Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj

Page 1

ORGANIZACIJE U OBLASTI KULTURNE BAŠTINE U CRNOJ GORI

ANALIZA STANJA, POTREBA I USLOVA ZA RAZVOJ

ORGANIZACIJE U OBLASTI KULTURNE BAŠTINE U CRNOJ GORI

ANALIZA STANJA, POTREBA I USLOVA ZA RAZVOJ

Predrag Cvetičanin

Izdavači: NVO Expeditio i Fakultet umetnosti u Nišu, Univerzitet u Nišu

Za izdavače: Tatjana Rajić, Centar za održivi prostorni razvoj Expeditio

Prof. dr um. Milena Injac, dekan Fakulteta umetnosti u Nišu, Univerziteta u Nišu

Autor: dr Predrag Cvetičanin

Istraživački tim: Aleksandra Kapetanović

Tatjana Rajić

Biljana Gligorić

Sonja Dragović

Tatjana Koprivica

Recenzenti: Prof. dr Ilija Lalošević, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Univerzitet Crne Gore Prof. dr Rifat Alihodžić, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Univerzitet Crne Gore

Prof. dr Milena Dragićevć Šešić, profesorica emerita

Univerziteta umetnosti u Beogradu

Lektura: Jelena Martinović

Priprema za štampu: Nataša Ilić

Štampa: Biro Konto, Igalo Tiraž: 100 primjeraka Kotor / Niš, 2022. CIP - Kaталогизација у публикацији Национална библиотека Црне Горе, Цетиње ISBN 978-9940-502-38-6 (Expeditio) COBISS.CG-ID 24109060

Na osnovu Odluke Nastavno-umetničkog veća Fakulteta umetnosti u Nišu, Univerziteta u Nišu, broj 1680/13, od 25.10.2022. godine, odobrava se izdavanje knjige “Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj”, autora Predraga Cvetičanina

Istraživanje „Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj“ realizovano je u okviru istoimenog projekta odobrenog na javnom konkursu “Razvijajmo kulturne navike!” Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore. Javni konkurs je 2020. godine raspisala Komisija tadašnjeg Ministarstva kulture, koja je i donijela Odluku kojom je finansiran ovaj projekat. Novom Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, od maja 2022. godine, osnovano je Ministarstvo kulture i medija, pod kojim je projekat finalizovan.

SADRŽAJ

O PROCESU ISTRAŽIVANJA

5

KULTURNA BAŠTINA CRNE GORE 10

Pravni okvir za zaštitu i upravljanje kulturnim dobrom Crne Gore 11 Politički okvir za zaštitu i upravljanje kulturnom baštinom, održivim razvojem i turizmom u Crnoj Gori 12

Programi razvoja kulture 12 Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore 12 Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine 12 Program razvoja kulturnog turizma Crne Gore sa Akcionim planom 2019 – 2021. godine 13 Institucionalni okvir za zaštitu kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori 13

ANALIZA STANJA 15

Djelatnost organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori 21 Kapaciteti organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori 29 Problemi organizacija koje djeluju u oblasti kulturne baštine 47

POTREBE, PROBLEMI I POTENCIJALI 49

PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE 66

REZIME 74

APPENDIX 83

Anketni upitnici 83 Vodič za polu-strukturisani intervju 108 Osnovne teme za fokus grupne intervjue 109 Spisak organizacija 109 Opis organizacija 119

LITERATURA I IZVORI 148

O PROCESU ISTRAŽIVANJA

Istraživanje “Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj” realizovano je od decembra 2020. do novembra 2021. godine. Nastalo je u okviru istoimenog projekta odobrenog na javnom konkursu „Razvijajmo kulturne navike!“ Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore.

Izvjesno je da institucije kulture ne mogu biti jedine koji se brinu i čuvaju kulturnu baštinu, pa je dugoročni cilj naših nastojanja i ovog projekta stvaranje uslova za razvoj organizacija civilnog sektora koje se bave kulturnim nasljeđem u Crnoj Gori. Podsticaj ovom projektu je bio uvid da trenutno u Crnoj Gori ne postoji sveobuhvatno istraživanje organizacija koje se bave kulturnom baštinom, a koje podrazumijeva analizu njihovih potreba, problema sa kojim se suočavaju i kapacita kojima raspolažu. Na drugoj strani, takva istraživanja i analize, preduslov su za kreiranje budućih politika, strategija, mjera i aktivnosti.

Zbog toga što se nisu radila ovakva istraživanja, može se prepoznati nekoliko potencijalnih problema:

• Nemogućnost sagledavanja ukupnog stanja u sektoru kulturne baštine.

• Nemogućnost planiranja budućih aktivnosti u ovoj oblasti – kroz strateška dokumenta, programe i planska dokumenta.

• Otežana mogućnost uspostavljanja kvalitetnih partnerstava.

• Nemogućnost kvalitetnog kreiranja programa za projekte nezavisne kulturne scene.

• Nedovoljna saradnja na zajedničkim projektima iz oblasti zaštite kulturne baštine.

• Nedovoljno korišćenje profesionalnih usluga organizacija koje djeluju u oblasti kulturne baštine, kao podrške javnom i privatnom sektoru.

Nadamo se da će rezultati istraživanja “Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj” doprinijeti prevazilaženju makar dijela pomenutih problema i predstavljati polazište za donošenje budućih strateških odluka posredstvom strateških dokumenata na lokalnom i nacionalnom nivou. U tom smislu, dokument je od značaja ne samo za organizacije koje su predmet istraživanja, već i za kompletan sektor kulturne baštine i kulture u Crnoj Gori. Očekujemo da će ovo istraživanje postati polazni dokument (a baseline study) koji će se u budućnosti redovno ažurirati i na taj način uvijek pružati dovoljno svrsishodnih informacija za razvoj sektora kulturne baštine u Crnoj Gori.

Pod “organizacijama” u sektoru kulturne baštine, u ovom istraživanju podrazumijevali smo domaće i strane nevladine organizacije u Crnoj Gori, domaće i strane fondacije ali i ostale tipove udruživanja i grupnog rada koje su prepoznate (neformalne grupe građana i slično).

Istraživanje je, dakle, obuhvatilo, vaninstitucionalne aktere koji u Crnoj Gori djeluju u poljima nepokretne, pokretne i nematerijalne kulturne baštine.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

6

U identifikaciji potencijalnih učesnika/ca istraživanja, pokušali smo da uključimo one organizacije i neformalne grupe koji su aktivne u oblastima, kao što su:

• tradicionalni zanati, vještine i materijali;

• promocija i popularizacija kulturne baštine, njene vrijednosti i značaja, ali i stanja, ugroženosti i potrebnih mjera zaštite;

• sprovođenje ili učešće u istraživanjima i izradi dokumentacije o kulturnoj baštini;

• edukacija stanovništva, razvoj svijesti o značaju kulturne baštine, rizicima kojima je izložena i o potrebama njene zaštite i očuvanja;

• širenje saznanja o domaćim i međunarodnim propisima i projektima;

• organizacija seminara, tribina i drugih oblika stručnog usavršavanja;

• identifikacija kulturnih dobara i utvrđivanju njihove kulturne vrijednosti;

• podnošenje inicijativa za uspostavljanje zaštite kulturne baštine;

• korišćenje i održavanje objekata kulturne baštine;

• čuvanje kulturne baštine manjinskih naroda;

• sprovođenje participativnih procesa, uključivanje vlasnika kulturne baštine;

• učešće u izradi menadžment planova, studija zaštite, i slično... ;

• učešće na izradi zakona i podzakonskih akata iz oblasti zašite kulturnih dobara; U prvoj fazi projekta, kroz kabinetsko istraživanje (desk research) kreirana je sveobuhvatna elektronska baza kontakata koji su korišćeni za sprovođenje istraživanja, ali će biti upotrijebljena i za buduću komunikaciju sa zainteresovanim stranama. Radi obezbjeđivanja baze informacija o udruženjima koja se bave baštinom kontaktirani su Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (MJU), Fond za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava, lokalne samouprave u Crnoj Gori i Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

Iz Direktorata za dobru javnu upravu i djelovanje NVO, Odsjeka za saradnju s NVO (MJU), dobili smo informacije o novom e-registru NVO, te evidenciju o aktivnim i brisanim NVO. Potom smo analizirali Odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata od strane Fonda za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava tokom nekoliko prethodnih godina i na osnovu raspoloživih informacija kreirali bazu udruženja koja djeluju u oblasti kulturne baštine. Većina lokalnih samouprava je kontaktirana kroz sekretarijate nadležne za saradnju sa nevladinim organizacijama. Devet sekretarijata poslalo je spiskove sa kontaktima udruženja (ili neformalnih grupa): Bijelo Polje (4); Cetinje (11); Danilovgrad (3) Gusinje (1); Herceg Novi (13); Kotor (48); Rožaje (13); Tivat (87); Žabljak (6). Ukupan broj kontakata prikupljenih od strane lokalnih samouprava bio je 186. Pored toga, pretražene su Expeditio baze kontakata iz ranijih projekata koji se tiču kulture i kulturne baštine i korišćena je Expeditio mejling lista. Kontaktirane su pojedinke/ci iz NVO sektora i javnih institucija koji bi mogli biti u u posjedu informacija o organizacijama koje djeluju u oblasti kulturne baštine. I na kraju, prikupljanje informacija o organizacijama koje djeluju u oblasti kulturne baštine organizovano je putem javnog poziva upućenog putem medija (RTCG – emisija NVO Sektor 21/6/2021), sajta www.expeditio.org i društvenih mreža (facebook.com/expeditio). Kreiran je promotivni video koji poziva udruženja da se prijave za učešće u istraživanju.

7

Paralelno sa ovim procesom identifikacije potencijalnih učesnika/ca u istraživanju, saradnički tim projekta koji su činili dr Predrag Cvetičanin (sociolog kulture i rukovodilac istraživanja), Aleksandra Kapetanović (arhitektica konzervatorka), Tatjana Rajić (arhitektica), Biljana Gligorić (arhitektica), dr Tatjana Koprivica (istoričarka umjetnosti) i Sonja Dragović (istraživačica u oblasti politika urbanog razvoja), pripremio je, kroz seriju online sastanaka, anketni upitnik, vodič za polu-strukturisane intervjue i vodič za fokus-grupne intervjue. U procesu prikupljanja informacija i sprovođenja ankete, značajnu pomoć imali smo od Tee Mandić, učenice podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”.

Imajući u vidu različite okolnosti djelovanja, kao i različite ciljeve organizacija koje se bave kulturnom baštinom, te građana/ki organizovanih u neformalne grupe, pripremljene su četiri različite verzije anketnog upitnika1, koje su korišćene za online anketiranje. Prvi i najobimniji anketni upitnik pripremljen je za nevladine organizacije kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja. Drugi upitnik je namijenjen organizacijama čije je osnovno djelovanje vezano za druge oblasti, recimo za institucionalno i vaninstitucionalno obrazovanje, zaštitu i promovisanje ljudskih i manjinskih prava, brigu o djeci i mladima, razvoj civilnog društva ili zaštitu životne sredine, ali se u nekom segmentu bave i kulturnom baštinom. Treći upitnik je razvijen za strukovna udruženja onih koji se bave kulturnim nasljeđem, a četvrti za neformalne grupe građana koje djeluju u ovom sektoru.

Nakon uvodnih pitanja o nazivu organizacije, godini osnivanja, sjedištu i teritorijalnoj oblasti djelovanja, imali smo set pitanja o vrstama kulturne baštine i djelatnosti kojima se organizacija bavi. Centralni dio upitnika činila su pitanja o ljudskim, menadžerskim, tehničkim, finansijskim i socijalnim kapacitetima ovih organizacija. Prikupili smo i podatke o realizovanim projektima i donatorima koji su ih podržali, o saradnji sa drugim akterima u kulturnom polju (drugim nevladinim organizacijama, kulturnim institucijama na lokalnom i nacionalnom nivou, medijima, kompanijama, lokalnim samoupravama) i ocjene te saradnje. Na samom kraju anketnog upitnika imali smo i dva otvorena pitanja o ključnim problemima sa kojima se organizacije srijeću u svom radu i njihovim planovima za budućnost.

Anketiranje je obavljeno od aprila do jula 2021. godine i anketirano je ukupno 75 aktera/ki civilnog društva koje/i se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori: 34 organizacije kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja; 29 organizacija koje se kulturnom baštinom bave kao sekundarnom ili dopunskom djelatnošću; dva strukovna udruženja2 i 10 neformalnih grupa.

Naredni korak u istraživačkom procesu bila je realizacija polu-strukturisanih intervjua. Vodič za intervjue je, nakon uvodnog predstavljanja organizacija ili djelatnosti pojedinaca, imao pet segmenata. Prvi segment se bavio potrebama koje organizacije imaju. Centralna tema o kojoj smo razgovarali u intervjuima bili su problemi sa kojima se

1 Vidi Appendix

2 Upitnik za strukovna udruženja popunio je i jedan muzej

8

organizacije srijeću tokom svakodnevnog djelovanja, ali i oni problemi koji opterećuju sektor kulturne baštine u cjelini, posebno u odnosu na zakonski i institucionalni okvir. Treći dio razgovora odnosio se na ulogu civilnog sektora u oblasti kulturne baštine, dok je četvrti bio posvećen potencijalima za unapređenje stanja kulturne baštine u Crnoj Gori, kao i potencijalima za razvoj civilnog sektora u ovoj oblasti. U finalnom dijelu smo i u intervjuima sagovornike/ce zamolili da daju preporuke za unapređenje trenutnog stanja.

Polu-strukturisani intervjui su realizovani u periodu od avgusta do oktobra 2021. godine. U skladu sa predlogom projekta, realizovano je 12 intervjua sa predstavnicima/ cama iskusnijih udruženja iz Crne Gore:

• NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP, Kolašin

• NVO Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije, Berane

• NVO Društvo za kulturni razvoj BAUO, Petrovac na moru

• NVO Ko ako ne arhitekt (KANA), Podgorica

• NVO Dr. Martin Schneider-Jacoby, Ulcinj

• NVO Bokeljska mornarica, Kotor

• NVO Ruke, Herceg Novi

• NVO Zona kulture, Podgorica

• Privatna zbirka Radimir, Kotor

• Suhozidna graditeljska baština, Herceg Novi

• NVO Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore (SUBNOR), Podgorica

• NVO Expeditio, Kotor

Posljednji terenski segment istraživanja uključivao je održavanje tri fokus-grupna intervjua. Izvorno je bilo planirano da se fokus grupe održe uživo na primorju, u centralnom dijelu i na sjeveru, ali su ograničenja vezana za pandemiju korona virusa uslovila realizaciju fokus grupa u onlajn formatu.

U novembru 2021. godine, održane su tri fokus grupe pod nazivom “Izazovi i preporuke organizacija u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori” u kojima je učestvovalo 12 predstavnika/ca udruženja iz Crne Gore. Na fokus grupama razgovaralo se o dvije centralne teme:

• Koji su to specifični problemi koji ometaju rad organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori, kao i oni koji sprečavaju razvoj sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori?

• Koje bi bile preporuke za poboljšanje stanja na oba nivoa: kako za unapređenje rada organizacija koje se bave kulturnom baštinom, tako i za unapređenje cijelog sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori?

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

9

Na fokus grupama su učestvovali:

• Milan Kovačević, NVO Međunarodni festival klapa Perast

• Blažo Kažanegra, Inicijativa Sv. Stefan

• Jasminka Grgurević, NVO Društvo prijatelja bokeške baštine, Kotor

• Milan Sekulović, Inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu

• Željko Vasović, NVO Gradska muzika, Budva

• Nataša Ristelić, NVO Festival pozorišta za djecu, Kotor

• Petar Šundić, NVO Pro Futuro, Nikšić

• Goran Pajović, NVU Manoveki, Bar

• Vesna Đukić, NVO Maslinarsko društvo Boka, Tivat

• Mila Medin, NVO Društvo za kulturni razvoj Bauo, Petrovac na moru

• Jelena Međedović, NVO Struktura, Nikšić

• Nebojša Mandić, NVO Udruženje ljubitelja stripova / Hercegnovski Strip Festival, Herceg Novi

Polu-strukturisani i fokus-grupni intervjui su snimani, transkribovani, a potom analizirani uz korišćenje softvera QDA Miner.

Kao i u drugim multi-metodskim studijama, u analizama stanja, potreba, problema, planova, preporuka za unapređenje stanja - preplitali su se uvidi dobijeni anketnim istraživanjem, polu-strukturisanim intervjuima, fokus grupama i kabinetskim istraživanjem.

Pa ipak, u prvom dijelu studije koji govori o stanju u kom se nalazi civilni sektor koji se bavi kulturnom baštinom u Crnoj Gori, o njihovim djelatnostima i kapacitetimaosnovne informacije dobijene su analizom anketnih podataka. Drugi segment u kome se opisuju i analiziraju problemi organizacija koje se bave kulturnom baštinom i cijelog sektora kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori, uglavnom počiva na analizi intervjua, dok je treći segment, koji se odnosi na preporuke za unapređenje stanja – baziran na razgovorima vođenim u okviru fokus grupa.

Na kraju studije su u Appendixu dati istraživački instrumenti koje smo koristili – četiri verzije anketnog upitnika, vodič za polu-strukturisane intervjue i bazična skripta za fokus grupe. Takođe, dat je i spisak, kao i kratke biografije dijela organizacija o kojima smo uspjeli da prikupimo informacije.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

10

KULTURNA BAŠTINA CRNE GORE

Crna Gora, koju karakteriše izuzetna raznovrsnost predjela, kao i različite kulture koje su se smjenjivale na njenoj teritoriji od praistorije do danas, ima bogato i raznovrsno kulturno nasljeđe. Prostirući se na relativno maloj teritoriji, kulturni prostor Crne Gore formirao se kroz istoriju pod uticajem Mediterana, centralne i istočne Evrope i orijentalnih civilizacija i kultura. Raznovrsnost arhitektonskih formi nepokretnih kulturnih dobara, kao i bogatstvo muzejskih postavki, arhiva, i biblioteka su materijalni dokaz specifičnog kulturnog miljea Crne Gore.

Ukoliko bi se pojam nasljeđa shvatio malo šire, kao nešto što „uključuje sve aspekte okruženja koji nastaju kao posljedica interakcije između ljudi i mjesta tokom vremena“, vidi se da se kulturno nasljeđe sastoji od različitih slojeva nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog nasljeđa, uključujući kulturne predjele kao najšire i najobuhvatnije kategorije kulturnog nasljeđa. Kulturna dobra, koja se vrednuju kao dio kulturnog nasljeđa od opšteg interesa – samo su jedan segment ukupnog kulturnog nasljeđa koje država nastoji da sačuva kroz proces valorizacije.

Nakon izglasavanja novog Zakona o kulturnom dobru (2010.), započet je proces revalorizacije kulturnih dobara na čitavoj teritoriji Crne Gore. U skladu sa Zakonom, Registar kulturnih dobara bi trebalo da bude javno dostupan svima koji žele da se upoznaju sa njegovim sadržajem.

Nažalost, Registar kulturnih dobara Crne Gore nije javno dostupan na internetu. Prema podacima koji su stigli iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara 2019. godine3, u Crnoj Gori bilo je:

• 817 primjera nepokretnih kulturnih dobara;

• 579 komemorativnih spomenika koji su pod režimom zaštite;

• 630 pokretnih kulturnih dobara;

• 19 nematerijalnih kulturnih dobara.

Pored toga, u Crnoj Gori postoje kulturna dobra za čiju su zaštitu pokrenute inicijative, kao i mnogobrojna nepokretna kulturna dobra za koje se vjeruje da posjeduju očigledan kulturni značaj.

Iako se razumijevanje koncepta kulturnog nasljeđa proširilo, nisu svi segmenti kulturnog nasljeđa adekvatno zastupljeni među zvanično registrovanim dobrima Crne Gore. Oni obično ne sadrže nimalo ili sadrže samo poneki primjer vernakularne arhitekture, industrijskog nasljeđa ili arhitekture 20. vijeka.

Postoje četiri dobra u Crnoj Gori koja se nalaze na spisku UNESCO Liste svjetske kulturne baštine. Jedan je prirodni lokalitet, Nacionalni park Durmitor, a preostala tri su lokaliteti kulturnog nasljeđa: prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, i dva

3 Annex 2: Resursi za razvoj kulturnog turizma, u sklopu Programa razvoja kulturnog turizma Crne Gore s Akcionim planom 2019 – 2021.

11

koja su dio prekograničnog lokaliteta Stećci - srednjovjekovna nadgrobna obilježja, groblja i venecijanska odbrambena djela nastala između 16. i 17. vijeka: Stato da Terra – Western Stato da Mar.

Pravni okvir za zaštitu i upravljanje kulturnim dobrom Crne Gore

Crna Gora ratifikovala je skoro sve važne međunarodne konvencije koje se odnose na kulturnu baštinu, uključujući konvencije Savjeta Evrope: Evropsku konvenciju o kulturi (Pariz, 19. decembar 1954.); Evropsku konvenciju za zaštitu arheološke baštine (London, 6. maj 1969.); Konvenciju za zaštitu arhitektonske baštine Evrope (Granada, 3.oktobar 1985.); Evropsku konvenciju za zaštitu arheološke baštine (revidirana) (Valeta, 17. januar 1992); Evropsku povelju o regionalnim i jezicima manjina (Strazburg, 5. novembar 1992.) uključujući i najnovije: Evropsku konvenciju o predjelu (Firenca, 20. oktobar 2000.) i Okvirnu konvenciju Savjeta Evrope o vrijednosti kulturnog nasljeđa za društvo (Faro, 27. oktobar 2005.) iz 2011.

Ključni važeći zakoni za zaštitu i upravljanje kulturnom baštinom Crne Gore na nacionalnom nivou su:

• Zakon o kulturi (2008, 2012.);

• Zakon o kulturnim dobrima (2010, 2019.);

• Zakon o arhivskoj djelatnosti (2010, 2011.);

• Zakon o muzejskoj djelatnosti (2010.);

• Zakon o bibliotečkoj djelatnosti (2010, 2011.);

• Zakon o spomenicima i spomen-obilježjima (2008, 2017.).

Pored važećih zakona, polje kulturne baštine regulisano je setom podzakonskih akata izglasanih 2011. godine, koji određuju uslove za sprovođenje aktivnosti konzervacije, procedure za izdavanje dozvola za konzervaciju, uslove za izdavanje dozvola za istraživanje, organizovanje ispita za profesionalnu konzervaciju, itd. Dalje, pored zakona i podzakonskih akata koji direktno određuju polje očuvanja kulturne baštine, postoji grupa zakona iz drugih oblasti koje takođe imaju važan uticaj na kulturnu baštinu kao što su prije svega: prostorno planiranje i urbanizam i strateška procjena uticaja na životnu sredinu; izgradnja objekata, razvoj i obezbjeđenje infrastrukture i kulturna baština i zaštita životne sredine.

Oblast turizma u Crnoj Gori regulisana je grupom zakonskih okvira, od kojih je najvažniji Zakon o turizmu i ugostiteljstvu izglasan 2018. godine.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

12

Politički okvir za zaštitu i upravljanje kulturnom baštinom, održivim razvojem i turizmom u Crnoj Gori

Crna Gora još uvijek nema nacionalnu strategiju za zaštitu kulturne baštine. Maja 2020. godine, UNESCO regionalni biro za nauku i kulturu u Evropi, u saradnji sa Vladom Crne Gore, a naročito Ministarstvom kulture i medija, objavilo je poziv za podršku za pripremu Strategije razvoja kulturne baštine za period 2020-2025., i za Nacionalne strategije zaštite i održivog korištenja kulturne baštine. Ova aktivnost je trenutno u fazi implementacije.

Ali postoje drugi dokumenti, iz oblasti kulture, održivog razvoja, turizma, koji takođe čine dio političkog okvira za kulturnu baštinu. Od posebne važnosti za kulturne rute su i dokumenti koja se bave zaštitom kulturnih dobara, kao i pitanjima kulturnog turizma.

Programi razvoja kulture

Zakon o kulturi, izglasan 2008, daje pravni okvir za Nacionalni program za razvoj kulture. Nakon prvog Nacionalnog programa za razvoj kulture 2011-2015, drugi je pripreman za period 2016-2020. Nacionalni program za razvoj kulture za predstojeći period je trenutno u procesu izrade.

Prema Zakonu o kulturi, sve lokalne uprave su pod obavezom da razvijaju svoje lokalne programe kulturnog razvoja, koje bi trebalo da budu u skladu sa Nacionalnim programom. Postoji veći broj opština koje su razvile te programe, među kojima su Kotor, Tivat i Herceg Novi.

Program zaštite i očuvanja kulturnih

dobara Crne Gore

Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore izglasava se na godišnjem niovu, u skladu sa Nacionalnim programom za razvoj kulture 2011-2015. i programima Vlade Crne Gore. Program obuhvata godišnje planiranje podrške za projekte na nacionalnom i lokalnom nivou koji su od važnosti za javni interes u oblasti kulturne baštine. Od 2019. godine, Ministarstvo kulture i medija otvorilo je konkurs za projekte u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine

Jedan od ključnih strateških dokumenata u Crnoj Gori je Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine. Strategija se razvijala 2016, samo godinu dana nakon „Agende 2030“ Ujedinjenih nacija za održivi razvoj, tako da su njeni strateški ciljevi bazirani na ciljevima održivog razvoja utvrđenih agendom Ujedinjenih nacija.

Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine prepoznaje da je kulturna baština jedno od društvenih dobara države i dodjeljuje joj značajno mjesto. Jedan

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

13

od strateških ciljeva strategije, u okviru podrške prioritetnim temama, vrijednostima, normama, i oblicima ponašanja koji su od važnosti za očuvanje društva, je da se „uspostavi efikasan i moderan sistem integrisane zaštite, upravljanja, i održive upotrebe kulturne baštine i predjela“. U okviru ovog strateškog cilja, predložene su sljedeće mjere visokog prioriteta:

• Poboljšati efikasan sistem zaštite kulturne baštine na svim nivoima

• Poboljšati zaštitu kulturne baštine na svim nivoima

Poboljšati održivu upotrebu i upravljanje kulturnom baštinom

Program razvoja kulturnog turizma Crne Gore sa Akcionim Planom 2019 – 2021. godine

Program razvoja kulturnog turizma Crne Gore s Akcionim planom 2019 - 2021. godine4, koji su razvili Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u saradnji sa Centrom za arhitekturu i urbanizam (CAU), usvojen je marta mjeseca 2019. godine. Crna Gora, koja se opredijelila za turizam kao prioritet u ekonomiji, sa svojom bogatom i raznovrsnom kulturnom baštinom može da razvija kulturni turizam i postane visokokvalitetna turistička destinacija. Kako bi se postigao glavni strateški cilj za razvijanje kulturnog turizma u Crnoj Gori, predstavljen u Programu, potrebno je postići sljedeće operativne ciljeve:

• povećanje prepoznatljivosti tržišta kao destinacije za kulturni turizam;

• poboljšanje niza destinacija sa vrijednostima kulturne baštine, naročito u centralnim i sjevernim regionima, kao i razvijanje infrastrukture za kulturni turizam, infrastrukture za javni turizam, i infrastrukture za saobraćaj;

• poboljšanje upravljanja destinacijama u kulturnom turizmu kroz proces upravljanja, razvijanje ljudskih resursa, kvalitet i politiku investiranja.

Institucionalni okvir za zaštitu kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori

Institucije odgovorne za sprovođenje zakona i strategija u oblasti zaštite kulturnog nasljeđa Crne Gore su: Ministarstvo kulture i medija, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Centar za konzervaciju i arheologiju, Državni arhiv, Nacionalni muzej Crne Gore, Prirodnjački muzej Crne Gore, Pomorski muzej, Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević”, Biblioteka za slijepe, i Nacionalni filmski arhiv Crne Gore. Glavna uprava odgovorna za očuvanje kulturnog nasljeđa je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, čije se sjedište nalazi na Cetinju, a koja trenutno ima regionalni centar u Kotoru i Mojkovcu, a jedan se planira i u Podgorici. Neke od njenih glavnih odgovornosti 4 https://mrt.gov.me/ministarstvo/207050/Program-razvoja-kulturnog-turizma-Crne-Gore- s-Akcionim -planom-2019-2021-godine.html?alphabet=lat

14

su određivanje kulturne vrijednosti i status kulturnog dobra, vođenje evidencije i registara kulturnih dobara, izdavanje konzervatorskih uslova i odobravanje projekata konzervacije, izrada studija kulturnih dobara za potrebe planske dokumentacije i davanje mišljenja na planska dokumenta.

Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, čije je sjedište na Cetinju, a čija je regionalna kancelarija u Kotoru, odgovoran je za razvoj programa, organizovanje i sprovođenje konzervacije i arheoloških istraživanja kulturnih dobara, sprovođenje testiranja u laboratoriji, davanje ekspertize, kao i sprovođenje konkretnih mjera za kulturna dobra.

Pored ovih institucija koje se primarno tiču nepokretnog kulturnog nasljeđa, očuvanje, zaštita i promocija pokretnog i nepokretnog nasljeđa povjerena je institucijama koje sarađuju sa muzejima, arhivima i bibliotekama.

Značajnu ulogu u istraživanju kulturnog nasljeđa ima i Istorijski institut Crne Gore, kao dio Univerziteta Crne Gore.

Pored nacionalnih institucija, lokalne vlasti bi trebalo da igraju važnu ulogu u zaštiti kulturnog nasljeđa na teritorijama koje obuhvataju lokalne opštine. Lokalna vlast kao sistem upravljanja u Crnoj Gori sastoji se od 24 opštine. Neke opštine, uključujući i glavni grad Podgoricu i staru kraljevsku prijestonicu Cetinje imaju, u okviru svojih struktura uprave koja se bave kulturom. U okviru samih opština, kulturnim nasljeđem uglavnom se bave uprave za kulturu, ukoliko postoje, ili sekretarijati za društvena pitanja. Samo Opština Kotor ima izdvojen Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine, prije svega zbog toga što veliki dio teritorije opštine čini Prirodni i kulturnoistorijski region grada Kotora, koji se nalazi na UNESCO Listi svjetske kulturne baštine od 1979. godine.

Važan element u procesu očuvanja kulturne baštine, pored sistema institucija, je i učešće civilnih društvenih organizacija – nevladinih organizacija. Iako se nevelik broj nevladinih organizacija bavi isključivo kulturnom baštinom, neke od njih su razvile kapacitete za ozbiljan rad u ovoj oblasti, na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou. Nevladine organizacije bave se konkretnim aktivnostima kako bi povećale i promovisale kulturnu baštinu i aktivne su prilikom skretanja pažnje na probleme zaštite kulturne baštine (putem apela, reakcija, komentara na prostorne planove). Dalje, članovi ovih organizacija često su uključeni u rad različitih grupa, u procese upravljanja nacrtima planova, itd.

Organizacije civilnog društva koje djeluju u oblasti kulture baštine igraju važnu, ali nedovoljno prepoznatu ulogu. Ta činjenica podstakla je realizaciju istraživanja “Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori”.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

15

ANALIZA STANJA

Djelatnost, kapaciteti i saradničke prakse organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori

Anketiranje u okviru projekta „Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj“ obavljeno je preko interneta od aprila do jula 2021. godine. Imajući u vidu raznovrsnost aktera koji se bave kulturnom baštinom, pripremili smo četiri različita upitnika: za predstavnike organizacija kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja, predstavnike organizacija koje djeluju u drugim oblastima ali se u nekom segmentu bave i kulturnom baštinom, predstavnike strukovnih udruženja i predstavnike neformalnih grupa.

Anketirano je ukupno 75 organizacija i neformalnih grupa, a njihova raspodjela je prikazana u tabeli 1.

Tabela 1 – Grupe ispitanika

Grupe ispitanika Broj %

Organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom 34 45,3%

Organizacije kojima kulturna baština nije primarna oblast djelovanja 29 38,7% Strukovna udruženja 2 2,7%

Neformalne grupe 10 13,3%

Ukupno 75 100%

Centralno mjesto u našem istraživanju imale su, svakako, organizacije kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja, pa je i upitnik koji je njima bio namijenjen bio mnogo detaljniji od preostala tri. Ovaj upitnik je imao šest setova pitanja. Nakon uvodnih pitanja o nazivu organizacije, godini osnivanja organizacije, sjedištu i teritorijalnoj oblasti djelovanja, imali smo set pitanja o vrstama kulturne baštine i vrstama djelatnosti kojima se organizacija bavi; pitanja o ljudskim, menadžerskim, tehničkim, finansijskim i socijalnim kapacitetima ovih organizacija; set pitanja o realizovanim projektima i donatorima koji su ih podržali, o saradnji sa drugim akterima u oblasti kulture (drugim nevladinim organizacijama, institucijama kulture na lokalnom i nacionalnom nivou, medijima, kompanijama, lokalnim samoupravama) i ocjeni te saradnje, i na kraju, otvorena pitanja o ključnim problemima s kojima se srijeću u radu i njihovim planovima za budućnost.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

16

Dok je anketni upitnik za organizacije kojima kulturna baština nije primarna oblast djelovanja sadržao iste ove baterije pitanja, ali sa mnogo manjim brojem pitanja, preostala dva upitnika su bila znatno kraća, a upitnik za neformalne grupe nije sadržao segment o kapacitetima koji je za organizacije bio centralni.

Analiza je pokazala da veliki broj organizacija koje se ne bave prvenstveno kulturnom baštinom, ipak ima priličan obim aktivnosti u ovoj oblasti. Kao što se može vidjeti u tabeli 2, za većinu ovih organizacija primarne oblasti djelovanja su umjetnost i kultura, institucionalno i vaninstitucionalno obrazovanje, zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava, društvena briga o djeci i mladima, razvoj civilnog društva i volonterizma i zaštita životne sredine.

Tabela 2 – Djelatnosti organizacija kojima kulturna baština nije primarna djelatnost

Djelatnost Ukupno

Umjetnost i kultura 23

Institucionalno i vaninstitucionalno obrazovanje 12

Zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava 7

Društvena briga o djeci i mladima 7

Razvoj civilnog društva i volonterizma 6

Zaštita životne sredine 5

Pomoć starim licima 3

Socijalna i zdravstvena zaštita 4

Smanjenje siromaštva 2

Evroatlantske i evropske integracije Crne Gore 3

Poljoprivreda i ruralni razvoj 1

Vladavina prava 1

Borba protiv bolesti zavisnosti 1

Nauka 2

Održivi razvoj 1

Zaštita lica sa invaliditetom 1 Rodna ravnopravnost 1

Međutim, iz njihovih odgovora na pitanje o procentu u kome se bave i kulturnim nasljeđem postalo je jasno da je za veliki broj njih istraživanje, zaštita, prezentacija i popularizacija kulturne baštine ili zagovaranje za unapređivanje njenog stanja, druga

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

17

najvažnija djelatnost kojom se bave. Utoliko su i njihovi odgovori značajno doprinijeli sticanju uvida u stanje, probleme i perspektive organizacija koje djeluju u ovom sektoru.

Tabela 3 – Procenat bavljenja kulturnom baštinom organizacija kojima ona nije primarna oblast djelovanja

Procenat bavljenja kulturnom baštinom Broj %

Djelatnosti vezane za kulturnu baštinu do 30% 8 27,6%

Djelatnosti vezane za kulturnu baštinu od 31 do 60% 13 44,8%

Djelatnosti vezane za kulturnu baštinu preko 60% 8 27,6%

Ukupno 29 100%

U ovom uvodnom dijelu ankete, pitali smo i kada su organizacije osnovane (ili kada su neformalne grupe počele sa radom); gdje se nalazi njihovo sjedište i koji je teritorijalni okvir njihovog djelovanja.

Kao što se moglo i očekivati, većina organizacija koje smo anketirali formirana je u posljednjih deset godina. U slučaju udruženja građana, zbog nepostojanja institucionalnih donacija koje bi organizacijama omogućavale plaćanje službenih prostorija i komunalija, usljed oskudne opreme i uglavnom volonterskog rada, rijetki su oni koji uspijevaju da opstanu nekoliko decenija. U našem uzorku je bilo deset organizacija koje su osnovane prije 2000. godine; dvadeset jedna organizacija i jedna neformalna grupa koja djeluje duže od jedne decenije i više od polovine organizacija (i neformalnih grupa) koje su počele sa radom u posljednjem desetljeću.

Tabela 4 – Godina osnivanja/početka djelovanja

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 18

Godina osnivanja Kulturna baština Druge organizacije Strukovna udruženja Neformalne grupe Ukupno Prije 2000. 5 5 0 0 10 2000 – 2010. 10 11 0 1 22 2011 – 2021. 19 13 2 9 43 Ukupno 34 29 2 10 75

Zbirno se ovaj vremenski slijed još bolje može vidjeti na grafikonu 1.

Grafikon 1 – Godina osnivanja/početka djelovanja organizacije ili neformalne grupe

Kao što se može vidjeti u tabeli 5 i na grafikonu 2, najveći broj anketiranih organizacija djeluje u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom i u Podgorici, dok su u ostalim djelovima zemlje manje zastupljeni. Mogući razlozi za ovu distribuciju su i to što organizacija Expeditio, koja je koordinirala ovo istraživanje, ima najbolje kontakte sa organizacijama iz Boke Kotorske, pa su njihovi predstavnici možda bili spremniji da odgovaraju na pitanja u anketnom upitniku. Međutim i drugi izvori pokazuju da je djelatnost organizacija koje se bave kulturnom baštinom posebno živa u glavnom gradu Crne Gore i u Boki Kotorskoj. Kada se sjedišta organizacija grupišu prema opštinama, koncentracija organizacija koje se bave kulturnom baštinom postaje još očiglednija (grafikon 5). Tabela 5 – Sjedište organizacije (grad/mjesto)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

19
Sjedište grad/mjesto Kulturna baština Druge organizacije Strukovna
Neformalne grupe Ukupno Bar 2 1 0 0 3 Berane 0 2 0 0 2 Bijelo Polje 1 2 0 0 3 Budva 1 1 0 2 4 Cetinje 0 0 0 1 1 Donja Lastva 0 2 0 0 2 Gornja Lastva 1 0 0 0 1 Herceg Novi 1 6 0 1 8 Kolašin 1 0 0 0 1 Kotor 6 6 0 3 15
udruženja

Kumbor 0 1 0 0 1

Muo 0 1 0 0 1

Nikšić 2 0 1 1 4

Perast 1 0 0 0 1

Petrovac na Moru 1 0 0 0 1

Pljevlja 1 0 0 0 1

Podgorica 5 2 1 2 10 Rožaje 2 1 0 0 3

Sveti Stasije 0 1 0 0 1 Tivat 5 2 0 0 7 Žabljak 3 1 0 0 4

Zelenika 1 0 0 0 1 Ukupno 34 29 2 10 75

Grafikon 2 – Sjedište organizacije (opština)

Interesovalo nas je i to koji je teritorijalni okvir djelovanja organizacija (i neformalnih grupa): da li djeluju samo na lokalnom nivou, u okviru Crne Gore ili imaju i međunarodne ambicije i aktivnosti. S obzirom da se radilo o pitanju na koje su bili mogući višestruki odgovori, a imajući u vidu da priličan broj organizacija djeluje u sva četiri teritorijalna okvira, broj je odgovora veći od broja anketiranih aktera.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

20

Tabela 6 – Teritorijalna oblast djelovanja (višestruki izbor odgovora)

Teritorijalna oblast djelovanja Kulturna baština Druge organizacije Neformalne grupe Ukupno

Opština/grad 21 14 4 39 Crna Gora 21 16 7 44

Region Jugoistočne Evrope 13 1 2 16

Međunarodno djelovanje 16 10 3 29 Ukupno 71 41 16 128

Kao što bi se moglo očekivati, aktivnosti najvećeg broja organizacija odvijaju se na lokalnom nivou i nivou Crne Gore, ali značajan broj organizacija ima i međunarodno djelovanje koje ne ostaje na nivou regiona Jugoistične Evrope (odnosno bivših jugoslovenskih republika).

Grafikon 3: Teritorijalna oblast djelovanja (višestruki izbor odgovora)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

21

DJELATNOST ORGANIZACIJA KOJE SE BAVE KULTURNOM BAŠTINOM U CRNOJ GORI

Jedna od centralnih tema anketnog dijela istraživanja bila je kojim se tipom kulturne baštine bave i na koji način pristupaju kulturnom nasljeđu, odnosno koje su njihove glavne aktivnosti vezane za kulturnu baštinu.

Najprije smo na najopštijem nivou ispitanike zamolili da navedu da li se njihove organizacije/neformalne grupe primarno bave nepokretnom, pokretnom ili nematerijalnom kulturnom baštinom.

