Škola za sve by MEJDAN

a l o k S za

sve Brošura o inkluzivnom obrazovanju

˝Moja škola znači znanje, ljubav i prijateljstvo.“ Učenica

Uvod Od rata pa do sada, mislim, da se ni o čemu nije više pisalo i pričalo prilikom okruglih stolova, konferencija, seminara o reformi obrazovanja u BiH nego o inkluziji. Da li je taj proces inkluzije u školama Sarajevskog kantona započeo zaista 2004., izglasavanjem Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ili prije ili kasnije? Za OŠ ˝Čengić-Vilu I˝ počeo je mnogo, mnogo prije. Naime, školske situacije su nas nagnale da o inkluziji razmišljamo i učimo mnogo ranije nego je legisla va bila i u povojima. Pobuna grupe roditelja pro v prisustva dječaka sa ADHD sindromom u prvom razredu suočila nas je sa dječakom koji se razlikuje od ostalih dječaka i djevojčica. U borbi za njegova prava da se školuje u redovnoj školi mi smo kao škola započeli svoje učenje o inkluziji koje traje i danas. U početku našeg učenja to je bio proces integracije djece s teškoćama u razvoju. Kasnije smo proširili to naše znanje da tu spadaju i djeca koja imaju talenta, djeca koja imaju socijalne ili emocionalne teškoće... Među m, kada smo kao učeća organizacija od početka školske 2012/2013. godine započeli projekat ˝Integracija ili inkluzija: redeﬁniranje kulture, poli ka i prakse u školama Kantona Sarajevo˝ u partnerstvu sa ˝Krilima nade˝ shva li smo da je inkluzivna škola ona koja zadovoljava potrebe svih učenika baš kao što kaže i misija naše škole: ˝Djeca su nam centar svijeta - svako dijete posebna planeta“. Kako se snaći u baš različitos ? Kako zadovolji potrebe svakog pojedinca? Odgovor je: Stalno pita i pita sve učesnike školske zajednice - gdje smo sada, kako ići dalje? Do ovog odgovora došli smo preispi vanjem svih polja djelatnos jedne škole - školske kulture, školske uprave, nastave kao glavnog školskog procesa, izvannastavnih ak vnos , komunikacije, partnerstva s roditeljima i zajednicom. U tome nam je pomogao Indeks inkluzivnos - instrument koji od svake škole traži samoevaluaciju, evaluaciju škole od korisnika naših usluga kao i eksternu evaluaciju nadređenih ins tucija. On je korek v školi da se stalno preispituje i prilagođava suvremenim zahtjevima teorije i prakse. Tako škole postaju organizacije otvorene za promjene. Školi kao učećoj organizaciji preostaje da od integracije pređe težak put ka inkluziji da bi imala sretne i zadovoljne učenike/učenice koje podučavaju kompetentni nastavnici/nastavnice u odgovarajućem okruženju. Pri tome ne treba zaboravi vrijednos kao osnovni pokretač ak vnos svake škole jer se ljudi najviše zalažu za ono u što zaista vjeruju. Vrijednos naše škole su da je različitost prednost, a radinost, poštenje i dobrota su najvažnije vrline.

Direktorica OŠ “Čengić Vila I”, Mr. Zineta Bogunić

Škola za sve Suš na inkluzije je prihvatanje različitos i kreiranje okoline u kojoj se svako osjeća dobrodošlim. Osnovna načela naše škole jesu da su osnovne potrebe djece iste, a da je svako dijete individualno biće, koje najbolje uči u grupi vršnjaka i u atmosferi prihvatanja, gdje se od njega/nje očekuje najbolje. Inkluzija podrazumijeva individualizaciju nastave u kojoj učenici/učenice podržavaju jedni druge u odnosu na svoje mogućnos i snage. Naša škola njeguje prihvatanje različitos , a na časovima se trudimo koris različite metode poučavanja kako bismo se prilagodili različi m potrebama naših učenika/učenica. Vjerujemo da je krajnji cilj razvoja inkluzivne škole dobrobit za društvo jer inkluzija teži izgradnji, ne samo tolerancije, već i stvarnog uvažavanja individualnih razlika i poštovanju dostojanstva svakog pojednica.

