku i kulturu ratne i poslijeratne Hrvatske. Objavio je romane Nedjeljni prijatelj (2000.), Minuta 88 (2002.), Kuća njene majke (2005.) i Crvenkapica (2006.) te zbirke priča Patrola na cesti i Brod u dvorištu. Djela su mu prevedena na njemački i talijanski.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Katarina Luketić Katarina Luketić (Sarajevo, 1969.) završila je studij komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1996. redovno objavljuje eseje, društvene komentare, književne kritike i druge tekstove u raznim novinama, časopisima i drugim medijima. Dugogodišnja je urednica u dvotjedniku za kulturna i društvena zbivanja Zarez, a nekoliko godina i njegova glavna urednica. Uredila je više desetaka knjiga s područja književnosti i teorije objavljenih u nakladničkoj kući Pelago, čija je suosnivačica. Autorica je knjige Balkan – od geografije do fantazije (2013.). Njezina su područja interesa književnost, kulturna povijest i teorija. Posljednjih godina živi u Splitu i Zagrebu.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Kjell Ola Dahl Kjell Ola Dahl rođen je 1957. u norveškom gradu Gjøviku, a u Oslu je studirao psihologiju. Već svojim prvim djelom Dødens investeringer objavljenim 1993. stekao je reputaciju jednog od najboljih norveških pisaca trilera čije napete priče ispričane vrhunskih stilom imaju važnu socijalnu pozadinu. Niz njegovih romana, koji je ubrzo postigao međunarodnu slavu, posvećen je slučajevima koje rješavaju inspektor Gunnarstranda i njegov pomoćnik Frank Frølich. U Norveškoj je nedavno objavljen Isbaderen, osmi roman iz te serije. Na hrvatski su prevedeni njegovi romani Čovjek u izlogu (Mannen i vinduet, 2001.) i San prije kraja (En liten gyllen ring, 2000.). Osvojio je Riverton Prize za San prije kraja te bio nominiran za više prestižnih nagrada. S obitelji živi u Askimu nedaleko od Osla.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Margriet de Moor Margriet de Moor rođena je 1941. u Noordwijku u Nizozemskoj. Na Kraljevskom konzervatoriju u Haagu studirala je klavir i pjevanje, a posebno ju je zanimala glazba Schönberga, Satija i Debussyja. Od 1968. redovito nastupa kao pjevačica. Studirala je i povijest umjetnosti te arheologiju. Nakon udaje za kipara Heppea de Moora, 1984. osniva umjetnički salon pokraj Amsterdama. Počinje pisati prozu koju karakteriziraju složena struktura i snažna atmosfera. Prva zbirka kratkih priča Op de rug gezien (1988.) osvojila je nagradu Gouden Ezelsoor za najprodavanije prvo djelo, a prvim romanom Eerst grijs dan wit dan blauw (1991.), o ubojstvu djevojke ispričanom iz perspektive triju pripovjedača, postaje poznata u inozemstvu (preveden je na jedanaest jezika). Slijede romani De Virtuoos (1993.), Hertog van Egypte (1996.), Kreuzersonate (2001.), De verdronkene (2005.) i Slikar i djevojka (De schilder en het meisje, 2010.). Za svoj je književni rad primila brojne nagrade.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Miljenko Jergović Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) književnik je i novinar koji živi i piše u Zagrebu. Filozofiju i sociologiju diplomirao je u Sarajevu. Za prvu pjesničku zbirku Opservatorija Varšava (1988.) dobio je Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Njegova prva, najpoznatija i najuspješnija zbirka pripovjedaka o kaotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini Sarajevski Marlboro (1994.) osigurala mu je međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno nagradom za mir Erich-Marije Remarquea i nagradom Ksaver Šandor Gjalski. Otada objavljuje pripovijetke, eseje i romane različite tematike, kao i kolumne i članke u brojnim izdanjima s područja bivše Jugoslavije. Između ostalih objavio je knjige priča Mama Leone i Inšallah, Madona, Inšallah, romane Dvori od oraha, Ruta Tannenbaum, Psi na jezeru te knjige eseja Historijska čitanka i Muškat, limun i kurkuma. Dobitnik je velikog broja domaćih i stranih književnih nagrada. Član je hrvatskog i bosanskohercegovačkog centra PEN. Djela su mu prevedena na dvadesetak jezika.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Nada Gašić Nada Gašić (Maribor, 1950.) diplomirala je sociologiju i jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao lektorica hrvatskoga jezika na Karlovu sveučilištu u Pragu i ondje stekla doktorat. Radila je kao stručna suradnica u Zavodu za kulturu Hrvatske, potom kao lektorica hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Sankt Peterburgu, a predavala je i na fakultetu u Brnu. Bila je suradnica prof. Vladimira Anića na kultnom Rječniku hrvatskoga jezika, Rječniku stranih riječi i Enciklopedijskom rječniku. Surađujući s brojnim hrvatskim izdavačima, uredila je pedesetak knjiga. Godine 1996. objavila je prijevod Hašekova Dobrog vojnika Švejka, u kojem je upotrijebila zagrebački žargon. Prvi roman Mirna ulica, drvored, objavljen 2007., ušao je u završnice svih književnih natječaja u Hrvatskoj, a osvojio je nagradu Društva hrvatskih književnika za najbolji prvijenac. Roman Voda, paučina (2011.) dobio je Nagradu Vladimir Nazor za najznačajnije književno ostvarenje godine. Za svoj literarni rad 2011. Nada Gašić nagrađena je Nagradom grada Zagreba. Živi u Zagrebu.