Tabela 7: Tip kulturne baštine kojom se bave

Tip kulturne baštine

Kulturna baština Druge organizacije Strukovna udruženja Neformalne grupe Ukupno

Nepokretna kulturna baština 21 (61,7%) 17 (58,6%) 1 (50%) 5 (50%) 44 (58,6%)

Pokretna kulturna baština 16 (47,1%) 14 (48,3%) 2 (100%) 2 (20%) 34 (45,3%)

Nematerijalna kulturna baština 31 (91,2%) 13 (44,8%) 0 (0,0%) 3 (30%) 47 (62,7%)

Ukupno 34 (100%) 29 (100%) 2 (100%) 10 (100%) 75 (100%)

Kao što se može vidjeti u Tabeli 7, gotovo sve organizacije kojima je kulturno nasljeđe primarna oblast djelovanja, bave se nematerijalnom kulturnom baštinom, nešto više od polovine nepokretnom, a nešto manje od polovine pokretnom kulturnom baštinom. Kod organizacija kod kojih je kulturna baština sekundarna ili dopunska djelatnost, fokus je na nepokretnoj kulturnoj baštini, a nešto manje od polovine se bavi drugim tipovima kulturnog nasljeđa. Zanimljivo je da se i neformalne grupe uglavnom bave nepokretnom kulturnom baštinom. Zbirno se, kao što se može vidjeti i na Grafikonu 4, najveći broj anketiranih organizacija i grupa bavi nematerijalnom kulturnom baštinom.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

22

Grafikon 4: Tip kulturne baštine kojom se bave

Potom smo, za organizacije kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja, detaljno ispitivali kojim se tipovima nepokretne, pokretne i nematerijalne kulturne baštine bave.

Tabela 8: Tip nepokretne kulturne baštine kojom se bave (kulturno-istorijski objekti) - organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Tip kulturno-istorijskih objekata

Da Ne Ukupno

Arhitektonsko djelo, njegovi ostaci ili prepoznatljivi djelovi 12 (35,3%) 22 (64,7%) 34 (100%)

Arheološki elementi ili strukture arheološkog karaktera 5 (14,7%) 29 (85,3%) 34 (100%)

Djelo primijenjene umjetnosti, slikarstva ili vajarstva 7 (20,6%) 27 (79,4%) 34 (100%)

Memorijalni ili drugi spomen-objekat 7 (20,6%) 27 (79,4%) 34 (100%)

Najprije nas je, u slučaju nematerijalne kulturne baštine, interesovalo kojim se kulturno-istorijskim objektima bave. Kao što se može vidjeti u Tabeli 8, najveći broj njih bavi se arhitektonskim djelima, njihovim ostacima ili prepoznatljivim djelovima, dok su za manji broj njih u fokusu arheološki elementi ili strukture arheološkog karaktera, memorijalni ili drugi spomen-objekti i djela primijenjene umjetnosti, slikarstva ili vajarstva.

Što se tiče kulturno-istorijskih cjelina, ove organizacije posebnu pažnju posvećuju urbanim ili ruralnim naseljiima, dok su stari gradovi i homogene grupe građevina u manjoj mjeri predmet njihovih intresovanja.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

23

Tabela 9: Tip nepokretne kulturne baštine kojom se bave (kulturno-istorijska cjelina)organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Tip kulturno-istorijskih cjelina Da Ne Ukupno Stari grad 10 (29,4%) 24 (70,6%) 34 (100%) Urbano ili ruralno naselje 13 (38,2%) 21 (61,8%) 34 (100%)

Homogena grupa građevina 10 (29,4%) 24 (70,6%) 34 (100%)

I na kraju, u slučaju lokaliteta ili područja, najveći broj ovih organizacija se bavi kulturnoistorijskim područjima, a nešto više od trećine kulturnim pejzažima, dok su arheološka nalazišta predmet bavljenja za najmanji broj njih.

Tabela 10: Tip nepokretne kulturne baštine kojom se bave (lokalitet ili područje)organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Lokalitet ili područje Da Ne Ukupno Arheološko nalazište 6 (17,6%) 28 (82,4%) 34 (100%)

Kulturno-istorijsko područje 16 (47,1%) 18 (52,9%) 34 (100%) Kulturni pejzaž 12 (35,3%) 22 (64,7%) 34 (100%)

Kada se pogleda zbirno, kao što je prikazano na Grafikonu 5, može se vidjeti da primat među tipovima nepokretne kulturne baštine kojima se ove organizacije bave imaju kulturno-istorijska područja, urbana ili ruralna naselja, arhitektonska djela i kulturni pejzaži.

Grafikon 5: Tip nepokretne kulturne baštine kojom se najviše baveorganizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 24

Slično smo dubinski ispitivali kojim se tipovima pokretne kulturne baštine bave. Od ponuđenih opcija, pokazalo se da primat imaju rukopis, inkunabula, knjiga, publikacija ili dokument; arhivska, bibliotečka ili kinotečka građa i muzejski materijal; predmeti vezani za značajni događaj ili istorijsku ličnost.

Tabela 11: Tip pokretne kulturne baštine kojom se bave - organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Tip pokretne kulturne baštine Da Ne Ukupno Arheološki predmet 2 (5,9%) 32 (94,1%) 34 (100%) Antikvitet 3 (8,8%) 31 (91,2%) 34 (100%)

Pokretni ostatak arhitektonskog objekta 2 (5,9%) 32 (94,1%) 34 (100%)

Antropološki, etnološki, zoološki, botanički ili geološki predmet 5 (14,7%) 29 (85,3%) 34 (100%)

Predmet vezan za značajni događaj ili istorijsku ličnost 7 (20,6%) 27 (79,4%) 34 (100%)

Obredni ili predmet sakralnog karaktera 4 (11,8%) 30 (88,2%) 34 (100%)

Djelo likovne i primijenjene umjetnosti 5 (14,7%) 29 (85,3%) 34 (100%)

Rukopis, inkunabula, knjiga, publikacija ili dokument 11 (32,4%) 23 (67,6%) 34 (100%)

Numizmatički ili filatelistički predmet 2 (5,9%) 32 (94,1%) 34 (100%)

Arhivska, bibliotečka ili kinotečka građa i muzejski materijal 9 (26,5%) 25 (73,5%) 34 (100%)

Namještaj i muzički instrument 4 (11,8%) 30 (88,2%) 34 (100%)

Dokumentacija o kulturnom dobru 5 (14,7%) 29 (85,3%) 34 (100%)

U slučaju nematerijalne kulturne baštine, organizacije kojima je kulturno nasljeđe primarna oblast djelovanja, posebno se bave tradicionalnim zanatima i vještinama; izvođačkim umjetnostima i jezikom, govorom i usmenim predanjima.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

25

Tabela 12: Tip nematerijalne kulturne baštine kojom se baveorganizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Tip nematerijalne kulturne baštine Da Ne Ukupno

Jezik, govor, usmeno predanje 16 (47,1%) 18 (52,9%) 34 (100%)

Izvođačka umjetnost 19 (55,9%) 15 (44,1%) 34 (100%)

Običaj, obred i svečanost 14 (41,2%) 20 (58,8%) 34 (100%)

Znanje ili vještina vezana za prirodu i svemir 6 (17,6%) 28 (83,4%) 34 (100%)

Kultno i znamenito mjesto 13 (38,2%) 21 (61,8%) 34 (100%)

Tradicionalni zanat i vještina 21 (61,8%) 13 (38,2%) 34 (100%)

Druga važna grupa pitanja u ovom segmentu istraživanja ticala se načina na koji se organizacije bave kulturnom baštinom. Ova pitanja postavljali smo svim grupama ispitanika, uz različit nivo detalja.

U slučaju organizacija kojima je kulturno nasljeđe u fokusu, ponudili smo 19 različitih djelatnosti među kojima su ispitanici mogli da označe one kojima se bave, uz mogućnost višestrukih odgovora. Ponuđene aktivnosti odnosile su se na nepokretnu, pokretnu i nematerijalnu baštinu. Najzastupljeniji odgovori bili su oni koji su se ticali edukacije u oblasti kulturne baštine; aktivnosti prezentacije i popularizacije kulturne baštine; potom istraživanja u oblasti kulturne baštine; organizovanja predavanja, okruglih stolova i konferencija; organizovanja radionica, radnih kampova, fokus grupa i izdavačke djelatnosti (Tabela 13).

Za organizacije kojima je kulturna baština dopunska djelatnost, strukovna udruženja i neformalne grupe koje se bave kulturnim nasljeđem, obim ponuđenih odgovora je bio mnogo manji. Uključivao je praktične aktivnosti (poput restauracije i rekonstrukcije), aktivnosti promocije kulturne baštine, izdavačku djelatnost, javno zagovaranje/ zastupanje i obrazovne aktivnosti u ovoj oblasti. Pokazalo se da su među njima posebno bile zastupljene promotivne aktivnosti, obrazovne aktivnosti i aktivnosti javnog zagovaranja i zastupanja (Tabela 14).

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

26

Tabela 13: Način bavljenja kulturnom baštinom(organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom)

Vrste djelatnosti Da Ne Ukupno Dokumentovanje kulturne baštine 16 (47,1%) 18 (52,9%) 34 (100%)

Čuvanje kulturnih dobara 9 (26,5%) 25 (73,5%) 34 (100%)

Čuvanje pokretne kulturne baštine 10 (29,4%) 24 (94,1%) 34 (100%)

Sprovođenje, održavanje ili prenošenje nematerijalne kulturne baštine 14 (41,2%) 20 (58,8%) 34 (100%) Redovno održavanje nepokretne kulturne baštine 7 (20,6%) 27 (79,4%) 34 (100%)

Edukacija 29 (85,3%) 5 (14,7%) 34 (100%) Prezentacija i popularizacija kulturne baštine 28 (82,4%) 6 (17,6%) 34 (100%)

Saradnja sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobara 13 (38,2%) 21 (61,8%) 34 (100%)

Istraživanja kulturne baštine 24 (70,6%) 10 (29,4%) 34 (100%)

Zaštita kulturne baštine u planskim dokumentima 12 (35,3%) 22 (64,7%) 34 (100%)

Učešće u izradi studija zaštite kulturne baštine 6 (17,6%) 28 (82,4%) 34 (100%) Učešće u izradi planova upravljanja nepokretnim kulturnim dobrom 2 (5,9%) 32 (94,1%) 34 (100%)

Sprovođenje konzervatorskih mjera 3 (8,8%) 31 (91,2%) 34 (100%)

Primjena tradicionalnih tehnika, zanata i materijala 7 (20,6%) 27 (79,4%) 34 (100%)

Korišćenje kulturne baštine 16 (47,1%) 18 (52,9%) 34 (100%)

Upravljanje kulturnom baštinom 9 (26,5%) 25 (73,5%) 34 (100%)

Izdavačka djelatnost 17 (50,0%) 17 (50,0%) 34 (100%)

Organizovanje predavanja, okruglih stolova, konferencija 22 (64,7%) 12 (35,3%) 34 (100%)

Organizovanje radionica, radnih kampova, fokus grupa 18 (52,9%) 16 (47,1%) 34 (100%)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

27

Tabela 14: Način bavljenja kulturnom baštinomdruge organizacije, strukovna udruženja i neformalne grupe

Način bavljenja Druge organizacije Strukovna udruženja Neformalne grupe

Edukacija 18 (62,1%) 2 (100%) 7 (70%)

Praktične aktivnosti (restauracija, rekonstrukcija) 8 (27,6%) 1 (50%) 5 (50%)

Promocija 24 (82,8%) 2 (100%) 7 (70%)

Publikovanje 13 (44,8%) 2 (100%) 3 (30%)

Javno zagovaranje/zastupanje 17 (58,6%) 2 (100%) 6 (60%)

Ukupno 29 (100%) 2 (100%) 10 (100%)

Najzastupljenije aktivnosti se još jasnije mogu vidjeti na grafikonima 6 i 7.

Grafikon 6: Način bavljenja kulturnom baštinomorganizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

28

Grafikon 7: Način bavljenja kulturnom baštinomdruge organizacije, strukovna udruženja i neformalne grupe

Imajući u vidu karakteristike ovih organizacija, posebno bogatstvo ljudskih resursa i veoma ograničene tehničke i finansijske mogućnosti (o kojima će kasnije biti riječi), izbor nematerijalne kulturne baštine kao fokusa i aktivnosti kao što su edukacija, prezentacija i popularizacija kulturne baštine, istraživanja, publikovanja, organizovanja predavanja, konferencija i radionica, čine se savršeno logičnim i prilagođenim mogućnostima ovih aktera.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

29

KAPACITETI ORGANIZACIJA KOJE SE BAVE KULTURNOM BAŠTINOM U CRNOJ GORI

Osnovni zadatak anketnog istraživanja bio je sticanje uvida u stanje i potrebe, odnosno da se „snime“ kapaciteti organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gorinjihovi ljudski, menadžerski, tehnički, finansijski i socijalni resursi. Pored toga, cilj je bio da se među njima identifikuju snage na kojima bi se mogle bazirati buduće aktivnosti, kao i slabosti na čijem bi prevazilaženju trebalo raditi.

Za svaku od ovih pet grupa kapaciteta, predviđen je niz pitanja koja su već testirana u prethodnim istraživanjima (Cvetičanin, 2005; 2020).

Što se ljudskih kapaciteta tiče, tu smo ispitivali na koliko ljudi naši ispitanici mogu računati u realizaciji svojih aktivnosti - koliko je zaposlenih sa punim i skraćenim radnim vremenom, koliko angažovanih preko ugovora o djelu i koliko volontera mogu angažovati (sve ovo imajući u vidu rodnu dimenziju). A potom i nivo obrazovanja stalno angažovanih članova/članica i saradnika/saradnica i koliko među njima ima stručnjaka/stručnjakinja za oblast kulturne baštine, te da li posjeduju konzervatorske ili istraživačke licence.

Njihovi menadžerski kapaciteti identifikovani su uglavnom kao vezani za menadžment projektnog ciklusa. Pitali smo u kojoj su mjeri članovi njihovih organizacija osposobljeni za pisanje predloga projekta; rukovođenje projektima; monitoring i evaluaciju projektnih aktivnosti i rezultata; te pisanje završnih izveštaja donatorima i finansijsko vođenje projekta/finansijski menadžment.

Tehnički kapaciteti odnosili su se na njihove prostorije za rad i opremu kojom raspolažu. Pitali smo da li organizacije imaju službene prostorije; da li su one u vlasništvu organizacija ili ih iznajmljuju; ukoliko da - od koga, i koliko mjesečno plaćaju najam. Takođe, uz spisak opreme koju obično koriste organizacije koje se bave kulturnim nasljeđem, pitali smo da ocijene da li raspolažu neophodnom opremom za rad i šta im od opreme najviše nedostaje.

Što se tiče finansijskih resursa, predstavnike organizacija smo najprije zamolili da navedu ukupan budžet njihove organizacije u tri godine prije anketiranja (od 2018. do 2020. godine), donatore sa kojima sarađuju, kao i sve izvore prihoda njihove organizacije. Zatim, da li su registrovani za privredne djelatnosti; da li imaju vlastite izvore finansiranja; šta organizacija radi da bi obezbijedila ova sredstva i koliko prosječno sredstava uspijevaju da prikupe na godišnjem nivou od ovih aktivnosti. Socijalni kapaciteti mjereni su na osnovu obima saradnje sa nevladinim organizacijama i članstva u mrežama na lokalnom, državnom, nivou regiona Jugoistočne Evrope i svijeta, ali i saradnje sa drugim akterima u oblasti kulture (poput institucija kulture na lokalnom i nacionalnom nivou, saradnje sa medijima, lokalnim samoupravama, biznis sektorom i drugima).

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

30

1. LJUDSKI KAPACITETI

Kao i u drugim istraživanjima organizacija civilnog sektora u kulturi u regionu Jugoistočne Evrope, pokazalo se da ove organizacije angažuju veliki broj ljudi u svojim aktivnostima, ali da je veoma mali broj njih u stalnom radnom odnosu. U organizacijama kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja, radi samo troje zaposlenih sa punim radnim vremenom, dok u drugim organizacijama radi još njih 16 sa punim radnim vremenom i 12 sa skraćenim radnim vremenom.

Tabela 15: Broj zaposlenih i angažovanih u organizacijama koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori

Broj zaposlenih i angažovanih Kulturna baština Druge organizacije Strukovna udruženja Neformalne grupe Ukupno

Zaposleni sa punim radnim vremenom 3 16 0 0 19

Zaposleni sa skraćenim radnim vremenom 0 12 0 0 12 Angažovani preko ugovora o djelu 96 118 0 0 214 Volonteri 566 541 0 118 1225 Ukupno 665 687 50 118 1470

Ključni teret djelovanja u ovim organizacijama utoliko nose članovi/članice organizacija angažovani tokom projekata, preko ugovora o djelu. Oni najčešće imaju stalna zaposlenja negdje drugo, a aktivnosti vezane za kulturnu baštinu doživljavaju kao svoju vokaciju. Međutim, zbog obaveza na poslu, oni mogu ovim aktivnostima da posvete samo dio svog vremena, tako da organizacije u kojima su angažovani ne mogu preuzeti veliki obim poslova računajući samo na njih. Kao što se može vidjeti u Tabeli 15 i na Grafikonu 8, ove organizacije angažuju i veoma veliki broj volontera, ali je samo jedan broj njih stalno uključen u rad organizacija.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

31

Grafikon 8: Broj zaposlenih i angažovanih u organizacijama koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori

Takođe, kao u prethodnim istraživanjima civilnog sektora u kulturi u ovom dijelu Evrope, angažovani u ovim organizacijama spadaju u najobrazovanije grupacije u kulturnom polju. Skoro 60% stalno angažovanih članova/članica ima završene fakultete, a više od 10% ima magistrature i doktorate.

Tabela 16: Obrazovanje stalno angažovanih članova organizacije

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

32
Nivo obrazovanja Kulturna baština Druge organizacije Neformalne grupe Ukupno Osnovna škola 6 (2,2%) 22 (3,9%) 3 (3,6%) 31 (3,4%) Srednja škola 74 (27,1%) 169 (30,1%) 18 (21,4%) 261 (28,4%) Fakultet 146 (53,5%) 336 (59,8%) 42 (50%) 524 (57,0%) Magisterijum, doktorat 47 (17,2%) 35 (6,2%) 21 (25%) 103 (11,2%) Ukupno 273 (100%) 562 (100%) 84 (100%) 919 (100%)

Interesovalo nas je i koliko ima stručnjaka za oblast kulturne baštine među angažovanim osobama. Pitanje smo definisali prilično usko, nudeći kao opcije samo konzervatore, arheologe, arhitekte i istoričare umjetnosti, što se nije pokazalo kao najbolje rješenje. Time smo isključili veliki broj visokoobrazovanih stručnjaka (muzikologa, lingvista, menadžera u kulturi, istoričara…) koji, iako striktno gledajući ne spadaju u stručnjake za oblast kulturne baštine, svakako mogu kvalifikovano da rade u ovoj oblasti. Dobijeni rezultati se mogu vidjeti u Tabeli 17, a zanimljiva je i činjenica da je veliki broj stručnjaka za kulturno nasljeđe koji djeluju u neformalnim grupama.

Tabela 17: Stručnjaci u oblasti kulturne baštine

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

33
Grafikon 9 – Obrazovanje stalno angažovanih članova organizacije
Stručnjaci Kulturna baština Druge organizacije Neformalne grupe Ukupno Konzervatori 1 0 2 3 Arheolozi 4 2 3 9 Arhitekte 8 2 14 24
4 6 2 12 Neki drugi 13 6 2 21 Ukupno 30 16 23 69
Istoričari umjetnosti

Veliki broj ljudi koje mogu angažovati u svom djelovanju, i naročito, izuzetno visok stepen njihovog obrazovanja, predstavljaju ključni resurs organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori. Međutim, bez mogućnosti za njihovo stalno angažovanje – što znači primanje većeg broja ljudi u stalni radni odnos – nema ni mogućnosti za veći obim aktivnosti od ovoga koji trenutno obavljaju. A time ni za njihov veći doprinos zaštiti, istraživanju, promociji i dokumentovanju kulturne baštine.

2. MENADŽERSKI KAPACITETI

Kao što se iz prethodnog dijela studije može vidjeti, radi se o malim organizacijama, tako da su odnosi u njima prevashodno regulisani prijateljskim i kolegijalnim odnosima, a ne organizacionim shemama autoriteta i kontrole. Utoliko su ključni menadžerski zadaci i ključne vještine u ovoj oblasti vezani za menadžment projektnog ciklusa, pošto je to način na koji većina ovih organizacija obezbjeđuje svoj opstanak. Interesovalo nas je u kojoj mjeri su članovi/ce organizacija koje se primarno bave kulturnom baštinom osposobljeni za pisanje prijedloga projekata, rukovođenje projektima, monitoring i evaluaciju, pisanje završnih izvještaja donatorima i finansijsko vođenje projekta, odnosno finansijski menadžment.

Rezultati su pokazali da velika većina organizacija vlada ovim vještinama i da su u tom pogledu u boljoj situaciji od većine institucija kulture u zemlji. U Tabeli 18 se takođe može vidjeti da je najniži stepen osposobljenosti za monitoring i evaluaciju projektnih aktivnosti i projektnih rezultata, te finansijski menadžment projekata. Utoliko bi, u budućim aktivnostima jačanja kapaciteta ovih organizacija, bilo poželjno organizovati obuku u ovim oblastima.

Tabela 18: Vještine u oblasti menadžmenta projektnog ciklusaorganizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Osposobljeni za: Broj %

Pisanje prijedloga projekta 30 88,2%

Rukovođenje projektima 27 79,4%

Monitoring i evaluaciju 17 50%

Pisanje završnih izvještaja donatorima 24 70,6%

Finansijsko vođenje projekta/ finansijski menadžment 19 55,9%

Ukupno 34 100%

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 34

3. TEHNIČKI KAPACITETI

Ako su ljudski i menadžerski kapaciteti ključne snage organizacija civilnog sektora koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori, onda su njihove ključne slabosti njihovi tehnički i finansijski kapaciteti.

Dvije trećine anketiranih organizacija kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja nema svoje službene prostorije, nego svoje aktivnosti obavlja iz vlastitih kuća i stanova. To, naravno, ima i svojih prednosti - najprije to što ne moraju da plaćaju troškove zakupa kancelarije, kao ni troškove struje, grijanja, telefona, interneta. Ipak sve to suštinski organičava rad organizacije i onemogućava dalji razvoj.

Tabela 19: Prostorije za rad - organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Imaju li službene prostorije za rad Da Ne Ukupno

Organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom 11 23 34

Da li su im ustupljene ili ih iznajmljuju

Opština Najam Ukupno

Organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom 6 5 11

Visina najma Do 200 € 200 € + Ukupno

Organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom 2 3 5

Ono što je dobro, a što se može vidjeti u Tabeli 19, jeste da su za jedan broj organizacija opštine obezbjedile prostorije, što bi bio jedan od mogućih načina rješavanja ovog gorućeg problema. Preostalih pet organizacija koje imaju službene prostorije, plaćaju mjesečni zakup, koji za jedan broj njih predstavlja značajno opterećenje.

Drugi dio tehničkih kapaciteta koje smo ocjenjivali, ticao se opreme za rad. I ovdje je, nažalost, samo jedna trećina organizacija procijenila da ima neophodnu opremu za rad, dok je više od dvadeset organizacija navelo da nema ni bazičnu opremu koja im je potrebna.

Tabela 20: Oprema za rad - organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

Da Ne Nema odgovora Ukupno

Neophodna oprema 11 (32,4%) 22 (64,7%) 1 (2,9%) 33 (100%)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

35

Tabela 21: Nedostajuća oprema za rad - organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom

1. Foto-oprema

2. Video-oprema

3. Skener za listove velikih formata

4. Tehnička oprema za zvučno snimanje na terenu

5. Muzički intrumenti i djelovi nošnje

6. Kompjuteri

7. Laserski štampači

Pored kompjutera i laserskih štampača, koji danas spadaju u osnovnu opremu svih organizacija, naši ispitanici su ukazali da nedostaje i oprema koja je suštinski važna za njihov rad u oblasti dokumentovanja i prezentacije kulturnog nasljeđa - poput skenera za listove velikih formata, foto i video opreme ili djelova nošnje za ansamble koji njeguju tradicionalnu muzičku i plesnu baštinu.

Jačanje tehničkih kapaciteta organizacija koje se bave kulturnom baštinom, mogla bi da bude jedna od prioritetnih oblasti pomoći od strane državnih institucija. Ustupanje prostorija za kancelarije ovih organizacija i jednokratna kupovina neophodne opreme, neće predstavljati preveliki udar na opštinske i republičke budžete, a za ove organizacije će značiti priliku da u velikoj mjeri unaprijede svoje djelovanje.

4. FINANSIJSKI KAPACITETI

Da bismo sagledali njihove finansijske kapacitete, predstavnike organizacija smo najprije zamolili da navedu ukupan budžet njihove organizacije od 2018. do 2020. godine, donatore sa kojima sarađuju, kao i sve izvore prihoda njihove organizacije.

U tabelama 22, 23 i 24 i na Grafikonu 10, može se vidjeti nekoliko bitnih karakteristika finansijskih kapaciteta ovih organizacija.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

36

Budžet

Tabela 22: Ukupni budžeti organizacija 2018. godine

Kulturna baština Druge organizacije Ukupno

Manji od 5.000 € 18 (52,9%) 5 (17,3%) 23 (36,5%)

5.001 – 10.000 € 6 (17,7%) 4 (13,8%) 10 (15,9%) 10.001 – 25.000 € 3 (8,8%) 8 (27,6%) 11 (17,4%) 25.001 – 50.000 € 2 (5,9%) 1 (3,4%) 3 (4,8%) 50.001 – 100.000 € 1 (2,9%) 1 (3,4%) 2 (3,2%)

Preko 100.000 € 0 (0.0%) 2 (6,9%) 2 (3,2%) Nema podataka 4 (11,8%) 8 (27,6%) 12 (19%) Ukupno 34 (100%) 29 (100%) 63 (100%)

Tabela 23: Ukupni budžeti organizacija 2019. godine

Budžet Kulturna baština Druge organizacije Ukupno

Manji od 5.000 € 19 (55,9%) 8 (27,6%) 27 (42,8%)

5.001 – 10.000 € 5 (14,7%) 3 (10,3%) 8 (12,7%)

10.001 – 25.000 € 3 (8.8%) 6 (20,7%) 9 (14,3%)

25.001 – 50.000 € 1 (2,9%) 2 (6,9%) 3 (4,8%) 50.001 – 100.000 € 2 (5,9%) 1 (3,4%) 3 (4,8%) Preko 100.000 € 0 (0,0%) 2 (6,9%) 2 (3,2%) Nema podataka 4 (11,8%) 7 (24,2%) 11 (17,4%) Ukupno 34 (100%) 29 (100%) 63 (100%)

Tabela 24: Ukupni budžeti organizacija 2020. godine

Budžet Kulturna baština Druge organizacije Ukupno

Manji od 5.000 € 23 (64,7%) 14 (48,4%) 37 (58,7%)

5.001 – 10.000 € 2 (5,9%) 0 (0,0%) 2 (3,2%)

10.001 – 25.000 € 2 (5,9%) 3 (10,3%) 5 (7,9%) 25.001 – 50.000 € 2 (5,9%) 1 (3,4%) 2 (3,2%)

50.001 – 100.000 € 1 (2,9%) 3 (10,3%) 4 (6,3%) Preko 100.000 € 0 (0,0%) 1 (3,4%) 1 (1,6%) Nema podataka 5 (14,7%) 7 (24,2%) 12 (19,1%) Ukupno 34 (100%) 29 (100%) 63 (100%)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

37

Prvo se može uočiti da se i po njihovim budžetima vidi da se radi o malim organizacijama. U sve tri godine, više od polovine anketiranih organizacija ima male godišnje budžete - manje od 10.000 eura. Tabele dalje pokazuju i da su budžeti organizacija kojima je kulturna baština sekundarna ili dopunska djelatnost veći od onih koje se primarno bave kulturnom baštinom. Veoma veliki broj organizacija kojima je kulturno nasljeđe osnovna djelatnost ima godišnje budžete manje od 5.000 eura. U 2018. godini procenat ovih organizacija bio je 52,9%, da bi u 2020. godini dostigao čak 64,7%. Treća važna informacija koja se može vidjeti iz ovih tabela jeste da postoji jasno razgraničenje na mali broj „bogatih“ organizacija (sa budžetima većim od 50.000 € godišnje) i prilično veliki „siromašnih“ organizacija sa budžetima manjim od 5.000 eura.

Grafikon 10: Budžeti organizacija 2018-2020.

Četvrta tendencija se najbolje može vidjeti na Grafikonu 10. Naime, jaz između „bogatih“ i „siromašnih“ organizacija se u posljednje tri godine drastično povećao, uz uočljivo nestajanje organizacija srednjeg obima. Ako su u 2018. godini 23 organizacije imale budžet manji od 5.000 eura, u 2019. godini ih je bilo 27, a u 2020. godini čak 37. Na drugoj strani, broj „bogatih“ organizacija je ostao stabilan. U 2018. godini 4 organizacije su imale godišnji budžet veći od 50.000 eura, a u 2019. i 2020. godini ih je bilo 5. Ali je od 23 organizacije sa budžetima između 5.000 i 50.000 eura, u 2020. godini ostalo samo njih devet. Sve ostale su prešle u grupu organizacija sa najmanjim budžetima. Ubrzanju ovog procesa je vjerovatno doprinijela i pandemija korona virusa. Organizacije srednjeg obima su posebno važne za djelovanje civilnog sektora u kulturi. One imaju dovoljno resursa da značajno doprinesu očuvanju kulturne baštine i njenom unapređenju, a da pritom, nemajući stalno zaposlene, gotovo čitav svoj budžet troše na aktivnosti. Utoliko njihovo nestajanje predstavlja opasnost za čitav vaninstitucionalni

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 38

segment sektora kulturne baštine. A trebalo bi da bude alarm za državne organe koji bi najprije ovakvim organizacijama morale da pruže finansijsku i svaku drugu podršku. U anketnom upitniku smo postavili i pitanje o izvorima finansiranja. Kao što se može vidjeti u Tabeli 25, daleko najvažniji izvor prihoda za anketirane organizacije predstavljaju donacije, a značajniju ulogu imaju i dobrovoljni prilozi koje dobijaju od građana, grupa ili drugih organizacija.

Tabela 25: Izvori prihoda organizacije

Izvori prihoda Kulturna baština Druge organizacije Ukupno Članarine 7 (20,6%) 10 (34,5%) 17 (27,0%) Dobrovoljni prilozi 19 (55,9%) 9 (31,0%) 28 (44,4%) Pokloni 9 (26,5%) 4 (13,8%) 13 (20,6%)

Donacije 27 (79,4%) 24 (82,8%) 51 (81,0%)

Zaostavštine 0 (0,0%) 0 (0,0%) 0 (0,0%) Kamata na uloge, dividenda 1 (2,9%) 0 (0,0%) 1 (1,6%)

Zakupnine 0 (0,0%) 1 (3,4%) 1 (1,6%) Prihodi od privredne djelatnosti 3 (8,8%) 2 (6,9%) 5 (7,9%)

Ukupno 34 (100%) 29 (100%) 63 (100%)

Imajući ovo u vidu, od predstavnika organizacija tražili smo da navedu njihove najznačajnije projekte u oblasti kulturne baštine i ko ih je finansijski podržavao. Organizacije koje se primarno bave kulturnom baštinom navele su 65 podržanih projekata i njihove donatore. Ono što se može vidjeti na Grafikonu 11 jeste da su više od polovine ovih projekata podržala različita ministarstva Vlade Crne Gore i lokalne samouprave. Zatim, da su relativno mali broj (osam projekata) podržale međunarodne fondacije, a isti toliki broj i domaći fondovi i fondacije. A da su se u ulozi donatora pojavljivali još i različiti, uglavnom lokalni akteri, kao što su turističke organizacije, banke, univerziteti, kompanije i drugi.

Trebalo bi još ukazati na veoma aktivnu ulogu nekih lokalnih samouprava, poput Opštine Tivat i Opštine Budva, kao i Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u doniranju sredstava ovim organizacijama.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

39

Tabela 26: Donatori organizacija kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja

Donatori

EU IPA (Crna Gora i Hrvatska; Crna Gora i Albanija) 6

The Hedley Foundation 1

Ambasada Republike Grčke 1

Ministarstvo kulture Crne Gore 9

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore 3

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore 1

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore 1

Opština Kotor 1

Opština Tivat 7

Opština Herceg Novi 2

Opština Budva 4

Opština Bar 1

Opština Kolašin 1

Opština Nikšić 1

Opština Pljevlja 1

Opština Nikšić 1

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava 5

Fondacija Petrović Njegoš 2

Fond za aktivno građanstvo 1 Ostali 16

Ukupan broj podržanih projekata 65

Grafikon 11: Donatori organizacija kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 40

Značajno drugačiju situaciju imamo u slučaju organizacija koje se kulturnom baštinom bave kao dopunskom djelatnošću. Ne samo da su one navele veći broj podržanih projekata (iako ih je manje), nego su značajan broj njihovih projekata podržale međunarodne fondacije, a među njima programi Evropske unije, Ujedinijenih nacija, velikih evropskih i američkih donatora. I u slučaju ovih organizacija, značajne donatore predstavljale su opštine Tivat, Herceg Novi i Opština Bijelo Polje. A dobro je uočiti i aktivnu ulogu Fonda za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava i Fonda za aktivno građanstvo.

Tabela 27: Donatori organizacija kojima je kulturna baština dopunska oblast djelovanja

Donatori

EU/IPA/RCC/RELOAD 11

UNESCO/UNDP/UNICEF 2

Regional Youth Cooperation Office (RYCO) 1

Das Deutsch-Französische Jugendwerk (DFJW) 2

European Endowement for Democracy 1

US Embassy in Montenegro 1

Mediterranian Women`s Fund 2

Francuski institut i Institut za razvoj Istočne Evrope ICEO 1

Austrijska razvojna agencija 1

Prince Albert II od Monaca i BeMed fondacija 1

Ministarstvo kulture CG 5

Ministarstvo održivog razvoja i turizma CG 5

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava CG 3

Opština Kotor 2

Opština Tivat 10

Opština Herceg Novi 8

Opština Bijelo Polje 4

Opština Žabljak 1

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava 7

Fond za aktivno građanstvo 4

Savjet Muslimana CG 2

Ostali 6

Ukupan broj podržanih projekata 80

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

41

Grafikon 12: Donatori organizacija kojima je kulturna baština dopunska oblast djelovanja

Interesovalo nas je i da li su organizacije koje djeluju u civilnom sektoru registrovane za privrednu djelatnost, da li imaju vlastite izvore prihoda, kojim se aktivnostima bave u prikupljanju sredstava i koliko sredstava godišnje uspijevaju da ovim aktivnostima obezbijede.

Pokazalo se da je relativno mali broj organizacija registrovan za privredne djelatnosti (po devet), a da u slučaju organizacija koje se primarno bave kulturnom baštinom još manji ima vlastite izvore prihoda - samo tri.

Tabela 28: Da li su registrovani za privrednu djelatnost

Registracija

Kulturna baština Druge organizacije Ukupno

Da 9 (26,5%) 9 (31,0%) 18 (28,6%) Ne 25 (73,5%) 20 (69,0%) 45 (71,4%) Ukupno 34 (100%) 29 (100%) 63 (100%)

Tabela 29: Da li organizacija ima vlastite izvore finansiranja

Vlastiti izvori finansiranja

Kulturna baština Druge organizacije Ukupno Da 3 (8,8%) 10 (34,5%) 13 (20,6%) Ne 31 (91,2%) 19 (65,5%) 50 (79,4%) Ukupno 34 (100%) 29 (100%) 63 (100%)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 42

U Tabeli 30 mogu se vidjeti tipovi aktivnosti kojima ove organizacije pribavljaju dopunske finansije.

Tabela 30: Vlastiti izvori finansiranja (tipovi aktivnosti)

1. Usluge organizovanim grupama turista

2. Nastupi orkestra

3. Prodaja knjiga

4. Konsultantske usluge

5. Likovne radionice za djecu

6. Iznajmljivanje prostora i opreme

7. Predstave u hotelima u ljetnjem periodu

8. Organizacija izložbi i radionica (kotizacija)

Obim sredstava koji ovim aktivnostima obezbjeđuju srazmjerno je mali, a i u ovom slučaju se može vidjeti da su one kojima je kulturna baština sekundarna ili dopunska aktivnost - agilnije i boljih finansijskih kapaciteta.

Tabela 31: Obim vlastitih prihoda (na godišnjem nivou)

Obim prihoda Kulturna baština Druge organizacije 1.000 € 0 2 2.000 € 1 1 4.000 € 0 2 5.000 € 1 2 8.000 € 1 1 Total 3 8

Ispitivanja finansijskih kapaciteta organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori pokazuju da u ovoj oblasti postoji značajan prostor za napredak, posebno u slučaju organizacija koje se prvenstveno bave kulturnim nasljeđem. One ostaju u prevelikoj mjeri zavisne od donacija lokalnih samouprava i ministarstava Vlade Crne Gore, a relativno su malo prisutne na međunarodnoj sceni. Naravno, logično je očekivati da će za kulturnu baštinu Crne Gore najviše biti zainteresovane državne institucije same zemlje. Međutim, niti je kulturno nasljeđe Crne Gore isključivo lokalnog značaja, niti je pak moguće obezbijediti opstanak i napredovanje organizacija jedino lokalnim fondovima. Poređenje sa organizacijama kojima je kulturna baština sekundarna ili dopunska oblast djelovanja, pokazuje da

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

43

bi organizacije kod kojih je kulturna baština u fokusu, morale da unaprijede svoje sposobnosti pisanja prijedloga projekata, da češće učestvuju na međunarodnim konkursima, da diverzifikuju svoje izvore prihoda i da dopunskim aktivnostima obezbijede značajnija finansijska sredstva. To, naravno, ni na koji način ne smanjuje odgovornost Ministarstva kulture i medija i lokalnih samouprava, posebno u vremenu pandemije korona virusa, da pruže podršku ovim organizacijama, da spriječe njihovo nestajanje I koliko je to moguće, podstaknu napredak. Kao što smo već pomenuli, to posebno važi za organizacije čiji su kapaciteti (uključujući i finansijske) donedavno bili na srednjem nivou, a danas se nalaze u opasnosti da prestanu sa radom.

5. SOCIJALNI KAPACITETI

Pod socijalnim kapacitetima podrazumijevali smo ono što se često određuje i kao “socijalni kapital”, uspostavljene odnose saradnje sa drugim akterima u oblasti kulture – drugim udruženjima građana, ustanovama kulture, medijima, akterima iz biznis sektora.

Ispitanike smo najprije zamolili da navedu da li imaju iskustva u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama – na lokalnom nivou, državnom nivou, u regionu Jugoistočne Evrope i sa nevladinim organizacijama iz drugih djelova Evrope i svijeta.

Pokazalo se da većina organizacija koje se bave kulturnom baštinom ima saradnju sa drugim nevladinim organizacijama u gradovima i opštinama u kojima žive i da je sa njima realizovala zajedničke projekte. Nešto više od polovine organizacija izvijestilo je o postojanju saradnje sa udruženjima građana iz drugih gradova i opština Crne Gore, dok je u slučaju saradnje u regionu Jugoistočne Evrope odnos onih koji imaju i nemaju saradnju - obrnut. A jedna petina organizacija navodi da ima saradnju sa organizacijama iz drugih djelova Evrope i svijeta (Tabela 32).

Tabela 32: Saradnja sa nevladinim organizacijamaorganizacije kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja

Saradnja NVO u lokalu NVO u zemlji NVO u JIE NVO u svijetu

Da 25 (73,5%) 19 (55,9%) 15 (44,1%) 7 (20,6%)

Ne 9 (26,5%) 15 (44,1%) 19 (55,9%) 27 (79,4%)

Ukupno 34 (100%) 34 (100%) 34 (100%) 34 (100%)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 44

Kao što se može vidjeti u Tabeli 32, najveći broj organizacija sarađuje sa organizacijama iz Hrvatske i Srbije, a nakon toga iz Bosne i Hercegovine. Od ostalih zemalja iz regiona Jugoistočne Evrope, pored bivših jugoslovenskih republika, prisutne su i partnerske organizacije iz Albanije, ali nema organizacija iz, recimo, Bugarske, Rumunije ili Turske. S druge strane, na svjetskom nivou i dalje dominiraju partneri iz evropskih zemalja, ali postoje i partnerstva sa organizacijama iz Kanade i SAD.

Tabela 33: Zemlje iz kojih dolaze partnerske organizacije

Saradnja (NVO iz zemalja)

U regionu

Albanija BiH Hrvatska Kosovo

S. Makedonija Slovenija Srbija

JIE 2 5 10 1 2 1 10

Saradnja (NVO iz zemalja) Francuska Italija Kanada Rusija Švedska SAD

U svijetu 1 2 2 1 1 1

Ispitivali smo dalje i da li su ove organizacije članice mreža koje okupljaju udruženja koja djeluju u oblasti kulturne baštine (na lokalnom, nacionalnom, regionalnom, evropskom ili globalnom nivou).

Jedanaest organizacija navelo je da su članice međunarodnih mreža, od kojih su neke regionalne (kao na primjer, SEE Heritage Network ili Balkan Express Network), a neke evropske ili globalne (poput Europa Nostra, ECTP – European Council od Spatial Planners ili Civilscape).

Tabela 34: Međunarodne mreže čije su članice

Mreže čije su članice: 11 organizacija

Europa Nostra

ECTP - European Council od Spatial Planners

SEE Heritage Network

DARIAH-EU Civilscape Balkan Express Network

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

45

I na kraju ovog segmenta istraživanja, tražili smo od ispitanika da navedu da li imaju saradnju sa institucijama kulture na lokalnom i državnom nivou, lokalnim samoupravama, obrazovnim ustanovama, organizacijama iz biznis sektora, medijima, lokalnom zajednicom, kao i da ocijene ovu saradnju. Sve organizacije su, bez izuzetka, potvrdile postajanje neke forme saradnje sa ovim akterima i ocijenile uspješnost ove saradnje na skali od 1 do 5. Pokazalo se da su većinski zadovoljne saradnjom sa medijima, lokalnim zajednicama i drugim udruženjima građana. Da se saradnja sa institucijama kulture na lokalnom nivou, obrazovnim ustanovama i lokalnim samoupravama može ocijeniti kao uspješna. A da su nezadovoljni saradnjom sa institucijama kulture na državnom nivou, kao i saradnjom sa akterima iz biznis sektora.

Tabela 35 – Zadovoljstvo saradnjom sa akterima u oblasti kulturne zaštite

Ocjena saradnje 1 2 3 4 5 Prosjek Institucije na lokalnom nivou 6 6 7 10 5 3,06 Institucije na državnom nivou 12 5 8 2 2 2,38

Lokalne samouprave 10 4 5 6 9 3,00

Obrazovne ustanove 5 5 5 9 6 3,20 Biznis sektor 10 6 7 3 3 2,41 Mediji 1 2 3 14 11 3,94

NVO na lokalnom i državnom nivou 2 3 12 8 7 3,47

Lokalna zajednica 4 0 8 6 16 3,88

Ove ocjene se još bolje mogu vidjeti na Grafikonu 13, gdje je vrlo uspješna saradnja predstavljena svetlo stubićima, zadovoljavajuća tamno sivirm, a nezadovoljavajuća crnim stubićima.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 46

Grafkon 13: Zadovoljstvo saradnjom sa akterima u oblasti kulturne zaštiteprosječna ocjena u rasponu od 1 do 5

Rezultati pokazuju postojanje značajnih socijalnih kapaciteta organizacija koje se bave kulturnom baštinom, ali istovremeno njihovu ograničenost na lokalni nivo. Relativno mali broj organizacija ima međunarodne kontakte, saradnju sa partnerima iz inostranstva i članice su regionalnih i međunarodnih mreža.

Ozbiljan problem predstavlja nepostojanje nacionalne mreže nevladinih organizacija u Crnoj Gori, poput „Clubture“ u Hrvatskoj, Asocijacije „Nezavisna kulturna scena Srbije“ ili Asocijacije „Jadro“ u Sjevernoj Makedoniji. Takva mreža, koja ne bi uključivala samo organizacije koje se bave kulturnom baštinom, mogla bi i za njih da predstavlja značajnu podršku za obuku, razmjenu opreme, informacija, finansijsku podršku i partnerstva na konkursima. Mnoge od ovih mreža u regionu nastale su uz pomoć međunarodnih donatora, ali kako je ovaj tip podrške malo vjerovatan, poželjno bi bilo da Ministarstvo kulture i medija podrži ovaj tip umrežavanja. Naravno, na samim udruženjima građana je da takvu inicijativu pokrenu.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

47

PROBLEMI ORGANIZACIJA KOJE DJELUJU U OBLASTI KULTURNE BAŠTINE

Identifikaciji i analiziranju problema u radu organizacija koje se bave kulturnom baštinom mnogo veća pažnja posvećena je u polu-strukturisanim intervjuima i fokus grupama. Međutim, i u anketnom upitniku imali smo otvoreno pitanje u kome smo ispitanike zamolili da navedu tri najveća problema na koja nailaze prilikom rada. Dobijene odgovore smo grupisali u pet cjelina koje upućuju na finansijske probleme, nedovoljno dobru saradnju sa drugim akterima u datoj oblasti, probleme vezane za uslove rada, nedovoljne kapacitete samih organizacija i jedan niz značajnih problema koji se ne pominju često. Nije neočekivano da se finansijski problemi nalaze među onima o kojima se najviše govori. Kao što je već ukazano, organizacije koje se bave kulturnom baštinom spadaju u male organizacije, sa skromnim budžetima i velikim stepenom zavisnosti od lokalnih donatora. Kriza izazvana pandemijom korona virusa je u prvi plan izbacila druge prioritete - prije svega zdravstvene, ali i probleme nemogućnosti privređivanja, nedostatka posla, nezaposlenosti i mnoge druge, a kulturu još više gurnula u drugi plan.

Naši ispitanici su ukazivali na smanjenu podršku tadasnjeg Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, smanjena sredstva koja dobijaju od lokalnih samouprava, ali i sve manje potencijalnih donatora izvan zemlje. Kao poseban problem je izdvojeno nepostojanje institucionalnih grantova zbog kojih organizacije nijesu u stanju da angažuju stalno osoblje, plaćaju službene prostorije i troškove organizacije („Nedovoljno sredstava za ozbiljne/stalne/redovne godišnje aktivnosti koje ne zavise od projekata“). Ili kako navodi jedan od ispitanika: „Problem nam je nemogućnost da imamo stalno zaposlenog koji će se posvetiti razvoju organizacije, ne možemo ni da plaćamo prostorije i sredstva za rad“. Problem je i odsustvo stručne valorizacije aktivnosti i projekata, već odlučivanje koje se vodi političkim kriterijumima („Nestabilno finansiranje razvoja zavisno od političkih rukovodilaca, umjesto od stručne valorizacije“). Ispitanici su ukazivali da su često u situaciji da moraju sami da finansiraju vlastite aktivnosti. „Putovanja na međunarodne festivale, gdje predstavljamo svoj grad i državu, vršimo promociju grada i države u svakom smislu, a nemamo odgovarajućih finansijskih sredstava za organizovanje prevoza do tih destinacija, sve plaćamo iz svojih sredstava“. Nedovoljno dobra saradnja sa drugima akterima u oblasti kulture uključuje i donatore i institucije kulture i aktere iz biznis sektora. Kritika donatorskih praksi odnosi se i na lokalne donatore („Slabi državni sistemi finansiranja NVO, slabo razumijevanje problema NVO od strane donatora”), ali i na način funkcionisanja međunarodnih organizacija („Nedostatak stabilnih prihoda prouzrokuje da se kulturnom baštinom bavimo konkurišući na pozive EU i uklapajući potrebe naše regije u prioritete poziva. Naše su sve aktivnosti diktirane od strane donatora, a stvar je našeg umijeća da kulturnu baštinu uvijek ‘upakujemo’ u skoro svaki naš projekat, u manjoj ili većoj mjeri. Pojedine teme kojima bismo se bavili se uopšte ne uklapaju u donatorske prioritete, tako da te teme i dalje čekaju“).

48

Institucije kulture se često opisuju kao nedostupne i nezainteresovane za saradnju („Institucije su jednosmjerna slijepa ulica – komunikacija/korespodencija ide ka njima, a odgovora nema, ili se na odgovor čeka toliko da se obesmisli“). Prema ispitanicima problem je i „nedostatak povjerenja i znanja zaposlenih u javnim institucijama“. Biznis sektor, pak, po njima, uopšte ne uviđa značaj kulturne baštine („Izostaju sponzorstva, kompanije ne prepoznaju kulturu kao bitan segment u društvu“).

Problemi koji se tiču uslova za rad, ponavljaju ono na šta smo već ukazali - da su tehnički kapaciteti ovih organizacija na veoma niskom nivou. Dominiraju iskazi poput „Nedostatak sopstvenog prostora”; „Nefunkcionalan kancelarijski prostor koji nije u našem vlasništvu, već u vlasništvu opštine”; „Tehnička neopremljenost - nedostatak sredstava za rad”. Jedan od ispitanika je istakao da je „Objekat veoma star, prokišnjava i potrebna je detaljna sanacija za koju nemamo sredstava. Problem je i održavanje, restauracija, čišćenje i proširenje narodne nošnje i instrumenata. Imamo veoma vrijednu narodnu nošnju, ne samo našu, nego i iz čitavog regiona, okvirno procjena vrijednosti je oko 35 000 eura, a uslovi za čuvanje i održavanje su veoma loši“. Veliki broj organizacija prepoznaje i slabost vlastitih kapaciteta i neophodnost njihovog unapređenja: „Nedostatak ljudskih kapaciteta da bismo aplicirali i realizovali veće, kompleksnije i dugotrajnije projekte – jer je menadžment angažovan volonterski, uz svoje druge redovne/stalne poslove, studije“. Gašenje nekih od mreža nevladinih organizacija takođe se objašnjava nedovoljnim kapacitetima organizacija („Nedostatak ljudskih i finansijskih kapaciteta da se neka organizacija bavi projektima mreže. U jednom periodu se time bavila naša organizacija, ali sada ni mi nemamo kapaciteta za te aktivnosti. A još i neke od osnivačkih udruženja više ne postoje ili su neaktivna“). Pored ovih problema koji su se ponavljali u odgovorima mnogih ispitanika, pomenut je i niz značajnih problema u odgovorima jednog ili nekoliko ispitanika. Jedan od njih je politička nestabilnost u državi, koja se očituje i u djelovanju državnih institucija. Drugi je ignorisanje lokalnih problema od strane nacionalnih medija, pogotovo kad je kulturna baština u pitanju. Treći je malo interesovanje mladih za rad u nevladinom sektoru, a pogotovo u segmentu kulturne baštine. Ispitanici su ukazivali i na izuzetno nemaran odnos pojedinaca prema kulturnoj baštini i njihovu nezainteresovanost za njeno očuvanje.

Kritika se odnosila i na zatrpanost kulturnog tržišta kičem („Izostanak prepoznatljivosti edukativnog i turističkog značaja suvenira – koji su napravljeni na osnovu istorijskih činjenica, od strane turističkih organizacija, već zatrpanost kineskom i ‘kičastom’ ponudom suvenira stanovništvu i turistima“). A kritikovan je i način realizacije programa razvoja kulture na sјеveru Crne Gore („Imamo finansiranje programa razvoja kulture na sjeveru Crne Gore kroz koji se finansiraju organizacije iz južnog i centralnog dijela, a pri tom se nikakve aktivnosti ne odvijaju na sjeveru. Kada se i nešto realizuje, to su obično radionice koje traju sat vremena i nemaju nikavog efekta, dok organizacije koje ih realizuju, čak ni putem medija ne oglašavaju realizaciju ovakvih problema. To je sve pokazatelj slabe saradnje NVO sa sjevera i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta koje ne prepoznaje značaj jačanja NVO sa sjevera“).

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

49

POTREBE, PROBLEMI I POTENCIJALI

Ako su rezultati anketnog istraživanja dali prilično jasnu sliku stanja civilnog sektora koji se bavi kulturnom baštinom u Crnoj Gori – kapaciteta organizacija i djelovanja neformalnih grupa - onda je zadatak koji smo pokušali da ostvarimo intervjuima bio da steknemo uvid u potrebe aktera i probleme sa kojima se suočavaju. U skladu sa predlogom projekta, realizovano je 12 polustrukturiranih intervjua sa sagovornicima koji se na različite načine bave kulturnim nasljeđem, vodeći računa i o njihovom geografskom rasporedu.5

Vodič za intervjue je, nakon uvodnog predstavljanja organizacija ili djelatnosti pojedinaca, imao pet segmenata. Prvi se bavio potrebama koje organizacije imaju. U drugom segmentu smo sa sagovornicima razgovarali o problemima sa kojima se organizacije srijeću, vezano za njihovo svakodnevno djelovanje – finansije, prostor i opremu i za saradnju sa donosiocima odluka, donatorima, institucijama kulture i drugim akterima u ovom sektoru. Ali i o problemima karakterističnim za sektor u cjelini, posebno u odnosu na zakonski i institucionalni okvir. Treći dio razgovora odnosio se na ulogu civilnog sektora u oblasti kulturne baštine, da bi četvrti bio posvećen potencijalima za unapređivanje stanja kulturne baštine u Crnoj Gori, kao i potencijalima za razvoj civilnog sektora u ovoj oblasti. U finalnom dijelu smo sagovornike zamolili da daju preporuke za unapređivanje trenutnog stanja.

1. POTREBE ORGANIZACIJA KOJE SE BAVE KULTURNOM BAŠTINOM U CRNOJ GORI

Govoreći o potrebama svojih organizacija, ispitanici su uglavnom isticali potrebu unapređivanja kapaciteta njihovih organizacija – tehničkih, ljudskih, menadžerskih i finansijskih. Mnogi od sagovornika su ukazivali na raskorak između obima aktivnosti koje organizacije civilnog sektora sprovode i percepcije njihovog uticaja među građanima, na jednoj strani – i resursa kojima raspolažu na drugoj.

Mi redovno dobijamo i zahtjeve i pitanja od ljudi koji nas kontaktiraju preko društvenih mreža da dođu u naše kancelarije da se vide sa nama gdje mogu da imaju sastanak. A mi zapravo nemamo svoje prostore i što se tiče tehnike mi koristimo svoje. Što se tiče svih resursa koji su nam potrebni, od toga da imamo svoje lične kompjutere koje smo kupile od svojih drugih poslova i kačimo se na internet od svojih stanova i kancelarija. Sve što nam treba zapravo, osim vremena i znanja, doniramo (…) Ovo je održivo samo dok radi naš osjećaj da je potrebno da ovo radimo i da iz toga i mi nalazimo neku vrstu lične i profesionalne satisfakcije.

5 Zbog zaštite podataka o učesnicima istraživanja, njihova imena se ne navode ispod citata. Intervjue je vodila Sonja Dragović, članica istraživačkog tima

50

Bilo bi super da imamo još ljudi koji mogu na taj način da nam se pridruže, ali kad bi bilo još ljudi koje bi trebalo da platimo, to bi potpuno promijenilo strukturu. I zapravo je vrlo teško reći šta bi nam bilo potrebno, osim kad bismo mogle da damo lično više vremena, ali to je vrlo teško. Mislim da način na koji organizacija sad radi pokazuje koliko je prekaran način na koji mogu biti organizovane organizacije koje se u javnosti percipiraju kao velike i važne. I ja mislim da ono što radimo jeste važno i da ne radimo definitivno bi se osjetilo. Toliko toga smo uspjele da spriječimo i preinačimo, a pokazuje se koliko je teško organizovati tako nešto.

Kao što smo ukazali u prethodnom poglavlju, veliki broj organizacija nema službene prostorije, nego radi iz vlastitih stanova i kuća i raspolaže samo osnovnom opremom. Generalno prostor za rad, s obzirom da je zvanično to naš prostor u mojoj kući, to se zvanično vodi ta adresa, tu držim i materijal i sve, jer nemamo novca da iznajmljujemo nešto. Ne postoji šansa da se to iznajmi, jer nema toliko projekata i ne možemo toliko stvari da radimo. Jesmo brojna organizacija u tom smislu, potrebno nam je za ovo čime se mi bavimo. Potrebna nam je i tehnika, većinom koristimo svoju opremu za snimanje. To jeste kvalitetna oprema koju koristimo na terenima, ali nema je mnogo… diktafon i kamere, valjalo bi da imamo možda kvalitetniji kompjuter i ti detalji vezano za arhivaciju, za skladištenje, jer je potrebno sve to digitalizovati i sačuvati i kopije. Sad nije kao nekad, sad je jedan snimak od sat vremena 50-60 gigabajta i potrebno je čuvati i kopije, ne možete imati samo jedan snimak i to zahtijeva more eksternih diskova koji koštaju i sve to košta.

Značajan broj organizacija se saživio s tim da će obavljati aktivnosti iz vlastitih prostorija i da bi pokušaj unapređivanja tehničkih kapaciteta u uslovima finansijske oskudice bio neodrživ.

Zvanično smo registrovani na našu rodnu kuću i tu postoji jedna od naših dječijih soba posvećena društvu i tu se čuva dio naše dokumentacije. Ako bismo imali pravi prostor u smislu neke mini kancelarije, mislim da bi to imalo smisla, ali sa druge strane stvorilo bi nam novi izazov kako da se organizujemo, kada tu da boravimo. Jer nama najčešće za potrebe realizacije naših projekata treba samo laptop, telefon za kontakte i drugi ljudi koji će terenske poslove obavljati. Dizajn knjiga se isto radi danas preko laptopa, tako da je on dovoljno sredstvo za rad. Ali u nekoj perspektivi možda bismo razmišljali, kažem možda, jer treba sjedjeti tamo, održavati prostor, plaćati rentu, a završavamo poslove i bez toga.

Uprkos tome što, zbog visokog stepena obrazovanja i profesionalne stručnosti, ljudski

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

51

resursi predstavljaju ključne resurse organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori – a ima i dovoljno spoljnih saradnika i volontera – postoji konstantna potreba za uključivanjem većeg broja ljudi u jezgro organizacije.

Što se nas tiče, nama svakako jeste problem sada sa kapacitetima. To je veliki problem, jer mi bez obzira što dugo funkcionišemo, nijesmo uspjeli da formiramo neki malo veći tim, imamo jako puno saradnika sa kojima smo u kontaktu, imamo značajnu mrežu ljudi, ali što se ključnih poslova tiče, nas je samo tri, tako da to jeste veliki problem.

Jedna od češće pominjanih jeste i potreba da se razviju menadžerske vještine. Radi se uglavnom o malim organizacijama, bez stalno zaposlenih, čiji članovi imaju druge, redovne poslove kojima obezbjeđuju egzistenciju. Utoliko, oni nemaju ni vremena, ni mogućnosti da razvijaju menadžerske sposobnosti, niti da savladaju vještine pisanja i rukovođenja projektima, uprkos svijesti da je to gotovo jedini način da se dođe do finansijskih sredstava potrebnih da bi razgranali svoje aktivnosti.

Ušla sam totalno naivno i aktivistički. Nijesam znala šta znači NVO, nijesam imala pojma, moram biti iskrena. Nijesam imala pojma koliko je to puno administrativnog posla da bih sve to uspjela. Da bi jedna NVO bila održiva potrebni su kapaciteti a mi ih nemamo (…) Mi više reagujemo, odnosno pokrećemo neke stvari. Mislim da je tu naš deficit, nemamo kapaciteta što se tiče ljudskih resursa kojim bi mogli da dugoročno napravimo jednu organizaciju koja bi mogla da pokrije nekoliko oblasti. Ne samo podizanje svijesti i pokretanje nekih aktivnosti, nego gdje bismo mogli isto raditi temeljne analize i istraživanja.

Takođe, kod mnogih organizacija, najčešće jedan član, njihov rukovodilac/rukovoditeljka zna da piše projekte i rukovodi njima, te se kao potreba javlja obuka i uključivanje većeg broja ljudi.

To su te stvari koje su nam potrebne u tom tehničkom smislu, potrebno nam je sa neke strane i možda doedukacija u smislu pisanja projekata i apliciranje, jer to što ja znam dovoljno je do neke mjere. Ja sam pohađao i kurseve i dosta toga znam i pišem sam, ali je potrebno još malo da se doradi i da jednostavno još uključim neke ljude tu jer i ovi ostali članovi nijesu toliko verzirani ili su premladi.

Čak i u slučaju velikih organizacija, registrovana je potreba za doedukacijom i pomoći u pisanju i realizaciji predloga projekata, posebno onih na evropskom nivou.

Nijesam rekla još jedan aspekt, ono što bi nam još bilo potrebno je određena asistencija u apliciranju u okviru evropskih projekata koji imaju komplikovane aplikantske procedure i administracije, elektronske obrade, izvještaji, za šta mi koji vodimo udruženje (…)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

52

prosto zbog aktivnosti u drugim poslovima i drugim oblastima života mi ne možemo da se posvetimo radu u našoj NVO kao nekom cjelodnevnom poslu. Ako bismo htjeli da konkurišemo na neki od evropskih projekata koji možda imaju zanimljive pozive za nas, trebala bi nam potpuna asistencija neke službe, nešto tako da iskoriste ono što mi znamo, a znamo ono što već radimo, radimo marketing organizacije i komunikaciju sa zajednicom i šire, ali ne možemo da prihvatimo administriranje velikih projekata samo zbog vremena koje nemamo za to.

Najveće organizacije, pak, ukazuju na potrebu za stabilnim finansiranjem da bi bile u mogućnosti da dalje napreduju. Ono što je već uobičajeno, na primjer, u Hrvatskoj i Sloveniji, da nevladine organizacije dobijaju institucionalne grantove, namijenjene za pokrivanje njihovih tekućih operativnih troškova (zakupa kancelarije, plaćanja struje, grijanja, telefona, interneta…) u ostatku regiona djeluje kao “nemoguća misija”. Stabilno finansiranje – koje je nemoguća misija koju nikome više ne pominjem. Nekako smo se s tim srodili i shvatamo da je to dio života jedne NVO. Mi smo uspjeli da dođemo do reputacije i nama je lakše da dođemo do projekata. Istražili smo svoje kapacitete da napišemo adekvatne projekte i mi sad lakše dolazimo do projekata. Navikli smo se da će to da bude teško i problematično, pa nalazimo naše metode da preživimo, ali to je slučaj sa nama. Manje organizacije će sa time da kubure dok ne dostignu određeni nivo, a nema ih puno, pa zbog njih moram to da istaknem kao važno pitanje. Ali moram da istaknem i realnost, jer ko nema hrabrosti u to da se upusti i ne treba time da se bavi.

Preklapanje rezultata dobijenih anketnim istraživanjima i intervjuima ukazuje da se radi o realnim potrebama, a skromnost sa kojom su naši sagovornici postavljali zahtjeve, ukazuje gotovo na pomirenost sa onim što bi bilo moguće očekivati kao pomoć. Izvjesno je da veći doprinos nevladinih organizacija u sektoru kulturne baštine nije moguć, ako njihovi finansijski, menadžerski i tehnički kapaciteti budu ostali na trenutnom nivou. Takođe, uprkos izuzetnoj stručnosti angažovanih ljudi, volonterski angažmani, bez mogućnosti stalnih zaposlenja, postavljaju limite koje nije moguće preći.

Ako institucionalni grantovi zaista u ovom trenutku premašuju mogućnosti Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta ili lokalnih samouprava, konkursi za jednokratnu nabavku neophodne opreme, organizovanje treninga za jačanje menadžerskih kapaciteta (posebno u oblasti menadžmenta projektnog ciklusa) i obezbjeđivanje prostorija za rad ovih organizacija jesu nešto što je moguće i potrebno učiniti. Pitanje koje se postavlja na državnom nivou jeste da li se želi razvoj civilnog sektora u ovoj oblasti – da li se percipiraju kao poželjni saradnici u zaštiti i promociji kulturnog nasljeđa ili kao smetnja za ostvarivanje važnijih cilijeva.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

53

2.1. PROBLEMI ORGANIZACIJA CIVILNOG SEKTORA KOJE SE BAVE KULTURNOM BAŠTINOM

Kao što je već ukazano, problemi na koje nailaze u svom radu i generalno problemi u sektoru kulturne baštine bili su centralna tema koju smo istraživali u intervjuima. Ispitanici su, shodno tome, detaljno opisivali i analizirali probleme vezane za finansiranje, odnose sa donatorima, odnose sa donosiocima odluka, sa drugima akterima u sektoru zaštite kulturnog nasljeđa, borbama protiv “investitorsko-graditeljskog lobija” i slabostima samog civilnog sektora.

Generalni ton odgovora u intervjuima bio je da je situacija za organizacije civilnog sektora sada teža nego što je bila u prvom periodu tranzicije, početkom dvijehiljaditih.

„Jedan od izazova je što smo mi veoma dugo u nevladinom sektoru i djelujemo u ovom prostoru koji je generalno u znamo kakvoj situaciji. Tako da mislim da je sada mnogo teže za nevladin sektor nego u periodu kad smo mi počinjali i kasnije tokom većeg dijela djelovanja. U stvari čini mi se da je prije bila mnogo veća podrška nevladinim organizacijama i više mogućnosti za projekte, ali i za saradnju.”

2.1.1. SARADNJA SA DONATORIMA

U ovoj oblasti izazovi su prisutni na nekoliko nivoa. S jedne strane, mnogi od međunarodnih donatora više nijesu prisutni u Crnoj Gori i na prostoru Zapadnog Balkana. S druge strane, podrška sa državnog i lokalnog nivoa je nesigurna, često politički uslovljena, a u vremenu COVID-19 pandemije iz objektivnih razloga smanjena. „Mislim da je dosta problematično u svim NVO, to što se ne zna njihovo mjesto i kvalitet podrške koju mogu da očekuju. Često su promjene političke u lokalnoj vlasti, pa i na državnom nivou, i onda se prosto čeka da se vidi kako svaka postava ima afiniteta prema radu koje NVO. Govorimo o nekim okolnostima koje se tiču nas. Kod nas je uvijek strašno što nekad ni do septembra ne znamo sa kakvom podrškom ćemo moći da računamo u toj godini. Tako da neke stvari ljudi odrade, a novac pristigne nakon što su odrađene. I mislim da u tome nijesmo usamljeni, nego da je to sistemski problem. Ispada da bi trebalo da se u jednoj godini donesu budžeti od nekog realnog viška u budžetima opštine ili države koje bi se onda faktički raspoređivale sljedeće godine za djelatnosti kao što su kultura, razvoj civilnog sektora itd.”

Ispitanici negativno ocjenjuju i promjene u načinu organizovanja konkursa, kao i rad komisija koje prednost daju projektima koji se ne hvataju u koštac sa realnim problemima, već su prosto vješto napisani.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 54

“Moram da primijetim da na nivou države ukidanjem generalnog konkursa kad je u pitanju Ministarstvo kulture nijesmo baš puno dobili. Imamo neke zasebne konkurse koji se tiču rada nevladinih organizacija, ali malo od ovih konkretnih projekata prolazi. Puno se ima utisak da prolaze projekti, u smislu, papirološki projekti koji su dobro administrirani, odnosno da prednost imaju ljudi koji se bave pisanjem projekata, a ne pravim radom u zajednici. Tako da je tu malo neki problem, ne znam kako se iz tog kruga izlazi, da li se to može unaprijediti. Mi smo imali nekoliko razgovora na tu temu kojim putem da idemo i shvatili smo da nas ne zanima da provodimo mjesece i dane pišući projekte i da umjesto na ono pravi rad tj. rad na terenu i u zajednici trošimo energiju, a ne na udovoljavanje donatorima i odgovaranje na njihova pitanja. Tako da smo sami sebe nekako isključili iz tih najvećih tokova donacija koji su u Crnoj Gori prisutni, a tako je u cijelom regionu.”

U nekim odgovorima, komunikacija sa Ministarstvom kulture i medija i lokalnom samoupravom se pohvaljuje, ističe se njihova spremnost da izađu u susret organizacijama, ali se istovremeno konstatuje da je broj konkursa - jednostavno mali.

„Na tom nekom birokratskom polju, komunikacija je dobra i sa Ministarstvom. Oni odgovaraju nama na sve upite, pojašnjavaju stvari, čak nam je prošao jedan projekat. Saradnja sa opštinom je vrlo dobra, saradnja sa Centrom za kulturu je vrlo dobra. Problem je mali broj konkursa na koje možemo da se prijavimo i malo polje djelovanja.”

Kao poseban problem se navodi i nedostatak saradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora, koji onda oskudne resurse čini još oskudnijim.

„Ako bismo okvirno rekli, čini mi se da kad je Crna Gora u pitanju nedostaje saradnja između javnog i civilnog sektora, odnosno između institucija i civilnog sektora. Aktuelni konkurs koji se raspisuje za očuvanje kulturne baštine se ne odnosi na nevladin sektor, ne odnosi se na razvoj kulturne baštine, nego samo na konzervaciju. To jeste dobro samo po sebi, ali nedostaje taj segment uređenja kulturne baštine gdje bi mogao da se uključi nevladin sektor, možda i privatni sektor koji bi mogli da uz minimalni upliv u sadržaj kulturne baštine naprave nekakav novi kvalitet odnosno novu vrijednost.”

Smanjivanju dostupnih fondova doprinosi i sve manji broj međunarodnih donatora koji djeluju u Crnoj Gori, ali i sve zahtjevniji i kompetativniji konkursi na evropskom nivou. Kada govorimo o projektima finansiranim od strane EU, važno je napomenuti i da su oni administrativno složeni i za apliciranje, i za sprovođenje, te mnoge organizacije u startu odustaju od samog pokušaja. Osim toga, ovi projekti zahtijevaju određeni

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

55

procenat kofinansiranja, što je udruženjima u Crnoj Gori teško obezbijediti. Pohvalno je što postoji Javni konkurs za raspodjelu sredstava za kofinansiranje projekata i programa nevladinih organizacija podržanih iz fondova Evropske unije, ali su sredstva iz ovog fonda uglavnom nedovljna za sve koji obezbijede evropska sredstva.

„Problem je što se veliki evropski grantovi sve teže dobijaju i zahtijevaju značajne kapacitete da bi mogli da se sprovedu, a prilika za manje projekte nema baš toliko puno i to je smanjeno jako sada zbog cijele situacije sa pandemijom korona virusa.”

Utoliko drugi izvori finansiranja dobijaju sve više na značaju, bilo da se radi o donacijama kompanija, turističkih agencija, organizacija ili građana. Međutim, ova vrsta podrške može se smatrati više ohrabrenjem i podsticajem istrajavanju organizacija u njihovoj misiji, nego što doprinosi održivosti samog udruženja.

„Što se tiče donacija, mi donacije imamo od samih članova i to se svodi na to. Eventualno ako nas pozove neka organizacija da im damo neku prezentaciju, pa nam uplate donaciju. Dešava se da nas pozove neka turistička agencija da nas pita da li bismo mogli za njihove turiste da nešto odradimo. Mogu da nam daju neku donaciju, a ne moraju ni to…. Ali to nijesu neke cifre kojima bismo se mogli pohvaliti, definitvno na njih ne možemo da se oslonimo (…) Dešavalo se da nas nekad ljudi gledaju na televiziji, pa nas pozovu pa nam doniraju materijal za nošnju. Par puta se i to desilo, pa smo uspjeli da nešto nošnje nabavimo. To je simbolično, ali to je vrijedno pažnje, jer ljudi gledaju pa pozovu telefonom da nam pomognu.”

2.1.2. ODNOSI SA DONOSIOCIMA ODLUKA

Međutim, kao ključna tema pojavili su se odnosi sa donosiocima odluka i saradnja sa njima. Jedan broj organizacija koje su bile izuzetno aktivne u radnim grupama koje su se bavile izmjenama zakona, izradom strateških dokumenata, programa razvoja, ne vidi da je taj trud donio neke pozitivne pomake.

„Što se tiče institucija državnog sektora i lokalne samouprave (…) mi smo uvijek bili otvoreni za saradnju i bili smo spremni da budemo dio tih procesa koji su strateški značajni. Nekada je ta saradnja bila bolja, nekada lošija, sve zavisi. Nažalost, zavisi nekad od pojedinaca, od lične volje ljudi na određenim položajima i generalno neke političke volje i klime. Nažalost, mislim da je bilo situacija, i toga smo bili svjesni, gdje smo na neki način bili zloupotrijebljeni. Bili smo dio procesa i trudili se maksimalno da doprinesemo, ali nijesmo mogli uticati toliko koliko smo mislili da treba. Jednostavno zato što smo bili nadglasani kao predstavnici nevladinog sektora u nekim

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 56

grupama za izmjene zakona, gdje sam ja jedna predstavnica, ako nemam podršku ostalih, taj predlog ne može da bude uvažen. To je nekako malo i frustrirajuće, jer budemo dio tih procesa maksimalno se damo i pokušamo da uradimo sve što možemo i onda je šteta, kad nema efekta.”

Uključivanje predstavnika civilnog sektora u ove procese se ocjenjuje kao nešto što se radi “pro forme”, bez namjere da se stvarno uvaže njihovi stavovi i sugestije. Naime, predstavnici/e udruženja stiču utisak da prvenstveno daju legitimitet formi uključivanja civilnog sektora, dok se njihovi predlozi ne uvažavaju u dovoljnoj mjeri. To je obeshrabrujuća praksa koja može uticati da se i civilni sektor zamara i odustaje od uključivanja.

„Svaki put kad se dese novi izbori na lokalnom ili državnom nivou mi iznova moramo da gradimo odnose sa novim ljudima i uvijek počinjemo od nule, a vrijeme ide, potrebe ostaju iste. Vrijeme smo mogli da iskoristimo za druge stvari. I to je jako frustrirajuće u našem poslu, jer ponekad izgubim strpljenje kad pričam sa tim ljudima. Trenutno je u toku izvedba strategije za turizam, pa su nas izabrali da budemo u radnoj grupi i izgubim strpljenje kad čujem priču koja je potpuno izmještena iz realnosti, dok su potrebe potpuno drukčije. Vidi se da nikad nijesu iz svoje kancelarije zašli među narod i čuli šta njima treba. Čak kad budemo integrisani, jer zakonik propisuje da civilno društvo mora da bude uključeno u radne grupe, to često bude pro forme, bez suštinskog dijaloga i razmjene iskustava i mišljenja.”

Neki od sagovornika čak smatraju da se radi prosto o ignorisanju svega onoga što dolazi od organizacija civilnog sektora, koji su nosioci ekspertskog znanja ali nemaju političke moći. Stiče se utisak uspavanosti javnih institucija koje djeluju u oblasti kulturne baštine, i njihove potpune nezainteresovanosti da se iskoriste kapaciteti civilnog sektora u cilju unapređenja sektora zaštite. Ovo stanje konstantno traje decenijama.

„Mislim da je tu najveći problem potpuno ignorisanje od institucija sistema, svake inicijative koja potiče od strane organizacija civilnog društva. Mi imamo tih par organizacija koje smo nabrojali i za graditeljsko nasljeđe, a vjerovatno je još više za druge oblasti kulturne baštine i šta god se predloži i bilo koja inicijativa ka državnim institucijama pogotovo, to biva potpuno ignorisano.”

Na drugoj strani nalaze se oni koji smatraju da problem nije nedostatak dobre volje već generalno odsustvo strateškog pristupa u svim oblastima, pa i u oblasti kulturnog nasljeđa. Pritom to zanemarivanje važnosti strateškog pristupa nije slučajno, već direktan ishod politike upravljanja u kojoj kontinuiran i posvećen rad na zaštiti i unapređenju javnog interesa gubi primat u odnosu na brza i samovoljna rješenja oko kojih društveni konsenzus niti postoji, niti se pokušava izgraditi.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

57

„Imam osjećaj da ljudi koji se bave time i pored dobre volje koju možda imaju - a ima ih koji imaju dobru volju da budu na usluzi i od pomoći NVO - ne mogu da promijene taj sistem (…). Nisam sigurna da vidim na koji bismo način mogli da nešto promijenimo. Iako radim u javnom sektoru, to je moja osnovna profesija, radim u ustanovi kulture, isti je problem i kod nas. Sve ide ad hoc, strategije koje smo pisali, pa pisali smo i gradsku strategiju o razvoju kulture, učestvovala sam u tom procesu, nije baš interes lokalnih uprava da usvoji strategije, nego više voli da sve ostane na nivou ličnog odlučivanja garniture koja upravlja.”

Šta god bio izvor problema, činjenica je da neki od osnovnih koraka administrativnih, tehničkih, političkih, koji su od značaja za zaštitu kulturne baštine u Crnoj Gorinijesu napravljeni.

„Čak ni registar objekata, odnosno registar kulturne baštine nije javno dostupan, nemamo uvid u njega. U suštini mi smo pokušali kontakt sa nadležnim institucijama i došli do djelimičnog spiska koji se bavi objektima, ali pretpostavljamo da taj spisak nije potpun. A čak i da jeste postoji veoma veliki broj objekata i djelova objekata koji nijesu registrovani, niti zaštićeni ni na koji način i prepoznati u Crnoj Gori.”

To znatno otežava djelovanje onih koji se bave kulturnim nasljeđem, zahtijeva trošenje mnogo vremena za ono što bi moralo biti dostupno svima.

„Problem je transparentnost javnih institucija, jer mislim da nije zadatak nevladinih organizacija da istražuju i da dođu do informacija. To bi trebalo da imamo direktno bez ikakvog šireg dopisa ili hiljadu telefona ili preko veza koje koristimo da bismo mogli da dođemo do informacija. Opština bi trebalo da ima veliki arhiv u koji bismo svi mogli da idemo i da tražimo samostalno…kao neka biblioteka u koju mogu da imm pristup od osam ujutru do sedam sati naveče, da ne moram da šaljem dopis nego ja uđem kao svugdje u svijetu i gledam (…) Mi jesmo mala država i razumijem centralizaciju nekih stvari, ali zašto ne možemo da upravljamo našim resursima? Za mene su resursi informacija- Mislim da treba da imamo što je potrebno, transparentnost, sajtove, bolje implementirana IT rješenja…”

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

58

2.1.3. UGROŽAVANJE KULTURNE BAŠTINE OD STRANE INVESTITORSKO-GRADITELJSKOG LOBIJA

Gorući problem, međutim, oko koga se slažu svi naši sagovornici, jeste ugrožavanje kulturne baštine od strane “investitorsko-graditeljskog lobija”.

„Mislim da je važno isto da kažemo da nije slučajno da je neke aspekte kulturnog nasljeđa mnogo teže zaštititi nego neke druge, jer se puno novca vrti oko objekata i lokacija na kojima su objekti koji su predmet našeg rada. Recimo Podgorica, koja je skoro uvijek u fokusu našeg rada, gotovo čitava je izgrađena poslije Drugog svjetskog rata. Svi vrijedni objekti iz modernog perioda koji su u Podgorici su nastali na lokacijama koje se smatraju atraktivnim, a onima koji dođu i poruše objekte to bi donijelo mnogo novca. I onda oni koji žele to da urade i vlasti koje im idu na ruku – to ne može nikako biti posmatrano izvan tog procesa proizvodnje i trgovine nekretninama. I zbog toga ćemo u ovoj oblasti naići na puno više institucionalnog otpora i prepreka, nego kad bismo krenuli da štitimo neku tapiseriju ili recept za pravljenje lisnatog sira. Jer ne može da se poredi koliko su jaki uticaji građevinskog lobija, lobija koji se bavi nekretninama. To prosto nije u interesu moćnim pojedincima da se dobro i proporcijalno i sa pažnjom odnosimo prema tom nasljeđu, jer imaju interese da ga poruše i izgrade nešto novo.”

Civilni sektor koji se bavi kulturnom baštinom je često ulazio u sukob sa ovim moćnim grupacijama i povremeno uspijevao da postigne određene rezultate u zaštiti javnog interesa. Ono što zabrinjava je utisak da civilni i javni sektor najčešće ne stoje zajedno u odbrani javnog interesa, već je civilni na jednoj strani, a na drugoj su udruženi javna uprava i privatni sektor. Građani na to reaguju tako što se predstavnicima civilnog sektora obraćaju za pomoć kako bi zaštitili svoja prava i prostore koje smatraju važnim, što za civilni sektor predstavlja dodatno opterećenje, ali i motivaciju za rad i dokaz o neophodnosti kontinuiranog djelovanja – čak i kada su uslovi za rad sasvim nepovoljni.

„I ja mislim, da je tako ne samo sa civilnim sektorom, nego sa svakim sektorom koji nije urbanistički lobi. Prosto institucije sistema nemaju volju da nešto urade za dobrobit, za javni interes, već jedino prilagođavaju sve svoje odluke i akcije i zakone individualnim interesima – to jedna stvar. Druga stvar je to što ipak mislim da je uticaj nas kao civilnog društva u posljednje vrijeme dosta porastao, jer ipak vidimo iz našeg primjera da smo uspjeli uz pomoć građana, uz pomoć drugih stručnjaka da izvršimo pritisak da se neke odluke promijene, da se donesu neke druge odluke ili da se nešto izgradi ili ne izgradi. Tako da mislim da tu treba odati priznanje i civilnom sektoru zajedno sa građanima i sa stručnjacima arhitektama svim zajedno.”

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

59

„Generalno, prvo osvrt na taj institucionalni i zakonski okvir u Crnoj Gori vezano za oblast kulturne baštine. Nažalost postoje promjene koje nijesu dobre, koje je donio taj novi Zakon o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. prije svega vezano za institucionalni okvir. To sad možda nema direktno uticaja na nevladin sektor, ali jeste jako bitno za oblast zaštite kulturne baštine i onda je to bitno za sve aktere koji djeluju na tom polju. Mislim da tu postoje veliki problemi i da je vrlo urgentno stanje. Institucionalna transformacija koja se tada desila i koja nije samo zbog zakonskog okvira, nego zbog načina primjene tog zakona, paralelno sa promjenama koje su se desile na polju planiranja, dovela je do potpunog urušavanja sistema zaštite.”

Ove promjene na nivou čitave Crne Gore, imaju posljedice i na lokalnom nivou. U intervjima su detaljno predstavljeni slučajevi u kojima su neka od institucionalnih rješenja, uprkos dobrim namjerama, rezultirala poraznim efektima.

„Posebno na primjeru Kotora, gdje smo imali jak Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture koji je sad transformisan na dvije jedinice: Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Centar za zaštitu i konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Oni su sada skoro nefunkcionalni i to se vidi u prostoru, postoji problem sa kapacitetima u tim institucijama, sa njihovim uticajem koji mogu da imaju, sa nadležnostima koje su izgubili, tako da mislim da je stvarno strašna situacija. Cilj je bio da se podijele i da se odvoje aktivnosti koje su vezane za upravni dio posla od ovih strukovnih jer su mislili da nije logično da ista institucija izdaje konzervatorske uslove i projekte i daje saglasnost na iste te projekte i onda sprovodi radove, što ima smisla. Ranije su, u stvari, u tom Zavodu bili stručni ljudi koji su imali više timova specijalizovanih: i onih koji su radili istraživanja, projekte, do operative stručne koja je sprovodila radove i onda je to bio zaokružen proces kojim se na neki način garantovao kvalitet. Sad imamo odvojeno one koji kontrolišu sve i sa druge strane taj jedan operativniji stručniji dio u obliku tog Centra za konzervaciju.”

Način na koji funkcioniše sistem prostornog planiranja takođe generiše probleme, jer ne uzima u obzir razvojne potencijale kulturne baštine i tretira je kao prepreku na putu vrtoglavog rasta turističkih kapaciteta i novih urbanih cjelina, koji ne bi smjeli biti izjednačeni sa prostornim i ekonomskim razvojem.

„A drugo, kad gledamo šta je bilo sa sistemom planiranja prostora, koji se promijenio paralelno sa sistemom zaštite kulturne baštine (…) Posebno je to problem ako govorimo o prirodnom i kulturnoistorijskom području Kotora, koje je veliko i ima vrijednosti kulturnog pejzaža i sve intervencije u tom prostoru treba da budu takve da poštuju vrijednosti tog zatečenog. A to apsolutno nije u skladu sa

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

61

politikama koje je imala Crna Gora posljednjih decenija sa tom nekontrolisanom urbanizacijom - tako da baština jeste bila kočnica, ona to ne mora da bude, jer baština jeste osnov razvoja ako je tretiramo na adekvatan način.”

Drugi naši sagovornici osnovni problem vide u veoma centralizovanom sistemu zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori, u kome se kapaciteti koji su potrebni za prepoznavanje i očuvanje svih oblika kulturne baštine ne razvijaju podjednako. Rezultat toga je nedovoljno znanja o pojedinim regijama i njima svojstvenom kulturnom nasljeđu, što za posljedicu ima sistemsko zanemarivanje pojedinih formi kulturne baštine.

„Druga promjena bi morala da bude u donošenju nove legislative, gdje bi se promijenio ovaj do sad centralizovani model kojim država upravlja i usmjeren je samo na Upravu za zaštitu kulturnih dobara ili za tako par nekih državnih institucija. Mislim da bi on trebalo da bude mnogo disperzivniji i da se taj uticaj može multuplicirati na taj način što će postati disperzivan. Ta disperzija je ključna riječ kad je kulturna baština i njeni kapaciteti u pitanju. Čini mi se da kulturna baština na ruralnom području nije dovoljno vrednovana, odnosno nije dovoljno ispromovisana kao takva. Tu prije svega mislim na materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, na segmente kojima može pripadati narodna pjesma, instrument, predanje ili sve ostalo. U tom dijelu mi nemamo gotovo ništa.

Druga stvar, čini mi se da sam pojam kulturne baštine kako se tumači u Crnoj Gori nije dostupan u tom smislu. Ona se tumači kao nešto na šta određene strukture počivaju, polažu pravo, nešto što je vezano samo za istoriju, a nemaju tu komponentu tipa kopče sa kulturnim turizmom ili sa drugim stvarima. Mislim na kulturnu baštinu koja je u žiži našeg interesovanja, to je kulturna baština na ruralnom području. Ona nije u žiži interesovanja turizma – tipa stari grad Kotor – nego nešto što je na margini ali posjeduje sve veće kapacitete kako vrijeme promiče. Jer svjedoci smo da savremeni turisti sve više hoće da imaju iskustva koja se tiču nekih ruralanih područja, koja su pod manjim impaktom od strane civilizacije.”

Neke od kritika, odnosile su se i na posebne segmente programa Ministarstva kulture i medija poput programa „Razvoj kulture na sjeveru“ i na način njihove realizacije, koji nije u dovoljnoj mjeri zasnovan na podršci lokalnim produkcijama i razvoju lokalnih kapaciteta koji već rade u poljima kulture i kulturne baštine, i to često u teškim i nesigurnim uslovima.

„Pisali smo Ministarstvu kad je bila rasprava o kulturnim strategijama (…) Na sve nam je odgovoreno krajnje korektno, ali upravo je i fokus Ministarstva bio na toj decentralizaciji i trebalo bi da se više kontrolišu ti projekti. Dakle odvojen je Sjever i mi se posmatramo kao neko

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 62

pleme kome treba nešto raditi na kulturi. A onda dođu ljudi koji daju predstavu i mi koji se bavimo tim vidimo da je to neko tezgarenje, to se ne kontroliše. Potrebno je više angažovati se na tome da se daju sredstva ljudima sa sjevera. Treba da se ulaže u lokalne, ništa nećemo dobiti ako dovedu dvije predstave iz Podgorice, to su dva dana, treba da se održavaju stalno predstave ili koncerti ili bilo šta, da se aktiviraju ljudi iz Kolašina, Mojkovca, Rožaja…”

Sa druge strane, gotovo unisono se u intervjuima govorilo protiv nekontrolisane komercijalizacije i banalizacije kulturne baštine, kao i o potrebi rada na tome da kulturna baština ima prominentno mjesto u životu zajednice, kako ne bi postala puki igrokaz čija je glavna funkcija da zabavi turiste. Sagovornici upravo tu vide i vrijednost rada civilnog sektora i važnost podrške tom radu u oblasti kulturne baštine. „Vidite, ima jedan generalni problem u vezi toga, to je da se kulturna baština uveliko komercijalizuje. Pokušaj je i sa Mornaricom, međutim mi se branimo našim statutom koji vrlo jasno propisuje šta možemo da radimo. Međutim, sve manifestacije koje je Kotor imao po kojima je bio prepoznatljiv, maskembali, karnevali, gađanje kokota, fašinada... sve više se komercijalizuju. Tu vidim veliku opasnost po kulturnu baštinu, jer onoga momenta kad ono izvorno, iskonsko što je učinilo da to bude kulturna baština, kad to počinje da se pretvara u folklor i nešto drugo, počinje da se gubi kulturna baština. Tako da u tom smislu mislim da civilni sektor zajedno može da učini na popularizaciji, na neki način da ostane to gradsko, da ostane bokeljsko, ako se raspline gotovo je.” Važna poenta odnosila se na potrebu da razvoj bude održiv i da u obzir uzme dugoročne potrebe i gradova i građana i turista, i da baštinu sačuva i unaprijedi za buduće generacije. Prema našim sagovornicima i sagovornicama, potencijali za to postoje - a da bi mogli biti iskorišćeni potrebno je razviti adekvatne alate i javne politike. „Potencijali su ogromni, to znamo i sami, ne treba niko sa strane da nam govori. Upravo svi ovi faktori koje smo naveli koče da se ti potencijali razviju. Prosto mala je snaga i civilnog sektora, a imamo nezainteresovanost institucija (…) Potencijali su naravno promocija kulturne baštine i valorizacija svega onoga što ima Boka Kotorska, Kotor i Crna Gora. To je potencijal ogroman koji postoji. U svakom slučaju, održiv je. Mora biti održivi razvoj. Ovo što se dešava u Kotoru je katastrofa, to nema veze sa održivim razvojem, održivi razvoj znači da su zadovoljene i potrebe grada, turista i ekonomije, a kod nas je profit preovladao i jednostavno uništava i gazi sve pred sobom.”

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

63

3. POTENCIJALI ZA RAZVOJ SEKTORA KULTURNE BAŠTINE U CRNOJ GORI (I ORGANIZACIJA CIVILNOG SEKTORA KOJI SE NJOME BAVE)

Jedan od zaključaka oko kojeg su se naši sagovornici u intervjuima složili jeste da su potencijali za razvoj sektora kulturne baštine u Crnoj Gori zaista veliki ali i nedovoljno iskorišćeni. Međutim, intervjui su pokazali izraženu podjelu u pogledu toga kakva je snaga organizacija civilnog sektora i kakvi su potencijali za njihov razvoj. „Znam da, što se Crne Gore tiče, mi na neki način imamo sreću što ima puno segmenata kulturne baštine i jako vrijednih. I što tema za rad tog polja za djelovanje ima veoma mnogo i što mnogo tih oblasti nijesu dovoljno ni istražene, promovisane i nije se dovoljno radilo. Tako da mislim da je idealan prostor za djelovanje na ovom poljurazmišljamo o arhitekturi 20. vijeka, katunima i ruralnoj arhitekturi generalno, ogromno je polje i veoma zanimljivo i inspirativno. Ta baština je velik potencijal i inspiracija i nadam se da će biti i mlađim generacijama. Svi ti ljudi koje imamo imaju neka znanja i iskustva. Oni su takođe veliki potencijal. Imamo I primjere dobrih projekata i aktivnosti, kao I povezanost koju imamo i unutar nevladinog sektora sa različitim akterima. Ali i regionalno mislim da jeste potencijal, pogotovo u posljednje vrijeme. Mi smo bili dio nekih regionalnih projekata gdje smo radili zajedno sa kolegama širom Balkana i to se ispostavilo kao dobro i korisno svima. Tako da mi se čini da su to neki ključni resursi.”

Ogromno bogatstvo koje predstavlja kulturna baština se, po našim sagovornicima i sagovornicama, nekada ne razumije i potcjenjuje, a stručna istraživanja koja se njome bave ne dobijaju pažnju koju zaslužuju. Stoga je potrebno raditi i na razumijevanju vrijednosti lokalnog kulturnog nasljeđa, koje ne mora biti monumentalno da bi bilo značajno za lokalnu zajednicu i globalnu kulturu.

„Potencijali su ogromni… Generalno gledano Crna Gora, ako govorimo o nasljeđu, mnogo od svoje kulture baštini makar na papiru na tom njegovanju tradicije, na tom našem porijeklu. Ali to je samo na papiru. Naročito se te plesno-muzičke tradicije stidimo, to je tradicija koja pokušava da se predstavi u rukavicama. A kad odemo negdje vani, uživamo kad vidimo nešto arhaično i trčimo da to fotografišemo, a ono što imamo u našoj zemlji nama je to primitivno. Mora da se promijeni svijest prvo na tom polju da jednostavno ljudi prihvate, ne tražimo da se vraćamo na muzučke i plesne amebe, nego jednostavno da prihvate da postoji nešto što je starije i očuvanije i u većoj mjeri u skladu sa onim što je rađeno vjekovima i da to nije primitivno, nego drugi sistem pjevanja i igranja koji nama može da donese mnogo toga.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 64

Ono što me jako iritira je što mi mislimo da naša jela nijesu dovoljno dobra da se nekome ponude i pokažu. Isti problem imamo i sa kulturnom baštinom, jer ljudi misle da treba da imamo Notr Dam da bismo mogli da kažemo da imamo kulturnu baštinu. Dosta bazično gledamo na sve to, mi toliko imamo u raznim sferama i domenima, svako selo je riznica kulturne baštine i onda mi je žao što se time niko ne bavi.”

Kao jedan od zadataka civilnog sektora označen je upravo taj da identifikuje, istraži, predstavi i objasni značaj kulturne baštine, ali i da skrene pažnju javnosti kada je baština ugrožena - bilo da je ugroženost uzrokovana prijetnjom od fizičkog uništenja neke građevine koja predstavlja graditeljsku baštinu ili pogrešnom interpretacijom i banalizacijom nematerijalnog nasljeđa.

„U jednom nesređenom društvu kakvo je, nažalost, naše, čini mi se da je uticaj nevladinog sektora od krucijalnog značaja (…) Negdje se pokazuje ta fleksibilnost sektora koji može da bolje alarmira javnost – da bolje predstavi problem pred kojim se nalazimo, nego što je to kad je državni sektor u pitanju. Posebno ako imamo varijantu da nemamo ni dobre namjere u odnosu prema kulturnoj baštini kad su donosioci odluka u pitanju. NVO sektor je tu od neprocjenjivog značaja. To se pokazalo kroz vrijeme kad je kulturna baština u pitanju i kad je prirodna baština u pitanju (…) Dakle nevladin sektor je tu ono što negdje jeste svrha nevladinog sektora, a da u Crnoj Gori ne postoji taj segment u kulturnoj baštini, čini mi se da bismo mnogo gore prošli, kad je u pitanju devastacija određenih prostora u Crnoj Gori.”

Mada važnost civilnog sektora niko ne dovodi u pitanje, njegovu snagu i značaj u polju kulturne baštine naši sagovornici su potpuno različito ocjenjivali. Dok su jedni naglašavali kompetencije, stručnost i odlučnost ljudi koji rade u organizacijama koje se bave kulturnom baštinom, drugi su zamjerali površnost, projektnu usmjerenost i odsustvo želje da se uhvate u koštac sa stvarnim problemima.

„Kamo sreće da se kompetencije NVO sektora koriste bolje, da ova država umije to bolje da iskoristi jer svjedoci smo da imamo kapacitete u nevladinom sektoru u mnogim slučajevima dosljednije nego u javnom sektoru. Prava je šteta što se ti kapaciteti ne koriste.“

„Apsolutno, nevladin sektor u Crnoj Gori je veoma jak i imamo veoma dobre eksperte, svi smo studirali nešto, pa smo profesionalci. Ali ne može NVO da preuzme neku odgovornost ili ne može da preuzme te stvari, jer na kraju krajeva mi ne odlučujemo i ne treba NVO da odluči. Trebaju nam zato jake institucije, a to znači da bi oni trebalo da shvate ozbiljno svoj posao i da shvate tu odgovornost koju imaju

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

65

još više kada je pitanje kulturno dobro, jer je to kulturno dobro svih građana (…) Ako nemamo institucije koje to shvataju, onda smo izgubljeno društvo. To je kao stablo, ako nemaš korijene ne možeš očekivati krošnju.

Neki moj opšti utisak je da u civilnom sektoru ima svašta. Da ima ljudi koji naravno krasno, divno i predano rade, ali da ima mnogo onih koji samo odrađuju formu i da malo kome vidim da je stalo da ono što je odrađeno zaista i opstane. Na primjer, ako je info tabla stavljena i treba da izdrži par godina i da se zamijeni to više nije njihova briga, nije briga onog ko je postavio šta će biti zatim. Često mi se čini da nema tog razmišljanja da to treba da pokrene neki zamajac, da svaki projekat treba da ide dalje, da nije samo ograničen sa datumom kad završava projekat. Imam utisak da tome se kontinuitetu ne teži u globalu, nego da projekat prođe a poslije šta će biti...“

Pojedini sagovornici su konstatovali slab uticaj civilnog sektora u oblasti kulturnog nasljeđa, ali ne kao rezultat odsustva napora ljudi koji ga čine, već kao izraz sistemskih problema koji postoje u ovoj oblasti. Time su i prepreke daljem razvoju civilnog sektora u oblasti kulturne baštine još jednom dovedene u vezu sa nedostatnošću javnih razvojnih politika koje bi trebalo da predstavljaju osnovu za ukupan društveni i kulturni razvoj.

„Uticaj i uloga sektora u oblasti kulturne baštine je slab, skoro nikakav. Ne zato što se ne trudi civilni sektor, nego jer ne postoji mehanizam i način uticaja na bilo kakvo donošenje odluka. Kao što smo rekli, civilni sektor se trudi i radi na tome da svojim budžetima i u svojim troškovima pokuša da napravi nešto što bi bilo korisno javnosti, što bi možda bilo korisno i samim institucijama. Međutim, kao što to lijepo sročiše, to nije naš posao, tako da ne može biti ne samo da napravimo ove obične projekte koji bi možda nekome služili, nego naročito ne možemo da utičemo na formiranje registrative i svega ostalog što je sistemska priča.“

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

66

PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE

U posljednjem segmentu našeg istraživanja zabilježili smo preporuke koje su naši sagovornici/ce predložili, kako za unapređenje rada organizacija koje se bave kulturnom baštinom, tako i za unapređenje rada u čitavom sektoru kulturnog nasljeđa.

U novembru 2021. godine održane su tri fokus grupe pod nazivom “Izazovi i preporuke organizacija u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori” u kojima je uzelo učešće 12 predstavnika/ca udruženja sa teritorije Crne Gore. Na fokus grupama razgovaralo se o dvije centralne teme:

• Koji specifični problemi ometaju rad organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori, koji problemi sprečavaju razvoj sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori?

• Koje bi bile preporuke za poboljšanje stanja na oba nivoa: kako za unapređenje rada organizacija koje se bave kulturnom baštinom, tako i za unapređenje cijelog sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori?

Preporuke za unapređenje trenutnog stanja koje su dali naši sagovornici išle su u nekoliko osnovnih pravaca. Jedna grupa preporuka bila je upućena samim članovima organizacija koje se bave kulturnom baštinom i bile su usmjerene na to šta organizacije mogu da urade same kako bi unaprijedile svoj položaj i djelovanje. Druga grupa preporuka bila je usmjerena na doprinos koje ove organizacije mogu da daju razvoju sektora kulturnog nasljeđa, a treća i najvažnija, bila je upućena prema donosiocima odluka i ticala se potrebnih promjena – od nivoa sistema do jednokratnih akcija. Učesnici fokus grupa pokazali su jasnu svijest o slabostima civilnog sektora koji se bavi kulturnom baštinom u Crnoj Gori. Veliki broj njih govorio je o nejakim kapacitetima ovih organizacija i potrebi da sami rade na njihovom jačanju kroz međusobnu razmjenu znanja i iskustava, sa naročitim naglaskom na razmjenu na međugeneracijskom i međunarodnom nivou.

„Svakako je to jačanje kapaciteta, uključivanje mladih ljudi i taj prenos znanja, mislim da bi to bilo jako korisno. Imamo puno starijih kolega koji imaju ogromno iskustvo, a bilo bi jako značajno da se prenese dalje. Tako da bi fokus tu trebalo da bude, na edukaciji kako onih koji su u struci, tako i generalno, i predstavnika civilnog sektora i svih. Ima puno prostora da se ljudi koji su u struci dodatno edukuju. Jako je bitno i vrlo korisno da postoji mogućnost za neko umrežavanje i povezivanje iskustva sa kolegama iz drugih zemalja, jer mi smo veoma mali, što je specifično i nemamo ekspertize za sve oblasti i mislim da je i saradnja i korišćenje iskustava drugih vrlo značajno“

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

67

Ukazano je i na nedostatke obrazovnog sistema na visokoškolskom nivou u Crnoj Gori, manjak stručnih kadrova i potrebu da država podstakne i pomogne školovanje stručnjaka koji su potrebni sistemu istraživanja, zaštite i promocije kulturnog nasljeđa.

„S druge strane, što se stručnog dijela tiče, ali to je vezano za državnoinstitucionalni nivo, zaista mislim da treba da se daje podrška mladim ljudima da se što više bave i studiraju ili specijaliziraju u oblastima koje su vezane za ovu temu. I da se u Crnoj Gori osmisli neki način edukacije tih kadrova, opet vrlo specifično, i moralo bi vrlo pažljivo da se vidi na koji način i kako, ali potreba za tim postoji.“

Druga važna tema o kojoj se često govorilo na fokus grupama bila je potreba za umrežavanjem organizacija koje se bave kulturnom baštinom i na lokalnom nivou, ali posebno na nivou Crne Gore.

„Trebalo bi da postoji udruženje koje bi novim nevladinim organizacijama ali i već postojećim, pomagalo i pravnim savjetima i savjetima pisanja projekata i traženja izvora donacija i promocijom... A ne može svako da u svojoj nevladinoj organizaciji ima sve to. Najveće dostignuće evolucije čovjeka je raspodjela posla (…) Postoji i potreba za redovnim organizovanjem tih dodatnih obuka. Trebalo bi da napravimo udruženje, gde ćemo svi plaćati neku članarinu, i da se na taj način potencira i da postoji neki pit bul koji će stalno da ujeda i ukazuje na problemekoji će sa pravne i sa ekonomske strane, sa zakonskim osnovama da govori: to, to i to nije urađeno…

Jedini način da nešto uradimo, mislim, jeste ta klasterizacija, odnosno udruživanje. To je opet neki proces koji će da traje. Biće potrebne velike snage, veliki napori, da se zaista ujedinimo, a ako se krene u tu priču, moramo da budemo spremni na sve, ali i da damo sve od sebe. Zaista će trebati jako puno snage da bi se izborilo za sve ovo, jer nam je sistem potpuno urušen i tu ćemo doći u mnoštvo problema. Tako da jedino vidim rješenje u tome da budemo udruženi, da spojimo snage i da i na lokalnom i na državnom nivou izađemo na kraj sa svim tim problemima. Tako ćemo, kao klaster, bolju saradnju uspostaviti svuda i u regionu i u svijetu“.

Naši sagovornici su se često vraćali i na temu kako organizacije civilnog sektora mogu pomoći da se unaprijedi čitav sistem kulturne baštine, kako bi ona mogla da se uveže sa obrazovnim sistemom i sa sistemom zaštite životne sredine, sa turizmom, tako da od svega toga građani imaju direktne koristi.

„Vrijeme je da se na kulturnu baštinu gleda malo šire, da se ne posmatramo kao da smo Parižani, nego smo tu u Crnoj Gori. Imamo to što imamo i hajde da vidimo šta je od toga vrijedno i šta možemo lako da stavimo u funkciju turizma. I da onda turizam, kultura,

68

zaštita životne sredine prate jedno drugo da bismo na kraju došli do cilja - a to je turizam koji je raširen po cijeloj Crnoj Gori, koji je održiv i zasnovan u potpunosti na našim resursima, gdje i naše malo domaćinstvo od toga može da ima korist, a ne neki tamo hotelijer koji ima hotel od pet zvijezdica. To je ono što vidim kao našu budućnost i to je ono na čemu ćemo mi da radimo, pa dokle stignemo.“

Nada i obaveza koja pokreće ove entuzijaste jeste ta da kulturna baština dobije mjesto koje zaslužuje i da postane jedan od pokretača održivog razvoja. „Idealnu, iskrena da budem, ne mogu da zamislim, ali mogu da opišem ono što vidim kao našu značajnu ulogu, a to je da uporno, stalno i kontinuirano upiremo i insistiramo (…) Znači, mi stalno moramo da budemo uporni da ne izgubimo snagu da stalno ponavljamo istu stvar dok nekog ne probudimo (…) Meni je mnogo drago što vidim da Evropska unija veliku pažnju posvećuje kulturnoj baštini. Nekako mislim da ako mi odozdo, a Evropska unija odozgo insistiramo na tim temama, da ćemo da napravimo neki pomak. Ja sam svjesna da smo mi već pomake napravili, ali značajnije kroz tu saradnju, jer Evropska unija mnogo više pažnje i interesovanja pokazuje prema kulturnoj baštini - u svakom pozivu za projekat imaju kulturnu baštinu kao jedan od prioriteta, a da ne pričamo o tome koliko su zainteresovani da civilni sektor opstane. Tako da uz takve saveznike mislim da možemo i dobrom da se nadamo.“

A posebno značajnu ulogu civilni sektor u ovoj oblasti treba da ima u edukaciji ljudi vezano za baštinu, pristupima njoj i koristima koje ima i može da donese.

„Potrebno je edukovati ljude šta je nematerijalno nasljeđe uopšte, kako može da se razvija, prerađuje, obrađuje savremenim tehnikama, ali i jednostavno ljudima objasniti i da mora da se uči iz toga, ne može se samo pozivati na neki arhaizam, običaj, nošnju, pjesmu ili bilo šta.“

Kako u individualnim polu-strukturisanim intervjuima i na fokus-grupnim intervjuima, međutim, bila je jasno prisutna svijest da doprinos civilnog sektora u oblasti kulturne baštine velikim, ako ne i presudnim dijelom zavisi od sistemskih rješenja, te da su unapređenja neophodna u ovoj oblasti i da nevladin sektor treba da bude uključen u njihovo planiranje i implementaciju.

„Generalno, ono što bi bilo korisno jeste da se u narednom periodu stvarno dese te ključne promjene u sistemu zakonodavnoinstitucionionog okvira zaštite kulturne baštine, i mislim da tu nevladin sektor može da pomogne. Postoje velika znanja, ekspertiza i iskustva ljudi u nevladinom sektoru i mislim da bi bilo super kada bi se ti ljudi uključili u neke sljedeće faze i pomogli da se taj sistem postavi kako treba.“

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

69

Jedan broj ispitanika, posebno onih iz najiskusnijih organizacija, isticao je da Zakon o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. godine sadrži jedan broj loših institucionalnih rješenja, koje bi bilo poželjno unaprijediti. Jedno od loših zakonskih rješenja, koje je posebno važno za građane i nevladine organizacije, tiče se procesa podnošenja i prihvatanja inicijativa za zaštitu kulturnih dobara, kao i postupanja po prihvaćenim inicijativama. „Jedna od stvari koja je svakako problematična jeste taj proces zaštite. Prema zakonu postoji mogućnost da se podnese inicijativa za zaštitu, ali, kako je sada definisano u Zakonu, čak i ako inicijativa bude formalno prihvaćena, dok oni taj proces ne završe formalno utvrđivanje kulturne vrijednosti - može da se desi da se taj objekat uništi. U suštini, ta prihvaćena incijativa za zaštitu ništa ne znači, nego samo daje lažnu nadu onima koji to podnesu. A to je jedini mehanizam da bilo ko, ko želi, može da podnese tu inicijativu za sve što smatra da ima određenu kulturnu vrijednost. Tako da to jeste značajan mehanizam za učešće i lokalnog stanovništva i nevladinih organizacija. Svakako bi ta procedura vezano za zaštitu trebalo da se unaprijedi.“

Još jedna neophodna aktivnost, po našim sagovornicima, jeste donošenje strategije za oblast kulturne baštine. Naglašavaju i da sam taj proces treba da bude participativan i omogući da nevladin sektor u njemu aktivno učestvuje.

„Prvo bi nam trebala strategija kulturne baštine, jer to Crnoj Gori nedostaje. Znam da se valjda krenulo sa tim procesom, ali nemamo informaciju dokle se stiglo (…) Postojao je projekat UNESCO-a u saradnji sa našim Ministarstvom, gdje su bila odvojena neka sredstva za izradu tog strateškog dokumenta.... To je nešto što je zaista potrebno, jer nemamo, da bi se dao neki presjek stanja i da definiše ključne probleme i ciljeve i da se stvori strateški okvir za razvoj cjelokupnog sektora. Tu bi bilo značajno da se nevladin sektor u okviru te strategije tretira na adekvatan način. Pretpostavljam da se taj dokument radi, da bi bilo logično da se kontakrtiraju predstavnici nevladinih sektora, nas još niko nije kontaktrao. Ali mislim da bi taj proces trebalo da bude veoma dobro postavljen i da budu uključeni svi ključni akteri. Bilo bi zaista ključno da se taj proces odradi kako treba.“

Sagovornici su istakli i potrebu da te strategije ne ostanu mrtvo slovo na papiru, nego da budu međusobno usklađene i postanu pravi osnov za usmjeravanje aktivnosti i buduće djelovanje.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 70

„Prvo i osnovno jeste da se postaraju da se te strategije ne donose reda radi i nezavisno jedne od druge, jer one su toliko često u koliziji da je to nevjerovatno. Na primjer, seoska područja su divna za razvoj seoskog turizma i onda strategija koja se bavi hidroenergijom kaže da u svim selima gdje ima neka rijeka treba staviti hidrocentralu. Hoću da kažem, to su takve kolizije i takve nemoguće situacije, tako da kada se donose strategije, treba sve buduće pravce usaglasiti. Dalje, da sarađuju jedni sa drugima i da pročitaju druge strategije da bi se znao neki pravac - redosljed koraka se mora pratiti. I onda da ih sprovode, a ne da stoji strategija u fioci.“

Veliki nedostatak sistema zaštite kulturnih dobara u Crnoj Gori, na koji je ukazivao niz naših sagovornika, jeste nepostojanje javno dostupnog registra zaštićenih kulturnih dobara, što je još jedan primjer problema u samom sistemu zaštite kulturne baštine. „Samo da vam kažem da mi ni za zaštićena kulturna dobra kojih ima 360 ili malo više u Crnoj Gori, nemamo još uvijek javno dostupan registar, nemamo, ne daj Bože, GIS bazu podataka. Tako da smo što se te institucionalne strane tiče, veoma, veoma loši. Prema Zakonu je predviđeno da se odradi revalorizacija, koja je podrazumijevala ponovno utvrđivanje vrijednosti onih kulturnih dobara koja su već ranije bila zaštićena prema starom zakonu. Problem je što taj proces nije sproveden do kraja kako treba i te informacije nijesu dostupne javnosti. Dok, recimo, za zaštićena prirodna dobra, postoji taj registar, javno je dostupan - za kulturna dobra to nije slučaj. I to bi hitno trebalo uraditi.

Ako ćemo konkretno - preporuka za Upravu za zaštitu kulturnih dobara i Ministarstvo kulture je da se napravi neki red, odnosno da se konačno objavi registar kulturnih dobara, što su i obavezni po zakonu. Da počnu da rade na donošenju odluka kojima se objekti stavljaju pod zaštitu, da se kontroliše izvođenje radova i primjena konzervatorskih uslova na tim objektima.“

Zanimljivo je da je značajan broj sagovornika iz civilnog sektora naglašavao ključnu ulogu institucija zaštite kulturne baštine i zalagao se za unapređenje uslova za njihov rad, te da je važnost funkcionalnih i pouzdanih institucija za unapređenje stanja kulturne baštine prepoznata.

„Za unaprijeđenje rada, moraju prije svega da se osnaže institucije. Bez institucija koje štite - nikakav civilni sektor, pojedinci, ne mogu da rade ništa - ako ne postoje institucije koje funkcionišu i koje su u službi kulturne baštine. U Crnoj Gori je sve centralizirano, sve je otišlo na Cetinje. Mi smo imali sjajan Zavod za zaštitu spomenika u Kotoru, ali sad se sve odluke donose u Cetinju. Sad se donosi i prostorni

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

71

plan Crne Gore u kome će na jednom mjestu u Ministarstvu biti koncentrisano na čitavo prostorno planiranje i o nama će odlučivati neko iz Podgorice ili Pljevalja, bez ikakve uvrede, odlučivaće šta nama treba. Ono što je najvažnije jeste da se institucije osnaže u skladu sa preporukama UNESCO-a. Mi sada radimo na izmjeni menadžment plana Kotora koji bi trebalo da bude jak instrument… Ali sve će to ostati mrtvo slovo na papiru ako tu nema institucije počevši sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, pa do policije i građevinskih inspekcija koji će imati žestoku kontrolu i voditi računa da se ne devastira. Institucije su ključ problema zaštite spomenika kulture.“

Brojne preporuke su se odnosile i na potrebu unapređenja saradnje između institucija i organizacija koje se bave kulturnom baštinom. I one se, u suštini, odnose na potrebu unapređenja sistema koji se bavi zaštitom ove baštine.

„Da imamo institucije koje bi trebalo da budu otvorenije prema nevladinom sektoru i novim idejama, prema građanima i njihovim inicijativama. A prvo poštovanje zakona i pozitivni propisi. I da se negdje shvati kulturna baština kao razvojni dio, da se uloži nešto novca u taj segment. Moralo bi se uložiti nešto ako hoćemo da određene stvari sačuvamo za naredna pokoljenja. Nije kulturna baština ono što je nastajalo prije dvadeset ili petsto godina, to je i ono što nastaje danas - moramo da sačuvamo savremenu kulturnu baštinu koja će za 30 godina biti vrijedna. Moramo imati, prije svega, kompetencije da prepoznamo vrijednosti u kulturi.

Treba raditi na intenziviranju saradnje i dobronamjerne komunikacije između nevladinog sektora i institucija sistema. To je ono što nas najviše koči i to je ono što proizvodi najviše problema u ovoj našoj trenutnoj priči. Kada bismo makar imali neki nivo komunikacije, pa makar i da nam se odgovori i kaže da ne mogu i neće time da se bave, ili da to ne dolazi u obzir - to je opet korak i možemo da poradimo na tome. Ali trenutno nemamo nikakav feedback i voljeli bismo da ga doživimo.“

Važna grupa preporuka odnosila se na unapređenje sistema finansiranja i javnih konkursa ministarstava i lokalnih samouprava. Naši sagovornici su ukazivali na niz nelogičnosti koji karakteriše javne konkurse i potrebu da se administativne procedure pojednostave i da se zakonska rešenja dosljedno primjenjuju.

„Sad smo konkurisali kod Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava na tri konkursa. A kako sam ja ovlašćeno lice, morala sam da idem da ovjerim sve svoje izjave. Da su tačni podaci, da smo partneri, da nismo krivično gonjeni… da smo platili ovo, da smo radili ono. To sve treba u tri primjerka i plus sam ja ovjerila četvrti za nas. Ja mislim

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

72

da sam došla sa preko trideset papira. Ta žena u opštini je dva sata radila i samo pečatirala i onako me gleda kao da sam luda... Imala sam sreću da se to nije plaćalo, jer je ukinuto u opštini za nevladine organizacije zbog pandemije, inače da sam svaki primjerak morala kod notara da plaćam po pet eura po primjerkuu, to bi bilo makar 150 eura samo da ovjerim sve to. I svi ti konkursi su tako neusaglašeni da za jedan treba ovo, za drugi nešto drugo. Unutar istih ministarstava su toliko nestandardizovani da to zbunjuje. Neophodno bi bilo da se svi ti procesi pojednostave.

Pozivi ministarstava za projekte… iz bilo kojeg. Oni su raspisani tada i tada, odluka će biti donijeta tada i tada. Nikada odluka nije donijeta u zakonskom roku. Tako da brojne organizacije imaju problem jer, ukoliko ste prvu aktivnost predvidjeli u mjesecu septembru, a odluka nije donijeta u septembru, ako je realizacija projekta trebalo da krene a odluka nije donijeta na nivou ministarstva - vi ste automatski isključeni i vaš predlog projekta je završavao u korpi za smeće.“

Veće organizacije su insistirale na kreiranju specijalnog fonda za organizacije koje uspijevaju da dobiju evropske projekta, a koji bi im omogućavao da plate dio učešća koji je za njih neophodan.

„Mi smo na primjer, 2013. godine dobili evropski projekat u iznosu od 50.000 eura gdje su nam automatski iz Ministarstva kulture uskratili sredstva za tu godinu, jer smo dobili ta dodatna sredstva. Umjesto da postoji taj Fond, koji će ti biti podrška, kad već dobiješ sredstva, pa da te dodatno motiviše. A umjesto da podstiču organizacije da što više apliciraju na evropske projekta, ispada da te kažnjavaju.“

Izvjesno je, takođe, da bi za najdugotrajnije i najuspješnije organizacije trebalo obezbijediti institucionalne grantove koji bi im pokrivali takozvani „hladni pogon“troškove kancelarije, struje, grijanja, telefona, interneta. Na taj način bi im omogućili da sami obezbjede fondove za projekte, vlastite honorare i honorare za svoje saradnike. Tako su u istoriji, iz građanskih čitaonica i udruženja, u našim krajevima i nastale prve kulturne institucije.

Takođe, poželjno bi bilo, za mlade organizacije uspješne u svojim projektima, da se jednokratno obezbjedi neophodna oprema. Za to bi jednom godišnje mogao da se organizuje konkurs Ministarstva kulture i medija kako bi se omogućila pomoć za nekoliko najuspešnijih mladih organizacija. To nije preveliki trošak, a time bi njihovo djelovanje bilo značajno unaprijeđeno, a motivacija za djelovanje neizmjerno uvećana. Na fokus grupama bilo je i nekoliko zanimljivih ideja koje se odnose na potencijalne institucionalne inovacije, poput one o otvaranju regionalnih centara za očuvanje i izučavanje nematerijalnog nasljeđa, ili pak formiranja Digitalnog arhiva pri Ministarstvu kulturen i medija, u kome bi bili pohranjeni i zaštićeni bogati materijali koje su prikupile nevladine organizacije koje se bave nematerijalnom kulturnom baštinom.

73

„Oni su sjajni ljudi uvijek za saradnju, ali ono što nam treba je otvaranje nekih regionalnih centara, da ja ne moram non-stop da idem za Cetinje odavde, da se naprave baze po regijama gdje bi ljudi mogli da imaju neki centar iz kojih bi se radila istraživanja i projekti (…) Mislim da bi ti regionalni centri bili dobri za očuvanje i izučavanje nematerijalnog nasljeđa, tamo bi imali timove i ovo što mi radimo preko etno kampa mogla bi da radi čitava država. Za pola godine bi imali toliko podataka, nevjerovatno je što može da se napravi. Neki malo veći vid podrške od Ministarstva i neka njihova inicijativa da stvarno sačuvamo zaista značajne stvari iz oblasti nematerijalne baštine. Trebalo bi, na primjer, neki da se oformi Digitalni arhiv. Pošto smatram da je to nešto što je javno i što je opšte dobro i to nije nešto bi bi trebalo da čuvamo na našim hard diskovima. Dosta NVO-a bi moglo da ih snabdije materijalima, ako bi oni bili otvoreni za taj vid prikupljanja… Možda bi trebalo da se napravi neka selekcija da ne šalje svako bilo šta. Ovdje u Crnoj Gori baš i nemamo neki sektor Ministarstva koji se samo bavi kulturnom baštinom, a tek nematerijalnom... Vidim tu jednu institucionalnu rupu koja bi mogla da se ispuni. I da se na taj način mi podstaknemo da znamo da ne radimo u prazno.“

Vjerovatno je da mnoge od ovih preporuka neće moći da budu odmah implementirane, ali je izvjesno da se radi o predlozima koji su izvodljivi, dobronamjerni. Mogli bi da unaprijede i djelovanje organizacija civilnog sektora u oblasti kulturne baštine i čitav sektor kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori. Zato su u ovoj studiji zabilježeni, da budu razmotreni i da vremenom budu uvedeni u praksu.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

74

REZIME

Na kraju, da u nekoliko pasusa rezimiramo osnovne nalaze istraživanja. Istraživanje „Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj” imalo je za cilj da analizira djelatnosti, kapacitete, potrebe, probleme i potencijale za razvoj vaninstitucionalnih aktera u polju kulturne baštine u Crnoj Gori. Analizirani akteri uključivali su domaće i strane nevladine organizacije u Crnoj Gori, domaće i strane fondacije i ostale tipove udruživanja i grupnog rada koje su prepoznate, poput neformalnih grupa građana koje se bave istraživanjem, zaštitom i promocijom kulturne baštine.

Centralno mjesto u našem istraživanju imale su organizacije kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja. Međutim, pokazalo se da veliki broj organizacija koje se ne bave prvenstveno kulturnom baštinom ima priličan obim aktivnosti u ovoj oblasti, pa su i njihovi odgovori značajno doprinijeli sticanju uvida u stanje, probleme i perspektive organizacija koje djeluju u ovom sektoru.

Većina organizacija koje su bile uključene u istraživanje formirana je u posljednjih deset godina. U našem uzorku je bilo deset organizacija koje su osnovane prije 2000. godine; dvadeset jedna organizacija i jedna neformalna grupa koja djeluje duže od jedne decenije i više od polovine organizacija (i neformalnih grupa) koje su počele sa radom u posljednjem desetljeću. Najveći broj anketiranih organizacija lociran je u Boki Kotorskoj i u Podgorici, dok su u ostalim djelovima zemlje manje zastupljeni, mada na sjeveru Crne Gore ima nekoliko organizacija čije je djelovanje izuzetno značajno. Aktivnosti najvećeg broja organizacija odvijaju se na lokalnom nivou i nivou Crne Gore, ali značajan broj organizacija ima i međunarodno djelovanje koje ne ostaje na nivou regiona Jugoistične Evrope (odnosno bivših jugoslovenskih republika).

Za najveći broj organizacija uključenih u istraživanje nematerijalna kulturna baština predstavlja osnovno polje djelovanja. Gotovo sve organizacije koje se primarno bave kulturnim nasljeđem bave se nematerijalnom kulturnom baštinom, nešto više od polovine njih nepokretnom, a nešto manje od polovine pokretnom kulturnom baštinom. Kod organizacija kod kojih je kulturna baština sekundarna ili dopunska djelatnost, fokus je na nepokretnoj kulturnoj baštini, a nešto manje od polovine se bavi drugim tipovima kulturnog nasljeđa. Zanimljivo je da se i neformalne grupe uglavnom bave nepokretnom kulturnom baštinom.

Za organizacije kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja, detaljno smo ispitivali kojim se tipovima nepokretne, pokretne i nematerijalne kulturne baštine bave i na koji način to čine. Primat među tipovima nepokretne kulturne baštine kojima se ove organizacije bave imaju kulturno-istorijska područja, urbana ili ruralna naselja, arhitektonska djela i kulturni pejzaži. U slučaju pokretne kulturne baštine fokus je na istraživanju, zaštiti i promociji rukopisa, inkunabula, knjiga, publikacija ili dokumenta;

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

75

arhivske, bibliotečke ili kinotečke građe i muzejskih materijala; te predmeta vezanih za značajni događaj ili istorijsku ličnost. Što se nematerijalne kulturne baštine tiče, organizacije kojima je kulturno nasljeđe primarna oblast djelovanja, posebno se bave tradicionalnim zanatima i vještinama, izvođačkim umjetnostima i jezikom, govorom i usmenim predanjima.

Druga važna grupa pitanja u ovom segmentu istraživanja ticala se načina na koji se organizacije bave kulturnom baštinom. Najzastupljeniji odgovori bili su oni koji su se odnosili na edukaciju u oblasti kulturne baštine; aktivnosti prezentacije i popularizacije kulturne baštine; istraživanja u oblasti kulturne baštine; organizovanja predavanja, okruglih stolova i konferencija; organizovanja radionica, radnih kampova, fokus grupa i izdavačke djelatnosti.

Centralno mjesto u anketnom dijelu istraživanja imalo je ispitivanje ljudskih, menadžerskih, tehničkih, finansijskih i socijalnih kapaciteta organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori.

U pogledu ljudskih kapaciteta ispitivali smo na koliko ljudi naši ispitanici mogu računati u realizaciji svojih aktivnosti – koliko je zaposlenih sa punim i skraćenim radnim vremenom, koliko angažovanih preko ugovora o djelu i koliko volontera mogu angažovati. A prikupili smo podatke i o nivou obrazovanja stalno angažovanih članova/ članica i saradnika/saradnica i koliko među njima ima stručnjaka/stručnjakinja za oblast kulturne baštine.

Kao u prethodnim istraživanjima civilnog sektora u kulturi u ovom dijelu Evrope, angažovani u ovim organizacijama spadaju u najobrazovanije grupacije u kulturnom polju. Skoro 60% stalno angažovanih članova/članica ima završene fakultete, a više od 10% ima magistrature i doktorate.

Ove organizacije angažuju veliki broj ljudi u svojim aktivnostima (1.470), ali je veoma mali broj njih u stalnom radnom odnosu. U organizacijama kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja, radi samo troje zaposlenih sa punim radnim vremenom, dok u drugim organizacijama radi još njih 16 sa punim radnim vremenom i 12 sa skraćenim radnim vremenom. Ključni teret djelovanja u ovim organizacijama utoliko nose članovi/članice organizacija angažovani tokom projekata, preko ugovora o djelu (njih 214). Oni najčešće imaju stalna zaposlenja negdje drugo, a aktivnosti vezane za kulturnu baštinu doživljavaju kao svoju vokaciju. Međutim, zbog obaveza na poslu, oni mogu posvetiti ovim aktivnostima samo dio svog vremena, te organizacije u kojima su angažovani ne mogu preuzeti veliki obim poslova računajući samo na njih. Ove organizacije angažuju i veoma veliki broj volontera (1.225), ali je samo jedan broj njih stalno uključen u rad organizacija. Ova nemogućnost ostvarivanja stabilnih radnih angažmana predstavlja značajnu prepreku za razvoj kapaciteta organizacija i za njihov stabilan rad, rast i prenos znanja. Postojeći model privremenog i povremenog angažovanja članova/ca dovodi i do nedostatka kapaciteta za apliciranje i sprovodjenje većih i kompleksnijih

76

projekata (poput onih koje finansira Evropska unija). Situacija je još teža zbog toga što u Crnoj Gori ne postoje aktivne mreže u oblasti kulturne baštine koje bi pomogle organizovanjem obuka ili razvojnom podrškom, te aktivnostima javnog angažovanja za nezavisnu scenu. Istraživanje je detektovalo i slabo interesovanje mladih za rad u sektoru kulturne baštine što otežava uslove za “podmlađivanje” organizacija u ovoj oblasti. Sve to vodi do raskoraka između percepcije građana/ki o mogućnostima, ulozi i uticaju organizacija u oblasti baštine, na jednoj strani, i resursa kojima one raspolažu, na drugoj. Naime, građani/ke očekuju da se organizacije više angažuju na problemima kulturne baštine, a one često nemaju dovoljno ljudi, prostorije za rad, niti finansijska sredstva za operativne troškove.

Menadžerski kapaciteti organizacija identifikovani su kao uglavnom vezani za menadžment projektnog ciklusa. Pitali smo u kojoj su mjeri članovi njihovih organizacija osposobljeni za pisanje predloga projekta; rukovođenje projektima; monitoring i evaluaciju projektnih aktivnosti i rezultata; te pisanje završnih izveštaja donatorima i finansijsko vođenje projekta/finansijski menadžment. Rezultati su pokazali da velika većina organizacija vlada ovim vještinama i da su u tom pogledu u boljoj situaciji od većine institucija kulture u zemlji. Najniži stepen osposobljenosti identifikovan je za monitoring i evaluaciju projektnih aktivnosti i projektnih rezultata i za finansijski menadžment projekata.

Ako su ljudski i menadžerski kapaciteti ključne snage organizacija civilnog sektora koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori, onda su njihove ključne slabosti njihovi tehnički i finansijski kapaciteti.

Tehnički kapaciteti odnose se na njihove prostorije za rad i opremu kojom raspolažu. Dvije trećine anketiranih organizacija kojima je kulturna baština primarna oblast djelovanja nema svoje službene prostorije, nego svoje aktivnosti obavlja iz vlastitih kuća i stanova. Drugi dio tehničkih kapaciteta koje smo ocjenjivali ticao se opreme za rad. I ovdje je, nažalost, samo jedna trećina organizacija procijenila da ima neophodnu opremu za rad, dok je više od dvadeset organizacija navelo da nema ni bazičnu opremu koja im je potrebna.

Analiza finansijskih resursa, podataka o godišnjim budžetima organizacija u tri godine prije anketiranja, donatora sa kojima sarađuju i izvorima prihoda organizacije potvrdila je, najprije, da se radi o malim organizacijama. Više od polovine anketiranih organizacija koje se primarno bave kulturnom baštinom ima godišnje budžete manje od 10.000 eura. Analize su još pokazale da su budžeti organizacija kojima je kulturna baština sekundarna ili dopunska djelatnost veći od onih koje se primarno bave kulturnom baštinom. Treći važan nalaz je bilo jasno razgraničenje na mali broj „bogatih“ organizacija, sa budžetima većim od 50.000 eura godišnje i prilično veliki „siromašnih“ organizacija sa budžetima manjim od 5.000 eura. A četvrti, da se, nažalost, jaz između „bogatih“ i „siromašnih“ organizacija u posljednje tri godine drastično povećao, uz uočljivo nestajanje organizacija srednjeg obima.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

77

Za anketirane organizacije daleko najvažniji izvor prihoda predstavljaju donacije, a značajniju ulogu imaju i dobrovoljni prilozi koje dobijaju od građana, grupa ili drugih organizacija. U pogledu obima i izvora donacija, uočena je razlika između organizacija koje se primarno bave kulturnom baštinom i organizacija kojima je to sekundarna ili dopunska djelatnost. Ove prve realizovale su manji broj projekata i uglavnom se oslanjaju na domaće fondove. Više od polovine ovih projekata podržala su različita ministarstva Vlade Crne Gore i lokalne samouprave, a relativno mali broj (samo osam projekata) su podržale međunarodne fondacije. Na drugoj strani, iako je anketirano manje organizacija kojima je kulturna baština dopunska delatnost, one su realizovale više projekata. Pri tom su značajan broj njihovih projekata podržale međunarodne fondacije, a među njima i programi Evropske unije, Ujedinijenih nacija, velikih evropskih i američkih donatora. Pokazalo se i da je relativno mali broj organizacija registrovan za privredne djelatnosti (po devet u obje grupe organizacija), a da, u slučaju organizacija koje se primarno bave kulturnom baštinom, još manji ima vlastite izvore prihoda - samo tri. Da bi ostvarile ove dopunske prihode neke od organizacija uspijevaju da naplate konsultatske usluge, druge prodaju knjige, a treće organizuju izložbe i radionice ili pružaju usluge organizovanim grupama turista. Ali ni obim ovih dopunskih sredstva nije veliki – kreće se između 1.000 eura i 8.000 eura na godišnjem nivou.

Socijalni kapaciteti mjereni su na osnovu obima saradnje sa nevladinim organizacijama i članstva u mrežama na lokalnom, državnom, nivou regiona Jugoistočne Evrope i svijeta; kao i saradnje sa drugim akterima u oblasti kulture (poput institucija kulture na lokalnom i nacionalnom nivou, saradnje sa medijima, lokalnim samoupravama, biznis sektorom i drugima).

Pokazalo se da većina organizacija koje se bave kulturnom baštinom ima saradnju sa drugim nevladinim organizacijama u gradovima i opštinama u kojima žive i da je sa njima realizovala zajedničke projekte. Nešto više od polovine organizacija izvijestilo je o postojanju saradnje sa udruženjima građana iz drugih gradova i opština Crne Gore. U pogledu međunarodne saradnje, najveći broj organizacija sarađuje sa organizacijama iz Hrvatske i Srbije, a nakon toga iz Bosne i Hercegovine. Od ostalih zemalja iz regiona Jugoistočne Evrope, pored bivših jugoslovenskih republika, prisutne su i partnerske organizacije iz Albanije, dok nema organizacija iz, na primjer, Bugarske, Rumunije ili Turske. S druge strane, na svjetskom nivou i dalje dominiraju partneri iz evropskih zemalja, ali postoje i partnerstva sa organizacijama iz Kanade i SAD. Jedanaest organizacija navelo je da su članice međunarodnih mreža, od kojih su neke regionalne (kao na primjer, SEE Heritage Network ili Balkan Express Network), a neke evropske ili globalne (poput Europa Nostra, ECTP – European Council od Spatial Planners ili Civilscape).

Ispitanike smo zamolili i da navedu da li imaju saradnju sa institucijama kulture na lokalnom i državnom nivou, lokalnim samoupravama, obrazovnim ustanovama, organizacijama iz biznis sektora, medijima, lokalnom zajednicom, kao i da ocijene ovu saradnju. Pokazalo se da su organizacije većinski zadovoljne saradnjom sa medijima,

78

lokalnim zajednicama i drugim udruženjima građana, da se saradnja sa institucijama kulture na lokalnom nivou, obrazovnim ustanovama i lokalnim samoupravama može ocijeniti kao uspješna, a da su nezadovoljni saradnjom sa institucijama kulture na državnom nivou, kao i saradnjom sa akterima iz biznis sektora.

Sprovedeno istraživanje pokazalo je da su najvažnije potrebe organizacija koje se bave kulturnom baštinom sljedeće:

• ostvarivanje stabilnih uslova za rad, tj. pristup mogućnostima za stabilno finansiranje i pristup opremi i prostoru za rad, što bi olakšalo pokrivanje operativnih troškova i omogućilo dugoročnije planiranje budžeta i programa rada;

• unapređenje mogućnosti za dugoročna i stalna zaposlenja stručnjaka koji su u kontinuitetu angažovani u radu organizacije, ali su zbog nestabilnih i nepredvidivih finansijskih uslova plaćeni sporadično, te dovedeni u nesiguran radni položaj;

• unapređivanje tehničkih, ljudskih, menadžerskih i finansijskih kapaciteta organizacija;

• dodatno obrazovanje vezano za pisanje predloga projekata i plan njihove realizacije, naročito za EU konkurse;

• poboljšanje vidljivosti doprinosa koji ove organizacije imaju u očuvanju i unapređenju kulturne baštine u Crnoj Gori.

Problemi na koje nailaze u svom radu i generalno problemi u sektoru kulturne baštine bili su centralna tema koju smo istraživali u intervjuima. Ispitanici su, shodno tome, detaljno opisivali i analizirali probleme finansiranja, odnosa sa donatorima, odnosa sa donosiocima odluka, sa drugima akterima u sektoru zaštite kulturnog nasljeđa, borbama protiv “investitorsko-graditeljskog lobija” i slabostima samog civilnog sektora. Generalni ton odgovora u intervjuima bio je da je situacija za organizacije civilnog sektora sada teža nego što je bila u prvom periodu tranzicije, početkom dvijehiljaditih. Najčešće su bili pominjani finansijski problemi, što nije bilo neočekivano. Organizacije koje se bave kulturnom baštinom spadaju u male organizacije, sa skromnim budžetima i velikim stepenom zavisnosti od lokalnih donatora. Kriza izazvana pandemijom korona virusa je u prvi plan izbacila druge prioritete - prije svega zdravstvene, ali i probleme nemogućnosti privređivanja, nedostatka posla, nezaposlenosti i mnoge druge, a kulturu još više gurnula u drugi plan.

Naši ispitanici su ukazivali na smanjenu podršku Ministarstva kulture i medija, smanjena sredstva koja dobijaju od lokalnih samouprava, ali i sve manje potencijalnih donatora izvan zemlje. Kao poseban problem je izdvojeno nepostojanje institucionalnih grantova zbog kojih organizacije nijesu u stanju da angažuju stalno osoblje, plaćaju službene prostorije i troškove organizacije. Ispitanici su negativno ocjenjivali i promjene u načinu organizovanja konkursa, kao i rad komisija koje prednost daju projektima koji se ne hvataju u koštac sa realnim problemima, već su prosto vješto napisani. Smanjivanju dostupnih fondova doprinosi i sve manji broj međunarodnih donatora

79

koji djeluju u Crnoj Gori, ali i sve zahtjevniji i kompetativniji konkursi na evropskom nivou. Ukazano je i na nedovoljnu podršku javne uprave u procesu apliciranja za EU sredstva i obezbjeđivanju kofinansiranja za projekte koji se finansiraju na ovaj način –Javni konkurs za raspodjelu sredstava za kofinansiranje projekata i programa nevladinih organizacija podržanih iz fondova EU postoji, ali ta sredstva obično nijesu dovoljna. Što se tiče problema vezanih za uslove u kojima rade, mnogi ispitanici su potencirali da to što rade iz privatnih stanova i kuća, te koriste uglavnom vlastitu opremu nije održivo, a posebno da ne omogućava bilo kakvo napredovanje. Konstatovano je da su uslovi za obezbjeđivanje radnog prostora otežani, da su troškovi zakupa veliki, a podrška lokalnih samouprava i države nedovoljna. U mnogim slučajevima ukazano je i da problem nedostatka osnovnih sredstava za rad (kompjutera, diktafona, skenera, kamera, foto-aparata, ali i kostima i narodne nošnje).

Međutim, kao ključna tema su određeni odnosi sa donosiocima odluka i saradnja sa njima. Jedan broj organizacija koje su od početka dvijehiljaditih bile izuzetno aktivne u radnim grupama koje su se bavile izmjenama zakona, izradom strateških dokumenata, programa razvoja, ne vide da je taj trud donio neke pozitivne pomake. Uključivanje predstavnika civilnog sektora u ove procese se ocjenjuje kao nešto što se radi „pro forme”, bez namjere da se stvarno uvaže njihovi stavovi i sugestije. Na drugoj strani nalaze se oni koji smatraju da problem nije nedostatak dobre volje, već generalno odsustvo strateškog pristupa u svim oblastima, pa i u oblasti kulturnog nasljeđa. Percepcija velikog broja udruženja koja se bave baštinom je da država ne želi istinski razvoj civilnog sektora u ovoj oblasti, tj. da se udruženja koja ukazuju na probleme ne percipiraju kao poželjni saradnici u zaštiti kulturnog nasljeđa, već kao smetnja za ostvarivanje „razvojnih” ciljeva. Ukazano je i na odsustvo strateškog pristupa javne uprave u oblasti kulturne baštine, što je ishod politike upravljanja u kojoj kontinuiran i posvećen rad na zaštiti i unapređenju javnog interesa gubi primat u odnosu na brza i samovoljna rješenja oko kojih ne postoji društveni konsenzus. U važne probleme svrstana je i nedovoljno razvijena saradnja između javnog, privatnog i civilnog sektora u oblasti kulturne baštine. Percepcija naših sagovornika sa nezavisne scene je da su institucije kulture nedostupne i nedovoljno zainteresovane za saradnju, a da akteri privatnog sektora uglavnom ne uviđaju značaj kulturne baštine, pa nisu mnogo zainteresovani ni da podrže projekte organizacija u oblasti nasljeđa. Istaknuto je i da ne postoje ni razvijeni mehanizmi za motivaciju poslovnog sektora da uspostavi bolju saradnju sa civilnim sektorom u oblasti baštine.

Kao gorući problem, oko čega su se složili svi naši sagovornici, izdvojilo se ugrožavanje kulturne baštine od strane “investitorsko-graditeljskog lobija” i komercijalizacija kulturne baštine. Ukazano je na veoma snažan uticaj građevinskog lobija koji zaštitu kulturne i prirodne baštine vidi samo kao prepreku za ostvarenje vlastitih interesa i enormno uvećanje profita. A na drugoj strani je nedovoljna odbrana javnog interesa od strane države. Naglašeno je i da je civilni sektor koji se bavi kulturnom baštinom

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 80

često ulazio u sukob sa ovim moćnim klanovima i povremeno uspijevao da postigne određene rezultate u zaštiti javnog interesa. Sagovornici su podvukli činjenicu da kulturna baština sasvim sigurno nije kočnica razvoja, nego da može biti pokretačali održivog razvoja. Istaknuto je i da je u Crnoj Gori trenutno „profit preovladao i jednostavno uništava i gazi sve pred sobom“.

To je, prema mišljenju naših sagovornika, omogućeno time što je u Crnoj Gori ozbiljno ugrožen sistem zaštite kulturne baštine i što postoji problem sa sistemom prostornog planiranja. Veliki broj njih je ocijenio da su promjene institucionalnog okvira koje je donio Zakon o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. godine bile pogrešne, i da je institucionalna transformacija i način primjene tog Zakona, paralelno sa promjenama koje su se desile na polju planiranja, dovele do urušavanja sistema zaštite. To predstavlja centralni problem, koji velikim dijelom uzrokuje sve druge.

Kulturnu baštinu u Crnoj Gori, po njima, ugrožava dominantni model ekonomskog razvoja zemlje, koji je zasnovan na brzoj i nedovoljno dobro isplaniranoj izgradnji nekretnina što dovodi do degradacije prostora i narušavanja javnog interesa. A javni interes se ogleda u potrebi da kulturna baština bude unaprijeđena, sačuvana za buduće generacije i integrisana u razvojne procese, a ne označena i tretirana kao prepreka. Kao problem je viđena i nekontrolisana komercijalizacija i banalizacija kulturne baštine, što predstavlja opasnost po njeno očuvanje i podvlači važnost stručnog i aktivnog pristupa koji civilni sektor zagovara i može da pruži. Ozbljan problem predstavlja i gubitak institucionalnog znanja u oblasti zaštite kulturne baštine, do kojeg dolazi uslijed naglih sistemskih promjena u institucionalnom i zakonskom okviru u ovoj oblasti, kao i centralizovan sistem zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori, u kome se kapaciteti potrebni za prepoznavanje i očuvanje svih oblika kulturne baštine ne razvijaju podjednako.

Ukazano je, takođe, da ne postoji dovoljna podrška ravnomjernom regionalnom razvoju kuture. Lokalne produkcije nemaju dovoljnu podršku a nije data ni razvoju lokalnih kapaciteta koji se već bave kulturom i kulturnom baštinom, i to često u teškim i nesigurnim uslovima. Naglašeno je i da nema potrebnog razumijevanja vrijednosti lokalnog kulturnog nasljeđa, koje ne mora biti monumentalno da bi bilo značajno za lokalnu zajednicu i globalnu kulturu.

Još jedan od zaključaka oko kojih su se naši sagovornici u intervjuima složili jeste da su potencijali za razvoj sektora kulturne baštine u Crnoj Gori zaista veliki i nedovoljno iskorišćeni. Ipak, snagu i značaj civilnog sektora u polju kulturne baštine, naši sagovornici su potpuno različito ocjenjivali. Dok su jedni naglašavali kompetencije, stručnost i odlučnost ljudi koji rade u organizacijama koje se bave kulturnom baštinom, drugi su zamjerali površnost, projektnu usmjerenost i odsustvo želje da se uhvate u koštac sa stvarnim problemima.

Preporuke za unapređenje trenutnog stanja koje su dali naši sagovornici išle su u nekoliko pravaca. Prva i najvažnija grupa preporuka je upućena prema donosiocima odluka i ticala se potrebnih promjena - od nivoa sistema do jednokratnih akcija. Druga

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

81

grupa preporuka bila je usmjerena na doprinos koje ove organizacije mogu da daju razvoju sektora kulturnog nasljeđa, a treća se je upućena samim članovima/cama organizacija koje se bave kulturnom baštinom. One su se odnosile na to šta organizacije mogu da urade same da unaprijede svoj položaj i djelovanje.

Što se sistemskih rješenja tiče, ukazano je na potrebe unapređenja Zakona o zaštiti kulturnih dobara, posebno u segmentu koji se tiče procesa podnošenja inicijativa za zaštitu kulturnih dobara; zatim potrebu donošenja Strategije razvoja sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori, kao i neophodnost da se registar zaštićenih kulturnih dobara što prije učini dostupnim javnosti.

Navedeni su brojni argumenti koji su se odnosili na obim aktivnosti koje organizacije koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori obavljaju i shodno tome su upućeni i zahtjevi za poboljšanje finansijske podrške organizacijama u oblasti baštine – kroz povećanje bužeta javnih konkursa na državnom i lokalnom nivou, kao i kroz pomoć u obezbjeđivanju kofinansiranja za EU projekte.

Ukazano je na potrebu kreiranja specijalnog fonda za one organizacije koje uspijevaju da dobiju evropske projekta, koji bi im omogućavao da plate neophodan dio učešća, ali i da bi za najdugotrajnije i najuspješnije organizacije trebalo obezbijediti institucionalne grantove (prateći sledeći primjere iz Slovenije i Hrvatske), koji bi im pokrivali takozvani „hladni pogon“ – troškove kancelarije, struje, grijanja, telefona, interneta. A da bi, na drugoj strani, za organizacije koje tek počinju, a uspješne su u svojim prvim projektima, trebalo kreirati konkurs za jednokratno obezbjeđivanje neophodne opreme.

Imajući u vidu veliku ulogu koju mreže mogu odigrati u razvoju sektora, ukazano je na potrebu da se obezbijedi finansijska podrška za umrežavanje organizacija koja se bave baštinom u Crnoj Gori. Naime, iskustvo pokazuje da mreže ne mogu dugo funkcionisati na volonterskoj osnovi. Potrebno je finansijski podržati aktivnosti udruženja koje bi preuzelo rad na umrežavanju i povezivanju aktera – organizovanje okupljanja aktera, izrada akcionog plana djelovanja, aktivnosti na javnom zagovaranju, artikulisanje potreba, zajedničke projektne aktivnosti i organizovanje obuka.

Izuzetno važan oblik podrške koji lokalne samouprave sasvim sigurno mogu da pruže, jeste da se organizacijama koje se bave kulturnom baštinom obezbijede adekvatni prostori za rad.

Trebalo bi takođe obezbijediti nefinansijsku podršku organizacijama u oblasti baštine za jačanje kapaciteta u domenu strateškog planiranja, menažmenta, fudraising-a, pisanja predloga projekata kroz organizovanje obuka, te raditi na kreiranju mjera za podsticanje saradnje aktera javnog, privatnog i civilnog sektora u oblasti baštine. Na fokus grupama bilo je i nekoliko zanimljivih ideja, poput one o otvaranju regionalnih centara za očuvanje i izučavanje nematerijalnog nasljeđa ili pak formiranja Digitalnog arhiva pri Ministarstvu kulture i medija, u kome bi bili zaštićeni bogati materijali koje su prikupile nevladine organizacije koje se bave zaštitom nematerijalne baštine.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 82

Kada je riječ o doprinosu organizacija civilnog sektora za unapređenje čitavog sistema kulturne baštine, preporuke su bile usmjerene na povezivanje sa obrazovnim sistemom, sistemom zaštite životne sredine i turizmom. Posebno je naglašavana uloga koju civilni sektor u ovoj oblasti treba da ima u edukaciji ljudi vezano za kulturnu baštinu, pristupe njoj i koristima koje nosi. Istaknuta je i potreba da se radi na uključivanju mladih u aktivnosti sektora baštine, da bi se na taj način obezbijedila budućnost sektora.

Preporuke koje su bile usmjerene prema samim organizacijama civilnog društva odnosile su se na unapređenje vlastitih kapaciteta kroz međusobnu razmjenu znanja i iskustava, kao i na potrebu za umrežavanjem organizacija koje se bave kulturnom baštinom na lokalnom nivou, a posebno na nivou Crne Gore. Kao sto je već pomenuto, ozbiljan problem predstavlja nepostojanje nacionalne mreže nevladinih organizacija u Crnoj Gori, poput „Clubture“ u Hrvatskoj, Asocijacije „Nezavisna kulturna scena Srbije“ ili Asocijacije „Jadro“ u Sjevernoj Makedoniji. Mnoge od ovih mreža u regionu nastale su uz pomoć međunarodnih donatora, ali kako je ovaj tip podrške malo vjerovatan, poželjno bi bilo da Ministarstvo kulture i medija podrži ovaj tip umrežavanja. Naravno, na samim udruženjima građana je da takvu inicijativu pokrenu.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

83

APPENDIX

ANKETNI UPITNICI

UPITNIK ZA ORGANIZACIJE KOJE SE BAVE KULTURNOM BAŠTINOM (OSNOVNI)

Hvala Vam što učestvujete u istraživanju u okviru projekta „Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj“ koji sprovodi Expeditio a finansira Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta) na osnovu Javnog konkursa za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama „Razvijajmo kulturne navike!“.

Opšti cilj ovog projekta je unapređenje kulturnih djelatnosti kroz sprovođenje strateškog planiranja u kulturi, u oblasti kulturne baštine. U okviru projekta biće sprovedene analize stanja, potreba i uslova za razvoj organizacija koje djeluju u sektoru kulturne baštine; napravljena je lista predloga potencijalnih aktivnosti i ideja za unapređenje stanja organizacija i međusektorske saradnje u oblasti kulturne baštine; a kreirana je i elektronska baza podataka organizacija u sektoru kulturne baštine. U upitniku su zvjezdicom su obilježena ona pitanja na koja se odgovori neće naći u bazi podataka.

Istraživanjem su obuhvaćene sve organizacije koje se bave kulturnom baštinom, uključujući nevladine organizacije kao i druge vrste organizacija (neformalne grupe građana), sa izuzetkom kulturno-umjetničkih društava i drugih organizacija koje djeluju u okviru amaterskog stvaralaštva.

Vaše učešće u istraživanju je potpuno dobrovoljno, što znači da možete da prekinete anketiranje u bilo kom trenutku. Vaši lični podaci će biti čuvani kao strogo povjerljivi, a nalazi ove ankete će biti korišćeni u naučne svrhe, za analizu stanja, potreba i uslova za razvoj organizacija u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori, s ciljem da doprinesu kreiranju kulturne politike u oblasti kulturne baštine.

Popunjavanje upitnika traje otprilike 25 minuta. Za sva dodatna pitanja i informacije možete kontaktirati istraživače iz EXPEDITIO Centra za održivi prostorni razvoj putem mejl adrese: office@expeditio.org.

Upoznat-a sam sa informacijama vezanim za projekat i prihvatam da učestvujem u ovom istraživanju.

o Da (1)

o Ne (2)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

84

1. Naziv organizacije ____________________________________________________

2. Sjedište (opština/grad, mjesto) __________________________________________

3. Teritorijalna oblast djelovanja

a) Opština/grad b) Crna Gora

c) Region jugoistočne Evrope d) Međunarodno djelovanje

4. Godina osnivanja (početka rada) _________________________________________

5. Broj angažovanih u organizaciji:

a) Broj stalno zaposlenih sa punim radnim vremenom (ugovor o radu)

b) Broj stalno zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom (ugovor o radu)

c) Broj angažovanih preko ugovora o djelu

c) Na koliko ukupno volontera možete računati u realizaciji vaših akcija

6. Kojim se vrstama kulturne baštine vaša organizacija bavi (možete označiti više vrsta):

7A. Nepokretna kulturna baština: a) Da b) Ne (ako je odgovor „Da“ otvara se tip nepokretne kulturne baštine i potom pitanje o vrsti kulturne baštine prema namjeni; ako ste odgovorili sa „Ne“ ide se na pitanje o pokretnoj kulturnoj baštini)

Kulturno-istorijski objekat: 1) arhitektonsko djelo, njegovi ostaci ili prepoznatljivi djelovi 2) arheološki elementi ili strukture arheološkog karaktera

3) djelo primijenjene umjetnosti, slikarstva ili vajarstva, natpis, pećinsko stanište, djelo ili ostatak tehničke kulture, stare industrije ili infrastrukture i drugo dobro koje je trajno vezano za određeni arhitektonski objekat ili mjesto

4) memorijalni ili drugi spomen objekat

Kulturno-istorijska cjelina:

1) stari grad

2) urbano ili ruralno naselje

3) homogena grupa građevina

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori85

Muškaraca Žena Ukupno

Lokalitet ili područje:

1) arheološko nalazište

2) kulturno - istorijsko područje

3) kulturni pejzaž

7B. Ukoliko se vaša organizacija bavi NEPOKRETNOM KULTURNOM BAŠTINOM, navedite kojom vrstom PREMA NAMJENI/ FUNKCIJI (može se označiti više vrsta):

• Stambena arhitektura (gradske kuće, seoske kuće, palate...)

• Javna arhitektura (upravne zgrade, građevine zdravstvenih sadržaja, građevine kulturno-prosvjetnih sadržaja, građevine trgovačkih sadržaja, građevine ugostiteljskih sadržaja...)

• Sakralna/ vjerska/ kultna arhitektura (hramovi, crkve, džamije, manastiri, samostani, grobna arhitektura...)

• Vojna arhitektura (tvrđave, kule, kasarne...)

• Industrijska, privredna baština (fabrike, silosi, milnovi, poljoprivredni pogoni...)

• Inženjerska baština, infrastruktura (mostovi, putevi, kanali, luke, izgrađene obale, brane, drugi objekti niskogradnje...)

• Nešto drugo _____________________________________________________

7C. Pokretna kulturna baština:

a) Da b) Ne (Ako je odgovor „da“ otvara se tip pokretne kulturne baštine, ako ste odgovorili „ne“ ide se na pitanje o nematerijalnoj kulturnoj baštini)

1) Arheološki predmet nađen na kopnu ili pod vodom

2) Antikvitet

3) Pokretni ostatak arhitektonskog objekta

4) Antropološki, etnološki, zoološki, botanički ili geološki predmet, odnosno primjerak

5) Predmet vezan za značajni događaj ili istorijsku ličnost

6) Obredni ili predmet sakralnog karaktera

7) Djelo likovne i primijenjene umjetnosti

8) Rukopis, inkunabula, knjiga, publikacija ili dokument

9) Numizmatički ili filatelistički predmet

10) Arhivska, bibliotečka ili kinotečka građa i muzejski materijal

11) Namještaj i muzički instrument i drugi predmeti od posebnog značaja

12) Dokumentacija o kulturnom dobru

7D. Nematerijalna kulturna baština

a) Da b) Ne

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

86

(Ako je odgovor „da“ otvara se tip nematerijalne kulturne baštine i potom pitanje o zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrima, a ako ste odgovorili sa „ne“ ide se na pitanje 8, o specifičnim kulturnim dobrima)

1) jezik, govor, usmeno predanje, usmena književnost ili drugi usmeni izraz

2) izvođačka umjetnost

3) običaj, obred i svečanost

4) znanje ili vještina vezana za prirodu i svemir

5) kultno i znamenito mjesto

6) tradicionalni zanat i vještina

7E. Ukoliko se vaša organizacija bavi nematerijalnom kulturnom baštinom, navedite da li je vaše djelovanje vezano za neko od zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara:

• Vještina izrade i ukrašavanja crnogorske narodne nošnje

• Crnogorski oro

• Bokeljska mornarica

• Kult Sv. Vladimira

• Fašinada

• Bokeljska noć

• Vještina izrade čunova

• Ribarenje kalimerama

• Vještina izrade Dobrotske čipke

• Bihorski ćilim

• Vještina izrade Dobrotske torte

• Izrada lisnatog sira

• Tradicionalne igre kolašinskog kraja

• Legende o nastanku Kotora

• Predanje o Pavi i Ahmetu

• Legenda o tri sestre

• Legenda o ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika

8. Navedite ukoliko je određeno kulturno dobro ili vrsta kulturne baštine posebno u fokusu vašeg djelovanja:

• Pojedinačno kulturno dobro (npr. tačno određena palata ili nematerijalna vještina...) Navesti kulturno dobro: ______________________________________

• Vrsta kulturne baštine (npr: sakralni objekti, fortifikacije, arhitektura XX vijeka, katuni...) Navesti koja vrsta kulturne baštine: ______________________________

• Kulturna baština određenog prostora (npr. kulturna baština tačno određenog grada, sela, područja...) Navesti kog prostora ______________________________

• Kulturna baština iz određenog vremenskog/istorijskog perioda. Navesti period: __________________________________________________________________

• Nešto drugo: _______________________________________________________

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

87

9. Navedite kojim VRSTAMA DJELATNOSTI vezanim za kulturnu baštinu se vaša organizacija najviše bavi (možete označiti više vrsta djelatnosti):

• Dokumentovanje kulturne baštine

• Čuvanje kulturnih dobara (kontinuirano praćenje stanja, sprečavanje nedozvoljenih radnji, fizičko i tehničko obezbjeđivanje i zaštita od rizika)

• Čuvanje pokretne kulturne baštine

• Sprovođenje, održavanje ili prenošenje nematerijalne kulturne baštine

• Redovno održavanje nepokretne kulturne baštine

• Edukacija

• Prezentacija i popularizacija kulturne baštine

• Saradnja sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobara

• Istraživanja kulturne baštine

• Zaštita kulturne baštine u planskim dokumentima

• Učešće u izradi studije zaštite kulturne baštine

• Učešće u izradi planova upravljanja nepokretnim kulturnim dobrom

• Sprovođenje konzervatorskih mjera (konzervacija, restauracija, rekonstrukcija...)

• Primjena tradicionalnih tehnika, zanata i materijala

• Korišćenje kulturne baštine

• Upravljanje kulturnom baštinom

• Izdavačka djelatnost

• Organizovanje predavanja, okruglih stolova, konferencija, izložbi...

• Organizovanje radionica, radnih kampova, fokus grupa...

• Nešto drugo: ___________________________________________________

10. Navedite najznačajnije projekte vaše organizacije u oblasti kulturne baštine. Molimo Vas da navedete nazive ovih projekata, kada su realizovani i ko ih je finansijski podržavao.

Naziv projekta Godina realizacije Donator

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 88

11. Obrazovanje stalno angažovanih članova organizacije (Upisati broj članova koji imaju odgovarajući nivo obrazovanja)

Stepen stručne spreme

a) Osnovna škola i niže

b) Srednja škola c) Fakultet

d) Specijalizacija, magisterijum, doktorat

12. Da li među stalno angažovanim članovima organizacije ima:

a) konzervatora a) da, koliko b) ne b) arheologa a) da, koliko b) ne c) arhitekata a) da, koliko b) ne d) istoričara umJetnosti a) da, koliko b) ne e) drugih stručnjaka/kinja u oblasti kulturne baštine, kojih i koliko ______________

13. Da li vaši članovi posjeduju konzervatorske i istraživačke licence?

a) konzervatorske 1) da 2) ne Ukoliko da, koje i koliko članova_______________________________________ b) istraživačke 1) da 2) ne Ukoliko da, koje i koliko članova_______________________________________

14. Navedite opremu kojom raspolaže vaša organizacija:

Oprema Da/ne Broj

Kompjuteri (desktop ili laptop računari) a) da b) ne Štampači a) da b) ne Skeneri a) da b) ne Fotokopir aparati a) da b) ne Multifunkcionalni aparati (štampač, skener, telefon, fax, fotokopir u jednom) a) da b) ne Foto-aparate a) da b) ne

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

89

Kamere a) da b) ne

LCD Projektor (video bim) a) da b) ne

Automobili (koji pripadaju organizaciji) a) da b) ne

Kombiji (koji pripadaju organizaciji) a) da b) ne

Nešto drugo___________________________ a) da b) ne

Nešto drugo___________________________ a) da b) ne

15. Koliko je angažovanih u organizaciji koji su osposobljeni za: a) Pisanje predloga projekta b) Rukovođenje projektima c) Monitoring i evaluaciju d) Pisanje završnih izvještaja donatorima e) Finansijsko vođenje projekta/ finansijski menadžment

16a. Da li vaša organizacija ima službene prostorije? a) Da b) Ne

16b. Da li su one vlasništvo vaše organizacije ili ih od nekoga iznajmljujete? a) U vlasništvu organizacije b) Iznamljujemo ih c) Nešto drugo_________________

16c. Da li ih iznajmljujete: a) od grada/opštine b) od kompanije c) od privatnog lica d) od nekog drugog, koga _________________________ 16d. Koliko mjesečno plaćate iznajmljivanje prostorija? ________________________

17. Molimo Vas da obilježite sve izvore prihoda vaše organizacije

• Članarine

• Dobrovoljni prilozi

• Pokloni

• Donacije

• Zaostavštine

• Kamata na uloge, dividenda

• Zakupnine

• Prihodi od privredne djelatnosti

• Nešto drugo ___________________________________

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 90

18. Da li je vaša organizacija upisana u registar privrednih subjekata za obavljanje privredne djelatnosti? a) Da b) Ne

19. Navedite najvažnije donatore koji pomažu rad vaše organizacije i koliko godina već sarađujete sa njima 20. Koliki je bio ukupan budžet vaše organizacije u: (dati jedan odgovor za svaku od godina)*

Donatori

Koliko godina sarađujete a) b) c) d) e)

2018. godini 2019. godini 2020. godini

a) manji od 5.000 € a) manji od 5.000 € a) manji od 5.000 € b) između 5.001 I 10.000 € b) između 5.001 I 10.000 € b) između 5.001 I 10.000 € c) između 10.000 i 25.000 € c) između 10.000 i 25.000 € c) između 10.000 i 25.000 € d) između 25.000 i 50.000 € d) između 25.000 i 50.000 € d) između 25.000 i 50.000 € e) između 50.000 i 100.000 € e) između 50.000 i 100.000 € e) između 50.000 i 100.000 € f) preko 100.000 € f) preko 100.000 € f) preko 100.000 € g) ne znam g) ne znam g) ne znam

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

91

21. Da li imate vlastite izvore finansijskih sredstava i šta vaša organizacija radi da bi obezbijedila ova sredstva (radionice, škole, kustoski poslovi, prodajne izložbe, iznajmljivanje prostora ili opreme, konsalting... )

a) Da b) Ne

Ako da, koje aktivnosti vaša organizacija sprovodi da bi obezbijedila ova sredstva?

22. Ako imate vlastite izvore finansijskih sredstava - koliko prosječno sredstava uspijete da prikupite na godišnjem nivou od ovih aktivnosti? (približno, u eurima)* ________

23. Da li imate iskustvo u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama?

Sa lokalnog nivoa a) Da b) Ne

Ukoliko da, navedite sa kojim ___________________________________________ Sa teritorije države a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite sa kojim ___________________________________________ Iz regiona a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite sa kojim ___________________________________________ Iz svijeta a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite sa kojim_____________________________________________

24. Da li je vaša organizacija članica neke mreže koja okuplja udruženja koja djeluju u oblasti kulturne baštine (na lokalnom, nacionalnom, regionalnom, evropskom ili globalnom nivou)?

Lokalne mreže a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite koje ___________________________________________ Na nacionalnom nivou a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite koje ___________________________________________ Na nivou regiona JIE a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite koje ___________________________________________ Na evropskom/svjetskom nivou a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite koje _____________________________________________

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 92

25. U kojoj mjeri postoji i koliko je zadovoljavajuća saradnja sa:

Institucijama na lokalnom nivou a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa Institucijama na državnom nivou a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa lokalnim samoupravama a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa obrazovnim ustanovama a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa biznis sektorom a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa medijima a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Ostalim nevladinim organizacijama na lokalnom i državnom nivou a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

93

Lokalnom zajednicom a) Da b) Ne Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

26. Navedite tri najveća problema sa kojima se susrećete u svom radu: a) ___________________________________________________________________ b)

27. Planovi za budućnost u oblasti kulturne baštine - koji je najvažniji cilj koji želite da pokušate da ostvarite u narednih pet godina. Opišite ga u nekoliko rečenica.

KONTAKT OSOBA: E-mail: Telefon:

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 94

___________________________________________________________________ c) ___________________________________________________________________

UPITNIK ZA ORGANIZACIJE KOJIMA KULTURNA BAŠTINA NIJE PRIMARNA OBLAST DELOVANJA

Hvala Vam što učestvujete u istraživanju u okviru projekta „Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj“ koji sprovodi Expeditio a finansira Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta na osnovu Javnog konkursa za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama „Razvijajmo kulturne navike!“.

Opšti cilj ovog projekta je unapređenje kulturnih djelatnosti kroz sprovođenje strateškog planiranja u kulturi, u oblasti kulturne baštine. U okviru projekta biće sprovedene analize stanja, potreba i uslova za razvoj organizacija koje djeluju u sektoru kulturne baštine; napravljena je lista predloga potencijalnih aktivnosti i ideja za unapređenje stanja organizacija i međusektorske saradnje u oblasti kulturne baštine; a kreirana je i elektronska baza podataka organizacija u sektoru kulturne baštine. U upitniku su zvjezdicom obilježena ona pitanja na koja se odgovori neće naći u bazi podataka.

Istraživanjem su obuhvaćene sve organizacije koje se bave kulturnom baštinom, uključujući nevladine organizacije kao i druge vrste organizacija (neformalne grupe građana), sa izuzetkom kulturno-umjetničkih društava i drugih organizacija koje djeluju u okviru amaterskog stvaralaštva.

Vaše učešće u istraživanju je potpuno dobrovoljno, što znači da možete da prekinete anketiranje u bilo kom trenutku. Vaši lični podaci će biti čuvani kao strogo povjerljivi, a nalazi ove ankete će biti korišćeni u naučne svrhe, za analizu stanja, potreba i uslova za razvoj organizacija u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori, s ciljem da doprinesu kreiranju kulturne politike u oblasti kulturne baštine.

Popunjavanje upitnika traje otprilike 25 minuta. Za sva dodatna pitanja i informacije možete kontaktirati istraživače iz EXPEDITIO Centra za održivi prostorni razvoj putem mejl adrese: office@expeditio.org. Upoznat-a sam sa informacijama vezanim za projekat i prihvatam da učestvujem u ovom istraživanju.

o Da (1)

o Ne (2)

1. Naziv organizacije

2. Sjedište (opština/grad, mesto) _________________________________________

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

95
___________________________________________________

3. Teritorijalna oblast delovanja

a) Opština/grad

b) Crna Gora

c) Region jugoistočne Evrope

d) Međunarodno djelovanje

4. Godina osnivanja organizacije___________________________

5. Koja je primarna oblast djelovanja vaše organizacije (možete izabrati i više njih)

• Socijalna i zdravstvena zaštita

• Smanjenje siromaštva

• Zaštita lica sa invaliditetom

• Društvena briga o djeci i mladima

• Pomoć starijim licima

• Zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava

• Vladavina prava

• Razvoj civilnog društva i volonterizma

• Evroatlantske i evropske integracije Crne Gore

• Institucionalno i vaninstitucionalno obrazovanje

• Nauka

• Umjetnost

• Kultura

• Tehnička kultura

• Zaštita životne sredine

• Poljoprivreda i ruralni razvoj

• Održivi razvoj

• Zaštita potrošača

• Rodna ravnopravnost

• Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala

• Borba protiv bolesti zavisnosti

6. Kada biste pokušali da to procentualno izrazite, koliki bi, otprilike, bio udio posvećen kulturnoj baštini u vašim ukupnim aktivnostima______________%

7. Kojom vrstom kulturne baštine ste se bavili :

• Nepokretna kulturna baština (kulturno-istorijski objekat, kulturno-istorijska cjelina, lokalitet ili područje)

• Pokretna kulturna baština (djela likovne i primijenjene umjetnosti, rukopisi, knjige...);

• Nematerijalna kulturna baština (jezik, običaji, zanati, vještine...)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 96

8. Na koji način ste se bavili kulturnom baštinom:

• Edukacija

• Praktične aktivnosti (restauracija, rekonstrukcija)

• Promocija

• Publikovanje

• Javno zagovaranje/zastupanje

• Nešto drugo _______________________________________

9. Ukoliko ste realizovali projekte u oblasti kulturne baštine, molimo Vas da navedete nazive ovih projekata, kada su realizovani i ko ih je finansijski podržavao:

Naziv projekta Godina realizacije Donator

10. Broj angažovanih u organizaciji

Muškaraca Žena Ukupno

a) Broj stalno zaposlenih sa punim radnim vremenom (ugovor o radu)

b) Broj stalno zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom (ugovor o radu)

c) Broj angažovanih preko ugovora o djelu

c) Na koliko ukupno volontera možete računati u realizaciji vaših akcija

11. Obrazovanje stalno angažovanih članova organizacije. Upisati broj članova koji imaju odgovarajući nivo obrazovanja.

Stepen stručne spreme

a) Osnovna škola i niže

b) Srednja škola c) Fakultet

d) Specijalizacija, magisterijum, doktorat

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

97

12. Da li među stalno angažovanim članovima organizacije ima: a) Konzervatora a) Da, koliko b) ne b) Arheologa a) Da, koliko b) Ne c) Arhitekata a) Da, koliko b) Ne d) Istoričara umjetnosti a) Da, koliko b) Ne e) Drugih stručnjaka/inja u oblasti kulturne baštine, kojih i koliko ___________________

13. Da li vaši članovi posjeduju konzervatorske i istraživačke licence? a) Konzervatorske 1) Da 2) Ne

Ukoliko da, koje i koliko članova_______________________________________ b) Istraživačke 1) Da 2) Ne Ukoliko da, koje i koliko članova____________________________________________

14. Molimo Vas da obilježite sve izvore prihoda vaše organizacije

• Članarine

• Dobrovoljni prilozi

• Pokloni

• Donacije

• Zaostavštine

• Kamata na uloge, dividenda

• Zakupnine

• Prihodi od privredne djelatnosti

• Nešto drugo ___________________________________

15. Da li je vaša organizacija upisana u registar privrednih subjekata za obavljanje privredne djelatnosti? a) Da b) Ne

16. Navedite najvažnije donatore koji pomažu rad vaše organizacije i koliko godina već sarađujete sa njima:

Donatori Koliko godina sarađujete a) b) c) d) e)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 98

17. Koliki je bio ukupan budžet vaše organizacije u: (dati jedan odgovor za svaku od godina)*

2018. godini

2019. godini

2020. godini

a) manji od 5.000 € a) manji od 5.000 € b) između 5.001 I 10.000 € b) između 5.001 I 10.000 € b) između 5.001 I 10.000 € c) između 10.000 i 25.000 € c) između 10.000 i 25.000 € c) između 10.000 i 25.000 € d) između 25.000 i 50.000 € d) između 25.000 i 50.000 € d) između 25.000 i 50.000 € e) između 50.000 i 100.000 € e) između 50.000 i 100.000 € e) između 50.000 i 100.000 € f) preko 100.000 € f) preko 100.000 € f) preko 100.000 € g) ne znam g) ne znam g) ne znam

a) manji od 5.000 €

18. Da li imate vlastite izvore finansijskih sredstava i šta vaša organizacija radi da bi obezbijedila ova sredstva (radionice, škole, kustoski poslovi, prodajne izložbe, iznajmljivanje prostora ili opreme, konsalting...) a) Da b) Ne Ako da, koje aktivnosti vaša organizacija realizuje da bi obezbijedila ova sredstva:

19. Ako imate vlastite izvore finansijskih sredstava - koliko prosječno sredstava uspijete da prikupite na godišnjem nivou od ovih aktivnosti?* _________________________ _____________________________________________________________________

20. Koji su bili ključni izazovi i problemi sa kojima ste se sreli u aktivnostima vezanim za kulturnu baštinu? Navedite ih u nekoliko rečenica.

21. Koji su planovi vaše organizacije sa aktivnostima vezanim za kulturnu baštinu? Navedite ih u nekoliko rečenica:

KONTAKT OSOBA: E-mail: Telefon:

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

99

UPITNIK ZA NEFORMALNE GRUPE

Hvala Vam što učestvujete u istraživanju u okviru projekta „Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj“ koji sprovodi Expeditio a finansira Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta) na osnovu Javnog konkursa za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama „Razvijajmo kulturne navike!“.

Opšti cilj ovog projekta je unapređenje kulturnih djelatnosti kroz sprovođenje strateškog planiranja u kulturi, u oblasti kulturne baštine. U okviru projekta biće sprovedene analize stanja, potreba i uslova za razvoj organizacija koje djeluju u sektoru kulturne baštine; napravljena je lista predloga potencijalnih aktivnosti i ideja za unapređenje stanja organizacija i međusektorske saradnje u oblasti kulturne baštine; a kreirana je i elektronska baza podataka organizacija u sektoru kulturne baštine. (U upitniku su zvjezdicom su obilježena ona pitanja na koja se odgovori neće naći u bazi podataka). Istraživanjem su obuhvaćene sve organizacije koje se bave kulturnom baštinom, uključujući nevladine organizacije kao i druge vrste organizacija (neformalne grupe građana), sa izuzetkom kulturno-umjetničkih društava i drugih organizacija koje djeluju u okviru amaterskog stvaralaštva.

Vaše učešće u istraživanju je potpuno dobrovoljno, što znači da možete da prekinete anketiranje u bilo kom trenutku. Vaši lični podaci će biti čuvani kao strogo povjerljivi, a nalazi ove ankete će biti korišćeni u naučne svrhe, za analizu stanja, potreba i uslova za razvoj organizacija u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori, s ciljem da doprinesu kreiranju kulturne politike u oblasti kulturne baštine.

Popunjavanje upitnika traje otprilike 25 minuta. Za sva dodatna pitanja i informacije možete kontaktirati istraživače iz Expeditio Centra za održivi prostorni razvoj putem mejl adrese: office@expeditio.org.

Upoznat-a sam sa informacijama vezanim za projekat i prihvatam da učestvujem u ovom istraživanju.

o Da (1) o Ne (2)

1. Ukoliko grupa ima naziv, navedite ime_____________________________________ 2. Koliko članova ima vaša grupa? ______________________________ 3. Koje godine ste počeli sa radom ?_____________________________ 4. Sjedište (opština/grad, mesto) __________________________________________

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 100

5. Teritorijalna oblast djelovanja

a) Opština/grad b) Crna Gora c) Region jugoistočne Evrope d) Međunarodno djelovanje

6. Kojom vrstom kulturne baštine se bavite?

a) Nepokretna kulturna baština (kulturno-istorijski objekat, kulturno-istorijska cjelina, lokalitet ili područje) b) Pokretna kulturna baština (djela likovne i primijenjene umjetnosti, rukopisi, knjige... ) c) Nematerijalna kulturna baština (jezik, običaji, zanati, vještine... )

7. Na koji način se bavite kulturnom baštinom?

a) Edukacija, b) Praktične aktivnosti (restauracija, rekonstrukcija), c) Promocija, d) Publikovanje, e) Javno zagovaranje f) Nešto drugo _______________________________________

8. Obrazovanje stalno angažovanih članova grupe. Upisati broj članova koji imaju odgovarajući nivo obrazovanja:

Stepen stručne spreme

a) Osnovna škola i niže b) Srednja škola c) Fakultet d) Specijalizacija, magisterijum, doktorat

9. Da li među stalno angažovanim članovima organizacije ima:

a) konzervatora a) Da, koliko b) Ne b) arheologa a) Da, koliko b) Ne c) arhitekata a) Da, koliko b) Ne d) istoričara umJetnosti a) Da, koliko b) Ne e) drugih stručnjaka/inja u oblasti kulturne baštine, kojih i koliko _______________

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori101

10. Da li vaši članovi posjeduju konzervatorske i istraživačke licence?

a) Konzervatorske 1) Da 2) Ne Ukoliko da, koje i koliko članova_______________________________________

b) Istraživačke 1) Da 2) Ne Ukoliko da, koje i koliko članova_______________________________________

11. Da li ste tokom sprovođenja aktivnosti uspostavili saradnju sa određenim institucijama, lokalnim samoupravama ili nevladinim organizacijama? Navedite kojim:

12. Koji su bili ključni izazovi i problemi sa kojima ste se sreli u aktivnostima vezanim za kulturnu baštinu? Navedite ih u nekoliko rečenica:

13. Koji su vaši planovi sa aktivnostima vezanim za kulturnu baštinu? Navedite ih u nekoliko rečenica: ____________________________________________________________________

KONTAKT OSOBA: E-mail: Telefon:

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 102

_____________________________________________________________________

UPITNIK ZA STRUKOVNA UDRUŽENJA

Hvala Vam što učestvujete u istraživanju u okviru projekta „Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori: analiza stanja, potreba i uslova za razvoj“ koji sprovodi Expeditio a finansira Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta) na osnovu Javnog konkursa za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama „Razvijajmo kulturne navike!“.

Opšti cilj ovog projekta je unapređenje kulturnih djelatnosti kroz sprovođenje strateškog planiranja u kulturi, u oblasti kulturne baštine. U okviru projekta biće sprovedene analize stanja, potreba i uslova za razvoj organizacija koje djeluju u sektoru kulturne baštine; napravljena je lista predloga potencijalnih aktivnosti i ideja za unapređenje stanja organizacija i međusektorske saradnje u oblasti kulturne baštine; a kreirana je i elektronska baza podataka organizacija u sektoru kulturne baštine. U upitniku su zvjezdicom obilježena ona pitanja na koja se odgovori neće naći u bazi podataka. Istraživanjem su obuhvaćene sve organizacije koje se bave kulturnom baštinom, uključujući nevladine organizacije kao i druge vrste organizacija (neformalne grupe građana), sa izuzetkom kulturno-umjetničkih društava i drugih organizacija koje djeluju u okviru amaterskog stvaralaštva. Vaše učešće u istraživanju je potpuno dobrovoljno, što znači da možete da prekinete anketiranje u bilo kom trenutku. Vaši lični podaci će biti čuvani kao strogo povjerljivi, a nalazi ove ankete će biti korišćeni u naučne svrhe, za analizu stanja, potreba i uslova za razvoj organizacija u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori, s ciljem da doprinesu kreiranju kulturne politike u oblasti kulturne baštine.

Popunjavanje upitnika traje otprilike 25 minuta. Za sva dodatna pitanja i informacije možete kontaktirati istraživače iz Expeditio Centra za održivi prostorni razvoj putem mejl adrese: office@expeditio.org.

Upoznat-a sam sa informacijama vezanim za projekat i prihvatam da učestvujem u ovom istraživanju. o Da (1) o Ne (2)

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

103
1.
____________________________________________________ 2.
3.
4.
________________________________
Naziv organizacije
Sjedište (opština/grad, mesto)____________________________________________
Godina osnivanja organizacije___________________________
Broj članova organizacije

5. Broj stalno zaposlenih u organizaciji na osnovu ugovora o radu:

a) Sa punim radnim vremenom ____________________________

b) Sa skraćenim radnim vremenom _________________________

6. Da li je vaše strukovno udruženje realizovalo projekta u oblasti kulturne baštine u posljednjih 5 godina (2016 – 2021)? a) Da b) Ne

7. Ukoliko ste realizovali projekte u oblasti kulturne baštine, molimo Vas da navedete nazive ovih projekata, kada su realizovani i ko ih je finansijski podržavao:

Naziv projekta Godina realizacije Donator

8. Kojom vrstom kulturne baštine ste se bavili u ovim projektima:

• Nepokretna kulturna baština (Kulturno-istorijski objekat, kulturno-istorijska cjelina, lokalitet ili područje)

• Pokretna kulturna baština (djela likovne i primijenjene umjetnosti, rukopisi, knjige...)

• Nematerijalna kulturna baština (jezik, običaji, zanati, vještine...)

9. Na koji način ste se bavili kulturnom baštinom u ovim projektima:

• Edukacija

• Praktične aktivnosti (restauracija, rekonstrukcija),

• Promocija

• Publikovanje

• Javno zagovaranje/zastupanje

• Nešto drugo _______________________________________

10. Navedite opremu kojom raspolaže vaša organizacija:

Oprema Da/ne Broj

Kompjuteri (desktop ili laptop računari) a) da b) ne

Štampači a) da b) ne Skeneri a) da b) ne

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 104

Fotokopir aparati a) da b) ne

Multifunkcionalni aparati (štampač, skener, telefon, fax, fotokopir u jednom) a) da b) ne

Foto-aparate a) da b) ne

Kamere a) da b) ne

LCD Projektor (video bim) a) da b) ne

Automobili (koji pripadaju organizaciji) a) da b) ne

Kombiji (koji pripadaju organizaciji) a) da b) ne

Nešto drugo___________________________ a) da b) ne Nešto drugo___________________________ a) da b) ne

11. Koliko je angažovanih u organizaciji koji su osposobljeni za: a) Pisanje predloga projekta b) Rukovođenje projektima c) Monitoring i evaluaciju d) Pisanje završnih izveštaja donatorima e) Finansijsko vođenje projekta/ finansijski menadžment

12. Molimo Vas da obilježite sve izvore prihoda vaše organizacije

• Članarine

• Dobrovoljni prilozi

• Pokloni

• Donacije

• Zaostavštine

• Kamata na uloge, dividenda

• Zakupnine

• Prihodi od privredne djelatnosti

• Nešto drugo ___________________________________

13. Da li je vaša organizacija upisana u registar privrednih subjekata za obavljanje privredne djelatnosti? 1) Da 2) Ne

14. Koliki je bio ukupan budžet vaše organizacije u: (dati jedan odgovor za svaku od godina)*

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

105

2018. godini 2019. godini 2020. godini

a) manji od 5.000 € a) manji od 5.000 € a) manji od 5.000 € b) između 5.001 I 10.000 € b) između 5.001 I 10.000 € b) između 5.001 I 10.000 € c) između 10.000 i 25.000 € c) između 10.000 i 25.000 € c) između 10.000 i 25.000 € d) između 25.000 i 50.000 € d) između 25.000 i 50.000 € d) između 25.000 i 50.000 € e) između 50.000 i 100.000 € e) između 50.000 i 100.000 € e) između 50.000 i 100.000 € f) preko 100.000 € f) preko 100.000 € f) preko 100.000 € g) ne znam g) ne znam g) ne znam

15. Da li imate vlastite izvore finansijskih sredstava i šta vaša organizacija radi da bi obezbijedila ova sredstva (radionice, škole, kustoski poslovi, prodajne izložbe, Iznajmljivanje prostora ili opreme, konsalting) 1) Da 2) Ne

Ako da, koje aktivnosti vaša organizacija vrši da bi obezbijedila ova sredstva: 16. Ako imate vlastite izvore finansijskih sredstava - koliko prosječno sredstava uspijete da prikupite na godišnjem nivou od ovih aktivnosti? * ________________________

17. Da li imate iskustvo u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama:

Sa lokalnog nivoa a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite sa kojim ___________________________________________ Sa teritorije države a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite sa kojim ___________________________________________ Iz regiona a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite sa kojim ___________________________________________ Iz svijeta a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite sa kojim_____________________________________________

18. Da li je vaša organizacija član/ica neke mreže koja okuplja udruženja koja djeluju u oblasti kulturne baštine (regionalnom, evropskom ili globalnom nivou)? Na nivou regiona jugoistočne Evrope a) Da b) Ne Ukoliko da, navedite koje ___________________________________________

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 106

Na evropskom nivou a) Da b) Ne

Ukoliko da, navedite koje _____________________________________________

Na svjetskom nivou a) Da b) Ne

Ukoliko da, navedite koje _____________________________________________

19. U kojoj mjeri postoji i koliko je zadovoljavajuća saradnja sa:

Institucijama na lokalnom nivou a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa Institucijama na državnom nivou a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa lokalnim samoupravama a) Da b) Ne Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa obrazovnim ustanovama a) Da b) Ne Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa biznis sektorom a) Da b) Ne Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Saradnja sa medijima a) Da b) Ne Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Ostalim nevladinim organizacijama na lokalnom i državnom nivou a) Da b) Ne

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

107

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

Lokalnom zajednicom a) Da b) Ne

Ukoliko imate saradnju, navedite koliko ste njome zadovoljni od 1 do 5 (1 označava da ste veoma nezadvoljni saradnjom, 5 da ste izuzetno zadovoljni saradnjom)

1 2 3 4 5

20. Navedite tri najveća problema sa kojima se susrijećete u svom radu: a)

21. Planovi za budućnost u oblasti kulturne baštine - koji je najvažniji cilj koji želite da pokušate da ostvarite u narednih pet godina? Naveditega u nekoliko rečenica: _____________________________________________________________________

KONTAKT OSOBA: E-mail: Telefon:

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 108

___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
b)
c) ___________________________________________________________________

VODIČ ZA POLU-STRUKTURISANE INTERVJUE

Br. Pitanja Napomene Potpitanja

1. Uvod – Kratko predstavljanje organizacije

2. Potrebe I – potrebe koje organizacija ima

II – potrebe civilnog sektora na polju kulturne baštine

3. Problemi I – problemi koje organizacija ima II – problemi civilnog sektora na polju kulturne baštine III – odnos prema turizmu

Recite mi, na početku, nekoliko stvari o svojoj organizaciji, o oblasti djelovanja i realizovanim projektima...

4. Uloga civilnog sektora u oblasti kulturne baštine

5. Potencijali

Kakav je uticaj i uloga sektora u oblasti kulturne baštine?

Potencijali za unapređenje stanja kulturne baštine Potencijali za razvoj civilnog sektora u oblasti kulturne baštine

I – Organizacija: - Saradnja sa donosiocima odluka - Saradnja sa donatorima - Saradnja sa institucijama kulture I drugim akterima - Finansije - Prostor, oprema II – Sektor: - Sve prethodno navedene teme - Zakonski I institucionalni okvir - Strateški okvir - Mogućnosti za djelovanje

- Ljudski resursi - Teme (različiti segmenti baštine koji nisu adekvatno tretirani) - Posebna znanja i vještine.. - Odnos prema turizmu - Međunarodna saradnja

6. Preporuke - Preporuke za jačanje kapaciteta - Zakonodavni okvir - Strateški okvir - Državni i lokalni nivo - Nacionalni program razvoja kulture, Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, strategije i programi na lokalnom nivou - Odnos prema turizmu - Međunarodna saradnja

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

109

OSNOVNE TEME ZA FOKUS GRUPNE INTERVJUE

• Koji su to problemi koji sprečavaju razvoj sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori?

• Koji su to specifični problemi koji ometaju rad organizacija koje se bave kulturnom baštinom u Crnoj Gori?

• Preporuke za poboljšanje stanja na oba nivoa: unapređenje rada organizacija koje se bave kulturnom baštinom i unapređenje sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori.

SPISAK I KONTAKTI ORGANIZACIJA

Naziv Grad/mjesto Kontakt osoba Email/ FB/ telefon 1. „Kreativna riznica“

Danilovgrad Mirjana Nerac mirjana.n@live.com 067/885-251 2. „EgoKult“ Danilovgrad Anđela Novaković andjelanov@t-com.me

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 110

3. „Kulturno kreativna radionica
Herceg
4. „Riznica
5. „Karađorđe“ Herceg
6.
Herceg
7. SPKD
Herceg
olidok@gmail.com
8.
Herceg
9. „Živo
Herceg
zivonasledje@gmail.com
10. SPKD „Prosvjeta“ Herceg
www.facebook.com/
11. „Matica
Herceg
069/842-374
Kumbor“
Novi Mirjana Ivović kckumbor@gmail.com 069/346-216
starih umjetničkih zanata i vještina“ Herceg Novi Savo Morović morovicsavo@gmail.com 067/678-077
Novi Predrag Vujnović nvokaradjordjehn@gmail.com 069/041-671
„Bokeljska Mornarica“podružnica Herceg Novi
Novi
„Prosvjeta“
Novi Olivera Doklestić
069/342-370
„Srpski soko“
Novi Nebojša Rašo srpskisokohn@gmail.com 067/558-218
nasleđe“
Novi Miraš Martinović
067/604-107
Novi
ProsvjetaHN
Boke“, podružnica Herceg Novi
Novi Mirko Mustur mirkom@t-com.me maticaboke@t-com.me 069/331-550

Tivat Marijan Ribica 067 587 574 lucijaribica@t-com.me

12. „Ekološko društvo Boke Kotorske“ Herceg Novi Olivera Doklestić olidok@gmail.com 069/342-370 13. KUD „Igalo“ Herceg Novi Igor Simović nvokudigalo@gmail.com 067/440-009 14. KUD „Ilija Kišić“ Herceg Novi Vlado Ožegović kudilijakisic36@gmail.com 068/135-953 15. KUD „Sloga“ Herceg Novi Ankica Vujnović zad@t-com.me 067/688-606 16. „Spona“ Herceg Novi Igor Božović nvosponahercegnovi@gmail.com 067/246-070 068/544-215 17. „Novska kredenca“ Herceg Novi Romana Jeknić nvonovskakredenca@gmail.com 069/190-966 18. „Bokeljska mornarica“, podružnica Tivat

077

111
19. „Književna omladina Tivat“ Tivat Sandra Slovnikar 069 047 205 literary@t-com.me 20. Kulturno umjetničko društvo „Boka“ Tivat Vidak Božović 067 586
kudbokativat@t-com.me 21. Glazbeno prosvjetno društvo „Tivat“ Tivat Boris Lanceroti
gpd.tivat@gmail.com 22. „Ars praesentia Boke Kotorske“ Tivat Pina Bubanja 672 411
Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori ars.praesentia@yahoo.com 23. Modni klub „Modest“ Tivat Anuška Vlahović 684 550, 068 000 423 m.k.modest@gmail.com 24. Klapa „Jadran“ Tivat Branko Lasić 069 042 406 lasicbadd@t-com.me 25. KZD "Napredak" Gornja Lastva Tivat Zoran Nikolić 069 087 240 067 457 469 gornja_lastva@t-com.me 26. Organizacija žena „Tivat“ Tivat Blaženka Vučurović 674 499 069 088 099 067 885 445 blazenkavu@hotmail.com 27. „Djeca Tivta“ Tivat Slavica Vulanović 069 444 214 djeca.tivta@gmail.com 28. „Harlekin“ Tivat Marija Ramljak 684 540 067 818 990 069 737 707 Melita ciko.n@t-com.me
673 461, 069 031 521 lancativat@gmail.com
068 026 844
„Sonus“ Tivat Bruna Matijević 068 581 886 klapabellezza@gmail.com 37. Kreativni centar Tivat Tivat Iva Čelanović 069 713 315 iva.g.celanovic@gmail.com kreativnicentartivat@gmail.com 38. Bokeški forum Tivat Andrija Petković 068 021 803 nvobokeskiforum@gmail.com 39. Boka –informativni portal Tivat Miroslav Marušić 032 684 590 069 048 576 boka@bokanews.me 40. „Gjurgjevo Brdo“ Tivat Ljerka Sindik 069 604 074 ljerka_sindik@yahoo.com 41. „Maškarada“ Tivat Lazar Božović 068 007 228 maskarada.tivat@gmail.com 42. „ŠkArt“ Tivat Bojana Popadić 069 602 505 skart.udruzenje@gmail.com 43. Crnogorski atelje realistične umjetnosti Tivat Vladimir Jovićević 067 672 675 nvo.mara@yahoo.com 44. „Djela, ne riječi“ Tivat Dušica Kovačević 068 055 800 dusicanika@gmail.com 45. „Smijalice“ Tivat Dragana Vojnić 069 452 141 nvouniverse@gmail.com 46. „SOS za Bokobran“ Tivat Miljan Vujosević miljan@bokobran.me
Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 112 29. Foto-kino i video klub „Mladost“Donja Lastva Tivat Anton Marković 069 515 379 antonmarkovic@yahoo.com 30. Književni klub „More“ Tivat Milica Papović 069 537 824 knjizevniklubmoretv@t-com.me 31. „Miholjski zbor“ Tivat Zdravko Nišavić 068 440 470 miholjskizborprevlacki@gmail.com 32. Savez mažoretki Crne Gore Tivat Đuro Vlahović 067 598 286 smcg@t-com.me 33. Maslinarsko društvo "Boka" Tivat Vesna Djukić 067 201 732 maslina.boka@gmail.com 34. Hrvatska krovna zajednica „Dux croatrum“ Tivat Zvonimir Deković Adrijan Vuksanović 067 236 002 068 846 793 adrvuk@gmail.com 35. „Galaxy“ Tivat Erfat Mulić 068 554 105 nvo.galaxy@gmail.com 36.

47. Ogranak „Matice hrvatske“ u Boki Kotor omhubokikotorskoj@gmail.com 48. „Expeditio“ Kotor Aleksandra Kapetanović Biljana Gligorić Tatjana Rajić

centar „Delfin“

prijatelja Gornjeg Stoliva“

pjevačko društvo „Jedinstvo“

kulturno edukativan centar za djecu i mlade

„Kotorski festival

Ljilja Radunović Žarko Radulović

Marko G.Mihović

Milenko Stojković

288 608 067 215 527

032 302 520, 032 302 521 office@expeditio.org 49.

ecodelfin@t-com.me

385 493

Risteljić Nataša 068 226 033 emixemb@gmail.com

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

113
Eko
Kotor
067
ecodelfinkotor@gmail.com
50. „Društvo
Kotor
nvodpgs@gmail.com 51. Srpsko
Kotor
069
milenko.stojkovic@gmail.com 52. „KOLTRINA“
Kotor
53. Fondacija
pozorišta za djecu“ Kotor Petar Pejaković 067 418 348 032 326 033 kotorskifestival@gmail.com info@kotorskifestival.me 54. Hrvatsko građans ko društvo Crne Gore „Kotor“ Kotor 032 304 232 069 366 294 hgd-kotor@t-com.me 55. „Kotor TV“ Kotor Nikola Dončić 067 207 211 info@kotor.tv www.kotor.tv 56. „Društvo prijatelja bokeške baštine“ Kotor Marija Nikolić 067 457 469 bokeskabastina@gmail.com 57. „Meštar i furešta“ Kotor Marko Ševaljević Andrea Drobnjaković 067 823 620 067 289 680 mestarifuresta@gmail.com 58. Centar za evropske jezike „Lingua“ Kotor 032 334 224 067 608 833 andro@t-com.me 59. „Dante Alighieri“ Kotor 032 334 992 067 538 286 andro@t-com.me
festival klapa „Perast“ Kotor 069 342 958 069 023 206 09 marinab@t-com.me 68. Gradska muzika „Kotor“ Kotor Ivana Marković gradskamuzikakotor@gmail.com 69. Bokeljska mornarica Kotor Aleksandar Dender 069 245 386 info@denderarch.com 70. „Ante Portas“ Kotor Nada Matković 069 361 236 anteportas@gmail.com 71. „Fondacija za obnovu sakralnog kompleksa Sv. Eustahije u Dobroti“ Kotor pmuo@t-com.me 72. „Primorski trag“ Kotor Mirjana Živić 067 226 300 primorskitrag@gmail.com 73. „Naša akcija“ Kotor Patricia Pobrić 068 821 924 nasaakcija@gmail.com
Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 114 60. „Boca di Cattaro“ Kotor 069 086 940 067 561 966 sandraja@t-com.me 61. „Art Duga“ Kotor Dragomir Đurišić 069 958 522 draganbd54@gmail.com 62. Centar za njegovanje i prezentaciju dokumentarnog nasljeđa Kotora „Notar“ Kotor Snežana Pejović 069 056 342 pejsib@t-com.me 63. Folklorni ansambl „Nikola Đurković“ Kotor Predrag Šušić 068 300 811 pedjafolk@gmail.com fakotor@t-com.me 64. Klapa „Incanto“ Kotor Sandra Pasković 069 374 506 sandra.radost@gmail.com 65. Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore Kotor 032 304-672 captain@t-com.me 66. Društvo prijatelja grada Perasta Kotor Marija Brainović 069 342 958 032 322-098 arkotor@t-com.me 67. Međunarodni

Kotor Dolores Fabian 068 089 996 gashlerica@gmail.com 75. Hrvatsko kulturno društvo „Tomislav“

74. „Ke nova“

Kotor Zrinka Velić 069 461 855 hkdtomislav@gmail.com 76. „Matica Boke“, podružnica Kotor

Kotor Siniša Kovačević 067 000 374 sinisa.k@t-com.me 77. Pjevačko društvo „Grbalj“ Kotor Maja Mršulja 069 640 820 pjevackodrustvogrbalj@ t- com.me 78. „Otvoreni kulturni forum“ Cetinje Milorad Popović 041 231 668 79. „Legacija“ Cetinje Anđela Lalatović 80. Kulturno umjetničko društvo „Njegoš“

Cetinje Draško Pejović 069 676 651 81. „Crnogorski kulturni krug“

Cetinje Sreten Zeković 067 601 888 041 235 216 82.

Centar za očuvanje i prezentaciju crnogorskih starina „Antikva Montenegrina“

Cetinje Pavle Novaković 83. „Crnogorski kulturni forum“ Cetinje Borislav Cimeša 069 214 792 84. „Crnogorski P.E.N. centar“ Cetinje Dragan B. Perović 85. „Ognjište“, radionica za izradu suvenira Cetinje

Cetinje Jadranka Pravilović 067 602 906 86. „Cetinje moj grad“ Cetinje Vesko Pejović 067 850 992 87. „Cetinjski modni studio“ Cetinje Nataša Vujanović 067 461 136 88. „Aktivna zona“ Cetinje Miloš Marković 067 744 029 89. „Zlatne strune“ Rožaje Vezir Đozović 069 184 194 90. „Ikre“ Rožaje Velida Hodžić hvelida@t-com.me 068 792 945

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

115

91. „Za bolju budućnost“ Rožaje Ismet Hadžić zaboljubuducnost@gmail.com 92. „Arhitektura Sandžaka“ Rožaje Adnan Ademović adnanadem@hotmail.com 93. „Priroda i baština“ Rožaje Halil Markišić 067 584 510 051 271 352 94. „Orbis“ Rožaje Osman Kurpejović 067 332 090 95. „Građanski putevi“ Rožaje Kenan Pepić 068 830 995 96. „Unikat“ Rožaje Bećir Zećirović nvo.unikat@gmail.com 97. „Avlija“ Rožaje Hajriz Luboder 068 640 609 avlija.rozaje@gmail.com hajrizluboder@gmail.com 98. „Amanet tradicije“ Rožaje Igbala Murić nvoamanet-tradicije@hotmail.com 068 616 483 99. Kreativni centar „Mozaik“ Rožaje Damir Skarep 067 242 245 100. Likovni klub „Kula“ Rožaje Ibrima Kurpejović likovniklubkula@gmail.com 067 465 423 051 270 480 101. Bošnjački savjet u Crnoj Gori

Rožaje 102. KUD „Vrelo Ibra“ Rožaje Ćamil Kujević camil.kujevic@gmail.com 103. Kulturnohumanitarni centar „Rožaje“

Rožaje khcizvor@gmail.com 104. „Vukove zadužbine“ Žabljak-ŠavnikPlužine

Žabljak Dragutin Budo Novosel 069 025 225 glaszabljaka@gmail.com 105. „Hajdučko–jatačko udruženje“, Žabljak

Žabljak Šljivančanin Novak 069 135 750 hajducikozaci@gmail.com šljivonovak@gmail.com 106. Društvo guslara „Vojvoda Momčilo“

068 308 500 067 535 110 kasalica.boro@gmail.com 107. Književni klub Žabljaka Žabljak Naod Vuković 069 198 785 elozgomili@gmail.com

Žabljak Kovačević Hadži Milorad Božidar Kasalica

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 116

Žabljak Vojinović Dragomir 069 201 491 elozgomili@gmail.com 109. „Muzička baština“ Bijelo Polje muzicka.bastinabp@gmail.com 110. „Kalem“ Bijelo Polje nvokalem@hotmail.com 111. Srpsko društvo „Sveti Sava“ Bijelo Polje reyes-90@live.com 112. „Kan“ Bijelo Polje nvokan@yahoo.com 113. „Đakomo Adriatic“ Bijelo Polje Muamera Muslić adriatic_radio@t-com.me 114. „Bjelopoljski demokratski centar“ Pljevlja Ismeta Dzakić ismetadzakic@gmail.com 121. „Likovni etnos Crne Gore“ Podgorica Milanka Bajčetić mdjuranovicb@gmail.com 122. „Most kulture“ Podgorica Ivan Jokanović ivo.jokanovic@gmail.com 123. „KANA / Ko ako ne arhitekt“ Podgorica Sonja Dragović sonjadragovic@yahoo.com 124. „Lulu - Društvo slobodnih avangardista“

117. Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama (CIRTIP) Kolašin Davor Sedlarević cirtipkolasin@gmail.com 118. „Fenomeni“ Kolašin fenomeni@t-com.me 119.

Ifeta Rašić 069 886 228 120. „Građanske inicijative“

Bijelo Polje facebook.com/Bjelopoljs ki-demokratski-centar 115. „Manifest“ Bijelo Polje Mirsad Lukač mirsad.lukac@gmail.com 116. „Muzička baština“ - Bijelo Polje Bijelo Polje nvo@bijelopolje.co.me Podgorica Irena Pavlović nvo.lulu@gmail.com 125. „Romski kulturni centar“ Podgorica Arben Gaši 067 609 242 126. „Proevropska liga Crne Gore“ Podgorica

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori117
108. Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata i antifašista Žabljaka Gusinje

127. NVO „Udruženje Roma Crne Gore“ Podgorica udruzenjeromacrnegore@t-com.me 063 210 081 128. Udruženje „Almanah“ Podgorica almanah@t-com.me serbor@t-com.me 069 310 585 129. „Zajednica Hrvata i prijatelja Crna Gora“

Podgorica www.facebook.com/zhpcg/ 130. Odbor Islamske zajednice u Podgorici

Podgorica www.facebook.com/Odbor-Is lamske-zajednice-Podgorica 131. „Čovjek Rom“ Podgorica M. Beriša berisa.m@t-com.me 069 073 925 132. „Romsko Vrijeme“ Podgorica S. Sejdović s.sejdovic@t-com.com 133. Folklorna grupa „Crna Gora“ Podgorica kudcrnagora@yahoo.co.uk 134.

Islamska zajednica u Crnoj Gori, Mešihat Islamske zajednice

Podgorica info@monteislam.com 135. Srpski nacionalni savjet Crne Gore Podgorica srpskisavjet02@gmail.com 136. Centar za regionalnu saradnju

Podgorica facebook.com/Centar-za-regio nalnu-saradnju-CeReS 137. Nacionalno vijeće Albanaca u Crnoj Gori

Podgorica knsh@t-com.me 138. „Ljepota Roma“ Podgorica Ana Popović popovicana78@yahoo.com

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 118

139. Matica muslimanska Crne Gore Podgorica savjetmncg@gmail.com 020 243 510 140. „Demokratski romski centar“ Podgorica Ivan Toskić ivantoskic@t-com.com 068 251 549 141. „Feral“ Budva Itana Lalović itanalalovic@gmail.com 142. Društvo za kulturni razvoj "Bauo" Petrovac Mila Medin drustvobauo@gmail.com 143. „Manoveki“ Bar Goran Pajović goran.pajovic11@gmail.com

144. „Gradionica“ Bar Goran Janković gogash@gmail.com 145. „NUR“ – Bar Bar facebook.com/NVO-Nur-Bar 146. „Boin“, d.o.o. Ulcinj Vera Katana tvboin@hotmail.com 020 875 738 147. Fondacioni „Lika“ Ulcinj info@fondacionilika.org 148. „Balkanski Egipćani“ Ulcinj balkanski.egipcani@gmail.com 069 412 370 149. Radio „Elita“ Ulcinj Vera Katana verakatana1@gmail.com 150. Shoqata e artistëve dhe intelektualëve „Art Club“

Ulcinj www.facebook.com/artclubul qin/ 151. „Likud Crne Gore“ Ulcinj 152. Udruženje Roma „Budo Tomović“ Nikšić urbudotomovic@yahoo.com 067 325 013 153. „Struktura“ Nikšić Vladimir Bojković bojkovicv@gmail.com 154. „Pro Futuro“ Nikšić Petar Sundić petarsundic@yahoo.com 155. Ženska RAE mreža „Prva“ Nikšić 156. „RAE“ Nikšić facebook.com/nvorae.niksic.1 157. „Romska nada“ Nikšić facebook.com/nvo.nvo romskanada 158. Centar za kulturu „Bihor“ Petnjica ck.bihor@t-com.me 159. „Vrijedne ruke“, Bihor Petnjica vrijedneruke80@gmail.com 069 407 385 160. Centar za seoski razvoj Petnjica 161. Odbor islamske zajednice Plav Plav 162. Udruženje „Karnevali- Koret“ Tuzi facebook.com/koret.tuz 163. Kulturno umjetničko društvo "Ramadan Šarkić"

Tuzi 164. Šeher Tuzi

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori119

TIVAT

Glazbeno-prosvjetno društvo

Glazbeno-prosvjetno društvo (GPD) osnovano je 1909. godine i od tada kontuniurano djeluje, sa manjim prekidom tokom prvih godina Drugog svjetskog rata. Prisustvo „91. austrijske regimente“ i njihov vojni orkestar bili su povoljan podsticaj, pa su 1909. godine stvoreni uslovi da kapelnik Antun Blažek, kojeg su odredili Austrijanci, može da okupiti Osnivački odbor i 27 muzičara Glazbeno-prosvjetnog društva. Prvi javni nastup su imali 1911. godine, pri dočeku austrougarskog nadvojvode Fridriha u Tivtu. Tivatska muzika je dočekala i kralja Aleksandra u Tivtu 1922. godine i Zetskog bana 1931. na Cetinju. Dočekali su i Josipa Broza Tita, pred kojim su nastupili šest puta. Glazbeno-prosvjetno društvo „Tivat“ kao svoj dan obilježava 8. novembar, u spomen na taj dan 1944. godine kada se GPD kolektivno pridružilo partizanima i svojim instrumentima prvi put oglasilo sa oslobođene teritorije. Tivatska gradska muzika jedan je od najznačajnijih segmenata nematerjalne kulturne baštine tog grada u čijoj osnovi je trajanje, tradicija, način života i veza stogodišnjeg postojanja i rada Tivćana. Danas orkestar, iako osvježen mladim muzičarima, izuzetnim amaterskim naporima još opstaje, ali u ovakvim okolnostima - nema budućnosti.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Tivat 2015-2020

Ars praesentia Boke kotorske

Osnovana je 2002. godine sa ciljem da podstiče i afirmiše razvoj muzičke kulture kod mladih, u saradnji sa visokoškolskim institucijama iz oblasti kulture u zemlji i inostranstvu. Dosadašnje radionice, koje se održavaju od 2003. godine, okupile su preko 800 polaznika iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Italije, Njemačke, Mađarske, Engleske, Švedske, Izraela, Kube, Japana, Crne Gore... Upoznavanje sa domaćim i svjetskim tokovima u pedagogiji instrumenata, koncertna djelatnost, kao i neophodna nadgradnja edukativne osnove– to su ciljevi ovih radionica. Ovakva vrsta projekta obezbjeđuje okupljanje ljudi iz različitih kulturnih sredina, uzrasta, nivoa obrazovanja, materijalnih mogućnosti i takvom razmjenom različitosti stvara veoma interesantno i plodno tle u sredini u kojoj se odvija, što direktno utiče na obogaćivanje ponuda i potreba u oblasti kulture.

Zahvaljujući duvačkim radionicama, u Crnoj Gori su se u obrazovnom procesu osnovne muzičke škole počeli učiti trombon, oboa i saksofon.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Tivat 2015-2020

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 120

OPIS ORGANIZACIJA

Kulturno zavičajno udruženje ,,Napredak ‘‘ - Gornja Lastva

Iz želje da se ne ugasi tradicija, ne uništi naslijeđeno i da se obnovi ono što je u nestajanju, Lastovljani su se 1975. godine organizovali u Društvo prijatelja Gornje Lastve, koje je 1991. preimenovano u Kulturno-zavičajno udruženje ,,Napredak‘‘ - Gornja Lastva. Udruženje građana je osnovano sa namjerom da njegovanjem kulturnog identiteta i očuvanjem ambijenta i graditeljske baštine sačuva izvorne vrijednosti i posebnosti Gornje Lastve. Istovremeno, nastoji se da se na ovim vrijednostima obnovi život u samom mjestu.

Svjesni činjenice da su se mnoge okolnosti i životni uslovi promijenili, „Napredak“Gornja Lastva se trudi da nađe nove razloge i podsticaje, kako bi se današnje i buduće generacije Lastovljana vratile životu u Gornjoj Lastvi, istovremeno poštujući naslijeđene vrijednosti. Prava mjera i načini obnove graditeljstva u kojoj se neće bahatom „modernizacijom“ i uništiti ono što je do sada opstalo u svojoj izvornoj ljepoti su nastojanja ovog društva.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Tivat 2015-2020

Građanska inicijativa „Bokobran“

“Bokobran” okuplja organizacije i pojedince zainteresovane za zaštitu Boke Kotorske, njene kulturne, prirodne baštine i perspektive za održivi razvoj.

Sastoji se od grupe ljudi različitih zanimanja i ideoloških pogleda koji su se okupili oko jednog zajedničkog cilja - „fermavanja“ degradacije Zaliva u ime megalomanskih urbanističkih i arhitektonskih projekata iza kojih ne stoji ništa drugo nego enormno bogaćenje takozvanih strateških investitora. Boka ima sve preduslove za održivi razvoj, ako se shvati da su njeni osnovni resursi prostor i ljudi.

U medijima bliskim režimu, ovo uništavanje Boke Kotorske naziva se, licemjerno, „valorizacija prostora“. „Bokobran“ poručuje - valorizacija DA, ali u temeljnom značenju ovog termina, uz poštovanje i očuvanje ambijentalnih vrednota; degradacija i uništavanje Boke Kotorske NE - ni po koju cijenu!

Izvor: bokobran.me

Foto kino klub „Mladost”

FKK „Mladost“ osnovan je 1961. godine. Svoje „zlatno doba” imao je tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, kada je važio za najbolji klub te vrste u Crnoj Gori i jedan od najboljih u SFRJ. Tada su njegovi brojni članovi intenzivno radili, družili se sa foto i filmskim kamerama, ostavljajući izuzetno vrijedne vizuelne dokumente i zapise tih vremena.Dobitnici su brojih nagrada na festivalima i izložbama širom bivše SFRJ i u inostranstvu. „Mladost“ je bio i organizator brojnih izložbi, te nekoliko smotri

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

121

amaterskog filma Crne Gore i Jugoslavije. Bez obzira što intenzitet rada u klubu sada nije kao nekada, „Mladost“ nastavlja i dalje sa aktivnostima i popularizacijom vizuelne umjetnosti i dokumentaristike.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Tivat 2015-2020

„Matica Boke“

„Matica Boke“ je osnovana 2001. godine kao NVU u Boki Kotorskoj koje zastupa interese regije kao jedinstvene kulturne i privredne cjeline i koje ima podružnice u Herceg Novom, Tivtu, Kotoru i Budvi, kao i u Krtolima, Grblju i Paštrovićima. Njeni ciljevi su stalna težnja za uspostavljanjem jedinstvenog, kulturnog, duhovnog prostora, promovisanje sveukupnog privrednog i kulturnog razvoja regiona Boke Kotorske sa svojom kulturom, duhovnošću, tradicijom i istorijskim specifičnostima.

Među izdavačkim poduhvatima „Matice Boke“, podružnica Tivat, izdvajaju se monografije „Tivatski slikari“ grupe autora i „Kapetan Ilija Damjanović“ Nebojše Raša kao i knjiga „Rt Oštro - Prevlaka u vremenu i prostoru“ dr Ilije Pavlovića. „Matica Boke“ je i izdavač rijetke ćirilične knjige „Žertva Avramova“ Vikentija Rakića štampane u Kotoru 1799. godine koju je priredio dr Darko Antović, „Krst i krugovi - Mistične ili logične veze“, Vaska Kostića, „Podorjenske priče“ Ilije Stanovčića, „Priče za nezaboravkazivanja o narodnom heroju Mašu Brguljanu“ Tomislava Grgurevića, kao i 10 „Svesaka Matice Boke“ Vaska Kostića posvećenih temama iz istorije Boke. Izvor: Program razvoja kulture opštine Tivat 2015-2020

Kreativni centar „Tivat“ Kreativni centar „Tivat“ implementira kreativno-obrazovne programe za djecu, mlade i odrasle od 2011. godine. Cilj je razvoj zajednice kroz kreativno stvaralaštvo i obrazovni rad sa mladima.

Dječije stvaralaštvo je u fokusu od samog osnivanja. Organizovano je preko 15 izložbi polaznika/ca likovnih radionica. Sarađuju sa svim relevantnim institucijama u gradu i Boki, partnerskim organizacijama i pojedincima/kama kojima su u fokusu održivi razvoj i volonterizam. Likovne radionice se odvijaju tokom cijele godine. Putem kreativnog stvralaštva i realizacije niza aktivnosti na polju ženskog preduzetništva u kulturi, kreirali su umjetničku platformu „Mare Mare“ koja za cilj ima promociju kulturne baštine Boke. Kako bi se nekadašnja učionica i kafe-galerija „Mar Mar“ zaštitila kao kulturno dobro u službi neformalnih programa u kulturi, pokrenuta je inicijativa 2019. godine, sa ciljem da se jedan od javnih prostora u gradu zaštiti. Vjeruju da će se u budućnosti u okviru ovog prostora njegovati i očuvati duh kulturno-istorijskog nasljeđa Boke. Kreativni centar „Tivat“ je od 2018. godine akreditovan za internacionalne interkulturalne obrazovne programe za mlade od strane OFAJ/DFJW, Office franco-allemand pour la

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 122

jeunesse/Deutch-Franzosisches Jugendwerk, francusko-njemačke krovne kancelarije za mlade i na godišnjem nivou realizuje po dvije razmjene na evropskom nivou.

Izvor: kreativnicentartivat.com

Društvo maslinara „Boka“

Društvo je osnovano 2003. godine i registrovano u Tivtu. Od 128 članova koliko ih je bilo po osnivanju društva, sada broji 525 članova (statistički je učlanjeno oko 650), na teritoriji tri opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi. Ciljevi društva su razvoj i unapređenje maslinarstva u Boki .

Uloga je podsticanje, pružanje podrške, i učešće u obnovi i razvoju maslinarstva, veza maslinara sa relevantnim institucijama, pomoć u tehničkom i savjetodavnom smislu (nabavka mehanizacije, sredstava za zaštitu, savjeti na terenu, okupljanje, ostvarenje zakonom predviđene podrške, informisanost o zakonskim pravima i obavezama, edukacija, sajamski nastupi, zajednička proizvodna marka…), edukacija proizvođača i potrošača, stvaranje uslova za prepoznavanje Crne Gore kao nove maslino-turističke destinacije.

Duštvo sarađuje sa Ministarstvom poljoprivrede, Savjetodavnom službom, Biotehničkim fakultetom, naučnim institucijama u zemlji i inostarnstvu, drugim NVO i ostalim subjektima iz oblasti sličnog interesovanja.

Nabavljeno je 537 mašina za održavanje maslinjaka (sredstvima osnovnog fonda dobijenog na konkursu IRD). Iz linije Agrobudžeta za podršku maslinarstvu, nabavljeno po beneficiranim cijenama više od 50 prskalica, atomizera za hemijsku zaštitu (učešće Ministrastva poljoprivrede 50%). Obnovljeno je (revitalizovano) od 2007. godine više od 10.000 stabala starih maslina sa neproporcionalno malim brojem zahtjeva za refundiranje sredstava iz Agrobudžeta. Posađeno je preko 12.000 stabala.

Izvor: www.maslinaboka.org

„Žućenica

fest“

„Žućenica fest“ je gastro manifestacija koja se već 14 godina održava u cilju prezentacije bokeljske kuhinje. Organizacije žena Tivat i Radio Tivat su njegovi tvorci. Na ovom festivalu gastronomije i narodnog stvaralaštva posjetioci su u mogućnosti da probaju maštovita jela od žućenice ili kako je neki zovu cikorije, autohtone primorske divlje jestive trave. Poseban žiri ocjenjuje i nagrađuje kvalitet jela, najbolje aranžmane i dekoracije, a potom je jedan dio večeri posvećen zabavnom programu u kojem učestvuju mažoretke Tivta, gradska muzika, kao i mnogi drugi izvođači.

Izvor: tivat.travel/feste-manifestacije/zucenica-fest/

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

123

„ŠkART“

Nevladino udruženje „ŠkArt“ osnovano je u oktobru 2016. godine i zvanično registrovano u januaru 2017. godine.

Njihova misija je razvoj i rad na stvaranju kulture i umjetnosti, posebno savremene i angažovane umjetnosti, promocija znanja, obrazovanja, edukacije i emancipacije, osnaživanje nezavisne kulturne i intelektualne društvene scene, podsticanje društvenog aktivizma i kritičkog angažmana, posebno kod mladih ljudi u Crnoj Gori.

Njihov moto: „Mijenjamo na mikro nivou – čovjek po čovjek“

Izvor: skartskartskart.com

KOTOR

„Kotor TV“

Smatrajući da savremenost gradova u značajnoj mjeri označavaju i njihove televizije, decembra 2013. godine, pokrenut je „Kotor TV“. Uz afirmaciju kulturnih i tradicionalnih vrijednosti, „Kotor TV“ pruža kvalitetne i relevantne programske sadržaje koji informišu, edukuju i zabavljaju. Drže da su od maja 2011. godine, radeći pod imenom „Primorac TV“, profesionalnim angažmanom opravdali su povjerenje gledalaca, ujedno potvrdivši potrebu Kotora, kao grada svjetske kulturne i prirodne baštine, za svojom televizijom.

U dosadašnjem periodu su, pored praćenja dnevnih događaja, objavili reportaže sa tradicionalnih bokeljskih manifestacija i vrijednih jubileja javnih institucija, intervjuisali mnoge priznate poslenike kulture, sporta, civilnog društva i politike iz Crne Gore i inostranstva, te učestvovali u nizu humanitarnih aktivnosti. Proizvodnja televizijskih i ostalih informativno-servisnih, dokumentarnih i namjenskih sadržaja iz područja ekonomskog, društvenog, političkog i kulturnog života, te obrazovanja, sporta, turizma, ekologije i zabave, primarna je djelatnost njihove medijske kuće koja za cilj ima i promociju tradicionalnih bokeljskih vrijednosti, prije svega mira, tolerancije i multikulturalnosti. Medijska istraživanja i izdavaštvo takođe su u fokusu djelovanja, kao i organizovanje humanitarnih aktivnosti i javnih događaja značajnih za širu društvenu zajednicu.

Odlučni da „Kotor TV“ razvijaju isključivo poštujući profesionalne medijske norme, naglašavajući prepoznatljivost, ozbiljnost i vjerodostojnost, držaće se i dalje nezavisnosti i inovativnosti, snažno pomažući društveni razvoj.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 124

Bokeljska mornarica

Bokeljska mornarica osnovana je u 9. vijeku (809. godine) i od tada djeluje kao najstarija organizacija pomoraca na svijetu. Najstariji sačuvani dokumenti (Statut iz 1463. koji se poziva na neke ranije statute, koji nažalost nisu sačuvani) prepoznaju ovu organizaciju pod imenom „Liber fraternitatis Divi Nicolai marinariorum de Chataro“ („Pobožno društvo kotorskih pomoraca Svetog Nikole“), kao sindikat pomoraca sa izraženom humanitarnom funkcijom. Dolaskom Venecije, ova organizacija dobija sve izraženije vojno-policijske funkcije zbog svoga već dokazanog uspjeha u borbi sa Osmanlijama i piratima. Zbog toga stiče veliki ugled, kako među domaćim stanovništvom, tako i u Veneciji i istovremeno dobija i značajnu ekonomsku moć. Podružnica „Bokeljske mornarice“ u Tivtu osnovana je 1972. na temelju veoma duge tradicije stanovnika Gornje Lastve, Lepetana, Bogdašica i drugih, da učestvuju u radu ove organizacije. „Bokeljska mornarica 809. Kotor“, kako glasi njeno najnovije ime, proglašena je 2012. godine prvim nematerijalnim dobrom Crne Gore, a 2021. godine je uvrštena UNESCO list nematerijalnih kulturnih dobara.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017.

„Expeditio“ - Centar za održivi prostorni razvoj

„Expeditio“ je nevladina organizacija koja je društveno angažovana u oblasti arhitekture i održivog prostornog planiranja još od 1997. godine. Osnvana je od strane strane šest studenata arhitekture.

Vizija: „Kvalitetan prostor za ljepši život“

Misija organizacije „Expeditio“ je podsticanje održivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i na području Jugoistočne Evrope kroz djelovanje u oblasti održive arhitekture, kulturnog nasljeđa, planiranja prostora, kao i kroz projekte koje podstiču ukupni razvoj civilnog društva.

Glavne aktivnosti koje „Expeditio“ sprovodi obuhvataju interdisciplinarni angažman u vezi sa održivošću gradova, kao što su: realizacija studija i istraživanja, organizovanje događaja (radionice, diskusije, predavanja, seminari, izložbe...), aktivnosti javnog zastupanja, kampanje, objavljivanje publikacija, aktivnosti u javnim prostorima itd...

Izvor: www.expeditio.org

„Kamelija“

NVO „Kamelija“, svake godine krajem marta u Stolivu organizuje Feštu kamelija. Fešta podrazumijeva niz dešavanja: umjetničko-modnih performansa, izložba aranžmana od cvijeta kamelije, koncerte mladih kotorskih muzičkih stvaralaca, bal kamelija i druge kulturno-zabavne programe.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

125

Društvo prijatelja grada Perasta

Prvo organizovano djelovanje na očuvanju istorijske i kulturne baštine Perasta datira iz 1928. godine. Kasnije, 1957. godine osniva se „Društvo prijatelja spomenika kulture grada Perasta”, koje je kasnije obnovljeno 1999. kao „Društvo prijatelja grada Perasta”. Od osnivanja „Društva prijatelja grada Perasta“ 1999. godine, predsjednica društva je prof. dr Marija Grego Radulović.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017.

„Naša akcija“

NVO „Naša akcija“ je osnovana 2012. godine u Kotoru, a j opšti cilj je razvoj svijesti građana/ki kao i njihovo uključivanje u socijalni, ekonomski, ekološki i kulturni razvoj društva, kvaliteta života građana/ki i lokalne zajednice u cijelini. Ciljeve organizacije planirane kroz jačanje volonterizma i građanskog aktivizma, sa fokusom na mlade. Organizaciju čine aktivistkinje i aktivisti sa dugogodišnjim iskustvom u organizacionom vođstvu, omladinskom radu, volonterizmu, aktivizmu, neformalnom obrazovanju, i radu u civilnom sektoru koji u prosjeku ostvaruju preko 120 aktivnosti godišnje širom Crne Gore.

Vizija NVO „Naša akcija” je promocija, razvoj i edukacija na temu građanskog aktivizma i volonterizma sa fokusom na mlade, i kroz ove aktivnosti priprema mladih za budućnost, razvoj, zapošljavanje i uspjeh, kao i stvaranje mladih lidera.

Viziju ostvarujemo kroz:

1. Jačanje svijesti zajednice o njihovom uticaju, ulozi i odgovornosti u razvoju vrijednosti civilnog društva, održivom razvoju životne sredine i očuvanju kulturne baštine.

2. Stručnu podrškaugrađanima/kama i zajednici u prevazilaženju stanja humanitarnih i socijalnih potreba.

3. Podsticanje ekonomskog razvoja zemlje, sa akcentom na održivi razvoj konkretnih lokalnih zajednica uzimajući u obzir specifičnosti lokalnih potencijala.

4. Razvoj volonterizma i participacije građana/ki u razvijanju potencijala zajednica. Razvoj ljudskih resursa kroz povezivanje i usmjeravanje postojećih kadrovskih potencijala.

NVO „Naša akcija” ima svoje prostorije u eko-edukativnoj omladinskoj kući „Muo“, na adresi Muo bb, Kotor, kao i u Podgorici, u Njegoševoj 9. Više o našim nama možete naći na web stranici www.nasaakcija.me, na https://www.facebook.com/NVONasaAkcija i istoimenoj instagram stranici i Youtube kanalu.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 126

Fondacija „Kotorski festival pozorišta za djecu“

Kotorski festival pozorišta za djecu osnovan je 1993. godine pod nazivom „Jugoslovenski festival pozorišta za djecu“. Odluku o osnivanju jednoglasno je donijela Skupština Opštine Kotor, na osnovu dogovora saveznog Ministarstva kulture i ministarstava Republike Crne Gore i Republike Srbije. Festival je osnovan u cilju njegovanja pozorišnog stvaralaštva za djecu, razvoja estetskog vaspitanja mladih, podsticanja dječjeg stvaralaštva i afirmisanja svih vrsta umjetnosti uz pomoć teatra kao osnovnog medija, koji pruža široke mogućnosti. Svoje uporište ima u dvodecenijskoj tradiciji pozorišta za djecu, koje je postalo sastavni dio kulturnog života grada. Tokom svog dvadesetogodišnjeg trajanja, u zvaničnoj takmičarskoj konkurenciji odigrana je 391 pozorišna predstava, prisustvovalo je preko 275.000 gledalaca, 2.200 umjetnika profesionalaca, 35 zemalja učesnika, preko 14.000 djece umjetnika, 570 pratećih i programa dječjeg stvaralaštva, preko 50 lokacija na kojima su realizovani programi, preko 1.500 profesionalaca i volontera u organizaciji Festivala. Kotorski festival nesumnjivo je uticao na kvalitet pozorišnog stvaranja za djecu u Crnoj Gori. Umjetnošću je oplemenio generacije mladih Kotorana/ki i učestvovao u njihovom obrazovanju. Vremenom je postao renomirana manifestacija. Danas je potvrda njegovog međunarodnog profila okrenutost savremenim pozorišnim trendovima, multikulturalnoj saradnji i razmjeni ideja ljudi sa različitih podneblja. Festival ima veliki regionalni, kulturološki, i turistički značaj za grad Kotor i Crnu Goru.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017.

„Hrvatsko građansko društvo Crne Gore“

Najvažnija aktivnost društva ogleda se u uspostavljanju mostova saradnje sa Hrvatskom. „Hrvatsko građansko društvo Crne Gore“ se prepoznalo u ulozi uspostavljanja pokidanih veza i kontakata između Crne Gore i Hrvatske. Za svoj rad, društvo je dobilo priznanje Opštine Kotor, nagradu „21. novembar“.

Aktivnost Hrvatskog građanskog društva Crne Gore odvija se u nekoliko pravaca:

• Zbog omasovljenja društva formirane su podružnice u Kotoru, Tivtu, Baru, Podgorici i Herceg Novom, sa povjerenicima u svim mjestima, kao i Povjerenstvo za Hrvatsku, u Zagrebu i Dubrovniku, tako da danas Društvo ima preko 1500 članova/ca.

• Na planu informisanosti formirano je prvo i do danas jedino glasilo Hrvata Crne Gore – „Hrvatski glasnik“, a izdaje se i periodika – „Bokeški ljetopis“ i redovno ažurira internetska publikacija.

• Na planu edukacije mladih radi se dopunska nastava na hrvatskom jeziku, više godina su organizirana besplatna ljetovanja djece u Zagrebu; formiran je „Klub mladih“; oformljena knjižnica sa preko 2000 naslova i uskoro počinje sa radom „Hrvatska čitaonica“; ustanovljena je škola mandoline.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

127

• Na planu prezentacije bogatog kulturnog nasljeđa Boke Kotorske, sproveden je projekat „Bokeljska priča“ i predstavljen u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Omišu i Podgorici.

• Izdavačka djelatnost, u okviru koje je tiskano 17 naslova, samostalno ili u suradnji sa Nacionalnom Zajednicom Crnogoraca Hrvatske i Bokeškom mornaricom Zagreb. Najvažniji problem za rad Društva je neposjedovanje vlastitog prostora. Već deset godina društvo radi u neuslovnim iznajmljenim prostorijama na Zimskom bazenu. Postoji mogućnost gubitka i ovog prostora, jer se priprema rekonstrukcija bazena. Opština može da pomogne „Hrvatsko građansko društvo Crne Gore“ tako što će ga, imajući u vidu njegove aktivnosti i doprinos promociji kulturnog nasljeđa Kotora i povezivanju Kotora sa Hrvatskom, proglasiti društvom od posebnog interesa za Opštinu i obezbijediti mu odgovarajući prostor za rad.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017.

„Meštar i furešta“

NVO „Meštar i Furešta“ se bavi očuvanjem i promocijom kulturno-tradicionalnog nasljeđa i afirmacijom umjetničko-zanatskog stvaralaštva kroz edukaciju i volonterizam, kao i prepoznavanjem i priznavanjem različitosti kao bitnog elementa u procesu promocije i očuvanja kulturno-tradicionalnog nasljeđa i podsticanjem razvoja ekološke svijesti.

Izvor: www.facebook.com/mestarifuresta

„Notar“ – Centar za zaštitu i prezentaciju arhivskog nasljeđa Kotora

Centar za njegovanje i prezentaciju dokumentarnog nasljeđa Kotora „Notar” je nevladina organizacija, osnovana decembra 1999. godine. Svojim programskim aktivnostima organizacija teži da profesionalno djeluje na stručnu, naučnu i širu javnost u Crnoj Gori i inostranstvu, kako bi pisani izvori i ranoštampani materijal, koji je pohranjen u državnim institucijma kulture, crkvenim i privatnim arhivima i bibliotekama, bio na odgovarajući način vrednovan. Centar djeluje u pravcu podsticanja interesa međunarodnih stručnih i naučnih krugova za dokumentarno nasljeđe Kotora, koje se od 1979. godine nalazi na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Program Centra za njegovanje i prezentaciju dokumentarnog nasljeđa Kotora uključuje: koordiniranje saradnje svih institucija i pojedinaca sa teritorije opštine Kotor koji posjeduju dokumentarno nasljeđe, koji su profesionalno upućeni na rad sa njim ili imaju profesionalno znanje u poslovima zaštite, obrade i prezentacije ovog nasljeđa; popularizaciju stručne djelatnosti vezane za identifikaciju, zaštitu, valorizaciju, obradu i prezentaciju dokumentarnog nasljeđa; edukaciju i usavršavanje na polju arhivistike, paleografije, diplomatike, bibliotekarstva, stranih jezika, kompjuterskih disciplina; stručnu-naučnu djelatnost; izdavačku djelatnost i saradnju u zemlji i inostranstvu. Dva najvažnija projekta NVO „Notar” predstavljaju digitalizacija fragmenta iz Franjevačke

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 128

biblioteke u Kotoru i izrada Centralnog kataloga pomorstva Crne Gore. Digitalizacija rukopisnih i ranoštampanih fragmenata iz biblioteke franjevačkog samostana „Sv. Klare“ u Kotoru obuhvata stručnu obradu, u klasičnoj i digitalnoj formi, dokumenata (fragmenata liturgijskih knjiga, rukopisnih ili ranoštampanih, kao i drugih dokumenata sakralne ili profane provenijencije). Na drugoj strani, Centralni katalog pomorstva Crne Gore je zamišljen kao elektronska baza podataka koja obuhvata, kompjuterskom tehnologijom i po međunarodnim standardima obrađenu, bibliotečku i arhivsku građu koja se odnosi na pomorstvo. Izrada ovog kataloga podrazumijeva prikupljanje materijala koji se nalazi u svim tipovima biblioteka i arhiva na području Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore, kao i u istraživačkim i naučnim institucijama, pomorskim preduzećima, ustanovama, institucijama, agencijama, udruženjima i državnim organima, počev od najstarijih pisanih i štampanih dokumenata do najnovijih službenih materijala i publikacija.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017.

Pjevačko društvo „Grbalj“

Pjevačko društvo “Grbalj” je osnovano 2000. godine sa ciljem da širi kulturnu baštinu Grblja, koja je vjekovima privlačila pažnju velikog broja naučnika - etnologa, etnomuzikologa, arheologa i ostalih. Takođe cilje je da ljude upozna sa tekovinama na tom polju i samim tim sačuva grbaljske izvorne pjesme, običaje i tradiciju.

Prvi nastup Pjevačkog društva „Grbalj” održan je u Kotoru. Potom slijede brojni nastupi širom Crne Gore i regiona. U Istočnom Sarajevu su dva puta zauzeli zavidno treće mjesto od ukupno 86 prijavljenih društava. Ostvarili su i mnoge druge nastupe gdje su prikazane pjesme njihovih krajeva. Najčešće su to svadbarske pjesme i pjesme posvećene običajima. Svakog 14. januara Pjevačko društvo „Grbalj” priređuje tradicionalni koncert u Centru za kulturu Kotor, koji važi za jedan od posjećenijih koncerata u regionu.

Od skoro, Pjevačko društvo „Grbalj” ima i snimljen CD.

Izvor: pjevackodrustvogrbalj.wordpress.com

„Međunarodni festival klapa Perast “

Međunarodni festival klapa Perast za svoj osnovni cilj djelovanja ima promovisanje i čuvanje tradicije klapskog acapella pjevanja, kao muzičkog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske.

Tokom 19 godina postojanja Perast je ugostio preko 450 klapa iz Crne Gore Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Italije i Albanije. Rastuće interesovanje brojnih klapa, među kojima su i neke od najpoznatijih iz regiona, govori o popularnosti i dostignutom kvalitetu ove značajne manifestacije, jedinog autentičnog klapskog festivala u Crnoj Gori. Festival

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

129

u Perastu je prepoznat po programima i sadržajima, posebno festivalskom izdavaštvu, kojima valorizuje i predstavlja nematerijalnu kulturnu baštinu klapskog pjevanja u Crnoj Gori.

Festival djeluje od 2002. godine u okviru istoimene NVO i organa Skupštine: Upravnog odbora, Nadzornog odbora, Stručnog savjeta kao i Umjetničkog i Izvršnog direktora Festivala. Prvi organizatori tadašnje smotre klapa djelovali su u „Društvu prijatelja Perasta“; Milja Radulović, Stanka Montan, Miro Braić, Marina Brainović, Miro Ulčar. Festival klapa je programski segment multi kulturalnog programa „KotorArt“ od 2012. godine čiji su pokrovitelji Opština Kotor i Ministarstvo kulture Crne Gore. MFK Perast je uvršten u manifestacije od posebnog značaja opštine Kotor. Prestižno priznanje Wild beauty award je MFK Perast dobio 2017. godine od NTO CG (Nacionalna turistička organizacija Crne Gore) kao najbolji u kategoriji festivala za tu godinu.

„Bokobran“

Ova inicijativa ima za cilj da ponudi platformu za kvalitetnu saradnju svih pojedinaca i organizacija, a posebno stručnjaka, koji su spremni da pruže jedni drugima ruke i zajedničkim snagama, sa puno pozitivne energije i ljubavi, daju svoj doprinos da sačuvaju Boku i odraze njenoga krajolika. Upravo je kulturni pejzaž, spoj prirodnih datosti i antropogenih faktora, činio ovaj spektakularni fjord jedinstvenim i neponovljivim u odrazima toga kraja, u očima ljudi koji mu dođu u posjetu. A još više, i još snažnije, u specifičnom spoju kultura ljudi koji ovaj raj zovu svojim domom. Moramo da možemo “po bokeški”.

Izvor: www.bokobran.me

Klapa „Incanto“

Klapa “Incanto” je oformljena u Kotoru 2010. godinena inicijativu njenih članica, sa ciljem da razvijaju ljubav prema muzici i klapskom pjevanju, očuvanju i održavanju pjevačke kulture i klapske pjesme. Osnovani su da bi razvili saradnju sa istim ili sličnim institucijama u zemlji i inostranstvu, organizuju gostovanja na festivalima i sličnim manifestacijama, saradnju sa institucijama, hotelima, republičkim i opštinskim organima vlasti, državnim i međunarodnim organizacijama. Proteklih godina nastupali su na Festivalu klapa u Perastu, gdje su osvojili nekoliko nagrada.

Sarađivali su sa drugim klapama i pjevačima iz regiona, a neki od njih su klapa „Kumpanji“, „Lumbarda“, „Pasika“, „Žrnovnica“, te pjevači Radojka Šverko i Tedi Spalato.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 130

Folklorni ansambl „Nikola Đurković”

Folklorni ansambl „Nikola Đurković” osnovan je 2009. godine sa ciljem razvoja i očuvanja folklorno-igračke i muzičke tradicije ovog podneblja. Organizovan je poslije skoro dvadeset godina prestanka sa radom bilo kog folklornog ansambla na teritoriji opštine Kotor.

Ansambl trenutno radi u iznajmljenim prostorijama Mjesne zajenice Škaljari, a okuplja preko 120 aktivnih članova/ca u igračkoj sekciji, uzrasta od 6 do 40 godina, raspoređenih u četiri grupe. U sklopu ansambla radi i narodni orkestar sastavljen od renomiranih profesora muzičkih škola i najboljih učenika/ca Srednje muzičke škole Kotor. Stručni rad u ansamblu izvode akademski i pedagoški obrazovani stručnjaci, bez ili uz minimalnu finansijsku nadoknadu (zavisno od trenutne finansijske situacije u ansamblu), iz ljubavi prema ovom vidu umjetnosti i očuvanja tradicije.

Pored finansijskih, najvažniji problemi sa kojima se ansambl suočava jesu nedostatak stalnog prostora za održavanje proba igračkih sekcija (koje se trenutno odvijaju u MZ Škaljari) i narodnog orkestra (trenutno u MZ Škaljari ili kućama članova/ca orkestra). Ansambl nema vlastite narodne nošnje, već ih za svaki nastup posuđuje ili iznajmljuje od drugih ansambala iz okruženja. Problem je i što nisu podržani na lokalnim i državnim konkursima za NVO (za nabavku narodnih nošnji), kaoi nedostatak saradnika/ca u ovoj oblasti ali i nedovoljno znanje u oblasti pisanja prijedloga projekata.

Pošto je folklorni ansambl „Nikola Đurković” jedini ove vrste u opštini Kotor, pomoć koju oni očekuju od Opštine jeste da jednokratno izdvoji sredstva za kupovinu neophodne osnovne narodne nošnje i da pomogne u rješavanju stalnog prostora za probe folklornog ansambla i narodnog orkestra.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017.

Hrvatsko kulturno društvo „Tomislav“

Njihovo brojno članstvo veže zajednički osjećaj pripadnosti i želja za afirmisanjem njihove kulturne baštine. Bave se kulturnim amaterizmom, a posebno programima i projektima koji doprinose poticanju saradnje i zajedništva između nevladinih organizacija hrvatskog predznaka. Od osnivanja rade u kontinuitetu kroz brojne sekcije.

Sekcija istraživača kulturne baštine radi s mladima gdje se trude podsticanjem na sticanje znanja razvijati svijest o ogromnoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini naših predaka. Organizuju tematska predavanja, okrugle stolove, te posjete mnogih lokaliteta vezanih za naše bogato kulturno nasljeđe. „Naša kulturna baština obvezuje!“ je njihov moto.

Kroz rad ekološke i ehumanitarne sekcije žele djecu i mlade podsticati na osjećaj odgovornosti za svijet u kojem žive, razvijati pozitivne stavove o zaštiti okoliša, socijalnoj osjetljivosti i važnosti humanitarnog djelovanja.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

131

Rado sarađuju u kulturnim programima lokalne samouprave Kotor, kao i sa susjednim opštinama, gdje se otvara prostor za brojne projekte na radost svih. Svjedoče kvalitetnoj saradnji hrvatske manjine i većine koja donosi dobrobit svim članovima zajednice.

Izvor: www.hkdtomislav.com

Mreža za nasljeđe Jugoistočne Evrope / SEE heritage

Mreža za nasljeđe Jugoistočne Evrope (SEE Heritage) je mreža nevladinih organizacija iz Jugoistočne Evrope. Osnovana je 2006. godine i registrovana kao nevladina organizacija 2009. godine, sa sjedištem u Crnoj Gori.

Vizija SEE Heritage mreže je Jugoistočna Evropa - oblast gdje ljudi sarađuju, razumiju se i poštuju jedni druge na osnovu svojih kulturnih razlika. SEE Heritage je mreža nevladinih organizacija koje vjeruju da je kulturna, etnička i religiozna raznovrsnost veliko bogatstvo. Djelovanje Mreže usmjereno je ka zaštiti i promovisanju zajedničkog nasljeđa koje vodi ka održivom i odgovornom razvoju.

Inicijativa za osnivanje Mreže potekla je od švedske nevladine organizacije „Kulturno nasljeđe bez granica“ (Cultural Heritage without Borders – CHwB), koja je radila na području zapadnog Balkana. Poslije prvog sastanka održanog u Sarajevu, Mreža je imala niz satanaka, i to u Đirokastri, Ohridu, Kotoru, Beratu, Prizrenu, Novom Sadu, Rijeci i Tirani. Mreža ima 22 članice - nevladine organizacije sa područja Jugoistočne Evrope, koje se bave, u cjelosti ili dijelom, programima zaštite kulturnog nasljeđa. Nakon zvanične registracije kao nevladine organizacije, SEE Heritage mreža nastoji da bude ključni akter za širenje informacija okulturnom nasljeđu i nevladinim organizacijama koje djeluju u toj oblasti na području Jugoistočne Europe. Osnivanje Sekretarijata mreže u Kotoru, jedan je od koraka ka ostvarivanju tog cilja. Sekretarijat postoji već više od godinu dana, i Mreža traži načine za njegovo dalje jačanje i razvoj. Strateški ciljevi Mreže obuhvataju: jačanje regionalne mreže nevladinih organizacija; unapređenje upravljanja kulturnim nasljeđem na području Jugoistočne Evrope; ostvarivanje većeg uticaja na donosioce odluka; povećanje vidljivosti rada Mreže u javnosti; promovisanje rada nevladinog sektora u regionu; povećanje nivoa svijesti u javnosti o nasljeđu Jugoistočne Evrope; pokretanje zajedničkih projekata i aktivnosti članica Mreže. Osnovna područja aktivnosti Mreže su obrazovanje, konzervacija, unapređenje nivoa svijesti, upravljanje, istraživanje i izgradnja kapaciteta u oblasti kulturnog nasljeđa.

Izvor: Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 132

HERCEG NOVI

„Hercegnovski strip festival“

Festival je pokrenut 2008. godine radi promovisanja devete umjetnosti, širenja strip kulture i obrazovanja mladih u tom duhu. Crna Gora, nemajući strip tradiciju u pogledu autorstva i izdavaštva nije imala strip festival, a sada jedan mlađi festival organizuje Podgorica. Iako je izrazito niskobudžetni, na festivalu u učestvuju autori i izdavači iz regiona, zahvaljujući zajedničkoj težnji da promovišu strip i kolegijalnoj solidarnosti. Organizator Hercegnovskog strip festivala je NVO sa istim imenom. Većina programa koji se sastoji od izložbi, promocija, projekcija, radionica i takmičenja, povremeno tematskih konkursa i rjeđe koncertnih programa (muzika odgovarajućih pravaca). Festival obično traje šest dana počev od prvog petka u septembru mjesecu. Većina programa se odvija u Amfiteatru u okrilju kluba Hercegnovskog pozorišta, uz podršku Opštine i saradnju „Herceg Festa“.

Izvor: Prilozi za program razvoja kulture opštine Herceg Novi 2012 – 2016

„Avenir“

Avenir se bavi unapređivanjem interesa i znanja iz područja francuske kulture, umjetnosti, jezika i obrazovanja. U tom cilju udruženje je imalo više projekata.

• Razvijanje prostora za edukativnu, kulturnu i umjetničku djelatnost putem radionica, seminara, javnih priredbi i nastupa

• Kreativni centar za učenje francuskog jezika

• Pripiprema za polaganje međunarodnih diploma DELF PRIM, A1, A2, B1 i B2

• Stvaranje prostora za razmjenu znanja, iskustva i saradnje te partnerskih odnosa iz tih područja rada na lokalnom, regionalnom i internacionalnom nivou

• Aktivnosti vezane za specifične teme ( produkcija francuskih filmova, debate, predavanja, večeri posvećene kulinarskoj kulturi i sl)

• Kreacije dramske grupe: učestvovanje na nacionalnim i međunarodnim festivalima školskih pozorišta na francuskom jeziku

• Sudjelovanje na kulturnim manisfestacijama u okviru Međunarodnog dana frankofonije

• Sudjelovanje u komemoraciji 11. novembra - sjećanje na kraj Velikog rata na Ilinici, iznad Igala.

• Razvoj centra za izvođjenje prakse studenata master II sa Univerziteta iz Francuske

• Akreditacija EZ Erasmus+ za prijem volontera EZ

• Organizacija boravka i razmjene naših učenika i studenata sa partnerima u Francuskoj

• Organizacija i realizacija raznih međunarodnih malih projekata u saradnji sa frankofonim zemljama

• Putem donacija omogućavanje djeci slabog materijalnog stanja da besplatno koriste sve naše projekte i putovanja na festivale

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

133

„Srpski Soko“

„Srpski soko“ osnovan je 2007. godine i baštini tradiciju „Srpskog sokola“ osnovanog 1910. godine. Zadaci su očuvanje tradicije i običaja srpskog naroda i razvoj sokolske ideje. Na polju kulturne baštine „Srpski soko“ je usmjeren na rad na očuvanju zadužbina i sređivanju arhivske građe, kao i sprečavanju falsifikovanja istorije korišćenjem izvorne arhivske građe. Izdali su više publikacija i održali više tribina na ove teme.

„Urban Nova“

Udruženje je pokrenuto od strane osoba koje imaju dugogodišnje iskustvo u radu sa mladima i djecom. Tokom spomenutog iskustva, iskristalisao se zaključak da se u radu sa mladima, koji često zna da bude nepredvidljiv i pun izazova, gotovo izvjesno može računati na entuzijazam, kreativnu energiju i potencijal. I to je upravo ono što gradi mostove između mladih koji se razlikuju i čini njihovo iskustvo bogatijim. Takođe, smatraju da je spoj kreativnosti i aktivizma mladih osoba jedan od najefikasnijih načina za prevazilaženje učmalosti malih sredina.

Njihov cilj je podsticanje djece, omladine i žena na kulturno umjetničko stvaralaštvo kao na sredstvo za promjenu i građanski aktivizam. Trude se da sve njihove aktivnosti realizuju na otvorenim ili zatvorenim javnim prostorima kako bi ih revitalizovali, vratili im stari značaj, ali i senzibilisali građanstvo na rodne i starosne smjernice u preoblikovanju ovih urbanih resursa.

Misija udruženja građana „Urban Nova“ je osnaživanje mladih i žena za kulturno stvaralaštvo i umjetničko izražvanje putem drame, muzike, plesa, literalne i likovne umjetnosti i žurnalizma.

Vizija udruženja građana „Urban Nova“ je inkluzivno društvo u kojem mladi i žene promovišu kulturu nenasilja i ravnopravnosti putem kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Izvor: www.urbannova.org

„Ruke“

Udruženje „Ruke“ razvijalo se od skromne izložbe ženskih rukotvorina i kreacija pod istim nazivom organizovane 2005. godine, do multimedijalne manifestacije sa vrlo zanimljivim i osmišljenim programom koja traje pet dana i mijenja termin tokom godina. Organizator je JUK Herceg-Fest, a veliku pomoć pružaju volonteri, sami stvaraoci amateri i profesionalci.