˝Škola je radost i veselje.“ Učenik

Inkluzija u obrazovanju obuhvata: • Jednako uvažavanje svih učenika/učenica i zaposlenih; • Povećanje učešća učenika/učenica u kulturi škole, nastavnom planu i programu, školskoj zajednici i smanjenje njihovog isključivanja iz njih; • Promjenu školske kulture, poli ke i prakse, kako bi se odgovorilo na različitos učenika/učenica u lokalnoj zajednici; • Smanjivanje prepreka za učenje i par cipaciju svih učenika/učenica, ne samo učenika/učenica sa posebnim obrazovnim potrebama; • Gledanje na različitos među učenicima/učenicama kao na resurse za podršku učenju, a ne probleme koji se moraju rješava ; • Unapređenje škole za zaposlene i za učenike/učenice; • Is canje uloge škole u izgradnji zajednice i razvijanju vrijednos , kao i u povećanju pos gnuća u svim oblas ma rada i života; • Prihvatanje da je inkluzija u obrazovanju jedan vid inkluzije u društvo.

˝Škola je zakon!“ Učenik

Indeks inkluzivnosti ¹ Učenici/učenice nailaze na teškoće kada se sretnu sa preprekama za učenje i učešće u školskoj zajednici. Prepreke mogu postoja u svakom vidu funkcioniranja škole, kao i zajednicama te u lokalnoj i nacionalnoj poli ci. Prepreke također nastaju iz interakcije između učenika/učenica i onoga šta i kako uče. Naša škola je razvila model inkluzivne obrazovne prakse koji odgovara na različitos svih učenika/učenica i podiže njihovo ak vno učešće u školskoj zajednici. Kako bi osigurali inkluzivni razvoj, osoblje škole svake godine provodi samoprocjenu, prateći postavljene indikatore o školskoj kulturi, poli ci i praksi na temelju Indeksa inkluzivnos . Indeks inkluzivnos je skup materijala za podršku samoprocjeni škole, uključujući sve aspekte i ak vnos koji doprinose prevazilaženju prepreka za učenje i učešće djece i mladih. U Indeksu, „prepreke za učenje i učešće“ predstavljaju alterna vu sintagmi „posebne obrazovne potrebe“. Sintagma „prepreke za učenje i učešće“ se koris za usmjeravanje pažnje na ono što treba učini da bi se unaprijedilo obrazovanje za svako dijete. Inkluzivni razvoj podrazumijeva procjenu postojećeg stanja u školi, iden ﬁkaciju prepreka za učenje i učešće, u cilju planiranja ak vnos koje je potrebno poduze da se prepreke otklone ili ublaže, kako bi škola dalje razvijala inkluzivnu praksu.

Faze primjene Indeksa inkluzivnosti

Početak rada

Praćenje i da procjena ra

s indeksom

Proved ba priorite ta 1. Autori: Tony Booth i Mel Ainscow

2.P

rocjena

postojećeg

stanja u ško li

nje ljava iš m na Os g pla o n ziv ole inklu ja šk o v z ra

Naša prava Konvencija o pravima djeteta je najvažniji međunarodni dokument koji š prava djeteta i daje smjernice državama kako da ta prava poštuju, š te i ostvaruju. Pravo na obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava. Važan dokument kojim je definirano pravo djece na obrazovanje je Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo, kojim su utvrđeni inkluzivni principi odgoja i obrazovanja učenika. Osnovni princip inkluzivnog obrazovanja je da škole treba da obrazuju svu djecu, bez obzira na njihove fizičke, intelektualne, socijalne, emocionalne i bilo koje druge karakteris ke. Obrazovanje mora bi besplatno, dostupno i prilagođeno svakom djetetu, uz dostupne obrazovne i stručno-obrazovne informacije i savjetovanje. Ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka mora se vrši tako da se poštuje dječije ljudsko dostojanstvo i prava, kao i osnovne slobode. Kroz inkluzivno obrazovanje se razvija poštovanje prema roditeljima svakog djeteta, djetetovom kulturnom iden tetu, jeziku i vrijednos ma, poštovanje prema nacionalnim vrijednos ma zemlje u kojoj dijete živi, zemlji iz koje može po ca , kao i prema civilizacijama drugačijim od njegove vlas te. U inkluzivnim školama je zabranjena svaka vrsta diskriminacije zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji, fizičkom ili drugom nedostatku, boji kože, jeziku, religiji ili vjerovanju. Također, zabranjeno je fizičko kažnjavanje, omalovažavanje i vrijeđanje ličnos učenika i njegovih roditelja.

Naša prava Roditelji/staratelji/usvojitelji: • Imaju najveću odgovornost za podizanje, razvijanje djeteta i zadovoljavanje njegovih osnovnih potreba. Njihova osnovna briga jeste razvoj djeteta i zaš ta njegovih najboljih interesa; • Dužni su odgaja , uzdržava i školova djecu, te slobodno i samostalno o tome odlučiva ; • Imaju obavezu stara se o obrazovanju svoje djece, odnosno, dužni su osigura da dijete bude upisano u školu, da redovno pohađa školu i da surađuju sa školom; • Mogu bira vrstu obrazovanja koju će njihova djeca s ca , pod uvjetom da je to u najboljem interesu djeteta, te da je primjereno djetetovom uzrastu, sposobnos ma i interesima; • Ne mogu ograniči prava svoje djece da imaju pristup i uživaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnos ma; • Imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u školskim organima i jelima i asocijacijama, učestvova u odlučivanju o pitanjima od značaja za rad škole i funkcioniranje obrazovnog sistema uopće.

Dobri odnosi unutar školske zajednice su ključ svake

dobre škole!

Inkluzija znači izgradnju odnosa. Kako bismo pomogli vašem djetetu da se uključi u školsku zajednicu, odnos škola - roditelj se mora izgrađiva . Vaša je uloga olakša ovaj proces, upoznajući i sarađujući sa osobljem škole čak i prije nego što vaše dijete krene u školu. Ako je moguće, budite volonter u našoj školi i povedite vaše dijete kad god je moguće! Kada vaše dijete krene u školu, vi ste najvažniji resurs. Vi znate vaše dijete bolje od bilo koga drugoga i osigurajte da je osoblju škole ugodno da vas pozove kad god je potrebno. Budite spremni na razgovore i dogovore sa školskim osobljem. Dajte nastavnicima/nastavnicama dopuštenje i ohrabrenje da pokušaju inova vne strategije u radu sa vašim djetetom. Uvijek tvrdite da vaše dijete ima veliki potencijal za učenje. Ako osje te otpor da vaše dijete bude podržano u inkluzivnom okruženju, znajte vaša prava i budite spremni bori se za njih.

˝U školi se osjećam sigurno.“ Učenica

Partnerstvo Naša škola njeguje partnerstvo sa roditeljima kroz nekoliko važnih ak vnos : • Roditelji sudjeluju u donošenju važnih odluka za školu; • Postoji redovna komunikacija između nastavnika i roditelja putem roditeljskih sastanaka, informa vnih sastanaka, kao i mogućnost telefonske i e-mail komunikacije; • Organiziraju se individualne konsultacije; • Postoje speciﬁčni vidovi komunikacije kao što je putujuća sveska za prenošenje detaljnijih informacija; • Roditelji sudjeluju u radu Vijeća roditelja i sarađuju sa Nastavničkim vijećem i Vijećem učenika; • Roditelji sudjeluju u izradi individualnih prilagođenih programa za svoje dijete; • Roditelji učestvuju u projektnoj nastavi kao eksper i asisten ; • Realiziraju se eduka vne radionice ili predavanja za roditelje.

˝Volim školu. Volim zadaću.“ Učenica

Škola je drugi dom Djeca provode veliki dio svog dje njstva u školi. Škola u prosjeku traje 6 sa dnevno, 180 dana u godini i to tokom 9 godina. Na taj način djeca su izložena boravku u školi u periodu od skoro 10 000 sa ! Škola je drugi dom gdje se usvajaju znanja, vješ ne, sposobnos , doživljavaju uspjesi i neuspjesi, rados i razočaranja, ali je i mjesto gdje se djeca pripremaju za životnu školu. Odgovornos koje škola ima prema djeci su: • Pruži djeci kvalitetno i trajno znanje koje će moći primijeni u životu, te razvija kri čko mišljenje; • Osposobljava djecu za samostalno i eﬁkasno učenje; • Omogući zajednički rad osoblja škole i roditelja s ciljem poboljšanja školskog uspjeha; • Omogući kon nuiranu saradnju škole i roditelja zbog dobrobi djeteta; • Angažira roditelje u svim segmen ma rada škole; • Angažira učenike/učenice u svim segmen ma rada škole; Omogući učenicima/učenicama da se osjećaju sigurno, ugodno i prihvaćeno u školi i među vršnjacima.

˝Škola je kao dom, tu se igram, učim, crtam, pišem, gledam cr će i jedem.“ Učenica

˝Ja školu ne volim jer moram rano usta , a volim je zato što se tamo družim!“ Učenik

Ipak, najvažnija uloga škole i školskog osoblja je da ohrabruje, mo vira i pods če djecu i roditelje da ulažu maksimalan trud u svoj rad, učenje i angažman u školski život, u skladu sa svojim interesovanjima i sposobnos ma, ali i uvažavajući različitos i posebnos svakog člana školske zajednice.