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Péter Nádas Péter Nádas rodio se 1942. u Budimpešti. Autor je brojnih zapaženih romana, zbirki novela i kratkih priča, drama i eseja. Osim književnim radom bavio se i novinarstvom te radio kao fotograf i urednik. Nakon prvih zbirki priča Biblija (1967.) i Traženje ključa (1969.) objavljivanje njegova prvog romana Kraj obiteljskoga romana (1977.) dugo je priječila mađarska cenzura. Međunarodni je ugled stekao Knjigom sjećanja (1986.), psihološkim romanom pisanim na tragu Prousta, Thomasa Manna i magičnoga realizma. Za svoja je djela nagrađen brojnim nagradama, između ostalih Nagradom za mađarsku umjetnost 1989., Austrijskom državnom nagradom za europsku književnost 1991., Leipziškom nagradom 1995. te francuskom Nagradom za najbolju stranu knjigu 1998. Najistaknutija su mu djela knjiga eseja O nebeskoj i zemaljskoj ljubavi (2001.), zbirka priča Minotaur (1997.) te romani Godišnjak (1989.), Divna povijest fotografije (1995.) i Paralelne pripovijesti (2005.), monumentalni roman koji je nastajao osamnaest godina.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Peter Terrin Peter Terrin flamanski je pisac rođen 1968. Na književnu scenu stupio je 1998. zbirkom priča De Code. Godine 2001. objavljuje prvi roman Kras, a 2003. postaje poznat romanom Blanco o čovjeku koji zbog krađe automobila ostaje bez žene. Romanom Vrouwen en kinderen eerst iz 2004. Terrin se uvrstio među najbolje autore flamanske književnosti. Zbirka priča De bijeneters (2006.) i roman Blanco bili su nominirani za nizozemsku književnu nagradu AKO. Roman Čuvar (De bewaker, 2009.) ušao je u uži izbor za književnu nagradu Libris, koja se dodjeljuje najboljem romanu na nizozemskome, a 2010. osvojio je Nagradu Europske unije za književnost. Terrinov posljednji roman Post mortem izašao je 2012.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Predrag Matvejević Predrag Matvejević (1932.) pisac je, esejist te dugogodišnji profesor književnosti na Sveučilištu La Sapienza u Rimu. Predavao je francuski na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1974. napisao je otvoreno pismo u kojem je zahtijevao od Tita da se povuče. To je bilo samo jedno od otvorenih pisama koja je napisao od sedamdesetih godina prošloga stoljeća, obraćajući se bivšim vođama one Druge Europe. Godine 1999. objavio je Mediteranski brevijar (Los Angeles – London), geopoetsku analizu raznolike prirode Mediterana, od njegove materijalne kulture do otvorenoga koncepta njegova kulturnog identiteta (prevedenu na više od dvadeset jezika). Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija, potpredsjednika Međunarodnog PEN-a i suosnivača Asocijacije Sarajevo sa sjedištima u Parizu i Rimu. Objavio je niz knjiga, među kojima se uz Mediteranski brevijar ističu Razgovori s Krležom, Prema novom kulturnom stvaralaštvu, Književnost i njezina društvena funkcija, Te vjetrenjače, Jugoslavenstvo danas, Otvorena pisma, Istočni epistolar, Gospodari rata i mira, Druga Venecija i Kruh naš.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Rod Rees Rod Rees proveo je život putujući svijetom. Radio je na izgradnji farmaceutskih postrojenja u Dhaki i satelitskih komunikacija u Moskvi, a u Scarboroughu u Velikoj Britaniji osmislio je hotel s jazz-tematikom. Potom se odlučio na mirniji život te počeo pisati. PoluSvijet: Zima (2011.) njegovo je prvo objavljeno djelo. To je prva od četiri knjige o računalnoj simulaciji PoluSvijet. Slijedili su PoluSvijet: Proljeće, 2012., i PoluSvijet: Ljeto, 2013. Posljednji nastavak Jesen izaći će u kolovozu 2013. Rees živi u Daventryju u Engleskoj sa suprugom i dvoje djece.