Osim obogaćivanja turističke ponude, „Ruke“ imaju za cilj promovisanje kreativnosti i neformalnog stvaralaštva, animaciju djece i mladih, ali odraslih za kreativno korišćenje slobodnog vremena i ljubav prema stvarima koje nisu industrijske - koje su originalne i rukom izrađene. „Ruke“ su, za šest godina, okupile preko 100 volontera, a smisao je i povezivanje različitih kreativaca i uključivanje novih. Od 2009. godine manifestacija je

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 134

u prostoru na centralnom trgu naglo porasla, pa dani kreativnosti već podrazumijevaju niz sadržaja: radionice, konkurse, koncerate i druge umjetničke programe za publiku, demonstracije i izložbu rukotvorina proizvedenih od strane profesionalnih stvaralaca i amatera i to iz svih djelova regiona. Promjena termina otvara mogućnost za nove teme koje prate godišnji ciklus u prirodi. Stalni pratioci „Ruku“ su teme poput zdravih stilova života, ekologija, reciklaža tradicionalni zanati, etnologija kroz umjetnost i svakodnevni život. Aktuelnom formatu manifestacije je potrebna profilisana organizacija, pa se razmišlja se o posebnoj NVO koja bi se ovim temama bavila tokom cijele godine organizujući i Dane kreativnosti „Ruke“.

Izvor: Prilozi za program razvoja kulture opštine Herceg Novi 2012 – 2016

Riznica starih umjetničkih zanata i vještina

Riznica starih umjetničkih zanata i vještina već dugi niz godina čuva duh davnih vremena. Pored zbirke predmeta iz domaćinstava prve polovine prošlog vijeka, Savo Morović u svojoj riznici ima i vrijedne grbove i mačeve. Viteško društvo „Sveti Stefan“ koje je oformljeno u sklopu ove organizacije, posvećeno je radu na kulturnom i turističkom polju u Herceg Novom. Imali su projekat da poboljšaju turističku ponudu Herceg Novom promocijom simbola grada – Tore.

Izvor: www.youtube.com/watch?v=rVf02wR1lpk

Omladinski kulturni centar

U Herceg Novom postoji veliki broj umjetnika i kreativnih ljudi koji u nedostatku infrastrukture i javne podrške bivaju primorani da napuste sredinu u kojoj žive ili odustanu od bavljenja kreativnim radom. Nekolicina mladih Novljana krenula je samoorganizovano da formira instituciju pod imenom Omladinski kulturni centar. Nastoje da promovišu savremene kulturne vrijednosti i djeluju u pravcu povećavanja opšte društvene svijesti o važnosti kulturnog planiranja i progresa. Objekat i prostorije za ostvarivanje vizije već imaju, a njihov tim čine mlade odgovorne osobe, koje kroz volonterski rad koordinišu funkcionisanje centra i njegove tri bazične sekcije: sekciju za zvuk, sekciju za pokret i sekciju vizuelnih umjetnosti. Njihova vizija je jaka i nezavisna omladinska kulturna organizacija koja će uz promovisanje kvalitetnih i savremenih kulturnih sadržaja, nastojati da omogući mladim ljudima slobodno bavljenje kreativnim radom.

Kroz pružanje mogućnosti, uz svu kreativnost i energiju koju posjeduju mladi ljudi u Herceg Novom, mogu učiniti ovaj još ljepšim i kulturno bogatijim nego što on trenutno jeste..

Izvor: https://www.facebook.com/OmladinskiKulturniCentarHN

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

135

„Sinergija“

NVO „Sinergija“ je nevladina organizacija čiji je glavni cilj prepoznavanje i revitalizacija javnih prostora i zgrada od kulturnog značaja, pa i njihovo vraćanje u funkciju. Žele da se očuva i promoviše istorija, tradicija, kultura i umjetnost, kao i da se koordinišu savremeni stilovi i tehnologija kako bi se postigla bolja valorizacija kulturnog nasljeđa. Njihova misija je podsticanje lokalnih zajednica na dublji i temeljniji razvoj kulturne baštine kroz jačanje integriteta i zajedničku saradnju različitih profesija. Bitno im je da utiču na razvoj ruralnih područja Crne Gore i njihovu bolju povezanost sa urbanim naseljima, kao i na očuvanje autentičnog pogleda na arhitekturu i urbani pejzaž. „Sinergija“ obavlja aktivnosti u oblastima arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja, građevinarstva, zaštite kulturnog nasljeđa, energetske efikasnosti i bioklimatskog razvoja, održivog razvoja, vizuelne umjetnosti, kulture, dizajna i javnosti prezentacija. Takođe su aktivni u stručnom usavršavanju, informišući građane i podižući svijest o značaju kulturnih dobara, izradi studija i planova vezanih za kulturno nasljeđe.

PODGORICA

„Lulú - Društvo slobodnih avangardista“

Organizacija kulturnih manifestacija i djelatnosti u cilju afirmacije mladih i promovisanja njihovog originalnog izraza.

Izvor: https://www.facebook.com/drustvo.lulu

„Likovni

etnos Crne Gore“

Nevladino udruženje „Likovni etnos Crne Gore“ je neprofitno udruženje koje ima tri člana. Njihov cilj je obogaćivanje svjetskog i crnogorskog etnosa kroz minijature, predmeta i dijela iz arheologije, botanike, zoologije, muzike, književnosti, primijenjene umjetnosti, slikarstva i drugih umjetničkih zanata od posebne vrijednosti za povezivanje kulturne baštine sa savremenom turističkom ponudom, njegujući i podržavajući životnu sredinu.

Djelatnost ovog udruženja je izrada minijatura i predmeta sa motivima iz ukupnog života etnosa svijeta i Crne Gore. Sveukupnu baštinu Crne Gore su predstavili u motivima pokretne i nepokretne imovine, materijalnog i nematerijalnog blaga. Na izložbama su predstavili umjetničke minijature posvećene rijetkim, ugroženim i zaštićenim biljnim vrstama Crne Gore, objedinjene u postavci pod nazivom “Boje ljeta”. Od umjetničkih minijatura napravili su suvenire. Predmete prati legenda motiva data od relevantnih stručnjaka iz pojednih oblasti, prevedena na engleski jezik. Crnogorski motivi biljke, sakralni objekti, tvrđave, prirodne ljepote, brodovi, etno nošnja, crnogorske relikvije,

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 136

arheološka nalazišta i muzejske vrijednosti na istom lokalitetu sada pobuđuju pažnju za industrijski dizajn (tende, tapeti, tekstil, stakleni predmeti). Imaju znanje iz oblasti video editinga i muzičke produkcije njegujući i tradicionalne zvuke Crne Gore, 3D vizuelnim efektima i grafikama, raznim audio-vizuelnim reklamama... sve u funkciji njegovanja kulturne baštine, ekologije i identiteta Crne Gore.

„Lokalni hodači“

Lokalni Hodači je youtube vlog/kanal koji kreiraju Ivana Bogojević Mandić i Ivan Mandić iz Podgorice. Vlog je nastao u doba pandemije korona virusa, u ‘’zaključanoj’’ Podgorici kada je trebalo naći lokacije u okolini grada koje su zaboravljene, a mogu poslužiti kao mjesto za odmor i rekreaciju. Ideja je bila da se snimaju lokacije koje kriju zaboravljene kulturno-istorijske spomenike na teritoriji glavnog grada, pa su tako nastali vlogovi o tvrđavi Crvena stijena u Tološima i pećini Magara u njenom podnožju, Medunu, Oblunu, Đutezi, Veljoj gori, Gradini Martiničkoj, Jusovači, Sahat kuli. Apetiti za snimanjem su se proširili i van teritorije Podgorice, gdje su snimljene Obodska pećina u Rijeci Crnojevića, Bobija, Godinje, Prečista Krajinska, Kosmač, Pivsko jezero, Hridsko jezero i NP Prokletije.

Cilj „Lokalnih Hodača“ je da upoznaju svaki kutak svoje zemlje.

„Radionica.me“

Radionica proizvodi predmete od drveta, metala i epoksi smole. Kombinacija plemenitog drveta, kvalitetnog metala i moderne epoksi smole im pruža mogućnost izrade unikatnih predmeta koje su rađene po želji i mjeri njihovih kupaca.

Izvor: https://www.facebook.com/radionicaaa

„Zona kulture”

„Zona kulture“ je zvanično konstituisana 2000. godine i od tada sve svoje aktivnosti usmjerava ka promovisanju savremene kulture, likovnoj i opštoj edukaciji. Njihovi ciljevi su stvaranje zdrave klime za savremene artističke tokove i kvalitativni doprinos likovnoj edukaciji talentovane djece i adolescenata.

U tom pravcu je bila usmjerena i njihova prva akcija - prezentacije grafičkih tehnika, koja je organizovana u galeriji Art u Podgorici u okviru koje su pet dana interaktivno edukovali publiku o tokovima i tehnikama u savremenoj grafici. U toku prezentacija i posmatrači su imali priliku da neposredno učestvuju. Ovaj projekat je finansirala Opština Podgorica.

Kako kulturu ne možemo izuzeti iz opšteg društvenog okvira, tako su i njihove sljedeće akcije bile usmjerene ka demistifikaciji pojma sive ekonomije i ekološkoj edukaciji. To je urađeno kroz određene forme štampanog materijala, koji je distribuiran kroz

137

performanse i bacan iz aviona i to u toku značajnih kulturnih manifestacija, kakve su cetinjski Bijenale i FIAT. Radilo se o velikim tiražima naljepnica koje su sami posmatrači distribuirali dalje, ili u drugom slučaju motivima štampanim na recikliranom papiru, koji su posmatrače „napali“ iz vazduha. U prisutnim društvenim okolnostima, aktivnosti moraju biti jasne i lišene hermetičnosti koja se opravdava samim pojmom umjetnosti, što je razlog iz kojeg smo pribjegli formama koje su opšte razumljive a opet sadrže i finu dozu likovnosti spremnu da udovolji i najsuptilnijem posmatraču. Projekat „Djeca crtaju“ je realizovan u saradnji sa Poštom Crne Gore, krajem 2000. godine sa pokušajem valorizacije dječjeg likovnog stvaralaštva u okviru kojeg je izdat set novogodišnjih čestitki sa motivima dječijih radova.

„KANA / Ko ako ne arhitekt“

KANA / ko ako ne arhitekt je grupa arhitekata udruženih oko ideje da spriječi devastaciju arhitektonskih vrijednosti na prostoru Crne Gore.

Izvor: www.facebook.com/koakonearhitekt

„Avlija.me“ - portal za kulturu, književnost i društvene teme

Cilj okupljanje i afirmacija mladih pisaca sa četvoroimenog govornog područja kao doprinos pomirenju i izgradnji trajnog i održivog mira na Zapadnom Balkanu kroz međukulturni dijalog i saradnju, smanjenje etničke distance, toleranciju različitosti, međusobno razumijevanje i poštovanje, kao i očuvanje zajedničkog kulturnog i prirodnog nasljeđa koje se uništava.

Pored proze i poezije, za objavljivanje mogu da se pošalju i eseji, književne portreti, književne kritike, intervjui, kolumne, fotografije, karikature, satira i drugo. Radovi se ne honorišu.

Izvor: www.avlija.me

Savjet muslimana Crne Gore

U saradnji sa Savjetom Muslimana Crne Gore a uz podršku Fonda za Očuvanje i zaštititu manjinskih prava uspješno je realizovan projekat „Kultura, tradicija i običaji Muslimana barskog područja“.

Prepoznajući značaj arhitekture i kulture graditeljstva kao jednih od stubova identiteta i posebnosti koji se ogleda u tradiciji dugoj više stotina godina projektne aktivnosti su fokusirane i posvećene najupečatljivijim objektima muslimanske gradnje na području Bara.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 138

Graditeljstvo u sebi nosi sumu inkorporiranih karakteristika tradicije, običaja i kulture jednog naroda što je vrlo karakteristično za muslimansko nasljeđe. U ovom katalogu i promo videu su obradili objekte koji oslikavaju najrazličitije segmente viševjekovnog bivstvovanja muslimanskog naroda na ovom prostoru. Ovi objekti najbolji su svjedoci ulaganja muslimanskog naroda u zajednicu i prostor u kome žive te doprinosa ukupnom multinacionalnom bogatstvu Crne Gore.

Izvor: www.savjetmuslimanacg.me

BUDVA

Društvo “Feral”

Društvo “Feral” ima za cilj čuvanje budvanskog kulturnog i duhovnog nasljeđa i promovisanje autentičnog mediteranskog načina života.

Mi zapravo ne znamo kako u prošlosti nije bilo jednostavno upaliti svjetlo. Sadasamo prekidač i sijalica svijetli! Nekada je svako rađanje svjetla bio ritual, otvaranje vratašaca, podešavanja fitilja, sipanje petroleja, čišćenje zagaravljenog stakla, šibica, podešavanje plamena, smanjivanje, štednja, sijenke ljudi koje trepere iza plamena koje se rasipa iz ferala, razgovori, ćutnja, pjesma, pisma koja su pisana, i na krajuumorna ruka umine plamen.

Društvo „Feral“ želi da ponovo upali taj ugasli stari plamen i da podsjeti na zaboravljene običaje i navike koje su činile smisao i svakodnevicu ljudi koji su hodali istim ovim ulicama, da oživi sjećanje na drage, poznate, ali i one skrajnute likove iz galerije budvanskog života. Hronike su negdje već ispisane, makar samo u sjećanjima i porama kamena Starog grada, ali, da ne bi ostale samo tamo neko treba da ih izgovori. Grupa ljudi se skupila u tom zadatku vraćanja prohujalog kroz riječ i sliku.

Budva je danas postala samo pozornica na kojoj se izvode uvezene predstave od kojih zarađuju oni koji ne doprinose kvalitetu običnog života koji se odvija i onda kada ta pozornica opusti sa prvim kišama. Ovo je neka vrsta „optimističke nostalgije“ koja nema za cilj puku restauraciju prošlosti, već učenje iz prošlosti, i stvaranje budućnosti koja se naslanja na prošlost. Popunjavanje praznine između djelova ljudskog trajanja i prolaznosti.

Današnje vrijeme odlikuje nedostatak kontinuiteta, a ovo je pokušaj spajanja izgubljenih karika i vremenskog lanca koji je isprekidan. Nadamo se ne zauvijek... tu tinja mali prometej „Feral“.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

139

„Infomont“

Infomont je osnovan je sredinom 2004. godine sa sjedištem u Budvi. Ova organizacija je po mnogo čemu specifična i drugačija od ostalih. Rad organizacije je zasnovan na saradnji i djelovanju putem interneta. To je omogućilo da članovi i saradnici naše NVO mogu doprinositi i učestvovati u različitim projektima sa bilo kojeg mjesta u svijetu. Samim tim, iako je područje rada ograničeno na Crnu Goru, naša organizacija dosta sarađuje i sa različitim organizacijama i institucijama van naše države. Takođe, iako većinu naših članova čine studenti i stariji entuzijasti iz Crne Gore, dobar dio saradnika i prijatelja „Infomonta“ živi i radi u inostranstvu.

Polja djelovanja naše NVO su uglavnom kultura i umjetnost, ekologija i održivi razvoj, evropske vrijednosti i promovisanje slobodnog društva, turizam, obrazovanje, dijaspora i slično. Takođe, jedan od ciljeva naše organizacije je pomaganje i predstavljanje u javnosti, institucija i organizacija od šireg društvenog značaja, na najmoćnijem mediju današnjice - internetu. Akcenat stavljamo na institucije i organizacije koje se bave djelatnostima kulture i umjetnosti, zaštite životne sredine, unaprjeđenja turističkog potencijala i ponude Crne Gore, problemima dijaspore, obrazovanja. U sekciji o našim projektima možete pogledati što smo uradili do sada, kao i programe na kojima trenutno radimo.

O kvalitetu naših projekata dovoljno govore brojke, jer naši web sajtovi imaju milionske posjete i doprinose širenju pozitivnih i progresivnih ideja i vrijednosti u Crnoj Gori!

Izvor: www.infomont.me

„Urban kult“

Njihov tim je sastavljen od ljudi koji su sa velikim iskustvom doprinjeli i samoj ideji o osnivanju i pokretanju nevladine organizacije. Nadaju se da će biti u njihovoj organizaciji još članova kao i u projektima koje ćemo realizovati u budućnosti.

Izvor: nvo-urbanikult.tripod.com

„Most kulture“

Most kulture ima za cilj povezivanje i širenje kulturnih vrijednosti Crne Gore i drugih država, putem različitih kulturnih projekata.

Izvor: findglocal.com

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 140

Društvo za kulturni razvoj „Bauo“

Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru je nevladino udruženje građana čiji su članovi i članice višegodišnji aktivni sudionici u kulturnom, umjetničkom i naučnom životu ovog grada, Paštrovića, Budve, Crne Gore, kao i Beograda. Iako je Društvo zvanično osnovano krajem avgusta 2016, kao neformalna grupa građana i građanki - mladih ljudi iz domena kulture, umjetnosti i IT-a, pod istim nazivom, djelovalo je od početka te godine. Vizija Društva je da Petrovac na Moru, Budva i Crna Gora postanu kvalitetnije mjesto za život. Misija Društva je podsticanje kulturnog i svakog drugog razvoja kroz različite kulturne, naučne, obrazovne, aktivističke i zabavne programe. S ciljem postizanja vizije i misije, primarne djelatnosti Društva su: naučno istraživanje, afirmacija i prezentacija kulturne baštine; afirmacija i prezentacija kulturno-umjetničkog stvaralaštva; organizacija događaja, produkcija i izdavaštvo (bez materijalne dobiti); zaštita životnog prostora, prirodne i kulturne baštine; afirmacija, podsticanje i inkluzija djece i mladih u društvo; aktivnosti u domenu ostvarivanja, unaprijeđenja i zaštite ljudskih prava, prava manjinskih i drugih zajednica, LGBTQ+ osoba, osoba s posebnim potrebama, kao i rodne ravnopravnosti. Društvo ne obavlja privrednu djelatnost. Društvo je do sada realizovalo niz lokalnih, nacionalnih i međunarodnih projekata, samostalno ili u saradnji s drugim organizacijama, institucijama i pojedincima iz zemlje i inostranstva. Izborom romanizovanog naziva „bauo“ ukazuje se na gotovo zaboravljenu materijalnu kulturu koja je imala više značenja i namjena, zavisno od istorijskog konteksta i trenutka. Bauli (bajuli, bajuni, škrinje, sanduci…) su nekada bili uobičajni dio pokućstva domaćinstava ovog kraja, jer su se u njima čuvali i prenosili vrijedni lični predmeti njihovih vlasnika i vlasnica, nekada i preko okeana. Prilikom udaje nevjestama je u baulima pristizala „prćija“ sačinjena od privatnih komada garderobe, nakita i ostalih njoj važnih predmeta. Danas se bauli ne koriste u svojim prvobitnim namjenama i, ukoliko još uvijek postoje, čuvaju u privatnim kolekcijama, kao porodična kulturna baština, sa određenom dekorativnom funkcijom.

Inicijativa „Sveti Stefan“

Grupa je nastala u maju 2020. godine kao spontana reakcija na činjenicu da se akcije nacionalnog blaga Svetog Stefana i Miločera prodaju na berzi i da je 42% njihovog blaga u privatnim rukama, uprkos normama Zakona o zaštiti kulturnih dobara (i ranije Zakona o zaštiti spomenika kulture) koji zabranjuju otuđenje nepokretnog kulturnog dobra od “nacionalnog značaja”. Svi su očekivali da će novo preduzeće koje se izdvojilo iz HTP “Budvanska Rivijera” biti 100% u državnom vlasništvu. Međutim, to se nije desilo i tu se javilo ogorčenje među mještanima.

Zalažu se da se Sveti Stefan i Miločer vrate u državno vlasništvo - gdje su i bili prije tranazicione privatizacije. Aktivni su u medijima i na društvenim mrežama i njihova fejsbuk stranica ima blizu 15.000 pratilaca. Povremeno organizuju skupove i performanse. Takođe se zalažu da se grad Sveti Stefan otvori za posjetioce kao grad muzej - makar zimi kada nema gostiju u hotelu. Isto tako, zalažu se da mještani,

141

starosjedioci, ali i svi građani Crne Gore, ostvare svoje pravo na kulturno nasljeđe. U tom smislu je važno kulturno valorizovati Sveti Stefan i približiti ga posjetiocima kroz upoznavanje sa istorijskim i drugim činjenicama vezanim za ovaj lokalitet.

Na primjer, prvi ministar obrazovanja Crne Gore i prvi predsjednik Crvenog krsta Crne Gore, Visarion Ljubiša (ujedno i mitropolit crnogorski), je rođen na Svetom Stefanu 1823. godine. Shodno svemu tome, čini se da je Sveti Stefan jedinstveni slučaj u svijetu - da nacionalno blago takvog ranga bude prije svega u značajnom dijelu otuđeno a pored toga i nepristupačno za građansku javnost i turiste. To je u svijetu nezamislivoda, na primjer, Ajfelova kula ili Akropolj u Atini budu privatizovani uz zabranu pristupa posjetiocima. Stoga, mi direktno izvršavamo član 78. Ustava Crne Gore gdje piše da “svako je dužan da štiti prirodnu i kulturnu baštinu od opšteg interesa”.

BAR

„Gradionica“

Jedna od osnovnih misija i ciljeva NVO “Gradionica“ je promocija kulture i bogate kulturne baštine koju posjeduje Crna Gora. Kao poslijedica nemara bogata kulturna baština je ne samo zapuštena i zanemarivana već se često dolazi i do trajnog uništavanja kulturnih slojeva. Kao posljedca neznanja cijeli kompleksi kulturnih bogatstava ostaju neistraženi i bez valorizacije.

Izvor: www.gradionica.me

„Manoveki“

Manoveki postoji od 2015. godine i bavi se promocijom, digitalizacijom i izučavanjem materijalne kulturne baštine. Pokušavamo da alate kao što su film, 3D modelovanje i grafički dizajn, upotrijebimo u tu svrhu i da dopremo do što šireg dijela konzumenata ovih medijskih proizvoda. Višegodišnje iskustvo u izučavanju i dokumentovanju kulturne baštine, koristimo da na savremen način plasiramo teme koje se tiču domena arheologije i istorije, usmjerene sa posebnom pažnjom na lokalnu zajednicu grada Bara.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 142

ULCINJ

„Labeatet”

Udruženje “Labeatet” Ulcinj već 10 godina bavi se aktivnostima usmjerenim na očuvanje kulturne baštine. Postoji mnogo aktivnosti, ali izdvajamo neke:

• Sajam zanata u saradnji sa Udruženjem zanata

• Izložba prvog fotografa iz predgrađa Ulcinja Dan Xhurreta

• Izložba sa narodnim nošnjama

• Izložba „Albanske porodice u Koper“ u saradnji sa udruženjem Iliria iz Kopra

• Tradicionalno kuvanje

• Kalendar sa nacionalnom odjećom itd...

• Dani Kraljice Teute u saradnji sa NVO “Kraljica Teuta”iz Hrvatske

• Tradicionalna nošnja na dar Etnografskom Muzeju Cetinje

• Tradicionalna nošnja na dar Etnografskom Muzeju Ulcinj

CETINJE

„Starocrnogorski vremeplov“

NVU „Starocrnogorski vremeplov“ služi za očuvanje iskonskog našeg arhaičnog jezika, etno frizure, crnogorske izvorne pjesme, digitalno restauracija fotografija, svekoliko te sačinjavalo naš krš, kao i humor i satiru.

BIJELO POLJE

„Manifest“

NVO „Manifest“ je nevladina, neprofitna organizacija, posvećena izgradnji i jačanju civilnog društva u lokalnoj zajednici na demokratskim principima i principima tolerancije. NVO „Manifest“ svojim programom rada i saradnjom sa sličnim organizacijama doprinosi i podstiče građane/ke da svojim aktivnim i odgovornim zalaganjem učestvuju u društvenim aktivnostima.

Vizija udruženja je skladna i uređena društvena zajednica čiji gradjani/ke proaktivno učestvuju za opšte dobro i imaju razvijen osjećaj za uvažavanje, multikulturalnost i toleranciju.

U proteklom periodu NVO ,,Manifest,, je realizovala brojne aktivnosti koje su imale za cilj promociju kulturne baštne manjinskih naroda na teritoriji opštine Bijelo Polje, te aktivnosti su doprinijele uključivanju većeg broja segmenata u društvu, a najviše

143

uključivanje mladih koji su u današnje vrijeme prosto zanešeni internetom i nekim vizuelnim, njima zanimljivim svijetom i stilom življenja.

Kroz naše programe i aktivnosti sprovedena su brojna predavanja, edukacije, istraživanja, sportska takmičenja, podjela informativnog materijala, a sve u cilju uključivanja mladih i promociju kulture sopstvenog društva, grada i države.

NIKŠIĆ

Grupa „3-Art“

Grupu „3-Art“ osnovalo je 2013. godine troje nikšićkih umjetnika koji su po struci likovni pedagozi. NVO se bavi likovnom edukacijom za starija godišta kao i dječjom i organizovanjem umjetničkih događaja. Prvo svoje javno predstavljanje zabilježeno u medijima NVO „3Art“ je zajednička izložba radova u Bjelopoljskom kulturnom centru u jesen 2013. Poslije toga grupa se formalno raspala. U Tivtu su tri puta konkurisali za sufinansiranje kod opštine za likovni događaj “Nacrtajmo se u Tivtu” to je projekat gdje bi umjetnici na trgu besplatno crtali portrete prolaznicima... Projekat je imao pismenu podršku od TO Tivat kao i Tivatskog centra za kulturu ali nije ni jednom prošao.

„Struktura“

Struktura se nalazi u Nikšiću u kancelariji u sklopu Instituta crne metalurgije. Prvo su nastali kao neformalna grupa arhitekata entuzijasta, sa željom da pokušaju nešto promijeniti na polju prostorne politike i odnosa prema arhitektonskom nasljeđu nakon Drugog svjetskog rata, prvo na prostoru grada Nikšića a potom i na prostoru Crne Gore. Na žalost, kao NVO nisu učestvovali ni na jednom projektu ili konkursu, pa je njihov rad sveden na prikupljanje, obradu i sređivanju arhivske građe u prvom redu oštećenih, na smetlištima bačenih projekata građevina, prikupljanje foto i ostale dokumentacije koja svjedoči genezi arhitektonskog i urbanog prostora Nikšića. Iako članovi rezultate ličnih istraživanja objavljuju u međunarodnim časopisima, zbornicima konferencija i pozivnim predavanjima, rezultati NVO do sada nisu pubikovani i predstavljeni javnosti.

„Pro futuro“

„Pro futuro“ nastala je 2014. godine kao izraz potrebe da se rad pojedinca entuzijaste institucionalizuje. Najprepoznatljivija je po organizaciji muzičkog festivala Bedem fest, koji je dobio ime po lokaciji na kojoj se održava - Stari grad Bedem, gradska Tvrđava u Nikšiću. Zahvaljujući svom radu oživjeli su poptuno zaboravljeni i zapušteni Stari grad Bedem i akcenat stavili na zaštitu, promociju, očuvanje i valorizaciju Tvrđave. Osim Bedem festa, organizacija je realizovala veliki broj projekata na Tvrđavi - od likovnih kolonija, časova istorije na Bedemu, obilježavanje „Culture Heritage Days“, volonterskoradne akcije uklanjanja sezonskog rastinja, trnja, korova, smeća sa drevnih zidina.

144

PLJEVLJA

Gradjanske inicijative

Građanske inicijative Pljevlja osnovane su 2003. godine sa ciljem očuvanja, promocije i zaštite kulturih i tradicionalnih vrijednosti žene i grada. U tom smislu osnovali su i Muzej žene površine 100 kvadrata u kome je stalna postavka više stotina eksponata i vrijedih predmeta korištenih u svakodnevnoj upotrebi, od bakarnog i zemljanog posuđa do tradicionalnih nošnji i nakita i knjižnog fonda i velikog broja ručnih radova (zlatovez, bjelovez, puni vez), heklani eksponati. Sam muzej nalazi se u centru grada, sa četiri prostorije galerijskog tipa u kome su izloženi ćilimi kao i druge vrijednosti koji daju pečat ambientalnosti prostora, ukljucujuci na taj način muzej – etno kuću sa avlijom takođe u ambijentalnom stilu. Svake godine organizuju više manifestacija sa ciljem očuvanja i zastite kulturne bastine, bogatsva različitosti pljevaljskog kraja. Najvaznije manifestacije koje organizuju su:

• Izlozba bakarnog i zemljanog posuđa

• Izlozba narodnih nošnji pljevaljskog kraja

• Izlozba domaćih zanata i ručnih radinosti

• Manifestacije tradicionalne pljevaljske kuhinje

• Dani pljevaljske mirisne ruže

• Dani domaćih lokalnih autohtonih proizvoda

• Noći muzeja

KOLAŠIN

„Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama“

Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama (CIRTIP) osnovan je 2014. godine u Кolašinu. Osnivaju ga zaljubljenici u tradicionalnu igru (ples) i muziku koji prepoznaju važnost izučavanja nasljeđa.

Misija CIRTIP-a je naučni pristup starijoj i novijoj plesno-muzičkoj praksi. To podrazumijeva terensko istraživanje (intervjuisanje i snimanje kazivača/ica), analizu snimljene građe i njenu dalju upotrebu u svrhu edukacije ili adaptacije. Taj princip revitalizacije plesova i muzike realizuje se na osnovu originalnih snimaka i dostupne literature.

Naši saradnici su međunarodni eksperti iz etnokoreologije, etnomuzikologije, etnologije, antropologije, metodike plesa i pjevanja, koreografije, kao i hobisti koji su se istakli u djelovanju na proučavanju i prenošenju plesno-muzičkog nasljeđa. Prateći savremene trendove iz pomenutih oblasti, CIRTIP daje šansu svima da, bez obzira na

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

145

afinitete, predstave svoje aktivnosti, iznesu ideje, teorije, naučne stavove i ravnopravno učestvuju u projektima i programima.

CIRTIP organizuje prezentacije, koncerte, naučne skupove i festivale, a takođe angažuje ili formira namjenske ansamble za učešće na domaćim i međunarodnim festivalima. Članovi otvorenog ansambla mogu biti iz svih zemalja svijeta.

Sarađuju sa fakultetima, srednjim i osnovnim školama, strukovnim i i zavičajnim udruženjima, naročito kroz partnerski projekat „Etno-kamp Kolašin“ (2015) koji je prva međunarodna studijska laboratorija za tradicionalni ples i muziku u Crnoj Gori. Pored ekspertskog kadra, daju šansu i mladim stručnjacima, studentima i učenicima kao i izvođačima plesova (narodnih igara) i vokalno-instrumentalne muzike. Prate i savremene trendove u čovjekovom ispoljavanju kroz ples i muziku, ne ograničavajući se samo na arhaične oblike. Naš moto je „Кolašin – mjesto susreta nasljeđa“.

Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije

Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije ima značajno iskustvo u oblasti regionalnog i ruralnog razvoja, pogotovo u sektorima koji se tiču planinskog turizma, nacionalnih parkova, kulturnog turizma kao i seoskog turizma. Agencija je od svog osnivanja 2009. godine sprovela niz projekata, mada je osoblje agencije projektno iskustvo sticalo i prije otvaranja agencije. Upravljanje projektima je jedna od osnovnih snaga agencije, u zahvaljujući tome agencija je ostvarila saradnju sa nizom donator kao što su Austrijska razvojna agencija, EU, USAID, UNDP.

Agencija pokriva teritoriju sjeveroistočnog dijela Crne Gore, i opštine Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Mojkovac, Kolašin, Plav, Petnjicu i Rožaje.

Izvor: www.bjelasica-komovi.me

NACIONALNI NIVO

Fondacija „Petrović-Njegoš“

Glavni ciljevi Fondacije su učešće u razvoju i promociji Crne Gore kroz akcije i partnerstva u oblastima solidarnosti, ekologije, inovacija i kulture.

Od 2012. godine vodila je i podržavala mnoge akcije u Crnoj Gori u ovim različitim oblastima, pomažući mnogim građanima Crne Gore u poteškoćama. Razvila je projekte sa crnogorskim institucijama i nevladinim organizacijama, kao i nekoliko evropskih partnera.

Uz ova mnoga iskustva, Fondacija teži da bude posvećeni partner u borbi protiv globalnog zagrijevanja i siromaštva, kao i za promociju ekološke države i revitalizaciju sela u Crnoj Gori, ali i na regionalnom i evropskom nivou.

146

„Matica crngorska“

„Matica crnogorska“ je osnovana 1993. godine na Cetinju kao nezavisna i nevladina organizacija intelektualaca. Skupština Republike Crne Gore je 18. marta 2008. godine donijela Zakon o Matici crnogorskoj kao samostalnoj organizaciji u oblasti kulture. Dan Matice je 22. maj, datum njenog osnivanja.

Svrha Matice je čuvanje i razvoj kulturnog identiteta crnogorskog naroda i naroda koji žive u Crnoj Gori, na svim područjima duhovnog, naučnog i umjetničkog stvaralaštva, a naročito radi na učvršćivanju narodne i kulturne samosvijesti Crnogoraca u domovini i u svijetu. U tom cilju Matica podstiče izučavanje kulturno - istorijske baštine Crne Gore, izdaje monografske i periodične publikacije, zbornike, organizuje stručne tribine i predavanja, uspostavlja veze sa crnogorskim iseljenicima i inostranim kulturnim institucijama. Od 2000. godine izlazi časopis za društvena pitanja, nauku i kulturu „Matica“.

„Matica crnogorska“ je nastala kao reakcija na rat i dosljedna je protiv nasilja, manipulacije, asimilacije, a za mir, demokratiju, multikulturu, slobodu stvaralaštva, vjersku i etničku toleranciju. Matica se zalaže za integraciju demokratske i suverene Crne Gore u mediteranski i evropski kulturni prostor, kako u oblasti društvenih odnosa i ljudskih prava, tako i kulturi, medijima, nauci i umjetnosti i za ustanovljavanje univerzalnih kriterijuma i evropskih standarda. U tu svrhu je Matica publikovala svoje programe Crna Gora pred izazovima budućnosti i Crna Gora na evropskom putu.

Izvor: www.maticacrnogorska.me

„Matica srpska - Društvo članova u Crnoj Gori“ „Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori“ osnovano je kao neprofitno, naučno i stručno nevladino udruženje 17. jula 2010. godine u Podgorici. Društvo je osnovano u cilju njegovanja duhovnog i kulturnog života, razvijanja i promovisanja književnosti, umjetnosti i nauke. Osnovni cilj Društva jeste razvijanje i proučavanje kulture srpskog naroda, bez obzira na to u kojim državama njegovi pripadnici žive, kao i njegove kulturne, naučne i druge veze sa slovenskim, susjednim i drugim narodima u svijetu.

Društvo obavlja naučnoistraživačku, izdavačku i arhivsku djelatnost i druge djelatnosti u oblasti kulture; doprinosi izgrađivanju i koordinisanju naučnoistraživačkog rada, posebno u oblasti društvenih i humanističkih nauka; unapređuje naučnu periodiku i ostvaruje višedisciplinarne projekte u oblasti društvenih i prirodnih nauka, književnosti i jezika, kao i umjetnosti (likovne, muzičke, pozorišne, filmske), a takođe podstiče i razvija saradnju sa institucijama u zemlji i inostranstvu.

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

147

Za prvog predsjednika Društva izabrana je prof. dr Radojka Vukčević, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu i Univerziteta Mediteran u Podgorici. Tu je funkciju obavljala dvije godine nakon čega je za novog predsjednika izabran doc. dr Drago Perović, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću.

Jednoglasnom odlukom Skupštine Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, održanoj 11. marta 2017. godine u Podgorici, za novog predsjednika sa četvorogodišnjim mandatom izabrana je prof. dr Jelica Stojanović, profesor Filološkog fakulteta u Nikšiću. Novoizabrani predsjednik predložio je članove Izvršnog odbora: prof. dr Vladimir Božović (za predsjednika), Blažo Papović (za generalnog sekretara), doc. dr Drago Perović, doc. dr Goran Radonjić, mr Milorad Durutović i Radomir Radević, prof.

Izvor: maticasrpskacg.org

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 148

LITERATURA I IZVORI

Banks, M. (2007). The Politics of Cultural Work. Basingstoke: Palgrave Macmillan. Barada, V., Barušić, E. i Primorac. J. (2016) Osvajanje prostora rada. Uvjeti rada organizacija civilnog društva u području savremene kulture i umjetnosti. Zagreb: Kultura Nova

Cvetičanin, P. (2005). Ispitivanje kapaciteta NVO iz južne i istočne Srbije. Niš: Odbor za građansku inicijativu.

Cvetičanin, P. (2011). Vaninstitucionalni akteri u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, Kultura, 130, 265-289.

Cvetičanin, P. (2012). Kulturne prakse u Boki Kotorskoj. Kotor: Expeditio.

Cvetičanin, P. (2014). Polje kulturne produkcije u Srbiji. Časopis za kulturu nevladinih organizacija Vojvodine Most, 2, 15 – 56.

Cvetičanin, P. (2018). O prekarijatu i o političkim stavovima aktera nezavisnih kulturnih scena u jugoistočnoj Evropi, Magazin nezavisne kulture MANEK, 6, 76 – 85.

Cvetičanin, P. (2020). Nezavisne kulturne scene u jugostočnoj Evropi, NIš, Fakultet umetnosti Univerziteta u NIšu i SVEN

Dragićević-Šešić, M. i Dragojević, S. (2005). Menadžment u turbulentnim okolnostima. Beograd: Clio

Đukić-Dojčinović, V., (2002-2003). Sedam uzroka tranzicione konfuzije. Zbornik fakulteta dramskih umetnosti, 6-7: 361-382. Đukić, V. (2010). Država i kultura. Studije savremene kulturne politike, Beograd: Institut za pozorište, film, radio i televiziju, Fakultet dramskih umetnosti

Izvještaj o realizaciji „Strategije unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO 2018-2020“ (2020), Ministarstvo javne uprave.

Izvještaj o saradnji lokalnih samouprava i nevladinih organizacija u Crnoj Gori u 2020. godini (2021), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

McGuigan, J. (1996). Culture and the Public Space. New York: Routledge. McGuigan, J. (2004). Rethinking Cultural Policy. Buckingham: Open University Press. New European Agenda for Culture (2018). https://ec.europa.eu/culture/sites/culture/ files/commission_communication_-_a_new_european_agenda_for_culture_2018.pdf

Primorac, J. (2008). The Position of Cultural Workers in Creative Industries. The SouthEastern European Perspective. Amsterdam: European Cultural Foundation.

Program razvoja kulture 2016-2020. PRIJEDLOG (2016), Ministartsvo kulture Crne Gore. https://kreativneindustrije.me/program-razvoja-kulture-2016

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori

149

Prilozi za program razvoja kulture opštine Herceg Novi 2012 – 2016 (moderator Predrag Cvetičanin), Expeditio, https://www.expeditio.org/index.php?option=com_ content&view=article&id=933:nacrt-lokalni-program-razvoja-kulture-optine-hercegnovi&catid=105:sostenuto-aktivnosti&Itemid=440&lang=sr

Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017 (moderator Predrag Cvetičanin), Expeditio, 2012 https://issuu.com/expeditiokotor/docs/prilozi-za-program-razvojakulture-

Program razvoja kulture opštine Tivat 2015-2020 (moderator Predrag Cvetičanin), Expeditio, https://www.expeditio.org/index.php?option=com_content&view=articl e&id=931:nacrt-lokalni-program-razvoja-kulture-optine-tivat&catid=105:sostenutoaktivnosti&Itemid=440&lang=sr

Strategija unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje nevladinih organizacija 2018-2020 (2017), Ministarstvo javne uprave. Švob-Đokić, N. (ed) (2004). Cultural Transitions in Southeastern Europe. Zagreb: Institute for International Relations. Umetnička, strukovna i reprezentitivna udruženja u kontekstu tranzicije (2015), Časopis za kulturu nevladinih organizacija Vojvodine Most, broj 3

Van Sant, J. (2008) Frameworks for Assessing the Institutional Capacity of PVOs and NGOs. NGO Manager, http://www.ngomanager.org/vansantarticle.html.

Višnić, E. (2008). Kulturne politike odozdo. Nezavisna kultura I nove suradničke prakse u Hrvatskoj. Amsterdam, Bukurešt, Zagreb: Policies for Culture.

Vukanović, M. (2012). Kulturno-umetnički amaterizam. Snaga kulture, Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.

Zakon o nevladinim organizacijama

Zakon o zaštiti kulturnih dobara

Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora

Internet izvori:

E-registar NVO: www.ngo.mju.gov.me

Spisak aktivnih NVO po opštinama: https://mju.gov.me/rubrike/dobra_javna_ uprava_i_djelovanje_nvo/evidencija/evidencije_iz_registra

Evidencija o NVO: https://data.gov.me/teme/index.php?tema=36

Fond za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava Crne Gore www.fzm.me

Baza iz Registra nevladinih organizacija nvoinfo.me

Organizacije u oblasti kulturne baštine u Crnoj Gori 150

Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.