Učenje može i treba biti zabava! Kako bi se u školi osjećalo dobrodošlim i ostvarivalo najbolja moguća pos gnuća, važno je djetetu ukaza na sve moguće izvore podrške i pomoći koja mu je potrebna. Za podršku u ak vnom učenju i učešću u školi dijete se može obra učiteljici/učitelju, razrednom nastavniku/nastavnici, ili drugom osoblju škole, ali svakako i vršnjacima iz razreda. Važni faktori koji pozi vno djeluju na učenje i pos gnuća djeteta • Dijete treba uči u otprilike isto doba dana čime se olakšava pos zanje koncentracije za učenje; • Prije početka učenja, potrebno je da se dijete odmori kroz ak vnos u kojima uživa; • Redovna i kvalitetna ishrana ima važnu ulogu u pripremi za učenje; • Podržava , ohrabriva , poštova i vjerova u sposobnos djeteta da će savlada probleme i uspje u onom što želi; • Pozi van stav prema učenju i odluka da želimo pos ći uspjeh. Mo vacija je jedan od osnovnih faktora koji pozi vno utječu na naše učenje. Bez mo vacije i ugodnih misli o učenju, ne možemo ni ostvari dobre rezultate; • Pomozite djetetu da napravi plan za učenje i pisanje domaće zadaće; • Upućujte dijete u dobre navike i metode učenja, potcrtavanje bitnoga, ponavljanje, samostalno prepričavanje; • Pods čite ga da uči pomalo i češće; • Pohvalite djetetov trud i napredak.

Stilovi učenja Obra te pažnju na to kako dijete prikuplja informacije i uči i podržite ga u tome! Sve što treba da nauči, dijete će nauči lakše ako mu se to prezen ra na onaj način na koji najlakše uči. Djeca mogu preferira vizualni, auditorni, kineste čki ili tak lni s l učenja:

Vizualni

• voli slike, slagalice • voli boji , crta • privlače ga boje, oblici, uzorci • pam šta je vidio/vidjela • posmatra kako bi naučio/naučila • više voli igre za stolom nego vani

Auditorni

• voli muziku • obraća pažnju na zvukove i buku • voli da sluša kad neko čita • pam šta je čuo/čula • sluša da bi učio/učila • tokom igre govori u sebi • više voli pričanje nego motoričku ak vnost

Taktilan/Kinestetički

• voli trča , penja se, skaka • sve dodiruje • voli se igra u pijesku • pam šta se uradilo • oponaša da bi učio/učila • ne smeta mu/joj kada se uprlja • više voli igre vani nego za stolom

Neki od deﬁniranih prioriteta

za razvoj škola kroz Indeks

inkluzivnosti:

• Primjenjiva različite metode poučavanja, ne samo predavanje; • Školske prostorije učini dostupnim svim učenicima/učenicama; • Domaće zadaće trebaju bi u skladu sa sposobnos ma i mogućnos ma učenika/učenica; • Poboljša komunikaciju i toleranciju u školi; • Zajednički donosi pravila ponašanja u školi; • Stvara ambijent poš vanja različitos ; • Omogući stalni m stručnjaka, uključujući psihologa, logopeda, defektologa i pedijatra u radu sa učenicima/učenicama; • Omogući stalna stručna usavršavanja nastavnika/nastavnica. (Roditelji, nastavnici/nastavnice, djeca)

I L Š O D O R B O D U S I SV U NAŠU ŠKOLU! Ova brošura je nastala kao rezultat saradnje između Fondacije Krila nade, osnovnih škola ˝Čengić Vila I˝ i ˝Hamdija Kreševljaković˝ na projektu "Integracija ili inkluzija: redeﬁniranje kulture, poli ka i prakse u školama Kantona Sarajevo" sa ciljem informiranja školske zajednice o konceptu inkluzivnog obrazovanja. Projekat je podržao Fond otvoreno društvo BiH

FONDACIJA

wi n g s o f h o p e

J.U. OSNOVNA ŠKOLA “ČENGIĆ VILA 1"

J.U. OSNOVNA ŠKOLA “HAMDIJA KREŠEVLJAKOVIĆ"

dizajn: trip h 04/05. 2013

BOSNA I HERCEGOVINA