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Sibila Petlevski Sibila Petlevski (Zagreb, 1964.) prozna je spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka, izvedbena umjetnica, znanstvenica, sveučilišna profesorica, urednica i prevoditeljica. Predaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te je članica L’Académie Mallarmé i L’Académie Européenne de Poésie. Dobitnica je nagrade Vladimir Nazor, nagrade Poeteka međunarodnog festivala poezije i nagrade Petar Brečić za doprinos teorijskoj dramaturgiji. Njena drama Eisgeneral nagrađena je u europskoj selekciji Berliner Festspiele TT Stückemarkt (2005.). Urednica je u domaćim i stranim časopisima. Objavila je zbirke poezije Kristali (1988.), Sto aleksandrijskih epigrama (1993.), Babylon (2000.), Spojena lica (2006.) i druge te prozna djela Francuska suita (1996.), Koreografija patnje (2002.), Noćni trening (2006.), Moj Antonio Diavolo (2007.), Vrijeme laži – Tabu I. (2009.) i Bilo nam je tako lijepo! – Tabu II. (2011.). Poezija i proza prevedene su joj na desetak svjetskih jezika. Uz beletrističke objavila je i više znanstvenih knjiga.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Slavenka Drakulić Slavenka Drakulić (Rijeka, 1949.) jedna je od najprevođenijih hrvatskih spisateljica. U publicističkim knjigama piše o postkomunističkim zemljama, ratnim zločinima, nacionalizmu i feminizmu, dok se u književnim naslovima okrenula ženskom tijelu, bolesti i traumi. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Božanska glad, Kao da me nema, Frida ili o boli (nagrada Kiklop 2007. za hit godine) i Optužena. Njezina prva publicistička knjiga Smrtni grijesi feminizma (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u Hrvatskoj. Slijede Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali, Cafe Europa, Balkan Express, Basne o komunizmu, Oni ne bi mrava zgazili, za koju je Međunarodnom sajmu knjiga u Leipzigu 2004. dobila Nagradu za europsko razumijevanje, i Tijelo njenog tijela (2006.). Objavljuje tekstove u inozemnim novinama i časopisima, a u nekima je stalna suradnica i vanjska urednica: The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The Guardian, Die Zeit, Der Standard, Dagens Nyheter, Internazionale, Eurozine... Stalna je kolumnistica na tportalu.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Zdravko Zima Zdravko Zima rođen je 1948. u Malinskoj na otoku Krku. Književne kritike, feljtone, eseje i druge radove objavljivao je u svim vodećim hrvatskim listovima i časopisima. Uređivao je tjednik Danas te Bridge (časopis za promociju hrvatske književnosti u inozemstvu), Lettre Internationale i Cicero. Posljednjih godina djeluje kao kolumnist i književni kritičar riječkoga Novog lista. Kritičkim i esejističkim tekstovima predstavljen je u više antologija na hrvatskome i stranim jezicima. Objavio je knjige Noćna strana uma (1990.), Zvjezdana prašina (1992.), Zagreb je kriv za sve (1993.), Purgeri u purgatoriju (1995.), Porok pisanja (2000.), Zimsko ljetovanje (2001.), Močvara (2002.), Prikazi, prikaze (2003.), Gondolijer na Vltavi (2004.), Metak u petak (2005.), Lovac u labirintu (2006.), Život je tabloid (2007.), Bordel u plamenu (2009.) i Ekstraeseji (2012.). Za svoj rad dobio je više priznanja (nagrada časopisa Gratis, Julije Benešić, Kiklop, M. J. Zagorka i Goranova nagrada).
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Zoran Ferić Zoran Ferić, rođen u Zagrebu 1961., jedan je od najčitanijih hrvatskih pisaca mlađe generacije. Diplomirao je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u gimnaziji. Esejističke i prozne tekstove objavljuje od 1987. u Poletu, Studentskom listu, Pitanjima, Oku, Plimi, Godinama novim i na III. programu Hrvatskog radija. Prvu knjigu priča Mišolovka Walta Disneyja objavio je 1996. Slijedi Anđeo u ofsajdu (2000.), knjiga priča nagrađena Nagradom Jutarnjeg lista za prozu i Nagradom Ksaver Šandor Gjalski. Objavio je romane Smrt djevojčice sa žigicama (2002.), Djeca Patrasa (2005.) i Kalendar Maja (2011.), kojim osvaja nagradu Kiklop za 2012. godinu. Izabrane kolumne objavljivane u tjedniku Nacional sakupio je u knjigama Otpusno pismo (2003.) i Apsurd je zarazna bolest (2012.).
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti
Vlaho Bogišić Vlaho Bogišić rođen je u Dubrovniku 1960. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je glavni ravnatelj Lekikografskog zavoda Miroslav Krleža. Jedan je od pokretača Quoruma. Sa S. P. Novakom sudjelovao je u pripremanju Svjetskog kongresa PEN-a 1993. i pokretanju Vijenca 1994. S Velimirom Viskovićem sudjelovao je u izradi Krležijane i Djela Miroslava Krleže. Uredio je izbor iz marginalija Miroslava Krleže. S Julijanom Matanovi, Krešimirom Bagićem i Miroslavom Mićanovićem objavio je nagrađenu zbirku kritičkih rasprava Četiri dimenzije sumnje, priredio je i prvi Leksikon hrvatske književnosti s Deanom Dudom, Ladom Čale Feldman i Ivicom Matičevićem. Objavo je roman Nekrolog za M.
www.literaturamundi.com https://www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti